Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Divin dan na Kedžari 4. srpnjahttp://grude.com/clanak/?i=321370321370Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jun 2021 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-diva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove godine župa sv. Ilije Proroka iz Doljana poziva vjernike na hodočašće na Keždaru koje će biti održano 4. srpnja 2021. <p>&nbsp;</p> <p>Rijetki su Ramci, ali i oni iz susjednih krajeva koji nisu čuli za legendu o Divi Grabovčevoj i koji nisu čuli za Kedžaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od davnina se hodočastilo na njen grob, a zadnjih četrdesetak godina za hodoča&scaron;će na Divin grob izabrana je prva nedjelja po Petrovu i taj dan je dobio ime Divin dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine župa sv. Ilije Proroka iz Doljana poziva&nbsp;vjernike na hodoča&scaron;će&nbsp;na Keždaru koje će biti održano 4. srpnja 2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program obilježavanja Divinog dana započet će Misom Uočnicom 3. srpnja u 18:00 sati. Predvodi i propovijeda fra Andrija Jozić, ramski gvardijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. srpnja, svečanu sv. Misu u 11:00 h predvodit će i pod njom propovijedati biskup dr. Pero Sudar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano misno slavlje svojim pjevanjem uzveličat će Etno skupina "Čuvarice". Divin pozdrav govorit će Monika Džidžić, javlja <a href="https://www.rama-prozor.info/clanak/najava-divin-dan-kedzara-2021/67018?fbclid=IwAR3NP2kdpH-YB-JyeFeagmWMLjLyLiRmQP3GTs9NZP5_UBCl6oOWROG_i28" target="_blank">Rama-Prozor.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divin dan i Kedžara povod su i mjesto okupljanja brojnih hodočasnika iz Rame, hercegovačkih mjesta, susjednog Tomislavgrada, Livna, i drugih brojnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnjih godina veliki broj hodočasnika dolazi i iz Hrvatske - Splita, Makarske, Trilja, Sinja, Knina... ali i veliki broj iseljenih Ramaca koji sada žive u mnogim mjestima diljem Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dođite i vi na Keždaru i budite dio rijeke hodočasnika!''. poručuju organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-diva.jpgPočetkom idućeg tjedna na repertoaru ''Isus, Sin Čovječji''http://grude.com/clanak/?i=321347321347Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-19-hnkmostar-isus-sin-covjecji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru u ponedjeljak, 21. lipnja, i utorak, 22. lipnja, s početkom u 20 sati, bit će izvedena predstava ''Isus, Sin Čovječji''. Predstava je izuzetno dobro prihvaćena kod publike, a na samoj premijeri ganula je brojne kazališne djelatnike. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o iznimno rasko&scaron;noj scenskoj sintezi suvremenih vizualnih rje&scaron;enja i srednjovjekovnih prikazanja, živih prizora iz Isusovog života i živih obrada istih tema sa slika svjetskih poznatih autora od renesanse do 19. stoljeća (Caravaggio, Rubens, van Honthorst, Ciseri) te monologa pripovjednog stila i kratkih dijalo&scaron;kih dionica. Ona prati kronolo&scaron;ki Isusov život: od rođenja i djetinjstva, preko izbora apostola i početka javnog djelovanja do ulaska u Jeruzalem, Posljednje večere, Judine prodaje Isusa, suđenja pred Pilatom te konačnog razapinjanja na križ i uskrsnuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala po istoimenom djelu Halila Džubrana, libanonsko-američkog pjesnika, slikara i filozofa. Bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi&scaron;e ga je zanimala kr&scaron;ćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvarala&scaron;tvo. Redatelj predstave je Robert Pehar, &nbsp;a u predstavi igraju: &nbsp;Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić, Anja Kraljević, Iva &Scaron;imić, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo, Filip Lukenda, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović. Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramatur&scaron;ki obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.</p> <p><br />Cijena ulaznice iznosi 10 KM, s popustom za učenike, studente i umirovljenike 5 KM. Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere koje preuzimaju u prostorijama Studentskog zbora. Rezervacija ulaznica moguća je porukom preko Facebook ili Instagram stranice HNK Mostar, odnosno pozivom na broj 036/446 024.</p> <p><br /><br />Sve izvedbe će biti odigrane u skladu s mjerama i naredbama Kriznog stožera FBiH koje su na snazi. Broj mjesta je ograničen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-19-hnkmostar-isus-sin-covjecji.jpgPOVIJEST SE PONAVLJA: U pomoć su, baš kao i prije 500 godina, pritekli franjevci iz Kreševahttp://grude.com/clanak/?i=321294321294Grude.com - klik u svijetTue, 15 Jun 2021 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-15-kresevo-crkva.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojavila se i uskrsnula kao svjetlo i zvijezda sjajna na kraju mračnoga tunela, čija je tama trajala punih 300 godina. <p><br />Obasjala je hrvatski katolički vjernički puk sjeverne Hercegovine, čiji su vjerski prvaci u Konjicu zvjerski pogubljeni i bačeni u Neretvu, a njihov samostan i crkve spaljeni te razru&scaron;eni u velikome turskome progonu od 1521. do 1524, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p><strong>Nisu imali crkvu<br /><br /></strong></p> <p>Od tada katolici konjičkoga i jablaničkoga kraja nisu imali svoje crkve, svećenike ni u pravom smislu djelotvorne župne zajednice. Duhovnu skrb o njima vodili su franjevci iz samostana u Kre&scaron;evu. Istina, poku&scaron;avalo se organizirati vjerski život kroz kapelaniju, a u 17. st. i župu Neretvu, u kojoj je jedno vrijeme bilo 1600 katolika, no u Bečkome ratu gotovo da je posve nestala - 1737. bilo ih je samo 436. Kre&scaron;evski fratri su se i dalje o njima skrbili, životarilo se i vjerovalo u Božju providnost i bolje dane, a oni su do&scaron;li tek 1820., kada je u Klisu osnovana župa Podhum, sa sjedi&scaron;tem u istoimenom selu.<br /><br /></p> <p>U nedjelju, na blagdan nebeskoga za&scaron;titnika sv. Ante Padovanskog, župa Podhum, koja je u međuvremenu dobila naziv Podhum-Žitače, proslavila je 200. obljetnicu postojanja. Dva stoljeća izniman je jubilej, na to su jako ponosni župljani. Na slavlju se okupio razmjerno velik broj vjernika, većina iz ratnog progonstva. Obljetnicu su uveličali biskup kotorski u miru mons. Ilija Janjić predvodeći svečanu misu i fra Jozo Marinčić, provincijal Bosne Srebrene, koji je propovijedao. Izdana je kratka monografija &ldquo;200 godina župe sv. Ante Padovanskog Podhum-Žitače&rdquo;, upriličeno pučko veselje&hellip;<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to su dobili, prvo 1813. kapelaniju, a sedam godina poslije župu Podhum, fratri su sagradili crkvu i kuću, podignuli i Dom sv. Ante te 1882. otvorili pučku &scaron;kolu, prvu u tom kraju. Godine 1962. u mjestu Žitače sagrađena je nova crkva i župna kuća. Od tada župa ima naziv Podhum-Žitače. Župa je te&scaron;ko stradala u muslimansko-hrvatskom sukobu 1993. Živote su izgubila 84 župljanina, od kojih je 22 ubijeno u zločinu u Trusini. Od prijeratnih 1700 vjernika, danas ih je u župi tek 65. Razru&scaron;ene crkva i župna kuća obnovljene su. Župnik fra Ivica Karatović u proljeće 1994. bio je prvi svećenik koji je do&scaron;ao u župu i Klis. Povijest se ponovila: do&scaron;ao je iz samostana u Kre&scaron;evu, u pomoć su opet, kao i prije 500 godina, priskočili fratri iz Kre&scaron;eva. - Nisam imao ni crkvu ni kuću gdje bih živio ili sa svojim narodom molio. Moja subraća i fratri iz samostana Kre&scaron;evo bili su mi potpora, kao i fratri iz samostana Konjic, gdje smo živjeli kao da se znamo godinama. Fra Bono Krndelj i fra Ivan Bradvica. Te&scaron;koća je bilo, ali i radosti, molitve i vjere - govori župnik fra Ivica. Prognani župljani dolaze u svoj kraj nedjeljom na misu, a osobito na patron.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Treba biti hrabar<br /><br /></strong></p> <p>- Oni hrabri koji su ostali ili su se vratili, naslonjeni su na svoje svećenike. Treba biti hrabar i biti svoj na svome jer gdje god smo po&scaron;li, stranci smo i tuđi. Dođu nekad djeca ili unučad obići svoje ili za patron. Imamo kontakte i susrete sa župljanima po svijetu - kaže župnik. U 200-godi&scaron;njoj povijesti župa Podhum-Žitače iznjedrila je 26 svećenika, 16 franjevaca i 10 biskupijskih svećenika te 21 časnu sestru. &bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/povijest-se-ponovila-u-pomoc-su-bas-kao-i-prije-500-godina-pritekli-franjevci-iz-kreseva-1500801?fbclid=IwAR07Pjo7-nUhC7Eu9lNgT4-0ophOfwJhuWFGy1ryf4uFgHomVJhMAkgCQpY" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-15-kresevo-crkva.jpegPrvi dan devetnice Kraljici Mira u Međugorju: MOLITVAhttp://grude.com/clanak/?i=321287321287Grude.com - klik u svijetTue, 15 Jun 2021 12:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-03-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi je dan devetnice Kraljici Mira, pred 40. obljetnicu Gospinih ukazanja u Međugorju.<div id="articlepxfontsize1" style="height: auto !important;"> <p><br />U molitvi za svoje potrebe prisjetimo se i onih kojima je pomoć najpotrebnija, molimo se i za vidioce koji prolaze kroz brojne ku&scaron;nje i progonstva.</p> <p>Prvi dan devetnice prenosimo s portala <em>Medjugorje-info.<br /><br /></em></p> <p>1. MOLITVA KRALJICI MIRA<br />Majko Božja i majko na&scaron;a Marijo, Kraljice Mira!<br />Do&scaron;la si k nama da nas vodi&scaron; Bogu.<br />Isprosi nam od njega milost<br />da mu poput Tebe i mi mognemo ne samo reći:<br />&laquo;Neka mi bude po riječi Tvojoj!&raquo;,<br />nego to i ostvariti.<br />U Tvoje ruke stavljamo svoje ruke<br />Da nas kroz ove nevolje i pote&scaron;koće<br />dovede&scaron; k Njemu.<br />Po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.<br /><br /></p> <div class="embedArticle"><strong>2. ZAZIV DUHA SVETOGA</strong><br />O dođi Stvorče, Du&scaron;e Svet,<br />pohodi du&scaron;e vjernika,<br />poteci vi&scaron;njom milosti<br />u grudi &scaron;tono stvori ih.<br />Ti naziva&scaron; se Tje&scaron;itelj,<br />blagodat Boga Svevi&scaron;njeg,<br />studenac živi, ljubav, plam<br />i pomazanje duhovno.<br />Darova sedam razdaje&scaron;,<br />ti prste desne Očeve,<br />od vječnog Oca obećan,<br />ti puni&scaron; usta besjedom.<br />Zapali svjetlo u srcu,<br />zadahni du&scaron;u ljubavlju,<br />u nemoćima tjelesnim<br />potkrepljuj nas bez prestanka.<br />Du&scaron;mana od nas otjeraj<br />i postojani mir nam daj,<br />ispred nas idi, vodi nas<br />da svakog zla se klonimo.<br />Daj Oca da upoznamo<br />i Krista, Sina njegova.<br />I u te Duha njihova<br />da vjerujemo sveudilj.<br />Sva slava Ocu vječnomu<br />i uskrslomu Sinu mu<br />sa Tje&scaron;iteljem presvetim<br />nek bude sad i uvijeke. Amen.<br />S. Po&scaron;alji Duha svoga i postat će.<br />O. I obnovit će&scaron; lice zemlje.<br />Pomolimo se: Bože, koji si svjetlo&scaron;ću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu &scaron;to je pravo mislimo i njegovoj se utjesi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu na&scaron;em. Amen.<br /><br /></div> <p><strong>3. SLAVNA OTAJSTVA KRUNICE</strong><br />Odlomci za razmi&scaron;ljanje po izboru:<br />(iz Evanđelja) <br />Isus reče svojim učenicima: &laquo;To je ono &scaron;to sam vam govorio dok sam jo&scaron; bio s vama: treba da se ispuni sve &scaron;to je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.&raquo; Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: &laquo;Ovako je pisano: 'Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpu&scaron;tenje grijeha po svim narodima počev&scaron;i od Jeruzalema.' Vi ste tomu svjedoci. I evo, ja &scaron;aljem na vas Obećanje Oca svojega. Ostanite zato u gradu dok se ne obučete u Silu odozgor.&raquo; (Lk 24, 44-49)<br /><br /></p> <p><strong>(Poruka)</strong> <br />"Draga djeco! Danas vam zahvaljujem &scaron;to živite i svojim životom svjedočite moje poruke. Dječice, budite jaki i molite da vam molitva dadne snagu i radost. Samo će tako svaki od vas biti moj i ja ću ga voditi putem spasenja. Dječice, molite i svjedočite svojim životom moju nazočnost ovdje. Nek vam svaki dan bude radosno svjedočenje Božje ljubavi. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu!" (Poruka, 25. lipnja 1999.)<br />(KKC)<br />"Molitva je uzdignuće du&scaron;e k Bogu ili traženje primjerenih dobara od Boga". Odakle govorimo moleći? S visine na&scaron;e oholosti i vlastite volje, ili "iz dubine" (Ps 130,1) ponizna i skru&scaron;ena srca? Tko se ponizi bit će uzvi&scaron;en. Poniznost je temelj molitve. "Doista ne znamo &scaron;to da molimo kako valja&hellip;" (Rim 8,26). Poniznost je nužno raspoloženje za primanje nezaslužena dara molitve: čovjek je prosjak Božji. (2559)<br /><br /></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p><strong>4. LITANIJE GOSPINE</strong><br />Gospodine, smiluj se!<br />Kriste, smiluj se!<br />Gospodine, smiluj se!<br />Kriste, čuj nas!<br />Kriste, usli&scaron;i nas!<br />Oče nebeski Bože, smiluj nam se!<br />Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!<br />Du&scaron;e Sveti, Bože, smiluj nam se!</p> <div id="middle-position">&nbsp;</div> <br />Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!<br />Sveta Marijo, moli za nas<br />Sveta Bogorodice,<br />Sveta Djevo Djevica,<br />Majko Kristova,<br />Majko Božje milosti,<br />Majko prebistra,<br />Majko prečista,<br />Majko neoskvrnjena,<br />Majko nepovrijeđena,<br />Majko ljubezna,<br />Majko divna,<br />Majko dobrog savjeta,<br />Majko Stvoriteljeva,<br />Majko Spasiteljeva,<br />Majko Crkve,<br />Majko na&scaron;a,<br />Djevice premudra,<br />Djevice časna,<br />Djevice hvale dostojna,<br />Djevice moguća,<br />Djevice milostiva,<br />Djevice vjerna,<br />Ogledalo pravde,<br />Prijestolje mudrosti,<br />Uzroče na&scaron;e radosti,<br />Posudo duhovna,<br />Posudo po&scaron;tovana,<br />Posudo uzorne pobožnosti,<br />Ružo otajstvena,<br />Tornju Davidov,<br />Tornju bjelokosni,<br />Kućo zlatna,<br />&Scaron;krinjo zavjetna,<br />Vrata nebeska,<br />Zvijezdo jutarnja,<br />Zdravlje bolesnih,<br />Utoči&scaron;te grje&scaron;nika,<br />Utjeho žalosnih,<br />Pomoćnice kr&scaron;ćana,<br />Kraljice anđela,<br />Kraljice patrijarha,<br />Kraljice proroka,<br />Kraljice apostola,<br />Kraljice mučenika,<br />Kraljice priznavalaca,<br />Kraljice djevica,<br />Kraljice svih svetih,<br />Kraljice bez grijeha istočnog začeta,<br />Kraljice na nebo uznesena,<br />Kraljice svete krunice,<br />Kraljice obitelji,<br />Kraljice mira.<br />Jaganjče Božji, koji oduzima&scaron; grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.<br />Jaganjče Božji, koji oduzima&scaron; grijehe svijeta, usli&scaron;i nas, Gospodine.<br />Jaganjče Božji, koji oduzima&scaron; grijehe svijeta, smiluj nam se.<br />S. Moli za nas, Sveta Bogorodice.<br />O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.<br />Pomolimo se: Dopusti nama slugama svojim, molimo, Gospodine Bože, da se neprestano radujemo du&scaron;evnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije, vazda Djevice izbavimo od sada&scaron;nje žalosti i naužijemo vječne radosti! Po Kristu Gospodinu na&scaron;em! Amen!