Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Promocija knjige “Ganga – s izvora glas” na Goranačkom kulturnom ljetuhttp://grude.com/clanak/?i=6558065580Grude.com - klik u svijetMon, 13 Aug 2018 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-cd-i-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu Goranačkog kulturnog ljeta, u utorak 14. kolovoza održat će se predstavljanje knjige i nosača zvuka “Ganga – s izvora glas”.<p>&nbsp;</p> <p>Nosač zvuka je antologija gange od Cetine do Neretve na kojemu gangu izvode dvadeset i dva ganga&scaron;a i jedna ganga&scaron;ice. Knjiga, s druge strane, donosi znanstvene činjenice o nazivu i iskonoslovlju riječi ganga, dosada&scaron;njim radovima o gangi, podjeli gange prema vrstama&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jure Milo&scaron;, urednik i voditelj cijelog projekta istaknuo je u razgovoru za portal Jabuka.tv da će se predstavljanje ove knjige na Goranačkom ljetu održati godinu dana nakon velikog predstavljanja u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je knjiga predstavljena nekoliko puta, u Zagrebu, Splitu, Mostaru, a u tijeku su dogovori za jo&scaron; neka predstavljanja, kazao je Milo&scaron; ističući kako je cijeli projekt zami&scaron;ljen da se i u pisanom obliku donesu spoznaje o gangi za sve one koji žele pomnije izučavati gangu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi koji prate gangu, koji je slu&scaron;aju i izvode je, kažu da su na CD-u zaista vrhunske gange. Drago mi je &scaron;to me i nakon godinu dana izvedbe na CD-u zadovoljavaju. To je pokazatelj da nisu lo&scaron;e otpjevane. No, nije na meni da se na kritičan način odnosim prema onome u čemu sam sudjelovao, dodao je Milo&scaron; za portal Jabuka.tv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige u sklopu Goranačkog kulturnog ljeta održat će se u parku Goranci od 20 sati, a u programu sudjeluje autor knjige Ante Kraljević, radijski voditelj Tomislav Matković, doc. dr. Lidija Vladić Mandarić, pročelnica Studija glazbene umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monotonija predstavljanja razbijat će se gangama ganga&scaron;kih skupina iz Gruda, Posu&scaron;ja, &Scaron;irokog Brijega i Mostara, zvukom gusala i nastupom HKUD Goranci, istaknuo je Milo&scaron; dodajući kako će program biti i u predstavljačkom i u izvedbenom smislu &scaron;arolik za sve one koji dođu na ovu promociju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo kako je UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu svijeta 16. studenog 2010. uvrstio gangu na popis ugrožene nematerijalne svjetske ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-cd-i-knjiga.jpgARDEA 2018 – Akademija nastavlja dovoditi svjetska imena u Čapljinuhttp://grude.com/clanak/?i=6552865528Grude.com - klik u svijetThu, 09 Aug 2018 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-09-maroje_brcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvom koncertu u nizu će nastupiti profesor Maroje Brčić na gitari, koji je bio jedan od izvođača i na prošlogodišnjem Masterclass-u.<p>&nbsp;</p> <p><a title="Akademija Čapljina" href="https://www.facebook.com/akademija.capljina1/" target="_blank">Akademija Čapljina</a> i ove godine organizira Međunarodni seminar klasične glazbe ARDEA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uspje&scaron;no organiziranog pro&scaron;logodi&scaron;njeg Masterclassa ARDEA, i ove godine ćemo imati priliku uživati u vrhunskim nastupima svjetskih glazbenih imena u na&scaron;em gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niz koncerata započinje u četvrtak (09. kolovoza 2018. godine) na kojem će nastupiti profesor Maroje Brčić na gitari. Nakon koncerta na gitari, slijedi nam koncert na violini koji će nam upriličiti profesor Goran Končar, a Međunarodni seminar klasične glazbe ARDEA zatvoriti će profesor Oliver Kern koncertom na glasoviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvom koncertu u nizu će nastupiti profesor Maroje Brčić na gitari, koji je bio jedan od izvođača i na pro&scaron;logodi&scaron;njem Masterclass-u. Maroje Brčić rođen je u Dubrovniku gdje je počeo svirati gitaru u dobi od 7 godina pod vodstvom svoga oca Stefana Brčića. Kao solist i član dubrovačkog gitarističkog trija, nastupao je na svim većim festivalima i koncertnim dvoranama u Hrvatskoj, a pojavio se i u nekoliko europskih zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Slovenija, &Scaron;panjolska i &Scaron;vedska) te u SAD-u (New York, Miami, Washington, Monterey, Los Angeles, San Francisco). Dobitnik je nagrade predsjednika Sveučili&scaron;ta u Zagrebu diplome &ldquo;Milka Trnina&rdquo; s Dubrovačkim Guitar Trio i zajedno s Zoranom Dukićem nagrađen je istaknutim Orlandom nagradom za najbolju glazbenu izvedbu na Dubrovačkim ljetnim igrama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert profesora Maroja Brčića održati će se u četvrtak 09. kolovoza 2018. godine u crkvi svetog Franje Asi&scaron;kog u Čapljini u 20:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-09-maroje_brcic.jpgNAJAVA: Proslava dana Rujna i svečano otkrivanje spomenikahttp://grude.com/clanak/?i=6552565525Grude.com - klik u svijetThu, 09 Aug 2018 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-09-spomenik_rujan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Udruge 'Rujan' koji su organizatori i inicijatori obilježavanja Dana Rujna i izgradnje spomenika pozivaju Rujnjane i goste da im se pridruže..<p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 12. kolovoza na Rujnu (MZ Kočerin) će biti priređena svečanost otkrivanja spomenika svim žrtvama I. i II. svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata iz sela Rujan. Ovaj dan se ujedno slavi i kao Dan Rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će započeti u 16 sati slavljenjem svete mise u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Rujnu. U 17 sati bit će upriličeno svečano otkrivanje spomenika svim žrtvama I. i II. svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata iz sela Rujan. Nakon otkrivanja i blagoslova spomenika i prigodnih obraćanja uslijedit će druženje na igrali&scaron;tu kod &scaron;kole, gdje domaćini za sve Rujnjane i njihove goste pripremaju bogat program, hranu, piće i glazbu uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge 'Rujan' koji su organizatori i inicijatori obilježavanja Dana Rujna i izgradnje spomenika pozivaju Rujnjane i goste da im se pridruže u posebnom danu za ovo malo mjesto, najudaljenije selo na području Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-09-spomenik_rujan.jpgHKUD Sloga Gorica slavi 95 godina postojanjahttp://grude.com/clanak/?i=6549365493Grude.com - klik u svijetTue, 07 Aug 2018 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-07-sloga_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 8. Kolovoza 2018., s početkom u 20:00 sati, upriličit će se proslava 95. obljetnice Hrvatskog Kulturno-umjetničkog društva Sloga Gorica.<p><br /><br />Program proslave upriličit će se u predvorju Osnovne &scaron;kole u Gorici.<br /><br /><br />Sudjeluju:<br /><em><strong>HKUD Tihaljina</strong></em><br /><em><strong>K&Scaron;D Rakitno</strong></em><br /><em><strong>Grudske mažoretkinje</strong></em><br /><em><strong>HKUD Sloga Gorica</strong></em><br /><em><strong>Ganga&scaron;i</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa je prof. Mirjana Vla&scaron;ić Mima<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-07-18-08-07-slogagoricaplakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>Svi ste dobrodo&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-07-sloga_gorica.jpgSvitnjaci na brdu pobjeđuju tamu! Gorica slavi blagdan svetog Stjepana Prvomučenikahttp://grude.com/clanak/?i=6544265442Grude.com - klik u svijetFri, 03 Aug 2018 00:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-03-018_stipanjdanskebaklje_gorica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zazvonila su zvona na crkvi svetog Stjepana Prvomučenika u Gorici prošle noći, a svijeće, svitnjaci u duljini od oko 3,5 kilometara na brdu iznad Gorice označavali su početak svečanog vremena u ovoj župi.<p>&nbsp;</p> <p>Blagdan je svetog Stjepana Prvomučenika. Brojni raseljeni i oni domaći provesti će 3. kolovoza u druženju i zajedni&scaron;tvu, u prisjećanju na neka minula vremena, pjevati će se i radovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa ovog petka povodom proslave blagdana Prvomučenika Kristova je u 11.00 sati, a predvoditi će je fra Slaven Brekalo, duvanjski župnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako bi&scaron;e kroz mnoga stolića, tako i dandanas SVITNJACI i ZVONA zajedno stopljeni pivaju svetom Stipanu, jedni blagim plamenom, a drugi zvonkim milozvukom! Neka tako bude uvike, dok god nas bude na voj zemlji", stoji na stranici "Gorica Imota".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-03-018_stipanjdanskebaklje_gorica.jpegNesretna ljubav prema Velolučanki... ''Tek sad vidim što mi znači Vela Luka, more, ti... uspomene će mi samo ostati''http://grude.com/clanak/?i=6544065440Grude.com - klik u svijetThu, 02 Aug 2018 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-02-oliver_dragojevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve pjesme bezvremenskog Olivera su veličanstvene, a brojnima srce zatreperi kada čuju "Sjećanje na Vela Luku". A kako svaka pjesma ima priču, tako "Tek sad vidim šta mi znači, Vela Luka, more, ti... uspomene će mi samo ostati", ima svoju priču.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesmu je napisao Branko Žuvela Doda, a oni koji su se nekad družili s njim, vrlo dobro se sjećaju tih noći 60-ih kada je pjesma nastajala. U Zavičajnom klubu, kojeg je osnovao Branko, bila je zabava na kojoj je upoznao Velolučanku. Od tada vi&scaron;e ni&scaron;ta nije bilo isto jer nije prestajao razmi&scaron;ljati o njoj. Par dana kasnije oti&scaron;la je u inozemstvo, ali ostali su u kontaktu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pisali su si pisma i upravo iz tih pisama nastao je tekst za pjesmu, iako on to skriva - prisjećaju se. Pjesma se nastala 60-ih i često se pjevala u Veloj Luci. Oliveru se jako svidjela jer su dijelili jednaku ljubav prema tom mjestu. Otkad ju je Oliver zapjevao postala je vječna!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se na početku Žuvela ljutio jer se pjesma koristi u komercijalne svrhe, kasnije se sve izgladilo.&nbsp; Izuzetno je tužan zbog Oliverove smrti jer smatra da je jo&scaron; mnogim pjesmama mogao "dati du&scaron;e".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-02-oliver_dragojevic.jpegVELIČANSTVENI ISPRAĆAJ: SPLIT I HRVATSKA OPROSTILI SE OD OLIVERAhttp://grude.com/clanak/?i=6540065400Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jul 2018 20:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-31-018_riva_oliver.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 19.00 do 20.00 sati trajao je posljednji ispraćaj Olivera Dragojevića. Lijes je prošao od Trga Franje Tuđmana preko Rive do gata Svetog Nikole<p>&nbsp;</p> <p>Oliverove hitove pjevala je klapa Kontra. Uz suprugu Vesnu i sinove koračali su Zorica Kondža, Petar Gra&scaron;o, Doris Dragović i Tonči Huljić. Prije njih uz lijes su hodali Jo&scaron;ko Banov, Tony Cetinski i ekipa iz grupe 'Dupini'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi na brodicama priredili su bakljadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katamaran s lijesom u kojem je tijelo Olivera Dragojevića ispratile su dvije raketne topovnjače Hrvatske ratne mornarice, brodovi MUP-a i Lučke kapetanije te stotine brodica. Bračani i &Scaron;oltani pozdravljaju prolazak katamarana&nbsp;kod Mrduje, a Hvarani kod Paklinskih otoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U putu za Vela Luku klapa je zapjevala upravo istoimenu pjesmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adio Olivere, nebo se raduje tvojoj pjesmi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad ću opet doć da te vidin ja<br />Kad ću opet doć da te jubin ja</p> <p><br /><br /><strong>Tek sad vidin &scaron;ta mi znaći, Vela Luka, more, ti</strong><br /><strong>Uspomene će mi samo ostati</strong><br />Za mrkinte i žale, za na&scaron; O&scaron;jak i vale<br />Velu Luku mala ne zaboravi.</p> <p><br /><br />Doć ću opet draga, budi sa mnom sretna ti<br />Znaj da će nas na&scaron;a pro&scaron;la ljubav čekati</p> <p><br /><strong>Kad ja vidin modro more i zelene borove</strong><br /><strong>Zakantat ću ovu pismu za tebe</strong><br />Za mrkinte i žale, za na&scaron; O&scaron;jak i vale<br />Velu Luku mala ne zaboravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-31-018_riva_oliver.jpegOliver: Bili smo prava poslijeratna sirotinja, a onda je otac kupio gitaru...http://grude.com/clanak/?i=6537565375Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jul 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-11-oliver.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Rodija san se, 7. prosinca 1947. kao peto dite Mate i Kate Dragojević iz Vele Luke na Korčuli, i to u zgradi škole "Natko Nodilo", u kojoj je tada bilo rodilište. Mater mi je dala ime po Oliveru Twistu. Govorila je poslin da je to bilo zato jer smo bili prava poslijeratna sirotinja.<p>&nbsp;</p> <p>Prije mene su se rodile tri sestre &ndash; Glorija, Marija i Tatjana, ali su i umrle prije moga rođenja, dvi u Veloj Luci odmah posli poroda, a jedna u partizanskome zbjegu u El Shattu od salmonele. Stariji od mene je i brat Aljo&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moja familja ima nadimak Koža. Niki je pradida dera kože i zvali su ga Derikoža, ali su lini judi u Luci to skratili na &ndash; Koža. Prve godine života proveja san u Veloj Luci... Iz Luke smo se priselili u Split kad je otac dobija posal pilota u Lučkoj kapetaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva sićanja iz ditinjstva vezana su mi uz uzbune i vježbe civilne za&scaron;tite poslin rata te slike judi koji s gasmaskama trčidu po dvoru (&hellip;) &bdquo;Mater i otac su radili, a Aljo&scaron;a i ja smo doma sami kuvali. Po&scaron;tenije je reć da je Aljo kuva, a ja san sprema i pomaga oko sudi. Bilo je to gadno vrime: malo pinez, malo spize. Nije bilo mesa, a sićan se da smo dobivali i pomoć. Pamtin američko maslo, zvali smo ga &bdquo;John Waynne maslo&ldquo;, pa mliko u prahu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad san bija mali i kad bi me pitali &scaron;ta ću bit kad naresten, govorija san &ndash; mesar. Zna san jednoga maloga sina od mesara i u nji' se svaki dan jilo meso. To me je fasciniralo. Stan di smo živili bija je mali &ndash; jednosobni, ali ni drugima nije bilo puno boje. Svako je sve zna o svakome, a i danas Aljo i ja pamtimo prijateje iz ditinjstva, koji su se rasuli svugdi po svitu (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VELU LUKU NE ZABORAVI</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako smo lito provodili u Veloj Luci. Kako nismo imali didovinu, stanovali smo kod barbe. Bilo nas je ka pasa: puna kuća, i po trideset bi nas spavalo u kužini, u hodniku, u dvoru... Kad smo se spu&scaron;tali na more, parili smo ekskurzija. Jer kod babe i dide, koji su jo&scaron; tada bili živi, naprosto nije bilo mista za svi'. Tek kasnije smo u Luci naslidili njihovu kuću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je otac oti&scaron;a u penziju, priselija se na Korčulu. Čim sam skuca neke novce, napravija sam i ja kuću sebi, ali kako to već ide, danas liti u toj kući spavaju dica, a Vesna i ja smo &ndash; na brodu... Sićan se da san u Luci nastupa i kao saksofonista. Jedno lito, a meni je može bit bilo 13-14 godin, u Luci je nastupa bend kojemu je triba drugi saksofonista. Ja san prihvatija ponudu, zatvorija se pet dana s jednin prijatejen u kuću i vježba. Kad je do&scaron;la večer nastupa, kako nisan ima duge gaće, seli su me na katrigu, a noge mi pokrili tavajon&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PIVAČ OD KOLINA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;&hellip; Materini nisu bili glazbenici osim jednoga rođaka koji je svira klarinet, ali su zato svi Dragojevići uvik pivali. Teta je pivala u splitskom Kazali&scaron;tu, barba &ndash; dakle očev brat - u jednome zboru, dida je svira klarinet, a tu tradiciju san nastavija i ja. Jesan li već reka da mi je otac lipo piva ka i brat Aljo&scaron;a? (&hellip;) Kad san ima desetak godin, otac je kupija radio. Slu&scaron;a se po cili dan. Ujutro bi &ndash; pamtin ka da je sad &ndash; već u pet uri počela glazba, ali je, u duhu bratstva i jedinstva, na programu u tu uru bila slovenska muzika. Tube, trube i polke... mo'&scaron; mislit kako je to bilo zabavno. Na kratkome smo valu zato vatali Talijane, a to je i prva muzika koja mi se svidila. Posli je naravno do&scaron;a na red i Radio Luxembourg (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gitara nam je u&scaron;la u kuću kada san ima deset godin. Otac ju je, kao i sve &scaron;to smo imali, kupija na kredit. Bila je stvarno nikakva i očajna, ali i danas je pamtim jer je bila &ndash; prva. Prvi put sam &ndash; u duetu s Aljo&scaron;om - javno nastupija jo&scaron; 1957., i to na Radio Splitu, di smo se prijavili na radijsko natjecanje pjevajući nama najdražu pismu 'Diana' (&hellip;) &bdquo;Aljo&scaron;a i ja smo nastavili pivat i nastupat na litnoj terasi restorana u splitskon brodogradili&scaron;tu, a repertoar nam je uključivao tada&scaron;nje velike domaće hitove, poput 'Autobus calypso' i 'Kad si kupin mali motorin'... Naravno favorit nan je i dalje bila 'Diana', i to u hrvatskom prijevodu. Jo&scaron; pamtim ono: "...nisam vi&scaron;e tako mlada to mi kažu svi, srce nek ti kaže &scaron;to za mene znači&scaron; ti...".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za te smo nastupe čak i dobivali neke sitne novce, valjda je to bio moj prvi neslužbeni honorar. Kad smo bili u Luci, mater i otac su nas znali vodit okolo po kućama da pivamo. Ipak, nisu bili ne&scaron;to posebno impresionirani na&scaron;om karijerom, jer smo, kad ne bismo nastupali, i dalje morali biti doma uvečer u osan i po. (&hellip;)Klarinet sam &nbsp;&ndash; zajedno s klavirom - učija svirat najprije u Nižoj, a onda u Srednjoj muzičkoj &scaron;koli u Splitu, a klavir mi je, naravno, bija obavezan instrument. Čak san poslin mature upisa Vi&scaron;u pedago&scaron;ku akademiju - glazbeni smjer, ali nikad nisam posta nastavnik muzičkog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odusta san od fakulteta već nakon prvog semestra, kad su počele gaže i ozbiljnije bavljenje muzikom. Položija san dodu&scaron;e jedan ispit &ndash; sićan se, polaga sam ga kod profesora Tudora, posli stručnjaka za klapske pisme. Dobija san čak peticu, ali bija je to kraj moje akademske karijere&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BATALI</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;&hellip; Kad sam počeo 1962. svirat u 'Teqili', bendu koji je uskoro prominija ime u 'Batali', Luxembourg je postajao zakon. Po noći se slu&scaron;a radio, sutradan su se skidale nove pisme, a uvečer su se, kako je to već bija običaj, već svirale na plesnjacima. Engleski nan je naravno bija onaj 'indijanski', fonetski, skinut 'po uvu'... Jedini magnetofon koji smo imali na raspolaganju za snimit pisme s radija ima je Dikan. Skidali smo i svirali sva&scaron;ta. Najprije Elvisa, a onda Beatlese, Spencer Davis Group, hitove Kinksa, Monkeesa, Herman's Hermitsa, Procol Harum... i taj đir. Beatlese sam stra&scaron;no volio, puno vi&scaron;e negoli Rolling Stonese, a i skidali smo ih svjetski&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PICAFERAJ I GASTARBAJTERSTVO</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;&hellip; Kad san nastupa na 'Splitu' i piva 'Picaferaja' ima san jaketu s dvostrukim kopčanjem, katastrofalnu frizuru o&scaron;i&scaron;anu britvom i jedva vi&scaron;e od &scaron;ezdeset kili. Parija san leptirić (&hellip;) A onda san i&scaron;a svirat vanka. Tonči Perić, negda&scaron;nji bubnjar, posli basist, sa svojin je orkestrom gostova na terasi 'Vinalka'. Kako je on Omi&scaron;anin, a u Splitu je ima i stan, muva se po gradu i čuja 'Batale' na jednoj svirci. Svidilo mu se kako pivan i sviran i pita me bi li i&scaron;a s njin u Njemačku. Prista san bez puno mislit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to? Pa, im&acirc; san 19 godin i računa san &ndash; ako ni&scaron;ta, barem ću vidit malo svita i zaradit koju paru. Oti&scaron;a san 1967. i osta do 1972. - pune četiri i pol godine, svirajući ba&scaron; svakoga dana od osan uvečer do četiri ujutro! (&hellip;) S godinama mi je glas postajao jedan ugodni bariton. Duvan je učinija svoje. Puno sam pu&scaron;ija, puno se tro&scaron;ija, pa mi je glas do&scaron;a hrapav ka ra&scaron;pa &ndash; ka turpija. I to je postala moja &nbsp;boja, moj timbar. Niko to nije izmislija, niko nije to predvidija niti radija na tome. Glas se dogodija sam od sebe, jer su mi se glasnice potro&scaron;ile zbog puno pivanja i puno neprospavanih noći.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TRUBADURI, BATALI I COPACABANA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;A onda san se vratija doma. Ima san stvarno 62 kila i dugu kosu, pa nisan moga proć granicu, a da me ne pretražuju kao narkomana. Kako san do&scaron;a u Trubadure? Triba san im popunit neke 'sounde' koji su im &nbsp;nedostajali. Stavili su me na gitaru 'dvanaesticu', koja nije ba&scaron; moj prvi izbor, ali za zvuk banda bila je sasvim dobra. U 'Dubrovačkim trubadurima' bija san godinu dana (&hellip;). Poslin 'Trubadura' do&scaron;lo je vrime grupe 'More'. Staž mi je u 'Moru' trajao samo tri miseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisam mogao biti duže u bandu, jer od nečega se moralo živit, a ja sam svira mukte. Rekli su mi, dođi u band kako god zna&scaron;, donesi svoje instrumente i svirat će&scaron; s nama. Trebali su me isplaćivat od njihova dila posli gaže za svirke u slobodne dane, dakle ponedjeljkom, kada band nije imao fiksni angažman. No nikad nitko nije odvojio novce da bi se mene isplatilo i tako je ispalo da san cilo lito svirao mukte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U to sam se vrime ženio, a u stanu nas je doma već bila puna kuća. Nisam imao love ni za vjenčanje... pa sam posli 'Mora' prihvatija ponudu 'Batala'. Tu smo zimu svirali u Solinu na plesnjaku u sportskoj dvorani. U 'Batalima' vi&scaron;e nije bilo Dikana; bila je to nova postava, s Igorom Lučevim, Igorom Trumbićem, bubnjarom Bla&scaron;kom Jurićem i trubačem Igorom Bibićem, a ja sam, naravno, piva i svira klavijature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda je do&scaron;la 'Copacabana', koju je Teo Trumbić imao već godinu dana u &scaron;kafetinu. Pitao me bi' li mu snimio probni snimak, ja sam pristao i pismu smo poslali na Splitski festival. Za pravo čudo, pro&scaron;la je na komisiji kod prof. Miro&scaron;evića. Posli su mi rekli da sam ka pivač pro&scaron;a zato jer sam bio iz Splita. Rekli su: 'Ovi ne piva lo&scaron;e pa neka onda piva on, a ne da dajemo lovu drugima za putne tro&scaron;kove i hotel.' Pismu je, inače, čini mi se, triba pivat Darko Domjan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>(&hellip;) U to je vrime svako radio po svoju, nije bilo timova koji su razmi&scaron;ljali o imidžu. 'Copacabanu' san piva u gaćama od pli&scaron;a koje su bile krojene gori usko, a doli 'na zvono'. Sa&scaron;ija ih je Kolja, krojač iz Geta. Im&acirc; sam i svilenu crvenu ko&scaron;uju i dugu kosu, koja je bila valovita zahvaljujući viklerima koje mi je večer prije stavio Baćo, tada&scaron;nji službeni festivalski frizer... Bio sam užasan, ali ni drugi nisu izgledali bolje. Bilo je takovo vrime&ldquo;. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>(&hellip;) &bdquo;'Copacabana' mi stvarno nije dala puno. Publika na Prokurativama mi je dodu&scaron;e dodijelila nagradu, ali sam, recimo, prema glasanju jugoslavenskih gradova bio &ndash; zadnji. Zapravo, najvi&scaron;e &scaron;ta mi je 'Copacabana' dala je da sam ozbiljno, i to prvi put u životu, počeja razmi&scaron;ljat o sebi ka pivaču. Iduće godine, kad su mi na 'Splitu' dali Vilovićevu pismu &agrave; la 'Copacabana', &ndash; '2002. godine u Splitu', tražio sam da mi dadu jo&scaron; jednu, u kojoj bi' moga zapravo &ndash; pivat. Dali su mi RunjićevA 'Galeba', u novoj 'Večeri dalmatinske &scaron;ansone'&hellip;&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O SPLITU</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nikad se ne bi' odselija iz Splita jer gu&scaron;tan u njemu živit. Čim živi&scaron; u Splitu, ako zapravo živi&scaron;, ne može&scaron; bit nekomunikativan ni umi&scaron;ljena zvijezda. Problem je u tome &scaron;ta dikod novinari volidu čeprkat po mome životu i tražit skandale, ali moju pravu publiku to zapravo ne zanima. Ja i inače nisan zanimljiv tip i siguran san da ljudi koji stvarno volidu moje pisme, ne traže od medija takove informacije o meni...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Normalno je da mi, kad &scaron;etan gradom, judi prilazidu, da se pozdravjan s puno nji', da stanen i s judima popričan. Do mojih brojeva telefona svako može doć, u životu nikad nisan ima tajni broj. Nisan uobražen i zapravo volin ljude, samo koji put napravin facu zato da ba&scaron; ne moran uvik i u svakoj prilici razgovarat sa svakin kome to pade na pamet... &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja san zapravo jedan smi&scaron;ni tip. Znan da bi mi sad psihijatri postavili dijagnozu kako zapravo gu&scaron;tan u popularnosti i podsvjesno želin kontakte s ljudima. Ali i to samo znači da san normalan, jer svi normalni ljudi imaju neku psihijatrijsku dijagnozu!&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-11-oliver.jpgUmro je fra Filip Zubak: ''Takvih se ljudi u sto godina rodi jedan ili nijedan''http://grude.com/clanak/?i=6535565355Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jul 2018 17:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-fra_filip_zubak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije nekoliko sati preminuo je fra Filip Zubak, franjevac provincije Bosne Srebrene. Fra Filip je rođen 23. 12. 1937. u selu Bunar kod Plehana, a u visočko sjemenište došao je 1952. Teologiju je studirao u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 1965. <p>&nbsp;</p> <p>Potom je u Beogradu i Sarajevu studirao matematiku s fizikom. Te je predmete predavao na na&scaron;oj Gimnaziji 30 godina: od 1972. do 2002. godine. Rado je besplatno davao instrukcije ne samo franjevačkim sjemeni&scaron;tarcima nego i drugim visočkim srednjo&scaron;kolcima i studentima i svima drugima koji bi pokucali na njegova vrata. Odrastao i odgojen u neima&scaron;tini, od malih je nogu stekao vrlo istančan osjećaj za ljudsku patnju i solidarnost. Posljednji je rat proveo u Visokom i ondje kao svjedok franjevačkog čovjekoljublja postao jednim od za&scaron;titnih znakova samostana i grada. Umirovljeničke dane odlučio je provesti u zavičajnom samostanu na Plehanu, gdje je rado dočekivao sve koji su željni ljudskoga susreta i razgovora. Kad ga je ondje prije nekoliko godina zadesila bolest, bio je spreman za putovanje, a za svaki slučaj otvorenim pismom obratio se svojim fratrima i svima ostalima s molbom da mu oproste ako je koga u čemu uvrijedio. Skicu fra Filipova portreta dopunit će i andrićevski jezgrovita karakterizacija njegova lika koju tada izreče jedan stari ujak: "Bolan, takvih se ljudi, k'o &scaron;to je on, u stotinu godina rodi jedan ili nijedan! Eto, dogodilo se da se rodio. Bog zna kad će opet."</p> <p>&nbsp;</p> <p>I danas, nakon nekoliko godina, vjerujemo da je fra Filip bio spreman reći u duhu svetog Franje: "Dobro mi do&scaron;la, sestrice smrti!" i poći na put u vječnost.<br />Sveta misa zadu&scaron;nica slavit će se u ponedjeljak 30. srpnja 2018. u crkvi sv. Marka Evanđelista na Plehanu u 12 sati, a po zavr&scaron;etku mise uslijedit će sprovodni obredi na groblju sv. Marka.</p> <p>&nbsp;</p> <h6 id="js_b" class="_14f3 _14f5 _5pbw _5vra" data-ft="{&quot;tn&quot;:&quot;C&quot;}"><a href="https://www.facebook.com/franjevackaprisutnostubosni/" target="_blank"><span style="font-size: x-small;"><em><strong><span class="fwn fcg"><span class="fwb fcg" data-ft="{&quot;tn&quot;:&quot;k&quot;}">Franjevačka prisutnost u Bosni</span></span></strong></em></span></a></h6>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-fra_filip_zubak.jpgHNK MOSTAR Protekla sezona za ponos i pamćenje FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6528165281Grude.com - klik u svijetSat, 21 Jul 2018 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-21-nora_u_zemlji_cudesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno nas veseli što su mnoge naše predstave i nakon nekoliko sezona igranja i dalje zanimljive publici, kažu u HNK Mostar.