Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Svakodnevna molitva u vremenu adventahttp://grude.com/clanak/?i=238098238098Grude.com - klik u svijetMon, 30 Nov 2020 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Advent ili došašće je vrijeme pripave za Božić. Prve nedjelje zapalili smo prvu svijeću na adventskom vijencu i krenuli u svoj hod prema rođenju Isusa Krista, našeg spasitelja i otkupitelja.<p>&nbsp;</p> <p>Danas vam sa stranice rastimougospodinu.com prenosimo molitvu koja se svakodnevno moli u adventskom vremenu.</p> <p><br /><em><strong>Molitva u adventu/do&scaron;a&scaron;ću</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vječni Oče, prikazujem Ti Predragocjenu Krv Tvoga Sina Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista, sjedinjenu sa svim dana&scaron;njim svetim Misama zornicama, slavljenim &scaron;irom svijeta, za mene, moju obitelj, za zadovolj&scaron;tinu za svoje (na&scaron;e) grijehe, za sve svete du&scaron;e u čistili&scaron;tu i za sve gre&scaron;nike diljem svijeta, za svećenike, za gre&scaron;nike u čitavoj Crkvi i za one u na&scaron;im obiteljima, zajednicama&hellip; Amen!<br /><br /></p> <p>Presveto Srce Isusovo, prikazujem ti po Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinu sve molitve, djela i trpljenja ovoga dana kao naknadu za svoje (na&scaron;e) grijehe i uvrede i na sve one nakane na koje se Ti neprestano prikazuje&scaron; na Oltaru. Osobito ti ih prikazujem za svetu Crkvu, za Svetoga Oca, svećenike, (nabrojite svoje nakane), Amen!<br /><br /></p> <p>Oče, Prikazujem Ti sve svoje nakane i&nbsp; molitve (&scaron;utnja) i stavljam ih u Svete Mise koje se danas slave po&nbsp; cijelom svijetu, načast i slavu tvoje gorke muke i smrti, da dobijem opro&scaron;tenje zasluženih kazna, da vi&scaron;e ne robujem sotoni i grijesima, nego da budem slobodan za Tebe i službu koju si za mene namijenio. Molim te, propeti Isuse, daj da mi bude na spas sveta tvoja Krv, koju si za me prolio. Amen!<br /><br /><br />Sveti Mihaele, arkanđele, brani nas u boju; proti pakosti i zasjedama đavolskim budi nam zaklon! Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, i ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne koji svijetom obilaze na propast du&scaron;a božanskom jako&scaron;ću u pakao protjeraj! Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgFOTO: Ovaj hrvatski gradić u BiH na najljepši je način otvorio vrijeme priprave za Božićhttp://grude.com/clanak/?i=238088238088Grude.com - klik u svijetSun, 29 Nov 2020 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-29-bozicubusovaci_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi dan manifestacije „Božić u Busovači“, posjetitelji su uživali u blagdanskoj čaroliji koja je obuzela Busovaču, a sve je započelo blagoslovom adventskog vijenca i paljenjem prve svijeće kod kipa sv. Ante Padovanskog u dvorištu župne crkve.<p>&nbsp;</p> <p>Uslijedilo je zajedničko ukra&scaron;avanje božićnog drvca i zabavni program uz duet &bdquo;Ilijana i Josip&ldquo;, kao odlična uvertira u niz događaja koji će biti održani za vrijeme trajanja manifestacije &bdquo;Božić u Busovači&ldquo;, a koju organizira Općinski odbor HDZ-a BiH Busovača u suradnji s udrugom &bdquo;Mladi zajedno&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Mirisi kuhanog vina i fritula, ulice ukra&scaron;ene svjećicama i božićne melodije uistinu su upotpunile blagdansku čaroliju u Busovači.<br /><br /></p> <p>U sklopu manifestacije, koja će trajati do 25. prosinca, bit će održano osam nastupa busovačkih bendova i prijatelja iz susjednih općina, kao i recitacije na&scaron;ih najmlađih na blagdan svetog Nikole, te Božićni sajam Zajednice žena HDZ-a BiH &bdquo;KKK&ldquo; Busovača.<br /><br /></p> <p>Uz zabavni program, posjetitelje očekuje i kuhano vino, ukusne fritule i ostale delicije u adventskim kućicama ispred župne crkve sv. Ante Padovanskog koje će raditi svake subote i nedjelje od 17:30 sati. Članice Zajednice žena HDZ-a BiH "KKK" Busovača od prikupljenih sredstava pomažu osobama u potrebi.<br /><br /></p> <p>Manifestacija je organizirana sukladno mjerama i preporukama nadležnih tijela, te organizatori pozivaju sve posjetitelje da se pona&scaron;aju savjesno i odgovorno prema sebi i drugima.<br /><br /></p> <p>"Božić u Busovači donosi puno lijepih uspomena najmlađima, ali i starijima. Stoga, uistinu vrijedi posjetiti adventske kućice, doživjeti blagdanski duh i probuditi u sebi radost Božića", poručili su organizatori.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-29-20-11-29-bozicubusovaci_10.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-29-bozicubusovaci_5.jpgNajmanje pola Mostara govorilo je ikavicuhttp://grude.com/clanak/?i=238076238076Grude.com - klik u svijetSat, 28 Nov 2020 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-28-ikavskiskup.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić kazao je kako je kontinuitet ovog Skupa iznimno važan za filologiju.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nje, dvodnevno izdanje književne manifestacije "XXI. Humski dani poezije" počelo je u petak "XIV. ikavskim skupom" u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a u organizaciji Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik DHK HB-a Ivan Sivrić kazao je kako je Ikavski skup postao tradicionalna priredba. '</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Ikavski skup sastoji se od tri dijela, a to su filolo&scaron;ki pogledi u kojima su večeras sudjelovali Finka Filipović, Antun Lučić i Mirela Lovrić, zatim književni prinosi u kojima je nastupilo na&scaron;ih pet pjesnika koji pi&scaron;u na ikavici bar jednim dijelom, a to su Ivana Ćurić, Sanijela Matković, Mate Grbavac, Grgo Mikulić i Snježana Lovrić, a treći dio je etnostavak, koji je ove godine predstavljen simbolično'', kazao je Sivrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je ikavica kulturno dobro. ''Ova na&scaron;a evokacija na Ikavski skup rezultat je određene nostalgije prema tom, možemo kazati, jezičnom izričaju koji nije dobio neko pravo građanstva, odnosno nije postao standardni jezik, ali mogu reći da je nakon Drugog svjetskog rata najmanje pola Mostara govorilo ikavicu, a da ne govorimo o zapadnoj Hercegovini i Bosni, tako da je to bio govor koji je ovdje dominirao, ali prihvaćen je standard ijekavice i on je ostao dominantan'', kazao je Sivrić. Dodao je također kako ikavica ima svoje vrijednosti te da je treba sačuvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prije nekih 20-ak ili vi&scaron;e godina, na neki način gotovo je bilo postalo sramota govoriti ikavicu, ali nema nikakvog razloga za to, ona ima svoje prednosti, vrijednosti i ne&scaron;to za &scaron;to treba imati po&scaron;tovanja. Ikavicu treba sačuvati i upravo u tu svrhu se organizira ovaj Ikavski skup'', istaknuo je Sivrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnik i sveučili&scaron;ni profesor Antun Lučić kazao je kako je kontinuitet ovog Skupa iznimno važan za filologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ikavskim skupom želimo uputiti u ba&scaron;tinu one koji jo&scaron; uvijek u srcu mogu prepoznat neku 'lipotu', ne&scaron;to &scaron;to je tako fino i od prve srdačno. Ovako fina, sočna, izražajna i dinamična narječna sposobnost pripomaže da i mi možemo urednije i dotjeranije misliti'', kazao je Lučić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-28-ikavskiskup.jpgZavijek je zatvorena kultna brijačnica iz Velog mista! http://grude.com/clanak/?i=238070238070Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 16:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-27-brijacnica-velo-misto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S današnjim tužnim odlaskom Špire Guberine (87) kao da je simbolično zauvijek zatvorena kultna splitska brijačnica iz "Velog mista". <p>&nbsp;</p> <p>Uz 'dobrog duha kazali&scaron;ta', kako &Scaron;piru zovu kolege, u brijačnici su se okupljali danas pokojni <strong>Boris Dvornik, Ivica Vidović, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević</strong>... Uloge koje su odigrali velikani tada&scaron;njeg glumi&scaron;ta ostale su nezaboravne.<br /><br /></p> <p>Velo misto je televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi <strong>Miljenka Smoje</strong> pod redateljskom palicom <strong>Joakima Maru&scaron;ića</strong>, uz glazbu <strong>Pere Gotovca</strong>.</p> <p><br /><br />Dominantna je figura bio brijač Me&scaron;tar, kojeg je glumio Boris Dvornik. On je umro od srčanog udara 2008. u 69. godini. Ivica Vidović, Me&scaron;trov &scaron;egrt Očalinko, umro je tri godine kasnije nakon te&scaron;ke bolesti u 73. godini. Netjak u Velom mistu bio je Ivo Gregurević, koji nas je iznenada napustio lani.</p> <p><br />Ovaj tjedan umrla su jo&scaron; dvojica glumaca iz ove živopisne kronike Splita. Mustafa Nadarević, u seriji Duje, umro je nakon duge bolesti u nedjelju, a sada i &Scaron;piro Guberina, kojeg pamtimo po izvrsnoj interpretaciji &scaron;kovacina (smetlara) Strikana. Zanimljivo je da mu u početku nije bila namijenjena ta uloga.</p> <p><br />"Trebao sam glumiti manju ulogu, jednog malo retardiranog mladića, ali to mi se nije svidjelo i odbio sam. To sam ljeto oti&scaron;ao na Dubrovačke ljetne igre i već zaboravio na 'Velo misto', ali produkcija nije zaboravila na mene. Naime, nisu bili zadovoljni radom glumca kojeg su odabrali za Strikana, dali su mu otkaz i sjetili su se mene", prisjetio se jednom za Jutarnji list Guberina.</p> <p><br />Njegov Strikan je bio iz Hrvaca, mjesta pored Sinja, i u svojim replikama je trebao vjerno dočarati lokalni govor. Često je boravio s mje&scaron;tanima i od njih je i čuo izraz "muke ti ježeve", po kojemu ćemo ga uvijek pamtiti sa smije&scaron;kom.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-27-brijacnica-velo-misto.jpgKraljica Mira preko Međugorja šalje poruku svijetu i u ovom ADVENTSKOM VREMENUhttp://grude.com/clanak/?i=238067238067Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorska Gospa Kraljica mira preko vidjelice Marije Pavlović Lunetti uputila je poruku svim ljudima dobre volje cijeloga svijeta. <p>&nbsp;</p> <p>Poruka glasi:</p> <p>"Draga djeco! Ovo je vrijeme ljubavi, topline, molitve i radosti. Molite, dječice, da bi se mali Isus rodio u va&scaron;im srcima. Otvorite va&scaron;a srca Isusu koji se daje svakome od vas. Bog me je poslao da budem radost i nada u ovom vremenu, a ja vam kažem: bez malog Isusa nemate nježnosti ni osjećaja Neba koji se krije u novorođenčetu. Zato, dječice, radite na sebi. Čitajući Sveto pismo, otkrit ćete Isusovo rođenje i radost kao prvih dana koje je Međugorje dalo čovječanstvu. Povijest će biti istina, &scaron;to se i danas ponavlja u vama i oko vas. Radite i gradite mir po sakramentu ispovijedi. Pomirite se s Bogom, dječice, i vidjet ćete čudesa oko vas. Hvala vam sto ste se odazvali mome pozivu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgJOŠ JEDNA TUŽNA VIJEST: UMRO JE ŠPIRO GUBERINAhttp://grude.com/clanak/?i=238065238065Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-27-spiro-guberina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvati se opraštaju od još jednog velikog glumačkog imena. Naime, u 88. godini života u Domu za starije i nemoćne u Klaićevoj preminuo je glumac Špiro Guberina. <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o odlasku glumca potvrdili su za Večernji list iz Doma gdje je proveo posljednje godine života, ali nisu nam otkrili <strong>uzrok smrti</strong>.<br /><br /></p> <p>Legendarnog glumca kojeg većina pamti po ulozi Jockana u <strong>Velom mistu</strong> sustigle su godine, a jo&scaron; je 2018. otkrio da se bori sa zdravstvenim problemima.<br /><br /></p> <p>- Nije dobro, kume, moj. Izdale su me noge. Ne mogu se vi&scaron;e dobro kretati. Dapače, katkad nisam sposoban ni korak učiniti &ndash; kazao je glumac novinaru portala &Scaron;ibenski. Tada je bio na&nbsp;rehabilitaciji, a zbog naru&scaron;enog stanja tog ljeta glumac nije proveo ni dan u rodnom &Scaron;ibeniku i na omiljenoj plaži Jadriji. To mu je palo jako te&scaron;ko.<br /><br /></p> <p>Kao srednjo&scaron;kolac nastupao je u komedijama i operetama u Narodnom kazali&scaron;tu u &Scaron;ibeniku. Diplomirao je 1970. godine na <strong>Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu</strong>, gdje je bio u stalnom angažmanu u HNK-u od 1958. do umirovljenja 1999. godine.<br /><br /></p> <p>Izniman je uspjeh ostvario u djelima Ranka Marinkovića, Ivan Bre&scaron;ana i Marina Držića, a nastupao je i na radiju i u televizijskim dramama i serijama:&nbsp;Divac (I. Raos, Prosjaci i sinovi), Strikan (M. Smoje, Velo misto), Očena&scaron;ek (V. Majer, Dnevnik Očena&scaron;eka). God. 1997. osnovao <strong>Mali hrvatski teatar "Kiklop",</strong> koji je otvorio monodramskim kolažem Majmunska posla. Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 2011.<br /><br /></p> <p>Prije &scaron;est godina u intervjuu za <a href="http://www.vecernji.ba" target="_blank">Večernji list</a> kazao je kako mu Akademija nije bila prvi izbor studija.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na Građevini sam bio godinu dana, a na PMF-u odslu&scaron;ao sam &scaron;est semestara, a položio samo tri. No, vrag mi nije dao mira pa sam oti&scaron;ao na Akademiju. I zamislite, pro&scaron;ao sam iz prve. A da vidite kako mi je s glumom i&scaron;lo ispričat ću vam jednu <strong>zgodu </strong>s Brankom Gavellom. Na mom prvom javnom nastupu na Akademiji, kada sam od treme puno zamuckivao i sav se <strong>u&scaron;eprtljao</strong>, Gavela me pitao: "Studira&scaron; li ti jo&scaron; &scaron;to?". Kad sam mu potvrdno odgovorio, samo je dodao: "Dobro, zadrži ti to, ako zatreba. Mi te vi&scaron;e s Akademije ne možemo izbaciti, ali dobro je da ima&scaron; rezervu" &ndash; iskren je bio, a tada se u &scaron;ali prisjetio kako je nai&scaron;ao na <strong>anagram </strong>svog imena u jednom časopisu.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&ndash; Ne žuri grobu &ndash; to je poruka moga imena. Dobar je taj anagram. Drag mi je. A dobro je i to da ga mogu rije&scaron;iti, da se jo&scaron; sjećam svoga imena &ndash; okrenuo je sve na &scaron;alu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-27-spiro-guberina.jpg(VIDEO) Perina najemotivnija pjesma: U sjećanju neka žive Pera, FIS, harmonika...http://grude.com/clanak/?i=238051238051Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-pera-fis-harmonika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnivač “Fisa” i jedan od vlasnika kompanije Pero Gudelj nakon kraće i teške bolesti preminuo je danas u Zagrebu. Rođen je u Gornjoj Večeriskoj pokraj Viteza 1955. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Pero Gudelj bio je omiljen u dru&scaron;tvu, volio je pjesmu, &scaron;alu, a nigdje nije i&scaron;ao bez harmonike, javlja Centralna.ba.<br /><br /></p> <p>Na&scaron; Pera odsvirao je i sa svojim prijateljima na Vla&scaron;iću otpjevao najemotivniju njegovu pjesmu, a to je Pera, Fis, harmonika.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kad ne bude vi&scaron;e mene, sjetite se moga lika, u sjećanju neka žive Pera, FIS, harmonika&rdquo;&hellip;<br /><br /></p> <p>Poslu&scaron;ajte pjesmu:<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/binm9svtDks" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-pera-fis-harmonika.jpgBOŽIĆNI GRAD NA BUNI OTVARA SVOJA VRATAhttp://grude.com/clanak/?i=238037238037Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-advent-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada smo dočekali 2020. godinu, ni u snu nismo mogli zamisliti da će pandemija koronavirusa utjecati i na najmanju sitnicu svakodnevnoga života. <p>&nbsp;</p> <p>Ni prosinac, najsvečaniji mjesec u godini, ovoga puta neće biti isti. Brojni gradovi otkazali su adventske i zimske manifestacije, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Tradicionalne pjesme, kolači<br /><br /></strong></p> <p>Jedan od gradova koji će ostati uskraćen za zimski grad - Winterville je i Mostar, potvrdili su iz Gradske uprave. No, važno je da božićni duh i ugođaj u Mostaru neće izostati jer će Relax-centar Buna ove godine prvi put organizirati &ldquo;Božićni grad&rdquo;, a svoja vrata otvorit će već za tri dana, točnije 28. studenoga nakon večernje mise u župi Presvetog Trojstva Blagaj - Buna na Buni, potvrdio je to za Večernji list BiH voditelj centra Danijel Damjanović koji nam je otkrio i detalje ovog blagdanskog projekta.<br /><br /></p> <p>- Odlučili smo organizirati &ldquo;Božićni grad&rdquo; jer u ovim te&scaron;kim i sumornim vremenima želimo stvoriti pozitivnu priču, a imamo vi&scaron;e nego dobre uvjete jer prostor na kojem je sve zami&scaron;ljeno prostire se na 2000 četvornih metara - kazao nam je Damjanović otkriv&scaron;i i &scaron;to sve posjetitelje očekuje do 8. siječnja, do kada će &ldquo;Božićni grad&rdquo; imati otvorena svoja vrata za posjetitelje i ljubitelje blagdanskoga ugođaja.<br /><br /></p> <p>- Cijeli program baziran je u danima vikenda, iako će sadržaja biti i tijekom tjedna. Svaki vikend bit će upotpunjen glazbenim sadržajem i nastupima crkvenih zborova, klapa, KUD-ova. Vikendima su planirane i tematske predstave za djecu, radionice, klaun-show, mađioničarske predstave i slični sadržaji za najmlađe. Na velikoj travnatoj povr&scaron;ini koja je, inače, namijenjena za kampere, smjestit ćemo veliki luna-park koji će, bez sumnje, odu&scaron;eviti sve mlađe posjetitelje, dok će roditelji i starija braća i sestre moći uživati u božićnim pjesmama, tradicionalnoj hrani i piću - obja&scaron;njava Damjanović ističući da je osnovni cilj unijeti božićni duh u tmurnu svakodnevicu.<br /><br /></p> <p>- Cilj nam je zaokružiti jednu lijepu božićnu priču, od izvođenja tradicionalnih božićnih pjesama, jaslica, adventskog vijenca pa sve do tradicionalne ponude blagdanske hrane, kolača, u&scaron;tipaka, sireva... - kaže nam dodajući da ovo neće biti klasični zimski grad. - Svi sadržaji bit će u znaku Božića, tradicije, obitelji i djece. Nastojimo oživiti potpuni duh Božića i podsjetiti na sve ono već pomalo zaboravljeno - obja&scaron;njava Damjanović.<br /><br /></p> <p><strong>Pozitivne reakcije<br /><br /></strong></p> <p>Za kraj smo ga pitali kakve su već sada reakcije, očekuju li veliki broj posjetitelja. - Do sada smo imali pozitivne reakcije zbog lokacije na kojoj je sve zami&scaron;ljeno. S druge strane, ljudi su dosta neupućeni, veliki broj njih jo&scaron; i ne zna gdje se nalazimo, ali, evo, nadam se da će svi ljudi dobrog i vedrog duha pronaći put do nas i upotpuniti ugođaj uz cijeli program koji smo mi pripremili - zaključio je Damjanović za Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-advent-mostar.jpgIntervju Ivana Galića: Na glazbenu školu gledalo se kao hobi, a sada se stanje mijenjahttp://grude.com/clanak/?i=238036238036Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-ivan-galic-piano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Ivana Galića, koji je među tisućama kandidata ušao u finale međunarodnog natjecanja Ferrucio Busoni Piano Competition, može se glasati još danas i sutra na adresi https://voting.concorsobusoni.it/en/candidates/. <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o jedinom kandidatu s ovih prostora koji je u&scaron;ao među top 100, a sada je na putu ući i među zavr&scaron;nih 30 koji će se boriti za pobjednika u talijanskom Bolzanu iduće godine. Ovog 26-godi&scaron;njaka iz Gorice u općini Grude prona&scaron;li smo u Njemačkoj gdje zavr&scaron;ava najveći stupanj obrazovanja za pijanista na Konzertexamen studiju, čije vi&scaron;eetapne provjere prolaze samo najbolji kandidati iz cijeloga svijeta, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav je osjećaj bio ući u top 100 među tisućama glazbenika?</strong></p> <p>Moram priznati, dobar je osjećaj, ali jako rijetko sebi dajem priznanje ili pohvalu s obzirom na to da sam dosta samokritičan. Zasad je ovaj rezultat dobar i zaista je lijepo biti u dru&scaron;tvu ponajboljih kolega iz čitavoga svijeta, ali vidjet ćemo jo&scaron; kako će se odviti cijela situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od Gorice do jednog od najboljih mladih pijanista. Kako biste opisali te svoje prve godine kad ste u svom mjestu u općini Grude osjetili ljubav prema glazbi?</strong></p> <p>Uvijek ističem činjenicu da su majka i otac tu odigrali ključnu ulogu i uistinu je tako. Bez njihove bezrezervne podr&scaron;ke i ulaganja od samoga početka ne bih se nalazio tu gdje sam sada. Na natjecanjima, seminarima i koncertima upoznao sam mno&scaron;tvo kolega pijanista koji nisu imali takvu podr&scaron;ku i na tome sam im vječno zahvalan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sada ste u Njemačkoj i, ako smo dobro razumjeli, paralelno zavr&scaron;avate dva studija?</strong></p> <p>Dosad sam zavr&scaron;io jedan preddiplomski studij u Zagrebu, dva diplomska studija (Muzička akademija Zagreb, Hochschule f&uuml;r Musik Franz Liszt Weimar), jedan poslijediplomski studij usavr&scaron;avanja (Zagreb) i trenutačno sam na zadnjoj godini jo&scaron; dvaju poslijediplomskih studija (Talent Music Master Course Brescia, Hochschule f&uuml;r Musik Franz Liszt Weimar). U Bresciji pokraj Milana radi se o poslijediplomskom magistarskom studiju, a u Weimaru u pitanju je znameniti Konzertexamen studij, koji je njemački najveći stupanj obrazovanja za pijanista, a sami upad na studij uključuje vi&scaron;eetapne provjere pijanističkih znanja i vje&scaron;tina koje prolaze samo najozbiljniji kandidati iz cijeloga svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko su vam glazbeni uzori?</strong></p> <p>Nemam isključivo jednoga glazbenog uzora. Svaki vrhunski pijanist ima svoju karakterističnost sviranja i jako je te&scaron;ko njih uspoređivati. Ako moram neke nabrojiti, onda su to Vladimir Horowitz, Emil Gilels ili Glenn Gould. No, općenito, moj najveći uzor u životu i osoba koju pitam savjet za apsolutno svaki napravljeni korak u karijeri je otac Mirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvi su planovi za budućnost?</strong></p> <p>Čitava dosada&scaron;nja karijera naučila me samo jednome &ndash; planirati budućnost je nemoguće. Jedino &scaron;to sebi želim je da, ako za dvadesetak godina pogledam na svoj život, budem zadovoljan svojim odabirom i uspjesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postoji li opcija za povratak u Hercegovinu jednog dana i stvaranje novih ljubitelja klasične glazbe ovdje?</strong></p> <p>Naravno da uvijek postoji i ta opcija, ipak sam tu rođen i tu sam odrastao. No trenutačno su weimarsko okružje u kojem se nalazim i pristupačnost svjetskim pozornicama jako bitni za moj daljnji razvoj i napredak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U va&scaron;im Grudama sada postoji i Srednja glazbena &scaron;kola Grude, dosta je mladih entuzijasta. Koja bi bila va&scaron;a poruka njima?</strong></p> <p>Uistinu me obradovala ta vijest. Imao sam priliku održati seminar u G&Scaron; Grude upravo u trenucima kad je srednja &scaron;kola započela s radom i uvidio sam kolikim talentima raspolaže grudska &scaron;kola. Nažalost, talent je jako mali dio uspjeha, većinu čini vi&scaron;esatno i svakodnevno vježbanje. Otegotna okolnost na&scaron;im učenicima osnovnih &scaron;kola je dru&scaron;tveno stanje i razmi&scaron;ljanja pri kojima se glazbena &scaron;kola uvijek smatra marginalnom, nebitnom naobrazbom i hobijem. Nadam se da će ovaj intervju, svi sljedeći intervjui ili moji budući uspjesi potaknuti dru&scaron;tvo i mlade roditelje da, ako uoče talent i želju kod djeteta, to podrže na pravi način.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/showbiz/na-glazbenu-skolu-gledalo-se-kao-hobi-a-sada-se-stanje-mijenja-1448969" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-ivan-galic-piano.jpgIznenada preminuo fra Ante Kekez, gvardijan Samostana Sv. Frane u Zadruhttp://grude.com/clanak/?i=238018238018Grude.com - klik u svijetTue, 24 Nov 2020 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-24-fra-ante-kekez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak, 24. studenog 2020., u Samostanu sv. Frane u Zadru iznenada je okrijepljen svetim sakramentima preminuo fra Ante Kekez u 57. godini života, 38. redovništva i 31. godini svećeništva. <p>&nbsp;</p> <p>Sprovod fra Ante Kekeza bit će na Gradskom groblju u Zadru u četvrtak, 26. studenog u 11 sati. Sv. Misa zadu&scaron;nica slavit će se odmah nakon sprovoda u Crkvi sv. Frane u Zadru.<br /><br /></p> <p>Fra Ante Kekez, član je Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru. Rodio se u Hrvacama13. siječnja 1964. od oca Stipe i majkeIve r. Jerkan, gdje je zavr&scaron;io i osnovnu &scaron;kolu. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zadru u Nadbiskupskom sjemeni&scaron;tu Zmajević, gdje je maturirao 1982. godine. Iste godine stupio je u novicijat u Zadru, a nastavio zavr&scaron;iv&scaron;i ga na otoku Ko&scaron;ljunu 1983. godine. Filozofsko-teolo&scaron;ke studije studirao je u Makarskoj i zavr&scaron;io u Zagrebu na Katoličkom bogoslovskom fakultetu (1984.-1990.).<br /><br /></p> <p>Zaređen je za svećenika 10. lipnja 1990. godine na otoku Krapnjupo rukama onda&scaron;njeg &scaron;ibenskog biskupamons. Josipa Arnerića. Svoju mladu Misu slavio je 24. lipnja 1990. godine u rodnim Hrvacama. Uprava Provincije &scaron;alje ga na poslijediplomski studij u Rim gdje upisuje studij teologije sa specijalizacijom u evangelizaciji na Franjevačkom sveučili&scaron;tu &bdquo;Antonianum&ldquo;. Magistarski radpod nazivom &bdquo;Svijet tehnike i nova evangelizacija&ldquo;obranio je u veljači 1993. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon povratka iz Rima, uprava Provincije ga &scaron;alje u Župu sv. Antuna u Pulu, gdje vr&scaron;i službu vjeroučitelja u &scaron;koli i župnog vikara. Od 1994. godine, kada biva premje&scaron;ten u Župu Presvetog Srca Isusova u Zadru, pa sve do 2003. godine, aktivno vr&scaron;i službu župnog vikara i predstojnika kuće. Od 2003. do 2007. vr&scaron;i službu župnika u župi Krapanj-Brodarica kod &Scaron;ibenika. Od ljeta 2007. dolazi u Split u samostan sv. Ante na Poljudu i ostaje do ljeta 2012. godine vr&scaron;eći službu&nbsp; samostanskog vikara i ekonoma samostana i službu župnika na župe sv. Trojice u Splitu. Od ljeta 2012. godine član je i samostana sv. Duje u Kraju na otoku Pa&scaron;manu, gdje je bio povjerenik za tamo&scaron;nji samostan. Od kolovoza 2019. godine gvardijan je Samostana sv. Frane u Zadru.<br /><br /></p> <p>Uz brojne pastoralne obveze, fra Ante se bavio i spisateljskim radom kojim je revno pratio svoje pastoralno djelovanje i poslanje.&nbsp; Priredio i objavio &bdquo;Vjera i kultura duha&ldquo; zbornik radova vjerske mjesečne tribine u čast 65 godina postojanja i djelovanja Župe Presvetog Srca Isusova u Zadru. Zatim objavljuje knjigu &bdquo;I oni govore&ldquo; posvećenu udruzi &bdquo;Pro vita&ldquo; koja je proslavila svoju desetu godi&scaron;njicu postojanja i djelovanja. Poslije toga izi&scaron;la je iz tiska knjiga koja nosi naslov &bdquo;I oni su me razumjeli&ldquo; &scaron;to je skup od 33 autorove meditacije izgovorene na Radio Zadru 2008. godine. Knjiga posvećena zajednici <em>Cenacolo</em> prigodom 25 godina postojanja i djelovanja zajednice te nosi naziv &bdquo;Iz tame u svjetlo&ldquo;, a bavi se problematikom droge i ovisnosti. Osim toga, izdao je i knjigu &bdquo;Petica u &scaron;koli evanđelja&ldquo; posvećena molitveno-katehetskoj grupi zvanoj &bdquo;četvrtka&scaron;i&ldquo;. Posljednja knjiga koju je objavio pod nazivom &bdquo;U &scaron;koli Padovanca&ldquo; donosi homilije, razmatranja i euharistijska klanjanja za slavlje utoraka sv. Ante na Poljudu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-24-fra-ante-kekez.jpgJoš jedna nagrada ''Identitluku''http://grude.com/clanak/?i=238004238004Grude.com - klik u svijetMon, 23 Nov 2020 19:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je sedma nagrada kojom je "Identitluk" nagrađen u vrlo kratkom vremenu od premijerne izvedbe.<p>&nbsp;</p> <p>Stručni žiri Međunarodnog festivala glumca &bdquo;Zaplet 12&ldquo;, u sastavu Nata&scaron;a Ivančević, Božana Bijelić i Petar Bilbija, dodijelio je Draženu Pavloviću, glumcu Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, nagradu za najboljeg glumca Festivala za ulogu u predstavi &bdquo;Identitluk&ldquo;, koprodukcijskom projektu HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ovo je sedma nagrada kojom je "Identitluk" nagrađen u vrlo kratkom vremenu od premijerne izvedbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suptilnim, minimalističkim i nenametljivim glumačkim sredstvima, glumac nam je predstavio lik malog, tragičnog čovjeka", stoji u obrazloženju žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival organizira Gradsko pozori&scaron;te Jazavac iz Banja Luke, a osim "Identitluka" na festivalu su u natjecateljskom programu odigrane i sljedeće predstave: "Prah", redatelja MIralema Zubčevića u produkciji Alteatra iz Sarajeva; "Nije čovjek ko ne umre", redatelja Marka Misirače i produkciji Pozori&scaron;ta Prijedor; "Fine mrtve djevojke", redatelja Patrika Lazića i produkciji Beogradskog dramskog pozori&scaron;ta; "Kabare - koncert za žlicu i gitaru" u produkciji zagrebačkog Teatra EXIT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgPODRŽIMO IVANA GALIĆA U BORBI ZA FINALE PRESTIŽNOG PIJANISTIČKOG NATJECANJAhttp://grude.com/clanak/?i=237987237987Grude.com - klik u svijetSun, 22 Nov 2020 20:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-22-ivan-galic-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fantastični pijanist Ivan Galić iz mjesta Gorica u općini Grude ušao je među 100 najboljih na velikom natjecanju pod nazivom Ferrucio Busoni Piano Competition.<p>&nbsp;</p> <p>Galić je među top kremu pijanist u&scaron;ao među vi&scaron;e od tisuću kandidata koji se natječu za ovo presižno priznanje.<br /><br /></p> <p>Domaći pijanist sad je na putu da uđe i među top 30, u finalnu etapu koja se održava iduće godine u talijanskom Bolzanu, a za to mu treba podr&scaron;ka svih nas jer osim glasova žirija cijene se i glasovi publike.</p> <p><br />Stoga, kliknite na link <a href="https://voting.concorsobusoni.it/en/candidates/post/C5981B9F-83C6-4E25-A66E-C0682D14B68D" target="_blank">IVAN GALIĆ GLOCAL PIANO PROJECT</a> registrijate se, a postupak je iznimno jednostavan, i dajte glas na&scaron;em virtuozu Ivanu Galiću u borbi za pobjedu.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-22-ivan-galic-2020.jpgIzašlo je peto izdanje knjige ''Plemena Imotske krajine''http://grude.com/clanak/?i=227950227950Grude.com - klik u svijetThu, 19 Nov 2020 21:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-19-o_15044678_1024.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana je izašlo 5. izdanje knjige fra Vjeke Vrčića “Plemena Imotske krajine”. U nakladi Kulturne udruge Kap iz Imotskog.<p>&nbsp;</p> <p>Ta već kultna knjiga svjedoči o važnom dijelu povijesti Imotske krajine. Zbjegovima koji su se dogodili davne 1686. godine, potom vraćanju na stoljetna ognji&scaron;ta, detalji Zemlji&scaron;nika koji je napravljen krajem 1725. godine, pa Zemlji&scaron;nika iz 1747. godine gdje je zapisan svaki domaćin onda&scaron;njih obitelji, kao i čestice zemlje koju je ta obitelj imala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vjeko je ovu knjigu izdao prije točno trideset godina &ndash; 1990 godine. U knjizi su obrađena sva prezimena iz Aržana, Biorina, Ciste Velike, Ciste Provo, Dobranja, Grabovca, Imotskog, Krstatica, Lokvičića, Lovreća, Medova Doca, Podbablja, Poljica, Prolo&scaron;ca, Ra&scaron;ćana, Ričica, Runovića, Podosoja, Slivna, Studenaca, Sviba, Vinjana, Zagvozda, Zmijavaca i Župe Biokovske, a njih je 692.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako vas zanima povijest Imotske krajine ovu vrijednu knjigu možete nabaviti u prostorijama udruge Kap Imotski, na mail vvedranvrcic@gmail.com ili putem mob. 099 638 1455.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-19-o_15044678_1024.jpgNa današnji dan rodio se jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnikahttp://grude.com/clanak/?i=227932227932Grude.com - klik u svijetWed, 18 Nov 2020 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-antun_branko_simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rano djetinjstvo provodi u malom hercegovačkom mjestu Drinovci kod Gruda gdje završava osnovnu školu.<p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji dan 1898. godine, rođen je Antun Branko &Scaron;imić, jedan od značajnijih hrvatskih pjesnika modernizma, esejist, književni kritičar i prevodilac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rano djetinjstvo provodi u Drinovcima kod Gruda gdje zavr&scaron;ava osnovnu &scaron;kolu, nakon čega nastavlja formalno gimnazijsko obrazovanje u &Scaron;irokom Brijegu, a potom u Mostaru, i Vinkovcima i napokon u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju prvu pjesmu, ''Zimsku pjesmu'', objavio je već kao petnaestogodi&scaron;njak, u književnom časopisu Luč u Vinkovcima 1913. godine. Dvije godine poslije, seli se u Zagreb u kojem će, baveći se književno&scaron;ću i pisanjem, ostati do kraja života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pjesničko stvarala&scaron;tvo Antuna Branka &Scaron;imića značajan je utjecaj Antuna Gustava Mato&scaron;a. Njegova poezija intenzivira doživljaj svijeta izrazito &scaron;krtim i zgusnutim stihom. Melanhonični, otmjeni i dekadentni &scaron;timung, krajolici izdvojeni iz svakodnevnice, prigu&scaron;ene boje i fine nijanse, milozvučna i gotovo svečana akustika &ndash; sve su to elementi upisani u &Scaron;imićevo pjesni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov je pjesnički opus predstavljen kao svojevrstan bijeg i otklon od banalnosti svakodnevnog života, čisti larpurlartizam, u kojem je umjetnost svrha samoj sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velik dio &Scaron;imićeva opusa ostao je neobjavljen do 1950-ih i 1960-ih, među ostalim i nekoliko dramskih fragmenata te započeti roman ''Dvostruko lice''. Sabrana djela koje je uredio njegov brat Stanislav &Scaron;imić objavljena su 1960. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;imić je uz Tina Ujevića i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela (''Tehnika pjesme'', 1923. godine) kao i za definitivnu integraciju hrvatskoga pjesni&scaron;tva u europske književne tokove. Sve bogatija recepcija njegova pjesničkoga djela, u zamahu od 1960-ih, potvrđuje takav status, a kritički sudovi Preobraženja svrstavaju u vrh novije hrvatske lirike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon te&scaron;ke upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i poku&scaron;ao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je u dvadeset i sedmoj godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-antun_branko_simic.jpgFOTO/VIDEO: Gangaši i guslari čuvaju tradiciju i u teškim vremenimahttp://grude.com/clanak/?i=227905227905Grude.com - klik u svijetMon, 16 Nov 2020 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-16-ganga-20-kocerin_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Mire Mikulića i suorganizaciji Marka Čolaka i Marija Knezovića održano je druženje gangaša i guslara u Lovačkom domu Lipovci na Kočerinu.<p><br />Kako su nam rekli organizatori, nazočile su brojne ganga&scaron;ke skupine iz Posu&scaron;ja, Duspara i ekipa, Ivan Cvitanović Buće i ekipa, ali i mlade nade Hrvoje Grubi&scaron;ić, Josip Begić, Ivan Leto, Marin Barać, Marin Rotim, Bože Ramljak, Mate Rotim i Mate Cvitanović kao i vrsni priginjač gange Damir Milo&scaron;.<br /><br /></p> <p>Događaju je nazočio poznati tekstopisac guslarskih uspje&scaron;nica Frano Mikulić Jukić, zatim organizator i izrađivač gusala Dragan Soldo, mladi guslar i ganga&scaron; Ivan Će&scaron;kić kao i iskusna imena Jerko Bakula i Petar Brekalo Rapić.<br />- Početak događaja bio je oko 17.00 sati poslijepodne, pjevalo se i guslilo i fe&scaron;talo do 3 sata iza ponoći uz čorbanac, mezu i u&scaron;tipke - kažu organizatori.<br /><br /></p> <p>Bilo je brojke, bećarca, gange, gusala, dipala...<br /><br /></p> <p>Iako u uvjetima korone, etnoglazbenici i čuvari tradicije pridržavali su se mjera, a organizatori Mikulić s Kočerina, te suorganizatori s Ledinca Čolak i Knezović svjesni svega trude se u okvirima mogućnosti ba&scaron;tiniti hercegovačke vrijednosti i čuvati ih od zaborava.<br /><br /></p> <p>- Zahvaljujemo se svim gostima koji su do&scaron;li i Lovačkom dru&scaron;tvu Rujan Kočerin na ustupljenom lovačkom domu Lipovci. Također se zahvaljujemo Hrvoju Grubi&scaron;iću i Boži Ramljaku na pomoći oko organizacije tijekom cijele večeri - istaknuli su za Grude.com vrijedni etnoglazbeni entuzijasti.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-16-20-11-16-ganga-20-kocerin.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-16-20-11-16-ganga-20-kocerin_3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-16-20-11-16-ganga-20-kocerin_4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/H8tzDM_5Hs8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-16-ganga-20-kocerin_4.jpgVIDEO - Lucija Zovko i Klapa Bratovština - Premijera spota za pjesmu ''Pozdrav Majci''http://grude.com/clanak/?i=227902227902Grude.com - klik u svijetMon, 16 Nov 2020 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-16-bratovstina-lucijazovko-spot.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna izvrsna glazbena suradnja.<p>&nbsp;</p> <p>Poznata Hercegovačka kantautorica Lucija Zovko i Klapa Bratov&scaron;tina iz župe Gorica-Sovići u općini Grude napravili su suradnju i objavili pjesmu ''Pozdrav Majci''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimljen je i spot.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/9U5rXGw5u1s" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Datum objavljivanja: 14. stu 2020.<br />Stihovi i glazba: Stanko Zovko<br />Instrumentalni aranžman: Josip Vukoja<br />Vokalni aranžman: Anđelko Nikolić<br />Miks: Josip Vukoja<br />Mastering: Sa&scaron;a Miočić<br />Video: Josip Boban</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>POZDRAV MAJCI</strong></em></p> <p>Pozdravljam te, Majko,<br />dok se zvono zrakom lije<br />spomen anđela &scaron;to ti vijest od Boga donije.</p> <p>Pozdravljam te, blažena,<br />u slobodi &scaron;to si rekla Bogu svome:<br />&bdquo;Neka mi bude!&ldquo;</p> <p>Zdravo Majko, zdravo, Marija!<br />Tvoje su riječi najljep&scaron;a arija<br />&scaron;to otpjeva Bogu tvoj sveti glas!<br />Marijo, Majko, moli za nas!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-16-bratovstina-lucijazovko-spot.jpgZBOGOM LEGENDO: S MIRISIMA JUTRA NAPUSTIO NAS JE KIĆO SLABINAChttp://grude.com/clanak/?i=227850227850Grude.com - klik u svijetFri, 13 Nov 2020 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-14-kico-slabinac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kićo Slabinac preminuo je u 77. godini nakon borbe s dugom i teškom bolesti. <p><br />Ovaj je glazbenik tijekom bogate karijere surađivao s brojnim autorima poput Đorđa Novkovića, Zdenka Runjića, Marija Mihaljevića i Arsena Dedića, a njegova karijera proteže se na vi&scaron;e od 40 godina aktivnog rada.