<br /><br /> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p><strong>ZAVR&Scaron;NA MOLITVA:</strong> <br />Gospodine, sve nas kr&scaron;ćane poziva&scaron; biti istinski svjedoci tvog života i tvoje ljubavi. Danas ti posebno zahvaljujemo za na&scaron;e vidioce, za njihovo poslanje u svjedočenju poruka Kraljice Mira. Prikazujemo ti sve njihove potrebe i molimo te za svakoga od njih ponaosob, da im bude&scaron; blizu te da mognu neprestano rasti u iskustvu tvoje Snage. Molimo te da ih kroz dublju i ponizniju molitvu povede&scaron; prema sve istinskijem svjedočenju Gospine nazočnosti ovdje. Amen.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-03-medjugorje.jpgDruštvo hrvatskih književnika Herceg Bosne bira novo vodstvohttp://grude.com/clanak/?i=321270321270Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-14-ivan-sivric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborna skupština Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne će se održati u subotu 19. lipnja 2021. u 11,00 sati, u Maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog dnevnog reda:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Izbor a) Radnog predsjedni&scaron;tva (tri člana),<br />b) zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika<br />c) Izbornog povjerenstva (tri člana)<br />2. Utvrđivanje kvoruma<br />3. Usvajanje dnevnog reda<br />4. Pozdravni govori<br />5. Podno&scaron;enje izvje&scaron;ća<br />6. Razrje&scaron;enja postojećih tijela DHK HB<br />8. Izbori: a) predsjednika i dva dopredsjednika, b) četiri člana Upravnoga odbora, te po tri člana c) Nadzornoga odbora, d) Časnoga suda, e) Odbora za Statut i opće akte,<br />f) Odbora za književne veze<br />10. Predstavljanje novoprimljenih članova.<br />11. Progla&scaron;enje rezultata izbora i usvajanje okvirnog programa rada za iduće razdoblje<br />12. Upiti i prijedlozi</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budite nam dragi gosti uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tovanjem,<br />Predsjednik DHK HB<br />Ivan Sivrić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-14-ivan-sivric.jpgObjavljene 'izgubljene' pjesme Đorđa Balaševićahttp://grude.com/clanak/?i=321268321268Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-14-balas_gimnazija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>List „Danas“ je dobio priliku ekskluzivno doći do pjesama Đorđa Balaševića iz gimnazijskih dana. <p><br />Toj nekolicini pjesama nije bilo traga s obzirom da je taj gimnazijski list davno prestao izlaziti, a rijetki su sačuvali primjerke iz pro&scaron;losti kad je Đorđe Bala&scaron;ević bio tek pjesnik, gimnazijalac koji je pao prvi razred zbog matematike. Međutim, ovih dana se na&scaron;ao netko tko ih je sačuvao i poslao urednicima lista Danas, tako da Bala&scaron;evićeve "izgubljene" pjesme jo&scaron; žive.<br /><br /></p> <p>Neki pak navode da, iako je umjetnik napustio ovaj svijet 19. veljače ove godine, njegovo stvarala&scaron;tvo jo&scaron; nije zavr&scaron;ilo i da je iza Bala&scaron;evića ostalo jo&scaron; neobjavljenih djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-14-21-06-14-2403-scaled.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-14-21-06-14-2405-scaled.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-14-21-06-14-2407-scaled.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-14-balas_gimnazija.jpegČuda Svetog Ante, sveca kojeg štuje cijela Hercegovina, sveca svega svijetahttp://grude.com/clanak/?i=321245321245Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jun 2021 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-13-grude-sveti-ante.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slavimo sv. Antuna Padovanskog, zaštitnika Padove, a priziva se i za pomoć kada izgubimo neku stvar. <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je od najča&scaron;ćenijih i najpopularnijih katoličkih svetaca, te ga zato i zovu svecem svega svijeta. Sveti Antun učinio je mnoga čudesa i posjedovao nadnaravnu moć koju je primio od Boga.<br /><br /></p> <div class="c-wp-content "> <p>Svetac u svome življenju, propovijedanju i također pisanju uvijek veliča Krista i na&scaron;iroko govori o njegovoj muci i Kristu kao Kralju svega stvorenja. Neki životopisci i kritičari kažu da je to jo&scaron; vidljivije poslije njegova susreta sa sv. Franjom na La Verni. Naime, tada je on u Franjinim ranama vidio samoga raspetoga i proslavljenoga Krista (znamo da je Sveti Franjo na svom tijelu dobio i nosio pet rana Isusovih, zvane stigmate). Zato kada se govori o čudesima sv. Ante onda treba gledati kao i on na njegova čudesa. To ne čini sveti Ante. Sva čudesa je učinio i čini Krist preko Svetoga Ante, služeći se Svetim Antom kao svojim sredstvom, a svetac je upravo to tako i želio i radio i, drugima u svojoj poniznosti, činio.<br /><br /></p> <p>Portal <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/cuda-svetog-ante" rel="noopener" target="_blank">Međugorje-info</a> donosi nekoliko manje poznatih i poznatih čudesa u kojima se Krist proslavio po svetomu Anti i sveti Ante po Kristu.<br /><br /></p> <p>a) Svetac je do&scaron;ao u Rimini propovijedati, a okupljeni protivnici-heretici se nisu htjeli u&scaron;utjeti tako da su rastjerali svijet, zapravo su oni svojim propovijedanjem protiv Sveca to učinili. To je samo bio plod tada&scaron;njega života Crkve u tom kraju. Crkve su bile prazne a moral na niskom nivou. Razočarani Antun oti&scaron;ao je na obalu i započeo propovijed ribama: &ldquo;Čujte o vi ribe Riječ Božju &scaron;to je ljudi odbijaju&rdquo;. U čas su se okupile ribe i poredale naprijed manje, a iza veće s glavama van vode i slu&scaron;ale pozorno svečevu propovijed. Pozvao ih je da slave Boga svoga Stvoritelja kada to ne žele ljudi. Ribe su otvarale usta i kimale glavom u znak odobravanja. Tek poslije riba okupio se čitav grad i zahvalio Bogu da ih svetac nije napustio i da su imali priliku čuti njegovu riječ. Krist je progovorio u svecu.<br /><br /></p> <p>b) Nisu se tako lako obraćali krivovjerci. Neki je Bonvillo do&scaron;ao svecu i rekao mu ako da ako se njegova mazga pokloni tom kruhu za koji vi držite da je Krist da će povjerovati. Antun je i to prihvatio. Ovaj je krivovjerac držao tri dana gladnu mazgu i kada se trebao susresti sa svecem i u rukama Presvetim da drugu stranu bacio za mazgu sijena. No, mazga je poklekla i ostala takva pred Presvetim. Krist je opet na djelu i preko domaćih životinja, a svetac je samo sredstvo čina.<br /><br /></p> <p>c) Drugom zgodom je smetao velika&scaron;ima zbog svoga propovijedanja. Oni su ga pozvali na objed da ga počaste, ali su stavili otrov u jelo. Svetac je to osjetio Božjim darom i namjerno je jeo s njima otrovanu hranu. Poslije su ga svi slavili i hvalili, a ovi su se obratili. Bog je uvijek sa onima koji ga ljube. A Sveto pismo kaže ako uzmu &scaron;to i otrovno, ne neće im naudti (Mk 16,19).<br /><br /></p> <p>d) Blizu samostana u Montpellieru je postojala velika baru&scaron;tina tako da su žabe neprestano krekećale i smetale mlade fratre u učenju. Svetac je oti&scaron;ao i na zadovoljstvo sviju u&scaron;utio ih da se nisu vi&scaron;e javljale. Životinje se pokoravaju Bogu preko njegovih miljenika.<br /><br /></p> <p>e) Na Uskrs 1225. je propovijedao u katedrali i sjetio se da ga je red u samostanu predvoditi pjevanje. Zastao je začas, pomolio se, fratri su ga vidjeli i čuli kako u koru predvodi aleluja. Bog pomaže i samome svecu u izvr&scaron;avanju njegovih ovozemaljskih zadaća.<br /><br /></p> <p>f) U Payu je susreo nevjernika odvjetnika i pozdravio ga proričući mu da će mučenički umrijeti kao vjernik. Ovaj mu se narugao i nasmijao. Za nekoliko godina je poginuo braneći vjeru među muslimanima u Maroku. I budućnost svakako pripada Bogu, a čitati je mogu samo njegovi miljenici.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-13-grude-sveti-ante.jpegU 49. godini života iznenada preminuo fra Dinko Grbavachttp://grude.com/clanak/?i=321226321226Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jun 2021 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-12-fra-dinko-grbavac1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznenada je u 49. godini života, 30. godini redovništva i 23. godini svećeništva preminuo fra Dinko Grbavac.<p><br />Fra Dinko je djelovao kao misionar u Singen-Villingenu u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>Misa zadu&scaron;nica i ukop zemnih ostataka pokojnika bit će u utorak 15. lipnja u 16 sati na Novom groblju na Humcu.<br /><br /></p> <p>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-12-fra-dinko-grbavac1.jpgNova marka HP Mostar ''Mitovi i flora 2021.''http://grude.com/clanak/?i=321194321194Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jun 2021 12:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-10-hpmostar-fdcmitovi_i_flora_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodno izdanje poštanskih maraka „Mitovi i flora 2021.“ s motivom božice Lade, staroslavenske božice ljubavi i braka, i božura.<p>&nbsp;</p> <p>Lada je slavljena zbog svoje ljepote i privlačnosti, a predstavljana je kao najljep&scaron;a slavenska žena duge zlatne kose s upletenim klasjem žita. Vlada ljeti, u razdoblju plodnosti kada sve raste i buja, a njoj u čast bili su posvećeni razni obredi sa svrhom da izmole ki&scaron;u za žednu zemlju i podstaknu rast biljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prirodnih pojava pripada joj Sunce, topla noć i ki&scaron;a, a njezine biljke su tre&scaron;nja, lipa, maslačak i božur. Djevojke i mladići su se okupljali u prirodi igrajući kola i pjevajući pjesme posvećene božici Ladi. Mladići su pleli cvjetne vijence kojima su djevojke ukra&scaron;avale kosu, a kasnije su te vijence darivale mladićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Latinsko ime božura je Paeonia i potječe iz grčke mitologije prema kojoj je Paeon, učenik boga medicine Asclepiusa, pretvoren u prekrasan cvijet kako u znanju ne bi nadma&scaron;io svoga učitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-10-21-06-10-hpmostar-blokmitovi2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Milana Nižić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 22. svibnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-10-hpmostar-fdcmitovi_i_flora_web.jpgNajbolji način kako započeti dan: Izmolite jutarnju molitvu Ocu nebeskomhttp://grude.com/clanak/?i=321139321139Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jun 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-07-pejzas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti...<p><br />Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite gre&scaron;ke, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u &scaron;utnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ni&scaron;ta ne zabrine i ne smete.</p> <p>Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da će&scaron; Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ni&scaron;ta ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.<br /><br /></p> <p>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da će&scaron; Ti providjeti sve moje potrebe.<br /><br /></p> <p>Oče, Ti si moj za&scaron;titnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime. Amen!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-07-pejzas.jpgDjevojčica Tamara primila Prvu Svetu Pričest, Krist je dan kasnije pozvao k sebi i preuzeo njene boli i mukehttp://grude.com/clanak/?i=321106321106Grude.com - klik u svijetSat, 05 Jun 2021 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-05-tamara-krasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djevojčica Tamara Tarač puno desetljeće provela je na liječenju. Na Tijelovo primila je Prvi Svetu Pričest, a sutra joj je Krist olakšao boli i tegobe, te je pozvao u svoje Kraljevstvo.<p>&nbsp;<br />PRVA SVETA PRIČEST NA&Scaron;E TAMARE TARAČ I BLAGOSLOV SVETOG KRIŽA KRAJPUTA&Scaron;A!<br />Dragi Bože kako si velik u djelima svojim! Nesvakida&scaron;nja Prva Sveta Pričest u na&scaron;oj župi!<br /><br /></p> <p>SVJEDOČANSTVO BOŽJE PRISUTNOSTI:<br /> Silni Bože &scaron;to nam jesti<br /> na zemaljskoj daje&scaron; cesti:<br /> daj nam gore s tobom sjesti,<br /> među svece ti nas smjesti<br /> u nebu kod stola svog.<br /> Amen, aleluja.<br /><br /></p> <p>Upravo tako, ove svete riječi pobožnog pisca ovog teksta sv. Tome Akvinskoga danas su se obistinile u na&scaron;oj župi!<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to smo svečano u na&scaron;oj župnoj crkvi proslavili svetu misu Tijelova, slavlje Prve Svete Pričesti te imali tijelovsku procesiju po na&scaron;em Kra&scaron;iću odmah smo se uputili do obitelji Tarač, zadnja kuća u Kra&scaron;iću prije ulaska u malo selo Kućer! Tamo su nas dočekali roditelji na&scaron;e male bolesne Tamare te njezina obitelj i roditelji!<br /><br /></p> <p>Sa strahopo&scaron;tovanjem smo pristupili slavlju ovog svetog sakramenta i po prvi puta trinaestogodi&scaron;njakinji Tamari udjelili mali komadić Neba, Isusa u Presvetom Oltarskom Sakramentu!<br /><br /></p> <p>Tamara je tako jako otvorila oči kao da je htjela reći: HVALA TI ISUSE &Scaron;TO SI DO&Scaron;AO U MOJE SRCE, U MOJU OBITELJ, U MOJ DOM KOJI MI JE BOLNICA VEĆ 10 godina!<br /><br /></p> <p>JUČER JE ZAISTA ŽIVI ISUS HODAO NA&Scaron;IM KRA&Scaron;IĆEM I DO&Scaron;AO DO NA&Scaron;E TAMARE!<br /><br /></p> <p>I da, danas ujutro, u 7:30 sati, danas na Prvi Petak u mjesecu Lipnju, mjesec koji je posvećen Presvetom Srcu Isusovom koje je bilo kopljem probodeno, iz kojeg je potekla Krv i Voda iz kojeg se rodila Crkva!<br /><br /></p> <p>Dragi Isus do&scaron;ao je po svoju sveticu, po mučenicu Tamaru, da Gore s Njime sjedi, među svece da ju smjesti, u Nebu kod stola svog!<br /><br /></p> <p>I ne, ne želim joj reći, laka joj hrvatska zemlja, ne želim joj reći, počivala u miru Božjem! Jer znam i jer VJERUJEM, da smo dobili jo&scaron; jednog anđela, jo&scaron; jednu zagovornicu pred Bogom!<br /><br /></p> <p>Reći ću joj HVALA NA SVEMU &Scaron;TO JE PROŽIVJELA, reći ću joj da moli za nas, za mene, za tebe, reći ću joj neka napokon uživa Gore kod svoga Oca; bez sonda preko kojih se hranila, bez kanila preko kojih je disala, bez tableta i injekcija s kojima je preživljavala!<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to smo pričestili Tamaru, oti&scaron;li smo do Svetoga Križa kojeg smo blagoslovili, križa koji je prijestolje Božjega milosrđa i Božje ljubavi! Sigurno će nas netko pitati: &ldquo;Bože, a za&scaron;to?&rdquo; Za&scaron;to uzima&scaron; malu dječicu k sebi, za&scaron;to mala djeca pate, za&scaron;to si danas uzeo na&scaron;u Tamaru k sebi? Odgovor upravo leži u na&scaron;em pogledu na Križ! Tu se sve dogodilo, tu se žrtvovala Pasha na&scaron;a! Tu je odgovor Božje ljubavi prema nama! Koliko nas ljubi&scaron;, koliko nas voli&scaron;! Hvala ti Isuse! Hvala ti nebeski Oče &scaron;to si nam poslao svoga Sina Isusa koji nam je ostavio samoga sebe pod prilikama kurha u maloj bijeloj hostiji! Hvala ti Isuse &scaron;to si bio mučen i &scaron;to si umro za nas!