<p><br /><br /></p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru zaključilo je sezonu 2017/2018. na najljep&scaron;i mogući način osvajanjem tri nagrade za kazali&scaron;ni hit &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo; na nedavno zavr&scaron;enim 37. Kazali&scaron;nim igrama u Jajcu. Ove nagrade objektivni su pokazatelj da HNK Mostar postaje sve kvalitetnija i respektabilnija kazali&scaron;na kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protekla je sezona bila iznimno uspje&scaron;na jer prvi put od kada postoji HNK Mostar postavljeno je u jednoj sezoni čak &scaron;est premijera. Premijerno su odigrane predstave: &bdquo;Noć tribada&ldquo; autora Per Ulova Enquista u režiji Bore Stjepanovića, &bdquo;Preobražaj&ldquo; Franza Kafke u režiji Segora Hadžagića, poetsko-glazbeno-scenski kolaž &bdquo;Hercegovina V. dio&ldquo;, autorski projekt Marine Petković Liker &bdquo;Gnijezdo&ldquo;, u koprodukciji s Kazali&scaron;tem Marina Držića iz Dubrovnika i u režiji Ivana Lea Leme &bdquo;Logorilijada te &bdquo;Nora u zemlji čudesa&ldquo; Dramskog studija mladih HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno nas veseli &scaron;to su mnoge na&scaron;e predstave i nakon nekoliko sezona igranja i dalje zanimljive publici. Zbog činjenice da su neke od njih već petu sezonu na na&scaron;emu redovnom repertoaru, u sezoni 2017/2018. imali smo 16 živućih predstava. S glumačkim ansamblom od osam glumica/glumaca imati na repertoaru 16 živućih predstava smatramo na&scaron;im najvećim uspjehom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U netom zavr&scaron;enoj sezoni, kroz &bdquo;Reviju nagrađivanih predstava&ldquo;, pred mostarskom publikom izveli smo &scaron;est na&scaron;ih nagrađivanih predstava, a koje su svoje premijere imale u pet prethodnih sezona. Riječ je o predstavama &bdquo;Chick lit&ldquo;, &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, &bdquo;Ljepotica iz Leenanea&ldquo;, &bdquo;Vanja, Sonja, Ma&scaron;a i jo&scaron; jedan&ldquo;, &bdquo;O ljubavi&ldquo; i &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;. Tih &scaron;est predstava ukupno je dobilo 20 nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim produkcije novih predstava, nastupili smo u Zagrebu, Osijeku, Rumi, Jajcu, Brčkom, Žepču, Konjicu, Ljubu&scaron;kom... Ponosni smo i na na&scaron; Dramski studio mladih čiji su polaznici pripremili i premijerno izveli predstavu &bdquo;Nora u zemlji čudesa&ldquo;. Inače posebnu pozornost posvećujemo mladima i studentima kroz na&scaron; projekt razvoja publike HNK Mostar za studente, studenti za HNK Mostar, kroz koji smo, uz potporu Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, podijelili 12.000 besplatnih ulaznica/vaučera za na&scaron;e predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, HNK Mostar aktivno sudjeluje i u projektu &bdquo;Mostar &ndash; Europska prijestolnica kulture 2024.&ldquo;. U okviru toga projekta predstavili smo početkom srpnja svoj rad građanima Mostara kroz Forum na &scaron;etali&scaron;tu. Tom smo prigodom podijelili 100 besplatnih vaučera/ulaznica za dvije osobe za predstave u narednoj sezoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HNK Mostar djeluje u izrazito te&scaron;kim uvjetima, u nedovr&scaron;enom objektu koji nema ni prostorne ni tehničke uvjete koje bi jedno nacionalno kazali&scaron;te trebalo imati. Financijska sredstva koja dobivamo od na&scaron;ih osnivača, Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara, dovoljna su samo za &bdquo;hladni pogon&ldquo;, dok sve ostale tro&scaron;kove poput održavanja objekta, nabavke opreme i produkcije novih predstava pokrivamo iz drugih izvora koje sami tražimo i realiziramo. Ipak, to nisu razlozi da sljedeću sezonu ne planiramo u jo&scaron; većem i kvalitetnijem obimu. Pred nama je premijera &bdquo;Logorilijade&ldquo; u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu ćemo krenuti i s pripremom &bdquo;Zečje rupe&ldquo; Davida Lindsaya Abairea, jedne od najizvođenijih predstava na svijetu. Predstavu će režirati Lajla Kaikčija, a na novim predstavama namjeravamo surađivati i s Mariom Kovačom, Robertom Raponjom i Ivanom Leom Lemom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavljamo akciju Studenti za HNK Mostar, HNK Mostar za studente koju ćemo vjerojatno pro&scaron;iriti i na sveučili&scaron;ne nastavnike. Dramski studio mladih nastavlja s radom, a u planu je i nekoliko većih gostovanja izvan granica BiH i sudjelovanje na mnogim festivalima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-21-nora_u_zemlji_cudesa.jpgTri nove nagrade za ''Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja'' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6510865108Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jul 2018 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-11-jajce_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja'' vratila se s 37. kazališnih igara u Jajcu s čak tri nagrade i tako na najljepši način zaokružila kazališnu sezonu. <p><br />I ovoga puta pokazalo se kako glumci Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru uz Bre&scaron;anov tekst i inovativni pristup nalaze odličan prijem i kod publike i stručnog žirija. Mostarski &bdquo;Hamlet&ldquo; progla&scaron;en je najboljom predstavom u cjelini po mi&scaron;ljenju Žirija publike, a Stručni žiri dodijelio je nagrade za najbolja glumačka ostvarenja Robertu Peharu za ulogu Učitelja i Slavenu Knezoviću za ulogu Bukare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je na okruglom stolu nakon izvedbe predstave rečeno, Bre&scaron;anov tekst je i&scaron;čitan rafinirano, bez nepotrebnih poentiranja, a članica stručnog žirija glumica Irina Dobnik kazala je kako su glumci gradili likove bez skretanja u karikaturalno te pohvalila cijeli glumački postav i veliku ulogu scenografije u predstavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selektor Igara Almir Ba&scaron;ović smatra da je riječ o ozbiljnom redateljskom pothvatu u kojem je scenografija povezana s idejom predstave te da su glumci dali maksimum. A da je publika uživala u predstavi, potvrdila je i ravnateljica Doma kulture i Kazali&scaron;nih igara Smiljka Brtan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dobar redatelj je kao dobar trener u nogometu, takav je Lemo. U procesu nastanka ove predstave zaista su uživali svi glumci&ldquo;, kazao je Slaven Knezović nakon predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Jelena Kordić Kuret, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Bojan Beribaka, Nikolina Marić, Mario Bo&scaron;njak, Zorislav Galić te članice KUD-a Sveti Ante Cim: Danica Džidić, Stana &Scaron;uman i Sofija Vrljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj je Ivan Leo Lemo, dramaturg Dragana Komadina, scenografiju potpisuje Vesna Rezić, kostimografiju Mirjana Zagorec, glazbu Zvonimir Dusper, a koreografiju Leo Mujić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I žiri i publika su ovu predstavu i ranije prepoznali kao kvalitetnu te je osvojila četiri nagrade na festivalu u Brčkom i jednu na &bdquo;Mostarskoj liski&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozori&scaron;ne/kazali&scaron;ne igre u Jajcu najstariji su teatarski festival u BiH i upravo duga tradicija pokazuje koliko je to prestižni festival koji svake godine ugo&scaron;ćuje najbolja ostvarenja iz države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-11-jajce_4.jpgVruće ljeto u Posušju: Koncerti filmske glazbe, posuških bendova, klapa, Divljih Jagoda…http://grude.com/clanak/?i=6509665096Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jul 2018 18:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-10-m_fp2_1453.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlog ljeta Posušani i njihovi gosti među brojnim događajima uživali su i u nezaboravnom koncertu ''Sve ove godine'', koji je na jednom mjestu okupio sve živuće generacije posuških bendova.<p>A upravo je energija i emocija sa spomenutog koncerta pridonijela inicijativi Ivana Ramljaka Prče da organizira Rock akademiju, čiji su polaznici imali nedavno i promociju na svom prvom javnom nastupu u caffe bar Artist, kad su im uručene diplome i kada su dokazali odu&scaron;evljenoj publici kako sviraju desetogodi&scaron;njaci i oni tek ne&scaron;to malo stariji glazbenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s Rock Akdemijom i drugim projektima ,grupa posu&scaron;kih srednjo&scaron;kolaca već dvije godine na Radio Plusu radi emisiju Filmska glazba, u kojoj promovira kultne filmske glazbene teme i soundtrackove filmova domaće i svjetske produkcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suradnja voditelja ovih projekata profesorice Gabrijele Be&scaron;lić, Ivana Ramljaka Prče i Ivana Petrovića dovela je do dva glazbena događaja, koji će se održati u programu Posu&scaron;kog lita 2018, a to su Koncert Filmske glazbe i Povratak koncerta Posu&scaron;je live.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert Filmske glazbe je u nedjelju 29. srpnja i ne njemu će osim gostiju iznenađenja, nastupiti posu&scaron;ki glazbenici Rock Akademija Posu&scaron;je sa svoja dva benda, mu&scaron;ka i ženska Klapa Zvizdan, Kućni bend Filmske glazbe, Manuela Ma&scaron;a Žulj, Jurica Tolo, Ina Čamber i Mate Sli&scaron;ković, Željo Penava, profesora Ante Bonić, Get Vintage bend iz Imotskog, a koncert će se održati na novoj pozornici, ispred zgrade općine kao proslava drugog rođendana emisije Filmska glazba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posu&scaron;je live koji je krenuo na inicijativu udruge Dnevni boravak prije deset godina, a vrhunac doživio pro&scaron;le godine koncertom ''Sve ove godine'' na kojem su nastupili brojni posu&scaron;ki bendovi i glazbenici ponovno se vraća, a organizatori pozivaju i sve mlade bendove iz okolice Posu&scaron;ja da im se pridruže u ovoj svirci 10 kolovoza. Dva dana kasnije koncertno ljeto u Posu&scaron;ju zavr&scaron;ava nastupom Divljih jagoda i Tribute to Bijelo Dugme by Dreamers band, a početkom kolovoza već tradicionalno održava se Festival klapske pisme koji će ove godine trajati tri dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-10-m_fp2_1453.jpgKulturno ljeto 2018: Dramska grupa Proložac, pjevači gange i svirači narodnih instrumenatahttp://grude.com/clanak/?i=6507765077Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jul 2018 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-09-dramska_druzina_prolozac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva Vas na Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići 2018.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu 14.07.2018. ispred zvonika sv. Ilije Proroka u Bobanovoj Dragi s početkom u 20:30 sati upriličit će se predstava u izvedbi dramske grupe Proložac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu zabavnu večer upotpunit će pjevači gange te svirači narodnih instrumenata!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-09-dramska_druzina_prolozac.jpgNAJAVA: Kulturno-vjerska baština Hrvata Bosne i Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=6496664966Grude.com - klik u svijetTue, 03 Jul 2018 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-03-bastina_bhhrvati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečana smotra tradicije, kulture, nošnje, umjetnosti i običaja uz izvorne napjeve..<p>&nbsp;</p> <p>Dvodnevna manifestacija &bdquo;Kulturno-vjerska ba&scaron;tina Hrvata Bosne i Hercegovine&ldquo;, Zagreb 2018. na kojoj sudjeluju članovi zajednica, kulturno umjetničkih dru&scaron;tava, klubova, udruga i vjernici župa porijeklom iz Bosne i Hercegovine, sa sjedi&scaron;tem u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori: HRVATSKA MATICA ISELJENIKA, ŽUPA SV. MARIJE ANĐEOSKE -SESVETSKA SOPNICA,Udruga Prsten, i ZAJEDNICE HRVATA Bosne i Hercegovine &ndash; udruge, klubovi i dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Geslo: VRATIMO NADU ZAVIČAJU...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelji: SREDI&Scaron;NJI DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE, GRAD ZAGREB i gradonačelnik Milan Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Program:</strong></em></p> <p>Subota, 07. srpanj 2018.<br />- 21.00 sat &ndash; GORNJOGRADSKA LJETNA POZORNICA, Trg sv. Katarine ,Zagreb<br />Svečana smotra tradicije, kulture, no&scaron;nje, umjetnosti i običaja uz izvorne napjeve...</p> <p>Nedjelja, 08. srpanj 2018.<br />- 11.00 sati &ndash; Sveta misa, samostansko-župna crkva Sv. Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici/Zagreb, predslavi kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i nastup zborova i KUD-a BiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Rama prozor info" href="https://www.rama-prozor.info/clanak/najava-kulturno-vjerska-bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine/39357" target="_blank">Rama-prozor.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-03-bastina_bhhrvati.jpg''Gnijezdo'' gostuje na Osječkom ljetu kulturehttp://grude.com/clanak/?i=6490964909Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jun 2018 19:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-29-waf_9012_um.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnja uspješnica Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru „Gnijezdo“, autorice i redateljice Marine Petković Liker, predstavit će se osječkoj publici 2. srpnja u okviru Osječkog ljeta kulture.<p>&nbsp;</p> <p>''Gnijezdo'' je najuspje&scaron;nija ovogodi&scaron;nja predstava proiza&scaron;la iz ove kazali&scaron;ne kuće čije su izvedbe uvijek unaprijed rasprodane. Redateljica Marina Petković Liker na&scaron;la je put do gledatelja učiniv&scaron;i i njih aktivnim gostima te prisnom i &bdquo;domaćinskom&ldquo; komunikacijom glumaca s publikom. Predstava je rađena po motivima poezije Marka Toma&scaron;a, a glumci su skupa s redateljicom gradili likove i radnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Gnijezdo&ldquo; je i kuća i dom. I ba&scaron; kao &scaron;to kuća može biti oronula, tro&scaron;na i dotrajala, tako je i dom ponekad pun pukotina koje valja krpati. Kući su potrebne popravke, ili prodaja. S druge strane, treba li obnova i domu? Je li on na prodaju? Braća i sestre u ovoj kući koja je i dom postavljaju pitanja povratka. Vraćamo li se uvijek tom jednom mjestu, ili se samo poku&scaron;avamo vratiti i ne nailazimo na utoči&scaron;te, je li nam tu toplo i sigurno usprkos tro&scaron;nom krovu i ki&scaron;i koja pada nasred sobe? Jesmo li tu samo zbog uspomena, ili i zbog budućih sjećanja?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljica Marina Petković Liker kazala je kako se glumačka igra temelji na neprestanom uranjanju u organske sadržaje rečenica utemeljenih na problemima o kojima likovi žele ili ne žele govoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo je zapravo ansambl predstava koja funkcionira kao jazz septet. U tom smislu suvereno i autorsko tretiranje glumačkog materijala izazov je s kojim se glumci uzbudljivo i uspje&scaron;no nose te je, zahvaljujući načinu njihove igre, svaka izvedba nova, drukčija i jedinstvena&ldquo;, kaže redateljica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Osječko ljeto kulture&ldquo; najveća je kulturna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj i od 2000. godine nudi različit i bogat kazali&scaron;ni, glazbeni i uopće kulturni program. Ove godine manifestacija ima skoro 50 programa na nekoliko lokacija u gradu, a traje od 29. lipnja do 13. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-29-waf_9012_um.jpgKoncertom Zbora crkve sv. Kate iz Ljubuškog započinje Kulturno ljeto 2018.http://grude.com/clanak/?i=6485964859Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jun 2018 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-04-016_bratovstina_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva Vas na 'Kulturno ljeto 2018.' u župi Gorica-Sovići.<p><br /><br /><strong>Utorak 26.06.2018.</strong><br />Nakon Svete mise koja započinje u 19:00 sati u crkvi sv. Petra i Pavla u Sovićima koncert Zbora crkve sv. Kate iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Subota 14.07.2018.</strong><br />Ispred zvonika sv. Ilije Proroka u Bobanovoj Dragi s početkom u 20:30 sati predstava u izvedbi dramske grupe Proložac</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu zabavnu večer upotpunit će pjevači bećarca i gange te svirači narodnih instrumenata</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak 27.07.2018.</strong><br />U Staroj crkvi u Gorici s početkom u 20:30 sati održat će se 12. susret klapa</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od 29.08.2018. do 01.09.2018</strong><br />Likovna kolonija u čast Zvonki Bu&scaron;iću Taiku</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veselimo se Va&scaron;em dolasku, poručuju organizatori.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-04-016_bratovstina_1.jpgKate Filipović: Radujem se fotografijama hercegovačkih ljepota koje će tek nastatihttp://grude.com/clanak/?i=6483064830Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jun 2018 23:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-22-kate_filipovic_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kate Filipović zaljubljenica je u ljude i fotografiju. Po zanimanju je web dizajner, ali fotografija je ono u čemu najviše uživa i što odvlači svu njenu pažnju i vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Recite nam ne&scaron;to o sebi!</strong></p> <p>Rođena sam 92&prime; u Sinju. Osnovnu i srednju &scaron;kolu sam zavr&scaron;ila u Posu&scaron;ju. Prije 5 godina sam se doselila u Zagreb, gdje sam se educirala za web dizajnera te se u grad zaljubila na prvu. ( Ba&scaron; čudno za jednu Hercegovku)<br /> S obzirom da je Zagreb jako skup, pogotovo za samostalni život, radila sam razne poslove, od prodaje tehničkih uređaja najpoznatije i najbogatije tvrtke na svijetu, do nekakvih banalnijih poslova samo kako bi ostala i opstala u gradu koji me inspirira i nudi ono čime se želim baviti. Znamo svi da je od fotografije jako te&scaron;ko živjeti, pogotovo u smjeru modne fotografije s čim se ja želim baviti, no ja ne bježim od svojih snova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-06-22-18-06-22-kate_filipovic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Kako je započela tvoja ljubav prema fotografiji?</strong></p> <p>Jo&scaron; kao dijete sam provodila sate crtajući portrete te razne motive, no uvijek sam znala da ima ne&scaron;to drugo u čemu bi se osjećala jo&scaron; sigurnije i sretnije.<br /> Nisam razumijela pravu bit toga, ali sam znala da je to ba&scaron; za mene. I to je tako raslo u meni dok se nije desio taj glavni okidač, jo&scaron; prije 8 godina kada sam i&scaron;la u posjet sestri koja je tada živjela u Zagrebu. U svakoj na&scaron;oj &scaron;etnji, pa i u onoj do trgovine, ja sam nosila fotoaparat i zaustavljala trenutke oko sebe. Tada sam shvatila da je fotografija moj način komunikacije i da tako mogu najbolje izraziti svoje emocije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Gdje najvi&scaron;e pronalazi&scaron; inspiraciju?</strong></p> <p>Inspiraciju najvi&scaron;e pronalazim u ljudima, njihovim životima. pričama koje su proživjeli i tragove koji je ostavio na njima. Ono &scaron;to me najvi&scaron;e privlači je njihova različitost, jedinstvenost i energija.<br /> S obzirom da puno radim i većinu dana provedem među ljudima, kao i svakom normalnom čovjeku dođe mi potreba da budem sama. Sjednem na biciklo, ponesem fotoaparat i provedem par sati vozajući se Zagrebom, zaustavljajući vrijeme kroz objektiv svog fotoaparata. Mogla bih tako satima sjediti i promatrati ljude oko sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Nedavno si sudjelovala na fotoseminaru &lsquo;Fotosofia 13&rsquo; ispričaj nam iskustvo.</strong></p> <p>Fotosofia je za mene jedno nevjerojatno iskustvo. Seminar na kojem nauči&scaron; jako puno u kratkom vremenu. Osjeti&scaron; tu energiju i zajedni&scaron;tvo među ljudima koji dijele istu strast prema fotografiji kao i ti. Svaki dan nam je bio organiziran i u svakom trenutku smo znali &scaron;to trebamo raditi te nije bilo praznog hoda.<br /> Nakon &scaron;to dobije&scaron; mogućnost tjedan dana raditi ono &scaron;to voli&scaron; s jo&scaron; 14 sudionika iz cijele regije, ima&scaron; najbolje uslove za rad i boravak, treba vremena da se ponovno vrati&scaron; u realnost. Imali smo priliku fotografirati poznate osobe, modele te smo isto tako međusobno sami sebi bili modeli za razne projekte.</p> <p>Zadnji dan seminara smo imali izložbu Art serije fotografija, gdje su moje fotografije progla&scaron;ene najboljima od strane publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; &Scaron;to najvi&scaron;e voli&scaron; u svom poslu i tko ti je najveća podr&scaron;ka?</strong></p> <p>Volim to &scaron;to promatram svijet na drugačiji način, primjećujem detalje koje ostali možda ne vide na prvu. Kada znam da sve &scaron;to sam pro&scaron;la i doživjela imam na fotografijama te ih u svakom trenu mogu pogledati i ponovno doživjeti.<br /> E to volim!<br /> Najveća podr&scaron;ka mi je moja obitelj, &scaron;to je nekako logično i ispravno.<br /> Svoj prvi fotoaparat koji i dan danas koristim sam dobila na poklon od svojih sestara. Oni su uvijek tu, u onim lijepim i manje lijepim životnim situacijma te su mi uvijek bili i ostati će najveća podr&scaron;ka</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-06-22-18-06-22-kate_filipovic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Može li Posu&scaron;je uskoro očekivati tvoju izložbu?</strong></p> <p>Zadnje dvije godine planiram u Posu&scaron;ju napraviti izložbu, naravno u ljetnom periodu jer je to jedini dio godine kada mogu biti slobodna 2-3 tjedna, no zbog zdravstvenih problema to nije bilo izvedivo. Tako da su mi planovi za ovo ljeto jednaki prethodnima, te se nadam da ću ih uspje&scaron;no izrealizirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Tvoja poruka mladima na&scaron;eg grada?</strong></p> <p>Da se ne boje izaći iz zone komfora. Da skupe hrabrost, krenu vjerovati u sebe, pobjede strahove jer tek tada će znati &scaron;to znači biti sretan i ispunjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; I za kraj, &scaron;to ti najvi&scaron;e nedostaje iz Posu&scaron;ja i &scaron;to će&scaron; prvo fotografirati kad dođe&scaron;?</strong></p> <p>Možda bolje da me pitate &scaron;to mi ne nedostaje, jer je taj spisak dosta velik.<br /> Ali najvi&scaron;e mi nedostaje obitelj, dru&scaron;tvo, materin kruh i &lsquo;ne&scaron;to ka&scaron;ikom&rsquo;.<br /> Želim jo&scaron; vi&scaron;e istražiti Hercegovačke prirodne ljepote, tako da se radujem fotografijama koje će tek nastati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Posu&scaron;ki.info/ J.M</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-22-kate_filipovic_glavna.jpgFrano Mikulić Jukić: Franjevci su simbol zemlje ove, živa duša grude Hercegovehttp://grude.com/clanak/?i=6480264802Grude.com - klik u svijetThu, 21 Jun 2018 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Frano Mikulić Jukić napisao je neke od najboljih pjesama za etnoglazbenike. Ovog puta, napisao je jednu za svoju dušu, a tko će je uglazbiti ostaje za vidjeti.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesma se zove "Slučaj Čapljina", a lako se može pripisati i ostalim mučeničkim župama koje vi&scaron;e od dva i pol desetljeća trpe progon i nepravdu, znojeći se krvavim znojem poput Onog koji je čovječanstvo otkupio prije 1985 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Slučaj Čapljina</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Frano Mikulić Jukić</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oj Čapljino, najmiliji grade<br />&Scaron;to to tebi pojedinci rade?!<br />Oj ti cvijetu Herceg-zemlje mile,<br />Na tebe se sile okomile.<br />Sa svih strana i sa svih razina<br />Da ti zgaze ponos od davnina<br />Ljepotom si svojom očarala<br />Svaku du&scaron;u &scaron;to te ugledala<br />Ovaj grad je biser domovine<br />Za kojeg se i rađa i gine<br />Mi čuvamo kulturnu ba&scaron;tinu<br />Kao suzu u oku jedinu.<br />Tradicija kao sveta slika<br />Na&scaron; je simbol i najveća dika<br />To je ponos i snaga velika<br />Čast i inat tvrđi od čelika<br />Nebrojene živote smo dali<br />Da bi svoju vjeru sačuvali<br />Čuvala nas na&scaron;a braća mala<br />Kroz stoljeća &scaron;to su prohujala<br />Spas jedini franjevci nam bili<br />Nikada nas nisu napustili<br />Sveti Franjo za&scaron;titnik nam bio<br />Puk je njemu crkvu sagradio<br />Pet stoljeća franjevci nas vode<br />Kroz nedaće, putem do slobode<br />U njihove predali smo ruke<br />Na&scaron;u nadu, radosti i muke<br />&Scaron;to imasmo dijelismo po pola<br />Nekad sreću, puno vi&scaron;e bola<br />Zlo i dobro zajedno smo pro&scaron;li<br />I konačno do slobode do&scaron;li<br />Al' čim jutro slobode zarudi<br />Nova avet iz mraka se budi<br />Kao munja iz neba opali<br />Ona koju nismo ni sanjali<br />Opet nova zavjera se kuje<br />Biskup Perić dekret potpisuje<br />Te poruku &scaron;alje franjevcima<br />Da čapljinsku župu preuzima<br />Ultimatum na adresu stiže<br />Cijeli puk se na noge podiže<br />Za vjernike Perića ne briga<br />Već on vatru po pučanstvu riga<br />Krajnji rok je franjevcima dao<br />Ni korak se nije pomakao,<br />Od svog htjenja i svoje nakane<br />Da im zadnje ispisuje dane<br />Opet silu biskup primjenjuje<br />I fratrima jasno poručuje:<br />" Ja sam zakon, po mome će biti,<br />Vi morate župu napustiti! "<br />Nevjerica opća zavladala<br />U pučanstvu inat izazvala<br />Pet stoljeća franjevci su bili<br />I ovu nam župu izgradili<br />Franjevci su simbol zemlje ove<br />Živa du&scaron;a grude Hercegove<br />Svud okolo potpisi se kupe<br />Ne da narod fratara iz župe<br />Kontra puka i kontra fratara<br />Podiže se biskup iz Mostara<br />Radikalan potez poduzima<br />Franjevcima službu oduzima<br />Sakramente biskup ne priznaje<br />&Scaron;to ih fratar u Čapljini daje<br />"Slučaj Grude" ovdje se ponavlja<br />Jerbo Perić pravila postavlja<br />Ali narod ne drži do toga<br />Već do vjere u Svevi&scaron;njeg Boga,<br />I do pravde, a i pravednosti,<br />Te istinske one čestitosti<br />Puk je stao na stranu istine<br />I pravice za koju se gine<br />Biskup čvrsto uz odluku stoji<br />A Čapljina te&scaron;ke dane broji<br />Od vjernika podr&scaron;ka se &scaron;alje<br />Sa fratrima nastavljamo dalje<br />Na&scaron;a župa nama pravo daje<br />Narod bira tko sa njim ostaje<br />Oduvijek smo uz franjevce bili<br />Svoje gnijezdo sa njima smo svili<br />Osjećaje vjernici ne kriju<br />Osnivaju i akademiju<br />Okupljaju mladost župe ove<br />Pomažu im ostvariti snove<br />Pa zajedno sa svojim fratrima<br />Pravi primjer pokazuju svima<br />Ovaj projekt sve u sebi krije<br />Od zabave do edukacije<br />Punih pluća opet župa di&scaron;e<br />Dokle Perić svoje pravo pi&scaron;e<br />Al' u žitu i kukolj se javlja<br />Svatko svoja pravila postavlja<br />Pojedinci, a i prido&scaron;lice<br />Sjedili bi na dvije stolice<br />Franjevce bi oni koristili,<br />A biskupu na usluzi bili<br />Sakramente kri&scaron;om uzimaju<br />U župama koje se priznaju<br />Uvijek netko skakutati mora<br />Po liniji manjega otpora<br />Neka svatko svog obraza nosi<br />Nek' se srami il' nek' se ponosi<br />Mi ponosno, uzdignuta čela,<br />Čiste du&scaron;e i srca vesela,<br />Tu po svojoj zemlji koračamo<br />&Scaron;to je na&scaron;e, nikome ne damo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Autor: Frano Mikulić Jukić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgStipe Botica novi predsjednik Matice hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=6473964739Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jun 2018 07:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-19-stipe_botica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stipe Botica, ugledni kroatist, izabran je za novog predsjednika Matice hrvatske (MH) na Glavnoj skupštini MH održanoj u Rijeci. Botica je bio jedini kandidat za tu funkciju, a naslijedio je Stjepana Damjanovića.<p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući se na izboru, Botica je kazao kako bi volio da je bilo vi&scaron;e kandidata za predsjedničko mjesto, jer bi to donijelo &lsquo;propulzivniju atmosferu u Maticu&rsquo;. Ocijenio je da Matica hrvatska u 21. stoljeću djeluje drugačija nego do sad te izrazio nadu da će se na sljedećoj izbornoj skup&scaron;tini na upravljačka mjesta birati 40-godi&scaron;njaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za potpredsjednike su od pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka &Scaron;eput i Dubravka Oraić Tolić. Na poziciji glavnog tajnika u sljedećem mandatu ostaje Zorislav Lukić, kao i Damir Zorić na poziciji gospodarskog tajnika. Božidar Petrač je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Matice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipi Botici čestitao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Po&scaron;tovani profesore Botica, u ime hrvatske Vlade i svoje osobno, čestitam Vam na izboru za predsjednika Matice hrvatske, jedne je od najstarijih i najvažnijih hrvatskih kulturnih ustanova, čija je uloga nezamjenjiva u promicanju nacionalnog i kulturnog identiteta na&scaron;e domovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika je čast i odgovornost biti na čelu tako ugledne ustanove te Vam stoga želim svako dobro i puno uspjeha u njenom vođenju i radu na dobrobit na&scaron;eg umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, kao i dru&scaron;tvenog razvitka Lijepe Na&scaron;e, istaknuo je premijer Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipe Botica rođen je 1948. godine u Otoku Dalmatinskom. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu je diplomirao, magistrirao i 1986. godine obranio doktorsku disertaciju. Od 1984. godine radi na Katedri za usmenu književnost tog fakulteta, gdje je od 2002. redoviti profesor u trajnome zvanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bio je dekan te pročelnik Odjela za kroatistiku. Bio je i voditelj Zagrebačke slavističke &scaron;kole &ndash; Hrvatskog seminara za strane slaviste. Dobitnik je vi&scaron;e nagrada, a među njima i medaljom rada 1984. godine, te nagradom za stručni i znanstveni rad s likom Ruđera Bo&scaron;kovića 1995. godine. Autor je 50-tak znanstvenih i stručnih radova, a uredio je i izdao 15-tak knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.