Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Izišao je 26. broj glasila ''Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=248993248993Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-25-sp-26.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rubrika »Glas o znakovima« bilježi svjedočenje Ivane Mikulić. Molila se zagovoru »Širokobriških mučenika« i zadobila milost.<p>&nbsp;</p> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 26. broj glasila &raquo;Stopama pobijenih&laquo; kojeg Vicepostulatura izdaje dvaput godi&scaron;nje. Glavni mu je i odgovorni urednik fra Miljenko Stojić, vicepostulator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvim stranicama nalaze se uobičajeno vijesti o radu Vicepostulature kroz proteklih pola godine. Ovaj put posebno treba istaći napis o XII. simpoziju Stopama pobijenih, događanjima na Groblju mira, medijske odjeke rada Vicepostulature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Strati&scaron;ta&laquo; donosi svjedočenje o jugokomunističkom osvajanju &Scaron;irokog Brijega 1945. U razgovoru s fra Andrijom Nikićem tih se dana sjeća Ljubo Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;esti nastavak &raquo;Krvavih godina&laquo;, pisca dr. Ive Sivrića, u rubrici &raquo;Glas o mučeni&scaron;tvu&laquo; govori o &scaron;irokobrije&scaron;kim profesorima i o biskupu Petru Čuli. Donesen je i Odlomak iz knjige &raquo;Fratar &ndash; narodni neprijatelj&laquo; fra Ratimira Kordića gdje on pi&scaron;e o smrti fra Slobodana Lončara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Glas o znakovima&laquo; bilježi svjedočenje Ivane Mikulić. Molila se zagovoru &raquo;&Scaron;irokobri&scaron;kih mučenika&laquo; i zadobila milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Odjek u puku&laquo; sadrži tekstove Zdravka Luburića i fra Miljenka Stojića. Na književan način progovorili su o pobijenim hercegovačkim franjevcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Djela pobijenih&laquo; donosi djelo fra Brune Adamčika &raquo;Misa u čast blaženog Nikole Tavelića&laquo;. U samostanskoj knjižnici u Mostaru pronađene su dionice alt, tenor i bas. Fra Ante Marić je tražio način da se upotpuni ovo glazbeno djelo te je &scaron;irokobrije&scaron;ki gvardijan fra Ivan Marić s bogoslovima pretražio arhiv i prona&scaron;li su dionice soprana. Tako je ovo djelo upotpunjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Fra Anđeo Zvizdović&laquo;, djelo je dr. fra Lea Petrovića. Kao provincijala ubili su ga jugokomunisti, koje je do tada pomagao, u Mostaru 14. veljače 1945.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi broj glasila skupio je i nagrađene radove na Nagradnom natječaju iz 2020., za uzrast odrasli. Kao i obično, vrlo su zanimljivi i kvalitetni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Povijesne pribilje&scaron;ke&laquo; fra Gaudencija Ivančića u rubrici &raquo;Povijesne okolnosti&laquo; govore o prijenosu kostiju pobijenih fratara na &Scaron;irokom Brijegu, o napadu na biskupa Petra Čulu u političkom listu Narodna Sloboda te o jo&scaron; mnogo zanimljivih događaja iz 1945. godine pa nadalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niko Kri&scaron;to u svom svjedočenju govori o fra Miji Čuiću i o lažnim optužbama protiv njega. Podnio je sve i ostao u trajnom sjećanju duvanjskog i &scaron;ireg kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristina Raguž je razgovarala s fra Jozom Grbe&scaron;om, kustosom Hrvatske franjevačke kustodije Sv. obitelji u SAD-u. Fra Jozo se jo&scaron; kao mlad franjevac i svećenik odlučio za du&scaron;obrižničko djelovanje u Kustodiji. Učinio je to po uzoru na mnogu drugu svoju subraću. Svi oni pritom su se susretali s različitim znamenitim ličnostima te nam spomenuti razgovor prenosi i taj dio povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Podlistak&laquo; don Anto Orlovac pi&scaron;e kako su jugokomunisti nakon smrti kardinala Stepinca bili u dilemi gdje ga pokopati, da &scaron;to manje ljudi posjećuje njegov grob pa su ga pokopali u zagrebačkoj katedrali. Na taj način, iako nisu imali tu namjeru, njegov je grob postao dostupan svima i svi su ga mogli posjećivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo je moguće pronaći u župnim crkvama i na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH. Moguće ga je naravno dobiti i izravno od Vicepostulature preko podataka na portalu <em><strong>pobijeni.info</strong></em>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-25-sp-26.jpg199 godina od rođenja fra Grge Martića, zlodusi su bježali iz Istanbula kad je on dolazio!http://grude.com/clanak/?i=248989248989Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jan 2021 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-24-fra-grga-martic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Grgo - Grga Martić bio je veliki hrvatski prosvjetitelj, pisac, političar, prijatelj bana Jelačića, biskupa Strossmayera, Ljudevita Gaja i zalagao se za hrvatstvo Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih preporoditelja u Bosni, pisao je lirske i epske pjesme te je radio kao suradnik Danice i drugih listova (pod pseudonimom Ljubomir Martić Hercegovac). Za svećenika zaređen 1845. u Travniku, služio je u različitim bosanskim mjestima, najveći dio života kao župnik u Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Rodio se 24. siječnja 1822. u Rastovači kraj Posu&scaron;ja (BiH), a umro je 30. kolovoza 1905. u franjevačkom samostanu u Kre&scaron;evu. Pokopan je na tamo&scaron;njem groblju, gdje mu je i danas sačuvan grob, a u njegovoj blizini nalazi se i grob poznatog hrvatskog istraživača Afrike (Konga) Dragutina Lermana Požežanina.<br /><br /></p> <p>Dio svećeničkog djelovanja fra Grge Martića, između ostalog, odnosio se i na egzorcizam pa je tako i nastala ova legenda u kojoj se na pomalo &scaron;aljiv način prikazuje njegovo istjerivanje zlih duhova. Ovu priču objavio je učitelj Ivan Trtanj u mostarskom &bdquo;Osvitu&rdquo;, glasilu Hrvata iz Bosne i Hercegovine 1905. godine.<br /><br /></p> <p>Kada je fra Grgo Martić bio nadžupnik u Sarajevu, dođe k njemu seljak potužiti mu se da je nečastivi u njegovoj kući. Lupa po tavanu i baca grede, nikad mira u kući. Fra Grgo ga ispita je li se molio Bogu, je li &scaron;kropio kuću svetom vodom? Seljak mu potvrdno odgovori, ali reče da ni&scaron;ta to nije pomoglo. <em>&bdquo;Hajde ti bolan kući&rdquo;</em>, reče fra Grgo, <em>&bdquo;ja ću poslati kapelana koji će ti blagosloviti kuću i očitati svetu misu. Ti i tvoji ukućani se lijepo ispovjedite i pričestite.&rdquo;</em> Seljak ode zadovoljan jer je fra Grgo tako rekao!<br /><br /></p> <p>Do&scaron;ao kapelan, rekao misu, ispovjedio, pričestio sve ukućane i ta lupetanja po kući prestanu mjesec dana. Nakon toga jo&scaron; gore. Eto seljaka opet fra Grgi pa mu reče da se nečastivi opet pojavio i da je lupao jo&scaron; gore nego prije. Nakon duljeg uvjeravanja nagovori seljak fra Grgu neka on osobno dođe i istjera đavla. Fratar pristade i kada je seljak već iza&scaron;ao, pozove ga on nazad pa mu reče: <em>&bdquo;Okreni bolan &scaron;togod!&rdquo;</em> A seljak odgovori: <em>&bdquo;Okrenut ću ja i petero janjaca samo vi dođite.&rdquo;</em> I tako se rasta&scaron;e.<br /><br /></p> <p>U dogovoreni dan dođe fra Grgo sa svojim pomoćnicima u seosku crkvu. Kada je kapelan počeo službu Božju nakon posvećenja, udari sa stropa trijeska u kalež, prevrne ga pa se misno vino prelilo po oltaru. Sav prepla&scaron;en kapelan otrči Grgi u seljakovu kuću i ispriča mu &scaron;to se dogodilo. Svi se zaprepaste, jedino se fra Grgo nije stra&scaron;io već zatraži lulu da zapali. Nakon nekoliko dimova pođe u sakristiju, gdje su bile haljine i knjige za egzorcizme, obuče se i počne izgoniti nečastivog. Tek &scaron;to je izgovorio prve riječi molitve, u isti čas na njega padne trijeska. Kada se i treći put prekrstio, ponavljajući iste riječi molitve, pred fra Grgu padne golem kamen.<br /><br /></p> <p>Fra Grgo, zaprepastiv&scaron;i se, baci knjigu i izgovori: <em>&bdquo;Udri ga, Isuse Kriste, Boga ti živoga, pobi nas sve! Grebi se ti, đavle, nema fra Grgo s tobom nikakva posla!&rdquo;</em> Onda je iza&scaron;ao i oti&scaron;ao ne probav&scaron;i janjca na ražnju. Nikada se vi&scaron;e u toj kući ni&scaron;ta nije dogodilo. Glas o Grginom istjerivanju zlih sila stigao je tako i do samog sultana u Stambolu.<br /><br /></p> <p>Tamo su zli duhovi svaku večer iz sultanove blagovaonice sakupili bakreno posuđe i odnosili u najveću džamiju. To je dojadilo sultanu i sva&scaron;ta se poduzimalo da se protjeraju zli dusi, ali bez uspjeha.<br /><br /></p> <p>Na kraju sultan izda zapovijed da fra Grgo dođe u Istanbul&nbsp; i protjera duhove. Fratar se spremao ići jer se ne smije carskom fermanu oglu&scaron;iti. Sluga izveo konja i fra Grgo ga htjede uzjahati da ode u Istanbul no u isti tren začu se u Istanbulu huka u zraku: <em>&bdquo;Bježmo, eto fra Grge&rdquo;</em>, povika&scaron;e zli dusi i od tada vi&scaron;e ih nije bilo u sultanovoj palači.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://blagamisterije.com/" target="_blank"><em><strong>blagamisterije</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-24-fra-grga-martic.jpg“Bože čuvaj Hrvatsku” Tuđman je doživljavao kao drugu himnu Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=248984248984Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jan 2021 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-24-marsan-tudjman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Đani Maršan gospodin je među pjevačima. O njegovoj karijeri zapravo se i ne zna puno, a jedan od razloga je i što nikada nije imao menadžera. <p>&nbsp;</p> <p>Pjevao je, primjerice, na 100. obljetnici Coca Cole u New Yorku, Parizu i Moskvi, bio je nagrađivan, govori <strong>pet jezika</strong> &ndash; talijanski, engleski, njemački, ruski i albanski.<br /><br /></p> <p>Đani Mar&scaron;an oduvijek se gospodski pona&scaron;ao i prema glazbi i prema publici. Ne daje često intervjue, a za Večernjakovu Nedjelju prvi put op&scaron;irno govori o svom glazbenom, političkom i obiteljskom životu, o te&scaron;kom djetinjstvu, ali i lijepim danima s polubraćom, također legendarnim zadarskim pjevačima Tomislavom i <strong>Vedranom Ivčićem</strong>. Iako pred njegovom pjesmom svi HDZ-ovci stoje mirno s rukom na srcu, nije član HDZ-a, ali ponosan je &scaron;to je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman njegovu pjesmu<strong> &bdquo;Bože čuvaj Hrvatsku&ldquo;</strong> volio najvi&scaron;e, odmah nakon hrvatske himne.<br /><br /></p> <p>Izrazito voli svoj grad i nema Zadranina koji nije pjevu&scaron;io &ldquo;Zadar je u srcu mome&rdquo;, ali i druge pjesme o Zadru i Dalmaciji. Vidljivo je razočaran odnosom pojedinaca iz gradske vlasti prema njemu, ali bira riječi, poku&scaron;avajući ne uvrijediti nikoga.<br /><br /></p> <p>&ndash; Već od rane mladosti pokazivao sam sklonost prema glazbi, točnije pjevanju, koje se ponekad manifestiralo i pjevanjem serenada, prateći se na gitari. Nerijetko sam s prijateljima imao običaj zapjevati &bdquo;a capella&ldquo; po zadarskim kaletama i portunima. Iako izraziti bariton, kada je riječ o vi&scaron;eglasnom glazbenom izričaju, doista nemam problema otpjevati sva četiri temeljna glasa &scaron;to sam kasnije ponekad koristio tijekom snimanja u studiju &ndash; kaže Mar&scaron;an o svojim počecima, a potom pone&scaron;to i o svojim uzorima. Pitali smo ga i o poznanstvu iz dječačkih dana s jo&scaron; jednim poznatim zadarskim pjevačem.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dok smo pohađali Pomorsku &scaron;kolu,<strong> Du&scaron;ko Lokin</strong> i ja pjevali smo na tada&scaron;njim plesnjacima, i to ponajvi&scaron;e pjesme na&scaron;ih tada&scaron;njih uzora &ndash; Pata Boonea, Elvisa Presleyja, Roya Orbisona, ne&scaron;to kasnije<strong> Toma Jonesa</strong> &ndash; kaže Mar&scaron;an, koji je nakon zavr&scaron;ene Srednje pomorske &scaron;kole, dvije i pol godine plovidbe te položenog državnog ispita i stjecanja zvanja časnika trgovačke mornarice, s tada&scaron;njom djevojkom i sada&scaron;njom suprugom Jasenkom odlazi na studij u Zagreb, gdje je 1969. diplomirao na Vi&scaron;oj &scaron;koli za vanjsku trgovinu. Tada je snimio i svoj prvi nosač zvuka &bdquo;Kad ljubav postane poezija&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ndash; U Zagrebu sam upoznao, a poslije s njima i surađivao, Nikicu Kalogjeru, Stjepana Mihaljinca, Peru Gotovca, Đorđa Novkovića, redom izuzetne skladatelje, &scaron;to držim sretnom okolno&scaron;ću i privilegijom. Te 1969. godine službeno počinje moja profesionalna glazbena karijera, a &scaron;to se tiče ekonomije, odnosno pomorstva, unatoč diplomi nisam bio osobito zainteresiran za nju niti sam sebe zami&scaron;ljao kao uspje&scaron;nog stručnjaka ekonomskih znanosti. Da sam umjesto strojarskog odabrao i zavr&scaron;io<strong> nautički smjer</strong>, zasigurno bih svoj radni vijek dočekao kao pomorac jer more je utkano u samu bit mog postojanja, u moj DNK, &scaron;to je do&scaron;lo do punog izražaja u mojim stihovima i glazbi &ndash; kaže Đani o počecima svog životnog puta.<br /><br /></p> <p>Naravno, pitali smo ga i o <strong>djetinjstvu</strong>, te&scaron;kom, ali i punom pjesme s polubraćom Vedranom i Tomislavom Ivčićem.<br /><br /></p> <p>&ndash; Rođen sam tijekom rata 1944. godine u gotovo do temelja <strong>razru&scaron;enom Zadru</strong>, gradu mojih predaka, mog djetinjstva, moje mladosti&hellip; Kao dječak dobro se sjećam posve razru&scaron;enih dijelova grada, jer sam s upravo zavr&scaron;enih &scaron;est godina počeo pohađati prvi razred osnovne &scaron;kole, koja se nalazila u samom sredi&scaron;tu poluotoka. Usprkos te&scaron;ko opisivoj <strong>tragediji</strong>, Zadar je već sredinom &scaron;ezdesetih postupno postajao grad po mjeri čovjeka, tako da unatoč spoznaji na za moju obitelj manje sretne događaje, to razdoblje doživljavam kao dragu uspomenu. Imao sam nepunih devet mjeseci kada smo moja tri godine starija sestra Pina i ja ostali bez oca pa smo tu činjenicu doživljavali svatko na svoj specifičan način. Odrastanje nije uvijek bilo osobito ugodno i zbog same spoznaje da vam je pokraj te <strong>bolne stvarnosti </strong>oduzet najvredniji dio djedovine, danas vrlo atraktivnog zemlji&scaron;ta s izgrađenim vilama &ndash; kaže Mar&scaron;an i dodaje da mu se, nažalost, ne&scaron;to slično dogodilo i 2015. godine.<br /><br /></p> <p>&ndash; Tada mi je, usprkos svjedočenju u moju korist dvoje najstarijih tada jo&scaron; živućih ljudi, krajnje suspektnom odlukom Općinskog suda u Zadru oduzeto nekoliko vrijednih komada građevinskog zemlji&scaron;ta na koje se, gle čuda, upisao Grad Zadar! Kad sam se usudio reći da ću o svemu izvijestiti novinare, sutkinja je priprijetila riječima: &bdquo;Tužit ću Vas za uvredu suda!&ldquo;<br /><br /></p> <p>Prisjetio se Đani Mar&scaron;an 1951. godine, kada se rodio Vedran Ivčić, te dvije godine nakon toga i Tomislav Ivčić.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dakako da smo se, bez obzira na različita prezimena, osjećali isključivo kao rođena braća. Da, to su moja dva brata, od kojih je svaki ponaosob zadužio i rodni grad Zadar, a napokon i domovinu Hrvatsku &ndash; kazao je Đani, koji na koncertima uza svoje autorske skladbe u pravilu izvodi neku od Tomislavovih ili Vedranovih pjesama, kao i neke s dva zajednička albuma, &bdquo;Dalmatinske noći&ldquo; i &bdquo;Pisma iz konobe&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na tim se albumima nalaze uspje&scaron;nice kao &scaron;to su &bdquo;Fe&scaron;ta&ldquo;, &bdquo;Bepo bagulin&ldquo;, &bdquo;Kalelarga&ldquo;, &bdquo;Pe&scaron;karija&ldquo;, &bdquo;Berekin&ldquo; i mnoge druge koje su neizostavan dio svake ljetne zabave &ndash; ističe Mar&scaron;an, inače autor glazbe i stihova vi&scaron;e od 120 pjesama. Najpoznatiji su mu s albuma &bdquo;Kamen i more&ldquo; &ndash; &bdquo;Čovik s mora&ldquo;, &bdquo;Vitar u provu&ldquo;, &bdquo;Suza na &scaron;koju&ldquo;, &bdquo;Ribar&ldquo;, &bdquo;Mendula&ldquo; i s albuma &bdquo;Ljubav kao tema&ldquo; &ndash; &bdquo;Ja te volim&ldquo;, &bdquo;Prozor prema zalazu&ldquo;, &bdquo;Adio&ldquo;. A tu je i <strong>domoljubni sadržaj </strong>&ndash; &bdquo;Vivat Croatia&ldquo;, &bdquo;Hrvatski mornari&ldquo;, &bdquo;Velebite suzo moja&ldquo; i dakako &bdquo;Bože čuvaj Hrvatsku&ldquo;.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ndash; Kamen, more, &scaron;koji, ribari, težaci, masline, mendule, prevladavajući su dio sadržaja mojih stihova koje ću, nadam se, napokon izdati u obliku zbirke pjesama. Inače, &scaron;to se tiče moje davna&scaron;nje želje za održavanjem cjelovečernjeg koncerta u dvorani Lisinski, živim u nadi i uvjerenju da će se u primjerenom trenutku to i ostvariti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Mar&scaron;an je u svojoj karijeri vi&scaron;e puta nagrađivan na <strong>međunarodnoj glazbenoj sceni</strong>. Osvojio je Grand prix de Paris International 1972. u Parizu te nagrade na Schlager International Festivalu 1974. u Dresdenu i četiri godine kasnije na festivalu u Rostocku.<br /><br /></p> <p>I na domaćoj sceni nabrao se nagrada. Na Zagrebfestu je osvojio prvu nagradu ocjenjivačkog suda s pjesmom &bdquo;Djevojka s juga&ldquo;&lsquo;, na Splitskom festivalu zabavne glazbe s pjesmom &bdquo;Kad mendule procvitaju&ldquo;, drugu nagradu publike, na Melodijama hrvatskog Jadrana treću nagradu žirija s pjesmom &bdquo;Prozor prema zalazu&ldquo; i brojne druge.<br /><br /></p> <p>Mar&scaron;an je <strong>&scaron;ezdesetak puta</strong> gostovao diljem Sjedinjenih Američkih Država, četrnaest puta u Australiji, tri puta u Novom Zelandu, dvanaest godina gostovao je diljem biv&scaron;eg DDR-a, &scaron;est turneja održao je diljem biv&scaron;eg SSSR-a, vi&scaron;e gostovanja imao je po zemljama zapadne Europe, nastupao je u glasovitom <strong>hotelu Plaza</strong> u New Yorku, u Friedrichstadt Pallastu u Berlinu kao gost na koncertu Gilberta<br /><br /></p> <p>Becauda, u hramu <strong>francuske &scaron;ansone</strong> Bobino u Parizu (Grand prix de Paris International) te u glasovitom Teatro Aristonu u San Remu. U lokalnim zadarskim okvirima valja istaknuti da Đani Mar&scaron;an i braća Tomislav i Vedran Ivčić nisu jedini poznati pjevači iz zadarskih Arbanasa te smo ga stoga i upitali kako komentira tu zaljubljenost u glazbu u tom zadarskom kvartu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Mladen Grdović napravio je <strong>zavidnu karijeru</strong>, Bepo Mate&scaron;ić, Zoran Jelenković, Kre&scaron;o Perović, svaki ponaosob, izuzetno su glazbeno nadareni. Činjenica je da je u Arbanasima u krugu objektivno malog broja stanovnika oduvijek bio niz talentiranih glazbenika, umjetnika, sporta&scaron;a, akademskih građana.<br /><br /></p> <p>Pitali smo ga, dakako, i za himnu HDZ-a.<br /><br /></p> <p>&ndash; Da, ponosni sam autor glazbe skladbe &bdquo;Bože čuvaj Hrvatsku&ldquo;, dok je autor stihova antologijski vrijedan pjesnik <strong>Drago Britvi</strong>ć. Kad bi se tvrdnja nekih da ju je predsjednik Tuđman doživljavao gotovo kao drugu hrvatsku himnu pokazala točnom, za mene bi to bila, a siguran sam i za nažalost pokojnog Britvića, <strong>izuzetna čast</strong>. Skladba je nastala spontano, iz du&scaron;e i nepatvorene ljubavi prema svojoj domovini. Inače, bila mi je izuzetna čast osobno poznavati pokojnog predsjednika Tuđmana, za koga me, unatoč malom broju susreta, vežu neprocjenjivo drage uspomene. Napokon, iz njegovih sam ruku primio odličje <strong>Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića</strong> &ndash; kaže Mar&scaron;an, koji je bio i uspje&scaron;an hrvatski diplomat. Bio je ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH pri Svetoj Stolici, konzul-savjetnik u Trstu, konzul RH u Perthu u Australiji i generalni konzul u Milanu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svoje sam dužnosti ministra savjetnika pri Svetoj Stolici i Suverenom vite&scaron;kom malte&scaron;kom redu, konzula savjetnika u Trstu, konzula u Perthu te generalnog konzula u Milanu, izvr&scaron;avao odgovorno i nadasve časno, vođen neupitnim načelima univerzalnih vrijednosti duboko utkanih u moj svjetonazor. Napokon pri obna&scaron;anju povjerenih mi dužnosti i zadaća svoju sam domovinu predstavljao na razini očekivanoga &ndash; svojstveno svom izričaju odgovorio je na tu temu Đani Mar&scaron;an i naposljetku, na posljednje pitanje, odgovarao najdulje i definitivno s najvi&scaron;e emocija. O Zadru je dakako riječ...<br /><br /></p> <p>&ndash; Iako profesionalno bavljenje politikom držim časnim zanimanjem, nikada nisam bio član nijedne političke stranke. Član sam samo Hrvatskog dru&scaron;tva skladatelja i Hrvatske glazbene unije, &scaron;to je, imajući u vidu moje glazbeno djelovanje, posve prirodan odabir. &Scaron;to se mog rodnog Zadra tiče, javnost napokon mora i čuti i znati sljedeće: nikada u mojih vi&scaron;e od pedeset godina bavljenja glazbom ni na jednoj razini vlasti &ndash; županija, poglavarstvo, Turistička zajednica &ndash; nisam pozvan na razgovor niti je pokazano bilo kakvo zanimanje za moj glazbeni ili ini doprinos mom gradu! Tijekom svojeg <strong>glazbenog djelovanja </strong>dobio sam niz nagrada i priznanja diljem Hrvatske i u inozemstvu, ali u svom rodnom gradu Zadru nikada, ni u kakvom obliku ili prigodi. Dakako, to me nije a i neće sputavati u mojoj ljubavi prema mom dragom Zadru kao ni prema mojim dragim sugrađanima, koje kao ni do sada nikada neću iznevjeriti. &bdquo;Vi mene kamenom, a ja ću vas i dalje pjesmom&ldquo;, sudeći po aktualnoj situaciji ostat će i dalje aktualan. Na kraju, kad je o tome riječ, držim potrebnim spomenuti svoje autorske skladbe namijenjene Zadru: &bdquo;Zadar u mom srcu&ldquo;, &bdquo;Blagoslovi Bože Zadar&ldquo;, &bdquo;Kaleto, kaleto&ldquo;, &bdquo;Misto kraj mora&ldquo;, &bdquo;Barkajoli&ldquo;, &bdquo;Pjaca&ldquo;&hellip; a bit će ih jo&scaron;.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-24-marsan-tudjman.jpgFOTO: Održano Vincekovo na Buni! Tradiciju i običaje ništa ne može spriječitihttp://grude.com/clanak/?i=248979248979Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jan 2021 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-23-blagoslov-vina-buna-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na Buni u organizaciji Udruge malih vinogradara i vinara BUNA održana jedanaesta po redu kulturna manifestacija „Vincekovo Buna“. <p><br /> &nbsp;<br /> "Suočeni s nesvakida&scaron;njim okolnostima pandemije koronavirusa Covid 19 u kojima se na&scaron;ao cijeli svijet i uz mjere stožera koje ne dopu&scaron;taju velika javna okupljanja građana bili smo primorani manifestaciju zadržati u okviru Udruge malih vinogradara i vinara Buna.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-2.jpg" alt="" width="640px" /><br /> &nbsp;<br /> Udruga Malih Vinogradara i vinara Buna smatra kako je bitno sačuvati tradiciju održavanja kulturne manifestacije &bdquo;Vincekovo Buna&ldquo;, ove godine u malom krugu udruge, a u nadi da ćemo se iduće godine susresti u skroz nekim povoljnijim uvjetima i proveseliti svi skupa uz veliku pučku veselicu koja podrazumijeva dobra jela i pića, te ugodno druženje uz lijepu glazbu.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-3.jpg" alt="" width="640px" /><br /> &nbsp;<br /> Običaj na Buni je takav da vinski biskup, član udruge koji se obuče u vinskog biskupa samo za ovu prigodu, vr&scaron;i obred &scaron;kropljenja uz &scaron;aljive dosjetke, a sve je popraćeno&nbsp; pjesmom i svirkom, uz obavezno ča&scaron;ćenje nazočnog dru&scaron;tva.&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Član udruge&nbsp; je orezao nekoliko grančica s trsa, orezani se trs potom obredno po&scaron;kropio - "krstio" starim vinom, izvjesile su se kobasice i panceta, koji znakovito naznačuju želju za plodno&scaron;ću i dobrim urodom.<br /><br /><br /> Ove godine domaćin je Udruga malih vinogradara i vinara Buna i obred rezidbe je obavljen u vinogradu člana udruge u nadi na ćemo u budućnosti nastaviti prijenos domaćinstva na nekog novog domaćina kao &scaron;to smo to činili do sada.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-5.jpg" alt="" width="640px" /><br /><br /> Udruga malih vinogradara i vinara Buna upućuje zahvale svim članovima udruge, svim dobročiniteljima i donatorima i svim ostalim sudionicima koji su sve ove dosada&scaron;nje godine na bilo koji način doprinijeli održavanju ove kulturne manifestacije i učinili je velikom.&nbsp;<br /> Dragi prijatelji kulturne manifestacije &bdquo;Vincekovo Buna&ldquo; veselimo se ponovnom susretu sa svima Vama u nekim povoljnijim uvjetima, stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-23-blagoslov-vina-buna-1.jpgFra Ivo Pavić: U koroni se sve ruši jer je utemeljeno na laži! Bog kažnjava grijeh, a ne ljudehttp://grude.com/clanak/?i=248955248955Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jan 2021 13:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-22-fra-ivo-pavic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stotine tisuća ljudi dosada su pohodile malu župu Šurkovac kod Banje Luke kako bi nazočili molitvama i misama koje vodi fra Ivo Pavić. <p>&nbsp;</p> <p>Karizmatik svjetskoga glasa nije dopustio da pandemija koronavirusa ugasi ono &scaron;to se događa u &Scaron;urkovcu, tako da sada tisuće ljudi preko online platformi prate mise i molitve ozdravljenja koje vodi ovaj svećenik. Svi oni fizički bi do&scaron;li do &Scaron;urkovaca, ali zabrane kretanja im to onemogućuju. Zbog toga smo zamolili fra Ivu da nam odgovori na nekoliko pitanja. Očekivano, odgovore koje smo dobili su i vi&scaron;e nego zanimljivi. Neki možda i intrigantni. Svakako pročitajte! Intervju je objavljen u dana&scaron;njem izdanju <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/pozive-gospe-iz-medugorja-nismo-ozbiljno-shvatili-1462930" target="_blank">Večernjeg lista.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slavite li mise u župi &Scaron;urkovac? Ima li korone u župi?</strong></p> <p>Od samog početka koronakrize u &Scaron;urkovcu nismo prekidali s misama za zdravlje. Na mise za zdravlje dolazi malen broj ljudi, ali puno je onih koji nas slu&scaron;aju i gledaju preko interneta. Vjerujem da ozdravljaju na daljinu. Jer riječ Božja lijek je za na&scaron;e slabosti. U župi trenutačno nema zaraženih koronom, ali ih ima blizu nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prije ste hodali po svijetu i bili stalno zauzeti oko duhovnih obnova. Kako danas ispunjavate slobodno vrijeme?</strong></p> <p>Za mene je ovo milosno vrijeme. Svakog dana slavim svetu misu u župi. Vi&scaron;e provodim vremena u molitvi, a osobito pred Presvetim sakramentom. Prije to nisam mogao jer sam uvijek bio na terenu. U ovom vremenu vi&scaron;e sam upoznao svoje župljane. Svakodnevno čitam i razmatram Bibliju, pi&scaron;em knjige. Puno razgovaram s ljudima i molim za njih preko telefona. Sve mi je to prije bilo ograničeno. Imam vi&scaron;e vremena za &scaron;etnju u prirodi i djela milosrđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koronavirus jo&scaron; uvijek odnosi mnoge živote. Mnogi ga u tome beznađu predstavljaju kao Božju kaznu čovječanstvu. Koja je, u biti, ovo poruka nama?</strong></p> <p>Bog nije poslao koronu, ali je dopustio da se dogodi da ljude vrati vjeri. Kroz ovu bolest mnogi će se pročistiti i obratiti. Poznato je da majka pljusne dijete po stražnjici kad vidi da sebi može ne&scaron;to nauditi. To čini ne zato &scaron;to ga ne voli nego &scaron;to mu želi dobro. Tako je i Bog dao pljusku cijelom čovječanstvu, ne zato &scaron;to ga ne voli već da se obrati i živi. Bog nas opominje i poziva na promjenu srca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koronavirus donio je veliki strah od smrti. Treba li se bojati smrti ako smo vjernici i vjerujemo u živog Boga?</strong></p> <p>&Scaron;to činiti u ovo tjeskobno vrijeme? Strah od smrti uzrok je svih drugih strahova. Onaj tko se boji smrti, nije jo&scaron; susreo Krista niti mu otvorio vrata svoga srca. Isus je do&scaron;ao da nas oslobodi od straha od smrti. Strah od smrti znak je da nismo sveti. U ovo vrijeme pandemije pozvani smo jo&scaron; vi&scaron;e ljubiti Isusa i svjedočiti vjeru riječima i djelima, a ne bojati se. Isus kaže: &ldquo;Ne bojte se onoga koji ubija va&scaron;e tijelo, već se bojte onoga koji može ubiti va&scaron;u du&scaron;u i baciti u Pakao&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imam dojam da su se redovnici, svećenici, časne sestre u ovo vrijeme epidemije u nekim sredinama zatvorili previ&scaron;e u svoje samostane i kuće u strahu od bolesti i zaraze. Je li uvijek bilo tako?</strong></p> <p>U pravu ste. Nekada u pro&scaron;losti kad su bile epidemije i velike po&scaron;asti, redovnici, svećenici i Bogu posvećene osobe izlazili su van iz samostana, svojih kuća i molili za bolesne, dijelili im sakrament bolesničkog pomazanja, polagali ruke na njih. Danas je obrnuto. Očito nedostaje žive vjere u Gospodina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mnogi su umrli od posljedica korone, obitelji su jako pogođene ovom situacijom. Kakva poruku imate za njih?</strong></p> <p>Mnogi umiru od korone da se mi živi obratimo. Ne smijemo samo gledati i brojiti koliko je svakodnevno ljudi umrlo od korone, već nam je to poziv na osobno obraćenje, inače ćemo svi slično propasti. Poslije korone ni&scaron;ta vi&scaron;e ne smije biti isto. Neka svatko ispita svoju savjest. Nakon korone trebamo izaći na ulice i propovijedati evanđelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U ovoj epidemiji sve se ru&scaron;i. Ru&scaron;i se politički život, dru&scaron;tveni život, obiteljski, ekonomski, obiteljski, pa i crkveni život. Za&scaron;to se sve ru&scaron;i?</strong></p> <p>Dobro ste zamijetili. Sve se ru&scaron;i jer je sve utemeljeno na pijesku, laži, a ne na istini. Isus kaže: &ldquo;Ako se kuća gradi na pijesku, sru&scaron;i se kad naiđe velika oluja&rdquo;. Poziv je to svakome od nas: Vratite se Isusu i Mariji kako biste postali nova stvorenja. Isus kaže: &ldquo;Evo, sve činim novo&rdquo;. Bog ne želi da itko propadne, već želi da sve si ljudi spase. Tako pi&scaron;e u Bibliji. Bog je protiv bolesti, patnje, prirodnih katastrofa, ali ih dopu&scaron;ta kako bismo shvatili držimo li se Božjeg zakona ili zakona čovjeka. Bog nas ne kažnjava, već nas kažnjava grijeh. Danas je čovjek legalizirao pobačaj, eutanaziju, istospolne zajednice, umjetnu oplodnju&hellip; Uz to, mnogi obožavaju sporta&scaron;e, pjevače, glumce&hellip; &ldquo;Gospodin se ne da ismijavati&rdquo;. On je umoran od gnusoba koje ljudi čine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U svijetu se danas govori da nema grijeha. &Scaron;to je grijeh?</strong></p> <p>Grijeh je uvijek nedostatak ljubavi. On paralizira čovjekovo srce. &Scaron;kodi nama i drugima. Grijeh nas čini nesposobnima ljubiti Boga, samog sebe, bližnjega i čovjeka kraj sebe. Grijeh je uzrok mnogih mentalnih i fizičkih bolesti. Kad u grijehu živimo, ne možemo primiti pričest jer je to sakrament ljubavi. Isus je do&scaron;ao zbog gre&scaron;nika koji se kaju za svoje grijehe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slu&scaron;ajući vas online, često govorite o povezanosti korone i grijeha&hellip;</strong></p> <p>Korona ubija na&scaron;e tijelo. Grijeh je opasniji od korone tako &scaron;to ubija du&scaron;u, donosi tjeskobu, muku, nemir, fobiju, gnjev i nervozu. Grijeh uzrokuje mnoge mentalne i fizičke bolesti. Na koncu, grijeh je uzročnik vječne smrti. Pouzdani lijek protiv korone jo&scaron; ne postoji. Za grijeh postoji lijek, a to je sakrament ispovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postoje mnogi poroci koji nas sprečavaju u rastu u duhovnosti. Možete li izdvojiti glavni prorok koji vlada danas među ljudima?</strong></p> <p>Postoji jedan porok koji opterećuje čovjekovo srce, a to je požuda, koja ima sljedeća svojstva: preljub, prostitucija, pornografija, incest, homoseksualnost, pedofilija. Ako si rob jednog od ovih poroka, ti si tjelesan, a ne duhovan čovjek. Jao tebi ako ih se ne odrekne&scaron;. Bez molitve, euharistije posta nemoguće je pobijediti ovog neprijatelja du&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Isus je jedini Spasitelj čovječanstva. &Scaron;to je religija?</strong></p> <p>To je čovjek koji poku&scaron;ava shvatiti Boga i &scaron;to Bog želi od čovjeka. To je čovjek koji traži Boga. Religija, to je čovjek koji ne prihvaća Isusa Krista kao Boga. Riječ je vi&scaron;e o držanju pravila, obreda i običaja. Tko pažljivo čita i razmatra Bibliju, shvatit će da kr&scaron;ćanstvo nije religija, već istina da je Bog ljubav. Danas se uči da su sve religije iste i da su različiti putovi do Boga. A to je pogre&scaron;no.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U vrijeme prve Crkve propovjednika je bilo malo, ali uspjeli su promijeniti mentalitet poganskog svijeta.&ldquo;Zarazili&rdquo; su cijeli svijet evanđeljem&hellip;</strong></p> <p>Prvi kr&scaron;ćani bili su u manjini, ali zarazili su svijet evanđeljem, promijenili su mentalitet tada&scaron;njeg poganskog svijeta. Nisu i&scaron;li u međureligijski dijalog. Evanđelje je isto onda i danas. Ima istu snagu. Budući da nismo zarazili svijet evanđeljem, svijet je kr&scaron;ćane zarazio koronavirusom. U Crkvi vlada velika mlakost jer je u&scaron;la u brak sa svijetom. Danas se u Crkvi propovijeda evanđelje bez pomazanja Duha Svetoga. Drže se homilije i propovijedi koje ljude ne mijenjaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na Zapadu sve vi&scaron;e kr&scaron;ćana napu&scaron;ta svoje župe. Možete li navesti neke razloge?</strong></p> <p>Ima puno razloga. Navest ću samo neke. Ima onih koji su oti&scaron;li iz župe jer je župnik s oltara govorio kako ne postoji ni đavao ni Pakao. Neki su oti&scaron;li iz svojih župa jer je župnik s oltara govorio protiv duhovnih seminara i obnova. Neki su oti&scaron;li iz župe jer je župnik otvoreno govorio protiv Gospinih ukazanja u Međugorju. Neki su napustili župu jer je župnik propovijedao kako nema ni&scaron;ta lo&scaron;e i nemoralno ako mladi prije braka žive zajedno. Jedan čovjek je zamolio župnika da se pomoli za njega jer ne može imati djece, a on ga je poslao na umjetnu oplodnju. Neki su napustili svoje župe jer župnici ne govore o grijehu niti važnosti ispovijedi, već samo govore da je Bog milosrdan i da sve pra&scaron;ta. Teolozi i bibličari posijali su kukolj pa su do&scaron;li lo&scaron;i plodovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U crkvi se gotovo ne čuje onaj poziv &ldquo;obratite se i vjerujte evanđelju&rdquo;.</strong></p> <p>Svećenici misle da je dovoljno da svijet dolazi na misu, a ne je li se obratio&hellip; Svećenici se često ljute kad im netko kaže da se trebaju obratiti. I sam sam tako razmi&scaron;ljao. Onaj tko kaže da mu ne treba obraćenje, njemu sigurno treba obraćenje. Jedan dječak od &scaron;est godina pitao je jednog svećenika iz Hrvatske kad će se obratiti Hrvati? Dobio je odgovor: Kad se obrate hrvatski svećenici. Uistinu, svećenik ima nadnaravnu snagu kad se obrati i povjeruje. Gospa u Međugorju često ponavlja u svojim porukama: &ldquo;Molite za svoje pastire&rdquo;. Pastiri su prvenstveno svećenici. Očito njezin poziv nismo ozbiljno shvatili.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obratiti se nije lako. To je jedan dugi proces. Jer ako se ne obratimo, nikakvu molitvu ne možemo uputiti Bogu. Svijet nas odgaja i formira na svoj način&hellip;</strong></p> <p>Obraćenje se ne događa preko noći, osobito kad je osobnost formirana ne od evanđelja već od svijeta. Svijet nas oblikuje, &scaron;koluje, formira da budemo oholi, ponosni, umi&scaron;ljeni. Svijet nas formira da budemo agresivni, puni mržnje. Svijet nas uči da ne pra&scaron;tamo, već da se držimo pravila, oko za oko zub za zub. Svijet nas odgaja da živimo samo za sebe. Sebičnost i osobna korist karakteristika je onoga &scaron;to nas svijet uči. &Scaron;kola svijeta nudi nam antikr&scaron;ćanske vrijednosti. Zato se nije lako obratiti, promijeniti pamet i srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na kraju, fra Ivo, koja je poruka čitateljima na&scaron;ega lista?</strong></p> <p>Tebe koji čita&scaron; ove retke Gospodin poziva na svetost. Nema veze &scaron;to si laik. Budi svet. Budi sveta. Sve je ni&scaron;ta ako nisi svet. Svet je onaj koji svakodnevno vr&scaron;i volju Božju. Oni mijenjaju svijet. Samo sveci idu u nebo. &ldquo;Budite sveti jer Ja sam svet&rdquo;, govori Gospodin!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-22-fra-ivo-pavic.jpgU Mostaru je preminuo veliki Karlo Marić, život je posvetio mukotrpnoj borbi za istinu o zločinima nad Hrvatimahttp://grude.com/clanak/?i=248954248954Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jan 2021 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svojoj 75. godini u Mostaru je preminuo Karlo Marić, predsjednik Udruge logoraša HVO-a i dugogodišnji borac za prava stradalnika Domovinskog rata. <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli svoj život posvetio je mukotrpnoj borbi za rasvjetljavanje istine o pokolju koji su nad nevinim civilima Hrvatima u Grabovici počinili pripadnici Armije BiH kao i o zloglasnom logoru u Jablanici, za koji jo&scaron; uvijek nitko nije odgovarao. U logoru Armije RBiH u Muzeju Bitke za ranjenike u Jablanici od 15. travnja 1993. do 1. ožujka 1994. godine bilo je zatočeno oko 800 Hrvata, pripadnika HVO-a i civila Grabovice, Drežnice i Doljana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karlo Marić u logoru je proveo 296 te&scaron;kih dana od čega 68 dana samice. Te&scaron;ka premlaćivanja ostavila su veliki trag na njega tako da je izgubio moć govora i komunicirao s ljudima uz pomoć govornog aparata. Posmrtni ostaci Karla Marića bit će pokopani danas (petak) na Groblju Vojno u Mostaru.</p> <p><br /><em><strong>Hercegovina.in</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-svijeca.jpgTko je Amanda Gorman, 22-godišnjakinja koja je osvojila svijet na Bidenovoj inauguraciji?http://grude.com/clanak/?i=248943248943Grude.com - klik u svijetThu, 21 Jan 2021 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-21-23b228df854dd64091b8.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njezina pjesma, cijela izvedba, ali i prekrasna odjevna kombinacija postali su pravi hit na društvenim mrežama pa je Gorman u kratkom roku prikupila veliku skupinu obožavatelja koji se nisu mogli nadiviti njezinome radu.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna od zvijezdi Bidenove inauguracije je i Amanda Gorman, 22-godi&scaron;nja pjesnikinja iz Los Angelesa koja je u povijest u&scaron;la kao najmlađa pjesnikinja koja se popela na pozornicu i izrecitirala svoju pjesmu 'The He Will Climb'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina pjesma, cijela izvedba, ali i prekrasna odjevna kombinacija postali su pravi hit na dru&scaron;tvenim mrežama pa je Gorman u kratkom roku prikupila veliku skupinu obožavatelja koji se nisu mogli nadiviti njezinome radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Amanda Gorman je nevjerojatna. Kakav talent - napisala je twittera&scaron;ica, prenosi Diva.hr. Prije same inauguracije, Gorman je za CBS News rekla kako je nevjerojatno &scaron;to ima priliku nastupiti na ovakvom povijesnom događanju, pogotovo u njezinim godinama jer nitko s 22 godine ne može reći da je izveo svoju pjesmu na inauguraciji. Gorman je dodala da su joj inspiracija, kad je počela pisati, bili govori Abrahama Lincolna i Martina Luthera Kinga, a kasnije je bila potaknuta i napadom na Capitol Hill početkom siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- U svojoj pjesmi nisam htjela ni na koji način poku&scaron;ati prikriti ono &scaron;to smo imali priliku vidjeti proteklih nekoliko tjedana i, usuđujem se reći, posljednjih nekoliko godina. Ali ono čemu zapravo težim u pjesmi je da svojim riječima pronađem način na koji na&scaron;a zemlja jo&scaron; uvijek može biti jedinstvena i izliječiti se - rekla je Gorman u intervjuu za New York Times.