<br /><br /></p> <p>Hrvatski pjevač, gitarist i skladatelj Krunoslav Kićo Slabinac preminuo je u 77. godini nakon borbe s dugom i te&scaron;kom bolesti. Posljednjih mjeseci nekoliko je puta bio operiran u zagrebačkom KBC-u. Iako je zahvat bio uspje&scaron;no izveden, oporavak nije i&scaron;ao kako se očekivalo.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kićo je rođen je u Osijeku 1944. godine, a radi se o glazbeniku čija se karijera protezala na vi&scaron;e od 40 godina.<br /><br /></p> <p>Glazbom se počeo baviti jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli, a svirao je tamburicu te je glumio u dječjem kazali&scaron;tu. Tamburicu je zamijenio gitarom 50-ih godina nakon &scaron;to je otkrio Elvisa Presleyja, a malo nakon toga krenuo je u glazbenu &scaron;kolu te je učio klasičnu glazbu. Početkom 60-ih skupa s ostalim kolegama iz benda osnovao je grupu Tornado, nakon koje je pokrenuo i Kon Tiki, a zatim i Dinamite. S Dinamitima je svirao rock 'n' roll te je s grupom i pobijedio na natjecanjima u Zagrebu i Beogradu. Kićo je iza&scaron;ao iz grupe jer je morao odslužiti vojni rok, a umjesto njega na čelo benda stigao je Dado Topić.<br /><br /></p> <p>Nakon povratka iz vojske Slabinac se okrenuo samostalnoj karijeri te se odselio u Zagreb. Ondje je nastupao i izvodio obrade pjesama te je odlazio na natjecanja, a jednom je prilikom upoznao i skladatelja Nikicu Kalogjeru. Zahvaljujući Kalogjeri nastupio je i na Splitskom festivalu 1969. godine. Brzo nakon toga objavio je prvu ploču "Plavu&scaron;a", koja mu je osigurala veliki uspjeh u regiji.<br /><br /></p> <p>Nije trebalo dugo da postane jedan od zapaženijih pjevača na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije. Održao je brojne koncerte, a pjesme "Plavu&scaron;a", "Pokloni mi jedan dan", "Zbog jedne divne crne žene" i "Tri slatke riječi" osvojile su publiku te su postali njegovi kultni hitovi. Jedno vrijeme Kićo je živio i u SAD-u, gdje je poku&scaron;avao ostvariti uspjeh, a po povratku kući odustao je od zabavne glazbe te se posvetio narodnoj pjesmi i tamburici. Redovito je nastupao na brojnim festivalima.<br /><br /></p> <p>Kićo Slabinac tijekom bogate karijere surađivao je s brojnim autorima poput Đorđa Novkovića, Zdenka Runjića, Marija Mihaljevića i Arsena Dedića.<br /><br /></p> <p>Slabinac je dobio nagradu za životno djelo Osječko-baranjske županije, a njegove pjesme stare i nekoliko desetljeća i dalje su veliki hitovi koji se rado pjevaju svakom prilikom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-14-kico-slabinac.jpgLjubuški dobio kino sa 177 mjestahttp://grude.com/clanak/?i=227847227847Grude.com - klik u svijetThu, 12 Nov 2020 18:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-12-dc1e089094569f11f581.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški je jučer dobio novu zgradu Kulturnog centra u sklopu koje se nalazi moderna kinodvorana.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki je jučer dobio novu zgradu Kulturnog centra u sklopu koje se nalazi moderna kinodvorana. Presijecanjem vrpce svečano su ga otvorili Dragan Čović, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, i Vedran Markotić, v. d. gradonačelnika Ljubu&scaron;kog, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ljubu&scaron;kom je pro&scaron;le godine vraćen status grada, koji mu zbog njegove povijesne ba&scaron;tine, kulturnih i prirodnih ljepota s punim pravom i pripada. Da bi grad bio grad u punom smislu te riječi, on mora imati i institucije koje ga čine gradom. Otvorili smo Kulturni centar koji će biti mjesto susreta, druženja, stvaranja i kreativne energije na&scaron;ih sugrađana. Ovaj Centar dodatno će upotpuniti kulturnu ponudu na&scaron;ega Grada&rdquo;, rekao je tom prilikom v. d. gradonačelnika Ljubu&scaron;kog Vedran Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obnova Kulturnog centra i kinodvorane ko&scaron;tala je milijun maraka. &ldquo;Grad Ljubu&scaron;ki, Javno poduzeće Parkovi te Vlada RH u potpunosti su financirali njegovu obnovu. Posebnu zahvalu upućujem Vladi RH i na pomoći koja nam je pružena preko Sredi&scaron;njeg državnog Ureda za Hrvate izvan RH&rdquo;, dodao je Markotić te je ovom prilikom zahvalio i biv&scaron;em gradonačelniku Ljubu&scaron;kog Nevenku Barbariću koji je sve vrijeme podržavao realizaciju ovog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, rekao je kako mu je zadovoljstvo nazočiti otvaranju ovog Kulturnog centra, dodav&scaron;i kako je ovaj objekt samo jedan u nizu projekata koji potvrđuju da se Vlada RH brine o hrvatskom narodu u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mogu vam sa sigurno&scaron;ću reći da će Vlada RH i u budućnosti podupirati na&scaron; narod u BiH kroz realizaciju ovakvih projekata, ali isto tako i kroz ekonomsku suradnju na&scaron;ih ljudi s obiju strana granice&rdquo;, kazao je ministar Ćorić. Arhitekt Ivan Vukojević, koji je projektirao novootvoreni Kulturni centar, prisutnima je približio sve faze radova koje su se morale proći kako bi nastao impozantni objekt u srcu Ljubu&scaron;kog. Inače, Centar, uz modernu kinodvoranu sa 177 sjedećih mjesta, ima pozornicu, iza koje se nalazi garderoba, tu je i galerija, a unutar Kulturnog centra planiran je i ugostiteljski objekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pu&scaron;tanju u rad zgrade Kulturnog centra prethodio je jo&scaron; jedan hvalevrijedan čin u Hotelu Bigeste. Naime, predstavnici JP-a Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki, Neretvansko-pelje&scaron;ko-korčulansko-lastovsko-mljetski vodovod d.o.o. i Hrvatske vode potpisali su sporazum o izgradnji sustava javne odvodnje na području Grada Ljubu&scaron;kog te drugim aktivnostima vezanim za za&scaron;titu izvori&scaron;ta Prud. Predmetnim sporazumom financirat će se prva faza izgradnje sustava javne odvodnje na području Grada Ljubu&scaron;kog, zapadni krak, dok će se realizacija druge, izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova na kanalizacijskoj mreži u Pregrađu, financirati prema mogućnosti osiguranja sredstava potpisnika sporazuma. Vrijednost potpisanog sporazuma za prvu fazu je 1,500.000 KM, od čega će Hrvatske vode osigurati 80% sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Važno je za&scaron;tititi resurse, u ovom slučaju za&scaron;titi izvori&scaron;te Prud koji ima ogromnu važnost za Hrvatsku&rdquo;, kazao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Dodao je kako se dio zona sanitarne za&scaron;tite nalazi na području Grada Ljubu&scaron;koga, na području BiH, a dio zona na području RH, ali da se crpili&scaron;te može &scaron;tititi jedino zajedničkom za&scaron;titom. V. d. direktora JP-a Parkovi d.o.o. Ljubu&scaron;ki Nikica Vučić kazao je kako će ovim sporazumom cjelokupni Grad Ljubu&scaron;ki biti pokriven kanalizacijskim sustavom. &ldquo;&Scaron;to se tiče samog Ljubu&scaron;kog, to podrazumijeva da će preostali dio Grada koji nije pokriven kanalizacijom sustavom biti pokriven. Nakon potpisivanja ovog sporazuma, rok je 60 dana da izradimo projektnu dokumentaciju i da se krene u fazu radova&rdquo;, zaključio je Vučić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-12-dc1e089094569f11f581.jpegNastavak financijske potpore Republike Hrvatske HNK-u Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=227836227836Grude.com - klik u svijetWed, 11 Nov 2020 18:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izraženo je obostrano zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom..<p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas posjetio je Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru i s ravnateljem Ivanom Vukojom potpisao Ugovor o financijskoj potpori za provedbu programa i projekta koje će HNK Mostar realizirati u idućoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izraženo je obostrano zadovoljstvo dosada&scaron;njom suradnjom i potporom koju Republika Hrvatska kontinuirano pruža krovnoj kazali&scaron;noj i kulturnoj instituciji Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodom potpisivanja ugovora i obilaska kazali&scaron;ta ravnatelj Vukoja državnog je tajnika informirao o projektima vezanim za nastavak izgradnje kazali&scaron;ne zgrade te repertoaru i brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Po&scaron;tujući propisane korona mjere, nastojimo biti &scaron;to aktivniji u raznim segmentima kazali&scaron;nog života. Tako smo, primjerice, pro&scaron;li mjesec imali 14 izvedbi predstava, &scaron;est gostovanja u BiH i Hrvatskoj, dvije festivalske izvedbe, a osvojili smo i jednu nagradu. Vjerojatno bi nagrada bilo i vi&scaron;e da, zbog epidemiolo&scaron;kih razloga, nisu prekinuti Marulićevi dani u Splitu na kojima smo imali vrlo zapažen i uspje&scaron;an nastup&ldquo;, kazao je ravnatelj Vukoja, dodav&scaron;i da su u listopadu u HNK Mostar organizirana i dva književna &bdquo;off&ldquo; programa te uz nastavak rada Dramskog studija mladih HNK pokrenuta i dva nova projekta: radionica pisanja dramskog teksta i radionica pisanja filmskog scenarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Zvonko Milas izrazio je zadovoljstvo posjetom i onim &scaron;to je čuo o radu HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago mi je da sam danas posjetio HNK Mostar i upoznao se s iznimnim rezultatima koje postiže ova kazali&scaron;na kuća. Vlada Republike Hrvatske ovim ugovorom nastavlja pružati financijsku potporu Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru jer ga smatram institucijom od nacionalnog i strate&scaron;kog značaja za Hrvate u BiH&ldquo;, naglasio je Milas dodav&scaron;i kako se nada da će uskoro biti nastavljeni i radovi na dovr&scaron;etku izgradnje zgrade HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgTomislav Kvesić objavit će zbirku poezijehttp://grude.com/clanak/?i=227824227824Grude.com - klik u svijetTue, 10 Nov 2020 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-10-tomislav-kvesic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tomislav Kvesić dobitnik je prve nagrade na natječaju Tomica Penavić – Moja prva knjiga, koji je raspisao Ogranak Matice hrvatske u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o zbirci pjesama koje je Kvesić, koji je nakon bavljenja novinarstvom pre&scaron;ao u glasnogovorničke vode, godinama pisao, ali ih je, na &scaron;tetu čitatelja, do sada skrivao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Riječ je o pjesmama koje su nastale u razdoblju od srednjo&scaron;kolskih dana do danas. Dakle, kroz skoro cijelo jedno stoljeće, haha. U toliko godina ni pristup ni tematika ne mogu biti jednolični, stoga ima tu nesretnih ljubavnih vapaja, religijskog sadržaja i, nažalost, dosta smrti'', rekao je Kvesić za Bljeak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako inspiraciju nije tražio nego bi ona prona&scaron;la njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Stoga je pisanje često bilo način da se oslobodim nekog tereta i pretvorim ga u ne&scaron;to &scaron;to nalikuje na umjetnost. Koliko sam u tome uspio neka prosuđuju drugi. Kako sam ja sudio, najbolje govori činjenica da do sada nisam objavio knjigu. Stoga hvala ljudima iz Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg'', rekao je Kvesić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Ogranak Matice hrvatske će tiskati zbirku i promovirati ju početkom prosinca ove godine. Povjerenstvo za dodjelu nagrade navelo je kako su na Natječaj pristigli kvalitetni radovi i da nisu imali laganu zadaći izabrati najbolji rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''&Scaron;iroki Brijeg je uvijek davao velika pjesnička imena, a zanimanje koje se pokazalo u ova dva natječaja govori da i sada &Scaron;iroki Brijeg rađa nova književna imena'', naveli su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-10-tomislav-kvesic.jpgPREMINULA JE LEGENDARNA HRVATSKA GLUMICAhttp://grude.com/clanak/?i=227787227787Grude.com - klik u svijetSun, 08 Nov 2020 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-08-vera-zima.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kazališna, filmska i TV glumica Vera Zima umrla je jučer u Zagrebu u 68. godini javlja HRT. <p>&nbsp;</p> <p>Uz brojne nagrade, dobitnica je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na području filma, Fabijan &Scaron;ovagović za posebni glumački doprinos hrvatskoj kinematografiji.<br /><br /></p> <p>Mnogi su je zavoljeli zbog njenog vedrog osmijeha i pogleda, a posebice kroz seriju "Odmori se, zaslužio si" u kojoj je igrala Ružu Kosmički za koju je nagrađena 2006. godine Hrvatskog dru&scaron;tva dramskih umjetnika. Uloge je ostvarila i u TV serijama 'Stipe u gostima', 'Luda kuća', 'Cimmer fraj'... <br /><br /></p> <p>Zima je rođena u Metkoviću, a do 18. godine živjela je u Pločama. Otac joj je bio Slovak, a majka Hrvatica. Kako ne bi bila na teret roditeljima od &scaron;esnaeste godine je samu sebe uzdržavala radeći kao kontrolorka u autobusu na liniji Zaostrog &ndash; Ploče. Do 18. godine je živjela u Pločama, a nakon toga se preselila u Zagreb gdje je upisala Akademiju dramskih umetnosti. Od 140 kandidata, samo njih četvero je primljeno, a Vera je bila jedina žena. Diplomirala je 1976. godine i započela svoju glumačku karijeru u kazali&scaron;tu, ali i na filmu i televiziji.<br /><br /></p> <p>Od 2007. godine imala je zdravstvenih problema te se tada podvrgnula operaciji na kojoj su joj uklonili &scaron;titnjaču. &Scaron;est godina kasnije odlučila je prestati snimati serije jer se na setu nije osjećala dobro. 2015. godine je imala zahtjevnu operaciju koljena te joj je ugrađena joj je endoproteza. Nikada se nije udavala i nema djecu, a cijeli je život isticala kako se unatoč tome ne osjeća usamljeno. U mirovini je uživala u knjigama, &scaron;etnji i putovanjima koje je obožavala.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-08-vera-zima.jpegFlora i fauna BiH na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=227760227760Grude.com - klik u svijetFri, 06 Nov 2020 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-06-fdcfauna2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Flora i fauna BiH na markama HP Mostar<p><br />Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. &bdquo;Flora 2020.&ldquo; sadrži dvije marke s motivima endemskih biljaka vriskova čestoslavica i modro lasinje, autor izdanja je Vilim Parić. Svi endemi u Bosni i Hercegovini mogu se svrstati u kategoriju stenoendemi, tj. endemi koji su rasprostranjeni na uskom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-arakfauna2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-arakflora2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor izdanja &bdquo;Fauna 2020.&ldquo; je Ernesto Markota, a na markama su prikazane četiri vrste danjih leptira koji spadaju u najljep&scaron;e životinjske skupine. Brodar sa žutim prugama potvrđen je na vi&scaron;e lokaliteta i smatra se uobičajenom vrstom u Hercegovini. Dalmatinski oka&scaron; pronađen je na lokalitetu Dobrići kod Bu&scaron;kog jezera, a panonska preljevalica zabilježena je u sjevernoj Bosni kod Srbca. Asmanova riđa prvi put je zabilježena na lokalitetu Vje&scaron;tić Gora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Flora i fauna u BiH, kao i u cijelome svijetu, ugrožena je djelovanjem čovjeka. Potrebno ju je poznavati kako bismo je za&scaron;titili i sačuvali za buduće generacije.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-fdcfauna2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-06-20-11-06-fdcflora2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova izdanja, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-06-fdcfauna2020.jpgPORUKA BISKUPA: Nije prihvatljivo da u Predsjedništvu BiH sjedi osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasovahttp://grude.com/clanak/?i=227737227737Grude.com - klik u svijetWed, 04 Nov 2020 14:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-04-biskupi-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknuo je kako je posebno pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, posebno u entitetu RS.<p>&nbsp;</p> <p>Pozdravnim govorom nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića u srijedu je u Sarajevu započelo 79. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Skupom predsjeda kardinal Puljić, a sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH: nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vuk&scaron;ić, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom prvog dijela zasjedanja biskupima se pridružio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju riječ, javila je <em><strong>KTA</strong></em>. Na početku zasjedanja kardinal Puljić napomenuo je kako je uobičajeno da na ovom zasjedanju sudjeluju delegati Hrvatske i Austrijske te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, ali da su, između ostalog, ograničenja u vrijeme aktualne pandemije bila razlog njihova nedolaska kao i nedolaska apostolskog vizitatora za župu Međugorje mons. Henryka Hosera i vladike križevačkog mons. Milana Stipića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrćući se na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da će se, među ostalim, biskupi osvrnuti i na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatog kao Daytonski sporazum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju na&scaron;e Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, na&scaron;e bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tada&scaron;nja na&scaron;a poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rje&scaron;ava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH &ndash; kazao je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je posebno pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, posebno u entitetu RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedni&scaron;tva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova &scaron;to je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedni&scaron;tva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u za&scaron;titu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak &ndash; poručio je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupi će zavr&scaron;iti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u četvrtak, 5. novembra, u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu (Ulica Josipa Stadlera 13) s početkom u 12 sati. Na početku konferencije svoj osvrt na zasjedanje dat će kardinal Puljić i biskup Palić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-04-biskupi-2020.jpgVIDEO: Snimljen spot za ANĐELA, djevojčicu Anamariju koja je stradala u potresuhttp://grude.com/clanak/?i=227729227729Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2020 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-andjeo-anamarija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Pjesmu "Ima jedno svjetlo" posvećujem Anamariji, djevojčici iz Klaićeve - poručio je Goran Karan. Anamarija je djevojčica koja je stradala u potresu u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko dana prije smrti napisala je zadaćnicu u kojoj je poručila: <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=174091&amp;posljednja-zadacnica-stradale-djevojcice-isus-me-nikad-nece-napustiti" target="_blank">ISUS ME NIKAD NEĆE NAPUSTITI.</a></p> <p><br />Poslu&scaron;ajte Karanovu pjesmu, posvećenu Anamariji, najljep&scaron;em anđelu.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-cqJccaL2EE" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-andjeo-anamarija.jpgHNK Mostar i u studenom priprema zanimljiv programhttp://grude.com/clanak/?i=227718227718Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2020 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru za mjesec studeni donosi nekoliko igranja na sceni u Mostaru, ali i nekoliko gostovanja u Bosni i Hercegovini, kao i izvan nje. <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 5 studenoga, &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo; gostovat će u &Scaron;ibeniku, a tamo&scaron;nja publika bit će u prilici u dva termina pogledati ovu komediju Woodija Alena u režiji Marija Kovača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koprodukcijska predstava HNK Mostar i Narodnog pozori&scaron;ta Mostar &bdquo;Identitluk&ldquo; nakon osvojenih nagrada u Jajcu i Mostaru nastavlja svoju turneju po BiH, a počinju je 20. studenoga u natjecateljskom dijelu programa Susreta kazali&scaron;ta/pozori&scaron;ta u Brčkom. Ovaj autorski projekt ansambla predstave, redateljice Tanje Miletić Oručević i dramaturga Dragana Komadine, a prema motivima djela Amina Maaloufa, na satiričan način propituje identitete i kako se na ovu problematiku može povr&scaron;no gledati. Predstava će nakon toga sutradan gostovati u Srebrenici, potom u Goraždu, te u Foči.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-jesenjasonata.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sceni u Mostaru &bdquo;Jesenja sonata&ldquo; Ingmara Bergmana, u režiji Roberta Raponje, bit će odigrana dva puta, 10. i 11. studenoga. Upravo ovom predstavom je prvakinja drame Sanda Krgo Soldo obilježila 40 godina profesionalnog rada. Redatelj Raponja svojedobno je kazao kako se na ovoj predstavi među sudionicima događa magija teatra. Predstava prati složene obiteljske odnose, ponajvi&scaron;e majke i kćeri čiji susret poslije nekoliko godina razdvojenosti otvara bolne teme. U predstavi osim Sande Krgo Soldo, igraju i Jelena Kordić Kuret,<br />Robert Pehar i Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-zecjarupa.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredinom mjeseca, 16. i 17. studenoga, Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo i Amar Rahić izvest će predstavu &bdquo;Zečja rupa&ldquo;, rađenu po tekstu Davida Lindsaya-Abaira. Ovo je jedna je od najizvođenijih predstava u svijetu, a Lindsay-Abaire je za ovu dramu 2007. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Europsku noć teatra, 21. studenoga, HNK Mostar će publiku počastiti najizvođenijom predstavom i prvom nastalom u koprodukciji s NP Mostar &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;. Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević naći će se ponovno na sukobljenim stranama, bit će poznanici, ali i mrtvaci koji čekaju poziv &bdquo;odozgo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Logorilijada&ldquo; će biti izvedena 28. i 29. studenoga, a riječ je o predstavi koja je nastala prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića &bdquo;Konclogor na Savi&ldquo; i zbirci pjesama &bdquo;Lirika nevremena&ldquo; te motivima Grobnice za Borisa Davidoviča Danila Ki&scaron;a. Predstavu je režirao Ivan Leo Lemo, a igraju: Robert Pehar, Branimir Vidić Flika, Ivo Kre&scaron;ić, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Boris Matić, Bojan Beribaka i Mario Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za sve predstave koje se izvode u HNK Mostar mogu se rezervirati porukom na Facebook stranici ili na broj telefona 063 019 019 svakim radnim danom od 9 do 17.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgČUVAJ HERCEGOVINU S NAŠIM FRA BERNARDOM! PREMINUO JE VELIKI FRA VENDELIN KARAČIĆ! http://grude.com/clanak/?i=227655227655Grude.com - klik u svijetThu, 29 Oct 2020 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-29-fra-vendelin.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon kraće bolesti u četvrtak 29. listopada u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar preminuo je fra Vendelin Karačić, u 78. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva. <p><br />Fra Vendelin, član&nbsp;Hercegovačke&nbsp;franjevačke&nbsp;provincije&nbsp;Uznesenja BDM, obna&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika, definitora provincije i odgojitelja bogoslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="font-weight: 400;">Misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu u petak 30. listopada u 14 sati, a potom su sprovodni obredi i ukop na &scaron;irokobrije&scaron;kom&nbsp; groblju Mekovac.</p> <p style="font-weight: 400;">&nbsp;</p> <p style="font-weight: 400;">Prenosimo njegovo pismo Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, Provincijalatu hercegovačkih franjevaca Mostar i župnim uredima Mostarsko - duvanjske i Trebinjsko - mrkanske biskupije pod naslovom JUBILEJ NELJUBAVI: KRIST SE U HERCEGOVINI PUNIH 50 GODINA ZNOJI KRVAVIM ZNOJEM, kao i tekst o izjavi mons. biskupa Petra Čule iz 1980. godine, te pjesmu <em><strong>vječite lomače</strong></em>, sve navedeno autora fra Vendelina Karačića, koji je bio i veliki prijatelj na&scaron;eg fra Bernarda Marića koji je preminuo 19. rujna ove godine.</p> <p style="font-weight: 400;">Čuvajte svoju Hercegovinu, braćo franjevci.</p> <p style="font-weight: 400;">&nbsp;</p> <p style="font-weight: 400;"><span style="font-size: small;"><strong>JUBILEJ NELJUBAVI: KRIST SE U HERCEGOVINI PUNIH 50 GODINA ZNOJI KRVAVIM ZNOJEM</strong></span></p> <p style="text-align: center;"><strong>12. svibnja 1968. - 12. svibnja 2018.</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>"Žalosna je du&scaron;a moja do smrti..."</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Mt 26, 38</strong></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">U na&scaron;oj zavičajnoj Crkvi Isus neprestano plače već pola stoljeća i znoji se krvavim znojem. Bole li ga vi&scaron;e ranjene du&scaron;e onih koji ni na koji način nisu sudjelovali u ranjavanjima svete Crkve i čije nepovijene rane tako dugo "zaudaraju i gnjiju", ili one "odnjegovane" rane neljubavi sukobljenih pojedinaca i tabora oboružanih stanovitim ili presudnim vidom utjecaja i moći na stanje Crkve u Hercegovini? Dakako, u konačnici će presuditi pravedni i milosrdni Bog, ali prije Božjega suda zar svi mi, Isusovi učenici/sljedbenici, nismo pozvani liječiti rane na iznakaženom tijelu Mističnoga Krista? Zar nisu i na&scaron;i (službeni i osobni) grijesi:</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>*Ravnodu&scaron;nost - kao da je sve u najboljem redu. Drijemamo na "paragrafskoj ljubavi"!</p> <p>&nbsp;</p> <p>*Nemilosrđe - kao da i ne bija&scaron;e <em>Godine milosrđa</em>! A sv. je Otac iskazao razumijevanje i prema Lutheru, odložio je križ s prsiju i u&scaron;ao u mo&scaron;eju, pere noge kriminalcima u zatvoru...</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Nedosljednost - sakramenti vrijede/ne vrijede; kadikad se (ponovno) dijele/ne dijele?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* "Ozakonjene" poluistine i "službene" neistine nisu li mnogima hrana za ta&scaron;tinu i isprike? Je li isti prvotni sadržaj famozne <em>Izjave o posluhu</em> jednak onome koji je naknadno potpisivan!?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Izostanak duhovne skrbi za "odlutale" kao i za one koji ni na kakav način nisu niti su bili u mogućnosti utjecati na slijed događanja unutar hercegovačkoga slučaja!</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Tvrdokornost "proku&scaron;ane" neljubavi kao uzor pona&scaron;anja za sljedećih 50 godina - da se nastavi "njegovanje" međusobno nanesenih rana i da Isus i dalje plače u na&scaron;oj zavičajnoj Crkvi?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Izostanak poku&scaron;aja nositelja vlasti i moći - kao i onih koji su bez vlasti i moći - da se iznađe mogućnost za popravak žalosnoga stanja.</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Slijepa primjena slova zakona, pa bili to i sveti kanoni, na &scaron;tetu razbora, taktičnosti i ljubavi.</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Negledanje naroda Božjega kao glavnine živoga tijela Mističnoga Krista. Za&scaron;to Crkva ne oslu&scaron;kuje samu sebe (vox populi)?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Samozavaravanje i zavaravanje. Sve ono dobro, vrijedno, sveto &scaron;to živi mjesna Crkva ne smije biti paravanom koji zaklanja žive rane. Liječnik se bavi oboljelim dijelom tijela, a ne zdravim!<br />Stabla se prepoznaju po plodovima. "A zlo stablo rađa zlim rodom" (Mt 7, 17b). 50-godi&scaron;nji plodovi očito nisu dobri! Smije li se barem upitati: Je li stablo posve zdravo?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">* Grijeh &scaron;utnje o stradanju nevinih nije li prolazak svećenika pokraj izranjenoga Samarijanca!?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Tisuće zbunjenih, ojađenih, nevinih, a kolektivno kažnjenih pobožnika čekaju glas spasa! Od koga?</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Dođi, Gospodine Isuse! (Otk 22, 20b).</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Bog bio s nama!</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span style="font-size: small;"><strong>Na &Scaron;irokom Brijegu, 12. svibnja 2018.</strong><em><strong> fra Vendelin Karačić</strong></em></span></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p>Također, fra Vendelin Karačić, vlastoručnim potpisom i zakletvom, prizivajući za svjedoka presveto Trojstvo, donosi i izjavu biskupa Petra Čule 1980. Godine</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;"><strong>Izjava biskupa mons. Petra Čule u Potocima 11. VIII. 1980.</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dan polaganja vječnih zavjeta časnih sestara u Potocima 11. kolovoza 1980. na ručku su bili biskupi mons. Petar Čule, mons. Pavao Žanić i nadbiskup zagrebački mons. Franjo Kuharić. Na zavr&scaron;etku ručka u samostanskoj blagovaonici o&scaron;tro sam se suprotstavio naivnom savjetu nadbiskupa Kuharića koji je, po prilici, rekao: <em>- Budući da je provincijal Rufin &Scaron;ilić (nedopu&scaron;teno) blagoslovio crkvu u &Scaron;uici, dajte vi franjevci o. biskupu koju župu da se udobrovolji</em>... Skočio sam se na noge, uzeo riječ i, po prilici, rekao: <em>- Ovdje je, evo, sestra B... koja se zavjetovala. Ona je iz pobunjene župe, i &scaron;to joj fali? Davati ili ne davati župe nije stvar u rukama nas franjevaca! A &scaron;to je s narodom Božjim? I ako je svojedobno nadbiskup Dra&scaron;ković nabijao užarenu krunu Matiji Gupcu na glavu, molim Vas, nemojte Vi slično činiti u Hercegovini...</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup se na te riječi digao iza stola, na brzinu se pozdravio sa sustolnicima i napustio je blagovaonicu. Za njim, i njegovim tajnikom don Stjepanom Kožulom, po&scaron;ao je fra Jozo Pejić, a onda i ja. Nadbiskup se sav tresao. Ja također. Naklonio sam mu se i ispričao, uz obrazloženje da sam morao reći istinu. On je kimnuo glavom i pružio mi ruku. Okrenuo se prema svomu tajniku, zatražio je ključ od golfa i rekao: - Ja ću voziti...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domalo sam se vratio u blagovaonicu gdje me biskup mons. Petar Čule pozvao: <em>- Dođi k meni, ti mali Periću, da zajedno popijemo kavu</em>... Tako je i bilo. Razgovor je otpočeo o mom stricu fra Blagi kao dobru čovjeku... Čudio sam se kako mi biskup ne predbacuje o&scaron;tar, ako ne i drzak odgovor nadbiskupu Kuhariću. Dapače, razgovor je bio vrlo srdačan. Pri svr&scaron;etku, ne zaobilazeći ni hercegovački slučaj o. biskup je rekao:<strong> &bdquo;Da sam znao na &scaron;to će ovo izać', nikad ne bih počeo. A da nitko ne ostane poražen, najbolje bi bilo da mi se dadnu Jablanica i Ploče, pa da svi odemo na Brig i da se izljubimo.&ldquo;</strong> (Navod je napisan po sjećanju. Sadržajno je posve vjeran!) Taj, a i druge dijelove razgovora, čuo je fra Jozo Pejić koji je sjedio uz biskupa Pavla Žanića - i ne samo on, jer je biskup Čule bio glasan. Tom ključnom izjavom biskupa Čule vi&scaron;e smo se puta poslužili i fra Jozo i moja malenkost u razgovorima o hercegovačkom slučaju, kao i u barem jednom razgovoru - dobro se sjećam! - s biskupom Žanićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da je istinito ovo &scaron;to sam napisao potvrđujem zakletvom i vlastoručnim potpisom, prizivajući za svjedoka presveto Trojstvo: Oca i Sina i Duha Svetoga. Tako je, tako mi Bog pomogao!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na &Scaron;irokom Brijegu, 12. svibnja 2018. <em>fra Vendelin Karačić</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, donosimo jednu od pjesama fra Vendelina Karačića, priloženu uz navedena pisma.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><span style="font-size: small;"><strong>vječite lomače</strong></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">posvuda usplamtjele</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">lomače pravde moderne</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">a one davne</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">jo&scaron; su nedogorjele</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">razliježu se krici nedužnika</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">i onih koji nedužni nisu</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">da nijedno vrijeme ne pobjegne</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">od vlastitih zala i sramote</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">kome li pade napamet paliti</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">lomaču usred hrama Gospodnjeg</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">da se i oči i du&scaron;e zadime</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">da braća braću ne vide</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">reskim slovom i pohlepom</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">poklonici novoga poretka</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">truju i misao i vrijeme</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">okrećući leđa Gospodnjoj riječi:</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;"><em>slovo ubija, duh oživljuje</em></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;"><em>i pravda se sudu smije</em></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">tko na križ raspinje braću</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">raspetom Bogu prijatelj nije</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">svanuća nade su odgođena</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">do skončanja slabovidnih</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">koji ne prave razliku</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">između ognja i lomače</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Fra Vendelin Karačić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-29-fra-vendelin.pngUJEDINIMO SE U MOLITVI, SVE POTEŠKOĆE JEDNOM ĆE PROĆIhttp://grude.com/clanak/?i=217537217537Grude.com - klik u svijetTue, 20 Oct 2020 00:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo traži da svi u mislima izgovore ovu molitvu: Ja sam cijepljen/a Predragocijenom krvi Isusa Krista, ni jedan me virus ne može dodirnuti.<p>&nbsp;</p> <p>U te&scaron;kim vremenima za Kristov narod molitva je potrebnija vi&scaron;e nego ikad. Predajte se molitvi i osnažite svoje tijelo i svoju du&scaron;u.</p> <p>Molimo se za svaku osobu koja pati, koja boluje, koja nema snage, koja je u strahu i tjeskobi. Sve pote&scaron;koće jednom će proći. Svaki na&scaron; križ jednom će nas odvesti do konačne pobjede.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgOdržan ''XII. simpozij Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=217528217528Grude.com - klik u svijetMon, 19 Oct 2020 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-19-pobijeni-simpozij-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi u Širokom Brijegu.<p><br />U nedjelju, 18. listopada na &Scaron;irokom Brijegu održan je &raquo;XII. simpozij Stopama pobijenih&laquo;. Priređuje ga Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca i mno&scaron;tva puka Božjega te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi koju je, uz vicepostulatora fra Miljenka Stojića i don Peru Brajko, predslavio fra Ante Bekavac, profesor na Katedri moralne teologije pri KBF-u u Zagrebu. Pjevao je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić, a čitanja i molitvu vjernika predvodili su članovi Trećeg reda Sv. Franje, na čelu s fra Danom Karačićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ante je u svojoj propovijedi naglasio sljedeće. &raquo;U na&scaron;im srcima pobijeni hercegovački franjevci su mučenici za Krista i svjedočanstvo evanđelja. Molimo da ih Crkva Božja takvima prepozna. Stoga je važno otkrivanje istine. Važno je čuvanje sjećanja i slavlje vjere koja nam i danas svijetli iz njihovih života uga&scaron;enih mržnjom nevjere jugokomunističkih zločinaca. Ne, ne smijemo i ne ćemo &scaron;utjeti tražeći istinu i pravdu, prestati moliti da Gospodin udijeli milost pokajanja i osude ovog stra&scaron;nog zločina te one ideologije koja je učinila toliko zla, nasilja, zločina, toliko pogaženog ljudskog dostojanstva, pogaženih temeljnih ljudskih prava i slobode vjerovanja, slobode savjesti, tako da se i dan danas osjeća zadah te truleži propale ideologije. Ne može se tvrditi da se to nije dogodilo ili da su oni bili legitimna vojna meta i, eto, u ratu se sva&scaron;ta događa pa i to. Postoje svjedočanstva, ali postoje i nasilne &scaron;utnje, nijekanje, iskrivljivanje činjenica. Postoje lažna i zlonamjerna tumačenja koja na dvostruk način gaze dostojanstvo pre&scaron;ućivanjem istine i nijekanjem zločina. Postoji nasilje nad objektivnim činjenicama i događajima. Iz bezdana neljudskosti dolaze glasovi opravdanja i nijekanja ovog stra&scaron;nog zločina koji je pogodio franjevačku zajednicu u Hercegovini u razdoblju 1942. &ndash; 1945. I danas se može čuti prigovor s najvi&scaron;ih razina da se stalno bavimo pro&scaron;lo&scaron;ću. Ne, bavimo se ljudskim dostojanstvom i traženjem istine o onima koji su nasilno, zločinački, nedužno pobijeni. Tamo gdje se zaboravlja pro&scaron;lost, sada&scaron;njost je beznačajna jer se bojimo istine i odgovornosti, a budućnost je prigoda da se opet ponove isti zločini u ime ideologije.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sv. mise sudionici simpozija premjestili su se u samostansku dvoranu. Održana su sljedeće tri predavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije je govorio povjesničar mr. don Pero Brajko o svjedocima vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom Drugog svjetskog rata i komunističke Jugoslavije. &raquo;Vrhbosanska nadbiskupija imala je tijekom Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja 39 mučenika: 28 biskupijskih svećenika, 6 bogoslova i 5 sjemeni&scaron;taraca, te 57 mučenika u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj i 7 mučenica Družbe Kćeri Božje Ljubavi, poznatije kao Drinske mučenice, koje su 24. rujna 2011. progla&scaron;ene blaženicama pod sv. misom u dvorani Zetra u Sarajevu. Franjevačka provincija Bosna Srebrena ostala je bez 57 članova svoje redovničke zajednice u razdoblju 1941. &ndash; 1945. i to: 39 svećenika, 1 redovnika koji nije bio svećenik, 9 studenata Franjevačke bogoslovije u Sarajevu i 8 đaka Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Provincija je tako samo u 1944. ostala bez 12 svećenika. Način smrti članova ove redovničke zajednice bio je različit: utvrđeno je ubojstvo 41 člana, i to: 24 svećenika, 8 studenata, 8 učenika i 1 brata laika; 10 svećenika umrlo je od zaraze pjegavim tifusom prigodom pohoda bolesnicima, a 6 svećenika i 1 bogoslov vode se kao nestali na kraju Drugog svjetskog rata. Najvi&scaron;e članova ove redovničke zajednice stradalo je u zadnjoj godini Drugog svjetskog rata 1945.: od 57 stradalih, 38 je poginulo 1945., od 24 ubijena svećenika 14 je ubijeno također 1945., a i ona 6-orica nestalih svećenika i 1 bogoslov pouzdano se može vjerovati da su stradali ba&scaron; na kraju rata ili ne&scaron;to kasnije.