&nbsp; Utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za dru&scaron;tveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz 20-tak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već vi&scaron;e od stotinu naslova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-19-stipe_botica.jpgPOSUŠJE: Veliki broj vjernika na 'Biskupovu grobu' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6472164721Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jun 2018 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-18-20180617_110904.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 17. lipnja slavljena je sv. misa na Stupima kod posuškog Gradca na 'Biskupovu grobu'.<p><br /><br />Kao i svake godine na misu se okupio lijep broj vjernika iz župa Posu&scaron;ki Gradac, Posu&scaron;je, Kočerin i Grude. Najveći dio stigao je pje&scaron;ice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupov grob nalazi se na brdu istočno od župne crkve, područje se zove Stupi. To mjesto uz Vla&scaron;ki put koji se koristio za izgon stoke iz ljubu&scaron;kog kraja za Vran i Ljubu&scaron;u. Tu su, prema predaji, Turci ubili biskupa, jednog pratioca svećenika i dvojicu sluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj događaj se stavlja na kraj 16. ili početak 17. stoljeća. Ne zna se koji je biskup to bio. Osim biskupova groba na ovoj lokaciji postoji vi&scaron;e grobova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je biskupov grob zavjetno mjesto i vjernici iz župe i okolnih župa dolaze listi oko groba i moliti se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-18-20180617_110904.jpgMeđugorje: Pogledajte kako brojni nose sa svojim rukama, nogama i leđima bolesne i nemoćne na Brdo Ukazanjahttp://grude.com/clanak/?i=6469064690Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jun 2018 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-16-medjugorje_-_radio_mir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Besplatno primiste - besplatno dajte"<p>U na&scaron;oj župi je u tijeku 7. međunarodno hodoča&scaron;će osoba sa invaliditetom u kojem sudjeluje preko 1700 osoba kojima su na&scaron;i župljani sudionicima dali besplatan smje&scaron;taj, hranu i piće.<br />Koliko su im otvorili svoja srca, i osim besplatnog smje&scaron;taja, pokazuju i ove scene jutros sa Brda Ukazanja!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Raj se spustio na Zemlju - župljani, članovi humanitarne udruge Marijine Ruke, članovi lovačkog dru&scaron;tva "Golub Čitluk", hodočasnici, zajednica Cenacolo, HGSS Čitluk - Međugorje i mnogi drugi kao TAXI služba nose sa svojim rukama, nogama i leđima bolesne i nemoćne k Majci u krilo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Prizori su to koji dodirnu i one osobe najtvrđega srca, navodi se na<a href="https://www.facebook.com/pg/Radiopostaja-MIR-Me%C4%91ugorje-1206948569322266/photos/?tab=album&amp;album_id=2219747744709005" target="_blank"> Facebook stranici Radio Mir Međugorje.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zajednička molitva svete krunice molila se u 09:00h kod Gospinoga kipa.</p> <p><br />Pogledajte u <a href="https://www.facebook.com/pg/Radiopostaja-MIR-Me%C4%91ugorje-1206948569322266/photos/?tab=album&amp;album_id=2219747744709005" target="_blank">ovoj velikoj fotogaleriji</a> kako je to izgledalo jutros!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-16-medjugorje_-_radio_mir.jpgHerceg o likovnoj koloniji u Blagaju: Ona je još jedan dragulj u nisci kulturnih događanja u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6467464674Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jun 2018 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-018_herceg_blagaj4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg otvorio je Likovnu koloniju „OCRT“ u Blagaju, održanu u sklopu manifestacije „Lipanjske zore 2018.“<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Prva likovna kolonija u Blagaju jo&scaron; je jedan dragulj u sada već poduljoj i bogatoj nisci kulturnih događanja u gradu Mostaru i Hercegovačko-neretvanskoj županiji u proteklom razdoblju. Dragulj kojim &scaron;iroke umjetničke du&scaron;e opažaju i kroz crtež vizualiziraju najskrivenije izvrsnosti i najdublje vrijednosti svega onoga &scaron;to nas okružuje, a &scaron;to mi zaokupljeni svakodnevnicom obično i ne primjećujemo.</p> <p>S neskrivenim ponosom &scaron;to mogu biti pokroviteljem, zahvaljujem svima koji su dionici ovoga uistinu iznimnog kulturnog događaja ali i svima Vama koji ste svojom nazočno&scaron;ću uveličali ove trenutke i već sada, prije otvaranja same Kolonije, organizatore učinili ponosnim&ldquo;, kazao je predsjednik Herceg.</p> <p>Inače, Likovna kolonija zasnovana je u suradnji Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača i Udruge &bdquo;Lipanj&ldquo; s ciljem okupljanja afirmiranih i neafirmiranih mladih umjetnika iz Mostara i drugih gradova Bosne i Hercegovine, te njezinim sudionicima omogućava prostor za umjetničkim djelovanjem u prirodi i osnažuje njihov zajednički umjetnički angažman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici Kolonije su: Marin Topić, Mario &Scaron;unjić, Željko Koren, Dario Pehar, Anđelko Mikulić, Maja Rubinić, Tomo Buconjić, Boris Lovrić i Dalibor Nikolić, koji je ujedno i njezin voditelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-018_herceg_blagaj4.jpgFOTO: Cim slavio svog zaštitnika! Svetu misu predvodili fra Luka Marić i fra Stanko Pavlovićhttp://grude.com/clanak/?i=6463364633Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jun 2018 00:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-14-018_svante_cim_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji HKUD-a “sv. Ante – Cim” iz Mostara svečano je obilježena Proslava svetog Ante, Dan HKUD – a “sv. Ante – Cim”, Dan Cima te Smotra folklora. Toga dana su u Cimu obilježene i Lipanjske zore te Dan cimske škole.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su zapaljene svijeće i postavljeni vijenci na spomenik na Gorici i na trgu III. Cimske bojne te ispred spomen ploče na Smrčenjacima, održan je svečani mimohod prema crkvi svetog Ante gdje je održana Sveta misa koju su vodili župnik fra Luka Marić i grudski župnik fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mise održan je i kulturno &ndash; zabavni program na &scaron;kolskom igrali&scaron;tu gdje je plesom, pjesmom i običajima upriličeno druženje sa svim nazočnima. U programu su, uz domaćine, sudjelovala i prijateljska folklorna Dru&scaron;tva HKUD &ldquo;sv. Marko&rdquo; Vionica, HKUD &ldquo;Rudine&rdquo; &ndash; župa Vido&scaron;i &ndash; Livno, HKUD &ldquo;Brotnjo&rdquo; Čitluk, HKUD &ldquo;Ganga&rdquo; &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, slavlje su uveličale i Mostarske mažoretkinje, Hrvatska glazba Mostar te Vlatka Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavlje se nastavilo do dugo u noć uz grupu &ldquo;Konoba&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.framost.com/" target="_blank"><strong><em>Framost.com</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-14-018_svante_cim_glavna.jpgFOTO: U Chicagu gdje su trag ostavili fra Špiro Andrijanić i fra Dominik Mandić! Fra Antonio Musa novi franjevachttp://grude.com/clanak/?i=6460064600Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jun 2018 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-12-018_antonio_musa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Polaganjem ruku kardinala Blasea Cupicha, franjevac Antonio Musa u subotu u župi Sv. Jeronima u Chicagu zaređen je za svećenika Rimokatoličke Crkve. Ovaj događaj u ispunjenoj crkvi za mnoge je bio jedinstven jer su prvi put vidjeli kako jedan mladić postaje svećenik.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Antonio s odličnim uspjehom zavr&scaron;io je sve filozofske i teolo&scaron;ke studije u Zagrebu i Chicagu. Đakon je postao u prosincu 2017. polaganjem ruku biskupa Alberta Rojasa. Franjevci iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade svjedočili su subotnjem događaju.&nbsp;Kardinal Blase Cupich dan prije vratio se&nbsp;iz Rima u Chicago. Taj tjedan imao je misu za domovinu&nbsp;u hrvatskom zavodu sv. Jeronima, a onda isti tjedan u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Chicagu svećeničko ređenja mladog franjevca. Fra Antonio Musa nastavlja stazama njegove braće koji na ovim sjevernoameričkim prostorima djeluju vi&scaron;e od 100 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal je u svojoj propovijedi govorio o vrijednosti nasljedovanja Krista tumačeći riječi Ivanova evanđelja iz 21. poglavlja o susretu Isusa i Petra gdje Isus poziva na nasljedovanje u ljubavi.&nbsp;Istaknuo je važnost povezanosti vjere i tradicije, nacionalnog hrvatskog identiteta i ljubavi prema Kristu. Fra Antonia je pozvao da bude sretan svećenik, sretan u navije&scaron;tanju Riječi, sretan u životu koji slijedi Krista i sv. Franju. S kardinalom su slavili fra Jozo Grbe&scaron;, kustos, fra Ivica Majstorović i fra Stipe Renić iz Sv. Jeronima, te ostali hrvatski franjevci iz različitih dijelova Amerike i Kanade.&nbsp; Najradosniji gosti stigli su iz domovine &ndash; fra Antonijeva majka Sofija i sestra Kristina. Njihov jedini sin i brat postao je svećenik. Ovo je bio trenutak cijeloj obitelji Musa reći &ndash; hvala. Njihov sin i brat već je sada svoju obitelj učinio ponosnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlično uvježbani zajednički zbor svih hrvatskih župa Chicaga predvodio je bogoslov fra Luka Ćorić. Nakon veličanstvenog euharistijskog slavlja, svečano primanje bija&scaron;e za vi&scaron;e od 450 uzvanika u dvorani Sv. Jeronima. Svečanom skupu ugodnim i dirljivim riječima obratio se fra Svetozar Kraljević, gvardijan franjevačkog samostana u Zagrebu koji je za ovu prigodu stigao u Chicago uime provincijala dr. fra Miljenka &Scaron;teke i cijele Provincije iz Mostara.&nbsp; Svećenik fra Antonio Musa na kraju je srdačno zahvalio svima na engleskom i hrvatskom jeziku za sve &scaron;to su učinili za njega&nbsp;toga dana, ali i kroz posljednje skoro dvije godine njegova boravka u ovoj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo bija&scaron;e četvrti javni događaj za Hrvate Chicaga na kojima je radosno i s odu&scaron;evljenjem sudjelovao jedinstveni nadbiskup velike američke nadbiskupije koji stalno i s ponosom ističe svoje hrvatsko podrijetlo, a tome svjedoči i hrvatski znak u njegovu biskupskom grbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojni franjevci u Chicagu su ostavili duboki trag, a najdublji u djelovanju Hrvatske franjevačke kustodije svetoga Jeronima u Chicagu, od prvih fra Davida Zrne, fra Ljube Čuvala, fra &Scaron;pire Andrijanića, fra Celestina Raguža, fra Dominika Mandića, fra Silvija Grubi&scaron;ića, fra Mladena Čuvala</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>mojahrvatska.vecernji.hr, FOTO: Hrvoje Bazina</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-12-018_antonio_musa.jpegFOTO: Svečana proslava u Dobriču: ''Sveti Ante, čuvaj vrila naša''http://grude.com/clanak/?i=6456364563Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jun 2018 17:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-10-018_dobric3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U MZ Dobrič-Provo-Grabova Draga, točnije u Dobriču, i ove godine pred blagdan sv. Ante održana je tradicionalna manifestacija „Sveti Ante, čuvaj vrila naša“.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu proslave održano je misno slavlje, procesija i kulturno zabavni program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju organiziraju žitelji Dobriča i Prova okupljeni u nekoliko udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu predvodio je fra Mile Vla&scaron;ić. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijenac i svijeće za poginule i umrle hrvatske branitelje i domoljube položili su federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Dario Knezović, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić te članovi Organizacijskog odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju je svečano otvorila ministrica Zora Dujmović koja se, uz gradonačelnika Kraljevića i člana Organizacijskog odbora Stjepana Marića, obratila prisutnima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodio Marinko Karačić, dok su za kulturno zabavni program zaduženi HKD &ldquo;Vrila&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; domaćin, HKUD &bdquo;Tamburica&ldquo; Koraće, KUD &bdquo;Kame&scaron;nica Podhum&ldquo; Livno, KUD &bdquo;Sv. Ana&ldquo; Ljuti Dolac &Scaron;iroki Brijeg i HKUD &bdquo;Crnač&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestacija se održava osmu godinu za redom i polako prelazi u tradiciju. Kao i prethodnih godina potporu održavanju manifestacije dali su Grad &Scaron;iroki Brijeg i Županija Zapadnohercegovačka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-10-018_dobric3.jpgU Mostaru predstavljanje knjige Martine Mlinarevićhttp://grude.com/clanak/?i=6445564455Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jun 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-hazur_knjiga_martina_mlinarevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Martina Mlinarević jedna je od najpoznatijih književnica i novinarki u regiji - kroz proteklo je desetljeće surađivala s vodećim televizijskim, internet i printanim medijima.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige &bdquo;Huzur&ldquo;, autorice Martine Mlinarević će se održati u prostorijama Centra za kulturu Mostar, u utorak 5.6.2018 s početkom u 20:00 sati. Martina Mlinarević jedna je od najpoznatijih književnica i novinarki u regiji - kroz proteklo je desetljeće surađivala s vodećim televizijskim, internet i printanim medijima, priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga Huzur donosi priču o borbi, suočavanju s najtežim ljudskim strahovima, o radosti i miru kao konačnom cilju i potpunom ljudskom ispunjenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O knjizi će govoriti eminentni i istaknuti članovi javnog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3D1498577876921088%26id%3D191817064263849&amp;width=600&amp;show_text=true&amp;appId=164842796935149&amp;height=556" frameborder="0" scrolling="no" width="600" height="556"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-hazur_knjiga_martina_mlinarevic.jpgMarija Lovrić-Crnjac predstavila zbirku pjesama 'Tango za kraj'http://grude.com/clanak/?i=6438864388Grude.com - klik u svijetThu, 31 May 2018 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-31-marija_lovric_stanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbirka pjesama ''Tango za kraj'', autorice Marije Lovrić-Crnjac, predstavljena je u srijedu navečer u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu. <p><br /><br />''Ovo je moja četvrta zbirka pjesama, a zbirka ''Tango za kraj'' koncipirana je kao ljubavna poezija. U zbirci se nalazi 28 pjesama i ovo je kruna moga dosada&scaron;njeg rada'', izjavila je za <a title="bljesak info" href="https://www.grude.com/clanak/?i=64387&amp;papa-imenovao-biskupa-za-medjugorje" target="_blank">Bljesak.info</a> autorica Marija Lovrić-Crnjac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim same autorice, zbirku su predstavile Milena Jukić Bandić i Daniela &Scaron;kegro dok je stihove čitala Marija Će&scaron;kić. Program predstavljana četvrte zbirke pjesama diplomirane ekonomistice iz &Scaron;irokog Brijega vodila je Željka &Scaron;aravanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-31-marija_lovric_stanic.jpgStjepan Radić dobio ulicu u Praguhttp://grude.com/clanak/?i=6430264302Grude.com - klik u svijetSat, 26 May 2018 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-26-prag_radic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski političar Stjepan Radić dobio je ulicu sa svojim imenom u Pragu, izvijestilo je u subotu Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba koje Radića opisuje i kao najvećeg promicatelja hrvatsko-čeških odnosa na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće <p><br /><br />Odluku o imenovanju donijelo je 15. svibnja 2018. Vijeće Grada Praga temeljem inicijative koju su jo&scaron; 2009. pokrenuli Hrvatsko-če&scaron;ko dru&scaron;tvo iz Zagreba i predstavnik če&scaron;ke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Franjo Vondraček.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog je u siječnju pred pra&scaron;kim Magistratom ponovno aktualizirala hrvatska veleposlanica u Če&scaron;koj Ines Troha i inicijativa je bila pozitivno primljena, &scaron;to je i rezultiralo odlukom nadležnih vlasti, upravo u godini u kojoj se navr&scaron;ava 90. godi&scaron;njica Radićeve smrti. Kako stoji u odluci o kojoj je Hrvatsko-če&scaron;ko dru&scaron;tvo obavije&scaron;teno u petak, Stjepan Radić bio je "hrvatski domoljub, međuratni političar i popularizator če&scaron;kog jezika, povijesti i kulture u Hrvatskoj".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizgrađena i dosad neimenovana ulica, čiji službeni naziv glasi "Radićova", nalazi se u pra&scaron;kom predjelu Břevnov, u Gradskoj četvrti Prag 6 u kojoj je smje&scaron;teno hrvatsko veleposlanstvo, kao i crkva svetog Norberta u kojoj je Radić 1898. sklopio brak sa svojom suprugom, Pražankom Marijom Dvoř&aacute;kovom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj je crkvi 2011., na inicijativu Hrvatsko-če&scaron;kog dru&scaron;tva i pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, postavljena spomen-ploča u Radićevu čast. Hrvatsko-če&scaron;ko dru&scaron;tvo iniciralo je postavljanje jo&scaron; četiri spomen-obilježja posvećenih hrvatskim velikanima povezanima s Pragom: spomenik Nikoli Tesli te spomen-ploče u čast Vladimira Preloga, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera, a ove će godine biti postavljena i spomen-ploča u čast Augusta &Scaron;enoe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost, Če&scaron;ka se nikad nije Radiću za života odužila za njegov rad pa je imenovanje ulice s njegovim imenom u Pragu velika povijesna satisfakcija najvećem prijatelju i simpatizeru kojeg su Česi ikada imali na hrvatskim prostorima. Činjenica da se ujedno radi o jednoj od najvećih ličnosti hrvatske povijesti dovoljno govori koliko je Če&scaron;ka bila važna Hrvatima kao oslonac i primjer u vrijeme kad se i sama borila za samostalnost i slobodu. Radić je vrlo volio Prag kojeg je u svojim djelima i pismima gotovo uvijek nazivao Zlatnim Pragom", kazao je predsjednik Hrvatsko-če&scaron;kog dru&scaron;tva Marijan Lipovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, Ulica Stjepana Radića bit će jedna u nizu "hrvatskih" ulica u Pragu, gdje već postoje Strossmayerov trg, Ulica Nikole Tesle te Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica, kao i Ulica jugoslavenskih partizana koja se zvala Titova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Stjepana Radića, odlukom Vijeća Grada Praga javnu povr&scaron;inu sa svojim imenom dobilo je jo&scaron; nekoliko značajnih osoba, među kojima i nedavno preminuli če&scaron;ki filmski režiser Milo&scaron; Forman, kao i Ukrajinac Vasil Makuh koji se u studenom 1968. spalio u znak protesta protiv sovjetske okupacije Čehoslovačke, dva mjeseca prije če&scaron;kog studenta Jana Palacha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stjepan Radić s Če&scaron;kom je bio povezan prije svega preko svoje supruge Čehinje koju je upoznao tijekom prava studija na Karlovom sveučili&scaron;tu u Pragu, odakle je izbačen 1894. zbog političkog djelovanja. Radić je u Pragu živio od 1899. do 1900. kada je djelovao kao novinar i publicist i družio se sa sveučili&scaron;nim profesorom Tom&aacute;&scaron;om Masarykom, kasnijim utemeljiteljem i prvim predsjednikom Čehoslovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lipovac: Radić je želio da se Hrvati ugledaju na Čehe</strong></p> <p>"Prag i Če&scaron;ka imali su veliku ulogu u Radićevom političkom i idejnom sazrijevanju jer od Masaryka i drugih če&scaron;kih političara Radić je preuzeo ideju da u politici treba praktično djelovati kako bi se ostvario pomak nabolje, posebno u gospodarstvu, kulturi i prosvjeti, &scaron;to je kasnije primijenio u svom radu među hrvatskim selja&scaron;tvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radić se zalagao za preustroj Austro-Ugarske u Podunavski savez država i naroda, koji bi se trebao sastojati od pet država &ndash; če&scaron;ke, galicijske, ugarske, hrvatske i alpske, s time da bi Slaveni u međusobnoj komunikaciji trebali koristiti če&scaron;ki, koji bi bio i posrednički jezik sa sredi&scaron;njim državnim institucijama. Radićev stav je bio da se Slaveni samo zajednički mogu izboriti za promjene u monarhiji i to pod vodstvom Čeha kao najkulturnijeg i najnaprednijeg slavenskog naroda koji prednjači u slavenskoj uzajamnosti, međutim, če&scaron;ki političari nisu podržali Radićev plan smatrajući ga neostvarivim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radić je idealizirao Če&scaron;ku kao najrazvijeniju i najnapredniju slavensku zemlju, zadivljen time &scaron;to su Česi imali razvijeno gospodarstvo, bankarstvo i &scaron;kolstvo, iako su imali mnogo manju autonomiju od Hrvatske, čime su dokazali koliko su kao narod zreli i sposobni organizirati državu. Stoga je želio da se Hrvati ugledaju na Čehe i da nauče če&scaron;ki jezik, posebno mladi, kako bi mogli odlaziti na &scaron;kolovanje u Če&scaron;ku", kaže Lipovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radić je 1896. napisao i prve hrvatske priručnike za učenje če&scaron;kog, Slovnicu i čitanku če&scaron;koga jezika i Rječnik če&scaron;koga jezika za Hrvate. Ta su djela doživjela svoje drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje 1902. pod naslovom Če&scaron;ko-hrvatska slovnica s čitankom i s če&scaron;ko-hrvatskim diferencijalnim rječnikom, a treće izdanje 1911. pod naslovom Če&scaron;ka vježbenica za srednje i njima slične &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi boljeg upoznavanja hrvatske javnosti s če&scaron;kom povije&scaron;ću i sada&scaron;njo&scaron;ću, Radić je 1910. objavio knjigu Če&scaron;ki narod na početku XX. stoljeća, a 1912. i rad Unutra&scaron;nje ili dru&scaron;tveno uređenje če&scaron;koga naroda. Značajno je i Radićevo djelo Djevojački svijet, izabrane pripoviesti če&scaron;kih spisateljica iz 1902., kojim je želio potaknuti hrvatske žene da se poput Čehinja angažiraju u javnom životu, te prijevod romana Aloisa Jir&aacute;seka Pasoglavci ili Boj če&scaron;kih graničara za seljačko pravo iz 1906.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Česima i Če&scaron;koj, Radić je pisao i u ostalim svojim djelima, kao &scaron;to su Moderna kolonizacija i Slaveni i Savremena Evropa, u kojoj za Čehe uz ostalo pi&scaron;e: "Česi nisu megalomani, oni se ne pozivlju na svoju moć i slavu, nego na svoje pravo, na pravo slabijega, koje je glavno obilježje kulture. I zato su Česi među svim Slavenima najbolji Evropljani".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U bro&scaron;uri Kako ćemo iz na&scaron;eg zla u dobro Radić pi&scaron;e: "Česi su po svom znanju, napretku i bogatstvu, a osobito po svojoj ljubavi k slavenskoj braći, prvi slavenski narod. Česi nam mogu najvi&scaron;e pomoći tim &scaron;to se kod njih možemo naučiti kako se pametno i napredno gospodari, radi i trguje i kako se stvara narodna sloga". Radić je toliko dobro naučio če&scaron;ki da je na njemu pisao i književna i publicistička djela pa ga je najstarije če&scaron;ko književno dru&scaron;tvo Svatobor priznalo če&scaron;kim književnikom. Neka od Radićevih če&scaron;kih knjiga su Jak se Čech brzo nauči chorvatsky, Současn&eacute; Chorvatsko (Suvremena Hrvatska) i Slovanska politika v Habsburgske monarchii. Radić je na če&scaron;kom napisao i autobiografske tekstove koje je 1983. otkrio če&scaron;ki kroatist Du&scaron;an Karpatsk&yacute;, preveo na hrvatski i objavio u knjizi Pra&scaron;ki zapisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marija i Stjepan Radić svoje četvero djece su odgajali dvojezično i svi su kasnije dio &scaron;kolovanja proveli u Če&scaron;koj. Pra&scaron;ki student bio je i Radićev nećak Pavle Radić čija supruga je također bila Čehinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Tportal.hr<br />FOTO: Jutarnji.hr</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-26-prag_radic.jpgPredstavljena knjiga pjesama Zdravka Kordićahttp://grude.com/clanak/?i=6429364293Grude.com - klik u svijetSat, 26 May 2018 08:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-26-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova je knjiga nastajala od samih prvih pjesama, od 1972. do zadnjih pjesama u 2017<p><br />U organizaciji Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne u četvrtak 24. svibnja 2018. u 20 sati u Maloj dvorani u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena je knjiga akademika Zdravka Kordića &ldquo;Prostorvrijeme i krik&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanju uz autora sudjelovali su Marina Kljajo-Radić, Marko Tokić, Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB i Ivan Baković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je knjiga nastajala od samih prvih pjesama, od 1972. do zadnjih pjesama u 2017. Prvi dio, dakle, desetak pjesama je odvojen. To su pjesme koje nisu nikada u ovoj inačici objelodanjivane. Inače to su pjesme koje nisu uvr&scaron;tene ni u jednu zbirku do sada. Poslije tih pjesama sam uvrstio nekoliko ciklusa pjesama koje su nastajale zadnjih četiri, pet godina. Ove nove pjesme su novi pogled na svijet, vi&scaron;e &ldquo;ajn&scaron;ajnovski&rdquo;, kazao je sam autor Zdravko Kordić o zbirci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Baković, jedan od promotora istakao je riječi Đure Vidmarovića o Zdravku Kordiću. Posebno se osvrnuo na sam naslov knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;ni profesor Marko Tokić kazao je da je knjiga neobična jer počinje sa zaboravljenim pjesmama napisanim sedamdesetih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme su kao uvijek krik koji se naknadno pretvara u pjesmu. Čini mi se, tko voli refleksivnu poeziju, onu gdje će pomalo i filozofski promi&scaron;ljati, da će u ovoj zbirci naći mnogo lijepih stvari. Svaki put iznova se može pronaći ne&scaron;to novo, ne&scaron;to drugačije, istaknuo je Tokić dodajući kako je za samo predstavljanje pripremio sasvim novi pogovor od onog koji se može naći u knjizi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-26-3.jpg'Posuško lito' nikad bogatije sadržajemhttp://grude.com/clanak/?i=6428764287Grude.com - klik u svijetFri, 25 May 2018 16:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-25-posusko_lito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Općini Posušje održana konferencija za novinare povodom skorog početka Kulturno-sportske manifestacije Posuško lito 2018.<p><br />Program su predstavili članovi radne skupine za Posu&scaron;ko lito, načelnik Branko Bago, Ivanka Arapović Galić, Marija Polić, Ante Begić i Stipe Be&scaron;lić.</p> <p><br />Ovogodi&scaron;nje izdanje koje broji zavidnih 36 događaja, započinje Danom branitelja 30. svibnja.<br />Kako je naglasio načelnik Bago, na ovaj način simbolično iskazujemo zahvalnost braniteljima, jer bez njih ne bi, između ostalog, ni bilo Posu&scaron;kog lita.</p> <p><br />Govoreći o posjećenosti, načelnik je kazao kako je pro&scaron;le godine događanja posjetilo preko 60.000 posjetitelja, te je izrazio nadu da će ove godine brojka, s obzirom &scaron;to se sve pripremilo, biti jo&scaron; veća. &bdquo;Imidž Posu&scaron;ja, kao malog mjesta, oplemenjen je sa svim ovim događajima. Veliki dio organizacije događaja zasniva se na čistom entuzijazmu i volonterizmu, &scaron;to s ponosom ističemo i na čemu zahvaljujemo svim sudionicima", rekao je Bago.</p> <p><br />Ante Begić, je ocijenio, kako zahvaljujući bogatom kulturnom, sportskom i zabavnom programu u sklopu Posu&scaron;kog lita, Posu&scaron;je postaje sredi&scaron;te događanja u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, govoreći o sadržaju programa predstavio nekoliko većih projekata; 5. Festival klapske pisme, koncert rock grupe Divlje Jagode, koncert domaćih bendova Posu&scaron;je live, te najposjećeniji sportski događaj &ndash; Malonogometni turnir mjesnih zajednica, sela, zaselaka i gradskih četvrti.</p> <p><br />Govoreći o Festivalu klapske pisme, iznio je novinu koja se ogleda u tri večeri zbog velikog interesa kandidata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također i ove godine osiguran je radijski prijenos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O značaju FKP-a govorio je Stipe Be&scaron;lić ističući da Ovaj projekt ima cilj promovirati klapsku pjesmu i povezivati hrvatski narod i druge narode kroz autohtoni glazbeni izričaj. Termini održavanja su 3., 4. i 5. kolovoza uz revijalni nastup Klape Kontra i Vinčace.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine pokrovitelj festivala je dr. Dragan Čović, a suprokoviteljica gđa Kolinda Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na kraju su se obratile Ivanka Arapović Galić i Marija Polić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Galić je predstavila Igre bez granica, koje se i ove godine održavaju krajem srpnja, a okupljaju preko 600 natjecatelja i mnogostruko vi&scaron;e publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da igre ne poznaju teritorijalne granice te prijave dolaze i van granica BiH. Polić je pak govorila o ovogodi&scaron;njoj glazbeno-scenskoj priči za najmlađe koja se izvodi početkom lipnja a nosi naziv Crvenkapica u glazbenoj &scaron;umi, pi&scaron;e Prvi.tv.