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Gorman je studirala sociologiju na Harvardu, a prvu knjigu 'The One for Whom Food Is Not Enough' objavila je 2015. godine. Tijekom ove godine, planira izdati i slikovnicu 'Change Sings'. Nastupom na inauguraciji ide stopama&nbsp;Maye Angelou, Richarda Blanca i Roberta Frosta, pjesnicima&nbsp;koji su nastupali na prethodnim predsjedničkim inauguracijama, pi&scaron;e BBC.</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-21-23b228df854dd64091b8.jpegOdlazak franjevačke legende iz Imotskog! Brojne knjige svjedočit će njegovu veličinuhttp://grude.com/clanak/?i=248919248919Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jan 2021 23:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-19-fra-nikola-mate-roscic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevac konventualac fra Nikola Mate Roščić preminuo je danas u Zagrebu, okrijepljen svetim sakramentima, u 82. godini života, 65. redovništva i 56. svećeništva.<div class="single-page__excerpt-container"> <p>&nbsp;</p> </div> <p class="single-page__content-divider">Fra Nikola Mate Ro&scaron;čić rođen je u Grabovcu, Imotska krajina, 8. siječnja 1940. godine. &Scaron;kolovao se u Grabovcu, Imotskom i Zagrebu, a nakon mature studira u Zagrebu, Rimu i Beču te postaje magistar teologije. Zaređen je za svećenika 4. srpnja 1965. u bazilici Svetih apostola u Rimu, a prvu misu služio je u bazilici Santa Maria Maggiore.<br /><br /></p> <p>Tijekom bogate svećeničke službe bio je studentski vjeroučitelj, gvardijan, župnik, predavao je na teolo&scaron;kim fakultetima u Rimu i Splitu te na Isusovačkom institutu za kr&scaron;ćanski nazor u Zagrebu, a &scaron;est je godina u svojoj redovničkoj zajednici obna&scaron;ao službu provincijala. Također, od 1990- do 1998. u Beču je vr&scaron;io službu rektora Minoritenkirche, a četiri godine (1998.-2002.) bio je biskupski vikar za pastoral u Vojnom ordinarijatu RH.<br /><br /></p> <p>Iza njega je ostalo mno&scaron;tvo članaka, pjesama, osvrta i rasprava u časopisima i zbornicima, kao i velik broj knjiga: zbirka pjesama <em>San na kamenu</em>&nbsp;(Zagreb, 1976.), zbirka osvrta&nbsp;<em>Na crkvenim raskr&scaron;ćima</em>&nbsp;(Zagreb, 1977.), knjižica stihova&nbsp;<em>Hrvatski križni put</em>&nbsp;(Beč, 1992.; Zagreb, 1999.), neobična knjiga&nbsp;<em>Apologia asinaria</em>&nbsp;iliti O<em>brana te&scaron;kog magarećeg žitka</em>&nbsp;(Zagreb, 2001.), potom knjige&nbsp;<em>Kristologija kamena&nbsp;</em>(Zagreb, 2003.),&nbsp;<em>Nova religija globalizma</em>&nbsp;(Zagreb, 2003.),&nbsp;<em>Nismo &scaron;utjeli : za Krista i Hrvatsku&nbsp;</em>(Zagreb,2004.),&nbsp;<em>Bez kruha ne možemo</em>&nbsp;(Zagreb, 2005.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica i sprovodni obredi bit će u srijedu 20. siječnja u 15 sati na groblju Lovrinac u Splitu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-19-fra-nikola-mate-roscic.jpgBlažena Djevica Marija preko svetice govori svijetu: ‘Moraš im ovo reći dok je još vrijeme’http://grude.com/clanak/?i=248901248901Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jan 2021 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-19-gospa-tihaljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz dnevnika Svete Faustine Kowalske utemeljiteljice svetkovine i pobožnosti Božjeg milosrđa izdvajamo riječi Blažene Djevice Marije: <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Ujutro za vrijeme razmatranja obuzela me Božja nazočnost na poseban način. Vidjela sam izuzetnu Božju veličinu i istodobno Njegovo spu&scaron;tanje stvorenjima. Tada ugledah Majku Božju koja mi reče: &ldquo;O kako je ugodan Bog du&scaron;i koja vjerno slijedi duh Njegove milosti. Ja sam darovala svijetu otkupitelja, a ti treba&scaron; pričati svijetu o Njegovom velikom milosrđu i pripremati ga za Njegov ponovni dolazak kad On neće doći kao Milosrdni Otkupitelj, nego kao Pravedni Sudac. O,taj dan je užasan. Dan pravednosti je zaključen, dan Božje srdžbe. Pred njim dr&scaron;ću anđeli. Najavljuj du&scaron;ama o tom velikom milosrđu dok je jo&scaron; vrijeme. Ako bude&scaron; sada &scaron;utjela, odgovarat će&scaron; na onom užasnom danu za velik broj du&scaron;a. Ni&scaron;ta se ne boj. Ostani vjerna do kraja. Ja osjećam s tobom.&rsquo; (Dn 635), prenosi Dnevno.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preko velike svete Faustine Isus nas je upozorio da &ldquo;Čovječanstvo neće naći mira dok god se ne uteče Njegovom milosrđu&rdquo;. Također joj je rekao da &ldquo;onaj tko ne želi proći kroz vrata milosrđa morat će ići kroz vrata pravde&rdquo;, a &scaron;to zapravo nitko ne želi jer Božja pravednost nije ljudska pravednost. Ona je savr&scaron;ena i kao takva izvan je sebičnog ljudskog poimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također dirljive je riječi, čovječanstvu o božjem milosrđu ostavio Isus izrekao jednoj te&scaron;koj, dugogodi&scaron;njoj bolesnici, karizmatkinji koja je godinama molila samo ovu molitvu: <strong><span style="font-size: small;">&bdquo;Moj Isuse, milosrđe!&rdquo;</span></strong></p> <p>&nbsp;<strong>Molitvu od samo tri riječi koja je tako snažna</strong> da je pakao pred njom nemoćan!</p> <p>Rekao joj je:</p> <p>&ldquo;Milosrđe je moja pohvala i moje po&scaron;tovanje. Ovu molitvu za Božje milosrđe uvijek ću nagraditi, jer Moja Krv iz milosrđa je prolivena. Nebo se otvara iz milosti. Moja Krv zemlju je natopila i zadovolj&scaron;tinu Bogu davala za grijehe svijeta. Moja Krv donosi pomoć s neba. Bogu zahvali za tu molitvu, koja je vrlo moćna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgovaraj često ovu molitvu pa će&scaron; postići milosrđe. Mir je u ovoj molitvi i pakao pred tom molitvom gubi moć. Umirući postižu milost, opro&scaron;tenje grijeha, te sve darove ljubavi. Ta molitva je potpuno ponizna molitva i Bog je spremno usli&scaron;ava! Moj Isuse, milosrđe!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tako je moćno moje milosrđe! Milosrđe je ključ ljubavi &ndash; preporučujem tu molitvu kao i Očena&scaron;! Tako je ta molitva važna za sve. Ne samo za pojedinca nego za sve. Ta molitva djeluje tajanstveno, a tako je malo poznata. Milosrđe je utemeljeno na ljubavi i spasit će jo&scaron; mnoge du&scaron;e.&rdquo; &raquo;Du&scaron;e moraju imati ljubav. Izgovaraj tu molitvu uvijek klečeći, kad god je moguće, kao pozdrav Sakramentu. Moje je milosrđe topla ljubav za članove mog tajanstvenog, mističnog tijela. Molite za milosrđe, jer su grijesi preplavili svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zazivajte Božje milosrđe. Da se gre&scaron;nici k meni vraćaju, da moje Zapovijedi obdržavaju i da mole za milost. Molite za sav svijet, koji propada.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o biti i ne biti. Tama je prekrila zemlju, jer vlada potpuno bezvjerje. Moje milosrđe je nadmoć, koju je postigla moja Majka. Ona me je molila, ona je jaka zagovornica. Molite za Božje milosrđe. Tko mene ljubi, ja ću njega ljubiti. Svaka se molba usli&scaron;ava kad se zazove Božje milosrđe.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-19-gospa-tihaljina.jpgŽene od sada mogu čitati evanđeljehttp://grude.com/clanak/?i=248782248782Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jan 2021 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-papa-franjo-afpgetty-main.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatikan je,naglasio da se te uloge ''suštinski razlikuju'' od onih koje obavljaju zaređeni svećenici.<p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo, u jo&scaron; jednom koraku ka većoj ravnopravnosti žena u Rimokatoličkoj crkvi, promijenio je zakon kako bi im službeno dopustio da vr&scaron;e dužnost čitateljica, govornica za oltarom i obavljanja molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa je u dekretu oslužbenio ono &scaron;to su brojne zemlje godinama prakticirale.<br />Uno&scaron;enje promjena u Kod kanonskog zakona učinilo bi, međutim, nemogućim konzervativnim biskupima da blokiraju žene u svojim diocezama da obavljaju svoje uloge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vatikan je, međutim, naglasio da se te uloge ''su&scaron;tinski razlikuju'' od onih koje obavljaju zaređeni svećenici, prenosi Reuters.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-papa-franjo-afpgetty-main.jpgFRANJEVCI SE NAKON 54 GODINE VRAĆAJU NA MJESTO KRISTOVA KRŠTENJAhttp://grude.com/clanak/?i=248757248757Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jan 2021 20:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci Kustodije Svete Zemlje moći će na blagdan Krštenja Gospodinova, u nedjelju 10. siječnja, slaviti misu u Qasr al-Yahudu, mjestu kraj Jerihona, gdje je prema predaji Ivan Krstitelj krstio Isusa.<p>&nbsp;</p> <div class="page-text"> <p style="text-align: justify;"><span>Kako prenosi IKA, franjevci u Qasr al-Yahud na obali rijeke Jordana hodočaste jednom godi&scaron;nje barem od 1641. No, od &scaron;estodnevnog rata 1967. mjesto Isusova kr&scaron;tenja bilo je zatvoreno za hodočasnike i turiste. Područje od 55 hektara pretvoreno je u minsko polje i vojnu zonu. Nakratko je mali dio bio otvoren 2000. povodom jubilejskog hodoča&scaron;ća <strong>Sv. Ivana Pavla II.</strong>, ali je nakon Druge Intifade ponovno zatvoren.<br /><br /></span></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-09-21-01-09-svzemlja.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p style="text-align: justify;"><span>&nbsp;</span></p> <p style="text-align: justify;"><span>Posljednjih godina provodila se dugotrajna operacija razminiranja na cijelom području Qasr al-Yahuda. Uz suglasnost izraelskih i palestinskih vlasti, uklonjeno je najmanje 4 000 mina. Nakon vi&scaron;e od 50 godina, crkva Sv. Ivana Krstitelja vraćena je pod upravu Kustodije Svete Zemlje.<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;"><span>Na nedjelju Kr&scaron;tenja Gospodinova program koji organiziraju franjevci počet će u 9 sati, a zbog epidemiolo&scaron;kih mjera sudjelovat će 50-ak ljudi. Među njima će biti i konzuli Belgije, Francuske, Italije i &Scaron;panjolske. Po dolasku na mjesto, uslijedit će procesija i svečana misa. Misu će predvoditi kustos Kustodije Svete Zemlje <strong>fra Francesco Patton</strong>, a suslavit će i apostolski delegat za Jeruzalem i Palestinu <strong>Leopoldo Girelli</strong>. Nakon slavlja hodočastit će se na Brdo Isku&scaron;enja.<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;"><span><strong>Fra Ibrahim Faltas</strong> rekao je da će sutra&scaron;nji dan i proslava biti veliki.<strong> &bdquo;Povijesni dan za franjevce koji nikad nisu zaboravili Sveta mjesta, čak ni kada im je zbog rata ili iz drugih razloga neko od njih bilo oduzeto. Tako je i s mjestom kr&scaron;tenja&ldquo;</strong>, rekao je fra Ibrahim. Napomenuo je kako su franjevci samostan počeli graditi nakon kupnje zemlji&scaron;ta 1920.</span></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p style="text-align: justify;"><span>&bdquo;Ne možete zamisliti na&scaron;u radost, radost svih fratara Kustodije Svete Zemlje&ldquo;, rekao je , dodav&scaron;i da je za njih uistinu najveća radost vratiti se u samostan toliko drag njihovim srcima. &bdquo;Kao i za sve fratre koji su dali život za ova Sveta mjesta. Mislim da će i oni u nebu biti sretni vidjev&scaron;i da je ovaj samostan vraćen Kustodiji&ldquo;, kazao je.<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;"><span>Fra Ibrahim osvrnuo se i na značenje toga događaja za &scaron;ire područje. &bdquo;Za Bliski istok to znači da nikad ne smijemo gubiti nadu. Nitko nije mislio da bi ovaj samostan mogao biti vraćen na&scaron;oj Kustodiji&ldquo;, kazao je te dodao kako je uvjeren da će u cijeloj Svetoj Zemlji jednoga dana zavladati mir. Stoga treba raditi, kako je rekao, sa &bdquo;živim kamenjem&ldquo; Svete Zemlje, tj. s ljudima, dajući im nadu i ohrabrujući ih da ostaju na Svetim mjestima. Izrazio je također nadu da će im se &scaron;to skorije ponovno povjeriti i čuvanje samostana Posljednje večere.<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;"><span>Osim samostana Sv. Ivana Krstitelja koji je vraćen prije tri mjeseca, Kustodiji su vraćeni i samostan i učili&scaron;te u Alepu.</span></p> <p style="text-align: justify;"><strong><span><br /><em>Katolički tjednik</em></span></strong></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgObitelji hercegovačkih anđela snagu pronalaze u vjeri jer su vjernici u pravom smislu riječihttp://grude.com/clanak/?i=248752248752Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jan 2021 16:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Draga djeco, ja ću se ovdje od vas oprostiti. Sa svakim od vas poći će na groblje po jedan svećenik, a ja ću doći i obići vas pojedinačno. <p><br />Ove riječi, koje su na sprovodnom ispraćaju omladine iz Rakitna zaparale grlo i potresle tisuće prisutnih, izgovorio je fra Marinko Leko.<br /><br /></p> <p>Pet dana kasnije fra Marinko Leko je govorio za 'Avaz' te&scaron;kim danima. - Bio sam previ&scaron;e potresen... Znate, kada sam do&scaron;ao ovdje, oni su bili četverogodi&scaron;njaci. Kada su po&scaron;li u &scaron;kolu, ja sam im predavao vjeronauk, kao i u crkvi. U takvim situacijama se stekne bliskost i onda ta djeca svećeniku prirastu za srce. Volio bih, znate, da sam mogao svima predvoditi sprovode. Ba&scaron; sam iznemogao - govori fra Marinko za "Avaz".<br /><br /></p> <p>On je odmah na nesretni prvi siječnja, kada je dobio stra&scaron;nu vijest, kako je ranije rekao, obi&scaron;ao njihove roditelje. S njima je bio i nakon sahrane, a sa svima je, kaže, u stalnoj komunikaciji.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Hvala Bogu, sada je njima lak&scaron;e. Kada sam ih onaj dan obi&scaron;ao, od njih osmero, četiri roditelja su se držali uspravno. Za jednog oca sam se upitao hoće li mu srce izdržati. Ne sumnjam nimalo da će ovo prebroditi. Vidi se već da su na dobrom putu. Ljudima se u ovakvim slučajevima daje psiholo&scaron;ka potpora, ali ono &scaron;to bi im stručnjaci rekli, oni nalaze u vjeri, jer su oni vjernici u pravom smislu te riječi - priča za "Avaz" fra Leko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-svijeca.jpgU crkveni život u potpunosti se vraća poznati karizmatik Zlatko Sudachttp://grude.com/clanak/?i=248745248745Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jan 2021 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-01-zlatko-sudac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Istinski vam govorim kako će u ovim teškim vremenima, u kojima se gubi čovjek, Hrvatska biti spašena."<p>&nbsp;</p> <p>Nakon razgovora s krčkim biskupom fra Ivicom Petanjakom najpoznati stigmatik i hrvatski egzorcist, te karizmatik Zlatko Sudac vraća se u potpunosti u crkveni život, javlja portal <a href="https://www.medjugorje-info.com/Vraća se velečasni Zlatko Sudac: Poslao snažnu poruku hrvatskom narodu!" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Rastimo u vjeri</a>.<br /><br /></p> <p>&ndash; Da, razgovarao sam s vrlo srdačnim biskupom Ivicom Petanjkom o obnovi mojih seminara i on je pokazao veliko zanimanje da se oni &scaron;to prije nastave, ali rano je sada pričati o konkretnim datumima. Radujem se &scaron;to ću uskoro moći prenijeti riječi utjehe i nade ljudima i na&scaron;im braniteljima kojima je to sada najpotrebnije &ndash; rekao je velečasni Sudac.<br /><br /></p> <p>I to je jo&scaron; jedna potvrda otvorenosti franjevaca prema svim ljudima i pokazatelj koliko bi drukčiji pristup bio da se franjevcima u većini župa predaju biskupije.</p> <p>&ldquo;Istinski vam govorim kako će u ovim te&scaron;kim vremenima, u kojima se gubi čovjek, Hrvatska biti spa&scaron;ena."<br /><br /></p> <p>Ove godine, Božić kao i Novu Godinu, proslavilli smo pod posebnim okolnostima. Nipo&scaron;to nam one ne bi trebale uznemiriti srca, već naprotiv, ohrabriti i u vjeri ojačati.<br /><br /></p> <p>Danas radosna srca slavimo jo&scaron; jednu svetkovinu božićnog vremena. Bogojavljenje ili Tri kralja (također Epifanija i Teofanija), objava Kristova božanstva, jedan je od najstarijih kr&scaron;ćanskih blagdana (javlja se u II. stoljeću).</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon &scaron;to ih je prona&scaron;la sveta Jelena Križarica. Kasnije su prenesene u Milano i napokon u K&ouml;ln, u najljep&scaron;u njemačku katedralu, gdje se čuvaju i danas.<br /><br /></p> <p>Stoga ne boj se stado malo jer božićno ozdravljenje ne donosi samo zdravlje, nego Boga i spasenje,&nbsp;prenosi portal <a href="https://rastimo-u-vjeri.com/veliki-povratak-vlc-zlatka-sudca/">Rastimo u vjeri&nbsp;</a> izjavu velečasnog Suca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-01-zlatko-sudac.jpgIspovijest žene koja je spoznala koliko je Bog volihttp://grude.com/clanak/?i=248721248721Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jan 2021 15:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubav je snaga za život. To je ono što motivira ljude da svaki dan ustanu i idu dalje. Ljubav daje životu svrhu i smisao.<p>&nbsp;</p> <p>Gdje god pogleda&scaron;, može&scaron; vidjeti ljude koji traže ljubav&hellip; ali mnogi traže na krivim mjestima. Bog je ljubav, i oni nikad neće naći ono &scaron;to traže dok ne otkriju Njega.<br /><br /></p> <p>Ljudi traže ispunjenje u životu na različite načine. Neki načini im se čine dobri u početku, ali eventualni neuspjeh ih ostavlja frustriranima, razočaranima i praznima. Jedini način kako mogu pronaći istinsko ispunjenje koje tako očajnički traže jest da izaberu hodati u ljubavi &ndash; zapravo da stave ljubav u akciju tako &scaron;to će posezati za ljubavlju i pružati je drugima.<br /><br /></p> <p>Ubrzo nakon &scaron;to sam se okrenula Bogu, počela sam slu&scaron;ati ljude kako govore o važnosti ljubavi prema drugima. Od kada sam željela živjeti u skladu s Biblijom, željela sam hodati u ljubavi, ali jednostavno nisam mogla. Tjerala sam se&hellip; ali&hellip; Stalno sam pravila planove pobolj&scaron;anja ali ih nisam mogla provesti do kraja.<br /><br /></p> <p>Neispunjena želja je frustrirajuća. Osjećala sam se vrlo frustrirano i pitala sam se &scaron;to nije u redu sa mnom. Bila sam nestrpljiva s ljudima. Bila sam legalist (onaj koji naginje stavu da se spasenje može postići djelima) i gruba, osuđivala sam, surova, sebična i nisam opra&scaron;tala &ndash; i to je tek početak liste. &Scaron;to sam se vi&scaron;e trudila da hodam u ljubavi postajala sam sve gora.<br /><br /></p> <p>Počela sam shvaćati da ja nisam mogla voljeti druge jer nikad nisam primila Božju ljubav za sebe. Ja sam znala da u Bibliji pi&scaron;e da me Bog voli ali ja nisam osjećala Božju ljubav u svom srcu. Pitala sam se kako nas Bog može voljeti ovako nesavr&scaron;ene?<br /><br /></p> <p>Bog nas voli jer to želi &ndash; to mu je ugodno. Bog nas voli jer je Njegova priroda da voli i on će nas uvijek voljeti. Njegova je ljubav bezuvjetna. Zapravo ne postoji ni&scaron;ta &scaron;to bismo mi moglo učiniti da izbjegnemo Njegovu ljubav. Njegova ljubav je snaga kojom On opra&scaron;ta na&scaron;e grijehe, liječi na&scaron;e emocionalne rane i &lsquo;popravlja&rsquo; na&scaron;a slomljena srca.<br /><br /></p> <p>Vremenom sam shvatila da sam duboko voljena od Gospodina jednostavno zbog toga tko sam ja a ne zbog toga &scaron;to ja činim za Njega. Konačno sam mogla odustati od poku&scaron;avanja da Njegovu ljubav steknem radeći neke stvari, za koje sam mislila da me čine vrijednom Njegove ljubavi.<br /><br /></p> <p>Jednom sam počela primati Božju bezuvjetnu ljubav i bila sam sposobna početi ga voljeti zauzvrat i slobodnije davati ljubav drugima. Iako je Božja beskrajna ljubav bila u meni, nisam je mogla dati drugima bez straha.<br /><br /></p> <p>Svatko na svijetu želi biti voljen i prihvaćen, i ljubav Božja &ndash; taj prekrasni dar koji nam Bog besplatno daje &ndash; zadovoljava tu potrebu. Kad se Njegova ljubav izlijeva na nas, onda se može izlijevati kroz nas na druge.<br /><br /></p> <p>Sada vidim sebe kao posudu punu blagoslova. Sada želim biti osoba koja može izlijevati Božju ljubav u živote ljudi oko mene. Otkrila sam da sam uvijek sretnija kada odaberem usrećivati druge.<br /><br /></p> <p>U Bibliji, Bog zove kr&scaron;ćane &ndash; sol Zemlje. On očekuje od nas da &ldquo;posolimo&rdquo; živote onih oko nas. Sav život je bezukusan bez ljubavi. Ljubav je sol, snaga za život i razlog da se digne&scaron; u jutro.<br /><br /></p> <p>Svaki dan može biti uzbudljiv ako počnemo sebe promatrati kao Božje tajne agente, koji samo čekaju da pospu sol na živote svih koje susreću. Mi znamo da, zato &scaron;to smo duboko voljeni od Boga, neće nikad nestati te ljubavi, bez obzira koliko je mi davali drugima.<br /><br /></p> <p><em><strong>Autorica: Joyce Meyer/Novizivot.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgNa natječaj HNK Mostar za najbolji neobjavljeni dramski tekst pristiglo 30 prijavahttp://grude.com/clanak/?i=248718248718Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jan 2021 13:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj natječaj otvoren je 10. rujna 2020. godine, a rezultati će biti objavljeni 15. veljače 2021. <p>&nbsp;</p> <p>Na natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za autore do 35 godina starosti, koji je objavilo Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru u suradnji sa Sredi&scaron;njim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a koji je zatvoren 1. siječnja, pristiglo je 30 važećih prijava, i to 23 iz Hrvatske i 7 iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koordinatorica ovog projekta Anita Milićević iskazala je svoje zadovoljstvo odazivom. &bdquo;Tekstovi su pristigli iz raznih gradova Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Cilj je ovoga natječaja povećati angažman mladih autora i unaprijediti suvremenu hrvatsku dramu, &scaron;to se manifestiralo raznoliko&scaron;ću dramskih tekstova koji su pristigli i brojem samih prijava. Drago nam je da smo animirali mlade autore i ovim putem želim zahvaliti svima koji su se prijavili&ldquo;, kazala je Anita Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj natječaj otvoren je 10. rujna 2020. godine, a rezultati će biti objavljeni 15. veljače 2021. na službenim stranicama Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru (www.hnkmostar.ba) i Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (www.hrvatiizvanrh.gov.hr). Stručni žiri koji će odabrati najbolji dramski tekst čine ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina, dramski prvaci HNK Mostar Robert Pehar i Jelena Kordić Kuret te koordinatorica projekta Anita Milićević. Nakon odabira najboljeg dramskog teksta bit će objavljen i natječaj za izbor redatelja koji će inscenirati nagrađeni tekst tijekom 2021. godine, a predstava će biti uvr&scaron;tena u redoviti repertoar HNK Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpegOtac James Manjackal: Dragi moji Hrvati, Isus zna vašu sadašnju krizu i patnjehttp://grude.com/clanak/?i=248698248698Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 11:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-03-manjackal.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati indijski katolički svećenik i karizmatik svjetskoga glasa, fra James Manjackal uputio je Hrvatima pismo ohrabrenja i nade.<p><br />Pismo donosi portal Snagom Duha, a prenosimo ga u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Dragi moji Hrvati, djeco moja,<br /><br /></p> <p>Isus zna va&scaron;u sada&scaron;nju krizu i patnje. Ne brinite se nego se čvrsto držite svoje vjere u Isusa. Sjetite se &scaron;to nam je Bog rekao. &ldquo;Ja sam va&scaron; Gospodin koji vas je stvorio i otkupio, ne bojte se. Zvao sam vas imenom i vi ste moji. Kad prođete kroz vodu, ja ću biti s vama, u rijekama se nećete utopiti. Kad hodate kroz vatru, nećete se opeći, plamen vas neće progutati &ldquo;(Iz 43,1-3)<br /><br /></p> <p>Djeco Moja, vi ste narod koji je u nedavnoj pro&scaron;losti mnogo stradao, i mnogo ste patili ali dokazali ste svoju vjeru u Isusa i ljubav Božju. Hrvati su u cijelom svijetu poznati po svojoj živoj vjeri u Krista! U svim zemljama koje propovijedam poručujem ljudima &ldquo;Ako želite vidjeti vjeru, idite u Hrvatsku&rdquo;! Ovo je vrijeme u kojem Bog testira va&scaron;u vjeru, djeco moja. &ldquo;Ispitajte se živite li u vjeri. Ispitajte sebe. Ne shvaćate li da je Isus Krist u vama? &ndash; Osim ako, naravno, ne padnete na tom ispitu&rdquo; (2 Kor 13-5) Trebali biste znati da je va&scaron; Bog Isus koji je Emmanuel &ndash; Bog s nama. Nikad te ne bi napustio ili odbacio. On hoda s tobom kamo god krene&scaron;. On te voli i brine za tebe, i on je veliki,divni Bog koji je živ!<br /><br /></p> <p>Morate se pokajati i vratiti se Gospodinu Isusu. Dobro znate da su se nedavno neki od vas odrekli vjere u Isusa Krista i oti&scaron;li od Boga kr&scaron;eći zapovijedi, posebno prvu zapovijed, prelaskom na sotonizam, masonstvo, okultne prakse, ezoteriju, new-age, &scaron;tovanje drugih poganskih religija poput Hinduizma, Budizma itd. Također, u zadnje vrijeme u va&scaron;oj zemlji nije bilo djelotvornog propovijedanja Riječi Božje! Zbog toga je u Hrvatskoj bilo puno neznanja i ljudi su izgubili vjeru zbog neznanja. &ldquo;Moj narod propada zbog želje za znanjem&rdquo; (Hosea 4-6) Djeca se rađaju Bogu i propovijedanjem Božje riječi i Duha Svetoga. (Iv 3, 3-6)<br /><br /></p> <p>Na&scaron; Bog je ljubav, On uvijek čini dobro i svi su njegovi planovi za na&scaron;e dobro i dobrobit (Jere 29-11). Ne može činiti zlo jer je uvijek dobar i milostiv. Budući da su neki od vas oti&scaron;li od Njega kroz grijehe i nevjernost, trpite sada&scaron;nje katastrofe. To je ono &scaron;to se dogodilo cijelom svijetu; čovjek se puno oslanja na znanstveni napredak i bogatstvo, čovjek je zaboravio na izvor žive vode i iskopao bunare koji ne mogu zadržati vodu! (Jere 2-13) ​​Vrijeme je da se cijeli svijet vrati Isusu, izvoru žive vode. Ne treba kriviti Boga i mrmljati protiv Njega! Gospod govori tebi i cijelom svijetu ono &scaron;to je govorio Izraelcima: &ldquo;Kuća Izraelova kaže: &lsquo;Gospodinov put nije pravedan!&rsquo; Je li to moj put koji nije pravedan, kućo Izraelova, ili bolje rečeno, nije li tako da va&scaron;i putevi nisu pravedni?&rdquo; (Ez 18-29)<br /><br /></p> <p>Stoga je vrijeme da ispravite svoje puteve i vratite se Njemu (Zeh 1-3). Ne budite tužni i obeshrabreni zbog toga &scaron;to su crkve zatvorene i &scaron;to vam je rečeno da ne idete u crkvu kako biste izbjegli kontakte i kako biste izbjegli virus. Vođe daju upute za va&scaron;e dobro. Poslu&scaron;nost je uvijek bolja od žrtvovanja! I u pro&scaron;losti, kad god je bilo epidemija, događalo se isto. Hvala Bogu da sada putem interneta i drugih sadržaja poput youtubea, televizije, radija itd. možete duhovno sudjelovati u misama, klanjanju, molitvama itd. Morate znati da mise nisu zaustavljene, već oko 500 000 svećenika prinosi svete mise za vas na raznim oltarima &scaron;irom svijeta. Svi svećenici u svome srcu nose ljude, ovce koje su im s ljubavlju i brigom povjerene, prinoseći mise. Morate znati i vjerovati da u atmosferi u kojoj živite i u samom zraku koji di&scaron;ete postoji snaga Tijela i Krvi Kristove kroz svete mise koje se prinose u cijelom svijetu u svako doba! (Rim 3-25) Ako vjerujete i otvorite svoje srce snazi i blagoslovima prisutnosti euharistije koja vam je na raspolaganju, naći ćete ozdravljenje, oslobođenje, za&scaron;titu i sve duhovne i materijalne blagoslove koje želite. Molite se Duhu Svetom da otvori oči va&scaron;ega srca da vidite i iskusite velike blagoslove koje daje za vas svojom smrću i uskrsnućem koji se svakodnevno iznova vide na svim oltarima. (Ef 1-18, Fil 4-19)<br /><br /></p> <p>Sjećam se dana koje sam proveo s vama prije otprilike dva desetljeća, propovijedao evanđelje u većini va&scaron;ih velikih gradova i molio se s vama za va&scaron;e ozdravljenje i oslobođenje. Volim vas jo&scaron; uvijek, dragi Hrvati. Jako ste mi u srcu i u molitvama. Očekujem dan kada ću ponovno doći k vama propovijedati Evanđelje i vr&scaron;iti službu Isusovu među vama. Svakodnevno u svojim misnim i zagovornim molitvama, upućujem posebne molitve da moji Hrvati budu za&scaron;tićeni od potresa i drugih prirodnih katastrofa i bolesti koje dolaze od bakterija i virusa, a posebno od korone u ovim danima. Moja djeco u Hrvatskoj,duhom i istinom postavljam svakoga od vas, i va&scaron;e obitelji i zemlju, u Sveto Srce Isusovo po Bezgrje&scaron;nom i Suosjećajnom Srcu Marijinom, na&scaron;e drage Majke, i blagoslivljam vas, ozdravljam vas, oslobađam vas, posvećujem vas, ispunjavam vas ljubavlju, mirom, rado&scaron;ću i milo&scaron;ću u Ime Oca, i Sina i Duha Svetoga &ndash; Amen.<br /><br /></p> <p>Slavimo Gospodina! Fra James Manjackal, misionar svetog Franje De Sales (MSFS) i misionar milosrđa pape Franje.<br /><br /></p> <p><em><strong>www.medjugorje-news.com/rastimo-u-vjeri.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-03-manjackal.jpgBlagdan je Sveta tri kralja, u Vatikanu bor i jaslice do 2. veljače, evo zaštohttp://grude.com/clanak/?i=248697248697Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-06-jelkica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako će neki već dan nakon Božića maknuti blagdanske ukrase, većina se svom božićnom drvcu divi do 6. siječnja, odnosno blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja.<p>&nbsp;</p> <p>Možda ste nekad čuli da se spominje '12 dana od Božića'; prema kr&scaron;ćanskoj se tradiciji 12 dana nakon Božića obilježava dan kad su tri kralja - Ga&scaron;par, Melkior i Baltazar - do&scaron;li u Betlehem pokloniti se malom Isusu. Tri kralja ili mudraca u Evanđelju se nazivaju i grčkom riječju 'magoi' koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci ili 'oni koji čitaju zvijezde', a tako se zvalo one koji su mogli u prirodi vidjeti razne znakove i upozorenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na blagdan Sveta tri kralja uklanjaju se borovi i božićni ukrasi i s većine gradskih trgova i ulica, jer taj dan označava i kraj božićnog vremena.<span>&nbsp;<br /><br /></span></p> <p><span data-mce-mark="1">No tradicija je negdje drugačija pa na vatikanskom trgu&nbsp;veliki bor i jaslice ostaju tijekom cijeloga siječnja. Razlog je taj &scaron;to je&nbsp;'službeni' kraj&nbsp;božićnog slavlja tek 2. veljače, na blagdan Svijećnice&nbsp;ili Prikazanje&nbsp;Gospodinovo&nbsp;u Hramu.<br /><br /></span></p> <p>Taj se blagdan&nbsp;tradicionalno u Crkvi slavi četrdeset dana nakon Božića, spaljuju se božićna drvca, a njihov se pepeo posipa po vrtovima i poljima da zemlja bolje rodi.<br /><br /></p> <p><span>Prema kr&scaron;ćanskoj tradiciji postoje tako dva dana kad je 'prikladno' ukloniti božićne ukrase - na blagdan&nbsp;Sveta tri kralja 6. siječnja i na blagdan Svijećnice&nbsp;(Prikazanje&nbsp;Gospodinovo&nbsp;u Hramu) 2. veljače.<br /></span><br /><br /><span>Blagdan Sveta tri kralja posvećen je inače i blagoslovu vode (Tri kralja ili&nbsp;Vodokr&scaron;će)&nbsp;pa nakon tog dana počinje i&nbsp;blagoslov obitelji i domova blagoslovljenom vodom, no ove godine je zbog pandemije koronavirusa blagoslov kuća od strane svećenika odgođen.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-06-jelkica.jpgPREMIJERNO - PJESMA MATE BULIĆA: USTANI BOŽE I SMILUJ SE NAMAhttp://grude.com/clanak/?i=248649248649Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jan 2021 18:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-018-mate-bulic-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radiotelevizija Herceg-Bosne objavila je premijerno izdanje pjesme ‘Ustani Bože i smiluj se nama’ Mate Bulića.<p><br />Tekst je napisao fra &Scaron;imun &Scaron;ito Ćorić, a pjesma kao da je rađena za dana&scaron;nje vrijeme. I kralj dijaspore Mate Bulić nalazi se u bolnici, a svi se nadamo da će uskoro i sam snimiti spot za ovu pjesmu i uvrstiti je na neki od novih albuma.<br /><br /></p> <p>Ustani Bože i smiluj se nama da ne propadne ba&scaron;tina tvoja. Hropti zemlja, uboga i sama, evo je puna krvi i znoja....<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/tOUSjfPjPss" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-018-mate-bulic-grude.jpgUključite se u krunicu za osmero anđela danas u 21:00 sathttp://grude.com/clanak/?i=248630248630Grude.com - klik u svijetSat, 02 Jan 2021 20:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-02-screenshot_2021-01-02_dovidjenja_andjeli,_cuvat_ce_vas_stjepan_kao_sto_je_cuvao_i_gol_svog_kluba.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras se na Facebook stranici /KrunicaHrvata moli "Izvanredna krunica Hrvata svega svijeta".<p>&nbsp;</p> <p>Molitva je za osam mladih koji su napustili Hercegovinu pro&scaron;log tužnog, prvog siječanjskog dana.<br /><br /></p> <p><iframe style="border:none;overflow:hidden" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D838496933388038&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=371&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="371"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-02-screenshot_2021-01-02_dovidjenja_andjeli,_cuvat_ce_vas_stjepan_kao_sto_je_cuvao_i_gol_svog_kluba.pngČudesan znak pojavio se dan nakon tragedije u Tribistovuhttp://grude.com/clanak/?i=248629248629Grude.com - klik u svijetSat, 02 Jan 2021 20:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-02-rakitno-danas.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvenim mrežama širi se nevjerojatna fotografija zabilježena danas u Hercegovini<p>&nbsp;</p> <p>U daljini se vidi obris koji podsjeća na lik Blažene Djevice Marije, a mnogi su u tome vidjeli znak nakon tragedije koja se dogodila na Tribistovu. Fotografija je navodno nastala s jedne&nbsp; planine koja gleda na Hercegovinu.</p> <p><br />Hercegovačkih osam anđela uvijek ostaje sa nama.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-02-rakitno-danas.jpegRanjena hrvatska duša na Banovini, srce hrvatsko probodeno u Posušju...http://grude.com/clanak/?i=248618248618Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jan 2021 23:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-01-hrvatsko-srce-2021-.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ranjena hrvatska duša na Banovini, srce hrvatsko probodeno u Posušju... napisao je poznati splitski novinar Ivica Ursić, uz prigodnu fotografije i stihove legendarnog Dragutina Tadijanovića. <p>&nbsp;</p> <p>Nigdje nikog nema:<br />Ni čovjeka, ni ptice.</p> <p>Prolazim kroz ti&scaron;inu.</p> <p>Pusto mi je srce.<br />I žalosno lice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-01-21-01-01-hrvatsko-srce-2021.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-01-hrvatsko-srce-2021-.jpegHNK Mostar - Uspješna godina unatoč koronakrizihttp://grude.com/clanak/?i=238583238583Grude.com - klik u svijetWed, 30 Dec 2020 12:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-30-spremni_6_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koronakriza donijela je promjene u funkcioniranju kazališnih kuća i brojne nemogućnosti ostvarenja zacrtanih ciljeva.<p>&nbsp;</p> <p>U godini na izmaku globalna situacija dovela je do otkazivanja gostovanja i festivala te brojnih drugih planiranih aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Radili smo pod posebnim režimom, ali nismo se predali ni odustali. Naprotiv, kada je izgledalo da je sve stalo, započeli smo rad na predstavi 'Spremni'. Sedam festivala na kojima smo trebali igrati sa &scaron;est različitih predstava je otkazano zbog korone, 15 gostovanja, a nisu realizirane ni dvije nove predstave koje smo imali u planu&ldquo;, kaže ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.</p> <p><br />Ipak, ansambl i zaposlenici HNK Mostar i u takvim ograničavajućim okolnostima nisu posustali te su iz ove godine uzeli najvi&scaron;e &scaron;to su mogli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;HNK Mostar imao je odličan početak godine s predstavom &bdquo;Identitluk&ldquo; koja je tijekom ove godine dobila 16 nagrada. U ovakvoj godini to je zaista velika stvar za kompletan ansambl predstave i jako smo ponosni na tu činjenicu&ldquo;, kaže glumac HNK Mostar Ivo Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Identituluka, i &bdquo;Gnijezdo&ldquo; je briljiralo u ovoj godini osvojiv&scaron;i nagradu na Festivalu glumca u Konjicu za najbolju kolektivnu glumačku igru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, predstava &bdquo;Spremni&ldquo;, nastala prema tekstu hrvatske autorice Kristine Gavran, i u režiji Jelene Kordić Kuret, prva je predstava u BiH čija je priprema započela i premijera održana u koronakrizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potkraj godine počelo se raditi i na predstavi &bdquo;Ja od jutra nisam stao&ldquo; koju režira mladi hrvatski redatelj Dražen Kre&scaron;ić po tekstu Une Vizek, a koja će imati premijeru u siječnju iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostvarene su i radionice pisanja dramskog teksta i filmskog scenarija, nastavljen je rad u okviru Dramskog studija mladih, održano je nekoliko &bdquo;off&ldquo; programa, odnosno promocija knjiga i sličnih događanja. Objavljen je i natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina, a po nagrađenom tekstu bit će postavljena predstava u idućoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kazali&scaron;ni djelatnici u svijetu itekako su osjetili sva ova događanja u vezi s korona virusom, ali teatar je preživio, a odnos glumca i publike nikada neće biti zaustavljen&ldquo;, zaključuje Ivo Kre&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-30-spremni_6_web.jpgMolitva svetom Emigdiju, zaštitniku od potresahttp://grude.com/clanak/?i=238582238582Grude.com - klik u svijetWed, 30 Dec 2020 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati franjevac i voditelj Dompesa koji je ponudio smještaj za 20 osoba stradalih u potresu fra Iko Skoko objavio je jutros molitvu svetom Emigdiju, zaštitniku od potresa.<p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo je na svojoj stranici:<br /><br /></p> <p>Molitva svetom Emigdiju<br /><br /><br />Svemogući vječni Bože, Ti si svojom riječju stvorio svemir, svijet i čovjeka. Ti si Gospodar neba i zemlje, Ti upravlja&scaron; svim zemaljskim i nebeskim silama. Molimo Te, po zagovoru svetog Emigdija, &scaron;to ga na&scaron;i stari izabra&scaron;e za za&scaron;titnika od potresa i zagovornika u svim nevoljama, sačuvaj i za&scaron;titi na&scaron; grad, domovinu i cijeli svijet od potresa i bilo koje druge nepogode. Oslobodi nas od svakoga grijeha, a osobito od nemara za tvoja nadahnuća i otpada od vjere. Neka Tvoj sveti mir počine nad ovim mjestom i nad svima koji u njemu prebivaju. Daj da svaki od nas cijelim životom i svom svojom snagom nastoji oko pomirenja i smirenja svih sukoba i međuljudskih potresa. Sve nas sačuvaj u svojoj ljubavi, da poput sv. Emigdija, i mi nesebično svjedočimo tvoju ljubav i tvoju slavu. Koji živi&scaron; i kraljuje&scaron; u vijeke vjekova. Amen.<br />Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.<br /><br /><br />Sveti Emigdije, za&scaron;titniče od potresa &ndash; moli za nas!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgCrkva danas slavi spomen na Nevinu dječicuhttp://grude.com/clanak/?i=238538238538Grude.com - klik u svijetMon, 28 Dec 2020 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-28-nevina-djecica-bjeg-egipat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas Crkva slavi spomen na Nevinu dječicu.