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publicist Mate Kovačević govorio je na temu &raquo;Fra Radoslav Glava&scaron; i Mile Budak &ndash; dvije književne sudbine&laquo;. U svom predavanju istaknuo je sljedeće. &raquo;Dva velika hrvatska pera &ndash; nezaobilazni pripovjedač, genijalni romanopisac i hrvatski mučenik Mile Budak, bez kojeg je nezamisliva povijest hrvatske književnosti 20. stoljeća, kritičarski odgovor prona&scaron;ao je u napisima dr. fra Andrije Radoslava Glava&scaron;a, najagilnijeg, najbistrijeg i najboljeg književnog kritičara u razdoblju 1930. &ndash; 1945. Glava&scaron; je svoju kritiku temeljio na vrijednosnim estetskim načelima, a hrvatsku je književnost gledao i kao izraz umjetničke du&scaron;e hrvatskoga naroda, upravo ono &scaron;to je netendenciozno tkao književnik Mile Budak u svojim proznim djelima, ispisav&scaron;i tako jedne od najljep&scaron;ih stranica hrvatske proze. Tu je prozu, ne bez uočavanja pojedinih slabosti, vrhunski prepoznavao A. R. Buerov, odnosno Radoslav Glava&scaron;. Premda im je bio različit životni put, mučenička ih je smrt, naravno uz izvanredna književna ostvarenja, povezala u zajedničku hrvatsku žrtvu iz koje će, kako je proročki i za pobijene &scaron;irokobrije&scaron;ke fratre pisao Glava&scaron;, biti prinos vi&scaron;e u žrtvama hrvatskoga naroda za životnu opstojnost i državnu nezavisnost pa će iz &ldquo;grobi&scaron;ta poklanih franjevaca na &Scaron;irokom Brijegu biti trajan narodni spomenik i ujedno divna žrtva za vjeru i narod.&rdquo; Jednako tako i iz smaknutih velikana hrvatskoga pera Mile Budaka i Radoslava Glava&scaron;a!&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treće predavanje, na temu &raquo;Mučeni&scaron;tvo kao znak nasljedovanja Isusa Krista&laquo;, održao je dr. fra Ante Bekavac. &raquo;Temeljno pitanje jest na čemu se zasniva mučeni&scaron;tvo? Odgovor na njega kaže da se ono zasniva na Isusovoj smrti, na njegovoj žrtvi najvi&scaron;e ljubavi, izvr&scaron;enoj na križu da bismo mi imali život. Krist je trpeći sluga koji je dao samoga sebe kao otkupninu za mnoge. U tom smislu teologija mučeni&scaron;tva ili teologija križa pruža dublji smisao kr&scaron;ćanskom trpljenju i smrti koji se zrcale u slici Isusa Krista savr&scaron;enog uzora svakog nedužnog i nevinog trpljenja. Upravo iz razumijevanja Kristova života možemo reći da je mučenik onaj koji slijedi Gospodina sve do kraja, slobodno prihvaćajući da umre za spas svijeta, u najvećem dokazu vjere i ljubavi. Tek u ovom kontekstu postaje i razumljivo za&scaron;to za pobijene hercegovačke franjevce u razdoblju 1942. &ndash; 1945. držimo da su mučenici, iako dodu&scaron;e joj nisu službeno takvima progla&scaron;eni. To ne umanjuje njihovu žrtvu koju su prinijeli ponajprije kao sluge i učenici Isusa Krista. Povijest Crkve duboko je obilježena mučeni&scaron;tvom zbog vjernosti Kristu, a to osobito vidimo u pojedinim mjesnim Crkvama ili redovničkim zajednicama. Mučenici na najsažetiji način izražavaju temeljno značenje smisla trpljenja i patnje. Dok trpe u svom tijelu, oni se suobličuju Kristu patniku koji je svoj život položio za sve ljude. Iz toga temeljnog događaja križa Kristova postaje sasvim razvidno da mučenici ne žive sebi već Kristu Spasitelju i Otkupitelju.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog po&scaron;asti korona virusa posjetitelja je bilo manja nego uobičajeno, ali su svi oti&scaron;li kući zadovoljni onim &scaron;to su čuli. Nakon simpozija nastavljeno je druženje u klaustru samostana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-19-pobijeni-simpozij-2020.jpgMILIJUN DJECE MOLI KRUNICU! MEĐUGORJE SE PRIKLJUČILO KAMPANJIhttp://grude.com/clanak/?i=217513217513Grude.com - klik u svijetSun, 18 Oct 2020 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-18-medjugorje_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovog poslijepodneva djeca i mladi iz župe Međugorje, predvođeni fra Renatom Galićem, molili su krunicu na Podbrdu. <p>&nbsp;</p> <p>Tim činom su se pridružili svjetskoj molitvenoj inicijativi "Milijun djece moli krunicu" koju promiče organizacija papinskog prava "Crkva u potrebi". Pro&scaron;le nedjelje, tijekom molitve Angelus, Papa je dao potporu ovoj molitvi. "Potičem ovu prekrasnu inicijativu u koju se uključuju djeca &scaron;irom svijeta da bi posebno molili za te&scaron;ku situaciju uzrokovanu pandemijom", kazao je Papa.<br /><br /></p> <p>Događaj je ovo &scaron;to se odvija već 16 godina zaredom, a ovog listopada djecu se pozvalo da mole za kraj COVID - 19 pandemije, prenosi Vecernji.ba.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-18-20-10-18-medjugorje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-18-20-10-18-medjugorje2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-18-20-10-18-medjugorje3.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-18-medjugorje_3.jpgĆupter i smokvenjak na markama HP Mostar uz Svjetski dan hranehttp://grude.com/clanak/?i=217498217498Grude.com - klik u svijetSat, 17 Oct 2020 16:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-17-fdcdanhrane2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina je bogata suncem i kamenom, vinovom lozom i smokvom. <p>&nbsp;</p> <p>I u davnim vremenima, kada se živjelo u siroma&scaron;tvu, goste se dočekivalo ra&scaron;irenih ruku i na trpezu se iznosilo najbolje &scaron;to se imalo u kući. Domaćice su uspijevale izraditi slastice koje su bile nezaobilazne na božićnoj trpezi, njima su se počastili dragi gosti, a najvi&scaron;e su im se radovala djeca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među takve, jedinstvene hercegovačke slastice, spadaju ćupter i smokvenjak.<br />Zahvaljujući trudu pojedinaca ćupter i smokvenjak ni danas nisu zaboravljeni, a Hrvatska po&scaron;ta mostar novo izdanje maraka uz Svjetski dan hrane posvetila je upravo ćupteru i smokvenjaku, posebnim okusima Hercegovine s da&scaron;kom pro&scaron;losti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-17-20-10-17-arakdanhrane2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja po&scaron;tanskih maraka je Ivica Madžar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-17-fdcdanhrane2020.jpgPredstavom ''Sve o muškarcima'' počinje Mostarsko proljećehttp://grude.com/clanak/?i=217453217453Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-14-mostarsko-proljece-sveomuskarcima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadamo se da ćemo novo Mostarsko proljeće, ono 2021. dočekati u normalnim okolnostima i s punim dvoranama.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarsko proljeće 2020. u "novim normalnim" okolnostima, počinje sutra (srijeda, 14. listopada) u 19.30 sati u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, predstavom Teatra Gavran "Sve o mu&scaron;karcima".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog posebnih epidemiolo&scaron;kih uvjeta i ograničenog broja gledatelja, ulaz na ovu predstavu isključivo je uz pozivnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadamo se da ćemo novo Mostarsko proljeće, ono 2021. dočekati u normalnim okolnostima i s punim dvoranama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O PREDSTAVI</strong><br />Autor: Miro Gavran<br />Glume: Vedran Komerički, Tomislav Krstanovic i Rade Radolovic<br />Režija: Mladena Gavran<br />Asistent režije: Svebor Kamenski-Bačun<br />Kostimograf: Danica Dedijer<br />Scenograf: Dinka Jeričević<br />Scenski pokret: Tihana Strmečki<br />Oblikovanje svjetla: Mario Vnučec<br />Izbor glazbe i oblikovatelj tona: Neven Zebić<br />&Scaron;minka: Željka Horvat<br />Asistentica kostimografkinje: Paola Rilović<br />Premijera: 26.09.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-14-20-10-14-mostarsko-proljece-sveomuskarcima1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;ki svijet u ovoj se priči razotkriva s puno humora i neočekivanih sukoba, dok svaki od glumaca igra po nekoliko različitih uloga. Radnja je smje&scaron;tena u dana&scaron;nji Zagreb, a pred nama prolaze prepoznatljivi suvremeni likovi s kojima se svaki gledatelj može lako poistovjetiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladena Gavran, koja je pro&scaron;le godine režirala &ldquo;Sve o ženama&rdquo;, prihvatila se režije i predstave &ldquo;Sve o mu&scaron;karcima&rdquo;, odabrav&scaron;i za nositelje zahtjevnih uloga tri mlada nadarena glumca: Vedrana Komeričkog, Tomislava Krstanovića i Radu Radulovića. U ovoj dinamičnoj predstavi, glumci su odlučili pružiti vam istinsko teatarsko zadovoljstvo propitujući krajnje granice glumačkog umijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brzi dijalozi, te izmjena dramskih i humornih pasaža karakteristika su ovog teksta koji pruža velike mogućnosti za glumačke transformacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj tekst Mire Gavrana do sada je imao 18 kazali&scaron;nih premijera diljem svijeta, od Rio de Jeneira pa do Moskve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hit komedija Sve o mu&scaron;karcima samo je u Pragu imala vi&scaron;e od 500 repriznih izvedbi, a u Krakovu vi&scaron;e od 400.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-14-mostarsko-proljece-sveomuskarcima.jpgTisuće vjernika u Fatimi: Molitva za kraj pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=217449217449Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-fatima-molitva-procesija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakog listopada oko 100 000 ljudi krene u Fatimsko svetište - mnogi od njih pješice - kako bi obilježili treće zabilježeno viđenje Djevice Marije prije više od 100 godina. <p>&nbsp;</p> <p>No, ove je godine samo 6000 ljudi smje&scaron;teno na masivno otvoreno mjesto zbog&nbsp;<strong>koronavirusa</strong>. Mnogi vjernici, svi u maskama, iskoristili su priliku da se mole za one koji su pogođeni pandemijom, pi&scaron;e <a href="https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-fatima/keeping-the-faith-thousands-pray-in-portugals-main-catholic-site-for-end-to-pandemic-idUSKBN26Y01A?il=0" rel="nofollow" target="_blank">Reuters</a>.<br /><br /></p> <p>"Trebamo živjeti u zajednici - pandemija je to uni&scaron;tila", rekao je <strong>Francisco Simoes</strong>, koji je do katoličkog događaja prepje&scaron;ačio vi&scaron;e od <strong>120 kilometara</strong> (74,56 milja).<br /><br /></p> <p>"Molimo na&scaron;u Djevicu Mariju da nas oslobodi ove proklete pandemije i pomogne onima koji su bolesni, koji su patili i izgubili voljene."<br /><br /></p> <p><strong>Katolička crkva</strong> uči da se Djevica Marija pojavila trojici portugalske djece 1917. godine u Fatimi, koja je tada bila siroma&scaron;no poljoprivredno selo.<br /><br /></p> <p>Vjeruje da je Djevica Marija djeci dala <strong>tri poruke</strong>, takozvane <strong>tajne Fatime</strong>. <strong>Papa Franjo</strong> je pastirsku&nbsp;djecu&nbsp;2017. učinio svecima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Među mno&scaron;tvom, 60-godi&scaron;nji <strong>Antonio Manuel</strong> stajao je pokraj malog kipa Djevice Marije koji je nosio čak od <strong>Valonga</strong>, grada u sjevernoj regiji Portugala, oko 200 kilometara <br />sjeverno od Fatime.</p> <p>"Ove godine molim za liječnike, medicinske sestre, snage sigurnosti, za novinare koji se također bore", rekao je <strong>Manuel</strong>. "I molim za sve koji rade protiv koronavirusa."<br /><br /></p> <p>Iako Portugal ima samo <strong>87.913 </strong>potvrđenih slučajeva koronavirusa i 2.094 smrtnih slučajeva, pandemija bi trebala ostaviti dugotrajne <strong>ožiljke</strong> na <strong>ekonomiji</strong> koja ovisi o turizmu u zemlji, uključujući mjesta poput Fatime, gdje su tvrtke jako ovisne o stranim posjetiteljima da bi preživjele, prenosi <a href="https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-fatima/keeping-the-faith-thousands-pray-in-portugals-main-catholic-site-for-end-to-pandemic-idUSKBN26Y01A?il=0" rel="nofollow" target="_blank">Reuters</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"To je vrlo te&scaron;ko razdoblje za sve", rekao je <strong>Jose Fernando</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-fatima-molitva-procesija.jpgORA ET LABORA ZNAJ, TO JE PUT U VJEČNI RAJ, I ŽIVOT NIJE KRAJhttp://grude.com/clanak/?i=217447217447Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 23:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-sokol-thompson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljen je novi spot za pjesmu "Sokolov krik" Marka Perkovića Thompsona, u izdanju Croatia Recordsa.<p>&nbsp;</p> <p>Ovom pjesmom s albuma "Ora et labora" Thompson počinje svaki svoj koncert.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/vSE3Y3jZfjo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Mi smo ljudi kr&scaron;ćani<br />I ne bojmo se mrijet<br />Bog je pozva nas<br />Da mijenjamo svijet<br /><br /></p> <p>Mi smo ljudi kr&scaron;ćani<br />I ne bojmo se mrijet<br />Samo ljubav može<br />Spasit ovaj svijet<br /><br /></p> <p>Ora et labora znaj,<br />To je put u vječni raj<br />I život nije kraj<br />I moliti, raditi<br /><br /></p> <p>Ora et labora znaj,<br />To je put u vječni raj<br />I život nije kraj<br />I moliti, raditi<br /><br /></p> <p>Ora et labora znaj,<br />To je put u vječni raj<br />I život nije kraj</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-sokol-thompson.jpgPapa Franjo na funkciji ostavio samo dvojicu ovjekovječenih prijatelja Hrvata u BiH i MEĐUGORJAhttp://grude.com/clanak/?i=217445217445Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-03-christoph-schonborn-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo djelomično je obnovio sastav Kardinalskog povjerenstva za Vatikansku banku IOR (Istituto per le Opere di Religione - Ustanova za vjerska djela).<p>&nbsp;</p> <p>Od petorice dosada&scaron;njih članova ostaju samo &scaron;panjolski kardinal Santos Abril y Castello kao predsjednik te bečki nadbiskup kardinal Christoph Sch&ouml;nborn, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/odluka-pape-na-celu-kardinalskog-povjerenstva-za-vatikansku-banku-bivsi-apostolski-nuncij-u-bih-1438050" target="_blank"><strong>Večernji list&nbsp;BiH</strong></a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Reforme i kardinali<br /><br /></strong></p> <p>Upravo ta dvojica kardinala, koje se smatra dijelom najbližih suradnika pape Franje, zanimljiva su i za Bosnu i Hercegovinu. Kardinal Castello, danas 85-godi&scaron;njak, bio je imenovan za nuncija u Bosni i Hercegovini u travnju 2003. godine, a zanimljiva je stvar da je već do dolaska na tu službu ovaj istaknuti vjerski dužnosnik i poliglot odlično znao hrvatski jezik. U BiH ga je dočekala i smrt pape Ivana Pavla II. te je iz Sarajeva uputio priopćenje u povodu tužnog događaja.<br /><br /></p> <p>- Nema sumnje da je Papa bio osoba izvanrednoga bogatstva. Njegova neobična inteligencija i njegova &scaron;iroka kultura, ne samo na vjerskom nego i na filozofskom i sociolo&scaron;kom području, pretvarale su njegove kontakte u ispitivanje problema koji su impresionirali svojom o&scaron;trinom - istaknuo je tada o Papi kojeg je pratio na sedam međunarodnih putovanja.</p> <p><br />S papom Franjom Castello se sprijateljio prije dolaska u BiH, i to dok je bio nuncij u Argentini, a dana&scaron;nji papa Jorge Mario Bergoglio bio nadbiskup Buenos Airesa. Kardinal Christoph Sch&ouml;nborn, kojeg mnogi smatraju najvećom podr&scaron;kom papi Franji u provođenju reformi, ovjekovječeni je prijatelj Hrvata u BiH, koji je puno učinio za Međugorje. Dolazio je u ovo mjesto ukazanja Blažene Djevice Marije pa čak bio i kritiziran od onih koji nisu bili skloni Međugorju, no nikad se nije pokolebao.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron; Sveti Otac korak po korak davao je znakove da je Međugorje blagoslovljeno mjesto na kojemu je Gospa ljudima tako blizu i &scaron;alje toliku pomoć.<br /><br /></p> <p><strong>Povjerenstvo bez Bozanića<br /><br /></strong></p> <p>Crkva sa zahvalno&scaron;ću priznaje ono &scaron;to toliki ljudi već desetljećima doživljavaju u Međugorju i &scaron;to vas potiče da, unatoč ljetnoj vrućini, dolazite u tako velikom broju na ovo mjesto milosti. Ovdje nam je nebo tako blizu, ovdje Gospa daruje toliko utjehe i obraćenja, ovdje mnogi od vas otkrivaju radost ispovijedi, sakramenta opro&scaron;tenja. Ovdje doživljavate zajedni&scaron;tvo u vjeri, ovdje sklapate prijateljstva, ovdje mnogi doživljavaju unutarnje iscjeljenje od životnih rana. Molite za papu Franju - napisao je u jednom od pisama Međugorju. Sama činjenica da je Papa u jednoj od najvažnijih institucija sačuvao dvojicu osvjedočenih prijatelja Hrvata katolika u BiH ide u prilog tome da ovda&scaron;nji narod, ali i cijelu BiH, Vatikan neće zaboraviti.<br /><br /></p> <p>Također, u Kardinalskom povjerenstvu vi&scaron;e nije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je bio član od 2014. godine.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-03-christoph-schonborn-1.jpgŠIROKI BRIJEG: ''Stopama pobijenih'' – XII. simpozijhttp://grude.com/clanak/?i=217437217437Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Ante Bekavac, profesor na Katedri moralne teologije pri KBF-u u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na &Scaron;irokom Brijegu u nedjelju, 18. listopada, bit će održan XII. simpozij pod nazivom &raquo;Stopama pobijenih&laquo;. Osvjetljavanje je to jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo. Priređivač simpozija je Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Ante Bekavac, profesor na Katedri moralne teologije pri KBF-u u Zagrebu. Nakon sv. mise u samostanskoj će dvorani biti održana sljedeća predavanja. Povjesničar mr. don Pero Brajko govorit će o svjedocima vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupiji tijekom Drugog svjetskog rata i komunističke Jugoslavije. Mate Kovačević, publicist, govorit će, pak, na temu &raquo;Fra Radoslav Glava&scaron; i Mile Budak &ndash; dvije književne sudbine&laquo;. &raquo;Mučeni&scaron;tvo kao znak nasljedovanja Isusa Krista&laquo;, tema je dr. fra Ante Bekavca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info (Događanja + Simpoziji). Ubrzo će tu biti stavljeni i ovi najnoviji radovi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgZlatko Sudac: Međugorje je Božje mjesto, Gospa je strpljiva i svojim nas porukama podučavahttp://grude.com/clanak/?i=217394217394Grude.com - klik u svijetSat, 10 Oct 2020 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-01-zlatko-sudac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Video gdje Zlatko Sudac upozorava na brojna ukazanja, vizije i vidioce i karizmatike unutar kršćanskih krugova pogledan je preko 125 tisuća puta i ako je suditi po komentarima, izazvao je veliku raspravu. <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ubrzo je obrisan a ponovno je objavljen samo audio zapis te propovijedi koju je ponovno poslu&scaron;alo vi&scaron;e od 40 tisuća ljudi. U ovoj podosta o&scaron;troj poruci upozorenja Sudac nam daje usporedbu dana&scaron;njeg svijeta prepunog nekih vizija i duhovnih uzleta s Blaženom Djevicom Marijom koja, i kada joj se ukazao anđeo Gabrijel to nikome, ba&scaron; nikome nije rekla, pa ni svetom Josipu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Da se nama ukaže anđeo Gabrijel danas, ovdje imali bi smo sveti&scaron;te&rsquo;, objasnio je, prenosi Dnevno.hr.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Na svakom koraku neki vidioci, na svakom koraku nekakvi karizmatici, ne svakom koraku nekakva ukazanja. Ljudi moji, ako je nula cijelih nula jedan posto od toga Božjeg, skidam kapu! &ndash; zagrmio je Sudac nakon čega je rekao: Osim Međugorja, to je Božje mjesto!<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">O Međugorju je svojevremeno progovorio i za Glasnik mira te rekao:<br /> Međugorje je ispovjedaonica svijeta. Kroz njega su pro&scaron;li milijuni ljudi, tamo se obraćaju Bogu, doživljavaju Boga, čine životne ispovijedi, idu na sakramente&hellip; To su plodovi, a Isus jasno kaže: &ldquo;Po plodovima ćete prepoznati!&rdquo; Duboko sam uvjeren da je Međugorje sveto mjesto. Gospa je strpljiva i svojim nas porukama podučava. Jednom je rekla: &ldquo;Ako vi nećete doći k meni, doći ću ja k vama&rdquo;. Svi smo mi Crkva Božja i hvala Bogu &scaron;to nas u Međugorju okuplja&rdquo;</p> <p style="text-align: justify;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/HqGFtGqmapk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-01-zlatko-sudac.jpgLijepa djevojka snažnom porukom na maski privukla pozornosthttp://grude.com/clanak/?i=217386217386Grude.com - klik u svijetFri, 09 Oct 2020 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-09-maska-zg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djevojka u centru Zagreba privukla je pažnju porukom na zaštitnoj maski.<p>&nbsp;</p> <p>Nosila je plavu masku na kojoj je na jednoj strani bio lik Blažene Djevice Marije, a na drugoj ispisana poruka: "Marijo pomoćnice kr&scaron;ćana, moli za nas."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-09-maska-zg.jpgSvečanom misom Puljić proslavio 75 godina života, 50 misništva, 30 biskupstva i više od 25 kardinalske službehttp://grude.com/clanak/?i=217374217374Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 17:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-puljic-misa-obljetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završavajući Misno slavlje, kardinal Puljić zahvalio je svima koji su sudjelovali na proslavi i tako mu pomogli zahvaljivati.<p><br />Svečanim Euharistijskim slavljem, u četvrtak, 8. listopada 2020. u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, obilježio je: 75 godina života, 50 misni&scaron;tva, 30 biskupstva i vi&scaron;e od 25 kardinalske službe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Puljić slavio je Misu u zajedni&scaron;tvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini mons. Luigijem Pezzutom i predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim, te svim članovima Biskupske konferencije BiH: nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem vojnog ordinarijata mons. Tomo Vuk&scaron;ićem, biskupom banjolučkim mons. Franjom Komaricom, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Petrom Palićem, pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom i umirovljenim biskupom iz Mostara mons. Ratkom Perićem te apostolskim vizitatorom za župu Međugorje nadbiskupom mons. Henrykom Hoserom, zatim nadbiskupom beogradskim mons. Stanislavom Hočevarom te pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim mons. Ivanom Ćurićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncelebriralo je oko stotinu dijecezanskih i redovničkih svećenika, a među njima bili su i franjevački provincijali Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Marinčić i fra Miljenko &Scaron;teko te provincijal Hrvatske dominikanske provincije p. Slavko Sli&scaron;ković i provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Tihomir &Scaron;utalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Svetoj misi sudjelovale su i redovnice raznih kongregacija među kojima i tri provincijalne glavarice iz Sarajeva, zatim bogoslovi, sjemeni&scaron;tarci i drugi vjernici. Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mje&scaron;oviti zbor pod ravnanjem vlč. Marka Stanu&scaron;ića, a asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni&scaron;ta predvođeni mons. Tomom Kneževićem</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodeći u Misno slavlje karidnal Puljić pozdravio je nuncija Pezzuta i sve nazočne nadbiskupe i biskupe, provincijale i drugu &bdquo;braću misnike svih službi&ldquo;, sve redovnice na čelu s njihovim poglavaricama, kandidate i kandidatice, bogoslove, vjernike prisutne u katedrali, kao i sve koji su Misu pratili putem elektronskih medija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozdravio je i sve medijske djelatnike, te zahvalio svima koji su mu čestitali obljetnice, a čiji je dolazak spriječila pandemija koronavirusa počev&scaron;i od zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, te svih biskupa iz Hrvatske i drugih krajeva i mnogih drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Obilježavanje jubileja je vi&scaron;estruko značenje: U prvom redu to je ispit savjesti &ndash; kako sam obavljao svoju službu? Ovaj trenutak je prigoda da se pokajem za sve propuste i sve poteze kojima sam krivo napravio&ldquo;, kazao je kardinal Puljić moleći opro&scaron;tenje od svih onih koje je &bdquo;iz neznanja i nespretnosti možda 'ranio' te zamolio &bdquo;milosrdnog Boga da izliječi sve te rane&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;A molim Boga da i moje rane izliječi jer nije moguće toliko putovati i prevaliti toliki put, a ne biti ranjen&ldquo;, kazao je kardinal Puljić dodav&scaron;i da danas u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, kao i svakog 8. u mjesecu, obilježavaju &bdquo;Stadlerov dan&ldquo; kada se &bdquo;nadahnjujemo na tom velikanu duha i srca, koji nas je toliko zadužio te ujedno molimo da ga &scaron;to prije doživimo uzdignuta na čast oltara&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uz dana&scaron;njeg sv. &Scaron;imuna Bogonosca neka se za nas zauzme i sluga Božji Josip Stadler da se umijemo iskreno Bogu zahvaliti za sve milosti kojima je Bog me pratio kroz moju službu&ldquo;, riječi su kardinala Puljića koji je kazao da u ovu Misu želi 'unijeti' sve one koji su mu se preporučili, među kojima brojni koji se uputili svoje poruke, tražeći da se za njih moli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Evo, obećavam iskreno sve ih donijeti ovdje na oltar&ldquo;, rekao je kardinal Puljić koji je, uz zahvalu Bogu, riječi zahvale uputio i svim svojim suradnicima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i brojnim vjernicima, koji su istinski, zajedno s njim, voljeli i žrtvovali se za mjesnu Crkvu vrhbosansku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;avajući Misno slavlje, kardinal Puljić zahvalio je svima koji su sudjelovali na proslavi i tako mu pomogli zahvaljivati. &bdquo;Zazvat ćemo Božji blagoslov da vas prati, ispuni u srcu i utje&scaron;i&ldquo;, kazao je kardinal Puljić zahvaliv&scaron;i na kraju i svima koji su uputili lijepe riječi i želje i poželio da ih sve Bog blagoslovi kako bi mogli biti &bdquo;vjerni do kraja svoga života&ldquo;. &bdquo;To, na neki način, i preporučujem vama: molite da iskreno budem ustrajan i vjeran Bogu u ovoj službi&ldquo;, rekao je kardinal Puljić koji je pozvao sve nazočne biskupe da zajedno upute blagoslov &bdquo;na nazočne vjernike, ovu zemlju i sve koji u njoj žive, kao i sve ljude dobre volje&ldquo;, zaželjev&scaron;i da ih sve prati Božji blagoslov u životu, javlja kta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-puljic-misa-obljetnica.jpgPreminuo poznati klapski pjevač Roko Jelić, imao je samo 35 godinahttp://grude.com/clanak/?i=217371217371Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-roko-jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roko Jelić, član zadarske klape Puntamika, preminuo je u 35. godini.<p>&nbsp;</p> <p>"Jutros nas je zauvijek napustio na&scaron; Roko. Čovjek mirne i dobre ćudi, intelektualac i veliki zaljubljenik u dalmatinsku klapsku glazbu. Čovjek, čiji su prsti virtuozno dodirivali strune mandoline, ostavio je tugu u na&scaron;im srcima, nevjericu i bezbroj pitanja bez odgovora. Ostaje nam tek nada i vjera da ćemo se opet sresti negdje gore i skupa zapjevati", oprostili su se na Instagramu njegovi kolege iz klape.<br /><br /></p> <p>"Čuvat ćemo, prijatelju, uspomenu na tebe, na tvoj mladi život, uspomenu na tvoju dobrotu, na tvoju pjesmu i tvoju mandolinu. Počivaj u miru Božjem, dragi na&scaron; Roko!", poručili su u emotivnoj objavi.<br /><br /><br />Uzrok smrti je zloćudna bolest od koje je bolovao tek nekih 20 dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-roko-jelic.jpg''Zamišljam da me čuješ svaki put dok negdje hodam, plovim, samo ležim i blejim u zvijezde…''http://grude.com/clanak/?i=217353217353Grude.com - klik u svijetWed, 07 Oct 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-07-roko-jakupovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domagoj Jakopović Ribafish posvetio je emotivnu objavu svom tragično preminulom sinu. "Danas, kad bi napunio petnaest godina…", naslovio je poruku.<p><br />"Moja mama kad me poku&scaron;ava utje&scaron;iti kaže da si ovdje među nama bio s nekom svrhom, i da je sve &scaron;to se dogodilo jednostavno moralo biti tako jer smo na ovom Planetu samo mali i prolazni. Kaže i da trebam biti sretan jer sam imao pravu nepatvorenu ljubav, koju nemaju mnogi koji na&scaron;tancaju hrpu dječurlije i uopće im nije stalo do njih. Kažu ljudi i jo&scaron; puno stvari, ali na dana&scaron;nji dan odustajem od ljudi i želim biti posve sam, sam sa svojim mislima, tugom i suzama, tumarati negdje po jesenjim bojama i pričati ne&scaron;to suvislo s pogledom u nebo", započeo je Ribafish uz fotografiju sina.<br /><br /></p> <p>"Zami&scaron;ljam da me čuje&scaron; svaki put dok negdje hodam, plovim, samo ležim i blejim u zvijezde&hellip; I ne znam kako bi danas izgledao, pa dvojim između ovakvog veseljka kad smo osvojili Paklenicu, onakvog kakav si bio u trenutku kad si oti&scaron;ao, ili nekakvog ozbiljnog srednjo&scaron;kolca koji brine o frizuri, rastura na dramskoj ili pak ima neki novi hobi koji meni kao i obično &ndash; nije previ&scaron;e jasan&hellip;", nastavio je.<br /><br /></p> <p>"Imao sam jasan plan &scaron;to bih ti dao na dana&scaron;nji dan, karte za koncert po tvom izboru (ok, bunio bih se na onaj norve&scaron;ki metal i cajke, ali zna&scaron; da bi na kraju bilo po tvome) i knjigu Zlatka Krilića Živi pijesak. I naravno, putovanje na neku tvoju destinaciju gdje bismo i&scaron;li nakon &scaron;kole. Iako te i dalje zami&scaron;ljam kao lika za Disneyland, vjerojatnije bi ti htio Las Vegas ili ne&scaron;to slično, ali želja bi se ispo&scaron;tovala. Na&scaron;li bi neki način da se maknemo iz Zagreba i igramo, smijemo, zabavljamo, svađamo, plačemo, volimo&hellip;", pi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>"Ali eto, tebe nema, a ja trčim na tisuću strana kako ne bih stao i predao se, poku&scaron;avam glumiti klauna i zabavljati sve oko sebe, poku&scaron;avam sve da zaboravim koliko mi nedostaje&scaron;, čovječe, da si barem tu, makar me sad pola sata prije &scaron;kole gađao najtežim udžbenikom i odbio doručak&hellip;</p> <p><br />Kako je sve sad besmisleno i glupo, kako je te&scaron;ko i jadno kad vi&scaron;e nisi tu i kako bih te samo grlio i osjetio tvoju toplinu, Žmrmbljo moj mali, idi dalje tulumari tamo gdje već jesi i znaj da te volim najvi&scaron;e na svijetu. Podignite ča&scaron;u za Rokatanskog, plivamo za njega ovog ljeta", zaključio je emotivnu objavu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-07-roko-jakupovic.jpgNa pitanje o 'konzervativnoj struji' prethodnika, Palić odgovorio: KRŠĆANSTVO NIJE IDEOLOGIJAhttp://grude.com/clanak/?i=217336217336Grude.com - klik u svijetTue, 06 Oct 2020 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razgovoru za Direktno.hr novi biskup u Hercegovini Petar Palić govori o pitanju Međugorja, odnosu prema Hercegovačkom slučaju i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. <p>&nbsp;</p> <p>Iako bi dio javnosti, očekivao odgovore u smjeru hvalospjeva prema ranijem vodstvu Hercegovačke biskupije, očito je da biskup Palić želi realno sagledati situaciju i ne glorificirati "konzervativne struje" koje su probleme, odnosno laž željele nametnuti tako &scaron;to su kažnjavali nevine. Odatle i odgovor: Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kr&scaron;ćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve. Kr&scaron;ćanstvo nije ideologija - odgovorio je na pitanje o konzervativnoj ideologiji svog prethodnika.</p> <p><br />I prema tom odgovoru nazire se sličnost s Papom Franjom, koji je u svom mandatu iz kardinalskog zbora izbacio vi&scaron;e kardinala nego &scaron;to ih je izbačeno u pro&scaron;la dva stoljeća, a o kojem je ovih dana ugledni vatikanist Marco Politi objavio knjigu "Franjo među vukovima". A prije intervjua citirati ćemo i ono napisano o knjizi ili iz knjige.</p> <p><br />Knjiga, prema pisanju Darka Pavičića, vrlo slojevito otkriva plan poglavara Katoličke crkve za promjenu cijele Crkve, od njezina vrha do dna. Podsjetimo, a u mislima uspoređujemo i s ovim slučajem Franjo želi Crkvu u pokretu, koja se ne zatvara unutar svoje ograde zbog straha od nedaća. &bdquo;Kažem vam: tisuću puta mi je draža Crkva koja je doživjela nezgodu, nego bolesna Crkva! Crkva koja ima hrabrosti riskirati da izađe&ldquo;, njegove su riječi.</p> <p><br />Jedan Papa, svjestan da na svojoj strani ima narod, kada je nakon izbora oblačio papinsku odjeću, odbio je tradicionalni crveni ogrtač i rekao ravnatelju papinskih liturgijskih slavlja mons. Guidu Mariniju: &bdquo;Ne hvala, to Vi obucite&hellip; karneval je zavr&scaron;io!&ldquo;</p> <div>&bdquo;Crkveni su poglavari često bili narcisi kojima su njihovi dvorani laskali i zlobno ih poticali. Dvor je guba papinstva&ldquo;, povjerio se svojevremeno Franjo Eugeniju Scalfariju, osnivaču novina &bdquo;La Repubblica&ldquo;.<br /><br /></div> <div><br /> <div>&bdquo;Franjo poni&scaron;tava svaku barijeru. Blizak je poput rođaka, razoružava iskreno&scaron;ću kojom podsjeća na evanđeoske zapovijedi, propovijeda milosrđe i poziva ljude da se ne pla&scaron;e nježnosti. U dvorani za audijencije djeca mogu ići k njemu dok drži govor. Poput ujaka, prolazi im rukom kroz kosu i ne uznemiruje se ako se tko od njih popne na papinski stolac. Jedini autoritet koji postoji i vlada u Crkvi &ndash; podsjeća &ndash; jest Krist, čiji je on učenik&ldquo;, pi&scaron;e Politi, citirajući kardinala Taurana da se &bdquo;Ivana Pavla II. dolazilo vidjeti, Benedikta XVI. slu&scaron;ati, Franju dodirnuti&ldquo;.<br /><br /> <div>&nbsp;</div> <div>Franjin stav koji je oduvijek imao i kao nadbiskup i koji svojim svećenicima želi utuviti u glavu, a to je da svećenik ne smije biti činovnik, nego mora znati postupati sa savjestima polazeći od njihove konkretne situacije, pružati &bdquo;puno milosrđa u ispovjedaonici&ldquo;, olak&scaron;ati pristup sakramentima, &bdquo;odmah dati Božje stvari onima koji ih zatraže&ldquo;. I dati besplatno, jer svećenik nije vlasnik Božjih dobara, nego njegov posrednik. Svećenici znaju da je Jorge strog prema onima koji &ndash; crkvenim pravilima, raznim zaprekama i birokracijom &ndash; opterećuju svoje odnose s vjernicima. &bdquo;Radije bih ja umro, nego da tebe ubiju&rdquo;, rekao je dok je bio nadbiskup u Buenos Airesu svome svećeniku kojemu je mafija prijetila smrću i život mu je doista visio o koncu. &bdquo;U stvarnosti nema ničega ideolo&scaron;kog u papinu stavu. Bergoglio je uvijek bio protiv marksistički obilježene teologije oslobođenja&ldquo;, obja&scaron;njava Franjinu poziciju Politi, odbijajući tako teze o isusovcu-marksistu Bergogliu.<br /><br /></div> <div><br /> <div>&bdquo;Biskupi moraju voditi, ne gospodariti. Biti bliski ljudima, kao očevi i braća, strpljivi i milosrdni. Živjeti stilom unutarnjega i vanjskoga siroma&scaron;tva, bježeći od ambicija i vodeći jednostavan i skroman život. Umjesto biskupa koji zapovijeda, Franjo pokazuje lik pastira koji zna biti i ispred stada, kako bi mu pokazao put, i u sredini, kako bi ga držao na okupu, i iza stada kako nitko ne bi zaostao, no &lsquo;ponajvi&scaron;e stoga &scaron;to s&acirc;mo stado posjeduje vlastiti njuh za pronalaženje novih putova&rsquo;. Slika je biskupa koji uči iz njuha vjernika bez presedana. Posebice kada dolazi iz usta jednoga pape&ldquo;, veli Politi i citira urugvajskog pravnika Guzm&aacute;na Carriquirya, tajnika Papinske komisije za Latinsku Ameriku, koji kaže: &bdquo;Bergoglio je nasljednik Petrov, a ne Konstantinov.&ldquo; Knjiga detaljno opisuje kako se Franjo uhvatio uko&scaron;tac s vatikanskim financijama i demontirao korumpiranu mrežu koja je sezala do samoga vrha Crkve, a uz mnoga navedena imena prepoznat će se i neki vlasnici računa u Vatikanskoj banci (IOR) povezani i s na&scaron;im krajevima.<br /><br /><br /></div> </div> <div>Već sada budućnost katoličanstva nije vi&scaron;e u rukama Staroga kontinenta, nego u mno&scaron;tvu Trećega svijeta&ldquo;, zaključuje Politi i dodaje kako papa Franjo nema iluzija te misli kako Crkvi koja nije bliska ljudima i ne pokazuje Isusovo lice kao ljubav i spasenje prijeti rizik od umiranja. Bespovratna revolucija &bdquo;No argentinski je papa ipak uporan. Izgradnja sinodalne Crkve, koja vi&scaron;e nije monarhična, ostaje njegov ključni cilj. Ako uspije pretvoriti Sinode biskupa u trajan instrument sudioni&scaron;tva u papinskoj vladi, učiniti ih malim koncilima na kojima se određuje smjer kretanja Crkve u moru modernosti &ndash; koji će u budućnosti uključivati i cijeli vjernički narod, mu&scaron;karce i žene &ndash; ako će se njegova ideja siroma&scaron;tva probiti u crkvenome sustavu, Bergogliova će revolucija postati nepovratna&ldquo;, kaže Politi u knjizi koja od ovoga tjedna nalazi put i do hrvatskih čitatelja.<br /><br /><br /></div> <div><strong><em>Grude.com/Vecernji.hr</em></strong></div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> </div> </div> <p><em><strong>Prenosimo intervju portala Direktno.hr s biskupom Palićem.<br /></strong></em></p> <p><strong>Uzvi&scaron;eni Oče biskupe, naslijedili ste stolicu i funkciju od čovjeka koji je imao jasne stavove po pitanju nekih pojavnosti u na&scaron;em dru&scaron;tvu. Mnogi su isticali kako je njegov pristup "strog i pravedan". Kako se vi planirate postaviti, primjerice, prema nekim temama kao &scaron;to su izazovi pred kojima se u ovim vremenima sreće Crkva?</strong></p> <p>Svaka osoba je jedna i jedinstvena i svatko od nas ima svoj način rada, komunikacije i ophođenja. Bog je svakomu od nas dao različite darove i čovjek se tim Božjim darovima služi. &Scaron;to se tiče izazova i tema, vjernik kr&scaron;ćanin na sve izazove i teme gleda, kako se to povijesno-teolo&scaron;kim rječnikom kaže, 'sub specie aeternitatis', odnosno s gledi&scaron;ta vječnosti i trudi se tražiti najbolje moguće odgovore na izazove s kojima se susreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljudi u Hercegovini imaju jaku, živu vjeru, međutim, ima i onih koji su samo nominalno katolici i vjernici. Imate li neki plan kako prema njima pristupiti i poku&scaron;ati ih vratiti vjerničkom životu?</strong></p> <p>Ni Crkva u Hercegovini nije imuna na porast sekularizacije crkvene vjere. Jedini &nbsp;odgovor u takvim i sličnim izazovima jest autentičan i dosljedan način života nas vjernika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Va&scaron;eg prethodnika biskupa Ratka često su znali svrstavati u "konzervativniju struju" po pitanju vjerske teologije. Gdje vi sebe vidite? Jeste li vi&scaron;e "konzervativac" ili "liberal"?</strong></p> <p>Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kr&scaron;ćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve.</p> <p>Kr&scaron;ćanstvo nije ideologija i veoma je te&scaron;ko ideolo&scaron;kim pojmovima iz određenog povijesnog razdoblja ocjenjivati nečije djelovanje. Zadaća i uloga svakog biskupa je biti čuvar&nbsp;pologa vjere i autentični navjestitelj Božje Riječi. Ne opterećujem se time kojim će rječnikom ideologija netko opisivati moje služenje Crkvi u ovom djelu Božjega naroda u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate bogato iskustvo življenja u različitim sredinama. &Scaron;to će Vam biti najveći izazovi u Hercegovini?</strong></p> <p>Na početku sam svoje službe i bilo bi pretenciozno i neodgovorno davati neke duboke analize, osobito na ovim prostorima. Međutim, sigurno je na vjerskom planu izazov na koji način u dana&scaron;nje vrijeme i u dana&scaron;njim okolnostima, pa i ovim okolnostima ugroze korona virusom, pastoralno djelovati, slaviti liturgiju i navije&scaron;tati Evanđelje.</p> <p>Na dru&scaron;tvenom planu izazov je sigurno kvalitetan suživot te nastojanje oko za&scaron;tite prava i vladavine prava.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako gledate na političku situaciju u BiH? Politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH često ističu problem političke obespravljenosti bh. Hrvata. Ona objektivno postoji, ako planirate postupati po pitanju te problematike?</strong></p> <p>Tko imalo poznaje Bosnu i Hercegovinu, svjestan je da je politička situacija u ovoj zemlji kompleksna. Kad god su ugrožena bilo čija prava, kad god je netko obespravljen, znak je to za uzbunu svima i za promjenu dosada&scaron;njeg načina djelovanja. Zauzimat ću se za za&scaron;titu ugroženih i obespravljenih, koliko je to u mojoj moći i djelokrugu moga poslanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Postoji li &scaron;ansa da Papa posjeti Mostar ili Hercegovinu?</strong></p> <p>Nisam čuo da je bilo riječi o ovoj mogućnosti. Za sada.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hercegovački slučaj i odnos biskupa s franjevcima obilježio je dosta prethodna tri &nbsp;desetljeća. Kakav će biti va&scaron; pristup? Očekujete li zatopljenje odnosa? Tko, zapravo, treba učiniti prvi potez?</strong></p> <p>Pitanje 'Hercegovačkog slučaja', kako se već to uvriježilo u govoru, nije pitanje moga osobnoga pristupa. To je pitanje odnosa svih nas prema odluci Pape i Svete Stolice i prihvaćanja ili odbacivanja te odluke. Od svih se traži odgovornost u po&scaron;tivanju prava i obveza. Odnosi s franjevcima su dobri. Oni imaju svoju karizmu i svoju ulogu i u ovoj biskupiji, a biskup ima svoje poslanje i odgovoran je pred Bogom i pred Svetom Stolicom za biskupiju i vjernike koji su mu povjereni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoće li pitanje Međugorja biti rije&scaron;eno u narednih 20 godina?</strong></p> <p>Svatko tko poznaje način djelovanja Crkve, zna da je za Crkvu kategorija vremena veoma relativna. Državni tajnik Svetoga Oca kardinal <strong>Pietro Parolin </strong>običava govoriti o 'Božjem vremenu'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to Vam se do sada najvi&scaron;e sviđa u Mostaru?</strong></p> <p>Radi brojnih pastoralnih obveza i u biskupiji i izvan nje, nisam, nažalost, jo&scaron; stigao upoznati ljepote i znamenitosti ovoga grada. Nadam se da ću to moći učiniti uskoro. Ali, zahvaljujući susretima sa svećenicima, vjernicima i ljudima dobre volje, osjećam se već domaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Direktno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-petar-palic.jpgSveti Franjo Asiški – istinski Isusov sljedbenikhttp://grude.com/clanak/?i=217305217305Grude.com - klik u svijetSun, 04 Oct 2020 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-04-cathopic_1489676226593919-479x0-c-default.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Franjo Asiški dvije je godine prije smrti ušao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama što ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz.<p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo Asi&scaron;ki rodio se početkom god. 1182. u Asizu kao sin trgovca Pietra di Bernardonea i Ivane. U odsutnosti oca krstila ga je majka dav&scaron;i mu ime Ivan. Otac je tome imenu kasnije dodao Franjo, s kojim je taj svetac u&scaron;ao u ljudsku povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mali&scaron;an je u župnoj &scaron;koli sv. Jurja naučio čitati i pisati. Kao dječak i mladić bavio se prodajom sukna, &scaron;to je bilo zanimanje i njegova oca. Uz posao živahni je mladić u sebi osjećao vatrenu želju da bude prvi, da prednjači, da se na neki način odlikuje. Volio je svečanosti, rasko&scaron;, bio prilično lakomislen. Uz te manje savr&scaron;ene prirodne kvalitete imao je i boljih: tankoćutnu osjećajnost, samilost prema siromasima, kojima bi dijelio obilnu milostinju, a bio je i ćudoredno neporočan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je tako upadan i osebujan da je bio vođa vesele mladenačke asi&scaron;ke družbe, &ldquo;kralj gozba i zabava&rdquo;, u kojima je znao potro&scaron;iti dosta očeva novca. Zanesen avanturizmom i slavom, sudjelovao je aktivno i u oružanim razmiricama između Asiza i Peruggie, između naroda i feudalaca. Već je u tom razdoblju njegova života nazrijevati neke klice Božjega poziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je Franjo do&scaron;ao iz zarobljeni&scaron;tva iz Peruggie te se oporavio od podulje bolesti, iako se ne&scaron;to u du&scaron;i bija&scaron;e već promijenio, poku&scaron;ao je ipak poći za slavom novim putovima i to onom slavom koja dolazi od oružja, od juna&scaron;tva u oružanoj vite&scaron;koj borbi. Uputio se stoga prema pokrajini Pugli, a zaustavio u Spoletu. Uzrok tome bija&scaron;e tajanstveni glas u snu, koji ga je pozivao da slijedi radije gospodara nego slugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo se tada vratio u svoj Asiz, ondje raskrstio s veselim dru&scaron;tvom te započeo život revnog razmi&scaron;ljanja i pobožnosti. Da svlada ono &scaron;to mu po naravi bija&scaron;e odvratno, dao se na djela herojske ljubavi prema siromasima i gubavcima. U to je doba poduzeo i hodoča&scaron;će u Rim, u&nbsp;baziliku sv. Petra, na grob apostolskog prvaka. U jesen god. 1205. bija&scaron;e opet u rodnom Asizu. Tada je u crkvici San Damiano triput čuo zov Raspetoga: &ldquo;Franjo, pođi i popravi mi crkvu jer, kako vidi&scaron;, sva je u ru&scaron;evinama!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obnovio je crkvicu sv. Damjana te ondje povučen provodio vrijeme u razmatranju, u molitvi, pomalo ipak zabrinut kako će izbjeći očevu gnjevu koji je bio nad njim razočaran. Razočaranje je dolazilo iz zemaljskih pobuda, planova i ambicija, koje je imao sa sinom. Sve je to njemu neshvatljivim sinovljevim pona&scaron;anjem palo u vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, sveti Franjo se javno pred pobožnim asi&scaron;kim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku ba&scaron;tinu. Time se kao pokornik i Bogu posvećena osoba podložio posve crkvenoj vlasti. Tada je izjavio: &ldquo;Čujte me i shvatite dobro! Do ovog sam časa svojim ocem nazivao Petra Bernaridonea, odsad s većim pouzdanjem mogu reći: Oče na&scaron;, koji jesi na nebesima, u tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svog ufanja.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nalazeći se jednog dana u crkvi sv. Marije anđeoske, čuo je kod mise ove evanđeoske riječi: &ldquo;Ne pribavljajte sebi u pojase ni zlatna, ni srebrna, ni bakrena novca; ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni &scaron;tapa, jer radnik zaslužuje uzdržavanje!&rdquo; (Mt 10,9-10)&hellip; Čuv&scaron;i te riječi, bio je tako snažno zahvaćen ljubavlju prema siroma&scaron;tvu da je uskliknuo: &ldquo;To je &scaron;to tražim, to je &scaron;to svim srcem želim!&rdquo; Kasnije mu je svećenik protumačio sav smisao tih riječi, a i onih koje iza njih u Evanđelju sv. Mateja slijede. Iz njih proizlazi apsolutno siroma&scaron;tvo, ponizno predanje i pouzdanje u Boga, obilaženje i propovijedanje Radosne vijesti Božjemu puku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako poučen i zahvaćen Božjom riječju iz 10. glave Matejeva evanđelja, Franjo je svoju pustinjačku odjeću zamijenio &ldquo;minoritskom&rdquo; &ndash; manje braće, kako će kasnije nazvati svoj red i njegove sljedbenike. Odložio je remen, sandale i &scaron;tap, a svoju je grubu tuniku opasao bijelim konopom. Na glavu je stavio kapucu ili kukuljicu, kakvu su tada običavali nositi umbrijski seljaci. I tada je u svojoj župnoj crkvi sv. Jurja u Asizu s velikim duhovnim žarom izrekao svoju prvu pokorničku i moralnu propovijed: &ldquo;jednostavnom riječju ali velikodu&scaron;nim srcem, pobuđujući i izgrađujući svoje slu&scaron;atelje&rdquo;. Za svoju je zaručnicu izabrao sestricu siroma&scaron;tinu, a te će neobične zaruke genijalni Dante, koji će i sam postati franjevački trećoredac, opjevati u stihovima svojim nenadma&scaron;ivim pjesničkim perom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjino je propovijedanje palilo, a jo&scaron; vi&scaron;e primjer. Potreseni njima, samo nekoliko dana kasnije pridruži&scaron;e mu se prvi sudrugovi novoga načina života: bogati trgovac Bernardo da Quintavalle, pravnik Pietro Cattani, zatim ponizni brat Egidije iz Asiza i neki drugi, njih 12 skupa s Franjom na broju. Sveti Franjo ih je godinu dana poučavao, a onda počeo slati na propovijedanje. Sakupiv&scaron;i neke evanđeoske tekstove, sastavio je prvu kratku Formulu života ili Prvotno pravilo života manje braće. To je pravilo usmeno potvrdio papa Inocent III. Bilo je to negdje u travnju 1209. ili 1210. god. To je godina kanonskog utemeljenja Reda manje braće, kako ga je svetac ne&scaron;to kasnije nazvao. A to je ime dao svome redu iz posve evanđeoskih motiva i pobuda. Želio je da sljedbenici i članovi Reda manje braće budu evanđeoski ponizni, spremni na služenje i pokoravanje svima. Tako to tumače najbolji i najkompetentniji Franjini životopisci Celano i sveti Bonaventura. U na&scaron;e vrijeme Drugi vatikanski sabor pozvao je redove, družbe i kongregacije da idu na izvore, u prvom redu na izvor Evanđelja, a onda na spise, naputke, pravila, konstitucije, &scaron;to im namrije&scaron;e njihovi utemeljitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdiv&scaron;i franjevačko Pravilo, sam Papa je svojim ugledom ovlastio prvu dvanaestoricu male braće da posvuda propovijedaju Evanđelje, a velikom &nbsp;tonzurom, kakvu su u jo&scaron; ne tako davna vremena franjevci nosili, uvrstio ih je u klerički red. Tad je vjerojatno i sveti Franjo bio zaređen za đakona, pri čemu je i ostao, jer se iz poniznosti i straha nije usudio pristupiti svećeničkom ređenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Serafski otac sveti Franjo gori sav vatrom za du&scaron;e. Zato želi postati misionar i mučenik. Nakon &scaron;to je osnovao i drugi franjevački red &ndash; klarise &ndash; ili &ldquo;Siroma&scaron;ne dame od sv. Damjana&rdquo;, odjenuv&scaron;i prije toga u redovničko odijelo sv. Klaru, Franjo putuje prema Palestini, zatim prema &Scaron;panjolskoj i Maroku. Sa svih se tih putovanja zbog bolesti i oluja morao vratiti kući ne do&scaron;av&scaron;i do cilja. No nije odustajao od svojih apostolskih namjera pa je god. 1219. uspio ipak doći u Svetu Zemlju, u Siriju i Egipat, gdje je propovijedao u prisutnosti dobrohotnog i razboritog sultana Al-Malik al-Kamila. Na taj je način svojim sinovima otvorio prostrano polje misionarskoga rada na Bliskom istoku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrativ&scaron;i se s Istoka u Asiz sredinom god. 1220. te prepustiv&scaron;i upravu reda u ruke svojih vikara Pietra Cattanija i famoznog brata Ilije, Franjo se bavio nadasve unutarnjom organizacijom svoga reda održavajući kapitule ili skup&scaron;tine. U to je vrijeme unutar franjevačke zajednice među Franjinim učenicima nastala rasprava koju su neki životopisci možda i uveličali. No prilično je povijesno utemeljeno da se mnogima savr&scaron;eno, apsolutno siroma&scaron;tvo činilo odvi&scaron;e strogim i neostvarivim. Papin je zastupnik tada bio u prilog jedne blaže linije, a Franjo se tome ponizno pokorio. Crkveni povjesničar Lortz pi&scaron;e o tome: &ldquo;Nikada se u tijeku crkvene povijesti nije pokazala tako sjajno tajanstvena snaga najživotnije poslu&scaron;nosti kao u Franji.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo je dvije godine prije smrti u&scaron;ao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama &scaron;to ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz. Te&scaron;ko bolestan Franjo se dao prenijeti u crkvu sv. Marije anđeoske, na mjesto gdje je jasno upoznao svoj životni poziv. Položen na golo tlo, umro je uz pjevanje 141. psalma u subotu 3. listopada 1226. u 7 sati uvečer. Toma Celano pi&scaron;e: &ldquo;Smrt je pjevajući primio.&rdquo; U tome kao i u svemu drugome bio je dosljedan. U svojoj slavnoj &ldquo;Pjesmi brata Sunca&rdquo; smrt je nazvao &ldquo;sestricom&rdquo;, on ju je kao takvu radosno i dočekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Grgur IX. već dvije godine nakon Franjine smrti proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da mu se pokraj Asiza ili bolje na rubu toga grada podigne u čast dvostruka veličanstvena bazilika. U nju je god. 1230. bilo preneseno svečevo tijelo. Kasnije se dogodilo ne&scaron;to pomalo neshvatljivo: da se vi&scaron;e nije točno znalo za svečevo tijelo. Nakon mučnih radova tijelo je napokon god. 1818. opet pronađeno pod glavnim oltarom. Danas se čuva u donjoj bazilici na povi&scaron;enom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <h3 class="entry-title">Molitva sv. Franje Asi&scaron;kog</h3> <div class="entry-content"> <p>Vi&scaron;nji i slavni Bože, rasvijetli tmine srca moga i daj mi pravu vjeru, čvrsto ufanje i savr&scaron;enu ljubav, razum i znanje, Gospodine, da vr&scaron;im tvoju svetu i istinitu zapovijed. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-04-cathopic_1489676226593919-479x0-c-default.jpgDijelite poziv za sudjelovanje škola i vrtića u svjetskoj molitvenoj kampanjihttp://grude.com/clanak/?i=217303217303Grude.com - klik u svijetSun, 04 Oct 2020 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-04-josip-sinjeri-i-vasa-djeca-mogu-razviti-dubok-odnos-s-bogom-book-evangelizacija-990x658.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Organizacija "Pomoć Crkvi u nevolji" uputila je poziv za sudjelovanje u svjetskoj molitvenoj kampanji "Milijun djece moli krunicu" u nedjelju 18. listopada ili, pak, za moljenje krunice s djecom u školama ili vrtićima u ponedjeljak 19. listopada.<p>&nbsp;</p> <p>Organizacija &ldquo;Pomoć Crkvi u nevolji&rdquo; (Aid to the Church in Need &ndash; ACN) ponovno poziva župe, vrtiće, &scaron;kole i obitelji da sudjeluju u molitvenoj kampanji &ldquo;Milijun djece moli krunicu&rdquo; koja će održati 18. ili 19. listopada, prenosi Hrvatska Katolička Mreža.<br /><br /></p> <p>Fokus ove molitvene kampanje je svjetsko jedinstvo i mir. Ova godina pruža poseban kontekst, jer nikada prije nije bilo takve svjetske zdravstvene krize, ali i tjeskobe u svijetu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ovo je kriza u kojoj je cijeli svijet i dalje izložen nevidljivom virusu koji je stotinama tisuća ljudi donio smrt i razarajuće, a zasad nesagledive, ekonomske i socijalne posljedice. Na&scaron; svijet vi&scaron;e nije isti svijet, a ono &scaron;to se do sada podrazumijevalo vi&scaron;e neće biti tako&rdquo;, rekao je predsjednik ACN International kardinal Mauro Piacenza.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-04-josip-sinjeri-i-vasa-djeca-mogu-razviti-dubok-odnos-s-bogom-book-evangelizacija-990x658.jpgHNK Mostar: Listopadski repertoar u znaku nagrađivane predstave ''Identitluk''http://grude.com/clanak/?i=217283217283Grude.com - klik u svijetFri, 02 Oct 2020 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Listopad u HNK Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru u mjesecu listopadu je u znaku predstave &bdquo;Identitluk&ldquo; koja je na nedavno održanom 17. Međunarodnom festivalu komedije "Mostarska liska" osvojila Veliku lisku, festivalski Gran Prix, odnosno nagradu za najbolju predstavu u cjelini. Od 4. do 7. listopada ova predstava gostuje u Cazinu, Bihaću, Prijedoru i Banjoj Luci, a u Mostaru, u HNK Mostar bit će odigrana dva puta &ndash; 19. i 20. listopada, nakon čega ponovno ima jedno gostovanje, i to na festivalu &bdquo;Marulićevi dani&ldquo; u Splitu 23. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Identitluk&ldquo; je koprodukcijski projekt HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti, a publiku uvijek nasmije do suza. Nastala je po motivima eseja Amina Maaloufa &bdquo;U ime identiteta&ldquo;, a inače je autorski projekt redateljice Tanje Miletić Oručević, dramaturga Dragana Komadine i glumačkog ansambla koji čine: Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Ivo Kre&scaron;ić i Dražen Pavlović iz HNK Mostar, Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić Obad iz NP Mostar te gostujući glumac Nedim Malkočević. Scenografkinja i kostimografkinja je Sabina Trnka, a autor glazbe Husein Oručević. Ova je predstava u kratkom vremenu od premijerne izvedbe u prosincu 2019. godine već osvojila pet značajnih nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi koprodukcijski projekt Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i HNK Mostar &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo; bit će izveden 16. i 17. listopada, a to je predstava koju su Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević odigrali vi&scaron;e od 50 puta. Ovjenčana je s četiri nagrade. Priča je to o podijeljenom gradu i besmislu rata, o dva mlada, mrtva vojnika koji su bili na sukobljenim stranama istog grada u kojem su živjeli. Autor i redatelj predstave je Dragan Komadina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj mjeseca, odnosno 26. i 27. listopada, planirane su dvije izvedbe &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo;, čiji je autor proslavljeni američki glumac, redatelj i scenarist Woody Allen. Specifična je to komedija o mu&scaron;ko-ženskim odnosima ozbiljne tematike, ali obrađena na način da je lagana za gledanje i vrlo opu&scaron;tajuća, a njezinu režiju potpisuje Mario Kovač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robert Pehar, koji glumi glavnog lika ove drame, kaže da je zapravo britki inteligentni humor ono &scaron;to je opu&scaron;tajuće u predstavi jer ni u jednom trenutku ne ulazi u vulgarnost. Inače, ova komedija je postavljena &scaron;ezdesetih godina, ali je i danas svježa zbog same tematike. Osim Roberta Pehara, u predstavi igraju i Angela Bulum, Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić i Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U off programu kazali&scaron;ta za ovaj mjesec izdvajamo predstavljanje zbirke priča &bdquo;Svetkovina&ldquo; Magdalene Blažević 8. listopada na kojoj će predstavljači biti Josip Mlakić i Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura, kao i otvaranje književnog festivala Poligon koje će biti 15. listopada uz Želimira Peri&scaron;a i preformans Ilije Pulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za predstave mogu se rezervirati na facebook stranici HNK Mostar ili na broj 063 019 019 od 9 do 17 sati. Cijena ulaznice je 10 KM, učenička/umirovljenička/studentska je 5 KM, a mogu se iskoristiti besplatni vaučeri Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgU HNK Mostar uskoro započinje radionica dramskog pisanjahttp://grude.com/clanak/?i=217261217261Grude.com - klik u svijetThu, 01 Oct 2020 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj je ove radionice educirati polaznike dramskom pisanju, odnosno pisanju filmskog scenarija.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru 12. listopada ove godine započinje s radionicom dramskog pisanja koja će biti organizirana u dvije grupe: radionicu pisanja dramskog teksta i radionicu pisanja filmskog scenarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo sudjelovanja na radionici imaju sve punoljetne osobe. Broj polaznika bit će ograničen na pet u obje grupe. Radionicu dramskog pisanja vodit će dramaturg i umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina, a radionicu pisanja filmskog scenarija koordinatorica projekata Anita Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za prijavu je 7. listopada 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je ove radionice educirati polaznike dramskom pisanju, odnosno pisanju filmskog scenarija. Također, svrha je radionice usmjeriti polaznike u njihovom daljnjem obrazovanju u smjeru kazali&scaron;ne dramaturgije, odnosno filmske režije. Krajnji proizvod bit će predstava koju će polaznici radionice postaviti na scenu u suradnji s Dramskim studijem mladih HNK Mostar, te kratki igrani film koji će nastati u suradnji sa BONK studijem. Polaznici će imati uvid u cijeli proces rada na predstavi &ndash; od pisanja do postavljanja na scenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saznajte vi&scaron;e na linku: https://www.hnkmostar.ba/radionica-dramskog-pisanja-hnk-mostar/</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgKoja je razlika između anđela i arhanđela?http://grude.com/clanak/?i=217240217240Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-14-andjeo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ "anđeo" širi je pojam, dok se "arkanđeo" odnosi na određeni rang anđela kojima su povjereni posebni zadaci, piše Medjugorje-info.com.<p>&nbsp;</p> <p>Anđeli su fascinantna duhovna stvorenja koja plijene ma&scaron;tu podjednako kod kr&scaron;ćana i nekr&scaron;ćana. Ipak, mnoge zbunjuje terminologija koja se koristi za anđele, posebno s dva najče&scaron;ća izraza " anđeli " i " arhanđeli ", pi&scaron;e <a href="https://aleteia.org/2020/09/28/what-is-the-difference-between-an-angel-and-an-archangel/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Aleteia.<br /><br /></a></p> <p><span style="font-size: 12pt;"><strong>Koja je razlika?<br /><br /></strong></span></p> <p>Najprije, riječ " anđeo " dolazi od latinske riječi angelus, koja znači " Božji glasnik ". Latinska izvedenica potječe od grčke riječi ἄ&gamma;&gamma;&epsilon;&lambda;&omicron;&sigmaf; &aacute;ngelos , &scaron;to je prijevod hebrejske riječi mal'ākh a koja znači "glasnik", "delegat" ili "poslanik". Katekizam Katoličke crkve o anđelima obja&scaron;njava sljedeće:<br /><br /></p> <p>Sveti Augustin u vezi s njima kaže: &raquo;Riječ anđeo označuje službu, a ne narav. Pita&scaron; kako se zove ta narav? &ndash; Duh. Pita&scaron; za službu? &ndash; Anđeo. Duh je po onome &scaron;to jest, anđeo po onome &scaron;to čini.&laquo; U cijelom svome biću anđeli su sluge i vjesnici Božji. Budući da &raquo;neprestano gledaju lice Oca mojega koji je na nebesima&laquo; (Mt 18, 10), oni su moćni &raquo;izvr&scaron;itelji njegovih naredaba, poslu&scaron;ni riječi njegovoj&laquo; (KKC 329)<br /><br /></p> <p>Riječ anđeo jednostavno opisuje &scaron;to oni rade a ne ono &scaron;to su. Oni su, kako stoji u Svetom Pismu, glasnici Božjeg božanskog plana.<br /><br /></p> <p>Istodobno, izraz <em>anđeo</em> koristi se za anđele koji komuniciraju s ljudima a koji se nazivaju anđeli čuvari. U hijerarhiji anđela, ovi se smatraju nižim redom.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o izrazu <em>arkanđeo</em> tada se stavlja prefiks ark koji označava ne&scaron;to poput poglavara ili upravnika. Dakle, arkanđeo je Božji vrhovni glasnik.<br /><br /></p> <p>Oni su vi&scaron;eg reda od anđela čuvara, ali jo&scaron; uvijek pripadaju drugom nižem redu. Vjeruje se da su ova dva reda anđela jedna koja su u interakciji s ljudima.<br /><br /></p> <p>Arkanđelima se povjeravaju najvažnije poruke koje trebaju prenijeti ljudima. Takva je zadaća bila povjerena arkanđelu Gabrijelu koji je navijestio Mariji da će roditi Mesiju.<br /><br /></p> <p>Ipak, i anđeli i arkanđeli i dalje ostaju ljudima tajanstvena bića i ljudi jo&scaron; uvijek relativno malo o njima znaju. Bog je u Bibliji otrio veoma malo podataka o njima, a sve ostalo protumačio je crkveni nauk</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-14-andjeo.jpgGOSPINA PORUKA PREKO MEĐUGORJA: BOG vas ljubi i mene šalje da spasi vas i Zemlju na kojoj živitehttp://grude.com/clanak/?i=217239217239Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 21:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospina poruka svijetu preko Međugorja preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Draga djeco!</p> <p>S vama sam ovoliko dugo jer Bog je velik u svojoj ljubavi i u mojoj prisutnosti. Pozivam vas, dječice, vratite se Bogu i molitvi. Mjera va&scaron;eg življenja neka bude ljubav i ne zaboravite, dječice, da molitva i post čine čudesa u vama i oko vas. Sve &scaron;to činite neka bude na slavu Božju, a onda će Nebo ispuniti rado&scaron;ću va&scaron;e srce i vi ćete osjetiti da vas Bog ljubi i mene &scaron;alje da spasi vas i Zemlju na kojoj živite. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg Prigodna marka HP Mostar ''Europski dan jezika''http://grude.com/clanak/?i=217229217229Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-29-arakdanjezika2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Zemlji živi oko 7 milijardi ljudi koji govore između 6.000 i 7.000 različitih jezika.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku u povodu Europskog dana jezika koji se obilježava 26. rujna s ciljem vrjednovanja i promicanja svih jezika i kultura te očuvanja bogate ba&scaron;tine europskih jezika, kao i motiviranja ljudi za doživotno učenje većeg broja jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se proslavila europska jezična raznolikost prvi put je obilježen 2001. godine i to na inicijativu Vijeća Europe i Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Zemlji živi oko 7 milijardi ljudi koji govore između 6.000 i 7.000 različitih jezika. Od toga je samo 3% autohtonih europskih jezika (oko 225).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Magdalena Džinić Hrkać, a prvi dan izdanja je 26. rujna 2020. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-29-20-09-29-danjezika2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-29-20-09-29-300dpidanjezika2020.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-29-arakdanjezika2020.jpgUređuje se jedinstvena biciklistička ruta kroz Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=217169217169Grude.com - klik u svijetThu, 24 Sep 2020 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-biciklist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Partneri na projektu su Ured Vlade ZHŽ-a za europske integracije kao nositelj projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu projekta &ldquo;Biciklističke rute za unaprjeđenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; Cycling Rural&rdquo; u tijeku su radovi na uređenju dijelova biciklističkih ruta i odmori&scaron;ta u Ljubu&scaron;kom, Grudama i Posu&scaron;ju, kao i radovi na izgradnji pje&scaron;ačkog mosta preko rijeke Li&scaron;tice u kanjonu Borak u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim radovima omogućit će se prohodnost i uvezanost određenih dionica na tematskim biciklističkim rutama koje povezuju općine i gradove u Zapandohercegovačkoj županiji (ZHŽ), a koje se razvijaju navedenim projektom, priopćeno je na službenoj internetskoj stranici Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o biciklističkoj ruti ba&scaron;tine na Trebižatu, biciklističkoj ruti aromatskog i ljekovitog bilja, biciklističkoj ruti starim stočarskim putovima, biciklističkoj ruti jezerima zapadne Hercegovine, biciklističkoj ruti duhana &ldquo;Zlatni trokut&rdquo; i biciklističkoj ruti mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ove tematske rute važno je spomenuti i lokalne biciklističke rute koje se svakodnevno koriste. Direktan doprinos lokalnoj zajednici bit će stvaranje preduvjeta za razvoj cikloturizma kroz uređenje postojećih prometnica i staza koje povezuju avanturistički park Peći Mlini, kanjon Borak, kulu hercega Stjepana Kosače, vodopad Kravica, planine Čabulju i Čvrsnicu te Park prirode Blidinje, kao i kanjon Ričine. Ukupna vrijednost radova iznosi 264.004 marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt &ldquo;Cycling Rural&rdquo; počeo je krajem 2019. godine u okviru Programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora. Partneri na projektu su Ured Vlade ZHŽ-a za europske integracije kao nositelj projekta, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi. Ukupna vrijednost projekta iznosi 495.000 eura, od čega Europska unija financira 400.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta je jačanje i diversifikacija turističke ponude u prekograničnim regijama Crne Gore i Hercegovine kroz razvoj i promociju cikloturizma i turizma usmjerenog na prirodu u ruralnim područjima ovih prekograničnih regija i njihovu integraciju u turističku ponudu obje zemlje, kao i cjelokupnu turističku ponudu jadranskog zaleđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim infrastrukturnih radova, ovim projektom će se lokalne ceste uvezati u jedinstvenu mrežu lokalnih i tematskih biciklističkih ruta koje će kao takve biti obilježene i promovirane na trži&scaron;tu, te činiti novu turističku ponudu u Hercegovini i Crnoj Gori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projektom se također planira podržati određen broj subjekata u uvođenju standarda kvalitete &ldquo;Bike Friendly Concept&rdquo;, čime će se dodati vrijednost turističkoj ponudi u cijeloj regiji, a &scaron;to će izravno dovesti do povećanja aktivnosti u ruralnim područjima Herceg Novog i Zapadnohercegovačke županije, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-biciklist.jpgDario Kordić danas je postao magistar teologijehttp://grude.com/clanak/?i=217147217147Grude.com - klik u svijetTue, 22 Sep 2020 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-22-019fe8e7203a244f0ce5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čestitamo našem Dariju.<p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;i visoki dužnosnik Hrvatske zajednice Herceg Bosna te jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Sredi&scaron;njoj Bosni Dario Kordić, diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čestitamo na&scaron;em Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije, objavljeno je na Facebook stranici Udruge &ldquo;Hrvatska zvona", čiji je član i sam Kordić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-22-019fe8e7203a244f0ce5.jpegObilježena 29. godišnjica pogibije Ludviga Pavlovićahttp://grude.com/clanak/?i=217102217102Grude.com - klik u svijetFri, 18 Sep 2020 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-18-ludvig-pavlovic-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim obilježavanjem obilježena je i obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i misom zadu&scaron;nicom u petak je obilježena 29. godi&scaron;njica pogibije Ludviga Pavlovića, koji je na dana&scaron;nji dan 1991. godine stradao u sukobu s JNA u Studenim Vrilima, općina Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica održana je u crkvi u Vitini, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća na mjesnom groblju, a zatim i kod poprsja Ludviga Pavlovića &ndash; Lutka u parku u Vitini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pred spomen obilježjem u Studenim Vrilima, gdje je pronađeno tijelo poginulog Ludviga Pavlovića, vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji, predsjednik Općinskog vijeća Ivan Lončar s predstavnicima braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Posu&scaron;je, predstavnici HDZ-a BiH OO Posu&scaron;je, ispred Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH ministar Mladen Begić te članovi Postrojbe HVO-a za posebne namjene &ldquo;Ludvig Pavlović&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodnu molitvu predmolio je dekan Posu&scaron;kog dekanata i župnik župe Posu&scaron;je fra Mladen Vuk&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ludvig Pavlović bio je hrvatski iseljenički aktivist, pripadnik Bugojanske skupine (skupina Fenix) koja je organizirana s ciljem ru&scaron;enja komunističkog režima nakon sloma Hrvatskog proljeća i časnik Hrvatske vojske. Poginuo je 18. rujna 1991. u sukobu s JNA u Studenim Vrilima. Posmrtno je odlikovan Redom Kneza Domagoja, Redom Nikole &Scaron;ubića Zrinskog i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Njemu u čast Postrojba HVO-a za posebne namjene nazvana je Ludvig Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u spomen na poginule domoljube, članove skupine Fenix u petak su položeni vijenci i zapaljene svijeće pred spomen obilježjem u Posu&scaron;ju, navodi se na službenim stranicama općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovim obilježavanjem obilježena je i obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-18-ludvig-pavlovic-2020.jpgLIJEPOM NAŠOM se vraća! Uvodić: I baba može mirno spavati!http://grude.com/clanak/?i=217065217065Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 23:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-15-lijepom-nasom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se u srpnju pojavila vijest da se Lijepom našom ukida nakon 24 godine snimanja, voditelj Branko Uvodić sad je otkrio da će se snimanje dugovječne emisije ipak nastaviti, i to s njim u ulozi voditelja.<p>&nbsp;</p> <p>"Ovih dana bio sam na sastancima na HRT-u i baba može mirno spavati. Dogovoreno je da, čim se steknu epidemiolo&scaron;ki uvjeti, emisija ide dalje", rekao je Uvodić za <a href="https://www.mirovina.hr/price/branko-uvodic-lijepom-nasom-ide-dalje-cim-epidemioloski-uvjeti-to-dopuste/?fbclid=IwAR1xIasUOAYobDpUBwNpR5cHFwWq-N2CyMCs95Ww9WtaYBl30JsK8SXN" target="_blank">Mirovina.hr</a>. Naime, voditelj kaže da je u srpnju dobio poziv prijatelja koji je bio zabrinut kako će njegova baka primiti vijest o ukidanju emisije.<br /><br /></p> <p>"Sve ih je ta odluka iziritirala, revoltirano su reagirali jer im je emisija tjedni odmor. Razgale si du&scaron;u, daju si odu&scaron;ka. Nazvala me je i predivna dama i pjevačica Beti Jurković. Rekla je da ne zove jer bi voljela nastupiti, nego se želi zahvaliti. Na&scaron;om emisijom je, rekla je, doista upoznala lijepu na&scaron;u", kaže Uvodić.<br /><br /></p> <p>Kad je u srpnju primio mail kojim su ga obavijestili da mu se ukida emisija bio je, kaže, osupnut. "Uvijek sam ulazio u sve s puno ljubavi i po&scaron;tovanja. I prema publici i suradnicima. Mail je samo dokument, potvrda nečeg &scaron;to smo dogovorili. Ovo je bilo obrnuto. Prvo slati mail, a onda uopće ne razgovarati mi je nepojmljivo. Niti bih ja to ikome učinio niti želim da to jo&scaron; netko doživi. I to nakon 46 godina vjernosti kući u kojoj sam odgojen i odrastao", priznaje Uvodić.<br /><br /></p> <p>"Sad bih mogao dogovoriti snimanja za dvije godine unaprijed, eto toliko je zanimanje. Po meni je to razumljivo jer je ta emisija jedini način da se bogato i slikovito prezentira grad i županija iz koje se javljamo", tvrdi.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, HRT je ranije objavio da se snimanje emisije prekida zbog pandemije koronavirusa, a zanimljivo je bilo upravo to &scaron;to je prekid snimanja značio i prekid suradnje HRT-a s Uvodićem.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Gospodin Branko Uvodić nije dobio otkaz na HRT-u, već je s navr&scaron;enih 65 godina 2019. stekao uvjete za redovnu starosnu mirovinu. Nakon toga mu je HRT u nekoliko navrata produljio ugovor o radu, s obzirom na to da je prepoznat kao urednik i voditelj poznatog zabavnog serijala Lijepom na&scaron;om. Zadnje produljenje ističe mu&nbsp;25. srpnja 2020. Budući da trenutno zbog koronakrize nismo sigurni da će se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije Lijepom na&scaron;om&nbsp;uz po&scaron;tivanje svih epidemiolo&scaron;kih preporuka, u ovom trenutku ne postoje razlozi za daljnji nastavak radnog odnosa g. Uvodića. Ukoliko se steknu uvjeti za ponovno snimanje, HRT će svakako razmotriti ponovni angažman g. Uvodića", <a href="https://www.index.hr/magazin/clanak/prekida-se-snimanje-lijepom-nasom-hrt-prekinuo-i-suradnju-s-brankom-uvodicem/2200396.aspx" target="_blank">rekli su tad za Index s HRT-a</a>.<br /><br /></p> <p>No sad su se, čini se, uvjeti promijenili.<br /><br /></p> <h3>Jedna od najgledanijih emisija HRT-a, nije nedostajalo ni skandala<br /><br /></h3> <p>Uvodić se kao student prijavio na audiciju Radiotelevizije Zagreb, a počeo je raditi kao najavljivač. Emisije na kojima je radio su TV kalendar, Dnevnik, Kulturni pregled, Jučer, danas, sutra te je sudjelovao u sinkronizacijama domaćega i inozemnog programa.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e uspjeha ostvario je folklorno-glazbenom emisijom Lijepom na&scaron;om.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Emisija je eksperimentalno emitirana s Jaruna na Dan državnosti 1995. godine, a njen prvi ciklus emitirao se od 1996. do 2000. Drugi ciklus je započeo 2008. u nedjeljnom terminu i trajao je dosad.&nbsp;<br /><br /></p> <p>S gotovo 400 emisija u 11 godina bila je jedna od najgledanijih HRT-ovih emisija, a u mjestima u kojima se snimala nerijetko je bila događaj godine&nbsp;te je u dvoranama okupljala i po nekoliko tisuća ljudi.<br /><br /></p> <p>Ponekad se snimala i u BiH i dijaspori, u mjestima s većom hrvatskom zajednicom.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da je to bila prva emisija koju je HRT vratio nakon karantene 30. svibnja, a ni dva mjeseca kasnije skida je s programa.<br /><br /></p> <p>Za emisiju Lijepom na&scaron;om Uvodić je 1997. nagrađen HRT-ovom godi&scaron;njom nagradom, a 2015. dodijeljena mu je nagrada za životno djelo Ivan &Scaron;ibl.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-15-lijepom-nasom.jpgČetvorica franjevaca položili doživotne zavjete u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=217028217028Grude.com - klik u svijetMon, 14 Sep 2020 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-franjevci-polaganje-9.2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misno slavlje predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko Šteko <p><br />U crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru četvorica franjevaca: fra Franjo Ćorić (župa Krista Kralja &ndash; Čitluk), fra Džoni Dragić (župa sv. Mateja &ndash; Mostar), fra Ivan Hrkać (župa Uznesenja BDM &ndash; &Scaron;iroki Brijeg) i fra Franjo Markić (župa sv. Petra i Pavla &ndash; Kočerin), položili su svečane (doživotne) zavjete. Svečanozavjetovanici su od Boga i Crkve zatražili ''da zavjetujući Pravilo i život u Redu manje braće možemo slijediti nauk i stope Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista sveto djelujući do smrti'', priopćeno je iz Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-14-20-09-14-franjevci-polaganje1-9.2020.