<br /><br /></p> <p>Draga Tamara! Hvala ti na svjedočanstvu vjere, hvala i strpljivim roditeljima koji su bili s tobom 24 sata na dan! Hvala i svim doktorima i liječnicima i medicinskim sestrama koji su bili uz nju tijekom 10 godina! Ali Tamara je čekala svoga Isusa kojeg je jučer primila u svoje srce i s kojim je &ldquo;uza&scaron;la na Nebo&rdquo;!<br /><br /></p> <p>Zahvalni župnik,<br /> Ivan Vučak</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-05-tamara-krasic.jpg''Svjetski dan voda'' najljepša marka HP Mostar u 2020. godinihttp://grude.com/clanak/?i=321065321065Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jun 2021 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-02-najljepsa_marka_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poštanska marka „Svjetski dan voda“ s motivom Šćita, autora Damira Mišure, najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2020. godini.<p>&nbsp;</p> <p>Pristiglo je vi&scaron;e od 200 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Na drugom mjestu na&scaron;la se po&scaron;tanska marka &bdquo;Božić&ldquo; autora Vilima Parića, dok je treće mjesto pripalo izdanju "Mitovi i flora" autorice Karoline Maru&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju zbog bolesti COVID-19 ovogodi&scaron;nje izvlačenje dobitnika nagradne igre &bdquo;Po&scaron;tanske marke volimo, najljep&scaron;u izdvojimo!&ldquo; provelo je Povjerenstvo unutar službenih prostorija HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2020. godini izdano je 28 po&scaron;tanskih maraka, a o najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 15. svibnja 2021. Deset najsretnijih glasača nagrađeno je vrijednim nagradama. Imena dobitnika donosimo u nastavku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Stevo Kovačić, Karlovac (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Aleksandar Radlovački, Zrenjanin (Srbija)</p> <p><br />nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. &ndash; Bahrudin Hasanbegović, Te&scaron;anj (BiH)</p> <p><br />nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. &ndash; Aleksandra Zubak, Zagreb (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2020. &ndash; Du&scaron;an Sumenić, Sarajevo (BiH)</p> <p><br />nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2020. &ndash; Eleonora Vrtodu&scaron;ić, Novalja (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2020. &ndash; Marijana Vrdoljak, Ludwigshofen (Njemačka)</p> <p><br />nagrada - Zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; &ndash; Katica Kovačič, Josipdol (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; &ndash; Marija Galić, Kiseljak (BiH)</p> <p><br />nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Drago Mi&scaron;ković, Ora&scaron;je (BiH)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim sretnim dobitnicima i autorima nagrađenih po&scaron;tanskih maraka!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-02-najljepsa_marka_1.jpgMeri Cetinić u dubokoj boli nakon smrti kćeri: Bila si moj draguljhttp://grude.com/clanak/?i=321062321062Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jun 2021 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-02-meri-iva-cetinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meri Cetinić objavila je na društvenim mrežama tužnu vijest o smrti kćeri Ivane, koja je preminula u 44. godini u splitskoj bolnici.<p>&nbsp;</p> <p>"S neizmjernom boli javljam da je moja ljubljena kći Ivana Burić preminula jučer u KBC Split u 44-oj godini. Bila si moj dragulj, tvoja prekrasna poetska du&scaron;a, puna ljubavi i nježnosti, veliki glazbeni talenat, humor...činile su na&scaron; život sretnim, prepun ljubavi...Opaka bolest je prijetila, ali smo je savladavale zajedno...Ovaj put je bila jača, nismo uspjele, sunce moje i dragi Bog te je uzeo k sebi u svoj zagrljaj, prema nebeskim visinama, zvijezdama.</p> <p>Tvojoj je neutje&scaron;noj majci ostavio najdublju tugu Tvoje stotine puta ponavljano 'mami, I love you' odzvanjat će u mom srcu zauvijek! Počivaj u miru Božjem, najdraža moja Ivi", napisala je.</p> <p><br />Meri je Ivanu odgojila kao samohrana majka i bila je sretna &scaron;to je Ivana odabrala glazbu kao svoj poziv i &scaron;to su imale priliku surađivati zajedno i često je isticala koliko su povezani i kako se dobro slažu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-02-meri-iva-cetinic.jpgHNK MOSTAR: Identitluk otvara prestižni međunarodni kazališni festival u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=321045321045Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavom „Identitluk“ bit će otvoren prestižni međunarodni kazališni festival 45. Dani satire Fadila Hadžića u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh, 4. lipnja 2021. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga ova predstava kreće na turneju - Istočno Sarajevo, Sarajevo, Zenica, Bugojno, Konjic, Doboj, lokacije su na kojima će ovog mjeseca zaigrati glumci Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru zajedno s kolegama iz Narodnog pozori&scaron;ta Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je predstava do sada osvojila 15 nagrada, a inače je autorski projekt ansambla predstave, redateljice Tanje Miletić Oručević i dramaturga Dragana Komadine, nastala prema motivima djela Amina Maaloufa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mostotvorni&ldquo; teatarski projekt, kako je jednom prilikom dramaturg Dragan Komadina opisao predstavu &bdquo;Identitluk&ldquo;, želi otvoreno upozoriti na opasnost od zamjene pojma identitet pojmom pripadnosti, kao opasne prakse koja najče&scaron;će dovodi do ratova, opasnih totalitarnih ideologija i terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na iznimno satiričan i duhovit način ovaj kazali&scaron;ni komad progovara o etničkim i vjerskim antagonizmima, o kontaminiranosti velikim nacionalno-povijesnim naracijama, o zastra&scaron;ujućem zadahu pro&scaron;log rata oko čijeg početka, tijeka i ishoda jo&scaron; uvijek se ne može postići bilo kakav konsenzus.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgPredstavljen program Posuškog lita 2021.http://grude.com/clanak/?i=321039321039Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-01-posusko-lito-press.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Danom branitelja općine Posušje službeno je započelo Posuško lito 2021. Tim povodom organizirana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen ovogodišnji bogati program ove manifestacije. <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rekao načelnik općine Posu&scaron;je Ante Begić, s obzirom na pobolj&scaron;anje epidemiolo&scaron;ke situacije, Radno tijelo za pripremu programa Posu&scaron;kog lita odlučio se ove godine na organizaciju u punom kapacitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je ocijenio obimnim, raznovrsnim i kvalitetnim te je uvjeren da će to posjetitelji i prepoznati. Tako, kroz tri mjeseca, pripremaju se razni koncerti, predstave, projekcije filmova, smotre folklora, ukupno preko 40 događaja.<br />&bdquo;Ovime će se jo&scaron; jednom dokazati da je Posu&scaron;ko lito postala jedna manifestacija za sve ukuse. U programu smo dali priliku mladima i na&scaron;im udrugama da njihova kreativnost dođe do izražaja, a istodobno kroz njega poku&scaron;avamo očuvati kulturu i običaje.&ldquo; zaključio je načelnik Begić. Kazao je i kako je posebnost ovogodi&scaron;nje manifestacije proslava 20. obljetnice Smotre folklora HKUD-a fra Petar Bakula, kao i otvaranje Centra za mlade &bdquo;Atomsko skloni&scaron;te&ldquo; u organizaciji udruge za promicanje kulture Apollo, koje će biti upriličeno 27. srpnja. Zahvalio je sponzorima, svim udrugama i pojedincima koji sudjeluju u organizaciji obimnog projekta Posu&scaron;kog lita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku su se novinarima obratile članice Radnog tijela za pripremu programa Posu&scaron;kog lita Ivanka Arapović Galić i Marija Đerek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prov je predstavljen dugogodi&scaron;nji projekt u sklopu Posu&scaron;kog lita, Posu&scaron;ke igre bez granica. Igre će se održati 24. I 25. srpnja. Kroz njih će natjecatelji odmjeriti snage u 14 disciplina. Svi uzrasti moći će pronaći ne&scaron;to za sebe. Vi&scaron;e o disciplinama i načinu prijava zainteresirani će moći saznati putem info letaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je vi&scaron;e riječi bilo o sredi&scaron;njem događaju Posu&scaron;kog lita, Festivalu klapske pisme. 7. Festival održava se u dvije večeri; mu&scaron;ka 31. srpnja i ženska 1. kolovoza. Osigurane su nagrade za prvo, drugo i treće mjesto te nagrada publike. Prijave su trenutno u tijeku, natječaj je otvoren do 15. lipnja, kada će se znati konkretno koliko se klapa prijavilo kao i svi ostali detalji. Izravan prijenos Festivala je osiguran putem RTV HB i Radio Posu&scaron;ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je načelnik kazao kako će se svi događaji realizirati u skladu s epidemiolo&scaron;kim stanjem. Ukoliko dođe do pogor&scaron;anja ostavljena je mogućnost odgađanja pojedinih događaja, no izrazio je nadu da do toga neće doći. Također je uputio apel organizatorima događanja u sklopu Posu&scaron;kog lita 2021. da prate i po&scaron;tuju preporuke Županijskog stožera civilne za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U danima pred nama očekuju nas dva događaja; 2. lipnja promocija knjige &bdquo;Vako, tako ili nako&ldquo;, autorice Radice Leko te 5. lipnja Dječja smotra folklora &bdquo;Na Petrovu ognji&scaron;tu&ldquo;<br /><br /><br /><a title="POSU&Scaron;KO LITO" href="https://www.opcina-posusje.ba/aktualnosti/predstavljen-program-posuskog-lita-2021" target="_blank">POGLEDAJTE LETAK OVOGODI&Scaron;NJEG POSU&Scaron;KOG LITA</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-01-posusko-lito-press.jpgSajjra Poljo: Spasivši moj život, dobili ste krila. Mario i Vehid, hvala vamhttp://grude.com/clanak/?i=321001321001Grude.com - klik u svijetSat, 29 May 2021 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-29-sajjra-poljo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večernjakov pečat za Humanost pripao je Sajjri Poljo i posthumno njezinim herojima Mariju Biliću i Vehidu Đulanu. <p><br />U obrazloženju nagrade stoji: Dva policajca nisu dvojila ni tren kad je Sajjru Poljo iz Zenice udario auto. Odmah su je odvezli u bolnicu. Liječnici ocijenili da su joj time spasili život. Oba iznenada preminula, a Sajjra se za zahvalu od njih oprostila na poseban način. Njezino opro&scaron;tajno pismo rasplakalo regiju. Iako u kolicima, ne predaje se. Danas je streljačica, jedna od najuspje&scaron;nijih sporta&scaron;a invalida.<br /><br /><br />Priznanje im je uručio izvr&scaron;ni direktor Večernjakovog pečata Željko Andrijanić.<br /><br /></p> <p>Sajjra je na pozornici pročitala pismo posvećeno njima, svojim anđelima, kako ih naziva ova vi&scaron;estruka prvakinja BiH u strelja&scaron;tvu i jedna od najuspje&scaron;nijih sporta&scaron;ica s invaliditetom u ovoj zemlji.<br /><br /></p> <p>- Na tmurno jutro u veljači spojili su se putevi mojih anđela čuvara s mojim putem u trenutku kada mi je bila potrebna nečija pomoć i dobrota. U trenutku kada su sekunde odlučivale, da nije bilo njihove dobrote, ja vam danas ne bih pričala priču koja je na mene ostavila veliki pečat. Nisu očekivali nikakvu korist za svoje velikodu&scaron;no djelo, a ta djela će ih dovesti do velikih nagrada. S neizmjernom ljubavlju i po&scaron;tovanjem duboko u mom srcu čuvat ću uspomenu na njih i njihovu dobrotu. Spasiv&scaron;i moj život, dobili ste krila. Mario i Vehid - kazala je Sajjra u emotivnom obraćanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-29-sajjra-poljo.jpegBrončana božica iz Sovića na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=320975320975Grude.com - klik u svijetThu, 27 May 2021 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-27-fdcbozica2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njena replika je izložena u stalnom postavu Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici kod Gruda.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je redovito izdanje po&scaron;tanskih maraka &bdquo;Arheolo&scaron;ko blago 2021.&ldquo; s motivom minijaturne brončane figurice ilirske božice.<br /><br /><br />Ovaj vrijedni nalaz iz vremena Ilira slučajno je pronađen krajem 19. stoljeća u mjestu Sovići (Goranci) nedaleko od Mostara, a pretpostavlja se da je nastao tri stoljeća prije Krista.</p> <p><br />Brončana božica izduženog tijela, slomljenih nogu i jedne ruke ima perforirane grudi i lijevom rukom prekriva intimni dio tijela. Arheolog Borivoj Čović figuricu obja&scaron;njava kao predstavu kultne božice, koja je najvjerojatnije uvezena na delmatsko područje. Rustična izvedba, nagla&scaron;ena asimetričnost i redukcija ukazuju na mogućnost izvornog likovnog izričaja, a može se pretpostaviti da statua predstavlja autohtonu inačicu božice Venere pudice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-27-21-05-27-hpmostar-300dpibozica2021..png" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Figurica je izložena u stalnom postavu prapovijesne zbirke Muzeja franjevačkog samostana svetoga Ante Padovanskog na Humcu, najstarijeg muzeja u BiH koji je osnovan 1884. godine. Zabilježeno je da je brončanu figuricu muzeju poklonio fra Andrija Nuić 13. 11. 1891. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njena replika je izložena u stalnom postavu Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici kod Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Ana Pavlović, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 12. svibnja 2021. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-27-fdcbozica2021..jpgStiže krvavi mjesec pa pomrčina Sunca! Evo što Biblija govori o ovim pojavamahttp://grude.com/clanak/?i=320974320974Grude.com - klik u svijetThu, 27 May 2021 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-mjesec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na putu je nova pomrčina Mjeseca ili “krvavi mjesec”, koja će se odviti u srijedu, a bit će barem vidljiva iz istočne Azije, Australije, Tihog oceana i većine Amerike. <p><br />Pomrčinu Mjeseca uzrokuje mjesec koji prolazi kroz Zemljinu sjenu u svemiru. Ovaj se posebno naziva super krvavi Mjesec i to će biti prva potpuna pomrčina od siječnja 2019. Pomrčina će se dogoditi kad se Mjesec približi Zemlji.<br /><br /></p> <p>Prema Forbes.com, ovaj će se puni Mjesec &ldquo;supermjesec&rdquo; preseliti u tamnu sredi&scaron;nju Zemljinu sjenu, gdje će se 15 minuta pojavljivati ​​kao &ldquo;Krvavi Mjesec&rdquo;, nakratko pretvarajući Mjesečevu povr&scaron;inu u crvenkasto-bakrenu boju. Space.com obja&scaron;njava da se Krvavi Mjesec događa kada se Mjesec potpuno pomakne u najdublji dio Zemljine sjene, ali Mjesec postaje crven umjesto da postaje crn. Crvena boja dolazi od dijela sunčeve svjetlosti koja prolazi kroz Zemljinu atmosferu gdje se savija, a boje poput plave ili zelene se filtriraju, ostavljajući iza sebe crvenu boju.<br /><br /></p> <p><strong>Pomrčina Sunca<br /><br /></strong><br />Također ove godine, samo dva tjedna nakon super krvavog mjeseca, svijet će doživjeti pomrčinu Sunca zvanu &lsquo;Ring Of Fire&rsquo; a to će se dogoditi 10. lipnja 2021. godine. Forbes ukazuje da će većina sjeveroistoka SAD-a i Kanade prije doručka 10. lipnja vidjeti veliku djelomičnu pomrčinu Sunca, a neka će područja čak vidjeti impresivnu prstenastu pomrčinu sunčanog prstena u trajanju od 3 minute i 33 sekunde. Taj će vatreni prsten biti vidljiv samo u područjima poput sjevernog Ontarija, Kanade i Rusije.