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-25-posusko_lito.jpgUprava Sveučilišta u Mostaru u posjeti Tehničkom visokom učilištu u Friedberguhttp://grude.com/clanak/?i=6424764247Grude.com - klik u svijetWed, 23 May 2018 19:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-23-rektor_tomic_willems.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Tehničkom visokom učilištu u Friedbergu u Njemačkoj potpisan je Sporazum o međusobnoj suradnji sa Sveučilištem u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Sporazum su potpisali rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić i predsjednik Tehničkog visokog učili&scaron;ta u Friedbergu prof. dr. Matthias Willems.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&laquo;Jako sam sretan zbog dolaska delegacije sa Sveučili&scaron;ta iz Mostara u Njemačku i ponosan sam zbog potpisivanja ovog Sporazuma o suradnji koji je jako važan za obadvije visoko&scaron;kolske institucije. Nadam se da će plod Sporazuma biti duboka i kvalitetna dugoročna suradnja kroz razmjenu znanja, rezultata istraživanja, međusobno pomaganje i sudjelovanje u projektima, te stručnu studentsku razmjenu. Imamo puno dodirnih točaka, ali isto tako možemo mnogo naučiti jedni od drugih&raquo;, naglasio je prof. dr. Matthias Willems.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisanim Sporazumom osigurava se stručna suradnja između Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Tehničkog visokog učili&scaron;ta u Friedbergu koja obuhvaća vi&scaron;e ključnih polja suradnje od stručne razmjene nastavnog osoblja i praktične razmjene studenata, zajedničkog kreiranja akademskih programa obrazovanja, razmjene informacija i znanstvenih istraživanja do zajedničkog organiziranja međunarodnih znanstvenih konferencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić ističe kako je ovim Sporazumom otvorena mogućnost razmjene istraživačkih i brojnih drugih kapaciteta: &laquo;Ovaj Sporazum i na&scaron;a posjeta Tehničkom visokom učili&scaron;tu u Friedbergu može dati Sveučili&scaron;tu u Mostaru, posebice Fakultetu strojarstva i računarstva jednu novu dinamiku i mogućnost, te primjenu standarda koji mogu približiti na&scaron;e Sveučili&scaron;te europskim standardima kakvi se mogu naći na drugim renomiranim europskim sveučili&scaron;tima. Na&scaron;a intencija je uz snažno povezivanje s gospodarstvom, napraviti veliki iskorak u međunarodnom pozicioniranju Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Mi imamo kvalitetu, imamo kapacitete za sudjelovanje u brojnim znanstvenim projektima. Uključivanjem u europsko visoko&scaron;kolsko trži&scaron;te, Sveučili&scaron;te će postati, kao &scaron;to već i postaje poželjan partner za suradnju i međunarodnu stručnu i praktičnu nastavnu i studentsku razmjenu.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisani Sporazum poseban značaj ima za Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike budući su oni i inicijatori Sporazuma. Dekan Fakulteta prof. dr. Željko Stojkić ističe &laquo;Fakultet dobija priliku suradnje s jednim od kvalitetnih njemačkih tehničkih fakulteta s kojim možemo kvalitetno raditi i razvijati projekte koje smo već započeli, primjerice, laboratorij za automobilske i mehatroničke sustave, laboratorij learning factory i laboratorij za robotiku. Fakultet, njegovi djelatnici i studenti imaju veliku priliku razmjene, učenja i stjecanja novih iskustava, stoga je ovo jako važno za kvalitetan razvoj i napredak Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-23-rektor_tomic_willems.jpgFOTO/VIDEO Pogledajte kako je izgledala smotra izvornog folklora Hrvata u BiH održana u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6421164211Grude.com - klik u svijetTue, 22 May 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-22-drzavna-smotra-folklora1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na navedenoj smotri izabrani su predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture u Sisku.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 20. svibnja u Mostaru u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH) održana je Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupilo je devet dru&scaron;tava iz BiH i jedno dru&scaron;tvo iz Republike Hrvatske koji su prikazali rasko&scaron; no&scaron;nji, plesova i napjeva hrvatskog naroda.<br />Program je počeo mimohodom skupina ulicama grada Mostara, a nakon toga uslijedili su nastupi u HD Herceg Stjepan Kosača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smotra je bila ocjenjivačkog karaktera. U komisiji su bili istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i RH koji su ocjenjivali izvornost, kvalitetu i oblik za&scaron;tite nematerijalnih dobara. Stručna komisija iznijela je svoja zapažanja o svakom pojedinom dru&scaron;tvu.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/PLcFs2j33Gk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na navedenoj smotri izabrani su predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture u Sisku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupine koje će sudjelovati na Vinkovačkim jesenima su: HKUD &bdquo;Vrila&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Goranci&ldquo; Mostar i KUD &bdquo;Izvor&ldquo; Žabljak Usora. HKUD &bdquo;Zora&ldquo; Struge-Gorice predstavljat će BiH na smotri folklora Na Neretvu misečine pala u Metkoviću, dok će HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; Mostar nastupiti na manifestaciji Brodsko kolo. KUD &bdquo;Mokro&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg nastupit će na Državnoj smotri Hrvatskog sabora kulture u Sisku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici Državne smotre folklora bili su: KUD &bdquo;Pleter&ldquo; Dugopolje &ndash; Republika Hrvatska, KUD &bdquo;Mokro&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, KUD &bdquo;Izvor&ldquo; Žabljak Usora, KUD &bdquo;Stari hrast 2000&ldquo; Novi Travnik, HKUD &bdquo;Goranci&ldquo; Mostar, HKUD &bdquo;Zora&ldquo; Struge-Gorica, HKUD &bdquo;Hercegovac&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; Mostar, HKUD &bdquo;Vrila&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Sv. Ante&ldquo; Dretelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH osnovni je način za&scaron;tite i promocije izvornosti nematerijalne kulturne ba&scaron;tine na&scaron;ega naroda. Većina KUD-ova vratila je na scenu neke oblike nematerijalnih dobara koji su bili zastupljeni na različitim područjima, a ova smotra folklora dala je iznimnu važnost u očuvanju nematerijalnih bisera na kojima na&scaron; narod obiluje u BiH. Kultura je način očuvanja identiteta naroda, stoga smo okupili dru&scaron;tva od Bosne pa sve do mora, rekao je predsjednik UHAKUD U BiH gospodin Vedran Vidović, prioćio je UHAKUD u BIH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Pogledajte <a title="Smotra folklora hrvata u BiH" href="https://www.grude.com/fotografije?id=82" target="_blank">FOTOGALERIJU</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-22-drzavna-smotra-folklora1.jpgNAJAVA: Državna smotra folklora Hrvata u BiH FOTO/VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=6409964099Grude.com - klik u svijetWed, 16 May 2018 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-drzavna_smotra_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U komisiji smotre biti će istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i RH.<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH) u nedjelju 20. svibnja 2018. godine u Mostaru će se održati Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na smotri folklora će nastupit dru&scaron;tva članovi Udruge i gosti KUD &bdquo;Pleter&ldquo; iz Dugopolja, Republika Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rasko&scaron; no&scaron;nji, plesova i napjeva hrvatskog naroda BiH uistinu će pokazati svojim izvedbama najkvalitetnija kulturno-umjetnička dru&scaron;tva u BiH.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/NLNvhapcEjw" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Smotra je ocjenjivačkog karaktera. U komisiji smotre biti će istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i RH. Na smotri će se birati predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program počinje u 12:30 sati mimohodom sudionika kroz grad, a sredi&scaron;nji događaj počinje u 14 sati u HD &bdquo;Herceg Stjepana Kosače&ldquo; u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Sudionici Državne smotre izvornog folklora Hrvata u BiH:</strong></em></p> <p><em>KUD &bdquo;Pleter&ldquo; Dugopolje &ndash; Republika Hrvatska</em><br /><em>KUD &bdquo;Mokro&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>KUD &bdquo;Izvor&ldquo; Žabljak Usora</em><br /><em>KUD &bdquo;Stari hrast 2000&ldquo; Novi Travnik</em><br /><em>HKUD &bdquo;Goranci&ldquo; Mostar</em><br /><em>HKUD &bdquo;Zora&ldquo; Struge-Gorica</em><br /><em>HKUD &bdquo;Hercegovac&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; Mostar</em><br /><em>HKUD &bdquo;Vrila&ldquo; Dobrič</em><br /><em>HKUD &bdquo;Sv. Ante&ldquo; Dretelj</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite i uživajte u rasko&scaron;i narodnih no&scaron;nji, običaja, pjesama i plesova!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-drzavna_smotra_2018.jpgŠiroki Brijeg: Predstavljeno troknjižje o Slobodanu Praljkuhttp://grude.com/clanak/?i=6408464084Grude.com - klik u svijetTue, 15 May 2018 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-15-troknjizje_slobodan_praljak_bljesak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjige ''General Praljak I. – drugo prošireno izdanje'', ''General Praljak II. – U obrani hrvatskog naroda'' i ''General Praljak III. – S prijezirom odbacujemo Vašu presudu'', predstavljene su večeras u Širokom Brijegu. <p><br /><br /></p> <p>Troknjižje o generalu Slobodanu Praljku predstavljeno je večeras u Narodnoj knjižnici &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je počeo prikazivanjem kratkog filma o odavanju počasti Slobodanu Praljku na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava, na dan kada je počinio samoubojstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ogranak Matice Hrvatske &Scaron;iroki Brijeg organizirao predstavljanje troknjižja: ''General Praljak I. &ndash; drugo pro&scaron;ireno izdanje'', ''General Praljak II. &ndash; U obrani hrvatskog naroda'' i ''General Praljak III. &ndash; S prijezirom odbacujemo Va&scaron;u presudu''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige su predstavili autori Josip Pečarić, Miroslav Međimorec i Marko Tokić. U programu su jo&scaron; sudjelovali Andrija Zeljko i klapa Dobrkovići.</p> <p><br />FOTO: <a title="Bljesak" href="https://www.bljesak.info/kultura/knjige/siroki-brijeg-predstavljeno-troknjizje-o-slobodanu-praljku/236009" target="_blank">Bljesak.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-15-troknjizje_slobodan_praljak_bljesak.jpgGospođa ministarka na danima Matice hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=6407764077Grude.com - klik u svijetTue, 15 May 2018 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-15-gospodja_ministarka1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulaznice se mogu kupiti na infopultu Mepas Malla, uredu Matice hrvatske Mostar i u Kosači, sat prije predstave.<p><br /><br />U srijedu, 16. svibnja 2018. od 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, na programu Dana Matice hrvatske, kultna je Nu&scaron;ićeva predstava &bdquo;Gospođa ministarka&ldquo;, u izvedbi Narodnog pozori&scaron;ta RS-a iz Banje Luke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glavnoj je ulozi Svetlana Ceca Bojković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljica je Milica Kralj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice se mogu kupiti na infopultu Mepas Malla, uredu Matice hrvatske Mostar i u Kosači, sat prije predstave.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-15-gospodja_ministarka1.jpgPrigodna marka HP Mostar u povodu Međunarodnog dana obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=6407564075Grude.com - klik u svijetTue, 15 May 2018 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-15-hp_mostar_dan_obitelji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku „Međunarodni dan obitelji“ na temu: Obitelj – temelj društva.<p>&nbsp;</p> <p>Iz sretne obitelji i obiteljskog okruženja punog ljubavi u život odlaze mladi ljudi sa svojim vjerovanjima i stavovima graditi novu, ljep&scaron;u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989., a prvi put je obilježen 15. svibnja 1994. Posebno je nagla&scaron;ena važnost koju međunarodna zajednica pridaje obitelji kao osnovnoj zajednici u dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obitelji djeca upoznaju život, okružena ljubavlju uče &scaron;to su to dužnosti i obveze. Srdačni obiteljski odnosi temelj su razvoja pozitivnog odnosa djece prema ljudima jer ta zajednica u malom ima ogromnu odgovornost. Djeca su radost života, a bliska i povezana obitelj odgaja kvalitetne ljude koji će u budućnosti mijenjati dru&scaron;tvo na bolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 15. svibnja 2018., je Karolina Maru&scaron;ić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="www.epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-15-hp_mostar_dan_obitelji.jpgNagrade studentima Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeghttp://grude.com/clanak/?i=6400564005Grude.com - klik u svijetFri, 11 May 2018 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-11-akademija_likovnih_umjetnosti_siroki_brijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Širokom Brijegu u četvrtak su dodijeljene nagrade i priznanja studentima koji su ponudili najbolje rješenje stvarnog problema iz poslovanja poduzeća. <p><br /><br />Ovo je prvi put da su se studenti ALU-a oku&scaron;ali u ovakvom natjecanju koje je nastalo kroz suradnju Akademije i poduzeća Pavković Paneli d.o.o. iz &Scaron;irokog Brijega, a pod pokroviteljstvom i uz tehničku potporu EU ProLocal projekta, koji je zajednički program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH, financiran od Europske unije i Vlade Savezne Republike Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program implementira Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH s ciljem stvaranja poticajnog poslovnog okruženja koje omogućuje konkurentnost poglavito malih i srednjih poduzetnika, pri čemu važnu ulogu ima akademska zajednica, objavljeno je na službenim stranicama Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje, u kojem su studenti mogli sudjelovati samostalno ili u timu, organizirano je s dva osnovna cilja, i to ponuditi potencijalno i izvedivo rje&scaron;enje stvarnog poslovnog slučaja (rje&scaron;avanjem problema s kojim se poduzeće susreće u svom poslovanju) i omogućiti studentima stjecanje iskustva kroz izazov koji jača inovativno promi&scaron;ljanje usmjereno prema rje&scaron;enju i pragmatičnom dono&scaron;enju odluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobjednicima natjecanja nagrade je uručio vlasnik poduzeća Pavković Paneli d.o.o. Franjo Pavković. Nagradu za prvo mjesto dobile su Matea &Scaron;imunić i Ana Naletilić, drugo mjesto pripalo je Josipu Ive&scaron;iću, a treće Petri Zovko i Jurici Ribarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom svečanosti, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević uručio je svim sudionicima projekta posebna priznanja i zahvalu za sudjelovanje. Istaknuo je tom prilikom kako, uz veću angažiranost i malo dobre volje, svi mogu doprinijeti stvaranju jo&scaron; boljih uvjeta za život i rad u svojoj lokalnoj zajednici te pozvao i ostale poduzetnike da se odvaže na aktivnu suradnju s obrazovnim institucijama i pomognu usvajanje kompetencija, znanja i vje&scaron;tina koje zahtijevaju suvremeni poslovi. "Kvalitetni radnici, kvalitetni poduzetnici i kvalitetne ideje temelj su konkurentnog poslovnog okruženja, gospodarskog rasta i održivog razvoja na&scaron;eg Grada", zaključio je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-11-akademija_likovnih_umjetnosti_siroki_brijeg.jpgBuža i HNK Split na Mostarskom proljećuhttp://grude.com/clanak/?i=6386163861Grude.com - klik u svijetFri, 04 May 2018 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-04-buza_hnk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Bužu kažu da je “ispovjedaonica, gorko-slatka priča o ljudskim karakterima, mediteranskom mentalitetu gdje susjed o susjedu zna više nego o samom sebi<p><br /><br />U sklopu Mostarskog proljeća 2018. &ndash; XX. dana Matice hrvatske, u ponedjeljak, 7. svibnja u 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, bit će odigrana predstava Živka Jeličića BUŽA, u izvedbi HNK Split. Predstava se odvija pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije i župana Blaženka Bobana, a sponzor je večeri JP Elektroprivreda HZ HB. Ulaz je 10 KM, a ulaznice se mogu kupiti u uredu Matice hrvatske, na infopultu Mepas Malla i u Kosači, na dan predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O predstavi&hellip;</strong></p> <p><em>Redatelj: Zoran Mužić</em><br /><em>Scenografkinja: Dinka Jeričević</em><br /><em>Kostimografkinja: Sara Lovrić Caparin</em><br /><em>Skladatelj: Mate Mati&scaron;ić</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>ULOGE:</strong></em><br /><em>&Scaron;jor Vito &ndash; Jo&scaron;ko &Scaron;evo</em><br /><em>&Scaron;jora Anježa &ndash; Snježana Sinovčić &Scaron;i&scaron;kov</em><br /><em>&Scaron;jor Pere &ndash; Trpimir Jurkić</em><br /><em>&Scaron;jora Tereža &ndash; Ksenija Prohaska</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva susjeda (Vito i Pere) zbog svakojakih tužbi i protutužbi, stalno se povlače po sudu. Kad mladi majstor, prilikom poku&scaron;aja postavljanja utičnice za struju, nehotice probije zid koji odjeljuje njihove spavaće sobe i napravi u njemu bužu (rupu), među susjedima počinje novi mali rat&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Bužu kažu da je &ldquo;ispovjedaonica, gorko-slatka priča o ljudskim karakterima, mediteranskom mentalitetu gdje susjed o susjedu zna vi&scaron;e nego o samom sebi; o likovima koji se vole, mrze, podbadaju, potkupljuju, ali koji ne mogu jedni bez drugih. Oni su jači na riječima nego na djelima, pa njihove slabosti izazivaju zarazan smijeh, smijeh kojim i samima sebi želimo oprostiti slične mane&hellip;&ldquo;<br />Živko Jeličić, iznimno značajan splitski i hrvatski književnik druge polovice 20. stoljeća, Bužu je napisao prvo kao farsu, a potom i kao scenarij za TV film (1988.) u maestralnoj režiji Vanče Kljakovića te vrhunskim glumačkim izvedbama Ivice Vidovića i &Scaron;pira Guberine..</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-04-buza_hnk.jpgHNK Mostar priprema novu predstavu 'Logorovanje'http://grude.com/clanak/?i=6382663826Grude.com - klik u svijetWed, 02 May 2018 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-02-logorovanje-pocetak_proba_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru počele su probe za novu predstavu 'Logorovanje'. Ovaj kazališni komad radi se u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, a režira ga Ivan Leo Lemo.<p><br /><br />&bdquo;Logorovanje&ldquo; je inscenacija logorskih dana Ilije Jakovljevića u dva režima i dva sustava. Njegove uzničke godine u usta&scaron;kom logoru Stara Gradi&scaron;ka te njegovo uhićenje i posljednji mjeseci života u komunističkom zatvoru nakon Drugog svjetskog rata. Na neki način to je jedna kondenzirana dramska sinteza njegovih posljednjih sedam godina života (1941-1948), temeljena na materijalu iz dvije knjige: &bdquo;Konclogor na Savi&ldquo;, memoarskim bilje&scaron;kama Ilije Jakovljevića iz usta&scaron;kog zatvora, napisanim tijekom 1943. u Zagrebu, a objavljenim tek 1999., te &bdquo;Grobnica za Borisa Davidoviča&ldquo;, remek djelu komunističke logorologije Danila Ki&scaron;a koja je sredinom 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća izazvala velike prijepore i otpore među dijelom dogmatizirane književne i političke elite koja se nije htjela ili mogla suočiti s okrutno&scaron;ću i zločinima Staljinovih logora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen u Mostaru (1898.), Jakovljević se je &scaron;kolovao u Sarajevu i u Zagrebu, gdje je postao uglednim odvjetnikom, književnikom i novinarom. Uređivao je nekoliko časopisa i listova, a jedno vrijeme bio je i predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prista&scaron;a Hrvatske seljačke stranke, poku&scaron;avao se u novinama koje je uređivao (&bdquo;Hrvatski Dnevnik&ldquo;) vrlo ustrajno zalagati za liberalno-demokratski kritički otklon i od monarhističkog jugoslavenskog režima, i od bolj&scaron;evičkoga internacionalizma, ali i od primitivnog nacionalizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U logor je otpremljen zajedno sa skupinom intelektualaca, već u listopadu 1941. U mjesecima koji su slijedili, druge su oslobađali, a Jakovljević je ostao u Staroj Gradi&scaron;ki sve do 17. prosinca 1942. No, time nije kraj njegovih nedaća. Nakon izlaska iz logora, Jakovljević u rujnu 1944. odlazi u partizane. Poslije propasti NDH, zavr&scaron;etka rata i pobjede komunista, ponovno ga uhićuju. Ovaj put bez povratka. Poznat je samo datum smrti u zatvoru: 28. listopada 1948. Poku&scaron;alo se je, kao i uvijek u takvim slučajevima, službeno sugerirati samoubojstvo. Nakon toga nastupa polustoljetna &scaron;utnja i potpuni zaborav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Logorovanje&ldquo; želi u jednom suvremenom redateljskom ključu podsjetiti na vječno prokletstvo i sudbu intelektualca u totalitarističkim režimima, progovarajući o strahu kao glavnom obilježju oba sustava i o borbi protiv istog. Neprijatelji režima uvijek su oni, poput Jakovljevića koji propitkuju kolektivističke koncepte, oni koji su prijetnja svojom intelektualnom karizmom, oni kojima je ljudskog dostojanstvo uvijek iznad nacionalnih ili internacionalnih dogmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zemlji u kojoj jo&scaron; nije zavr&scaron;io ni Drugi svjetski, a nekmoli ovaj pro&scaron;li rat, repertoarno se čini posve opravdano i poželjno scenski ovjekovječiti portret intelektualca kojeg su zatvarali i hapsili i Pavelić i Tito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju Robert Pehar, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Bojan Beribaka iz HNK Mostar, potom Branimir Vidić i Boris Matić iz KMD Dubrovnik te Ivo Kre&scaron;ić. Premijerna izvedba bit će odigrana u okviru Mostarskoga proljeća 29. svibnja u HNK Mostar, s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-02-logorovanje-pocetak_proba_3.jpgProljetna kinoteka u kinu Posušje http://grude.com/clanak/?i=6358563585Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 17:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-kino_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt 'Proljetna kinoteka Posušje' uključuje prikazivanje raznih filmskih naslova u posuškoj kinodvorani tako da će se na popisu naći stari kultni, domaći festivalski, te i novi popularni filmovi.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Filmska prikazivanja mogu se očekivati svake subote u 7 sati, a svi naslovi kao i daljne informacije se mogu pronaći na <a title="Posu&scaron;je kino" href="https://www.facebook.com/Proljetna-Kinoteka-Posu&scaron;je-502741306794454/" target="_blank">Facebook stranici</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karte, koje će se prodavati na ulazu u kinodvoranu, po filmu će iznositi 2KM, a na prikaze su pozvani svi građani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod organizacijom posu&scaron;ke mladeži, te uz potporu Fondacije Sch&uuml;ler Helfen Leben i Općine Posu&scaron;je projekt ima u cilju pro&scaron;iriti lokalnu filmsku kulturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi na redu jest film Čudo (Wonder) koji je će se prikazivati 21. travnja u 19 sati. Govori o dječaku sa deformacijama lica prvi koji put polazi u javnu &scaron;kolu, dok je do tada bio &scaron;kolovan kod kuće. Upoznajemo ne samo njegove probleme, već i probleme cijeloga dru&scaron;tva dana&scaron;njice. Prigodan je za sve uzraste, a inspirirati će podjednako i djecu i odrasle.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-kino_posusje.jpg​Predstavljanje knjige 'Prilozi za povijest HR HB' Jadranka Prlićahttp://grude.com/clanak/?i=6357263572Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-jadranko_prlic_knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O knjizi će pričati akademici Jakov Pehar i Franjo Ljubić te mr.sc. Vladimir Šoljić.<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Hrvatske Akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini i Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru u četvrtak 19. travnja održati će se predstavljanje knjige &bdquo;Prilozi za povijest HZ HB&ldquo; koju je napisao dr.sc. Jadranko Prlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga će biti predstavljena na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru, u amfiteatru &bdquo;Vjekoslav Klaić&ldquo;, s početkom u 12.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O knjizi će pričati akademici Jakov Pehar i Franjo Ljubić te mr.sc. Vladimir &Scaron;oljić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-jadranko_prlic_knjiga.jpgPOSUŠJE: Zaštitno istraživanje, konzervacija i restauracija lokaliteta Ričinahttp://grude.com/clanak/?i=6354363543Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-stecci_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt zaštitno arheološko istraživanje srednjovjekovne nekropole stećaka Općine Posušje započeo je u ponedjeljak 9. 4. 2018. <p>&nbsp;</p> <p>Nositelj projekta je Općina Posu&scaron;je uz potporu Federalnog ministarstva kulture i &scaron;porta. Voditelj istraživanja je Tino Tomas, arheolog sa sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnu ekipu na istraživanju čine arheologinje Maja Soldo, Josipa Penava i Katarina Be&scaron;lić, te student arheologije Tomislav Mihalj. Ovaj projekt predstavlja prvu fazu projekta &bdquo;Za&scaron;titno istraživanje, konzervacija i restauracija lokaliteta Ričina, Posu&scaron;je.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Posu&scaron;je ovim projektom nastavlja aktivnosti na za&scaron;titi kulturno-povijesne i graditeljske ba&scaron;tine lokaliteta Ričina koji se nalazi na listi Peticije za progla&scaron;enje Ričine nacionalnim spomenikom. Vremenski okvir arheolo&scaron;kog istraživanja ove faze projekta je 9. 4. 2018. &ndash; 19. 4. 2018. ovisno o situaciji na terenu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-stecci_posusje.jpgVečeras “Parovi” Mire Gavrana - priča o muško-ženskim odnosimahttp://grude.com/clanak/?i=6353663536Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-parovi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava će biti odigrana večeras u 20 sati u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače.<p><br /><br />Nakon &scaron;to je Mostarsko proljeće pro&scaron;le godine počelo s Gavranovom predstavom &ldquo;Pivo&rdquo;, ove godine na Dane Matice dolaze &ldquo;Parovi&rdquo; Mire Gavrana i Teatra Gavran, u režiji Roberta Raponje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada je god moguće, nastojim da naslov moje predstave ili romana najavi i osnovnu temu koja se u tekstu obrađuje i da u tom pogledu ne prevarim publiku. U ovom slučaju publika će doista dobiti priču o parovima i mu&scaron;ko-ženskim odnosima, koji su moja najdraža tema. A to &scaron;to se događa između mu&scaron;karaca i žena, zanimljivo je svim gledateljima jer ih se tiče i jer je prepoznatljivo, pa s lakoćom, u pričama drugih parova, čovjek pronađe sebe i svoju partnericu i odmjeri svoju životnu situaciju i sebe samoga. &Scaron;est sjajnih glumaca Za &ldquo;Parove&rdquo; kažu da je najambicioznija predstava Teatra Gavran u proteklih petnaestak godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;est sjajnih glumaca u atraktivnim suvremenim pričama koje se tiču svakoga od nas. Majstorski dijalozi i upečatljivi karakteri nekoga će nasmijati, nekoga rasplakati, ali nikoga neće ostaviti ravnodu&scaron;nim. Upravo ovo stoji na mrežnoj stranici Teatra Gavran i svakako je najbolja preporuka za pogledati predstavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ovaj Gavranov tekst do sada je igrao premijerno u Litvi i Makedoniji, a na hrvatskim pozornicama redovito pobire pljesak i odlične kritike. Riječ je o Raponjinoj četrnaestoj režiji nekog Gavranova teksta, a nerijetko su njihove predstave znale prema&scaron;iti brojku od pedeset, pa i stotinu repriznih izvedbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sretan zbog jubileja</strong><br />Scenu i kostime osmislila je Jasmina Pacek, a izbor glazbe potpisuje Neven Zebić. Sponzor večeri je HT Eronet. Inače, Teatar Gavran pro&scaron;le je godine s Maticom hrvatskom Mostar potpisao sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji, a o ovogodi&scaron;njem jubilarnom izdanju najizvođeniji hrvatski autor kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovom prigodom moram istaknuti kako sam iznimno sretan &scaron;to su Dani Matice do&scaron;li do svoje jubilarne, 20. obljetnice. Osobno, ovo mi je iznimno draga manifestacija i gostujući na njoj mogli smo se uvjeriti koliko pozornosti i ljubavi organizatori i građanstvo posvećuju kulturi, a i samome kazali&scaron;tu. Naime, njegovanje kazali&scaron;ne umjetnosti kroz predstave koje se igraju na hrvatskome istodobno je i njegovanje hrvatske književne riječi i zahtjevne i čarobne glumačke umjetnosti, kroz koju svi volimo dodirnuti sukus na&scaron;ega života.