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko &Scaron;teko. U koncelebraciji su bili gvardijan fra Danko Perutina, me&scaron;tar hercegovačkih bogoslova fra Serđo Ćavar, i jo&scaron; petnaestak braće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prigodne homilije uslijedio je obred zavjetovanja, gdje su franjevci položili svoje doživotne zavjete poslu&scaron;nosti, siroma&scaron;tva i čistoće, predajući se potpuno franjevačkom Bratstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise nastavljeno je bratsko druženje uz okrepu u samostanskom klaustru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-franjevci-polaganje-9.2020.jpegFOTO: Pater Ivan Tolj u rodnim Veljacima proslavio 25 godina misništvahttp://grude.com/clanak/?i=217005217005Grude.com - klik u svijetSat, 12 Sep 2020 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-12-pater-tolj-20_18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pater Ivan Tolj proslavlja danas u Veljacima, u gradu Ljubuškom, srebrni jubilej, 25 godina misništva.<p>&nbsp;</p> <p>Svečanu svetu misu u njegovoj rodnoj župi predvodio je kardinal Vinko Puljić.<br /><br /></p> <p>Brojne kolege i prijatelji nazočili su svetoj misi.<br /><br /></p> <p>Pater Tolj župnik je Gornjih Močila i Sijekovca. Upravo zaslugom župnika Ivana Tolja, Gornja su Močila u proteklih dvanaest godina pretvorena u sredi&scaron;nju točku dru&scaron;tvenog života prognanih Hrvata Bosanske Posavine. Također, jedan je od najvažnijih ljudi Katoličke zaklade Styria koja je, između ostalog, vlasnik Kleine Zeitunga, Die Pressea, Večernjeg lista i drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2018.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2020.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-12-pater-tolj-20_18.jpgFOTO: Svečano proslavljen blagdan u Vrelu Radobolje! http://grude.com/clanak/?i=216959216959Grude.com - klik u svijetWed, 09 Sep 2020 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-09-radobolja-misa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je proslavljena Mala Gospa u Vrelu Radobolje, isred zavjetne kapelice koja datira iz davne 1913. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Sveto misno slavlje predvodili su fra Mile vla&scaron;ić, fra Stanko Pavlović i fra Luka Marić, a svečanost su uzveličali članovi mje&scaron;ovitog pjevačkog zbora ,,Sv. Ante &rsquo;39&rdquo; udruženi s članovima folklornog ansambla HKUD -a &ldquo;,,Sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar, pi&scaron;e <a href="http://www.framost.com/2020/09/09/proslavljena-mala-gospa-u-vrelu-radobolje-2/" target="_blank">Framost.com</a>.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa22.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-09-radobolja-misa-glavna.jpgKatolici slave blagdan Male Gospehttp://grude.com/clanak/?i=216944216944Grude.com - klik u svijetTue, 08 Sep 2020 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-05-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji blagdan ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću.<p>&nbsp;</p> <p>Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi &ldquo;mala Marija&rdquo;, spomendan Marijina rođenja, za razliku od &ldquo;Velike Gospe&rdquo;, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov &ldquo;rođendan za nebo&rdquo;, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje &ndash; Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i zavr&scaron;etak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. &ndash; Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta ili barem na misu u najbližu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže &ldquo;Gospa Mala &ndash; jesen prava!&rdquo; O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao &scaron;to ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). (Izvor: <strong>Katolici.org</strong>)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomolimo se:</strong> Pozdravljamo Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvi&scaron;eni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao na&scaron;u Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, na&scaron;eg života, znak nade i utjehe, savr&scaron;enu sliku Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učini nas samo jednim srcem i jednom du&scaron;om s Tobom, da navije&scaron;tamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s rado&scaron;ću Njegovu prisutnost u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tebi odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, na&scaron;e djelovanje i na&scaron; život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utisni svoj pečat u na&scaron;e du&scaron;e, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži na&scaron;u glad kruhom Riječi i Euharistije, da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe na&scaron;e traženje Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-05-medjugorje.jpgVrdi: Blagoslovljen novi kip blaženog Ivana Merza FOTO http://grude.com/clanak/?i=216929216929Grude.com - klik u svijetMon, 07 Sep 2020 12:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-vrdi-ivan-merz11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako se pogleda unazad par godina, vjerojatno svi vi koji ste nekada prije dolazili u Vrde i ako ste htjeli iz središnjice sela otići do mjesnog groblja, morali ste proći makadamom cestom.<p><br />Proteklih godina se u Vrdima na tom dijelu intezivno radilo i obnavljalo. Put do mjesnog groblja je asfaltiran, napravljen je i obilježen parking oko njega, a čitavo područje je osvjetljeno. U proteklih par dana je u neposrednoj blizini mjesnog groblja podignut kip jednog na&scaron;eg blaženika.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove nedjelje, 6. rujna na Vrdima je svečano blagoslovljen kip bl. Ivana Merza, kojeg je blagoslovio don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko &ndash; duvanjske biskupije, koji je ujedno predvodio svečano euharistijsko slavlje, uz suslavlje don Marka &Scaron;utala.</p> <p><br />U istaknutoj homiliji don Željko je naglasio kako nam blaženi Ivan Merz može biti uzor u svakida&scaron;njem životu.<br /><br /></p> <p><br />Kip je djelo kipara Dalibora Nikolića iz Mostara, a darovala ga je jedna obitelj iz Vrda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih par godina, obnavljanjem ovog dijela Vrdi, prostor oko mjesnog groblja je postao pristupačniji i atraktivniji svim onim putnicima namjernicima koji žele doći i baciti pogled na predivnu panoramu kotline kojom teče rijeka Neretva.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Sami kip koji je smje&scaron;ten na jednom &bdquo;mini kružnom toku&ldquo; na Vrdima, tik uz groblje i predivan vidikovac na rijeku Neretvu koja se smjestila između planinskih masiva, upotpunjava dio ovog malog mjesta, time želeći naglasiti kako je ovaj na&scaron; narod dao puno toga, među njima i jednog blaženika Hrvata &ndash; blaženog Ivana Merza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, jedna prigodna pjesma u narodnom duhu koju je za ovu priliku napisao Markan Golemac iz Vrda:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U ČAST MERZU</strong><br />Evo ja ću r'ječi nekoliko,<br />valjda neće da se ljuti ni'ko.<br />Ovo selo sa četiri slova,<br />za nas moli Majka Isusova.<br />A iznad je Čabulja planina,<br />tu je majka odgajala sina.<br />Vrde tvrde u mapama pi&scaron;e<br />Tvrde jesu, a opet se di&scaron;e!<br />Mnogo žrtve, a i znoja dali,<br />i opet smo ovdje ostajali.<br />Razne kuge i zemaljske sile,<br />vjekovima na nas udari&scaron;e.<br />Od vajkada do dana&scaron;njih dana,<br />Ovde su ti vrata Vatikana.<br />Tu je zgoda od Boga je data,<br />tu se brane Vatikanska vrata.<br />I u ovom Domovinsom ratu,<br />svaka ptica leti svome jatu.<br />A Božija najača je sila,<br />za nas moli i papa Vojtila.<br />Slava tebi Ivane Pavle drugi,<br />moli za nas jo&scaron; godina dugi.<br />Kao moći nared na&scaron;eg sela,<br />svete du&scaron;e, a srca vesela.<br />Sveti Otac sve Hrvate voli,<br />i uv'jek će za nas da se moli.<br />A događaj danas nije mali,<br />nismo svjesni &scaron;ta smo dočekali!<br />Da imamo domaćega sveca,<br />blaženog sad Ivana Merza.<br />Ovaj svetac u Bosni se rodi,<br />trnovitim putem život vodi.<br />Kao mladić dopanuo muke,<br />dolazi nam ba&scaron; iz Banja Luke.<br />Bog ga uze u najlje&scaron;em cv'jetu,<br />sad se moli na onome sv'jetu.<br />Mogu i to danas da podsjetim,<br />tu ga papa proglasio svetim.<br />Du&scaron;a mu je kao suza čista,<br />kao ova od kamena bista.<br />Pamtit će ga pokoljenja mnoga,<br />Ovd'e ćemo uvik molit Boga.<br />Omladina i žene i dica,<br />ti će&scaron; biti na&scaron;a uzdanica.<br />I za&scaron;tita u na&scaron;emu selu,<br />za spas du&scaron;e, a za zdravlje t'jelu.<br />Za nas moli blaženi Ivane,<br />ove te&scaron;ke, a i mutne dane.<br />Luciferu po&scaron;lo je za rukom,<br />gotov' cijelim da zavlada pukom.<br />'Ko zna sutra &scaron;ta će da nas čeka,<br />puste virus, a nema ti lijeka.<br />Dok na crkvam' na&scaron;im zvona zvone,<br />ti nas čuvaj od ove korone.<br />I od svake nedaće i zala,<br />Na&scaron;em Boži jo&scaron; jedanput hvala.<br />&Scaron;to donira ovu bistu svetu,<br />Bog mu dao sve na ovom sv'jetu.<br />Tko je pjesmu napisao ovu,<br />Markanom ga u Vrdima zovu.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz6.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-vrdi-ivan-merz11.jpg Dvije nagrade ''Identitluku'' na 39. Kazališnim igrama u Jajcuhttp://grude.com/clanak/?i=216893216893Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove su nagrade potvrda koliko je predstava omiljena među publikom i jamac dugoga kazališnog života.<p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Identitluk&ldquo;, nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti, na 39. Pozori&scaron;nim/kazali&scaron;nim igrama BiH u Jajcu nagrađena je s dvije nagrade. &bdquo;Identitluk&ldquo; je najbolja predstava festivala prema žiriju publike, a cijelom glumačkom ansamblu predstave stručni je žiri dodijelio Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje. U predstavi su igrali: Ajla Hamzić, Jelena Kordić Kuret, Amela Kreso, Ivo Kre&scaron;ić, Nedim Malkočević, Dražen Pavlović, Ivan Skoko, a Mirela Mijačank Kordić mijenjala je Fatimu Kazazić Obad koja je na porodiljnom odsustvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove su nagrade potvrda koliko je predstava omiljena među publikom i jamac dugoga kazali&scaron;nog života. Nastala je prema motivima iz eseja &bdquo;U ime identiteta&ldquo; Amina Maaloufa, pod redateljskom palicom Tanje Miletić Oručević. Dramaturgiju potpisuje Dragan Komadina, scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka, a glazbu Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žiri 39. Pozori&scaron;nih/kazali&scaron;nih igara BiH, u sastavu Maja Lasić, Damir Altumbabić i Dubravka Zrnčić-Kulenović, pogledao je svih pet predstava koje su bile u programu glavne selekcije Igara i konstatirao da, iako se organizacija Igara odvijala pod izvanrednim okolnostima, svi kazali&scaron;ni sudionici zaslužuju priznanje &scaron;to su svojim sudjelovanjem omogućili kontinuitet Festivala i ispunili namjeru organizatora. Pandemija se odrazila na rad i na repertoar bosanskohercegovačkih kazali&scaron;ta, pa je to, vjerojatno jedan od razloga &scaron;to niti jedna predstava nije zasnovana na suvremenom tekstu, te &scaron;to su produkcijski predstave bile manje zahtjevne, ali sve to nije utjecalo na angažman i radost igre svih ansambala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeći su festivali na kojima &bdquo;Identitluk&ldquo; gostuje 17. Međunarodni festival komedije &bdquo;Mostarska liska&ldquo; 27. rujna te 30. Marulićevi dani u Splitu 23. listopada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgDjelo 'Život 2022.', evo što zaista predstavljahttp://grude.com/clanak/?i=216882216882Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-04-walter-life.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slikar Walter Molino autor je djela "Život 2022.". Mnogi ovih dana ističu nevjerojatnu viziju umjetnika koji je na platnu prikazao život današnji ljudi u vremenu socijalnog distanciranja.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, talijanski mediji o ovom umjetniku i ilustratoru govore drukčije, kada je u pitanju ova slika. Navodno je ovom ilustracijom Molino potpomogao tekst koji se bavio sve većim prometnim gužvama u svijetu, a cilj je bio pronaći futuristička rje&scaron;enja kako bi promet mogao normalno funkcionirati.<br /><br /></p> <p>Stoga je, ilustracijom, napravljeno vozilo na četiri kotača, sa staklenim zvonom koje bi &scaron;titilo u slučaju nepovoljnih uvjeta.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-04-walter-life.jpgPerić broji posljednje dane na čelu biskupije! Biskup Palić preuzima službuhttp://grude.com/clanak/?i=216869216869Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup Petar Palić preuzet će službu mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije na blagdan Uzvišenja sv. Križa, na obljetnicu posvete mostarske katedrale Marije Majke Crkve, u ponedjeljak, 14. rujna.<p>&nbsp;&nbsp;</p> <p>Hvarski biskup mons. Petar Palić imenovan je nasljednikom Ratka Perića u subotu 11. srpnja te je mons. Perić dobio službu apostolskog administratora Mostarsko-duvanjske i apostolskog administratora &bdquo;ad nutum Sanctae Sedis&ldquo; Trebinjsko-mrkanske biskupije.<br /><br /></p> <p>Dana, 11. srpnja kada je objavljeno imenovanje hvarskog biskupa mons. Petra Palića za nasljednika Ratka Perića, Kongregacija za biskupe, s potpisom prefekta kardinala Marca Ouelleta, izdala je dekret, prot. br. 284/2020., kojim je biskupa Ratka Perića imenovala apostolskim administratorom Mostarsko-duvanjske i apostolskim administratorom ad nutum Sanctae Sedis [na znak Svete Stolice] Trebinjsko-mrkanske biskupije do preuzimanja službe novoga biskupa. Administratoru ostaju prava, ovlasti i dužnosti pripadne dijecezanskom biskupu sede vacante do kanonske primopredaje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-petar-palic.jpgVIDEO: Počinje obnova tvrđave hercega Stjepana Kosače u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=216847216847Grude.com - klik u svijetWed, 02 Sep 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-23-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Ljubuškom počinje obnova tvrđave hercega Stjepana Kosače. <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od simbola ovoga grada čekao je dugo na ovakvo ne&scaron;to, a sredstvima Europske unije tvrđava će sada biti obnovljena u mjeri kojoj je to projekt predvidio i sigurno će postati jedna od glavnih turističkih atrakcija u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e u prilogu RTV Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/waK4mX7wS84" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-23-ljubuski.jpgNapustio nas je fra Mirko Bagarić http://grude.com/clanak/?i=216809216809Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 19:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-image001-2-1-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samostanu u Tomislavgradu, u 71. godini života, 51. godini redovništva i 46. godini svećeništva, danas je preminuo fra Mirko Bagarić, objavila je objavila je Hercegovačka franjevačka Provincija. <p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika, misionara u &Scaron;vicarskoj, Njemačkoj i gvardijana. Preminuo je kao aktualni glavni urednik Na&scaron;ih ognji&scaron;ta. Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u samostanskoj crkvi Sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, u ponedjeljak 31. kolovoza 2020. u 16,00 sati, a sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula u Tomislavgradu. Pokojnikovo tijelo će biti izloženo u crkvi u Tomislavgradu u ponedjeljak 31. kolovoza od 14 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-image001-2-1-2.jpgGoran Ivančić pješačio 500 km za prestank bogopsovke u našem narodu!http://grude.com/clanak/?i=216782216782Grude.com - klik u svijetSat, 29 Aug 2020 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-29-goran-ivancic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Goran je na ovom hodočašću s krunicom u ruci molio za hrvatski narod da se ostavi grijeha i vrati Gospodinu.<p>&nbsp;</p> <p>Glavna nakana ovog hodoča&scaron;ća je kao i svih dosada&scaron;njih da se na&scaron; hrvatski narod ostavi grijeha i vrati Gospodinu, kaže Goran Ivančić za <em><strong>medjugorje-info</strong></em>, koji iza sebe ima već 17 hodoča&scaron;ća tijekom kojih je pje&scaron;ačio iz Zagreba do Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi puta do Međugorja je pje&scaron;ačio 2003., nakon &scaron;to je godinama gotovo svake subote i nedjelje i&scaron;ao pje&scaron;ice od Zagreba do Marije Bistrice, otprilike 42 kilometra. Iako je do Međugorja oko 500 kilometara, Goran kaže kako ga je nekoliko puta prehodao gotovo lak&scaron;e i s manje problema nego rute do Marije Bistrice, jer sve ovisi o tome u kakvu duhu čovjek krene na put. Iako iskusan hodočasnik, prevaliti put od 500 km pje&scaron;ice iziskuje velike napore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali uz vjeru, molitvu i ljubav prema Gospi lak&scaron;e je izdržati vrućine, bolove, žuljeve, umor&hellip;., prihvatio je to kao pokoru. Snagu mu je davala svakodnevna misa gdje god je to bilo moguće te je svaku dionicu puta posvećivao raznim nakanam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Goran Ivančić je na ovom hodoča&scaron;ću s krunicom u ruci molio za hrvatski narod da se ostavi grijeha i vrati Gospodinu te posebice u svoje nakane stavio prestanak Bogopsovke, znajući koliko je ona pogubna i razorna u dana&scaron;nje vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goranovo snažno svjedočanstvo plod je Međugorja ali i iznimne vjere, čelične volje i upornosti koje je prožeto čudesima koje uključuju i ona u kojima ga je Gospodin vi&scaron;e puta ozdravio od bolesti, pogledajte u nastavku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/nl4iCxd" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-29-goran-ivancic.jpgGOSPINA NOVA PORUKA PREKO MEĐUGORJA: POČNITE ŽIVOT OSOBNIM OBRAĆENJEMhttp://grude.com/clanak/?i=216766216766Grude.com - klik u svijetFri, 28 Aug 2020 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Draga djeco! Ovo je vrijeme milosti. S vama sam i iznova vas pozivam, dječice, vratite se Bogu i molitvi dok vam molitva ne bude radost.<br /><br /></p> <p>Dječice, nemate budućnosti ni mira sve dok va&scaron; život ne počne osobnim obraćenjem i promjenom u dobro. Zlo će prestati i mir će zavladati u va&scaron;im srcima i u svijetu. Zato, dječice, molite, molite, molite. S vama sam i zagovaram pred mojim sinom Isusom za svakoga od vas. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgAmerikanka ozdravila po zagovoru Gospe u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=216755216755Grude.com - klik u svijetThu, 27 Aug 2020 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-05-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rita Klaus rođena je 25. siječnja 1940. godine, stanovala je u Evans Cityju, SAD. Dugo godina bolovala je od multiple skleroze. <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je put čula za bolest 1960., vid joj se zamaglio, trpjela je zbog dvostrukog vida. Obratila se očnom liječniku koji ju je uputio neurologu. On je pak rekao da bi mogla biti riječ o multiploj sklerozi i da će vrijeme pokazati dijagnozu.Rita je nakon jedne prehlade prvi put osjetila jak napad koji je prouzročio krajnju slabost mi&scaron;ića u udovima. Podvrgnuta je kirur&scaron;kom zahvatu na desnom koljenu kako bi joj noga bila vraćena u normalan položaj. Nosila je gips osam tjedana, prenosi <strong>Medjugorje-info.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon udaje 1971. Rita je imala pote&scaron;koće zbog poremećaja u uspravnom stanju i hodanju jer je često hodala vukući nogu, a to je uzrokovalo spoticanja i padanja. Između 1974. i 1978. Ritu su obradovale tri trudnoće. Zbog oslabljenih mi&scaron;ića sva tri puta porodila se carskim rezom. Djeca uvijek donesu radost koju su u Ritinoj situaciji pratile zdravstvene smetnje, slabost i poremećaji ravnoteže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provodila je vrijeme u bolnicama, čekajući različita ispitivanja zbog potvrde dijagnoze kako bi mogla primati državnu pomoć. Tro&scaron;kovi su se gomilali, sad za pomagala za koljena, sad za &scaron;take, sad hodaljka. U nedogled. Rita se sporo oporavljala. &Scaron;tovi&scaron;e, činilo se da se njezina situacija pogor&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva Kraljici mira</strong><br />Kako obično biva, kada se činilo da vi&scaron;e nema rje&scaron;enja, nakon tko zna kojeg po redu ispitivanja, Rita je opisala kako se njezina životna situacija počela mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Upravo je bilo vrijeme poći na spavanje tijekom noći 18. lipnja 1986., a ja sam zavr&scaron;avala svakodnevnu molitvu krunice, kada sam dobila poticaj zatražiti od Isusa ozdravljenje po zagovoru Gospe koja se ukazuje u Međugorju. U posljednje vrijeme čitala sam o Gospinim ukazanjima u Međugorju u katoličkim novinama i privodila sam kraju čitanje knjige R. Laurentina &bdquo;Ukazuje li se Djevica Marija u Međugorju?&ldquo;. Kao odgovor na ono &scaron;to je Gospa tražila, počela sam postiti nekoliko dana u tjednu&ldquo; (Antonacci, Antonio i suradnici, Izvanredna ozdravljenja u Međugorju, Kr&scaron;ni Zavičaj, Humac 1990.).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rita je te večeri molila sljedeće:</strong><br />&bdquo;Draga Majko, Kraljice mira, vjerujem da se ukazuje&scaron; u Međugorju. Molim Te, traži od svog Sina da me ozdravi tamo gdje mi je ozdravljenje potrebno! Tvoj Sin rekao je: &rsquo;Ako imate vjere i reknete gori -Premjesti se!- ona će se pomaknuti.&sbquo; Ja vjerujem. Molim Te, pomozi mojoj nevjeri.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Opisala je &scaron;to se dalje dogodilo:</strong><br />&bdquo;Čim sam zamolila Gospu da zagovara za mene, primijetila sam neočekivano ispražnjenje elektriciteta kroz mene. Taj sam osjećaj doživljavala i ranije, ali to je iskustvo bilo burno i neprijatno. Ovoga puta bilo je drugačije, izgledalo je blago i puno mira. Odmah sam oti&scaron;la spavati. Sljedećeg jutra nisam primijetila ni&scaron;ta neobično. Do&scaron;la sam na College La Roche, gdje sam pratila kratki tečaj o Evanđeljima. No, tijekom predavanja iznenadno sam shvatila da mogu osjetiti svoja stopala i micati prstima, &scaron;to nisam mogla učiniti vi&scaron;e od 10 godina! Na povratku kući po&scaron;la sam u spavaću sobu, želeći skinuti pomagala s nogu. Prignula sam se i primijetila da su mi noge prave!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toliko sam bila sretna da sam počela urlati i zahvaljivati Bogu i Mariji!<br />Nakon &scaron;to sam skinula pomagala, uz pomoć &scaron;taka do&scaron;la sam do stubi&scaron;ta koji vodi na kat. Rekla sam sebi: &rsquo;Ako sam ozdravila, mogu trčati uza stubi&scaron;te.&sbquo; I tako sam potrčala uza stubi&scaron;te. Od tog trena počela sam trčati na sve strane jer su mi muž Ron i kćerke bile na imanju i brali jagode, pozvala sam prijateljicu Marianne Nock, koja stanuje blizu. Tako sam vikala od sreće da je ona pomislila da se dogodilo ne&scaron;to stra&scaron;no i dotrčala je u moju kuću, bojeći se da će vidjeti ne&scaron;to stra&scaron;no. Nakon &scaron;to smo se smijale i plakale zajedno, odlučile smo poći na imanje te iznenaditi Rona i kćerke.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iznenađenje doktora</strong><br />Nakon sretnog ozdravljenja, uslijedilo je i iznenađenje doktora koji su pratili Ritinu situaciju. Doktor A. Viera pregledao je 23. lipnja Ritu i napisao u svom izvje&scaron;taju:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pacijentica može hodati neovisno o bilo kakvim pomagalima i povratila joj se snaga u obje noge. Ravnoteža joj je dobra kao i test osjetljivosti. Može poskakivati na jednoj ili na drugoj nozi zatvorenih očiju. Dobra je osjetljivost u nogama i dubinski refleksi simetrični su i normalni. Snaga u rukama dobra je, a test osjetljivosti pokazao se izvrsnim.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Doktor je zaključio:</strong><br />&bdquo;Uostalom, pacijentica je doživjela odlično ozdravljenje. Nije mi jasno odakle toliko ozdravljenje u tako kratkom vremenu.&ldquo; Rita je pak zahvaljivala na čudesnom zagovoru Kraljice mira, prenosi Medjugorje-info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-05-medjugorje.jpgVIDEO: Na Groblju mira postavljen Vukovarski križhttp://grude.com/clanak/?i=216645216645Grude.com - klik u svijetThu, 20 Aug 2020 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-20-kriz-vukovar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dar Grada Heroja.<p>&nbsp;</p> <p>Na Groblju mira postavljen je Vukovarski križ!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgradnju Križa financirao je Grad Vukovar, a jučer je postavljen na mjesto gdje bi trebao dugo godina ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na licu mjesta je bila na&scaron;a novinarka Maja Pa&scaron;alić. Pogledajte vi&scaron;e u prilogu RTV Herceg Bosne</p> <p><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/i6awwCg3KCA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-20-kriz-vukovar.jpgFOTO: Rajko Dujmić je otišao u vječnost! Suze i izrazi sućuti na ispraćaju velikanahttp://grude.com/clanak/?i=216593216593Grude.com - klik u svijetMon, 17 Aug 2020 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-17-rajko1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Okružen 500-tinjak ljudi koji ga vole, bliskim suradnicima i štovateljima Rajko Dujmić u ponedjeljak prijepodne ispraćen je na vječno počivalište. <p>&nbsp;</p> <p>Od legendarnog skladatelja i glazbenika na zagrebačkom krematoriju oprostili su se brojni kolege i prijatelji među kojima su i Jasmin Stavros i Vlado Kalember, Jasenko Houra, Božo Vrećo, Goran Karan, Ana Rucner, Jacques Houdek, Mladen Grdović, članovi Novih fosila Vladimir Kočis Zec, Marinko Colnago te Sanja Doležal i brojni drugi.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Većina okupljenih na Mirogoj je stigla s maskom na licu pridržavajući se propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera, a prije samog ispraćaja ispred dvorane stvorila se golema gužva ožalo&scaron;ćenih kolega i prijatelja koji su stajali u redu kako bi njegovom sinu Tinu, supruzi Snježani i obitelji izrazili sućut. Među njima bio je i pjevač Jasmin Stvaros koji je jedva smogao snage reći nam koliko je Dujmić bio važan za njegov život, ali i karijeru.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Da nije bilo Rajka Dujmića ne bi bilo Jasmina Stavrosa, on je stvorio Jasmina Stavrosa. On je sve osmislio u mojoj karijeri i neću nikada zaboraviti kad mi je rekao &scaron;est mjeseci prije rata: Trebao bi snimiti pjesmu "Kad se prijatelji rastaju jer će nastati rat između Hrvatske i&nbsp; Srbije". Ja nisam vjerovao, ali očito je da je bio veliki vizionar i izgubili smo velikog glazbenika i hrvatskog Mozarta i jako sam pogođen i kao da mi fali pola mene, ne mogu sebi doći - izjavio je Stavros.<br /><br /></p> <p>Na ekranu kraj odra vrtjele su se Rajkove fotografije i novinski intervjui dok je u pozadini svirala pjesma "Ti voglio bene assai" tijekom koje su se&nbsp; Rajkova supruga Snježana i sin Tin čvrsto su se zagrlili i zaplakali. Sprovod je vodio Željko Odaba&scaron;ić, biskupski vikar gradi&scaron;ćanski Hrvata u Austriji. -&nbsp; Molim nebeskog oca da otvori vrata vječnosti na&scaron;em bratu Rajku - kazao je Odba&scaron;ić nakon čega je zasvirala poznata pjesma Whitney Houston "I will allways love you" koju je napisala Dolly Parton.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Odaba&scaron;ić se prisjetio kako je upoznao Dujmića i prisjetio se kako mu je jednom prigodom Rajko rekao kako su sve njegove pjesme stvarne jer samo tako mogu imati emocije u sebi. Od Rajka se emotivnim govorom na Mirogoju oprostio i njegov dugogodi&scaron;nji prijatelj i kolega Nenad Ninčević.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Ne znam hoću li ja ovo moći - kazao je shrvani Ninčević na početku govora kojim se prisjetio brojnih anegdota s Rajkom. - Zbogom kralju crnih i bijelih tipki. Putuj, mi te nikada nećemo zaboraviti. Ja se nadam da te čekaju tvoje nebeske kočije koje smo davno napisali u stanu mojih roditelja- otkrio je Ninčević i dodao kako mnogi nisu bili svjesni značenja i uloge koju je Rajko imao u njihovim životima i karijerama koje je s rado&scaron;ću stvarao.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Mučila ga je samo jedna stvar, vole li ga ljudi kao &scaron;to on voli njih. Sad vidi&scaron; koliko te volimo Rajko, vidi, svi tvoji prijatelji su do&scaron;li... Mislio sam nabrajati tvoje pjesme, ali sam odustao. Nećemo raditi cirkus. Radili smo ih dosta zajedno - rekao je skladatelj i jo&scaron; jednom istaknuo koliko je Rajko bio ne samo veliki glazbenik nego i čovjek.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Nikada od tebe nisam doživio nikakvu prijevaru niti ikako lo&scaron;e djelo, čast mi je &scaron;to si bio sio moje obitelji.&nbsp; Pozdravljam te u svoje ime i ime domovine - zavr&scaron;io je emotivni Ninčević. Nakon njega okupljenima se obratio i Antun Tomislav &Scaron;aban, tajnik Hrvatskog dru&scaron;tva skladatelja.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Od svih ljudi u ovoj državi i na ovim prostorima onaj koji se najnesebičnoje dijelio&nbsp; drugima i dotaknuo najvi&scaron;e du&scaron;a i najvi&scaron;e nas zagrilio bio je Rajko. Nitko to nije mogao bolje i uspje&scaron;nije od njega. Mi svi ovdje prisutni smo mali dio onoga koje je Rajko zagrlio i &scaron;ačica onih koje je naučio kako da volimo druge, svoj grad, domovinu i jednu ko&scaron;ulju plavu. Okupili smo se da kažemo da nas je naučio voljeti&nbsp; i ovdje smo zato &scaron;to smo Rajka voljeli i na&scaron;a srca su nas dovukla ovdje da dotaknemo njegovu du&scaron;u i zagrlimo ga kao &scaron;to je i on grlio nas - rekao je u svom govoru &Scaron;aban. Na kraju ispraćaja sklopljena je hrvatska zastava koja je bila na Dujmićevom lijesu te je predana u ruke njegovom sinu Tinu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prije samog ispraćaja uz glazbenikov odar u počasnoj straži, koja se izmjenjivala u grupama po četvero ljudi zbog epidemiolo&scaron;kih mjera bili su Rajkovi najbliži kolege i prijatelji: Ante Gelo, Sandra Hančić, Jasenko Houra, Jacques Houdek, Želimir Babogredac, Mladen Grdović, Jasmin Stavros, Ana Rucner, Vladimir Pavelić, Nata&scaron;a Mirković, Dragan Rucner, Mario Rucner, Zoran &Scaron;kugor, Hrvoje Barlović, Vedran Strukar, Emilija Kokić, Nenad Ninčević, Vlado Kalember, Jasna Zlokić i Fedor Boić.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Rajka je trebalo samo voljeti i razumjeti njegovu ranjenu du&scaron;u. Hvala vam &scaron;to ste bili dio Rajkovog života - riječi su kojima se, kako doznajemo, članovima počasne straže prije ispraćaja obratila udovica Snježana Dujmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko16.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-17-rajko1.jpegPreminuo fra Dinko Maslaćhttp://grude.com/clanak/?i=216585216585Grude.com - klik u svijetSun, 16 Aug 2020 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-16-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src92d82243021d1ab31802dfa28aef5bdb_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1597569403.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Dinko Maslać preminuo je u nedjelju 16. kolovoza u samostanu na Humcu, u 83. godini života, 64. godini redovništva i 56. godini svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica slavit će se u samostanskoj crkvi Sv. Ante na Humcu u ponedjeljak 17. kolovoza u 17 sati, a potom je sprovodni obredi i ukop na Novom groblju na Humcu.</p> <p>Pokojnikovo tijelo bit će izloženo u crkvi na Humcu u ponedjeljak 17. kolovoza od 10 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-16-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src92d82243021d1ab31802dfa28aef5bdb_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1597569403.jpegMarija se 1676. pojavila u modroj haljini, idućih 100 godina bilo je 1000 ozdravljenjahttp://grude.com/clanak/?i=216565216565Grude.com - klik u svijetSat, 15 Aug 2020 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-15-marija-bistrica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika Gospa je omiljeni blagdan u Hrvata. Jutros, vjernici su u Međugorju, mjestu gdje se ukazala Kraljica Mira 1981. godine. Hodočastilo se u Široki Brijeg iz brojnih župa.<p>&nbsp;</p> <p>U Grudama, također su svete mise kao i nedjeljom. Župljani slu&scaron;aju poruku ohrabrenja, nade i utjehe. Upravo kako nas i Biblija poziva 365 puta i poručuje nam: Ne boj se.<br /><br /></p> <p>Blagdan se slavi u Mariji Bistrici, Trsatu, Sinju...<br /><br /></p> <p>Najveća svetinja hrvatskog naroda, kip Majke Božje s Djetetom u naručju, čuva se u sveti&scaron;tu Majke Božje Bistričke, u crkvi Uznesenja Marijina. Crnu Madonu svake godine posjećuje vi&scaron;e od 800.000 hodočasnika. Uspinjući se i spu&scaron;tajući vijugavim brdskim cestama, vjernici u zagorski kraj dolaze kako bi napojili du&scaron;u.<br /><br /></p> <p>Povijest sveti&scaron;ta seže u doba osmanlijskih osvajača. Marijin kip u 15. stoljeću izradio je pučki majstor po uzoru na svjetske gotičke madone. Bio je to domaći, hrvatski znalac, a ne strani umjetnik. Posve od drveta, kip je visok 112 centimetara i crne je boje. Nema materijalnu vrijednost niti su ga ukrasili da blije&scaron;ti zlatom.<br /><br /></p> <p>Stajao je u Marijinoj kapeli na Vinskom vrhu, blizu Marije Bistrice. Turci su 1545. doprli sve do Konj&scaron;čine, a tada&scaron;nji župnik Benedikt je kao najveću vrijednost župe uzeo upravo kip i donio ga u crkvu Svetog Petra i Pavla te je zakopao. Spletom okolnosti Marijin kip ostao je zakopan, a uskoro i zaboravljen.<br /><br /></p> <p>Turci nisu poharali bistrički kraj, a seljaci su jo&scaron; kratko vrijeme zapitkivali župnika gdje je kip. Nekoliko godina poslije, uvjeren kako je opasnost pro&scaron;la, odlučio je iskopati kip i vratiti ga na staro mjesto. Međutim, legenda kaže kako je pao s konja i poginuo prije nego &scaron;to je ikome stigao ispričati gdje je Djevica. Čamila je ondje 40 godina, sve do 1588.<br /><br /></p> <p>Tada&scaron;nji župnik Luka volio je večernje sate provoditi u crkvi gdje je u miru i ti&scaron;ini mogao moliti. I te večeri nije bilo ni&scaron;ta drugačije. Već se spremao na počinak, no pogled mu je zaustavila čudna svjetlost pod korom. Pogledao je bolje, a u tom trenutku kao da je vatra buknula, cijelu crkvu obasjala je svjetlost. Preneraženi Luka je pomislio da crkvica gori te je pritrčao kako bi počeo gasiti, no kad se približio nije vidio ni&scaron;ta neobično. Sutradan je uzeo čekić i &scaron;ipku te oti&scaron;ao do kora te razbio beton. Ispod naslaga materijala iznenadio ga je pogled na crni lik Djevice Marije koja je u rukama nosila Isusa. Izvadio ga je i očistio. Postavili su ga iznad oltara, na mjesto na kojem su je svi mogli vidjeti.<br /><br /></p> <p>Prolazile su godine, i opet se turska opasnost nadvila nad kraj. Župnik iz tog razdoblja opet je u strahu za kip odlučio zazidati ga u prozor. Bilo je to oko 1650. godine. Sudbina tog kipa je zapravo sudbina i povijest cijelog hrvatskog naroda. Sastoji se od zbjegova, prognani&scaron;tva i iseljavanja, a upravo je tako pred turskim osvajačem preživljavao i kip, kazao nam je svojedobno vlč. Zlatko Koren.<br /><br /></p> <p>No Marija nije mogla dugo ostati u mraku i daleko od ljudi. Župnik Petar Brezarić 1676. godine pripovijedao je kako je tijekom mise iz naroda odjedanput prema njemu i oltaru do&scaron;la prekrasna mlada žena u modroj haljini. Predala mu je svijeću i zatražila od njega da s narodom moli kako bi joj se vratio vid. Priča župnik kako se začudio, jer se činilo da žena nije slijepa i samostalno se uspela stepenicama do propovjedaonice.<br /><br /></p> <p>Kasnije istoga dana vidio ju je kako hoda, no kada ju je dostigao, nestala je. Tada je već gotovo zaboravljen kip bio zazidan u zidu, sljedećih četrdesetak godina. Prisjetio ga se zagrebački biskup Martin Borković. Podrijetlom iz bistričkoga kraja, prisjetio se kako je s majkom kao dječak dolazio pred kip crne Gospe i zajedno su joj se molili. Na njegovo inzistiranje, uspjeli su 1684. godine pronaći kip i vratiti ga među ljude. Bilo je to veliko veselje, a zbog čudesnog pronalaska narod je kipu počeo pridavati velike moći, pi&scaron;u 24sata.hr.<br /><br /></p> <p>Sve je to pospje&scaron;ilo iznenadno ozdravljenje mje&scaron;tanke. Plemkinja Magdalena Paulec je već sljedećeg dana kada su postavili kip na oltar, do&scaron;la u crkvu sa svojom bolesnom kćeri Katarinom. Djevojka je bila nepokretna. Vjernici su je pronijeli na svojim leđima tri puta oko oltara i djevojka je ozdravila. U sljedećih 100 godina zabilježili su vi&scaron;e od 1000 ozdravljenje. Pred Gospinim kipom ipak su bili jo&scaron; neki izazovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-15-marija-bistrica.jpgAutor himne Hercegovine Ranko Boban oporavlja se od operacije i radi nove projektehttp://grude.com/clanak/?i=216561216561Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-15-ranko-boban.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tim liječnika predvođen kardiokirurgom dr. Antom Bošnjakom u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru uspješno je izveo operaciju ugradnje prijemosnica na srcu glasovitom hrvatskom i bosanskohercegovačkom glazbeniku i autoru brojnih skladbi...<p>&nbsp;</p> <p>...Ranku Bobanu koji se, kako je za Večernji list&nbsp;potvrdio sam glazbenik, osjeća dobro. Nakon 14 dana provedenih na Kardiokirurgiji SKB-a pu&scaron;ten je na kućno liječenje i uspje&scaron;no se oporavlja.<br /><br /></p> <p>- Beskrajno sam zahvalan čitavom osoblju Kardiokirurgije na čelu s dr. Goranom Đuzelom na pažnji i dobroti tijekom mog boravka u bolnici i moram reći da sam ponosan na SKB Mostar i zahvalan svima koji su svojim znanjem i nesebičnim zalaganjem to sve izgradili i održavaju na ovakvoj svjetskoj razini - kaže Boban za Večernjak.<br /><br /></p> <p>Upitan kako provodi dane &ldquo;na bolovanju&rdquo;, priznaje da ne miruje. Radi na jednom velikome projektu posvećenom slugi Božjem Petru Barbariću za kojega je sveti otac Franjo odobrio dekret o priznavanju herojskih kreposti. Ovo bi djelo uskoro trebalo ugledati svjetlo dana. - Radim već vi&scaron;e mjeseci na skladanju glazbe za glazbeno-scensko djelo &ldquo;Glazbena snovopriča&rdquo; Petra Barbarića. Nadam se da ćemo sve pripreme oko premijere ovog djela zavr&scaron;iti do konca ove godine - kaže nam Boban.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj glazbenik napisao je stihove za desetke pjesama koje su bile hitovi u biv&scaron;oj državi, od Zdravka Čolića, Bijelog dugmeta, Vajte... Autor je i svojevrsne himne Hercegovine &ldquo;Hercegovina u srcu&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-15-ranko-boban.jpegIznenadni odlazak legendarnog akademika! I Grude će ga pamtiti kao svog omiljenog gostahttp://grude.com/clanak/?i=216520216520Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 23:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-marojevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Starom Gradu na Hvaru u 79. godini života umro je akademik Tonko Maroević, istaknuti hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti, likovni i književni kritičar i prevoditelj, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potvrdili su iz HAZU.