<br /><br /></p> <h2>Biblijske najave krvavog mjeseca<br /><br /></h2> <p>Iako postoje znanstvena obja&scaron;njenja za ove vrste Krvavog Mjeseca, mnogi kr&scaron;ćani također vide proročanske implikacije iza njih. To je zato &scaron;to se oni izravno spominju u svetim spisima.<br /><br /></p> <p>Krvavi Mjesec predviđa Biblija u knjizi Joela (3 &ndash; 3,4) koja kaže: &ldquo;Pokazat ću znamenja na nebu i zemlji,&nbsp;krv i oganj i stupove dima.&nbsp;Sunce će se prometnut&rsquo; u tminu&nbsp;a mjesec u krv,&nbsp;prije nego svane Jahvin dan, &nbsp;velik i stra&scaron;an. &ldquo;<br /><br /></p> <p>Također u Djelima 2:20, &rdquo; Sunce će se prometnut u tminu,&nbsp;a mjesec u krv&nbsp;prije nego svane Dan Gospodnji&nbsp;velik i slavan&nbsp;I tko god prizove ime Gospodnje,&nbsp;bit će spa&scaron;en.&rdquo;<br /><br /></p> <p>A u knjizi Otkrivenja 6:12 proriče se i krvavi mjesec: &rdquo; I vidjeh: kad Jaganjac otvori &scaron;esti pečat, potres velik nasta. I sunce pocrnje kao dlakava kostrijet, sav mjesec posta kao krv. &nbsp;I zvijezde pado&scaron;e s neba na zemlju kao &scaron;to smokva smokvice stresa kad je potrese žestok vjetar. &nbsp;Nebo i&scaron;čeznu kao savijena knjiga, a sve se planine i otoci pokrenu&scaron;e s mjesta. Kraljevi zemaljski, i velika&scaron;i, i vojvode, i bogata&scaron;i, i mogućnici, rob i slobodnjak &ndash; svi se sakri&scaron;e u &scaron;pilje i pećine gorske &nbsp;govoreći gorama i pećinama: Padnite na nas i sakrijte nas od lica Onoga koji sjedi na prijestolju i od srdžbe Jaganjčeve. &nbsp;Jer dođe Dan onaj veliki srdžbe njihove i tko će opstati! &ldquo;<br /><br /></p> <p>Svi se spisi odnose na mjesec koji postaje krvavo crven kao &nbsp;nebeski znak koji ukazuju da se bliži kraj vremena. &nbsp;Od nastanka tih odlomaka tijekom povijesti događali su se brojni događaji &ldquo;Mjeseca krvi&rdquo;, ali Isus je rekao svojim učenicima da trebamo promatrati &nbsp;i druge znakove vremena, uključujući &nbsp;i znakove na nebesima. A neki propovjednici tvrde da je velik broj pomrčina Krvavog mjeseca posljednjih godina samo jedan od mnogih znakova da se kraj svijeta približava i da bi se mogao dogoditi u bliskoj budućnosti.</p> <div id="wpipa-1646873-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646873" data-variation="none"> <div id="wpipa-1646873" class="wpipa"> <p><br />Studenti biblijskog proročanstva ukazuju i na druge povijesne događaje poput osnivanja moderne države Izrael 1948. godine, povratka milijuna Židova u Svetu zemlju i potencijalnih preteča biblijskog žiga zvijeri kao daljnjih znakova Posljednjih vremena a koji se odvijaju upravo a posebno se ističe velika tjeskoba naroda.&nbsp;<br /><br /></p> </div> </div> <p>Isus kaže u Luki 21: 25-28, &ldquo;I bit će znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama, a na zemlji bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja.&nbsp;Izdisat će ljudi od straha i i&scaron;čekivanja onoga &scaron;to prijeti svijetu. Doista, sile će se nebeske poljuljati. &nbsp;Tada će ugledati Sina Čovječjega gdje dolazi u oblaku s velikom moći i slavom. Kad se sve to stane zbivati, uspravite se i podignite glave jer se približuje va&scaron;e otkupljenje.&laquo; &ldquo;A Psalam 19: 1 kaže &scaron;ire: &ldquo;Nebesa objavljuju slavu Božju; nebo navje&scaron;ćuje djelo njegovih ruku .&rdquo;</p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-mjesec.jpgMostarski ''Hamlet'' u Šibenikuhttp://grude.com/clanak/?i=320955320955Grude.com - klik u svijetTue, 25 May 2021 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-25-img_6966_-um.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon premijere najnovije predstave „Isus, Sin Čovječji“ Halila Džubrana, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru nastavlja raditi punom parom.<p>&nbsp;</p> <p>Ovog tjedna, točnije u četvrtak 27. svibnja, posjetit će Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u &Scaron;ibeniku, gdje će dalmatinskoj publici izvesti svoju nagrađivanu &bdquo;Predstavu Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarski &bdquo;Hamlet&ldquo;, autora Ive Bre&scaron;ana i u režiji Ivana Lea Leme, postavljen je na scenu ispunjenu bačvama raznih veličina, odnosno na veliko seosko gumno s nebom i oblacima u trećem planu. Prostor zapravo sugerira jednu veliku krčmu na otvorenom, donjomrdu&scaron;ku agoru, koja je i groteskni vla&scaron;ki parlament i pozornica, s Bre&scaron;anovim &bdquo;Hamletom&ldquo; kao jedinom točkom dnevnog reda. Sugerirajući prostor slobode ovakva scenska postavka postaje ironični komentar rigidnoga socijalističkog konteksta s početka pedesetih godina pro&scaron;log stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka, Nikolina Marić, Danica Džidić, Stana &Scaron;uman, Sofija Vrljić, Mario Bo&scaron;njak i Zorislav Galić. Scenografkinja je Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, autor glazbe Zvonimir Dusper Dus, a koreograf Leo Mujić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-25-img_6966_-um.jpgČudesna fotografija iz Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=320945320945Grude.com - klik u svijetTue, 25 May 2021 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-25-medjugorje-plavi-kriz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogo je čudesnih fotografija iz Međugorja.<p><br />Talijanska Facebook stranica &lsquo;A Medjugorje la Madonna ti chiama, ascoltala&rsquo; koja izvje&scaron;tava o Međugorju, a koju prati vi&scaron;e od 120 tisuća ljudi objavila je zadivljujuću fotografiju hodočasnika, a koji je fotografirao mjesto poznato kao Plavi križ u Međugorju. Na fotografiji kao da se vidi Blažena Djevica Marija ali i i Isus? Kako objavljuju, fotografija je nastala u subotu 22. svibnja. <br /><br /></p> <p>Mnogi hodočasnici imaju krivu informaciju, da je Plavi Križ mjesto prvog Gospinog Ukazanja, ili da su tu vidioci imali Ukazanja kada je milicija zabranila dolazak na mjesto Ukazanja, međutim, to nije istina.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Dana Gospodnjega 4. srpnja 1982. godine (Bila je Nedjelja), grupa mladića i djevojaka koji su se nalazili ispred Vickine stare kuće odluči&scaron;e se zajedno sa Ivanom vidiocem, unatoč policijskoj zabrani, popeti se na Podbrdo na takozvano &ldquo;Glavno mjesto&rdquo; i tu su počeli moliti i slaviti Gospoda!<br /><br /></p> <p>Nije nevažno napomenuti da je taj dan bio &ldquo;Dan Borca&rdquo; veliki komunistički praznik!<br /><br /></p> <p>I tako moleći i slaveći Gospoda, Gospa se neočekivano ukaza Ivanu i kaže mu da želi da se formira molitvena skupina i da se sastaje dva puta tjedno, te da će ona pratiti molitvenu skupinu sa svojim ukazanjima!<br /><br /></p> <p><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-25-medjugorje-plavi-kriz.jpgU Grudama predstavljena knjiga o Jasenovcu i poslijeratnim jasenovačkim logorima FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=320918320918Grude.com - klik u svijetSat, 22 May 2021 22:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-22-jasenovac-knjiga-21_2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Grudama je jučer predstavljena knjiga "Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori" autora Stipe Pilića i Blanke Matković.<p><br />O knjizi je govorila autorica Blanka Matković, a nazočne je kroz predstavljanje vodila Dominika Andrijanić.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-22-21-05-22-jasenovac-knjiga-211.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Organizatori predstavljanja bili su Javna ustanova Kulturni dom Antun Branko &Scaron;imić Grude i HPD dr. Rudolf Horvat.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-22-21-05-22-jasenovac-knjiga-213.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Recenzent Zlatko Begonja kazao je kako su autori svojim minucioznim pristupom otvorili brojna pitanja i ponudili jednako tako iznimno vrijedne odgovore, ali time i osvijetlili, zapravo ukazali na goleme mogućnosti i potrebe daljnjih istraživanja ove teme koja do danas stvara značajna dru&scaron;tvena raslojavanja. - Obrađivanje Jasenovca u ratnom razdoblju, kao napose i poslijeratnih jasenovačkih logora i događaji koji su uslijedili, zahtjevan je poduhvat koji od autora traži ustrajnost, objektivnost i odbacivanje ideolo&scaron;kih komponenti kao pratećeg negativnog elementa u ispunjavanju mozaika slike stvarnosti pro&scaron;le zbilje. Cijela knjiga, svojim sadržajem i &scaron;irinom obuhvata pruža mogućnost kvalitetnoga uvida u omeđena povijesna događanja, i samim time autore svrstava u red vrijednih aktera u povjesničarskom smislu koji takvim svojim biljegom ostaju neizostavnim dionicima ovakvoga tipa istraživačkoga zadatka. Na koncu je potrebno naglasiti kako ovaj autorski poduhvat zaslužuje pozornost znanstvene i &scaron;ire javnosti koju zanima navedeni dio hrvatske pro&scaron;losti - istaknuo je Begonja.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-22-21-05-22-jasenovac-knjiga-212.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />U recenziji Ivana Kozlice ističe se da je hrvatska suvremena povijest nesustavno istražena i obrađena, a u mnogočemu ispolitizirana, posebice razdoblje Drugoga svjetskog rata i poraća. - Jasenovac je sredi&scaron;nja točka kontroverzi koje su obilježile poratno razdoblje, posebno vrijeme poslije osamostaljenja Republike Hrvatske. Srpska historiografija ne odustaje od preuveličanih brojki jasenovačkih žrtava koje se kreću i do milijuna ubijenih samo Srba. Hrvatska historiografija pak ne pronalazi prave načine znanstvenoga suprotstavljanja toj mitomaniji. &Scaron;to vi&scaron;e, ne otvara se prostor ne samo pobijanja srpskih laži nego se sve čini kako bi se zaustavila nastojanja za istraživanje Jasenovca kao poslijeratnoga logora. (&hellip;) Knjiga Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori novi je vrijedan doprinos do sada objavljenim radovima, posebno kod razmatranja &lsquo;mita Jasenovac&rsquo; i njegove uloge kao motiva za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku te poslijeratnoga jasenovačkoga logora u organizaciji komunističkoga režima. Može se kazati da je ovaj rad jedinstven po mnogočemu i da mu je te&scaron;ko pronaći usporednog predhodnika - naveo je Kozlica.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-22-jasenovac-knjiga-21_2.jpegPoznata svjetska atrakcija više ne postoji: Urušila se upečatljiva prirodna znamenitosthttp://grude.com/clanak/?i=320880320880Grude.com - klik u svijetThu, 20 May 2021 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-20-darwinov-luk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Darwinov luk, poznata prirodna kamena formacija na otočju Galapagos, urušio se od posljedica erozije, objavili su ekvadorski dužnosnici za zaštitu okoliša..<p>&nbsp;</p> <p>Na fotografijama koje je na dru&scaron;tvenim mrežama objavilo ekvadorsko ministarstvo za&scaron;tite okoli&scaron;a vide se tek ostaci luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Darwinov luk, atraktivan prirodni most koji se nalazio na manje od kilometra od glavnog područja Darwinova otoka, uru&scaron;io se zbog prirodne erozije. Darwinov luk nekoć je bio povezan s otokom. Područje se smatra jednim od najboljih mjesta na planetu za ronjenje i promatranje morskih pasa čekićara i ostalih morskih životinjskih i biljnih vrsta&rdquo;, izvijestilo je ministarstvo, prenosi <em><strong>HMS.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Otočje Galapagos naziv je dobilo po britanskome prirodoslovcu Charlesu Darwinu, utemeljitelju prve znanstvene i danas prihvaćene teorije o evoluciji živih bića, koja je po njemu dobila naziv darvinizam. Najprije je studirao medicinu, zatim teologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Galapagos je pod Unescovom za&scaron;titom od 1978., a na otočju danas živi oko 30.000 stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vulkanski arhipelag čine 234 otoka, brojni zaljevi i kameno stijenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uru&scaron;avanje Darwinova luka podsjetnik je na to u kolikoj je mjeri krhak svijet u kojemu živimo. Ne možemo napraviti gotovo ni&scaron;ta da bismo spriječili prirodnu eroziju i slične geolo&scaron;ke procese, no možemo za&scaron;tititi podmorski svijet. Luk je bio jedna od glavnih turističkih atrakcija, a pod njim su plivala najveća jata morskih pasa čekićara na svijetu&rdquo;, rekla je Jen Jones iz Zaklade za očuvanje Galapagosa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-20-darwinov-luk.jpgHAZU BiH - Jačati uloge znanosti, umjetnosti, obrazovanja i kulture hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=320875320875Grude.com - klik u svijetWed, 19 May 2021 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-19-uhazubih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U HAZU BiH održan je 19. svibnja 2021. godine sastanak predsjednika HAZU BiH akademika Mladena Bevande sa suradnicima, s predsjednikom Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten, gospodinom Marijanom Klaićem. <p>&nbsp;</p> <p>Razgovaralo se o dosada&scaron;njim iskustvima suradnje, te o mogućnostima jačanja uloge znanosti, umjetnosti, obrazovanja, kulture hrvatskoga naroda u BiH. To su naime ciljevi koji povezuju Udrugu Prsten i HAZU BiH i utvrđeni su posebnim Sporazumom o međusobnoj suradnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno se razgovaralo o organizaciji Okruglog stola na temu "Utjecaj pandemije na demografska kretanja Hrvata u BiH".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okrugli stol se upriličuje povodom Međunarodnog dana stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademici su pozdravili ovu inicijativu, izrazili spremnost surađivati u organizaciji i sudjelovati na Okruglom stolu s prilozima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici sastanka u HAZU BiH bili su: Predsjednik HAZU BiH akademik Mladen Bevanda, dopredsjednici akademici Božo Žepić i Zdenko Ostojić, predsjednik Skup&scaron;tine akademik Ante Mi&scaron;ković, prof. dr. Dragan Babić član suradnik Akademije; Predsjednik Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten gdin. Marijan Klaić, prof dr. Mirjana Milićević član Predsjedni&scaron;tva Udruge Prsten.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-19-uhazubih.jpgDJEVICA MARIJA UKAZALA JOJ SE KAD JE IMALA 13 GODINA: Sestra Mirjam u samostan je ušla kao tinejdžerica, na mjesto ukazanja nikad se nije vratilahttp://grude.com/clanak/?i=320803320803Grude.com - klik u svijetSat, 15 May 2021 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-15-sestra-mirjam-klarisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U strogi red klarisa ušla je s 15 godina i nekoliko mjeseci, a svoj život posvetila je molitvi.<p><br />- Oti&scaron;la je jedna od najvećih žena na&scaron;eg kraja - tako su čitatelji <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/dalmatinci-oplakuju-preranu-smrt-voljene-klarise-sestra-mirjam-u-samostan-je-usla-kao-tinejdzerica-na-mjesto-ukazanja-nikad-se-nije-vratila-1098605?fbclid=IwAR3TEKLXDy0XWgz8Z0E3yzLIsS1UYUKD8cE7J-cYjgp0nn82Hslm2LpRJGA" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Slobodne Dalmacije</a> opisali smrt i odlazak Andrijane Munivrane, poznatije možda pod imenom sestra Mirjam.