Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.VIDEO: MATE BULIĆ NA FRA DIDAKOVIM TEMELJIMA OPET OŽIVIO SLAVONIJUhttp://grude.com/clanak/?i=174333174333Grude.com - klik u svijetThu, 02 Apr 2020 23:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-018-mate-bulic-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pričao mi stari djeda, zavladalo glad i bijeda, sunce prži, sija, a sjeme ne klija - Spas je bila Slavonija!<p>&nbsp;</p> <p>Tako glase stihovi pjesme Mate Bulića koji se opet pjevaju jer je Kralj dijaspore ponovno pjesmom oživio etere radijskih postaja, ali i Youtube jer je staroj pjesmi udahnuo novi dah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kao da je sam fra Didak Buntić, hercegovački Mojsije, nadahnuo ovu pjesmu. Upravo on je 1917. i 1918. godine organizirao spa&scaron;avanje gladne hercegovačke djece odvodeći ih u plodnu Slavoniju. Mnogi Slavonci danas korijene vuku upravo iz Hercegovine, a mnogima su pretci pričali o fra Didakovom herojstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba li reći da je glazbu za ovaj hit napravio Marko Perković Thompson, a autor teksta je legendarni tekstopisac Faruk Buljuba&scaron;ić Fayo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubim tebe, Slavonijo, Ljubim kao oči majke, Nek ti bude pjesma ova, Hvala nasih pradjedova...</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/6QYSpuncoSM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-018-mate-bulic-grude.jpgPrigodna marka Hrvatske pošte Mostar uz Međunarodni dan dječje knjigehttp://grude.com/clanak/?i=174323174323Grude.com - klik u svijetThu, 02 Apr 2020 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-02-hpmstar-dpidanknjige2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku kojom je obilježen Međunarodni dan dječje knjige. <p>&nbsp;</p> <p>Cilj obilježavanja ovoga dana je razvijanje ljubavi prema čitanju kod djece kako bi tu naviku održali kroz cijeli život. Čitanjem se pro&scaron;iruje znanje i svako dijete mora imati pristup različitim knjigama, jer &scaron;to vi&scaron;e znanja imamo spremniji smo odgovoriti na životne izazove. Posebno važno je čitanje knjiga djeci naglas od njihove najranije dobi &scaron;to se povezuje s osjećajem ugode i jačanjem obiteljskih veza.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-02-20-04-02-hpmostar-arakdanknjige2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Preporučuje se započeti s kraćim pjesmama i brojalicama, zatim slikovnicama pa s dječjim knjigama. Važno je čitati svaki dan jer čitanje je zabavno, izvor je zadovoljstva i bogatstvo za cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Antonia Zeljko Ćavar, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 2. travnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="hp mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-02-hpmstar-dpidanknjige2020.jpgEfendija iz Mostara: Molim dragog Boga da fratrima olakša i otkloni od njih bolestihttp://grude.com/clanak/?i=174307174307Grude.com - klik u svijetWed, 01 Apr 2020 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-01-efendija-dedovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski muftija Salem ef. Dedović pokazao je zašto ga se često smatra glasom razuma među vjerskim dužnosnicima Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>On je uputio pismo podr&scaron;ke zamjeniku provincijala hercegovačkih franjevaca fra Iki Skoki u povodu novonastale zdravstvene krize u samostanu u Miletini i Domu za nezbrinutu djecu "Majčino selo" u Međugorju, gdje su u izolaciji 23 starije časne sestre iz te 60 &scaron;tićenika i zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao mostarski muftija, brat i prijatelj, iskazujem svoje suosjećanje s tvojom braćom hercegovačkim franjevcima koji su pogođeni velikom ku&scaron;njom koronavirusa unutar svojih redova, moleći dragog Boga da vam olak&scaron;a i otkloni od vas bolest, a nadahne vas snagom vjere i strpljenja. Svi zajedno ujedinjeni u molitvi svatko na svoj način i predani dobročinstvu nadamo se ozdravljenju. Utjehu i nadu tražimo od dragoga Boga - poručio je u pismu Salem ef. Dedović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ove njegove riječi fra Iko Skoko se srdačno zahvalio na razumijevanju i riječima ohrabrenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-01-efendija-dedovic.jpgU 95. godini života preminuo je legendarni hercegovački slikar Jusuf Jusa Nikšićhttp://grude.com/clanak/?i=174297174297Grude.com - klik u svijetWed, 01 Apr 2020 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-01-jusuf_muselimovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru je u svojoj 95. godini preminuo akademski slikar, likovni pedagog, doajen mostarskog slikarstva i jedan od simbola grada na Neretvi Jusuf Jusa Nikšić. Rodio se u Mostaru 4. 2. 1925. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Studirao je u Sarajevu i Zagrebu a diplomirao na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pamtit ćemo ga po apstraktnim hercegovačkim pejzažima, a u novijim djelima po realističnim prizorima Mostara i napose Staroga mosta. Nikada nije želio nekoga imitirati dok je stvarao ili prihvatiti nečiju pomoć, sve &scaron;to je oduvijek želio je da bude svoj, i to mu je uspijevalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je jedan od osnivača mostarske Novemabrske grupe koja je prerasla u podružnicu ULUBIH-a za Hercegovinu, kao i član Uderuge hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH, i neformalne skupe mostarskih likovnih umjetnika Četvrtak, koju su uz njega činili Ljupko Antunović, Vlado Puljić, Kre&scaron;imir Ledić, Hamo Ibrulj i dr, a od kojih je među živim ostao samo Florijan Mićković. Poput mnogih mostarskh liski bio je vedra duha, uvijek spreman na &scaron;alu i nadasve druželjubiv čovjek i vjeran prijatelj. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><a href="https://www.vecernji.ba/kultura/umro-doajen-mostarskog-slikarstva-jusuf-jusa-niksic-1390779%20-%20www.vecernji.ba" target="_blank">Večernji list</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-01-jusuf_muselimovic.jpegRiječi fra Zvjezdana Linića: Smrt nije kraj!http://grude.com/clanak/?i=174217174217Grude.com - klik u svijetSat, 28 Mar 2020 18:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-fra_zvjezdan_linic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječi pokojnog fra Zvjezdana Linića odzvanjaju snažno i danas i ohrabruju sve vjernike kojima je krenuti na konačni susret s Gospodinom.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo jedno njegovo promi&scaron;ljanje o smrti za koju često mislimo da je kraj, pa i u ovim danima kada se ona nadvila nad cijelo čovječanstvo. Papa Franjo izmolio je potpuni oprost grijeha za sve oboljele od koronavirusa i svi koji preminu naći će se u krilu Gospodnjem. "Ne boj se, malo stado. Va&scaron;emu se Ocu svidjelo da vam dade kraljevstvo."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Propovijed fra Zvjezdana Linića</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Često možemo čuti kako se na sprovodu nekog čovjeka utje&scaron;no govori da će vječno ostati u nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misli se pritom na one uspomene koje nas s njime vežu. Ako je netko bio radnik koji je iza sebe ostavljao djela, obično se kaže da će i dalje živjeti u svojim djelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako možemo gledati pisce i njihova djela, odnosno pjesme, dramaturge, možemo i danas gledati filmove čiji su glumci već davno umrli i misliti da će netko na takav način i dalje živjeti. Netko je ostavio neko glazbeno djelo i tje&scaron;imo se da ćemo i dalje osjetiti njegovu blizinu kroz takva djela. Možemo tako nizati svakakve uspomene na pokojnika koje su nam drage i pomi&scaron;ljati da čovjek po tome i dalje nekako živi s nama i u nama. Obični se ljudi redovito tje&scaron;e lijepim uspomenama iz života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuvaju ili istaknu neku lijepu fotografiju kod kuće ili na grobu kako bi se sjetili svojeg pokojnika. I tako ljudi i nesvjesno zami&scaron;ljaju neki prekogrobni život. Neki idu i dalje pa vjeruju da su sanjali pokojnika (neki to izričito nekako i priželjkuju, ako ne i očekuju) i onda su sretni. Vjeruju da mu je dobro. Ne znaju točno gdje je i kako je, ali važno je da ga vide u svjetlu. Neke određena prisutnost nekog duha i pla&scaron;i. Ljudi znaju osjetiti prisutnost, čuju neko &scaron;kripanje, kucanje, hodanje; osjete neku hladnoću i pomi&scaron;ljaju na nekog duha. To budi određeni strah, bez obzira na to je li riječ o du&scaron;i nekog pokojnika koji pripada toj obitelji.</p> <br /> <p><strong>Tajna Kristova uskrsnuća</strong></p> <p><br />Ljudi imaju svakakva iskustva. Najče&scaron;će misle da će njihov pokojnik i dalje živjeti u njihovim mislima, u njihovim osjećajima. Oni će ga se sjećati. Uspomene kao da oživljavaju prisutnost onoga koji je smrću od nas oti&scaron;ao. U kontekstu vjere to nije dovoljno. To nije sadržaj kr&scaron;ćanske vjere o prekogrobnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontekstu vjerskih istina jasno se vjeruje da na&scaron;i pokojnici žive ne u nekom uplovljavanju u božanstvo, ne u nekoj nirvani, ne u nekoj reinkarnaciji u neko drugo biće, nego na&scaron;i pokojnici žive osobnim životom, kao osobe; mi bismo rekli iz perspektive na&scaron;eg ovozemaljskog iskustva: sa svojim imenom i prezimenom. I mi ćemo se, pogotovo po uskrsnuću tijela, i u nebu prepoznati. Bog je u odnosu na nas uvijek onaj Neizrecivi, Drugi, a opet Otac, Dobri. Posebno o tome govori tajna Kristova uskrsnuća. S Kristovim uskrsnućem nije iznova zaživjela neka ideja, nije se oblikovala neka lijepa uspomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskrsnuo je Isus, osobno, du&scaron;om i tijelom, onaj isti koji je i&scaron;ao svijetom i činio dobro. Zato Isus uporno pokazuje svojim učenicima svoje rane Velikog petka, blaguje pred njima. Zato prva Crkva u svojim evanđeoskim izvje&scaron;tajima gleda sa strahopo&scaron;tovanjem u prazan grob, jer tamo nema tijela Isusova. Isus je i tijelom uskrsnuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek nema takvog iskustva novosti uskrsnuća pa nas mnogo toga nadilazi; mnogo toga ne možemo shvatiti. Ali to je temeljna istina kr&scaron;ćanske vjere. S uskrsnućem je ustao Isus iz groba. Nismo pred nekim fantomom, ne prikazuje se neki duh, ne radi se o nekom spiritizmu. Isusovo je uskrsnuće stvarnost Isusova osobnog novog uskrsnulog života na koji je pozvan i čovjek uronjen u tu tajnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fra Zvjezdan Linić</strong></em><br /><em><strong>Uvod: Grude.com</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-fra_zvjezdan_linic.png'Vratite se mome Sinu, vratite se molitvi i postu'http://grude.com/clanak/?i=174193174193Grude.com - klik u svijetFri, 27 Mar 2020 15:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Draga djeco! Ja sam s vama sve ove godine da vas povedem na put spasenja. Vratite se mome Sinu, vratite se molitvi i postu. <p>&nbsp;</p> <p>Dječice, dopustite da Bog govori va&scaron;em srcu jer sotona vlada i želi uni&scaron;titi va&scaron;e živote i zemlju po kojoj hodate. Budite hrabri i odlučite se za svetost. Obraćenje ćete vidjeti u va&scaron;im srcima i obiteljima, molitva će se čuti, Bog će usli&scaron;ati va&scaron;e vapaje i dati vam mir. Ja sam s vama i sve vas blagoslivljam mojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Molite, djeco</strong></em></p> <p><br /> Gotovo sav svijet živi pod pritiskom pandemije koja se nezaustavljivo sve vi&scaron;e i brže &scaron;iri. Nevidljivi i siću&scaron;ni virus, do kraja nepoznat i znanstvenicima, stvara strah i paniku kod ljudi. Živimo s osjećajem, ako ne tjeskobe, onda bar neke vrste nelagode. Život je posvuda usporen i gotovo zaustavljen. Ljudi zatvoreni, u karantenama, u svojim kućama. Nitko točno ne zna do kada će sve ovo trajati.<br /> U događanju svega ovoga &scaron;to nas je zadesilo, nekako spontano očekujemo rje&scaron;enje. Kad to rje&scaron;enje ne vidimo od ljudi, očekujemo rje&scaron;enje s neba. A nema ekspresnog rje&scaron;enja. Nema rje&scaron;enja kakvog bismo mi možda očekivali. Nema ekspresne molitve ni gotovih recepata. Ni Gospa nam ih ne nudi gotove, bez na&scaron;eg angažmana i uključenosti. Nema gotovih recepata za sreću, nema brzog rje&scaron;enja novonastalog problema koji pogađa sve ljude, bez obzira na vjeru, rasu, naciju, bio bogat ili siromah. Svi smo jednaki u ovoj nevolji.</p> <p><br /> Dok se ljudi brinu kako sačuvati zdravlje, Gospa u svojoj poruci govori o spasenju. Zdravlje je vrijednost i neprocjenjivo blago. Čovjek se trudi sačuvati svoje zdravlje i, ako ga izgubi, nastoji na sve načini povratiti ga. Zdravstveni radnici trude se unaprijediti medicinsku znanost u očuvanju zdravlja ljudi.</p> <p><br /> Vidimo liječnike, epidemiologe, virologe, medicinske sestre, zdravstvene stručnjake, krizne stožere i sve one koji se trude ublažiti ovu situaciju, ali osjećamo kako su i oni nemoćni. Osjećamo kako rje&scaron;enje ne dolazi od zemlje, od smrtnih ljudi nego od neba. I Gospa nam upravlja oči prema nebu, prema svome Sinu Isusu, prema spasenju. Želi nam zapravo otvoriti oči vjere kako bismo mogli prepoznati i upoznati tko smo? Ove ekstremne životne situacije mogu biti prigoda za razmi&scaron;ljanje o na&scaron;im životnim vrijednostima. Tako olako zaboravimo na postojanje Boga koji u svojoj ruci drži svijet, svemir i na&scaron;e male živote koji su ugroženi siću&scaron;nim virusom.</p> <p><br /> Gospa nam želi otvoriti oči za ono najvažnije, a to je spasenje. Briga i trud oko spasenja ne isključuju na&scaron;u borbu za zdravlje. Samo nam želi reći kako zdravlje i život ovdje na zemlji nisu ne&scaron;to najvrjednije. Ne zavr&scaron;ava sve ovdje. Ima ne&scaron;to puno vrednije i dragocjenije. Stvoreni smo za nebo, vječnost, za Boga.<br /> Zdravlje je važno, ali je spasenje najvažnije. Bog nam nije obećao raj ovdje na zemlji, besprijekorno zdravlje, jer ovdje je sve ograničeno. Kako kaže Psalam 102: &ldquo;U početku utemelji zemlju, i nebo je djelo ruku tvojih. Propast će, ti će&scaron; ostati, sve će ostarjeti kao odjeća&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pra&scaron;tajmo sebi i drugima</strong></em></p> <p><br /> Direktor zaraznog odjela u milanskoj bolnici Amedeo Capetti reče: &ldquo;Bitka za zdravlje izgubljena je bitka, prije ili poslije svi ćemo biti pobijeđeni. Zdravlje je samo instrument pomoću kojeg u životu možemo upoznati Onoga koji nam je život dao&rdquo;!</p> <p><br /> U svemu ovome ne tražimo krivca, ne osuđujmo, pra&scaron;tajmo drugima i sebi, znajmo zatražiti opro&scaron;tenje kako bismo iskusili ono &scaron;to nam je Isus obećao, a to je spasenje. Spasenje je cjelovitost osobe, izlječenje čitave na&scaron;e osobnosti. Kad je Isus ozdravljao tijelo, onda je to uvijek povezivao s opra&scaron;tanjem grijeha i obraćanjem srca. I danas odjekuje Isusova riječ: &ldquo;Ne brinite se tjeskobno za svoj život. Zna Otac va&scaron; &scaron;to vam je potrebno&rdquo;. Gospina poruka samo su odjek riječi njezina Sina. Ovaj svijet nije stvorio čovjek nego Bog. Zato čovjek ne poznaje do kraja ni svijet ni prirodne zakone. Postoji On, koji je Otac, iznad prirodnih sila i zakona. Postoji Otac koji sve drži u svojoj ruci i svime upravlja. Molimo zagovor Marije, Kraljice Mira, kako bismo uvidjeli sve na&scaron;e stranputice, bolesti du&scaron;e, sljepoću srca te iskusili spasenje koje nam daruje Isus Krist, jedini Spasitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/sto-je-porucila-gospa-vidjelici-mariji-pavlovic-lunetti-1389533" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgKatedrala izvukla relikvije zaštitnice od epidemija - SVETE KORONEhttp://grude.com/clanak/?i=174186174186Grude.com - klik u svijetFri, 27 Mar 2020 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-27-aachen-katedrala.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka katedrala u Aachenu izvukla je iz riznice relikvije malo poznate mučenice sv. Korone, zaštitnice od epidemija i priprema relikvijar kako bi ga izložila nakon što prođe pandemija koronavirusa.<p>&nbsp;</p> <p>Pandemija koja je pogodila i Njemačku potaknula je interes za kr&scaron;ćansku mučenicu za koju se vjeruje da su je ubili Rimljani prije oko 1800 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katedrala je i prije izbijanja pandemije planirala izložiti njezine relikvije tijekom ljeta u okviru izložbe zlatarskog umijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije jasno kad će ljudi moći vidjeti relikvije s obzirom na to da su uvedena ograničenja kretanja kako bi se ograničilo &scaron;irenje virusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No stručnjaci temeljito čiste i la&scaron;te relikvijar od zlata, bronce i bjelokosti, koji nije bio pred očima javnosti prethodnih 25 godina, kako bi bio spreman za izlaganje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje se da su Koronu u dobi od 16 godina ubili Rimljani vjerojatno na području dana&scaron;nje Sirije zbog toga &scaron;to nije skrivala kr&scaron;ćansku vjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, zavezana je za dvije savijene palme i potom rastrgana kad su egzekutori oslobodili debla palmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbog toga je i za&scaron;titnica drvosječa", kaže Brigitte Falk, kustosica riznice u katedrali dodajući da je igra slučaja &scaron;to je postala i za&scaron;titnica od epidemija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezine je relikvije u Aachen dopremio kralj Otto III. godine 997. i držane su u grobu u katedrali do 1911./1912. kada su premje&scaron;tene u relikvijar visok 93 centimetra i težak 98 kilograma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igra je slučaja i podudarnost u imenu mučenice i virusa. Virus je dobio ime koronavirus zbog toga &scaron;to pod mikroskopom izgleda kao da ima krunu, na latinskom coronu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Poput mnogih drugih svetaca sv. Korona može biti izvor nade u ovim te&scaron;kim vremenima", kaže Falk, a prenosi Index.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-27-aachen-katedrala.jpgHIT VIDEO: Svećenik u Runovićima našao način za borbu protiv koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=174133174133Grude.com - klik u svijetWed, 25 Mar 2020 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-25-20-krizniput-runovici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik kod Imotskog našao je način kako obaviti Križni put usprkos koronavirusu, a snimka koja se pojavila na Facebooku oduševila je tisuće vjernika.<p>&nbsp;</p> <p>"Pobožnost križnoga puta u Runovićima kod Imotskog (petak, 20. 3. 2020.). Pozdrav fra Ivici", napisali su uz snimku na Facebook stranici Gospa Sinjska, gdje su mnogi vjernici bili puni hvale za svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svaka čast", "Amen", "Bravo", pisali su fanovi stranice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F165896940440093%2Fvideos%2F2815382845197116%2F%3Ft%3D3&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=1257&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1257"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-25-20-krizniput-runovici.jpgUmro tvorac Asterixahttp://grude.com/clanak/?i=174117174117Grude.com - klik u svijetTue, 24 Mar 2020 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-asterix.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Asterix je predstavljen 1959. godine u francuskom časopisu Pllote, a napisao ga je Renée Goscinny, a ilustrirao Uderzo.<p><br /><br />Albert Uderzo, tvorac &ldquo;Asterixa&ldquo; jednog od najpoznatijih stripova na svijetu, preminuo je u utorak u 92. godini. Njegova obitelj potvrdila je da je Uderzo preminuo u svom domu u Neuillyju od posljedica srčanog udara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Asterix je predstavljen 1959. godine u francuskom časopisu Pllote, a napisao ga je Ren&eacute;e Goscinny, a ilustrirao Uderzo. Publikacija je 2019. proslavila 60. godi&scaron;njicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je Goscinny umro 1977, Uderzo je preuzeo i pisanje sve do 2009. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Asterix&ldquo; je utemeljen na galijskim ratnicima koji su imali avanture i borili se protiv Rimskog carstva u doba Julije Cezara. Stripovi se prevedeni na vi&scaron;e od 100 jezika i prodani u vi&scaron;e od 380 milijuna primjeraka &scaron;irom svijeta. Strip je doživio i nekoliko ekranizacija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-asterix.jpgHeroj svećenik iz Bergama ustupio respirator mlađem pacijentu i preminuohttp://grude.com/clanak/?i=174096174096Grude.com - klik u svijetTue, 24 Mar 2020 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-vlc-bergamo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bergamo slavi svećenika Giusseppea Beradellija koji je preminuo u 72. godini života. <p>&nbsp;</p> <p>On je, nakon &scaron;to je obolio od koronavirusa i nakon &scaron;to mu se stanje pogor&scaron;alo, odbio biti priključen na respirator. Želja mu je bila da se pomogne mlađem mu&scaron;karcu koji je ležao do njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojom mučeničkom smrću dao je primjer čovječanstvu. Dok je lijes praćen na posljednje počivali&scaron;te mje&scaron;tani su izi&scaron;li ispred svojih domova i zapljeskali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-vlc-bergamo.jpgVIDEO da kamen proplače: Karan otpjevao pjesmu za djevojčicu stradalu u potresuhttp://grude.com/clanak/?i=174075174075Grude.com - klik u svijetMon, 23 Mar 2020 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-20-karan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Goran Karan napisao je pjesmu za djevojčicu koja je izgubila život u potresu koji je u nedjelju ujutro pogodio Zagreb i okolicu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon dva dana borbe liječnika za njen život, djevojčica je danas preminula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ima jedno mjesto gdje se blaga kriju. Ima jedno lice, najdraže od sviju. Mirno spavaj du&scaron;o mala, čuvam te. Ispod zvijezda nisi sama, ljubim te. Gdje si ti, gdje si ti anđeli traže svi. Jedan cvijet u raju fali, to si ti", stihovi su koje joj je posvetio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgorankaran.hr%2Fvideos%2F2794648423944826%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=464&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="464"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-20-karan.jpgFra Ivan: Svijet više nikada neće biti isti, ljudi okrenite se Bogu i Crkvihttp://grude.com/clanak/?i=174071174071Grude.com - klik u svijetMon, 23 Mar 2020 21:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-fra-ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Ivan Kovačević, voditelj Hrvatske katoličke misije Hanau u Njemačkoj, jedan je od svećenika čije riječi uvijek snažno odjeknu među hrvatskim pučanstvom. <p>&nbsp;</p> <p>Od 2006. je on na toj dužnosti i koliko god bila te&scaron;ka i izazovna svaka godina, ova mu je vjerojatno sve nadma&scaron;ila.</p> <p>U razgovoru za Večernji list fra Ivan kaže kako se povećava broj na&scaron;ih ljudi i u njegooj misiji, međutim to u posljednje vrijeme moguće ni pratiti, a razlog je, naravno, koronavirus. - Već tri tjedna nemamo svetih misa ni drugih svetih sakramenata, tako da je te&scaron;ko sada o bilo čemu razmi&scaron;ljati. Jo&scaron; smo nedavno imali stra&scaron;an zločin gdje je 13 ljudi smrtno stradalo, o čemu su pisali svi mediji. Od tih dana kao da sve ide nizbrdo. Ljudi su u strahu i u panici, o optimizmu ni govora - priča za Vecernji.ba fra Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže i kako Njemačka planira integrirati i obrazovati izbjeglice jer joj treba radnika. - Računa se na djecu tih izbjeglica u budućnosti, a koliko će uspjeti ta integracija ne mogu reći - ističe fra Ivan. Za kraj, iako je pandemija koronavirusa koja sve gura u drugi plan fra Ivan je smogao snage poslati poruku Hrvatima i vjernicima diljem svijeta. - Korizma je vrijeme kada se ljudi vi&scaron;e trude živjeti kr&scaron;ćanski. A sada čekamo bolja vremena, ali mi izgleda da svijet vi&scaron;e nikada neće biti kao &scaron;to je bio. Vjerujem da će ove krize učiniti ljude boljima, da se vi&scaron;e približe Bogu i crkvi, da se vrate vjeri. Po mom dubokom uvjerenju jedino Crkva ima ispravan odgovor na pitanja za sve jade čovjeka, uz sve pogre&scaron;ke "profesionalnih kr&scaron;ćana" - kazao je u razgovoru za Večernji list fra Ivan Kovačević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="Fra%20Ivan%20Kovačević,%20voditelj%20Hrvatske%20katoličke%20misije%20Hanau%20u%20Njemačkoj,%20jedan%20je%20od%20svećenika%20čije%20riječi%20uvijek%20snažno%20odjeknu%20među%20hrvatskim%20pučanstvom.%20Od%202006.%20je%20on%20na%20toj%20dužnosti%20i%20koliko%20god%20bila%20te&scaron;ka%20i%20izazovna%20svaka%20godina,%20ova%20mu%20je%20vjerojatno%20sve%20nadma&scaron;ila.%20U%20razgovoru%20za%20Večernji%20list%20fra%20Ivan%20kaže%20kako%20se%20povećava%20broj%20na&scaron;ih%20ljudi%20i%20u%20njegooj%20misiji,%20međutim%20to%20u%20posljednje%20vrijeme%20moguće%20ni%20pratiti,%20a%20razlog%20je,%20naravno,%20koronavirus.%20-%20Već%20tri%20tjedna%20nemamo%20svetih%20misa%20ni%20drugih%20svetih%20sakramenata,%20tako%20da%20je%20te&scaron;ko%20sada%20o%20bilo%20čemu%20razmi&scaron;ljati.%20Jo&scaron;%20smo%20nedavno%20imali%20stra&scaron;an%20zločin%20gdje%20je%2013%20ljudi%20smrtno%20stradalo,%20o%20čemu%20su%20pisali%20svi%20mediji.%20Od%20tih%20dana%20kao%20da%20sve%20ide%20nizbrdo.%20Ljudi%20su%20u%20strahu%20i%20u%20panici,%20o%20optimizmu%20ni%20govora%20-%20priča%20za%20Vecernji.ba%20fra%20Ivan.%20Kaže%20i%20kako%20Njemačka%20planira%20integrirati%20i%20obrazovati%20izbjeglice%20jer%20joj%20treba%20radnika.%20-%20Računa%20se%20na%20djecu%20tih%20izbjeglica%20u%20budućnosti,%20a%20koliko%20će%20uspjeti%20ta%20integracija%20ne%20mogu%20reći%20-%20ističe%20fra%20Ivan.%20Za%20kraj,%20iako%20je%20pandemija%20koronavirusa%20koja%20sve%20gura%20u%20drugi%20plan%20fra%20Ivan%20je%20smogao%20snage%20poslati%20poruku%20Hrvatima%20i%20vjernicima%20diljem%20svijeta.%20-%20Korizma%20je%20vrijeme%20kada%20se%20ljudi%20vi&scaron;e%20trude%20živjeti%20kr&scaron;ćanski.%20A%20sada%20čekamo%20bolja%20vremena,%20ali%20mi%20izgleda%20da%20svijet%20vi&scaron;e%20nikada%20neće%20biti%20kao%20&scaron;to%20je%20bio.%20Vjerujem%20da%20će%20ove%20krize%20učiniti%20ljude%20boljima,%20da%20se%20vi&scaron;e%20približe%20Bogu%20i%20crkvi,%20da%20se%20vrate%20vjeri.%20Po%20mom%20dubokom%20uvjerenju%20jedino%20Crkva%20ima%20ispravan%20odgovor%20na%20pitanja%20za%20sve%20jade%20čovjeka,%20uz%20sve%20pogre&scaron;ke%20&quot;profesionalnih%20kr&scaron;ćana&quot;%20-%20kazao%20je%20u%20razgovoru%20za%20Večernji%20list%20fra%20Ivan%20Kovačević.%20%20Pročitajte%20vi&scaron;e%20na:%20https://www.vecernji.ba/vijesti/fra-ivan-vjerujem-da-ce-ove-krize-pribliziti-ljude-bogu-i-crkvi-1388288%20-%20www.vecernji.ba">Vecernji.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-fra-ivan.jpgOtišao je Sire, ostala je pjesma: GANGO MOJA I TI SI PRI KRAJU, MI SMO ZADNJI KOJI TE PIVAJUhttp://grude.com/clanak/?i=174052174052Grude.com - klik u svijetMon, 23 Mar 2020 13:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-sire-vl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Gango moja i ti si pri kraju, mi smo zadnji koji te pivaju", zapjevao bi Sire i popio rakijicu iz ćokalja, dok su ga prijatelji pratili.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Nažalost, legendarni ganga&scaron;, jedan od zadnjih kako je pjevao, Srećko Petru&scaron;ić Sire, napustio nas je pro&scaron;le noći, potvrđeno je za Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sire je bio jedan od najrevnijih čuvara kulturne ba&scaron;tine Hrvata Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od njega se biranim riječima oprostio i najpoznatiji etnoglazbenik iz BiH Jure Milo&scaron; koji, iako u 20-im godinama, potvrđuje da će Sire i drugi glazbeni entuzijasti imati nasljednike koji će čuvati kulturu i umjetnost, te tradiciju Hercegovine. - Umro je legendarni bard, "pivač" gange, iz sela Lisice kod Ljubu&scaron;kog Srećko Petru&scaron;ić "Sire". Neka ti je laka rodna gruda dragi prijatelju. Pokoj vječni daruj ti Gospodine, svjetlost vječna neka ti svijetli. Jer je tvoja ganga i &scaron;ala bila "svjetionik" koji je mnoge osvijetlio i razveselio. Jedan, jedini i neponovljivi si bio i ostat će&scaron; - napisao je Jure Milo&scaron; u opro&scaron;tajnoj poruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-sire-vl.jpgHrvatski svećenik koji je prije 2 dana predvidio potres: POTREBNE SU NAM MOLITVEhttp://grude.com/clanak/?i=174026174026Grude.com - klik u svijetSun, 22 Mar 2020 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-22-mijo-gabric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objava mons. Mije Gabrića, bivšeg dekana Prebendarskog zbora Prvostolne crkve zagrebačke, otprije dva dana kao da je najavila potres koji se jutros dogodio u Zagrebu. <p>&nbsp;</p> <p>Objavu s njegova Facebook profila prenosimo u cijelosti, pa sami procijenite:</p> <p>&nbsp; </p> <p>&bdquo;Veliki <strong>potres u Zagrebu </strong>1880. godine udario je snagom 6 stupnjeva prema Richteru, ujutro 9. studenog u 7 sati i 3 minute i 3 sekunde. U to vrijeme u katedrali u koru (prostor iza oltara) kanonici su molili uobičajenu jutarnju molitvu iz časoslova. Kad su počeli padati svodovi, počeli se drobiti oltari i pucati i podovi, jedan od kanonika je sklopio časoslov i viknuo: &bdquo;Hajdemo se mi braćo početi moliti inače će nas vrag odnijeti!&ldquo; Iz rutine skočili u stvarnost.</p> <p>&nbsp; </p> <p>To je bilo prije 140 godina. Danas Covid 19 drma svijetom i &scaron;ulja se oko nas &bdquo;zaposlene velikim planovima i biznisom&ldquo;. Sru&scaron;ila se munjevito na&scaron;a oholost, osjećaj moći, sigurnost, pa iz rutine skočismo u stvarnost, u očaju mnogi u sebi danas govore:&ldquo; Hajdemo braćo početi moliti inače će nas vrag odnijeti.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Zato su nam potrebne molitve. Za one koji nisu navikli moliti probrao sam 33. molitvice da nam budu na pomoći jer lijeka protiv virusa nema, a pomoći je sve manje. Isprintajmo si ih, trebat će nam!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>MOLITVE ZA ZDRAVLJE</strong></p> <p>&nbsp; </p> <p>1. Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice, ne odbij nam molba u potrebama na&scaron;im, nego nas od svih pogibelji uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospo na&scaron;a, zagovornice na&scaron;a, posrednice na&scaron;a, sa svojim nas Sinom pomiri, svome nas Sinu preporuči, svome nas Sinu izruči. Amen</p> <p>&nbsp; </p> <p>2. Preslatki Isuse, nemoj me osuditi, nego me spasi!<br /> Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se!<br /> Presveto Srce Isusovo, ja vjerujem, da me ljubi&scaron;.<br /> Dođi, Du&scaron;e Sveti, napuni srca svojih vjernih, i oganj ljubavi svoje u njima užezi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;3. Ne boj se, jer ja sam s tobom;<br /> ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj.<br /> Ja te krijepim i pomažem ti<br /> podupirem te pobjedničkom desnicom. (Iz 41,10)</p> <p>&nbsp; </p> <p>4. Zaista, zaista, kažem vam:<br /> &scaron;to god zai&scaron;tete od Oca, dat će vam u moje ime.<br /> I&scaron;tite i primit ćete<br /> da radost va&scaron;a bude potpuna! (Iv 16, 23-24)</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. Sveti Oče, Molim te, drži me, jer sam sada slab(a) i prestra&scaron;en(a). Blagoslivljaj me tvojom svetom za&scaron;titom. Nadam se da će tvoje snažne ruke mene &scaron;tititi. Milosni Bože, moja nada je u tebi, vjerujem da si ti zdravlje mojem tijelu, hvala ti &scaron;to mi donosi&scaron; sigurnost. Tvoje Srce je puno ljubavi i dara. Stavi svoju ruku za&scaron;tite i zdravlja na mene. Daj da tvoja milost i tvoj blagoslov drže moj život u ravnoteži. Oprosti moje grijehe i za&scaron;titi me od bolesti i nevolja. Vrati mi radost i veselje da mogu opet raditi. Osjećam tvoju prisutnost, oslobodi me straha svakoga i vrati mi svijest da si pokraj mene. Amen</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;6. Slavim te Gospodine jer si me učinio dostojnim da dočekam ovaj dan i ovaj sat. (sv. Polikarp)</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. Neka vas ni&scaron;ta ne uznemirava<br /> neka vas ni&scaron;ta ne pla&scaron;i!<br /> Sve je prolazno<br /> samo se Bog ne mijenja!<br /> Strpljenje sve dobiva!<br /> Tko Boga ima ni&scaron;ta mu ne fali;<br /> samo je Bog dovoljan. (sv. Terezija Avilska)</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. Kao &scaron;to je otac nježan prema svojoj djeci,<br /> tako je Gospodin pun ljubavi prema nama. (sv. Mala Terezija)</p> <p>&nbsp; </p> <p>9. Gospodine, gdje si ti<br /> tamo je nebo;<br /> tamo gdje tebe nema,<br /> tamo su smrt i pakao. (Nasljeduj Krista III, 59)</p> <p>&nbsp; </p> <p>10. Vi koji plačete dođite k Bogu, jer i on plače!<br /> Vi koji trpite dođite k njemu, jer on ozdravlja!<br /> Vi koji drhtite dođite k njemu, jer on se smije&scaron;i!<br /> Vi koji tražite dođite k njemu, jer on vas čeka!