<p>&nbsp;</p> <p>Iako u umirovljeničkim danima, akademik Maroević neumorno je sudjelovao u brojnim književnim događanjima. Jo&scaron; sinoć predstavljao knjigu u Starom Gradu&nbsp;na otoku Hvaru.<br /><br /></p> <p>-&nbsp;Srce, iznenada. Prestra&scaron;no. Nekidan je nastupao s Matovićevim Ujevićem u Palači, jučer govorio na Carićevoj promociji, sutra trebao u Jelsi. Jutros kupio srdele, i prekinulo ga popodne, srce. U &scaron;oku smo svi. Žalost najveća - napisala je profesorica Neli Mindoljević sinoć na Facebooku, dok su se neki prisjetili kako se na toj zadnjoj promociji nije prestajao smijati.<br /><br /></p> <p>Njegovim odlaskom hrvatska kultura gubi jedno od najznačajnijih pera koje je vi&scaron;e od pola stoljeća ispisivalo brojne zapažene i nadahnute tekstove o na&scaron;oj književnosti i umjetnosti.<br /><br /></p> <p>Tonko Maroević rodio se 22. listopada 1941. u Splitu <strong>gdje je zavr&scaron;io Klasičnu gimnaziju</strong>. Studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti zavr&scaron;io je 1963. na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu gdje je 1976. doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas (objavljeno kao knjiga 2007. pod naslovom Napisane slike), a od 1965. do 1970. bio je asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti. <strong>Od 1970. do umirovljenja 2011. radio je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu</strong>, a predavao je i na Akademiji dramske umjetnosti. <br /><br /></p> <p>Za redovitog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 2002., a od 1990. bio je član suradnik.Kao pjesnik, javio se zbirkama pjesama u prozi Primjeri (1965.) i Slijepo oko (1969.) u okviru generacije okupljene oko časopisa Razlog. U kasnijoj fazi njegovo pjesni&scaron;tvo obiluje intertekstualnim i metatekstualnim referencijama, a odlikuje ga i povratak vezanomu stihu i tradicionalnim oblicima (Motiv Genoveve, 1986.; Trag roga, ne bez vraga, 1987.; Četveroručno, 1992.; Sonetna struka, 1992.; Black &amp; Light: versi od prigode, 1995.; Redak mulja, redak pjene, 2013.). Svoje izabrane pjesme objavio je 2009. u zbirci Drvlje i kamenje.<br /><br /></p> <p>Kao književni kritičar sustavno je pratio suvremeno hrvatsko pjesni&scaron;tvo, a bavio se i starijom hrvatskom književno&scaron;ću te talijanističkom problematikom. Svoje eseje, kritike i prikaze skupio je u vi&scaron;e knjiga (Dike ter hvaljenja, 1986.; Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga, 1989.; Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesni&scaron;tva, 1998.; Pohvala pokudi, 1998; Družba da mi je: domaći književni portreti, 2008.; Skladi&scaron;te mje&scaron;te sklada, 2010.). Sastavio je antologije suvremenog hrvatskog pjesni&scaron;tva od 1971. do 1995. (Uskličnici, 1996.) i od 1996. do 2019. (Svjetlaci, 2019.), kao i antologije katalonskoga pjesni&scaron;tva Bikova koža (1987.) i Riječi za jedan lapidarij (2018.).<br /><br /></p> <p><strong>Istraživao je i suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost</strong> te objavljivao likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama. Bio je autor predgovora katalozima i grafičkim mapama (Z. Bourek, J. Bratanić, R. Goldoni, Z. Keser, A. Kuduz, V. Kuli&scaron;, Ž. Lapuh, I. Lovrenčić, E. Murtić, &Scaron;. Perić, H. &Scaron;ercar, I. &Scaron;i&scaron;ko, M. &Scaron;utej i dr.), od kojih je mnoge probrao u knjizi Slikanje i slikama predgovaranje: pisani portreti (2006.). Vrlo često bio je govornik na otvaranjima izložbi u Zagrebu i drugim hrvatskim mjestima, kao i na predstavljanjima knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavio je i monografije Nives Kavurić-Kurtović, 1986.; Zlatko Kauzlarić Atač, 1996.; Vojin Bakić, 1998.; Antun Zuppa, 2000.; Antun Babić, 2002.). Članke o naivnoj umjetnosti, pisane od 1968. do 2012., skupio je u knjizi O naivi i autsajderskoj umjetnosti (2013.). Prevodio je s nekoliko jezika (G. Cavalcanti, Dante, F. Garc&iacute;a Lorca, G. Mascioni, G. Papini, F. Petrarca, R. Queneau, L. Sciascia i dr.), a o iskustvu prevođenja Jorgea Luisa Borgesa napisao je traduktolo&scaron;ko-esejističku knjigu Borgesov čitatelj (2005).<br /><br /></p> <p>Akademik Tonko Maroević nagrađen je 2014. <strong>Nagradom &bdquo;Vladimir Nazor&ldquo; za životno djelo</strong> u području književnosti, a 2018. i Goranovim vijencem za svoj pjesnički opus. Od 2011. bio je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2015. i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od njega se biranim riječima oprostio i predsjednik Matice hrvatske Grude Mario Bu&scaron;ić. - Na&scaron; veliki hrvatski akademik, književnik, povjesničar umjetnosti, publicist, matičar Tonko Maroević u utorak, 11. 8. 2020., u poslijepodnevnim satima, iznenada je preminuo u svom domu u Starom Gradu na otoku Hvaru.<br />Bog mu dao pokoj vječni! Bio je drag gost na &Scaron;imićevim susretima u Drinovcima, a imao sam čast biti zajedno s njim posljednje dvije godine članom Glavnog odbora Matice hrvatske - napisao je Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-marojevic.jpegFOTO: Fra Stanko Pavlović i fra Luka Marić blagoslovili Dom svetog Lovre u Orlacuhttp://grude.com/clanak/?i=216510216510Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-orlac20-8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Orlacu svečano proslavljen sveti Lovre. Sv. Lovre je zaštitnik crkve, groblja u Orlacu i mjesta Orlac. <p>&nbsp;</p> <p>Svečani program proslave otpočeo je molitvom krunice, a pred sami početak mise lijepu ikebanu i veliku svijeću u ime vjernog puka sv. Lovre iz Orlaca prinijeli su Pero, Marina i Martina.<br /><br /><br />Sv. misu predslavili su fra Luka Marić i fra Stanko Pavlović, koji je održao i prigodnu homiliju. Misna čitanja i molitve vjernika čitali su akoliti Mirjana, Marina i Maja. Pjevanje je animirala Stoja. Vjerni puk Božji je po&scaron;tovao naputke pa se raspr&scaron;io posvuda kako bi bezbrižno ispunio sve naputke zdravstvenih djelatnika, jedno molitveno duhovno ozračje na najvi&scaron;oj razini.<br />Nakon mise sav puk je po&scaron;ao na mjesno igrali&scaron;te gdje je najprije upriličen blagoslov Doma sv. Lovre. Nakon Cima koji ima Dom sv. Ante, Ilića i Doma sv. Franje, Rudnika i Doma sv. Barbare, te Miljkovića i Doma sv. Ivana Krstitelja, sada se i Orlac ima čime dičiti i ima mjesto okupljanja i zajedni&scaron;tva, kako onog rekreativnog tako i ozbiljnog i tužnog, ali uvijek zajedni&scaron;tva mje&scaron;tana. Dom je primjerno opremljen i već se koristi u svrhe za koje je i građen.<br />Fra Luka je s nekoliko riječi pozdravio nazočne i izmolio prikladne blagoslovne molitve. Fra Stanko je &scaron;kropio Dom obi&scaron;av&scaron;i ga. Kumovi Doma Ivo Kaurin, koji živi u Njemačkoj s obitelji, ali je mogao za ovu prigodu doći i Ivan Jurić, koji živi u Danskoj te nije mogao fizički nazočiti otvaranju Doma, prerezali su simbolično vrpcu otvorenja Doma i nakon uobičajenog slikanja, otpočelo je slavlje na platou ispred Doma i na igrali&scaron;tu '&Scaron;aht'.<br />I ovdje se po&scaron;tovala uredba o udaljenosti jedni od drugih i slavlje je potrajalo do razboritih sati u noć.</p> <p><br />Svima hvala lijepa koji su sebe na pozitivan i kreativan način u sve ugradili, a na sve zazivamo Božji blagoslov po zagovoru sv. Lovre.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Framost</strong></em><br /><em><strong>Foto:Ante Boras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-orlac20-8.jpgI Gruđani na prvoj mladoj misi u Brestovskom nakon 44 godinehttp://grude.com/clanak/?i=216494216494Grude.com - klik u svijetMon, 10 Aug 2020 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-10-brestovsko-misa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki događaj za župu Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom pokraj Kiseljaka. Nakon 44 godine, u župi je slavljena mlada misa. <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji put ova župna zajednica mladomisnike fra Pavu Vujicu i vlč. Marinka Grube&scaron;ića imala je davne 1976 godine. Jedan od njih, fra Pavo Vujica među mno&scaron;tvom svećenika Kre&scaron;evskog dekanata, ali i drugih župa iz cijele BiH, od Gornje i Donje Tramo&scaron;nice, Ora&scaron;ja, Gruda, Osove kod Žepča do Travnika, uveličao je mladu misu prvog slavljenika iz župe nakon vi&scaron;e od četiri desetljeća, fra Stjepana Luka&scaron;evića.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Zbog epidemije koronavirusa, slavlje je bilo ne&scaron;to skromnije od planiranog, ali zato ponosa na licima svih okupljenih nije nedostajalo, pi&scaron;e Večernji list. Ponosni su najprije bili Đina i Mato Luka&scaron;ević te Goran i Mihael, mladomisnikovi roditelji i braća, crkveni kum fra Marko Lovrić, svjetovni, ujedno i fra Stjepanov kr&scaron;teni kum Slavko Lovrić, fra Ilija Jurić, župnik župe Brestovsko, sestre klarise koje su slavlje pratila unutar zidina Samostana ispred kojeg je misa održana, odgajatelji u vjeri i brojna fra Stjepanova subraća, među kojima i trojica mladomisnika fra Nikola Neimarević iz Guče Gore pokraj Travnika, Stjepan Antolović iz Osove pokraj Žepča i Lovro &Scaron;imić iz Gruda koji su nedavno proslavili svoju mlade mise, časne sestre ali i svi članovi župne zajednice u Brestovskom kao i Ora&scaron;ju gdje je mladomisnik bio na službi kao đakon. Svatko od njih, duhovno ili na drugi način dao je doprinos u pripremama za veliki događaj te hrabrio fra Stjepana na njegovu putu dugom 12 godina, &scaron;kolovanja i priprema za svećenički poziv.<br /><br /><br /></div> <div> <div>&bdquo;Evo nak 12 godina &scaron;kolavanja, molitve i duhovnih priprema dočekao sam ovaj kako za mene tako i za cijeli ovaj kraj veliki događaj. Srce mi jer puno radosti i sreće jer onaj koji me pozvao k sebi, dao mi je snage ustrajati u namjeri da postanem svećenik&ldquo;, kazao nam je mladomisnik fra Stjepan Luka&scaron;ević. Dobrodo&scaron;licu novom članu Franjevačke provincije Bosne Srebrene kao i Vrhbosanske nadbiskupije prije svih poželio je fra Ilija Jurić, župnik župe Rođenja BDM u Brestovskom, u kojoj je fra Stjepan rastao i sazrijevao te iz koje je krenuo na put sazrijevanja u vjeri.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Večernji list</strong></em></div> <div>&nbsp;</div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-10-brestovsko-misa.jpegOtvorena mogućnost da se Međugorje službeno prizna kao marijansko svetištehttp://grude.com/clanak/?i=216457216457Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 17:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 6. kolovoza proslavljen je blagdan Preobraženja Gospodinova.<p><br />Misno slavlje na vanjskom oltaru međugorske župne crkve sv. Jakova, od 19 sati predslavio je mons. dr. Vlado Ko&scaron;ić, biskup sisački.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru za <strong>Radio Mir Međugorje</strong>, kazao je kako je do&scaron;ao u Međugorje kao hodočasnik, da jo&scaron; bolje i vi&scaron;e upozna ovo mjesto te da se zahvali prijateljima koje je ovdje stekao, među kojima je i međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota, koji je sudjelovao na prvom Mladifestu u Hrvatskoj 21. lipnja 2019. u župi sv. Franje Ksaverskog u Vidu&scaron;evcu kod Gline u sisačkoj biskupiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarajući o Mladifestu, mladima, poruci pape Franje koju je uputio sudionicima 31. Međunarodnog molitvenog susreta mladih, biskup Ko&scaron;ić spomenuo je i pohod biskupa Hrvatske biskupske konferencije, ad limina apostolorum, u Rim papi Franji od 12. do 17. studenog 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarajući s papom Franjom o mnogim temama, dotakli su se i Međugorja, a on im je kazao: &ldquo;da ćemo pustiti sa strane to neka Ruinijeva komisija istražuje, a mi idemo brinuti se za hodočasnike i organizirati &scaron;to bolje njihov prihvat i ono &scaron;to oni tu slave&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Oni slave katolička otajstva. Slave svetu misu. Sveta misa nije sad posebno ne&scaron;to međugorsko, to je katolička sveta misa prema svim pravilima kao i svugdje u Katoličkoj crkvi, isto tkao i sakramenti&rdquo;, kazao je mons. Ko&scaron;ić, nagla&scaron;avajući kako treba odati priznanje za pastoral franjevcima koji se marljivo i požrtvovno posvećuju velikom broju hodočasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Ovo &scaron;to je Papa službeno dopustio hodoča&scaron;ća, mnogi biskupi i kardinali su dolazili i to raste. To je proces i otvorena je mogućnost da se Međugorje službeno prizna kao marijansko sveti&scaron;te. Mislim da je to već trebalo i učiniti&rdquo;, kazao je mons. Ko&scaron;ić, dodajući kako je Papino pismo mladima apsolutno nova stranica i da je tome pismu zahvalan Svetom Ocu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpgStećci u Pologu proglašeni nacionalnim spomenikomhttp://grude.com/clanak/?i=216416216416Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 20:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-steci-blidinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka je donešena na današnjoj sjednici.<p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine danas je na sjednici donijelo Odluku o progla&scaron;enju Nekropole sa stećcima u Pologu kod Mostara nacionalnim spomenikom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Povjerenstva Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i Amir Pa&scaron;ić usvojili su i izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sedam nacionalnih spomenika. To je Zgrada Predsjedni&scaron;tva BiH (Zgrada zemaljske vlade I.) u Sarajevu, Zgrada željeznica BiH (Zgrada zemaljske vlade II.) u Sarajevu, Zgrada Sarajevske županije i Općine Centar (Zgrada zemaljske vlade III.) u Sarajevu, Gazi Husrev-begova medresa i Hanikah u Sarajevu, Saburina kuća u Sarajevu, Graditeljska cjelina - Spomen-park Vraca u Sarajevu i Bakarevića džamije, Sarajevo.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izmjene i dopune navedenih odluka odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera za&scaron;tite sukladno trenutačnom stanju ovih dobara, priopćeno je iz Povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-steci-blidinje.jpgRajko Dujmić: Opsjedale su me ovisnosti, ali sad me Bog vodi u bolji živothttp://grude.com/clanak/?i=216414216414Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 20:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-04-rajko-dujmic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rajko Dujmić, jedan od najvećih glazbenika s ovih prostora koji je preminuo danas u 65. godini života skladao je i pjesmu "Mir vama".<p>&nbsp;</p> <p>Njega je Bosanska televizija BHRT pozvala da napi&scaron;e glazbu za Svečanu pjesmu za Papu u povodu dolaska pape Franje u Sarajevo. Naziv pjesme vrlo je znakovit s obzirom na činjenicu kako je tada, 28. svibnja 2015., predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi predstavio pohod Pape Sarajevu: &ldquo;Poruka mira, suživota, pomirenja i obnove za zajedničku budućnost Bosne i Hercegovine.&rdquo;</p> <p>Tada je Dujmić, za 24 sata, naveo: &ldquo;Kap nije svjesna da je ocean, ali ocean je svjestan svake kapi. Takav je moj odnos spram vjere. Znam da sam kap u Božjem oceanu i nemam briga. Jer ocean brine o svakoj svojoj kapi, pa kad je i razbije o stijenu, pretvori je u novih devet kapljica.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova borba s ovisno&scaron;ću traje praktički cijeloga života, međutim jo&scaron; pro&scaron;le godine osjetio je promjenu, onu koju samo dragi Bog može dati. - Ovisnosti su me opsjedale cijeli život. Tek sad sam napokon upoznao pravoga sebe. I to kroz spoznaju Boga, u njegovoj punoj snazi. Osjećam da drži ruku na mojem ramenu i vodi me - ispričao je početkom pro&scaron;le godine legendarni Rajko Dujmić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-04-rajko-dujmic.jpgUMRO JE VELIKI RAJKO DUJMIĆ: U DOBRIM STARIM VREMENIMA ZAUVIJEK ĆE ŽIVJETI NJEGOV LIKhttp://grude.com/clanak/?i=216410216410Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 14:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-08-rajko-dujmic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od posljedica prometne nesreće u kojoj je zadobio teške ozljede glave, danas je u Rijeci u 66-oj godini preminuo hvatski skladatelj i glazbenik Rajko Dujmić, dozanje se od izvora bliskih obitelji.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je kao sin jedinac u Zagrebu, 7. kolovoza 1954. godine. Iako mu je majka Austrijanka Karlotta bila domaćica, a otac Stjepan pomorski kapetan, od malih nogu zanimala ga je glazba. Kad je imao samo godinu dana imao je žulj na usnici od usne harmonike. Bio mu je to najdraži dar za prvi rođendan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Od najranije mladosti moj jedini način komuniciranja s ljudima bio je zvuk, a tako je ostalo do danas - kazao je u jednom intervjuu. Kao dijete imao je nadimak Lima. Prvu je pjesmu "Smij se" napisao sa samo 13 godina. Prvi bend osnovao je u &scaron;estom osnovne, a u toj je postavio bio i Borislav &Scaron;kegro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi novac zaradio je s 13 godina kad ga je Pero Moskaljov pustio da ga zamijeni na klaviru u Intim baru u Dugom Selu. I&scaron;ao je u srednju muzičku a istovremeno se do&scaron;kolovao u samostanu u Frankopanskoj ulici. Na Kaptolu je slu&scaron;ao predavanja o gregorijanskom koralu, harmoniju i melodiju kod časne Imakulate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Fosila svirao je u Grupi Marina &Scaron;krgatića, Crno bijelima, Klanu, bendu s kojim je pratio Josipu Lisac i Zlatnim akordima. Apsolvirao je na Pedago&scaron;koj akademiji, a do ulaska u Nove Fosile svirao je orgulje u rock-operi Gubec-beg. Godine 1975. Slobodan Momčilović Moka pozvao ga je u Fosile, ali ih je prvi put odbio jer se nije htio zamjeriti dečkima s kojima je svirao u Crno-bijelima. Pristao je godinu dana kasnije. Za Fosile je najprije napisao "Sanjaj me" i "Da te ne volim", 1977. u Poreču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovim dolaskom Novi fosili postaju najpopularnija grupa u Jugoslaviji. Neke od njihovih pjesama postale su hitovi za sva vremena: "Da te ne volim", "Reci mi tiho, tiho", "Sa&scaron;a", "&Scaron;uti moj dječače plavi", "Sanja", "Plava ko&scaron;ulja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nje su imali oko 300 koncerata, mnogobrojne turneje po tada&scaron;njem SSSR-u, SAD-u, Kanadi i zemljama Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada napi&scaron;ete pjesmu i gledate kako je pjeva desetak tisuća du&scaron;a... to se, vjerujem, može usporediti sa osjećajem žene kada rodi dijete - kazao je Dujmić koji je 1989. napisao glazbu , a tekst Stevo Cvikić, za pjesmu "Rock me", koju je izvodila grupa Riva i pobijedila na Eurosongu. Dujmić je jedini od svih pobjednika u 50 godina Eurosonga koji je izostao s dodjele nagrada jer je s Novim fosilima tada bio na turneji. Njegovi su plasmani 13. po uspje&scaron;nosti u povijesti Eurosonga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom 90-ih Fosili su prestali svirati. Do okupljanja 'pravih' Fosila Dujmić svira u 4 asa. Sa Zrinkom Tutićem autor je "Moje domovine", a iza njega je i veliki broj najavnih &scaron;pica. Skladba "Dobro jutro, Hrvatska" već je skoro 30 godina za&scaron;titni znak istoimene emisije. Predavao je i skladanje na Rock akademiji i jako su ga zanimali glazba za kazali&scaron;te i film. Između ostalog pisao je glazbu za predstave "Sedam lakih komada" i "Dundo Maroje" za film "Cijena života" Bogdana Diklića te za dokumentarac "Zemlja pustinjskog sokola". Prema njegovim pjesmama napravljen je i mjuzikl "Za dobra stara vremena".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1983. rodio mu se sin jedinac, Tin koji je s majkom Vesnom dugo živio u &Scaron;panjolskoj. 1990., nakon tri godine veze, vjenčao se sa suprugom Snježanom. Na rođendan te godine umrla mu je mama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedno srce sam izgubio, drugo dobio. Da nema Snježane ne bi bilo ni mene - kazao je Dujmić. Sa suprugom je imao turbulentan odnos, a zbog napada na nju lani je zavr&scaron;io u pritvoru. No, ona mu je sve oprostila i bila s njim do zadnjeg dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-08-rajko-dujmic.jpegMons. Vukšić u Međugorju: Isus nas voli i ovakve i poručuje da budemo hrabrihttp://grude.com/clanak/?i=216391216391Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 22:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-03-116996444_1008160216304730_786352055412155380_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Treći dan Festivala mladih u Međugorju počeo je svjedočanstvom p. Johannesa Rothärmela, a potom je katehezu mladima održao je nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje.<p><br />Sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predslavio je Tomo Vuk&scaron;ić, sarajevski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, a na misi su bili nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorju; nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u BiH; far Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije; fra Marinko &Scaron;akota, međugorski župnik&hellip;</p> <p><br />Mons. Vuk&scaron;ić u svojoj propovijedi osvrnuo se na ulomak iz evanđelja u kojem su apostoli prestra&scaron;eni jakim vjetrom i valovima posebno se osvrnuv&scaron;i na Isusove riječi ''Ne bojte se'' koje je stavio pred mlade.</p> <p><br />''Budući da su Isusova čuda uvijek sredstvo, kojim on iskazuje brigu i ljubav prema ljudima u potrebi i pomaže rije&scaron;iti neku njihovu pote&scaron;koću, ona su prvenstveno jedan od načina njegova propovijedanja i u službi navije&scaron;tanja Evanđelja. Njegova čuda su uvijek u službi dobra. Tako je i u slučaju Isusova hoda po vodi, iako se na prvi pogled može imati dojam, da je očitovanje Isusova božanstva jedina svrha ovoga čuda. Naime, i ovo čudo je izazvala potreba apostola, da spase svoje živote iz velike pogibelji te Isusova želja da im pomogne. A tek iz toga, &scaron;to je Isus na tako čudesan način oslobodio apostole iz opasnosti, rodilo se njihovo priznanje: &bdquo;Uistinu, ti si Sin Božji!&ldquo; (Mt 14,33)'', kazao je nadbiskup Vuk&scaron;ić, kazav&scaron;i kako su ''ljudski životi i čovjekova vjera u Boga, u prenesenom smislu, slični plovidbi apostola na drugu stranu jezera i iskustvu koje su tada doživjeli''.</p> <p><br />''To zato &scaron;to, dok putujemo na drugu stranu života i želimo slijediti taj osnovni pravac, nisu rijetke ni noći koje prijete da se izgubi pravi smjer, ni valovi koji iznenada udaraju, ni strepnje koje obeshrabruju, ni strahovi koji zovu na odustajanje, ni mala vjera koja traži čuda, ni magla sumnje koja skraćuje vidokrug i zatamnjuje vjeru i um, ni suprotni vjetrovi koji usporavaju napredak. Isto tako znamo da nas Isus voli takve. Uostalom, na&scaron; Spasitelj je i do&scaron;ao među ljude samo zato &scaron;to su takvi. I znamo također da i nama, koji smo njegovi učenici na&scaron;ih dana, večeras poručuje: &bdquo;Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!&ldquo; (Mt 14,27).</p> <p><br />Hvala mu za to! I molimo, da Bog prema svakomu od nas stalno ima ispruženu ruku pomoćnicu. Po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.'', zaključio je svoju propovijed mons. Tomo Vuk&scaron;ić, sarajevski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.</p> <p><br />Nakon mise uslijedila je molitva pred križem i meditacija sa svijećama, a sutra četvrtog dana Mladifesta katehezu će mladima držati fra Ljubo Kurtović, a neposredno prije toga prikazat će se jo&scaron; jedno svjedočanstvo. Potom slijedi krunica i misa koju će predslaviti apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser, a potom će biti prikazan film zajednice Cenacolo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-03-116996444_1008160216304730_786352055412155380_n.jpgMEĐUGORJE ZAVAPILO: Molimo za mir i za što skoriji kraj pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=216367216367Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 22:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-medjugorje2020-mladifest2_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi dan 31. Međunarodnog susreta mladih u Međugorju mnogima je počeo u ranu zoru, već u šest sati molila se krunica na Podbrdu, a s mladima je bio međugorski župnik fra Marinko Šakota. <p>&nbsp;</p> <p>Program se potom nastavio popodne svjedočanstvom i katehezom koju je predvodio fra Danko Perutina, a premijerno je prikazan dokumentarni film &rdquo;Dono di Conversione&rdquo; (&rdquo;Dar obraćenja&rdquo;). Ovaj film snimljen je u produkciji Informativnog centra Mir Međugorje, producentica je Marija Jerkić, a redatelj Fernando Perez.<br />Film govori o supružnicima Romanu Magnaniju i Silvani Spallanzani koji su doživjeli veliku životnu tragediju &ndash; gubitak djeteta. Svjedočanstvo je ovo o ponovnom pronalasku nade i smisla u životu. Dolazak u Međugorje ovim supružnicima promijenio je život.</p> <p><br />Sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predslavio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenko &Scaron;teko koji je u svojoj propovijedi govorio o svetom Franji, njegovom obraćenju, porcijunkulskom potpunom oprostu, naglasiv&scaron;i kako je ''Međugorje mnogima od vas va&scaron;a Porcijunkula''.</p> <p><br />''Neumorno se hodočasnički vraćate, neprestano potvrđujući da sudjelujete u nečemu &scaron;to sve nas nadilazi. I svojim dolascima drugima govorite ovim geslom 31. Međunarodnoga molitvenog susreta mladih - Mladifesta: &ldquo;Dođite i vidjet ćete&rdquo; (Iv 1, 39)! Ovdje ste bili ganuti Gospinom ljubavlju poput sv. Franje u Porcijunkuli. Međugorje je mjesto milosti, jer je nebo na poseban način dodirnulo zemlju'', kazao je fra Miljenko &Scaron;teko, a potom je mlade koji su ''dolazili Gospi, Kraljici mira, svojoj Majci Mariji, za koju kažemo da je posrednica svih milosti'' uputio ne Gospine riječi: ''Molite i molite, - molite dok vam molitva ne postane radost''.</p> <p><br />''Pa i kada dođu ku&scaron;nje kao ova sada, molite. Kad dođu dani velikih nevolja. Kada svijet u kojemu živimo bezglavo glavinja u potrazi za izlaskom na stare staze, molite. Molite vi, jer ne zna čovjek modernoga doba da tek u isku&scaron;enju izrastaju veličine, da se tek na nevoljama rađaju uzori. Da se u ku&scaron;njama svijeta tek može utvrditi tko je dostojan imena koje nosi, zvanja koje je odabrao. Dragi mladi u ovom zajedni&scaron;tvu svega svijeta! Mnogi su od vas sve ove godine dolazili ovdje, a večeras ste s Međugorjem povezani drugačije. Virtualno. Uvjeren sam da i u ovim trenutcima u srcima mnogih od vas titraju Franjine riječi: &bdquo;To je ono &scaron;to želim, za tim žudim cijelim srcem!&ldquo;, kazao je fra Miljenko &Scaron;teko u svojoj homiliji u kojoj se na kraju osvrnuo i na poruku pape Franje:</p> <p><br />''Marija je Majka koja bdi &raquo;nad nama svojom djecom koji kročimo kroz život često shrvani umorom, potrebiti, ali sa željom da se svjetlo nade ne ugasi. Ovo je na&scaron;a želja: da se svjetlo nade ne ugasi. Na&scaron;a Majka gleda ovaj hodočasnički narod, narod mladih koje ljubi, (&hellip;) povjeravam sve vas zagovoru Blažene Djevice Marije, zazivajući svjetlost i snagu Duha Svetoga kako biste mogli biti istinski Kristovi svjedoci.&ldquo; Papa je na kraju kazao da za to moli te blagoslivlja mlade okupljene u Međugorju, tražeći da i mi za njega molimo. Uzvratimo na&scaron;emu Papi Franji obećanjem molitve i pozdravimo ga sada'', riječi su kojima je fra Miljenko &Scaron;teko zavr&scaron;io svoju homiliju, a nakon mise kojoj je prethodila procesija s Gospinim kipom uslijedilo je klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu.</p> <p><br />Poruka je mladima na Mladifestu u Međugorju uputio i bečki nadbiskup kardinal Christoph Sch&ouml;nborn, a njegove riječi pročitao je župnik fra Marinko &Scaron;akota.<br />''Dragi mladi prijatelji! Najprije i prije svega srdačan pozdrav i blagoslovna želja svima vama prigodom ovogodi&scaron;njeg Mladifesta! Hvala vam &scaron;to ste do&scaron;li! Hvala svima koji sudjeluju preko livestreaminga! Toliko sam se već bio radovao da ću ove godine moći i sam doći na Mladifest. Nažalost su ograničenja uzrokovana pandemijom korona virusa to spriječila'', stoji u poruci kardinala Sch&ouml;nborna koji se također osvrnuo na Papinu poruku s otvaranja Mladifesta.</p> <p><br />''Molimo za Papu Franju kojem Međugorje treba biti toliko zahvalno!</p> <p><br />Molimo za mir i za &scaron;to skoriji kraj pandemije. Želim vam Božji blagoslov, za&scaron;titu Gospinu i dobar hod s Isusom! On je vjeran! On vas nikad neće razočarati'', zaključio je nadbiskup Sch&ouml;nborn u ovogodi&scaron;njoj poruci.<br />Treći dan 31. Festivala mladih u Međugorju, počet će svjedočanstvom u 17 sati, a nastavlja se katehezom koju će mladima držati apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser. Sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predslavit će mons. Tomo Vuk&scaron;ić, nadbiskup koadjutor Vrhbosanske nadbiskupije, a potom će biti meditacija sa svijećama i molitva pred križem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-medjugorje2020-mladifest2_3.jpgSimona: Bila sam u paklu droge i prostitucije i vjera me spasilahttp://grude.com/clanak/?i=216361216361Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-simona.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad sam rodila rekla sam suprugu: Ljubljeni moj mužu, naša curica zvat će se Zvjezdana! U srcu sam osjetila da će mi Gospodin dati milost da trudnoću iznesem do kraja, ali u skrovitosti našeg doma i u tišini, ispričala je za Večernji list u intervju Simona Mijoković.<p><br />Kada smo razgovarali za Večernji list prije sedam i pol godina, Simona Mijoković (tada jo&scaron; uvijek Simona Gotovac) snažno je živjela svoje obraćenje. Bio je to njezin prvi javni nastup s pričom o tome kako je srela Isusa i kako joj je to promijenilo život. Razgovarali smo, zapravo, utroje u Kući susreta Tabor u Samoboru. Treći sugovornik bio je fra Zvjezdan Linić, njezin duhovni otac, po kojemu je ona nedavno nazvala svoje četvrto dijete, kćer Zvjezdanu, čiju je trudnoću brižno čuvala od očiju javnosti pa je porođaj mnoge iznenadio. A po tome je i ovaj intervju, kao i onaj prije sedam i pol godina, ekskluzivan jer je Simona, koja je danas supruga i majka četvero djece, odlučila za Večernji list ispričati svoju čudesnu priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rođenje kćeri Zvjezdane mnoge je iznena</strong><strong>dilo?</strong></p> <p>Sve nas je to, zapravo, jako iznenadilo. Kako mene, tako i moga supruga. Zvjezdana je do&scaron;la kao iznenađenje u na&scaron; život, jer nismo planirali, ali Bog određuje. Čuvali smo se jer su moje trudnoće bile jako rizične, a nakon posljednje trudnoće s Amalijom, odlučili smo paziti na moje zdravlje i koristili smo Billingsovu metodu, koju preporučuje Crkva za prirodno planiranje obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to to onda znači iznenada?</strong><br />I&scaron;la sam ginekologu na pregled kako bi pregledao moj carski rez. Premda mi je duhovnik kćeri Gabrijele jo&scaron; prije spomenuo kako vjeruje da bih jo&scaron; jednom mogla biti majka nakon Amalije, &scaron;to me iznenadilo, jer sam nakon njezina rođenja imala onaj ljudski strah, koji svaki čovjek osjeća u srcu i razmi&scaron;lja &scaron;to ako ne&scaron;to krene po krivome, ako se ne&scaron;to dogodi jer ipak imam već troje djece, tko će za njih skrbiti ako ostanu bez majke&hellip; Gospodin nam je darovao i razum. Razum je dar Duha Svetoga. Razgovarala sam o tome i sa svojim duhovnikom. Izbjegavala sam čak i bračno darivanje. Ba&scaron; sam osjećala strah. No rekla sam: &bdquo;Bože, strah nije od tebe i molim te da tvoja ljubav izgoni taj strah iz moga srca i da me ti vodi&scaron; te, ako je tvoja sveta volja da postanem jednoga dana opet majka i da mi ponovno postanemo roditelji, molim te da za&scaron;titi&scaron; moju maternicu, ozdravi je i obnovi je! Čuvaj me!&ldquo; To su bile moje strelovite molitve koje sam upravljala prema Nebu. Duhovnik me uputio u Billingsovu metodu, kojom se prirodno može planirati potomstvo, brojiti plodne i neplodne dane i tako se za&scaron;tititi od trudnoće jer sam, kako je rekao, imala &ldquo;pravo&rdquo; na to zbog svojih te&scaron;kih trudnoća za&scaron;tititi svoje zdravlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I?<br /><br /></strong>Brojili smo dane i sve je nekako funkcioniralo. Ni&scaron;ta nisam osjećala niti primjećivala, ali sam u susretima npr. s nekim bakama u crkvi ili na ulici doživljavala da su me pitali jesam li u blagoslovljenom stanju. Odgovarala sam da nisam i istodobno sam osjećala kako sam u srcu bila otvorena ZA život premda mi je razum govorio &lsquo;ne&rsquo; zbog prija&scaron;njih te&scaron;kih trudnoća. Povjerila sam se duhovniku i rekao mi je kako bi najbolje bilo otići ginekologu na pregled, &scaron;to smo i učinili u rujnu pro&scaron;le godine.</p> <p>Duhovnik vam je rekao kako je bračno darivanje, tj. spolni odnos važan za bračni život?<br />Upravo tako. Nedavno sam pročitala predivan komentar na tu temu koji je na Facebooku ostavila jedna žena &ndash; da je bračno darivanje &ldquo;egzorcizam braka&rdquo; i na izgradnju muža i žene. Mnogi su brakovi u krizi jer se supružnici udaljuju tijelom jedno od drugoga, a Riječ je Tijelom postala i prebivala među nama, kaže Sveto pismo. Dakle, riječ koju smo dali na oltaru postala je tijelom u prvoj bračnoj noći i, kako se Gospodin za nas daruje svojim presvetim tijelom na oltaru, tako se muž i žena sjedinjuju zajedno u postelji koja je oltar braka, kako često moje srce zna kazati. Ondje su muž i žena koji su u sakramentu braka, koji su otvoreni Božjoj volji i životu. Mi s tim na&scaron;im darivanjem govorimo Gospodinu: &bdquo;Da, Gospodine! Evo me, dolazim vr&scaron;iti tvoju volju i ako je tvoja volja, daruj nam život.&ldquo; Gospodin nam to daruje. Sveto pismo u Knjizi postanka kaže: &ldquo;Množite se i plodite se.&rdquo; Muž i žena su jedno tijelo, no mnogi to zapuste. Zapuste i molitvu, koja je najvažnija za brak, kao i sakramentalni način života, pričest i ispovijed, zajednička molitva i, kao kruna toga svega, dolazi bračno darivanje. I kad je Gospodin u svemu tome na prvome mjestu, onda je u braku sve na pravome mjestu i dolaze plodovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I tako je vas va&scaron; plod iznenadio?</strong><br />Da. Prije nego &scaron;to sam oti&scaron;la ginekologu na pregled, kao da sam ne&scaron;to predosjećala. Naime, kad su djeca spavala ili bila u &scaron;koli poslijepodne, onda bih imala malo vremena sebe i tada bih trenirala. Nakon pospremanja stana, ručka i svih poslova, uzela bih pola sata do 40 minuta i odradila vježbe u dnevnom boravku kako bih bila u formi. No, odjednom sam vidjela da vi&scaron;e nemam snage za vježbanje. Kad god bih bila trudna, upravo bih po tome izostanku snage osjetila promjene u svome tijelu. To mi je bilo malo sumnjivo, no budući da je tada bilo i nekih stresova, nisam tome pridavala pozornost premda mi je izostala i mjesečnica. Mislila sam da je to od stresa. U to vrijeme oti&scaron;li smo u Tabor u Samobor i na grob patera Zvjezdana Linića, gdje me jedna osoba pitala jesam li trudna. Nasmijala sam se i rekla da nisam. Nakon mise na Taboru bilo je klanjanje i do&scaron;la sam do Zvjezdanove sestre Nede i u srcu mi je do&scaron;lo da je pitam mogu li, ako jednoga dana budem imala dijete, nazvati ga imenom Zvjezdan po pateru Zvjezdanu. Izgovorila sam mu&scaron;ko ime &ndash; Zvjezdan. Rekla mi je, naravno, da mogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tek nakon toga odlazite na pregled?</strong><br />Bilo je to studenome. Ginekolog me pitao kako sam i rekla sam da je sve u redu, ali da mi je izostala menstruacija, moguće da je to zbog stresa, pa najbolje da napravi ultrazvučni pregled. Najvi&scaron;e me zanimalo u kakvom je stanju biv&scaron;i carski rez. Čim me pogledao ultrazvukom, rekao je: &ldquo;Novi život počinje.&rdquo; Nasmijala sam se. Bebino je srce kucalo jer sam ulazila u drugi mjesec trudnoće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strah je bio opravdan jer carski je rez bio vrlo rizičan?</strong><br />U prija&scaron;njoj trudnoći s kćeri Amalijom puknuo mi je taj rez i rekli su mi nakon toga da vi&scaron;e ne zatrudnim jer će mi život zaista biti ugrožen. Kako s četvrtom trudnoćom, tako i s četvrtim carskim rezom. Premda sam to dobro čula, u srcu sam bila otvorena za dijete jer su djeca radost, blagoslov i sreća. Bog te kroz djecu ljubi, smije ti se, raduje se i tje&scaron;i te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to kada je liječnik konstatirao trudnoću?</strong><br />Bila sam radosna. Iznenadila sam se radosno, ali sam ga pitala kako ćemo sad jer će to biti četvrti carski rez. Rekao je da je rez jako dobro i da vidi preda mnom zdravu trudnoću, ali da će se vidjeti &scaron;to će biti između 20. i 25. tjedna, kada maternica počinje rasti, kao i sama beba te hoćemo li tada morati surađivati s bolnicom. On je bio pozitivan na samome početku i imao je nadu, za koju vjerujem da mu je dao Gospodin.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ipak se u jednom trenutku zakompliciralo?</strong><br />Sve je bilo u redu do sedmog mjeseca trudnoće. Nijednom dotad nisam bila u bolnici. Posjetila sam svoga liječnika na početku sedmog mjeseca, koji mi je rekao da se rez stanjio na dva milimetra i da ću morati u bolnicu. Pitala sam ga &scaron;to to znači i rekao mi je da će me, ako dođe na jedan milimetar, ostaviti u bolnici u jedinici intenzivne njege jer je tada rez pred pucanjem. Sve mi je bilo jasno. Bila sam spremna. I duhovno. Primila sam bolesničko pomazanje jo&scaron; na Taboru, prikazala sve na misi i oti&scaron;la u bolnicu da pregledaju rez. Uskom krugu prijatelja, svećenika i časnih sestara proslijedila sam poruku da mole za mene jer se rez stanjio. Vjerovala sam Gospodinu i sve mu predala, kao &scaron;to sam mu predala Amaliju i Jo&scaron;uu, s kojima sam također imala problema u trudnoći. Nisam znala je li dečko ili curica jer je bebica cijelo vrijeme skrivala spol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I &scaron;to je bilo na pregledu?