<p><br />Najbolje je da ovo razmi&scaron;ljanje započnemo odlomkom svetog teksta iz Matejevog evanđelja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tada se Herod, vidjev&scaron;i da su ga magi izigrali, veoma rasrdi te naredi da se poubijaju u Betlehemu i njegovoj okolici sva mu&scaron;ka djeca od dvije godine pa naniže, prema vremenu za koje se pomno raspitao u maga. Tada se ispuni riječ proroka Jeremije: &lsquo;Glas u Rami ču se &ndash; plač i jauk mnogi: to za djecom Rahela tuži &ndash; neutje&scaron;ena &scaron;to ih nema'&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S pravom se zgražamo nad nasiljem jednog vlastodr&scaron;ca koji beskompromisno želi sačuvati vlast i prijestolje. Radi svojih sebičnih interesa okrutno je pogazio pravo na život malene dječice. Nažalost, i danas se ta krv prolijeva kada se vr&scaron;e pobačaji začete a jo&scaron; nerođene djece. Ljudski je život svetinja. Bračni parovi koji ubijaju svoje dijete su grobari svoje obitelji i svoga naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok slavimo mučeničku uspomenu Nevine dječice, želimo dozvati u pamet svim na&scaron;im obiteljima da su odgovorne pred svojim narodom, pred povije&scaron;ću, pred budućno&scaron;ću, pred savje&scaron;ću, i &scaron;to je najvažnije pred samim Bogom. Obitelji moraju svoje postupke uskladiti sa stvaralačkom Božjom namjerom izraženom u samoj naravi braka i njegovih čina, prenosi Katolička tiskovna agencija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KTA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-28-nevina-djecica-bjeg-egipat.jpgSvetog Ivana apostola kao evanđelista slikaju s orlom i knjigomhttp://grude.com/clanak/?i=238525238525Grude.com - klik u svijetSun, 27 Dec 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-27-sv_ivan_apostol.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je i sv. Ivan apostol, ljubljeni Isusov učenik, najmlađi od dvanestorice apostola, pisac četvrtog Evanđelja, proročke knjige Otkrivenja i triju poslanica. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva svetom Ivanu apostolu i evanđelistu</strong></p> <p>Bože ti si nam po svetom Ivanu apostolu i evanđelisti otkrio tajnovite dubine svoje Riječi. Daj da umom proniknemo i srcem prihvatimo &scaron;to nam je u Evanđelju objavljeno. Po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen!<br /><br /></p> <p>Danas je i&nbsp;<strong>s</strong><strong>v. Ivan apostol</strong>, ljubljeni Isusov učenik, najmlađi od dvanestorice apostola, pisac četvrtog Evanđelja, proročke knjige Otkrivenja i triju poslanica. Rođen je u prvom stoljeću u ribarskom mjestu Betsaidi, na Genezaretskom jezeru. Otac mu je bio ribar Zebedej, a majka Saloma, pobožna žena koja je pratila Isusa na njegovom križnom putu, te kao jedna od svjedokinja njegova uskrsnuća.&nbsp;S bratom Jakovom bio je najprije učenik Ivana Krstitelja, a nakon predstavljanja Isusa kao &ldquo;Jaganjca Božjega&rdquo; od strane Ivana Krstitelja, pođe za Isusom te postade njegovim &ldquo;ljubljenim učenikom.&rdquo; Bio je prisutan mnogim važnim događajima u Isusovom životu, među njima i uskrsnuću Jairove kćeri, ozdravljenju Petrove punice,&nbsp;prilikom Kristova preobraženja na brdu Tabor, kao i onda kada se smrtno znojio na Maslinskoj gori i gdje je uputio Ocu molitvu prije svoje muke i smrti. On je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem i jedini u uskrsno jutro s Petrom trčao na grob. Njemu je Isus povjerio brigu o Majci Mariji.<br /><br /></p> <p>Nakon Kristova uskrsnuća i uza&scaron;a&scaron;ća na nebo na&scaron;ao se u vi&scaron;e navrata u povla&scaron;tenoj situaciji uz Petra, kao kod izlječenja čovjeka hroma od rođenja pred hramskim vratima ili kod dijeljenja sakramenta potvrde u Samariji. Jedan od stupova Crkve, nakon Marijine smrti putovao je Judejom i propovijedao, a potom je otputovao u Malu Aziju i tamo osnovao sedam crkava. Poslije se nastanio u Efezu, odakle je vodio sve Crkve koje je već prije utemeljio. U 95. godini života bio je uhićen i podvrgnut te&scaron;kom mučenju. Prema predaji, bačen je u kotao s vrelim uljem,&nbsp;ali to se ulje pretvorilo u osvježavajuću kupelj, prognan je na otok Patmos. Tu je napisao Otkrivenje. Kada je car umro, Ivan se vratio u Efez i napisao Evanđelje. Ivan ističe sjaj Isusova božanstva, nazivajući ga Logosom &ndash; Riječju. Umro je u dubokoj starosti, u 101. godini. Za&scaron;titnik je teologa, slikara, pisaca i tiskara. Kao evanđelista ga slikaju s orlom i knjigom.<br /><br /></p> <p><a href="https://hkm.hr/svetac-dana/sveti-ivan-apostol-i-evandelist/">Ika.hr</a>/Tomislavcity</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-27-sv_ivan_apostol.jpgGospina poruka na Božić 2020.: Isus vas čvrsto drži za ruku http://grude.com/clanak/?i=238514238514Grude.com - klik u svijetFri, 25 Dec 2020 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-25-jakov_colo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija uputila je poruku svijetu preko Međugorja. Nju je danas obznanio međugorski vidioc Jakov Čolo.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Draga djeco, i danas je Isus tu kraj vas, pa i onda kada mislite da ste sami i da ne postoji svijetlo u va&scaron;em životu On je tu i nikada vas nije ostavio i udaljio se od vas. Svjetlo Njegovog rođenja obasjava ovaj svijet i Vas život. Njegovo srce je uvijek otvoreno prema vama da primi svaku va&scaron;u patnju, svaku ku&scaron;nju, strah i potrebu. Njegove su ruke ispružene prema vama da Vas kao Otac zagrli i kaže koliko ste važni za Njega, koliko Vas voli, i brine za svoju djecu. Da li je djeco va&scaron;e srce otvoreno prema Isusu? Da li ste u potpunosti predali va&scaron; život u Njegove ruke? Da li ste prihvatili Isusa kao svog Oca, kome se možete uvijek obratiti i u Njemu naci utjehu i sve ono &scaron;to vam je potrebno da živite istinsku vjeru. Zato djeco moja predajte va&scaron;e srce Isusu i dopustite da zavlada va&scaron;im životima, jer samo tako ćete prihvatiti sada&scaron;njost i moći se suočiti sa svijetom u kojem danas živite. Sa Isusom nestaje svaki strah, patnja i bol jer va&scaron;e srce prihvaća Njegovu volju i sve ono &scaron;to dođe u vas život. Isus će vam dati vjeru da sve prihvatite i ni&scaron;ta vas neće udaljiti od Njega, jer Vas On čvrsto drži za ruku i ne dopu&scaron;ta da se udaljite i izgubite u te&scaron;kim trenucima jer je On postao Gospodar va&scaron;eg života. Ja Vas blagoslivljam svojim majčinskim blagoslovom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-25-jakov_colo.jpgBog je baku Jelu odlučio pozvati na Badnji dan! Najstarija Hercegovka preminula u 106. godini životahttp://grude.com/clanak/?i=238513238513Grude.com - klik u svijetFri, 25 Dec 2020 15:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-25-baka_jela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jela Mabić je na Badnji dan u 106. godini života napustila ovaj svijet.<p>&nbsp;</p> <p>Ova dobra starica preminula je u Zagrebu kod sina Stipe kod kojeg je boravila u posljednje vrijeme. Tijelo pokojnice bit će prebačeno 28. prosinca u &Scaron;iroki Brijeg, kad će biti određen datum sprovoda.<br /><br /></p> <p>Ekipa <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/na-badnji-dan-baka-jela-je-zauvijek-preselila-u-vjecnost-1456534" target="_blank">Večernjeg lista</a> je u rujnu 2020. bila na Jelinu rođendanu, a evo &scaron;to je tada zabilježio Miro Bo&scaron;njak.<br /><br /></p> <p>Naime, baka Jela Mabić, kr&scaron;tenoga ime Helenna, rođena Ljubić, proslavila je 105. rođendan i stotinu godina od dolaska iz daleke Amerike. Na Jelinu rođendanu i ulasku ove vitalne starice u 106. godinu života okupila se i brojna obitelj. Baka Jela sa suprugom Jurom, danas pokojnim, izrodila je &scaron;estero djece, ima devetero unuka, 16 praunučadi i četvero &scaron;ukununučadi.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Rodila se u New Yorku 1915. godine kao Helenna. Njezin otac Jozo iz Potkraja, obližnjeg naselja Privalj, jo&scaron; kao mladić oti&scaron;ao je raditi u Boku kotorsku, gdje je upoznao i Jelinu majku Filomenu rođenu pokraj &Scaron;ibenika. Ubrzo su se vjenčali i odlučili potražiti bolji život odlaskom u Ameriku. U Americi su ostali živjeti pet godina i prije jednoga stoljeća odlučili su se vratiti u Boku kotorsku, potom u Hercegovinu. Jela se udala u 24. godini za Juru Mabića iz kočerinskoga naselja Budim. Ubrzo sa svojim mužem naseljava se u &scaron;irokobrije&scaron;ko mjesto Potkraj, gdje živi danas.<br /><br /></p> <p>Njezin suprug umro je prije dvadeset godina. Na upit kako živi, uz nježni i blagi osmijeh, ova vitalna starica tada nam je kazala kako nema dru&scaron;tva s kojim bi mogla razgovarati, prepričavati životne zgode i nezgode prikupljene kroz vi&scaron;e od stoljeće života.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-25-baka_jela.jpgEKSKLUZIVNO: ČUDOTVORNA GRUDSKA MOLITVAhttp://grude.com/clanak/?i=238499238499Grude.com - klik u svijetThu, 24 Dec 2020 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-panorama_grude_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva je za stare Gruđane predstavljala izvor života, pratila ih je na cijelom životnom putu. Sve brige i teškoće koje su ih morile otklanjali bi molitvom. Na koncu života uz molitvu su odlazili gore gdje s oka svaka suza nestaje.<p><br />Stoga i ne čudi &scaron;to se ovaj kraj, mučen od strane tuđinskih i svojih vladara, raznih osvajača i neprijatelja sačuvao po Božjem zagovoru i &scaron;to danas hrabro i neustra&scaron;ivo čuva svoju povijest, ba&scaron;tinu i tradiciju.<br /><br /><br />U knjizi Damira Zorića Silva Rerum objavljena je "Grudska molitva", a njeni zapisi ističu čudotvornu pomoć u boju protiv neprijatelja. Navodi se da molitva i njeni dijelovi izbavljaju od nevolja vatre, vode ili kuge. Vjerodostojnost i snagu zapisa jamči se navodima da je opis muke Isusove i ispovijed vjere nađen u grobu Svetomu Isukrstovu koji je u Jeruzalemu. <br /><br /><br />Jedan od najpoznatijih sinova općine i župe Grude i jedan od najvećih intelektualaca s ovih prostora Damir Zorić tu je molitvu dobio od Željana &Scaron;imunovića, a pronađena je u jednoj bilježnici u koju je molitvu zapisao njegov brat Petar &Scaron;imunović. Željan je molitvu prona&scaron;ao u u roditeljskoj kući 80-ih godina pro&scaron;log stoljeća.<br /><br /><br />Portal Grude.com njene dijelove ekskluzivno donosi uz odobrenje autora knjige "Silva Rerum" dr. sc. Damira Zorića.</p> <p><br />Molitva je posebno prigodna u ovim svetim danima, ali i za moliti u budućnosti jer prema predaji, svatko tko čuva njezin zapis ili ga prepi&scaron;e bit će posebnim milosrđem ispunjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong><span style="font-size: small;">GRUDSKA MOLITVA<br /></span></strong></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Prema pisanju Petra &Scaron;imunovića Stipanova</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>MOJI DRAGI KR&Scaron;ĆANI<br /><br /></p> <p>JA SAM PRIMIO NA OBRAZ 36 PUTA, POPLJUVAN BIO I PLJUSKE DOBIO. JA SAM POD PILATOM TRI PUTA PADAO. JA SAM NA LAKTE I PLEĆA TRI PUTA PADAO. JA SAM ZA KOSE MOJE 120 PUTA POTEGNUT BIO. JA SAM OD MOGA SRCA I 20 PUTA MILO UZDAHNIO. JA SAM POD TE&Scaron;KIM KRIŽEM 3 PUTA NA ZEMLJU PADAO. JA SAM PRIMIO NA ŽIVOTU MOME 6666 UDARACA. JA SAM NA MOJU GLAVU TRNOVU KRUNU KRUNIO S KOJOM SAM NA 100 MISTA OBODEN BIO. BODEN SAM KOPLJEM. JA SAM KRIŽ NA SVOJA PLEĆA NASLONIO. SOLDATA JEST BILO 780 KOJI MENE UHFATI&Scaron;E. S KAJFOM JEST BILO NJI 33, S PILATOM ILI S KENKOROM IZMEĐU ONI 33 JESU SE IZNA&Scaron;LA 3 KOJI SU ME BILI. IZ MOJEGA BOKA ILI REBRA ISTEKLO JE KAPLJICA KRVI 480. SVAKI KOJI BUDE OVO MOLIO U GODINI SVAKI DAN I JO&Scaron; K OVOME 4 ZDRAVOMARIJE ... IMATI ĆE U GODINI OD SVI GRIJEHA OPROST. OVE RIJEČI JESU ISUKRSTOVE, ON JE OBEĆAO ONIMA KOJI BI MOGLI IZVR&Scaron;ITI DA BI PREPISATI IMALI NAJPRVO IMATI ĆE OPRO&Scaron;ĆENJE OD SVI SVOJI GRIJEHA I BITI ĆE OSLOBOĐEN OD MUKE PAGALOVSKI.<br /><br /></p> <p>I KOJI OVU GODINU ILI U OVO VRIJEME IZVR&Scaron;IO OĆU GA SJEDINITI SA SVOJIM MUČENICIMA KOLIKO DA BI BIO GRIJE&Scaron;NIK. I DA BI SVOJU KRV PROLIO ZA VJERU ISUKRSTOVU I SMRT U KOJOJ UMRE OĆU DU&Scaron;U NJEGOVU U KRALJEVSTVO NEBESKO PRIMITI SVU RODBINU, SVE OD KOLJENA NJEGOVA KOJI SE OVDJE U MUKAMA PRAGATORIJE NAODE NEKA SE NAODE U KRALJEVSTVU NEBESKOM UVJEKE. OVA JE ISPOVJED BILA U NJEGOVU GROBU SVETOMU ISUKRSTOVU KOJI JE U JEROZALIMU. KOJI OVO PREPI&Scaron;E NEĆE MU VRAG NI&Scaron;TA UČINITI I NEĆE NAGLOM SMRĆU UMRIJETI ... SVAKI KOJI BUDE OVO MOLIO ILI KOD SEBE NOSIO, OVU SVETU MOLITVU MOLITI OĆE NA 4 DANA PRVO SVOJE SMRTI BLAŽENU DJEVICU MARIJU DA MU NA POMOĆI BUE I PO NJEGOVU DU&Scaron;U DOĐE. ISUSE JOZIPE POMOZI ME I OSLOBODI ME OD SVAKOGA ZLA I NAPASTI I BUDI MI U POMOĆI U DANU I U NOĆI SADA I UVJEKE VJEKOVA. AMEN.<br /><br /></p> <p>JEDNA PAKA DOBRA MOLITVA KOJU JE LEOPOLDA POSLAO SVOMU BRATU KARLU SUPROTI NEPRIJATELJU S TAKVIM OPRO&Scaron;ĆENJEM I KOJI TAKO MOLIO I PRI SEBI NOSIO NEĆE NAGLOM SMRTI UMRIT NITI U VODI NITI U VATRI, NJEMU NIKAKAV NEPRIJATELJ NA&Scaron;KODITI NEMOŽE ... SVAKA TRUDNA ŽENA BUDE LAKO PORODILA I ONO DJETE BOGU BUDE MILO I LJUDIMA MILO JAKO. SVETA DIVICA MARIJA BUDI S TVOJOM SVETOM POMOĆI PRI MENI ... BUDI MOJ BRANITELJ U NAPRID I NAZAD. K TOME POMOZI ME BOG OTAC, BOG SIN, BOG DUH SVETI. AMEN.<br /><br /></p> <p>OVAJ LIST BIO JE NAĐEN U NAPOLITANSKOJ ZEMLJI KOJEGA ISUS ISUKRST JEDNOM MANASTIRU POSLA, JEST GA SAM SVOJOM RUKOM PISA, OVAJ LIST PO SVETOM MIHOVILU ARKANĐELU POSLAO JEST SVIMA ONIM KOJI BI GA RADA ČUTI ILI RAZUMITI ... AKO U NEDILJU RADIO BUDE OD GOSPODINA BOGA PROKLET I NA OVOMU I NA DRUGOM SVIJETU. I JO&Scaron; TO VAMI SVIMA ZAPOVIDAM I KUPI OCA MOGA ... DA U NEDILJU NIKAKVA POSLA NE RADITE NITI IZVAN KUĆE NEGO U SVETU MOJU CRKVU ODITE IZ PRAVOGA SRCA BOGA MOLITE, DOBRO SE OPAMENITE DA STE U DOBROMU ZDRAVLJU A MENE NE ZABORAVITE. MOLITE I SVETU PRIDIKU SLU&Scaron;AJTE. U SUBOTU BLIZU PRID VEČER SVAKI POSA OSTAVITE. JA OVO VAM ZAPOVJEDAM ... KOJI U OVO NEĆE VJEROVAT I OBSLUŽIVATI OĆE TAKAV NEPOKORNIK UVJEK OD MOJI 12 APOSTOLA PROKELT BITI A NEKA ZEMLJA PUKNE, OTVORI SE DUGO I PROŽDERE GA... ISUS ISUKRST SVOJOM VLASTITOM RUKOM PISAO A AKO BI SE VI SUPROTILI JESTE PROKLETI I BUDITE. JA VAM NIKAKVU POMOĆ NEDAM... KOJI GOD OVAJ LIST NOSIO ILI KOD KOJE KUĆE BUDE NJEMU NITI LED NITI VATRA NITI KUGA NJEGOVOJ KUĆI NIT OBITELJI NA&Scaron;KODIT NE MOŽE... SVAKI ČOVJEK ILI ŽENA SVAKOGA PETKA JEDNO VJEROVANJE I 7 ZDRAVOMARIJA ZA USPOMENUĆE ISUKRSTOVO NAČAST RANA KRVI MUKE I SMRTI KOJU JE ON NA DRVU KRIŽA PODNIO PAK JE UČINIO I OVU MOLITVU NA OVOMU SVITU PREPISAO ... ONAJ KOJI JE NEPISMEN SAMO DA JE KOD SEBE IMADE OĆE SRETAN BITI U IME OCA I SINA I DUHA SVETOGA. AMEN.<br /><br /></p> <p>ČITA SE DA SVETI OTAC PAPA LEON JE POSLAO OVAJ LIST KARLU KRALJU ... KAD SE NAHODIJO U BOJU KOJE MU JE ZAPOVJEDAO DA SE ČITA MEĐU VOJSKOM ... OSOBA KOJA GA JE NOSILA KOD SEBE GOVORI 5 OČENA&Scaron;A 5 ZDRAVOMARIJA NČAST 5 RANA ISUKRSTOVI ZADOBIĆE MILOSRĐE KOJE BUDE OD GOSPODINA PROSIJO... KRALJ OTEĆI POGUBITI JEDNOGA ČOVJEKA NIJE MOGAO BITI RANJEN OD ORUŽJA IZ UZROKA DA JE TAKAV LIST KOD SEBE IMAO I ... KO VOJEVAO SUPROT NEPRIJATELJU I NEKA REČE OVE SVETE MOĆI ... AKO BI KOMU KRV IZ NOSA TEKLA KOJA SE NEBI MOGLA USTAVITI I MEĆU OVAJ LIST SVRU NJEGA UFANJEM DA SE USTAVITI ... SVETI BARTULE, SVETI JOZIPE, SVETI IVANE, SVETI LUKA, SVETI GA&Scaron;PARE, NEKA ME VODI SVETI MIHOVILU NEKA ME PROVIDI, SVETI BARTOL NEKA ME VLADA...<br />MOLIM TE DRAGI GOSPODINE ISUSE ISUKRSTE, SVETI BARTULE UČINI SVE MOJE NEPRIJATELJE NEMAKNUĆE SUPROT MENI ODEĆI ISUSE ISUKRSTE TI VLADAJ KRALJU ZAPOVJEDAJ DA MU SVE NA&Scaron;KODI ... MOLITVU MOJU I VAPAJ MOJ ... K TEBI DA PRIĐE... KERUBINI SVI I SERAFINI SVI O POMAŽITE MENE SLUGU GOSPODINOVA N.N. (n.n. vlastito ime i prezime) OD SVAKE ZLE BOLESTI U KOMARI I U SOBI, NA PUTU I U DOMU, U NOĆI SPAVAJUĆI I ODEĆI. ISUS ISUKRST POMOZI ME. MATI BOŽJA MILOSTIVA DIVICE. ISUS NAZARETSKI KRALJ ŽUDIJSKI MENE SLUGU TVOGA N.N. NEBA I ZEMLJE ČESTITA UČINI. SLAVA BUDI TEBI ISUSE ISUKRSTE I UVJEKE VJEKOVA. AMEN.<br /><br /></p> <p>U IME ISUSA NA&Scaron;EGA SPASITELJA. SPASI ME SVETI PETRE. POMOZI ME ... PAVEL. OSLOBODI ME SVETI IVANE. PROSIM TE SPASI ME SVETI FILIPE. OSLOBODI ME SVETI ANDRIJA. SPASI ME SVETI BARTULE. PROSTIM TE OSLOBODI ME I SPASI ME SVETI MATIJA. SPASI ME ISUSE ISUKRSTE KRALJU NEBESKI, ZAPOVIDAJ MI ... VIDI ME KRALJICE SVITA ... RIJEČ PUTA UČINJENA JE I PREBIVA U MENI. AMEN. ... HVALA BOGU SVEMOGUĆEMU. AMEN.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-panorama_grude_2.jpgSvijetu nepoznata vidjelica iz Međugorja donosi potresnu viziju na Božićhttp://grude.com/clanak/?i=238498238498Grude.com - klik u svijetThu, 24 Dec 2020 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-24-jelena-vasilj-vidjelica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jelena Vasilj diplomirala je teologiju i filozofiju, završila licencijat iz crkvene povijesti i iz Svetog pisma, učila latinski jezik, no sveučilišna ili pak znanstvena karijera uopće je nisu zanimale. Važnija od svega joj je bila želja da produbi svoje nutarnje iskustvo.<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Manje poznata ili zapravo potpuno nepoznatata &scaron;iroj javnosti, za razliku od &scaron;estero međugorskih vidioca, ova međugorska župljanka se s Gospom godinama susretala na poseban način. Jelena je Gospin glas čula u svojoj nutrini (dar lokucije). Danas sa suprugom Massimilianom Valenteom i troje djece živi u Rimu, a sve je počelo kad je imala samo devet godina, prenosi Dnevno.hr.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Dana 15. prosinca 1982. godine, u nutrini je najprije čula glas anđela. To je trajalo nekoliko tjedana. Tada se susrela s Gospom. Po njezinom svjedočenju anđeo ju je pripremio na taj susret. Osnovana je molitvena grupa prema Gospinim uputama, a one su uključivale molitvu triput na tjedan po sat i pol, a poslije je Gospa tražila jo&scaron; dodatna dva-tri sata osobne molitve na dan, post, žrtve &hellip;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Osim tri sata osobne molitve dnevno, Jelena je počela ići svakodnevno i na večernju svetu misu u crkvu sv. Jakova. Jednom prilikom, dok je Jelena bila tek djevojčica, u kinu se u Čitluku počeo prikazivati božićni film u terminu kada je započinjala sveta misa a kojeg je žarko željela pogledati. Uslijedila je dilema. Podsjećajući se na obećanje koje je dala Gospi da će svakodnevno ići na svetu misu, njen otac joj je kazao da ipak ne ode u kino, nego da se drži obećanja.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Dvanaestogodi&scaron;nja Jelena je bila razočarana, ali kada se pojavila Gospa te večeri i rekla joj da će za Božić imati viziju rođenja maloga Isusa, Jelena nije skrivala odu&scaron;evljenje i čeznula je sljedeća tri dana koliko ima do Božića da brzo prođu.</p> <div id="wpipa-1362918-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1362918" data-variation="none"> <div id="wpipa-1362918" class="wpipa" style="background-color: #ffffff; color: #ffffff; padding: 0px; max-width: px;"> <div id="div-gpt-ad-1575378048451-0" style="width: 1px; height: 1px;" data-google-query-id="CP-syrGL5u0CFTHLuwgdL54EVw"> <div>&nbsp;</div> </div> </div> </div> <p style="text-align: justify;">Vizija je započela s jednim anđelom, onda je tama prekrila cijelu scenu sve dok se postupno cijelo nebo nije prosulo zvijezdama i osvjetlilo cijeli prizor. U daljini nalazio se sveti Josip sa &scaron;tapom u ruci vodeći magarca na kojem je sjedila Gospa. Vidjev&scaron;i da se približavaju kućama, Gospa je rekla sv. Josipu &ldquo;Umorna sam, voljela bih da nam netko pruži skloni&scaron;te preko noći&rdquo;. Josip joj je kazao da će nekoga zamoliti i pokucao je na prva vrata kuće dok su bili u prolasku. Vrata su se otvorila ali su se odmah i zatvorila kada su vidjeli umoran par k tome s trudnom ženom na magarcu. Kuća za kućom i nijedna se vrata nisu skroz otvorila, Marija i Josip su bili odbijeni u svakom domu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Na&scaron;a Gospa puna nade reče sv. Josipu &ldquo;Budi u miru Josipe, dan velike radosti je upravo stigao, sada se moramo zajedno moliti za mno&scaron;tvo onih koji ne žele dopustiti da se Isus rodi&rdquo;. Marija se molila i tada je rekla Josipu da potraži u blizini napu&scaron;tenu &scaron;talu. Josip je uveo magarca u &scaron;talu i skupio naramak drvaca da zapali vatru ali se od vlage vatra nije mogla puno održati.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p style="text-align: justify;">Nakon toga započela je druga scena vizije koja je započela u slabo osvjetljenoj &scaron;tali koja se u jednom trenutku ispunila ozračjem rođenja djeteta Isusa.<br /> Nebo su prekrile sjajne i svjetlucave zvijezde na kojem su dva anđela lebdjela nad prebivali&scaron;tem Kralja Mira noseći u rukama ne&scaron;to poput natpisa na kojem su bile ispisane riječi &ldquo;Slava Bogu na visini&rdquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">U blizini su pastiri bdjeli sa svojim ovcama i janjadi. Nebo iznad cijelog začarajućeg prizora bilo je ispunjeno nebeskom vojskom anđela koja je pjevala hvale i slavila Svevi&scaron;njega te se jedan od anđela spustio na zemlju te kazao pastirima; &ldquo; Pastiri čujte radosnu vijest: Danas vam se u va&scaron;em mjestu rodio Spasitelj &ndash; Krist, Gospodin, naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama. Znajte da ovo &scaron;to vam govorim je istina&rdquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Pastiri su se iznenadili ali onda su požurili do &scaron;tale noseći jednostavne darove, nekoliko janjaca, te su kleknuli pred novorođenče koje je bilo umotano u pelene. Gospa im je zahvalila na njihovoj ljubaznosti i kazala im; &ldquo;Hvala vam na svemu, međutim, sada se želim moliti s vama, jer mnogi ne žele prihvatiti Isusa koji se imao roditi&rdquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Treća scena počinje sa tri mudraca u Jeruzalemu koji su uzalud upitani od onih &scaron;to su ih susreli na putu o tome gdje se nalazi Isus. Jedan čovjek ih je zatražio da se okrenu te da mu kažu gdje bi mogao naći tog novoga kralja. Tada su mu rekli da su vidjeli zvijezdu koja ih je vodila a oni je samo slijede. Kad su stigli, predstavljajući dragocjene darove pali su ničice i divili se Djetetu Isusu. Gospa im je zahvalila te im je kazala; &ldquo;Sada, želim se moliti s vama, zato &scaron;to mnogi ne žele obožavati Isusa&rdquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Malo kasnije činilo se da tri mudraca spavaju, ali se pojavio anđeo koji ih je upozorio na ljubomornog kralja koji želi ubiti dijete Isusa a ne mu odati počast te da promjene rutu do svoga doma kojom trebaju proći. Mudraci su poslu&scaron;ali anđela i vratili su se svome domu drugim putem i tu je scena, odnosna vizija koju je Gospa pokazala Jeleni Vasilj zav&scaron;ila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-24-jelena-vasilj-vidjelica.jpgVELIKO OTKRIĆE: U Arhivima pape Pia XII pronađena 70 godina prešućivana tajna - naslovna rimska crkva kardinala Stepincahttp://grude.com/clanak/?i=238461238461Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-27-19-10-27-stepinac-gorica-predstavljanje8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevjerojatno otkriće u Vatikanu. <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je nedavno otvorio arhiv Pia XII, a hrvatski veleposlanik pri Svetoj stolici u njemu prona&scaron;ao gotovo 70 godina pre&scaron;ućivanu tajnu. Naslovnu rimsku crkvu kardinala Stepinca koju zbog uzni&scaron;tva nikad nije preuzeo. Stoga je u crkvi San Paolo ala Regola - upravo održana misa i blagoslov ploče, blaženiku u čast.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Točno na nekada&scaron;nji Dan republike 1952. godine u apostolsku nuncijaturu u Beogradu stiže kriptirani teleks kojim državni tajnik Montini obavje&scaron;tava otpravnika poslova da je papa Pio 12.&nbsp;</span><strong>Alojzija Stepinca</strong><span>, nadbiskupa Zagreba i uznika odlučio učiniti kardinalom.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema zapisu monsinjora Odija na domjenku u palači federacije ta je vijest strane diplomate zanimala puno vi&scaron;e od nove Titove odore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jugoslavija je potom sa Svetom Stolicom prekinula diplomatske odnose, sudbina nadbiskupa kasnije blaženika sada u procesu kanonizacije je poznata. Ostao je misterij Stepinčeve naslovne Crkve koju u Rimu mora imati svaki kardinal. Otkrio ju je u arhivu Pia XII hrvatski veleposlanik&nbsp;<strong>Neven Pelicarić</strong>. Nakon gotovo 7 desetljeća &scaron;utnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"San Paolo ala Regola, lijepa je barokna crkva u povijesnom sredi&scaron;tu Rima. Izgrađena na temeljima ranokr&scaron;ćanske crkve i mjestu patnje apostola Pavla", kaže Pelicarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kardinal Stepinac nije nikad osjetio milost rimske liturgijske svečanosti. Stoga je u njegovoj naslovnoj crkvi od danas spomen ploča. Na prigodnom misnom slavlju blagoslovio ju je njegov nasljednik kardinal Monterisi", Poja&scaron;njava hrvatski veleposlanik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ploči pi&scaron;e:</p> <p>BLAŽENI ALOJZIJE SVETE RIMSKE CRKVE KARDINAL STEPINAC DOBIO JE NASLOV OVE CRKVE KOJU ZBOG ZATOČENI&Scaron;TVA NIKAD NIJE PREUZEO. POVODOM &Scaron;EZDESETE OBLJETNICE NJEGOVA PRESELJENJA U NEBO, POSTAVLJA JE VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE PRI SVETOJ STOLICI GODINE GOSPODNJE 2020.</p> <p>Kao trajan spomen vjernom pastiru crkve.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-27-19-10-27-stepinac-gorica-predstavljanje8.jpgPrigodnim markama HP Mostar obilježena 250. obljetnica Van Beethovenova rođenjahttp://grude.com/clanak/?i=238402238402Grude.com - klik u svijetThu, 17 Dec 2020 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-17-hpmostar-arakbeethoven2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prigodnim markama HP Mostar obilježena 250. obljetnica Van Beethovenova rođenja<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar izdanjem prigodnih po&scaron;tanskih maraka obilježila je 250. obljetnicu rođenja Ludwiga van Beethovena (Bonn, 16./17. prosinca 1770. &ndash; Beč, 26. ožujka 1827.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj veliki skladatelj vjerovao je u uzvi&scaron;enu humanističku misiju umjetnosti te da se s pomoću nje čovječji duh može uzvisiti do plemenitoga i božanskoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-17-20-12-17-hpmostar-300dpibeethoven2020.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu glazbenu poduku dobiva već kao dijete od svoga oca, a od 1779. počinje ozbiljniji studij glazbe. Godine 1792. seli u Beč gdje postaje učenikom F. J. Haydna.<br />Vrhunac karijere postiže oko 1815., kada se njegova djela izvode u najvi&scaron;im aristokratskim krugovima. Život u Beču pun je uspona i padova. Već od 1796. kod Beethovena se javlja postupan gubitak sluha, od 1819. potpuno je gluh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov opus od oko 200 djela raznolik je. Posebno se ističe devet simfonija, zatim 32 glasovirske sonate te 18 gudačkih kvarteta. Beethoven je preoblikovao stare i stvorio nove standarde u oblikovanju i artikulaciji glazbene građe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-17-20-12-17-hpmostar-fdcbeethoven2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Skladao je dugo oblikujući glazbene misli, dotjerujući formu i tražeći dostojan izraz za svoje ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Manlio Napoli, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 16. prosinca 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-17-hpmostar-arakbeethoven2020.jpgFra Mile se nije umorio, kad je teško križ pomogne nositi Kristhttp://grude.com/clanak/?i=238397238397Grude.com - klik u svijetThu, 17 Dec 2020 08:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-17-fra-mile-jasle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjeo je na stoljetni zdenac pored crkve Svete Kate, nakon što je završio prvi dio ispovijedi u jednoj od najljepših crkvi u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Vjernici su odu&scaron;evljeni izlazili s ispovijedi, pozdravljali ga. - Neka na&scaron;ih fratara, ispovijedaju nas, slu&scaron;aju nam probleme, tje&scaron;e nas u ovom strahu, fra Ante priče&scaron;ćuje i predvodi molitvu tako pedantno i ne zadržava nas dugo da ne bi nekome, ne daj Bože, ne&scaron;to bilo. Dok je njih i nas će biti - govori jedna ponizna starica izlazeći iz crkve.<br /><br /></p> <p>Pozdravlja i fra Milu i pita ga je li se umorio. Kao da je i ona ne&scaron;to primijetila. Mile, uvijek nasmijan okrenut će priču u pozitivnijem smjeru, pričat će joj o lijepom danu, o najljep&scaron;oj crkvi, o Gospodinu koji stvori ovaj svijet i koji nas poziva da budemo Njegovi i da radosna srca dočekamo njegovo rođenje.<br /><br /></p> <p>Neumoran je taj franjevački mučenik, kao &scaron;to su neumorne i njegove kolege svećenici iz Čapljine, Gruda, Mostara, &Scaron;irokog Brijega, Čitluka... koji kao da su uz Božju pomoć zaustavili svoj biolo&scaron;ki sat i poručili početkom ovog milenija svom Kristu, svom stvoritelju i otkupitelju: Ti svoj križ dovoljno nosi&scaron; Oče, na nama je red da ti pomognemo. Među njima je i fra Leonardo Hrkać koji i u devetom desetljeću neumorno korača nesebično dajući sebe za druge.<br /><br /></p> <p>I nose svoj križ fratri, nosi svoj križ narod, a ptice nebeske najljep&scaron;om simfonijom krijepe im du&scaron;u na fra Bernardovoj grudi, na humskoj zemlji tog velikana čiji glas i nakon &scaron;to je du&scaron;a poletjela Gospodinu i dalje itekako odjekuje. A veliki fra Vendelin se pita dokad će u njoj, "u Crkvi mojoj zavičajnoj sve biti pod brojem, sve biti pod slovom, ukleto i kruto, sve u odredbama, sve u propisima i u otpisima, u ime kojih moćnici dižu ruku..." i priprema se napisati neku ljep&scaron;u pjesmu kad svjetlo istine i pravde obasja zemlju Hercegovu.<br /><br /></p> <p>I nisu fratri umorni, jer kad osjeti da im je teže nego inače, Krist jo&scaron; čvr&scaron;će prigrli njihov križ i sve postane jednostavnije, a srcu i du&scaron;i ugodnije. I dok je njih, kako starica reče, bit će i nas.</p> <p><br /><a href="https://hercegovackiportal.com/2020/12/17/dok-je-fratara-i-nas-ce-biti/" target="_blank"><em><strong>Hercegovačkiportal.com</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-17-fra-mile-jasle.jpgIzmolite ovu posebnu molitvu za početak Godine Svetog Josipahttp://grude.com/clanak/?i=238376238376Grude.com - klik u svijetTue, 15 Dec 2020 21:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo proglasio je posebnu crkvenu Godinu sv. Josipa koja će trajati do 8. prosinca 2021. uz koju su vezani posebni oprosti.<p>&nbsp;</p> <p>Određene prilike kojima se može zadobiti potpuni oprost su:<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&bull; Meditiranje o molitvi Gospodnjoj u trajanju minimalno 30 minuta ili sudjelovanje na duhovnoj obnovi (u trajanju od najmanje jednog dana) koja uključuje meditaciju o sv. Josipu.<br />&bull; Učinjena duhovna ili tjelesna djela milosrđa po primjeru sv. Josipa.<br />&bull; Molitva krunice u obiteljima i među zaručnicima.<br />&bull; Svakodnevno povjeravanje svojih dnevnih poslova za&scaron;titi sv. Josipa. Isto tako zazivanje zagovora svih vjernika koji traže posao i dostojanstveno zaposlenje po zagovoru sv. Josipa.<br />&bull; Molitvom Litanija sv. Josipa (katolici koji pripadaju latinskoj tradiciji) ili akatist sv. Josipu (katolici koji pripadaju bizantskoj tradiciji), ili bilo kojih drugih molitava sv. Josipu primjerenih ostalim&nbsp; liturgijskim tradicijama. Također, molitvama za progonjenu Crkvu ad intra i ad extra te za pomoć svim progonjenim kr&scaron;ćanima.<br />&bull; Molitve vjernika koje su zakonski dopu&scaron;tene ili čin pobožnosti na čast sv. Josipa &ndash; npr., &ldquo;K tebi se, o sveti Josipe&rdquo;. To se posebno odnosi na dane 19. ožujka (blagdan sv. Josipa), 1. svibnja (blagdan sv. Josipa radnika), blagdan &bull; Svete obitelji, na Nedjelju sv. Josipa (prema bizantskoj tradiciji) te svakog 19. u mjesecu i svake srijede (dani koji su u latinskoj tradiciji posvećeni ovom svecu).<br />&bull; Mogućnost dobivanja potpunog oprosta, zbog zdravstvene pandemije prouzrokovane koronavirusom, pro&scaron;iruje se i na bolesne, stare, umiruće te sve one koji zbog opravdanih razloga ne mogu napu&scaron;tati svoje domove. Potpuni oprost mogu zadobiti odricanjem od svakog grijeha, molitvom pobožnosti na čast sv. Josipu te prikazujući Bogu te&scaron;koće i boli svojih života. Pri čemu bi trebali &scaron;to prije ispuniti tri standardna uvjeta za dobivanje potpunog oprosta.<br /><br /></p> <p>"Samo trebamo moliti svetog Josipa za milost milosti: na&scaron;e obraćenje", poručio je papa Franjo istaknuv&scaron;i kako "svatko može u svetom Josipu &ndash; čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne, diskretne i skrovite prisutnosti, pronaći zagovornika, oslonac i vodiča u vrijeme pote&scaron;koća. Sveti Josip nas podsjeća da svi oni koji djeluju u skrovitosti ili u sjeni imaju neusporedivu ulogu u povijesti spasenja. Svima njima ide riječ priznanja i zahvalnosti."<br /><br /></p> <p>Obratimo mu se ovom molitvom:<br /><br /></p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Zdravo, Čuvaru Otkupiteljev,</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>Zaručniče Blažene Djevice Marije.</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>Tebi je Bog povjerio svoga jedinorođenog Sina;</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>u tebe se je Marija pouzdala;</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>s tobom je Krist postao čovjekom.</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>Blaženi Josipe, i nama</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>podari svoje očinstvo</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>i vodi nas na životnomu putu.</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>Izmoli nam milost, milosrđe i hrabrost,</strong></span><br /><span style="font-size: small;"><strong>i brani nas od svakog zla. Amen.<br /><br /></strong></span></p> <p><em><strong><span style="font-size: x-small;">Medjugorje-info.com</span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-molitva.jpgPREDSJEDNIK TANZANIJE: POSTILI SMO I MOLILI, BOG JE ZAUSTAVIO KORONAVIRUShttp://grude.com/clanak/?i=238354238354Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 20:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-14-tanzanija-molitva.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinar Ruud Ellmendorp nalazi se u Tanzaniji, državi koja već od travnja nema koronavirusa.<p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je virus prisutan u susjednim državama ove afričke zemlje, novinar je odlučio istražiti krije li Tanzanija pacijente.<br /><br /></p> <p>Prvo je oti&scaron;ao u sredi&scaron;te grada gdje nitko nije nosio masku.<br /><br /></p> <p>- Sve mi je bilo malo čudno pa sam odlučio provjeriti znake povećane smrtnosti i to na groblju, u obliku novih grobnica i datuma smrti. Tako sam vidio ranije i slične znakove tragedije u Zambiji tijekom epidemije HIV-a i u Angoli tijekom epidemije virusa Marburg. Na svoje iznenađenje prona&scaron;ao sam jednu ili dvije nove grobnice u cijelom groblju. Onda sam odlučio otići kod bolnice. Niti je bilo znakova panike niti vozila hitne pomoći koje juri niti dodatni ležajeva oko bolnice - priča novinar.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je kako u Tanznaniji obja&scaron;njavaju i kako su pobijedili koronavirus, a to je molitvom i tanzanijski napitkom "Covidom" inspiriranom receptom s Madagaskara.<br /><br /></p> <p>Tanzanijski predsjednik John Magufuli za medije je kazao da je Bog sačuvao Tanzaniju, a zanimljivo je da je bilo gdje te&scaron;ko pronaći tu izjavu. Kada je na proljeće izbio prvi val korone u toj zemlji, predsjednik John pozvao je narod na tri dana molitve kako bi pandemija prestala. U Tanzaniji, državi s preko 50 milijuna stanovnika, broj zaraženih se zaustavio na 509. Ne samo da je već u proljeće prestao broj novih slučajeva, nego i u ovom jesenskom/zimskom valu Tanzanija i dalje nema zaraženih. Predsjednik Magufuli je, nakon prestanka korone u svojoj državi, izjavio: "Korona bolest je eliminirana zahvaljujući Bogu. Vjerujem i siguran sam da mnogi stanovnici Tanzanije vjeruju da je Bog eliminirao korona bolest. Želim zahvaliti stanovnicima Tanzanije na njihovoj vjeri. Molili smo i postili da nas Bog spasi od pandemije koja je pogodila na&scaron;u zemlju i svijet. I Bog nam je odgovorio - kazao je tanzanijski predsjednik.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-14-tanzanija-molitva.pngObjelodanjeno djelo ''Mučenici, evo Gospe''http://grude.com/clanak/?i=238343238343Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 14:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-14-mucenici-evo-gospe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelje kroz ep vodi orao, simbol albanskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Katolički duhovni centar u Sukruću u Crnoj Gori objelodanio je nedavno ep &raquo;Mučenici, evo Gospe&laquo;. Djelo je to fra Frane Du&scaron;aja, zauzetog franjevca i svećenika. Uvod je napisao fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ep govori o pobijenim hercegovačkim fratrima. Njime je Du&scaron;aj zavr&scaron;io zami&scaron;ljenu trilogiju. Prva knjiga govori o fra Zefu Leonardu Tagaju iz Traboina u Crnoj Gori. Druga knjiga govori o fra Antonu Harapiju iz Skadra u Albaniji, kojega su osudili te tajno pogubili i pokopali. Sva tri djela, dakle, opisuju komunističke zločine i njihovu mržnju prema vjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U djelu &raquo;Mučenici, evo Gospe&laquo; Du&scaron;aj opisuje dolazak jugokomunista na &Scaron;iroki Brijeg i njihove zločine protiv fratara koji su se tu nalazili. Oni su zajedno s Franjevačkom klasičnom gimnazijom tvorili sredi&scaron;te kulture i znanja, bili pravi učitelji i profesori. S tim ugledom i svojom vjerom postali su trn u oku jugokomunističkom režimu koji ih se htio rije&scaron;iti po&scaron;to-poto. Pod sloganom bratstva i jedinstva života je li&scaron;eno 66 hercegovačkih franjevaca i mno&scaron;tvo puka Božjega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitatelje kroz ep vodi orao, simbol albanskog naroda. Orao leti da upozori fratre na &Scaron;irokom Brijegu, a uz njega su i orlovi Hercegovine. Prati ih duh gubijskog vuka kojega &scaron;alje sveti Franjo Asi&scaron;ki. Nakon svih lo&scaron;ih dana i patnje naroda, nakon mnogih molitava i prolivenih suza, dolazi Gospa u Međugorje i narod se opet uzdiže, postaje slobodan i sretan. Kako Du&scaron;aj reče: &raquo;Ubili su nam fratre, ali su nam učinili uslugu: dali su nam mučenike!&laquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-14-mucenici-evo-gospe.jpgLOKAS POTVRDIO: Vraćaju se Nestali!http://grude.com/clanak/?i=238335238335Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 10:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-10-020-nestali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon prve sezone hvaljene serije “Nestali”, autora Joška Lokasa, stižu odlične vijesti za sve kojima su Prka, Sikira i Nervoza kao likovi prirasli srcu. <p><br />Naime, Večernji list ekskluzivno doznaje da su ugovori za drugu sezonu potpisani proteklog tjedna i da nas čekaju četiri nova nastavka serije koja progovara o izgubljenoj generaciji, preskočenoj i zakinutoj za normalan život zbog nametnutog rata.<br /><br /></p> <p><strong>Ekipa je na okupu<br /><br /></strong></p> <p>Radnja prve sezone odvijala se desetak dana uoči Oluje, a Jo&scaron;ko nam otkriva o čemu je riječ u idućoj. Radnja druge sezone također je inspirirana stvarnim događajima iz Domovinskog rata, a događa se između 1991. i 1995. godine, s naglaskom na period u kojem se odvijala vojno-redarstvena akcija Oluja &ndash; započinje Lokas, uzbuđeno dometnuv&scaron;i da će i ovaj put iza serije stajati Clinica i HRT.