<br /><br /></p> <p>Oti&scaron;la je mlada, u 51. godini života kojeg je, gotovo cijelog, provela u splitskom samostanu časnih sestara klarisa. U ovaj strogi red u&scaron;la je s 15 godina i nekoliko mjeseci, a svoj život posvetila je molitvi.<br /><br /></p> <p>Bogorodica joj se prvi put ukazala 27. kolovoza 1983. godine u Gali u blizini Sinja, a ukazivanja su se nastavila cijelog života. Andrijana nije bila jedino dijete kojem se Gospa tada obratila.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ja nisam bila s Anitom, Verkom, Jurom i ostalom djecom kada su oni prvi put vidjeli Majku Božju. Ali, to se pročulo, ljudi su počeli dolaziti zajedno s njima na mjesto ukazanja i molili. Drugi-treći dan, do&scaron;la sam i ja, iskreno ću vam reći, ne vjerujući da će se tu i&scaron;ta dogoditi. Oni su svi molili, a mi mladi smo bili u skupini i razgovarali, smijali se i zezali se. Krenuli smo nazad i u jednom momentu sam se okrenula i ispred djece koja su klečala i molila vidjela sam Gospu. Rasplakala sam se i počela tresti. Vidi&scaron;, a ne vjeruje&scaron;. Klekla sam i molila s njima &ndash; ispričala je prije nekoliko godina za Večernji list ono &scaron;to joj se dogodilo kada je imala samo trinaest godina.<br /><br /></p> <p>Nakon prvih ukazivanja, nije bilo lako. Tada&scaron;nja komunistička vlast o&scaron;tro se protivila vjeri, a svakodnevna ukazanja i sve veća količina vjernika koji su posjećivali ovaj kraj, nije im i&scaron;la u koristi. Bojazan da se ovo selo u blizini Sinja moglo pretvoriti u ne&scaron;to poput Međugorja rezultirala je fizičkom i pravnom agresijom, a utjecala je i na to da se priča ne pro&scaron;irili.<br /><br /></p> <p>- Pročulo se &scaron;to se događa, do&scaron;la je milicija, tukli su ljude, tjerali ih s mjesta ukazanja, nisu nam dali gore, a Majka Božja počela nam se ukazivati posvuda: u kući, u crkvi za vrijeme krunice. Rekla nam je &scaron;to nas čeka, represija, a mi je nismo razumjeli. Sutradan je do&scaron;la milicija u moju &scaron;kolu, pozvali su me kod direktora na ispitivanje. Pitali su tko nas je nagovorio, koliko su nam novca dali, znam li da ne smijemo ići gore. Kada bih se s prijateljima vraćala iz &scaron;kole, nai&scaron;ao bi milicijski auto, zaustavio se. Milicajci bi me izdvojili i pretresli mi knjige. Sve iz torbe pobacali bi po cesti i onda oti&scaron;li, a ja sam skupljala &ndash; prisjetila se ona tih, za nju, te&scaron;kih vremena. Budući da je bila tako mlada kada joj se to počelo događati, često je osjećala strah koji se s vremenom smanjio.<br /><br /></p> <p>&ndash; Najprije se ukazala na mjestu dana&scaron;nje kapelice. Osmog dana od prvog ukazanja, dala je znak da priđemo bliže. Mi priđemo, ona se udalji. Mi trk za njom, ljudi za nama. Taman kada smo je stigli, ona se opet udalji 500 metara dalje i daje znak da je slijedimo. Mi opet u trk. Teren je pun kamenjara i drače, bilo je ljeto, bili smo u kratkim hlačama, mogli smo se polomiti, a nitko se nije ni ogrebao. Kako se Gospa kretala po brdu, tako nam je pravila put kojim smo trčali za njom. Odvela nas je nekoliko kilometara dalje, a onda nestala. Ljudi su govorili: &ldquo;Ako je to Gospa, za&scaron;to nas je vodila tamo gore?&rdquo; Ljudi kao ljudi. Ali, Gospa je imala plan, htjela je vidjeti koliko smo spremni ići za njom bez obzira na komentare, ružne riječi i ljude oko nas. Sutradan, devetog dana, počela je razgovarati s nama. Prvo je jedna od djevojčica pitala kako se zove, a ona je rekla da je Kraljica Mira i Blažena Djevica. Prenijela nam je poruke, tražila je molitvu, sakramentalni život, izmirenje među ljudima &ndash;pojasnila je detaljnije klarisa kojoj se Gospa ukazivala cijeloga života. Prema njenim riječima, vidjela bi ju na svaki svoj rođendan i obljetnicu ukazanja, a jednom mjesečno bi vodile razgovor u kojem ju ne bi vidjela.<br /><br /></p> <p>Poznata klarisa koju su mnogi voljeli pričala je i kako često razgovara i s Isusom, a na mjestu ukazanja nije bila od otkako je u&scaron;la u samostan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-15-sestra-mirjam-klarisa.jpgDugo iščekivana predstava ''Isus, Sin Čovječji'' premijerno se izvodi ove subotehttp://grude.com/clanak/?i=320788320788Grude.com - klik u svijetFri, 14 May 2021 14:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvotno je premijera trebala biti održana u utorak, 11. svibnja, ali je odgođena zbog lakšega zdravstvenog problema jednog člana..<p>&nbsp;</p> <p>Atraktivna nova predstava sa zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru pod nazivom &bdquo;Isus, Sin Čovječji&ldquo;, prema istoimenom djelu Halila Džubrana, bit će premijerno izvedena u subotu, 15. svibnja 2021. godine u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prvotno je premijera trebala biti održana u utorak, 11. svibnja, ali je odgođena zbog lak&scaron;ega zdravstvenog problema jednog člana glumačkog ansambla predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Ivan Vukoja ranije je poručio kako je s obzirom na okolnosti u kojima svi živimo i radimo sretan i jako zadovoljan &scaron;to može najaviti jo&scaron; jednu premijeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je tekst Halila Džubrana samo jedna dimenzija ove predstave, a likovna i glazbena dimenzija su itekako važne za cjelovitost komada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz kronologiju Isusovog života, smrti i uskrsnuća vodi nas lik Suzane, Marijine susjede iz Nazareta, kao svojevrsne naratorice i praktičnog podsjetnika na temeljnu ideju djela: marginalci kao ključni protagonisti u čijim se iskazima zrcali veličina Isusovog utjecaja na Pojedinca. Ono &scaron;to je moćno u Džubranovoj riječi je jedan poetski iskaz same ljubavi, naveo redatelj ove predstave Robert Pehar, otkriv&scaron;i kako su ovim komadom htjeli napraviti poveznicu s na&scaron;im vremenom zbog Džubranovog odnosa prema njegovoj domovini Libanonu i Bliskom Istoku kao i svim problemima koje to područje ima stoljećima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Anja Kraljević, Ivo Kre&scaron;ić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Ivan Skoko, Iva &Scaron;imić, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramatur&scaron;ki obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi&scaron;e ga je zanimala kr&scaron;ćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvarala&scaron;tvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpgPicassova slika prodana za 103,4 milijuna dolarahttp://grude.com/clanak/?i=320784320784Grude.com - klik u svijetFri, 14 May 2021 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-14-picasso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slika "Žena koja sjedi blizu prozora (Marie-Thérèse)" Pabla Picassa prodana je u četvrtak za 103,4 milijuna dolara tijekom aukcije organizirane u Christie'su u New Yorku. <p>&nbsp;</p> <p>Platno 1,46 m sa 1,14 m, naslikano 1932., prodano je nakon vi&scaron;e od 19 minuta borbe između kolekcionara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelo koje predstavlja Picassovu ljubavnicu i muzu, Marie-Th&eacute;r&egrave;se Walter, gotovo je udvostručilo iznos početne procjene koju je pružila Christie's, a koja je iznosila 55 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja potvrđuje vitalnost umjetničkog trži&scaron;ta koje zapravo nije patilo od pandemije, ali i posebnog statusa Pabla Picassa (1881. - 1973.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istu je sliku prodavač kupio prije samo osam godina na prodaji u Londonu za 28,6 milijuna funti ili oko 44,8 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pet djela &scaron;panjolskog slikara sada je pre&scaron;lo simbolički prag od 100 milijuna dolara, a najskuplja je "Les femmes d'Alger", koja drži rekord sa 179,4 milijuna dolara u svibnju 2015. Samo 14 slika u povijesti prema&scaron;ilo je 100 milijuna dolara na aukciji. Osim Picassa, talijanski umjetnik Amedeo Modigliani jedini je na popisu s vi&scaron;e od jednog djela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-14-picasso.jpg'I Gospodin Isus, pošto im to reče, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu'http://grude.com/clanak/?i=320764320764Grude.com - klik u svijetThu, 13 May 2021 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-13-risen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus je 40 dana poslije uskrsnuća ostao na zemlji i ukazivao se učenicima i apostolima.<p>&nbsp;</p> <p>Na 40. dan javio se svojim učenicima u Jeruzalemu. Rekao im je da ostanu u gradu i čekaju dolazak Duha Svetoga, zatim ih je poveo na maslinsku goru, podigao je ruke i blagoslovio ih.<br /><br /></p> <p>Prije svog uza&scaron;a&scaron;ća na nebo rekao im je: &rdquo;Ja idem k Ocu da vam pripravim mjesto, a kad odem i za vas mjesto pripravim, opet ću doći i vas uzeti k sebi da i vi budete gdje sam ja&rdquo;. Isus je počeo uzlaziti na nebo, a onda ga je zaklonio oblak i učenici ga vi&scaron;e nisu vidjeli. Uza&scaron;ao je na nebo gdje sjedi s desna Bogu Ocu.<br /><br /></p> <p><strong>Stoga se dana&scaron;nji dan slavi kao Blagdan Uza&scaron;a&scaron;ća Gospodinova ili Spasova (Križi)</strong><br /><br /></p> <p><em><strong>Svr&scaron;etak svetog Evanđelja po Marku</strong></em><br /><br />U ono vrijeme: Isus se ukaza jedanaestorici i reče im:<br />&raquo;Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se. A ovi će znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime će moje izganjati zloduhe, novim će jezicima zboriti, zmije uzimati; i popiju li &scaron;to smrtonosno, ne, neće im nauditi; na nemoćnike će ruke polagati, i bit će im dobro.&laquo;<br />I Gospodin Isus, po&scaron;to im to reče, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu.<br />Oni pak odo&scaron;e i propovijedahu posvuda, a Gospodin surađiva&scaron;e i utvrđiva&scaron;e riječ popratnim znakovima.<br /><br /><em><strong>Riječ Gospodnja.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-13-risen.jpgPrvo zajedničko izdanje poštanskih maraka HP Mostar i HP Zagrebhttp://grude.com/clanak/?i=310737310737Grude.com - klik u svijetMon, 10 May 2021 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-10-hpmostar-blokzrinskifrankopan2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zajedničkim izdanjem poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar i Hrvatske pošte obilježena 350. obljetnica pogibije Zrinskog i Frankopana <p>&nbsp;</p> <p>Prvo zajedničko izdanje po&scaron;tanskih maraka Hrvatske po&scaron;te d.o.o. Mostar i Hrvatske po&scaron;te d.d. Zagreb tiskano je u povodu obilježavanja 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Zajednička izdanja po&scaron;tanskih maraka govore o zajedničkom nasljeđu u povijesti, kulturi i umjetnosti. Za dizajn izdanja kori&scaron;tena je slika Otona Ivekovića &bdquo;Opro&scaron;taj Zrinskog od Katarine&ldquo; koja se nalazi u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski plemići, vojskovođe i pjesnici ban Fran Krsto Frankopan i knez Petar Zrinski pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. nakon neuspjele urote koju je podiglo hrvatsko i ugarsko plemstvo nezadovoljno politikom Bečkog dvora. Car Leopold I. pozvao ih je pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah zatočio te su nakon optužbe zbog uvrede kralja i izdaje zemlje osuđeni i pogubljeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-10-21-05-10-hpmostar-fdczrinskifrankopan2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelji Zrinski vuče podrijetlo od obitelji &Scaron;ubić, jednog od 12 starohrvatskih srednjovjekovnih plemena, i uz obitelj Frankopan spada u najznačajnije i najpoznatije hrvatske velika&scaron;ke rodove. Mladen I. i Mladen II. &Scaron;ubić Bribirski bili su bosanski banovi, a Jelena &Scaron;ubić bila je majka bosanskog kralja Tvrtka I.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marke su tiskane u bloku, dizajn potpisuje Sabina Re&scaron;ić, a u po&scaron;tanskom prometu koriste se od 30. travnja 2021. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-10-hpmostar-blokzrinskifrankopan2021..jpgMajka Ene Šarac: Nemojte je nikad zaboraviti i živite njenu porukuhttp://grude.com/clanak/?i=310729310729Grude.com - klik u svijetSun, 09 May 2021 22:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-09-ena-sarac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge bitke s bolešću, umrla je 26-godišnja Osječanka Ena Šarac koja se veći dio svoga života borila s teškim dijagnozama. <p>&nbsp;</p> <p>Cijela Hrvatska zna za Enu &Scaron;arac, djevojku koja se godinama borila s tumorom na mozgu i kralježnici, a od 2017. i s leukemijom. Ova je hrabra djevojka, kad se prikupljao novac za njeno liječenje i za Noru &Scaron;itum, svima poručila da novac radije uplate Nori. Simpatična i draga djevojka pokazala je vi&scaron;e puta &scaron;to znači imati veliko srce i novac za svoje liječenje često je davala i drugoj bolesnoj djeci.<br /><br /></p> <p>''Nemojte je nikad zaboraviti. Željela bih se zahvaliti njezinim anđelima iz ranjene majčine i očeve du&scaron;e", poručila je za <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/oprostaj-od-ene-sarac---651076.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica" target="_blank">Dnevnik.hr</a> shrvana mama Biserka.<br /><br /></p> <p>Na pitanje &scaron;to bi Ena voljela ostaviti kao poruku, majka odgovara: "Da ljudi misle uvijek na druge ljude i da pomognu uvijek svatko svakome, to joj je bilo najbitnije. Da ljudi postanu ljudi i da brinemo o bolesnima i nemoćnima. I znam da je tu pored mene i da ne želi da plačem, ali boli previ&scaron;e."<br /><br /></p> <h3>Godinama se borila s te&scaron;kim bolestima. I pomagala drugima<br /><br /></h3> <p>Ena je 2003. godine tri puta operirana u KBC-u Rebro te se uspje&scaron;no borila s bole&scaron;ću, uz stalne kontrole u Zagrebu. Od rujna 2009. godine Eni se bolest počela vraćati, a terapije i operacije opet su tada postale dio Eninog života. Ova hrabra djevojka&nbsp;operirana je i na klinici u Bruxellesu, gdje joj je veliki dio tumora bio odstranjen, a ostatak je bilo potrebno tretirati daljim operacijama.<br /><br /></p> <p>2013. godine objavljeno je da su nakon 11 godina borbe s tumorom na mozgu liječnici ustvrdili da je Ena konačno zdrava. Bilo je to nakon operacije glave u M&uuml;nchenu&nbsp;za koju su Enini roditelji prikupljali novac. Upravo u to vrijeme&nbsp;objavljena je vijest i o Nori &Scaron;itum za koju je trebalo prikupiti oko 15 milijuna kuna za liječenje u Americi.&nbsp;Ena, kojoj je isto tako trebao novac (oko 200.000 kuna) za operaciju, tada je objavila:<br /><br /></p> <p>"&hearts; molila bih sve ove drage ljude da akciju za mene donirate malom anđelu Nori &hearts; njoj je jako hitno i ima samo jo&scaron; par dana da ode po život !!! ja imam jo&scaron; puna dva tjedna pa Vas od &hearts; molim da mi ispunite želju i ajmo malom anđelu pomoći i ovom akcijom i pozivima &hearts;<br /> &hearts; HVALA VAM OD &hearts; DOBRI NA&Scaron;I ANĐELI &hearts;".