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-parovi.jpegFOTO: Mažoretkinje, Hrvatska glazba Mostar i visoki uzvanici uveličali otvaranje 'Mostarskog proljeća'http://grude.com/clanak/?i=6339163391Grude.com - klik u svijetSun, 08 Apr 2018 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-08-0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mimohodom od Parka nobelovaca do dvorane Kosače u Mostaru započelo je još jedno veličanstveno Mostarsko proljeće.<p>&nbsp;</p> <p>Uz Mostarske mažoretkinje i Hrvatsku glazbu Mostar koji su uveličali hodali su predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić i počasni predsjednik MH Josip Muselimović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar će, zahvaljujući "Proljeću", obilovati događajima tijekom travnja, svibnja i lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-08-0.jpgNAJAVA: Promocija knjige 'Izopačeno čovječanstvo' Žane Alpeza u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=6331863318Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-zana_alpeza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Recezenti knjige „Izopačeno čovječanstvo“ su dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Mirela Holy i Željko Šiljeg.<p><br />JU &bdquo;Kulturno-&scaron;portski centar&ldquo; Ljubu&scaron;ki, odjel Knjižnica Ljubu&scaron;ki, organizira promociju knjige &bdquo;Izopačeno čovječanstvo&ldquo;, autorice Žane Alpeza, u ponedjeljak 9. travnja 2018. godine, s početkom u 19 sati, u Gradskoj vijećnici Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recezenti knjige &bdquo;Izopačeno čovječanstvo&ldquo; su dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Mirela Holy i Željko &Scaron;iljeg, dok će pak istu, izuzev autorice, predstaviti novinar i publicist Ilko Barbarić te don Ivan Bebek.<br />U glazbenom djelu promocije nastupit će učenici Osnovne glazbene &scaron;kole Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko o knjizi: Knjiga &bdquo;Izopačeno čovječanstvo&ldquo; je skup Kolumni koje je autorica Žana Alpeza pisala za države u regiji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) u zadnjih godinu dana. Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima laži, patologije, licemjerstva i beznađa u svakodnevnom životu iz perspektive autorice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-zana_alpeza.jpgNajljepša marka HP Mostar u 2017. je izdanje '25 godina Međunarodne humanitarne organizacije Mary's Meals'http://grude.com/clanak/?i=6322863228Grude.com - klik u svijetWed, 28 Mar 2018 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-28-proglasenje_najmarka2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvu nagradu, poklon bon za putovanje po želji u vrijednosti 1.500,00 KM sponzora turističke agencije G-tour Međugorje, osvojila je Manuela Zovko iz Žepča.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje po&scaron;tanske marke '25 godina Međunarodne humanitarne organizacije Mary's Meals' autora Davida Swifta najljep&scaron;a je marka Hrvatske po&scaron;te Mostar u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupno 347 pristiglih glasačkih listića ova marka je osvojila 93 glasa.<br />Druga najljep&scaron;a marka je &ldquo;100. obljetnica spa&scaron;avanja hercegovačke djece&ldquo; autora akademskog slikara Anđelka Mikulića, a na trećem mjestu je izdanje &bdquo;Mitovi i flora 2017. &ndash; Narcis i Eho&ldquo; autorice akademske slikarice Tamare Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznanja za najljep&scaron;e marke uručili su član Uprave HP Mostar - izvr&scaron;ni direktor za razvoj sustava i marketing Ivan Su&scaron;ac i direktor Sektora prodaje Josip Bulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2017. godini izdane su 23 po&scaron;tanske marke. O najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 25. ožujka 2018. Deset najsretnijih glasača nagrađeno je vrijednim nagradama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu nagradu, poklon bon za putovanje po želji u vrijednosti 1.500,00 KM sponzora turističke agencije G-tour Međugorje, osvojila je Manuela Zovko iz Žepča.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osim ove nagrade izvučeno je jo&scaron; 9 nagrada.</strong><br />2. nagrada - katalozi po&scaron;tanskih maraka HP Mostar - Mila Vucelja, Drvar<br />3. nagrada - katalozi po&scaron;tanskih maraka HP Mostar - Dubravko Kolovrat, Jajce<br />4. nagrada &ndash; &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka 2017.&ldquo; - Petar Dugandžić, Čitluk<br />5. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka 2017.&ldquo; - Mirza Rustempa&scaron;ić, Ora&scaron;je<br />6. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka 2017.&ldquo; - Ante Dugandžić, Čitluk<br />7. nagrada - zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; - Blaženka Mijatović, Ljubu&scaron;ki<br />8. nagrada - zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; - Mario Hrkać, &Scaron;iroki Brijeg<br />9. nagrada poklon paket HP Mostar - Zlatan Bajić, Sarajevo<br />10. nagrada poklon paket HP Mostar - Anja Miladin, Mostar</p> <p><br /><em>PR</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-28-proglasenje_najmarka2018.jpgNakon Mostara i Čapljine, Trio Ardea oduševila i u Dubrovnikuhttp://grude.com/clanak/?i=6306563065Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 22:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-018_trio_ardea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu međunarodne turneje ''Trio Ardea'', tri mlade glazbenice Ana Dolžan (violina), Selma Hrenovica (violončelo) i Zerina Šabotić (klavir) održale su koncert u crkvi sv. Franje Asiškog u Čapljini, gdje im je uz župljane domaćin bio fra Mile Vlašić.<p>&nbsp;</p> <p>Trio Ardeu čine iznimno perspektivna mlada slovenska violinistica s adresom u Zurichu Ana Dolžan te nadarene sarajevske violončelistica Selma Hrenovica i pijanistica Zerina &Scaron;abotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turneja mladih talentiranih glazbenica dio je projekta Međunarodnog seminara klasične glazbe Ardea, koji je realiziran uz podr&scaron;ku fonda Europske unije Creative Europe, namijenjen je razvijanju mladih nadarenih glazbenika te razvoju njihove publike. &nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/agencije</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-018_trio_ardea.jpgU župi Mostarski Gradac proslavljen blagdan svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog narodahttp://grude.com/clanak/?i=6303763037Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-018_dobric_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U crkvi svetog Josipa u župi Mostarski Gradac, u Dobrič - Provu proslavljen je sveti Josip, zaštitnik crkve i mjesta, te čitavog hrvatskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Uz fra Bonifacija Barbarića i fra Milu Vla&scaron;ića, svetu misu predvodio je grudski župnik fra Stanko Pavlović. Na svetoj misi pjevao je dječji zbor svetog Josipa i mje&scaron;oviti pjevački zbor "Sveti Ante '39".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj propovijedi fra Stanko se osvrnuo na život svetog Josipa za kojega je sv. Matej apostol kazao da je bio pravedan, krepostan i svet čovjek. Podsjetio je na njegovu brigu o malenom Isusu i majci Mariji. Istaknuo je i njegovu veliku ulogu na vrijeme koje nam ima doći, a to je najveći kr&scaron;ćanski blagdan Uskrs kada je život pobijedio smrt, a svjetlo tamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise, druženje je nastavljeno ispred crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-018_dobric_glavna.jpgMostar: Galerija Aluminij izložit će autentični dio Kristova križa!http://grude.com/clanak/?i=6293762937Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-pasionska_bastina_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Galerija Aluminij u Mostar donosi relikvije Svetoga križa, autentični komadić drvenoga križa na kojemu je raspet Isus Krist.<p>&nbsp;Prema predaji, relikviju Svetoga križa u 4. je stoljeću, u Svetoj Zemlji, prona&scaron;la rimska carica Jelena Križarica (sv. Helena) i dio je zavr&scaron;io u Rimu. U 18. je stoljeću, u Ceseni (Italija), od veće relikvije odvojen jedan maleni dio i smje&scaron;ten unutar kristalnoga križa, ure&scaron;enog zrncima srebra. U tamo&scaron;njoj je biskupijskoj palači, u listopadu 1761. godine, izdan dokument koji potvrđuje autentičnost dragocjenoga relikvijara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svima i pojedincima koji će ovo na&scaron;e Pismo imati na uvidu, jamčimo nedvoumicu vjere i svjedočimo, &scaron;to se odnosi na svete Relikvije koje smo pribavili, da su one iz autentičnog mjesta uzete te su autentičnim dokumentima i pečatom dobro ovjerene, pomno proučene i slijedeć sve to pouzdano (zaključismo): (One su dio Križa Gospodina Na&scaron;ega Isusa Krista) &ndash; stoji u prijevodu dokumenta s izvornoga latinskog jezika, te u nastavku pi&scaron;e: &hellip;malim pečatom u crvenom &scaron;panjolskom vosku ovjerismo kako bismo isključili svaku sumnju sve na veću slavu Božju, &scaron;tovanje njegovih svetih, te kao dar dadosmo i velikodu&scaron;ni bijasmo (...) za postizanje učinka i drugi&shy;ma darovati s dopu&scaron;tenjem da u svakoj Crkvi, Oratoriju ili javnoj kapeli bude izložen na Ča&scaron;ćenje vjernika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti su ostaci Kristova križa dijelom izložbe koju Galerija Aluminij, u duhu korizmenoga vremena, postavlja u suorganizaciji sa Samostanom i duhovnim centrom Karmel sv. Ilije, smje&scaron;tenim na obalama Bu&scaron;koga jezera, u okolici Tomislavgrada. Postav nosi naziv Pasionska ba&scaron;tina iz riznice Karmela sv. Ilije, jer predstavlja dio fundusa umjetnina i etnografske zbirke s temom Muke i Uskrsnuća Kristova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano je otvorenje uglavljeno za utorak, 20. ožujka, s početkom u 20 sati, a izložba ostaje dostupnom za besplatno razgledanje do 5. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je uistinu jedinstven događaj, od iznimne duhovne važnosti za kr&scaron;ćane ovoga podneblja, ali i za ljude drugih vjerskih pripadnosti koji cijene vidjeti i doživjeti ne&scaron;to nesvakidanje. Na na&scaron;u osobitu čast, izložbu će otvoriti uzoriti Vinko kardinal Puljić, nadbiskup Vrhbosanski, uz nazočnost mjesnoga biskupa mons. Ratka Perića, a kako je Mostar toga dana domaćinom zasjedanja Biskupske konferencije BiH, očekujemo da će otvorenje pohoditi i drugi oci biskupi. Eto, nakratko ćemo, uoči blagdana Uskrsa, na&scaron; hram kulture učiniti istinskim sveti&scaron;tem, na dar ljudima dobre volje &ndash; kazuje direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prior Karmela sv. Ilije, o. Zvonko Martić, idejni začetnik ovoga posebnog događaja, kustosom je izložbe, a podijelio ju je u nekoliko cjelina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao dar Mostaru, donosimo vam najreprezentativnije, svakako i najvrijednije dijelove na&scaron;e mlade zbirke, a govorimo o umjetničkim slikama, određenim predmetima bogo&scaron;tovlja, rukotvorinama, umjetničkim fotografijama korizmenih običaja iz BiH, posebno ure&scaron;enim uskrsnim pisanicama, autentičnim čipkama&hellip; Relikvijar s relikvijama Svetoga križa i stigme ili slika Rane sv. Franje bit će jednom sakralnom cjelinom, drugim dijelom su suvremeni umjetnici, a trećim etnografska građa &ndash; pojasnio je o. Zvonko koji je i autorom prigodnoga katalo&scaron;kog teksta u kojemu ističe kako karmelska zajednica svoje poslanje ostvaruje svakodnevnim življenjem svoje karmelske karizme, stavljajući naglasak na molitveni i kontemplativni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovom izložbom prikazujemo tek djelić svoje riznice stare nepunih dvanaest godina i treba ju promatrati u okolju djelatnosti nove redovničke zajednice na polju umjetnosti i očuvanja tradicijske ba&scaron;tine svih naroda u BiH &ndash; domeće o. Zvonko, zahvaljujući pritom Vladi Hercegbosanske županije i Općinskomu poglavarstvu Tomislavgrada, kao pokroviteljima izložbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije dijelom su Hrvatske kar&shy;melske provincije sv. oca Josipa, sa sjedi&scaron;tem u Zagrebu (RH) i jedinim je samostanom karmelićana u BiH. Provincija trenutačno ima osam zajednica u &scaron;est europskih zemalja: Hrvatska (Zagreb, Split i Krk), Srbija (Sombor), Bugarska (Sofija), Austrija (Graz) i Italija (Rim), navodi se na stranicama Aluminija.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-pasionska_bastina_1.jpgTreća Korizmena tribina Bratovštine – Paula Tomić – Put srca put ljubavi i žrtve! FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6289562895Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-20180309-img_1185.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 09. ožujka u starom župnom dvoru u Gorici održana je tribina pod nazivom Put srca – put ljubavi i žrtve. Tribinu je predvodila Paula Tomić.<p>&nbsp;</p> <p>Prije početka predavanje predsjednik Bratov&scaron;tine Dragan Prlić pozdravio je sve, a napose Paulu kojoj je zaželio uspje&scaron;no predavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula je u duhu kr&scaron;ćanstva tribinu započela molitvom i pozdravnim govorom, a nakon toga su njene go&scaron;će iz zajednice Svjetlo Marijino iz Međugorja koju čine djevojke iz Latvije Ukraine i Slovačke sve nazočne počastile pjesmom .<br />Kroz svoja predavanja Paula je govorila o problemima dana&scaron;njeg svijeta, o tome kako je Bog izvor ljubavi i zajedni&scaron;tva i kako je Zlom cilj uni&scaron;titi ono osnovno kr&scaron;ćansko, a to je obitelj i obiteljsko zajedni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispričala je nazočnima kako je jedno vrijeme provela u samostanu potpuno odsječena od vanjskog svijeta, te kako je po izlasku shvatila koliko je dana&scaron;nji čovjek bombardiran sa svih strana kroz medije, različite filozofije i dru&scaron;tvene mreže, a sve s ciljem razdvajanja ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim sa stajali&scaron;ta vjere na odnos mu&scaron;karca i žene te na važnost obitelji i zajedni&scaron;tva u obitelji osvrnula se i sa stajali&scaron;ta psihologije i pedagogije, te zaključila kako je tradicionalan odgoj u kojem se raspoznaje uloga mu&scaron;karca i žene te komunikacija s djecom i zajednička molitva, ljubavi i po&scaron;tivanje glavni izvor čovjekove sreće i zadovoljstva. Obitelj opisuje kroz zajedni&scaron;tvo Trojedinog Boga, jedino obitelj u zajedni&scaron;tvu ima snagu da prebrodi ono &scaron;to mu moderan svijet nameće kao normalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promocija liberalnog života, život izvan bračnih zajednica, abortus&hellip; pod krinkom &bdquo;potpune slobode&ldquo; želi stvoriti čovjeka li&scaron;enog obaveza i brige, međutim Paula nagla&scaron;ava kako je upravo žrtva i obaveza koju ispunjavamo zajedno uz molitvu jedini način na&scaron;eg spasenja. Svakim dobrim djelom, učinjenom žrtvom i molitvom za druge &bdquo;&scaron;aljemo na nebo jednu ciglu&ldquo; od koje se gradi na&scaron;a kuća u vječnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočni su Paulu slu&scaron;ali s odu&scaron;evljenjem pronalazeći sebe u svakoj njenoj riječi i rečenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju Paula se zahvalila svima na pozornom slu&scaron;anju, a publika ju je nagradila dugotrajnim pljeskom. Predsjednik Bratov&scaron;tine također se zahvalio te sve pozvao na iduću korizmenu tribinu u petak 16.03.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojke iz zajednice Svjetlo Marijino za kraj su jo&scaron; otpjevale prekrasnu marijansku pjesmom.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <a title="Bratov&scaron;tina Gorica Sovići" href="http://bratovstina.com/odrzana-treca-korizmena-tribina-paula-tomic-put-srca-put-ljubavi-zrtve/" target="_blank">Bratov&scaron;tina sv. Stjepana prvomučenika Gorica-Sovići</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-20180309-img_1185.jpgNa predstavljanju nove Dujmovićeve knjige 'Tko je ubio Zvonka Bušića?' Predsjednica i Medved, Julienne Bušić dočekana višeminutnim pljeskomhttp://grude.com/clanak/?i=6283962839Grude.com - klik u svijetFri, 09 Mar 2018 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-28942977_10155622307687880_1739728481_o_1_5aa17dc2bfe11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjiga 'Tko je ubio Zvonka Bušića?' autora Tihomira Dujmovića predstavljena je u dupkom punoj dvorani Vijenac u sklopu Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Knjigu uz autora promoviraju Milan Ivkošić i Marijan Knezović. <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom ulaska Julienne Bu&scaron;ić s obitelji u dvoranu, cijela dvorana je ustala na noge i pljeskala nekoliko minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanje su do&scaron;li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja sjedi pored Julienne, ministar branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, saborski zastupnik Željko Glasnović, zatim Andrija Hebrang, Zdravko Tomac, Antun Vrdoljak...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljenima se obratio Marijan Knezović, rekav&scaron;i da, kada govorimo o velikim ljudima, a jo&scaron; vi&scaron;e o velikim idealima, važno je ra&scaron;članiti pojmove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Važno je znati terminologiju i na ispravan način je primjenjivati. Kao mlada osoba mi se čini da smo tu nekako učinili možda najveći propust s na&scaron;im pokojnim Zvonkom. Iako vjerojatno 99 posto nas u ovoj prostoriji Zvonku smatra herojem, nekako se u na&scaron; medijski narativ uvukla priča kako je bio terorist. Ne čudi nas mlade osobe &scaron;to se to održavalo nekoliko desetljeća u represivnom režimu, ali ako nismo ra&scaron;članili pojam da je Zvonko Bu&scaron;ić heroj hrvatskog naroda, onda moramo raditi ponovno domaću zadaću&rdquo;, kazao je Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milan Ivko&scaron;ić podsjetio je da je Predsjednica posjetila Zvonka Bu&scaron;ića u zatvoru u Americi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na pitanje iz naslova imam svoj dogovor - ubila ga je domovina koja nije mogla podnijeti toliku ljubav, odanost, spremnost na žrtvu&hellip;&rdquo;, rekao je Ivko&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S knjigom je paralelno nastala i istoimena predstava čija će se premijera održati 9. ožujka s početkom u 20 sati, u Centru za kulturu Tre&scaron;njevka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavu je scenski adaptirao Robert Kurba&scaron;a, koji u predstavi igra zajedno s Anom Vilenicom, uz alternaciju Lucije Dujmović. Predstava će se izvoditi prema tekstu Tihomira Dujmovića iz njegove knjige ''Hrvatska u raljama djece komunizma''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u ožujku u istom kazali&scaron;tu su dogovorena jo&scaron; četiri termina repriznih izvedbi (10., 11., 23. i 30. ožujka). Nakon toga glumci odlaze na turneju &scaron;irom Hrvatske.</p> <p>&nbsp;<br /><strong>Vi&scaron;e fotografija i videa pogledajte na portalu</strong> <a title="Direktno hr" href="https://direktno.hr/direkt/pratite-na-direktnom-na-predstavljanju-dujmoviceve-knjige-o-busicu-medved-hebrang-tomac-115617/" target="_blank">direktno.hr</a>.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-28942977_10155622307687880_1739728481_o_1_5aa17dc2bfe11.jpg47. Međunarodno natjecanje mladih u pisanju najljepšeg pisma u 2018. godini - Vrijedne nagradehttp://grude.com/clanak/?i=6278962789Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 13:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-plakat_pismo_2018.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetska pošta unija (UPU) i ove godine organizira izbor najljepšeg pisma mladih.<p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je dio međunarodnog natjecanja koje je organizirano kako bi se potaknulo razvijanje umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva. Pismo, koje će na natjecanju predstavljati BiH, odabrat će stručni žiri i poslati ga Međunarodnom uredu gdje će ući u konkurenciju za izbor najljep&scaron;eg pisma mladih u svijetu. Ove godine tema je <strong>"Zamisli na trenutak da si pismo koje putuje kroz vrijeme. Koju poruku želi&scaron; prenijeti svojim čitateljima?&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na natjecanju mogu sudjelovati mladi od 9 do 15 godina starosti, a otvoreno je do 15. 4. 2018. godine. Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni tablet računalima i novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM). A preostali učenici od 4. do 10. mjesta bit će nagrađeni prigodnim poklonima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti od 300 KM) &scaron;kolu sa svoga područja iz koje na adresu HP Mostar stigne najljep&scaron;e pismo po mi&scaron;ljenju na&scaron;eg vanjskog člana žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o natjecanju u pisanju pisama, možete dobiti putem telefona 036/445-092 ili na email na lidija.arapovic@post.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propozicije natjecanja možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar na linku bit.ly/pismo2018Propozicije .</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-plakat_pismo_2018.pngU Mostaru otvorena humanitarna putujuća izložba ''Pomozimo zajedno!''http://grude.com/clanak/?i=6277562775Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 07:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-7b3b1805fc779b6c24de.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će u Bosni i Hercegovini proputovati i kroz Grude.<p>&nbsp;</p> <p>U HKD Herceg Stjepan Kosača u Mostaru je otvorena humanitarna putujuća izložba ''Pomozimo zajedno!'' u organizaciji humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; iz Zagreba i predstavni&scaron;tva Udruge u &Scaron;irokom Brijegu.<br />Putujuća izložba ''Pomozimo zajedno'' sastoji se od kolekcije 79 doniranih umjetničkih djela koja je moguće kupiti putem on-line aukcije na www.humh.hr. Prihod od aukcije bit će usmjeren u fond za projekt izgradnje Doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt putujuće izložbe provodi se u partnerstvu sa Hrvatskom maticom iseljenika i Maticom hrvatskom i njezinim ograncima diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske, pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će u Bosni i Hercegovini proputovati i kroz &Scaron;iroki Brijeg, Grude, Livno, Tomislavgrad, Bugojno, Čapljinu, Stolac, Ljubu&scaron;ki, Čitluk, Vitez, Žepče, Sarajevo i Ora&scaron;je te kroz 20 gradova u Republici Hrvatskoj i to s ciljem upoznavanja &scaron;ireg stanovni&scaron;tva sa Projektom izgradnje objekta &bdquo;Dom fra Mladen Hrkać&ldquo; za smje&scaron;taj osoba na liječenju daleko od doma &ndash; u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financijski pokrovitelji humanitarne putujuće izložbe &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo; su: Vlada Republike Hrvatske i Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, JP Hrvatske telekomunikacije Mostar d.d. i JP Elektroprivreda HZHB Mostar d.d.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-7b3b1805fc779b6c24de.jpegFOTO: Rock-operom otvara se Mostarsko proljeće! Manifestacija slavi veliki jubilejhttp://grude.com/clanak/?i=6277162771Grude.com - klik u svijetMon, 05 Mar 2018 17:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-05-018_matica_proljece_(glavna).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarsko proljeće 2018. u svome dvadesetom, jubilarnom izdanju ponovno donosi niz vrhunskih glazbeno-scenskih, kazališnih, književnih, likovnih programa…<p><br />&bdquo;Ovogodi&scaron;nje Proljeće počinje 8. travnja izvedbom rock-opere Jesus Christ Superstar Zagrebačkog gradskog kazali&scaron;ta Komedija i Zagrebačke filharmonije. Ovu svjetski poznatu rock-operu na na&scaron;oj pozornici ugostit ćemo ponajprije zahvaljujući Gradu Zagrebu i gradonačelniku gosp. Milanu Bandiću. Bez njihove potpore, ne bi bilo moguće u Mostar dovesti jedan ovakav spektakl. Visoki pokrovitelji manifestacije su predsjednica Republike Hrvatske gđa Kolinda Grabar Kitarović i predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović. Kristalne matice Maestro Vjekoslav &Scaron;utej, ove godine dodijelit ćemo upravo predsjednici Grabar-Kitarović i predsjedniku Čoviću, potom Dubrovačkim ljetnim igrama, biv&scaron;em ministru kulture, na&scaron;em velikom prijatelju gosp. Gavrilu Grahovcu, kardinalu Vinku Puljiću i predsjedniku Matice hrvatske u Zagrebu &ndash;akademiku Stjepanu Damjanoviću, za doprinos i potporu Mostarskom proljeću svih ovih godina. Večer će izravno prenositi BHRT, pa koristim prigodu zahvaliti i na&scaron;em velikom prijatelju gosp. Dževdetu Tuzliću, uredniku prijenosa, koji je uz nas od samih početaka&hellip;&ldquo;, kazala je prof. Ostojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Muselimović predstavio je program ovogodi&scaron;njeg Proljeća, kazav&scaron;i kako će gledatelji, u dva mjeseca trajanja festivala, moći uživati u 20-ak glazbeno-scenskih, likovnih, kazali&scaron;nih, dramskih programa.<br />&bdquo;Uz rock-operu Jesus Christ Superstar, tu su gostovanje ansambla LADO, poetsko-glazbena večer sjećanja na Arsena Dedića (Matija Dedić, Gibonni, Gabi Novak), gostovanja HNK Zadar i HNK Split s predstavama Ubojstvo u klubu Quasimodo i Buža. Balet Narodnog pozori&scaron;ta Sarajevo donosi nam Alisu u zemlji čuda, tu je i predstava Roberta Kurba&scaron;e Ispit savjesti o Tinu Ujeviću, s nama će biti i najprevođeniji hrvatski književnik Miro Gavran i njegova predstava Parovi, iz Banje Luke stiže Narodno pozori&scaron;te RS-a i Gospođa ministarka sa Svetlanom Bojković. Tu je i velebna izložba Safeta Zeca s kojom ćemo zatvoriti Mostarsko proljeće početkom lipnja, a koja će u Mostaru biti postavljena puna dva mjeseca. HNK Mostar u koprodukciji s dubrovačkim kazali&scaron;tem Marina Držića radi predstavu o životu Ilije Jakovljevića. Tu je dar Dubrovačkih ljetnih igara &ndash; izložba Antuna Masle, Likovna kolonija Kre&scaron;imir Ledić o temi Hercegovina, izložba Ivice Vla&scaron;ića te Umjetničke galerije BiH, potom izložba skupine talijanskih umjetnika koja putuje europskim gradovima&ldquo;, kazao je akademik Muselimović, čije će troknjižje također biti predstavljeno tijekom Matičinih Dana.</p> <p><br />Na kraju konferencije za novinare potpisan je i Ugovor o generalnom sponzorstvu s Croatia osiguranjem d.d.</p> <p><br />Direktor Ivan Luburić tom je prigodom kazao:<br />&bdquo;Croatia osiguranje d.d. od samih je početaka s mostarskom Maticom hrvatskom i njezinom manifestacijom, i na neki način, ovo je kulminacija na&scaron;e suradnje. Croatia osiguranje, s vi&scaron;e od 130 godina poslovanja na ovim prostorima, gradi specifične vrijednosti i odgovornost prema dru&scaron;tvenoj zajednici i svakako smo profesionalni čuvari svih onih vrijednosti koje narodi i ljudi ponaosob, svojim predanim radom, znanjem i entuzijazmom, stvaraju. Na sličan način to radi i Matica u ulozi kulturnog poslanika, koji godinama njeguje identitet hrvatskoga naroda, njegujući i uvažavajući i druge identitete i kulture na ovim prostorima. Ono &scaron;to pokreće ovo priču već dvadeset godina jest veliki entuzijazam i predanost ovih ljudi i ja im na tomu mogu samo od srca čestitati. Ova je 2018. godina &ndash; godina jubileja za Croatia osiguranje, jer obilježavamo 120 godina poslovanja u BiH. Stoga nam je osobito drago &scaron;to smo i Matičin jubilej &ndash; 20 godina Mostarskog proljeća, ukomponirali zajedno s na&scaron;im. Vjerujemo kako će se na&scaron;a potpora Matici nastaviti i u godinama koje slijede i da će ova manifestacija dočekati i jubilej koji mi obilježavamo &ndash; svojih 120 godina&ldquo;, rekao je Luburić.</p> <p><br />Inače, akademik Muselimović najavio je i izlazak jubilarnog 100. broja časopisa Motri&scaron;ta te luksuznu monografiju u povodu 20. obljetnice Mostarskoga proljeća koja će biti promovirana u rujnu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-05-018_matica_proljece_(glavna).jpgOtvoren natječaj za Festival klapske pisme Posušje 2018.http://grude.com/clanak/?i=6270962709Grude.com - klik u svijetFri, 02 Mar 2018 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-02-7.-iz-druge-perspektive-520x245.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni odbor Festivala klapske pisme Posušje objavio je natječaj za sudjelovanje na ovogodišnjem izdanju tog festivala. <p>Na natječaj se mogu prijaviti mu&scaron;ke, ženske i mje&scaron;ovite klape koje će se natjecati u tri kategorije, priopćeno je na službenoj stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve prijave primaju se na prijavnom obrascu, uz dostavu ostalih materijala propisanih pravilnikom, od 1. ožujka do 1. travnja ove godine, isključivo putem maila na adresu: prijave@fkp-posusje.