<br /> Vi koji prolazite dođite k njemu jer on ostaje. (V. Hugo)</p> <p>&nbsp;</p> <p>11. Vjeruju da je sve propalo,<br /> ali postoji nada koja je snažnija,<br /> postoji radost koja je snažnija,<br /> postoji ljubav koja je snažnija<br /> postoji Bog koji je najsnažniji! (sv. Ivana Orleanska)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;12. Milostiv mi budi, Ljubavi vječna! Istina je, da nisam dostojan da dođe&scaron; k meni, ali napola mrtav od grijeha, neću biti nikad zdrav, ako me ne utje&scaron;e Tvoja slatka usta. Ako te, Gospodine, nisam vrijedan, ali te zato tim vi&scaron;e trebam. Jednom jedinom riječi može&scaron; ozdraviti moju du&scaron;u. Stoga te molim, Gospodine, da se prikloni&scaron; meni, nevrijednomu stvoru radi tvoje duboke poniznosti. (bl. Henrik Suzo)</p> <p>&nbsp; </p> <p>13. Dopusti nama slugama svojim, molimo Gospodine Bože, da se neprestano radujemo du&scaron;evnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije vazda Djevice izbavimo od sada&scaron;nje žalosti i naužijemo vječne radosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>14. Bože, nemam drugog, tko bi mi pomogao, nemam drugog oslonca osim Tebe, Oče moj nebeski. K Tebi vapijem, Tebe zazivljem, Tebi se molim, jer mi samo Ti može&scaron; pomoći. Potreba u kojoj se sada nalazim, velika je. Vi&scaron;e ne znam, &scaron;to bih učinio!<br /> Ako je tvoja volja, oslobodi me iz ove nevolje! Pokaži mi, da si Ti jači od svake nevolje i od svih mojih neprijatelja. Ti me ne ostavlja&scaron; u nevolji. To dobro znadem. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-22-mijo-gabric.jpegFra Petar Ljubičić: Prve dvije tajne Međugorja bit će opomena i veliko upozorenjehttp://grude.com/clanak/?i=174005174005Grude.com - klik u svijetSat, 21 Mar 2020 22:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-21-fra-petar-ljubicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Bojte se korone grijeha", kazuje ovih dana fra Petar Ljubičić, svećenik kojem je povjereno da otkrije međugorske tajne.<p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući korona virus rekao je da je riječ o svojevrsnoj opomeni svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Činjenica jest da je danas sve u krizi. Sva&scaron;ta se događa. Previ&scaron;e je nevolja svake vrste. Poruka svake tajne mogla bi biti: Vrijeme je ozbiljno. Poradite na svome spasenju. Budite pripravni svakoga trenutka susresti se s osobnim i živim Bogom.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Znam da su prve tri tajne vezane za Međugorje &ndash; kaže fra Petar. &ndash; Prve dvije tajne bit će opomena i veliko upozorenje, potvrdit će svijetu da se Gospa ukazivala u Međugorju i da su vidioci govorili istinu. Treća tajna bit će neuni&scaron;tivi znak pred kojim će se obratiti mnoge du&scaron;e, a ostale će tajne najvjerojatnije biti potresni događaji koji će uzdrmati svijet i biti poziv mnogima da se obrate i ničega ne boje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko osjeća nju kao svoju majku i Boga kao svoga oca, ne boji se ničega</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-21-fra-petar-ljubicic.jpgOdlazak legende! Umro je Kenny Kenny Rogers, ikona country glazbehttp://grude.com/clanak/?i=173990173990Grude.com - klik u svijetSat, 21 Mar 2020 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-21-kenny_rogers.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ikona country glazbe Kenny Rogers, višestruki dobitnik nagrade Grammy, preminuo je u 82. godini. Rođen kao Kenneth Ray Rogers 21. kolovoza 1938. bio je ne samo pjevač nego i autor pjesama, glumac, producent i poduzetnik. <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi objavljenoj u subotu navodi se da je umro u svojoj kući u Sandy Springsu u državi Georgia. 'Kenny Rogers ostavio je neizbrisiv trag u povijesti američke glazbe', navodi se. 'Njegove pjesme odu&scaron;evile su ljubitelje glazbe i dirnule živote milijuna &scaron;irom svijeta.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rogersova obitelj planira privatni pogreb zbog zabrinutosti od koronavirusa, a javnost će se s njim moći oprostiti na komemoraciji koja će biti održana kasnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rogers je bio jedan od vodećih pjevača koji su harali top ljestvicama tijekom 1970-ih i 1980-ih i osvojio je tri nagrade Grammy. Najpoznatiji je bio po hit pjesmi 'The Gambler', iz 1978. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Glumio je u TV filmovima i bio je aktivan kao pjevač punih 60 godina, prije nego se umirovio 2017. godine u dobi od 79 godina. Iako je bio crossover glazbenik, uvijek se smatrao country pjevačem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odrastao u siroma&scaron;tvu, sa sedmero braće i sestara, a kao 20-godi&scaron;njak već je imao prvi zlatni singl pod nazivom 'That Crazy Feeling'. Tada je jo&scaron; nastupao pod imenom Kenneth Rogers, ali kako se taj rani uspjeh nije nastavio, pridružio se jazz bandu Bobby Doyle Trio, kao basist.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Njegov je proboj uslijedio 1966. kada je dobio ponudu da se pridruži folkl grupi New Christy Minstrels. Bend se onda preimenovao u First Edition i postigao popularnost psihodeličnim hitom 'Just Dropped In (To See What Condition My Condition Was In)'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se grupa raspala 1974. godine, Rogers je započeo solo karijeru, a njegov prvi veliki hit bila je country balada 'Lucille', 1977. godine, koja je osvojila top liste i donijela Rogersu prvi Grammy.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="textComponent"> <p>Rogers je bio strastveni fotograf, objavio je nekoliko knjiga kao i svoju autobiografiju, 'Making It With Music'. Imao je i lanac restorana zvan Kenny Rogers Roasters.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postao je član Kuće slavnih country glazbenika 2013. godine - iste godine je svirao u Glastonburyju i dobio nagradu za životno djelo od udruge Country Music Association.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-21-kenny_rogers.pngFRA JOZO ZOVKO, SRETAN TI ROĐENDAN! PROGNANI FRANJEVAC SLAVI 79. ROĐENDANhttp://grude.com/clanak/?i=173955173955Grude.com - klik u svijetThu, 19 Mar 2020 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-fra_jozo_zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Jozo Zovko je rođen 19. ožujka 1941 u Uzarićima, župa Široki Brijeg. Rođen je kao osmo od desetoro djece u obitelji Mate i Milke r. Gugić.<p>&nbsp;</p> <p>U jesen 1980. premje&scaron;ten za župnika u župi Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po dolasku u Međugorje osniva molitvenu zajednicu i radi na oživljavanju Trećeg reda u župi. U vrijeme prvog Gospinog ukazanja 24. lipnja 1981. u Zagrebu je držao duhovne vježbe za časne sestre. U početku je i sam skeptičan prema autentičnosti ukazanja te poziva narod na molitvu kako bi se izbjegla svaka zabluda i lakovjernost. Nakon &scaron;to moleći Gospodina za znak doživi osobno iskustvo Gospine prisutnosti postaje jedan od najsnažnijih svjedoka i promicatelja Gospinih poruka. Uvjeriv&scaron;i se osobno, postao je jednim od najvećih promicatelja Gospinih poruka i najvećih svjedoka događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postao je &bdquo;spiritus movens&ldquo; događaja u svezi s ukazanjem Gospe u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda počinju njegovi progoni.</p> <p>Svi se slažu da je znak za početak progona hercegovačkih franjevaca, fra Joze Zovke, fra Ferde Vla&scaron;ića i fra Joze Križića, dao onda&scaron;nji ideolog komunističke partije, Branko Mikulić, svojim govorom na &bdquo;Dan borca&ldquo;, 4. srpnja 1981. na Tjenti&scaron;tu. Nakon medijske priprave, o Velikoj Gospi, slijedilo je uhićenje, istražni zatvor u Mostaru, sramotna presuda i robija u Foči. A na općinskoj je partijskoj konferenciji u Čitluku, u kolovozu 1981., &bdquo;energično osuđeno pona&scaron;anje dijela svećenika&ldquo;, a imenom su i prozvani: &bdquo;biskup Žanić, fra Jozo Zovko te fra Ferdo Vla&scaron;ić&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jozo Zovko, uhićen, optužen, osuđen i u zatvor u Foču deportiran, već u veljači 1983. godine izlazi iz zatvora, dolazi u Hercegovinu i preuzima župu Bukovicu. Usporedo sa suđenjem fra Jozi Zovku, u studenom 1981., sudilo se, u odvojenu montiranu postupku, fra Ferdi Vla&scaron;iću i fra Jozi Križiću. Fra Ferdo je osuđen na 8 godina tamnice, a fra Jozo na 5,5 godina sa zabranom javnoga nastupanja u tisku u svojstvu pisca i urednika u razdoblju na 3 godine nakon izdržane kazne. Nakon vi&scaron;ekratnih žalbi, fra Ferdi je postupno kazna smanjivana: 12. ožujka 1982. s 8 na 5,5 godina; 15. studenoga 1983. s 5,5 na 5 godina i, konačno, početkom siječnja 1986. s 5 na 4,5 godine, koje je, na žalost, morao odležati, &scaron;to je svakako imalo te&scaron;ke posljedice, upravo kao i prethodni dugogodi&scaron;nji zatvor i progoni, te je umro u 75. godini života. Dana 15. listopada 1995. Fra Jozi Križiću kazna je s 5,5 godina smanjena na 2,5. Umro je u 42. godini života, 9. siječnja 1993. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otada je pro&scaron;lo 39 godina, a Međugorje se dramatično promijenilo: nekada mjesto u kojem se moglo vidjeti samo lokalno stanovni&scaron;tvo danas godi&scaron;nje posjeti i do milijun vjernika sa svih strana svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorje je postalo proročko mjesto unatoč ljudskim slabostima i vjernika, i fratara, i svećenika, i biskupa: tisuće obraćenja Bogu, tjelesna i duhovna ozdravljanje i ljudi sa svih strana svijeta koji traže i nalaze u Međugorju ono &scaron;to najvi&scaron;e žele, živoga Boga, dokaz su posebnosti ovog najpoznatijeg hrvatskog kraja u svijetu danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Narod.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-fra_jozo_zovko.jpgVELIKI ZNAK U MEĐUGORJU: MIRJANA VIŠE NEĆE IMATI JAVNA UKAZANJA NITI ĆE PRIMATI PORUKEhttp://grude.com/clanak/?i=173935173935Grude.com - klik u svijetWed, 18 Mar 2020 21:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-darren-i-vidjelica-mirjana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, 18. 3. 2020. dogodila se velika prekretnica za cijelo Međugorje, za svijet i za mnoge vjernike koji svakog drugog u mjesecu hodočaste podno Brda Ukazanja, na mjesto koje je poznato kao Plavi križ.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, doznajemo kako vidjelica Mirjana Dragičević Soldo neće vi&scaron;e imati javna ukazanja niti će primati poruke koje Gospa daje od 2. kolovoza 1987 godine pa sve do danas.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, vidjelica Mirjana imala je svakodnevna ukazanja od 24. lipnja 1981. do 25. prosinca 1982. godine. Tog Božića&nbsp; Gospa je Mirjani najavila da neće vi&scaron;e imati redovitih (dnevnih) susreta s Gospom ali joj ostavila dar, tj. može je vidjeti za svoj rođendan sve dok je živa. Tako je danas, na rođendan, oko 14,30 sati, u svom obiteljskom domu, okružena članovima svoje obitelji, Mirjana od Gospe saznala da neće vi&scaron;e biti ukazanja drugog u mjesecu dok joj je davala poruku koju vam prenosimo u nastavku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong><em>Draga djeco, moj Sin kao Bog je uvijek gledao iznad vremena. Ja kao njegova majka po njemu vidim u vremenu. Vidim lijepe i žalosne stvari. Ali vidim da jo&scaron; ima ljubavi i da treba učiti da ju se spozna. Djeco moja, ne možete biti sretni ako ne ljubite jedni druge, ako nemate ljubavi u svakoj situaciji i u svakom momentu svoga života. I ja kao majka vam dolazim po ljubavi. Da vam pomognem da spoznate pravu ljubav, da spoznate moga Sina. Zato vas pozivam da uvijek iznova &scaron;to vi&scaron;e žeđate za ljubavlju, vjerom i nadom. Jedini izvor s kojeg možete piti je pouzdanje u Boga, moga Sina. Djeco moja, u momentima nemira i odricanja vi samo tražite lice moga Sina. Vi samo živite Njegove riječi i ne bojte se. Molite i ljubite iskrenim osjećajima, dobrim djelima i pomozite da se svijet promijeni i moje srce pobijedi. Kao i moj Sin i ja vam kažem ljubite jedni druge jer bez ljubavi nema spasenja.</em></strong><br /><strong><em>Hvala vam djeco moja!</em></strong>"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirjana Soldo ovako je napisala u svojoj knjizi &bdquo;MOJE SRCE ĆE POBIJEDITI&ldquo; (Matica hrvatska Čitluk, 2016., str. 142.):</p> &bdquo;<em>Gospa mi je dala i jedan dragocjeni dar. Rekla mi je kako će mi se ukazivati jednom godi&scaron;nje, 18. ožujka, do kraja mog života. Dan 18. ožujak je moj rođendan, ali Gospa nije izabrala taj datum iz toga razloga. Za nju se moj rođendan ne razlikuje od bilo čijega rođendana. Tek kada se stvari koje se nalaze u tajnama počnu odvijati, svijet će razumjeti za&scaron;to je Ona izabrala 18. ožujak, a značenje toga datuma bit će svima jasno.</em>&ldquo;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p>Podsjetimo se prvog Mirjaninog iskustva, kako ističe, bolnog i koje joj je ostalo na pameti kad joj je Gospa tog Božića 1982.g. rekla da neće imati redovitog ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<em>Prvih mjesec dana bilo mi je zaista te&scaron;ko. Na to me je i Gospa upozorila. Zapadala sam u te&scaron;ka poti&scaron;tena stanja (poti&scaron;tenost). Sve sam izbjegavala, zatvarala se u svoju sobu, gdje sam uvijek Gospu čekala. Plakala sam i zvala je. Osjećala sam njezinu pomoć i čekala kad će doći moj rođendan</em>...", otkrila je tada Mirjana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je te godine već nagovijestila svoj odlazak riječima &scaron;to je potvrdila drugi put i danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<em>Mirjana, izabrala sam te i rekla ti sve potrebno. Prenijela sam i na tebe mnoge strahote koje treba da dostojno nosi&scaron;. Misli na mene i na to koliko i ja zbog toga suza prolijem. Uvijek treba&scaron; biti hrabra. Brzo si shvatila moje poruke, a tako mora&scaron; shvatiti da i ja moram otići. Budi hrabra..</em>.!"</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Mirjana je do sada u sebi slu&scaron;ala Gospin glas, ponekada je i vidjela te je s njom molila za nevjernike.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>medjugorje-info.com</strong></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-darren-i-vidjelica-mirjana.jpgPrije sna: Molitva za oslobođenje od strahahttp://grude.com/clanak/?i=173918173918Grude.com - klik u svijetWed, 18 Mar 2020 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovim vremenima kada dopuštamo da strah preuzme naše misli molitva nam je potrebna više nego ikad. Stoga, izmolite prije spavanja molitvu za oslobođenje od straha.<div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid"> <div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12"> <div class="vc_column-inner"> <div class="wpb_wrapper"> <div class="wpb_text_column wpb_content_element "> <div class="wpb_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Oslobodi me, Gospodine, od svake vrste straha.<br />Oslobodi me straha da ni&scaron;ta ne vrijedim<br />i da nisam dovoljno sposoban.<br />Oslobodi me straha da neću biti voljen<br />ili da ću biti odbačen i neprihvaćen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oslobodi me straha od samoće, bolesti i smrti.<br />Molim Te, oslobodi me straha od ljudi<br />i straha da sam lo&scaron;iji i slabiji od drugih.<br />Oslobodi me straha da će mi se ne&scaron;to lo&scaron;e dogoditi<br />i da neću uspjeti u svojim poslovima.<br />Oslobodi me straha od progonstva zbog svjedočenja<br />i vodi me po Duhu Svetom da živim po Tvojoj volji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ohrabri me da se ne bojim istine i da je uvijek govorim.<br />Ovo molim uzdajući se u moćni zagovor<br />Majke Božje Žalosne, te u snazi i moći Isusa Krista,<br />koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor: <a href="http://www.laudato.hr">Laudato.hr</a></p> </div> </div> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-molitva.jpg86 godina križ na Križevcu svjedoči molitvamahttp://grude.com/clanak/?i=173897173897Grude.com - klik u svijetTue, 17 Mar 2020 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-krizni_put_krizevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer se navršilo 86 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>Ideju tada&scaron;njeg župnika fra Bernardina Smoljana o izgradnji križa na brdu &Scaron;ipovac (nazvanog tako po brojnim divljim &scaron;ipcima koji na njemu rastu), u spomen na 1900. obljetnicu muke i smrti Isusove (33.-1933.) župljani su radosno prihvatili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz neviđen trud i novčane priloge križ je podignut 1934. godine. Od odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) do dovr&scaron;etka njegove izgradnje protekla su samo 52 dana. A gradio se od 12. veljače do 10. ožujka 1934. godine, pi&scaron;e medjugorje-info.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sjeci&scaron;tu dvaju krakova križa ''uzidane su svete moći'' koje je župnik ''dobio ad hoc iz Rima''. Nakon toga župnik je zamolio biskupa Mi&scaron;ića da mu dopusti jednoga radnog dana blagosloviti križ, &scaron;to je biskup rado učinio. Križ je blagoslovljen u petak 16. ožujka 1934. godine, a župnik je zapisao kako se ''vijest o podignuću spomenika pro&scaron;irila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će vi&scaron;e doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 16. ožujka u 9 sati po&scaron;la je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uze&scaron;e uče&scaron;ća Trećari pod zastavom bratov&scaron;tine Imena Isusova s barjakom, &scaron;kolska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, molenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mno&scaron;tva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (&hellip;) U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime &Scaron;ipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj'', napisao je župnik u svom izvje&scaron;ću, a 1988. godine, nakon Velike Gospe, započela je temeljita obnova križa na Križevcu. Uređena je betonska podloga, obnovljen križ i prostor oko njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Križevac je već ranije obogaćen Križnim putem, koji je izradio talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. On je u svom atelieru izradio petnaest postaja Križnoga puta, a neki talijanski industrijalci financirali su odlijevanje u bronci. Postaje su u Međugorje stigle u jesen 1987. godine, ali su vlasti tek kasnije dopustile njihovo postavljanje uz brdo. U tome su pomagali župljani. ''To je doista pravo umjetničko obogaćenje puta prema Križevcu i pravi motiv za jo&scaron; predanije moljenje i pobožnost prema Isusu Patniku. Obogaćenje sadržaja u Međugorju. Lijep dar ovoj župi, a ujedno i hodočasnicima'', stoji na stranicama Kronike župe Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je Križevac neizostavna postaja mnogih međugorskih hodočasnika iz cijelog svijeta, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju i redovitu pobožnost Križnoga puta. Svaki kamen do vrha Križevca izlizan je i tako živo svjedoči molitvama, zahvalama, zavjetima&hellip; milijuna hodočasnika koji su se popeli na ovo brdo iznad Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa na Križevcu tradicionalno se slavi svake godine prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe (8. rujan) kada se u Međugorju proslavlja blagdan Uzvi&scaron;enja svetog Križa. Ove godine to će biti 13. rujna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-krizni_put_krizevac.jpgKoordinacija štovatelja Božjega milosrđa: Poziv na molitvu u 15 ili u 20 satihttp://grude.com/clanak/?i=173870173870Grude.com - klik u svijetMon, 16 Mar 2020 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogo smo puta posljednjih godina upozoravani kako od naših pastira – proroka, tako i od brojnih proorčanskih objava po kojima je Krist raširenih ruku pozivao svijet na obraćenje, da smo mi ljudi, a posebno oni odani Bogu, ni manje ni više nego u duhovnom ratu te da je potrebno boriti se.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su slu&scaron;ali, ali velika većina ljudi odmahivala je rukom na upozorenja. Sad je do&scaron;ao trenutak da shvatimo krhkost svijeta koji živi bez Boga. Do&scaron;ao je trenutak da shvatimo da sve &scaron;to je bilo jučer ne mora biti i sutra. Do&scaron;ao je trenutak mobilizacije čitavog vjerničkog svijeta koji bi poput Abrahama trebao podigći ruke i vapiti Gospodina milost za sav Božji narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od tih upozorenja svakako je i upozorenje milosrdnog Isusa koji nam je preko svete Faustine Kowalske objavio da je njegovo milosrđe jedina slamka spasa za ovo čovječanstvo te da čovječnastvo neće naći mir sve dok se s pouzdanjem ne obrati Njegovom milosrđu!</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sad je trenutak za to i od strane &scaron;tovatelja milosrdnog Isusa pozvani smo na molitvenu mobilizaciju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Čovječanstvo neće naći mira dok se s pouzdanjem ne obrati mome milosrđu.</strong>
(Isus sv. Faustini, Dn. 300).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Naime, koordinacija &scaron;tovatelja Božjega milosrđa i bozjemilosrdje.net pozivaju na svakodnevnu molitvu krunice Božjega milosrđa do svetkovine Božjega milosrđa, 19. travnja 2020. godine.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moliti se može pojedinačno ili u obiteljima u 15 ili u 20 sati, ovisno o mogućnostima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ohrabreni obećanjem Milosrdnog Isusa sv. Faustini Kowalskoj: &bdquo;O, kako ću velike milosti udijeliti ljudima koji budu molili ovu krunicu&hellip;&ldquo; (Dn 848) molit će se za milost prestanka po&scaron;asti koronavirusa, ozdravljenje bolesnih, snagu i ustrajnost medicinskom osoblju i svima koji ulažu napore u svladavanju životnih te&scaron;koća nastalih &scaron;irenjem bolesti, za zajedni&scaron;tvo, jakost i svetost Crkve u ovim te&scaron;kim vremenima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moliti se može u Satu Milosrđa i uz Hrvatski katolički radio, Radio Mariju ili Radio Mir-Međugorje, kao i uz izravni video prijenos pobožnosti iz sveti&scaron;ta Božjeg milosrđa u Krakovu putem internetske stranice bozjemilosrdje.net.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgVlč Majić: Drinovci pokazali da ih ništa ne može spriječiti u zahvalnoj ljubavi prema Boguhttp://grude.com/clanak/?i=173853173853Grude.com - klik u svijetSun, 15 Mar 2020 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-15-20-drinovci-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župnoj crkvi sv. Mihovila u Drinovcima u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, na Treću korizmenu nedjelju 15. ožujka slavljeno je središnje euharistijsko slavlje korizmene akcije Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“.<p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje u Drinovcima okupilo je i djelatnike svih Caritasa u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije vlč Željko Majić zahvalio je svima koji su kroz proteklo vrijeme pratili Caritas i karitativne djelatnosti. - Župa Drinovci je pokazala da je ni&scaron;ta ne može spriječiti u onoj zahvalnoj ljubavi prema Bogu. Neka dobri Bog prati sve nas i sačuva od svakoga zla, te nam dadne srce puno dobrote ispunjeno evanđeoskom ljubavlju - kazao je vlč Majić koji je jo&scaron; jednom pokazao da ne zaboravlja svoj rodni kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svetoj misi pjevao je Mje&scaron;oviti župni zbor Sveti Mihovil. Misu je predvodio biskup dijela Mostarsko - duvanjske biskupije Ratko Perić koji nije bio planiran, ali zbog svega &scaron;to se događa oko koronavirusa u Drinovce nije mogao doći varaždinski biskup Bože Rado&scaron; koji je trebao predvoditi ovu svetu misu. Stoga su, jer nije bilo biskupa iz Hrvatske, umjesto državne televizije HRT-a svetu misu prenosili Laudato i RTV Herceg Bosne, a u svijet je poslana lijepa slika iz Drinovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalu svima koji su sudjelovali u ovom divnom programu u Drinovcima uputio je župnik fra Josip Mioč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom vrijednom događaju za općinu Grude nazočio je i grudski načelnik Ljubo Grizelj</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-15-20-drinovci-3.jpgPapa Franjo: Neka pastiri ne dopuste da se Božji narod osjeti napuštenimhttp://grude.com/clanak/?i=173829173829Grude.com - klik u svijetSat, 14 Mar 2020 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na misi slavljenoj u Domu svete Marte papa Franjo je molio za bolesne, ali i za pastire, da primjene mjere koje neće Božji narod ostaviti samim, te da ga prate utjehom Riječi Božje, sakramenata i molitve..<p><br />Na petoj misi u izravnom prijenosu putem streaminga, iz kapele Doma svete Marte, točno na sedmu obljetnicu izbora na papinsko prijestolje, papa Franjo je ponovno pozvao na molitvu za zaražene koronavirusom, ali je posebno molio i za pastire. Ovih se dana sjedinjujemo s bolesnima i s obiteljima, koji trpe zbog te pandemije &ndash; rekao je Papa te dodao &ndash; Danas bih također želio moliti za pastire koji u ovoj krizi moraju pratiti Božji narod. Neka im Gospodin dade snage i sposobnosti da izaberu najbolja sredstva kako bi pomogli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drastične mjere nisu uvijek dobre, zbog toga molimo da Duh Sveti dade pastirima sposobnost i pastoralno razlučivanje kako bi poduzeli mjere koje neće ostaviti samim sveti vjerni Božji puk. Kako bi Božji narod osjećao da ga pastiri prate, te kako bi osjetio utjehu Riječi Božje, sakramenata i molitve &ndash; rekao je Papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo tu, naravno, ne misli na mjere koje su poduzele vlasti kako bi se zaustavila zaraza, izbjegavajući javna okupljanja, nego se obraća pastirima, da vode računa o potrebama vjernikā kojima je, u ovom tako dramatičnom trenutku, potrebna duhovna pratnja. U propovijedi je, komentirajući dana&scaron;nja liturgijska čitanja, a posebno prispodobu o vinogradarima ubojicama, govorio o nevjernosti savezu onoga tko si prisvoji Božji dar bogatstva, otvorenosti i blagoslova, te ga pretvori u doktrinu (Mt 21, 33-43.45-46).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oba su dana&scaron;nja čitanja proročanstvo muke Gospodnje. Josip, prodan kao rob za dvadeset srebrnika, i predan poganima, te Isusova prispodoba koja simbolično govori o ubojstvu Sina &ndash; rekao je Papa te podsjetio &ndash; To je priča o čovjeku koji je imao teren na kojemu je posadio vinograd, ogradio ga ogradom, iskopao u njemu tijesak te podigao kulu, a onda ga iznajmio vinogradarima i otputovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je Božji narod. Gospodin je izabrao taj narod, bio je to izbor tih ljudi. To je narod izbora &ndash; napomenuo je i dodao &ndash; Tu je i obećanje: &bdquo;Idite naprijed. Ti si moj narod&ldquo;, obećanje dano Abrahamu. Kao i savez sklopljen na Sinaju. Narod treba uvijek čuvati u sjećanju izbor, to da je izabrani narod, kao i obećanje kako bi u nadi gledao naprijed, te savez kako bi svakoga dana živio vjernost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u toj se prispodobi dogodilo to da su, kada se približilo vrijeme plodova, ti ljudi zaboravili da nisu gospodari: &bdquo;A vinogradari pograbi&scaron;e njegove sluge pa jednoga istuko&scaron;e, drugog ubi&scaron;e, a trećega kamenova&scaron;e. I opet posla druge sluge, vi&scaron;e njih nego prije, ali oni i s njima postupi&scaron;e jednako&ldquo;. Isus tu pokazuje kako su zakonoznanci postupali prema prorocima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Naposljetku posla k njima sina svoga&ldquo;, misleći da će imati po&scaron;tovanja prema njegovu sinu. &bdquo;Ali kad vinogradari ugledaju sina, reko&scaron;e među sobom: 'Ovo je ba&scaron;tinik! Hajde da ga ubijemo i imat ćemo ba&scaron;tinu njegovu!' Ukrali su ba&scaron;tinu. Priča je to o nevjernosti izboru, nevjernosti obećanju, nevjernosti savezu. Izbor, obećanje, savez, dar su Božji. Nevjera Božjem daru. To znači ne shvatiti da je to dar i uzeti ga kao vlasni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti su si ljudi prisvojili dar, li&scaron;ili ga obilježja dara kako bi ga pretvorili u svoje vlasni&scaron;tvo. Tako je dar, koji je bogatstvo, otvorenost i blagoslov, zatvoren, zatočen u doktrinu brojnih zakona. Tako je ideologiziran. Tako je dar izgubio svoju narav dara; zavr&scaron;io je u ideologiji. Vi&scaron;e od svega u moralističkoj ideologiji punoj propisa, čak i smije&scaron;noj jer se za svaku stvar služi kazuistikom &ndash; primijetio je Papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je veliki grijeh. Da zaboravljamo da se s&acirc;m Bog učinio darom za nas, da nam je Bog to dao kao dar, te da, zaboravljajući to, postajemo gospodari. Obećanje vi&scaron;e nije obećanje, izbor nije vi&scaron;e izbor ako kažemo: 'Savez tumačen po mom mi&scaron;ljenju, ideologiziran' &ndash; istaknuo je Papa. U tom pona&scaron;anju, u Evanđelju, možda vidim početak klerikalizma, koji je izopačenost, &ndash; dodao je &ndash; koji uvijek niječe besplatni Božji izbor, besplatni Božji savez, besplatno Božje obećanje. Zaboravlja besplatnost objave, zaboravlja da se Bog očitovao kao dar, učinio se darom za nas, a mi ga moramo ponovno dati, pokazati ga drugima kao dar, a ne kao svoje vlasni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klerikalizam se nije pojavio ovih dana, krutost nije stvar ovih dana, bilo je toga i u Isusovo vrijeme &ndash; napomenuo je Papa. Isus potom ide dalje, obja&scaron;njavajući prispodobe, i dolazi do 23. poglavlja s osudom, gdje se vidi Božji gnjev prema onima koji dar uzimaju kao vlasni&scaron;tvo i svoje bogatstvo svode na ideolo&scaron;ku tvrdoglavost svojega uma. Molimo danas Gospodina za milost da dar primimo kao dar, i da ga prenosimo kao dar, a ne kao vlasni&scaron;tvo, ne na sekta&scaron;ki način, ne na kruti način, ne na klerikalistički način &ndash; istaknuo je na kraju papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpgIZMOLITE MOLITVU PAPE FRANJE: Ne preziri vapaje nas koji smo stavljeni na kušnjuhttp://grude.com/clanak/?i=173824173824Grude.com - klik u svijetSat, 14 Mar 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva pape Franje Djevici Mariji, Zdravlju bolesnih, u opasnosti od koronavirusa<p>&nbsp;</p> <p>Marijo, ti bez prestanka sjaji&scaron; tijekom na&scaron;eg putovanja kao znak spasenja i nade. Povjeravamo ti sebe, Zdravlje bolesnih, koja si kraj Križa bila blizu Isusove patnje, čuvajući čvrstom svoju vjeru. Ti, &bdquo;Spasiteljice naroda Rima&ldquo; zna&scaron; &scaron;to nam je potrebno i vjerujemo da će&scaron; osigurati sve &scaron;to nam treba tako da se, kao i u Kani Galilejskoj, radost i slavlje mogu iznova vratiti nakon ovog trenutka ku&scaron;nje. Pomozi nam, Majko Božje Ljubavi, da se suobličimo Očevoj volji i da činimo sve &scaron;to nam Isus govori, On koji je preuzeo na&scaron;e patnje na sebe, ponio na&scaron;e boli, da bi nas po Križu doveo do radosti Uskrsnuća. Tražimo utoči&scaron;te pod tvojom za&scaron;titom, o sveta Majko Božja. Ne preziri na&scaron;e vapaje &ndash; nas koji smo stavljeni na ku&scaron;nju &ndash; i izbavi nas od svake opasnosti. O slavna i blagoslovljena Djevice! Amen</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgGospodin mi je pomoćnik, ja ne strahujem: što mi tko može?http://grude.com/clanak/?i=173788173788Grude.com - klik u svijetWed, 11 Mar 2020 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ništa nas i nitko neće ugrabiti iz Božjih ruku, zato što ništa i nitko ne može pobijediti Njega.<p>&nbsp;</p> <p>Mi služimo i vjerujemo Bogu koji je vrlo moćan. Pokriveni smo Njegovim krilima kamo god krenemo. Moramo se samo pouzdati u Njega i tražiti Njegovu vječnu ljubav i za&scaron;titu. Ovca je uvijek sigurna u rukama dobrog pastira; isto tako smo mi sigurni u rukama Svemogućeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>&ldquo;Evo dolazi čas i već je do&scaron;ao: raspr&scaron;it ćete se svaki na svoju stranu i mene ostaviti sama. No ja nisam sam jer Otac je sa mnom.&rdquo; (Ivan 16, 32)</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus se spremao ići na križ kako bi platio za grijeh čovječanstva kada je ove riječi izgovorio svojim učenicima. Trebao se suočiti s najmračnijim vremenom svog života. Njegovi najbliži okrenuli su mu leđa. Možete li zamisliti kakav je pritisak tada osjećao? Pa ipak, znao je da nije sam, jer je njegov Ot</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda ste se ponekad u životu osjećali sasvim sami. Svi koji su trebali biti uz vas, okrenuli su vam leđa i ostavili vas da se suočite s te&scaron;kom situacijom. Ali kao &scaron;to je Isus vjerovao da ne ide sam kroz život, tako i mi trebamo vjerovati. Kao djeca Božja, nanovo rođena po vjeri u uskrslog Isusa, možemo bez sumnje znati da se ne suočavamo sami sa životnim pritiscima. Na&scaron; Otac je s nama po Duhu Svetom koji uvijek prebiva u nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ta on je rekao: &ldquo;Ne, neću te napustiti i neću te ostaviti.&rdquo; Zato možemo pouzdano reći: Gospodin mi je pomoćnik, ja ne strahujem: &scaron;to mi tko može? (Hebrejima 13, 5b-6)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog je obećao da će biti s nama, hodati s nama kroz životne pritiske i pružiti nam pomoć koja nam je potrebna u pravo vrijeme. Ne trebamo se bojati onoga &scaron;to slijedi. Isus je rekao da ćemo u ovom svijetu imate nevolje, ali da je On pobijedio svijet. U njemu imamo mir i snagu, čak i usred životnih oluja. On je s nama. Nikad nismo sami!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&ldquo;Otac moj, koji mi ih dade, veći je od svih i nitko ih ne može ugrabiti iz ruke Očeve.