<br /><br /></p> <h3>Dan nakon izlaska iz bolnice obranila maturu<br /><br /></h3> <p>Par mjeseci nakon &scaron;to je objavljeno da je ozdravila, Ena je ponovno zavr&scaron;ila u bolnici. Zbog jake glavobolje tada 18-godi&scaron;nja Osječanka potražila je liječničku pomoć, a nakon rutinskog pregleda zadržana je u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. Utvrđeno je da je do&scaron;lo do krvarenja u mozgu, &scaron;to je bila&nbsp;posljedica lijeka koji se koristi za razrjeđivanje krvi, a koji je Ena uzimala nakon operacije kuka.<br /><br /></p> <p>Dan nakon izlaska iz bolnice je obranila maturu.<br /><br /></p> <p>"I &scaron;a&scaron;avica obranila maturu. Juuuuuupi. Sve se može kad se hoće!"&nbsp;objavila je na svom Facebook profilu u kolovozu 2013. godine.<br /><br /></p> <p>15. travnja ove godine Ena je objavila kako mora hitno na operaciju glave. Zavr&scaron;ila je na odjelu neurokirurgije u Vinogradskoj. Prvo je morala deset dana biti na antibiotiku, a nakon toga slijedila je operacija. Kako je objavljeno, planirali su joj u glavu ugraditi novu plastiku, a zahvat su opisivali kao jako težak.<br /><br /></p> <p>"Enica je psihički odlično, ljubav moja, lavica moja..", napisala je tada njena majka.<br /><br /></p> <p>Dan kasnije objavila je da je stanje jako ozbiljno, a da je Ena pitala liječnike može li dobiti &scaron;ifru za internet.<br /><br /></p> <p>"U očekivanju rekonstrukcije glave zabavljam se sa cimericom bakicom i ba&scaron; nam je ok 👍🏻 hvala svima na brizi i daaaaa znam da je operacija "opsežna" ali nije me frka niti malo...odgledala sam na yt cijeli zahvat tako da sam upućena i ba&scaron; izgleda zanimljivo...", napisala je Ena.<br /><br /></p> <p>Par dana kasnije stigao je novi nalaz koji je pokazao, kako je napisala, "da joj se u glavu uvukla bolnička bakterija MRSA".</p> <p>Operacija je na kraju bila 28. travnja. Trajala je 13 sati. Ena se dobro oporavljala i 1. svibnja je objavila da je super, a dan kasnije s mamom je plela pletenice.</p> <p>Jučer popodne objavljeno je da je preminula.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-09-ena-sarac.jpgFOTO: Franjevac, pomoćni biskup banjolučki dr. Marko Semren, krizmao djecu u Međugorju! http://grude.com/clanak/?i=310710310710Grude.com - klik u svijetSat, 08 May 2021 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-08-medjugorje-krizma-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u crkvi sv. Jakova u Međugorju bila svečana podjela sakramenta svete potvrde, na svetoj misi u 10 sati, objavio je portal Medjugorje-info.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu potvrdu za 69 krizmanika podijelio je Mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, franjevac.<br /><br /></p> <p>Mnogima je upalo u oko da djecu nije krizmao nijedan biskup niti svećenik s područja Mostarsko-duvanjske biskupije ili preciznije iz Hercegovine, &scaron;to i nije iznenađenje s obzirom da je Ratko Perić tzv. biskup u miru ponovno otvorio stare rane i u novoj knjizi krenuo s uvredama prema Međugorju i franjevcima.<br /><br /><br />Upravo se dr. Marka Semrena spominjalo kao nasljednika Ratka Perića jer se radi o svećeniku otvorenom pomirbi i dijalogu, međutim protivnici franjevaca naveliko su lobirali protiv njega jer ih je bilo strah da će on potpuno preokrenuti politiku ratkovaca i pozitivno se odnositi prema Fenomenu Međugorja i slučaju otmice župa predstavljenom kao Hercegovački slučaj, odnosno da će rije&scaron;iti otvorena pitanja koja desetljećima muče narod u Hercegovini.</p> <p>Semren, u &scaron;to smo se uvjerili lani, nije postao novi biskup međutim vrata jednog od najvećih mjesta molitva na svijetu nisu mu ostala zatvorena. U svojoj propovijedi, odmah na početku, snažno je zazvučala jedna rečenica: P<span class="aCOpRe">omazanje krizmenim uljem na čelu može se napraviti samo jednom u životu!</span></p> <p>Čestitke krizmanicima u Međugorju, sveti&scaron;tu koje slavi 40 godina otkad ga je Blažena Djevica Marija izabrala kao mjesto iz kojeg će obratiti svijetu! Ni vrata paklena ni sotonske podvale pretočene u razne književne uratke neće ga nadvladati!</p> <p><br />Fotografije iz crkve donosi portal Medjugorje-info.com</p> <p><br /><strong><em>Grude.com</em></strong><strong><em><br /><br /></em></strong></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-20.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-08-medjugorje-krizma-1.jpgJelena Kordić Kuret: Kroz priču o Isusu govorimo o nama samimahttp://grude.com/clanak/?i=310685310685Grude.com - klik u svijetThu, 06 May 2021 14:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-06-jelena-kordic-kuret-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redatelj predstave je Robert Pehar, koji ujedno i glumi u ovom kazališnom komadu.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U moru medijskog trash-a na kojem se danas, nažalost, mladi ljudi odgajaju, na nama kao teatarskim ljudima je odgovornost da sadržaj koji nudimo publici bude &scaron;to kvalitetniji&ldquo;, izjavila je dramska prvakinja Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Jelena Kordić Kuret, povodom pripreme nove predstave &bdquo;Isus, Sin Čovječji&ldquo; koja će premijerno biti izvedena 11. svibnja pred mostarskom publikom. Osim &scaron;to igra u ovoj predstavi, ona je i pomoćnica redatelja, a potpisuje i koreografiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako bi, prema njezinom mi&scaron;ljenju, bilo lijepo vjerovati kako je publika žedna i željna kazali&scaron;ta i predstava, u vremenu realitija, instant zvijezda i ostalog raznog &bdquo;kiča&ldquo; koji je dostupan iz fotelje, borba kulturnih djelatnika je, nagla&scaron;ava Jelena Kordić Kuret, tim veća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na nama nije da podilazimo svačijem ukusu, već da stvaramo kvalitetan repertoar, odgajamo publiku i sebe. Na&scaron;a predstava govori o Isusu i njegovom životu, o ljubavi, dobroti, oprostu i pomirenju i kao opozit tome o nikad shvatljivoj ljudskoj zlobi i mržnji. U ovoj predstavi, kroz priču o Isusu, govorimo o nama samima i nadam se kako će nas barem u jednom trenutku dovesti do toga da se zapitamo koje su to istinske vrijednosti&ldquo;, kazala je ova glumica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S OGROMNIM RESPEKTOM PRISTUPILI SMO LJEPOTI DŽUBRANOVOG JEZIKA&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monumentalnost Džubranove poetike pred djelatnike HNK Mostar stavila je ozbiljan zadatak, otkriva Kordić Kuret, navodeći kako su morali naći način kako ostati na razini dojmljivosti same riječi i vizualno popratiti izražajnost iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ne usudim se reći jesmo li u tome uspjeli, to neka procijene drugi, ali je sigurno da smo s ogromnim respektom pristupili ljepoti Džubranovog jezika i sadržaju samog djela. Zbog svega toga, jako sam zadovoljna poslom koji smo napravili. Nadam se kako će i publika to znati prepoznati&ldquo;, poručila je Jelena Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave je Robert Pehar, koji ujedno i glumi u ovom kazali&scaron;nom komadu, a osim njega igraju Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić, Anja Kraljević, Iva &Scaron;imić, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo, Filip Lukenda, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dramaturg je Dragan Komadina, autor glazbe Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi&scaron;e ga je zanimala kr&scaron;ćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvarala&scaron;tvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-06-jelena-kordic-kuret-7.jpgPreminuo glumac Saša Anočićhttp://grude.com/clanak/?i=280678280678Grude.com - klik u svijetWed, 05 May 2021 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-05-sasa-anocic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, 1998. godine, a kao redatelj je na scenu postavio brojne uspješne naslove poput 'Komšiluk naglavačke', 'Kiklop', 'Kauboji'..<p><br />Hrvatski glumac i redatelj Sa&scaron;a Anočić preminuo je sinoć, kako saznaje 24sata.hr, iznenada u dobi od samo 52 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;estruko je nagrađivan za svoje predstave, a kao glumac je karijeru započeo u HNK u svom rodnom Osijeku, nastavio u Zagrebačkom kazali&scaron;tu mladih te naposljetku u Kazali&scaron;tu Tre&scaron;nja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, 1998. godine, a kao redatelj je na scenu postavio brojne uspje&scaron;ne naslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za predstavu 'Kom&scaron;iluk naglavačke' u HNK Ivana pl. Zajca osvojio je Zlatni smijeh za najbolju režiju, najbolji tekst i najbolju predstavu u cjelini te Nagradu grada Rijeke, Nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta i brojne nagrade na Međunarodnom festivalu malih scena i Festivalu glumca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh je ostvario i predstavama 'Noževi u koko&scaron;ima', 'To samo bog zna', 'Kad se mi mrtvi pokoljemo' te 'Kiklopom' u Gavelli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za popularne 'Kauboje' nagrađen je Nagradom hrvatskog glumi&scaron;ta za režiju, Plaketom Grada Zagreba, Vjesnikovom nagradom 'Dubravko Duj&scaron;in', Marulom za najbolje redateljsko ostvarenje, a predstava je prona&scaron;la svoj put do publike, kao i do filmske ekranizacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-05-sasa-anocic.jpgUsusret premijeri u HNK Mostar: Mlade glumice jedva čekaju stati pred mostarsku publiku jer je predstava majstorski urađenahttp://grude.com/clanak/?i=280660280660Grude.com - klik u svijetTue, 04 May 2021 13:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-04-iva_simic_anja_kraljevic_ana_ljubic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U novoj predstavi „Isus, Sin Čovječji, svaki će ljubitelj umjetnosti, prema riječima Ive Šimić, moći pronaći „nešto za svoj gušt“.<p>&nbsp;</p> <p>Kanonska i poznata priča upotpunjena bogatim, magičnim i dinamičnim kazali&scaron;nim jezikom, uskoro će biti ispričana na daskama Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru u okviru premijere predstave &bdquo;Isus, Sin Čovječji&ldquo;, koja je planirana u utorak, 11. svibnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrila je to mlada glumica Iva &Scaron;imić iz Splita koja prvi put igra u HNK Mostar. Za svoje iskustvo suradnje s ovom kazali&scaron;nom kućom ima samo riječi hvale, a kaže kako tomu doprinosi i prelijepi Grad na Neretvi koji ima priliku upoznati za vrijeme sunčanih, proljetnih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Od trenutka kada sam kročila kazali&scaron;tem, kolegice i kolege istinski su se potrudili da se osjećam dobrodo&scaron;lom, ravnopravnom, prihvaćenom te nimalo usamljenom u slobodno vrijeme. To, dakako, uvelike doprinosi pozitivnoj i kreativnoj radnoj atmosferi kojoj se veselim iz dana u dan&ldquo;, opisuje &Scaron;imić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IVA &Scaron;IMIĆ: U NOVOJ PREDSTAVI SVI ĆE PRONAĆI NE&Scaron;TO ZA &bdquo;SVOJ GU&Scaron;T&ldquo;</p> <p>Svi zaposlenici i zaposlenice ovog kazali&scaron;ta &ndash; od uredskog osoblja, preko ansambla, do tehničkog osoblja, zaista vole svoj posao, navodi ova mlada glumica, te uživaju u zajedničkom radu i potencijalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Jako mi je inspirativno raditi u ovakvom timu. Autorski tim predstave od početka procesa vrlo je spreman i ima jasnu viziju, stoga nam je i sam proces rada konstruktivan i efikasan. Naravno, pod kupolom odlične radne atmosfere&ldquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj predstavi &bdquo;Isus, Sin Čovječji, svaki će ljubitelj umjetnosti, prema riječima Ive &Scaron;imić, moći pronaći &bdquo;ne&scaron;to za svoj gu&scaron;t&ldquo;, počev&scaron;i od sjajno stilizirane Džubranove pisane riječi, do likovnog, glazbenog ili plesnog stvarala&scaron;tva na kojima vrlo predano i majstorski rade svi djelatnici HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nadam se da će inspirativni, plemeniti i svevremenski motivi ideala dobrote, empatije i dosljednosti ostaviti lijep utisak na mostarsku publiku&ldquo;, poručila je &Scaron;imić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ANJA KRALJEVIĆ: TEATAR TRPI ZBOG KORONA KRIZE, ALI PREŽIVJET ĆE I OVO!</p> <p>Pod redateljskom palicom Roberta Pehara u novoj predstavi glumi cijeli ansambl HNK Mostar, uključujući nekoliko gostujućih glumaca. Osim Splićanke Ive &Scaron;imić, na sceni će svoje vje&scaron;tine pokazati i mlada glumica Anja Kraljević. Njezina prva suradnja s ovom kazali&scaron;nom kućom bila je na predstavi &bdquo;Spremni&ldquo;, a kaže kako jedva čeka priliku ponovno s kolegama iz HNK Mostar stati pred mostarsku publiku. Taj trenutak usporava otežana epidemiolo&scaron;ka situacija, ali Kraljević je uvjerena kao u cijeloj toj situaciji ima i pozitivnih lekcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kultura trpi veliku &scaron;tetu i teatar je pogođen maksimalno, ali preživjet će i ovo! Divno je &scaron;to su mnoge predstave emitirane i &scaron;to smo mogli pogledati sve &scaron;to do sada nismo, ali na&scaron;a potreba za živim kontaktom i komunikacijom je mnogo veća. Trenutna situacija u kojoj se nalazimo natjerala je sve ljude da razmi&scaron;ljaju o smislu i time počinju vi&scaron;e cijeniti plemenitost umjetnosti&ldquo;, navela je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ANA LJUBIĆ: TOLIKO JE DOBRO U KAZALI&Scaron;TU DA PONEKAD NE ŽELIM KUĆI</p> <p>Veliko uzbuđenje zbog nove predstave pokazala je i mlada Mostarka Ana Ljubić, koja već drugi put profesionalno surađuje s ovom kućom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Savr&scaron;eno mi je raditi s čitavim ansamblom i dobila sam priliku svjedočiti komentarima nekih gostujućih glumaca, koji često dođu iz drugih država ili drugih kazali&scaron;nih kuća, koliko su odu&scaron;evljeni ugodnom atmosferom. Svi djeluju kao jedno, nitko se ne gleda preko oka, atmosfera je opu&scaron;tena i razvijaju se brojna prijateljstva, &scaron;to puno olak&scaron;ava i rad na sceni. Toliko je dobro, da ponekad ne želim ići kući&ldquo;, opisuje ova Mostarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ana Ljubić je polaznica i Dramskog studija mladih HNK Mostar i kaže kako joj je upravo taj projekt otvorio vrata za sve suradnje i profesionalne angažmane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jedna od najboljih stvari koje HNK Mostar nudi mladim ljudima, uz besplatne ulaznice svim studentima Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Mnogo su otvoreni za talentirane mlade ljude u usponu i ovim putem bih pozvala sve one koji imaju neke afinitete, talent, želju ili potrebu za kazali&scaron;tem da odu na audiciju za Dramski studio, kada bude organizirana, jer to je stvarno neopisivo iskustvo&ldquo;, dodaje Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali&scaron;te je, prema njezinim riječima, jedna velika istina, jer iako oni glume, sve &scaron;to iznesu na scenu su pitanja vezana za dru&scaron;tvenu realnost i probleme običnog malog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebno mi je bliska ova nova predstava s obzirom da se radi o liku i djelu Isusa Krista, jer smo je radili u korizmeno vrijeme. Tekst je u isto vrijeme i poetičan i realističan i bila bi velika &scaron;teta da se takav jedan tekst ne stavi na scenu&ldquo;, dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-04-iva_simic_anja_kraljevic_ana_ljubic.jpg(VIDEO) Katica Šilić: Ponosna sam jer mi je sin svećenik!http://grude.com/clanak/?i=280631280631Grude.com - klik u svijetSun, 02 May 2021 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-02-fra-mile-katica-silic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Podcastu na novootvorenom T-Studiju gostovala je Katica Šilić, majka mladog svećenika fra Kristijana Šilića.