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavni obrazac za sudjelovanje je sastavni dio spomenutog natječaja i objavljen je na web stranici Festivala. Organizator Festivala će odabranim klapama potvrditi sudjelovanje u roku od 15 dana od zatvaranja natječaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Festivalu se dodjeljuju nagrade stručnog žirija, publike te posebne nagrade, priznanja i zahvalnice. U kategoriji mu&scaron;kih, odnosno ženskih i mje&scaron;ovitih klapa dodjeljuju se nagrade stručnog žirija za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto koje podrazumijevaju i novčanu nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva nagrada stručnog žirija u kategoriji mu&scaron;kih, odnosno ženskih i mje&scaron;ovitih klapa nosi naziv ''Posu&scaron;ki stećak''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape sudionice Festivala natječu se i za najbolju mu&scaron;ku, odnosno žensku i mje&scaron;ovitu klapu Festivala prema ocjeni publike. U sve tri kategorije dodjeljuje se priznanje ''Bura'' koje ne uključuje novčanu nagradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-02-7.-iz-druge-perspektive-520x245.jpgRaspisan natječaj za dodjelu nagrade 'Antun Branko Šimić'http://grude.com/clanak/?i=6244962449Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2018 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-19-antun-branko-simic-nacrtan-02052016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni odbor Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB) raspisao je natječaj za dodjelu godišnje nagrade "Antun Branko Šimić". <p>Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bilo koje vrste ili za književno-znanstveno djelo iznimne umjetničke vrijednost, obavljeno na hrvatskom jeziku od 1. travnja 2017. do 1. travnja 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se može dodijeliti autoru književnog djela samo jednom u životu, a dodjeljuje se samo jednom autoru za točno određeno književno djelo. Također, može biti dodijeljena i za životno djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa, a uručuje se na &Scaron;imićevim susretima u svibnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 1. travnja 2018. godine, a po tri primjerka knjige trebaju se poslati ili uručiti na adresu: Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Trg hrvatskih velikana bb., Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, 88 000 Mostar, priopćeno je iz Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-19-antun-branko-simic-nacrtan-02052016.jpgNova predstava “Preobražaj” na repertoaru HNK Mostar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6237862378Grude.com - klik u svijetThu, 15 Feb 2018 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-15-waf_3721_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je na rasporedu HNK Mostar u petak (16. 2.) isubotu (17. 2.), s početkom u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Preobražaj&ldquo; u režiji Segora Hadžagića, a u produkciji HNK Mostar, prva je inscenacija togaKafkinog djela na profesionalnim pozornicama u BiH. Zvuči pomalo nevjerojatno da djelo takve važnosti koje je postalo sinonim za otuđenost te za položaj pojedinca u svijetu koji se pokorava nekom dru&scaron;tveno be&scaron;ćutnom mehanizmu, nije do sada privuklo pozornost bh. teatarskih kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarska se obitelj Samsa u dramatizaciji Segora Hadžagića promeće u zrcalo na&scaron;eg dru&scaron;tva u kojemu je birokracija postala najbrojnija i nedodirljiva dru&scaron;tvena kasta presudna za očuvanje osjetljive socijalne ravnoteže. Neprestani je juri&scaron; na državne jasle učino posve opravdanu redateljsku transformaciju obitelji Samsa u na&scaron;e susjede koji su primorani uzeti kredit kako bi zaposlili sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Cijepljenje&ldquo; Kafkom je najbolja preventiva za dru&scaron;tvenu, ali prije svega individualnu apatiju, kako je to i sam rekao veliki pisac: &bdquo;Knjiga mora biti sjekira za zaleđeno u nama&ldquo;. Uspjeh na&scaron;eg scenskog &bdquo;Preobražaja&ldquo;, odnosno njegov prijam kod publike, bit će srazmjeran podizanju razine svijesti o uzrocima vlastite učahurenosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igraju: Ivan Skoko, Bojan Beribaka, Angela Bulum, Nikolina Marić iMiro Barnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je na rasporedu HNK Mostar u petak (16. 2.) isubotu (17. 2.), s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar, ali uz prethodnu rezervaciju mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za studente, umirovljenike i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati telefonom na broj 036/446 024 ili porukom putem<br />Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o predstavi dostupno je putem poveznice: http://www.hnkmostar.ba/preobražaj</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-15-waf_3721_web.jpgNova marka HP Mostar u povodu Svjetskog dana bolesnikahttp://grude.com/clanak/?i=6231062310Grude.com - klik u svijetMon, 12 Feb 2018 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-12-fdcdanbolesnika2008.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u povodu Svjetskoga dana bolesnika koji je utemeljio papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. <p>&nbsp;</p> <p>Pozvao je cijeli svijet na ozbiljno promi&scaron;ljanje onoga &scaron;to zovemo patnjom, trpljenjem i bole&scaron;ću. Obilježava se svake godine 11. veljače na spomendan za&scaron;titnice bolesnika Gospe Lurdske i prvi put je slavljen 1993. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 11. veljače 2018., je Vlado Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-12-fdcdanbolesnika2008.jpgDruga večer 'VIII. DANA POBIJENIH HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA'http://grude.com/clanak/?i=6219162191Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2018 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-06-obljetnica-18-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitvom krunice u 17.30 i slavljenjem sv. mise zadušnice u 18.00 sinoć u ponedjeljak, 5. veljače, na Širokom Brijegu u ispunjenoj samostanskoj crkvi nastavljeni su »VIII. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. <p>&nbsp;</p> <p>Sv. misu zadu&scaron;nicu predslavio je i na njoj propovijedao fra Domagoj &Scaron;imić, koji je trenutno na službi u Banja Luci a ujedno je i područni duhovni asistent Frame i Franjevačkog svjetovnog reda u provinciji Bosne Srebrene. Suslavilo je 8 fratara iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo misno slavlje pjevanjem su animirali članovi zbora Sv. Nikole Tavelića iz Dobrkovića pod ravnanjem Marije Cigić. Čitanja su čitali ministranti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Domagoj je u propovijedi istaknuo sljedeće. &raquo;Stoga, braćo i sestre, smrt na&scaron;ih fratara ne smije ostati zaboravljena, ne smije postati tek neka tradicija u kojoj ćemo se sjećati nevino stradalih žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, nego ona nama treba biti svjetionik, ona nama treba biti korektiv i putokaz na na&scaron;em životnom putu, kako bismo bili svjesni da ne trebamo odustajati od svojih ideala, da ne trebamo ni pod cijenu vlastite smrti odreći se svojega poslanja, svojega identiteta, svoje vjere. Jer nemojmo zaboraviti dana&scaron;nje Isusove riječi koje glase: "Tko ustraje do kraja spasit će se".&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također su dodijeljene i nagrade &raquo;VII. nagradnog natječaja na temu pobijeni franjevci, za uzrast djeca. Prvu nagradu dobila je Nika Bubalo iz &Scaron;irokog Brijega za literarni uradak Velikani na&scaron;ega vremena, drugu nagradu dobio je zajednički literarni uradak Istina je jedna učenika VII. b r. O&Scaron; Biograci, a treću je dobila Viktorija Kožul iz &Scaron;irokog Brijega za uradak Pobijeni franjevci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu obljetnice ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca i mno&scaron;tva vjernih članova puka Božjeg u 10.00 pred križem na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava vijence su položili i zapalili svijeće izaslanstva Grada &Scaron;irokog Brijega, Zapadno-hercegovačke županije, Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat pri HNS-u BiH zajedno s ministarstvom branitelja Zapadno-hercegovačke županije i Hrvatskog dokumentacijskog centra iz Mostara. Vicepostulator fra Miljenko Stojić predvodio je molitvu za pobijene.</p> <p><br />FOTO: <strong>P<span class="go">obijeni.info<br /><br /></span></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-06-obljetnica-18-2.jpgPosušje: 'Bal pod maskama'http://grude.com/clanak/?i=6217662176Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-maskare-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stiglo je vrijeme karnevala, vrijeme plesa, vrijeme šala. <p>U nedjelju, 11. veljače s početkom u 16 sati u posu&scaron;koj kinodvorani u organizaciji Glazbenog vrtića Posu&scaron;je održat će se priredba pod nazivom &bdquo;Bal pod maskama&ldquo;, u kojoj će vam polaznici vrtića izvesti zanimljiv program koji jamči dobru zabavu za sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste dobrodo&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-maskare-1.jpgNAJAVA: Predstavljanje knjige admirala Loše 'Admiralovi zapisi 2' u kinu Grudehttp://grude.com/clanak/?i=6217162171Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-davor_domazet_loo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjigu će u multimedijskom iskazu predstaviti autor, admiral Davor Domazet-Lošo.<p><br />Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Herceg-Bosne zajednica podružnica u županiji Zapadnohercegovačkoj, Martica hrvatska ogranak Grude i admiral Davor Domazet-Lo&scaron;o pozivaju vas na predstavljanje knjige 'Admiralovi zapisi 2 - &Scaron;to je istina?'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige upriličit će se u Kinu Grude u četvrtak 08. veljače 2018. godine s početkom u 18:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će u multimedijskom iskazu predstaviti autor, admiral Davor Domazet-Lo&scaron;o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se va&scaron;em dolsku, poručuju organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-davor_domazet_loo.jpgFOTO: Franjevci i vjernici u Čapljini zapalili svijeće za fra Petra, sestru Reginu i ostale nedužno ubijenehttp://grude.com/clanak/?i=6216062160Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2018 15:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-04-018_capljina_fra_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci Hercegovine u svim stoljećima otkad u njoj djeluju proganjani su na različite načine, od strane ljudi zla.<p>&nbsp;</p> <p>Čapljina se ovih dana prisjeća svih svojih stradalih, među kojima su i fra Petar Sesar i časna sestra Regina Milas, te jo&scaron; dvjestotinjak ljudi koji su 1945. ubijeni u Čapljini od strane partizana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čapljinski franjevci uz koncelebraciju svećenika iz susjednih župa, Gruda i Mostara služili su svetu misu za pokoj njihovim du&scaron;ama. Pjevao je zbor sv. Franje Asi&scaron;kog Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjevci i vjernici zatim su odali počast stradalima paljenjem svijeća kod spomen obilježja "Rane svetog Franje".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-04-018_capljina_fra_glavna.jpgGruđaninu fra Baziliju Pandžiću marka HP Mostar na dar za 100. rođendan!http://grude.com/clanak/?i=6204762047Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2018 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-30-2eae92cabdcb8701e2c0.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar čestita 100. rođendan fra Baziliju Pandžiću izdavanjem prigodne poštanske marke.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Bazilije (Stjepan) Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnom selu, Franjevačku gimnaziju na &Scaron;irokom Brijegu, a bogosloviju u Mostaru i Rimu. U Franjevački red stupio je 1935., za svećenika zaređen 1941., a 1943. godine odlazi u Rim. Na Franjevačkom sveučili&scaron;tu &bdquo;Antonianum&ldquo; doktorirao je tezom o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, a potom je doktorirao i orijentalistiku na državnom sveučili&scaron;tu &bdquo;La Sapienza&ldquo; Trebinjska biskupija za turske okupacije (1466.-1878.). Pohađao je i zavr&scaron;io studij arhivistike i paleografije na Vatikanskom učili&scaron;tu. Godine 1947. imenovan je generalnim arhivarom i analistom Reda manje braće i tu dužnost obavljao je 37 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ti&scaron;ini Generalne kurije i samostanskih riznica osvjetljavao je tamne, ali i slavne dane franjevačke i hrvatske pro&scaron;losti, darujući &scaron;iroj javnosti nezaboravno djelo: Annales Minorum - Ljetopis Franjevačkog reda od 1661. do 1680. u dvije knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju 1969. s fra Dionizijem Lasićem i fra Lucijanom Kordićem osniva izdavačko poduzeće u inozemstvu ZIRAL. Fra Bazilije je autor brojnih knjiga i članaka iz područja povijesti i duhovnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada živi i pi&scaron;e nove stranice svojih Ljetopisa u franjevačkom samostanu na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 30. siječnja 2018., je Anđelko Mikulić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>, priopćeno je iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-30-2eae92cabdcb8701e2c0.pngGRUDE: Noć muzeja u Gorici 2018. privukla ljubitelje sporta FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6199061990Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2018 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-27-26992258_1794020003962338_544155298067175890_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi predstavljači su naglasili važnost sporta u ljudskom životu.<p>&nbsp;</p> <p>Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Župni ured Gorica-Sovići, Matica hrvatska Grude i Hrvatska franjevačka arheolo&scaron;ka zbirka &bdquo;sv. Stjepan Prvomučenik&ldquo; Gorica i ovu su godinu 26. siječnja 2018. organizirali po 8. put u Gorici Noć muzeja. Ove je godine ova muzejska noć bila pod motom: Muzeji i sport &ndash; brže, vi&scaron;e, jače&hellip; citius, altius, fortius&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za tu prigodu predstavljena je knjiga autora Blaža Duplančića iz Splita IVAN GUDELJ &ndash; HAJDUČKA PRIČA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova dobra knjiga govori o životu uspje&scaron;nog nogometa&scaron;a Ivana Gudelja čija je velika nogometna karijera prekinuta u 26. godini zbog bolesti Hepatitisa B. Ova je knjiga svojevrsno svjedočanstvo, kako su proslavljenog nogometa&scaron;a Ivana Gudelja, zapravo vjera u Boga i pozitivno razmi&scaron;ljanje usmjerili dalje u njegovu životu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku su sve nazočne pozdravili predsjednik Bratov&scaron;tine Dragan Prlić i Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj. Načelnik je i otvorio prigodnim govorom ovogodi&scaron;nju Noć muzeja koja se u Gorici održava 8. put zaredom i dio je Noći muzeja pod pokroviteljstvom Hrvatskog muzeolo&scaron;kog dru&scaron;tva iz Zagreba.<br />Predstavljači knjige Ivan Gudelj-Hajdučka priča bili su: prof. Mijo Grabovac, novinar Blaž Duplančić, Marinko Boban i Ivan Gudelj.<br />Prije samog predstavljanja knjige prikazan je kratak dokumentarni film o Ivanu Gudelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinko Boban, prvi Gudeljev trener u Mračaju, ispripovijedao je prve Gudeljeve korake u nogometnim klubovima i sve pote&scaron;koće koje su bile prisutne u tom vremenu na ovim prostorima, od onih materijalnih do onih obiteljskih i sociolo&scaron;kih, ali je naglasio kako se u samom početku vidjelo da se radi o jednom izuzetno talentiranom nogometa&scaron;u, &scaron;to se zapravo kasnije i obistinilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesor Mijo Grabovac je svoje kazivanje usmjerio na Gudeljevu nogometnu karijeru, na njegov žar i strast kojun je imao dodirom sa svakom loptom koja mu je do&scaron;la u noge. Ova knjiga je zapravo priča o velikoj nadi, o pravom 'Hajdučkom srcu'. &bdquo;Ivana Gudelja poznajem od početaka njegove karijere do danas, od njegova dolaska kao mladića iz rodnih Zmijavaca u Split. Nagla&scaron;avam kako je on bio najmlađi kapetan seniorske reprezentacije biv&scaron;e Jugoslavije sa samo 22 godine. Nažalost na samom vrhuncu karijere, u 26. godini, morao je zbog bolesti reći zbogom nogometu", kazao je između ostaloga Mijo Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor knjige novinar Blaž Duplančić kazao je da je dvije godine pisao ovu knjigu, a informacije za pisanje pronalazio je u razgovorima s Ivanom Gudeljom te u ahrivskim novinskim člancima. Malo je ovakvih biografija i treba ih nastaviti pisati, kazao je autor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi predstavljači su naglasili važnost sporta u ljudskom životu, ali i to da se u životu čovjeka može dogoditi u svakom trenutku određeni lom, koji promijeni u trenu cijeli čovjekov životni tijek i vijek. Upravo je takva priča Ivana Gudelja, koji je na vrhuncu svoje karijere, kad su ga tražili najveći europski klubovi, morao zbog bolesti prekinuti svoju nogometnu karijeru. Gudelj se, međutim, nije predao, nego je kročio dalje kroz svoj život snažnom i čvrstom vjerom u Boga i pozitivnim razmi&scaron;ljanjem o životu. Ivan Gudelj je na kraju svima od srca zahvalio na dolasku!<br />Ovo Gudeljevo svjedočanstvo svi prisutni u staroj crkvi, a crkva je bila puna, pozdravili su dugim i jakim pljeskom, iskazujući po&scaron;tovanje ovom velikom čovjeku. Gudelj i drugi predstavljači su svojim govorima izmamili i suze na oči mnogima nazočnima na ovoj promociji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ante Marić, ravnatelj Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, kratko je na kraju programa protumačio važnost ovoga prostora i svih pronađenih arheolo&scaron;kih ulomaka oko stare crkve koji su na ponos i diku cijelog na&scaron;eg podnebesja. Svi ti arheolo&scaron;ki ulomci i nalazi pokazuju starost i životnost na&scaron;ega prostora sve od prapovijesti, grčkog, rimskog, starohrvatskog doba kroz srednji vijek sve do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeni dio programa uljep&scaron;ala je klapa Bratov&scaron;tina Gorica-Sovići otpjevav&scaron;i dvije prigodne pjesme. Program je lijepo moderirala i vodila prof. Mirjana Mima Vla&scaron;ić.<br />Nakon predstavljanja knjige u Galeriji u staroj kapeli u Gorici bilo je otvorenje izložbe fotografija pod nazivom IZ NOGOMETNE RIZNICE OPĆINE GRUDE.<br />Svatko je mogao pogledati i Arheolo&scaron;ki muzej i sve umjetničke kutke u staroj crkvi i Galeriji u Gorici sve od 23 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-27-26992258_1794020003962338_544155298067175890_n.jpgGrude: Dva kulturna događaja ovaj tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=6188161881Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2018 20:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-22-plakat---gudelj---gorica_stara_crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva kulturna događaja u općini Grude u ovom tjednu!<p>&nbsp;</p> <p>U petak, 26. 1. 2018. u 18 sati u staroj crkvi u Gorici Otvorenje NOĆI MUZEJA U GORICI 2018. posvećene sportu i sporta&scaron;ima - Predstavljanje knjige Blaža Duplančića: IVAN GUDELJ - HAJDUČKA PRIČA i Otvorenje izložbe slika IZ SPORTSKE RIZNICE OPĆINE GRUDE.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 28. 1. 2018. u 18 sati u dvorani Osnovne &scaron;kole u Drinovcima predstavljanje Zbornika radova u čast fra Bazilija Pandžića u prigodi fra Bazilijeva 100. rođendana. (Fra Bazilije je najstariji Drinovčanin! Dođite i u ovoj prigodi proslavimo zajedno s njime njegov 100. rođendan!)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo Vas i Va&scaron;e prijatelje da budete sudionici ovih događaja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radosno vas očekujemo, poručuju organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-22-plakat---gudelj---gorica_stara_crkva.jpgNoć muzeja 2018. u Goricihttp://grude.com/clanak/?i=6187061870Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2018 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-22-noc_muzeja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu noći muzeja 2018. Muzeji i sport – brže, više, jače… citius, altius, fortius… u Staroj crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, 26.01.2018. s početkom u 18:00 sati održat će se predstavljanje knjige Ivan Gudelj HAJDUČKA PRIČA autora Blaža Duplančića. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predstavljanja knjige posjetiteljima se pruža mogućnost obilaska galerije Bratov&scaron;tine, Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana te arheolo&scaron;kih nalaza i stare crkve sv. Stjepana Prvomučenik u Gorici, priopćeno je iz Bratov&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljači knjige Ivan Gudelj HAJDUČKA PRIČA:</p> <p>Blaž Duplančić &ndash; autor knjige<br />Mijo Grabovac &ndash; promotor knjige<br />Marinko Boban &ndash; Gudeljev trener u Mračaju<br />fra Mario Knezović<br />Ivan Gudelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-22-noc_muzeja.jpgPrijavite svoju ekipu za ovogodišnji 'Ljubuški Karneval'http://grude.com/clanak/?i=6170261702Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jan 2018 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-15-ltkxksjv_karneval.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi zainteresirani koji žele sudjelovati na ovogodišnjem Ljubuškom Karnevalu, kao karnevalska skupina, mogu se prijaviti najkasnije do 5. veljače.<p>&nbsp;</p> <p>Dvadeseti Ljubu&scaron;ki Karneval održat će se 11. veljače, na posljednju nedjelju prije početka korizme, kako je i običaj u toj općini, navode iz Karnevalskog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj veliki događaj u Hercegovini pripreme traju već odavno, jer kako organizatori ističu za jedan od najluđih događaja ni&scaron;ta ne prepu&scaron;ta slučaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu karnevala, održat će se mimohod karnevalskih skupina ulicama grada i predstavljanje karnevalskih skupina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dječje skupine svoj će nastup izvesti na dječjem karnevalu sedam dana ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani koji žele sudjelovati na ovogodi&scaron;njem Ljubu&scaron;kom Karnevalu, kao karnevalska skupina, mogu se prijaviti najkasnije do 5. veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji se prijave za sudjelovanje u karnevalskom mimohodu dobit će od organizatora tablu s natpisom imena svoje grupe i zastavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sudjelovanje u auto-koloni prijave nisu obvezne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-15-ltkxksjv_karneval.jpgFOTO: Isusov kip u Gornjem Gracu obilježava 90 godina! Fra Bernard Marić služio svetu misuhttp://grude.com/clanak/?i=5163351633Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jan 2018 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-07-018_g_gradac_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U crkvi Presvetog Imena Isusova u Gornjem Gracu proslavljen je njezin zaštitnik. Hodočastilo se sa svih strana kao u stara vremena.<p><br />Svetu misu predvodio je fra Bernard Marić uz koncelebraciju fra Bonifacija Barbarića, fra Stanka Pavlovića i fra Mile Vla&scaron;ića.</p> <p><br />Zanimljivo je da Isusov kip ove godine proslavlja 90 godina od kada se nalazi i &scaron;tuje u crkvi, naime 1928 godine priskrbio ga je fra Zlato Sivrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siječanjski dan izmamio je stotine ljudi na ovaj divni proplanak, a priređena je i gozba, uz prigodne božićne pjesme i hercegovačku gangu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="http://www.framost.com" target="_blank">Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-07-018_g_gradac_glavna.jpgNakon Pasije, prijatelj Međugorja Jim Caviezel u filmu 'Pavao, Kristov apostol' poručuje: Kristova mudrost nas spašava!http://grude.com/clanak/?i=5162451624Grude.com - klik u svijetSat, 06 Jan 2018 22:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-06-018_caviezel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolici moraju biti spremni riskirati svoje živote i svoj ugled kako bi porazili zlo u svijetu.“ rekao je Jim Caviezel, zvijezda filma „Pasija“, na skupu studenata katoličkih studija, u Chicagu.<p>&nbsp;</p> <p>Samo kroz vjeru i Kristovu mudrost možemo biti spa&scaron;eni, rekao je Caviezel, ali će se također trebati ljude koji su spremni boriti se, žrtvovati i patiti, prenosi<a href="https://www.facebook.com/uvijek.nedjeljom.ursic/posts/1283657351778453" rel="noopener noreferrer" target="_blank"> Uvijek Nedjeljom.</a></p> <p><br />Citirajući Sv. Maksimilijana Kolbea, Caviezel je rekao da je ravnodu&scaron;nost najveći grijeh 20. stoljeća, ali jo&scaron; uvijek i u 21. stoljeću.</p> <p><br /><br />"<strong>Moramo otresti sa sebe ovu ravnodu&scaron;nost, tu destruktivnu toleranciju zla. Samo na&scaron;a vjera i Kristova mudrost mogu nas spasiti</strong> ", rekao je. "To zahtijeva ratnike koji su spremni riskirati svoje ugled, svoja imena, pa čak i svoje živote, zalažući se za istinu."</p> <p><br />"Odvojite se od ove korumpirane generacije", glumac je izazvao prisutne. "Budite sveci. Vi niste stvoreni da bi se s njima uklopili. Rođeni ste da se izdvojite."</p> <p><br /><br />Zvijezda filma &bdquo;Pasija&ldquo; i veteran mnogobrojnih filmskih i televizijskih priča bio je gost iznenađenja u srijedu navečer na konferenciji SLS18 (Student Leadership Summit 2018), pod pokroviteljstvom Fellowship of Catholic University Students (FOCUS).</p> <p><br />Događaj se održava od 2. do 6. siječnja u Chicagu, a usmjeren je na formiranje katoličkih studenata da budu misionari u svojem životu, posebno na studentskom kampusu.</p> <p><br />Caviezelova video poruka, koju je objavio na Facebooku otac Brian Buettner, ravnatelj odjela za zvanja nadbiskupije u Oklahoma Cityju, primljena je s odu&scaron;evljenjem.Kao uvod u svoj govor prikazao je dio iz svojeg nadolazećeg filma &bdquo;<strong>Pavao, Kristov apostol</strong>&ldquo;, o kojem možete pročitati <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/vijesti-iz-svijeta/jim-caviezel-u-ulozi-sv-luke-u-novom-filmu-o-apostolu-pavlu" rel="noopener noreferrer" target="_blank">OVDJE</a>, rekav&scaron;i publici da mu je filmsko iskustvo pokazalo da za biti veliki u očima Boga, prvo moramo biti mali i prihvatiti Boga u cijelosti, dopu&scaron;tajući mu da nas vodi.</p> <p><br /><br />Caviezel je također govorio o značenju patnje i zatim rekao kako prevladava nerazumijevanje da je kr&scaron;ćanstvo samo "sretan razgovor".</p> <p><br />Nije bilo slučajno da je bio pozvan glumiti Krista, rekao je, rekav&scaron;i kako su ga ranije uloge dovele do uloge Krista u epskom filmu Mel Gibsona o Kristovoj muci i uskrsnuću.</p> <p><br />Caviezel je rekao sudionicima konferencije FOCUS da se njihovi životi ne sastoje samo od slučajnosti.</p> <p><br /><br />"Neki od vas možda su sada jadni, zbunjeni, nesigurni po pitanju budućnosti, ranjeni", rekao je. "<strong>Ovo nije vrijeme da ustuknemo ili odustanemo</strong>."</p> <p><br /><br />Rekao je kako je uloga Krista za njega značila veliki izazov i patnju, uključujući fizičke aspekte bičevanja, razapinjanja, udara munje i otvorene operacije srca nakon pet i vi&scaron;e mjeseci hipotermije.</p> <p><br /><br />Caviezelovo rame također se je odvojilo dok je nosio križ tijekom snimanja, ali on je izdržao kako bi zavr&scaron;io film. Ovo je bilo poput pokore, rekao je.</p> <p><br /><br />"Kad sam bio gore na križu naučio sam da je u Njegovoj patnji bilo na&scaron;e otkupljenje", rekao je Caviezel. "Zapamtite da sluga nije veći od gospodara."</p> <p><br /><br />"<strong>Svaki od nas mora nositi svoj vlastiti križ</strong>", nastavio je. "Postoji cijena za na&scaron;u vjeru, za na&scaron;e slobode."</p> <p><br />Rekao je publici da je patnja bila dio njegove izvedbe "ba&scaron; kao &scaron;to čini i dio na&scaron;eg života".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-06-018_caviezel.jpg'Ajmo na fuka' ispraća kazališnu 2017. godinuhttp://grude.com/clanak/?i=5155351553Grude.com - klik u svijetWed, 27 Dec 2017 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava „Ajmo na fuka“ autora i redatelja Dragana Komadine bit će odigrana u HNK Mostar u petak 29. 12. 