&rdquo; (Ivan 10, 29)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se vi&scaron;e ne bojimo: na&scaron; je život već spa&scaron;en od propasti. Ni&scaron;ta nas i nitko neće ugrabiti iz Njegovih ruku, zato &scaron;to ni&scaron;ta i nitko ne može pobijediti Njega. Zli, veliki neprijatelj Boga i njegovih stvorenja, poku&scaron;ava nas na mnoge načine otrgnuti od vječnoga života. Ali zli ne može ni&scaron;ta ako mu mi ne otvorimo vrata vlastite du&scaron;e, povodeći se za njegovim prijevarnim laskanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držite se Gospoda, vjerujte Njemu i iskusit ćete mir i sigurnost. On je uvijek uz vas! On se bori za vas!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vinko Ki&scaron;/<a href="https://www.novizivot.net/sigurni-u-bozjim-rukama/" target="_blank">Novi život</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-pasija.jpgPoruka fra Slavka Barbarića: Svoje križeve i muke nosite s ljubavljuhttp://grude.com/clanak/?i=173771173771Grude.com - klik u svijetWed, 11 Mar 2020 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-fra-slavko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Korizma je vrijeme kad se sjećamo Kristove ljubavi s kojom trpi za nas.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>Prilika je da&nbsp;shvatimo kako trpljenje po sebi&nbsp;nije donijelo ni zaslužilo spasenje, nego ljubav kojom je Krist&nbsp;podnio svoju muku i svoj križ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to djela pomoći drugima&nbsp;postaju djelima milosrđa, tek&nbsp;kad se čine radosno, ponizno,&nbsp;s ljubavlju i iz ljubavi, tako i&nbsp;pitanje križa postaje otkupiteljskom patnjom kad se križ nosi&nbsp;s ljubavlju. Kristova opomena&nbsp;jeruzalemskim ženama da ne&nbsp;plaču nad njim nego nad sobom i svojim sinovima, kojima&nbsp;je potrebno obraćenje, odgovor&nbsp;je nama svima. Mi ne slavimo&nbsp;korizmu niti se sjećamo muke&nbsp;Kristove da bismo oplakivali&nbsp;ono &scaron;to je on pretrpio, nego da&nbsp;obnovimo svoju ljubav prema&nbsp;njemu.</p> <p>&nbsp;</p> Slavimo korizmu da dobijemo novi poticaj za rast u&nbsp;ljubavi kako bismo mogli svoje&nbsp;križeve i svoje muke nositi s&nbsp;ljubavlju.</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p>Jer bez ljubavi one neće imati onu vrijednost koju&nbsp;trebaju imati. A to bi bio pravi&nbsp;gubitak. Korizma je vrijeme&nbsp;obnove, vrijeme obraćenja i&nbsp;vraćanja, vrijeme buđenja iz&nbsp;smrtonosnoga sna, a uvijek na&nbsp;novi život i za novi život po&nbsp;ljubavi. Vrijeme korizme počinje zimi, a zavr&scaron;ava proljećem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počinje mukom, a zavr&scaron;ava&nbsp;uskrsnućem."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Glasnik mira/Medjugorje-info.com</strong></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-fra-slavko.jpgVINKO ĆEMERAŠ: BEZ FRA MILE VLAŠIĆA JA NE BIH BIO TU GDJE SAM SADAhttp://grude.com/clanak/?i=173739173739Grude.com - klik u svijetSun, 08 Mar 2020 19:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-08-framile-vinko.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”Moja poruka, a ujedno i savjet mladima iz Čapljine definitivno bi bili da par godina sviraju u Gelenderima. Bez fra Mile, sviranja s njim i njegovih savjeta, ni ja ne bih bio tu gdje sam sada."<p>&nbsp;</p> <p>To su riječi trenutno najveće glazbene zvijezde u Hrvatskoj, pobjednika The Voicea Vinka Ćemera&scaron;a koje je izgovorio nedavno za <a href="https://caportal.net/2020/01/07/vinko-cemeras-the-voice-sva-4-glasa-od-zirija-mogao-sam-sanjati-samo-u-najludim-snovima/" target="_blank">Čapljinski portal</a>, a gdje se osvrnuo i na fra Milu Vla&scaron;ića čiji je rad na duhovnom životu ljudi i rad s mladima u Čapljini za primjer u puno &scaron;irim okvirima od Čapljine i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko god pojedine strukture iz Crkve u Hercegovini željele ugu&scaron;iti istinu i otjerati franjevce u ropotarnicu povijesti lomeći kičmu Čapljini, Grudama, &Scaron;irokom Brijegu, Mostaru i drugim stoljetnim vjerskim sredi&scaron;tima u kojima djeluju franjevački mučenici, istina uvijek nađe put s neba do zemlje i nađe ljude koji će je promovirati. Takav je i Vinko Ćemera&scaron; - THE VOICE.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku pogledajte i poslu&scaron;ajte njegovu najnoviju, studijsku izvedbu pjesme "Pelin i med".</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/2w1tv-vcpkU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-08-framile-vinko.pngTisuće mladih na duhovnom seminaru fra Marija Knezovićahttp://grude.com/clanak/?i=173722173722Grude.com - klik u svijetFri, 06 Mar 2020 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-06-seminar-kocerin2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kroz tri večeri, od 3. do 5. ožujka, tisuće vjernika iz Hercegovine i južnih dijelova Hrvatske sudjelovalo je na Kočerinu na duhovnom seminaru koji se odvijao pod naslovom ''Brak, obitelj, mladi i spolnost pred izazovom vremena''. <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj seminara je bio dr. fra Mario Knezović, kočerinski župnik. ''I sami primjećujete kako se vr&scaron;i svojevrsni dru&scaron;tveni i državni udar na brak, obitelj, mlade i zdrav spolni život&ldquo;, naglasio je predavač. Kroz tri večeri fra Mario je posebno istaknuo teze kako očuvati brak u skladu, koje su uloge mu&scaron;karca i žene, kako vratiti obiteljsko zajedni&scaron;tvo i izliječiti obiteljske rane i sukobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o profilima i razlikama, te sličnostima mu&scaron;karca i žene predavač je naglasio kako mu&scaron;karci najče&scaron;će svoj identitet i uspjeh pronalaze u učinkovitosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U stresnim situacijama, mu&scaron;karci nerado traže pomoć žene, već se povlače u puževu kućicu samodostatnosti ili u sportu, novinama i televiziji traže razonodu/utjehu. Suočeni s problemima, izbjegavaju brojne rasprave i otvaranje kriznih tema'', istaknuo je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane ženski pojam samosvijesti i samoostvarenja polazi od uvjerenja kako su međuljudski odnosi kudikamo važniji nego posao i tehnička dostignuća. Za njih je, kako se čulo, važno da nekome pripadaju i otklone strah da će biti zanemarene i zapostavljene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druge večeri voditelj duhovne obnove je govorio o modelima i načinim komunikacije u braku, obitelji, te odnosa mladih i roditelja. Ističući važnost dvosmjerne komunikacije, te neizostavnoga vremena, povjerenja i iskrenosti u dijalogu, fra Mario je kazao da je &bdquo;komunikacija poput uzvodnoga plivanja, te&scaron;ka, ali moguća, jer ukoliko stanete nazadujete&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasiv&scaron;i kako je u komunikaciji važna mudrost prve rečenice koja treba biti pozitivno intonirana, istaknuto je da put do srca dolazi po komunikaciji koja je poput procesa cirkulacije krvi kroz srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće večeri, kad je program zavr&scaron;io euharistijskim klanjanjem, fra Mario je govorio o spolnom životu mladih, predbračnoj čistoći, vjernosti u braku i preljubu. Citirajući Franklina koji je kazao ''tamo gdje je brak bez ljubavi, bit će ljubavi bez braka'', predavač je jasno naglasio da je preljub potajni razvod.<br />Govoreći o važnosti predbračne čistoće čulo se koji su razlozi zbog koji je važno živjeti predbračnu suzdržanost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dragi mladi, iskrena ljubav će vas u vijek dovesti do seksa, ali vas seks nikada neće dovesti do iskrene ljubavi'', zato ne žurite u spolne odnose koji će vam puno vi&scaron;e odnijeti, a osim grižnje savjesti, ni&scaron;ta vam neće dati, zaključio je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom tri večeri seminar je pohodilo oko četiri tisuće vjernika, a pjevanjem su susrete obogatili Jelena i Marija Sesar, Roland i Ivan Musa, te Frama s Kočerina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-06-seminar-kocerin2020.jpgVIDEO Fra Bože Radoš: Blagoslovljena voda smeta demonu, koronavirus djelo je sotonehttp://grude.com/clanak/?i=173691173691Grude.com - klik u svijetWed, 04 Mar 2020 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-29-fra_boze_rados.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Bože Radoš iz Čapljine jedan je od aktivnijih svećenika na društvenim mrežama. Ovog puta na meti mu se našla pompa oko koronavirusa.<p>&nbsp;</p> <p>"Možete vidjeti svakim danom kako demon postaje sve drskiji i sve otvorenije napada katoličanstvo i katoličanstvo, napada Crkvu i vjernike u Isusa Krista. Najbolji primjer je to &scaron;to sinoć mediji vele da je koronavirus nastao u nekoj kr&scaron;ćanskoj sekti koja je u Indiji. Zamislite drskosti te đavolje gluposti. Kao da ti ljudi tamo, ne ulazeći u neke dubinske stavove, kao da oni imaju laboratorije u kojima su proizveli taj virus. Ne čini to demon bez veze preko svojih medija i demona novinara, jer treba napasti kr&scaron;ćanstvo, treba napasti Isusa, uvijek je on bio glavni cilj", započeo je Rado&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se i na biskupa koji je rekao da treba izbaciti blagoslovljenu vodu iz kamenica. "Onda najgluplje &scaron;to može biti je kada jedan biskup, koji je svoju doktorsku disertaciju napisao tako da je jedan ugledni doktor za nju rekao da i dite u osnovnoj &scaron;koli može bolje od njega sastaviti, odluči da bi se kao za&scaron;tita od koronavirusa trebalo izbaciti blagoslovljenu vodu iz kamenica. Svatko zna da voda čisti i da sebi ne sadržava nikakve viruse, ni obična, a kamoli blagoslovljena. Ali demonu smeta blagoslovljena voda jer ona je moćno sredstvo protiv demona i njegovih moći, pa i protiv moći koronavirusa", uvjeren je fratar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da demonu smetaju i posvećene hostije i pričest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"I onda dodir hostije na ruku, da ne bude ono kako treba, na jezik, kako smo učili jer posvećena svećenička ruka ipak ima svoju ulogu. Vele da trebamo rukavice staviti na ruke svećeniku kako bi priče&scaron;ćivao, kako bi ismijali i svećenika i posvećene svećeničke ruke i boga i viru i sve one svetinje koje su vrijedile sve do danas. Danas u crkvi imamo biskupe i svećenike koje su du&scaron;e đavlu dali i rade za njega, a đavao ih obilato nagrađuje položajima, moći, imanjem...", napominje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Demon je postao drzak, no nije jak jer se boji svih koji Isusa u srcu iskreno ljube, dodaje Rado&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Demon je glup, a jo&scaron; je vi&scaron;e glup ako misli da su Božja djeca glupa, Božja djeca će uvijek surađivati s Božjim duhom", poručio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border:none;overflow:hidden" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F1077230622384183%2Fvideos%2F1084104855274115%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=1179&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1179"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-29-fra_boze_rados.jpgJim Caviezel: Svijet treba hrabre ratnike, svjedočite svoju vjeru bez stida!http://grude.com/clanak/?i=173687173687Grude.com - klik u svijetTue, 03 Mar 2020 22:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-jim-caveziel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Ime Savao znači velik, ime Pavao znači malen. Za vrijeme snimanja saznao sam da promjenom jednog malog slova možemo postati veliki u Božjim očima…“<p>&nbsp;</p> <p>Tako je svoj govor studentima na Focusovoj SLS konferenciji započeo Jim Caviezel, glumac koji je najpoznatiji po ulozi Isusa Krista u Gibsonovoj &bdquo;Pasiji&ldquo;. Jim je progovorio o svom pozivu i ulozi Isusa Krista, koja je ostavila velik trag u njegovu životu. Studente je potaknuo i ohrabrio da budu ustrajni u življenju svoje vjere:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Neki sada mogu biti jadni, zbunjeni, nesigurni po pitanju budućnosti, povrijeđeni&hellip; Ovo nije trenutak za odustajanje ni popu&scaron;tanje&hellip; Kad sam bio gore, na križu, naučio sam da je u tom trpljenju na&scaron;e otkupljenje. Zapamtite: &lsquo;Sluga nije veći od svoga gospodara&rsquo;. Svijet treba hrabre ratnike (&hellip;), ratnike poput sv. Pavla i sv. Luke&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Hoću da imate hrabrosti istupiti u ovaj poganski svijet i bestidno svjedočite svoju vjeru u javnosti. Svijet treba hrabre ratnike, pokrenute svojom vjerom,ratnike poput sv. Pavla i sv. Luke, koji su riskirali svoje ime, svoju reutaciju kako bi svoju vjeru, svoju ljubav za Isusa unijelu u svijet. Bog poziva svakog pojedinog od vas, da učini velike stvari, ali kako mi reagiramo, odbacujemo ga kao neku metalnu mrlju,&hellip; Sad je vrijeme za ovaj nara&scaron;taj, da prihvatimo Božji poziv,&hellip;&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://rastimougospodinu.com/jim-caviezel-izadite-u-ovaj-poganski-svijet-i-svedocite-svoju-vjeru/" target="_blank"><em><strong>RastimouGospodinu.com</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-jim-caveziel.jpgPreminuo je BOŽIDAR ALIĆhttp://grude.com/clanak/?i=173676173676Grude.com - klik u svijetTue, 03 Mar 2020 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-03-bozidar-alic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božidar Alić preminuo je noćas, potvrdila nam je njegova supruga Sanda. Alić je imao 65 godina. Bio je hrvatski televizijski, filmski i kazališni glumac.<p>&nbsp;</p> <p>- Da, istina je. Sinoć je preminuo - u suzama je grcala gospođa Alić.</p> <p>Božidar Alić je rođen u Zagrebu 1954. godine. U rodnom gradu zavr&scaron;io je Akademiju dramske umjetnosti, a stručno se usavr&scaron;avao u Piccolo teatru u Milanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimio je oko tisuću radijskih drama, recitirao je na radiju brojne pjesnike. Glumio je u brojnim filmovima i serijama, a 2003. godine svoj je glas posudio Marlinu u "Potrazi za Nemom".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-03-bozidar-alic.jpegPOSUŠJE: Predstavljanje knjige ''Demografske promjene i njihov odraz na naselja ŽZH''http://grude.com/clanak/?i=173669173669Grude.com - klik u svijetMon, 02 Mar 2020 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-02-received_621597491970981.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večer će u glazbenom dijelu obogatiti učenici Osnovne glazbene škole Posušje.<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Udruge za promicanje kulture Apollo i općine Posu&scaron;je<br />6. ožujka s početkom u 19:30h u posu&scaron;koj kinodvorani upriličit će se promocija knjige Demografske promjene i njihov odraz na Naselja Županije Zapadnohercegovačke (1961. - 2011.) dr. sc. Jelice Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promotori:<br />mag. sc. soc. Jozo Kolobarić<br />dr. sc. Jelica Galić<br />prof. Ante Topić</p> <p><br />Večer će u glazbenom dijelu obogatiti učenici Osnovne glazbene &scaron;kole Posu&scaron;je pod dirigentskom palicom prof. Ljube Begića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-02-received_621597491970981.jpegVidjelica Marija: Sveta krunica će pobijediti koronavirushttp://grude.com/clanak/?i=173664173664Grude.com - klik u svijetMon, 02 Mar 2020 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je uobičajeno već duži niz godina, nakon susreta s Gospom i poruke koju Gospa daje za svijet svakog 25. u mjesecu, Marija Pavlović u razgovoru za Radio Mariu, prokomentira je netom izgovorenu Gospinu poruku. <p>&nbsp;</p> <p>Iz zadnjeg razgovora medjugorje-info.com izdvaja neka od njezinih razmi&scaron;ljanja u kojima se osvrnula i na koronavirus. "Uvjerenja sam da ova situacija neće dugo trajati, ali za nas to može biti početak novog života..." "Kad sam čula za ovaj koronavirus, pitala sam se: "Kako se možemo boriti protiv toga?". Kao &scaron;to nam samo ime virusa govori, držimo se krunice, držimo krunicu. Sveta krunica je pobijedila u tisućama navrata", navela je. "Krenimo s krunicom u na&scaron;im obiteljima. Neka nas Gospodin oslobodi tog straha...", rekla je. Isus je rekao da se određeni zli duhovi mogu odvratiti samo molitvom i postom", poručila je Marija Pavlović. "Također za ovaj virus počnimo se moliti i postiti... ", dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgNAKON OTKRIVENJA 10 MEĐUGORSKIH TAJNI SVIJET VIŠE NEĆE BITI ISTIhttp://grude.com/clanak/?i=173658173658Grude.com - klik u svijetMon, 02 Mar 2020 00:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostalo nam je manje od dvije godine – kazao je otac Livio Fanzaga, direktor talijanske Radio Marije u rujnu prošle godine, pričajući o 40. obljetnici Marijinih ukazanja u Međugorju. <p>&nbsp;</p> <p>Vratio se rečenici iz ukazanja Gospe od 2. rujna pro&scaron;le godine gdje je Gospa rekla: kao majka vam govorim da je krajnje vrijeme da kleknete pred mojim Sinom, da ga priznate svojim Bogom, sredi&scaron;tem svoga života.</p> <p style="text-align: justify;"><br />Otac Livio Fanzaga obja&scaron;njava kako je Gospa ovdje napomenula da je vremena sve manje, da vrijeme istječe, da nam vremena ponestaje.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Ja čvrsto vjerujem&rsquo;, prorokuje otac Livio, &lsquo;da će 40. godi&scaron;njica ukazanja u Međugorju biti ključna te da će se tada dogoditi otkrivenje međugorskih tajni&rsquo;. Sada smo pro&scaron;li 38. godi&scaron;njicu, znači imamo manje od dvije godine. &lsquo;Četrdeset godina, to je biblijska simbolika izraelskog naroda u pustinji&rsquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Najnovije poruke Marije u Međugorju ojačavaju to moje uvjerenje&rsquo;, kazao je tada svećenik citirajući i dio poruke koja navije&scaron;ta samo dio onoga &scaron;to će se tada dogoditi, &nbsp;od 25. srpnja ove godine gdje Gospa kaže: Dječice, doći će ku&scaron;nje i vi nećete biti jaki i grijeh će vladati, ali ako ste moji pobijedit ćete, jer va&scaron;e će utoči&scaron;te biti srce moga Sina Isusa.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Potvrdu da je u Međugorju riječ o 40 ključnih godina priprema prije nego se tajne otvore i svijet i svijet zaživi brojna upozorenja i promjene otac Livio vidi i u nebeskim spisima službenice Božje Luise Piccarrete kojoj je Isus objasnio simboliku broja 40.</p> <div id="wpipa-1362918-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1362918" data-variation="none">&nbsp;</div> <p style="text-align: justify;">Ovako Isus govori:</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Kćeri moja ti misli&scaron; da si slučajno nepokretna 40 i vi&scaron;e godina? Ne, ne. Broj četrdeset je uvijek značajan, budi pripravna na velike promjene. Četrdeset su godina Židovi lutali pustinjom nemoćni da pronađu obećanu zemlju, svoju domovinu. Nakon 40 godina oni su je prona&scaron;li. Ali kolika su mnoga čuda, kolike su milosti u to vrijeme dobili. Produljena žrtva ima vrlinu i snagu za ispunjenje velikih stvari za Boga. Ja sam četrdeset dana bio u pustinji prije nego sam iza&scaron;ao u javnost navije&scaron;tati Evanđelje, tj kraljevstvo Otkupljenja. Četrdeset sam dana ostavio nakon uskrsnuća kako bih stavio pečat na sva dobra Otkupljenja.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Naime, otac Livio govori o otkrivenju 10 tajni Međugorja, nakon kojih svijet vi&scaron;e neće biti isti! Uvjeren je da će se nakon 40 godina ukazanja dogoditi otkrivenje tih tajni te da smo kroz ovo razdoblje zapravo pripremani na ono &scaron;to slijedi iza toga. Sažetak svih međugorskih poruka je samo jedan: Djeco, vratite se mome Sinu Isusu Kristu i pomozite drugima da to učine!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za&scaron;to to Gospa već 38 godina ponavlja, vidjet ćemo kad se tajne konačno otvore, ako je vjerovati proro&scaron;tvu ovog svećenika, za manje od dvije godine!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Bog nas sve čuvao i blagoslovio!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Grude.com/Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpgMolitva pomaže u ozdravljenju, čak i ako drugi mole za bolesnehttp://grude.com/clanak/?i=173622173622Grude.com - klik u svijetFri, 28 Feb 2020 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-26-krunica-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Smrtnost pacijenata bila je najmanja kod bolesnika za koje su se neznanci molili i u isto vrijeme..<p><br />- Povijesno je čovjek sklon gledati na znanost i religiju kao na nepomirljive antagoniste... Tvrdim da je kozmički religijski osjećaj najjači i najplemenitiji poticaj za znanstvena istraživanja - napisao je Albert Einstein u knjizi 'Svijet kakvim ga ja vidim' (The World as I See It).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada ljudi sklope ruke i mole, njihovim tijelom prožima se mir, strahovi nestaju. Tijelo se puni pozitivnom energijom, a ista energija prenosi se i na druge, prenosi <strong>24sata.hr.</strong> Takvo stanje pozitivno djeluje ne samo na psihu, već i na fizičko zdravlje. I posjet nekom duhovnom mjestu ima sličan učinak, ljudsku nutrinu ispuni osjećaj spokoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici Sveučili&scaron;nog medicinskog centra Duke (Duke University Medical Cente) u SAD-u su se pozabavili ovo tematikom, zanimalo ih je ima li molitva utjecaj na zdravlje i kakvo. Priznali su i sami kako se radi o pomalo kontroverznom istraživanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozvali su ljude iz različitih vjerskih skupina diljem svijeta da se mole za dio od 748 bolesnika s bolesti koronarnih arterija. Dio njih je primao samo molitvu, dio terapiju slikama, muzikom i dodirom (MIT terapija), dio i molitvu i MIT terapiju, a jedan dio bolesnika samo standardnu medicinsku skrb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom su proučavali stanje pacijenata i do&scaron;li do nevjerojatnih zaključaka - molitva i MIT terapija najvi&scaron;e pomažu u ozdravljenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Molitve za bolesne i ozdravljenje na dodir spadaju među najče&scaron;će prakticirane ljekovite tradicije &scaron;irom svijeta - rekao je dr.med. Mitchell Krucoff, interventni kardiolog u Dukeu i vodeći autor studije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Opisao je i kako je istraživanje izgledalo</strong></p> <p>- Bolesnici su nasumično odabrani za svaku od dvije noetičke terapije ili standardnu njegu, stvarajući četiri skupine liječenja. Jedna skupina (189 pacijenata) primala je i posredničku molitvu i terapiju MIT-a (glazba za opu&scaron;tanje te terapija slikama i dodirom). Druga je skupina (182 pacijenta) primila samo posredničku molitvu, treća skupina (185 bolesnika) primila je samo terapiju MIT-om. Četvrta skupina (192 bolesnika) nije primila posredničku molitvu niti terapiju MIT-a. Interventni srčani postupci provedeni su prema standardnoj praksi svake institucije, a studija je zahtijevala &scaron;estomjesečno praćenje - opisao je na portalu DukeHealth.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako su pacijenti znali da se za njih mole grupe nepoznatih ljudi iz cijelog svijeta različitih vjera - budisti, muslimani, židovi, kr&scaron;ćani različitih vjerskih zajednica... MIT terapiju je provodio certificirani liječnik 40 minuta kod pacijentovog kreveta nakon upisa u bolnicu, ali prije koronarnog postupka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju istraživanja, &scaron;est mjeseci kasnije, do&scaron;li su do podataka o smrtnosti pacijenata. Ona je bila manja kod pacijenata koji su pro&scaron;li MIT terapiju, a apsolutno najmanja kod bolesnika za koje su se neznanci molili i u isto vrijeme su prolazili MIT terapiju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-26-krunica-molitva.jpgPosušje: U ožujku XII. Festival religiozne dramehttp://grude.com/clanak/?i=173607173607Grude.com - klik u svijetThu, 27 Feb 2020 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-27-posusje-festival-religioznadrama-plakat1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župa Bezgrješnog začeća BDM u Posušju, organizira XII. Festival religiozne drame.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj jedinstveni Festival, zahvaljujući interesu publike i kvalitetnim predstavama, ide naprijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kr&scaron;ćanska drama nije samo tema vezana uz kr&scaron;ćanstvo (dakle, Bog, sveci, svećenici, crkva na sceni) nego su u tim dramama vidljive afirmacije temeljnih kr&scaron;ćanskih vrijednosti (ljubav, služenje, poslu&scaron;nost) ali i specifična poruka koja ima četiri elementa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prvo:</strong> svijet koji prikazuju je dio Božjeg nauma i njime vlada milosrdni Bog;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>drugo:</strong> postoji dobro i zlo i svi znaju &scaron;to je to;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>treće:</strong> čovjek ima slobodu izbora (čak i kad se zlo vr&scaron;i nad njim i on to ne može spriječiti ima mogućnost izbora osvetiti se / mrziti ili oprostiti) i</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>četvrto:</strong> ako pogrije&scaron;i postoji izlaz jer svijetom vlada milosrdni Bog i poznat nam je način proči&scaron;ćenja grijeha i zla.&rdquo; (Sanja Nikčević).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj način, na&scaron;a župa, potiče novu evangelizaciju. Istovremeno potiče i usmjerava mlade da svoju energiju utro&scaron;e u plemenite svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve ljubitelje kazali&scaron;ta na ovaj Festival.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo prilike vidjeti četiri drame:</p> <p><strong>9. ožujka 2020.:</strong><br />&ldquo;Pomozi mi disati&rdquo; &ndash; Frama &Scaron;iroki Brijeg</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>16. ožujka 2020.:</strong><br />&ldquo;Dide, pobi&scaron;e nam fratre&rdquo; &ndash; FSR i Frama &Scaron;iroki Brijeg</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>23. ožujka 2020.:</strong><br />&ldquo;Sve va&scaron;e neka bude u ljubavi&rdquo; &ndash; Hrvatsko nadzemlje Split</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>30. ožujka 2020.:</strong><br />&ldquo;Isus čita novine&rdquo; &ndash; Frama Posu&scaron;je</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-27-posusje-festival-religioznadrama-plakat1.jpgNAJAVA: Predstava ''Dide, pobiše nam fratre!'' u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=173595173595Grude.com - klik u svijetWed, 26 Feb 2020 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-26-predstava-dide-pobise-nam-fratre.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo će biti premijera predstave u Zagrebu i Hrvatskoj, a o kvaliteti predstave najbolje govori činjenica da je u nepuna tri tjedna od premijere napunila nekoliko dvorana diljem Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Zavičajna zajednica &Scaron;iroki Brijeg u Zagrebu organizira izvođenje predstave "Dide, pobi&scaron;e nam fratre!" Predstava će se prikazati u subotu 29. veljače 2020. u 18:00 sati u velikoj dvorani Zvonimir u sklopu Doma hrvatske vojske na adresi Marka Stančića 6, 10000 Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavom izvođači, Franjevački svjetovni red i Frama &Scaron;iroki Brijeg, približavaju događaje od veljače do svibnja 1945. u &Scaron;irokom Brijegu, Mostaru i ostalim mjestima Hercegovine kada su počinjeni zločini nad fratrima i katoličkim pukom, a zavr&scaron;ava prikazom Križnog puta - Bleiburgom. Dramska radnja popraćena je kratkim filmovima, a većina dijaloga je na ikavici zapadne Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo će biti premijera predstave u Zagrebu i Hrvatskoj, a o kvaliteti predstave najbolje govori činjenica da je u nepuna tri tjedna od premijere napunila nekoliko dvorana diljem Hercegovine.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-26-20-02-26-predstava-dide-pobise-nam-fratre1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavu je napisala Mirela Lovrić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj strukovnoj &scaron;koli u &Scaron;irokom Brijegu. Pisana je na temelju svjedočenja preživjelih svjedoka, te po knjizi Joze Toma&scaron;evića Ko&scaron;ke &ndash; &bdquo;Istina o ubijenoj gimnaziji&ldquo;.<br />Drama je nagrađena na pro&scaron;logodi&scaron;njem natječaju Vicepostolature postupka mučeni&scaron;tva &bdquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&ldquo; u sklopu obilježavanja dana sjećanja na pobijene franjevce i puk &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trećari i frama&scaron;i zajedno su pripremali izvođenje drame te sugestijama nadopunili tekst prof. Lovrić. Duhovni asistenti fra Dane Karačić i fra Augustin Čorda&scaron; sve su pratili budnim okom, a točku na i stavio je prof. Andrija Zeljko koji se rado odazvao suradnji sa svjetovnim franjevcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dijalozi i scene iz 1945. ne ostavljaju nikoga ravnodu&scaron;nim jer većina Hercegovaca kroz glumce prepoznaje svoje ćaće i matere, babe i didove u ulogama. Glumci, iako amateri, predstavili su vrijeme i događaje na dostojanstven način. Spomenuto je svih 66 pobijenih franjevaca i sva mjesta stradanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog velikog interesa javnosti molimo posjetitelje da na vrijeme dođu na predstavu kako bi izbjegli gužvu. ZZ&Scaron;B svim posjetiteljima savjetuje da zbog manjka parkirnih mjesta u okolici doma HV koriste javni prijevoz ili vozila parkiraju u javnoj garaži Kvaternikov trg, te na javnom gradskom parkirali&scaron;tu &bdquo;Gredelj&ldquo; u Strojarskoj u blizini autobusnog kolodvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz za predstavu slobodan je za sve posjetitelje</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-26-predstava-dide-pobise-nam-fratre.jpgDan materinskog jezika i 100. obljetnica rođenja fra Blage Brkića obilježeni prigodnom markomhttp://grude.com/clanak/?i=173593173593Grude.com - klik u svijetWed, 26 Feb 2020 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-26-hpmostar-fdcfrablago2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na kiluba jezik preveo je Bibliju te katekizme i liturgijske knjige..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku kojom je obilježen Međunarodni dan materinskog jezika i 100. obljetnica rođenja fra Blage Brkića, prvog hercegovačkog franjevca misionara koji je stupio na tlo Afrike.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-26-20-02-26-hpmostar-300dpifrablago2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Blago Brkić rođen je 1920. u Rasnu (&Scaron;iroki Brijeg), a umro 26. 8. 2009. u &Scaron;irokom Brijegu. Za svećenika je zaređen 1943. u Mostaru. Godine 1968. sa skoro pedeset godina odlazi za misionara u Afriku i ostaje punih 25 godina. Djelovao je u Zairu u misiji Kayeye.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni dan materinskog jezika proglasio je UNESCO s ciljem unaprjeđivanja, učenja i razvoja materinskog jezika te njegovanja jezične i kulturne različitosti i vi&scaron;ejezičnosti. Djelujući kao misionar u Africi i prevodeći na kiluba jezik fra Blago Brkić znao je važnost propovijedanja Božje riječ na materinskom jeziku naroda u kojem je djelovao. Na kiluba jezik preveo je Bibliju te katekizme i liturgijske knjige, uz pomoć drugih hercegovačkih franjevaca misionara.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-26-20-02-26-hpmostar-arakfrablag2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja po&scaron;tanske marke je Petar Soldo. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-26-hpmostar-fdcfrablago2020.jpg HNK Mostar nastavlja suradnju sa studentimahttp://grude.com/clanak/?i=173587173587Grude.com - klik u svijetWed, 26 Feb 2020 05:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-26-sastanak_studentski_zbor_1_obr.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Studentskog zbora Željko Perković istaknuo je kako studenti pokazuju veliki interes za kazalište te se zahvalio na suradnji.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru organiziran je radni sastanak sa Studentskim zborom Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja i predsjednik Studentskog zbora Željko Perković razgovarali su o nastavku suradnje na projektu &bdquo;HNK Mostar za studente, studenti za HNK Mostar&ldquo;. Riječ je o projektu pokrenutom prije četiri godine s ciljem jačanja resursa dvije organizacije od iznimnog nacionalnog, znanstvenog i kulturnog značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini &ndash; Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske odnosno Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u okviru ovoga projekta svake se akademske godine odnosno kazali&scaron;ne sezone studentima Sveučili&scaron;ta u Mostaru besplatno podijeli 12.000 vaučera/ulaznica za predstave HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku razgovaralo se i o pro&scaron;irenju suradnje na način da će HNK Mostar, u okviru mogućnosti i raspoloživosti kapaciteta, pružiti svu moguću potporu Studentskom teatru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Suradnja koju ostvarujemo korisna je i jednima i drugima jer Kazali&scaron;te tako dobiva publiku koja nas motivira za rad na &scaron;to kvalitetnijim predstavama, a Sveučili&scaron;te ima dodanu vrijednost za svoje studente jer im je omogućeno besplatno gledanje predstava&rdquo;, kazao je Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Studentskog zbora Željko Perković istaknuo je kako studenti pokazuju veliki interes za kazali&scaron;te te se zahvalio na suradnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;HNK Mostar je jedna od rijetkih institucija u kojoj predstavnici Studentskog zbora imaju istinskog partnera koji se nikad nije oglu&scaron;io na njihove zamolbe, a suradnja je uvijek jednostavna i učinkovita&ldquo;, kazao je Perković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da su zalihe vaučera pri kraju, otiskana je nova serija kako studenti do kraja ove akademske godine ne bi ostali uskraćeni za besplatne ulaznice. Ovom prigodom ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja simbolično je uručio predsjedniku Studentskog zbora Željku Perkoviću vaučer sa serijskim brojem 1. Početkom iduće akademske godine bit će otiskano novih 12 tisuća besplatnih vaučera koji će biti podijeljeni studentima Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-26-sastanak_studentski_zbor_1_obr.jpgNESTALI su pobijedili! Završila je NAJBOLJA HRVATSKA RATNA SERIJAhttp://grude.com/clanak/?i=173578173578Grude.com - klik u svijetTue, 25 Feb 2020 00:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-10-020-nestali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvati su pobjednički narod, a ratna pobjeda fantastično je prikazana u četiri epizode serije "Nestali".