<br /><br /></p> <p>&ndash; Producenti Domagoj Jović, Vedran Kasap i ja prije sedam dana krenuli smo s prvim pripremama za snimanje druge sezone. Mahom se sređuju operativni dijelovi projekta, ekipiranje, ali i popis novih lokacija na kojima će se serija snimati, a sukladno scenariju nove četiri epizode serije &ldquo;Nestali&rdquo;, otkriva nam i napominje najbitnije &ndash; cijela ekipa opet je na okupu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Redatelji nastavka su Kristijan Milić i Goran Rukavina, a direktor fotografije Mirko Pivčević. Nama kao nezavisnoj produkciji i ekipi serije drago je &scaron;to nam je HRT ukazao povjerenje i interes za proizvodnju nastavka &ldquo;Nestalih&rdquo; &ndash; zahvalan je Lokas, čije je &ldquo;Nestale&rdquo; publika rado prihvatila, a prvu je epizodu, prema podacima gledanosti tvrtke ABG Nielsen, gledalo 422.025 ljudi te je imala i visok udio u gledanosti (SHR) od 21,2%. Te su brojke dokazale da je riječ o jednom od najboljih otvaranja nekoga domaćeg dramskog sadržaja u posljednjih nekoliko godina, a i njega su afirmirale kao ozbiljnog autora i scenarista.<br /><br /></p> <p><strong>Novi likovi</strong><br /><br /></p> <p>&ndash; U nastavku na&scaron;i junaci kreću u utrku s vremenom kako bi ostvarili svoj cilj, a prije svega spasili vlastite živote. I dalje su u fokusu likovi Prka, Sikira, Nervoza, Gradski, Delon i Pape, koje glume Goran Navojec, Bojan Navojec, Filip Križan, Marko Cindrić, Alan Katić i Vedran Živolić, a kojima se na kraju prve sezone priključila i Snježana, koju tumači Sandra Lončarić &ndash; kaže Lokas te sa zadovoljstvom najavljuje da će se pojaviti i neka nova lica u sezoni koja slijedi, ali ipak će detalje ostaviti kao malo iznenađenje za gledatelje.Pro&scaron;lu su sezonu snimali na lokacijama diljem Hrvatske, a tome se opet nadaju. &ndash; Želja nam je opet cijeli serijal snimiti na području Starigrada Paklenice, Rovanjske, Selina, Paljuva, Obrovca, Velebita i kanjona Zrmanje &ndash; kaže Lokas, koji u cijelom planiranju uzima u obzir i vremenske prilike pa za najpogodnije razdoblje snimanja razmatra zadnji tjedan travnja iduće godine.<br /><br /></p> <p>&ndash; Vjerujemo da će nam vremenske prilike i bolja pandemijska situacija omogućiti početak snimanja krajem travnja, a zavr&scaron;etak početkom lipnja 2021. godine &ndash; optimističan je poznati voditelj &ldquo;Potjere&rdquo;, koji je od 1994. godine prikupljao bilje&scaron;ke, a tek 2010. godine složio sve u suvislu cjelinu te ispisao scenarij.<br /><br /></p> <p>U prija&scaron;njim razgovorima Lokas nam je otkrio da cijelu ovu priču vidi kao fikciju koja je inspirirana istinitim događajima, jer su se zapisane priče dogodile u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Kada smo ga ove godine uoči Oluje pitali &scaron;to je bio okidač za seriju, imao je jasan odgovor.<br /><br /></p> <p>&ndash; Životi i sudbine mojih prijatelja, rodbine, odnosno ljudi koji su, ne razmi&scaron;ljajući, u prvim danima rata oti&scaron;li na put pun neizvjesnosti. Onih koji nisu kalkulirali i koji su nesebično stavili svoj život na kocku za ono &scaron;to danas uživamo, slobodu. Neki od njih nikada se nisu vratili, a neki koji su se vratili nestali su kao mladi ljudi koje sam poznavao prije rata, a vratili su se kao ozbiljni mu&scaron;karci, možda i prerano sazreli &ndash; kazao je Jo&scaron;ko Lokas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-10-020-nestali.jpgBlagdan je Svete Lucije: Znate li zašto sijemo pšenicu?http://grude.com/clanak/?i=238319238319Grude.com - klik u svijetSun, 13 Dec 2020 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-13-blagdan_svete_lucije.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveta Lucija u narodu se štuje kao zaštitnica slijepih i slabovidnih te općenito onih koji su oboljeli od bolesti očiju te onih koji pate od grlobolje i krvarenja.<p>&nbsp;</p> <p>Nju se smatra i za&scaron;titnicom pisaca, seljaka, sedlara i trgovaca, kovača i drugih. &Scaron;tuje se&nbsp;<strong>13. prosinca</strong>, a brojni vjernici hodočaste svake godine u baziliku svete Lucije koja se nalazi na Sirakuzi u Italiji nadajući se blagoslovu&nbsp;svetice. <br /><br /></p> <p>Postoji mno&scaron;tvo običaja vezanih za svetu Luciju, a neki od njih postali su dio gotovosvakog doma u Hrvatskoj. Među njima, najpoznatije&nbsp;je upravo <strong>sijanje p&scaron;enice</strong>. Zrno simbolizira novi život, a zelene vlati vitalnost i snagu. Po tome kako zrnje proklija&nbsp;može se prognozirati kakva će biti ljetina. Ako lo&scaron;e klija, bit će mr&scaron;ava žetva.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Iako postoji veliki broj <strong>metoda sijanja p&scaron;enice&nbsp;</strong>kako bi &scaron;to bolje izrasla, u narodu se uvriježila ona tradicionalna. P&scaron;enica se stavi u malo vode preko noći, a onda se sljedećeg dana stavlja u posudicu sa zemljom. Kako bi klijanje bilo &scaron;to uspje&scaron;nije, posuda se stavlja na toplo&nbsp;mjesto s mnogo svjetla.&nbsp;Kako od Lucije do Badnjaka ima dvanaest dana<strong>,</strong> može se predvidjeti kakva će biti sljedeća godina: jedan dan kao jedan mjesec.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Jedan od najpoznatijih običaja vezan je upravo za <strong>neudane djevojke</strong>. One bi na dan sv. Lucije ispisivale 13 papirića s imenom momaka, a onda bi svakog dana po jedan neotvoreni papirić bacale u vatru. Mladić čije je ime napisano&nbsp;na papiriću koji bi otvorile na Božić bit će, prema vjerovanju, budući suprug. <br /><br /></p> <p>Postoje <strong>dvije legende </strong>o svetoj Luciji. Ona je bila stvarna osoba i&nbsp;živjela je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće, pi&scaron;e <a href="https://www.glas-koncila.hr/blagdani-i-obicaji-u-hrvata-sveta-lucija-zastitnica-dobroga-vida/" rel="nofollow" target="_blank">Glas Koncila.</a></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Prema prvoj legendi, ona je bila kći bogate obitelji koja je dogovorila&nbsp;brak. Međutim, kao dijete zavjetovala je svoje djevičanstvo. Njezina majka željela je da se uda. Kad se njezina majka se razboljela, njih dvije oti&scaron;le su na hodoča&scaron;će u Kataniju na grob<strong> sv. Agate</strong>. Tamo im se ukazala sveta Agata koja je izliječila bolesnu ženu koja je nakon toga, kao i njezina kći,&nbsp;postala kr&scaron;ćanka. Lucija je otkazala dogovoreni brak, no to se nije svidjelo njezinu&nbsp;zaručniku koji ju je prijavio lokalnom sucu. On&nbsp;je odredio da se Luciju odvede u javnu kuću i tako kazni. No nitko nije mogao pomaknutiLuciju s mjesta, a tada joj je&nbsp;krvnik mačem prerezao vrat.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prema drugoj priči, sama si je <strong>iskopala oči</strong> i poslala ih zaručniku pa joj je Majka Božja zauzvrat dala najljep&scaron;e oči.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-13-blagdan_svete_lucije.jpeg''Gradu s ljubavlju'' božićni koncert u Mostaru u dosad neviđenom izdanjuhttp://grude.com/clanak/?i=238315238315Grude.com - klik u svijetSat, 12 Dec 2020 22:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-12-gradu_s_ljubavlju_2020_-_plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalni, 28. po redu božićni koncert sniman je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko kulturno umjetničko dru&scaron;tvo (HKUD) "Sv. Ante - Cim" iz Mostara zbog epidemije koronavirusa i propisanih mjera ove godine priredilo je u online izdanju svoj tradicionalni božićni koncert "Gradu s ljubavlju", a koji će publika moći pogledati u nedjelju 13. prosinca u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron; tradicionalni božićni koncert "Gradu s ljubavlju" iz godine u godinu unosi božićni duh u na&scaron; grad, međutim, u ovom vremenu izoliranosti, socijalne distance, straha među ljudima, odlučili smo, makar u drugačijim uvjetima, iznova oživjeti božićni duh u na&scaron;em gradu, ali i u svim va&scaron;im srcima. Svjesni da nismo mogli organizirati koncert uživo te, kao i svake godine ispuniti veliku dvoranu Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, a želeći sačuvati zdravlje na&scaron;ih članova i na&scaron;e publike, koncert ćemo održati virtualno - kazao je Feni potpredsjednik navedenog dru&scaron;tva Marinko Jurić.</p> <p><br />Tradicionalni, 28. po redu božićni koncert sniman je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a prikazivati će se u nedjelju, 13. prosinca u 20 sati na Radioteleviziji Herceg Bosne, web portalu navedene televizije kao i na web portalu i dru&scaron;tvenim mrežama HKUD "Sv. Ante - Cim" iz Mostara.</p> <p><br />- "Gradu s ljubavlju" prepoznatljiv je koncert u gradu Mostaru, koncert koji ima dugogodi&scaron;nju tradiciju. Jednostavno nismo željeli zaboraviti na tu tradiciju održavanja pa smo odlučili, makar u drugačijim uvjetima, organizirati koncert. Ova situacija koja nas je zadesila treba biti samo poticaj kako bi razvijali nove ideje. Ove godine je ovo jedini božićni koncert ovakve vrste u gradu, a vjerujemo i &scaron;ire - istaknuo je Jurić. Dodao je kako na ovogodi&scaron;njem koncertu neće biti gostiju, predstavit će se tri skupine iz spomenutog dru&scaron;tva.</p> <p><br />- Nažalost ove godine neće biti gostiju, već će se predstaviti tri folklorne skupine na&scaron;eg dru&scaron;tva, izvorna, dječja i izvođački ansambl. Program koji smo pripremili je uistinu zanimljiv i raznovrstan - poja&scaron;njava potpredsjednik dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, 1872. godine u njedrima Franjevačkog samostana u Mostaru nastalo je Dru&scaron;tvo sv. Ante koje je djelovalo sve do potkraj Drugog svjetskog rata. Godine 1993. u Domu sv. Ante u Cimu, zajedno s preživjelim članovima Dru&scaron;tva sv. Ante i podmlatkom Dru&scaron;tvo se obnavlja pod imenom HKUD "Sv. Ante - Cim" Mostar. Dru&scaron;tvo njeguje i čuva tradicionalno kulturno nasljeđe hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, no&scaron;nje i glazbala, kao i folklor susjednih država i naroda te sa sobom nosi vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva.</p> <p><br />Rad Dru&scaron;tva obuhvaća sve uzraste, počev&scaron;i od najmlađih &scaron;kolaraca i &scaron;kolarki, potom mladih srednjo&scaron;kolskog uzrasta, studentskog uzrasta, rekreativne skupine, kao i onih starijih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-12-gradu_s_ljubavlju_2020_-_plakat.jpgBiskup Palić blagoslovio božićne jaslice na Trgu hrvatskih velikana u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=238296238296Grude.com - klik u svijetFri, 11 Dec 2020 15:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-11-palic-mostar-jaslice1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u posjetu Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače bio mons. dr. Petar Palić, biskup mostarsko – duvanjski.<p>&nbsp;</p> <p>Povod posjeta bio je blagoslov božićnih jaslica, koje su plod radionica koje je u suradnji s Udrugom za Down sindrom Mostar vodio akademski kipar Dalibor Nikolić, voditelj galerije Kraljice Katarine, prenosi RTV Herceg Bosne</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-11-20-12-11-palic-mostar-jaslice2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupa je dočekao ravnatelj Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače Danijel Vidović, te je nakon gostovanja u programu radija Mostarska panorama posjetio galerijske prostore Kosače, gdje se susreo s Igorom Ledićem, predsjednikom udruge za Down sindrom Mostar i djecom koja sudjelovala na radionici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se upoznao s radom udruge uslijedio je blagoslov božićnih jaslica na Trgu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-11-palic-mostar-jaslice1.jpgMolitva Svetom Josipu za potpuni oprosthttp://grude.com/clanak/?i=238280238280Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom proglašenja tekuće crkvene liturgijske godine Godinom sv. Josipa, Apostolska pokorničarna daje mogućnost podijele potpunog oprosta svim vjernicima koji će moliti bilo koju dopuštenu molitvu ili čin pobožnosti na čast sv. Josipa, piše Medjugorje-info.com. <div>&nbsp;</div> <div id="articlepxfontsize1">Tom prigodom napisana je prigodna molitva sv. Josipu, koju vam donosimo u sljedećem tekstu.<br /><br /></div> <div><br />K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. Za ljubav, koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala, za očinsku ljubav kojom si grlio Dijete Isusa, smjerno te molimo, da ba&scaron;tinu, koju je Isus Krist svojom Krvlju otkupio, milostivo pogleda&scaron;, te u pomoć priteče&scaron; na&scaron;oj nevolji svojom moći.<br /><br /> <p>O skrbni čuvaru Božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista. Ne daj, predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost. Budi nam s neba milostivo u pomoći, o na&scaron; jaki za&scaron;titniče, u borbi s vla&scaron;ću tmine.<br /><br /></p> <p>Pa kao &scaron;to si nekad izbavio Dijete Isusa iz najveće pogibli života, tako i sada brani svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih, te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje, da uzmognemo po tvom uzoru i tvojom pomoću sveto živjeti, blaženo preminuti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti. Amen.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-molitva.jpgOVO JE MOLITVA KOJU PAPA FRANJO MOLI VEĆ VIŠE OD 40 GODINAhttp://grude.com/clanak/?i=238260238260Grude.com - klik u svijetWed, 09 Dec 2020 15:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-23-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveta Stolica objavila je jučer apostolsko pismo pape Franje „Patris corde“ (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tim povodom do 8. prosinca 2021. održat će se posebna Godina svetog Josipa uz koju su vezani posebni oprosti.<p>&nbsp;</p> <p>Ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslu&scaron;ni otac koji prihvaća; otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni, tim riječima papa Franjo na nježan i dirljiv način opisuje svetog Josipa. Čini to u apostolskom pismu Patris corde objavljenom 8. prosinca prigodom 150. godi&scaron;njice progla&scaron;enja Marijina zaručnika za&scaron;titnikom Katoličke crkve. Naime, blaženi Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus, potpisanom 8. prosinca 1870., uresio je tim naslovom svetog Josipa. Kako bi se prikladno proslavilo tu obljetnicu, Papa je najavio, od danas do 8. prosinca 2021., posebnu Godinu posvećenu Isusovu poočimu, pi&scaron;e Medjugorje-info.com.<br /><br /></p> <p>U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija Covid-19 koja nam je &ndash; pi&scaron;e Franjo u pismu &ndash; pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, &bdquo;čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost&ldquo;, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već vi&scaron;e od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije, a kojeg je preveo portal Bitno.net.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zdravo, Čuvaru Otkupiteljev,</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; Zaručniče Blažene Djevice Marije.</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tebi je Bog povjerio svoga jedinoga Sina;</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; U te je Marija pohranila svoje povjerenje;</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; uz tebe je Krist postao čovjekom.</strong></p> <p style="text-align: center;"><strong>&nbsp;&nbsp;&nbsp; Blaženi Josipe, podari i nama svoje očinstvo</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; i vodi nas putem života.</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; Pribavi i nama milost, milosrđe i odvažnost</strong><br /><strong> &nbsp;&nbsp;&nbsp; i brani nas od svakoga zla. Amen.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-23-papa_franjo.jpgMolitva bezgrešnom srcu Marijinuhttp://grude.com/clanak/?i=238240238240Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-gospa_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. <p>&nbsp;</p> <p>To je blagdan u kojem se želi naglasiti Božja milost po kojoj je Majka Božja izuzeta od svakoga grijeha, ali koja je isto tako, u pravoj slobodi, dubokoj vjeri i potpunoj predanosti Bogu, prihvatila svu odgovornost Božjeg poziva da rodi Spasitelja svijeta. Prisjetimo se Bogorodice i odajmo joj počast ovom svečanom molitvom.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Molitva Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinu</h2> <p>&nbsp;</p> <p><em>Presveta Djevice Marijo, Majko i Kraljice moja,</em></p> <p><em>tvojem Bezgre&scaron;nome Srcu posvećujem i predajem cijelo svoje biće:</em></p> <p><em>svoje misli, riječi i djela; svoj duh, du&scaron;u i tijelo.</em></p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em>Raspolaži sa mnom i sa svime &scaron;to mi pripada,</em></p> <p><em>sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetoga Trojstva,</em></p> <p><em>za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta.</em></p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em>Bezgre&scaron;na moja Majko, pomozi mi živjeti</em></p> <p><em>dostojno mojega krsnoga posvećenja</em></p> <p><em>da neopozivo pripadam svojemu Otkupitelju.</em></p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p><em>Daj da poput Tebe slu&scaron;am poticaje Duha Svetoga!</em></p> <p><em>Neka se u meni i po meni uvijek i u svemu ispunja</em></p> <p><em>volja Božja!</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Amen</em></p> <p><em>Izvor: tabor.hr</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-gospa_medjugorje.jpgLjudi i danas svjedoče o utjecaju fra Zvjezdana Linića na njihov živothttp://grude.com/clanak/?i=238226238226Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 20:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-fra_zvjezdan_linic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedam godina od smrti fra Zvjezdana Linića navršava se u ponedjeljak, 7. prosinca. Fra Zvjezdanova ljubav prema Kristu rađala je ljubavlju prema ljudima, a i u svojoj bolesti uvijek je ispitivao tko je sve došao na seminar, zanimao se za ljude i neprestano molio za njih. <p>&nbsp;</p> <p>Fra Zvjezdan Linić rođen je 1. veljače 1941. u Svilnom, u blizini Gospinog sveti&scaron;ta Majke Milosti na Trsatu.<br /><br /></p> <p>Svoj pastoralni svećenički život posvetio je najvi&scaron;e mladima i Franjevačkom svjetovnom redu. Velikom broju mladih pomogao je da kroz sakramente kr&scaron;ćanske inicijacije udu u Crkvu, da upoznaju Krista Spasitelja. Njegov glavni svećenički posao bio je navije&scaron;tanje evanđelja i to kroz redovite propovijedi radnim danom, a osobito nedjeljom u crkvi sv. Franje na Kaptolu a potom i kroz brojne vjeronaučne susrete s mladima i manje mladima. Tu se razvija njegov osjećaj za riječ Božju. Kroz radio &ndash; mise i duhovne misli počeo je sustavno stavljati na papir komentare evanđeoskih perikopa.<br /><br /></p> <p>Od 1997. godine živio je i djelovao u Kući susreta Tabor pri Franjevačkom samostanu u Samoboru gdje je organizirao i vodio brojne tečajeve duhovnih vježbi, seminare duhovne obnove i sl. za sve staleže u Crkvi. To je mjesto bilo i mjesto njegova novog početka i produbljivanja svega &scaron;to je kroz dugi niz godina navije&scaron;tao svojim propovijedanjem i brojnim predavanjima, donosi mrežna stranica <a href="https://tabor.hr/aktualno/sedma-obljetnica-smrti-fra-zvjezdana-linica/" rel="noopener" target="_blank">Tabora</a>.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Fra Zvjezdanova ljubav prema Kristu rađala je ljubavlju prema ljudima, a i u svojoj bolesti uvijek je ispitivao tko je sve do&scaron;ao na seminar, zanimao se za ljude i neprestano molio za njih.<br /><br /></p> </blockquote> <p>U subotu 7. prosinca 2013. godine okrijepljen svetim sakramentima blago je u Gospodinu preminuo u 73. godini života, 56. redovni&scaron;tva i 47. svećeni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Neka mu dobri Bog podari vječnu radost i mir.<br /><br /></p> <p>Voditelj Kuće susreta Tabor fra Ivan Matić je u&nbsp;<a href="https://hkm.hr/vijesti/domovina/peta-obljetnica-smrti-fra-zvjezdana-linica-fra-ivan-matic-brojni-vjernici-svjedoce-zadobivanje-milosti-po-zagovoru-fra-zvjezdana/" rel="noopener" target="_blank">razgovoru</a>&nbsp;za portal HKM rekao da ljudi koji su dolazili na fra Zvjezdanove seminare rado iznose svoja svjedočanstva, da mnogi mole njegov zagovor &ndash; i bivaju usli&scaron;ani. Ujedno je izrazio i uvjerenje da se može započeti s procesom istraživanja fra Zvjezdanova života kao priprema za neki proces, ako provincija tako odluči.<br /><br /></p> <div class="kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q"> <p dir="auto">Povodom sedme obljetnice smrti slavljena je sveta misa zadu&scaron;nica u kapelici sv. Franje u Kući susreta Tabor koju je predvodio fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor. Zbog trenutne situacije oko pandemije korone virusa, nažalost, nije bilo moguće organizirati seminar kojim su svake godine obilježavali obljetnicu smrti fra Zvjezdana Linića, stoji u objavi na Facebooku.<br /><br /></p> <h2 dir="auto">Fra Zvjezdan Linić o važnosti mise<br /><br /></h2> <p dir="auto">&ldquo;U misi imamo mogućnost zahvaljivati za sve. To je zahvala za život i za sunce koje Bog daje da svijetli dobrima i zlima, te za ki&scaron;u koju Bog daje obilno i pravednima i nepravednima. To je zahvala za sve ono čime podržavamo život, osobito za mogućnost da steknemo hranu za tijelo i potom hranu za du&scaron;u. To je zahvala za život svih onih dobrih ljudi koji nam obogaćuju život svojom prisutno&scaron;ću i ljubavlju. To je zahvala za jelo i odijelo.<br /><br /></p> <p dir="auto">U svetoj misi smijemo zahvaljivati za zdravlje, ali i za bolest koju misa može preobraziti u žrtvu ljubavi. Međutim, iznad svega u svakoj misi cijela Crkva zahvaljuje za neizrecivi dar neba, za osobu Isusa Krista, za njegovo utjelovljenje, njegov dar života u muci i smrti i za njegovo uskrsnuće. To je najjasnija proslava Boga Oca. To je najvjerniji čin poslu&scaron;nosti Ocu. Zato Crkva po tom činu svete mise uvijek iznova blagoslivlja Boga i zahvaljuje mu za pohod neba u osobi Isusa Krista.&rdquo;<br /><br /></p> <p dir="auto">Poslu&scaron;ajte jedno predivno svjedočanstvo fra Zvjezdana Linića:<br /><br /></p> <p dir="auto"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ibspgPAamoA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-fra_zvjezdan_linic.pngIva Zeljko Pešorda autorica Nagrade za volontere godine Franju Ostojića i Biserku Selimovićhttp://grude.com/clanak/?i=238183238183Grude.com - klik u svijetSun, 06 Dec 2020 08:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-06-nagrada_gordana_jelic_za_2020._godinu_rad_je_akademske_graficarke_ive_zeljko_pesorda.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Međunarodni dan volontera proglašeni su dobitnici Nagrade „Gordana Jelić“ za volontera godine 2020. u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. <p><br /> Ovo priznanje dodjeljuje se s ciljem podizanja opće razine svijesti o volontiranju koje je pokretačka snaga brojnih organizacija i inicijativa te ima značajan pozitivan utjecaj na pojedinca i dru&scaron;tvo, te stoga nosi ime pokojne Gordane Jelić koja je upravo takav utjecaj ostavila u svojoj zajednici i u humanitarnoj udruzi &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo;.<br /><br /> <br /> Nagrada &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; za najboljeg volontera u Bosni i Hercegovini pripala je Franji Ostojiću iz Čitluka, dok je u&nbsp; Republici Hrvatskoj Nagrada pripala Biserki Selimović iz Rijeke.<br /><br /> <br /> &bdquo;Sretan sam. Osjećam zahvalnost&nbsp;&nbsp;prema Bogu &scaron;to mi je dao sposobnost i mogućnost da pomažem drugima, jer pomažući drugima ja sam osjećao zadovoljstvo, sreću i unutarnji mir. Osjećam i želim da moje djelovanje bude na radost drugih. Hvala Vam &scaron;to ste pored svih dobrih, marljivih i vrijednih volontera odabrali upravo mene. Sa jo&scaron; većim žarom i ljubavlju ću i dalje činiti dobro i pomagati drugima.&ldquo; - Franjo Ostojić (49), dobitnik Nagrade &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; za volontera godine u BiH.</p> <p><br />Franjo je inicijator osnivanja udruge roditelja i prijatelje djece s posebnim potrebama &bdquo;SUSRET&ldquo;, jedan je od osnivača, pokretač je i provoditelj aktivnosti unutar udruge koje obogaćuju živote djece s te&scaron;koćama u razvoju i njihovih obitelji i pružaju im potrebnu podr&scaron;ku i pomoć. Iza njega je pokretanje humanitarne akcije za nabavu specijaliziranog vozila za prijevoz djece s te&scaron;koćama, pokretanje Međunarodnog hodoča&scaron;ća za osobe s invaliditetom u Međugorju i mnoge druge aktivnosti usmjerene na najpotrebitije. Kroz 10 godina Franjo je svakodnevno uključen u rad Udruge &bdquo;Susret&ldquo;, &scaron;to iziskuje snažnu predanost i ljubav prema korisnicima, a razlog, poticaj i motivacija je prije svega njegova kćerka Lucija, dijete s te&scaron;koćama u razvoju, koja ga je naučila kako pružati čistu i iskrenu ljubav svima u okolini.<br /> <br /><br /> Franju opisuju kao samozatajnu osobu koja ne traži pozornost i zahvalu, a pri tome bezuvjetno i uporno pomaže pronalazeći rje&scaron;enja za svaki problem.<br /><br /> <br /> Biserku Selimović (72), dobitnicu Nagrade &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; za volonterku godine 2020. u Republici Hrvatskoj, telefonski poziv sa informacijom o nagradi zatekao je upravo tijekom volontiranja u Kući utoči&scaron;ta &ndash; Dnevnom centru za beskućnike. Sretnu vijest primila je s velikim iznenađenjem i iskrenom zahvalno&scaron;ću: &bdquo;Zahvalna sam voditeljici udruge Depaul s. Veroniki Popić, svim volonterima s kojima surađujem i svim korisnicima Kuće utoči&scaron;ta te svome sinu i unucima na podr&scaron;ci i razumijevanju da činim ono &scaron;to volim. Kroz sve ove godine volontiranja i pomaganja spoznala sam da sam od na&scaron;ih korisnika puno toga primila jer se s volontiranjem uvijek vi&scaron;e prima nego daje.&nbsp;Volontiranje otvara nove vidike, pro&scaron;iruje srce za bližnjega, uči nas nesebičnosti, prepoznavanju čovjeka i njegove potrebe te nas same čini boljim ljudima. Smisao i ispunjene na&scaron;eg života je život koji živimo darujući se drugima. Vjerujem da će svatko tko odluči volontirati i darovati svoje vrijeme i talente koje ima drugima osjetiti radost, blagoslov i ispunjenje srca. Ljubav drugih može&scaron; primiti samo ako ju daruje&scaron; i stoga pozivam i druge da krenu putem volontiranja te pronađu svoje mjesto kao &scaron;to sam ga ja prona&scaron;la u udruzi Depaul Hrvatska.&bdquo;</p> <p><br />Biserka je u 2020. godini i tijekom COVID-19 pandemije, koja je postavila brojne prepreke za volonterske aktivnosti, volontirala čak 607 sati. Biserka svaki vikend sudjeluje u pripremi i podjeli toplog obroka za beskućnike, a nakon toliko godina volontiranja poznaje korisnike, prati njihov životni hod i pruža im uslugu savjetovanja. Korisnici ju prihvaćaju, po&scaron;tuju, zahvalni su i rado otvoreno i iskreno razgovaraju. Osim redovitog volontiranja, Biserka sudjeluje na raznim edukacijama, često pronalazi donatore i nudi kreativne ideje za prostor kuhinje i pripreme obroka. Također je bila najstariji sudionik inicijative &bdquo;Jedna noć pod zvijezdama&ldquo; u sklopu koje se iskazivala podr&scaron;ka i solidarnost s beskućnicima. Njezina prijava istaknula se po dugogodi&scaron;njem volonterskom angažmanu, predanosti, redovitosti, broju volonterskih aktivnosti u koje je uključena te činjenici da volonterka treće dobi &scaron;to njezin volonterski utjecaj čini jo&scaron; značajnijim i vrjednijim divljenja.Odluku o dobitnicima priznanja je donijelo povjerenstvo od 5 članova, a oni su, redom: Matea Pandurić, tajnica humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; i voditeljica Službe za financije, administraciju i projekte; Radmila Ga&scaron;par, vi&scaron;egodi&scaron;nja članica Odbora, dugogodi&scaron;nja ravnateljica Centra za socijalni rad &Scaron;iroki Brijeg, prijateljica pok. Gordane Jelić; Željko Mi&scaron;kulin, predsjednik humanitarne udruge &bdquo;Branitelj pomaže branitelju&ldquo; iz Vukovara i jedan od pokretača palijativne skrbi za hrvatske branitelje; Ljerka Bralo, pro&scaron;logodi&scaron;nja pobjednica izbora za najboljeg volontera u 2019.g. u Bosni i Hercegovini, dugogodi&scaron;nja članica udruge Svjetlo iz Viteza, pokretač mnogih inicijativa i volonterskih akcija; Josipa Galić, pro&scaron;logodi&scaron;nja pobjednica izbora za najboljeg volontera u 2019.g. u Republici Hrvatskoj, odgajateljica u učeničkom domu Marija Jambri&scaron;ak u Zagrebu, istaknuta humanitarka, iza koje su na desetke humanitarnih akcija u kojima su sudjelovale stotine ljudi, od Zagreba do Afrike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigle prijave Povjerenstvo je ocjenjivalo kroz primjenu nekoliko kriterija uz nastojanje da priznanje bude zahvala i motivacija za daljnji osobni angažman volontera, ali i poticaj specifičnoj dobnoj skupini i lokalnoj zajednici kojoj najbolji volonter pripada za uključivanje u volonterske aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim osvajača Nagrade, povjerenstvo je prepoznalo jo&scaron; izrazito kvalitetnih i istaknutih kandidata sa zapaženim djelovanjem u dru&scaron;tvu. Iz svake pojedinačne prijave bilo je vidljivo kako je solidarnost, predanost i ljubav prema bližnjem u vlastitoj zajednici i &scaron;ire nadvladala strah i prepreke s kojima se susrećemo u ovoj 2020. godini.</p> <p><br /> <br /> Od srca čestitamo volonterima 2020. godine Biserki Selimović i Franji Ostojiću, ali i svim drugim kandidatima i njihovima prijaviteljima, &scaron;to svakodnevno potvrđuju da je čovjek čovjeku najbolji i najpotrebniji lijek.</p> <p><br /> <br /> &nbsp;&bdquo;Profesorica Gordana Jelić je bila najbolji primjer kako se&nbsp; malim koracima mogu napraviti velike stvari. Želimo da ova nagrada bude poticaj svima da preuzmu aktivniju ulogu u zajednici u kojoj žive, bez obzira o kojoj udruzi i akciji je riječ jer je velika snaga promjene u rukama svakog od vas&ldquo;, izjavio je predsjednik Soldo.<br /> Ovogodi&scaron;nju Nagradu &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; izradila je akademska grafičarka i profesorica likovne kulture, Iva Zeljko Pe&scaron;orda.<br /> Zbog trenutačne epidemiolo&scaron;ke situacije, dodjela nagrade &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; za najbolje volontere u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj odgođena je i održat će se naknadno, ovisno o epidemiolo&scaron;kim prilikama, o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti javnost.</p> <p><br /> Humanitarna udruga &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; osnivač je Lokalnog volonterskog centra &bdquo;Pomozimo zajedno&ldquo;, a u aktivnost izrade i dodjele nagrade provodi se i u sklopu istoimenog projekta koje sufinancira Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-06-nagrada_gordana_jelic_za_2020._godinu_rad_je_akademske_graficarke_ive_zeljko_pesorda.pngFra Jurica Periša: Krajnji je čas da sazovemo duhovne stožere u svojim obiteljimahttp://grude.com/clanak/?i=238149238149Grude.com - klik u svijetThu, 03 Dec 2020 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-13-019-fra-jurica-perisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Ovo je zasigurno najoriginalniji advent u životu vjernika - govori u uvodu razgovora za Večernji list fra Jurica Periša, omiljeni livanjski svećenik i župnik župe Podhum, koji se ovih dana nalazi u samoizolaciji jer je pozitivan na koronavirus, a kako nam je priznao, jedva čeka susresti se sa svojim vjernicima, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Naučili živjeti po novom<br /><br /></strong></p> <p>- Ovo je advent u kojem mnoge stvari nisu kao prije, ne možemo kao nekad svi zajedno hrliti na mise zornice i crkve nam nisu ispunjene kao ranije, u tom smislu izostao je taj blagdanski osjećaj, ali, s druge strane, advent je upravo ovo &scaron;to sad živimo. Ovogodi&scaron;nji advent poziva svakog od nas da sebi ovo posvjestimo: Bog je do&scaron;ao u na&scaron;u ljudsku povijest i Bog će ponovno doći, ali je pitanje hoće li kad dođe u svojoj slavi, zateći vjeru ovdje na zemlji? Naučili smo ovih dana, u vremenu koronavirusa, slu&scaron;ati odluke stožera i uz na&scaron;e negodovanje, vi&scaron;e ili manje, pridržavamo se tih smjernica i njihovih naputaka. Ali, uz to, krajnji je čas da sazovemo duhovne stožere u svojim obiteljima gdje ćemo odlučili da od danas, uz na&scaron; adventski vijenac, molimo za na&scaron;e obitelji, prijatelje, za Crkvu, za sve one koji nam nedostaju... - ističe fra Jurica. Priznaje nam da mu u ovom vremenu nedostaju njegovi župljani. - Dok vam ovo govorim, i sam se nalazim u izolaciji i imam koronavirus. U ovom vremenu molim za one ljude koji mi nedostaju, prvenstveno za moje župljane i ostali puk. I meni nedostaju zornice s mojim narodom i pjesma &ldquo;srca gore, evo zore&rdquo;, i meni nedostaju svi oni susreti, svi oni dobri, dragi, plemeniti ljudi s kojima sam naučio živjeti - ističe fra Jurica koji će, vjerujemo, uskoro sa svojim pukom na priželjkivane zornice.<br /><br /></p> <p><strong>Sjetiti se svih u potrebi<br /><br /></strong></p> <p>Pozvao je sve vjernike da mole za one koji su trenutačno zaraženi i za one koji rade za dobrobit tijela i du&scaron;a vjernika. - Pozivam na molitvu za sve bolesnike, za ljude u zdravstvenom sektoru koji rade u bolnicama, u staračkim domovima, kao i za one koji pate i te&scaron;ko podnose sve ovo, koji su u krizi i strahuju za sutra&scaron;nji dan te svoju egzistenciju stavljaju pod upitnik - pozvao je. Važna je, kaže, molitva i za dvojicu papa, Franju i Benedikta XVI., te kardinale, biskupe i druge vjerske dužnosnike. - I mi svećenici u BiH moramo čuvati ovaj narod koji nam je povjeren, a da svi zajedno s molitvom i zahvalno&scaron;ću dočekamo Božić. Neka nam ovo vrijeme bude sveto i neka nam advent, jedinstven u na&scaron;em životu, probudi osjećaj solidarnosti s ljudima koji trpe - poručio je fra Jurica. Vjeruje da će ovo vrijeme probuditi želju u svima nama da vi&scaron;e cijenimo jedni druge. - Sveti Ivo poziva nas da budemo budni i pripravni jer Sin čovječji dolazi pa po Njegovu zagovoru neka nas prate molitva i dobra djela - zaključio je fra Jurica. Unatoč svemu, mnogi vjeruju da će prebroditi i ovo vrijeme te, &scaron;to je najvažnije, zadržati duh Božića kao i prethodnih godina. &bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/fra-perisa-ovo-nam-je-zasigurno-najoriginalniji-advent-u-zivotu-1451064" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-13-019-fra-jurica-perisa.jpgPoput biblijskih heroja vjere: Don Damir Stojić i Mario Valentić se sprijateljilihttp://grude.com/clanak/?i=238132238132Grude.com - klik u svijetWed, 02 Dec 2020 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-02-don-damir-mario-valentinc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drama između don Damira Stojića i Marija Valentića dobila je neočekivan epilog.<p>&nbsp;</p> <p>Svećenik koji je prijetio da će Valentića prijaviti jer je vježbao u crkvi upravo je na Facebooku objavio fotografiju na kojoj njih dvojica nasmijani zajedno poziraju. Istu fotografiju objavio je i Mario na svom Instagramu.<br /><br /></p> <p>"Iskrenost, dobrota i mir. Hvala don Stojiću", napisao je Mario u opisu fotke.</p> <p><br />"Danas sam stekao novog prijatelja! Bogu hvala", napisao je Stojić u opisu fotke s Valentićem te u hashtagove dodao riječi kava, fitness, opra&scaron;tanje i milosrđe.</p> <p><br />Uistinu biblijski i po Isusovu nauku! Bravo za obojicu!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-02-don-damir-mario-valentinc.jpgFra Mario Knezović: Teško će mi biti doći u Međugorje i ne vidjeti Pešuhttp://grude.com/clanak/?i=238121238121Grude.com - klik u svijetTue, 01 Dec 2020 20:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-01-fra-viktor-kosir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plakala je majka. Potajice je plakala i u strahu jecala. Komunisti su joj ubili nevina sina fratra na Širokome Brijegu. Imao je tek 21 godinu.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Ni plakati se nije smjelo u okruženju zločinaca. Oko nje uplakane stajao je mlađi sin Petar. Tada je, kako bi majku, utje&scaron;io kazao: &bdquo;Mama nemoj plakati bit ću i ja fratar&ldquo;. I tako je bilo. Fra Vikotor Kosir je po&scaron;ao stopama mučki ubijenoga rođenoga brata fratra.. Uzeo je njegovo redovničko ime. Vi&scaron;e nije bio po krsnome Petar, nego po redovničkome Viktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potresan je taj detalj koji je najvi&scaron;e obilježio život hercegovačkoga franjevca fra Viktora Kosira koji je danas umro u Međugorju. Umro je u Međugorju za koje je svim bićem živio. Samo Bog može izmjeriti koliko je žar za hodočasnike imao fra Viktor. Jo&scaron; dok je bio župnik na drugim mjestima, kao &scaron;to su Posu&scaron;je, Posu&scaron;ki Gradac i &Scaron;iroki Brijeg, on bi vi&scaron;e puta tjedno i&scaron;ao ispovijedati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to vrijeme kad nije bilo lako. Odlazak u Međugorje je značio zamjeriti se stavu službene Crkve i doživjeti u određenom predratnom razdoblju nerazumijevanje unutar vlastite zajednice &ndash; tada&scaron;njega vodstva Provincije. Fra Viktor je bio vojnik Crkve i onda kada su &bdquo;generali&ldquo; imali drugačije smjernice. Na Gospinoj &bdquo;boji&scaron;nici&ldquo; ljubavi i poziva ljudima na obraćenje bio je bez uzmicanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vikotor Kosir je sve te nevolje iznio i nije se žalio čak ni onda kad je &bdquo;pokupio&ldquo; bolest od nanesenih stresova koji su pratili njegov život. Živio je za Međugorje, a od njega u ovozemaljskim stvarima ni&scaron;ta nije tražio ni očekivao. Sva briga mu bija&scaron;e kako će se hodočasnici ispovjediti i susresti s Bogom i poslu&scaron;ati Gospu. Međugorje i hodočasnike je gledao kao najužu obitelj. Napasao je povjereno mu stado i onda kad bi on ostao gladan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Viktor se znao diviti pa bi s odu&scaron;evljenjem pričao kako se ovaj ili onaj inženjer, uglednik ili obična baka i starac pomiri&scaron;e s Bogom. Njegova ispovjedaonica u crkvi, odmah lijevo kad se uđe, bila je poput one sv. Leopolda Bogdana Mandića u Padovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danima je i godinama u njoj čekao pokornike. I sam pritisnut bole&scaron;ću drugima je bi pomagao nositi boli. Velik, velik je fratar bio fra Viktor Kosir kojega smo od milja zvali PE&Scaron;A. Na spomen fra Ljudevita Rupčića, Fra Dobroslava Begića, fra Dominika Ramljaka, fra Slavka Barbarića, fra Karla Lovrića i drugih fratra on bi poskočio od radosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to osobno: Te&scaron;ko će mi biti doći u Međugorje i ne vidjeti PE&Scaron;U u njegovoj sobi. To su bili susreti onih koji se razumiju bez puno riječi. U mom djetinjstvu bio je na službi u mojoj rodnoj župi. Uvijek mi je prepričavao kako ga jedanput &bdquo;spasio&ldquo; u nevolji moj pokojni otac Ljubo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije nas je Međugorje dodatno povezalo i zbližilo. Mogu reći da sam mu bio drag, ba&scaron; drag premda sam uvijek osjećao da to zaslužio nisam. Uvijek bi mi udijelio koristan savjet. Znao sam po jednome detalju da je do&scaron;ao kraj. Naime, jedan petak nije slu&scaron;ao Agape. To je za njega prije bilo nemoguće izostaviti. To mi je bio znak da ga posljednji put vidim u sobi i uz stisak ruke rastasmo se. Onda bi uvijek na odlasku rekao čuvaj se jer radi&scaron; za petoricu fratara. E, moj Pe&scaron;a, nije ba&scaron; to tako. Puno treba jo&scaron; rada da stignemo stope otaca&hellip; Pokoj ti du&scaron;i!