<p><br />U emisiji ju je ugostio znameniti svećenik iz župe Čapljina fra Mile Vla&scaron;ić, a &scaron;to mu je kazala majka jednog svećenika poslu&scaron;ajte u nastavku:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/2v5G9QksVrs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-02-fra-mile-katica-silic.jpegSupruga heroja Domovinskog rata: Izmolila sam Očenaš, osjetila na lijevom ramenu Isusovu ruku i mirno izašlahttp://grude.com/clanak/?i=280607280607Grude.com - klik u svijetSat, 01 May 2021 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-01-rudolf_peresin.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatsku je prije 7. svibnja 2019. godine iz Austrije stigao MiG 21 oznake "26 112". To je legendarni zrakoplov kojim je 1991. godine Rudolf Perešin pobjegao iz JNA i sletio u Austriji.<p><br />Bilo je to 25. listopada ratne 1991., kad su svjetski mediji uz fotografiju pilota Rudolfa Pere&scaron;ina pokraj aviona MiG-21 na aerodromu u Klagenfurtu, prenijeli i njegove riječi: &ldquo;Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!&rdquo; Umjesto da nadzire povlačenje JNA iz Slovenije, upravo toga dana obavio je prelet, zapravo bijeg kojim je udario te&scaron;ku pljusku agresorskoj vojsci, a svome narodu darovao silni ponos u najkritičnijim danima Domovinskog rata, pi&scaron;e Večernji list.<br />&nbsp;</p> <p>Četiri godine zatim Rudolf Pere&scaron;in, u to doba zapovjednik lovačke eskadrile na Plesu, shvatio je da zapravo nikad <strong>nije dostojno</strong> proslavio događaj koji je, bez ikakve sumnje, snažno obilježio njegov životni put. Trebalo je to biti dvostruko slavlje: fe&scaron;ta zbog preleta i krizma tada 14-godi&scaron;nje kćeri Daliborke. Supruga Ljerka preuzela je organizaciju u lovačkom domu na Sljemenu, a njezin Rudi dostavio je popis uzvanika, mahom svojih bliskih prijatelja i suboraca, koji i danas čuva poput kakve relikvije.<span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <br /><br /></span></p> <p>Međutim, 1. svibnja te 1995., suprug joj je povjerio da će doći do promjene plana jer Hrvatska vojska kreće u operaciju Bljesak.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Navečer je do&scaron;ao kući s dežurstva na Plesu i bio je sretan i zadovoljan. S vrata mi je rekao da je sretno pro&scaron;lo i da su se svi vratili. Bila je to rečenica s kojom sam, kao <strong>žena pilota</strong>, živjela otkad sam se udala za njega. Ujutro 2. svibnja probudio se već u 3.30 sati i prije odlaska u zračnu luku navio mi je budilicu i rekao: &ldquo;Ja sad idem, ajde bok&rdquo;. Nisam tada znala da su to posljednje riječi koje ćemo ikada izmijeniti. Naime, s Plesa je u MiG-u poletio u 5.58, a već nakon pola sata kontrola leta prijavila je da se <strong>nije vratio</strong> &ndash; prisjeća se Ljerka.<br /><br /></p> <p>Oti&scaron;la je na posao ni&scaron;ta ne sluteći, čak ni onda kad su je istog dana posjetili Rudijev prijatelj, jedan liječnik i čovjek iz službe i rekli joj da se Rudi nije vratio.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Tog trena i sljedeće dvije i pol godine ja sam živjela s rečenicom koju su tada izgovorili: da je iskakao i da će se vratiti. Međutim, idućih dana novine pi&scaron;u: &ldquo;Izgubili smo Pere&scaron;ina&rdquo;, &ldquo;Poginuo Pere&scaron;in&rdquo;. Kakva <strong>konfuzija</strong>. Od tog trenutka krenula je moja borba &ndash; kaže pilotova supruga. Vjerovala je tada da se negdje pritajilo, da će kao dobar plivač preplivati Savu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ali ono &scaron;to ja nisam znala jest da je avion pao na hrvatsku stranu. Nisu to znali ni njegovi kolege, a meni je bilo nezamislivo da nisu <strong>podizali potragu</strong>. Danas razumijem, trajala je jo&scaron; uvijek velika i važna operacija, netko bi možda isto izgubio život, ali tada mi je to bilo neprihvatljivo &ndash; iskreno će Ljerka Pere&scaron;in.<br /><br /></p> <p>Tek u lipnju mje&scaron;tani Nove Gradi&scaron;ke prona&scaron;li su dijelove aviona i tada je na teren krenula ekipa stručnjaka HRZ-a koji su pritom i dokazali da se, nakon paljbe koju su po njemu osuli iz Bosanske Gradi&scaron;ke, katapultirao.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Tada sam mislila da je zarobljen i da je pitanje trenutka kad će Rudi biti <strong>razmijenjen </strong>&ndash; kaže. Kada je u kolovozu krenula operacija Oluja, vjerovala je da ćemo zarobiti časnika adekvatnog Rudiju za razmjenu.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada je objavljeno da su sru&scaron;ena dvojica srpskih pilota, isti sam tren zvala zapovjedni&scaron;tvo, ali su mi rekli da je to objavljeno samo radi dizanja morala pa je sve palo u vodu. Tada sam već počela <strong>strahovati </strong>&ndash; sjeća se.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><br /><br /></div> </div> <p>Počela je obrtati nebo i zemlju: pisati Crvenom križu, obilaziti Kaptol, sačekivati Slobodana Milo&scaron;evića, juri&scaron;ati na Carla Bildta i Elisabeth Rehn. Nakon vi&scaron;e od godinu dana &scaron;utnje posjetila ju je stanovita Slavica Lakić, čiji je suprug tijekom rata bio zarobljen na na&scaron;em teritoriju i od Ljerke zatražila da napravi pritisak za obostranu razmjenu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Znala sam da njezin suprug nije živ, ali to joj nisam mogla reći. Lagali su i oni meni: brat tog Lakića rekao mi je da je Rudi živ, da su ga vidjeli, čak su rekli kakav je lančić imao, kakav privjesak. U to vrijeme dobila sam i ozbiljne prijetnje pa me SIS stavio pod pratnju. Naime, pred kuću mi je s pi&scaron;toljem do&scaron;ao neki čovjek iz Banje Luke, koji je tvrdio da zna gdje je Rudi i tražio novac. Kad sam zatražila konkretan dokaz, počeo mi je obilaziti oko kuće &ndash; prisjeća se <strong>Ljerka Pere&scaron;in</strong>.</p> <p>Sada već pomalo očajna, ali jo&scaron; uvijek spremna na sve, početkom srpnja 1997. poslala je pismo časnoj sestri Bridge McCain koja je svojim molitvama izmolila mnoga ozdravljenje. Odgovor je stigao tri tjedna kasnije.<br /><br /></p> <p>&ndash; Poslala je jednu karta sa svetom obitelji i poruku da ona daje mise i svakog ponedjeljka moli za mene. To je bilo krajem srpnja. Bio je ponedjeljak, 4. kolovoza 1997. kad je moj suprug razmijenjen &ndash; kaže Ljerka.<br /><br /></p> <p><strong>Pokopan u Odžaku <br /><br /></strong></p> <p>Razmjena &ndash; Rudolf Pere&scaron;in za supruga Slavice Lakić &ndash; obavila se u &scaron;atoru podignutom na sredini mosta koji spaja Novu i Bosansku Gradi&scaron;ku. Prepoznala ga je po zubima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Za svog muža sve sam napravila, tako da sam bila mirna. Poljubila sam njegovo zubalo, klekla, izmolila Očena&scaron;, osjetila na lijevom ramenu Isusovu ruku i mirno iza&scaron;la &ndash; prisjeća se Ljerka koja je potom u Zagrebu, na zahtjev Rudijeve obitelji, zatražila i <strong>analizu DNK </strong>koja je neosporno pokazala da posmrtni ostaci pripadaju Rudolfu Pere&scaron;inu.<br /><br /></p> <p>U idućim danima sklopila je cijeli mozaik. Nakon katapultiranja Rudi je smrtno stradao pri padu u Savu. Srpska strana tvrdila je da je njegovo tijelo prona&scaron;la <strong>30 kilometara</strong> nizvodno u &scaron;ipražju nakon 28 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Rudi je tada pokopan u Odžaku pokraj crkve, ispod bora i tu je bio cijelo vrijeme do potpisivanja Daytonskog sporazuma. Potom su ga preselili u krug banjolučke vojarne i otamo ga predali meni &ndash; kaže Ljerka.<br /><br /></p> <p>Premda je u smrtnom listu navela 30. svibnja kao datum, na grobu ga nije dala napisati, a njezina obitelj za svoj je datum odabrala 2. svibnja, dan operacije Bljesak kada je njezin Rudi poletio u beskraj nebeskog prostranstva koje je toliko volio. Ljerka Pere&scaron;in nikada se nije udavala. U ti&scaron;ini svog zagrebačkog doma čuva uspomenu na <strong>pilota svoga srca</strong>, istinskog junaka Domovinskog rata.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/dvije-i-pol-godine-sam-zivjela-s-recenicom-da-je-iskakao-i-da-ce-se-vratiti-1488922" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-01-rudolf_peresin.jpegMeđugorje: Zagonetni pergament na kojemu je napisano 10 tajnihttp://grude.com/clanak/?i=280587280587Grude.com - klik u svijetThu, 29 Apr 2021 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-29-pergament.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priča o deset tajni koje je Gospa povjerila vidiocima predstavlja najveću zagonetnost međugorskih ukazanja.<p>&nbsp;</p> <p>Godinama hodočasnici nižu pitanja o sadržaju tajni, raspravljaju o tome kad će se početi ostvarivati, predskazuju li stra&scaron;nu budućnost čovječanstva kao &scaron;to neki vjeruju, <a title="Međugorje" href="https://medjugorje-news.com" target="_blank">Medjugorje-news.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;estero međugorskih vidjelaca za koje se smatra kako bi mogli znati istinu o Gospinim tajnama navodi, pak, kako se &ldquo;tajni pla&scaron;e samo oni koji nisu upoznali ljubav Božju&rdquo;. Vidjelici Mirjani Dragičević-Soldo Gospa Kraljica Mira povjerila je posebnu ulogu u otkrivanju tajni te ju je za to Gospa pripremala godinu dana. Gospine tajne za sada su javnosti nepoznate, a vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo izabrala je svećenika fra Petra Ljubičića kao osobu koja bi svijetu trebala objaviti sadržaj tajni &ldquo;kad za to dođe vrijeme&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen 1946. godine u Prisoju, kao prvo dijete od desetero braće i sestara, fra Petar Ljubičić je vi&scaron;e od deset godina bio kapelan u župi Međugorje, a jo&scaron; 1982. saznao je kako ga je vidjelica Mirjana izabrala za osobu koja će svijetu otkriti Gospine tajne. Na sam Božić 1982. godine od Gospe je Mirjana dobila posljednju, desetu tajnu. Obratila se potom fra Petru i pitala ga želi li biti posrednik koji će jednoga dana objavljivati tajne koje je njoj Gospa najavila i povjerila. Fra Petar je prihvatio i uskoro saznao kako će to biti za vrijeme njegova ovozemaljskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidioci su obavijestili javnost kako će svatko od njih dobiti po deset tajni. Ivanka, Mirjana i Jakov tvrde kako su već dobili po deset tajni te su im, prema njihovim riječima, zavr&scaron;ila svakodnevna ukazanja i sada im se Gospa, kako kažu, ukazuje jednom godi&scaron;nje. Ivan, Vicka i Marija jo&scaron; uvijek tvrde kako imaju svakodnevna ukazanja i, dosad, po devet tajni. Gospina je želja, prema Mirjaninim riječima, bila da na pojedinim ukazanjima nazočan bude i fra Petar Ljubičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deset dana prije nego &scaron;to počne događanje prve tajne, Mirjana će me obavijestiti, gdje god se u tom trenutku nalazio. Odmah ću se uputiti u Međugorje, a možda će i Božja providnost htjeti da tamo već budem. Nakon toga provest ću punih sedam dana u molitvi i postu. Tri dana prije početka najavljenih zbivanja objavit ću tajnu svijetu. O tome sam jednom zgodom razgovarao s Mirjanom i ona mi je rekla kako je Gospina želja da &scaron;to vi&scaron;e ljudi sazna &scaron;to će se dogoditi jer je objava tajne važna za cijeli svijet, zaključio je fra Petar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Način na koji ću i&scaron;čitati sadržaj prve i svih ostalih tajni također je zanimljiv. Mirjana je nakon posljednjega redovitog ukazanja od Gospe dobila pergament koji nije zemaljskog podrijetla. Na njemu je ispisano svih deset tajni, ali rukopis je nevidljiv svima osim vidjelici, kazao je. Vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo jednom je pergament pokazala najbližima, a oni, dakako, ni&scaron;ta nisu mogli pročitati, osim &scaron;to su pred očima vidjeli prazan list. Poslije toga Gospa joj je navodno savjetovala da ga nikome ne pokazuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad za to dođe vrijeme, na pergamentu će sadržaj prve tajne biti vidljiv i mojim očima, a poslije sedam dana i očima svih ostalih ljudi jer će prestati biti tajna. Tako će se to ponavljati sve dok svijet ne dozna svih deset tajni i ono &scaron;to će one donijeti, otkrio je fra Petar Ljubičić. Vidjelica Mirjana Dragičević, kao 17-godi&scaron;nja djevojka, imala je posljednje redovito viđenje Djevice Marije. Neizreciva je bila njezina tuga, mjesec dana bila je poti&scaron;tena, povlačila se u samoću i neutje&scaron;no plakala. No toga dana, u tih 45 minuta ukazanja, dogodilo se jo&scaron; ne&scaron;to nesvakida&scaron;nje &ndash; Gospa je mladoj vidjelici povjerila posljednju, desetu tajnu i ostavila joj &ldquo;predmet&rdquo; koji već vi&scaron;e od tri desetljeća raspiruje ma&scaron;tu poznavatelja međugorskog fenomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O čemu je riječ? Riječ je o &ldquo; tajanstvenom predmetu&rdquo;, veličine A4 papira, nije zemaljskog podrijetla te se ne zna od kakve je tvari napravljen. Vidjelica Mirjana kaže kako je duboko podsjeća na pergament. Bjelkaste je boje i ima neobična svojstva &ndash; može se zgužvati, saviti, ali se ni na koji način ne može potrgati. &ldquo;Neuni&scaron;tiv je&rdquo;. &ldquo;&Scaron;to sam započela u Fatimi, zavr&scaron;it ću u Međugorju&rdquo;, sažetak je Gospine poruke od 25. kolovoza 1991. koju je javnosti prenijela vidjelica Marija Pavlović-Lunetti. Gospa je tada, prvi put u deset godina, povezala međugorsko i fatimsko ukazanje. U dramatičnom tonu pozvala je ljude na molitvu i post kako bi uz njihovu pomoć svladala Sotonu koji &ldquo;nastoji omesti njezine planove mira i radosti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je to da se međugorska ukazanja počinju događati nekoliko godina uoči pada komunizma i ru&scaron;enja željezne zavjese. Gospa znakovito poziva na mir, obraćenje, pokoru, upozorava svijet da je u velikoj nevolji i pruža mu ruku za pomoć. Ako se već katastrofe ne mogu izbjeći, nastoji naučiti ljude da ih barem poku&scaron;aju ublažiti. U taj svoj veliki plan spasa čovječanstva uključila je i &scaron;estero međugorskih vidjelaca. Namijeniv&scaron;i svakome od njih posebnu zadaću, povjerila im je i veći broj tajni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onima kojima se vi&scaron;e ne ukazuje svakodnevno povjerila je svih deset tajni, a ostalima devet. Obvezani zavjetom &scaron;utnje, vidioci o njihovu sadržaju nipo&scaron;to ne žele govoriti, pa o njima ne znamo mnogo, ali i ono malo podataka koji su mogli biti dostupni javnosti vrlo je zanimljivo. Ključ međugorskih zbivanja sadržan je u deset tajni koje se odnose na budućnost čovječanstva&hellip; Sve one dogodit će se u točno određen dan i vrijeme i ne mogu se poni&scaron;titi. Jedino se molitvom i postom mogu ublažiti.Treća tajna povjerena je svim vidiocima i posebno je zanimljiva. Riječ je o znaku koji je Gospa obećala ostaviti na Brdu ukazanja (biv&scaron;a Crnica, nazivaju ga jo&scaron; i Podbrdo) iznad Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To će biti veliki, neuni&scaron;tiv, opipljiv znak za koji će biti jasno da ga ljudska ruka nije mogla načiniti. Nakon njegove pojave, tvrdi se, nitko vi&scaron;e neće sumnjati u autentičnost Gospinih ukazanja na Zemlji. Pojavu velikoga znaka na Brdu ukazanja pratit će mnoga ozdravljenja i čudesni znaci koji će svijet upozoriti, opomenuti i potaknuti na obraćenje. Usporedimo li Međugorje s iskustvom nadnaravnoga u Lourdesu, sve upućuje na to kako bi se kao barem jedan od elemenata velikoga znaka mogao pojaviti izvor žive, ljekovite vode. Mirjana kaže: &ndash; Kad se pojave znaci, mnogi će se ljudi obratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svima koji su otvoreni Duhu Božjem bit će jasno kako je Bog uistinu ovdje i da prebiva među nama ljudima. Međutim, tekst tajni napisanih na pergamentu za sada je vidljiv samo njoj. No zanimljivo je, kad dođe vrijeme ostvarenja međugorskih tajni, tekst s pergamenta bit će vidljiv i fra Petru Ljubičiću, svećeniku kojega je Mirjana odabrala za posebnu misiju. On će, naime, čovječanstvu objaviti &scaron;to skriva svaka pojedina tajna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad dođe vrijeme ostvarenja tajni &ndash; obja&scaron;njava Mirjana &ndash; najprije ću to reći fra Petru. Bit će to deset dana prije određenog događaja. Sedam dana provest ćemo u postu i molitvi, a tri dana prije ostvarenja on će to objaviti cijelom svijetu. Neizbježna su pitanja kada će se tajne početi ostvarivati, hoće li to biti u vrijeme kad i ostalih troje vidjelaca dobije desetu tajnu, hoće li tada prestati međugorska ukazanja. Sudeći prema svemu, očekuju nas burna i te&scaron;ka vremena.