<p>&nbsp;</p> <p>Goran Navojec, Bojan Navojec, Alan Katić, Vedran Živolić, Marko Cindić i Filip Križan u timu Kristijana Milića kao redatelja i Jo&scaron;ka Lokasa kao scenarista odradili su odličan posao. Prikazana je surovost rata u kojem je hrvatski narod znanjem, strate&scaron;kim promi&scaron;ljanjem, mudro&scaron;ću, herojstvom i snažnom vjerom u Boga ostvario konačnu pobjedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, s puta takve Hrvatske odavno se, jo&scaron; od smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana, uporno skreće, no možda upravo ova serija nekima otvori oči i potakne ih da se ponovno vrate na taj put i počnu iznova graditi herojska područja na kojima hrvatski narod obitava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prka, Sikira, Nervoza, Gradski, Delon i Pape - kapa do poda!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-10-020-nestali.jpgKristova poruka Faustini Kowalskoj: Braniti ću one koji štuju ovu slikuhttp://grude.com/clanak/?i=173554173554Grude.com - klik u svijetSat, 22 Feb 2020 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-22-isus-krist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan 22. veljače, 1931. godine u samostanskoj čeliji sveta Faustina Kowalska imala je prvo veliko viđenje Isusa Krista koji je u tom viđenju čovječanstvu dao, kako je sam rekao, posljednju slamku spasa za spasenje. ‘<p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;e ginu usprkos mojoj pregorkoj muci. Dajem im posljednju slamku spasa &ndash; moje sveto milosrđe &ndash; rekao je!</p> <p>Sveta Faustina Kowalska opisala je ovaj događaj u svom Dnevniku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Navečer, kad sam bila u ćeliji, ugledala sam Isusa, Gospodina, u bijeloj odjeći. Jedna ruka je podignuta za blagoslov, druga je dodirivala odjeću na grudima. Iz otvorenog dijela odjeće na prsima izlazile su dvije velike zrake: crvena i bijela. &Scaron;uteći promatrah Gospodina. Moja du&scaron;a je bila prožeta strahom ali i velikom rado&scaron;ću. Nakon nekog vremena Isus mi reče: &lsquo;Naslikaj sliku prema onom &scaron;to vidi&scaron;, s potpisom: Isuse, uzdam se u tebe. Ja želim da se ta slika &scaron;tuje, najprije u va&scaron;oj kapeli, a onda u cijelom svijetu. <strong>Ja obećavam da ona du&scaron;a, koja &scaron;tuje ovu sliku, neće biti izgubljena. Obećavam također, već ovdje na zemlji, pobjedu nad neprijateljima, posebno u trenutku smrti. Sam ću ih braniti kao svoju čast&rsquo;</strong>.&rdquo; (Dn 47-48)</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-22-20-02-22-isus-krist.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-22-isus-krist.jpgPOSUŠJE: Predstavljena monografija Stipe Božića ''San o Everestu'' i alpinizamhttp://grude.com/clanak/?i=173552173552Grude.com - klik u svijetSat, 22 Feb 2020 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-22-stipe-bozic5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imao sam sreću da sam bio sretan biti prvi Hrvat koji se popeo na Mount Everest, kazao je Božić.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogobrojna publika sinoć je u Posu&scaron;ju bila na predstavljanju monografije proslavljenog hrvatskog, ali i svjetskog alpinsta Stipe Božića, prvog Hrvata koji je jo&scaron; 1979. godine zakoračio na najvi&scaron;i vrh svijeta, Mount Everest. Upravo taj prvi pohod na Mount Everest i sve &scaron;to je njega i ekspediciju s kojom je i&scaron;ao pratilo na vi&scaron;e od dva mjeseca dugoj ekspediciji je večeras predstavio posu&scaron;koj publici. &bdquo;San o Everestu&ldquo; naslov je njegove monografije u kojoj je kroz mno&scaron;tvo fotografija i tekstova opisao ovaj pothvat, a koja je u Posu&scaron;ju rasprodana do zadnjeg primjerka, javlja <a title="Radio Posu&scaron;je" href="http://www.radioposusje.ba/content/stipe-bo%C5%BEi%C4%87-san-o-everestu-i-alpinizam" target="_blank">Radio Posu&scaron;je</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Čini se da su ljudi čuli i shvatili priču, da su uživali u priči, iako priča nije jednostavna. Nije ni vesela bila, jer je bilo dosta nesreća. Mislim da će potaknuti mlade da pođu u planine i da uživaju u visinama&ldquo;, kazao je Stipe Božić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;40 godina je ovdje obuhvaćeno. Tri su Everesta iza mene. Ovo je priča o jednom životu, jer nema tu ni&scaron;ta korisno s klasičnog stajali&scaron;ta. Ostaje ovdje jedno veliko bogatstvo i jedna velika priča, barem u mojim prsima koje valja podijeliti s drugima. Važno je život živjeti sretno, živjeti svoje snove, dijeliti ih s drugima, a meni se čini da se to u planinama može najbolje&ldquo;, kazao je Božić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Imao sam sreću da su ti izazovi bili ispred mene, da sam upao u ekipu koja je bila najbolja na svijetu. Imao sam sreću da sam bio sretan biti prvi Hrvat koji se popeo na Mount Everest, dva puta s dvije različite strane na taj vrh, imao sam sreću biti prvi koji se popeo na najvi&scaron;e vrhove svih sedam kontinenata, prvi sam Hrvat na sjevernom polu&hellip; Čini mi se da nisam mlađima ostavio puno prostora da budu u prvi, ali ipak ima jo&scaron; na tisuće vrhova koji su jo&scaron; uvijek neosvojeni i koji čekaju&ldquo;, kazao je Božić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga, odnosno monografija, izdana je povodom 40. obljetnice Božićevog penjanja na krov svijeta. 1979. godine Stipe je bio prvi je Hrvat kojem je uspjelo popeti se na Everest. U knjizi je opisan i put na Everest 1996. godine kada se dogodila velika tragedija po kojoj je snimljen i film. Također u knjizi je velik broj Stipinih članaka iz Slobodne Dalmacije koji su se tada jako dobro čitali, kao i tekstova ostalih sudionika tada&scaron;nje ekspedicije. Koliko je uspon na najvi&scaron;i vrh svijeta opasan govori i malo poznata činjenica da je daleko vi&scaron;e alpinista poginulo pri usponu na najvi&scaron;i vrh svijeta, Mount Everest, nego &scaron;to ih se popelo na sam vrh. Alpinistu Stipi Božić to je po&scaron;lo za rukom čak dva puta, sve je zabilježio kamerom i fotoaparatom te, kako je istaknuo, svoj san dug 40 godina sažeo u knjigu pod nazivom &bdquo;San o Everestu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim predstavljanja monografije &bdquo;San o Everestu&ldquo;, sinoć je održana i redovita godi&scaron;nja skup&scaron;tina HPD &bdquo;Pločno&ldquo; i HGSS stanice Posu&scaron;je na kojoj je kroz videoprezentaciju prikazano &scaron;to se sve napravilo i radilo tijekom 2019 godine, ali i najavilo planove za tekuću godinu. &bdquo;Osim redovitih aktivnosti i uspona planinarskog dru&scaron;tva mi bi izdvojili i jedan veći uspon. Naime. Dva na&scaron;a člana uspela su se na Grossglockner, najvi&scaron;i vrh Austrije. To je bio jedan zahtijevan i opasan vrh, ali uspje&scaron;no je i taj dio odrađen krajem devetog mjeseca. Ono &scaron;to nas je navi&scaron;e okupiralo tijekom pro&scaron;le godine je rad na planinarskom domu. Sada dom ima dvije etaže, 13 soba, 49 ležajeva. Dom nije kao hotel, nego planinarsko prenoći&scaron;te koje je na jako visokoj razini. Imamo grijanje na bio masu koje je u funkciji već dva mjeseca, a koje je ekolo&scaron;ki potpuno prihvatljivo. Pored toga &scaron;to radimo unutra&scaron;njost doma, mi smo uredili i oko 250 metara vanjskog zida. Ostalo nam je jo&scaron; posla unutar i izvan doma, ali radeći ovom dinamikom očekujemo zavr&scaron;etak radova na domu za dvije godine&ldquo;, kazao je Mario Bonić, predsjednik HPD &bdquo;Pločno&ldquo; Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo svake godine radi i na različitim oblicima podizanja kvalitete turizma. Tako godi&scaron;nje obilježe na Blidinju barem jednu zanimljivu stazu, a pro&scaron;le godine se radilo i na uređenju staze kroz Brinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon jedne godine pauze, u organizaciji HPD &bdquo;Pločno&ldquo; s radom će sredinom ožujka započeti Opća planinarska &scaron;kola koja će i ove godine trajati oko dva mjeseca. Već idući tjedan započet će proces prijava za koje se očekuje veliki interes.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HGSS stanica Posu&scaron;je je tijekom pro&scaron;le godine imala 13 intervencija. &bdquo;Ove godine smo dobili 6 novih volontera članova koji su jako aktivni. Dvoje ih je trenutno na &scaron;kolovanju na Vranici. I na taj dio smo najponosniji. Trudimo se redovito obučavati kako bi bili &scaron;to efikasniji&ldquo;, kazao je jedan od članova HGSS-a stanice Posu&scaron;je Mario Bonić. Svake godine nastoji se spa&scaron;avatelje opremiti kvalitetnom opremom. &bdquo;Sada smo u situaciji da imamo kompletno opremljeno 5 ili 6 spa&scaron;avatelja i to je iznimno vrijedno. S obzirom da je riječ o skupoj opremi, svake godine nastojimo s općinskom i županijskom službom za civilnu za&scaron;titu raditi na opremanju spa&scaron;avatelja&ldquo;, kazao je Bonić. S obzirom da je sav rad članova gorske službe spa&scaron;avanja kompletno volonterski, te da spa&scaron;avatelji rade zahtjevne i opasne poslove, svako ulaganje u njihov rad znači sigurnost, kako za spa&scaron;avatelje tako i za one kojima bi mogla biti potrebna njihova pomoć.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-22-stipe-bozic5.jpgDruštvo hrvatskih književnika Herceg Bosne raspisalo Natječaj za dodjelu godišnje nagrade Antun Branko Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=173545173545Grude.com - klik u svijetFri, 21 Feb 2020 19:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-knjiznica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj je otvoren do 1. travnja 2020.<p>&nbsp;</p> <p>Temeljem Odluke Upravnog odbora i ovla&scaron;tenja Skup&scaron;tine DHK HB o dodjeli nagrade Antun Branko &Scaron;imić, donesene 22. studenoga 2008., Upravni odbor Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne raspisuje Natječaj za dodjelu godi&scaron;nje nagrade Antun Branko &Scaron;imić</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nja nagrada DHK HB A. B. &Scaron;imić dodjeljuje se za književno djelo bilo koje vrste, ili za književno-znanstveno djelo objelodanjeno od 1. travnja 2019. do 1. travnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književno djelo mora biti objelodanjeno na hrvatskom jeziku izuzetne umjetničke vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecati se mogu svi članovi DHK HB, kao i članovi DHK, koji objave djelo u skladu s uvjetima navedenim u Natječaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada iz ove odluke može se dodijeliti autoru književnog djela samo jedanput u životu, a dodjeljuje se samo jednom autoru za točno određeno književno djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada A. B. &Scaron;imić može biti dodijeljena i za životno djelo.<br />Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa, a uručuje se na &Scaron;imićevim susretima u svibnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po tri primjerka knjige (objelodanjene u navedenom razdoblju) poslati (ili uručiti) na adresu: Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Trg hrvatskih velikana bb., Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, 88 000 Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 1. travnja 2020.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-knjiznica.jpgLjubuški: Tražilo se mjesto više na promociji knjige Nine Raspudićahttp://grude.com/clanak/?i=173541173541Grude.com - klik u svijetFri, 21 Feb 2020 14:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-21-ljubuski-kratki-espresso-nino-raspudic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promocija ''Kratkog espressa'' Nine Raspudića izazvala je sinoć u Ljubuškom ogromno zanimanje.<p>&nbsp;</p> <p>Dvorana hotela Bigeste napunila se dugo prije književnikovog dolaska, svi oni koji su stigli u zadnji tren morali su unositi pomoćne stolice a brzo je ponestalo i mjesta za nove stolice, pa su mnogi na kraju ostali na nogama čitava dva sata koliko je trajala promocija, javlja <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://radioljubuski.ba/ljubuski/item/50808-ljubuski-trazilo-se-mjesto-vise-na-promociji-knjige-nine-raspudica-audio-i-foto.html" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje je bilo podijeljeno u dva dijela, u prvom dijelu su se u formi ugodnog razgovora Raspudić i moderator Ivan Vukoja dotaknuli brojnih tema, a drugi dio je bio zami&scaron;ljen kao interaktivno druženje s publikom s pitanjima i odgovorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorilo se o svemu i svačemu, između ostalog, Raspudić se osvrnuo i na famozne plakate sa sloganom &bdquo;Uvijek svoj, a na&scaron;&ldquo; koji su uoči predsjedničkih izbora u RH potaknuli &scaron;pekulacije o njegovoj kandidaturi za predsjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je istaknuo, ispao je to odličan primjer gerila marketinga. U jeku predsjedničke kampanje, napravili su plakate koji su zapravo bili reklama za njegovu knjigu, ali su namjerno ostavili mogućnost pogre&scaron;nog tumačenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smislio sam slogan; &bdquo;Uvijek svoj, a na&scaron;&ldquo;, to nam je dizajner složio, ali ne&scaron;to mi je jo&scaron; &bdquo;falilo&ldquo; tu, pa sam se sjetio, Dr. sc. Nino Raspudić. Znate ono &bdquo;Dr. Miroslav &Scaron;koro, Dr. Franjo Tuđman&ldquo;, inače, ja se nikad prije nisam potpisao sa doktor, to sam koristio samo u akademskoj korespondenciji&ldquo; otkriva Raspudić, koji kaže kako su odmah krenuli senzacionalni naslovi u medijima o njegovoj kandidaturi, &scaron;pekuliralo se tko stoji iza njega, tko sve to plaća, a njega je posebno veselilo &scaron;to su mu besplatnu promociju omogućili &bdquo;ljevičarski portali koje najvi&scaron;e &bdquo;pere&ldquo; u svojim kolumnama&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ispalo je to vrhunsko promoviranje za knjigu&ldquo;, rekao je Raspudić koji, zanimljivo, večeras nije odbacio mogućnost kandidature u budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, tijekom promocije Raspudić se dotaknuo i stanja u BiH, za koju je rekao da se ni&scaron;ta ne mijenja već skoro 20 godina, govorio je i o globalnim temama, dao je svoj osvrt na ono &scaron;to on vidi kao uru&scaron;avanje zapadne civilizacije, govorio je o opasnosti i totalitarizmu političke korektnosti, dotaknuo se &bdquo;gretenizma&ldquo; i mnogih ostalih političkih i drugih zanimljivosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugom dijelu odgovarao je na pitanja Ljubu&scaron;aka koji su ga pitali kako je njegovo mi&scaron;ljenje o rezultatima predsjedničkih izbora u RH, &scaron;to misli o Milanoviću, itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vi&scaron;e navrata je u svom prepoznatljivom stilu Raspudić britkim komentarima izazvao smijeh u publici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon promocije se stvorio dugačak red onih koji su htjeli da se im autor potpi&scaron;e na primjerak kupljene knjige, a zanimljivo je i to da je &rdquo;Kratki espresso&rdquo; u Ljubu&scaron;kom &bdquo;planuo&ldquo;, pa se Raspudić u jednom trenutku na&scaron;alio; &bdquo;&Scaron;to ćemo sad u &Scaron;irokom Brijegu, nećemo imati knjiga&ldquo;&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Ljubu&scaron;kom se osjećam kao na domaćem terenu, to je grad u kojem imamo puno starih prijateljskih, rodbinskih i kumskih veza, tako da sam očekivao dobar odaziv, ali ovo je bilo iznad svih očekivanja tako da sam jako zadovoljan i posjećeno&scaron;ću i općom atmosferom&ldquo;, rekao je na kraju Raspudić za Radio Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige &bdquo;Kratki espresso&ldquo; upriličeno je u organizaciji HKD Napredak, podružnice Ljubu&scaron;ki.<br /><br /><br />Raspudić će svoj Espresso ponuditi večeras u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-21-ljubuski-kratki-espresso-nino-raspudic.jpgLiječnik koji je ispitivao vidioce u Međugorju postao je svećenikhttp://grude.com/clanak/?i=173540173540Grude.com - klik u svijetFri, 21 Feb 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-21-lijecnik-svecenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako postoje ljudi koji nikad nisu bili u Međugorju, koji malo znaju o Međugorju, a silovito napadaju to mjesto, ukazanja kao i same vidioce, činjenice i to one znanstvene ali i one Božje, plodonosne su na strani vidioca i ukazanja u Međugorju.<p>&nbsp;</p> <p>Naime znanost je dokazala da vidioci govore istinu, a jedan je liječnik u susretu s vidiocima promijenio svoj život iz temelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Talijanski liječnik Primo Martinuzzi jedan je od liječnika koji su vr&scaron;ili ispitivanja na vidiocima. Iako je u to vrijeme bio zaručen i u pripremama za brak, počeo je razmi&scaron;ljati o promjeni svog poziva. Nakon &scaron;to se dogovorio sa svojom zaručnicom, 1985. godine napustio je svoj liječnički poziv i počeo studirati bogosloviju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećenik je postao 1991. godine: &ldquo;Međugorje je u&scaron;lo u moj život čim sam čuo o ukazanjima. Odmah sam sve povjerovao i prihvatio, te počeo prenositi poruke svećenicima i biskupima koje sam susreo. Svoj svećenički život i rod ne mogu zamisliti bez susreta s Međugorjem. Dijelim mi&scaron;ljenje nekih teologa i mariologa koji u Međugorju vide ispunjenje Lourdesa i Fatime. Nakon godina ku&scaron;nje, ratova i trpljenja, uvjeren sam da će biti vrijeme velikoga povratka mnogih rasispnih sinova, prenio je medjugorje-info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni će tražiti posebice nas svećenike i govoriti: Želim upoznati Isusa, treba mi Marija. Upravo je Međugorje pripremilo ovo vrijeme velikog povratka Bogu&rdquo;, rekao je svećenik Martinuzzi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-21-lijecnik-svecenik.jpgHT ERONET tradicionalno i uz XXII. dane Matice hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=173515173515Grude.com - klik u svijetWed, 19 Feb 2020 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-19-hteronet-matica2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi će se moći prisjetiti dobrih starih vremena uz poznate šlagere Novih fosila koji slave svojih pedeset godina.<p><br />Izaslanstvo Matice hrvatske Mostar u kojemu su bili akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica, i počasni predsjednik akademik Josip Muselimović, posjetili su HT ERONET gdje su, s predsjednikom Uprave Vilimom Primorcem, razgovarali o potpori i ovogodi&scaron;njem, 22. po redu, Mostarskom proljeću &ndash; Danima Matice hrvatske. HT ERONET bit će ponosni glavni sponzor ove tradicionalne Matičine manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima akademkinje Ostojić sve je spremno za novo Proljeće koje dolazi 20. travnja s Gotovčevom hit operom &bdquo;Ero s onog svijeta&ldquo;, u izvedbi HNK Split. Tom prigodom zahvalila je HT ERONET-u i predsjedniku Primorcu koji iznova, svake godine, podrže Mostarsko proljeće, jednu od najznačajnijih i najvećih kulturnih manifestacija Hrvata u BiH.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-19-20-02-19-hteronet-matica1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi će se moći prisjetiti dobrih starih vremena uz poznate &scaron;lagere Novih fosila koji slave svojih pedeset godina. Nadalje, i ove godine Dani Mire Gavrana u sklopu Mostarskoga proljeća donose fenomenalan program gdje će gledatelji uživati u predstavama "Sve o mu&scaron;karcima" Teatra Gavran iz Zagreba, &bdquo;Te&scaron;ko je reći zbogom&ldquo; Teatra Vihor iz Beograda, lutkarskoj predstavi &bdquo;Puna vreća želja&ldquo;, kao i književnom susretu s Mirom Gavranom koji uvijek zadobije simpatije publike. Ovo je samo dio najava Mostarskog proljeća 2020. koji će svojim spektakularnim ruhom razveseliti sve poklonike kulture i umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Primorac je istaknuo kako je ponosan na činjenicu da je HT ERONET uz Maticu hrvatsku Mostar od samih početaka njezina festivala i kako će ju, kao dru&scaron;tveno odgovorna tvrtka, i ubuduće podržavati. Čelni&scaron;tvu Matice zaželio je uspjeh u kreiranju i organizaciji programa ovogodi&scaron;njeg Mostarskog proljeća.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-19-hteronet-matica2.jpgFOTO: Predstavljena grafička mapa o hercegovačkom heroju fra Didaku Buntićuhttp://grude.com/clanak/?i=173512173512Grude.com - klik u svijetTue, 18 Feb 2020 22:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-18-20-capljina-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljana je grafička mapa i otvorena izložba “FRA DIDAK BUNTIĆ – Herojsko djelo hercegovačkog fratra u jeku Prvog svjetskog rata”, autora fra Vendelina Karačića i Lukše Peko<p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p>Mapa je nazvana &ldquo;Fra Didak Buntić &ndash; Herojsko djelo hercegovačkog fratra u jeku Prvog svjetskog rata&rdquo;, a posvećena je poznatom franjevcu iz Hercegovine koji je život posvetio prosvjetiteljskom i humanitarnom radu svog hercegovačkog hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-18-20-02-18-20-capljina-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova poznata akcija tijekom 1917. godine u kojoj je od gladi spasio 15 000 djece odvev&scaron;i ih u Slavoniju njegov je humanitarni rad učinila poznatim daleko izvan granica Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je u Fra Didakovoj ličnosti hercegovačko, sve u njemu i iznad njega je Hercegovina, ona je nadpojam kojega je njegova produhovljena, odlučna, hrabra i radi&scaron;na osoba dio; njegovo je ime, zahvaljujući okolnostima u kojima je djelovao, poigramo li se riječima, postalo istoznačnicom sintagme &bdquo;hercegovački kamen&ldquo; &ndash; čvrsto, jasno i trajno. Dati ploda iz kamena kudikamo je izazovnije, skromnije i teže od odlaska za plodnim njivama.&ldquo;, iz predgovora kataloga Marina Ivanovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-18-20-02-18-20-capljina-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Grafike za ovu mapu Luk&scaron;a Peko izradio je tehnikom linoreza kojom se ne može postići suptilnost detalja. Ona je donekle gruba i te&scaron;ka kao i sam hercegovački prostor koji je u jeku Prvog svjetskog rata bio te&scaron;ko pogođen glađu. Gola borba za život izrečene u slobodnim stihovima fra Vendelina duboko dira čitatelja koji je ujedno promatrač scena s Pekovih linoreza. Arhaični jezik kojim pjesnik progovara jo&scaron; nas snažnije uvlači u svijet te&scaron;ke zbilje s kojom se nije lako poistovjetiti. Kao da su autori toga bili svjesni pa su udružili svoje snage riječi i slike nebili nam prikazali svu dubinu i ozbiljnost te, ne ba&scaron; tako davne pro&scaron;losti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Nekoliko riječi o mapi</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U mapi je 28 listova, a tiskana je na papiru &lsquo;Fabriano rossa spina&rsquo; 220 gr/m2. Veličina listova je 40&times;34 cm. Linorezi su veličine 28&times;27 cm i tiskao sam ih ja (Luk&scaron;a Peko) ručno u svom atelijeru. Preostali tekstovi tiskali su se u tiskari Alfa 2 u Dubrovniku. Predgovor o mapi napisao je Marin Ivanović. Kutije za listove izradila je firma Fir&scaron;t iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-18-20-02-18-20-capljina-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ovo djelo nastalo u suradnji Luk&scaron;e Peka, fra Vendelina Karačića i Marina Ivanovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://hercegovackiportal.com/2020/02/18/capljina-predstavljena-graficka-mapa-o-hercegovackom-heroju-fra-didaku-bunticu/?fbclid=IwAR2yR-LT-oI8vbQ1r6o9iuksZLDCGAwqyCqOMOkNHDzANHZ2wkNiEflT9T0" target="_blank"><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-18-20-capljina-3.jpgRedatelj 'Nestalih': Ovo je najteži TV serijal na kojem sam imao priliku raditihttp://grude.com/clanak/?i=173500173500Grude.com - klik u svijetTue, 18 Feb 2020 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-18-nestali-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- “Nestali” su zasigurno produkcijski najambiciozniji i najteži TV serijal na kojem sam imao priliku raditi. Pripreme i izvedba bile su bliskije filmskom nego televizijskom projektu - kaže za Večernji list Kristijan Milić, jedan od najboljih hrvatskih redatelja. <p>&nbsp;</p> <p>Kaže i da je Jo&scaron;ko Lokas zajedno sa svojim producentskim partnerima Domagojem Jovićem i Vedranom Kasapom u&scaron;ao srcem i du&scaron;om u taj projekt, ponekad i na vlastitu &scaron;tetu. - Takav entuzijazam je u filmskom krugu uvijek zarazan - tvrdi.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Kaže da je atmosfera na snimanju bila odlična, kao &scaron;to je i uobičajeno na snimanju u zahtjevnim uvjetima. - Anegdota ima previ&scaron;e da bi se neka posebno izdvojila, ali svakako treba reći da je ekipa koja je radila seriju bila vrhunska u svakom pogledu i opet koristim priliku da se svima jo&scaron; jednom zahvalim - kaže Milić.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Grude.com</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-18-nestali-2020.jpgMate Bulić i Thompson snimaju novi hit: E, MOJ KUMEhttp://grude.com/clanak/?i=173466173466Grude.com - klik u svijetFri, 14 Feb 2020 21:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-14-bulic-thompson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon više od 30 godina uspješne karijere Mate Bulić je odlučio svojoj publici upriličiti tri velika koncertna spektakla i to 20. veljače u Spaladium Areni, dva dana nakon u Gradskom vrtu Osijek, dok će 29. veljače trijumfirati pred zagrebačkom publikom u sportskoj dvorani Dražena Petrovića.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Turneja nosi naziv &lsquo;Ja sam na vas ponosan&rsquo; po Matinom posljednjem velikom hitu, no kako ističe i po tome &scaron;to može biti ponosan na svoju brojnu publiku iz svih krajeva svijeta koja ga godinama prati i podržava. U razgovoru nam je otkrio za&scaron;to je Split odabrao kao uvertiru te koji će mu se gosti pridružiti na njegovom koncertu &ndash; pi&scaron;e <a href="https://dalmatinskiportal.hr/zivot/nedjeljna-cakula-mate-bulic--brojkama-se-ne-opterecujem--ali-vjerujem-da-ce-biti-dupkom-puna/58580"><strong>Dalmatinskiportal.hr</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bez razmi&scaron;ljanja osjetio da moja velika glazbena priča mora početi ba&scaron; tu, pod Marjanom, gdje sam 5. lipnja 1998. godine spektakularnim koncertom napunio Stari plac. To pamti ne&scaron;to starija publika, a ta emocija me drži i dan danas. Zato sam odlučio s turnejom krenuti u Splitu, gradu koji je vi&scaron;e puta pokazao da voli Matu Bulića. Da nije publike, ne bi bilo ni mene. Sjećam se tog trenutka kada je stadion pjevao moje pjesme, a da nisu znali kako izgledam. Tako sam se 22 godine nakon odlučio vratiti na &lsquo;mjesto zločina&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Turneja nosi naziv &lsquo;Ja sam na vas ponosan&rsquo;. Na koga ste toliko ponosni?</strong></p> <p>&ndash; Moja osnovna dužnost kao čovjeka, drugo kao izvođača je zaokružiti tu jednu cijelu priču i reći svim tim ljudima, hvala lijepo &scaron;to ste bili sa mnom sve ovo vrijeme, &scaron;to ste me trpjeli i &scaron;to ste me slu&scaron;ali. Trpjeti Matu Bulića 40 godina, ne može svatko ha,ha. Zato turneja nosi naziv &lsquo;Ja sam na Vas ponosan&rsquo;, ali i po mom posljednjem velikom hitu. Siguran sam da će emocije koje nosimo moja publika i ja biti sjedinjene u jednu te večeri u Spaladium Areni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uvijek kažu kako je splitska publika na neki način posebno zahtjevna. Imate li Vi taj osjećaj prije nego &scaron;to stanete pred njih?</strong></p> <p>&ndash; Prije tog prvog splitskog koncerta, moj menadžer <strong>Ivica Bubalo </strong>je bio uvjeren da mogu doći u svoju zemlju iz iseljeni&scaron;tva i napuniti stadion. Kako je poznato svoju karijeru prvo sam započeo u Njemačkoj i inozemstvu, a on je govorio kako ljudi pjevaju moje pjesme u Hrvatskoj i da njima nije važno kako Mate Bulić izgleda. Nagovarali su me svi iz mog okruženja da napravim dvorsku turneju nakon toga, ali nisam pristao. Čekao sam pravi trenutak da im se zahvalim i on je do&scaron;ao ove godine. Jedva čekam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Možemo li čitateljima otkriti goste na splitskom koncertu?</strong></p> <p>&ndash; U Splitu uz klapu Pasika, nastupit će HKUD &lsquo;Lindžo&rsquo; iz Neuma, HKUD &lsquo;Brotnjo&rsquo; iz Čitluka, a na pozornici će mi se pridružiti i moj kum <strong>Marko Perković Thompson</strong>, s kojim sam na neki način postao rodbina. U sva tri grada na pozornici će biti Tarapana bend s kojima ću izvesti &lsquo;Ja sam na te ponosan&rsquo;. Kroz cijelu turneju pratit će me moj bend Delta te impresivni Big band sastavljen od vrhunskih hrvatskih instrumentalista. Pomno smo birali goste, a svi ovi ljudi su meni na neki način poput obitelji. Već sam sada ispunjen u du&scaron;i jer uz njih i svoju publiku mogu samo uživati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Možete li nam otkriti koju ćete pjesmu otpjevati s Thompsonom?</strong></p> <p>&ndash; Jo&scaron; se moramo dogovoriti, ali mislim da ću s Thompsonom otpjevati &lsquo;Gori gora,gori borovina&rsquo; jer je on izvorno autentičan. Napravio je većinu mojih hitova tako da nam neće biti te&scaron;ko izabrati zajednički repertoar. Ekskluzivno ću vam otkriti da ćemo nakon turneje izdati zajedničku pjesmu &lsquo;E, moj kume&rsquo;. Možete je očekivati negdje u travnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko će Vam se na pozornici pridružiti na ostalim koncertima?</strong></p> <p>-Dva dana nakon, u Gradskom vrtu Osijeku gostovat će jake snage Slavonije <strong>&Scaron;ima Jovanovac, Ivan Stapić, Stjepan Jer&scaron;ek &Scaron;tef</strong> i Slavonia band, dok je sam u Zagrebu pozvao <strong>Ivana Zaka</strong>, te dragu mi prijateljicu <strong>Maju &Scaron;uput</strong> s kojom sam prije osam godina snimio pjesmu &lsquo;Dvije lude&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spaladium Arena sama po sebi zahtjeva i velike pripreme. Kakvu produkciju publika može očekivati?</strong></p> <p>&ndash; Za produkcijski dio zadužen je <strong>Branimir Mihaljević </strong>s kojim sam snimio svojih zadnjih pet studijskih albuma te prije pet godina pripremio i svoj uspje&scaron;ni koncert u KD &lsquo;Vatroslav Lisinski&rsquo;. Tandem Branimir i Thompson su obilježili drugi dio moje karijere, dok sam svoju ozbiljnu glazbenu priču započeo s tandemom u sastavu <strong>Đorđe Novković i Nik&scaron;e Brato&scaron;</strong>. Vjerojatno ne mogu sve ljude s kojima sam surađivao nabrojati od mog dragog <strong>Dražena Zečića, Nene Ninčevića, Sini&scaron;e Vuce, Miroslava &Scaron;kore</strong>,&hellip; Sve same vedete hrvatske glazbene scene. Spomenuo bih i zahvalio se anonimnim autorima koji su ostavili neobilazan trag u mojoj karijeri. Jedno je sigurno, nikada nisam želio snimiti pjesmu u koju ne vjerujem. Snimio sam ih oko 150, nije to impozantna brojka, ali je specifična jer pjesme imaju milijunske preglede. S jedne strane te brojke me uvijek iznenade, a s druge su i očekivane jer se u svakoj pjesmi poistovjećujem s publikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav repertoar spremate za ovu turneju?</strong></p> <p>&ndash; Na repertoaru će se nizati brojni hitovi poput &lsquo;Domu mom&rsquo;, &lsquo;Gori gora, gori borovina&rsquo;, &lsquo;Narodno veselje&rsquo;, &lsquo;Ja jo&scaron; uvijek kao momak živim&rsquo;, &lsquo;Tiho, tiho teče Neretva&rsquo;, &lsquo;Pjevam i plačem&rsquo; i brojne druge. Kada kročim nogom na binu je početak moje &lsquo;borbe&rsquo; da &scaron;to dostojanstvenije i bolje donesem ono &scaron;to osjećam i prenesem to na publiku koja je ispred mene. Isto tako sam i prvi filter kada siđem s bine i odmah znam jesam li to donio onako kako to zaslužuju. U 90 posto slučajeva uspijem, a svaki idući koncert želim biti jo&scaron; bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koja je Va&scaron;a tajna zbog koje ste sve ove godine uspjeli opstati na sceni?