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fra Mario Knezović</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-01-fra-viktor-kosir.jpgUdruga Mlado sunce pokrenula kampanju 'Dani za život'http://grude.com/clanak/?i=238108238108Grude.com - klik u svijetTue, 01 Dec 2020 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-01-mlado_sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga „Mlado sunce“ iz Širokog Brijega je grupa ljudi koja se okuplja i vodi obiteljskim vrijednostima, te vjeruje da je život fascinantan i da ga se može živjeti u dobroti.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine organizirali su molitvu sa nakanom za&scaron;tite neprocjenjivog dara - DARA ŽIVOTA!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako s obzirom na trenutnu epidemiolo&scaron;ku situaciju ove godine nisu u mogućnosti provesti tu njihovu kampanju ''DANI ZA ŽIVOT'' ispred Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice u Mostaru, ovaj projekt provode putem dru&scaron;tvenih mreža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja on-line kampanja započela je u nedjelje 29. studenog i trajati će do ponedjeljka 7. prosinca 2020. godine. Može se pratiti i podržati putem njihovih službenih stranica: facebook stranice ''Dani za život - Mlado sunce'' i ''www.mladosunce.com''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Devetodnevna kampanja uključuje:</p> <p>Svakodnevnu osobnu molitvu ''Krunice nevine dječice'' koja je posvećena djeci u majčinim utrobama, koja su neželjena i kojima se planira smrt pobačajem, te onima koji su već pogubljeni na taj neljudski način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakoga dana tijekom trajanja devetnice molit će se i na jo&scaron; jednu nakanu određenu za taj dan. Nakane i molitve objavljuju se u jutarnjim satima na njihovim službenim stranicama. Određene nakane popratit će i prigodna svjedočanstva muževa i žena o bračnom zajedni&scaron;tvu, mladih ljudi koji mole za svoga budućeg supruga/suprugu i brak po božjem naumu, roditelja djece s autizmom koji svjedoče ljepotu dara života, bračnih parova koji su se suočili s dijagnozom neplodnosti. Ti dragi ljudi osjetili su u svome srcu na taj način dati svoj doprinos ovoj kampanji i tako posvjedočiti ljepotu darovanog nam života usprkos različitim protiv&scaron;tinama koje nas snalaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge poručuju: &bdquo;Nemoj misliti da tvoja molitva neće ni&scaron;ta promijeniti. Treba&scaron; Mu! Svima nama! Ujedinimo se u zajedničkoj molitvi iz svojih domova, odvojimo nekoliko trenutaka u svome danu, jer samo je malo potrebno &ndash; kap dobre volje i vremena da bude&scaron; ljubav, da bude&scaron; svjedok, da bude&scaron; GLAS ZA ONE KOJI GLASA NEMAJU!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao znak podr&scaron;ke možete nam poslati i va&scaron;e fotografije, primjerice, zajedničke obiteljske molitve kojom ste s nama ujedinjeni u molitvi ZA ŽIVOT ili pak napisati osobno svjedočanstvo vjere i života, &scaron;to ćemo dijeliti na na&scaron;im dru&scaron;tvenim mrežama. Molimo Vas da fotografije i svjedočanstva budu u skladu s kr&scaron;ćanskim načelima i pravim vrijednostima života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time ćemo se udružiti u jednu malu obitelj koja se zalaže za isto, čime možemo pomoći mnogima koji se nalaze u obiteljskim, bračnim ili vjerskim krizama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Udruga &bdquo;Mlado sunce&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-01-mlado_sunce.jpgSvakodnevna molitva u vremenu adventahttp://grude.com/clanak/?i=238098238098Grude.com - klik u svijetMon, 30 Nov 2020 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Advent ili došašće je vrijeme pripave za Božić. Prve nedjelje zapalili smo prvu svijeću na adventskom vijencu i krenuli u svoj hod prema rođenju Isusa Krista, našeg spasitelja i otkupitelja.<p>&nbsp;</p> <p>Danas vam sa stranice rastimougospodinu.com prenosimo molitvu koja se svakodnevno moli u adventskom vremenu.</p> <p><br /><em><strong>Molitva u adventu/do&scaron;a&scaron;ću</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vječni Oče, prikazujem Ti Predragocjenu Krv Tvoga Sina Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista, sjedinjenu sa svim dana&scaron;njim svetim Misama zornicama, slavljenim &scaron;irom svijeta, za mene, moju obitelj, za zadovolj&scaron;tinu za svoje (na&scaron;e) grijehe, za sve svete du&scaron;e u čistili&scaron;tu i za sve gre&scaron;nike diljem svijeta, za svećenike, za gre&scaron;nike u čitavoj Crkvi i za one u na&scaron;im obiteljima, zajednicama&hellip; Amen!<br /><br /></p> <p>Presveto Srce Isusovo, prikazujem ti po Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinu sve molitve, djela i trpljenja ovoga dana kao naknadu za svoje (na&scaron;e) grijehe i uvrede i na sve one nakane na koje se Ti neprestano prikazuje&scaron; na Oltaru. Osobito ti ih prikazujem za svetu Crkvu, za Svetoga Oca, svećenike, (nabrojite svoje nakane), Amen!<br /><br /></p> <p>Oče, Prikazujem Ti sve svoje nakane i&nbsp; molitve (&scaron;utnja) i stavljam ih u Svete Mise koje se danas slave po&nbsp; cijelom svijetu, načast i slavu tvoje gorke muke i smrti, da dobijem opro&scaron;tenje zasluženih kazna, da vi&scaron;e ne robujem sotoni i grijesima, nego da budem slobodan za Tebe i službu koju si za mene namijenio. Molim te, propeti Isuse, daj da mi bude na spas sveta tvoja Krv, koju si za me prolio. Amen!<br /><br /><br />Sveti Mihaele, arkanđele, brani nas u boju; proti pakosti i zasjedama đavolskim budi nam zaklon! Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, i ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne koji svijetom obilaze na propast du&scaron;a božanskom jako&scaron;ću u pakao protjeraj! Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgFOTO: Ovaj hrvatski gradić u BiH na najljepši je način otvorio vrijeme priprave za Božićhttp://grude.com/clanak/?i=238088238088Grude.com - klik u svijetSun, 29 Nov 2020 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-29-bozicubusovaci_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi dan manifestacije „Božić u Busovači“, posjetitelji su uživali u blagdanskoj čaroliji koja je obuzela Busovaču, a sve je započelo blagoslovom adventskog vijenca i paljenjem prve svijeće kod kipa sv. Ante Padovanskog u dvorištu župne crkve.<p>&nbsp;</p> <p>Uslijedilo je zajedničko ukra&scaron;avanje božićnog drvca i zabavni program uz duet &bdquo;Ilijana i Josip&ldquo;, kao odlična uvertira u niz događaja koji će biti održani za vrijeme trajanja manifestacije &bdquo;Božić u Busovači&ldquo;, a koju organizira Općinski odbor HDZ-a BiH Busovača u suradnji s udrugom &bdquo;Mladi zajedno&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Mirisi kuhanog vina i fritula, ulice ukra&scaron;ene svjećicama i božićne melodije uistinu su upotpunile blagdansku čaroliju u Busovači.<br /><br /></p> <p>U sklopu manifestacije, koja će trajati do 25. prosinca, bit će održano osam nastupa busovačkih bendova i prijatelja iz susjednih općina, kao i recitacije na&scaron;ih najmlađih na blagdan svetog Nikole, te Božićni sajam Zajednice žena HDZ-a BiH &bdquo;KKK&ldquo; Busovača.<br /><br /></p> <p>Uz zabavni program, posjetitelje očekuje i kuhano vino, ukusne fritule i ostale delicije u adventskim kućicama ispred župne crkve sv. Ante Padovanskog koje će raditi svake subote i nedjelje od 17:30 sati. Članice Zajednice žena HDZ-a BiH "KKK" Busovača od prikupljenih sredstava pomažu osobama u potrebi.<br /><br /></p> <p>Manifestacija je organizirana sukladno mjerama i preporukama nadležnih tijela, te organizatori pozivaju sve posjetitelje da se pona&scaron;aju savjesno i odgovorno prema sebi i drugima.<br /><br /></p> <p>"Božić u Busovači donosi puno lijepih uspomena najmlađima, ali i starijima. Stoga, uistinu vrijedi posjetiti adventske kućice, doživjeti blagdanski duh i probuditi u sebi radost Božića", poručili su organizatori.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_10.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-29-bozicubusovaci_5.jpgNajmanje pola Mostara govorilo je ikavicuhttp://grude.com/clanak/?i=238076238076Grude.com - klik u svijetSat, 28 Nov 2020 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-28-ikavskiskup.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić kazao je kako je kontinuitet ovog Skupa iznimno važan za filologiju.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nje, dvodnevno izdanje književne manifestacije "XXI. Humski dani poezije" počelo je u petak "XIV. ikavskim skupom" u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a u organizaciji Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik DHK HB-a Ivan Sivrić kazao je kako je Ikavski skup postao tradicionalna priredba. '</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ikavski skup sastoji se od tri dijela, a to su filolo&scaron;ki pogledi u kojima su večeras sudjelovali Finka Filipović, Antun Lučić i Mirela Lovrić, zatim književni prinosi u kojima je nastupilo na&scaron;ih pet pjesnika koji pi&scaron;u na ikavici bar jednim dijelom, a to su Ivana Ćurić, Sanijela Matković, Mate Grbavac, Grgo Mikulić i Snježana Lovrić, a treći dio je etnostavak, koji je ove godine predstavljen simbolično'', kazao je Sivrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je ikavica kulturno dobro. ''Ova na&scaron;a evokacija na Ikavski skup rezultat je određene nostalgije prema tom, možemo kazati, jezičnom izričaju koji nije dobio neko pravo građanstva, odnosno nije postao standardni jezik, ali mogu reći da je nakon Drugog svjetskog rata najmanje pola Mostara govorilo ikavicu, a da ne govorimo o zapadnoj Hercegovini i Bosni, tako da je to bio govor koji je ovdje dominirao, ali prihvaćen je standard ijekavice i on je ostao dominantan'', kazao je Sivrić. Dodao je također kako ikavica ima svoje vrijednosti te da je treba sačuvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prije nekih 20-ak ili vi&scaron;e godina, na neki način gotovo je bilo postalo sramota govoriti ikavicu, ali nema nikakvog razloga za to, ona ima svoje prednosti, vrijednosti i ne&scaron;to za &scaron;to treba imati po&scaron;tovanja. Ikavicu treba sačuvati i upravo u tu svrhu se organizira ovaj Ikavski skup'', istaknuo je Sivrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnik i sveučili&scaron;ni profesor Antun Lučić kazao je kako je kontinuitet ovog Skupa iznimno važan za filologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ikavskim skupom želimo uputiti u ba&scaron;tinu one koji jo&scaron; uvijek u srcu mogu prepoznat neku 'lipotu', ne&scaron;to &scaron;to je tako fino i od prve srdačno. Ovako fina, sočna, izražajna i dinamična narječna sposobnost pripomaže da i mi možemo urednije i dotjeranije misliti'', kazao je Lučić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-28-ikavskiskup.jpgZavijek je zatvorena kultna brijačnica iz Velog mista! http://grude.com/clanak/?i=238070238070Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 16:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-27-brijacnica-velo-misto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S današnjim tužnim odlaskom Špire Guberine (87) kao da je simbolično zauvijek zatvorena kultna splitska brijačnica iz "Velog mista". <p>&nbsp;</p> <p>Uz 'dobrog duha kazali&scaron;ta', kako &Scaron;piru zovu kolege, u brijačnici su se okupljali danas pokojni <strong>Boris Dvornik, Ivica Vidović, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević</strong>... Uloge koje su odigrali velikani tada&scaron;njeg glumi&scaron;ta ostale su nezaboravne.<br /><br /></p> <p>Velo misto je televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi <strong>Miljenka Smoje</strong> pod redateljskom palicom <strong>Joakima Maru&scaron;ića</strong>, uz glazbu <strong>Pere Gotovca</strong>.</p> <p><br /><br />Dominantna je figura bio brijač Me&scaron;tar, kojeg je glumio Boris Dvornik. On je umro od srčanog udara 2008. u 69. godini. Ivica Vidović, Me&scaron;trov &scaron;egrt Očalinko, umro je tri godine kasnije nakon te&scaron;ke bolesti u 73. godini. Netjak u Velom mistu bio je Ivo Gregurević, koji nas je iznenada napustio lani.</p> <p><br />Ovaj tjedan umrla su jo&scaron; dvojica glumaca iz ove živopisne kronike Splita. Mustafa Nadarević, u seriji Duje, umro je nakon duge bolesti u nedjelju, a sada i &Scaron;piro Guberina, kojeg pamtimo po izvrsnoj interpretaciji &scaron;kovacina (smetlara) Strikana. Zanimljivo je da mu u početku nije bila namijenjena ta uloga.</p> <p><br />"Trebao sam glumiti manju ulogu, jednog malo retardiranog mladića, ali to mi se nije svidjelo i odbio sam. To sam ljeto oti&scaron;ao na Dubrovačke ljetne igre i već zaboravio na 'Velo misto', ali produkcija nije zaboravila na mene. Naime, nisu bili zadovoljni radom glumca kojeg su odabrali za Strikana, dali su mu otkaz i sjetili su se mene", prisjetio se jednom za Jutarnji list Guberina.</p> <p><br />Njegov Strikan je bio iz Hrvaca, mjesta pored Sinja, i u svojim replikama je trebao vjerno dočarati lokalni govor. Često je boravio s mje&scaron;tanima i od njih je i čuo izraz "muke ti ježeve", po kojemu ćemo ga uvijek pamtiti sa smije&scaron;kom.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-27-brijacnica-velo-misto.jpgKraljica Mira preko Međugorja šalje poruku svijetu i u ovom ADVENTSKOM VREMENUhttp://grude.com/clanak/?i=238067238067Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorska Gospa Kraljica mira preko vidjelice Marije Pavlović Lunetti uputila je poruku svim ljudima dobre volje cijeloga svijeta. <p>&nbsp;</p> <p>Poruka glasi:</p> <p>"Draga djeco! Ovo je vrijeme ljubavi, topline, molitve i radosti. Molite, dječice, da bi se mali Isus rodio u va&scaron;im srcima. Otvorite va&scaron;a srca Isusu koji se daje svakome od vas. Bog me je poslao da budem radost i nada u ovom vremenu, a ja vam kažem: bez malog Isusa nemate nježnosti ni osjećaja Neba koji se krije u novorođenčetu. Zato, dječice, radite na sebi. Čitajući Sveto pismo, otkrit ćete Isusovo rođenje i radost kao prvih dana koje je Međugorje dalo čovječanstvu. Povijest će biti istina, &scaron;to se i danas ponavlja u vama i oko vas. Radite i gradite mir po sakramentu ispovijedi. Pomirite se s Bogom, dječice, i vidjet ćete čudesa oko vas. Hvala vam sto ste se odazvali mome pozivu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgJOŠ JEDNA TUŽNA VIJEST: UMRO JE ŠPIRO GUBERINAhttp://grude.com/clanak/?i=238065238065Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-27-spiro-guberina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvati se opraštaju od još jednog velikog glumačkog imena. Naime, u 88. godini života u Domu za starije i nemoćne u Klaićevoj preminuo je glumac Špiro Guberina. <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o odlasku glumca potvrdili su za Večernji list iz Doma gdje je proveo posljednje godine života, ali nisu nam otkrili <strong>uzrok smrti</strong>.<br /><br /></p> <p>Legendarnog glumca kojeg većina pamti po ulozi Jockana u <strong>Velom mistu</strong> sustigle su godine, a jo&scaron; je 2018. otkrio da se bori sa zdravstvenim problemima.<br /><br /></p> <p>- Nije dobro, kume, moj. Izdale su me noge. Ne mogu se vi&scaron;e dobro kretati. Dapače, katkad nisam sposoban ni korak učiniti &ndash; kazao je glumac novinaru portala &Scaron;ibenski. Tada je bio na&nbsp;rehabilitaciji, a zbog naru&scaron;enog stanja tog ljeta glumac nije proveo ni dan u rodnom &Scaron;ibeniku i na omiljenoj plaži Jadriji. To mu je palo jako te&scaron;ko.<br /><br /></p> <p>Kao srednjo&scaron;kolac nastupao je u komedijama i operetama u Narodnom kazali&scaron;tu u &Scaron;ibeniku. Diplomirao je 1970. godine na <strong>Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu</strong>, gdje je bio u stalnom angažmanu u HNK-u od 1958. do umirovljenja 1999. godine.<br /><br /></p> <p>Izniman je uspjeh ostvario u djelima Ranka Marinkovića, Ivan Bre&scaron;ana i Marina Držića, a nastupao je i na radiju i u televizijskim dramama i serijama:&nbsp;Divac (I. Raos, Prosjaci i sinovi), Strikan (M. Smoje, Velo misto), Očena&scaron;ek (V. Majer, Dnevnik Očena&scaron;eka). God. 1997. osnovao <strong>Mali hrvatski teatar "Kiklop",</strong> koji je otvorio monodramskim kolažem Majmunska posla. Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 2011.<br /><br /></p> <p>Prije &scaron;est godina u intervjuu za <a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank">Večernji list</a> kazao je kako mu Akademija nije bila prvi izbor studija.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na Građevini sam bio godinu dana, a na PMF-u odslu&scaron;ao sam &scaron;est semestara, a položio samo tri. No, vrag mi nije dao mira pa sam oti&scaron;ao na Akademiju. I zamislite, pro&scaron;ao sam iz prve. A da vidite kako mi je s glumom i&scaron;lo ispričat ću vam jednu <strong>zgodu </strong>s Brankom Gavellom. Na mom prvom javnom nastupu na Akademiji, kada sam od treme puno zamuckivao i sav se <strong>u&scaron;eprtljao</strong>, Gavela me pitao: "Studira&scaron; li ti jo&scaron; &scaron;to?". Kad sam mu potvrdno odgovorio, samo je dodao: "Dobro, zadrži ti to, ako zatreba. Mi te vi&scaron;e s Akademije ne možemo izbaciti, ali dobro je da ima&scaron; rezervu" &ndash; iskren je bio, a tada se u &scaron;ali prisjetio kako je nai&scaron;ao na <strong>anagram </strong>svog imena u jednom časopisu.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&ndash; Ne žuri grobu &ndash; to je poruka moga imena. Dobar je taj anagram. Drag mi je. A dobro je i to da ga mogu rije&scaron;iti, da se jo&scaron; sjećam svoga imena &ndash; okrenuo je sve na &scaron;alu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-27-spiro-guberina.jpg(VIDEO) Perina najemotivnija pjesma: U sjećanju neka žive Pera, FIS, harmonika...http://grude.com/clanak/?i=238051238051Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-pera-fis-harmonika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnivač “Fisa” i jedan od vlasnika kompanije Pero Gudelj nakon kraće i teške bolesti preminuo je danas u Zagrebu. Rođen je u Gornjoj Večeriskoj pokraj Viteza 1955. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Pero Gudelj bio je omiljen u dru&scaron;tvu, volio je pjesmu, &scaron;alu, a nigdje nije i&scaron;ao bez harmonike, javlja Centralna.ba.<br /><br /></p> <p>Na&scaron; Pera odsvirao je i sa svojim prijateljima na Vla&scaron;iću otpjevao najemotivniju njegovu pjesmu, a to je Pera, Fis, harmonika.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kad ne bude vi&scaron;e mene, sjetite se moga lika, u sjećanju neka žive Pera, FIS, harmonika&rdquo;&hellip;<br /><br /></p> <p>Poslu&scaron;ajte pjesmu:<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/binm9svtDks" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-pera-fis-harmonika.jpgBOŽIĆNI GRAD NA BUNI OTVARA SVOJA VRATAhttp://grude.com/clanak/?i=238037238037Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-advent-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada smo dočekali 2020. godinu, ni u snu nismo mogli zamisliti da će pandemija koronavirusa utjecati i na najmanju sitnicu svakodnevnoga života. <p>&nbsp;</p> <p>Ni prosinac, najsvečaniji mjesec u godini, ovoga puta neće biti isti. Brojni gradovi otkazali su adventske i zimske manifestacije, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Tradicionalne pjesme, kolači<br /><br /></strong></p> <p>Jedan od gradova koji će ostati uskraćen za zimski grad - Winterville je i Mostar, potvrdili su iz Gradske uprave. No, važno je da božićni duh i ugođaj u Mostaru neće izostati jer će Relax-centar Buna ove godine prvi put organizirati &ldquo;Božićni grad&rdquo;, a svoja vrata otvorit će već za tri dana, točnije 28. studenoga nakon večernje mise u župi Presvetog Trojstva Blagaj - Buna na Buni, potvrdio je to za Večernji list BiH voditelj centra Danijel Damjanović koji nam je otkrio i detalje ovog blagdanskog projekta.<br /><br /></p> <p>- Odlučili smo organizirati &ldquo;Božićni grad&rdquo; jer u ovim te&scaron;kim i sumornim vremenima želimo stvoriti pozitivnu priču, a imamo vi&scaron;e nego dobre uvjete jer prostor na kojem je sve zami&scaron;ljeno prostire se na 2000 četvornih metara - kazao nam je Damjanović otkriv&scaron;i i &scaron;to sve posjetitelje očekuje do 8. siječnja, do kada će &ldquo;Božićni grad&rdquo; imati otvorena svoja vrata za posjetitelje i ljubitelje blagdanskoga ugođaja.<br /><br /></p> <p>- Cijeli program baziran je u danima vikenda, iako će sadržaja biti i tijekom tjedna. Svaki vikend bit će upotpunjen glazbenim sadržajem i nastupima crkvenih zborova, klapa, KUD-ova. Vikendima su planirane i tematske predstave za djecu, radionice, klaun-show, mađioničarske predstave i slični sadržaji za najmlađe. Na velikoj travnatoj povr&scaron;ini koja je, inače, namijenjena za kampere, smjestit ćemo veliki luna-park koji će, bez sumnje, odu&scaron;eviti sve mlađe posjetitelje, dok će roditelji i starija braća i sestre moći uživati u božićnim pjesmama, tradicionalnoj hrani i piću - obja&scaron;njava Damjanović ističući da je osnovni cilj unijeti božićni duh u tmurnu svakodnevicu.<br /><br /></p> <p>- Cilj nam je zaokružiti jednu lijepu božićnu priču, od izvođenja tradicionalnih božićnih pjesama, jaslica, adventskog vijenca pa sve do tradicionalne ponude blagdanske hrane, kolača, u&scaron;tipaka, sireva... - kaže nam dodajući da ovo neće biti klasični zimski grad. - Svi sadržaji bit će u znaku Božića, tradicije, obitelji i djece. Nastojimo oživiti potpuni duh Božića i podsjetiti na sve ono već pomalo zaboravljeno - obja&scaron;njava Damjanović.<br /><br /></p> <p><strong>Pozitivne reakcije<br /><br /></strong></p> <p>Za kraj smo ga pitali kakve su već sada reakcije, očekuju li veliki broj posjetitelja. - Do sada smo imali pozitivne reakcije zbog lokacije na kojoj je sve zami&scaron;ljeno. S druge strane, ljudi su dosta neupućeni, veliki broj njih jo&scaron; i ne zna gdje se nalazimo, ali, evo, nadam se da će svi ljudi dobrog i vedrog duha pronaći put do nas i upotpuniti ugođaj uz cijeli program koji smo mi pripremili - zaključio je Damjanović za Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-advent-mostar.jpgIntervju Ivana Galića: Na glazbenu školu gledalo se kao hobi, a sada se stanje mijenjahttp://grude.com/clanak/?i=238036238036Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-ivan-galic-piano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Ivana Galića, koji je među tisućama kandidata ušao u finale međunarodnog natjecanja Ferrucio Busoni Piano Competition, može se glasati još danas i sutra na adresi https://voting.concorsobusoni.it/en/candidates/. <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o jedinom kandidatu s ovih prostora koji je u&scaron;ao među top 100, a sada je na putu ući i među zavr&scaron;nih 30 koji će se boriti za pobjednika u talijanskom Bolzanu iduće godine. Ovog 26-godi&scaron;njaka iz Gorice u općini Grude prona&scaron;li smo u Njemačkoj gdje zavr&scaron;ava najveći stupanj obrazovanja za pijanista na Konzertexamen studiju, čije vi&scaron;eetapne provjere prolaze samo najbolji kandidati iz cijeloga svijeta, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav je osjećaj bio ući u top 100 među tisućama glazbenika?</strong></p> <p>Moram priznati, dobar je osjećaj, ali jako rijetko sebi dajem priznanje ili pohvalu s obzirom na to da sam dosta samokritičan. Zasad je ovaj rezultat dobar i zaista je lijepo biti u dru&scaron;tvu ponajboljih kolega iz čitavoga svijeta, ali vidjet ćemo jo&scaron; kako će se odviti cijela situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od Gorice do jednog od najboljih mladih pijanista. Kako biste opisali te svoje prve godine kad ste u svom mjestu u općini Grude osjetili ljubav prema glazbi?</strong></p> <p>Uvijek ističem činjenicu da su majka i otac tu odigrali ključnu ulogu i uistinu je tako. Bez njihove bezrezervne podr&scaron;ke i ulaganja od samoga početka ne bih se nalazio tu gdje sam sada. Na natjecanjima, seminarima i koncertima upoznao sam mno&scaron;tvo kolega pijanista koji nisu imali takvu podr&scaron;ku i na tome sam im vječno zahvalan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sada ste u Njemačkoj i, ako smo dobro razumjeli, paralelno zavr&scaron;avate dva studija?</strong></p> <p>Dosad sam zavr&scaron;io jedan preddiplomski studij u Zagrebu, dva diplomska studija (Muzička akademija Zagreb, Hochschule f&uuml;r Musik Franz Liszt Weimar), jedan poslijediplomski studij usavr&scaron;avanja (Zagreb) i trenutačno sam na zadnjoj godini jo&scaron; dvaju poslijediplomskih studija (Talent Music Master Course Brescia, Hochschule f&uuml;r Musik Franz Liszt Weimar). U Bresciji pokraj Milana radi se o poslijediplomskom magistarskom studiju, a u Weimaru u pitanju je znameniti Konzertexamen studij, koji je njemački najveći stupanj obrazovanja za pijanista, a sami upad na studij uključuje vi&scaron;eetapne provjere pijanističkih znanja i vje&scaron;tina koje prolaze samo najozbiljniji kandidati iz cijeloga svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko su vam glazbeni uzori?</strong></p> <p>Nemam isključivo jednoga glazbenog uzora. Svaki vrhunski pijanist ima svoju karakterističnost sviranja i jako je te&scaron;ko njih uspoređivati. Ako moram neke nabrojiti, onda su to Vladimir Horowitz, Emil Gilels ili Glenn Gould. No, općenito, moj najveći uzor u životu i osoba koju pitam savjet za apsolutno svaki napravljeni korak u karijeri je otac Mirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvi su planovi za budućnost?</strong></p> <p>Čitava dosada&scaron;nja karijera naučila me samo jednome &ndash; planirati budućnost je nemoguće. Jedino &scaron;to sebi želim je da, ako za dvadesetak godina pogledam na svoj život, budem zadovoljan svojim odabirom i uspjesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postoji li opcija za povratak u Hercegovinu jednog dana i stvaranje novih ljubitelja klasične glazbe ovdje?</strong></p> <p>Naravno da uvijek postoji i ta opcija, ipak sam tu rođen i tu sam odrastao. No trenutačno su weimarsko okružje u kojem se nalazim i pristupačnost svjetskim pozornicama jako bitni za moj daljnji razvoj i napredak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U va&scaron;im Grudama sada postoji i Srednja glazbena &scaron;kola Grude, dosta je mladih entuzijasta. Koja bi bila va&scaron;a poruka njima?</strong></p> <p>Uistinu me obradovala ta vijest. Imao sam priliku održati seminar u G&Scaron; Grude upravo u trenucima kad je srednja &scaron;kola započela s radom i uvidio sam kolikim talentima raspolaže grudska &scaron;kola. Nažalost, talent je jako mali dio uspjeha, većinu čini vi&scaron;esatno i svakodnevno vježbanje. Otegotna okolnost na&scaron;im učenicima osnovnih &scaron;kola je dru&scaron;tveno stanje i razmi&scaron;ljanja pri kojima se glazbena &scaron;kola uvijek smatra marginalnom, nebitnom naobrazbom i hobijem. Nadam se da će ovaj intervju, svi sljedeći intervjui ili moji budući uspjesi potaknuti dru&scaron;tvo i mlade roditelje da, ako uoče talent i želju kod djeteta, to podrže na pravi način.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/showbiz/na-glazbenu-skolu-gledalo-se-kao-hobi-a-sada-se-stanje-mijenja-1448969" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-ivan-galic-piano.jpgIznenada preminuo fra Ante Kekez, gvardijan Samostana Sv. Frane u Zadruhttp://grude.com/clanak/?i=238018238018Grude.com - klik u svijetTue, 24 Nov 2020 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-24-fra-ante-kekez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak, 24. studenog 2020., u Samostanu sv. Frane u Zadru iznenada je okrijepljen svetim sakramentima preminuo fra Ante Kekez u 57. godini života, 38. redovništva i 31. godini svećeništva. <p>&nbsp;</p> <p>Sprovod fra Ante Kekeza bit će na Gradskom groblju u Zadru u četvrtak, 26. studenog u 11 sati. Sv. Misa zadu&scaron;nica slavit će se odmah nakon sprovoda u Crkvi sv. Frane u Zadru.<br /><br /></p> <p>Fra Ante Kekez, član je Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru. Rodio se u Hrvacama13. siječnja 1964. od oca Stipe i majkeIve r. Jerkan, gdje je zavr&scaron;io i osnovnu &scaron;kolu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zadru u Nadbiskupskom sjemeni&scaron;tu Zmajević, gdje je maturirao 1982. godine. Iste godine stupio je u novicijat u Zadru, a nastavio zavr&scaron;iv&scaron;i ga na otoku Ko&scaron;ljunu 1983. godine. Filozofsko-teolo&scaron;ke studije studirao je u Makarskoj i zavr&scaron;io u Zagrebu na Katoličkom bogoslovskom fakultetu (1984.-1990.).<br /><br /></p> <p>Zaređen je za svećenika 10. lipnja 1990. godine na otoku Krapnjupo rukama onda&scaron;njeg &scaron;ibenskog biskupamons. Josipa Arnerića. Svoju mladu Misu slavio je 24. lipnja 1990. godine u rodnim Hrvacama. Uprava Provincije &scaron;alje ga na poslijediplomski studij u Rim gdje upisuje studij teologije sa specijalizacijom u evangelizaciji na Franjevačkom sveučili&scaron;tu &bdquo;Antonianum&ldquo;. Magistarski radpod nazivom &bdquo;Svijet tehnike i nova evangelizacija&ldquo;obranio je u veljači 1993. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon povratka iz Rima, uprava Provincije ga &scaron;alje u Župu sv. Antuna u Pulu, gdje vr&scaron;i službu vjeroučitelja u &scaron;koli i župnog vikara. Od 1994. godine, kada biva premje&scaron;ten u Župu Presvetog Srca Isusova u Zadru, pa sve do 2003. godine, aktivno vr&scaron;i službu župnog vikara i predstojnika kuće. Od 2003. do 2007. vr&scaron;i službu župnika u župi Krapanj-Brodarica kod &Scaron;ibenika. Od ljeta 2007. dolazi u Split u samostan sv. Ante na Poljudu i ostaje do ljeta 2012. godine vr&scaron;eći službu&nbsp; samostanskog vikara i ekonoma samostana i službu župnika na župe sv. Trojice u Splitu. Od ljeta 2012. godine član je i samostana sv. Duje u Kraju na otoku Pa&scaron;manu, gdje je bio povjerenik za tamo&scaron;nji samostan. Od kolovoza 2019. godine gvardijan je Samostana sv. Frane u Zadru.<br /><br /></p> <p>Uz brojne pastoralne obveze, fra Ante se bavio i spisateljskim radom kojim je revno pratio svoje pastoralno djelovanje i poslanje.&nbsp; Priredio i objavio &bdquo;Vjera i kultura duha&ldquo; zbornik radova vjerske mjesečne tribine u čast 65 godina postojanja i djelovanja Župe Presvetog Srca Isusova u Zadru. Zatim objavljuje knjigu &bdquo;I oni govore&ldquo; posvećenu udruzi &bdquo;Pro vita&ldquo; koja je proslavila svoju desetu godi&scaron;njicu postojanja i djelovanja. Poslije toga izi&scaron;la je iz tiska knjiga koja nosi naslov &bdquo;I oni su me razumjeli&ldquo; &scaron;to je skup od 33 autorove meditacije izgovorene na Radio Zadru 2008. godine. Knjiga posvećena zajednici <em>Cenacolo</em> prigodom 25 godina postojanja i djelovanja zajednice te nosi naziv &bdquo;Iz tame u svjetlo&ldquo;, a bavi se problematikom droge i ovisnosti. Osim toga, izdao je i knjigu &bdquo;Petica u &scaron;koli evanđelja&ldquo; posvećena molitveno-katehetskoj grupi zvanoj &bdquo;četvrtka&scaron;i&ldquo;. Posljednja knjiga koju je objavio pod nazivom &bdquo;U &scaron;koli Padovanca&ldquo; donosi homilije, razmatranja i euharistijska klanjanja za slavlje utoraka sv. Ante na Poljudu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-24-fra-ante-kekez.jpgJoš jedna nagrada ''Identitluku''http://grude.com/clanak/?i=238004238004Grude.com - klik u svijetMon, 23 Nov 2020 19:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je sedma nagrada kojom je "Identitluk" nagrađen u vrlo kratkom vremenu od premijerne izvedbe.<p>&nbsp;</p> <p>Stručni žiri Međunarodnog festivala glumca &bdquo;Zaplet 12&ldquo;, u sastavu Nata&scaron;a Ivančević, Božana Bijelić i Petar Bilbija, dodijelio je Draženu Pavloviću, glumcu Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, nagradu za najboljeg glumca Festivala za ulogu u predstavi &bdquo;Identitluk&ldquo;, koprodukcijskom projektu HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ovo je sedma nagrada kojom je "Identitluk" nagrađen u vrlo kratkom vremenu od premijerne izvedbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suptilnim, minimalističkim i nenametljivim glumačkim sredstvima, glumac nam je predstavio lik malog, tragičnog čovjeka", stoji u obrazloženju žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival organizira Gradsko pozori&scaron;te Jazavac iz Banja Luke, a osim "Identitluka" na festivalu su u natjecateljskom programu odigrane i sljedeće predstave: "Prah", redatelja MIralema Zubčevića u produkciji Alteatra iz Sarajeva; "Nije čovjek ko ne umre", redatelja Marka Misirače i produkciji Pozori&scaron;ta Prijedor; "Fine mrtve djevojke", redatelja Patrika Lazića i produkciji Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta; "Kabare - koncert za žlicu i gitaru" u produkciji zagrebačkog Teatra EXIT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgPODRŽIMO IVANA GALIĆA U BORBI ZA FINALE PRESTIŽNOG PIJANISTIČKOG NATJECANJAhttp://grude.com/clanak/?i=237987237987Grude.com - klik u svijetSun, 22 Nov 2020 20:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-22-ivan-galic-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fantastični pijanist Ivan Galić iz mjesta Gorica u općini Grude ušao je među 100 najboljih na velikom natjecanju pod nazivom Ferrucio Busoni Piano Competition.<p>&nbsp;</p> <p>Galić je među top kremu pijanist u&scaron;ao među vi&scaron;e od tisuću kandidata koji se natječu za ovo presižno priznanje.<br /><br /></p> <p>Domaći pijanist sad je na putu da uđe i među top 30, u finalnu etapu koja se održava iduće godine u talijanskom Bolzanu, a za to mu treba podr&scaron;ka svih nas jer osim glasova žirija cijene se i glasovi publike.</p> <p><br />Stoga, kliknite na link <a href="https://voting.concorsobusoni.it/en/candidates/post/C5981B9F-83C6-4E25-A66E-C0682D14B68D" target="_blank">IVAN GALIĆ GLOCAL PIANO PROJECT</a> registrijate se, a postupak je iznimno jednostavan, i dajte glas na&scaron;em virtuozu Ivanu Galiću u borbi za pobjedu.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-22-ivan-galic-2020.jpgIzašlo je peto izdanje knjige ''Plemena Imotske krajine''http://grude.com/clanak/?i=227950227950Grude.com - klik u svijetThu, 19 Nov 2020 21:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-19-o_15044678_1024.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana je izašlo 5. izdanje knjige fra Vjeke Vrčića “Plemena Imotske krajine”. U nakladi Kulturne udruge Kap iz Imotskog.<p>&nbsp;</p> <p>Ta već kultna knjiga svjedoči o važnom dijelu povijesti Imotske krajine. Zbjegovima koji su se dogodili davne 1686. godine, potom vraćanju na stoljetna ognji&scaron;ta, detalji Zemlji&scaron;nika koji je napravljen krajem 1725. godine, pa Zemlji&scaron;nika iz 1747. godine gdje je zapisan svaki domaćin onda&scaron;njih obitelji, kao i čestice zemlje koju je ta obitelj imala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vjeko je ovu knjigu izdao prije točno trideset godina &ndash; 1990 godine. U knjizi su obrađena sva prezimena iz Aržana, Biorina, Ciste Velike, Ciste Provo, Dobranja, Grabovca, Imotskog, Krstatica, Lokvičića, Lovreća, Medova Doca, Podbablja, Poljica, Prolo&scaron;ca, Ra&scaron;ćana, Ričica, Runovića, Podosoja, Slivna, Studenaca, Sviba, Vinjana, Zagvozda, Zmijavaca i Župe Biokovske, a njih je 692.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako vas zanima povijest Imotske krajine ovu vrijednu knjigu možete nabaviti u prostorijama udruge Kap Imotski, na mail vvedranvrcic@gmail.com ili putem mob. 099 638 1455.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-19-o_15044678_1024.jpgNa današnji dan rodio se jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnikahttp://grude.com/clanak/?i=227932227932Grude.com - klik u svijetWed, 18 Nov 2020 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-antun_branko_simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rano djetinjstvo provodi u malom hercegovačkom mjestu Drinovci kod Gruda gdje završava osnovnu školu.<p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji dan 1898. godine, rođen je Antun Branko &Scaron;imić, jedan od značajnijih hrvatskih pjesnika modernizma, esejist, književni kritičar i prevodilac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rano djetinjstvo provodi u Drinovcima kod Gruda gdje zavr&scaron;ava osnovnu &scaron;kolu, nakon čega nastavlja formalno gimnazijsko obrazovanje u &Scaron;irokom Brijegu, a potom u Mostaru, i Vinkovcima i napokon u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju prvu pjesmu, ''Zimsku pjesmu'', objavio je već kao petnaestogodi&scaron;njak, u književnom časopisu Luč u Vinkovcima 1913. godine. Dvije godine poslije, seli se u Zagreb u kojem će, baveći se književno&scaron;ću i pisanjem, ostati do kraja života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pjesničko stvarala&scaron;tvo Antuna Branka &Scaron;imića značajan je utjecaj Antuna Gustava Mato&scaron;a. Njegova poezija intenzivira doživljaj svijeta izrazito &scaron;krtim i zgusnutim stihom. Melanhonični, otmjeni i dekadentni &scaron;timung, krajolici izdvojeni iz svakodnevnice, prigu&scaron;ene boje i fine nijanse, milozvučna i gotovo svečana akustika &ndash; sve su to elementi upisani u &Scaron;imićevo pjesni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov je pjesnički opus predstavljen kao svojevrstan bijeg i otklon od banalnosti svakodnevnog života, čisti larpurlartizam, u kojem je umjetnost svrha samoj sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velik dio &Scaron;imićeva opusa ostao je neobjavljen do 1950-ih i 1960-ih, među ostalim i nekoliko dramskih fragmenata te započeti roman ''Dvostruko lice''. Sabrana djela koje je uredio njegov brat Stanislav &Scaron;imić objavljena su 1960. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;imić je uz Tina Ujevića i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela (''Tehnika pjesme'', 1923. godine) kao i za definitivnu integraciju hrvatskoga pjesni&scaron;tva u europske književne tokove. Sve bogatija recepcija njegova pjesničkoga djela, u zamahu od 1960-ih, potvrđuje takav status, a kritički sudovi Preobraženja svrstavaju u vrh novije hrvatske lirike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon te&scaron;ke upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i poku&scaron;ao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je u dvadeset i sedmoj godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-antun_branko_simic.jpgFOTO/VIDEO: Gangaši i guslari čuvaju tradiciju i u teškim vremenimahttp://grude.com/clanak/?i=227905227905Grude.com - klik u svijetMon, 16 Nov 2020 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-16-ganga-20-kocerin_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Mire Mikulića i suorganizaciji Marka Čolaka i Marija Knezovića održano je druženje gangaša i guslara u Lovačkom domu Lipovci na Kočerinu.<p><br />Kako su nam rekli organizatori, nazočile su brojne ganga&scaron;ke skupine iz Posu&scaron;ja, Duspara i ekipa, Ivan Cvitanović Buće i ekipa, ali i mlade nade Hrvoje Grubi&scaron;ić, Josip Begić, Ivan Leto, Marin Barać, Marin Rotim, Bože Ramljak, Mate Rotim i Mate Cvitanović kao i vrsni priginjač gange Damir Milo&scaron;.<br /><br /></p> <p>Događaju je nazočio poznati tekstopisac guslarskih uspje&scaron;nica Frano Mikulić Jukić, zatim organizator i izrađivač gusala Dragan Soldo, mladi guslar i ganga&scaron; Ivan Će&scaron;kić kao i iskusna imena Jerko Bakula i Petar Brekalo Rapić.<br />- Početak događaja bio je oko 17.00 sati poslijepodne, pjevalo se i guslilo i fe&scaron;talo do 3 sata iza ponoći uz čorbanac, mezu i u&scaron;tipke - kažu organizatori.<br /><br /></p> <p>Bilo je brojke, bećarca, gange, gusala, dipala...