</strong><br />Najprije sam se molila da Gospodin blagoslovi sve doktore jer, kad im dođem s četvrtim carskim rezom, &scaron;to će mi reći. Stalno sam ih blagoslivljala. Gospodine, blagoslovi svakog liječnika, svaku sestru, svakog ginekologa i neka nitko do njih ne bude strog, neka se ne ljute&hellip; Bojala sam se jer je jedna liječnica prije bila jako o&scaron;tra prema meni u trudnoći s Amalijom. Imala sam i neke ku&scaron;nje kroz ljudske odnose, u komunikaciji kad sam boravila s Amalijom u bolnici i bilo mi je tada jako te&scaron;ko. No i tada sam ih samo blagoslivljala. Do&scaron;la sam k liječniku na pregled, sestra je pozvala jo&scaron; jednog liječnika, koji je pratio moju trudnoću s Amalijom, pregledali su me i rekli da je carski rez debljine dva milimetra. Također, liječnik je kazao da je operirao majku u 38. tjednu trudnoće s dva milimetra, koja je imala prethodno tri carska reza i da nije bilo nikakvih problema. Poslao me kući i rekao da se javim na pregled svome ginekologu. To je bilo u travnju, a u svibnju sam oti&scaron;la k svome ginekologu. Mirovala sam, nisam i&scaron;la na klanjanje pred Presveto jer se to kod nas u Linzu moglo u koroni premda nije bilo misa. Ispovjedila sam se i rekla: &bdquo;Isuse, predajem ti svaku moju trudnoću, moj carski rez, svako moje dijete, moj brak, moga muža&hellip; Kao &scaron;to je Abraham s punim povjerenjem predao Izaka tebi, tako i ja predajem sve svoje najmilije tebi. Predajem ti ih s punim povjerenjem i neka sve vr&scaron;i tvoja sveta volja. Prihvaćam sve &scaron;to je od tebe, Gospodine. Samo mi daruj milost prihvaćanja u srce, da znam da je to tvoja sveta volja, da ti to traži&scaron; i da se ti kroz to proslavlja&scaron; bez obzira na to je li to križ ili radost, da ti bude&scaron; slavljen u svemu.&ldquo; Jer nekad mislimo da ne&scaron;to nije dobro za nas, a zapravo je dobro. Kada provodimo Božju svetu volju, uvijek je dobro za nas. Kad nam je ne&scaron;to te&scaron;ko, kad plačemo i kad smo u velikoj krizi, ako je to sveta Božja volja, za nas će taj križ i ta ku&scaron;nja poslije biti velik blagoslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tada je slijedilo pravo čudo?</strong><br />Liječnik se nasmijao čim me vidio jer je mislio da će me ostaviti u bolnici. No, ja mu uvijek svjedočim Gospodina, jo&scaron; od trudnoće s Joshuom, kako sam spoznala Gospodina i kako me spasio. Liječnicima u bolnici svjedočim kako me Gospodin spasio. Pogledao me ultrazvukom i rekao da ultrazvuk pokazuje debljinu reza od puna četiri milimetra. Rekli su mi poslije u bolnici da je bilo čak i ne&scaron;to vi&scaron;e od četiri milimetra. Pogledao me i nije mogao vjerovati. Rekla sam mu: &bdquo;To je moj Isus, kojemu sam se molila!&ldquo; A on je odgovorio: &bdquo;Vjerujem, vjerujem!&ldquo; Pregledao me samo jo&scaron; jednom do kraja trudnoće. I Zvjezdana je do&scaron;la u terminskoj trudnoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste znali da će biti curica?</strong></p> <p>Govorila sam da će se zvati Zvjezdan ako bude dečko ili Estera ako bude curica. No, dva-tri mjeseca prije porođaja, u vrijeme kada mi se stanjio rez, u srcu sam čula riječi: &bdquo;Imenom sam je zazvao Zvjezdana.&ldquo; I to se stalno ponavljalo. Jako mi je to bilo neobično jer sam bila odlučna da će biti Zvjezdan ako bude dečko i Estera ako bude curica. Kad su mi rekli da je djevojčica, rekla sam: &bdquo;Bože, hvala ti.&ldquo; Uzela sam kalendar Udruge Srce za Afriku, čiji smo prijatelji, kako bih vidjela kada ću dati nakane za svete mise jer nakane imaju posebnu snagu, a moja najveća snaga je u svetoj misi. Kada god me pitaju koju sam molitvu molila, kažem da je najveća snaga u svetoj misi, euharistiji, jer su u Isusu svi moji izvori. Sav mir, sva snaga i ljubav, snaga i plodovi Duha Svetoga sve je u svetoj euharistiji jer je živi Bog u svetoj pričesti. I na euharistiji se čuda mogu izmoliti Božjom svetom voljom. Ljudi, idite na misu i živite sakramentalno jer u tome je sve! Kruna na&scaron;eg života je u Isusu. Posljednja sveta misa koju sam dala služiti bila je 1. srpnja, za Predragocjenu Krv Kristovu. Gledala sam u taj kalendar i u njemu je na taj dan pisalo &ndash; Zvjezdana. Samo sam se nasmijala i rekla suprugu: &bdquo;Ljupček, je l&rsquo; ti zna&scaron; da je 1. srpnja Zvjezdana! Meni je cijelo vrijeme u srcu govorilo &ndash; imenom sam je zazvao Zvjezdana. Ljubljeni moj mužu, na&scaron;a curica zvat će se Zvjezdana!&ldquo; Prijateljica je također pogledala u svoj kalendar i u njemu je pisalo da je toga dana Estera, &scaron;to na perzijskom znači zvijezda, Zvjezdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako biste opisali svoj prija&scaron;nji život i sada&scaron;nji? To su dva života?</strong><br />To su potpuno dva različita života, kao tama i svjetlost. Doslovno sam iz tame pre&scaron;la u svjetlost Božjom milo&scaron;ću. Ne zahvaljujući meni, nego sva slava i hvala idu Isusu, koji je jedini dostojan svake hvale. Živjela sam u ponoru grijeha, u drogi i kokainu, u bulimiji, u prostituciji i nemoralu, u okultizmu, i&scaron;la vračarima i moj život doista je bio život u tami. Doslovno sam služila tijelu, svijetu i đavlu. Kad sam do&scaron;la k pateru Zvjezdanu u Tabor i prvi put se ispovjedila, tada je do&scaron;lo olak&scaron;anje i moje prvo &bdquo;da, Gospodine, evo me dolazim vr&scaron;iti volju tvoju!&ldquo;. Uvijek kažem kako je obraćenje proces koji traje cijeli život, ali moje prvotno obraćenje bilo je kad sam se životno ispovjedila kod patera Zvjezdana Linića. Tada sam rekla &bdquo;da&ldquo; Isusu, &bdquo;da&ldquo; novom životu i &bdquo;ne&ldquo; drogi, &bdquo;ne&ldquo; prostituciji i &bdquo;ne&ldquo; bludnosti, &bdquo;ne&ldquo; vračarama i okultizmu, &bdquo;ne&ldquo; đavlu, svijetu i tijelu. Nego, želim služiti tebi, Gospodine, svim srcem, svom du&scaron;om i svim umom svojim. Samo tebi, Gospodine! Ne postojim vi&scaron;e ja, nego postoji&scaron; ti, Gospodine, i želim da me ti vodi&scaron; u svemu! Život prije Isusa bio je u tami, premda sam tada bila nasmijana, bio je to lažni osmijeh, kad se smije&scaron;, ali nisi sretan. Srce i du&scaron;a ti plaču jer nisi sretan i ispunjen. Ima&scaron; sve, ali nema&scaron; ni&scaron;ta zato &scaron;to nema&scaron; Isusa. Onaj tko ima Boga, ima sve! Jer je u Bogu izvor radosti, mira i ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I darovan vam je novi život u tome trenutku, sve se promijenilo.</strong><br />Sve! Pro&scaron;lo je punih osam i pol godina otkako hodim radosna s Isusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za to je zaslužan p. Zvjezdan Linić. Kako ga danas doživljavate?</strong><br />Molim se Isusu za p. Zvjezdana i govorim p. Zvjezdanu da me zagovara. Njegova slika uvijek je ispred mene u mome domu i on je uvijek u mojim molitvama zahvale. Ne postoji dan da ne zahvaljujem na pateru Zvjezdanu. Zahvaljujem Isusu na njemu, &scaron;to me doveo do njega, &scaron;to mi je bio kao otac, zahvaljujem na Taboru i na fra Ivanu Matiću, koji nas je vjenčao i krstio na&scaron;u djecu. Radosno i&scaron;čekujemo da će on u Taboru krstiti i Zvjezdanu, ako bude sve u redu i ako budemo mogli otputovati u Zagreb. Tu je i poslužiteljica Kata iz Tabora, koja mi je također mnogo pomogla i koja je krsna kuma Amaliji i Joshui, kao i cijeli Tabor, cijela zajednica i svi poslužitelji koji su bili uz p. Zvjezdana, koji mi je doista bio kao otac. I tako će biti dok god kuca moje srce. Zato sam i Zvjezdanu nazvala po njemu jer je to bila Božja volja, da ime moga patera Zvjezdana osim u mome srcu živi i u mojoj obitelji. Vjerujem da je svaka moja trudnoća bila praćena njegovim zagovorom, jer je želio da se kao majka ostvarim u kr&scaron;ćanskom braku, kojega prije nisam imala s Antom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to biste istaknuli kao najvažnije u odnosu s p. Zvjezdanom?</strong><br />On je imao živu vodu Isusa Krista, a ja sam bila kao osu&scaron;ena biljčica koja je dolazila na njegove seminare. Kad god bi on pričao prispodobe o izgubljenom sinu, o Mariji Magdaleni, o milosrdnom Samaritancu, sve sam upijala kao spužva. Dolazila bih od četvrtka do nedjelje i tako godinama. Kad se p. Zvjezdan preselio k Ocu Nebeskom, bilo mi je jako te&scaron;ko i plakala sam. Ljudi su govorili da ću odustati i vratiti se prija&scaron;njem životu, ali &ndash; ne. Tad sam jo&scaron; jače rekla: &bdquo;Da, Isuse! Dolazim, Gospodine, k tebi jo&scaron; vi&scaron;e i snažnije, kao zahvalu &scaron;to si mi pružio kroz p. Zvjezdana&ldquo;. Uvijek sam molila milost od Isusa da ga nikad ne razočaram i zatajim iako smo mi ljudi slabi i gre&scaron;ni. Bog mi je, zaista, dao milost da se vi&scaron;e nikad ne vratim u biv&scaron;i život, da vi&scaron;e nikad ne probam drogu u ovih osam godina i da se vratim u onaj nemoral u kojemu sam bila. To je Božja milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>On vam je bio kao drugi otac, tj. duhovni otac?</strong><br />P. Zvjezdan uvijek je bio sretan i ponosan kao duhovni otac i obećala sam da ga nikad neću razočarati. On me nikad nije osudio, uvijek me ohrabrivao i govorio da hrabro svjedočim Isusa potpuno ogoljene du&scaron;e i do kraja te da nikad ne zaniječem onoga koji me ljubi najvi&scaron;e i koji me pozvao i darovao mi novi život. Znaju mi nekada reći da za&scaron;to tako otvoreno svjedočim i nabrajam u čemu sam sve bila, pa im odgovaram da jasno imenujem grijeh, kao &scaron;to se na ispovijedi jasno mora imenovati grijeh. Tako kada svjedočim, moje srce jasno imenuje da sam bila i u drogi i u prostituciji i u okultizmu i u izopačenom i nastranom životu. Nažalost, nema stvari koje moje tijelo i moje srce nije probalo, ali ne mogu se vratiti i to ispraviti. No mogu zato svojim novim životom dati svu slavu i hvalu Gospodinu i truditi se biti &scaron;to bolji svjedok njegove ljubavi i njegova milosrđa koje me spasilo, koje me oslobodilo i darovalo mi novi život, darovalo ljubljenog muža, darovalo i sačuvalo moju Gabrijelu, moje Joshuu, Amaliju i Zvjezdanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I na kraju, da se vratimo na početak na&scaron;eg razgovora, za&scaron;to je trudnoća s kćeri Zvjezdanom bila u skrovitosti?</strong><br />Za&scaron;to sam tajila? Kad sam saznala da sam trudna, do&scaron;la sam doma i molila sam. U srcu sam osjetila da će mi Gospodin dati milost da trudnoću iznesem do kraja, ali u skrovitosti na&scaron;eg doma i u ti&scaron;ini. I da apsolutno nikome ni&scaron;ta ne govorim, osim svećenicima, časnim sestrama i najužem krugu prijatelja. Naprosto kako bi me Gospodin za&scaron;titio i od ljudskih obzira, zbog moje prethodne trudnoće s Amalijom, kada je mnogo ljudi bilo zabrinuto, a nakon rođenja Amalije govorili su mi da mi je dovoljno djece i da vi&scaron;e ni slučajno ne smijem zatrudnjeti. Bilo je među njima i članova moje obitelji, pa sam i od njih tajila. Ali samo zato da bih ja imala mir. Nisam htjela da Zli iskoristi nečiju slabost i donese mi nemir predbacujući za&scaron;to sam si dopustila jo&scaron; jednu trudnoću. Naprosto se nisam htjela dovesti do toga da moram opravdavati svoje blagoslovljeno stanje. Nemam kome opravdavati dar, Gospodine, koji si mi ti darovao! To je meni blagoslov i milost, a ne da se moram opravdavati za&scaron;to sam trudna. Tako sam u srcu osjetila da moram čuvati trudnoću do kraja, u skrovitosti i ti&scaron;ini, a Gospodin će je blagosloviti. Tajili smo i Gospodin je zaista blagoslovio tu &scaron;utnju darujući mi zdravu i urednu trudnoću, popraviv&scaron;i čak i ožiljak od reza u sedmom mjesecu trudnoće. I Zvjezdana je do&scaron;la u terminu kada su liječnici rekli da će se roditi. Gospodin se doista proslavio. Prije operacije morala sam potpisati dokumentaciju o sterilizaciji, &scaron;to sam odbila jer je Isus na&scaron; gospodar života i on daruje život. Zato to nisam mogla potpisati. Na samoj operaciji bila je jedna Hrvatica, koja mi to vi&scaron;e nije spomenula, premda su mi to rekli na carskom rezu i s Joshuom i s Amalijom. Tako da mi to vi&scaron;e nisu spominjali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-simona.jpegOTVOREN MLADIFEST: Papa Franjo: Ne bojte se mladi u Međugorju, Krist živi i želi da budete živihttp://grude.com/clanak/?i=216346216346Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-01-31.mladifest1.dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počeo je 31. Međunarodni susret mladih u Međugorju. Na početku su framaši izišli sa zastavama 110 zemalja čiji su predstavnici ranijih godina dolazili u Međugorje, a ove godine zbog pandemije koronavirusa to nije bilo moguće.<p>&nbsp;<br />&nbsp;Papa Franjo mladima u Međugorju uputio je svoju poruku, a nju je u Međugorje donio apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto i predao je mladima iz župe Međugorje koji su je pročitali mladima cijeloga svijeta.</p> <p><br />''Dragi mladi! Godi&scaron;nji susret mladih u Međugorju vrijeme je ispunjeno molitvom, katehezom i bratskim susretom, koje vam pruža priliku da upoznate živog Isusa Krista, na poseban način u slavlju presvete Euharistije, u klanjanju pred Presvetim kao i u sakramentu Pomirenja. Tako vam pomaže otkriti drugačiji način življenja, različit od onoga koji nudi kultura privremenoga, prema kojoj ni&scaron;ta ne može biti trajno i koja poznaje isključivo uživanje u sada&scaron;njem trenutku. U tom ozračju relativizma, u kojem je te&scaron;ko pronaći istinite i sigurne odgovore, geslo Festivala: ''Dođite i vidjet ćete'' (Iv 1, 39), riječi koje je Isus uputio svojim učenicima, blagoslov su. Isus upire svoj pogled i prema vama pozivajući vas da pođete i ostanete s njim.</p> <p><br />Ne bojte se! Krist živi i želi da budete živi. On je istinska ljepota i mladost ovoga svijeta. Sve &scaron;to dotakne postaje mlado, novo, puno života i smisla (usp. Apost. Pobud. Christus vivit 1). Upravo to vidimo u evanđeoskom prizoru, u kojem Gospodin pita dvojicu učenika koji ga slijede: ''&Scaron;to tražite?''. A oni odgovore: ''Rabbi, gdje stanuje&scaron;?'' A Isus im reče: ''Dođite i vidjet ćete'' (usp. Iv 1, 35-39). Oni pođo&scaron;e, vidje&scaron;e i ostado&scaron;e. Iskustvo susreta s Isusom toliko se utisnulo u sjećanje učenika da je jedan od njih zabilježio i vrijeme susreta: ''Bilo je oko četiri popodne'' (r. 39).'', stoji u poruci pape Franje koju je zaključio riječima ''Dragi mladi, ''trčite privučeni onim Licem koje toliko ljubimo, kojem se klanjamo u Euharistiji i prepoznajemo u tijelu na&scaron;e braće i sestara koji trpe. Neka vas Duh Sveti potiče u toj utrci u kojoj hodite naprijed. Crkva treba va&scaron;u poletnost, va&scaron;e intuicije, va&scaron;u vjeru'' (op.ct., 299). U toj trci za evanđeljem, nadahnutoj i ovim Festivalom, povjeravam sve vas zagovoru Blažene Djevice Marije, zazivajući svjetlost i snagu Duha Svetoga kako biste mogli biti istinski Kristovi svjedoci. Za to molim te vas blagoslivljam, tražeći da se i vi molite za mene''.</p> <p><br />Uoči Mladifesta održana je i konferencija za medije na kojoj je apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser u duhu gesla ovogodi&scaron;njeg Mladifesta ''Dođite i vidjet ćete'' kazao kako ''već gotovo četrdeset godina vladaju kontroverze na temu Međugorja, te se kontroverze odnose na pitanje ukazanja''.</p> <p><br />''Riječ je, dakle, ne samo o kontroverzama oko ukazanja, nego i oko same pastoralne djelatnosti. Neki su gorljivi zagovaratelji, a neki su protiv i čak nam osporavaju na&scaron;u pravovjernost, a vrlo adekvatan odgovor je taj: &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo; i onda ćete moći svjedočiti o tome &scaron;to ste vidjeli i doživjeli'', poručio je mons. Hoser, a večernju svetu misu uz koncelebraciju 40 svećenika i prijevod na dvadesetak jezika uz prijenos uz cijelu svijet, koju je gledalo vi&scaron;e milijuna ljudi predslavio je apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto koji je u svojoj propovijedi govorio o odnosu s Blaženom Djevicom Marijom.<br />''U vezi s tim, ja vam ne bih predlagao da puno molite Gospu da dobijete Njezinu za&scaron;titu; sigurno i to. Međutim, prava pobožnost prema Mariji nastoji dobiti ne&scaron;to veće: to je milost da Nju možemo prihvatiti u na&scaron;em životu, s Njezinim načinom vjernice i učenice, radosne, slobodne i jake, koji će nas bez ikakve sumnje dovesti do Isusa, poručio je Pezzuto, kojemu je na kraju misnog slavlja za dolazak u Međ&scaron;ugorje zahvalio župnik fra Marinko &Scaron;akota.<br />Sutra, 2. kolovoza, program Mladifesta počinje u &scaron;est sati ujutro molitvom krunice, a kateheza i svjedočanstva su od 17 sati. U 18 je krunica, a u 19 sati sveta misa koju će predslaviti provincijal hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko &Scaron;teko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan06.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan02.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan01.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-01-31.mladifest1.dan.jpgBez Olivera je teže danas, nego na prvu obljetnicu odlaska...http://grude.com/clanak/?i=216315216315Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jul 2020 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-25-oliver_dragojevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Vesna, eno ti je cili brod iz Splita prema Veloj Luci piva Olivera! - dobacio je skladatelj Jure Stanić, autor nekih Dragojevićevih pjesama, Vesni Dragojević, čime joj je izmamio blagi osmijeh na lice.<p>&nbsp;</p> <p>Žena koja je s Oliverom provela punih 46 godina života, na drugu godi&scaron;njicu njegove smrti dočekala je novinare Slobodne Dalmacije u velolučkom Centru za kulturu, gdje je prije tri dana otvorena izložba od 40 pjevačevih fotografija koje otkrivaju Oliverovu neraskidivu vezu s rodnim mjestom.<br /><br /></p> <p>U utorak navečer Vela Luku je posjetio i predsjednik Zoran Milanović.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vesna otkriva detalj iz susreta.</p> <p>- Govori on meni, sjećam se da je Oliver bio protiv bužanja nafte. Jeste mu zamjerili?, pitala sam ga. Ma nisam - odgovorio je.</p> <p>I nastavlja:</p> <p>- Da vi znate koliko je on volio more. Kad bi nam plastična ča&scaron;a s broda pala u more, stao bi i vratio se da je uzmemo, priča Vesna.<br /><br /></p> <p>Priznaje kako joj je ova druga godi&scaron;njica Oliverove smrti teža od one prve.<br /><br /></p> <p>- Ba&scaron; sam jutros rekla da mi je nekako lak&scaron;e bilo lani, valjda tada jo&scaron; nisam ni shvaćala da ga nema. Ove godine mi je uistinu puno teže nego pro&scaron;le, ba&scaron; je. Ne znam ni sama za&scaron;to - priznaje kroz uzdah.<br /><br /></p> <p>- Znate kako ono kažu, kako vrime ide dalje sve će biti lak&scaron;e. Ali ja to ne osjećam... Postaje teže, pogotovo u ovo vrijeme, vraćaju se uspomene, 46 godina smo mi skupa živjeli.<br /><br /></p> <p>Srećom imam takav karakter da se mogu kontrolirati, pa mogu biti i nasmijana i vesela. Za prevariti poligraf sam tu, nema nikakvog problema. Ali te&scaron;ko je kad sam sama!<br /><br /></p> <p>Puno sam ga puta znala sanjati, da negdje idemo, razgovaramo, pa da me zove, jer smo se znali čuti preko pet puta dnevno. U zadnje vrijeme ga ne sanjam toliko...<br /><br /></p> <p>Sve mi nedostaje. Milijun stvari. Fali mi da me nazove iz Dugopolja i kaže: Ženo, dolazim brzo, jel mo&scaron; stavit manistru u juhu? Nije volio restorane, uvijek je jeo doma. Kad bi krenuo iz Ljubljane vozio je sve do Splita, samo da dođe na domaći obid.<br /><br /></p> <p>Nema &scaron;anse da bi negdje stao jesti. Obožavao je kako kuham. Najvi&scaron;e običnu goveđu juhu, le&scaron;o meso, restane krumpire, manistru na sve načine. Najjednostavnija jela, &scaron;to bih ja rekla, seljačku spizu.<br /><br /></p> <p>Sve sam to naučila raditi od njegove mame, kad sam se udala za njega imala sam samo 19 godina, ni&scaron;ta nisam znala u kuhinji.<br />Stvarno je bio toliko jednostavan čovjek, niti se s ikim svađao, niti je upadao u konflikte...<br /><br /></p> <p>Svima bi davao prave savjete, zato je bio toliko omiljen na estradi i među publikom. Ma &scaron;ta ću vam dalje govorit. Mi smo doma mislili da on nije normalan, smije se Vesna.<br /><br /></p> <h4><strong>'Glavno da ima patent i da ne ispada iz džepa!'<br /><br /></strong></h4> <p>- To daju intervjue, slikaju se, vuku novinare sa sobom. A on ni&scaron;ta. Znala bih mu reći: Olivere, daj molim te, dvi godine si u jednoj jaketi, skini je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>A on: &Scaron;ta me briga, je li mi dobra, je! Glavno da imam patent i da mi ne ispada iz džepa. I &scaron;ta će mi pet gaća kad nosim jedne. Na kraju dođemo na njegovo.<br /><br /></p> <p>Ovih dana na ulicama Vela Luke svi žele popričati s Vesnom, ima i onih koji su potegli iz udaljenih krajeva.<br /><br /></p> <p>- Prije mi je jedan čovjek pri&scaron;ao i rekao: Gospođo Vesna, mi smo do&scaron;li iz Banja Luke, nemamo kartu, ni&scaron;ta... Ja i dvoje dice. Željeli su se fotografirati.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pomislila sam ma je li moguće? Ali valjda sam im ja nekako najbliže njemu. Oliver je govorio: prije bi se u Vela Luci slikavali s tovarom, onda je taj tovar krepa i počeli su se slikavat s menom.<br /><br /></p> <p>Na kraju evo njega nema, pa žele da ja budem s njima na slici. Mene to ni&scaron;ta ne ko&scaron;ta, ako ljude veseli. Vidim da mu stavljaju knjige na grob, pogotovo u ove dane. Iznenadilo me i koliko je grupa otvoreno u čast njemu na dru&scaron;tvenim mrežama.&nbsp;<br /><br /></p> <p>To je meni, koja se nikad time nisam bavila, nevjerojatno. Facebook sam otvorila kad je bio bolestan, trebao mi je da stupim u kontakt s nekim doktorima, priznaje Vesna.<br /><br /></p> <p>- Ja sam rijetko i&scaron;la na koncerte, voljela sam ići na malo jače destinacije poput Londona, Pariza... To me nije mora ni pitat želim li! Čak me nije bilo ni u prvom redu u gledali&scaron;tu, bila sam izvan svega toga.<br /><br /></p> <h4><strong>'Nemam pojma, s kime sam ovo piva?'<br /><br /></strong></h4> <p>Djeca i ja smo, otkako ga nema, u ove dvije godine, upoznali cijelu sliku estrade, rje&scaron;avajući neke tehničke stvari. To je jedna ogromna ma&scaron;inerija, koju ni on sam nije dovoljno poznavao.<br /><br /></p> <p>Izdao bi CD, nije ga zanimalo ni u koliko je primjeraka prodano, niti da na YouTubeu može vidjeti koliko mu pisme imaju pregleda, to ga apsolutno nije interesiralo.<br /><br /></p> <p>Pa smo mu se smijali. Za razliku od nas, svoje pisme nikad nije preslu&scaron;ava na Youtubeu, slu&scaron;a je samo jazz.<br /><br /></p> <p>Meni se svi čude i zamjeraju kako mogu reći da ne znam pola njegovih pjesama. Da zar me nije sram? Ali kad je tako... Uspjela sam doći do podatka da ih je snimio ukupno 317.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Od tog broja znam tek njih 50. Ne znaju ih sve ni na&scaron;a djeca. Iz prostog razloga &scaron;to ih nije znao ni on. Nas dvoje bi se znali naći u kafiću pa bih mu rekla: Olivere, koja ti je ovo pisma? On bi na to: Nemam pojma, s kime sam ovo piva?<br /><br /></p> <p>Osobne uspomene na omiljenog pjevača svih generacija ne blijede i nikad ih neće zaboraviti.<br /><br /></p> <h4><strong>'Naidija bi se kad bi uhvatila vi&scaron;e!'<br /><br /></strong></h4> <p>- Mi smo dvadeset ljeta proveli na brodu. Tamo smo imali sve i bio nam je kuća ta tri mjeseca. Onaj veliki smo prodali, ostao nam je manji brodić Duje, kojeg je nazvao po prvom unuku.<br /><br /></p> <p>Kupija ga je je sebi, reka je da nas je previ&scaron;e na velikom brodu i da se dižemo u podne, &scaron;to mu nije pasalo, kad je on ustaja već u &scaron;est.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na otočiću Gube&scaron;u, tu u blizini, koji ima samo dvije kuće i na kojemu je nekad bila karantena za gubavce, često bi gradelavao s&nbsp;<strong>Vinkom Barčotom</strong>.<br /><br /></p> <p>Jeo bi samo fratre ili srdele. Bili su tandem za vatanje ribe, krenuli bi u rano ujutro.<br /><br /></p> <p>Liti bi obrija glavu, more mu je bilo sve. Samo more. Cili dan bi s udicom znao gledati u njega zanesenjački. Kad sam par puta uvatila vi&scaron;e ribe od njega, najidija se, pa me nije tija vi&scaron;e vodit!<br /><br /></p> <p>Navečer bi u nekada&scaron;njem kafiću od&nbsp;<strong>Gorana Prizmića Bate</strong>&nbsp;uzeo klavijature i satima pjevao. Ljudi su ulazili i slu&scaron;ali, bez da su morali platiti ulaznicu. Stra&scaron;no je volio igrati i bilijar.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pred smrt nam ni&scaron;ta nije govorio. On je znao. Nije bio opterećen jer je znao da mu familija ostaje u sigurnim rukama... - sjetno je zaključila Vesna Dragojević za&nbsp;<a href="https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbiz/vesna-dragojevic-nam-u-veloj-luci-prica-bas-o-svemu-fali-mi-da-me-nazove-iz-dugopolja-i-kaze-zeno-dolazim-brzo-jel-mos-stavit-manistru-u-juhu-1035246"><strong>Slobodnu Dalmaciju</strong></a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-25-oliver_dragojevic.jpg(FOTO) Fra Stanko na Čabulji: Ovdje se dolazi s posebnim pijetetomhttp://grude.com/clanak/?i=216266216266Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jul 2020 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-27-cabulja-fratri-2020_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je služena sveta misa na Vanjači, na Čabulji, na lokalitetu gdje su prije 78 godina, točnije 5. listopada 1942. godine zvijerski od strane četnika ubijeni Luka Marić Meštrov, Adam Vrljić i Stipe Čuljak.<p>&nbsp;</p> <p>Na to mjesto se već 25 godina dolazi s posebnim pijetetom prema žrtvama, ali i ljubavi prema Bogu i bratu čovjeku, jer potresno je slu&scaron;ati svjedočanstva onih koji su preživjeli te&scaron;ka stradavanja onih vremena. Upravo o tome u jučera&scaron;njoj propovjedi je nadahnuto i gorljivo govorio fra Stanko Pavlović, a s njim je misu suslavio i fra Luka Marić, unuk ubijenog Luke Me&scaron;trova. - Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena. Na njihovom mučeni&scaron;tvu treba graditi istinu i nadati se ljep&scaron;oj budućnosti - istaknuo je fra Stanko Pavlović.<br /><br /></p> <p>Na Čabulju svake godine, pored članova obitelji ubijenih, pristignu vjernici iz Cima, Ilića, Rudnika, ali i Grabove Drage, Čapljine, Gruda, Graca i drugih okolnih mjesta. Ove godine je među njima bilo i konjanika i planinara kao i onih koji su željeli provesti dan u prirodi.<br /><br /></p> <p>Posebno smo sretni jer smo ove godine podigli i svojevrsnu kapelicu i postavili stolove, koji mogu poslužiti svima koji tuda prolazili i tražili mjesto za odmor.<br />Pored toga, Misija FRAMOST je izdala i prigodnu knjižicu u kojoj su iscrpno opisani povijesni događaji i činjenice, kao i fotografski pregled zadnjih 25 godina služenja svete mise na tom mjestu. Knjižicu možete potražiti u svim na&scaron;im franjevačkim centrima i kod fratra.<br /><br /></p> <p>Bogu smo zahvalni jer su na&scaron;a jučera&scaron;nja misa i druženje u prirodi bili svima na radost i veselje.<br /><br /></p> <p>Čabulja je čula njihove smrtne jauke i zadnje izdisaje. Sačuva tajnu i ispisa je rukom potomaka. Djeca va&scaron;a i djeca djece va&scaron;e niču iz va&scaron;e krvi i žrtve i ostaju vam vječnim dužnikom i nasljedovateljem. Vi i svi hrvatski mučenici počivajte u miru Božjem. Amen!", stoji na spomeniku podignutom u čast trojice mučenika. Nakon svete mise, vjernici i njihovi fratri družili su se do kasnih poslijepodnevnih sati uz jelo i piće.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202018.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202021.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202022.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202023.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202024.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202025.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202026.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202027.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F100010073854934%2Fvideos%2F1247887815557002%2F&amp;show_text=true&amp;width=634&amp;height=413&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="734" height="413"></iframe><br /><br /><em><strong>Tekst: <a href="http://www.framost.com" target="_blank">FRAMOST</a>/Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto: Ante Boras</strong></em><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-27-cabulja-fratri-2020_4.jpgIzišao 25. broj glasila Stopama pobijenihhttp://grude.com/clanak/?i=216201216201Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jul 2020 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-22-sp-25.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glasilo »Stopama pobijenih« postalo je neizostavno u proučavanju sudbine pobijenih hercegovačkih franjevaca, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to dogodilo. <p>&nbsp;</p> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 25. broj glasila kojeg Vicepostulatura izdaje dvaput godi&scaron;nje. Može ga se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature kao i na kioscima diljem Herceg Bosne. A glavni mu je urednik fra Miljenko Stojić. Stare, pak, brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info u poglavlju Izdava&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvim stranicama ovoga broja nalaze se uobičajeno vijesti o radu Vicepostulature u proteklih pola godine. Kao i redovno do sada, taj je rad bio plodonosan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Strati&scaron;ta&laquo;, objavljen je tekst pod nazivom &raquo;&Scaron;iroki Brijeg 1945.&laquo;, autora fra Andrije Nikića. Svjedočenje je to iz prve ruke o događajima kad su jugokomunisti zavladali &Scaron;irokim Brijegom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Pobijeni&laquo; donosi tekst autorice Maje Runje &raquo;Zagrljaj&laquo; u kojem ona govori o hercegovačkim franjevcima, mučenicima. Ujedno govori i o nekim ubijenim civilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Glas o mučeni&scaron;tvu&laquo; donosi peti dio &raquo;Krvavih godina&laquo; autora fra Ive Sivrića. Podrobno je razja&scaron;njeno koja su im bila politička uvjerenja i kakve su službe obna&scaron;ali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Odjek u puku&laquo; sadrži tekstove Zdravka Luburića, Sanijele Matković, Nikole Vranjkovića i Ace Đurovića. Na književan način progovorili su o pobijenim hercegovačkim franjevcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi broj glasila skupio je i nagrađene radove na Nagradnom natječaju iz 2020. za uzrast djeca i mladež. Kao i obično, vrlo su zanimljivi i kvalitetni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Povijesne pribilje&scaron;ke&laquo; fra Gaudencija Ivančića u rubrici &raquo;Povijesne okolnosti&laquo; govore kako su franjevci uvijek nastojali pomagati progonjenima u Mostaru. Nekada im je to uspijevalo a nekada ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Komunizam je osuđen na papiru, ali jo&scaron; živi u znakovima i simbolima&laquo;, članak je fra Gorana Azinovića. U njemu spominje kako jo&scaron; uvijek u nekim državama na javnim mjestima postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anita Martinac je razgovarala s dr. sc. Hrvojem Mandićem koji je nedavno na Fakultetu hrvatskih studija Sveučili&scaron;ta u Zagrebu obranio doktorsku disertaciju s područja historiografije o temi &raquo;Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću&laquo;. To je prvi doktorat na temu pobijeni hercegovački franjevci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo &raquo;Stopama pobijenih&laquo; postalo je neizostavno u proučavanju sudbine pobijenih hercegovačkih franjevaca, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to dogodilo. Zahvaljuje svima koji mu na bilo koji način (molitvom, novčanim prilozima, suradnjom&hellip;) pomažu u tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-22-sp-25.jpgBosanski svećenik mještanima: Čestitam što ne prodajete zemlju natopljenu krvlju Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=206177206177Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jul 2020 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-20-kandija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto posjetio je župu Kandija kod Bugojna gdje je predvodio nedjeljno misno slavlje uoči proslave zaštitnika ove župe sv. Ilije Proroka. <p>&nbsp;</p> <p>Protekloga vikenda župljani Kandije pripremali su se trodnevnicom za proslavu za&scaron;titnika ove povratničke župe. Nuncij je u svojoj propovijedi pozvao vjernike da mole za BiH i za cijeli svijet, posebno u ovim te&scaron;kim vremenima.</p> <p><br />Osvrnuo se i na logore koji su bili na ovom području istaknuv&scaron;i kako su upravo oni, a i sami rat, stra&scaron;ni događaji. - S na&scaron;im ljudskim razmi&scaron;ljanjem mi mislimo da Bog treba odmah djelovati i ukloniti sve zlo. Bog je taj koji je sijao dobro preko Isusa, sve &scaron;to je dobro, plod je Isusova djelovanja - istaknuo je. Uspoređujući dobro i lo&scaron;e, naveo je kako Bog sije dobro, a vrag je onaj koji sije zlo. Čovjek ne može suditi drugom čovjeku te odlučiti koga treba &ldquo;uni&scaron;titi&ldquo; jer svi imamo u sebi i sjeme zloga. Bog je jedini sudac koji će na kraju odlučiti tko je bio dobro sjeme, a tko kukolj.</p> <p><br />Poručio je okupljenima da se ne boje te poslao poruku podr&scaron;ke: - Nekada nam se čini da zlo nadvladava dobro, ali dobro će pobijediti nad zlim.<br />Župnik župe Kandija don Tadija Ivo&scaron; zahvalio je svojim župljanima za podr&scaron;ku koju daju za djelovanje i rad u ovoj župi te im posebice čestitao &scaron;to ne prodaju svoju zemlju koja je natopljena krvlju Hrvata te je, samim time, i simbol stradanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-20-kandija.jpegHNK MOSTAR - Uspješna sezona unatoč koronakrizihttp://grude.com/clanak/?i=206152206152Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jul 2020 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-18-hnkmostar-sez2019-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru privelo je kraju ovogodišnju, jubilarnu, 25. kazališnu sezonu.<p>&nbsp;</p> <p>Premda je ova sezona po broju i kvaliteti premijerno izvedenih predstava, gostovanjima, pozivima na festivale i posebnim projektima trebala biti &bdquo;sezona za pamćenje&ldquo;, zbog koronakrize mnoge su planirane aktivnosti otkazane ili odgođene. Ipak, gledajući godinu dana unatrag, ni novonastale okolnosti nisu spriječile HNK Mostar da ostvari jednu od najuspje&scaron;nijih sezona. Premijerno je izvedeno 5 predstava, čime je repertoar u sezoni 2019./2020. zaokružen s 15 predstava. Od ovoga broja, 12 predstava je u ranijim godinama nastupilo na raznim festivalima, a 6 je nagrađeno s 21 nagradom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvadesetpeti rođendan obilježen je 22. rujna 2019. godine premijerom predstave &bdquo;Kraljevo&ldquo;, nastale po tekstu Miroslava Krleže u režiji Ivana Lea Leme. Uz &bdquo;Kraljevo&ldquo;, premijerno je izvedeno jo&scaron; četiri predstave:</p> <p>&nbsp;</p> <p>dokumentarno-glazbeni pastoral prema tekstu fra &Scaron;imuna &Scaron;ite Ćorića &bdquo;Didak &ndash; svjetlost iz Hercegovine&ldquo; u režiji Ivana Lea Leme</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to te nema&ldquo; u režiji Erola Kadića, prema tekstu Marijane Aracki te u koprodukciji s Narodnim pozori&scaron;tem u Mostaru i Narodnim pozori&scaron;tem Republike Srpske u Banjoj Luci</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Identitluk&ldquo;, po motivima knjige Amina Maaloufa &bdquo;U ime identitea&ldquo;, u režiji Tanje Miletić Oručević i u koprodukciji s Narodnim pozori&scaron;tem u Mostaru i Studijem za izvedbene umjetnosti u Mostaru</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Spremni&ldquo;, po tekstu Kristine Gavran i u režiji Jelene Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednja predstava, u produkcijskom smislu, može se smatrati punokrvnom mostarskom predstavom jer je nastala suradnjom autorskog tima HNK Mostar i vanjskih suradnika s mostarskom adresom i međunarodnim autorskim uspjesima. Pored toga, riječ je o prvoj predstavi u Bosni i Hercegovini koja je započeta i premijerno izvedena u koronakrizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upriličena je i promocija monografije &bdquo;25 godina HNK Mostar&ldquo;, koja sadrži sve teatrolo&scaron;ke podatke o Kazali&scaron;tu, kao i tekstove o pro&scaron;losti i budućnosti Kazali&scaron;ta. Monografiju u pdf formatu moguće je besplatno preuzeti na stranici <a title="HNK Mostar" href="http://www.hnkmostar.ba" target="_blank">www.hnkmostar.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu karantene HNK Mostar nastojao je održati kontakt s publikom kroz projekt prikazivanja predstava online na YouTube i Vimeo kanalima, a pored toga, pokrenut je i projekt &ldquo;Kazali&scaron;ni vremeplov&rdquo; s naglaskom na događaje važne za HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru kreće s novom sezonom potkraj kolovoza, s već gusto planiranim rasporedom. Predstava &ldquo;Identitluk&rdquo; gostuje 30. kolovoza 2020. na 39. Kazali&scaron;nim/Pozori&scaron;nim igrama u Jajcu, a 27. rujna na 17. Međunarodnom festivalu komedije &ldquo;Mostarska liska&rdquo;. Ista predstava će u listopadu ove godine biti izvedena na 30. Marulićevim danima u Splitu. HNK Mostar nastupit će s predstavom &bdquo;O ljubavi&ldquo; na Fringe festivalu u Edinbourghu, ali jo&scaron; nije poznat datum održavanja ovoga prestižnog i najvećeg svjetskog umjetničkog festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U koprodukciji sa SARTR-om, u rujnu započinje i rad na predstavi &bdquo;Anđeo uni&scaron;tenja&ldquo;, po tekstu Elfriede Jelinek i u režiji austrijske redateljice Sabine Mitterecker.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;I jubilarna, 25. sezona pokazala je da smo i hrvatsko i mostarsko i bosanskohercegovačko kazali&scaron;te. Nadam se kako će sezone koje slijede pokazati da se s pravom možemo smatrati i europskim kazali&scaron;tem&ldquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-18-hnkmostar-sez2019-2020.jpgNovoimenovani biskup Palić predvodi misno slavlje na Ilindan u Stocuhttp://grude.com/clanak/?i=206092206092Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-palic-petar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan općine i patron župe Stolac obilježit će se i ove godine na blagdan svetog Ilije Proroka, uz skraćeni program i poštivanje svih epidemioloških preporuka.<p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nje svečano misno slavlje održat će se u ponedjeljak, 20. srpnja u 11 sati u dvori&scaron;tu župne crkve sv. Ilije Proroka u Stocu, koje će predvoditi novoimenovani biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. Uoči mise, u 10 sati, bit će položeni vijenci kod spomen obilježja poginulim braniteljima HVO-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine Općina Stolac u suradnji s Crkvom priprema bogat vjerski, kulturni i zabavni program kako bi na odgovarajući način obilježila taj dan, međutim ove godine zbog situacije s koronavirusom, program obilježavanja neće biti kao dosada&scaron;njih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu s trenutnom situacijom i preporukama Stožera, neće biti održana svečana sjednica Općinskoga vijeća Stolac, kao ni dodjela javnih priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama. Iz istog se razloga ne održavaju ni planirani kulturni sadržaji kojih je prethodnih godina u gradu na Bregavi bilo pregr&scaron;t, objavila je Općina Stolac.