</strong></p> <p>&ndash; Nema tu velike filozofije, osim da je meni publika na prvom mjestu. Oni su sve ove godine moj vjetar u leđa i zbog njih imam priliku u životu baviti se onim &scaron;to iskreno volim. S njima se volim družiti na pozornici, ali i nakon koncerta. Rado se s njima fotografiram i družim. Po svojoj odjeći nakon koncerta znam da uvijek dam svoj maksimum, moja ko&scaron;ulja je uvijek mokra, a iza svakog koncerta izgubim gotovo dva kilograma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dok radimo ovaj intervju, pri&scaron;lo Vam je mnogo ljudi sa željom da se fotografiraju i upoznaju s Vama. To potvrđuje sve ovo &scaron;to ste gore naveli&hellip;</strong></p> <p>&ndash; Moj kućni odgoj me naučio da su mi ljudi sve. Od početka je moja vizija bila ostati čvrsto na nogama. Ako si već dobio dar od Boga, nemoj ga zloupotrebljavati. Uvijek pamtim kada sam u kao dijete na jednom koncertu pri&scaron;ao <strong>Vici Vukovu</strong> s leđa. Onako markantan Vice i tada velika zvijezda imao je vremena za ljude koji su mu pri&scaron;li. Otkud meni pravo da se ne pona&scaron;am isto prema ljudima i mojoj publici, a koji su u rasponu od sedam do 77 godina. Javili su mi da će na zagrebačkom koncertu biti i jedan od mojih najstarijih fanova, jedna gospođa od 95 godina. Ona je za svoj rođendan zamolila unuke da je odvedu na moj koncert. Na svojim dru&scaron;tvenim mrežama podijelio sam i jedan video koji sam dobio od tate malenog dječačića. On se rasplakao jer će ga tata voditi ma moj koncert. To je taj dijapazon godina koji slu&scaron;aju moje pjesme. Na kraju moram reći da je skromnost Božji dar, a oholost i bahatost nikome ne nose dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poznati ste, kako na bini tako i privatno, kao veliki veseljak. S kim se od kolega najče&scaron;će družite?</strong></p> <p>&ndash; Poduža je moja lista Splićana s kojima se volim družiti. Nažalost, jednog među njima danas nema. To je pokojni <strong>Ćubi</strong>, koji je bio motor svakog na&scaron;eg druženja. Proveli smo puno večeri u sastavu <strong>Dražen Zečić, Pero Panjković, Giuliano, Alen Nižetić, grupa Dalmatino, Tedi Spalato, Jole, Goran Karan</strong>, pokojni <strong>Vinko Coce</strong>,&hellip; U spomen na njega mi ćemo nastaviti tu tradiciju, ali bez Ćubija to neće biti isto. Za mene je on neponovljiv. Kao i pokojni Oliver, s kojim sam napravio brojne koncerte u inozemstvu. On je bio veličina, kako u glazbenom smislu i kao čovjek. Sve te glazbene legende uvijek spominjem s velikim po&scaron;tovanjem zbog svega &scaron;to su u svojemu životu nama ostavili. Neprocjenjivo je imati takve ljude za prijatelje, a u Splitu se osjećam kao kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve Va&scaron;e kolege rado se odazovu projektu &lsquo;Blatničke note dobrote&rsquo; kojeg ste pokrenuli u svojem rodnom mjestu.</strong></p> <p>&ndash; Zahvaljujem se svima koji su do&scaron;li u moju Blatnicu, u kojoj sam s mojim sumje&scaron;tanima već devetu godinu organiziram jednu lijepu manifestaciju. Svatko tko ne&scaron;to znači na na&scaron;oj glazbenoj sceni popeo se na tu na&scaron;u pozornicu. Najponosniji sam &scaron;to jedna prekrasna pučka fe&scaron;ta, u kojoj uvijek uživa nekoliko tisuća ljudi, ima i humanitarnu notu. Ta ruralno- urbana manifestacija, osim &scaron;to okupi izvođače raznih glazbenih stilova i ljude iz cijele regije, prikupi značajan iznos novca. Seoski odbor napravi listu prioriteta pa se nakon donira za ortopedska pomagala, sakralne objekte, udruge i ostale potrebite. Ponosan sam &scaron;to moja Blatnica ima sve &scaron;to i jedna urbana okolina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to volite raditi u svoje slobodno vrijeme? Imate li neki hobi?</strong></p> <p>&ndash; U mladim danima moj hobi uz nogomet bila je i fotografija. Danas sam &lsquo;dosadni&rsquo; član obitelji, kako me vole nazivati zbog toga &scaron;to svaki trenutak želim zabilježiti fotografijom. Imam 10 tisuća fotografija u mobitelu te preko tisuću videozapisa. Jednostavno volim zabilježiti trenutke u svom privatnom životu, ali i na koncertu napraviti selfie sa svojom publikom. Uz navedeno, jako vam uživam i u ulozi djeda. Oni koji to jesu će me razumjeti, a potencijalnim bakama i djedovima bi te osjećaje poželio &scaron;to prije. Nema te riječi s kojom bih mogao opisati uživanje s mojim unucima <strong>Matejem i Ivanom</strong>. To je ljubav na poseban način. Oni s djedom često vole zapjevati, ali je jo&scaron; rano govoriti pokazuju li interes prema glazbi. U slobodno vrijeme, kao &scaron;to sam već i rekao, volim se družiti s prijateljima i to me ispunjava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odakle Vam tolika energija?</strong></p> <p>&ndash; Odgovorio bih s protupitanjem. Može li čovjeku nedostajati energije kada radi ne&scaron;to &scaron;to voli?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li neke posebne rituale pred koncert?</strong></p> <p>&ndash; Ovih dana me malo bura omela, ali inače u svojim Brelima, gdje živim kada sam u Hrvatskoj, odlazim uz obalu i mentalno se pripremam za nastupe. U toj prirodi dobivam nove ideje i zamisli. Dok kod kuće radim vježbe i tako sam fizički spremam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Očekujete li punu Spaladium Arenu?</strong></p> <p>&ndash; Brojkama se ne opterećujem, ali vjerujem da će biti dupkom puna. Jedva čekam napraviti taj prvi korak na binu i vidjeti kako publika s gu&scaron;tom pjeva moje pjesme. Nakon &scaron;to upalim &lsquo;motore&rsquo;, jedno tri sata koliko će koncert trajati, neću raditi već uživati s publikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Oni koji Vas prate na dru&scaron;tvenim mrežama znaju kako volite napraviti selfie s pozornice pa možda da pozovemo publiku 20.veljače na jedan zajednički selfie?</strong></p> <p>&ndash; Moram reći kako me je moj prijatelj <strong>Dalibor Petko </strong>naučio kako napraviti najbolje selfie ha,ha. I na ovom koncertu imat ću svoj mobitel na &lsquo;nečujno&rsquo; u džepu i kada osjetim vrhunac atmosfere napravit ću fotografiju. Pozivam svoju vjernu publiku neka mi se pridruži u toj čarobnoj noći. Ponesite samo dobru volju, a mi ćemo se pobrinuti za ostalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://dalmatinskiportal.hr/zivot/nedjeljna-cakula-mate-bulic--brojkama-se-ne-opterecujem--ali-vjerujem-da-ce-biti-dupkom-puna/58580"><strong>Antonia Klanac / </strong><strong>Dalmatinskiportal.hr / </strong><strong><span class="photo_author">Foto: Veljko Martinović</span></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-14-bulic-thompson.jpgNapiši najljepše pismo i osvoji vrijedne nagradehttp://grude.com/clanak/?i=173461173461Grude.com - klik u svijetFri, 14 Feb 2020 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-14-najpismo_2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pismo koje stručni žiri odabere kao najljepše predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodišnjem natjecanju. <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine Svjetska po&scaron;tanska unija (UPU) organizira Međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade s ciljem poticanja umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH natjecanje zajednički organiziraju tri po&scaron;tanska operatora - Hrvatska po&scaron;ta Mostar, BH Po&scaron;ta i Po&scaron;te Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo koje stručni žiri odabere kao najljep&scaron;e predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodi&scaron;njem natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedne nagrade mogu osvojiti mladi ljudi od 9 do 15 godina starosti koji napi&scaron;u pismo na temu &bdquo;&Scaron;to biste poručili odraslima o svijetu u kojem živimo?&ldquo; i po&scaron;alju ga na adresu jednoga od tri bh. po&scaron;tanska operatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalni rad može sadržavati od 500 do 1000 riječi i mora biti u obliku pisma.<br />Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni tablet računalima i novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za posebne pohvale i nagrade stručni žiri će izabrati jo&scaron; 7 radova, a njihove autore očekuju prigodni pokloni iznenađenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) &scaron;kolu sa svoga područja iz koje na adresu HP Mostar stigne najljep&scaron;e pismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Natjecanje je otvoreno do 3. 4. 2020. godine. Vi&scaron;e informacija možete dobiti pozivom na broj telefona 036/445-092 ili pisati na e-mail eugenija.grubesa@post.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Propozicije natjecanja možete pročitati na: <a title="HP Mostar" href="https://cutt.ly/najpismo_2020" target="_blank">https://cutt.ly/najpismo_2020</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-14-najpismo_2020.jpgNestali i nakon druge epizode dobivaju samo pohvalehttp://grude.com/clanak/?i=173413173413Grude.com - klik u svijetMon, 10 Feb 2020 23:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-10-020-nestali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je završila serija General, njen su termin ponedjeljkom navečer preuzeli Nestali, dramska serija koja se također bavi temom Domovinskog rata.<p>&nbsp;</p> <p>No, za razliku od Generala, kojeg su gledatelji svaki ponedjeljak marljivo razapinjali po dru&scaron;tvenim mrežama, Nestali i nakon druge epizode dobivaju same pohvale.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-10-020-nestali.jpgSvečano otvoren 22. Ljubuški karneval http://grude.com/clanak/?i=173409173409Grude.com - klik u svijetMon, 10 Feb 2020 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-10-ljubuski-karneval-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predajući ključeve grada Barbarić je izrazio zadovoljstvo što je ovogodišnji Ljubuški karneval otvoren upravo na kuli Herceg-Stjepana..<p>&nbsp;</p> <p>Danas je na kuli Herceg-Stjepana svečano otvoren 22. Ljubu&scaron;ki Karneval i progla&scaron;ena Karnevalska Republika Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karneval je otvoren primopredajom ključeva grada koje je prvom vladaru Ljubu&scaron;kog, Herceg-Stjepanu, predao gradonačelnik Ljubu&scaron;kog, Nevenko Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predajući ključeve grada Barbarić je izrazio zadovoljstvo &scaron;to je ovogodi&scaron;nji Ljubu&scaron;ki karneval otvoren upravo na kuli Herceg-Stjepana, najavio je obnovu Kule, te novom vladaru Ljubu&scaron;kog zaželio dugu i uspje&scaron;nu vladavinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon progla&scaron;enja Karnevalske Republike na jarbol su visoko podignute karnevalska i europska karnevalska zastava uz zvuke karnevalske himne: Oj mačkari Europljani!.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga, u kratkom uvodu, Me&scaron;tar od Karnevala je naglasio da se nada kako će se i ovogodi&scaron;nji Ljubu&scaron;ki karneval ispuniti očekivanja građana Ljubu&scaron;kog. Zatim je u nekoliko kratkih crtica podsjetio na pro&scaron;lih 20 godina Ljubu&scaron;kog karnevala izražavajući posebnu zahvalnost prvom Me&scaron;tru od Karnevala Radoslavu Dodigu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je pro&scaron;le godine predstavljena službena maskota ljubu&scaron;kog karnevala, Džudžan Džidžo, ove godine je predstavljen i službeni novinar Karnevalske Republike Ljubu&scaron;ki &ndash; Al Đazirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Održana je fe&scaron;ta od prvog Me&scaron;tra, u počast prvom ljubu&scaron;kom me&scaron;tru od karnevala, Radoslavu Dodigu te je izložena retrospektiva 2. Ljubu&scaron;kog Karnevala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bili su tu i vitezovi herceg Stjepana na konjima, srednjovjekovni trgovci sa &bdquo;kenjcima&ldquo;, oživljene su neke stare legende, vile su plesale kolo na vrhu Butorovice i jo&scaron; mnogo toga zanimljivog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Karnevalskog dru&scaron;tva Prolog, u programu na kuli sudjelovali su Vitezovi herceg Stjepana, HKD sv. Ivan iz Graba i HKD Antas Mucić iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-10-ljubuski-karneval-2020.jpgSveti Leopold Mandić proglašen zaštitnikom oboljelih od karcinomahttp://grude.com/clanak/?i=173390173390Grude.com - klik u svijetSun, 09 Feb 2020 14:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-13-fra_kepold_mandic_zg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Leopold Bogdan Mandić proglašen je katoličkim nebeskim zaštitnikom oboljelih od karcinoma.<p><br />Tu je odluku vatikanska kurijalna Kongregacija za bogo&scaron;tovlje i sakramente jučer obznanila Padovanskoj biskupiji, jer je upravo u tom gradu, gdje je sv. Leopold djelovao do smrti, sazdano njegovo sveti&scaron;te u kojemuje i sahranjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka je objavljena uoči katoličkoga Svjetskog dana oboljelih, koji se obilježava 11 veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Leopold Mandić je odabran za za&scaron;titnika zato jer je bolovao od raka jednjaka, od kojegaje i umro 1942 u Padovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog Kongregaciji uputio je 2016. padovanski biskup Claudio Cipolla, na inicijativu otaca franjevaca kapucina, kojima je pripadao i sv. Leopold te skupine padovanskih liječnika, ne samo onkologa, javlja Hina.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-02-09-20-02-09-sveti-leopold-mandic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Otac Leopold je rođen 1866 u Hercegnovome kao Bogdan Ivan Mandić, bio je dakle Bokelj, ali poljičkog porijekla (iz Mandić&aacute; kod Zakučca). Jo&scaron; u djetinjstvu se zavjetovao da će biti misionar siroma&scaron;nih i nesretnih. Osnovno &scaron;kolovanje zavr&scaron;io je u rodnom gradu, sjemeni&scaron;te u Udineu pa u Bassanu, gdje je u&scaron;ao u kapucinski red.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svećenika je zaređen 1890. Zabilježeno je da je kao mladomisnik svojim redovničkim poglavarima izjavio želju da se vrati u domovinu i radi na sjedinjenju Katoličke crkve i pravoslavnih crkava. I kasnije je nagla&scaron;avao ekumensko poslanje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-13-fra_kepold_mandic_zg.jpg''Identitluk'' HNK Mostar kreće na bh. turnejuhttp://grude.com/clanak/?i=173371173371Grude.com - klik u svijetFri, 07 Feb 2020 19:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava u režiji Tanje Miletić Oručević „Identitluk“, koja je za kratko vrijeme osvojila sjajne kritike i stekla veliku popularnost među publikom, uskoro kreće na svoju bh. turneju.<p>&nbsp;</p> <p>Među prvim gradovima u kojima će predstava biti izvedena je Ljubu&scaron;ki, pa će tako u nedjelju 9. veljače Ljubu&scaron;aci moći uživati u ovom kazali&scaron;nom komadu koji na satiričan način propituje identitete i njihovo plitko shvaćanje u na&scaron;em dru&scaron;tvu. Predstava će biti izvedena u hotelu Bigeste s početkom u 20 sati, a ulazak se ne plaća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva dana kasnije, u utorak 11. veljače kazali&scaron;na karavana putuje za Trebinje. Predstava će biti održana u Kulturnom centru u Trebinju s početkom u 20 sati. Ulaznice su besplatne, ali zbog ograničenog broja mjesta obavezno ih je preuzeti na biljetarnici KC-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Identitluk&ldquo; je nastao kao koprodukcijski projekt Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru i Studija za izvedbene umjetnosti. Pokrovitelj projekta je BHRI (Bosnia &amp; Herzegovina Resilience Initiative).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom komadu suočavaju se dominantni bosanskohercegovački identiteti u okviru jednog seminara o pomirenju koji se izravno referira na esej Amina Maaloufa &bdquo;U ime identiteta&rdquo;. Postavlja se konkretno pitanje &scaron;to nama u sredinama u kojima živimo znače Maaloufove riječi i ideje te se kroz niz improvizacija poku&scaron;ava dati odgovor na njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Ajla Hamzić, Fatima Kazazić Obad, Jelena Kordić Kuret, Amela Kreso, Ivo Kre&scaron;ić, Nedim Malkočević, Dražen Pavlović i Ivan Skoko. Dramaturgiju potpisuje Dragan Komadina, scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka, a glazbu Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja veljače, &bdquo;Identitluk&ldquo; će gostovati u Živinicama (16.2.), Zvorniku (17.2.), Bijeljini (18.02.) nakon čega će biti objavljeni novi datumi igranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve informacije o predstavi dostupne su na službenoj Facebook stranici <a title="Identitluk" href="https://www.facebook.com/identitluk/?modal=admin_todo_tour" target="_blank">Identitluk</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgCrkva i samostan na Širokom Brijegu bili su i ostali središte duhovnog životahttp://grude.com/clanak/?i=173363173363Grude.com - klik u svijetFri, 07 Feb 2020 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-dani-pobijenih-franjevaca-20-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu nastavljen molitveni program »X. dana pobijenih hercegovačkih franjevaca« u prigodi 75. obljetnice njihova ubojstva. <p>&nbsp;</p> <p>Molitva krunice uobičajeno je započela u 17.30, a zatim je u 18.00 uslijedila sv. misa zadu&scaron;nica koju je predslavio don Filip Kucelin, postulator postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Don Eugen &Scaron;utrin i drugovi&laquo;, uz sumisni&scaron;tvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana. Prostrana samostanska crkva bila je ispunjena vjernicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misna čitanja čitali su članovi Franjevačkog svjetovnog reda &Scaron;iroki Brijeg. Na sv. misi je pjevao zbor Sv. Ivana Krstitelja iz područne crkve u Kne&scaron;polju pod ravnanjem Marka Salavarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Filip je u propovijedi istaknuo sljedeće. &raquo;Crkva i samostan na &Scaron;irokom Brijegu bili su i ostali sredi&scaron;te duhovnog života ne samo &scaron;irokobrije&scaron;kog kraja. Na ovo sveto brdo uspinjao se i sakupljao narod &ndash; a sakuplja se i danas &ndash; i u radosti i u žalosti: da Boga slavi, da za djecu Bogu zahvaljuje, da ih njemu prikazuje i kr&scaron;tava, da grijehe ispovijeda, da euharistiju slavi, da svjedoči stvaranju novih obitelji, da du&scaron;e svojih pokojnika Bogu preporuči. Ovo sveto brdo i ova crkva ispunjena je radostima i žalostima naroda koji je znao da samo s Bogom može ovdje opstati i da samo s Bogom može graditi bolju budućnost. A onda se toga 7. veljače 1945. netko usudio bombu baciti na Božje prebivali&scaron;te. Ne jednu, nego mnogo njih. Netko se usudio čizmom kročiti na ovo sveto tlo gdje su moji &ndash; tvoji &ndash; pretci Boga slavili, radovali se i tugovali. Netko se usudio dirati, i ne samo dirati, nego i uni&scaron;tavati ono &scaron;to je nama sveto. &hellip; Tada je 30-ak fratara bilo u samostanu na &Scaron;irokom Brijegu, 66 ih je poubijano tih mučnih dana, 66 od Boga pozvanih ljudi, 66 od Boga posvećenih ljudi, 66 narodu poslanih, 66 života. Svjedoče nam ovi brojevi o tome kako su na&scaron;e obitelji bile brojne, kako je bilo mno&scaron;tvo pozvanih, ali i odazvanih, kako je narodu bila potrebna duhovna snaga, kako je narod dobro znao kamo treba poći da se duhovno napuni, da sve one patnje i te&scaron;koće vremena podnese, a Bog da blagoslovi. Možemo se kao ljudi pitati: za&scaron;to je to njih zapalo, za&scaron;to su ba&scaron; oni postali žrtve barbarskog krvavog pira na ovom svetom mjestu? Zato &scaron;to su bili snažne vjere i jer su bili s Bogom. Duboko sam uvjeren u to. Uvjeren sam da su druga mjesta, druge države i drugi narodi bili po&scaron;teđeni ovakvih ku&scaron;nji jednostavno zato jer ne bi bili u stanju podnijeti sličnu ku&scaron;nju. Na&scaron;a pobijena braća jesu &ndash; bili su u stanju i podnijeli su mučeni&scaron;tvo. Po&scaron;kropili su svojom krvlju ovu zemlju kako bi zalili na&scaron;e sjeme vjere, kako bi nas zagovarali pred Božjim licem, kako bi i nama, koji smo ovdje i 75 godina nakon njihova ubojstva, bili &ldquo;Grad na gori&rdquo;.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri zavr&scaron;etku sv. mise zadu&scaron;nice dodijeljene su i nagrade za najbolje radove pristigle na Nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci, za uzrast odrasli. Prvu nagradu dobio je Pero Petru&scaron;ić iz Čalića za literarni rad &raquo;Mučenici&laquo;. Drugu nagradu osvojila je Magdalena Papić iz Livna za likovni rad &raquo;Pravi temelji&laquo;. Treća nagrada pripala je Ani Soldo iz &Scaron;irokog Brijega za literarni rad pod nazivom &raquo;Početak&laquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-dani-pobijenih-franjevaca-20-6.jpgPredstavljanje knjige Valentina Ćorića u sklopu Dana grada Ljubuškoghttp://grude.com/clanak/?i=173358173358Grude.com - klik u svijetThu, 06 Feb 2020 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-06-pozivnica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 12. veljače 2020. godine u 19 sati u hotelu Bigeste u Ljubuškom bit će upriličeno predstavljanje knjiga Valentina Ćorića ''Pomet u glavu'' i ''Aforizmi za hladne glave''.<p><br />U programu će sudjelovati Stjepan &Scaron;e&scaron;elj, fra Mario Knezović, Darko Pavičić, Sanja Pehar i Valentin Ćorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu će nastupiti Tambura&scaron;ki orkestar Misericordia, Monija Jarak Mikulić, Broćanski bećari i Djevojačka skupina HKUD Didak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje će se održati u sklopu programa svečanog obilježavanja Dana grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-06-pozivnica.jpegNapustio nas je veliki KIRK DOUGLAShttp://grude.com/clanak/?i=173349173349Grude.com - klik u svijetThu, 06 Feb 2020 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-06-douglas-kirk.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni glumac Kirk Douglas preminuo je u 104. godini.<p>&nbsp;</p> <p>"Moja braća i ja s tugom objavljujemo da nas je Kirk Douglas danas napustio. Za svijet, on je bio legenda, glumac iz zlatnog doba filmova koji je doživio zlatne godine, humanitarac čija je predanost pravdi i ciljevima u koje je vjerovao bio standard kojemu svi težimo. No, meni i mojoj braći on je bio samo tata, Catherine je bio predivan svekar, unucima i praunucima voljeni djed, a njegovoj supruzi Anne predivan suprug", objavio je njegov sin Michael, također poznati glumac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kirk je živio lijep život,&nbsp;svijetu ostavlja filmsku ostav&scaron;tinu koja će biti tu&nbsp;za generacije koje&nbsp;dolaze. Bio je&nbsp;ugledni filantrop koji je radio na pomaganju javnosti i dono&scaron;enju mira planetu", dodao je Michael Douglas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kirk Douglas je rođen 9. prosinca 1916. godine pod imenom&nbsp;I&scaron;ur Danielovič Demsky.&nbsp;Njegovi roditelji, Bryna i Herschel, u SAD su se doselili iz gradića Chavusyja koji je danas dio Bjelorusije. Živjeli su u židovskoj zajednici u gradiću Amsterdam, u saveznoj državi New York.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova obitelj je bila veoma siroma&scaron;na, živjeli su pored pruge, no u svojoj autobiografiji je napisao da je njegova majka uvijek pomagala drugima i naučila ga da "čak i prosjak mora pomoći drugom prosjaku", zbog čega je on kasnije donirao milijune dolara humanitarnim organizacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;io je fakultet i jedno vrijeme bio u ratnoj mornarici. Tijekom fakulteta počeo se baviti glumom.&nbsp;S 24 godine upoznao je Lauren Bacall koja mu je pomogla da ostvari glumačku karijeru, preporučila ga je za ulogu u filmu The Strange Love of Martha Ivers. Za karijeru u Hollywoodu morao je imati prepoznatljivo ime pa je ubrzo nakon toga postao Kirk Douglas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Služio je u Drugom svjetskom ratu od ulaska&nbsp;SAD-a&nbsp;1941. do kraja rata&nbsp;1945. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između 1949. i 1956. godine&nbsp;čak je tri puta bio nominiran za Oscara, ali ga je uspio dobiti tek 40 godina kasnije, i to za svoj iznimni doprinos filmskoj industriji.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu nominaciju za Oscara dobio je 1950. za ulogu u filmu &Scaron;ampion, a zatim je&nbsp;nominiran 1953. za Lo&scaron;e i lijepe te ponovno 1957. za ulogu Vincenta Van Gogha u filmu Strast za životom.&nbsp;Glumio je u čak 75 filmova i bio je "superstar" čak i prije nego je taj izraz skovan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čak sedam filmova partner mu je bio Burt Lancaster.&nbsp;"Fale mi moji stari prijatelji kao &scaron;to je Burt Lancaster. Zvao sam ga Boit, a on mene Koik. Bio je divan prijatelj, jako mi nedostaje", rekao je Kirk jednom prilikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njegovih najpoznatijih filmova su &Scaron;ampion&nbsp;(1949), Mladić s trubom&nbsp;(1950), As u rukavu&nbsp;(1951), Grad iluzija&nbsp;(1952), Strast za životom&nbsp;(1956), Obračun kod OK korala&nbsp;(1957), Staze slave&nbsp;(1957), Spartak&nbsp;(1970), Usamljeni su hrabri&nbsp;(1962), Sve ostaje u obitelji&nbsp;(2003).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženio se dva puta, prvi brak mu je bio s Dianom Dill i trajao je osam godina. S njom ima sinove Michaela i Joela. Kasnije je upoznao Anne Buydens s kojom je u braku bio do kraja života te je tvrdio da je upravo ona zaslužna za njegovu dugovječnost. S njom je dobio jo&scaron; dva sina, Paula i Erica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1991. godine preživio je helikoptersku nesreću. Njegov helikopter se sudario s drugim zrakoplovom, a dvije osobe su izgubile život u toj nesreći. On se izvukao s ozljedama od kojih se uspje&scaron;no oporavio.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pet godina kasnije, u&nbsp;siječnju 1996. godine, doživio je moždani udar zbog kojega je&nbsp;izgubio mogućnost govora.&nbsp;Taj period života opisao je u svojoj autobiografskoj knjizi Udar sreće.&nbsp;Opisao je to zdravstveno stanje kao "najgori pakao koji čovjek može proživjeti". Priznao je i da se mučio s depresijom, no izlaz je prona&scaron;ao u humanitarnom radu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Douglasov način borbe protiv depresije odličan je savjet svima",&nbsp; rekao je jednom prilikom liječnik Bruce Dopkin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je navr&scaron;io 102 godine rekao je da mu je najveća rođendanska želja da svijet postane bolje mjesto za život.&nbsp;"Toliko je puno netrpeljivosti... Želim da ljudi jedni prema drugima budu ljubazniji i pokazuju vi&scaron;e po&scaron;tovanja", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imao sam predivan život i imam fantastičnu obitelj. Zahvalan sam na svemu &scaron;to mi je život pružio", zaključio je tad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Index.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-06-douglas-kirk.jpegHNK Mostar: Veljaču otvaraju ''Didak'' i ''Zečja rupa'' http://grude.com/clanak/?i=173328173328Grude.com - klik u svijetTue, 04 Feb 2020 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-04-zecja-rupa-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu ovaj tjedan na repertoaru su dvije predstave: "Didak - svjetlost iz Hercegovine" i "Zečja rupa".<p>&nbsp;</p> <p>Dokumentarno-glazbeni pastoral "Didak - svjetlost iz Hercegovine" prisjećanje je na fra Didaka Buntića, hercegovačkog velikana, znamenitog franjevca koji je obilježio razdoblje kada je cijeloj Hercegovini bilo izuzetno te&scaron;ko. On je bio i prosvjetitelj i graditelj, a po mnogim razmi&scaron;ljanjima i revolucionar, ali je život posvetio nadasve hercegovačkom puku kojemu je služio do kraja života.<br />Pastoral je urađen u koprodukciji s HKUD "Didak" Župe Gradnići po tekstu fra &Scaron;imuna &Scaron;ite Ćorića, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo. Izvedba je planirana u ponedjeljak, 3. veljače 2020. s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zečja rupa" je drama o bračnom paru koji se suočava s gubitkom sina. Mnogi kritičari ovaj komad smatraju biserom suvremenog dramskog pisma &scaron;to potvrđuje i činjenica kako je jedan od naj&shy;igranijih u svijetu u pro&scaron;lom desetljeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zečja rupa", autora Davida Lindsay-Abairea i u režiji Lajle Kaikčije, na na&scaron;em je repertoaru u utorak (4.2.) i srijedu (5.2.) s početkom u 20 sati. U predstavi igraju: Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo, Amar Rahić / Ali Kamer Aksoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj tjedna planirano je i gostovanje s predstavom "Identitluk" u Ljubu&scaron;kom, u hotelu Bigeste, 9. veljače, s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za obje predstave mogu se nabaviti po cijeni od 10 KM, odnosno 5 KM za učenike, studente i umirovljenike. Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti pro&scaron;logodi&scaron;nje besplatne vaučere koji su dostupni u prostorijama Studentskog zbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezervacija ulaznica moguća je pozivom odnosno slanjem poruke na broj 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-04-zecja-rupa-7.jpgDanas je blagdan Prikazanja Gospodinova, Svijećnica ili Kalandorahttp://grude.com/clanak/?i=173296173296Grude.com - klik u svijetSun, 02 Feb 2020 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-02-svijecnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je blagdan Prikazanja Gospodinova, Svijećnica ili Kalandora, a slavi se 40 dana nakon Božića.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu dana&scaron;njega blagdana u svim se crkvama Duvanjskoga dekanata slave svete mise i blagoslivljaju svijeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svijećnica je spomendan na događaj kada su, prema propisu Mojsijeva Zakona, Josip i Marija donijeli Dijete Isusa u Hram da Ga, kao prvorođenca, obredno prikažu Bogu. Tu se, bilježi evanđelist, zatekao starac &Scaron;imun, koji je uzeo Dijete u naručje i u nadahnuću, prepoznao u njemu budućega Mesiju. Pri tome je &Scaron;imun, to je okosnica blagdana, Isusa nazvao Svjetlom, doslovno &ldquo;Svjetlost za rasvjetljenje naroda&rdquo;. Otuda blagdanu pučko ime Svijećnica ili Kalandora. &Scaron;imun je Mariji ujedno prorekao da će joj &ldquo;mač boli probosti du&scaron;u&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spominjući se toga događaja, vjernici danas u crkvu donose svijeće na blagoslov. U obitelji se ta svijeća pali u različitim prilikama: na velike blagdane, u vrijeme oluje i grmljavine, stavlja se i u ruku umirućemu kao ohrabrenje i znak nade u vječni život, ali se pali i u drugim situacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narodu su brojne izreke koje se spominju uz ovaj blagdan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i stari bi običavali reći: &bdquo;Kalandore ora, prođe zime pola. Za njom ide sveti Blaž, kaže to je laž!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narodna predaja veli da na dana&scaron;nji dan medo proviri iz svoga brloga. Ako je jugo, izađe, pro&scaron;eta i protegne se, a ako je hladno i o&scaron;tro vrijeme ostaje ležati u brlogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ne zaboravimo, stariji su smatrali da će godina biti dobra i rodna ako je Kalandora popraćena ki&scaron;om. Otuda i stara poslovica: &ldquo;Kalandora vodna, godina rodna&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-02-svijecnica.jpgPrije dvije godine osvojio je Oscara! Opraštao se od košarke, opraštao se od života...http://grude.com/clanak/?i=173230173230Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jan 2020 22:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-26-kobe-crtani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kobe Bryant, jedan od najvećih sportaša svih vremena, prije dvije godine osvojio je Oscara.<p>&nbsp;</p> <p>Zaslužio ga je tako &scaron;to je opro&scaron;tajno pismo, kojim je u studenom 2015. na The Player's Tribuneu objavio da će na kraju sezone zavr&scaron;iti karijeru, pretvorio u crtić koji je progla&scaron;en najboljim kratkim animiranim filmom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo je zapravo pjesma Dear Basketball, odnosno Draga ko&scaron;arko, u kojem se emotivno opra&scaron;ta od sporta koji mu je dao sve i kojem je dao sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj filma i animator je Glen Keane, glazbu je napisao John Williams, a Kobe je, osim &scaron;to ju je napisao, vrlo emotivno i čitao pjesmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opra&scaron;tao se legendarni Bryant tada od ko&scaron;arke, a u dubini svojih riječi opra&scaron;tao se od života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ziUc0OCDmoU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Draga ko&scaron;arko,</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Od trenutka<br /> Kad sam počeo rolati tatine čarape<br /> I &scaron;utirati zami&scaron;ljene<br /> &Scaron;uteve za pobjedu<br /> U Great Western Forumu<br /> Znao sam da je jedna stvar stvarna:</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Zaljubio sam se u tebe.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ljubav tako duboka da sam ti dao sve -<br /> Od mog uma i tijela<br /> Do mog duha i du&scaron;e.<span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"></span></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Kao &scaron;estogodi&scaron;nji dječak<br /> Duboko zaljubljen u tebe<br /> Nikad nisam vidio kraj tunela.<br /> Vidio sam samo sebe<br /> Kako istrčavam iz njega.</p> <p style="text-align: center;">I tako sam trčao.<br /> Trčao gore-dolje po svakom terenu<br /> Za svakom ničijom loptom za tebe.<br /> Tražila si da se borim<br /> Dao sam ti svoje srce<br /> Jer sam za to dobio puno vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: center;">Igrao sam kroz znoj i bol<br /> Ne zato &scaron;to me zvao izazov<br /> Nego zato &scaron;to si me TI zvala.<br /> Činio sam sve za TEBE<br /> Jer to je ono &scaron;to radi&scaron;<br /> Kad se zbog nekog osjeća&scaron; tako<br /> Živ kao &scaron;to sam se ja osjećao zbog tebe.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Dala si &scaron;estogodi&scaron;njem dječaku njegov lakerski san<br /> I uvijek ću te voljeti zbog toga.