2017. u 20 sati. <p>&nbsp;</p> <p>Prvi koprodukcijski projekt Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta i Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru, predstava &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, prvi put nakon dvadeset godina izravno se i otvoreno bavi hrvatsko-bo&scaron;njačkim sukobom, ispreplićući pro&scaron;lost i sada&scaron;njost te vrlo sugestivno i iskreno progovora o besmislu rata i razloga zbog kojih je vođen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vojnike sukobljenih strana u Mostaru na sceni igraju glumac Narodnog pozori&scaron;ta Mostar Sa&scaron;a Oručević i glumac Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Robert Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema ratnih sukoba u Mostaru, koja je prvi put otvorena, privukla je mno&scaron;tvo gledatelja koji su u scenama prepoznavali i ratni i poratni život podijeljenog grada. Posebno je zanimljivo &scaron;to se jedna lokalna priča, prepuna slenga s mostarskih ulica, dojmila na sličan način i gledatelja u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Posu&scaron;ju, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Trebinju i Bugojnu. Predstava je stigla i do Če&scaron;ke republike te je odigrana dva puta u Pragu i Brnu, a zatim u Beču i Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na XIV. Festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici dobila je nagradu za odlučan iskorak teatra prema novim mogućnostima umjetničke suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O predstavi njen autor Dragan Komadina kaže: &bdquo;Ovo je prije svega antiratna predstava, koja evocirajući ratne traume istodobno utire put njihovom zacijeljenju, te razumijevanju i suočavanju s onim &scaron;to se događalo. No ona jednako tako upozorava i na hladni rat koji se vodi već dvadeset godina. I tu je najdragocjenija njezina recepcija kod mlađe publike. Kao opomena. Ili &scaron;to bi rekao Romain Rolland: od rata jedino vi&scaron;e mrzim one &scaron;to pjevaju o ratu u kojemu nikad nisu bili&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice</p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za umirovljenike, studente, i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati:</p> <p>telefonom na broj 036/446 024<br />porukom putem Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru<br />porukom na adresu e-po&scaron;te info@hnkmostar.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpgSTUDENTI I BAŠTINA Umjetnički susreti na spomeničkoj baštini FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=5152451524Grude.com - klik u svijetFri, 22 Dec 2017 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-22-00.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturne priredbe na spomeničkoj baštini 2017. godine obilježavaju se u organizaciji Hrvatskog društva čuvara baštine tradicionalno tijekom jeseni. <p>&nbsp;</p> <p>Jedna je od projektnih aktivnosti suradnja s obrazovnim institucijama, tema: Umjetnički susreti na spomeničkoj ba&scaron;tini, a suradnik je Akademija Likovnih umjetnosti &Scaron;iroki Brijeg (slikarski i grafički odjel).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj susreta sa studentima je oteti zaboravu djelić kulturno-povijesne ba&scaron;tine u Hercegovini i podsjetiti javnost na značaj čuvanja spomeničke ba&scaron;tine iz svih vremenskih razdoblja. Kroz radionicu i obilaske spomeničke ba&scaron;tine želi se prizvati važnost istinske povezanosti i interakcije čovjeka s prirodom u dana&scaron;njem visokotehnolo&scaron;kom dobu te ih pozicionirati kao temelj, izvori&scaron;te ljudskog umjetničkog kreiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj je umjetnički susret na spomeničkoj ba&scaron;tini poticaj svjesti o potrebi očuvanja simbola vlastitog kulturnog identiteta, o potrebi očuvanja svih spomenika iz svakog povijesnog razdoblja i režima, &scaron;to govori o bogatstvu kulture i povijesti na na&scaron;im prostorima. Uzalud su zakoni o za&scaron;titi kulturne ba&scaron;tine, ako je sami nećemo za&scaron;tititi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka ovaj susret čuva spomen na iznimnu kulturnu ba&scaron;tinu koju je stvaralački duh hrvatskoga naroda stvorio, svim povijesnim neprilikama usprkos, te je sačuvao za buduće nara&scaron;taje, makar u tragovima (jer su se osvajački pohodi oduvijek obru&scaron;avali na na&scaron;e kulturno blago), poročili su iz organizatora ovoga susreta sa studentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I.D./Grude.com</strong><br /><strong>FOTO: Grude.com</strong><br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-22-00.jpgVIDEO Gobac u suzama poručio preminulom prijatelju: Razvali ih gore, starihttp://grude.com/clanak/?i=5146751467Grude.com - klik u svijetThu, 14 Dec 2017 21:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-14-017_gobac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zagrebačkom krematoriju na posljednji je počinak ispraćen Tigran Kalebota, bubnjar Psihomodo popa, koji je iznenada preminuo 11. prosinca.<p>&nbsp;</p> <p>Od njega se dirljivim govorom oprostio dugogodi&scaron;nji prijatelj i kolega iz benda Davor Gobac kojeg su toliko svladali osjećaji da je jedva govorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Frende, pobjeđivali smo 35 godina zajedno kao Psihomodo pop. Ovo je prvi put da smo izgubili. Ići ćemo dalje, ali to neće biti to. Ako treba, ići ćemo za tobom i gore svirati kaj hoćemo. Razvali ih gore, stari", rekao je Gobac kroz suze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><iframe src="https://www.youtube.com/embed/A8Gh50PLhTg" frameborder="0" width="660" height="354"></iframe></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim obitelji i članova benda od Tigrana su se oprostili bračni par Merlić, Jasna Bilu&scaron;ić, Emil Tedeschi, Jurica Pađen, Ivan Dečak, Ur&scaron;a Raukar i mnogi drugi</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-14-017_gobac.jpgUTORAK VEČER: Pomolite se Svetoj Martihttp://grude.com/clanak/?i=5143851438Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_svmarta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva je snaga ljudima, temelj za vječni život, čini nas boljima, smirenijima, spremnijima za izazove.<p>&nbsp;</p> <p>Utorkom navečer, vjernici se mole za zagovor Svete Marte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marta, sestra Marijina i Lazarova, bila je brižna domaćica kuće u Betaniji u koju bi Isus rado svraćao kako bi se malko odmorio od propovijedanja, dok je boravio u Judeji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Evanđelju Martu susrećemo jo&scaron; i kada je umro njezin brat Lazar. Znajući kako se Isus približava&nbsp;Betaniji, kako bi se oprostio od svoga preminuloga prijatelja, trči Mu ususret Marta. Iako joj je srce u komadićima, ne može samo stajati skr&scaron;tenih ruku, poput svoje sestre Marije, shrvane od boli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ovoj se tužnoj prigodi otkriva njezin poduzetni značaj. Dolazi ususret Isusu i govori Mu: &ldquo;Da si Ti bio ovdje, brat moj ne bi umro! No, znadem da će Te Bog i sada usli&scaron;iti u svemu &scaron;to Ga zai&scaron;te&scaron;!&rdquo; Koliko god zauzeta i poduzetna bila, vjere joj ne manjka. Upravo je ta njezina jednostavna, ali nepokoljebiva vjera, i navela Isusa na čudo. I tako je Lazar bio vraćen u život.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>MOLITVA:</h3> <p>&nbsp;</p> <p>O Sveta Marto, ti prekrasna, uzimam pribježi&scaron;te u tvojoj pomoći uzdajući se u tebe da će&scaron; mi pomoći u nevolji i podržavati me u mojim isku&scaron;enjima... Kao zahvalu obećavam ti da ću svuda ra&scaron;iriti ovu molitvu... Tje&scaron;i me u mojim brigama i te&scaron;koćama, ponizno te molim.</p> <p><br /><br /> Da uz veliku radost koja ti je ispunila srce,kad si u svom domu u Bethaniji pružila utoči&scaron;te Spasitelju svijeta... Molim pomoli se za mene i moju obitelj da sačuvamo svog Boga u svojim srcima i da zavrijedimo dobijanje lijeka protiv svog siroma&scaron;tva,a prije svega od one brige koja me trenutno priti&scaron;će (kažite za &scaron;to molite)...</p> <p><br /><br /> Molim te spasiteljice u svakoj nevolji pobijedi te&scaron;koće kao &scaron;to si pobijedila zmaja sve dok ti nije ležao pod nogama.</p> <p>&nbsp;</p> <h3><strong>* IZMOLI: OČE NA&Scaron; - ZDRAVO MARIJO - SLAVA OCU<br /></strong></h3> <p><br /> <strong>Tri puta kaži:</strong> Sveta Marto, moli za nas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_svmarta.jpgANĐEOSKI GLAS: Sestre Ramljak iz Međugorja u velikom finalu Supertalenta!http://grude.com/clanak/?i=5140751407Grude.com - klik u svijetSun, 10 Dec 2017 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-017_ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samouke glazbenice, sestre Darija (18) i Ana Ramljak (22) iz Međugorja u finalu su Supertalenta!<p>&nbsp;</p> <p>Ove sestre glazbom se bave oko pet godina, a kao i većina sestara dosta su različitog karaktera, no glazba je ono &scaron;to ih povezuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;estoj polufinalnoj emisiji <strong>Supertalenta </strong>finale su posljednji izborili članovi plesne skupine <strong>Atomi </strong>te sestre <strong>Ramljak</strong>! Atomi su dobili najveći broj glasova publike, dok se između sestara <strong>Ramljak </strong>i <strong>Angela</strong> <strong>&Scaron;veca </strong>odlučivao žiri! S tri prema jedan sestre <strong>Ramljak </strong>porazile su <strong>Angela &Scaron;veca</strong>, za kojeg je glasao <strong>Davor</strong> <strong>Bilman</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-017_ramljak.jpgPredstavljeni 11. „SUSRETI“ MH Grudehttp://grude.com/clanak/?i=5138351383Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2017 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-img_5275.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još jedna kulturna večer u nizu dogodila se u Grudama kao dio programa XII. Dana Matice hrvatske Grude. U Gradskoj knjižnici predstavljen je godišnjak ove kulturne institucije - 'Susreti 11'.<p>&nbsp;</p> <p>U prostorima Gradske knjižnice gdje je također i sjedi&scaron;te Hrvatskog kulturnog doma Grude predstavljači ovoga godi&scaron;njeg almanaha djelovanja članova MH Grude i drugih sudionika čiji su radovi obogatili aktualno izdanje, bili su prof. Dominika Andrijanić i prof. Mladen Leko, ravnatelj Srednje &scaron;kole Antuna Branka &Scaron;imića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa Ivana Bo&scaron;njak morala je odgoditi uvodnu riječ za nekoliko minuta obzirom da je Snježana Barić, v.d. ravnateljice Gradske knjižnice, uz pomoć okupljenih gostiju doslovno morala donijeti stolice vi&scaron;ka za novoprido&scaron;le okupljene gledatelje te su se s pravom svi zapitali je li se događaj mogao upriličiti u nekom većem prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesorica Andrijanić je navela kako su i ovi &bdquo;Susreti&ldquo; kao knjiga prilagođeni svim uzrastima, bez pretenzija predstavljaju &scaron;tivo koje je sažeto i prožeto brojnim informacijama koje čitatelji mogu saznati a isto tako predstavljaju sami pojam nematerijalnog kulturnog naslijeđa za svakoga čitatelja koji će te informacije spoznati. Promicanje kulture, cjenjenost kulture i dičenje sa kulturom je bio cilj svakoga godi&scaron;njaka MH Grude do sada pa tako i ovoga, 11. po redu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Leko istaknuo je kako je veoma važno napomenuti da nijedan Godi&scaron;njak MH Grude ne obrađuje samo teme iz Gruda već je obogaćen i drugim, napose povijesnim sadržajima koji su udžbenički dostupni. Također, Leko je izrazio i nadu da će mladi pjesnici čiji su radovi objavljeni u ovom godi&scaron;njaku nekada i negdje, pred jednim budućim auditorijem reći da su njihovi prvi radovi objavljeni upravo u Godi&scaron;njaku MH Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturnu večer glazbeno je obogatio nastup prof. Zvonimira Pejića i Marije Tomić, nekada&scaron;nje učenice Osnovne glazbene &scaron;kole Grude. Sa samo dvije izvedene pjesme Pejić na akustičnoj gitari i Marija Tomić sa izuzetnim vokalnim izvedbama nikoga nisu mogli ostaviti ravnodu&scaron;nima.</p> <p><br />Grude.com<br />FOTO: Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-img_5275.jpgVečeras predstavljanje Godišnjaka Matice hrvatske Grude 'SUSRETI 11'http://grude.com/clanak/?i=5135051350Grude.com - klik u svijetWed, 06 Dec 2017 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-06-img_6792-1024x684.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska ogranak Grude i Gradska knjižnica Grude pozivaju Vas na XII. Dane Matice hrvatske u Grudama 2017. -BOŽIĆU USUSRET-<p>&nbsp;</p> <p>Večeras (srijeda 6. XII. 2017.) u Hrvatskom kulturnom domu u Gradskoj knjižnici u Grudama u 18 sati upriličit će se predstavljanje Godi&scaron;njaka Matice hrvatske Grude SUSRETI 11.</p> <p><br />Susrete će predstaviti prof. Dominika Andrijanić i prof. Mladen Leko.</p> <p><br />Voditeljica programa je Ivana Bo&scaron;njak, a u glazbenom dijelu programa nastupaju prof. Zvoinimir Pejić i učenica Marija Tomić.</p> <p><br />Radujmo se zajedno Božiću koji dolazi!<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-06-img_6792-1024x684.jpgFOTO: 'Božić u Busovači' svečan, unatoč teškoćama s kojima se Hrvati susrećuhttp://grude.com/clanak/?i=5132951329Grude.com - klik u svijetMon, 04 Dec 2017 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-04-017_bozic_busovaca_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je zajedničkim ukrašavanjem jelke ispred župne crkve sv. Ante Padovanskog i koncertom klasične glazbe "Musica aeterna" otvoren "Božić u Busovači".<p>&nbsp;</p> <p>Paljenje brojnih božićnih svjetala i lampica na jelki označilo je početak ovogodi&scaron;nje predbožićne čarolije u Busovači, a ona je službeno otvorena kada su na&scaron;i najmlađi sugrađani simbolično ukrasili prigodnu božićnu jelku.<br />Adventski program razveselio je brojno pučanstvo, a prvi dan programa, adventske kućice i koncert, posjetilo je vi&scaron;e od tisuću sugrađana i posjetitelja iz okolnih gradova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrhunac večeri bio je koncert klasične glazbe "Musica aeterna" u crkvi sv. Ante Padovanskog u Busovači. Koncert je okupio nekoliko stotina posjetitelja i dvadesetak glazbenika, počev&scaron;i od uspje&scaron;nih busovačkih glazbenika te drugih iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine. Glazbenici su najljep&scaron;a djela klasične glazbe muzicirali u svečanom adventskom ozračju župne crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupili su: Vedran Kolasević (truba), Renata Bagarić (klavir), Anamarija Marić (violina), Anita La&scaron;tro (klavir), Danijel Lovrić (harmonika), Manuela Ekmečić (violončelo), Dajana &Scaron;egvić (mezzosopran), Džanin Zeković (gitara), Valentin &Scaron;eremet (klarinet), Katarina Kikić (sopran), Milan Lucić (klavir), voditeljica zbora prof. Davorka Dujmu&scaron;ić i Vokalni sastav &bdquo;Gloria&ldquo; (sopran: M. Juri&scaron;ić, I. La&scaron;tro, Lj. Marić, I. Čavara, V. Kegelj, M. Marić, O. Krezić; tenor: J. Matijanić, I. Jandrić, N. Dimitrijević, I. Andrija&scaron;ević; bas: D. Bo&scaron;njaković, Ž. Kuzmanović, M. Lucić, J. Badrov).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvođači su glazbenu čaroliju u na&scaron; grad donijeli izvodeći djela Schuberta, Dvoraka, Albinonija, Chopina, Saint-Saensa, Mascagnija, Granadosa, Poncea i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorenje projekta "Božić u Busovači", prema riječima mnogih odu&scaron;evljenih posjetitelja, zasigurno je najbolje u bližoj povijesti na&scaron;eg grada i okolice. "Božić u Busovači" se nastavlja već ovu srijedu kada će u okviru adventskih kućica biti priređeno prigodno druženje i darivanje na&scaron;ih mali&scaron;ana u župnoj crkvi povodom sv. Nikole.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Artinfo.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-04-017_bozic_busovaca_glavna.jpgGrude: Predstavljeno 'Književno Posušje' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=5126051260Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2017 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-01-kx_izakk5zri_evcmw9e9eaw7dizjj4gubbqzbwid0f8knrnciqdfajn7xii.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom kulturnom domu "A.B.Šimić", u prostorijama Gradske knjižnice Grude, u utorak je održana književna večer i predstavljena knjiga "Književno Posušje", autora prof. Radice Leko i prof. Stanislava Bašića.<p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je svojevrsna povijesna čitanka, povijesne književnosti u zadnja dva stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi je zastupljeno 87 autora koji su obilježili književnu djelatnost u Posu&scaron;ju. Značajno je to djelo ne samo za Posu&scaron;je, već za cijelu Županiju, za cjelokupnu hrvatsku kulturu i književnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je objavljena u nakladi HKD Napredak, podružnica Posu&scaron;je, za ilustracije je zaslužna akademska slikarica Martina Tomić, grafičku pripremu uradila je Marijana Pekas, knjiga je tiskana u Grafotisku d.o.o. Grude, pa će jedan primjerak biti pridružen ostalim primjercima u na&scaron;oj Zavičajnoj zbirci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku književne večeri u ime Gradske knjižnice Grude i u svoje osobno ime, sve nazočne je pozdravila gđa Snježana Barić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iva Zadro i Martina Mikulić su izvrsno vodile program predstavljanja knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim autora, predstavljač ove povijesne čitanke, gosp. Jozo Marić je govorio o biografijama ljudi koji su zastupljeni u djelu i o potrebi da takav književni leksikon trebamo i mi u na&scaron;im Grudama, za sve one koji su ostavili pisani trag u na&scaron;oj općini, sve sto je zapisano to će i ostati kao spomen na te vrijedne ljude, koji su i kod nas obilježili književnu djelatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gost večeri je bio i prof. Jozo Kolobarić, koji je čitao pjesmu iz knjige don Jakova Jake Perkovića. Književna večer je zavr&scaron;ila u lijepom ozračju, na zadovoljstvo svih, prizivajući jo&scaron; puno lijepih kulturnih događaja, priopćeno je iz Gradske knjižnice u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Srećko Mikulić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-01-kx_izakk5zri_evcmw9e9eaw7dizjj4gubbqzbwid0f8knrnciqdfajn7xii.jpgPreminula Mirjana Rogina - glumica koju pamtimo kao blagajnicu koja hoće ići na morehttp://grude.com/clanak/?i=5118051180Grude.com - klik u svijetTue, 28 Nov 2017 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-28-mirjana_screen_28112017.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva glumačka iskustva ostvarila je od 1975. do 1979. kao polaznica dramskog studija Zagrebačkog kazališta mladih, gdje je potom radila kao dramska pedagodinja, kao i u Kazalištu Mala scena. <p>Jučer je nakon te&scaron;ke bolesti u 56. godini preminula zagrebačka glumica Mirjana Rogina, poznata po ulogama u filmovima 'Tri mu&scaron;karca Melite Žganjer' i 'Ne dao Bog većeg zla' Snježane Tribuson, u filmu 'Blagajnica hoće ići na more' Dalibora Matanića, te u tv-seriji 'Odmori se, zaslužio si'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapažene uloge ostvarila je i u 'Prepoznavanju' Snježane Tribuson, 'Novogodi&scaron;njoj pljački' Dražena Žarkovića, 'Crnoj kronici' Snježane Tribuson, 'Novom dobu' Hrvoja Hribara, tv-seriji 'Moja kućica, moja slobodica' Tomislava Radića i filmu 'Ispod crte' Petra Krelje, pi&scaron;e Jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva glumačka iskustva ostvarila je od 1975. do 1979. kao polaznica dramskog studija Zagrebačkog kazali&scaron;ta mladih, gdje je potom radila kao dramska pedagodinja, kao i u Kazali&scaron;tu Mala scena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1990. na televiziji je vodila emisiju 'Mirčin lonac' i glumila u seriji za djecu 'Zlatko i detektivi'. U filmu 'Tri ljubavne priče' Snježane Tribuson 2007. asistirala je u radu s glumcima te glumila ulogu novinarke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumica Ur&scaron;a Raukar putem Facebooka oprostila se s kolegicom ovim riječima: "Noćas je zauvijek zaspala Mirjana Rogina, na&scaron;a Mirča. Hvala Ti, mila, na svoj toplini i ljubavi koju si nam nesebično poklanjala. Hvala na Tvojoj duhovitosti koja nas je uvijek nasmijavala do suza. Hvala na Tvom velikom talentu kojim si plijenila. Hvala Ti, mila na&scaron;a, &scaron;to smo Te imali. Odmori se."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi kazali&scaron;ni i filmski umjetnici putem dru&scaron;tvenih mreža izrazili su sućut.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-28-mirjana_screen_28112017.gifNAJAVA: Crna komedija „Ljepotica iz Leenanea“ na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=5117751177Grude.com - klik u svijetTue, 28 Nov 2017 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-28-ljepotica5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljepotica iz Leenanea je prvi dio trilogije smještene u okrug Galway. <p>&nbsp;</p> <p>Ljepotica iz Leenanea (The Beauty Queen of Leenane) je crna komedija s elementima melodrame i horora, koja tematizira odnos usidjelice Maureen i njezine majke Mag koje žive na brdu u malom mjestu Leenaneu, na zapadu Irske u okrugu Galway, tamo gdje je mnoga ljeta kao dječak znao provoditi i sam autor &ndash; Martin McDonagh. U toj irskoj provinciji svatko zna sve o svakome, ali neke su tajne ipak dobro čuvane. Svakodnevicu McDonaghovih dama sastavljenu od redovitih svađa potpuno preokrene neočekivani dolazak nekada&scaron;njeg prijatelja koji se zaljubi u Maureen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljepotica iz Leenanea je prvi dio trilogije smje&scaron;tene u okrug Galway. Preostala dva komada su Lubanja u Connemari (A Skull in Connemara) i Usamljeni Zapad (The Lonesome West), oba napisana 1997. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova trilogija s pravom stoji u samom vrhu dramaturgije devedesetih koje je obilježila nova drama, pojava koja se nije libila pokazati brutalnost novog stanja stvari. Smje&scaron;tena u najudaljeniju irsku provinciju, zaboravljeni dio Europe, ova se trilogija umjesto prikazivanja tada iznimno dominantnih dramatur&scaron;kih postupaka koji su brutalnost nalazili uglavnom u marginaliziranim socijalnim skupinama urbane sredine bavila ruralnim kontekstom. McDonagh bježi na selo, ali umjesto eskapističke pastorale tu sredinu pokazuje ogoljenu do potpune surovosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On se kao Irac s londonskom adresom vraća na izvore, u zavičaj svog oca, kako bi njegovi likovi progovorili autohtonim dijalektom, iz dubine du&scaron;e, ogrezle u vlazi i alkoholu i sam riskirajući da njegovo dramsko rovarenje po utrobi okruga Galway bude progla&scaron;eno &bdquo;izdajničkim&ldquo; činom, kojim iz svoje londonske perspektive želi p(r)okazati irsku zaostalost. Njegov je obrazac jednostavan i uspje&scaron;an &ndash; kroz odnos majke i kćeri prikazati sve objektivne i subjektivne okolnosti proma&scaron;enog i nedosanjanog sna, osobnog, socijalnog i nacionalnog. U njegovom dramskom prosedeu nema egzistencijalitičkih dvojbi niti intelektualnog pozerstva. Početna je pozicija njegovih ženskih likova uglavnom gubitnička i takvom ostaje do kraja komada, dodatno pogor&scaron;ana akcijom protagonistkinja. Iako u osnovi tragična, McDonaghova drama ipak nije samo tragedijska igra, nego i o&scaron;tra satira s manjkom suosjećanja i vi&scaron;kom cinizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljepotica iz Leenanea premijerno je izvedena u veljači 1996. u Druid Theatre Company u irskom okrugu Galway, a veliki je uspjeh doživjela i na londonskom West Endu, gdje je 2010. ponovno s uspjehom obnovljena. Za ovaj komad McDonagh je dobio nagradu za Najveću dramsku nadu koju dodjeljuje britanski dnevnik Evening Standard, a predstava je 1998. nominirana za &scaron;est američkih kazali&scaron;nih nagrada Tony, nakon &scaron;to je s Off-Broadwaya stigla i na Broadway.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-28-ljepotica5.jpgKolumnistica portala Grude.com Paula Tomić u Širokom Brijegu predstavlja knjigu 'Put srca'http://grude.com/clanak/?i=5115251152Grude.com - klik u svijetMon, 27 Nov 2017 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-27-knjiga-paule-tomic-9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu predstavljanja knjige bit će prikazan i desetominutni dokumentarni film "Moj svijet u plavom".<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je nedavno<a title="Paula Tomić" href="https://www.grude.com/clanak/?i=40529&amp;put-srca-%E2%80%93-put-do-zajednistva-nasa-kolumnistica-predstavila-knjigu-u-grudama" target="_blank"> predstavila knjigu</a> svojim gruđanima, na&scaron;a kolumnistica <a title="Paula Tomić" href="https://www.grude.com/Pretraga.aspx?pojam=paula%20tomi%C4%87" target="_blank">Paula Tomić</a> imati će predstavljanje knjige "Put srca, Jean Vanier i poslanje osoba s pote&scaron;koćama u razvoju" u utorak, 28. studenoga, u Narodnoj knjižnici u &Scaron;irokom Brijegu, u 19:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored autorice, o knjizi će govoriti voditeljica Odjeljenja za rad s djecom s vi&scaron;estrukim pote&scaron;koćama iz Prve osnovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg Tina Zovko i župni vikar u župi Krista Kralja Čitluk fra Goran Azinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu predstavljanja knjige bit će prikazan i desetominutni dokumentarni film "Moj svijet u plavom", autora Nenada Tomića, koji govori o radu Odjeljenja za rad s djecom s vi&scaron;estrukim pote&scaron;koćama iz Prve osnovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg, prenosi <strong>Fena</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica Tomić kazala je kako je njezino djelo "Put srca" nastalo iz želje da se prema primjeru života i djela Jeana Vaniera, osnivača međunarodne zajednice "Arka" koja je udomila niz osoba s pote&scaron;koćama, ukaže na duhovnu ljepotu i ljudsku vrijednost osoba s te&scaron;koćama u razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige u &Scaron;irokom Brijegu organizira Ogranak Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderator predstavljanja je novinarka Vi&scaron;nja Spajić, dok će program izvođenjem duhovnih pjesama obogatiti Matea Galić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-27-knjiga-paule-tomic-9.jpgOsnovana Udruga 'Hrvatska duvanjska baština'http://grude.com/clanak/?i=5114951149Grude.com - klik u svijetSun, 26 Nov 2017 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-26-narodna_nosnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prostorijama Vijeća mladih u Tomislavgradu u subotu je održana osnivačka skupština Udruge 'Hrvatska duvanjska baština'.<p>Za predsjednika Udruge izabran je Ilija Sli&scaron;ko, za potpredsjednika Mate Musić, a za tajnika Ilija Madunić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su istakli kako je udruga osnovana u cilju očuvanja hrvatskih tradicijskih napjeva duvanjskog kraja &ndash; gange, gusala, bećarca i dipala, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Budući smo svjedoci da se ganga, gusle, bećarac i diple sve manje čuju na Duvanjskom polju, grupa zaljubljenika ove na&scaron;e ba&scaron;tine odlučila se na spomenutu inicijativu. Smatramo da se na&scaron;a bogata kulturna tradicija mora otrgnuti od zaborava&rdquo;, istakli su iz novoosnovane udruge te poručili kako će jednom godi&scaron;nje organizirati veliki festival gange, gusala, dipala i bećarca .</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-26-narodna_nosnja.jpgFOTO: Snima se hercegovački filmski klasik! U Grudama počelo snimanje filma 'DUVANDŽIJE'http://grude.com/clanak/?i=5108151081Grude.com - klik u svijetWed, 22 Nov 2017 19:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-017_duvandzije_gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, snimani su kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.<p>&nbsp;</p> <p>Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za &bdquo;Duvandžije&ldquo; na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa jo&scaron; uvijek živućim Duvandžijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj te&scaron;ki život i borbu za preživljavanje. U tim scenama&nbsp; &scaron;irem gledateljstvu bit će &nbsp;vidljive ne samo te&scaron;koće duvandžijskog puta, nego i života stanovni&scaron;tva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti. U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju. &nbsp;Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato &scaron;to svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato &scaron;to je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.&nbsp; Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj prudikciji za film kazao: &bdquo;Ideja za film je do&scaron;la od mojih djedova i oca, jer su i oni i&scaron;li u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje prepordavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o &scaron;vercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne i&scaron;li u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napi&scaron;e scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske. Ljudi su ovdje preživljavali od &scaron;verca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i &scaron;to su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najvi&scaron;e duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim &scaron;vercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne. Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najvi&scaron;e materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika &scaron;verca duhanom i poku&scaron;avamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega &scaron;to su na tim putovima proživjeli.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenarij za film je napravio na&scaron; poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja. &nbsp;O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: &bdquo;&Scaron;to se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o &scaron;vercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krujumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima nai&scaron;ao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se &scaron;vercao bio ljubitelj i Staljin. Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i su&scaron;enja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja. To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Zavr&scaron;ne scene su ovdje, jer su putovi i&scaron;li preko Vrana, Dra&scaron;eva, Radu&scaron;e i Vranice, a odatle dalje.