<br /><br /></p> <p>Iako u uvjetima korone, etnoglazbenici i čuvari tradicije pridržavali su se mjera, a organizatori Mikulić s Kočerina, te suorganizatori s Ledinca Čolak i Knezović svjesni svega trude se u okvirima mogućnosti ba&scaron;tiniti hercegovačke vrijednosti i čuvati ih od zaborava.<br /><br /></p> <p>- Zahvaljujemo se svim gostima koji su do&scaron;li i Lovačkom dru&scaron;tvu Rujan Kočerin na ustupljenom lovačkom domu Lipovci. Također se zahvaljujemo Hrvoju Grubi&scaron;iću i Boži Ramljaku na pomoći oko organizacije tijekom cijele večeri - istaknuli su za Grude.com vrijedni etnoglazbeni entuzijasti.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-16-20-11-16-ganga-20-kocerin.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-16-20-11-16-ganga-20-kocerin_3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-16-20-11-16-ganga-20-kocerin_4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/H8tzDM_5Hs8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-16-ganga-20-kocerin_4.jpgVIDEO - Lucija Zovko i Klapa Bratovština - Premijera spota za pjesmu ''Pozdrav Majci''http://grude.com/clanak/?i=227902227902Grude.com - klik u svijetMon, 16 Nov 2020 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-16-bratovstina-lucijazovko-spot.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna izvrsna glazbena suradnja.<p>&nbsp;</p> <p>Poznata Hercegovačka kantautorica Lucija Zovko i Klapa Bratov&scaron;tina iz župe Gorica-Sovići u općini Grude napravili su suradnju i objavili pjesmu ''Pozdrav Majci''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimljen je i spot.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/9U5rXGw5u1s" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Datum objavljivanja: 14. stu 2020.<br />Stihovi i glazba: Stanko Zovko<br />Instrumentalni aranžman: Josip Vukoja<br />Vokalni aranžman: Anđelko Nikolić<br />Miks: Josip Vukoja<br />Mastering: Sa&scaron;a Miočić<br />Video: Josip Boban</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>POZDRAV MAJCI</strong></em></p> <p>Pozdravljam te, Majko,<br />dok se zvono zrakom lije<br />spomen anđela &scaron;to ti vijest od Boga donije.</p> <p>Pozdravljam te, blažena,<br />u slobodi &scaron;to si rekla Bogu svome:<br />&bdquo;Neka mi bude!&ldquo;</p> <p>Zdravo Majko, zdravo, Marija!<br />Tvoje su riječi najljep&scaron;a arija<br />&scaron;to otpjeva Bogu tvoj sveti glas!<br />Marijo, Majko, moli za nas!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-16-bratovstina-lucijazovko-spot.jpgZBOGOM LEGENDO: S MIRISIMA JUTRA NAPUSTIO NAS JE KIĆO SLABINAChttp://grude.com/clanak/?i=227850227850Grude.com - klik u svijetFri, 13 Nov 2020 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-14-kico-slabinac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kićo Slabinac preminuo je u 77. godini nakon borbe s dugom i teškom bolesti. <p><br />Ovaj je glazbenik tijekom bogate karijere surađivao s brojnim autorima poput Đorđa Novkovića, Zdenka Runjića, Marija Mihaljevića i Arsena Dedića, a njegova karijera proteže se na vi&scaron;e od 40 godina aktivnog rada.<br /><br /></p> <p>Hrvatski pjevač, gitarist i skladatelj Krunoslav Kićo Slabinac preminuo je u 77. godini nakon borbe s dugom i te&scaron;kom bolesti. Posljednjih mjeseci nekoliko je puta bio operiran u zagrebačkom KBC-u. Iako je zahvat bio uspje&scaron;no izveden, oporavak nije i&scaron;ao kako se očekivalo.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kićo je rođen je u Osijeku 1944. godine, a radi se o glazbeniku čija se karijera protezala na vi&scaron;e od 40 godina.<br /><br /></p> <p>Glazbom se počeo baviti jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli, a svirao je tamburicu te je glumio u dječjem kazali&scaron;tu. Tamburicu je zamijenio gitarom 50-ih godina nakon &scaron;to je otkrio Elvisa Presleyja, a malo nakon toga krenuo je u glazbenu &scaron;kolu te je učio klasičnu glazbu. Početkom 60-ih skupa s ostalim kolegama iz benda osnovao je grupu Tornado, nakon koje je pokrenuo i Kon Tiki, a zatim i Dinamite. S Dinamitima je svirao rock 'n' roll te je s grupom i pobijedio na natjecanjima u Zagrebu i Beogradu. Kićo je iza&scaron;ao iz grupe jer je morao odslužiti vojni rok, a umjesto njega na čelo benda stigao je Dado Topić.<br /><br /></p> <p>Nakon povratka iz vojske Slabinac se okrenuo samostalnoj karijeri te se odselio u Zagreb. Ondje je nastupao i izvodio obrade pjesama te je odlazio na natjecanja, a jednom je prilikom upoznao i skladatelja Nikicu Kalogjeru. Zahvaljujući Kalogjeri nastupio je i na Splitskom festivalu 1969. godine. Brzo nakon toga objavio je prvu ploču "Plavu&scaron;a", koja mu je osigurala veliki uspjeh u regiji.<br /><br /></p> <p>Nije trebalo dugo da postane jedan od zapaženijih pjevača na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije. Održao je brojne koncerte, a pjesme "Plavu&scaron;a", "Pokloni mi jedan dan", "Zbog jedne divne crne žene" i "Tri slatke riječi" osvojile su publiku te su postali njegovi kultni hitovi. Jedno vrijeme Kićo je živio i u SAD-u, gdje je poku&scaron;avao ostvariti uspjeh, a po povratku kući odustao je od zabavne glazbe te se posvetio narodnoj pjesmi i tamburici. Redovito je nastupao na brojnim festivalima.<br /><br /></p> <p>Kićo Slabinac tijekom bogate karijere surađivao je s brojnim autorima poput Đorđa Novkovića, Zdenka Runjića, Marija Mihaljevića i Arsena Dedića.<br /><br /></p> <p>Slabinac je dobio nagradu za životno djelo Osječko-baranjske županije, a njegove pjesme stare i nekoliko desetljeća i dalje su veliki hitovi koji se rado pjevaju svakom prilikom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-14-kico-slabinac.jpgLjubuški dobio kino sa 177 mjestahttp://grude.com/clanak/?i=227847227847Grude.com - klik u svijetThu, 12 Nov 2020 18:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-12-dc1e089094569f11f581.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški je jučer dobio novu zgradu Kulturnog centra u sklopu koje se nalazi moderna kinodvorana.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki je jučer dobio novu zgradu Kulturnog centra u sklopu koje se nalazi moderna kinodvorana. Presijecanjem vrpce svečano su ga otvorili Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, i Vedran Markotić, v. d. gradonačelnika Ljubu&scaron;kog, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ljubu&scaron;kom je pro&scaron;le godine vraćen status grada, koji mu zbog njegove povijesne ba&scaron;tine, kulturnih i prirodnih ljepota s punim pravom i pripada. Da bi grad bio grad u punom smislu te riječi, on mora imati i institucije koje ga čine gradom. Otvorili smo Kulturni centar koji će biti mjesto susreta, druženja, stvaranja i kreativne energije na&scaron;ih sugrađana. Ovaj Centar dodatno će upotpuniti kulturnu ponudu na&scaron;ega Grada&rdquo;, rekao je tom prilikom v. d. gradonačelnika Ljubu&scaron;kog Vedran Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obnova Kulturnog centra i kinodvorane ko&scaron;tala je milijun maraka. &ldquo;Grad Ljubu&scaron;ki, Javno poduzeće Parkovi te Vlada RH u potpunosti su financirali njegovu obnovu. Posebnu zahvalu upućujem Vladi RH i na pomoći koja nam je pružena preko Sredi&scaron;njeg državnog Ureda za Hrvate izvan RH&rdquo;, dodao je Markotić te je ovom prilikom zahvalio i biv&scaron;em gradonačelniku Ljubu&scaron;kog Nevenku Barbariću koji je sve vrijeme podržavao realizaciju ovog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, rekao je kako mu je zadovoljstvo nazočiti otvaranju ovog Kulturnog centra, dodav&scaron;i kako je ovaj objekt samo jedan u nizu projekata koji potvrđuju da se Vlada RH brine o hrvatskom narodu u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mogu vam sa sigurno&scaron;ću reći da će Vlada RH i u budućnosti podupirati na&scaron; narod u BiH kroz realizaciju ovakvih projekata, ali isto tako i kroz ekonomsku suradnju na&scaron;ih ljudi s obiju strana granice&rdquo;, kazao je ministar Ćorić. Arhitekt Ivan Vukojević, koji je projektirao novootvoreni Kulturni centar, prisutnima je približio sve faze radova koje su se morale proći kako bi nastao impozantni objekt u srcu Ljubu&scaron;kog. Inače, Centar, uz modernu kinodvoranu sa 177 sjedećih mjesta, ima pozornicu, iza koje se nalazi garderoba, tu je i galerija, a unutar Kulturnog centra planiran je i ugostiteljski objekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pu&scaron;tanju u rad zgrade Kulturnog centra prethodio je jo&scaron; jedan hvalevrijedan čin u Hotelu Bigeste. Naime, predstavnici JP-a Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki, Neretvansko-pelje&scaron;ko-korčulansko-lastovsko-mljetski vodovod d.o.o. i Hrvatske vode potpisali su sporazum o izgradnji sustava javne odvodnje na području Grada Ljubu&scaron;kog te drugim aktivnostima vezanim za za&scaron;titu izvori&scaron;ta Prud. Predmetnim sporazumom financirat će se prva faza izgradnje sustava javne odvodnje na području Grada Ljubu&scaron;kog, zapadni krak, dok će se realizacija druge, izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na kanalizacijskoj mreži u Pregrađu, financirati prema mogućnosti osiguranja sredstava potpisnika sporazuma. Vrijednost potpisanog sporazuma za prvu fazu je 1,500.000 KM, od čega će Hrvatske vode osigurati 80% sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Važno je za&scaron;tititi resurse, u ovom slučaju za&scaron;titi izvori&scaron;te Prud koji ima ogromnu važnost za Hrvatsku&rdquo;, kazao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Dodao je kako se dio zona sanitarne za&scaron;tite nalazi na području Grada Ljubu&scaron;koga, na području BiH, a dio zona na području RH, ali da se crpili&scaron;te može &scaron;tititi jedino zajedničkom za&scaron;titom. V. d. direktora JP-a Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki Nikica Vučić kazao je kako će ovim sporazumom cjelokupni Grad Ljubu&scaron;ki biti pokriven kanalizacijskim sustavom. &ldquo;&Scaron;to se tiče samog Ljubu&scaron;kog, to podrazumijeva da će preostali dio Grada koji nije pokriven kanalizacijom sustavom biti pokriven. Nakon potpisivanja ovog sporazuma, rok je 60 dana da izradimo projektnu dokumentaciju i da se krene u fazu radova&rdquo;, zaključio je Vučić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-12-dc1e089094569f11f581.jpegNastavak financijske potpore Republike Hrvatske HNK-u Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=227836227836Grude.com - klik u svijetWed, 11 Nov 2020 18:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izraženo je obostrano zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom..<p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas posjetio je Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru i s ravnateljem Ivanom Vukojom potpisao Ugovor o financijskoj potpori za provedbu programa i projekta koje će HNK Mostar realizirati u idućoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izraženo je obostrano zadovoljstvo dosada&scaron;njom suradnjom i potporom koju Republika Hrvatska kontinuirano pruža krovnoj kazali&scaron;noj i kulturnoj instituciji Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodom potpisivanja ugovora i obilaska kazali&scaron;ta ravnatelj Vukoja državnog je tajnika informirao o projektima vezanim za nastavak izgradnje kazali&scaron;ne zgrade te repertoaru i brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Po&scaron;tujući propisane korona mjere, nastojimo biti &scaron;to aktivniji u raznim segmentima kazali&scaron;nog života. Tako smo, primjerice, pro&scaron;li mjesec imali 14 izvedbi predstava, &scaron;est gostovanja u BiH i Hrvatskoj, dvije festivalske izvedbe, a osvojili smo i jednu nagradu. Vjerojatno bi nagrada bilo i vi&scaron;e da, zbog epidemiolo&scaron;kih razloga, nisu prekinuti Marulićevi dani u Splitu na kojima smo imali vrlo zapažen i uspje&scaron;an nastup&ldquo;, kazao je ravnatelj Vukoja, dodav&scaron;i da su u listopadu u HNK Mostar organizirana i dva književna &bdquo;off&ldquo; programa te uz nastavak rada Dramskog studija mladih HNK pokrenuta i dva nova projekta: radionica pisanja dramskog teksta i radionica pisanja filmskog scenarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Zvonko Milas izrazio je zadovoljstvo posjetom i onim &scaron;to je čuo o radu HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago mi je da sam danas posjetio HNK Mostar i upoznao se s iznimnim rezultatima koje postiže ova kazali&scaron;na kuća. Vlada Republike Hrvatske ovim ugovorom nastavlja pružati financijsku potporu Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru jer ga smatram institucijom od nacionalnog i strate&scaron;kog značaja za Hrvate u BiH&ldquo;, naglasio je Milas dodav&scaron;i kako se nada da će uskoro biti nastavljeni i radovi na dovr&scaron;etku izgradnje zgrade HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgTomislav Kvesić objavit će zbirku poezijehttp://grude.com/clanak/?i=227824227824Grude.com - klik u svijetTue, 10 Nov 2020 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-10-tomislav-kvesic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tomislav Kvesić dobitnik je prve nagrade na natječaju Tomica Penavić – Moja prva knjiga, koji je raspisao Ogranak Matice hrvatske u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o zbirci pjesama koje je Kvesić, koji je nakon bavljenja novinarstvom pre&scaron;ao u glasnogovorničke vode, godinama pisao, ali ih je, na &scaron;tetu čitatelja, do sada skrivao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Riječ je o pjesmama koje su nastale u razdoblju od srednjo&scaron;kolskih dana do danas. Dakle, kroz skoro cijelo jedno stoljeće, haha. U toliko godina ni pristup ni tematika ne mogu biti jednolični, stoga ima tu nesretnih ljubavnih vapaja, religijskog sadržaja i, nažalost, dosta smrti'', rekao je Kvesić za Bljeak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako inspiraciju nije tražio nego bi ona prona&scaron;la njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Stoga je pisanje često bilo način da se oslobodim nekog tereta i pretvorim ga u ne&scaron;to &scaron;to nalikuje na umjetnost. Koliko sam u tome uspio neka prosuđuju drugi. Kako sam ja sudio, najbolje govori činjenica da do sada nisam objavio knjigu. Stoga hvala ljudima iz Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg'', rekao je Kvesić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Ogranak Matice hrvatske će tiskati zbirku i promovirati ju početkom prosinca ove godine. Povjerenstvo za dodjelu nagrade navelo je kako su na Natječaj pristigli kvalitetni radovi i da nisu imali laganu zadaći izabrati najbolji rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''&Scaron;iroki Brijeg je uvijek davao velika pjesnička imena, a zanimanje koje se pokazalo u ova dva natječaja govori da i sada &Scaron;iroki Brijeg rađa nova književna imena'', naveli su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-10-tomislav-kvesic.jpgPREMINULA JE LEGENDARNA HRVATSKA GLUMICAhttp://grude.com/clanak/?i=227787227787Grude.com - klik u svijetSun, 08 Nov 2020 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-08-vera-zima.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kazališna, filmska i TV glumica Vera Zima umrla je jučer u Zagrebu u 68. godini javlja HRT. <p>&nbsp;</p> <p>Uz brojne nagrade, dobitnica je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na području filma, Fabijan &Scaron;ovagović za posebni glumački doprinos hrvatskoj kinematografiji.<br /><br /></p> <p>Mnogi su je zavoljeli zbog njenog vedrog osmijeha i pogleda, a posebice kroz seriju "Odmori se, zaslužio si" u kojoj je igrala Ružu Kosmički za koju je nagrađena 2006. godine Hrvatskog dru&scaron;tva dramskih umjetnika. Uloge je ostvarila i u TV serijama 'Stipe u gostima', 'Luda kuća', 'Cimmer fraj'... <br /><br /></p> <p>Zima je rođena u Metkoviću, a do 18. godine živjela je u Pločama. Otac joj je bio Slovak, a majka Hrvatica. Kako ne bi bila na teret roditeljima od &scaron;esnaeste godine je samu sebe uzdržavala radeći kao kontrolorka u autobusu na liniji Zaostrog &ndash; Ploče. Do 18. godine je živjela u Pločama, a nakon toga se preselila u Zagreb gdje je upisala Akademiju dramskih umetnosti. Od 140 kandidata, samo njih četvero je primljeno, a Vera je bila jedina žena. Diplomirala je 1976. godine i započela svoju glumačku karijeru u kazali&scaron;tu, ali i na filmu i televiziji.<br /><br /></p> <p>Od 2007. godine imala je zdravstvenih problema te se tada podvrgnula operaciji na kojoj su joj uklonili &scaron;titnjaču. &Scaron;est godina kasnije odlučila je prestati snimati serije jer se na setu nije osjećala dobro. 2015. godine je imala zahtjevnu operaciju koljena te joj je ugrađena joj je endoproteza. Nikada se nije udavala i nema djecu, a cijeli je život isticala kako se unatoč tome ne osjeća usamljeno. U mirovini je uživala u knjigama, &scaron;etnji i putovanjima koje je obožavala.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-08-vera-zima.jpegFlora i fauna BiH na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=227760227760Grude.com - klik u svijetFri, 06 Nov 2020 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-06-fdcfauna2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Flora i fauna BiH na markama HP Mostar<p><br />Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. &bdquo;Flora 2020.&ldquo; sadrži dvije marke s motivima endemskih biljaka vriskova čestoslavica i modro lasinje, autor izdanja je Vilim Parić. Svi endemi u Bosni i Hercegovini mogu se svrstati u kategoriju stenoendemi, tj. endemi koji su rasprostranjeni na uskom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-arakfauna2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-arakflora2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor izdanja &bdquo;Fauna 2020.&ldquo; je Ernesto Markota, a na markama su prikazane četiri vrste danjih leptira koji spadaju u najljep&scaron;e životinjske skupine. Brodar sa žutim prugama potvrđen je na vi&scaron;e lokaliteta i smatra se uobičajenom vrstom u Hercegovini. Dalmatinski oka&scaron; pronađen je na lokalitetu Dobrići kod Bu&scaron;kog jezera, a panonska preljevalica zabilježena je u sjevernoj Bosni kod Srbca. Asmanova riđa prvi put je zabilježena na lokalitetu Vje&scaron;tić Gora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Flora i fauna u BiH, kao i u cijelome svijetu, ugrožena je djelovanjem čovjeka. Potrebno ju je poznavati kako bismo je za&scaron;titili i sačuvali za buduće generacije.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-fdcfauna2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-fdcflora2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova izdanja, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-06-fdcfauna2020.jpgPORUKA BISKUPA: Nije prihvatljivo da u Predsjedništvu BiH sjedi osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasovahttp://grude.com/clanak/?i=227737227737Grude.com - klik u svijetWed, 04 Nov 2020 14:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-04-biskupi-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknuo je kako je posebno pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, posebno u entitetu RS.<p>&nbsp;</p> <p>Pozdravnim govorom nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića u srijedu je u Sarajevu započelo 79. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Skupom predsjeda kardinal Puljić, a sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH: nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vuk&scaron;ić, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom prvog dijela zasjedanja biskupima se pridružio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju riječ, javila je <em><strong>KTA</strong></em>. Na početku zasjedanja kardinal Puljić napomenuo je kako je uobičajeno da na ovom zasjedanju sudjeluju delegati Hrvatske i Austrijske te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, ali da su, između ostalog, ograničenja u vrijeme aktualne pandemije bila razlog njihova nedolaska kao i nedolaska apostolskog vizitatora za župu Međugorje mons. Henryka Hosera i vladike križevačkog mons. Milana Stipića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrćući se na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da će se, među ostalim, biskupi osvrnuti i na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatog kao Daytonski sporazum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju na&scaron;e Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, na&scaron;e bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tada&scaron;nja na&scaron;a poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rje&scaron;ava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH &ndash; kazao je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je posebno pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, posebno u entitetu RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedni&scaron;tva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova &scaron;to je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedni&scaron;tva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u za&scaron;titu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak &ndash; poručio je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupi će zavr&scaron;iti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u četvrtak, 5. novembra, u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu (Ulica Josipa Stadlera 13) s početkom u 12 sati. Na početku konferencije svoj osvrt na zasjedanje dat će kardinal Puljić i biskup Palić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-04-biskupi-2020.jpgVIDEO: Snimljen spot za ANĐELA, djevojčicu Anamariju koja je stradala u potresuhttp://grude.com/clanak/?i=227729227729Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2020 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-andjeo-anamarija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Pjesmu "Ima jedno svjetlo" posvećujem Anamariji, djevojčici iz Klaićeve - poručio je Goran Karan. Anamarija je djevojčica koja je stradala u potresu u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko dana prije smrti napisala je zadaćnicu u kojoj je poručila: <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=174091&amp;posljednja-zadacnica-stradale-djevojcice-isus-me-nikad-nece-napustiti" target="_blank">ISUS ME NIKAD NEĆE NAPUSTITI.</a></p> <p><br />Poslu&scaron;ajte Karanovu pjesmu, posvećenu Anamariji, najljep&scaron;em anđelu.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-cqJccaL2EE" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-andjeo-anamarija.jpgHNK Mostar i u studenom priprema zanimljiv programhttp://grude.com/clanak/?i=227718227718Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2020 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru za mjesec studeni donosi nekoliko igranja na sceni u Mostaru, ali i nekoliko gostovanja u Bosni i Hercegovini, kao i izvan nje. <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 5 studenoga, &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo; gostovat će u &Scaron;ibeniku, a tamo&scaron;nja publika bit će u prilici u dva termina pogledati ovu komediju Woodija Alena u režiji Marija Kovača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koprodukcijska predstava HNK Mostar i Narodnog pozori&scaron;ta Mostar &bdquo;Identitluk&ldquo; nakon osvojenih nagrada u Jajcu i Mostaru nastavlja svoju turneju po BiH, a počinju je 20. studenoga u natjecateljskom dijelu programa Susreta kazali&scaron;ta/pozori&scaron;ta u Brčkom. Ovaj autorski projekt ansambla predstave, redateljice Tanje Miletić Oručević i dramaturga Dragana Komadine, a prema motivima djela Amina Maaloufa, na satiričan način propituje identitete i kako se na ovu problematiku može povr&scaron;no gledati. Predstava će nakon toga sutradan gostovati u Srebrenici, potom u Goraždu, te u Foči.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-jesenjasonata.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sceni u Mostaru &bdquo;Jesenja sonata&ldquo; Ingmara Bergmana, u režiji Roberta Raponje, bit će odigrana dva puta, 10. i 11. studenoga. Upravo ovom predstavom je prvakinja drame Sanda Krgo Soldo obilježila 40 godina profesionalnog rada. Redatelj Raponja svojedobno je kazao kako se na ovoj predstavi među sudionicima događa magija teatra. Predstava prati složene obiteljske odnose, ponajvi&scaron;e majke i kćeri čiji susret poslije nekoliko godina razdvojenosti otvara bolne teme. U predstavi osim Sande Krgo Soldo, igraju i Jelena Kordić Kuret,<br />Robert Pehar i Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-zecjarupa.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredinom mjeseca, 16. i 17. studenoga, Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo i Amar Rahić izvest će predstavu &bdquo;Zečja rupa&ldquo;, rađenu po tekstu Davida Lindsaya-Abaira. Ovo je jedna je od najizvođenijih predstava u svijetu, a Lindsay-Abaire je za ovu dramu 2007. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Europsku noć teatra, 21. studenoga, HNK Mostar će publiku počastiti najizvođenijom predstavom i prvom nastalom u koprodukciji s NP Mostar &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;. Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević naći će se ponovno na sukobljenim stranama, bit će poznanici, ali i mrtvaci koji čekaju poziv &bdquo;odozgo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Logorilijada&ldquo; će biti izvedena 28. i 29. studenoga, a riječ je o predstavi koja je nastala prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića &bdquo;Konclogor na Savi&ldquo; i zbirci pjesama &bdquo;Lirika nevremena&ldquo; te motivima Grobnice za Borisa Davidoviča Danila Ki&scaron;a. Predstavu je režirao Ivan Leo Lemo, a igraju: Robert Pehar, Branimir Vidić Flika, Ivo Kre&scaron;ić, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Boris Matić, Bojan Beribaka i Mario Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za sve predstave koje se izvode u HNK Mostar mogu se rezervirati porukom na Facebook stranici ili na broj telefona 063 019 019 svakim radnim danom od 9 do 17.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgČUVAJ HERCEGOVINU S NAŠIM FRA BERNARDOM! PREMINUO JE VELIKI FRA VENDELIN KARAČIĆ! http://grude.com/clanak/?i=227655227655Grude.com - klik u svijetThu, 29 Oct 2020 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-29-fra-vendelin.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon kraće bolesti u četvrtak 29. listopada u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar preminuo je fra Vendelin Karačić, u 78. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva. <p><br />Fra Vendelin, član&nbsp;Hercegovačke&nbsp;franjevačke&nbsp;provincije&nbsp;Uznesenja BDM, obna&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika, definitora provincije i odgojitelja bogoslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="font-weight: 400;">Misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu u petak 30. listopada u 14 sati, a potom su sprovodni obredi i ukop na &scaron;irokobrije&scaron;kom&nbsp; groblju Mekovac.</p> <p style="font-weight: 400;">&nbsp;</p> <p style="font-weight: 400;">Prenosimo njegovo pismo Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, Provincijalatu hercegovačkih franjevaca Mostar i župnim uredima Mostarsko - duvanjske i Trebinjsko - mrkanske biskupije pod naslovom JUBILEJ NELJUBAVI: KRIST SE U HERCEGOVINI PUNIH 50 GODINA ZNOJI KRVAVIM ZNOJEM, kao i tekst o izjavi mons. biskupa Petra Čule iz 1980. godine, te pjesmu <em><strong>vječite lomače</strong></em>, sve navedeno autora fra Vendelina Karačića, koji je bio i veliki prijatelj na&scaron;eg fra Bernarda Marića koji je preminuo 19. rujna ove godine.</p> <p style="font-weight: 400;">Čuvajte svoju Hercegovinu, braćo franjevci.</p> <p style="font-weight: 400;">&nbsp;</p> <p style="font-weight: 400;"><span style="font-size: small;"><strong>JUBILEJ NELJUBAVI: KRIST SE U HERCEGOVINI PUNIH 50 GODINA ZNOJI KRVAVIM ZNOJEM</strong></span></p> <p style="text-align: center;"><strong>12. svibnja 1968. - 12. svibnja 2018.</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>"Žalosna je du&scaron;a moja do smrti..."</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Mt 26, 38</strong></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">U na&scaron;oj zavičajnoj Crkvi Isus neprestano plače već pola stoljeća i znoji se krvavim znojem. Bole li ga vi&scaron;e ranjene du&scaron;e onih koji ni na koji način nisu sudjelovali u ranjavanjima svete Crkve i čije nepovijene rane tako dugo "zaudaraju i gnjiju", ili one "odnjegovane" rane neljubavi sukobljenih pojedinaca i tabora oboružanih stanovitim ili presudnim vidom utjecaja i moći na stanje Crkve u Hercegovini? Dakako, u konačnici će presuditi pravedni i milosrdni Bog, ali prije Božjega suda zar svi mi, Isusovi učenici/sljedbenici, nismo pozvani liječiti rane na iznakaženom tijelu Mističnoga Krista? Zar nisu i na&scaron;i (službeni i osobni) grijesi:</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>*Ravnodu&scaron;nost - kao da je sve u najboljem redu. Drijemamo na "paragrafskoj ljubavi"!</p> <p>&nbsp;</p> <p>*Nemilosrđe - kao da i ne bija&scaron;e <em>Godine milosrđa</em>! A sv. je Otac iskazao razumijevanje i prema Lutheru, odložio je križ s prsiju i u&scaron;ao u mo&scaron;eju, pere noge kriminalcima u zatvoru...</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Nedosljednost - sakramenti vrijede/ne vrijede; kadikad se (ponovno) dijele/ne dijele?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* "Ozakonjene" poluistine i "službene" neistine nisu li mnogima hrana za ta&scaron;tinu i isprike? Je li isti prvotni sadržaj famozne <em>Izjave o posluhu</em> jednak onome koji je naknadno potpisivan!?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Izostanak duhovne skrbi za "odlutale" kao i za one koji ni na kakav način nisu niti su bili u mogućnosti utjecati na slijed događanja unutar hercegovačkoga slučaja!</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Tvrdokornost "proku&scaron;ane" neljubavi kao uzor pona&scaron;anja za sljedećih 50 godina - da se nastavi "njegovanje" međusobno nanesenih rana i da Isus i dalje plače u na&scaron;oj zavičajnoj Crkvi?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Izostanak poku&scaron;aja nositelja vlasti i moći - kao i onih koji su bez vlasti i moći - da se iznađe mogućnost za popravak žalosnoga stanja.</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Slijepa primjena slova zakona, pa bili to i sveti kanoni, na &scaron;tetu razbora, taktičnosti i ljubavi.</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Negledanje naroda Božjega kao glavnine živoga tijela Mističnoga Krista. Za&scaron;to Crkva ne oslu&scaron;kuje samu sebe (vox populi)?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Samozavaravanje i zavaravanje. Sve ono dobro, vrijedno, sveto &scaron;to živi mjesna Crkva ne smije biti paravanom koji zaklanja žive rane. Liječnik se bavi oboljelim dijelom tijela, a ne zdravim!<br />Stabla se prepoznaju po plodovima. "A zlo stablo rađa zlim rodom" (Mt 7, 17b). 50-godi&scaron;nji plodovi očito nisu dobri! Smije li se barem upitati: Je li stablo posve zdravo?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Grijeh &scaron;utnje o stradanju nevinih nije li prolazak svećenika pokraj izranjenoga Samarijanca!?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Tisuće zbunjenih, ojađenih, nevinih, a kolektivno kažnjenih pobožnika čekaju glas spasa! Od koga?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Dođi, Gospodine Isuse! (Otk 22, 20b).</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Bog bio s nama!</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span style="font-size: small;"><strong>Na &Scaron;irokom Brijegu, 12. svibnja 2018.</strong><em><strong> fra Vendelin Karačić</strong></em></span></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>Također, fra Vendelin Karačić, vlastoručnim potpisom i zakletvom, prizivajući za svjedoka presveto Trojstvo, donosi i izjavu biskupa Petra Čule 1980. Godine</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Izjava biskupa mons. Petra Čule u Potocima 11. VIII. 1980.</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dan polaganja vječnih zavjeta časnih sestara u Potocima 11. kolovoza 1980. na ručku su bili biskupi mons. Petar Čule, mons. Pavao Žanić i nadbiskup zagrebački mons. Franjo Kuharić. Na zavr&scaron;etku ručka u samostanskoj blagovaonici o&scaron;tro sam se suprotstavio naivnom savjetu nadbiskupa Kuharića koji je, po prilici, rekao: <em>- Budući da je provincijal Rufin &Scaron;ilić (nedopu&scaron;teno) blagoslovio crkvu u &Scaron;uici, dajte vi franjevci o. biskupu koju župu da se udobrovolji</em>... Skočio sam se na noge, uzeo riječ i, po prilici, rekao: <em>- Ovdje je, evo, sestra B... koja se zavjetovala. Ona je iz pobunjene župe, i &scaron;to joj fali? Davati ili ne davati župe nije stvar u rukama nas franjevaca! A &scaron;to je s narodom Božjim? I ako je svojedobno nadbiskup Dra&scaron;ković nabijao užarenu krunu Matiji Gupcu na glavu, molim Vas, nemojte Vi slično činiti u Hercegovini...</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup se na te riječi digao iza stola, na brzinu se pozdravio sa sustolnicima i napustio je blagovaonicu. Za njim, i njegovim tajnikom don Stjepanom Kožulom, po&scaron;ao je fra Jozo Pejić, a onda i ja. Nadbiskup se sav tresao. Ja također. Naklonio sam mu se i ispričao, uz obrazloženje da sam morao reći istinu. On je kimnuo glavom i pružio mi ruku. Okrenuo se prema svomu tajniku, zatražio je ključ od golfa i rekao: - Ja ću voziti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domalo sam se vratio u blagovaonicu gdje me biskup mons. Petar Čule pozvao: <em>- Dođi k meni, ti mali Periću, da zajedno popijemo kavu</em>... Tako je i bilo. Razgovor je otpočeo o mom stricu fra Blagi kao dobru čovjeku... Čudio sam se kako mi biskup ne predbacuje o&scaron;tar, ako ne i drzak odgovor nadbiskupu Kuhariću. Dapače, razgovor je bio vrlo srdačan. Pri svr&scaron;etku, ne zaobilazeći ni hercegovački slučaj o. biskup je rekao:<strong> &bdquo;Da sam znao na &scaron;to će ovo izać', nikad ne bih počeo. A da nitko ne ostane poražen, najbolje bi bilo da mi se dadnu Jablanica i Ploče, pa da svi odemo na Brig i da se izljubimo.&ldquo;</strong> (Navod je napisan po sjećanju. Sadržajno je posve vjeran!) Taj, a i druge dijelove razgovora, čuo je fra Jozo Pejić koji je sjedio uz biskupa Pavla Žanića - i ne samo on, jer je biskup Čule bio glasan. Tom ključnom izjavom biskupa Čule vi&scaron;e smo se puta poslužili i fra Jozo i moja malenkost u razgovorima o hercegovačkom slučaju, kao i u barem jednom razgovoru - dobro se sjećam! - s biskupom Žanićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da je istinito ovo &scaron;to sam napisao potvrđujem zakletvom i vlastoručnim potpisom, prizivajući za svjedoka presveto Trojstvo: Oca i Sina i Duha Svetoga. Tako je, tako mi Bog pomogao!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na &Scaron;irokom Brijegu, 12. svibnja 2018. <em>fra Vendelin Karačić</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, donosimo jednu od pjesama fra Vendelina Karačića, priloženu uz navedena pisma.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><span style="font-size: small;"><strong>vječite lomače</strong></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">posvuda usplamtjele</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">lomače pravde moderne</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">a one davne</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">jo&scaron; su nedogorjele</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">razliježu se krici nedužnika</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">i onih koji nedužni nisu</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">da nijedno vrijeme ne pobjegne</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">od vlastitih zala i sramote</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">kome li pade napamet paliti</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">lomaču usred hrama Gospodnjeg</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">da se i oči i du&scaron;e zadime</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">da braća braću ne vide</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">reskim slovom i pohlepom</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">poklonici novoga poretka</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">truju i misao i vrijeme</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">okrećući leđa Gospodnjoj riječi:</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;"><em>slovo ubija, duh oživljuje</em></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;"><em>i pravda se sudu smije</em></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">tko na križ raspinje braću</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">raspetom Bogu prijatelj nije</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">svanuća nade su odgođena</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">do skončanja slabovidnih</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">koji ne prave razliku</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">između ognja i lomače</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Fra Vendelin Karačić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-29-fra-vendelin.pngUJEDINIMO SE U MOLITVI, SVE POTEŠKOĆE JEDNOM ĆE PROĆIhttp://grude.com/clanak/?i=217537217537Grude.com - klik u svijetTue, 20 Oct 2020 00:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo traži da svi u mislima izgovore ovu molitvu: Ja sam cijepljen/a Predragocijenom krvi Isusa Krista, ni jedan me virus ne može dodirnuti.<p>&nbsp;</p> <p>U te&scaron;kim vremenima za Kristov narod molitva je potrebnija vi&scaron;e nego ikad. Predajte se molitvi i osnažite svoje tijelo i svoju du&scaron;u.</p> <p>Molimo se za svaku osobu koja pati, koja boluje, koja nema snage, koja je u strahu i tjeskobi. Sve pote&scaron;koće jednom će proći. Svaki na&scaron; križ jednom će nas odvesti do konačne pobjede.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgOdržan ''XII. simpozij Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=217528217528Grude.com - klik u svijetMon, 19 Oct 2020 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-19-pobijeni-simpozij-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi u Širokom Brijegu.<p><br />U nedjelju, 18. listopada na &Scaron;irokom Brijegu održan je &raquo;XII. simpozij Stopama pobijenih&laquo;. Priređuje ga Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca i mno&scaron;tva puka Božjega te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi koju je, uz vicepostulatora fra Miljenka Stojića i don Peru Brajko, predslavio fra Ante Bekavac, profesor na Katedri moralne teologije pri KBF-u u Zagrebu. Pjevao je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić, a čitanja i molitvu vjernika predvodili su članovi Trećeg reda Sv. Franje, na čelu s fra Danom Karačićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ante je u svojoj propovijedi naglasio sljedeće. &raquo;U na&scaron;im srcima pobijeni hercegovački franjevci su mučenici za Krista i svjedočanstvo evanđelja. Molimo da ih Crkva Božja takvima prepozna. Stoga je važno otkrivanje istine. Važno je čuvanje sjećanja i slavlje vjere koja nam i danas svijetli iz njihovih života uga&scaron;enih mržnjom nevjere jugokomunističkih zločinaca. Ne, ne smijemo i ne ćemo &scaron;utjeti tražeći istinu i pravdu, prestati moliti da Gospodin udijeli milost pokajanja i osude ovog stra&scaron;nog zločina te one ideologije koja je učinila toliko zla, nasilja, zločina, toliko pogaženog ljudskog dostojanstva, pogaženih temeljnih ljudskih prava i slobode vjerovanja, slobode savjesti, tako da se i dan danas osjeća zadah te truleži propale ideologije. Ne može se tvrditi da se to nije dogodilo ili da su oni bili legitimna vojna meta i, eto, u ratu se sva&scaron;ta događa pa i to. Postoje svjedočanstva, ali postoje i nasilne &scaron;utnje, nijekanje, iskrivljivanje činjenica. Postoje lažna i zlonamjerna tumačenja koja na dvostruk način gaze dostojanstvo pre&scaron;ućivanjem istine i nijekanjem zločina. Postoji nasilje nad objektivnim činjenicama i događajima. Iz bezdana neljudskosti dolaze glasovi opravdanja i nijekanja ovog stra&scaron;nog zločina koji je pogodio franjevačku zajednicu u Hercegovini u razdoblju 1942. &ndash; 1945. I danas se može čuti prigovor s najvi&scaron;ih razina da se stalno bavimo pro&scaron;lo&scaron;ću. Ne, bavimo se ljudskim dostojanstvom i traženjem istine o onima koji su nasilno, zločinački, nedužno pobijeni. Tamo gdje se zaboravlja pro&scaron;lost, sada&scaron;njost je beznačajna jer se bojimo istine i odgovornosti, a budućnost je prigoda da se opet ponove isti zločini u ime ideologije.