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-palic-petar.jpgVidjelica Marija: 'Ma kakav smak svijeta? Bog nam u ovom dobu daje novu šansuhttp://grude.com/clanak/?i=185965185965Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jul 2020 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-07-vidjelica-marija-2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župljani Međugorja, među njima i novinar Večernjaka, nazočili su ukazanju Blažene Djevice Marije vidjelici Mariji Pavlović Lunetti prošlog petka i subote, sudjelujući u molitvi na jedinstvenom događaju u svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdje nas je Gospa Kraljica sve promatrala. Rekla nam je da molimo i sve nas je blagoslovila - rekla je nakon ukazanja Marija Pavlović Lunetti nazočnim župljanima i hodočasnicima te autoru ovih redaka koji je jedini fotografirao ukazanje. S obzirom na to da su svi zabrinuti u doba pandemije koronavirusa, vidjelica nas je ohrabrila: - Krunica je spas od korone &ndash; kazala je. Zbog zatvaranja granica nije bilo hodočasnika iz cijelog svijeta. Međutim, molitveno ozračje s ljudima iz Međugorja vladalo je u njezinoj obiteljskoj kapelici u Bijakovićima u župi Međugorje.<br /><br /></p> <p>- Dođite opet - s velikim osmijehom kazala je na kraju vidjelica Marija&nbsp;i uputila se na večernju svetu misu koja se slavila na vanjskom oltaru u 19 sati. Tako smo i učinili, a sutradan smo, u želji da doznamo &scaron;to Marija osjeća te kako tumači ovaj fenomen i dana&scaron;nje vrijeme, oti&scaron;li u Bijakoviće, boravili u njezinoj obiteljskoj kapelici, razgovarali i nazočili ukazanju. Od svećenika bio je Talijan Antonio Cotelemo iz zajednice Novi horizonti, koji je molio i jedan dio krunice.<br /><br /></p> <p><strong>Molitva i krunica<br /><br /></strong></p> <p>Ukazanje se dogodilo u 18.40 u obiteljskoj kapelici.<br /><br /></p> <p>- Navikla sam na svakodnevne susrete s Gospom. Stalno te Gospine poruke promi&scaron;ljam u glavi, pa tako i sada - kazala nam je Marija Pavlović Lunetti. Najprije su se molila Radosna otajstva krunice, a nakon toga i Žalosna. Molio je i talijanski svećenik, a ukazanje se dogodilo kada su nazočni počeli moliti &ldquo;Slava Ocu&rdquo;. Tada je molitva prestala. Vidjelica Marija podignula je glavu. Usne su joj se micale, a mi je nismo ni&scaron;ta čuli. Samo se u prostoriji čuo tihi plač malog djeteta koje je u naručju držala majka. Ukazanje je trajalo ne&scaron;to vi&scaron;e od tri minute i onda je molitva nastavljena. Nakon ukazanja i molitve nastavljamo razgovarati. - Koja je najveća Gospina poruka? - upitao sam vidjelicu, na &scaron;to mi je kratko i jasno odgovorila: &ldquo;Obraćenje&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Razgovarali smo i o aktualnom vremenu. - Ja mogu samo nagađati da je riječ o novom trenutku i za Međugorje vezano uz međugorske poruke i koronavirus. Neki me pitaju hoće li biti smak svijeta i je li ovo smak svijeta. Odgovaram: &ldquo;Ma, kakav smak svijeta!&rdquo; Bog nam daje novu priliku i mogućnost da otvorimo svoje srce Njemu - nagla&scaron;ava vidjelica Marija.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Pod snažnim dojmom krenuli smo u &scaron;etnju Međugorjem. Marija Pavlovićm Lunetti je neobično obična žena, supruga i majka četvero djece. Prisjećajući se, sada sam svjestan da Marija nije reagirala na plač djeteta ni na blic na&scaron;eg fotoaparata tijekom ukazanja. Vidjelica Marija rođena je u Bijakovićima u župi Međugorje 1. travnja 1965. godine. Gospa joj je do sada povjerila devet tajni. Očekuje jo&scaron; jednu. I dandanas ima svakodnevna ukazanja. Molitvena nakana zadana od Gospe joj je molitva za redovnike i redovnice i za du&scaron;e u čistili&scaron;tu. Nakon ukazanja Marija nam je rekla i da se od ovog ponedjeljka od 5 sati moli krunica na Podbrdu za svećenička zvanja u međugorskoj župi. U obiteljskoj kapelici vidjelice Marije u oltar je urezana riječ &ldquo;mir&rdquo;, a na zidu stoji umjetnička slika pokojnog fra Slavka Barbarića.<br /><br /></p> <p><strong>Međugorje nada mnogima<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;Mir, mir i samo mir. Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a i među ljudima&rdquo;, Gospine su riječi. Prvog tjedna vidiocima je kazala: &ldquo;Ja sam Kraljica Mira&rdquo;. I od tada usmenom predajom Gospino Međugorje postaje jedno od najvećih kr&scaron;ćanskih mjesta mira i molitve u svijetu. Već trideset i devet godina od prvih vijesti o ukazanju na Podbrdu u Bijakovićima. Od toga 24. lipnja 1981. godine ova hercegovačka župa Međugorje s tek nekoliko tisuća stanovnika ucrtana je na mnoge svjetske karte. Milijuni hodočasnika pohrlili su u kamenjar, na brežuljak za kojeg bi materijalisti rekli da je bezvrijedan jer, osim &scaron;ipražja, &scaron;krte zemlje i stijene pržene suncem, ne nudi previ&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Međugorje je, međutim, mnogima ponudilo nadu. Tražeći rje&scaron;enja u nagomilanim problemima, u crkvu svetog Jakova, na Podbrdo ili na brdo Križevac, tri glavne točke međugorske župe, pohrlili su ljudi svih boja kože, od običnih radnika do hollywoodskih zvijezda. Milijardama izrečenih molitvi na svim svjetskim jezicima tražili su duhovno utoči&scaron;te, vapili za ozdravljenjem ili jednostavno čeznuli za mirom. A, rade to i danas, jer snaga Međugorja ne blijedi.<br /><br /></p> <p>Hodočasnici u Međugorju stvaraju sliku svjetskog sredi&scaron;ta, &scaron;ire toleranciju, svojim pona&scaron;anjem pozivaju na jednakost svih rasa i naroda, &scaron;ire pozitivne vibracije. Znajući za povijest BiH, za stradanja u&nbsp;ratu devedesetih godina pro&scaron;log stoljeća, mnogi će se zapitati i je li Gospin poziv na mir 1981. godine bila najava krvavog rata na ovim prostorima. No, i to je samo jedan od misterija Međugorja, u čijem je zajedničkom nazivniku opet molitva, a ne&nbsp;&scaron;pekulacija ili nagađanje.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/vecernjakov-novinar-na-gospinu-ukazanju-vidjelici-mariji-usne-su-joj-se-micale-nije-reagirala-na-blic-ni-plac-1415215" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-07-vidjelica-marija-2020.jpegFOTOGALERIJA: Bile prepune naroda! Nakon svete mise brojni puk ostao na zajedničkom druženjuhttp://grude.com/clanak/?i=185954185954Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jul 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-06-bile2020_9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od 800 godina, neprekidno i za vrijeme turskog zuluma, na Misištu, jednom od najstarijih svetišta u Hercegovini služi se sveta misa.<p>&nbsp;</p> <p>Ni u vremenu turskog zuluma ona nije prekidana, a osnaženi vjerom vjernici su dolazili tu i pouzdavali se u Gospodina da će ih sačuvati od svih nepravdi i zala. I sačuvani su jer je njihov narod opstao na tisućljetnim ognji&scaron;tima, unatoč svim pote&scaron;koćama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le nedjelje Bile bijaju ispunjene narodom kojeg blagoslovi fra Luka Marić, a nadahnuto je propovijedao fra Bonifacije Barbarić. Proku&scaron;ani propovijednik zanosno je, jednako snažno kao nekoć, navije&scaron;tao Kristovu riječ, nazočnima pitko i jezgrovito predstavio Isusov život i Njegovu muku koje smo pozvani prisjećati se i slaviti je kako bismo skupa s Njim u&scaron;li u Kraljevstvo Nebesko, onoga dana kada nas Gospodin pozove. Pozvao je vjernike da unatoč svim pote&scaron;koćama ne malaksaju na svome životnom putu nego da hrabro idu putem kojim ih Gospodin poziva ići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nedostajalo ni smijeha na Bilama, a posebno je pozitivno iznenađen bio fra Mile Vla&scaron;ić jer vjernike ni korona, ni izbori, ni koje&scaron;ta drugo nisu odvojili od Bila i od proslave svete mise. Fra Andrija Nikić uz povijesne podatke obja&scaron;njavao je snagu Bila, a fra Stanko Pavlović obi&scaron;ao je skoro svakog vjernika pojedinačno dajući mu duhovnu okrijepu i lijepu riječ, kako samo on zna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijepodne, nakon zajedničkog objeda u&scaron;lo se u Misi&scaron;te, a pojedinci i skupine iz cijele Hercegovine nastupili su pjesmom, plesom, dosjetkama i &scaron;alama, a fra Mile je uspje&scaron;no ravnao cijelom tom zanimljivom družinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponad Misi&scaron;ta bili su povezani konji na kojima su dojahali konjanici, a mnogi su zaželjeli popeti se na konje, osobito oni najmlađi pa su im želje ispunjavanje tijekom čitavog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bacalo se i kamena s ramena, igrale su se i druge tradicionalne igre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod spomenika Brotnjaka bija&scaron;e i barilo vina, bija&scaron;e i smokava i drugih ukusnih namirnica iz Brotnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio je to jedan prelijep dan, duhovno, kulturno, socijalno pa i razonodno proživljen - slažu se nazočni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20201.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20203.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20204.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202017a.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-06-bile2020_9.jpgObilježen Divin dan na Kedžari u Vran planinihttp://grude.com/clanak/?i=185945185945Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-diva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Kedžari je u nedjelju 5. srpnja 2020. proslavljen Divin dan.<p>&nbsp;</p> <p>Misu u 11 sati predvodio je fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruku Dive Grabovčeve pročitala je Nada Kre&scaron;o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje svojim pjevanjem, uveličala je klapa Grga iz Posu&scaron;ja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-diva.jpgHNK Mostar: Večeras od 20 sati uživajte u online izvedbi Kraljevahttp://grude.com/clanak/?i=185916185916Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-hnkmostar-vukoja-matovic-lemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravo premijernom izvedbom ove predstave, HNK Mostar je 22. rujna 2019. počeo obilježavanje 25. godišnjice osnutka.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kraljevo&ldquo; Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, rađeno u režiji Ivana Lea Leme i po Krležinom tekstu, bit će online izvedeno na ovogodi&scaron;njem Devetom festivalu &bdquo;Miroslav Krleža&ldquo;, a izvedba će se moći pratiti danas u 20 sati na YouTube kanalu HNK Mostar <a title="HNK Mostar" href="https://youtu.be/we3BCcyD6pY" target="_blank">https://youtu.be/we3BCcyD6pY</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo premijernom izvedbom ove predstave, HNK Mostar je 22. rujna 2019. počeo obilježavanje 25. godi&scaron;njice osnutka. &bdquo;Budući da se radi o jednom od scenski najzahtjevnijih komada Miroslava Krleže te imajući u vidu (malo)brojnost na&scaron;ega dramskog ansambla, kao i prostorno-tehnička ograničenja, bio je to za nas veliki kreativni i produkcijski izazov&ldquo;, kazao je ravnatelj ove kazali&scaron;ne kuće Ivan Vukoja te dodao: &bdquo;Činjenica da smo uvr&scaron;teni u glavni program 9. festivala 'Miroslav Krleža', svjedoči nam da smo uspje&scaron;no odgovorili kako na kreativni tako i na produkcijski izazov uprizorenja drame koja je na svoju praizvedbu čekala punih 40 godina. Hvala Goranu Matoviću, ravnatelju Festivala, ne samo na uvr&scaron;tavanju u festivalski program, nego i na odu&scaron;evljenju nakon odgledane predstave te ogromnom trudu i namjeri da se predstava odigra na Markovu trgu u Zagrebu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Festivala Miroslava Krleže Goran Matović odmah nakon pogledane predstave u betonskom podrumu HNK gdje je formirana nova scena prigodnog naziva &bdquo;H-alter scena&ldquo;, poželio ju je postaviti na Markov trg, između Vlade, Sabora i Markove crkve, a, kako kaže, prijedlog su sa simpatijama primili redatelj Lemo i ravnatelj Vukoja. &ldquo;Međutim, zbog svih poznatih nepogoda koje su nas zadesile, nažalost nismo mogli realizirati gostovanje na način kako smo zamislili, ali smo se spojili s HNK Mostar. Festival Miroslav Krleža u svom redovitom repertoaru ima predstavu 'Kraljevo' koja se u realnom vremenu igra u Mostaru, a preko video-linka Teatra poezije i Festivala 'Miroslav Krleža' svi je zainteresirani mogu gledati na YouTube kanalu&ldquo; kazao je Matović te dodao: &bdquo;Ova predstava ima ne&scaron;to &scaron;to je avangardno, posebno, naprosto prati i čita duh Miroslava Krleže&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave Ivan Leo Lemo prati ovaj festival od njegovog početka te je izuzetno poča&scaron;ćen &scaron;to &bdquo;Kraljevo&ldquo; gostuje na njemu. &bdquo;Ove godine su tu i Ecijina 'Bobočka' i na&scaron;e 'Kraljevo' HNK Mostar. Osobito mi je drago da uz veterane HNK Mostar Jelenu Kordić Kuret i Roberta Pehara, u predstavi igraju i polaznici Dramskog studija mladih. Slavimo Krležu! 7. srpnja njegov je rođendan. Uvijek je dobro okupiti se oko njegove misli, riječi, djela i neviđenog utjecaja na hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu općenito&ldquo;, zaključuje Lemo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-hnkmostar-vukoja-matovic-lemo.jpgGlumac iz filma Pasija: Svu svoju patnju sam ponudio Isusu i Mariji, na kraju je sve između vas i Bogahttp://grude.com/clanak/?i=185901185901Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glumac Jim Caviezel svjedoči o tome koliko je Blažena Djevica Marija zaslužna za njegov uspjeh.<p>&nbsp;</p> <p>Jim Caviezel, zvijezda filma Pasija, odao je počast Djevici Mariji i naveo da je njezino posredovanje i zagovor zaslužni za njegov glumački uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je održao u Amsterdamu na događaju &ldquo;Euharistijski sveti sat za mir u svijetu pomoću Majke svih naroda&rdquo; (eng. Eucharistic Holy Hour for World Peace Through the Mother of All Peoples). Caviezel je opisao kako je na intervju s holivudskim redateljem Terencom Mallickom donio obiteljsku krunicu. Želeći dati krunicu ženi koja ga je pozdravila na ulaznim vratima, Caviezel je otkrio da je upravo tog dana molila za novu krunicu te da je ona Mallickova supruga. On vjeruje da je za taj slučaj zaslužno Marijino posredovanje te da je zahvaljujući tome dobio ulogu u Malickovom Oscarom nagrađenom filmu Tanka crvena linija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je 2000. godine glumio u filmu Grof Monte Cristo nije bio siguran može li nastaviti sa snimanjem, no Caviezel je osjetio posredovanje Djevice Marije kada mu je redatelj pokazao fresku Bezgre&scaron;nog začeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za mene je to bio znak&rdquo;, rekao je. &ldquo;Ponosan sam &scaron;to mogu reći da sam dijelio scenu s Majkom Božjom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnevjerojatniji slučaj posredovanja bio je kada ga je nazvao Mel Gibson jer je želio da glavni glumac njegova filma Pasija ima 33 godine i inicijale J.C. (Jesus Christ).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radi li se o slučajnosti?&rdquo;, glumac je upitao publiku, &ldquo;Mislim da ne.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije snimanja Pasije, Caviezel je posjetio Međugorje te je posvetio svoj život i svoju karijeru Blaženoj Djevici Mariji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Snimanje Pasije jo&scaron; me vi&scaron;e približilo Djevici Mariji&rdquo;, rekao je publici u Amsterdamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&Scaron;to vi&scaron;e prolazite kroz Isusovu muku, dame i gospodo, vi&scaron;e razumijete Marijino suosjećanje. Povezanost između Marije i njezina sina&hellip; Koja to majka ne pati kada njezino dijete pati?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caviezel je pretrpio velike muke tijekom snimanja Pasije, prvog je dana i&scaron;ča&scaron;io rame, nakon toga je zadobio hipotermiju dok je visio s križa, prste su mu spalili radijatori kojima su poku&scaron;ali ublažiti hladnoću, a zatim ga je pogodila munja te je podvrgnut operaciji na otvorenom srcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svu svoju patnju sam ponudio Isusu i Mariji u zamjenu za uspjeh filma koji je približio druge ljude Kristu&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caviezelovo viđenje Marije, kako u njegovu životu, tako i u sudjelovanju u Kristovoj patnji, navelo ga je da Mariju vidi kao &ldquo;duhovnu majku svih ljudi&rdquo; koja je toliko patila zajedno sa svojim božanskim sinom da se glumac nada da će joj biti dana titula &ldquo;Suotkupiteljice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Potrebna nam je istina u ovom kaotičnom, zbunjenom dobu. Istina je da je Marija suotkupiteljica i posrednica svih milosti i zagovarateljica cijelog čovječanstva.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ja se nadam i molim da će Papa ovu istinu proglasiti marijanskom dogmom tako da svaki čovjek zna da ima duhovnu majku koja ga voli i koja će ga dovesti do Isusa, istinskog Spasitelja.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac je govorio i o očajničkoj potrebi u svijetu da se postigne mir Isusa Krista u ovo vrijeme do sada neviđenog moralnog sloma, prirodnih katastrofa, čak i većih globalnih prijetnji kao &scaron;to su rat i terorizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o ubojstvima nerođene i rođene djece te trgovanju djecom u seksualne svrhe, Caviezel je zaključio da je &ldquo;moć Sotone vidljiva bez obzira na to gdje se nalazimo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje da će duhovni i svjetski mir doći &ldquo;onako kako je to bilo i na samom početku, kroz na&scaron;u majku, na&scaron;u posrednicu, na&scaron;u zagovarateljicu&rdquo;. Pozvao je publiku da vjeruje Fatiminom obećanju da će Marijino bezgre&scaron;no srce pobijediti te ih je potaknuo da mole krunicu i klanjaju se Kristu u euharistiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je zaključio podsjetiv&scaron;i publiku da svjetska slava nije ni&scaron;ta u usporedbi s time da su njihova imena upisana u &ldquo;Dvoranu slavnih&rdquo; u Raju, te da se ne bi trebali brinuti o tome kako će ih svijet prihvatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na kraju je sve između vas i Boga", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinali i teolozi jo&scaron; uvijek raspravljaju o tome treba li Djevica Marija biti opisana kao &ldquo;suotkupiteljica&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema portalu Zenit, pet kardinala pisalo je papi Benediktu XVI. 2008. godine tražeći od njega da to popularno uvjerenje proglasi dogmom.<br />Kardinal Aponte Mart&iacute;nez iz Puerto Rica izjavio je da vjeruje da je sada &ldquo;pravo vrijeme za papinsku definiciju odnosa Majke Isusa Krista s nama, njezinom zemaljskom djecom, u ulogama suotkupiteljice, posrednice i zagovarateljice.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svečano proglasiti Mariju duhovnom majkom svih ljudi znači i službeno priznati njezina zvanja, a time oživjeti duhovne i posredničke funkcije u Crkvi za novu evangelizaciju i za čovječanstvo u dana&scaron;njoj situaciji&rdquo;, nastavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u intervjuu s novinarom Peterom Seewaldom 2002.godine, kardinal Joseph Ratzinger, budući Papa, izrazio je svoje nedoumice glede naziva, objasniv&scaron;i da bi to zbunilo odnos Marije i njezina sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naziv &lsquo;suotkupiteljica&rsquo; se u prevelikoj mjeri udaljava od jezika Svetog pisma te stoga dovodi do nesporazuma&rdquo;, rekao je kardinal Ratzinger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve dolazi od Njega (Krista), kao &scaron;to pi&scaron;e u Poslanici Efežanima i Poslanici Kolo&scaron;anima. Marija je također zahvaljujući njemu ono &scaron;to jest&rdquo;, nastavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Riječ suotkupiteljica prikrila bi to podrijetlo. Ispravna namjera se tako izražava na pogre&scaron;an način.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Prevela Erika Radovic/Medjugorje-info.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-pasija.jpgPomoćni biskup Marko Semren: Mudar i dobar čovjek u teškim vremenimahttp://grude.com/clanak/?i=185887185887Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-03-marko-semren.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mons. dr. Marko Semren zaredio je ovih dana u Mostaru, u Franjevačkoj crkvi, četvoricu novih franjevaca, na ponos cijele Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Mnoge je zanimalo tko je svećenik koji je do&scaron;ao u Hercegovinu, zarediti franjevce, među kojima je i jedan iz stoljetne, franjevačke župe Grude koja unatoč izazovnim vremenima uspje&scaron;no odolijeva svim progonima i napadima opasnih struktura pod čijim vodstvom je Hercegovina pretvorena u slučaj, a mnogi njeni žitelji su je napustili upravo zbog takvih kojima je dobro u vremenu "ratova i nemira" koje su s ciljem zakuhali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stranicama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine stoji biografija mons. dr. Marka Semrena, pomoćnog biskupa Banjolučkog, a za kojeg njegovi prijatelji svećenici rado koriste izreku "Tiha voda, brege dere", aludirajući na njegovu skromnost, poniznost, mudrost i druge vrline koje ga krase. Opisuju ga kao čovjeka koji u ti&scaron;ini rje&scaron;ava probleme i trudi se biti na strani pravde i istine, ne one koju je netko nametnuo, nego one koja se ba&scaron;tini od davnina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je njegova biografija sa stranica Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine:</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je 15. srpnja 2010. člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marka Semrena te aktualnog docenta Franjevačke teologije u Sarajevu i gvardijana Franjevačkog samostana Gorica/Livno pomoćnim biskupom banjolučkim dodjeljujući mu naslovnu biskupiju Abaradira. Za biskupa je zaređen u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure 18. rujna 2010.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ovu odluku Svetog Oca objavio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup mons. Alessandro D'Errico na kraju redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH te svečanog misnog slavlja u banjolučkoj katedrali, 15. srpnja na svetkovina sv. Bonaventure, za&scaron;titnika banjolučke biskupije i katedrale.<br /> &bdquo;Zasigurno biskupsko imenovanje fra Marka važan je događaj ne samo za Banja Luku, nego i za Crkvu u Bosni i Hercegovini. Važan je za biskupiju i za mons. Komaricu, iz poznatih motiva. Ali važan je također i za Biskupsku konferenciju, koja će imati novog člana; i &scaron;to vi&scaron;e redovničkog člana, kao znak priznanja za ulogu koju su redovnici &ndash; a posebno franjevci &ndash; imali i imaju u životu Crkve u Bosni i Hercegovini. Osim toga, ovo imenovanje je važno također i za sve redovnike i redovnice u Zemlji. Prisjetit ćete se da sam često spominjao po&scaron;tovanje, zahvalnost i priznanje Svete Stolice glede pastoralne revnosti i primjera koji nam oni daju, skrbeći za tolike odgovornosti povjerene redovnicima i redovnicama u Crkvi.&ldquo;, kazao je apostolski nuncij D'Errico zaželjev&scaron;i da i fra Marko zasja &ndash; u Banjalučkoj biskupiji i univerzalnoj Crkvi &ndash; u mudrosti i razboritosti, odanosti službi i ljubavi prema jednoj Kristovoj Crkvi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Fra Marko Semren rođen je 9. travnja 1954. godine u župi Bila kraj Livna u Banjolučkoj biskupiji. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Biloj (1961.-1964.), Guberu (1965.-1966.) i Livnu (1966.-1969.), Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1969.-1973.), novicijat na Humcu/Ljubu&scaron;ki (1973.-1974.), filozofsko-teolo&scaron;ki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975.-1981.). Vojsku je služio u onda&scaron;njoj JNA (1974.-1975.) u Danilovgradu, u Crnoj Gori.<br /> Nakon položenih svečanih zavjeta 13. travnja 1980. godine zaređen je za svećenika 29. lipnja 1981. godine Nakon toga studirao je na Papinskom Sveučili&scaron;tu Antonianum u Rimu gdje je magistrirao 1985. godine, a potom i doktorirao 1986. godine iz područja franjevačke duhovnosti na temu &bdquo;Il Francescanismo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina (fino al 1517)&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Službe i dužnosti koje je obna&scaron;ao:<br /> - Kapelan u Docu (1981.&ndash;1982.);<br /> - Profesor na Franjevačkoj teologiji od 1985. godine do danas;<br /> - Drugi me&scaron;tar bogoslova (1985.&ndash;1988.);<br /> - Prvi me&scaron;tar novaka u novicijatu na Bistriku/Sarajevo (1988.&ndash;1992.) i u Monopoliu (1992.&ndash;1994.);<br /> - Drugi me&scaron;tar novaka u Monopoliu (1994.&ndash;1995.) i u Belmonetu (1995.&ndash;1997.);<br /> - Prvi me&scaron;tar bogoslova u Neđarićima/Sarajevo (1997.&ndash;2000.);<br /> - Vikar na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (2001.);<br /> - Župnik i dekan u Livnu (2001.&ndash;2003.);<br /> - Drugi me&scaron;tar novaka u Livnu i ekonom u samostanu Gorica (2003.&ndash;2006.);<br /> - Duhovnik bogoslova u Neđarićima/Sarajevo (2006.&ndash;2009.);<br /> - Gvardijan Franjevačkog samostana Gorica/Livno od 2009. do danas.<br /> Obna&scaron;ao je također i druge dužnosti: provincijski definitor (1997.&ndash;2000.), tajnik generalnog vizitatora (1998.), generalni vizitator za Franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu (Republika Hrvatska) (2001./2002.), član Odbora za dolazak Svetog Oca u Banja Luku (2002.), član je Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života Biskupske konferencije BiH sve do 2009. godine, član različitih međuprovincijskih franjevačkih odgojnih povjerenstava, tajnik za odgoj i obrazovanje pri Južnoslavenskoj konferenciji provincijala na razini Reda (1996.&ndash; 2001.).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dobro poznaje talijanski jezik, a služi se njemačkim i &scaron;panjolskim.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Objavio je nekoliko knjiga znanstvenog i pučkog sadržaja te nekoliko članaka u crkvenim časopisima, posebno franjevačkim, zanimajući se posebno za franjevačku prisutnost u Bosni. Sudjelovao je na mnogim simpozijima i kongresima franjevačke formacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-03-marko-semren.jpgArhitektura Mostara na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185858185858Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jul 2020 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-01-hpmostar-arakarhitektura2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Arhitektura 2020.“ s motivima ornamenata na prozorima Vile Fessler (Rektorat Sveučilišta u Mostaru) i Gimnazije Mostar. <p><br />Dolaskom austro-ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Mostar doživljava urbanistički razvoj. Pojavljuju se prvi profesionalni graditelji koji sa sobom donose znanje iz razvijenih europskih gradova. Stvaraju novu urbanu strukturu i čine Mostar gradom koji ne zaostaje za ostalim srednjoeuropskim gradovima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1897. sagrađen je Rondo, danas Trg hrvatskih velikana, prometno sredi&scaron;te grada iz kojega se nastavlja 6 ulica koje se kao zrake &scaron;ire iz kružne povr&scaron;ine trga. U jednoj od njih, nazvanoj &Scaron;tefanijino &scaron;etali&scaron;te(Stephanie Alee), iste godine građevinski poduzetnik Eduard Fessler izgradio je vilu u neobaroknom stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-01-20-07-01-hpmostar-300dpigimnazija.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova jednokatna vila bogata je dekorativnim elementima, a njena dopadljiva arhitektonska cjelina odlično se uklopila u tada novouređeni trg. Danas se u njoj nalazi sjedi&scaron;te Rektorata Sveučili&scaron;ta u Mostaru. U istoj ulici izgrađena je i zgrada dana&scaron;nje Gimnazije Mostar koja se smatra najreprezentativnijom javnom građevinom sagrađenom u Mostaru tijekom austrougarske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tlocrtnoj osnovi zgrada je trodijelne kompozicije, a izgrađena je uz po&scaron;tivanje svih tada&scaron;njih europskih standarda u gradnji. Posebno je upečatljiva slikovita dekoracija pročelja u neomaurskom stilu. Gimnazija je građena od 1897. do 1902. prema projektu arhitekta Franza Blažeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-01-20-07-01-hpmostar-300dpivilafessler2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. srpnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-01-hpmostar-arakarhitektura2020.jpgFOTO: Biskup Marko Semren zaredio fra Lovru Šimića u Franjevačkoj crkvi u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=185852185852Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvoro đakona zaređeno je u utorak u Franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru. Zaredili su se đakoni Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, fra Zlatko Ćorić, fra Renato Galić, fra Stipe Rotim i fra Lovre Šimić.<p>&nbsp;</p> <p>Zareditelj je bio pomoćni biskup banjolučki, mons. Marko Semren. </p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpgRaširi krila, anđele! Preminuo je prvi sit-down komičar iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=185840185840Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-jasmin-dzemidzic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu je iznenada preminuo prvi sit-down komičar u BiH i zemljama okruženja i borac za prava osoba sa invaliditetom Jasmin Džemiđić.<p>&nbsp;</p> <p>Novinarka i redateljica Lejla Zvizdić podijelila je tužnu vijest o smrti Džemiđića putem svog Facebook profila napisav&scaron;i: &ldquo;Anđele, ra&scaron;iri krila u nekom boljem svijetu. Vidimo se gore na novoj predstavi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je s dječijom paralizom, ali to ga nije spriječilo da ostvari svoje snove. Sve &scaron;to mu se događalo okretao je na smijeh, dok je iz životnih situacija koje mu nisu bile smije&scaron;ne poku&scaron;avao izvući pouku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih godina njegovo zdravstveno stanje znatno se pogor&scaron;alo zbog čega su mu amputirane obje noge, a imao je problema i s bubrezima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je kandidat za Večernjakov pečat u kategoriji Ponos BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-jasmin-dzemidzic.jpgBirajte najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji! Evo tko su kandidatkinjehttp://grude.com/clanak/?i=185837185837Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-2020-najljepsa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedma revija i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske održati će se 10. srpnja<p>&nbsp;</p> <p>Kako djevojke ne mogu putovati zbog epidemije virusa COVID-19, ovogodi&scaron;nja Revija i izbor održat će se uživo online 10. srpnja 2020. godine s početkom u 20:00 sati na YouTube kanalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za najljep&scaron;u Hrvaticu možete glasovati na sljedećem linku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://1.shortstack.com/Jq7NHL?fbclid=IwAR1lQ0DVj1rT_pGBPN1e_3qU21Gjmkk8y-pIBfraiNl9fcE9sIBUGu6qjlU">Izbor najljep&scaron;e Hrvatice u narodnoj no&scaron;nji</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-2020-najljepsa.jpgHNK MOSTAR - Lokalni umjetnici priznati u širim okvirima angažirani na novoj predstavihttp://grude.com/clanak/?i=185790185790Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-26-hnkmostar-dala-andrijan-marin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova predstava ''Spremni'' premijerno je izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u četvrtak, 25. lipnja 2020. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o prvoj predstavi u Bosni i Hercegovini čija je priprema započela i premijera održana u doba korona krize. Nastala je po tekstu Kristine Gavran, a pod režijskom palicom Jelene Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju, glazbu i vizualno oblikovanje plakata i promotivnih materijala potpisuju tri Mostarca, Dalibor Nikolić, Andrijan Zovko i Marin Musa, umjetnici priznati u &scaron;irim okvirima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati mostarski umjetnik, voditelj Umjetničke galerije Kraljice Katarine, akademski kipar svojstvena i originalna stila Dalibor Nikolić, kaže kako suradnja s HNK Mostar za njega predstavlja izuzetno afirmativan profesionalni izazov. &bdquo;U mom dosada&scaron;njem opusu rada, primarni predmet interesa bile su umjetničke instalacije. Kroz ovu suradnju, moje prostorne artikulacije dobile su svoju svrhovitost sukladno potrebama uprizorenja i funkcija u sklopu kazali&scaron;nog komada.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalio je ravnatelju Ivani Vukoji i redateljici Jeleni Kordić Kuret na ukazanom povjerenju te istaknuo kako &bdquo;ansambl HNK Mostar odi&scaron;e profesionalno&scaron;ću, ali i ljudskom toplinom, &scaron;to okolnosti suradnje čini nadasve inspirativnim.&ldquo; Kao glavno pitanje koje predstava &bdquo;Spremni&ldquo; problematizira izdvojio je &bdquo;koliko zapravo kreiramo svoju stvarnost na individualnoj razini, a koliko je pak ta stvarnost oblikovana okolnostima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbenik, producent i kompozitor Andrijan Zovko, inače jedan od pionira eksperimentalne i elektroničke glazbe na ovim prostorima koji je svirao na mnogim europskim pozornicama, zadovoljan je slobodom koja mu je prepu&scaron;tena. &ldquo;Svaka nova predstava je izazov. Proces je bio donekle kaotičan, jer je te&scaron;ko napraviti distancu unutar njega i stvoriti zvučnu podlogu predstave držeći se &scaron;to dalje od &lsquo;marketing patetike&rsquo;, s obzirom da si i sam dio &lsquo;masovne izolacije&rsquo;. Sve ono &scaron;to me opsjedalo u procesu stvaranja glazbe za ovu predstavu moralo se kanalizirati na za mene prihvatljiv način. Vjerujem kako smo na kraju postavili respektabilan &lsquo;post-izolacijski&rsquo; komad koji govori o zlokobnim vremenima i&scaron;čekivanja, kada smo svi spremni za ne&scaron;to&rdquo;, kaže Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grafički dizajner Marin Musa, čiji je rad prepoznat i na globalnoj razini činjenicom da je prije 15 godina uvr&scaron;ten u prestižno izdanje američke izdavačke kuće Apress &ldquo;New Masters of Photoshop&rdquo;, istaknuo je kako je &ldquo;izazov raditi projekte u kulturi, posebno u ovoj na&scaron;oj, razapetoj između vlastitih kapaciteta i potencijala s jedne te trenutnog (trajnog?) stanja u dru&scaron;tvu gdje je sve važnije i vrjednije od higijene vlastitog duha&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nakon nekoliko odrađenih projekata s vodstvom HNK Mostar (dizajn plakata za predstavu &lsquo;Brat magarac&rsquo;, dizajn monografije u povodu 25 godina HNK Mostar), ponovno se javila prilika za suradnju, ovaj put na predstavi &lsquo;Spremni&rsquo; gdje smo upravo u fazi zavr&scaron;avanja dizajna plakata i promotivnih materijala&rdquo;, kaže Musa, koji se &ldquo;ponovno uvjerio u istu stvar, koliko su veliki ti isti kapaciteti i potencijali, a koliko su malo iskori&scaron;teni i koliko su na&scaron;i ljudi sposobni uraditi &lsquo;svjetske&rsquo; projekte, a koliko &lsquo;mi&rsquo; zapravo to malo vidimo i cijenimo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprizne izvedbe predstave "Spremni" planirane su u petak (26.6.) i subotu (27.7.), a ulaznice su već rasprodane jer je zbog mjera i preporuka nadležnih tijela u vezi s korona krizom broj mjesta ograničen na 25. Svi oni koji nisu uspjeli doći do ulaznice za prvu i drugu reprizu, priliku za to imaju u četvrtak (2.7.), petak (3.7.), srijedu (8.7) i četvrtak (9.7.).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-26-hnkmostar-dala-andrijan-marin.jpgKARDINAL PULJIĆ DOLAZI NA KOČERIN!http://grude.com/clanak/?i=185762185762Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 11:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Kočerinu se svečano slave apostolski prvaci sv. Petar i Pavao. Vjernici će se za taj blagdan pripremati Trodnevnicom koja počinje u petak 26. lipnja. <p>&nbsp;</p> <p>Program će počinjati krunicom i mogućno&scaron;ću za ispovijed u 17.30 sati, te Svetom misom u 18 sati. Prvu večer misno slavlje predvodi fra Mladen Rozić, župnik u Bukovici. Drugu večer (subota) misu predvodi dr. fra Iko Skoko, provincijski vikar. Tu večer gosti su franjevački postulanti. Misu Uočnicu u nedjelju 28. lipnja, kad je i blagoslov djece, predvodit će vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Na blagdan svetih Petra i Pavla u ponedjeljak 29. lipnja misna slavlja u 8 i 11 sati predvodi dr. fra Mladen Parlov, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg39 GODINA MEĐUGORJE ŽIVI: GOSPA NAS JE IZABRALA JER JE NEĆEMO ZANIJEKATIhttp://grude.com/clanak/?i=185755185755Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-25-medjugorje39_2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje danas proslavlja 39. obljetnicu Gospina ukazanja. Svete Mise na hrvatskom jeziku su u 6, 7, 8, 9 i 11,00 sati, a središnja svečana sveta misa služit će se u 19 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesmom &bdquo;Do&scaron;li smo ti Majko draga&hellip;&ldquo; započelo je svečano misno slavlje na uočnicu kojega je na vanjskom oltaru međugorske crkve sv. Jakova predslavio fra Danko Perutina, mostarski gvardijan, u koncelebraciji fra Mire &Scaron;ege i fra Marinka &Scaron;akote i jo&scaron; desetak svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Danko se u vrlo nadahnutoj propovijedi vratio na same početke ukazanja podsjetiv&scaron;i kako je i te večeri 24. lipnja 1981. godine također bila srijeda i svetkovina Ivandana, i kako je taj dan zauvijek promijenio život ovog kraja i mnoge živote. A to isto i danas Gospa čini i želi činiti preko svakoga od nas, preko Njezine blizine koja se ovdje najvi&scaron;e osjeti &ndash; a &scaron;to svjedoče mnogobrojni hodočasnici koji dolaze u Međugorje već 39. godina &ndash; želi mijenjati na&scaron;a srca, želi nam reći kako Ona i Božji MIR imaju zadnju riječ u ovome svijetu u kojem se danas sije toliko puno straha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je vrlo snažno i hrabro podsjetio kako se ovdje u Međugorju Gospa prije svega predstavila kao KRALJICA MIRA i kako svako dodavanje bilo kojeg drugog epiteta može donijeti samo zbrku! Mir i pomirenje, kultura ljubavi i pra&scaron;tanja doista je ono &scaron;to danas najvi&scaron;e nedostaje svijetu, a Gospa nas to ovdje u Njezinoj &scaron;koli uči već godinama.<br /> &bdquo;Dragi župljani ovo je vrijeme zahvale Bogu jer i mi kao Elizabeta možemo reći &bdquo;Otkuda da meni dođe Majka na&scaron;ega Gospodina?&ldquo; Tako i mi možemo reći: ' Otkuda da je Gospa do&scaron;la nama, jer smo slabi i nejaki&hellip; Ali Gospa nas je izabrala jer smo jake vjere, jer smo spremni svjedočiti, jer je nećemo zanijekati&hellip; I stoga je velika uloga na&scaron;a ne samo za nas, nego i za cijeli svijet! &ndash; podsjetio je sve prisutne u zavr&scaron;noj riječi međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega, kao &scaron;to je običaj u devetnici ukazanja, Gospin hvalospjev &bdquo;Veliča&ldquo; predmolili su Marija Pavlović Lunetti i Ivan Dragičević.Nakon večernje svete Mise&nbsp;uslijedilo je zajedničko jednosatno klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom sakramentu, koje se nastavilo u ti&scaron;ini do 6&nbsp;sati ujutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-25-20-06-25-medjugorje39_1.png" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-25-medjugorje39_2.png