&ldquo; &ndash; kazao je Josip Mlakić o dosada&scaron;njem snimanju filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podr&scaron;ku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizuelnog centra. Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodi&scaron;njem Sarajevo film festivalu dobio specijalno &nbsp;priznanje žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja. Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz &Scaron;irokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je riječ tek o snimanju jo&scaron; se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo snimanje na Jaklićkoj planini jo&scaron; jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Dra&scaron;evu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od 5 km koji je napravi Veljko Bulajić u filmu &bdquo;Neretva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ramski-vjesnik.ba/" target="_blank"><em><strong>Ramski vjesnik</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-017_duvandzije_gl.jpgIz tiska izašao Godišnjak Matice hrvatske Grude SUSRETI 11http://grude.com/clanak/?i=5106351063Grude.com - klik u svijetWed, 22 Nov 2017 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-mhgodisnjak11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljanje će biti u mjesecu prosincu u Grudama.<p><br />Iz tiska je pro&scaron;li tjedan iza&scaron;ao Godi&scaron;njak Matice hrvatske - Ogranak Grude SUSRETI 11. I ovaj 11. broj matičina grudskog Godi&scaron;njaka obiluje mnogim zanimljivostima iz povijesti i sada&scaron;njosti, iz različitih vidokruga dru&scaron;tvenoga života na&scaron;ega podneblja.</p> <p><br />Predstavljanje će biti u mjesecu prosincu u Grudama gdje se Gruđani pobliže mogu upoznati sa sadržajem ovoga Godi&scaron;njaka. O mjestu i nadnevku predstavljanja obavijest će biti na vrijeme objavljena.</p> <p><br />Također će u mjesecu prosincu biti objavljeno i web-izdanje Susreta 11 na web-stranicu Matice hrvatske - Ogranak Grude: <a title="MH Grude" href="http://www.maticahrvatska-grude.org" target="_blank">www.maticahrvatska-grude.org</a>.<br /><br /><br /><strong>Grude.com</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-mhgodisnjak11.jpgPosušanka Ana Marija Miličević nastupa u Imotskomhttp://grude.com/clanak/?i=5102851028Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2017 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-20-ana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras u koncertnoj dvorani glazbene škole u Imotskom, od 19 sati svoj prvi solistički koncert ima mlada i nadarena pijanistica Ana Marija Miličević. <p>&nbsp;</p> <p>Ova mlada Posu&scaron;anka 28.ovoga mjeseca ima i obranu magistarskog rada na Glazbenoj akademiji u Mostaru, pa će magistarski repertoar prvo predstaviti u Imotskom i to djela J.S.Bacha, L.van Bethovena , B.Papandopula i R.Schumana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medijski pokrovitelj ovoga koncerta je Radio Imotski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-20-ana.jpgFOTO Čović otvorio veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topićahttp://grude.com/clanak/?i=4098840988Grude.com - klik u svijetFri, 17 Nov 2017 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-17-16112017-10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović otvorio je sinoć u Galeriji Aluminij u Mostaru veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topića pod nazivom "Zemlja humska – kist i Krist“, kojom taj slikar obilježava četrdeset godina svog umjetničkog stvaranja.<p>U svom obraćanju nazočnima, dr. Čović je kazao kako Topićeva djela pokazuju s koliko se pažnje i ljubavi slika Hercegovina te da su njegova djela vrijedna divljenja bez obzira kojem pravcu slikarstva pripadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Marin možda nema atelijer, ali suradnike ima u svima nama. To je dokazuje i ova, i sve prethodne, i buduće njegove izložbe &ndash; istaknuo je predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Čović, dodav&scaron;i kako smo svi mi na neki način ba&scaron;tinici onoga &scaron;to Topić stvara kistom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu su zajednički organizirali Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čovića, a uz sponzorsku potporu Vlade HNŽ-a, Aluminija d.d. Mostar, HT Eroneta, Elektroprivrede HZ HB, Hrvatske po&scaron;te Mostar, Filozofskoga fakulteta i FPMOZ-a Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-17-16112017-10.jpgFOTO/VIDEO: U Grudama kroz poeziju oživjele najljepše slike Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=4096540965Grude.com - klik u svijetThu, 16 Nov 2017 00:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-16-017_kino_kolaz_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Robert Pehar koji je odabrao stihove i scenski ih upriličio zajedno s Velimirom Njirićem Pšeničnikom i Jelenom Kordić Kuret ovog tjedna je kroz poeziju oživio najljepše slike Hercegovine u kinodvorani Grude.<p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;njem mjestu kulturnog života općine Grude trojka iz Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta Mostar oživjela je velikane stiha, među kojima su Gruđani Antun Branko &Scaron;imić koji je neprikosnoven, zatim Mile Pe&scaron;orda, Iva Nuić i Drago Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom glazbeno poetsko scenskom kolažu uživali su i brojni učenici iz osnovnih i srednje &scaron;kole u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjetnički savjetnik u HNK Mostar, poznati redatelj Dragan Komadina o ovom poetsko scenskom kolažu je rekao sljedeće. - Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru može biti ponosno &scaron;to je ustrajalo u scenskom promoviranju poetskog blaga. Stotine autora koji su pisali i pjevali o Hercegovini zoran je dokaz kako ova regija, nije samo zemljopisna odrednica za južni dio ove zemlje, nego istinsko vrelo i nadahnuće nara&scaron;tajima pjesnika: od renesanse do danas. Hercegovina je neotuđiv dio na&scaron;eg identiteta. Nas koji u njoj živimo i koji je doživljavamo kao svoj zavičaj u naj&scaron;irem smislu riječi. Međutim, nepregledna kolona pjesnikinja i pjesnika koji su joj posvetili svoje stihove, a koji nisu rođeni u Hercegovini, svjedoče o njenoj jednoj gotovo mitskoj privlačnosti. Od njezinog su se sirenskog zova mnogi mogli obraniti isključivo stihovima. To je ona čarobna dionizijska moć kojoj je te&scaron;ko odoljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/5jwv_dFQCUI" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-16-017_kino_kolaz_(1).jpgMarinu Topiću svečano uručena poštanska marka s motivom njegove slikehttp://grude.com/clanak/?i=4094840948Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-zeljka_saravanja_i_marin_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S poštanskom markom Topićevo djelo kreće na svoj novi put.<p>&nbsp;</p> <p>Izdanje prigodne po&scaron;tanske marke <strong>HP Mostar &bdquo;Svjetski dan voda&ldquo;</strong> s motivom oblutaka u Neretvi svečano je uručeno Marinu Topiću na konferenciji za novinare održanoj u galeriji &bdquo;Aluminij&ldquo;, a u povodu obilježavanja 40 godina njegovog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motiv oblutaka, koje je Neretva oblikovala stoljećima, u zamku slikarskog kista uhvatio je Marin Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tanskom markom Topićevo djelo kreće na svoj novi put bilo da će marka biti nalijepljena na po&scaron;tansku omotnicu ili će postati dijelom filatelističke kolekcije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-zeljka_saravanja_i_marin_topic.jpgMostarci i Đani Stipaničev pomogli Svetoj obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=4086140861Grude.com - klik u svijetSat, 11 Nov 2017 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-11-stipanicev-humanitarni-koncert3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert je održan s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za provedbu programa i projekata rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u petak navečer koncert je održao Đani Stipaničev, a prihod od koncerta je oti&scaron;ao u humanitarne svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je upriličen u povodu 35 godina postojanja Caritasa hercegovačkih biskupija, a dobrotvorni koncert je održan s ciljem da se pomogne djeci s posebnim potrebama Rehabilitacijskog centra 'Sveta Obitelj'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Stipaničev je u svojoj dugogodi&scaron;njoj karijeri nastupio na brojnim festivalima i sudjelovao u mnogim humanitarnih koncertima. Ostvario je veliki broj nastupa izvan granica Hrvatske u europskim gradovima, ali i preko oceana u Americi i Kanadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je održan s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za provedbu programa i projekata rehabilitacije djece s te&scaron;koćama u razvoju. Organizator koncerta je bio Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, a producent je Franjo Kraljević.</p> <p>&nbsp;<br /><a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-11-stipanicev-humanitarni-koncert3.jpg'Noć tribada' u utorak i srijedu na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=4081440814Grude.com - klik u svijetMon, 06 Nov 2017 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-noc_tribada_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon uspješne premijerne izvedbe i prve reprize predstave, ovaj tjedan na rasporedu HNK Mostar su dvije izvedbe „Noći tribada“ autora Per Olova Enquista u režiji Bore Stjepanovića u utorak 7. 11. u 20 sati i srijedu 8. 11. 2017. u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Suvremeni &scaron;vedski pisac Per Olov Enkvist u ovom kazali&scaron;nom komadu, s kojim je postigao svjetsku slavu preko noći, tematizira jednu od brojnih životnih drama svog znamenitog zemljaka, Augusta Strindberga, jednog od najvećih modernih dramskih pisaca. U &bdquo;Noći tribada&ldquo; Enquist se bavi Strindbergovim kontroverznim odnosom prema ženama, ali i baca svjetlost na jednog prilično nepoznatog Strindberga, raspetog između osuda i pohvala, između vlastitih strasti prema ženama i mizoginije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strindberg je apsolutni vladar ove dramske situacije koja se događa 1889. u teatru &bdquo;Dagmar&rdquo; u Kopenhagenu. Svjedoci smo probe njegove drame &bdquo;Jača&rdquo; u kojoj, uz njegovu ženu Siri, glumi i njena ljubavnica, njegova glavna konkurentica, Maria Carolina David. Četvrti lik je istaknuti danski glumac Viggo Schiwe, inače, redatelj komada i veliki Strindbergov obožavatelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovakvoj konstelaciji odnosa publika sigurno ne možete očekivati tek jednu običnu probu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Ivan Skoko, Angela Bulum, Bojan Beribaka, Nikolina Marić i Zorislav Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaznice</strong></p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za studente, umirovljenike i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati:</p> <p>telefonom na broj 036/446 024, porukom putem Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru ili porukom na adresu e-po&scaron;te info@hnkmostar.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar, ali uz obaveznu rezervaciju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-noc_tribada_2.jpgSplićani doniraju knjige Vukovarcima: U prvih desetak dana prikupljeno ih je više od 1500!http://grude.com/clanak/?i=4070340703Grude.com - klik u svijetMon, 30 Oct 2017 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-30-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Društva hrvatskih književnika ogranak Split Siniša Vuković je inicirao akciju.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu predstojećeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara književnik i publicist Sini&scaron;a Vuković, u svojstvu predsjednika Dru&scaron;tva hrvatskih književnika ogranak Split, pokrenuo je inicijativu za donacijama knjiga za Gradsku knjižnicu Vukovar. Ogranku DHK priključila se i splitska Gradska knjižnica Marka Marulića u kojoj građani mogu ostaviti poklonjene knjige. Kako se splitska GKMM nalazi na desetak lokacija u gradu, osim u sredi&scaron;njici (u zgradi biv&scaron;e 'Depadanse') knjige je moguće odnijeti i u njezine podružnice u kvartovima Bol-Plokite, Brodarica, Spinut, Trstenik, Ravne Njive, Meje, Žrnovnica i Podstrana. Po riječima voditeljice programa GKMM-a, Ivane Salvador, u prvih desetak dana prikupljeno je vi&scaron;e od 1500 knjiga razne tematike, među kojima je veliki broj vrlo kvalitetnih novijih knjiga koje neće tek puniti police, već će biti interesantne korisnicima za posuđivanje i čitanje, prenosi <a title="Dalmatinski portal" href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/knjige-za-vukovar/25992" target="_blank">Dalmatinskiportal.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovu brojku nisu uračunate knjige koje su donirale zaista sve splitske institucije kojima se DHK obratio s molbom, a to su Književni krug Split, Verbum, Naklada Bo&scaron;ković, Zavod HAZU, Matica hrvatska Split, Napredak, Crkva u svijetu i Slobodna Dalmacija. Svoja izdanja i publikacije poklonili su i HNK Split, Muzej Grada Splita i Državni arhiv u Splitu. Po svemu sudeći splitska donacija Vukovaru sadržavat će nekoliko tisuća naslova, &scaron;to će biti mala knjižnica u knjižnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao logistička pomoć ovom projektu priključila se i splitska HVIDRA, na čijem je čelu Mladen &Scaron;i&scaron;ko, koji prikupljaju knjige i odvode ih na zbirno mjesto u svoje prostorije u Kineskom zidu na Spinutu, odakle će bit otpremljene izravno u Vukovar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sini&scaron;a Vuković najavljuje kako je ovo samo početak suradnje između Splita i Vukovara, jer je u planu jo&scaron; nekoliko projekata koji će povezati dva gotovo dijametralno udaljena prostora u Hrvatskoj. Građani knjige mogu donositi na sve lokacije GKMM u Splitu zaključno do 15. studenoga, nakon čega će na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara biti poslane u na&scaron; Grad Heroj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-30-maxresdefault.jpgPredstava 'Pastorak' Kazališta Mika Živković večeras na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=4067540675Grude.com - klik u svijetSat, 28 Oct 2017 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-28-pastorak_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sceni HNK Mostar u subotu 28. listopada 2017. u 20 h očekuje nas još jedno gostovanje Kazališta Mika Živković iz Retkovaca.<p>&nbsp;</p> <p>Ovog puta gosti dolaze s predstavom &bdquo;Pastorak&ldquo; autora Josipa Eugena Tomića u režiji Marka Sabljakovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je okupila ansambl od 23 glumca amatera iz kazali&scaron;ta koje je prvu registriranu predstavu odigralo jo&scaron; daleke 1919. godine i može se pohvaliti stoljeće dugom tradicijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drama &bdquo;Pastorak&ldquo; prožeta je aktualnom tematikom i publici otkriva nepromjenjivost ljudskog života i nakon vi&scaron;e od jednog stoljeća. Radoznalost i znatiželja onoga &scaron;to skriva susjedovo dvori&scaron;te, naru&scaron;eni odnosi unutar obitelji, neiskrena ljubav koju lako uni&scaron;ti pohlepa za bogatstvom, nepromi&scaron;ljenost i želja za ugodnijim, boljim životom obrisi su predstave koja intrigira, o kojoj se promi&scaron;lja. Ona je pro&scaron;lost u sada&scaron;njosti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali&scaron;te &bdquo;Mika Živković&ldquo; gostuje u Mostaru na poziv HKUD &bdquo;Didak&ldquo; iz Gradnića čija je dramska sekcija već nekoliko puta gostovala na najznačajnijem amaterskom kazali&scaron;nom festivalu u regiji koje se svake godine održava u malom slavonskom selu Retkovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na predstavu je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-28-pastorak_1.jpgZnate li tko je autor nadgrobnog poprsja Jima Morrisona na pariškom groblju?http://grude.com/clanak/?i=4065240652Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-djh2410-kipar-mladen-mikulin-03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladen je, ako ne najpoznatiji, onda najzapaženiji zbog nadgrobne biste Jima Morrisona u Parizu.<p>Mladen Mikulin poznat je i cijenjen hrvatski kipar. Njegovi spomenici krase brojne parkove i druge prostore, profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, no uz sve to, najče&scaron;će se spominje kao autor nadgrobnog poprsja Jima Morrisona na pari&scaron;kom groblju koje je ukradeno jo&scaron; 1988.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je napravio novu bistu i čeka odobrenje da je postavi na Morrisonov grob.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladen Mikulin, akademski kipar iz Vukovine, naselja u Velikoj Gorici, profesor primijenjenih umjetnosti na riječkoj Akademiji, autor 30-ak spomenika postavljenih diljem Hrvatske. Mladen je, ako ne najpoznatiji, onda najzapaženiji zbog nadgrobne biste Jima Morrisona u Parizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>To je bio moj početak kiparstva.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>1980. uočio je da na Morrisonovom grubu nema ničega, kontaktirao upravu groblja i dobio odobrenje da postavi svoju kamenu skulpturu. <em>I eto to je tako stajalo godinama dok jedne noći nije nestalo&hellip;</em> Napravio je novu Morrisonovu skulpturu i sada čeka dopu&scaron;tenje francuske administracije kako bi njegovo djelo opet krasilo grob njegova omiljenog glazbenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kipar Mikulin, kao svi pravi umjetnici, nikada ne prestaje stvarati. Njegov kreativni duh nikada ne spava. Ako nemate narudžbu, a hvala Bogu sad ih nema, onda radite svoju kreativnu skulpturu, svoje autorsko djelo, autentičnu skulpturu&hellip; <em>Ja sam tu u željezu, metalu, započeo kao diplomant, antropomorfne, čovjekolike skulpture&hellip;</em> Mnogo je skulptura oko njegova ateljea u Vukovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>80-ih godina pro&scaron;loga stoljeća počeo je obnavljati perivoj i danas je on u punom sjaju, no ne i kurija koja vapi za obnovom. Ona je u vlasni&scaron;tvu obitelji Mikulin od 1913. kad ju je pradjed Stjepan Mikulin kupio. <em>Generacije mojih su tu trajale, a ja sm prvi uložio neki napor u ovih 30 godina da se kurija obnovi. Jednom kada se obnovi, služit će za javne potrebe u kulturi i bit će otvorena za javnost.</em> Do tada kipar Mikulin uživa u perivoju, drvoredima koje je sam sadio prije 30 godina i povr&scaron;inama ukra&scaron;enim njegovim skulpturama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://magazin.hrt.hr/411847/znate-li-tko-je-autor-nadgrobnog-poprsja-jima-morrisona-na-pariskom-groblju" target="_blank">HRT</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-djh2410-kipar-mladen-mikulin-03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgŠiroki Brijeg: U subotu 'Večer gange, gusala i dipala'http://grude.com/clanak/?i=4064140641Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 06:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-antas-mucic-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 28. listopada u caffe clubu Casablanca (kod Križa) u Širokom Brijegu će se održati šesta po redu „Večer gange, gusala i dipala“ s početkom u 19h. <p>Organizator večeri je Dragan Soldo koji se trudi dati svoj doprinos očuvanju guslarskog pjevanja ovih krajeva Hercegovine i Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i svake godine i ove će godine na ovoj večeri nastupiti poznata imena hrvatskog izvornog stvarala&scaron;tva na području Hercegovine i Dalmacije, kao i neka nova imena, novi mladići koji se oku&scaron;avaju u sviranju tradicionalnih instrumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je već zima na vidiku, i kada se hladni vjetrovi s Čabulje i Čvrsnice polako spu&scaron;taju u nizine, to je najbolje vrijeme od gusala i drugih tradicionalnih instrumenata.</p> <p><br />Zato, iskoristite to vrijeme uz tradicionalne zvuke na&scaron;eg kraja te dođite na ovu 6. &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu, u caffe clubu Casablanca s početkom u 19h.</p> <p>​Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodo&scaron;li, pi&scaron;e ABCportal.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-antas-mucic-1.jpgFOTO: Fra Stanko Pavlović predvodio sv. misu, klapa Bratovština Gorica - Sovići pjevalahttp://grude.com/clanak/?i=4058340583Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-017_glavna_fra_stanko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svetištu svetog Nikole Tavelića na Buni svetom misom počela je manifestacija "Lijepa li si". <p>Svetu misu predvodio je fra Stanko Pavlović uz koncelebraciju fra Mile Vla&scaron;ića. Manifestaciju su uveličale klape iz Mostara, Posu&scaron;ja i Metkovića, ali i iz općine Grude iz župe Gorica - Sovići. Nastupila je klapa Bratov&scaron;tina, a članovi su dobili zahvalnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer je nastavljena u crkvenoj dvorani uz dobru kapljicu i dobru hranu koju su priredili organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-017_glavna_fra_stanko.jpg'Smak svita' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=4056940569Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-foto-dana-77.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kazališnom smislu predstava jako zanimljiva! Ulaz slobodan!<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 26.10. u Dvorani Ivana Pavla II. u 20 sati Dramska sekcija &ldquo;Didak&rdquo; župe Gradnići održat će kazali&scaron;nu predstavu &ldquo;Smak svita&rdquo;. Autor je Dragan Komadina, a režija Robert Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na premijeri u srijedu, 20.10. Kosača je bila dupkom puna, a publika odu&scaron;evljena. Preporučujemo predstavu &ldquo;Smak svita&rdquo; i roditeljima i djeci i mladima, ali i svima drugima! U isto vrijeme se odigrava pro&scaron;lost i sada&scaron;njost. Mnogo dobrih poruka!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kazali&scaron;nom smislu predstava jako zanimljiva! Ulaz slobodan!</p> <p><br /><br />FOTO: <a title="međugorje" href="https://www.medjugorje-info.com/hr/medjugorje-novosti/smak-svita-u-medugorju" target="_blank"><span>medjugorje-info.com</span></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-foto-dana-77.jpgGanga se zaorila Mostarom: Izvorno pjevanje živi u Hercegovini http://grude.com/clanak/?i=4048940489Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-gangasizvoraglas3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti "Davorija“ iz Gruda, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizirala je predstavljanje knjige i nosača zvuka "GANGA – S izvora glas" autora Ante Kraljevića. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje je upriličeno u srijedu 18. listopada, na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ganga&scaron;ke izvedbe s područja Gruda, &Scaron;irokog Brijega i Mostara, o ovome djelu, uz autora knjige, govorila je pročelnica Studija glazbene umjetnosti na Sveučili&scaron;tu u Mostaru Lidija Vladić-Mandarić, zatim profesor na Sveučili&scaron;tu u Mostaru Marko Tokić, snimatelj nosača zvuka Tomislav Matković i urednik knjige Jure Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U nedostatku kvalitetne literature o gangi, ova knjiga predstavlja sveobuhvatan zapis o gangi, njezinu podrijetlu, sadržaju, ali i osvrt o pro&scaron;losti i budućnosti gange'', rekao je ranije Milo&scaron; u razgovoru za <a href="https://www.bljesak.info/kultura/glazba/ganga-se-zaorila-mostarom-izvorno-pjevanje-zivi-u-hercegovini/215954" target="_blank">Bljesak.info.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ganga je izvorno pjevanje nastalo na ovom prostoru, na potezu Imotski &ndash; Posu&scaron;je &ndash; Grude, odakle se &scaron;irilo na druga područja. Dakle, ganga je himna Hercegovine, identitet naroda koji obitava na ovom prostoru'', naglasio je Milo&scaron;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-gangasizvoraglas3.jpgFOTO: Antun Branko Šimić, Bruce Lee, Ivo Andrić...osvanuli s crvenom kravatomhttp://grude.com/clanak/?i=4048340483Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna.<p>&nbsp;Smatrana izvornim hrvatskim proizvodom, ra&scaron;irila se Europom u 17. stoljeću posredni&scaron;tvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodi&scaron;njem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Svake se godine 18. listopada obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKZ Troplet, čija je programska zadaća, između ostaloga, promicanje hrvatske kulture i ba&scaron;tine, obilježava Dan kravate. Ove godine su se tom obilježavanju radosno pridružili priznati i poznati mostarski kipovi i biste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraljica Katarina je to prihvatila dostojanstveno, onako kraljevski. Iako pogođena brojnim životnim nedaćama, napadom okupatora i gubitkom djece i kraljevstva, s novim modnim detaljem izgleda kao prava svjetska dama, &scaron;to istinski i jest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesnik Aleksa &Scaron;antić, kao urbani lik i gradski kico&scaron; je jedva dočekao novu kravatu i onakav emotivan kakav jest, rado je prihvatio sudjelovanje u obilježavanju Dana kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na&scaron; sugrađanin Bruce Lee je rado stavio kravatu i pridružio se proslavi, posebno stoga &scaron;to ova crvena kravata itekako ističe njegovu zlaćanu put i mi&scaron;iće, ne smeta nunchakama a odvlači pozornost protivnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnik, odvjetnik i novinar Ilija Jakovljević s ponosom sudjeluje u obilježavanju Dana kravate. Iako su ga progonili i crni i crveni, prihvatio je ovu crvenu kravatu jer iza njezine boje nema nikakve ideologije nego samo slavljenje ljepote, kulture i ljudskih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i nobelovci, kemičar Vladimir Prelog i književnik Ivo Andrić su bez truna dvoumljenja prihvatili kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, &scaron;to je nobelovac bez kravate!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Antun Branko &Scaron;imić, pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj, radosno je prihvatio slaviti Dan kravate, iako je nekada ranije zahtijevao da pisci odbace svu dekorativnost i otmjenost, da skinu, kako reče, i odijelo sa sebe, i &ldquo;kragne, man&scaron;ete, kravate, &scaron;alove i sve ono drugo, &hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Troplet poziva institucije i građane na obilježavanje Svjetskog dana kravate i aktivnosti koje slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i univerzalnu vrijednost i ba&scaron;tinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.troplet.ba/?p=16293" target="_blank"><span>HKZ TROPLET</span></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-absimic.jpgZapočela kulturna jesen u organizaciji MH Grudehttp://grude.com/clanak/?i=4040140401Grude.com - klik u svijetFri, 13 Oct 2017 18:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-13-fra-miljenko-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturna jesen nastavlja program 19. listopada 2017. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanjem knjiga pjesama fra Miljenka Miće Stojića u Hrvatskom kulturnom domu &ldquo;Antun Branko &Scaron;imić&rdquo;, u Gradskoj knjižnici Grude započela su tradicionalna jesenjska kulturna zbivanja u općini Grude koje organizira <a title="Matica hrvatska Grude" href="http://maticahrvatska-grude.org/" target="_blank">Matica Hrvatska u Grudama</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ugodnom ambijentu Gradske knjižnice o poeziji fra Miljenka Stojića govorili su književnica Anita Martinac i profesor Antun Lučic. Predstavljene su dvije knjige poezije i to knjiga za djecu Cvrk-cvrk o kojoj je govorila Anita Martinac i knjiga poezije Stopu po stopu koju je predstavio Antun Lučić. Zorana Grizelj vodila je program.Na koncu ovog kulturnog događaja nazočnima s nekoliko riječi zahvale obratio i sam autor fra Miljenko Stojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e bi se čitalo kada bi bilo kvalitetnih knjiga,jedan je od zaključaka fra Miljenka Stojića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturna jesen nastavlja program 19. listopada 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-13-fra-miljenko-1.jpgSAD izišle iz UNESCO-ahttp://grude.com/clanak/?i=4038040380Grude.com - klik u svijetThu, 12 Oct 2017 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-12-unesco3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu..<p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države istupile su iz UNESCO-a, a odluka će stupiti na snagu 31. prosinca, objavio je u četvrtak State Department.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odluka nije lako donesena", kazao je State Department, pojasniv&scaron;i da je ona među ostalim rezultat zabrinutosti SAD-a oko zaostalih dugova koji se gomilaju u UNESCO-u i oko nastavka neobjektivnog odnosa prema Izraelu, kao i činjenice da Washington smatra da je organizaciji potrebna temeljita reforma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, poja&scaron;njava State Department. (Hina)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-12-unesco3.jpg