<br /> Ali ne mogu te tako opsesivno voljeti jo&scaron; dugo.<br /> Ova sezona je sve &scaron;to jo&scaron; mogu dati.<br /> Moje srce može istrpjeti lupanje<br /> Moj um se može nositi s naporom<br /> Ali moje tijelo zna da je vrijeme za opro&scaron;taj.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">I to je u redu.<br /> Spreman sam pustiti te.<br /> Želim da sad zna&scaron;<br /> Da možemo zajedno uživati u svakom zajedničkom trenutku koji nam je ostao.<br /> U dobrom i lo&scaron;em.<br /> Dali smo jedno drugom<br /> Sve &scaron;to imamo.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">I oboje znamo, &scaron;to god sljedeće radio<br /> Da ću uvijek biti onaj klinac<br /> Sa srolanim čarapama<br /> Ko&scaron;em za smeće u kutu<br /> Pet sekundi na satu<br /> Lopta u mojim rukama.<br /> 5...4...3...2...1</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Volim te zauvijek,</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Kobe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-26-kobe-crtani.jpgZvonko Bušić s odmakom vremena dobiva status mitskog lika kod Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=173192173192Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jan 2020 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-27-zvonko_busic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvog dana mjeseca rujna 2013. godine Zvonko Bušić, rođen na današnji dan 1946. godine, preselio se u vječnost. <p>&nbsp;</p> <p>Njegova smrt zaprepastila je Hrvatsku, jer Zvonko Bu&scaron;ić nije bilo tko. Postao je nacionalna ikona, metafora stradanja, žrtve i ljubavi prema domovini Hrvatskoj. Njegova smrt izazvala je uz konsternaciju i prelijepe i dirljive tekstove o njegovu osebujnom životu, posvećenom ljubavi i žrtvi za Hrvatsku, kao i bračnoj ljubavi između njega i njegove <strong>Julienne</strong>&nbsp;koje se poistovjećuje sa znamenitim antičkim mitom ljubavi Odiseja i Penelope.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<strong>Oprostite, nisam vi&scaron;e mogao živjeti u ovakvoj Hrvatskoj</strong>&ldquo;, njegova je zadnja poruka, odnosno, bolje rečeno &ndash; oporuka. Ne mogu živjeti u Platonovoj pećini, napisao je svojoj dragoj supruzi. Platonova pećina je alegorija života ljudi u zabludama. Bu&scaron;ićev životni ideal, slobodna, demokratska, humana i prosperitetna država, koju je u&nbsp;<strong>tridesetdvije godine u američkim kaznionicama</strong>&nbsp;ma&scaron;tao kao takvu, u Hrvatskoj stvarnosti se reducirala u &ndash; zabludu. Ma&scaron;ta je bila na neki način njegova sloboda, jer je na njenim krilima &ldquo;živio&rdquo; svoju domovinu u svoj njenoj ljepoti, slobodi i pravdi. No, stvarnost njegove fizičke slobode nije ga oslobodila, nego okovala u okvire surove stvarnosti, potpuno suprotno od njegovih ma&scaron;tanja i njegovih ideala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Faktografija života Zvonka Bu&scaron;ića i njegove supruge nadilazi i vjerojatno će dugo nadilaziti literarnu ma&scaron;tu pisaca i filmskih stvaralaca koji će željeti opisati njihove životopise ili ih uprizoriti na filmskom platnu. Naime, zaista je te&scaron;ko u suvremenoj povijesti naći tako dramatičnu, a istodobno tako poetsku ljubavnu priču kao &scaron;to je životna priča bračnog para Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="quads-ad2" class="quads-location quads-ad2" style="float: none; margin: 0px;">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p><strong>No, nažalost, ne postoji ni&scaron;ta na svijetu ni sveto ni lijepo, ni plemenito, a da ne bi bilo zaprljano blaćenjem i mržnjom</strong>. U slučaju tragične smrti Zvonka Bu&scaron;ića, kao i života Julienne Bu&scaron;ić logično, u skladu s &ldquo;na&scaron;om&rdquo;, a recimo otvoreno antihrvatskom tradicijom, istupili su i istupaju <strong>dežurni pljuvači</strong>, mizantropi i najsitnije du&scaron;e, kako bi oblatili život Zvonka Bu&scaron;ića, reducirav&scaron;i ga na razinu fanatika, terorista, usta&scaron;oida itd. &Scaron;teta je tro&scaron;iti vrijeme i papir na takve bijedne i pla&scaron;ljive ljude. Nije tajna da su oni zapravo glasnogovornici onih koji već vi&scaron;e od četiri desetljeća blate Bu&scaron;ića kao terorista, &scaron;to je&nbsp; poznati udba&scaron;ki rječnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U stvarnosti, radi se o ljudima koji se potajno dive idealizmu i ljubavi Zvonka i Julienne Bu&scaron;ić, njima nedostižnog, a za kojim podsvjesno silno čeznu. To je u stvarnosti jezik zlobe i mizantropije koja ne želi ustuknuti pred svojim zabludama i povjerovati u nevjerojatnu ljubavu priču muža i žene koji su svoj život posvetili jedno drugome i borbi za slobodu svog hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je zabluda svih zabluda, jer Zvonko Bu&scaron;ić s odmakom vremena poprima u hrvatskom narodu status mitskog lika i borca za slobodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično kao i Alojzije Stepinac u komunizmu, na kojeg je nabacivano blato postajalo &ndash; zlato.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Narod.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-27-zvonko_busic.jpegZelenika predstavio prvi roman: Za mene je ovo već pobjedahttp://grude.com/clanak/?i=173177173177Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jan 2020 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-22-020-zelenika-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domagoj Zelenika, student Odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta u Mostaru, predstavio je svoj prvi roman u Domu Herceg Stjepana Kosače.<p><br />&bdquo;Ovo je knjiga za mlade koja govori o prijateljstvu, odnosno o avanturama četiri stara prijatelja koja su krenula na putovanje koje se nije odvilo po planu.&ldquo; rekao je Zelenika.</p> <p><br />Zelenika je zaključio kako bi se ova knjiga zasigurno svidjela svima koji vole jednostavne teme, obrađene na malo drugačiji i neobičniji način. Roman je prepun metaforičnog izražavanja, iako se trudio da ni s tim ne pretjera previ&scaron;e, kako bi poruka ostala svima jednako jasna. Njegov je trenutni najveći cilj kada bi ljudi za početak dali priliku romanu ''Izabrani''.</p> <p><br />&bdquo;Za mene je ovo već pobjeda. Roman je tu, vi ste tu, ja sam tu, ljude zanima i ostalo samo može biti bolje&ldquo; rekao je.</p> <p><br />Autor je već prije predstavljanja naglasio kako je knjigu pisao osam mjeseci. Veliku je pažnju posvetio izgledu knjige, tako da je svojim čitateljima preporučio:<br />&ldquo;Ovu knjigu sudite po koricama ali nikako po prvom poglavlju&hellip;&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-22-20-01-22-020-zelenika-knjiga1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-22-20-01-22-020-zelenika-knjiga2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-22-20-01-22-020-zelenika-knjiga3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Katarina Živković/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-22-020-zelenika-knjiga.jpgPredstava ''Diva Grabovčeva'' u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=173167173167Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jan 2020 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-21-predstava-diva-grabovceva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 25. siječnja 2020. godine s početkom u 19:30 sati u posuškoj kinodvorani biti će izvedena predstava „Diva Grabovčeva“ u izvedbi Sinjskog pučkog kazališta i Franjevačke klasične gimnazije Sinj.<p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme turske okupacije Turci su činili brojne zločine nad mladim kr&scaron;ćanskim djevojkama, a diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine puk im je odao dužnu počast nazivajući mnoge mikro toponime po njima i čuvajući ih u molitvama i usmenoj predaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako hrvatski puk Rame i Hercegovine stoljećima &scaron;tuje jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine, kao sveto mjesto. U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve koju je, u cvijetu mladosti, ubio razuzdani turski plemić jer se suprotstavila njegovoj pohoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Viculin, predsjednik Sinjskog pučkog kazali&scaron;ta i redatelj predstave, kazao je o njoj:<br />&bdquo;Bio je izazov napraviti ovu priču, s autentičnim prikazom kostima, izgovora i drugih sadržaja. Ja sam 6-7 godina razmi&scaron;ljao o izradi teksta i nije bilo hrabrosti postaviti ga na scenu. Međutim, uz pomoć na&scaron;e Franjevačke gimnazije i svih uključenih u predstavu, vjerujem kako će ona biti dobro izvedena i primljena&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sinjsko pučko kazali&scaron;te uspje&scaron;no djeluje, s manjim prekidima, preko 60 godina. Sudionik je brojnih kazali&scaron;nih festivala i smotri, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Uspje&scaron;ni su organizatori kazali&scaron;nih seminara, kao i festivala &bdquo;Međunarodni kazali&scaron;ni ALKA&mdash;FEST&ldquo; u lipnju i srpnju te Međunarodnih susreta gradova prijatelja &bdquo;Kazali&scaron;ni maraton&ldquo; u listopadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na festivalima i smotrama, a njihov rad prepoznali su i u gradu Sinju, te su dobitnici nagrade Grada Sinja, u kategoriji kulturnih dru&scaron;tava i nagrade Splitsko-dalmatinske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve ljubitelje kazali&scaron;ta da pogledaju ovu odličnu predstavu te na taj način očuvaju spomen na Divu Grabovčevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaz je slobodan!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-21-predstava-diva-grabovceva.jpgVIDEO: JAMES BLUNT OBJAVIO NAJTUŽNIJI SPOT IKAD!http://grude.com/clanak/?i=173163173163Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 20:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-james-blunt-fother.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>James Blunt objavio je uvjerljivo najemotivniji video spot u svojoj karijeri, a mnogi ovu izvedbu smatraju najtužnijom ikad.<p><br />&ldquo;Monsters je za moga oca koji je u četvrtom stadiju kronične bolesti bubrega, stoga sam ga pitao želi li biti u videu sa mnom&rdquo; kazao je James Blunt koji je osobno koncipirao čitav video za ovu tužnu odu sina upućenu svome te&scaron;ko bolesnom ocu. U spotu otac i sin Blunt sjede jedan uz drugog i ne skrivaju suze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ajte pjesmu i pogledajte video i slobodno pustite suzu.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/DTFbGcnl0po" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-james-blunt-fother.jpgVIDEO: Ona je iz Međugorja! Darija je sve oduševila svojim glasomhttp://grude.com/clanak/?i=173162173162Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 20:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-darija-ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon druge epizode Nokauta showa ‘The Voice’, svi ‘bruje’ o Dariji Ramljak (20). Ona je u Vanninom (49) timu, a izvela je Gibonnijevu (51) pjesmu ‘Ako me nosiš na duši’ te je oduševile žiri, ali i gledatelje.<p>&nbsp;</p> <p>U samo jedan dan ova djevojka iz Međugorja popela se na drugo mjesto trendinga na YouTubeu, a njezin nastup je skupio preko 100 tisuća pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a Darija putuje na probe iz Međugorja i svi se &scaron;alimo na račun njezinih dugih putovanja, a onda krene pjevati i svi imamo stisnuto grlo pola sata &ndash; ponosno je kazala Vanna nakon njezina nastupa i zahvalila joj na odličnoj izvedbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Massimo (57) je ocijenio da Darija pjeva kao da ima nekoliko glazbenih karijera iza sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Darija je osvojila mene &ndash; pohvalio ju je i Ivan Dečak (40) te dodao kako mu se kod nje jedino ne sviđa to &scaron;to nije u njegovom timu, pi&scaron;e <a href="https://www.24sata.hr/show/darijin-nastup-na-voiceu-je-skupio-preko-100-000-pregleda-671441">24sata.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ova kandidatkinja je prolaz na audiciji izborila pjesmom &lsquo;Ti me vodi preko voda&rsquo;. Tada je rekla da joj je glazba život i objasnila kako joj je otac roker usadio ljubav prema glazbi.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/aMYHjV2OsXM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-darija-ramljak.jpgObjavljena knjiga ''Memento akademskoga pisma'' autora prof. dr. sc. Ivice Musićahttp://grude.com/clanak/?i=173156173156Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-07-19-12-07-dekan_music.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašla knjiga „Memento akademskoga pisma“ autora prof. dr. sc. Ivice Musića, dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.<p><br />Djelo omogućuje da svaki student, ali i iskusan istraživač na jednom mjestu pronađe sve &scaron;to je potrebno znati o istraživanju i pisanju akademskih radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj recenziji prof. dr. sc. Božo Goluža o knjizi se slikovito izrazio. &bdquo;Možemo nositi skupocjeno odijelo, ali ako se na njemu nalaze nekakve mrlje, ono je mnogo izgubilo na vrijednosti. Tako je i s knjigama. Bez obzira na verziranost u svojoj struci, svaki bi znanstvenik trebao poslu&scaron;ati mi&scaron;ljenje drugih, i to ne samo s obzirom na sadržaj, nego i ima li ne&scaron;to &scaron;to str&scaron;i u njegovu djelu i naru&scaron;ava sklad. Zato bih ovu knjigu prof. Musića usporedio s 'kemijskom čistionicom', tj. smatram je dobrom prigodom za či&scaron;ćenje vrijednih znanstvenih sadržaja.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor knjge prof. Musić je istaknuo kako je djelo namijenjeno ponajprije studentima, odnosno onima koji tek ulaze u svijet visoko&scaron;kolskog obrazovanja te znanstvenoistraživačkog rada. &bdquo;No njime se mogu okoristiti i već formirani znanstvenici jer je knjiga koncipirana priručnički, pa se u njoj lako može provjeriti kako postupiti u dvojbenim situacijama. Olak&scaron;avajuća je okolnost i to &scaron;to je pisana vrlo jednostavno, s minimalnom teorijskom podlogom i s mno&scaron;tvom konkretnih uputa i primjera na kojima se najbolje uči&ldquo;, kazao je prof. Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je podijeljena na tri velike cjeline. Prva je naslovljena &bdquo;Znanstveno djelo u znanstvenoj prozi&ldquo;, druga &bdquo;Postanak i razviće znanosti&ldquo; te treća &bdquo;Filozofija i kritičko mi&scaron;ljenje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebnost je ovog djela i u dodatku prvom, glavnom dijelu. Riječ je o kratkom pregledu razvoja znanosti i filozofije izloženom u drugoj i trećoj cjelini knjige. Otuda i podnaslov ove knjige: S kratkim pogledom na surazvoj znanosti i filozofije. Taj pregled može poslužiti, osobito onima koji su na 'ulaznim vratima' akademske zajednice, kao svojevrstan vodič kroz znanost i filozofiju&ldquo;, objasnio je prof. Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik dr. sc. Serafin Hrkać, profesor emeritus i recenzent je naglasio kako je knjiga vrijedno djelo, jer može biti od neizmjerne pomoći svim sveučili&scaron;nim i akademskim djelatnicima pri znanstvenom istraživanju i pisanju akademskih radova. &bdquo;Knjiga je udžbeničke naravi, ali ne nedostaje originalnosti, jer se činjenice, stavovi i primjeri izneseni u knjizi donose na nov i sustavan način. Nesumnjivo, u pisanje ovog djela uloženo je vrlo mnogo truda i vremena&ldquo;, objasnio je akademik Hrkać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Memento akademskoga pisma&ldquo; prof. dr. sc. Ivice Musića je napisana na 560 stranica, a objavio ju je Nakladnik PRESSUM Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-07-19-12-07-dekan_music.jpgSelo se od gladi spasilo slikanjem replika Van Gogha. Sada zarađuju milijunehttp://grude.com/clanak/?i=173132173132Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jan 2020 18:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-17-van-gogh-alive-exhibit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko još nije, svakako mora pogledati film redatelja Yu Haiboa i Yu Tianqi Kikia "Kineski Van Gogh" (China’s Van Goghs) o kineskom selu slikara koje se izvuklo iz siromaštva stvaranjem replika Van Goghovih slika.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, sve do 1989. selo Dafen bilo je sirotinjski zaselak. Danas ima 10.000 stanovnika, od kojih su stotine postali slikari pa godi&scaron;nje proizvodu stotine tisuće kopija ulja na platnu starih zapadnih majstora i bez razmi&scaron;ljanja primaju narudžbe od, recimo, 200 Van Goghovih slika u dva tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narudžbe su tolike da su slikari često u stisci s rokovima pa nerijetko spavaju na podu svojih improviziranih ateljea jer nemaju vremena otići kući, no takvim tempom samo 2015. godine na slikama su zaradili 65 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u Kini je među nastajućom srednjom klasom hit na zidu dnevne sobe imati reprodukciju nekog europskog slikarskog remek-djela, pa kompanije poput Meishing Oil Painting Manufacture Company praktično na traci proizvode visokokvalitetne replike Picassa, Renoira, Van Gogha, Leonarda i ostalih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nje se samo u manjem kineskom gradiću proizvede pet milijuna kopija poznatih likovnih remek-djela, većinom za kinesko trži&scaron;te, ali dostupnih i online za cijeli svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film redateljskog dvojca Haibo i Kiki Tianqi prati životnu priču jednog od slikarskih timova koje predvode otac, biv&scaron;i zemljoradnik Xiaoyong Zhao i njegova kći. Njegova obitelj naslikala je oko 100.000 replika Van Gogha, a on osobno osjeća duboku povezanost s autorom iako nikada uživo nije vidio Van Goghovu sliku pa mu je životni san posjetiti Amsterdam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li mu se to ostvariti? Nećemo kvariti, najbolje je pogledati ovaj izvrstan film.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-17-van-gogh-alive-exhibit.jpgVIDEO: POSLUŠAJTE NAJLJEPŠU OVOVREMENSKU PJESMU O VUKOVARUhttp://grude.com/clanak/?i=173114173114Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jan 2020 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-16-020-bandaid.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snimljen je spot za pjesmu "Vukovarski Advent", za najljepšu pjesmu o Vukovaru u novijem vremenu.<p>&nbsp;</p> <p>Sjećanje na Vukovar mora živjeti kroz cijelu godinu, a ne samo 18. studenoga kada je dan Pada Grada heroja. Ovo je pjesma o ljubavi prema Vukovaru, a u njenoj dubini se isprepleću svi drugi hrvatski gradovi koji su pisali povijest te 1991. i godina koje su uslijedile.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Potresne stihove koji stežu du&scaron;u napisao je jedan na&scaron; kolega, urednik i novinar s Hrvatske radiotelevizije - Nikola Kristić, trenutačno urednik u glazbenim sadržajima HTV-a.</div> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo vam video i tekst pjesme koju pjeva Hrvatski Band Aid:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/gUeWi9-_vVA" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vukovarski Advent</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Adventskih dana bojim se, tog grada tad sjetim se, Mitnice, sajmi&scaron;ta i bolnice, slike krvi i rata grozim se...<br />Stisnuta pu&scaron;ka u rukama, jo&scaron; uvijek grč taj steže me, tvoj zadnji izdah na rukama i obećanje dato veže me...<br /><em><strong>Neću te zaboravit dragi moj, živi&scaron; dok živi sjećanje, za tebe sad je ovaj poj i za sve mrtve svečan je...</strong></em><br />Za ljude ima mjesta tu, dajem svim du&scaron;u slavonsku, počinak du&scaron;ama smjernim, mir dobrim i vjernim...<br />Godine i dani prolaze bez tebe hladni dolaze, studen se u me uvlači, kada se nebo zamrači...<br />Stisnuta pu&scaron;ka u rukama, jo&scaron; uvijek grč taj steže me, tvoj zadnji izdah na rukama i obećanje dato veže me...<br />I gradu i tebi dragi moj, ostaju noći samotne i misli o pro&scaron;losti strahotne...<br />Unatoč želim život svoj, bez mržnje, budućnosti strahotne...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-16-020-bandaid.jpgPočetak godine s raznovrsnim programom u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=173020173020Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-igra_u_dvoje_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva na repertoaru je predstava „O ljubavi“, diplomski rad Nikoline Ljuboje i Ivana Skoke koji na duhovit način govore o fenomenu ljubavi..<p>&nbsp;</p> <p>Nova kalendarska godina jeste započela, ali se ona kazali&scaron;na nakon kratke stanke za božićne i novogodi&scaron;nje blagdane nastavlja u punom jeku i s dosta zanimljivog programa u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-oljubavi1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva na repertoaru je predstava &bdquo;O ljubavi&ldquo;, diplomski rad Nikoline Ljuboje i Ivana Skoke koji na duhovit način govore o fenomenu ljubavi, komentiraju ga te promatraju kroz sve njegovo promjene. Oni traže odgovor na pitanja: &scaron;to je ljubav, kako nastaje, kako se manifestira, može li potrajati ili će neminovno, pod teretom vremena i navika, izblijedjeti? Ova predstava je 2014. godine osvojila nagradu za najbolju glumu u Beogradu na FIST festivalu, a na repertoaru je dva dana, 9. i 10. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-identitluk1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Identitluk&ldquo;, o kojoj se krajem godine najvi&scaron;e pričalo i koju Mostarci sigurno najvi&scaron;e željno i&scaron;čekuju, imat će svoje dvije reprize, i to 16. i 22. siječnja. Ovaj koprodukcijski projekt HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti, publiku je na obje premijere nasmijao do suza, ali i naveo na propitivanje o na&scaron;im prizemnim shvaćanjima identiteta te stereotipnim obja&scaron;njenjima istog. Predstava je nastala po motivima eseja Amina Maaloufa &bdquo;U ime identiteta&ldquo;, a inače je autorski projekt redateljice Tanje Miletić Oručević, dramaturga Dragana Komadine i glumačkog ansambla koji čine: Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko i Ivo Kre&scaron;ić iz HNK Mostar, Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić Obad iz NP Mostar te gostujući glumci Dražen Pavlović i Nedim Malkočević. Scenografkinja i kostimografkinja je Sabina Trnka, a autor glazbe Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-kraljevo1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan nakon prve reprize Identitluka, 17. siječnja bit će izvedeno Krležino &bdquo;Kraljevo&ldquo; koje je redatelj Ivan Leo Lemo u svojoj adaptaciji vje&scaron;to sa zagrebačkog sajmi&scaron;ta premjestio u podzemlje, u noćni klub &bdquo;King's&ldquo; kojim upravlja vlasnica kluba, utjelovljenje sila mraka, MC. U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar, Anja Rikalo, Ivo Kre&scaron;ić, Ivan Skoko, Nikolina Marić, Nina Popović, Ana Ljubić, Božana Martić, Kristina Čuljak, Ilija Pujić, Ivan Prskalo, Marijo Bevanda, Mustafa Stupac, Lamija &Scaron;upić, Ana Dragozet i Mario Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju potpisuje Vesna Režić, kostimografiju Mirjana Zagorec, a autor glazbe je Zvonimir Dusper Dus.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-ajmonafuka1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj mjeseca, 30. siječnja Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević odigrat će predstavu &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, inače prvu koprodukcijsku predstavu HNK Mostar i Narodnog pozori&scaron;ta Mostar koja je igrana vi&scaron;e od 50 puta. Priča je to o podijeljenom gradu i besmislu rata, o dva mlada, mrtva vojnika koji su bili na sukobljenim stranama istog grada u kojem su živjeli. Autor i redatelj predstave je Dragan Komadina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom mjesecu na daskama HNK Mostar bit će i dva dodatna sadržaja, koncert Sanela Marića Mare i Darija Lukića 18. siječnja i gostovanje Histriona s predstavom &bdquo;Igra u dvoje&ldquo; 23. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-igraudvoje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>˝Igra u dvoje˝ humorna je drama Tita Strozzija, napisana 1956. To je djelo hommage autorovoj posvećenosti i dubokoj strasti prema kazali&scaron;tu kojem je kao glumac, pisac, redatelj, prevoditelj i pedagog posvetio cijeli svoj život. Ta se glavna tema nagovje&scaron;tava već i kroz podnaslov u kojem Strozzi navodi da je riječ o komadu iz kazali&scaron;nog života u 3 čina. Predstavu je režirala Sa&scaron;a Broz, a glume Dora Fi&scaron;ter To&scaron; i Janko Popović Volarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarski kantautor Sanel Marić Mara uz pratnju Darija Lukića 18. siječnja u akustičnoj verziji i minimalističkom tonu pjevat će bosanskohercegovačke pjesnike. U njegovim pjesmama na&scaron;li su se tekstovi Maka Dizdara, Alekse &Scaron;antića, Avde Hasanbegova Karabegovića, Marka Toma&scaron;a, Nedima Ći&scaron;ića, Mehmeda Begića itd. Ujedno će ovo biti i mostarska promocija njegovog posljednjeg singla urađenog po tekstu Ive Andrića &bdquo;Pisma nikome&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve predstave počinju u 20 sati. Rezervacija ulaznica je moguća porukom na Facebook stranici hnkmostar, pozivom ili porukom na broj 063 019 019 ili e-mailom ulaznice@hnkmostar.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-igra_u_dvoje_1.jpgDrži se legendo: Milo Hrnić u suzama, Srđan pokopan uz trobojnicuhttp://grude.com/clanak/?i=173019173019Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 15:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-milo-hrnic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dubrovački branitelj i glazbenik Srđan Sergio Hrnić, stariji sin pjevača Mila Hrnića, iznenada je preminuo u subotu, 4. siječnja, u 52. godini. <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu u 13 sati bio je ispraćaj za Srđana na groblju Boninovo u Dubrovniku. Uz brojne njegove kolege, Srđana je ispratio i otac Milo Hrnić. Prijatelji su ga pridržavali dok je u suzama ispraćao voljenog sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srđan se rodio u Dubrovniku 1969., a bio je jedan od članova udruge 'Nazbilj'. Na Međunarodnom festivalu Marko Polo na Korčuli osvojio je prvo mjesto, a nagradu publike odnio je s pjesmom 'Fala'.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Planirao sam odavno, iskreno, ma svaki put bude: &lsquo;Prvo neka ovo rije&scaron;im, prvo neka ono&hellip;&rsquo;. Zna&scaron; kako to ide, danas ću sutra ću, nek&rsquo; fine sezona&hellip; Ali, potegnula me na&scaron;a sugrađanka i prijateljica Franka Fani Kohn. Stvarno je dobra pjesma, ma to je i&scaron;lo ovako: kako se znamo dugo, Fani mi je u biti dala da malo bacim oko na zbirku koja je 2013. godine nastajala iz njenog pera. Jedan tekst mi se svidio, za pjesmu &lsquo;Fala&rsquo;. A kako imam, volim ga zvati,&nbsp;&lsquo;kuhinjski studio&rsquo; doma, jer odavno već činim u sobi kancone, rekao sam joj: &lsquo;Aj mi daj da probam ne&scaron;to učinit.&rsquo; I učinio sam ju u dva, tri dana - rekao je Sergio prije dvije godine za pjesmu 'Fala'. Pamte ga i&nbsp;kao branitelja u Domovinskom ratu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-milo-hrnic.jpegZadnje Ćubijeve riječi: Reci mom Marinu da čuva mamu, baku, bratahttp://grude.com/clanak/?i=172953172953Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jan 2020 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-01-cubi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjim trenucima uz legendarnog Damira Mihanovića Ćubija je bio njegov veliki prijatelj i potpora u teškim danima Giovanni Kovačević.<p>&nbsp;</p> <p>Netom prije smrti, koji sat prije zadnjeg udaha, ispričao nam je Giovanni, da je imao je dojam kako se Ćubiju naglo vratila snaga. Počeo je opet pričati, pitao je gdje mu je žena, sinovi, mama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A onda mi je &scaron;apćući rekao, kao da je znao da je kraj, da mu čuvam njegove, da ih pazim, da mu budem kraj sinova, da bdijem nad njima. Rekao mi je da mu kažem sinu <strong>Marinu</strong>, starijem, da čuva mamu, baku i brata. Meni je kazao da budem tu kada im bude trebao neko blizak. Rekao mi je, budi uz njih. Čuvaj mi ih. Pitao me da mu dam ruku. Uhvatio sam ga za ruku. Zagrlio sam ga. Rekao mi je - spava mi se. Spustio je glavu. I umro. Moj mi je prijatelj umro na rukama. Te&scaron;ko mi je - rekao je Giovanni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve se dogodilo stra&scaron;no brzo. - I&scaron;li smo na snimanje na Novu TV 30.studenog lanjske godine, evo prije mjesec i pol dana. Pozlilo mu je i zavr&scaron;ili smo tu noć u KB Sestara milosrdnica. Tu se otkrila zloćudna bolest. U Splitu se trebala nastaviti terapija. Zadnjih dana nije mogao pričati, imao je jaku kompresiju u plućima, gu&scaron;ilo ga je. Bio je jako slab. Te&scaron;ko je prihvatiti kada ti ode dragi čovjek, netko tvoj. I jo&scaron; kada ti umre na rukama &ndash; veli Giovanni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije dugo trebalo da se ova vijest pro&scaron;iri Splitom, Hrvatskom. Telefoni, mobiteli nisu prestali zvoniti. Ćubi je bio dobri duh hrvatske estrade, veliki humanitarac, čovjek inteligentnih &scaron;ala, brze reakcije, uvijek spreman na lucidan, o&scaron;trouman komentar. Bio je zabavljač, showman, prijatelj. Bio je i član nogometnog Split Stars tima, estradne sportske ekipe. Upravo se ona, čuli smo u tajnosti prije nekoliko dana, trebala sastati početkom siječnja. I na humanitarno&ndash;nogometnom događanju odigrati utakmicu s koje su sredstva trebala biti predana Ćubiju, kao pripomoć prijatelja mu u ovim te&scaron;kim trenucima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali igra života je varljiva, i umjesto humanitarnog događanja dogodit će se upravo ono &scaron;to se najmanje očekivalo, posljednji pozdrav dragom čovjeku. Kako neslužbeno saznajemo brojni njegovi prijatelji odmah su se spontano počeli javljati jedni drugima, HGU-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vidjet ćemo sve ovih dana, jo&scaron; se ne zna kada će biti sahrana, &scaron;to ćemo napraviti. Vijest je do&scaron;la naglo, dotukla nas je. Nismo je očekivali, nitko nije očekivao takav kraj. Bili smo svi u dubokoj vjeri kako će sve ovo proći s jo&scaron; jednom velikom Ćubijevom doskočicom, sa smijehom. U jo&scaron; jednoj njegovoj glumačkoj epizodi. Sto posto smo vjerovali kako će kemoterapija donijeti rezultate. Nestao je u mjesec i pol dana od početka bolesti &ndash; ne krije tugu Giovanni.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Hercegovački pjevač Mate Bulić objavom na dru&scaron;tvenim mrežama u srijedu se oprostio od svog prijatelja, hrvatskog glumca i zabavljača, Damira Mihanovića - Ćubija. <div>Pjevač je obećao da će manifestacija 'Blatničke note dobrote', koju Mate inače organizira u svojoj rodnoj Blatnici, uvijek ostati u sjećanju na Ćubija. ''Toliko puta smo se smijali zbog tebe, a danas si nas dragi prijatelju po prvi puta ujedinio u nečem čemu se nismo nadali - u neizmjernoj tuzi. Ne mogu ti reci zbogom jer ti će&scaron; ostati s nama u svakom smijehu i u svakoj zabavi'', naveo je pjevač na dru&scaron;tvenim mrežama.</div> <div>&nbsp;</div> </div> <p>Damir Mihanović Ćubi nas je napustio na prvi dan nove nam godine. Pamtit će ga se kao čovjeka koji je znao &scaron;alom nasmijati ljude, a to nije ba&scaron; lagan posao. I kao čovjeka kojeg su ljudi voljeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-01-cubi.jpgPREMINUO JE LEGENDARNI DAMIR MIHANOVIĆ ĆUBIhttp://grude.com/clanak/?i=172948172948Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jan 2020 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-01-cubi-mihanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je legendarni splitski voditelj, glumac, pjevač Damir Mihanović - Ćubi, piše Dalmacija danas, čiji su novinari vijest doznali iz krugova bliskih obitelji.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, iako je od javnosti skrivao dijagnozu, sredinom prosinca procurila je vijest da Ćubi boluje od zloćudne bolesti, te je nekolicina splitskih glazbenika počela skupljati novčanu pomoć za njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Splitski voditelj se liječio u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica odakle je na dru&scaron;tvenim mrežama dijelio fotke s medicinskim osobljem. Posljednje je dane proveo o splitskoj bolnici gdje je i preminuo prvog dana ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne fali nam ni ptičjeg mlika... Dobro smo... A zajedno najjači", glasila je jedna od njegovih posljednjih objava na Facebooku koja je nasmijala njegove brojne obožavatelje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosincu se, čak, nakon &scaron;to je javnost već doznala za njegovu bolest, pojavio na koncertu zaklade Ane Rukavina gdje se veselo družio s brojnim poznatim ličnostima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije s njim se srdačno izgrlio, pozdravio ga je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a kolege s Nove TV uputile su mu tople riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-01-cubi-mihanovic.jpegLegendarni glumac kojeg je i Marin Čilić volio izgubio bitku za živothttp://grude.com/clanak/?i=162902162902Grude.com - klik u svijetThu, 26 Dec 2019 00:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-26-aleksandar_bogdanovic_00.