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sv. mise sudionici simpozija premjestili su se u samostansku dvoranu. Održana su sljedeće tri predavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije je govorio povjesničar mr. don Pero Brajko o svjedocima vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom Drugog svjetskog rata i komunističke Jugoslavije. &raquo;Vrhbosanska nadbiskupija imala je tijekom Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja 39 mučenika: 28 biskupijskih svećenika, 6 bogoslova i 5 sjemeni&scaron;taraca, te 57 mučenika u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj i 7 mučenica Družbe Kćeri Božje Ljubavi, poznatije kao Drinske mučenice, koje su 24. rujna 2011. progla&scaron;ene blaženicama pod sv. misom u dvorani Zetra u Sarajevu. Franjevačka provincija Bosna Srebrena ostala je bez 57 članova svoje redovničke zajednice u razdoblju 1941. &ndash; 1945. i to: 39 svećenika, 1 redovnika koji nije bio svećenik, 9 studenata Franjevačke bogoslovije u Sarajevu i 8 đaka Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Provincija je tako samo u 1944. ostala bez 12 svećenika. Način smrti članova ove redovničke zajednice bio je različit: utvrđeno je ubojstvo 41 člana, i to: 24 svećenika, 8 studenata, 8 učenika i 1 brata laika; 10 svećenika umrlo je od zaraze pjegavim tifusom prigodom pohoda bolesnicima, a 6 svećenika i 1 bogoslov vode se kao nestali na kraju Drugog svjetskog rata. Najvi&scaron;e članova ove redovničke zajednice stradalo je u zadnjoj godini Drugog svjetskog rata 1945.: od 57 stradalih, 38 je poginulo 1945., od 24 ubijena svećenika 14 je ubijeno također 1945., a i ona 6-orica nestalih svećenika i 1 bogoslov pouzdano se može vjerovati da su stradali ba&scaron; na kraju rata ili ne&scaron;to kasnije.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publicist Mate Kovačević govorio je na temu &raquo;Fra Radoslav Glava&scaron; i Mile Budak &ndash; dvije književne sudbine&laquo;. U svom predavanju istaknuo je sljedeće. &raquo;Dva velika hrvatska pera &ndash; nezaobilazni pripovjedač, genijalni romanopisac i hrvatski mučenik Mile Budak, bez kojeg je nezamisliva povijest hrvatske književnosti 20. stoljeća, kritičarski odgovor prona&scaron;ao je u napisima dr. fra Andrije Radoslava Glava&scaron;a, najagilnijeg, najbistrijeg i najboljeg književnog kritičara u razdoblju 1930. &ndash; 1945. Glava&scaron; je svoju kritiku temeljio na vrijednosnim estetskim načelima, a hrvatsku je književnost gledao i kao izraz umjetničke du&scaron;e hrvatskoga naroda, upravo ono &scaron;to je netendenciozno tkao književnik Mile Budak u svojim proznim djelima, ispisav&scaron;i tako jedne od najljep&scaron;ih stranica hrvatske proze. Tu je prozu, ne bez uočavanja pojedinih slabosti, vrhunski prepoznavao A. R. Buerov, odnosno Radoslav Glava&scaron;. Premda im je bio različit životni put, mučenička ih je smrt, naravno uz izvanredna književna ostvarenja, povezala u zajedničku hrvatsku žrtvu iz koje će, kako je proročki i za pobijene &scaron;irokobrije&scaron;ke fratre pisao Glava&scaron;, biti prinos vi&scaron;e u žrtvama hrvatskoga naroda za životnu opstojnost i državnu nezavisnost pa će iz &ldquo;grobi&scaron;ta poklanih franjevaca na &Scaron;irokom Brijegu biti trajan narodni spomenik i ujedno divna žrtva za vjeru i narod.&rdquo; Jednako tako i iz smaknutih velikana hrvatskoga pera Mile Budaka i Radoslava Glava&scaron;a!&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće predavanje, na temu &raquo;Mučeni&scaron;tvo kao znak nasljedovanja Isusa Krista&laquo;, održao je dr. fra Ante Bekavac. &raquo;Temeljno pitanje jest na čemu se zasniva mučeni&scaron;tvo? Odgovor na njega kaže da se ono zasniva na Isusovoj smrti, na njegovoj žrtvi najvi&scaron;e ljubavi, izvr&scaron;enoj na križu da bismo mi imali život. Krist je trpeći sluga koji je dao samoga sebe kao otkupninu za mnoge. U tom smislu teologija mučeni&scaron;tva ili teologija križa pruža dublji smisao kr&scaron;ćanskom trpljenju i smrti koji se zrcale u slici Isusa Krista savr&scaron;enog uzora svakog nedužnog i nevinog trpljenja. Upravo iz razumijevanja Kristova života možemo reći da je mučenik onaj koji slijedi Gospodina sve do kraja, slobodno prihvaćajući da umre za spas svijeta, u najvećem dokazu vjere i ljubavi. Tek u ovom kontekstu postaje i razumljivo za&scaron;to za pobijene hercegovačke franjevce u razdoblju 1942. &ndash; 1945. držimo da su mučenici, iako dodu&scaron;e joj nisu službeno takvima progla&scaron;eni. To ne umanjuje njihovu žrtvu koju su prinijeli ponajprije kao sluge i učenici Isusa Krista. Povijest Crkve duboko je obilježena mučeni&scaron;tvom zbog vjernosti Kristu, a to osobito vidimo u pojedinim mjesnim Crkvama ili redovničkim zajednicama. Mučenici na najsažetiji način izražavaju temeljno značenje smisla trpljenja i patnje. Dok trpe u svom tijelu, oni se suobličuju Kristu patniku koji je svoj život položio za sve ljude. Iz toga temeljnog događaja križa Kristova postaje sasvim razvidno da mučenici ne žive sebi već Kristu Spasitelju i Otkupitelju.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog po&scaron;asti korona virusa posjetitelja je bilo manja nego uobičajeno, ali su svi oti&scaron;li kući zadovoljni onim &scaron;to su čuli. Nakon simpozija nastavljeno je druženje u klaustru samostana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-19-pobijeni-simpozij-2020.jpgMILIJUN DJECE MOLI KRUNICU! MEĐUGORJE SE PRIKLJUČILO KAMPANJIhttp://grude.com/clanak/?i=217513217513Grude.com - klik u svijetSun, 18 Oct 2020 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-18-medjugorje_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovog poslijepodneva djeca i mladi iz župe Međugorje, predvođeni fra Renatom Galićem, molili su krunicu na Podbrdu. <p>&nbsp;</p> <p>Tim činom su se pridružili svjetskoj molitvenoj inicijativi "Milijun djece moli krunicu" koju promiče organizacija papinskog prava "Crkva u potrebi". Pro&scaron;le nedjelje, tijekom molitve Angelus, Papa je dao potporu ovoj molitvi. "Potičem ovu prekrasnu inicijativu u koju se uključuju djeca &scaron;irom svijeta da bi posebno molili za te&scaron;ku situaciju uzrokovanu pandemijom", kazao je Papa.<br /><br /></p> <p>Događaj je ovo &scaron;to se odvija već 16 godina zaredom, a ovog listopada djecu se pozvalo da mole za kraj COVID - 19 pandemije, prenosi Vecernji.ba.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-18-20-10-18-medjugorje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-18-20-10-18-medjugorje2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-18-20-10-18-medjugorje3.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-18-medjugorje_3.jpgĆupter i smokvenjak na markama HP Mostar uz Svjetski dan hranehttp://grude.com/clanak/?i=217498217498Grude.com - klik u svijetSat, 17 Oct 2020 16:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-17-fdcdanhrane2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina je bogata suncem i kamenom, vinovom lozom i smokvom. <p>&nbsp;</p> <p>I u davnim vremenima, kada se živjelo u siroma&scaron;tvu, goste se dočekivalo ra&scaron;irenih ruku i na trpezu se iznosilo najbolje &scaron;to se imalo u kući. Domaćice su uspijevale izraditi slastice koje su bile nezaobilazne na božićnoj trpezi, njima su se počastili dragi gosti, a najvi&scaron;e su im se radovala djeca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među takve, jedinstvene hercegovačke slastice, spadaju ćupter i smokvenjak.<br />Zahvaljujući trudu pojedinaca ćupter i smokvenjak ni danas nisu zaboravljeni, a Hrvatska po&scaron;ta mostar novo izdanje maraka uz Svjetski dan hrane posvetila je upravo ćupteru i smokvenjaku, posebnim okusima Hercegovine s da&scaron;kom pro&scaron;losti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-17-20-10-17-arakdanhrane2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja po&scaron;tanskih maraka je Ivica Madžar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-17-fdcdanhrane2020.jpgPredstavom ''Sve o muškarcima'' počinje Mostarsko proljećehttp://grude.com/clanak/?i=217453217453Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-14-mostarsko-proljece-sveomuskarcima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadamo se da ćemo novo Mostarsko proljeće, ono 2021. dočekati u normalnim okolnostima i s punim dvoranama.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarsko proljeće 2020. u "novim normalnim" okolnostima, počinje sutra (srijeda, 14. listopada) u 19.30 sati u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, predstavom Teatra Gavran "Sve o mu&scaron;karcima".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog posebnih epidemiolo&scaron;kih uvjeta i ograničenog broja gledatelja, ulaz na ovu predstavu isključivo je uz pozivnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da ćemo novo Mostarsko proljeće, ono 2021. dočekati u normalnim okolnostima i s punim dvoranama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O PREDSTAVI</strong><br />Autor: Miro Gavran<br />Glume: Vedran Komerički, Tomislav Krstanovic i Rade Radolovic<br />Režija: Mladena Gavran<br />Asistent režije: Svebor Kamenski-Bačun<br />Kostimograf: Danica Dedijer<br />Scenograf: Dinka Jeričević<br />Scenski pokret: Tihana Strmečki<br />Oblikovanje svjetla: Mario Vnučec<br />Izbor glazbe i oblikovatelj tona: Neven Zebić<br />&Scaron;minka: Željka Horvat<br />Asistentica kostimografkinje: Paola Rilović<br />Premijera: 26.09.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-14-20-10-14-mostarsko-proljece-sveomuskarcima1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;ki svijet u ovoj se priči razotkriva s puno humora i neočekivanih sukoba, dok svaki od glumaca igra po nekoliko različitih uloga. Radnja je smje&scaron;tena u dana&scaron;nji Zagreb, a pred nama prolaze prepoznatljivi suvremeni likovi s kojima se svaki gledatelj može lako poistovjetiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladena Gavran, koja je pro&scaron;le godine režirala &ldquo;Sve o ženama&rdquo;, prihvatila se režije i predstave &ldquo;Sve o mu&scaron;karcima&rdquo;, odabrav&scaron;i za nositelje zahtjevnih uloga tri mlada nadarena glumca: Vedrana Komeričkog, Tomislava Krstanovića i Radu Radulovića. U ovoj dinamičnoj predstavi, glumci su odlučili pružiti vam istinsko teatarsko zadovoljstvo propitujući krajnje granice glumačkog umijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brzi dijalozi, te izmjena dramskih i humornih pasaža karakteristika su ovog teksta koji pruža velike mogućnosti za glumačke transformacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj tekst Mire Gavrana do sada je imao 18 kazali&scaron;nih premijera diljem svijeta, od Rio de Jeneira pa do Moskve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hit komedija Sve o mu&scaron;karcima samo je u Pragu imala vi&scaron;e od 500 repriznih izvedbi, a u Krakovu vi&scaron;e od 400.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-14-mostarsko-proljece-sveomuskarcima.jpgTisuće vjernika u Fatimi: Molitva za kraj pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=217449217449Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-fatima-molitva-procesija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakog listopada oko 100 000 ljudi krene u Fatimsko svetište - mnogi od njih pješice - kako bi obilježili treće zabilježeno viđenje Djevice Marije prije više od 100 godina. <p>&nbsp;</p> <p>No, ove je godine samo 6000 ljudi smje&scaron;teno na masivno otvoreno mjesto zbog&nbsp;<strong>koronavirusa</strong>. Mnogi vjernici, svi u maskama, iskoristili su priliku da se mole za one koji su pogođeni pandemijom, pi&scaron;e <a href="https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-fatima/keeping-the-faith-thousands-pray-in-portugals-main-catholic-site-for-end-to-pandemic-idUSKBN26Y01A?il=0" rel="nofollow" target="_blank">Reuters</a>.<br /><br /></p> <p>"Trebamo živjeti u zajednici - pandemija je to uni&scaron;tila", rekao je <strong>Francisco Simoes</strong>, koji je do katoličkog događaja prepje&scaron;ačio vi&scaron;e od <strong>120 kilometara</strong> (74,56 milja).<br /><br /></p> <p>"Molimo na&scaron;u Djevicu Mariju da nas oslobodi ove proklete pandemije i pomogne onima koji su bolesni, koji su patili i izgubili voljene."<br /><br /></p> <p><strong>Katolička crkva</strong> uči da se Djevica Marija pojavila trojici portugalske djece 1917. godine u Fatimi, koja je tada bila siroma&scaron;no poljoprivredno selo.<br /><br /></p> <p>Vjeruje da je Djevica Marija djeci dala <strong>tri poruke</strong>, takozvane <strong>tajne Fatime</strong>. <strong>Papa Franjo</strong> je pastirsku&nbsp;djecu&nbsp;2017. učinio svecima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Među mno&scaron;tvom, 60-godi&scaron;nji <strong>Antonio Manuel</strong> stajao je pokraj malog kipa Djevice Marije koji je nosio čak od <strong>Valonga</strong>, grada u sjevernoj regiji Portugala, oko 200 kilometara <br />sjeverno od Fatime.</p> <p>"Ove godine molim za liječnike, medicinske sestre, snage sigurnosti, za novinare koji se također bore", rekao je <strong>Manuel</strong>. "I molim za sve koji rade protiv koronavirusa."<br /><br /></p> <p>Iako Portugal ima samo <strong>87.913 </strong>potvrđenih slučajeva koronavirusa i 2.094 smrtnih slučajeva, pandemija bi trebala ostaviti dugotrajne <strong>ožiljke</strong> na <strong>ekonomiji</strong> koja ovisi o turizmu u zemlji, uključujući mjesta poput Fatime, gdje su tvrtke jako ovisne o stranim posjetiteljima da bi preživjele, prenosi <a href="https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-fatima/keeping-the-faith-thousands-pray-in-portugals-main-catholic-site-for-end-to-pandemic-idUSKBN26Y01A?il=0" rel="nofollow" target="_blank">Reuters</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"To je vrlo te&scaron;ko razdoblje za sve", rekao je <strong>Jose Fernando</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-fatima-molitva-procesija.jpgORA ET LABORA ZNAJ, TO JE PUT U VJEČNI RAJ, I ŽIVOT NIJE KRAJhttp://grude.com/clanak/?i=217447217447Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 23:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-sokol-thompson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljen je novi spot za pjesmu "Sokolov krik" Marka Perkovića Thompsona, u izdanju Croatia Recordsa.<p>&nbsp;</p> <p>Ovom pjesmom s albuma "Ora et labora" Thompson počinje svaki svoj koncert.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/vSE3Y3jZfjo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Mi smo ljudi kr&scaron;ćani<br />I ne bojmo se mrijet<br />Bog je pozva nas<br />Da mijenjamo svijet<br /><br /></p> <p>Mi smo ljudi kr&scaron;ćani<br />I ne bojmo se mrijet<br />Samo ljubav može<br />Spasit ovaj svijet<br /><br /></p> <p>Ora et labora znaj,<br />To je put u vječni raj<br />I život nije kraj<br />I moliti, raditi<br /><br /></p> <p>Ora et labora znaj,<br />To je put u vječni raj<br />I život nije kraj<br />I moliti, raditi<br /><br /></p> <p>Ora et labora znaj,<br />To je put u vječni raj<br />I život nije kraj</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-sokol-thompson.jpgPapa Franjo na funkciji ostavio samo dvojicu ovjekovječenih prijatelja Hrvata u BiH i MEĐUGORJAhttp://grude.com/clanak/?i=217445217445Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-03-christoph-schonborn-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo djelomično je obnovio sastav Kardinalskog povjerenstva za Vatikansku banku IOR (Istituto per le Opere di Religione - Ustanova za vjerska djela).<p>&nbsp;</p> <p>Od petorice dosada&scaron;njih članova ostaju samo &scaron;panjolski kardinal Santos Abril y Castello kao predsjednik te bečki nadbiskup kardinal Christoph Sch&ouml;nborn, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/odluka-pape-na-celu-kardinalskog-povjerenstva-za-vatikansku-banku-bivsi-apostolski-nuncij-u-bih-1438050" target="_blank"><strong>Večernji list&nbsp;BiH</strong></a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Reforme i kardinali<br /><br /></strong></p> <p>Upravo ta dvojica kardinala, koje se smatra dijelom najbližih suradnika pape Franje, zanimljiva su i za Bosnu i Hercegovinu. Kardinal Castello, danas 85-godi&scaron;njak, bio je imenovan za nuncija u Bosni i Hercegovini u travnju 2003. godine, a zanimljiva je stvar da je već do dolaska na tu službu ovaj istaknuti vjerski dužnosnik i poliglot odlično znao hrvatski jezik. U BiH ga je dočekala i smrt pape Ivana Pavla II. te je iz Sarajeva uputio priopćenje u povodu tužnog događaja.<br /><br /></p> <p>- Nema sumnje da je Papa bio osoba izvanrednoga bogatstva. Njegova neobična inteligencija i njegova &scaron;iroka kultura, ne samo na vjerskom nego i na filozofskom i sociolo&scaron;kom području, pretvarale su njegove kontakte u ispitivanje problema koji su impresionirali svojom o&scaron;trinom - istaknuo je tada o Papi kojeg je pratio na sedam međunarodnih putovanja.</p> <p><br />S papom Franjom Castello se sprijateljio prije dolaska u BiH, i to dok je bio nuncij u Argentini, a dana&scaron;nji papa Jorge Mario Bergoglio bio nadbiskup Buenos Airesa. Kardinal Christoph Sch&ouml;nborn, kojeg mnogi smatraju najvećom podr&scaron;kom papi Franji u provođenju reformi, ovjekovječeni je prijatelj Hrvata u BiH, koji je puno učinio za Međugorje. Dolazio je u ovo mjesto ukazanja Blažene Djevice Marije pa čak bio i kritiziran od onih koji nisu bili skloni Međugorju, no nikad se nije pokolebao.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron; Sveti Otac korak po korak davao je znakove da je Međugorje blagoslovljeno mjesto na kojemu je Gospa ljudima tako blizu i &scaron;alje toliku pomoć.<br /><br /></p> <p><strong>Povjerenstvo bez Bozanića<br /><br /></strong></p> <p>Crkva sa zahvalno&scaron;ću priznaje ono &scaron;to toliki ljudi već desetljećima doživljavaju u Međugorju i &scaron;to vas potiče da, unatoč ljetnoj vrućini, dolazite u tako velikom broju na ovo mjesto milosti. Ovdje nam je nebo tako blizu, ovdje Gospa daruje toliko utjehe i obraćenja, ovdje mnogi od vas otkrivaju radost ispovijedi, sakramenta opro&scaron;tenja. Ovdje doživljavate zajedni&scaron;tvo u vjeri, ovdje sklapate prijateljstva, ovdje mnogi doživljavaju unutarnje iscjeljenje od životnih rana. Molite za papu Franju - napisao je u jednom od pisama Međugorju. Sama činjenica da je Papa u jednoj od najvažnijih institucija sačuvao dvojicu osvjedočenih prijatelja Hrvata katolika u BiH ide u prilog tome da ovda&scaron;nji narod, ali i cijelu BiH, Vatikan neće zaboraviti.<br /><br /></p> <p>Također, u Kardinalskom povjerenstvu vi&scaron;e nije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je bio član od 2014. godine.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-03-christoph-schonborn-1.jpgŠIROKI BRIJEG: ''Stopama pobijenih'' – XII. simpozijhttp://grude.com/clanak/?i=217437217437Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Ante Bekavac, profesor na Katedri moralne teologije pri KBF-u u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na &Scaron;irokom Brijegu u nedjelju, 18. listopada, bit će održan XII. simpozij pod nazivom &raquo;Stopama pobijenih&laquo;. Osvjetljavanje je to jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo. Priređivač simpozija je Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Ante Bekavac, profesor na Katedri moralne teologije pri KBF-u u Zagrebu. Nakon sv. mise u samostanskoj će dvorani biti održana sljedeća predavanja. Povjesničar mr. don Pero Brajko govorit će o svjedocima vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom Drugog svjetskog rata i komunističke Jugoslavije. Mate Kovačević, publicist, govorit će, pak, na temu &raquo;Fra Radoslav Glava&scaron; i Mile Budak &ndash; dvije književne sudbine&laquo;. &raquo;Mučeni&scaron;tvo kao znak nasljedovanja Isusa Krista&laquo;, tema je dr. fra Ante Bekavca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info (Događanja + Simpoziji). Ubrzo će tu biti stavljeni i ovi najnoviji radovi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgZlatko Sudac: Međugorje je Božje mjesto, Gospa je strpljiva i svojim nas porukama podučavahttp://grude.com/clanak/?i=217394217394Grude.com - klik u svijetSat, 10 Oct 2020 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-01-zlatko-sudac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Video gdje Zlatko Sudac upozorava na brojna ukazanja, vizije i vidioce i karizmatike unutar kršćanskih krugova pogledan je preko 125 tisuća puta i ako je suditi po komentarima, izazvao je veliku raspravu. <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ubrzo je obrisan a ponovno je objavljen samo audio zapis te propovijedi koju je ponovno poslu&scaron;alo vi&scaron;e od 40 tisuća ljudi. U ovoj podosta o&scaron;troj poruci upozorenja Sudac nam daje usporedbu dana&scaron;njeg svijeta prepunog nekih vizija i duhovnih uzleta s Blaženom Djevicom Marijom koja, i kada joj se ukazao anđeo Gabrijel to nikome, ba&scaron; nikome nije rekla, pa ni svetom Josipu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Da se nama ukaže anđeo Gabrijel danas, ovdje imali bi smo sveti&scaron;te&rsquo;, objasnio je, prenosi Dnevno.hr.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Na svakom koraku neki vidioci, na svakom koraku nekakvi karizmatici, ne svakom koraku nekakva ukazanja. Ljudi moji, ako je nula cijelih nula jedan posto od toga Božjeg, skidam kapu! &ndash; zagrmio je Sudac nakon čega je rekao: Osim Međugorja, to je Božje mjesto!<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">O Međugorju je svojevremeno progovorio i za Glasnik mira te rekao:<br /> Međugorje je ispovjedaonica svijeta. Kroz njega su pro&scaron;li milijuni ljudi, tamo se obraćaju Bogu, doživljavaju Boga, čine životne ispovijedi, idu na sakramente&hellip; To su plodovi, a Isus jasno kaže: &ldquo;Po plodovima ćete prepoznati!&rdquo; Duboko sam uvjeren da je Međugorje sveto mjesto. Gospa je strpljiva i svojim nas porukama podučava. Jednom je rekla: &ldquo;Ako vi nećete doći k meni, doći ću ja k vama&rdquo;. Svi smo mi Crkva Božja i hvala Bogu &scaron;to nas u Međugorju okuplja&rdquo;</p> <p style="text-align: justify;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/HqGFtGqmapk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-01-zlatko-sudac.jpgLijepa djevojka snažnom porukom na maski privukla pozornosthttp://grude.com/clanak/?i=217386217386Grude.com - klik u svijetFri, 09 Oct 2020 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-09-maska-zg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djevojka u centru Zagreba privukla je pažnju porukom na zaštitnoj maski.<p>&nbsp;</p> <p>Nosila je plavu masku na kojoj je na jednoj strani bio lik Blažene Djevice Marije, a na drugoj ispisana poruka: "Marijo pomoćnice kr&scaron;ćana, moli za nas."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-09-maska-zg.jpgSvečanom misom Puljić proslavio 75 godina života, 50 misništva, 30 biskupstva i više od 25 kardinalske službehttp://grude.com/clanak/?i=217374217374Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 17:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-puljic-misa-obljetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završavajući Misno slavlje, kardinal Puljić zahvalio je svima koji su sudjelovali na proslavi i tako mu pomogli zahvaljivati.<p><br />Svečanim Euharistijskim slavljem, u četvrtak, 8. listopada 2020. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, obilježio je: 75 godina života, 50 misni&scaron;tva, 30 biskupstva i vi&scaron;e od 25 kardinalske službe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Puljić slavio je Misu u zajedni&scaron;tvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini mons. Luigijem Pezzutom i predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim, te svim članovima Biskupske konferencije BiH: nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem vojnog ordinarijata mons. Tomo Vuk&scaron;ićem, biskupom banjolučkim mons. Franjom Komaricom, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Petrom Palićem, pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom i umirovljenim biskupom iz Mostara mons. Ratkom Perićem te apostolskim vizitatorom za župu Međugorje nadbiskupom mons. Henrykom Hoserom, zatim nadbiskupom beogradskim mons. Stanislavom Hočevarom te pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim mons. Ivanom Ćurićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncelebriralo je oko stotinu dijecezanskih i redovničkih svećenika, a među njima bili su i franjevački provincijali Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Marinčić i fra Miljenko &Scaron;teko te provincijal Hrvatske dominikanske provincije p. Slavko Sli&scaron;ković i provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Tihomir &Scaron;utalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Svetoj misi sudjelovale su i redovnice raznih kongregacija među kojima i tri provincijalne glavarice iz Sarajeva, zatim bogoslovi, sjemeni&scaron;tarci i drugi vjernici. Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mje&scaron;oviti zbor pod ravnanjem vlč. Marka Stanu&scaron;ića, a asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni&scaron;ta predvođeni mons. Tomom Kneževićem</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodeći u Misno slavlje karidnal Puljić pozdravio je nuncija Pezzuta i sve nazočne nadbiskupe i biskupe, provincijale i drugu &bdquo;braću misnike svih službi&ldquo;, sve redovnice na čelu s njihovim poglavaricama, kandidate i kandidatice, bogoslove, vjernike prisutne u katedrali, kao i sve koji su Misu pratili putem elektronskih medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozdravio je i sve medijske djelatnike, te zahvalio svima koji su mu čestitali obljetnice, a čiji je dolazak spriječila pandemija koronavirusa počev&scaron;i od zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, te svih biskupa iz Hrvatske i drugih krajeva i mnogih drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Obilježavanje jubileja je vi&scaron;estruko značenje: U prvom redu to je ispit savjesti &ndash; kako sam obavljao svoju službu? Ovaj trenutak je prigoda da se pokajem za sve propuste i sve poteze kojima sam krivo napravio&ldquo;, kazao je kardinal Puljić moleći opro&scaron;tenje od svih onih koje je &bdquo;iz neznanja i nespretnosti možda 'ranio' te zamolio &bdquo;milosrdnog Boga da izliječi sve te rane&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;A molim Boga da i moje rane izliječi jer nije moguće toliko putovati i prevaliti toliki put, a ne biti ranjen&ldquo;, kazao je kardinal Puljić dodav&scaron;i da danas u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, kao i svakog 8. u mjesecu, obilježavaju &bdquo;Stadlerov dan&ldquo; kada se &bdquo;nadahnjujemo na tom velikanu duha i srca, koji nas je toliko zadužio te ujedno molimo da ga &scaron;to prije doživimo uzdignuta na čast oltara&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uz dana&scaron;njeg sv. &Scaron;imuna Bogonosca neka se za nas zauzme i sluga Božji Josip Stadler da se umijemo iskreno Bogu zahvaliti za sve milosti kojima je Bog me pratio kroz moju službu&ldquo;, riječi su kardinala Puljića koji je kazao da u ovu Misu želi 'unijeti' sve one koji su mu se preporučili, među kojima brojni koji se uputili svoje poruke, tražeći da se za njih moli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Evo, obećavam iskreno sve ih donijeti ovdje na oltar&ldquo;, rekao je kardinal Puljić koji je, uz zahvalu Bogu, riječi zahvale uputio i svim svojim suradnicima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i brojnim vjernicima, koji su istinski, zajedno s njim, voljeli i žrtvovali se za mjesnu Crkvu vrhbosansku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;avajući Misno slavlje, kardinal Puljić zahvalio je svima koji su sudjelovali na proslavi i tako mu pomogli zahvaljivati. &bdquo;Zazvat ćemo Božji blagoslov da vas prati, ispuni u srcu i utje&scaron;i&ldquo;, kazao je kardinal Puljić zahvaliv&scaron;i na kraju i svima koji su uputili lijepe riječi i želje i poželio da ih sve Bog blagoslovi kako bi mogli biti &bdquo;vjerni do kraja svoga života&ldquo;. &bdquo;To, na neki način, i preporučujem vama: molite da iskreno budem ustrajan i vjeran Bogu u ovoj službi&ldquo;, rekao je kardinal Puljić koji je pozvao sve nazočne biskupe da zajedno upute blagoslov &bdquo;na nazočne vjernike, ovu zemlju i sve koji u njoj žive, kao i sve ljude dobre volje&ldquo;, zaželjev&scaron;i da ih sve prati Božji blagoslov u životu, javlja kta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-puljic-misa-obljetnica.jpgPreminuo poznati klapski pjevač Roko Jelić, imao je samo 35 godinahttp://grude.com/clanak/?i=217371217371Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-roko-jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roko Jelić, član zadarske klape Puntamika, preminuo je u 35. godini.<p>&nbsp;</p> <p>"Jutros nas je zauvijek napustio na&scaron; Roko. Čovjek mirne i dobre ćudi, intelektualac i veliki zaljubljenik u dalmatinsku klapsku glazbu. Čovjek, čiji su prsti virtuozno dodirivali strune mandoline, ostavio je tugu u na&scaron;im srcima, nevjericu i bezbroj pitanja bez odgovora. Ostaje nam tek nada i vjera da ćemo se opet sresti negdje gore i skupa zapjevati", oprostili su se na Instagramu njegovi kolege iz klape.<br /><br /></p> <p>"Čuvat ćemo, prijatelju, uspomenu na tebe, na tvoj mladi život, uspomenu na tvoju dobrotu, na tvoju pjesmu i tvoju mandolinu. Počivaj u miru Božjem, dragi na&scaron; Roko!", poručili su u emotivnoj objavi.<br /><br /><br />Uzrok smrti je zloćudna bolest od koje je bolovao tek nekih 20 dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-roko-jelic.jpg''Zamišljam da me čuješ svaki put dok negdje hodam, plovim, samo ležim i blejim u zvijezde…''http://grude.com/clanak/?i=217353217353Grude.com - klik u svijetWed, 07 Oct 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-07-roko-jakupovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domagoj Jakopović Ribafish posvetio je emotivnu objavu svom tragično preminulom sinu. "Danas, kad bi napunio petnaest godina…", naslovio je poruku.<p><br />"Moja mama kad me poku&scaron;ava utje&scaron;iti kaže da si ovdje među nama bio s nekom svrhom, i da je sve &scaron;to se dogodilo jednostavno moralo biti tako jer smo na ovom Planetu samo mali i prolazni. Kaže i da trebam biti sretan jer sam imao pravu nepatvorenu ljubav, koju nemaju mnogi koji na&scaron;tancaju hrpu dječurlije i uopće im nije stalo do njih. Kažu ljudi i jo&scaron; puno stvari, ali na dana&scaron;nji dan odustajem od ljudi i želim biti posve sam, sam sa svojim mislima, tugom i suzama, tumarati negdje po jesenjim bojama i pričati ne&scaron;to suvislo s pogledom u nebo", započeo je Ribafish uz fotografiju sina.<br /><br /></p> <p>"Zami&scaron;ljam da me čuje&scaron; svaki put dok negdje hodam, plovim, samo ležim i blejim u zvijezde&hellip; I ne znam kako bi danas izgledao, pa dvojim između ovakvog veseljka kad smo osvojili Paklenicu, onakvog kakav si bio u trenutku kad si oti&scaron;ao, ili nekakvog ozbiljnog srednjo&scaron;kolca koji brine o frizuri, rastura na dramskoj ili pak ima neki novi hobi koji meni kao i obično &ndash; nije previ&scaron;e jasan&hellip;", nastavio je.<br /><br /></p> <p>"Imao sam jasan plan &scaron;to bih ti dao na dana&scaron;nji dan, karte za koncert po tvom izboru (ok, bunio bih se na onaj norve&scaron;ki metal i cajke, ali zna&scaron; da bi na kraju bilo po tvome) i knjigu Zlatka Krilića Živi pijesak. I naravno, putovanje na neku tvoju destinaciju gdje bismo i&scaron;li nakon &scaron;kole. Iako te i dalje zami&scaron;ljam kao lika za Disneyland, vjerojatnije bi ti htio Las Vegas ili ne&scaron;to slično, ali želja bi se ispo&scaron;tovala. Na&scaron;li bi neki način da se maknemo iz Zagreba i igramo, smijemo, zabavljamo, svađamo, plačemo, volimo&hellip;", pi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>"Ali eto, tebe nema, a ja trčim na tisuću strana kako ne bih stao i predao se, poku&scaron;avam glumiti klauna i zabavljati sve oko sebe, poku&scaron;avam sve da zaboravim koliko mi nedostaje&scaron;, čovječe, da si barem tu, makar me sad pola sata prije &scaron;kole gađao najtežim udžbenikom i odbio doručak&hellip;</p> <p><br />Kako je sve sad besmisleno i glupo, kako je te&scaron;ko i jadno kad vi&scaron;e nisi tu i kako bih te samo grlio i osjetio tvoju toplinu, Žmrmbljo moj mali, idi dalje tulumari tamo gdje već jesi i znaj da te volim najvi&scaron;e na svijetu. Podignite ča&scaron;u za Rokatanskog, plivamo za njega ovog ljeta", zaključio je emotivnu objavu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-07-roko-jakupovic.jpgNa pitanje o 'konzervativnoj struji' prethodnika, Palić odgovorio: KRŠĆANSTVO NIJE IDEOLOGIJAhttp://grude.com/clanak/?i=217336217336Grude.com - klik u svijetTue, 06 Oct 2020 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razgovoru za Direktno.hr novi biskup u Hercegovini Petar Palić govori o pitanju Međugorja, odnosu prema Hercegovačkom slučaju i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. <p>&nbsp;</p> <p>Iako bi dio javnosti, očekivao odgovore u smjeru hvalospjeva prema ranijem vodstvu Hercegovačke biskupije, očito je da biskup Palić želi realno sagledati situaciju i ne glorificirati "konzervativne struje" koje su probleme, odnosno laž željele nametnuti tako &scaron;to su kažnjavali nevine. Odatle i odgovor: Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kr&scaron;ćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve. Kr&scaron;ćanstvo nije ideologija - odgovorio je na pitanje o konzervativnoj ideologiji svog prethodnika.</p> <p><br />I prema tom odgovoru nazire se sličnost s Papom Franjom, koji je u svom mandatu iz kardinalskog zbora izbacio vi&scaron;e kardinala nego &scaron;to ih je izbačeno u pro&scaron;la dva stoljeća, a o kojem je ovih dana ugledni vatikanist Marco Politi objavio knjigu "Franjo među vukovima". A prije intervjua citirati ćemo i ono napisano o knjizi ili iz knjige.</p> <p><br />Knjiga, prema pisanju Darka Pavičića, vrlo slojevito otkriva plan poglavara Katoličke crkve za promjenu cijele Crkve, od njezina vrha do dna. Podsjetimo, a u mislima uspoređujemo i s ovim slučajem Franjo želi Crkvu u pokretu, koja se ne zatvara unutar svoje ograde zbog straha od nedaća. &bdquo;Kažem vam: tisuću puta mi je draža Crkva koja je doživjela nezgodu, nego bolesna Crkva! Crkva koja ima hrabrosti riskirati da izađe&ldquo;, njegove su riječi.</p> <p><br />Jedan Papa, svjestan da na svojoj strani ima narod, kada je nakon izbora oblačio papinsku odjeću, odbio je tradicionalni crveni ogrtač i rekao ravnatelju papinskih liturgijskih slavlja mons. Guidu Mariniju: &bdquo;Ne hvala, to Vi obucite&hellip; karneval je zavr&scaron;io!&ldquo;</p> <div>&bdquo;Crkveni su poglavari često bili narcisi kojima su njihovi dvorani laskali i zlobno ih poticali. Dvor je guba papinstva&ldquo;, povjerio se svojevremeno Franjo Eugeniju Scalfariju, osnivaču novina &bdquo;La Repubblica&ldquo;.<br /><br /></div> <div><br /> <div>&bdquo;Franjo poni&scaron;tava svaku barijeru. Blizak je poput rođaka, razoružava iskreno&scaron;ću kojom podsjeća na evanđeoske zapovijedi, propovijeda milosrđe i poziva ljude da se ne pla&scaron;e nježnosti. U dvorani za audijencije djeca mogu ići k njemu dok drži govor. Poput ujaka, prolazi im rukom kroz kosu i ne uznemiruje se ako se tko od njih popne na papinski stolac. Jedini autoritet koji postoji i vlada u Crkvi &ndash; podsjeća &ndash; jest Krist, čiji je on učenik&ldquo;, pi&scaron;e Politi, citirajući kardinala Taurana da se &bdquo;Ivana Pavla II. dolazilo vidjeti, Benedikta XVI. slu&scaron;ati, Franju dodirnuti&ldquo;.<br /><br /> <div>&nbsp;</div> <div>Franjin stav koji je oduvijek imao i kao nadbiskup i koji svojim svećenicima želi utuviti u glavu, a to je da svećenik ne smije biti činovnik, nego mora znati postupati sa savjestima polazeći od njihove konkretne situacije, pružati &bdquo;puno milosrđa u ispovjedaonici&ldquo;, olak&scaron;ati pristup sakramentima, &bdquo;odmah dati Božje stvari onima koji ih zatraže&ldquo;. I dati besplatno, jer svećenik nije vlasnik Božjih dobara, nego njegov posrednik. Svećenici znaju da je Jorge strog prema onima koji &ndash; crkvenim pravilima, raznim zaprekama i birokracijom &ndash; opterećuju svoje odnose s vjernicima. &bdquo;Radije bih ja umro, nego da tebe ubiju&rdquo;, rekao je dok je bio nadbiskup u Buenos Airesu svome svećeniku kojemu je mafija prijetila smrću i život mu je doista visio o koncu. &bdquo;U stvarnosti nema ničega ideolo&scaron;kog u papinu stavu. Bergoglio je uvijek bio protiv marksistički obilježene teologije oslobođenja&ldquo;, obja&scaron;njava Franjinu poziciju Politi, odbijajući tako teze o isusovcu-marksistu Bergogliu.<br /><br /></div> <div><br /> <div>&bdquo;Biskupi moraju voditi, ne gospodariti. Biti bliski ljudima, kao očevi i braća, strpljivi i milosrdni. Živjeti stilom unutarnjega i vanjskoga siroma&scaron;tva, bježeći od ambicija i vodeći jednostavan i skroman život. Umjesto biskupa koji zapovijeda, Franjo pokazuje lik pastira koji zna biti i ispred stada, kako bi mu pokazao put, i u sredini, kako bi ga držao na okupu, i iza stada kako nitko ne bi zaostao, no &lsquo;ponajvi&scaron;e stoga &scaron;to s&acirc;mo stado posjeduje vlastiti njuh za pronalaženje novih putova&rsquo;. Slika je biskupa koji uči iz njuha vjernika bez presedana. Posebice kada dolazi iz usta jednoga pape&ldquo;, veli Politi i citira urugvajskog pravnika Guzm&aacute;na Carriquirya, tajnika Papinske komisije za Latinsku Ameriku, koji kaže: &bdquo;Bergoglio je nasljednik Petrov, a ne Konstantinov.&ldquo; Knjiga detaljno opisuje kako se Franjo uhvatio uko&scaron;tac s vatikanskim financijama i demontirao korumpiranu mrežu koja je sezala do samoga vrha Crkve, a uz mnoga navedena imena prepoznat će se i neki vlasnici računa u Vatikanskoj banci (IOR) povezani i s na&scaron;im krajevima.<br /><br /><br /></div> </div> <div>Već sada budućnost katoličanstva nije vi&scaron;e u rukama Staroga kontinenta, nego u mno&scaron;tvu Trećega svijeta&ldquo;, zaključuje Politi i dodaje kako papa Franjo nema iluzija te misli kako Crkvi koja nije bliska ljudima i ne pokazuje Isusovo lice kao ljubav i spasenje prijeti rizik od umiranja. Bespovratna revolucija &bdquo;No argentinski je papa ipak uporan. Izgradnja sinodalne Crkve, koja vi&scaron;e nije monarhična, ostaje njegov ključni cilj. Ako uspije pretvoriti Sinode biskupa u trajan instrument sudioni&scaron;tva u papinskoj vladi, učiniti ih malim koncilima na kojima se određuje smjer kretanja Crkve u moru modernosti &ndash; koji će u budućnosti uključivati i cijeli vjernički narod, mu&scaron;karce i žene &ndash; ako će se njegova ideja siroma&scaron;tva probiti u crkvenome sustavu, Bergogliova će revolucija postati nepovratna&ldquo;, kaže Politi u knjizi koja od ovoga tjedna nalazi put i do hrvatskih čitatelja.