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijatelji i kolege opraštaju se preko društvenih mreža od osječkog glumca Aleksandra Bogdanovića (45), člana dramskog ansambla HNK Osijek, koji je u subotu navečer nastradao u prometnoj nesreći i završio u induciranoj komi.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je snažno tijelo jo&scaron; bilo izdržljivo, mozak je doživio svoju smrt i to je službeno zabilježeno u 14.30.sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uža obitelj odlučila je donirati organe jer bi i sam Aco dao bubreg bilo kome da je bilo potrebno. On je bio takav čovjek, velik čovjek u svakom smislu - rekao je za 24 sata glumčev prijatelj i vjenčani kum<strong> Miroslav Čabraja</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Aleksandar je doživio nesreću nakon &scaron;to se vraćao kući s predstave 'Kabaret Beckett'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogdanović je rođen u Osijeku 17.6.1974. godine, a Akademiju umjetnosti zavr&scaron;io je u Novom Sadu. Godinama je jedan od za&scaron;titnih znakova dramskog ansambla HNK Osijeka čiji je član od 2011., kada se nakon 20 godina vratio u rodni grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogdanović je u djetinjstvu bio jedan od najboljih tenisača pionira u Hrvatskoj, a kasnije je u Srbiji bio i teniski trener mlađim uzrasnim kategorijama pa je kraće vrijeme trenirao i<strong> Novaka Đokovića</strong> i <strong>Anu Ivanović</strong>, tada jo&scaron; kao djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama kasnije pomagao je i <strong>Marinu Čiliću, najboljem hrvatskom tenisaču u povijesti</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je i poznato lice hrvatskih filmova i serija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-26-aleksandar_bogdanovic_00.jpgVIDEO: Iz bukare da se s ćaćom ja napijem vina i zapjevam kao nekad: To je moja Hercegovinahttp://grude.com/clanak/?i=162880162880Grude.com - klik u svijetMon, 23 Dec 2019 00:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-grude_panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovački pjevač Bruno Baković opjevao je Neretvu, u novoj pjesmi pod nazivom: To je moja Hercegovina.<p>&nbsp;</p> <p>Autor stihova je Velimir Raspudić Velo, nekoć jedan od najperspektivnijih nogometa&scaron;a iz Hercegovine, a koji je s HVO-om pro&scaron;ao sva boji&scaron;ta. Njegove pjesme posljednjih godinu diraju i srce i du&scaron;u stoga je jasno zbog čega ga sve če&scaron;će traže i ovda&scaron;nji pjevači, pi&scaron;e Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oti&scaron;o sam u tuđinu, ostavio i mater i ćaću, da se vratim rodnom kraju, pola svog života dat ću... kad zagrlim prijatelje opet sretan bit ću, u dolini Neretve svetu zemlju poljubit ću... hej da mi je da se vratim, na tu zemlju svetu, opet vidim staru majku, pustim suzu u Neretvu... iz bukare da se s ćaćom ja napijem vina i zapjevam kao nekad: To je moja Hercegovina", glasi tekst pjesme koju možete poslu&scaron;ati u nastavku.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Y3cTdmSRolM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-grude_panorama.jpgFOTO: „Aleksi“ dospjela i do platna Filozofskog fakulteta http://grude.com/clanak/?i=162874162874Grude.com - klik u svijetSun, 22 Dec 2019 19:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-22-aleksi0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mlada djevojka izgubljena u svijetu, suočena s neuspjesima i nepromišljena u odlukama našla je svoje mjesto na platnu Filozofskog fakulteta u Mostaru.<p><br />Ovaj međunarodno nagrađivani film redateljice Barbare Vekarić prikazan je mostarskim studentima u na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.<br />Film prati život djevojke u kasnim dvadesetim godinama koja bježi od stvarnosti svijeta, sreću pronalazi u raznim avanturama, alkoholu i drogi. Daleko je od tipičnog ženskog primjera viktorijanske dame, i svima nam daje mogućnost da u njoj pronađemo dio sebe.</p> <p><br />&bdquo;Željela sam napraviti film koji je za mladu populaciju, prikazati alternativnu priču o djevojci koja nije tipična ljepotica, nije uzoran lik, koja neće biti pobjednik na kraju filma. Željela sam napraviti ne&scaron;to za djevojke koje bi se mogle poistovjetiti s njenim karakterom&ldquo; u svom je razgovoru sa studentima rekla redateljica Vekarić.<br />Dodala je i kako je film najbolje prihvaćen među mlađom populacijom, koja i jeste progresivnija. Ovo se potvrđuje i reakcijama studenata, koji su nakon prikazivanja imali samo riječi hvale.</p> <p><br />&bdquo;Odu&scaron;evljena sam filmom. Već dugo vremena nisam imala priliku pogledati toliko dobar hrvatski film, koji ne prikazuje savr&scaron;enu ženu, nego ba&scaron; suprotnu ličnost od nje. Aleksi nosi dio svih na&scaron;ih problema, i gre&scaron;aka u no&scaron;enju s njima. Mislim da film &scaron;alje jaku poruku, i preporučila bih ga svima, ne samo studentima i mladim ljudima.&ldquo; rekla je studentica Filozofskog fakulteta, Ania Pehar.</p> <p>&nbsp;<br />Događaj su organizirale udruge studenata novinarstva, odnosa s javno&scaron;ću i psihologije. Prije samog prikazivanja filma, studentica Danijela Novaković izvela je pjesmu &bdquo;More&ldquo; pod pratnjom gitariste Matije Krivo&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Katarina Živković/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-22-aleksi0.jpgSlavonija i Hercegovina i danas oplakuju četvero stradalih studenatahttp://grude.com/clanak/?i=162842162842Grude.com - klik u svijetThu, 19 Dec 2019 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-19-slavonski_studenti-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je četvrta godišnjica tragične smrti četvero studenata Sveučilišta u Mostaru.<h5>&nbsp;</h5> <p>Podsjećamo, četvero hrvatskih državljana <strong>Tena Vračević (1995.), Domagoj Roso (1995.), Antonija &Scaron;arić (1993.) i Vjekoslav Božanović (1991.)</strong> iz Vukovarsko-srijemske županije, utopili su se nakon &scaron;to su automobilom sletjeli u rijeku Neretvu u mjestu Bijela, sjeverno od Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preživio je jedan student <strong>Stjepan Bo&scaron;ković</strong> iz Đakova (1994.).</p> <p>&nbsp;</p> <div class="code-block code-block-1" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <p>Stradali studenti su <strong>bili na putu za Hrvatsku</strong> kako bi s obiteljima proveli nadolazeće blagdane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tena Vračević sahranjena je na mjesnom groblju u Trnavi, a Domagoj Roso pokopan je na mjesnom groblju u Mrzoviću. Antonija &Scaron;arić i Vjekoslav Božanović koji su bili u vezi pet godina pokopani su zajedno na mjesnom groblju u Donjem Novom selu kraj Vinkovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>(www.jabuka.tv)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-19-slavonski_studenti-1.jpgBUSOVAČA: UZOR i ''Ivančice'' oduševile Božićnim koncertom u Barama FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=162837162837Grude.com - klik u svijetThu, 19 Dec 2019 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-19-koncert_ivancice_i_prijatelji_udruge_uzor_busovaca_-53.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Druženje je nastavljeno u dvorištu filijalne crkve sv. Josipa uz prigodnu glazbu, rakiju, vino i čašicu razgovora.<p>&nbsp;</p> <p>Sjajna suradnja udruge UZOR iz Busovače i ansambla "Ivančice i prijatelji" doživjela je novu dimenziju sinoćnjim "Božićnim koncertom" u crkvi sv. Josipa u Barama koji je odu&scaron;evio brojne posjetitelje. Prekrasan ugođaj predbožićne čarolije svojim nastupima upotpunili su Antonio Vučić na klaviru, Laura &Scaron;akić s recitacijama, Boris Vučić na gitari i zbor učenika O&Scaron; "Busovača".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odu&scaron;evljenje sinoćnjim koncertom nije krila prof. glazbe i voditeljica VS "Ivančice i prijatelji" Magdalena Marić:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neizmjerno sam sretna i zadovoljna sinoć održanim koncertom u crkvi sv. Josipa u Barama. Okupila nas je istinska ljubav prema glazbi... Imala sam dojam da smo ovaj satak vremena svi bili kao jedno, ujedinjeni u radosnom i&scaron;čekivanju Božića. Hvala na&scaron;im divnim domaćinima na svemu. Mi se nadamo da smo priu&scaron;tili svima ugodnu i posebnu večer.", kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je započeo s četiri tradicionalna božićna napjeva koji je izveo VS "Ivančice i prijatelji", potom je svojim ljupkim glasom Laura &Scaron;akić izvela božićnu recitaciju. Odličan nastup imao je nakon recitacije ženski dio ansambla "Ivančice i prijatelji" koji se predstavio skladbama "Syahamba", "Radujte se narodi", "Bijeli Božić" uz odlične solistice Irenu Čavaru i Magdalenu Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva odlična mlada glazbenika, Antonio Vučić i Boris Vučić, muziciranjem na glasoviru i harmonici dodatno su obogatili nastup vokalnih solista. Zavr&scaron;ni dio koncerta obilježila je zajednička izvedba "Zvončića" koja je u potpunosti odu&scaron;evila publiku ustav&scaron;i i gromoglasnim pljeskom pozdraviv&scaron;i sjajan nastup mladih glazbenica i glazbenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt menadžer udruge UZOR Bojan Petrović u izjavi za na&scaron; portal kazao je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zahvaljujem se svim posjetiteljima i domaćinima na gostoprimstvu i svakako ćemo se vratiti u Bare s nekim drugim projektom i koncertom. Također, hvala &bdquo;Ivančicama i prijateljima&ldquo; te voditeljici sastava Magdaleni na vrhunskom koncertu. Zasigurno ćemo pronaći način da nastavimo odličnu suradnju u budućnosti na sličnim i jo&scaron; boljim projektima."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je izuzetno lijepo vodila mlada članica UZOR-a Kristina Čavara. Pokrovitelji koncerta su Federalno ministarstvo kulture i sporta te Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB, a organiziran je kao dio projekta &bdquo;Božić u Busovači&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbilja sam uživao u svakom dijelu koncerta i bio ponosan na svaku minutu vrhunske glazbe koju su nam priredili mladi članovi i članice "Ivančica i prijatelja". Posebno me raduje &scaron;to se u crkvi u Barama tražilo mjesto vi&scaron;e i &scaron;to su mje&scaron;tani ostali odu&scaron;evljeni jednim ovakvim koncertom odnosno kulturnim događajem koji je po prvi put organiziran u Barama. Neopisiv osjećaj uz pravu predbožićnu čaroliju...", kazao je nakon koncerta predsjednik udruge UZOR Dario Plavčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druženje je nastavljeno u dvori&scaron;tu filijalne crkve sv. Josipa uz prigodnu glazbu, rakiju, vino i ča&scaron;icu razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božićne aktivnosti UZOR-a i ansambla "Ivančice i prijatelji" nastavljaju se u ponedjeljak 23. prosinca 2019. godine, s početkom u 18 sati, kada će u filijalnoj crkvi sv. Nikole Tavelića biti održan isti "Božićni koncert" kao i sinoćnji. Svi su dobrodo&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-uzorbusovaca.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-53.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-56.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-89.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-109.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-170.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-180.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-184.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-222.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-236.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-naslovnaivanciceiprijatelji.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-19-koncert_ivancice_i_prijatelji_udruge_uzor_busovaca_-53.jpg'Stisne čežnja uvijek kada Božić je pred vratima'http://grude.com/clanak/?i=162827162827Grude.com - klik u svijetTue, 17 Dec 2019 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-17-019-bulic-mate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kralj dijaspore Mate Bulić koji desetljećima živi i radi u Frankfurtu prije dvije godine predstavio je pjesmu Božić u tuđini.<p>&nbsp;</p> <p>"Sve &scaron;to mogu, odavno sam dao, uvijek iste darove sam slao, k'o da tako umirit ću srce, &scaron;to za domom vene... Varljiva je sreća koju traži&scaron; tu gdje nema&scaron; nikog svog, uvijek zaigra mi srce kad se sjetim doma mog...", kažu stihovi popularne pjesme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovim danima poslu&scaron;ajte pjesmu koja para srce:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ay-vKJ65LQQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-17-019-bulic-mate.jpgZa kraj godine nova premijera u HNK Mostar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=162817162817Grude.com - klik u svijetMon, 16 Dec 2019 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-16-hnkmo-premijera-1220192.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je rađena pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i ideja da se teatar bavi ovim pitanjem je potekla upravo od njih. <p>&nbsp;</p> <p>S identitetom ne treba postupati, ne treba ga progoniti, ni pu&scaron;tati mu na volju: treba ga promatrati, smireno proučavati, razumjeti i potom ukrotiti, pripitomiti... &ndash; odlična je misao libanonskog Francuza Amina Maaloufa kojom se može sažeti njegov esej &bdquo;U ime identiteta&ldquo; po čijim motivima nastaje predstava &bdquo;Identitluk&ldquo; u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru, a u koprodukciji s Narodnim pozori&scaron;tem Mostar i Studijem za izvedbene umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava će premijerno biti izvedena u HNK Mostar 18. prosinca u 20 sati, a u sljedećoj godini bi trebala gostovati u dvadesetak bosanskohercegovačkih gradova, manjih i većih, te na taj način približiti publici ovu osjetljivu temu. Zanimljivo je da je ovo autorski projekt redateljice Tanje Miletić Oručević, dramaturga Dragana Komadine i glumaca koji su smi&scaron;ljeno do&scaron;li na ideju sudara identiteta na jednom seminaru na kojemu je polazi&scaron;na točka čitanje Maaloufovog eseja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-16-19-12-16-hnkmo-premijera-1220191.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je rađena pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i ideja da se teatar bavi ovim pitanjem je potekla upravo od njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Početna ideja je bila da se radi po knjizi Amina Maaloufa i ona mi se jako svidjela jer je knjiga sjajna i u potpunosti sam se složila s ljudima iz IOM-a da je vrlo aktualna i vrlo primjenjiva na dru&scaron;tvenu situaciju u kojoj živimo. No, teatar kao poseban prostor komunikacije ima svoja pravila tako da smo zapravo proiza&scaron;li samo iz motiva eseja, a na jedan teatarski razigran način kasnije smo se bavili satiričnim prikazom krajnjih posljedica vrlo plitko shvaćenih identiteta u BiH&ldquo;, rekla nam je redateljica predstave Tanja Miletić Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakve teme zahtijevaju satiru i njenom primjenom upućuje se o&scaron;trica ambijentu u kojem živimo, ali se satiričnim teatrom publici približavaju i teme o kojima je inače mučno govoriti, ali ih i slu&scaron;ati. Glumac HNK Mostar Ivan Skoko to obja&scaron;njava time da se ljudi prepoznaju kroz humor. &bdquo;Nadam se da će na&scaron;a publika upravo to i učiniti, vidjeti jedan dio sebe ili makar prepoznati nekoga drugoga. Cijeli smisao predstave je da pokažemo besmisao određenih pona&scaron;anja&ldquo;, kaže Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov kolega u predstavi Dražen Pavlović dodaje da predstava jeste smije&scaron;na, ali smije&scaron;na sa značenjem i istodobno ozbiljna jer su okolnosti u kojima se živi smrtno ozbiljne. &bdquo;Mislim da smo napravili predstavu koja komunicira s publikom na prije svega ljudskoj razini, na razini prepoznavanja, nepretenciozno, ali i predstavu koja hrabro dekonstruira nacionalizam, religiju i općenito se igra s tenzijom koja je nedvojbeno prisutna među narodima u BiH. A lijepo i glumimo moram priznati&ldquo;, kaže nam Dražen.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-16-19-12-16-hnkmo-premijera-122019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Satira ukazuje i prokazuje i možda njezin način jeste humorističan, ona je itekako realna te u ljudima može probuditi kolektivnu svijest koja dalje vodi ka promjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi glume: Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić Obad iz NP Mostar; Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko i Ivo Kre&scaron;ić iz HNK Mostar te gostujući glumci Dražen Pavlović i Nedim Malkočević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju i kostimografiju radi Sabina Trnka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor glazbe je Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-16-hnkmo-premijera-1220192.jpgLjerka Bralo i Josipa Galić najbolje volonterke u 2019. godini, posthumno priznanje Antoniu Zeljki FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=162816162816Grude.com - klik u svijetMon, 16 Dec 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-16-volonteri-ufmh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na samom početku, prisutnima se obratio Ivan Soldo, predsjednik Upravnog odbora Zaklade fra Mladen Hrkać, koji je zahvalio svim prijateljima i podupirateljima..<p>&nbsp;</p> <p>Zaklada fra Mladen Hrkać je ove nedjelje u &Scaron;irokom Brijegu dodijelila volontersku nagradu &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; za najbolje volontere u 2019. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volonterka godine u Bosni i Hercegovini je Ljerka Bralo iz Viteza, a prva dobitnica priznanja za Republiku Hrvatsku je Josipa Galić iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagradu je dobitnicama uručila Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Republici Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku, prisutnima se obratio Ivan Soldo, predsjednik Upravnog odbora Zaklade fra Mladen Hrkać, koji je zahvalio svim prijateljima i podupirateljima na dolasku i podr&scaron;ci te jo&scaron; jednom istaknuo važnost i ulogu koju je imala profesorica Gordana Jelić u radu Udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Profesorica Gordana Jelić je bila najbolji primjer kako se malim koracima mogu napraviti velike stvari. Želimo da ova nagrada bude poticaj svima da preuzmu aktivniju ulogu u zajednici u kojoj žive, bez obzira o kojoj udruzi i akciji je riječ jer je velika snaga promjene u rukama svakog od vas&ldquo;, izjavio je predsjednik Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnica Ljerka Bralo, dugogodi&scaron;nja članica udruge Svjetlo iz Viteza, je zahvalila svojim članovima i prijateljima iz udruge Svjetlo koji su je i nominirali za ovo priznanje te članovima Odbora za dodjelu nagrade koji je odlučio da nagrada od u njene ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nitko tko se bavi humanitarnim radom ne radi to s ciljem da dobije ikakvo priznanje, ali moram priznati da je lijep osjećaj kad netko prepozna trud i rad koji stoji iza brojnih dobrih djela&ldquo;, rekla je Ljerka Bralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnica Josipa Galić, odgajateljica u učeničkom domu Marija Jambri&scaron;ak u Zagrebu, je priznanje posvetila svim prijateljima bez kojih sve humanitarne akcije koje organizira i sva dobra djela koja su rezultat istih ne bi imali smisla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ja sam samo olovka u Božjim rukama koja se svakodnevno trudi slijediti put dobrote vođen sa dvije zapovijedi ljubavi, a posebice onom - Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe&ldquo;, izjavila je Josipa Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu svečanosti, posthumno je dodijeljeno volontersko priznanje Gordana Jelić pok. Antoniu Zeljki, volonteru Zaklade fra Mladen Hrkać i humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo;, koji je tragično preminuo u srpnju ove godine u &Scaron;irokom Brijegu. Nagrada je uručena njegovoj majki Anki Zeljko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju, predsjednici udruženja građana Svjetlo iz Viteza Dragici Jurčević je uručena prigodna knjiga &bdquo;Služiti čovjeku - Putokaz humanosti u medicini&ldquo; kako bi i dalje nastavili u svom hrabrom, nesebičnom i nepokolebljivom služenju bližnjem u potrebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa nastupila je Lucija Zovko, dok je voditeljica programa bila Misijana Brkić Milinković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaklada fra Mladen Hrkać dodjeljuje nagradu &ldquo;Gordana Jelić&rdquo; istaknutim pojedincima iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske za sudjelovanje u organizaciji i provedbi volonterskih aktivnosti čime se značajno doprinosi pobolj&scaron;anju kvalitete života korisnika ili općoj dobrobiti zajednice, aktivnom uključivanju građana u dru&scaron;tveno odgovorna događanja te u konačnici razvoju humanijeg i solidarnijeg dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada nosi ime &ldquo;Gordana Jelić&rdquo; u čast preminule profesorice psihologije i pedagogije iz &Scaron;irokog Brijega čiji volonterski doprinos i angažman u radu humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; je nemjerljiv. Profesorica Gordana Jelić je inicijator i začetnik provedbe modela pomoći putem trajnog naloga &ndash; jednog od najvažnijih modela pomoći koji je danas temelj opstojnosti, rada i i djelovanja humanitarne udruge &ldquo;fra Mladen Hrkać&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-16-volonteri-ufmh.jpgVeliki humanitarni koncert 22. prosinca na Broćanskom trgu u Čitlukuhttp://grude.com/clanak/?i=162792162792Grude.com - klik u svijetSat, 14 Dec 2019 18:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-14-koncert-citluk-640x416.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početak programa je u 19 sati<p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 22. prosinca na Broćanskom trgu u Čitluku, u organizaciji Župnog ureda Čitluk i Udruge Susret, biti će održan Veliki humanitarni koncert na kojemu će nastupiti Mate Bulić, Slavonija Band, Grupa Enigma, Grupa Gabrijel, Grupa Brotnjo i gosti iznenađenja, prenosi <strong>Brotnjo.info</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak programa je u 19 sati, a cijena ulaznice iznosi 10 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-14-koncert-citluk-640x416.jpgNovinar Dušan Musa nagrađen plaketom ''Zlatno pero''http://grude.com/clanak/?i=162780162780Grude.com - klik u svijetFri, 13 Dec 2019 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-13-dusan-musa-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ''Danima masline 2019.'' godine u Mostaru, plaketom "Zlatno pero", za promociju poljoprivrede nagrađen je Dušan Musa novinar Radiopostaje Čapljina. <p><br />Istaknimo da uz redovito praćenje događanja iz oblasti poljoprivrede, <a title="Radio Čapljina" href="http://radio-capljina.com/" target="_blank">Radiopostaja Čapljina</a> utorkom izuzev razdoblja kad se emitira blagdanski program, odnosno čestitke, emitira emisiju iz poljoprivrede koja donosi najaktualnije teme, a gosti su renomirani stručnjaci iz oblasti agrara iz BiH i regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-13-19-12-13-dusan-musa.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-13-dusan-musa-v.jpgPšenica simbolizira rađanje novog životahttp://grude.com/clanak/?i=162766162766Grude.com - klik u svijetThu, 12 Dec 2019 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na blagdan svete Lucije, 13. prosinca, tradicionalno se sije pšenica. Ona simbolizira rađanje novog života i plodnu iduću godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Majke i bake diljem Hercegovine p&scaron;enicu će namočiti u vodi i tako je ostaviti preko noći. Onda ju treba posu&scaron;iti i posijati. Do Božića i tradicionalne obiteljske molitve biti će velika i gusta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smjestite je uz prozor da dobiva svjetlost, te je povremeno natopite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpgPovodom 25 godina HNK u Mostaru izdata monografijahttp://grude.com/clanak/?i=162755162755Grude.com - klik u svijetWed, 11 Dec 2019 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-11-hnkmostar-monografija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru obilježava 25 godina osnutka i djelovanja.<p><br />Tom prigodom nastala je i monografija koja prikazuje put HNK Mostar od njegova utemeljenja 22. rujna 1994. godine do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored teatrografskih podataka, monografija donosi i tekstove čelnih ljudi Kazali&scaron;ta, kao i vanjskih suradnika, prijatelja i podržavatelja. Predstavljanje monografije 25 godina Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru bit će upriličeno u četvrtak, 12. prosinca 2019. godine u 19 sati na Maloj sceni HNK Mostar, nakon čega će uslijediti i prigodan domjenak u auli Kazali&scaron;ta. Svi ljubitelji kazali&scaron;ta i prijatelji HNK Mostar pozvani su i dobrodo&scaron;li na ovo predstavljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru 25. obljetnicu utemeljenja obilježilo je 22. rujna 2019. godine premijerom predstave 'Kraljevo' Miroslava Krleže, koju je režirao Ivan Leo Lemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da smo u jubilarnoj, 25. sezoni HNK Mostar, obljetnica će se obilježavati i slaviti i raznim drugim programima i sadržajima tijekom cijele kazali&scaron;ne sezone 2019./2020.&ldquo;, izjavio je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja dodav&scaron;i &bdquo;kako je obljetnica ne samo povod za slavlje, nego i prigoda za pogled unatrag, za sagledavanje i vrednovanje do sada učinjenog&ldquo;.<br />&bdquo;Stoga smo priredili i obljetničku monografiju 25 godina Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru. Monografija donosi mno&scaron;tvo obrađenih i uređenih teatrografskih podataka i sadržaja, ali i svjedoči o dru&scaron;tvenom i političkom kontekstu ne samo nastanka već i cjelokupnog djelovanja HNK Mostar. Svjedoči kako je HNK Mostar danas, usprkos raznim i mnogim problemima s kojim se u ovih 25 godina susretao, repertoarski profilirano kazali&scaron;te koje razumije i prati suvremene teatarske estetike i izričaje. Ali, također, svjedoči i kako je riječ o ozbiljnoj instituciji kulture koja, svjesna svoje dru&scaron;tvene uloge i odgovornosti, kreira i prenosi transgeneracijsko, institucionalno kulturno pamćenje jednoga dru&scaron;tva i naroda. S ponosom mogu reći kako je HNK Mostar nezaobilazna sličica u mozaiku ne samo hrvatskog kulturnog identiteta u BiH, nego i kulturnog identiteta grada Mostara i cijele BiH, svih njenih naroda i građana.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavljanju monografije sudjelovat će i predsjednik Upravnog vijeća HNK Mostar Miroslav Palameta koji smatra kako je &bdquo;dvadeset i peta godi&scaron;njica utemeljenja Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru osobit jubilej&ldquo;.<br />&bdquo;Priča je to o uspje&scaron;nom i vrlo kvalitetnom ostvarenju davne zamisli o kulturnoj projekciji narodne osobnosti kroz oblikovanje europski urbanog lica na&scaron;ega grada i prostora, dakako, u kooperativnoj otvorenosti s drugim kulturolo&scaron;kim i narodnim zajednicama. Knjiga koja je prati, s prilozima posve kompetentnih i u problematiku predano involviranih autora, napisana na hrvatskom i engleskom, pregledno i argumentirano govori o tome. Dakle, ona nije samo svečana i prigodna, lijepo uređena bro&scaron;ura, već prava čitka knjiga, koja &scaron;iroj javnosti, sada&scaron;njoj i budućoj, prvi put podnosi izvje&scaron;će o svom radu, planovima i projekcijama. Istodobno ona je svjedočanstvo i primjer kako jedna institucija s kvalitetnim djelatnicima, s mudrom i nesebičnom upravom i u ovom ekonomski i politički kaotičnom vremenu, može postizati stvarne uspjehe i računati na svoju budućnost&rdquo;, istaknuo je Palameta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-11-19-12-11-hnkmostar-monografija.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Miroslava Palamete i Ivana Vukoje, u predstavljanju monografije sudjelovat će i umjetnički savjetnik Dragan Komadina te redateljica, dramaturginja i docentica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Dubravka Zrnčić Kulenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderatorica je Anita Milićević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-11-hnkmostar-monografija.jpgPromovirano šest diplomanada i otvorene radionice za obradu metala i stakla na ALU http://grude.com/clanak/?i=162740162740Grude.com - klik u svijetTue, 10 Dec 2019 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-10-alu1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru Dana Sveučilišta na Akademiji likovnih umjetnosti svečano je promovirano šest diplomanada u magistre kiparstva, slikarstva i grafike i profesore likovne kulture te su otvorene radionice za obradu metala i stakla. <p><br />U ime rektora SUM-a prof. dr. sc. Zorana Tomića, diplomandima se obratio prorektor za znanost i razvoj Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak koji je istaknuo kako diplomandi mogu biti sretni i ponosni &scaron;to su zavr&scaron;ili Akademiju likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Mostaru. &bdquo;Dana&scaron;nji dan je va&scaron; dan, a dana&scaron;nja svečanost je kruna va&scaron;eg vi&scaron;egodi&scaron;njeg truda i rada. Diplome koje ćete danas dobiti nastojte da vam zaista posluže, da vam ne budu samo neka potvrda, posebice mislim na vas koji ćete djelovati u okviru odgojno-obrazovnog rada&ldquo;, kazao je prorektor Čolak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekan ALU-a Stjepan Skoko je naglasio kako je promocija posebno svečan trenutak kako za diplomande tako i za Akademiju likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Mostaru. &bdquo;Petogodi&scaron;njim studijem na akademiji zasigurno ste stekli znanja i vje&scaron;tine koje ćete moći praktično primijeniti u budućim poslovima&ldquo;, rekao je dekan Skoko te dodao kako je ponosan na novu generaciju magistara kiparstva, slikarstva i grafike te profesore likovne kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionice za obradu metala i stakla studentima Akademije bit će prostori za stvaranje novih umjetničkih djela. &bdquo;Radionice će služiti i služe studentskoj praksi i otvorene su za suradnju s gospodarstvom i drugim umjetnicima koji u njima mogu izrađivati vlastite umjetnine, a isto tako se i educirati kroz praktičnu primjenu. Radionice će, prije svega, studentima omogućiti praktičnu primjenu znanja i vje&scaron;tina stečenih kroz teorijsku nastavu te dodatno ojačati studentsku praksu na ALU koja je za oblik nastave kakav se izvodi na ALU od velikog značaja jer praktična nastava predstavlja i najzastupljeniji oblik nastave&ldquo;, naglasio je dekan Skoko te dodao kako se otvaranjem radionica otvara i mogućnost suradnje s gospodarstvom &scaron;to predstavlja i pro&scaron;irenje djelatnosti Akademije na izvannastavni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čast prve, povijesne sjednice Senata koja je održana izvan Mostara na Akademiji likovnih umjetnosti 13. prosinca 2017. podignuta je ploča kako bi ostao trag i podsjetnik na povijesnu sjednicu, a ploču su otkrili rektor Tomić i dekan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-10-alu1.jpgFra Lovro Šimić: Nadam se da ću biti dostojan službe oko oltara Kristovahttp://grude.com/clanak/?i=162697162697Grude.com - klik u svijetFri, 06 Dec 2019 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-06-fra-lovrco.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trojica mladića iz Hercegovine: fra Luka Ćorić, fra Lovro Šimić i fra Stipe Rotim primila su Sveti red đakonata u srijedu, 4. prosinca 2019. u Hrvatskoj župi Presvetog Srca Isusova u Chicagu. Sveti red podijelio je pomoćni biskup Chicaga msgr. Joseph Perry, a red đakonata primio je i fra Roberto Serrano, član franjevačke provincije Imena Isusova.<p>&nbsp;</p> <p>U svečanom misnom slavlju, uz kustosa fra Jozu Grbe&scaron;a, sudjelovalo je 15 svećenika. Biskup Perry u svojoj sadržajnoj propovijedi govorio je o važnosti služenja koje je u samoj srži kr&scaron;ćanske poruke pozivajući se na primjer služenja i života sv. Franje: "Služenje u ljubavi tako postaje najbitniji dio poslanja kr&scaron;ćanina, a iznad svega đakona". "Onima kojima je dano puno, traži se od njih i veliko služenje. U vremenu lo&scaron;ih vođa, va&scaron;a vjernost neka sjaji u srcu Crkve", naglasio je biskup Perry, podsjetiv&scaron;i i na važnost zavjeta koja su braća već svečano obećala, a koja se uklapaju u ovu misiju Svetog reda đakonata, uskoro i svećeni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prije svega, osjećaj je zahvalnosti dragom Bogu na daru poziva, a i na svemu tome &scaron;to sam doživio u proteklih 11 godina formacije. Biti đakon uistinu je poseban dar. Nadam se da ću biti vjeran i dostojan te službe oko oltara Kristova", naglasio je<strong> fra Lovro &Scaron;imić </strong>(26), rodom iz Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je neizmjerni dar koji je Bog poslao. U ovome sam već deset godina, mogu reći da sam zahvalan za svaki dan. Sada sam pozvan na služenje ljudima", dodao je Čitlučanin<strong> fra Stipe Rotim</strong> (25).</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0px; visibility: visible; transition: all 0.5s ease 0s; z-index: 1; overflow: hidden; margin-bottom: 0px; margin-top: 20px;">&nbsp;</div> <p>"Na poseban način sam pogođen rečenicom iz obreda koju je biskup Joseph Perry rekao: 'Primi Evanđelje Kristovo čiji si navjestitelj postao. Vjeruj &scaron;to navije&scaron;ta&scaron;, naučavaj &scaron;to vjeruje&scaron;&nbsp;i živi &scaron;to naučava&scaron;'.&nbsp;To je poslanje na koje smo se odlučili", napomenuo je 26-godi&scaron;nji <strong>fra Luka Ćorić</strong> iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svete mise prisutnima se obratio<strong> fra Michael Perry, </strong>poseban gost ovog slavlja i vrhovni poglavar franjevaca cijelog svijeta. Ovo je prvi put u uskoro 95. godi&scaron;njoj povijesti Hrvatske franjevačke kustodije Sv. obitelji da je vrhovni poglavar bio na ređenju braće.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Michael izrazio je <strong>zahvalnost</strong> braći i radost da su zaređeni za đakone. Podsjetio je da je karizma i služba svećenika brinuti se za siroma&scaron;ne, slabe, potrebite...&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; je poziv je upravo tako slijediti Sv. Franju", naglasio je vrhovni poglavar franjevaca cijelog svijeta, koji je prije 20 dana posjetio franjevački samostan <strong>Hrvatskih franjevaca Sv. Ante u Chicagu</strong> te ostao s braćom u razgovoru o stanju Reda i budućim događajima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://mojahrvatska.vecernji.hr/price/veliki-dan-za-trojicu-mladica-iz-hercegovine-od-onih-kojima-je-dano-puno-trazi-se-i-veliko-sluzenje-1364335?fbclid=IwAR0cWuzIaD9XuRkLiwg4fZMCTnumoFtBtkSLvrcUxEo8U5EbK9_1LttFz_k" target="_blank"><em><strong>MojaHrvatska</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-06-fra-lovrco.pngFra Jozo Zovko: Biblija se vratila u naše obitelji, čitajte Božju riječ, njen sadržaj je Isus Kristhttp://grude.com/clanak/?i=152685152685Grude.com - klik u svijetThu, 05 Dec 2019 13:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-23-fra_jozo_zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospa nas je u Međugorju pozvala da čitamo svaki dan Božju riječ. “Draga djeco, Danas vas pozivam da u svojim kućama svaki dan čitate Bibliju. I neka bude na vidljivom mjestu, da vas uvijek potiče da je čitate i da molite”. 18. listopad 1984.<p>&nbsp;</p> <p>"Biblija se vratila u na&scaron;e obitelji! Čitaj Božju riječ, ona je piće tvojem srcu i tvojoj du&scaron;i, pij tu riječ i hrani se njom, žilama tvojim će poteći živa riječ i moći će&scaron; izvr&scaron;iti svoje poslanje. Biblija knjiga nad knjigama, sadržaj te knjige je Isus Krist", riječi su fra Joze Zovke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/1fd7ussz5Cg" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-23-fra_jozo_zovko.jpgTradicionalni božićni koncert HKUD-a sv. Ante – Cim 'Gradu s ljubavlju'http://grude.com/clanak/?i=152684152684Grude.com - klik u svijetThu, 05 Dec 2019 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-05-gradu-s-ljubavlju-2019-web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz domaćine, HKUD „sv. Ante – Cim“, koncert će obogatiti KUD “Kupljenovo” iz Kupljenova te ženska klapa “Zvizdan” iz Posušja.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko kulturno umjetničko dru&scaron;tvo &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; iz Mostara u subotu, 7. prosinca u 19:00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru priređuje svoj tradicionalni božićni koncert &bdquo;GRADU S LJUBAVLJU&rdquo; kojim će unijeti božićni duh u grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i dosada&scaron;njih godina ljepotom plesa, pjesme, običaja i bogatstvom narodnih no&scaron;nji upriličit će nezaboravno druženje sa svima onima koji dođu i budu gosti ove manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz domaćine, HKUD &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&ldquo;, koncert će obogatiti KUD &ldquo;Kupljenovo&rdquo; iz Kupljenova te ženska klapa &ldquo;Zvizdan&rdquo; iz Posu&scaron;ja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-05-19-12-05-gradu-s-ljubavlju-2019-web.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>1872. godine u njedrima Franjevačkog samostana u Mostaru nastalo je Dru&scaron;tvo sv. Ante koje je djelovalo sve do potkraj Drugog svjetskog rata. 1993. godine u Domu sv. Ante u Cimu, zajedno sa preživjelim članovima drevnog Dru&scaron;tva sv. Ante i podmladkom Dru&scaron;tvo se obnavlja pod imenom HKUD &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo njeguje i čuva tradicionalno kulturno nasljeđe hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, no&scaron;nje i glazbala, kao i folklor susjednih država i naroda te sa sobom nosi vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad Dru&scaron;tva obuhvaća sve uzraste, počev&scaron;i od najmlađih &scaron;kolaraca i &scaron;kolarki, potom mladih srednjo&scaron;kolskog uzrasta, studentskog uzrasta, rekreativne skupine kao i onih starijih, koji vjerno čuvaju izvorni narodni folklor na&scaron;eg kraja i naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zaboravite: &bdquo;Mi smo 26 godina s Vama i za Vas jer sve &scaron;to zajedno sačuvamo kroz stoljeća postaje kulturno blago jednog naroda&ldquo;,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srdačno, dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-05-gradu-s-ljubavlju-2019-web.jpgMarke HP Mostar ''Božić 2019. i Nova godina'' sada i u praktičnoj kutijicihttp://grude.com/clanak/?i=152656152656Grude.com - klik u svijetTue, 03 Dec 2019 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-03-kutijabozicinova2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu.<p><br />Marke se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. prosinca 2019. Tiskane su u arku te kao samoljepive marke u roli pakirane u praktične kutijice od po 100 komada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje samoljepivih maraka je praktično i brzo, u prvom redu namijenjene su poslovnim korisnicima koji ne ispunjavaju uvjete za potpisivanje ugovora o predaji po&scaron;iljaka kao i svim korisnicima koji svakodnevno koriste uslugu slanja pismovnih po&scaron;iljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na blagdan Božića kr&scaron;ćanski svijet slavi rođenje sina Božjega Isusa Krista koji se rodio i postao čovjekom kako bi otkupio ljude od grijeha. I dok je Božić obiteljski blagdan, Nova godina se najče&scaron;će slavi s prijateljima, bučno i veselo kako i priliči novom početku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje za koje dizajn potpisuje Ivica Madžar, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-kutijabozicinova2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-novasamoljepiva2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-arakbozicinova2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-bozicsamoljepiva2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-fdcbozicinova2019.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-03-kutijabozicinova2019.jpgDječak pisao tati u Raj: Odgovor pošte nikog neće ostaviti ravnodušnim!http://grude.com/clanak/?i=152645152645Grude.com - klik u svijetMon, 02 Dec 2019 19:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-02-jase-740x350.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čestitka sedmogodišnjeg dječaka tati koju je poštom želio poslati u raj rastopila je srca mnogih, donosi Večernji.hr.<p>&nbsp;</p> <p>Dječak po imenu Jase i njegova sestra izgubili su oca u prometnoj nesreći prije četiri godine, a dječak je prije nekoliko dana ocu odlučio postati čestitku za rođendan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napisao mu je pismo, stavio u kuvertu i odnio u po&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Gospodine po&scaron;taru, možete li ovo dostaviti mom tati u Raj za njegov rođendan? Hvala! &ndash; pisalo je na kuverti, objavila je njegova majka Teri Copland na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor britanske po&scaron;te nikoga nije ostavio ravnodu&scaron;nim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dragi Jase, dok smo dostavljali tvoju po&scaron;iljku, nai&scaron;li smo na neke probleme. Htjeli smo iskoristiti ovu priliku da ti kažemo da smo uspje&scaron;no dostavili pismo tvom tati u Raju. Bilo je te&scaron;ko jer smo na putu do raja morali izbjegavati zvijezde i druge objekte u galaksiji. Budi siguran da je ovo važno pismo isporučeno. Na&scaron; prioritet je dostaviti po&scaron;tu na&scaron;ih korisnika sigurno. Znam da ti je ovo pismo važno. Nastavit ćemo sigurno dostavljati po&scaron;iljke u Raj &ndash; napisao je djelatnik britanske po&scaron;te Sean Milligan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ne mogu opisati koliko njemu znači da je tata dobio čestitku. Vratili ste moju vjeru u ljude i humanost. Iznimno smo zahvalni &ndash; poručila je dječakova majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-02-jase-740x350.jpgŠIROKI BRIJEG: Duhovna obnova Provincije »KAPITUL NA ROGOŽINAMA« i Đakonsko ređenje dvojice kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=152610152610Grude.com - klik u svijetFri, 29 Nov 2019 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-29-kapitul-na-rogozinama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovno se okupila gotovo sva Provincija iz domovine, njih 80-ak.<p>&nbsp;</p> <p>Danas, Na blagdan Svih svetih franjevačkog reda, članovi Hercegovačke franjevačke provincije stigli su na &Scaron;iroki Brijeg, kako to čine svake godine, da bi proslavili svoj &raquo;kapitul na rogožinama&laquo;. Ujedno je ovo bilo i đakonsko ređenje dvojice novih kandidata. Ponovno se okupila gotovo sva Provincija iz domovine, njih 80-ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kapitul su započeli molitvom Srednjeg časa te pozdravom mjesnog gvardijana fra Ivana Marića. Nakon toga skup je pozdravio te tematski progovorio o dana&scaron;njem danu mons. fra Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. Ocrtao je kratko franjevačko poslanje danas i snalaženje u ovom suvremenom svijetu. Nazočnima se prigodno obratio i nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje. Sržnim i mudrim riječima približio je to svoje poslanje. Nakon njega sve je pozdravio trenutni provincijal fra Miljenko &Scaron;teko progovoriv&scaron;i kratko o stanju Provincije danas i o nekim pothvatima koji stoje pred njom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uslijedila je sv. misa. Uz ovaj dan fratre veže odredba da tada slave sv. misu za pokojnu braću. Stoga su ih se spomenula i okupljena braća na &Scaron;irokom Brijegu, u samostanskoj crkvi u kojoj su pokopana 24 fratra od njih 66 koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu i poraću. Naravno da su se ovom prilikom pomolili i za napaćenu hrvatsku domovinu. Sv. misu je predvodio biskup fra Marko Semren. Propovijeđu se nadovezao na ono &scaron;to je već u dvorani govorio okupljenim fratrima. Tijekom sv. mise zaredio je za đakone i dvojicu kandidata Hercegovačke franjevačke provincije: fra Zlatka Ćorića i fra Renata Galića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenimo jo&scaron; da o pobijenim hercegovačkim franjevcima sada posebnu brigu vodi Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; na čelu s fra Miljenkom Stojićem. U tu svrhu, između ostaloga, svake godine se 7. veljače na &Scaron;irokom Brijegu obilježava kao obljetnica ubojstva svih franjevaca, jer ga je Uprava Provincije proglasila svojim sredi&scaron;njim žrtvoslovnim mjestom. U sklopu obilježavanja redovno se raspisuje i Natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci iz područja: književnosti, glazbe, likovnosti, povijesti, računalstva, fotografije i videa. Svi oni koji žele sudjelovati na već raspisanom natječaju trebaju svoje radove poslati Vicepostulaturi najkasnije do 15. prosinca, kako o tome pi&scaron;e portal <a title="Pobijeni info" href="http://www.pobijeni.info" target="_blank">pobijeni.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-29-kapitul-na-rogozinama.jpgPROČITAJTE DANAŠNJE EVANĐELJE PO LUKI I PUNO TOGA ĆE VAM BITI JASNOhttp://grude.com/clanak/?i=152573152573Grude.com - klik u svijetTue, 26 Nov 2019 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-26-krunica-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnje evanđelje po Luki čita se u svim crkvama svijeta, a mnogi su ga danas objavili na svojim društvenim mrežama.<p>&nbsp;</p> <p>U njemu se spominju veliki potresi, gladi i po&scaron;asti, strahote i veliki znakovi s neba. Danas su potresi pogodili Albaniju, Hrvatsku, BiH... mnogi su gladni, razne neugodne po&scaron;asti pogađaju svijet, događaju se mnoge strahote.</p> <p>Je li vrijeme da se promijenimo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročitajte Evanđelje, pomolite se i zahvalite Bogu na dana&scaron;njem danu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitanje svetog Evanđelja po Luki<br />U ono vrijeme: Dok su neki razgovarali o Hramu, kako ga resi divno kamenje i zavjetni darovi, reče Isus: &raquo;Doći će dani u kojima se od ovoga &scaron;to motrite neće ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen.&laquo;<br />Upita&scaron;e ga: &raquo;Učitelju, a kada će to biti? I na koji se znak to ima dogoditi?&laquo; A on reče: &raquo;Pazite, ne dajte se zavesti. Mnogi će doista doći u moje ime i govoriti: 'Ja sam' i: 'Vrijeme se približilo!' Ne idite za njima. A kad čujete za ratove i pobune, ne prestra&scaron;ite se. Doista treba da se to prije dogodi, ali to jo&scaron; nije odmah svr&scaron;etak.&laquo;<br />Tada im kaže: &raquo;Narod će ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. I bit će velikih potresa i po raznim mjestima gladi i po&scaron;asti; bit će strahota i velikih znakova s neba.&laquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-26-krunica-molitva.jpgDanas je posljednja nedjelja Crkvene godine! Slavi se blagdan Krista Kraljahttp://grude.com/clanak/?i=152548152548Grude.com - klik u svijetSun, 24 Nov 2019 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-19-krist_pasija4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Pio XI. uveo je 1925. godine svetkovinu Krista Kralja. Ta se svetkovina slavi na posljednju nedjelju Crkvene godine, a već iduće nedjelje započinje vrijeme Došašća i novi ciklus, nove Crkvene godine.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Da, ja sam kralj</strong></em></p> <p><br /><span id="more-32918"></span></p> <p>Krist, Kralj? Bilo je i pro&scaron;lo je vrijeme moćnih monarhija. &Scaron;to treba slika Krista kao kralja? Nije li ta slika već dugo nadma&scaron;ena?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kralj&rdquo; je jednostavno praslika. Mi jo&scaron; uvijek označavamo lava kao kralja u životinjskom carstvu, jer je on veličanstven,suveren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li Isus Krist veličanstven? Je li suveren? Kako to da on stoji pred Pilatom, upraviteljem najmoćnijeg vladara tada&scaron;njega svijeta, rimskoga cara: kao zarobljenik, bespomoćnik? Treba li on biti kralj?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pilat ga pita, ne podrugljivo, nego po&scaron;teno: &ldquo;Ti li si židovski kralj? Pilat je puno toga saznao o njemu od židovskog naroda koji je čekao na obećanog kralja, na Mesiju koji ga je trebao osloboditi. I znao je kakav politčki eksploziv sadrži ta nada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus je odgovorio Pilatu s protupitanjem: &ldquo;Govori&scaron; li ti to sam od sebe ili ti to drugi reko&scaron;e o meni?&rdquo; Premda on tu stoji kao zarobljenik, Isus je suveren, kraljevski u svojoj slobodi. On zna: Pilat ima moć nad životom i smrću. On ga može osloboditi ili osuditi na smrt. Isus oslovljava njega ne kao moćnoga upravitelja, nego jednostavno kao čovjeka. Uloge se iznenada mijenjaju. Isus mu postavlja pitanje koje dotiče njegovo srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neočekivano i ja sam stojim pred Isusom, on mi postavlja to pitanje: Želi&scaron; li stvarno sam znati, jesam li ja kralj? Ili samo ponavlja&scaron; govorkanja, krilatice koje o meni kruže?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pilat je zbog toga potpuno direktnog, osobnog pitanja prestra&scaron;en. On ga odbija: to se pitanje mene ne tiče! A ipak ga je pokrenulo. I pratit će ga cijeli život, lo&scaron;a savijest će ga mučiti: tada sam jednoga u Jeruzalemu osudio na smrt iako sam znao da je nevin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesam li tvoj kralj? To pitanje postavlja Isus meni. Ne tvoj tiranin, tvoj diktator, nego kralj! Odbija&scaron; li to pitanje? Ili kaže&scaron; da?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dar je Duha u nama, ako smo slu&scaron;atelji njegova glasa. Tada smo mi njegovo kraljevstvo. Njegovo kraljevstvo neće biti opisano na zemljopisnoj karti. Njegovo kraljevstvo su ljudi, koje je on zarazio svojom istinom, kojima on daruje unutarnji okus na životu za druge, u kojima Bog započinje životnu praksu ozdravljujuće budućnosti s ljudima. Isus je kralj bez države i bez vojnika, ali on nije kralj bez ljudi. To nisu ljudi koje je on sebi podložio, nego ljudi kojima je on vratio njihovo kraljevsko dostojanstvo i koje je on dobio kao prijatelje i koji s njim daju svjedočanstvo uspjeloga života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko mjeseci slu&scaron;ali smo kako su ga ljudi htjeli učiniti svojim kraljem nakon umnažanja kruha. Dakle, učiniti ga kraljem kruha. On se trebao brinuti za njih. Tako ljudi redovito biraju svoje kraljeve. Oni im trebaju dati jesti a k tome jo&scaron; i zabaviti. &ldquo;Kruha i igara&rdquo; bio je recept kraljeva ovoga svijeta, da bi ljude držali u podložnosti. Isus se povukao zbog tog izbora za kralja. Tek u svojoj muci stoji on u Ivanovu evanđelju sa svojim kraljevskim poslanjem. Tu biva jasno do kojeg mu je kruha bilo stalo kada su u pitanju ljudi, naime radilo se o kruhu njegova predanja za nas. Radi toga kruha on je na&scaron; kralj. U njemu primamo istinu, da s njime dođemo do života, mi smo u praksi jedni za druge tu i s Isusom se predajemo Ocu. &ldquo;Tko od ovoga kruha jede, taj će živjeti u vječnosti. &rdquo; (Iv 6,51 c)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fra Jozo Župić/franjevci-split.hr</strong></p> <p>www.tomislavnews.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-19-krist_pasija4.jpgNAJAVA: Večer gange u čast sv Katihttp://grude.com/clanak/?i=152532152532Grude.com - klik u svijetThu, 21 Nov 2019 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-26-18-11-26-018-ganga2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festival će zasigurno okupiti mnoštvo zaljubljenika i pjevača te tradicionalne glazbe.<p>&nbsp;</p> <p>Festival gange Grude 2019. održat će se u ponedjeljak, 25. studenoga boćarkom domu Biberon u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival će zasigurno okupiti mno&scaron;tvo zaljubljenika i pjevača te tradicionalne glazbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori, Udruga za očuvanje kulturne ba&scaron;tine i istobiti Davorija i Grudski ganga&scaron;i, pozivaju sve zaljubljenike u gangu da dođu na tu manifestaciju te uživaju u onome &scaron;to su, kako navode, na&scaron;e bake, djedovi i preci pjevali &ldquo;od jutra do sutra&rdquo; i s ljubavlju prenosili na mlađe uzraste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak programa je u 18 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-26-18-11-26-018-ganga2.jpgĐorđe Balašević doživio infarkt! Nalazi se u bolnicihttp://grude.com/clanak/?i=152453152453Grude.com - klik u svijetFri, 15 Nov 2019 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-017_balasevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako neslužbeno doznaje Blic Đorđe Balašević je doživio infarkt miokarda, trenutačno se nalazi u bolnici te su mu ugrađeni stentovi. <p>&nbsp;</p> <p>Fanovi su na njegovoj stranici ostavili komentare pune razumijevanja, a neki su se i zabrinuli. "S nadom da nije ni&scaron;ta ozbiljno. Želim Vam brzo ozdravljenje", stoji u jednom od komentara dok su mu drugi poželjeli brz oporavak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-017_balasevic.jpegHNK Mostar svojoj publici poklanja ''Jesenju sonatu''http://grude.com/clanak/?i=152445152445Grude.com - klik u svijetThu, 14 Nov 2019 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-14-sonata_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava „Jesenja sonata“ imala je premijeru u ožujku ove godine..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru za Noć teatra, 16. studenoga, svojoj publici daruje predstavu &ldquo;Jesenja sonata&rdquo;, glasovitog &scaron;vedskog filmskog i kazali&scaron;nog redatelja Ingmara Bergmana, a u režiji poznatog hrvatskog redatelja Roberta Raponje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na predstavu je besplatan, a ovo je već deseta godina otkako se u BiH na ovaj način slavi kazali&scaron;na umjetnost. Ove godine se ona obilježava u 14 bosanskohercegovačkih gradova, a različite manifestacije, predstave i popratni programi bit će u 11 europskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Jesenja sonata&ldquo; imala je premijeru u ožujku ove godine, a njom je prvakinja Drame HNK Mostar Sanda Krgo Soldo obilježila 40 godina svog umjetničkog djelovanja. Osim nje, ostali glumci u predstavi su Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić i Robert Pehar.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-14-19-11-14-sonata1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je jo&scaron; ranije rečeno, ovo je sofisticirana i vrhunska predstava koju su uz redatelja Raponju i glumce, radili dramaturg Dragan Komadina, a odlično pogođeno ozračje pastorskog imanja te eteričnu likovnost dali su glazbom Andrijan Zovko, a scenskim i kostimografskim rje&scaron;enjima Jasmina Pacek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava počinje u 20 sati, a mjesta se mogu rezervirati porukom na Facebook stranici Kazali&scaron;ta ili na broj 063 019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-14-sonata_3.jpgOtišao je veliki Branko Lustig: Oscarovac koji je volio Grudehttp://grude.com/clanak/?i=152444152444Grude.com - klik u svijetThu, 14 Nov 2019 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-14-branko_lustig.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu je umro Branko Lustig, najpoznatiji hrvatski producent i dvostruki oskarovac za filmove „Schindlerova lista“ 1993. godine i „Gladijator“ 2000. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Karijeru je počeo jo&scaron; u Jugoslaviji, radeći na filmovima "Ne okreći se sine" i "Kozara". Osamdesetih putuje u Los Angeles gdje upoznaje Stevene Spielberga s kojim je napravio "Schindlerovu listu" za koju je dobio Oscara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao utjecajan producent radi na brojnim filmskim hitovima. Nakon Schindlerove liste najpoznatiji je Gladijator s kojim je dobio drugog Oscara. No,radi i na drugim blockbusterima: Hannibal, Pad crnog jastreba, Kraljevstvo nebesko, Dobra godina...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije desetak godina se vratio u Hrvatsku gdje je bio predsjednik Festivala tolerancije - Festivala židovskog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog židovskog podrijetla preživio je dva koncentracijska logora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je veliki prijatelj Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba, ali i njegov stranački kolega. Upravo zahvaljujući Bandićevim pričama zavolio je i Grude i taj hercegovački, nesalomljivi duh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka mu je laka hrvatska zemlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-14-branko_lustig.jpgPreminula je velika Mani Gotovac: Tko ne prepoznaje ljubav najnesretniji je na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=152430152430Grude.com - klik u svijetWed, 13 Nov 2019 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-13-mani-gotovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminula je Mani Gotovac, najpoznatija hrvatska teatrologinja. Gotovac je preminula jučer, na svoj 80. rođendan.<p>&nbsp;</p> <p>Mani Gotovac je bila prva intendantica u povijesti hrvatskog glumi&scaron;ta i ugledna kazali&scaron;na kritičarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju posljednju knjigu Rastanci, koju je pisala dvije godine, dovr&scaron;ila je ovog ljeta unatoč lo&scaron;em zdravlju, koje joj&nbsp;je onemogućilo da osobno dođe na predstavljanje knjige. Roman "Rastanci" njezina je deveta knjiga, upravo objavljena u izdanju VBZ-a, najavljena kao potresna i beskompromisna priča o cjeloživotnoj ljubavi, koja se bavi najkompleksnijim i najsuptilnijim vezama među ljudima, koje nikad do kraja ne razumijemo, ali zbog kojih živimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mani Gotovac diplomirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kao kazali&scaron;na kritičarka i urednica emisije o kazali&scaron;tu radila je od 1961. do 1990. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kritičarka, dramaturginja i teatrologinja Mani Gotovac rođena je u Splitu 1939. godine. Diplomirala je komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je prva intendantica u povijesti hrvatskog kazali&scaron;ta (HNK Split i HNK Rijeka). Objavila je dvije knjige teatrolo&scaron;kih eseja, "Tako prolazi Glorija" (1984.) i "Dubrovačke mi&scaron;olovke" (1986.), autobiografske romane "Fali&scaron; mi. Prva knjiga: zima/proljeće" (2010.), "Fali&scaron; mi. Druga knjiga: jesen/ljeto" (2011.), "Fali&scaron; mi: u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi" (2013. novo nadopunjeno izdanje), knjigu zapisa iz života i kazali&scaron;ta "Ma koji život, ma koji teatar" (2014.), te romane "Snebiva&scaron; me" (2015.) i "Ćutim te" (2017.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bila je glavna urednica časopisa&nbsp;Prolog&nbsp;(1987.&ndash;1993.), ravnateljica&nbsp;Teatra &amp;TD&nbsp;(1992.&ndash;1998.),&nbsp;Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta Split&nbsp;i&nbsp;Splitskoga ljeta&nbsp;(1998.&ndash;2002.) te riječkoga HNK-a 2003.&ndash;2007.&nbsp; Dobitnica je brojnih kazali&scaron;nih nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Za mene je pisanje uvijek otkrivanje nečega &scaron;to mi je dotad bilo nepoznato"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pisanje je istraživanje, poku&scaron;aj otkrivanja nečega &scaron;to je ranije bilo nepoznato u susretu s melankolijom svakodnevnice, s čime se teatrologinja i spisateljica Mani Gotovac, kako je rekla u nedavno u razgovoru za Hinu, bavi i u svojem novom romanu "Rastanci", u kojemu na dosad najneosobniji način pi&scaron;e o ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja ne mislim da književnost ima terapeutski učinak, bar to nije ono &scaron;to ja tražim u njoj. Za mene je pisanje uvijek otkrivanje nečega &scaron;to mi je dotad bilo nepoznato. Dakle, istraživanje a ne terapija, a na tom putu pojavljuju se stalno razni demoni. I sama sam jedan demon, ali i demoni su različiti", govorila je Gotovac prije nekoliko tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od namjera "Rastanaka" je i ta da pokaže "da su zagrade u životu ono &scaron;to nas određuje; ne&scaron;to &scaron;to je na sporednom mjestu na kraju postaje najvažnije". "I mi se pitamo za&scaron;to smo napravili te gluposti i uni&scaron;tili na&scaron;e živote. Luz i Luv su napravili gomilu gluposti kojima su uni&scaron;tili svoje živote", pojasnila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Rastanci" su opisani kao furiozno ispisana kronika jednog vremena, roman koji se čita u dahu, u kojemu autorica iznimnim spisateljskim umijećem uspijeva uhvatiti i prikazati i ono &scaron;to se nikako ne može racionalno objasniti i ra&scaron;članiti. Atmosfera melankolične reminiscencije česta je emocija proza Mani Gotovac, a sama autorica ističe kako joj se čini da je melankolija temeljni ton odnosa njezinih protagonista, Luz i Luv, kao i zapravo svih ostalih njezinih knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Melankolija vas svaki dan pita &scaron;to danas i za&scaron;to</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve je to puno kontradikcija. Pisanje je i vrsta melankolije, Shakespeare bi rekao da je melankolija bolest, ali meni se čini da je problem melankolije neusporedivo zanimljiviji i neusporedivo teži. Kad svako jutro otvorite prozor, melankolija vas pita &scaron;to danas i za&scaron;to",&nbsp; govorila je Gotovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mani Gotovac u svoju prozu uvijek je unosila dosta od svojeg bogatog životnog iskustva, zahvaćajući &scaron;iroko i duboko u dru&scaron;tveno tkivo vremena koje opisuje. Tako i u "Rastancima" nastupaju brojne velike figure na&scaron;e kulturne scene od sredine sedamdesetih do danas. Autorica ističe kako je pogon njezine najnovije knjige &ndash; izmi&scaron;ljanje, "od najsitnijih banalnosti do najkrupnijih stvari", a knjigu je i otvorila napomenom kako su događaji u njoj izmi&scaron;ljeni, iako imena i prezimena "ponekad stižu iz zbilje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Puno je izmi&scaron;ljanja čak i kad pi&scaron;em o stvarnim osobama, recimo kad pi&scaron;em o Igoru i Slavici Mandić, oni su mi važni u romanu, to su stvarni ljudi ali ni o kome nisam izmislila toliko stvari kao o njima, od one večere nadalje", pojasnila je. Večera u stanu na petom katu bez lifta u zgradi na zagrebačkom Zrinjevcu jedna je od prvih scena romana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Najnesretniji su oni&nbsp;koji ne znaju prepoznati ljubav"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu je posvetila Seneki, svojem drugom suprugu Željku Senečiću, istaknutom filmskom scenografu, slikaru, piscu i redatelju koji je umro početkom 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su knjige Mani Gotovac pogonjene emocijama, a ljubav njezina vječna opsesija. Suočavanje s plejadom emocija u ljubavi i odnosima s voljenim ljudima tema je koja se provlači na ovaj ili onaj način kroz sve njene knjige. Iz sada&scaron;nje životne perspektive, kao ne&scaron;to &scaron;to ju je najvi&scaron;e obilježilo, kako u životnom, tako i u profesionalnom smislu, Mani Gotovac, na pragu 80. godine života, izdvojila je u nedavnom razgovoru &ndash; upravo ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljubav. Stanje ljubavi. Pritom, ova je knjiga sve osim ljubića. To je knjiga o mučenju dvoje ljudi, može li to biti ljubić? To je knjiga o jednom odnosu koji određuje cijeli život. Mnogo je ljudi koji nisu u stanju voljeti, koji ne prepoznaju boje ljubavi, koji su slijepi za to. Mislim da su to najnesretniji ljudi na svijetu. To su prazni ljudi kojima se zapravo nikad ni&scaron;ta nije dogodilo. Njima se zapravo ni&scaron;ta i ne može dogoditi", rekla je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I njezin književni alter ego već na samom početku "Rastanaka" jasno govori da joj je ljubav najvažnija. Zbog ljubavi, zaboravila je živjeti. Gledajući unatrag, bi li voljela da je u svojem životu ne&scaron;to "odigrala" drugačije?</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Da sam odigrala drugačije, možda bih voljela da sam ih odigrala ovako. Kada bih to znala, ne bih pisala. Bilo je i tragičnih stvari, ali ni za čim ne žalim. Točno je da je ova knjiga jako osobna ali nijedna moja knjiga nije bila ovako udaljena od mene kao ova", rekla je Gotovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja ne znam tko je Mani Gotovac. Kad bih to znala, ne bi me uopće zanimala. I danas sam, međutim, znatiželjna kad razmi&scaron;ljam o njenim postupcima, demonima, aferama; i danas mi je zanimljivo za&scaron;to ovako a ne onako; i danas mi je zanimljivo istraživati njene postupke. Kad bi mi sve bilo jasno, ne bih ni pisala", zaključila je Gotovac svoj posljedni veliki intervju koji je dala Hini sredinom kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-13-mani-gotovac.jpgUmro je Dudek!http://grude.com/clanak/?i=152415152415Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-dudek-regica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni hrvatski glumac Martin Sagner preminuo je u 88. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>Javnost ga pamti kao neponovljivog Andriju Katalenića, poznatijeg&nbsp;kao Dudek iz kultne serije Gruntovčani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preminuo je nakon kratke i te&scaron;ke bolesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-dudek-regica.jpegMostar Film Festival traži volonterehttp://grude.com/clanak/?i=152413152413Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-mostar-film-festival-13.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijave za volontiranje traju do srijede, 20. studenoga..<p>&nbsp;</p> <p>Mostar Film Festival (MOFF) i ove godine planira okupiti vrijedne zaljubljenike u filmsku umjetnost na jednom mjestu te poziva mlade da se priključe i postanu dio volonterske ekipe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv se mogu javiti svi mladi zainteresirani za rad, film i dobru zabavu, a bit će angažirani za rad na festivalskim lokacijama u svim odjelima u razdoblju od ponedjeljka, 25. studenoga, do ponedjeljka, 2. prosinca, priopćeno je iz MOFF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volonterima se nudi mogućnost besplatnog gledanja filmova u slobodno vrijeme, službene majice, obroci te preporuke za daljnje angažmane na budućim festivalima, kao i potvrda o volontiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave za volontiranje traju do srijede, 20. studenoga, a zainteresirani svoje podatke mogu poslati na službeni mail moff@moff.ba, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-mostar-film-festival-13.jpg