<br /><br /><br /></div> <div><strong><em>Grude.com/Vecernji.hr</em></strong></div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> </div> </div> <p><em><strong>Prenosimo intervju portala Direktno.hr s biskupom Palićem.<br /></strong></em></p> <p><strong>Uzvi&scaron;eni Oče biskupe, naslijedili ste stolicu i funkciju od čovjeka koji je imao jasne stavove po pitanju nekih pojavnosti u na&scaron;em dru&scaron;tvu. Mnogi su isticali kako je njegov pristup "strog i pravedan". Kako se vi planirate postaviti, primjerice, prema nekim temama kao &scaron;to su izazovi pred kojima se u ovim vremenima sreće Crkva?</strong></p> <p>Svaka osoba je jedna i jedinstvena i svatko od nas ima svoj način rada, komunikacije i ophođenja. Bog je svakomu od nas dao različite darove i čovjek se tim Božjim darovima služi. &Scaron;to se tiče izazova i tema, vjernik kr&scaron;ćanin na sve izazove i teme gleda, kako se to povijesno-teolo&scaron;kim rječnikom kaže, 'sub specie aeternitatis', odnosno s gledi&scaron;ta vječnosti i trudi se tražiti najbolje moguće odgovore na izazove s kojima se susreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljudi u Hercegovini imaju jaku, živu vjeru, međutim, ima i onih koji su samo nominalno katolici i vjernici. Imate li neki plan kako prema njima pristupiti i poku&scaron;ati ih vratiti vjerničkom životu?</strong></p> <p>Ni Crkva u Hercegovini nije imuna na porast sekularizacije crkvene vjere. Jedini &nbsp;odgovor u takvim i sličnim izazovima jest autentičan i dosljedan način života nas vjernika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;eg prethodnika biskupa Ratka često su znali svrstavati u "konzervativniju struju" po pitanju vjerske teologije. Gdje vi sebe vidite? Jeste li vi&scaron;e "konzervativac" ili "liberal"?</strong></p> <p>Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kr&scaron;ćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve.</p> <p>Kr&scaron;ćanstvo nije ideologija i veoma je te&scaron;ko ideolo&scaron;kim pojmovima iz određenog povijesnog razdoblja ocjenjivati nečije djelovanje. Zadaća i uloga svakog biskupa je biti čuvar&nbsp;pologa vjere i autentični navjestitelj Božje Riječi. Ne opterećujem se time kojim će rječnikom ideologija netko opisivati moje služenje Crkvi u ovom djelu Božjega naroda u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate bogato iskustvo življenja u različitim sredinama. &Scaron;to će Vam biti najveći izazovi u Hercegovini?</strong></p> <p>Na početku sam svoje službe i bilo bi pretenciozno i neodgovorno davati neke duboke analize, osobito na ovim prostorima. Međutim, sigurno je na vjerskom planu izazov na koji način u dana&scaron;nje vrijeme i u dana&scaron;njim okolnostima, pa i ovim okolnostima ugroze korona virusom, pastoralno djelovati, slaviti liturgiju i navije&scaron;tati Evanđelje.</p> <p>Na dru&scaron;tvenom planu izazov je sigurno kvalitetan suživot te nastojanje oko za&scaron;tite prava i vladavine prava.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako gledate na političku situaciju u BiH? Politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH često ističu problem političke obespravljenosti bh. Hrvata. Ona objektivno postoji, ako planirate postupati po pitanju te problematike?</strong></p> <p>Tko imalo poznaje Bosnu i Hercegovinu, svjestan je da je politička situacija u ovoj zemlji kompleksna. Kad god su ugrožena bilo čija prava, kad god je netko obespravljen, znak je to za uzbunu svima i za promjenu dosada&scaron;njeg načina djelovanja. Zauzimat ću se za za&scaron;titu ugroženih i obespravljenih, koliko je to u mojoj moći i djelokrugu moga poslanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postoji li &scaron;ansa da Papa posjeti Mostar ili Hercegovinu?</strong></p> <p>Nisam čuo da je bilo riječi o ovoj mogućnosti. Za sada.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hercegovački slučaj i odnos biskupa s franjevcima obilježio je dosta prethodna tri &nbsp;desetljeća. Kakav će biti va&scaron; pristup? Očekujete li zatopljenje odnosa? Tko, zapravo, treba učiniti prvi potez?</strong></p> <p>Pitanje 'Hercegovačkog slučaja', kako se već to uvriježilo u govoru, nije pitanje moga osobnoga pristupa. To je pitanje odnosa svih nas prema odluci Pape i Svete Stolice i prihvaćanja ili odbacivanja te odluke. Od svih se traži odgovornost u po&scaron;tivanju prava i obveza. Odnosi s franjevcima su dobri. Oni imaju svoju karizmu i svoju ulogu i u ovoj biskupiji, a biskup ima svoje poslanje i odgovoran je pred Bogom i pred Svetom Stolicom za biskupiju i vjernike koji su mu povjereni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoće li pitanje Međugorja biti rije&scaron;eno u narednih 20 godina?</strong></p> <p>Svatko tko poznaje način djelovanja Crkve, zna da je za Crkvu kategorija vremena veoma relativna. Državni tajnik Svetoga Oca kardinal <strong>Pietro Parolin </strong>običava govoriti o 'Božjem vremenu'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to Vam se do sada najvi&scaron;e sviđa u Mostaru?</strong></p> <p>Radi brojnih pastoralnih obveza i u biskupiji i izvan nje, nisam, nažalost, jo&scaron; stigao upoznati ljepote i znamenitosti ovoga grada. Nadam se da ću to moći učiniti uskoro. Ali, zahvaljujući susretima sa svećenicima, vjernicima i ljudima dobre volje, osjećam se već domaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Direktno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-petar-palic.jpgSveti Franjo Asiški – istinski Isusov sljedbenikhttp://grude.com/clanak/?i=217305217305Grude.com - klik u svijetSun, 04 Oct 2020 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-04-cathopic_1489676226593919-479x0-c-default.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Franjo Asiški dvije je godine prije smrti ušao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama što ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz.<p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo Asi&scaron;ki rodio se početkom god. 1182. u Asizu kao sin trgovca Pietra di Bernardonea i Ivane. U odsutnosti oca krstila ga je majka dav&scaron;i mu ime Ivan. Otac je tome imenu kasnije dodao Franjo, s kojim je taj svetac u&scaron;ao u ljudsku povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mali&scaron;an je u župnoj &scaron;koli sv. Jurja naučio čitati i pisati. Kao dječak i mladić bavio se prodajom sukna, &scaron;to je bilo zanimanje i njegova oca. Uz posao živahni je mladić u sebi osjećao vatrenu želju da bude prvi, da prednjači, da se na neki način odlikuje. Volio je svečanosti, rasko&scaron;, bio prilično lakomislen. Uz te manje savr&scaron;ene prirodne kvalitete imao je i boljih: tankoćutnu osjećajnost, samilost prema siromasima, kojima bi dijelio obilnu milostinju, a bio je i ćudoredno neporočan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je tako upadan i osebujan da je bio vođa vesele mladenačke asi&scaron;ke družbe, &ldquo;kralj gozba i zabava&rdquo;, u kojima je znao potro&scaron;iti dosta očeva novca. Zanesen avanturizmom i slavom, sudjelovao je aktivno i u oružanim razmiricama između Asiza i Peruggie, između naroda i feudalaca. Već je u tom razdoblju njegova života nazrijevati neke klice Božjega poziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je Franjo do&scaron;ao iz zarobljeni&scaron;tva iz Peruggie te se oporavio od podulje bolesti, iako se ne&scaron;to u du&scaron;i bija&scaron;e već promijenio, poku&scaron;ao je ipak poći za slavom novim putovima i to onom slavom koja dolazi od oružja, od juna&scaron;tva u oružanoj vite&scaron;koj borbi. Uputio se stoga prema pokrajini Pugli, a zaustavio u Spoletu. Uzrok tome bija&scaron;e tajanstveni glas u snu, koji ga je pozivao da slijedi radije gospodara nego slugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo se tada vratio u svoj Asiz, ondje raskrstio s veselim dru&scaron;tvom te započeo život revnog razmi&scaron;ljanja i pobožnosti. Da svlada ono &scaron;to mu po naravi bija&scaron;e odvratno, dao se na djela herojske ljubavi prema siromasima i gubavcima. U to je doba poduzeo i hodoča&scaron;će u Rim, u&nbsp;baziliku sv. Petra, na grob apostolskog prvaka. U jesen god. 1205. bija&scaron;e opet u rodnom Asizu. Tada je u crkvici San Damiano triput čuo zov Raspetoga: &ldquo;Franjo, pođi i popravi mi crkvu jer, kako vidi&scaron;, sva je u ru&scaron;evinama!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obnovio je crkvicu sv. Damjana te ondje povučen provodio vrijeme u razmatranju, u molitvi, pomalo ipak zabrinut kako će izbjeći očevu gnjevu koji je bio nad njim razočaran. Razočaranje je dolazilo iz zemaljskih pobuda, planova i ambicija, koje je imao sa sinom. Sve je to njemu neshvatljivim sinovljevim pona&scaron;anjem palo u vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, sveti Franjo se javno pred pobožnim asi&scaron;kim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku ba&scaron;tinu. Time se kao pokornik i Bogu posvećena osoba podložio posve crkvenoj vlasti. Tada je izjavio: &ldquo;Čujte me i shvatite dobro! Do ovog sam časa svojim ocem nazivao Petra Bernaridonea, odsad s većim pouzdanjem mogu reći: Oče na&scaron;, koji jesi na nebesima, u tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svog ufanja.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nalazeći se jednog dana u crkvi sv. Marije anđeoske, čuo je kod mise ove evanđeoske riječi: &ldquo;Ne pribavljajte sebi u pojase ni zlatna, ni srebrna, ni bakrena novca; ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni &scaron;tapa, jer radnik zaslužuje uzdržavanje!&rdquo; (Mt 10,9-10)&hellip; Čuv&scaron;i te riječi, bio je tako snažno zahvaćen ljubavlju prema siroma&scaron;tvu da je uskliknuo: &ldquo;To je &scaron;to tražim, to je &scaron;to svim srcem želim!&rdquo; Kasnije mu je svećenik protumačio sav smisao tih riječi, a i onih koje iza njih u Evanđelju sv. Mateja slijede. Iz njih proizlazi apsolutno siroma&scaron;tvo, ponizno predanje i pouzdanje u Boga, obilaženje i propovijedanje Radosne vijesti Božjemu puku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako poučen i zahvaćen Božjom riječju iz 10. glave Matejeva evanđelja, Franjo je svoju pustinjačku odjeću zamijenio &ldquo;minoritskom&rdquo; &ndash; manje braće, kako će kasnije nazvati svoj red i njegove sljedbenike. Odložio je remen, sandale i &scaron;tap, a svoju je grubu tuniku opasao bijelim konopom. Na glavu je stavio kapucu ili kukuljicu, kakvu su tada običavali nositi umbrijski seljaci. I tada je u svojoj župnoj crkvi sv. Jurja u Asizu s velikim duhovnim žarom izrekao svoju prvu pokorničku i moralnu propovijed: &ldquo;jednostavnom riječju ali velikodu&scaron;nim srcem, pobuđujući i izgrađujući svoje slu&scaron;atelje&rdquo;. Za svoju je zaručnicu izabrao sestricu siroma&scaron;tinu, a te će neobične zaruke genijalni Dante, koji će i sam postati franjevački trećoredac, opjevati u stihovima svojim nenadma&scaron;ivim pjesničkim perom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjino je propovijedanje palilo, a jo&scaron; vi&scaron;e primjer. Potreseni njima, samo nekoliko dana kasnije pridruži&scaron;e mu se prvi sudrugovi novoga načina života: bogati trgovac Bernardo da Quintavalle, pravnik Pietro Cattani, zatim ponizni brat Egidije iz Asiza i neki drugi, njih 12 skupa s Franjom na broju. Sveti Franjo ih je godinu dana poučavao, a onda počeo slati na propovijedanje. Sakupiv&scaron;i neke evanđeoske tekstove, sastavio je prvu kratku Formulu života ili Prvotno pravilo života manje braće. To je pravilo usmeno potvrdio papa Inocent III. Bilo je to negdje u travnju 1209. ili 1210. god. To je godina kanonskog utemeljenja Reda manje braće, kako ga je svetac ne&scaron;to kasnije nazvao. A to je ime dao svome redu iz posve evanđeoskih motiva i pobuda. Želio je da sljedbenici i članovi Reda manje braće budu evanđeoski ponizni, spremni na služenje i pokoravanje svima. Tako to tumače najbolji i najkompetentniji Franjini životopisci Celano i sveti Bonaventura. U na&scaron;e vrijeme Drugi vatikanski sabor pozvao je redove, družbe i kongregacije da idu na izvore, u prvom redu na izvor Evanđelja, a onda na spise, naputke, pravila, konstitucije, &scaron;to im namrije&scaron;e njihovi utemeljitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdiv&scaron;i franjevačko Pravilo, sam Papa je svojim ugledom ovlastio prvu dvanaestoricu male braće da posvuda propovijedaju Evanđelje, a velikom &nbsp;tonzurom, kakvu su u jo&scaron; ne tako davna vremena franjevci nosili, uvrstio ih je u klerički red. Tad je vjerojatno i sveti Franjo bio zaređen za đakona, pri čemu je i ostao, jer se iz poniznosti i straha nije usudio pristupiti svećeničkom ređenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Serafski otac sveti Franjo gori sav vatrom za du&scaron;e. Zato želi postati misionar i mučenik. Nakon &scaron;to je osnovao i drugi franjevački red &ndash; klarise &ndash; ili &ldquo;Siroma&scaron;ne dame od sv. Damjana&rdquo;, odjenuv&scaron;i prije toga u redovničko odijelo sv. Klaru, Franjo putuje prema Palestini, zatim prema &Scaron;panjolskoj i Maroku. Sa svih se tih putovanja zbog bolesti i oluja morao vratiti kući ne do&scaron;av&scaron;i do cilja. No nije odustajao od svojih apostolskih namjera pa je god. 1219. uspio ipak doći u Svetu Zemlju, u Siriju i Egipat, gdje je propovijedao u prisutnosti dobrohotnog i razboritog sultana Al-Malik al-Kamila. Na taj je način svojim sinovima otvorio prostrano polje misionarskoga rada na Bliskom istoku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrativ&scaron;i se s Istoka u Asiz sredinom god. 1220. te prepustiv&scaron;i upravu reda u ruke svojih vikara Pietra Cattanija i famoznog brata Ilije, Franjo se bavio nadasve unutarnjom organizacijom svoga reda održavajući kapitule ili skup&scaron;tine. U to je vrijeme unutar franjevačke zajednice među Franjinim učenicima nastala rasprava koju su neki životopisci možda i uveličali. No prilično je povijesno utemeljeno da se mnogima savr&scaron;eno, apsolutno siroma&scaron;tvo činilo odvi&scaron;e strogim i neostvarivim. Papin je zastupnik tada bio u prilog jedne blaže linije, a Franjo se tome ponizno pokorio. Crkveni povjesničar Lortz pi&scaron;e o tome: &ldquo;Nikada se u tijeku crkvene povijesti nije pokazala tako sjajno tajanstvena snaga najživotnije poslu&scaron;nosti kao u Franji.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo je dvije godine prije smrti u&scaron;ao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama &scaron;to ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz. Te&scaron;ko bolestan Franjo se dao prenijeti u crkvu sv. Marije anđeoske, na mjesto gdje je jasno upoznao svoj životni poziv. Položen na golo tlo, umro je uz pjevanje 141. psalma u subotu 3. listopada 1226. u 7 sati uvečer. Toma Celano pi&scaron;e: &ldquo;Smrt je pjevajući primio.&rdquo; U tome kao i u svemu drugome bio je dosljedan. U svojoj slavnoj &ldquo;Pjesmi brata Sunca&rdquo; smrt je nazvao &ldquo;sestricom&rdquo;, on ju je kao takvu radosno i dočekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Grgur IX. već dvije godine nakon Franjine smrti proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da mu se pokraj Asiza ili bolje na rubu toga grada podigne u čast dvostruka veličanstvena bazilika. U nju je god. 1230. bilo preneseno svečevo tijelo. Kasnije se dogodilo ne&scaron;to pomalo neshvatljivo: da se vi&scaron;e nije točno znalo za svečevo tijelo. Nakon mučnih radova tijelo je napokon god. 1818. opet pronađeno pod glavnim oltarom. Danas se čuva u donjoj bazilici na povi&scaron;enom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <h3 class="entry-title">Molitva sv. Franje Asi&scaron;kog</h3> <div class="entry-content"> <p>Vi&scaron;nji i slavni Bože, rasvijetli tmine srca moga i daj mi pravu vjeru, čvrsto ufanje i savr&scaron;enu ljubav, razum i znanje, Gospodine, da vr&scaron;im tvoju svetu i istinitu zapovijed. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-04-cathopic_1489676226593919-479x0-c-default.jpgDijelite poziv za sudjelovanje škola i vrtića u svjetskoj molitvenoj kampanjihttp://grude.com/clanak/?i=217303217303Grude.com - klik u svijetSun, 04 Oct 2020 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-04-josip-sinjeri-i-vasa-djeca-mogu-razviti-dubok-odnos-s-bogom-book-evangelizacija-990x658.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Organizacija "Pomoć Crkvi u nevolji" uputila je poziv za sudjelovanje u svjetskoj molitvenoj kampanji "Milijun djece moli krunicu" u nedjelju 18. listopada ili, pak, za moljenje krunice s djecom u školama ili vrtićima u ponedjeljak 19. listopada.<p>&nbsp;</p> <p>Organizacija &ldquo;Pomoć Crkvi u nevolji&rdquo; (Aid to the Church in Need &ndash; ACN) ponovno poziva župe, vrtiće, &scaron;kole i obitelji da sudjeluju u molitvenoj kampanji &ldquo;Milijun djece moli krunicu&rdquo; koja će održati 18. ili 19. listopada, prenosi Hrvatska Katolička Mreža.<br /><br /></p> <p>Fokus ove molitvene kampanje je svjetsko jedinstvo i mir. Ova godina pruža poseban kontekst, jer nikada prije nije bilo takve svjetske zdravstvene krize, ali i tjeskobe u svijetu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ovo je kriza u kojoj je cijeli svijet i dalje izložen nevidljivom virusu koji je stotinama tisuća ljudi donio smrt i razarajuće, a zasad nesagledive, ekonomske i socijalne posljedice. Na&scaron; svijet vi&scaron;e nije isti svijet, a ono &scaron;to se do sada podrazumijevalo vi&scaron;e neće biti tako&rdquo;, rekao je predsjednik ACN International kardinal Mauro Piacenza.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-04-josip-sinjeri-i-vasa-djeca-mogu-razviti-dubok-odnos-s-bogom-book-evangelizacija-990x658.jpgHNK Mostar: Listopadski repertoar u znaku nagrađivane predstave ''Identitluk''http://grude.com/clanak/?i=217283217283Grude.com - klik u svijetFri, 02 Oct 2020 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Listopad u HNK Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru u mjesecu listopadu je u znaku predstave &bdquo;Identitluk&ldquo; koja je na nedavno održanom 17. Međunarodnom festivalu komedije "Mostarska liska" osvojila Veliku lisku, festivalski Gran Prix, odnosno nagradu za najbolju predstavu u cjelini. Od 4. do 7. listopada ova predstava gostuje u Cazinu, Bihaću, Prijedoru i Banjoj Luci, a u Mostaru, u HNK Mostar bit će odigrana dva puta &ndash; 19. i 20. listopada, nakon čega ponovno ima jedno gostovanje, i to na festivalu &bdquo;Marulićevi dani&ldquo; u Splitu 23. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Identitluk&ldquo; je koprodukcijski projekt HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti, a publiku uvijek nasmije do suza. Nastala je po motivima eseja Amina Maaloufa &bdquo;U ime identiteta&ldquo;, a inače je autorski projekt redateljice Tanje Miletić Oručević, dramaturga Dragana Komadine i glumačkog ansambla koji čine: Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Ivo Kre&scaron;ić i Dražen Pavlović iz HNK Mostar, Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić Obad iz NP Mostar te gostujući glumac Nedim Malkočević. Scenografkinja i kostimografkinja je Sabina Trnka, a autor glazbe Husein Oručević. Ova je predstava u kratkom vremenu od premijerne izvedbe u prosincu 2019. godine već osvojila pet značajnih nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi koprodukcijski projekt Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i HNK Mostar &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo; bit će izveden 16. i 17. listopada, a to je predstava koju su Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević odigrali vi&scaron;e od 50 puta. Ovjenčana je s četiri nagrade. Priča je to o podijeljenom gradu i besmislu rata, o dva mlada, mrtva vojnika koji su bili na sukobljenim stranama istog grada u kojem su živjeli. Autor i redatelj predstave je Dragan Komadina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj mjeseca, odnosno 26. i 27. listopada, planirane su dvije izvedbe &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo;, čiji je autor proslavljeni američki glumac, redatelj i scenarist Woody Allen. Specifična je to komedija o mu&scaron;ko-ženskim odnosima ozbiljne tematike, ali obrađena na način da je lagana za gledanje i vrlo opu&scaron;tajuća, a njezinu režiju potpisuje Mario Kovač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robert Pehar, koji glumi glavnog lika ove drame, kaže da je zapravo britki inteligentni humor ono &scaron;to je opu&scaron;tajuće u predstavi jer ni u jednom trenutku ne ulazi u vulgarnost. Inače, ova komedija je postavljena &scaron;ezdesetih godina, ali je i danas svježa zbog same tematike. Osim Roberta Pehara, u predstavi igraju i Angela Bulum, Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić i Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U off programu kazali&scaron;ta za ovaj mjesec izdvajamo predstavljanje zbirke priča &bdquo;Svetkovina&ldquo; Magdalene Blažević 8. listopada na kojoj će predstavljači biti Josip Mlakić i Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura, kao i otvaranje književnog festivala Poligon koje će biti 15. listopada uz Želimira Peri&scaron;a i preformans Ilije Pulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za predstave mogu se rezervirati na facebook stranici HNK Mostar ili na broj 063 019 019 od 9 do 17 sati. Cijena ulaznice je 10 KM, učenička/umirovljenička/studentska je 5 KM, a mogu se iskoristiti besplatni vaučeri Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgU HNK Mostar uskoro započinje radionica dramskog pisanjahttp://grude.com/clanak/?i=217261217261Grude.com - klik u svijetThu, 01 Oct 2020 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj je ove radionice educirati polaznike dramskom pisanju, odnosno pisanju filmskog scenarija.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru 12. listopada ove godine započinje s radionicom dramskog pisanja koja će biti organizirana u dvije grupe: radionicu pisanja dramskog teksta i radionicu pisanja filmskog scenarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo sudjelovanja na radionici imaju sve punoljetne osobe. Broj polaznika bit će ograničen na pet u obje grupe. Radionicu dramskog pisanja vodit će dramaturg i umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina, a radionicu pisanja filmskog scenarija koordinatorica projekata Anita Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za prijavu je 7. listopada 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je ove radionice educirati polaznike dramskom pisanju, odnosno pisanju filmskog scenarija. Također, svrha je radionice usmjeriti polaznike u njihovom daljnjem obrazovanju u smjeru kazali&scaron;ne dramaturgije, odnosno filmske režije. Krajnji proizvod bit će predstava koju će polaznici radionice postaviti na scenu u suradnji s Dramskim studijem mladih HNK Mostar, te kratki igrani film koji će nastati u suradnji sa BONK studijem. Polaznici će imati uvid u cijeli proces rada na predstavi &ndash; od pisanja do postavljanja na scenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saznajte vi&scaron;e na linku: https://www.hnkmostar.ba/radionica-dramskog-pisanja-hnk-mostar/</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgKoja je razlika između anđela i arhanđela?http://grude.com/clanak/?i=217240217240Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-14-andjeo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ "anđeo" širi je pojam, dok se "arkanđeo" odnosi na određeni rang anđela kojima su povjereni posebni zadaci, piše Medjugorje-info.com.<p>&nbsp;</p> <p>Anđeli su fascinantna duhovna stvorenja koja plijene ma&scaron;tu podjednako kod kr&scaron;ćana i nekr&scaron;ćana. Ipak, mnoge zbunjuje terminologija koja se koristi za anđele, posebno s dva najče&scaron;ća izraza " anđeli " i " arhanđeli ", pi&scaron;e <a href="https://aleteia.org/2020/09/28/what-is-the-difference-between-an-angel-and-an-archangel/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Aleteia.<br /><br /></a></p> <p><span style="font-size: 12pt;"><strong>Koja je razlika?<br /><br /></strong></span></p> <p>Najprije, riječ " anđeo " dolazi od latinske riječi angelus, koja znači " Božji glasnik ". Latinska izvedenica potječe od grčke riječi ἄ&gamma;&gamma;&epsilon;&lambda;&omicron;&sigmaf; &aacute;ngelos , &scaron;to je prijevod hebrejske riječi mal'ākh a koja znači "glasnik", "delegat" ili "poslanik". Katekizam Katoličke crkve o anđelima obja&scaron;njava sljedeće:<br /><br /></p> <p>Sveti Augustin u vezi s njima kaže: &raquo;Riječ anđeo označuje službu, a ne narav. Pita&scaron; kako se zove ta narav? &ndash; Duh. Pita&scaron; za službu? &ndash; Anđeo. Duh je po onome &scaron;to jest, anđeo po onome &scaron;to čini.&laquo; U cijelom svome biću anđeli su sluge i vjesnici Božji. Budući da &raquo;neprestano gledaju lice Oca mojega koji je na nebesima&laquo; (Mt 18, 10), oni su moćni &raquo;izvr&scaron;itelji njegovih naredaba, poslu&scaron;ni riječi njegovoj&laquo; (KKC 329)<br /><br /></p> <p>Riječ anđeo jednostavno opisuje &scaron;to oni rade a ne ono &scaron;to su. Oni su, kako stoji u Svetom Pismu, glasnici Božjeg božanskog plana.<br /><br /></p> <p>Istodobno, izraz <em>anđeo</em> koristi se za anđele koji komuniciraju s ljudima a koji se nazivaju anđeli čuvari. U hijerarhiji anđela, ovi se smatraju nižim redom.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o izrazu <em>arkanđeo</em> tada se stavlja prefiks ark koji označava ne&scaron;to poput poglavara ili upravnika. Dakle, arkanđeo je Božji vrhovni glasnik.<br /><br /></p> <p>Oni su vi&scaron;eg reda od anđela čuvara, ali jo&scaron; uvijek pripadaju drugom nižem redu. Vjeruje se da su ova dva reda anđela jedna koja su u interakciji s ljudima.<br /><br /></p> <p>Arkanđelima se povjeravaju najvažnije poruke koje trebaju prenijeti ljudima. Takva je zadaća bila povjerena arkanđelu Gabrijelu koji je navijestio Mariji da će roditi Mesiju.<br /><br /></p> <p>Ipak, i anđeli i arkanđeli i dalje ostaju ljudima tajanstvena bića i ljudi jo&scaron; uvijek relativno malo o njima znaju. Bog je u Bibliji otrio veoma malo podataka o njima, a sve ostalo protumačio je crkveni nauk</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-14-andjeo.jpgGOSPINA PORUKA PREKO MEĐUGORJA: BOG vas ljubi i mene šalje da spasi vas i Zemlju na kojoj živitehttp://grude.com/clanak/?i=217239217239Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 21:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospina poruka svijetu preko Međugorja preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Draga djeco!</p> <p>S vama sam ovoliko dugo jer Bog je velik u svojoj ljubavi i u mojoj prisutnosti. Pozivam vas, dječice, vratite se Bogu i molitvi. Mjera va&scaron;eg življenja neka bude ljubav i ne zaboravite, dječice, da molitva i post čine čudesa u vama i oko vas. Sve &scaron;to činite neka bude na slavu Božju, a onda će Nebo ispuniti rado&scaron;ću va&scaron;e srce i vi ćete osjetiti da vas Bog ljubi i mene &scaron;alje da spasi vas i Zemlju na kojoj živite. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg Prigodna marka HP Mostar ''Europski dan jezika''http://grude.com/clanak/?i=217229217229Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-29-arakdanjezika2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Zemlji živi oko 7 milijardi ljudi koji govore između 6.000 i 7.000 različitih jezika.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku u povodu Europskog dana jezika koji se obilježava 26. rujna s ciljem vrjednovanja i promicanja svih jezika i kultura te očuvanja bogate ba&scaron;tine europskih jezika, kao i motiviranja ljudi za doživotno učenje većeg broja jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se proslavila europska jezična raznolikost prvi put je obilježen 2001. godine i to na inicijativu Vijeća Europe i Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Zemlji živi oko 7 milijardi ljudi koji govore između 6.000 i 7.000 različitih jezika. Od toga je samo 3% autohtonih europskih jezika (oko 225).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Magdalena Džinić Hrkać, a prvi dan izdanja je 26. rujna 2020. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-29-20-09-29-danjezika2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-29-20-09-29-300dpidanjezika2020.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-29-arakdanjezika2020.jpgUređuje se jedinstvena biciklistička ruta kroz Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=217169217169Grude.com - klik u svijetThu, 24 Sep 2020 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-biciklist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Partneri na projektu su Ured Vlade ZHŽ-a za europske integracije kao nositelj projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu projekta &ldquo;Biciklističke rute za unaprjeđenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; Cycling Rural&rdquo; u tijeku su radovi na uređenju dijelova biciklističkih ruta i odmori&scaron;ta u Ljubu&scaron;kom, Grudama i Posu&scaron;ju, kao i radovi na izgradnji pje&scaron;ačkog mosta preko rijeke Li&scaron;tice u kanjonu Borak u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim radovima omogućit će se prohodnost i uvezanost određenih dionica na tematskim biciklističkim rutama koje povezuju općine i gradove u Zapandohercegovačkoj županiji (ZHŽ), a koje se razvijaju navedenim projektom, priopćeno je na službenoj internetskoj stranici Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o biciklističkoj ruti ba&scaron;tine na Trebižatu, biciklističkoj ruti aromatskog i ljekovitog bilja, biciklističkoj ruti starim stočarskim putovima, biciklističkoj ruti jezerima zapadne Hercegovine, biciklističkoj ruti duhana &ldquo;Zlatni trokut&rdquo; i biciklističkoj ruti mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ove tematske rute važno je spomenuti i lokalne biciklističke rute koje se svakodnevno koriste. Direktan doprinos lokalnoj zajednici bit će stvaranje preduvjeta za razvoj cikloturizma kroz uređenje postojećih prometnica i staza koje povezuju avanturistički park Peći Mlini, kanjon Borak, kulu hercega Stjepana Kosače, vodopad Kravica, planine Čabulju i Čvrsnicu te Park prirode Blidinje, kao i kanjon Ričine. Ukupna vrijednost radova iznosi 264.004 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt &ldquo;Cycling Rural&rdquo; počeo je krajem 2019. godine u okviru Programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora. Partneri na projektu su Ured Vlade ZHŽ-a za europske integracije kao nositelj projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000 eura, od čega Europska unija financira 400.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta je jačanje i diversifikacija turističke ponude u prekograničnim regijama Crne Gore i Hercegovine kroz razvoj i promociju cikloturizma i turizma usmjerenog na prirodu u ruralnim područjima ovih prekograničnih regija i njihovu integraciju u turističku ponudu obje zemlje, kao i cjelokupnu turističku ponudu jadranskog zaleđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim infrastrukturnih radova, ovim projektom će se lokalne ceste uvezati u jedinstvenu mrežu lokalnih i tematskih biciklističkih ruta koje će kao takve biti obilježene i promovirane na trži&scaron;tu, te činiti novu turističku ponudu u Hercegovini i Crnoj Gori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projektom se također planira podržati određen broj subjekata u uvođenju standarda kvalitete &ldquo;Bike Friendly Concept&rdquo;, čime će se dodati vrijednost turističkoj ponudi u cijeloj regiji, a &scaron;to će izravno dovesti do povećanja aktivnosti u ruralnim područjima Herceg Novog i Zapadnohercegovačke županije, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-biciklist.jpgDario Kordić danas je postao magistar teologijehttp://grude.com/clanak/?i=217147217147Grude.com - klik u svijetTue, 22 Sep 2020 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-22-019fe8e7203a244f0ce5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čestitamo našem Dariju.<p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;i visoki dužnosnik Hrvatske zajednice Herceg Bosna te jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Sredi&scaron;njoj Bosni Dario Kordić, diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čestitamo na&scaron;em Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije, objavljeno je na Facebook stranici Udruge &ldquo;Hrvatska zvona", čiji je član i sam Kordić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-22-019fe8e7203a244f0ce5.jpegObilježena 29. godišnjica pogibije Ludviga Pavlovićahttp://grude.com/clanak/?i=217102217102Grude.com - klik u svijetFri, 18 Sep 2020 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-18-ludvig-pavlovic-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim obilježavanjem obilježena je i obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i misom zadu&scaron;nicom u petak je obilježena 29. godi&scaron;njica pogibije Ludviga Pavlovića, koji je na dana&scaron;nji dan 1991. godine stradao u sukobu s JNA u Studenim Vrilima, općina Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica održana je u crkvi u Vitini, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća na mjesnom groblju, a zatim i kod poprsja Ludviga Pavlovića &ndash; Lutka u parku u Vitini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pred spomen obilježjem u Studenim Vrilima, gdje je pronađeno tijelo poginulog Ludviga Pavlovića, vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji, predsjednik Općinskog vijeća Ivan Lončar s predstavnicima braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Posu&scaron;je, predstavnici HDZ-a BiH OO Posu&scaron;je, ispred Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH ministar Mladen Begić te članovi Postrojbe HVO-a za posebne namjene &ldquo;Ludvig Pavlović&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodnu molitvu predmolio je dekan Posu&scaron;kog dekanata i župnik župe Posu&scaron;je fra Mladen Vuk&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ludvig Pavlović bio je hrvatski iseljenički aktivist, pripadnik Bugojanske skupine (skupina Fenix) koja je organizirana s ciljem ru&scaron;enja komunističkog režima nakon sloma Hrvatskog proljeća i časnik Hrvatske vojske. Poginuo je 18. rujna 1991. u sukobu s JNA u Studenim Vrilima. Posmrtno je odlikovan Redom Kneza Domagoja, Redom Nikole &Scaron;ubića Zrinskog i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Njemu u čast Postrojba HVO-a za posebne namjene nazvana je Ludvig Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u spomen na poginule domoljube, članove skupine Fenix u petak su položeni vijenci i zapaljene svijeće pred spomen obilježjem u Posu&scaron;ju, navodi se na službenim stranicama općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovim obilježavanjem obilježena je i obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-18-ludvig-pavlovic-2020.jpgLIJEPOM NAŠOM se vraća! Uvodić: I baba može mirno spavati!http://grude.com/clanak/?i=217065217065Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 23:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-15-lijepom-nasom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se u srpnju pojavila vijest da se Lijepom našom ukida nakon 24 godine snimanja, voditelj Branko Uvodić sad je otkrio da će se snimanje dugovječne emisije ipak nastaviti, i to s njim u ulozi voditelja.<p>&nbsp;</p> <p>"Ovih dana bio sam na sastancima na HRT-u i baba može mirno spavati. Dogovoreno je da, čim se steknu epidemiolo&scaron;ki uvjeti, emisija ide dalje", rekao je Uvodić za <a href="https://www.mirovina.hr/price/branko-uvodic-lijepom-nasom-ide-dalje-cim-epidemioloski-uvjeti-to-dopuste/?fbclid=IwAR1xIasUOAYobDpUBwNpR5cHFwWq-N2CyMCs95Ww9WtaYBl30JsK8SXN" target="_blank">Mirovina.hr</a>. Naime, voditelj kaže da je u srpnju dobio poziv prijatelja koji je bio zabrinut kako će njegova baka primiti vijest o ukidanju emisije.<br /><br /></p> <p>"Sve ih je ta odluka iziritirala, revoltirano su reagirali jer im je emisija tjedni odmor. Razgale si du&scaron;u, daju si odu&scaron;ka. Nazvala me je i predivna dama i pjevačica Beti Jurković. Rekla je da ne zove jer bi voljela nastupiti, nego se želi zahvaliti. Na&scaron;om emisijom je, rekla je, doista upoznala lijepu na&scaron;u", kaže Uvodić.<br /><br /></p> <p>Kad je u srpnju primio mail kojim su ga obavijestili da mu se ukida emisija bio je, kaže, osupnut. "Uvijek sam ulazio u sve s puno ljubavi i po&scaron;tovanja. I prema publici i suradnicima. Mail je samo dokument, potvrda nečeg &scaron;to smo dogovorili. Ovo je bilo obrnuto. Prvo slati mail, a onda uopće ne razgovarati mi je nepojmljivo. Niti bih ja to ikome učinio niti želim da to jo&scaron; netko doživi. I to nakon 46 godina vjernosti kući u kojoj sam odgojen i odrastao", priznaje Uvodić.<br /><br /></p> <p>"Sad bih mogao dogovoriti snimanja za dvije godine unaprijed, eto toliko je zanimanje. Po meni je to razumljivo jer je ta emisija jedini način da se bogato i slikovito prezentira grad i županija iz koje se javljamo", tvrdi.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, HRT je ranije objavio da se snimanje emisije prekida zbog pandemije koronavirusa, a zanimljivo je bilo upravo to &scaron;to je prekid snimanja značio i prekid suradnje HRT-a s Uvodićem.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Gospodin Branko Uvodić nije dobio otkaz na HRT-u, već je s navr&scaron;enih 65 godina 2019. stekao uvjete za redovnu starosnu mirovinu. Nakon toga mu je HRT u nekoliko navrata produljio ugovor o radu, s obzirom na to da je prepoznat kao urednik i voditelj poznatog zabavnog serijala Lijepom na&scaron;om. Zadnje produljenje ističe mu&nbsp;25. srpnja 2020. Budući da trenutno zbog koronakrize nismo sigurni da će se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije Lijepom na&scaron;om&nbsp;uz po&scaron;tivanje svih epidemiolo&scaron;kih preporuka, u ovom trenutku ne postoje razlozi za daljnji nastavak radnog odnosa g. Uvodića. Ukoliko se steknu uvjeti za ponovno snimanje, HRT će svakako razmotriti ponovni angažman g. Uvodića", <a href="https://www.index.hr/magazin/clanak/prekida-se-snimanje-lijepom-nasom-hrt-prekinuo-i-suradnju-s-brankom-uvodicem/2200396.aspx" target="_blank">rekli su tad za Index s HRT-a</a>.<br /><br /></p> <p>No sad su se, čini se, uvjeti promijenili.<br /><br /></p> <h3>Jedna od najgledanijih emisija HRT-a, nije nedostajalo ni skandala<br /><br /></h3> <p>Uvodić se kao student prijavio na audiciju Radiotelevizije Zagreb, a počeo je raditi kao najavljivač. Emisije na kojima je radio su TV kalendar, Dnevnik, Kulturni pregled, Jučer, danas, sutra te je sudjelovao u sinkronizacijama domaćega i inozemnog programa.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e uspjeha ostvario je folklorno-glazbenom emisijom Lijepom na&scaron;om.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Emisija je eksperimentalno emitirana s Jaruna na Dan državnosti 1995. godine, a njen prvi ciklus emitirao se od 1996. do 2000. Drugi ciklus je započeo 2008. u nedjeljnom terminu i trajao je dosad.&nbsp;<br /><br /></p> <p>S gotovo 400 emisija u 11 godina bila je jedna od najgledanijih HRT-ovih emisija, a u mjestima u kojima se snimala nerijetko je bila događaj godine&nbsp;te je u dvoranama okupljala i po nekoliko tisuća ljudi.<br /><br /></p> <p>Ponekad se snimala i u BiH i dijaspori, u mjestima s većom hrvatskom zajednicom.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da je to bila prva emisija koju je HRT vratio nakon karantene 30. svibnja, a ni dva mjeseca kasnije skida je s programa.<br /><br /></p> <p>Za emisiju Lijepom na&scaron;om Uvodić je 1997. nagrađen HRT-ovom godi&scaron;njom nagradom, a 2015. dodijeljena mu je nagrada za životno djelo Ivan &Scaron;ibl.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-15-lijepom-nasom.jpg