<br /><br /><br />FOTO: <em><strong>Ilustracija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-29-pergament.jpgPreminuo Aleksandar Banjachttp://grude.com/clanak/?i=280565280565Grude.com - klik u svijetWed, 28 Apr 2021 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-28-aleksandar-banjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati klavijaturist, kompozitor i aranžer Aleksandar Banjac preminuo je u 45. godini života.<p><br />Bio je član sastava "Revir" i "Colibri", a kroz svoju dugogodi&scaron;nju karijeru surađivao je s velikim imenima domaće glazbene scene: Aleksandrom Radović, Jelenom Toma&scaron;ević, Amirom Medunjanin, Dinom Dvornikom, Zdravkom Čolićem...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-28-aleksandar-banjac.jpgOdlazak hercegovačkog velikana koji je čuvao stećke od zaborava! Preminuo Anđelko Zelenikahttp://grude.com/clanak/?i=280553280553Grude.com - klik u svijetTue, 27 Apr 2021 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-27-stecci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Anđelko Zelenika, hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator, stručnjak u području istraživanja i zaštite stećaka, preminuo je u 93. godini u Mostaru, potvrdili su iz njegove obitelji.<p><br />Rođen je u Mostaru 1928. godine, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1954.<br /><br /></p> <p>Cijeli radni vijek od 1956. do umirovljenja 2001. bio je konzervator u Regionalnom zavodu za za&scaron;titu spomenika kulture u Mostaru.</p> <p><br />Posebno se bavio istraživanjem stećaka i njihovom za&scaron;titom, a radove o tome objavljivao je uglavnom u časopisu Hercegovina, u čijih prvih osam izdanja je bio i urednik.<br /><br /></p> <p>Objavio je vi&scaron;e stručnih i znanstvenih redova među kojima su Gabela kao obrambeni centar donje Neretve u doba Turaka, Problem za&scaron;tite i prenosa stećaka u Hercegovini, Konzervatorski zahvati na ikonama u Hercegovini te monografije Gabela na Neretvi, te Mostar u slici i riječi.<br /><br /></p> <p>Zelenika će biti pokopan u utorak na groblju Maslinama u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-27-stecci.jpgŽupa Goranci slavi 150 godina! Pročitajte bogatu biografiju franjevačke župehttp://grude.com/clanak/?i=280542280542Grude.com - klik u svijetTue, 27 Apr 2021 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-27-zupa-goranci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, prije 150 godina, osnovana je župa Goranci! Svim našim župnicima, župljanima i prijateljima goranačke župe, čestitamo ovaj veliki ljubilej, dan povijesti, dan ponosa. Bogu na slavu, ljudima blagoslov i zadovoljstvo. <p><br />Župa Goranci osnovana je 27. travnja 1871. godine. Prostorno, jedna od najvećih, župa u Mostarsko - duvanjskoj biskupiji, prirodnu granicu župe čine na sjevernoj strani područje obronaka planine Čabulja, na istočnoj strani Đubrani (župa Potoci, Bijelo Polje), sa zapadne strane Bile - Misi&scaron;te, te s južne Cim, Vihovići i Planinica.<br /><br /></p> <p>Prema starim predajama, župa Goranci ima oko &scaron;est sati hoda po dužini, a četiri sata po &scaron;irini kamenjarskog puta. Sastoji se od sljedećih mjesta: Goranaca, Bogodola, Ra&scaron;ke Gore, Planinice, Sovića, Bila i Ladine.<br /><br /></p> <p>Župa Goranci se prvi put spominje u 15. stoljeću i bilo je naseljeno mjesto prije 4000 godina, &scaron;to dokazuju brojne gomile i gradine koje su sagradili Iliri.<br /><br /></p> <p>Prvih sto godina kad se župa odvojila od župe Gradac župnik nije imao trajno boravi&scaron;te, već je hodao od sela do sela i tajno slavio mise i dijelio sakramente.<br /><br /></p> <p>Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo sagrađena je prije 137 godina, točnije 1884. godine. Sredi&scaron;te župe je Pod jelom, udaljeno 12 km od Mostara i nalazi se na 670 metara nadmorske visine. Prema prvome &Scaron;ematizmu objavljenom po osnutku župe iz 1873., župi su pripadala sela: Goranci, sa zapada Bogodol, s istoka Domazeti, Đubrane i Sirge, sa sjevera Podivačje i Željetu&scaron; te s juga Sov&iacute;ći i Planinica.<br /><br /></p> <p>Prvu župnu kuću, malenu i neuglednu, sagradio je prvi župnik fra Mate Prskalo na mjestu &Scaron;iroka njiva. Zemlji&scaron;te je kupljeno novcem koji je darovao apostolski vikar fra Anđeo Kraljević (150 forinti), a on ih je dobio iz pobožne Lyonske zaklade. Kuća je sagrađena zalaganjem župnika fra Mate, a župljani su donijeli građu i pomagali radom. Mise su se služile po grobljima.<br /><br /></p> <p>Novu župnu kuću Pod jelom, gradio je &ldquo;neumornim trudom i vlastitim tro&scaron;kom&rdquo; župnik fra Jakov Kraljević (1880. &ndash; 1889.), počev&scaron;i od 1883. godine. Zemlji&scaron;te su mu darovali Mustajbeg čelebić iz Mostara i njegovi kmetovi Jozo Stojkić i Andrija i Jozo Ćorić. Građena je istodobno sa župnom crkvom. Kamen je puk donosio sa Željetu&scaron;a, ploče s Vrdi, a trenice iz &Scaron;uice. Ta župna kuća je bila te&scaron;ko o&scaron;tećena u ratu 1942. godine.<br /><br /></p> <p>Stoga se moralo misliti na izgradnju potpuno nove kuće. Toga se posla prihvatio župnik fra Dinko Maslać. Radovi su započeli u ljeto 1975., a najveći je dio tro&scaron;kova snosila Hercegovačka franjevačka provincija, makar su svoj prinos dali i župljani. Kuća je dovr&scaron;ena i useljena 1976. Crkvu je također gradio župnik fra Jakov Kraljević.<br /><br /></p> <p>Gradnja je započela 1883., a crkva je pokrivena 1884. godine. Novac za krov darovao je i car Franjo Josip I. (300 forinti). Crkva je zidana kamenom koji se poslije mise donosio s obližnjega brda Migura. Isti je župnik nabavio i zvono 1886. godine. Postavljeno je na drvene grede u blizini crkve početkom 1887. i tom je prigodom priređeno veliko slavlje u župi.<br /><br /></p> <p>Župnik fra Kre&scaron;o Jukić temeljito je preuredio crkvu od 1968. do 1972. Tom je prigodom sagrađen i betonski zvonik, a na njega je postavljeno zvono nabavljeno 1886., kao i novo, kupljeno 1972. godine.<br /><br /></p> <p>Svi su radovi obavljeni u prigodi proslave 100. obljetnice župe (1871. &ndash; 1971.). Župnik fra Dinko Maslać sa župljanima je tijekom ljeta 1978. postavio novi, bakreni krov na crkvu sa snjegobranima i olucima.<br /><br /></p> <p>Župnik fra Marko Jurič je u jesen 2003. obnovio fasadu na crkvi i zvoniku, a 2005. elektrificirao zvono. Na fra Jakova Kraljevića podsjeća kamena ploča s natpisom, koju je prona&scaron;ao župnik fra Ferdo Boban 2008. godine. Na njoj stoji napisano: Vječni spomen / svih zgradja / ovdi u Gorancim / o. fr. Jakova Kraljevića / 1880.<br /><br /></p> <p>2020. godine na župnoj crkvi stavljeni su vitraji, pod vodstvom sada&scaron;njeg župnika fra Ivana Ivande.<br /><br /></p> <p>U župi postoji petnaestak grobalja, &scaron;to je posljedica velike rasprostranjenosti župe. Do 1975. u samo četirima grobljima bile su podignute kapelice. Danas na području župe ima vi&scaron;e kapelica, &scaron;to na grobljima, &scaron;to malenih zavjetnih s kipovima svetaca. Ima i zvonika sa zvonom, kao i križeva na raskrižjima.<br /><br /></p> <p><strong>PODRUČNE CRKVE</strong><br /><br /></p> <p>Postoje i tri područne crkve. Područna crkva sv. Ante u Bogodolu udaljena je od župne 8 kilometara, sagrađena je 1965. godine. Zidana je kamenom, a pokrivena ciglom. Veličina: 12 x 7 m te apsida 1,6 x 3,2 m. Iznad apside je zvonik sa zvonom iz 1938. godine.<br /><br /></p> <p>Područna crkva u Domazetima u Ra&scaron;koj Gori, posvećena sv. Nikoli Taveliću i udaljena je 13,7 kilometara od župne. Izgrađena je 1980. zalaganjem župnika fra Dinka Maslaća. Zvono je iz 1910., a prije je visjelo na drvenome zvoniku na čulici, udaljenoj od dana&scaron;nje crkve oko 200 metara. Kupili su ga mje&scaron;tani Ra&scaron;ke Gore i goranačkoga zaseoka Čerek.<br /><br /></p> <p>Područna crkva sv. Josipa radnika na Groblju mira na Bilima sagrađena je 2015. Gabaritnih je dimenzija 9 x 11,2 m sa dodatkom ulaznog trijema dimenzija 4,10x11,10m. S njene istočne strane smje&scaron;tena je kosturnica gabaritnih dimenzija 13,75 x 12,50 m i kapaciteta 800 mjesta.<br /><br /></p> <p>Osobito je poznato misi&scaron;te na Bilima, gdje se misa slavila u skrovitosti tijekom turske vladavine, a običaj je do danas da se jednom godi&scaron;nje na istome mjestu slavi misa.<br /><br /></p> <p><strong>ŽUPNICI U GORANCIMA</strong><br /><br /></p> <p>Župa Goranci od svog osnutka imala je 38 župnika.<br /><br /></p> <p>Trenutni župnik župe Goranci je dr. fra Ivan Ivanda (od 2014.), a dosada&scaron;nji župnici svoju svećeničku dužnost vode: fra Ferdo Boban (od 2007. do 2014.) u župi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu, fra Tomislav Puljić (od 2005. do 2007.) u žipi sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu, fra Marko Jurič (od 2000. do 2005.) u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, fra Nikola Spužević (1993. do 2000.) u župi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici - Sovićima, fra Kornelije Kordić (1988. do 1993.) preminuo prije par dana a bio je u župi Krista Kralja u Čitluku, fra Ljubo Leko (od 1982. do 1987.) župnik župe Nestal u &Scaron;vicarskoj.<br /><br /></p> <p>Malo poznato je da su nekada&scaron;nji župnici bili i:<br /><br /></p> <p>fra Grgo Martić (od 1987. do 1988.), hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik. Fra Grga se bavio prikupljanjem narodnih umotvorina te književnim radom. Ispjevao je vi&scaron;e od sto tisuća stihova, &scaron;to ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću. Fra Grga Martić po svojoj je vokaciji, izobrazbi, čovjekoljublju i domoljublju svakako bio ispred svoga vremena. Uz svoj materinski hrvatski jezik, govorio je latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački. Svojim pregala&scaron;tvom uvelike je obilježio vrlo složen dru&scaron;tveni, književni i vjerski život u BiH 19. stoljeća.<br />fra Anđelko Nuić (od 1937. do 1939.), obna&scaron;ao je službe kapelana, župnika, gvardijana, me&scaron;tra novaka, tajnika i definitora Provincije te provincijala. Na Humcu je otvorio prvi muzej u Bosni i Hercegovini (1884.). Jedan je od najzaslužnijih za nabavku prvih orgulja u Hercegovini (Mostar, početkom 1882.). Bio je predsjednik Narodnoga pjevačkog dru&scaron;tva (kasnije &bdquo;Hrvoje&ldquo;). U puku je najpoznatiji po Molitveniku fra Anđela Nuića. god. 2010. objavljen je njegov iznimno zanimljivi Sva&scaron;tenjak.</p> <p><br /><em><strong><a href="https://goranci.blogspot.com/2021/04/danas-je-150-godina-od-zupe-goranci.html" target="_blank">Čestitke župljanima župe Goranci</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-27-zupa-goranci.jpgPreminuo je fra Berislav Kutlehttp://grude.com/clanak/?i=280527280527Grude.com - klik u svijetMon, 26 Apr 2021 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-26-fra-berislav-kutle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vjerom i nadom u uskrsnuće iz Hercegovačke franjevačke provincije obavijestili su da je danas u samostanu Široki Brijeg, okrijepljen sv. sakramentima, u Gospodinu preminuo fra Berislav Kutle. <p><br />Napustio nas je u 80. godini života, 59. godini redovni&scaron;tva i 52. godini svećeni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika i misionara.<br /><br /></p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu, u utorak 27. travnja 2021. u 15,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na &Scaron;irokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u utorak 27. travnja u 14,00 sati.<br /><br /></p> <p>Počivao u miru Božjem!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-26-fra-berislav-kutle.jpgQuo Vadis, Aida bez Oscara - Slavio film 'Another Round'http://grude.com/clanak/?i=280513280513Grude.com - klik u svijetMon, 26 Apr 2021 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-26-jasmila-zbanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američka akademija proglasila je dobitnike Oscara, a film "Quo Vadis, Aida?" bh. redateljice Jasmile Žbanić nije uspio ostvariti pobjedu u kategoriji najbolji strani film.<p>&nbsp;</p> <p>U Los Angelesu je jutros u dva sata po lokalnom vremenu počela 93. ceremonija dodjele Oscara, najprestižnije filmske nagrade na svijetu.<br />Bh. redateljica natjecala se u kategoriji za najbolji strani film. U ovoj konkurenciji natjecala su se i ostvarenja: "Another Round", "Better days", "Collective" i "The Man Who Sold His Skin".<br /><br /></p> <p>Pobijedio je "Another Round", film danskog redatelja Thomasa Vinterberga. Podsjetimo, filmski kritičari su pisali kako su ovo dansko ostvarenje i "Aida" najveći favoriti za zlatni kipić.<br /><br /></p> <p>"Sada vidimo kolika je moć Američke i Britanske akademije. Priču o Srebrenici smo ispričali cijelom svijetu, to je u svemu ovome najvažnije", rekla je redateljica.</p> <div class="related"><br />Jedan od najvećih oskarovskih favorita - film "Nomadland" pobjednik je ovogodi&scaron;njih Oscara sa čak tri zlatna kipića u tri važne kategorije.<br /><br /></div> <p>"Nomadland" je osvojio Oscara za najbolji film, glavna glumica Frances McDormand kući je ponijela svoj četvrti Oscar, a redateljica Chloe Zhao itekako ima razloga za slavlje jer se upisala u povijest postav&scaron;i tek druga žena koja je dobila Oscara za režiju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-26-jasmila-zbanic.jpgFoto: Hercegovina se oprostila od svog fra Kornelija Kordićahttp://grude.com/clanak/?i=280490280490Grude.com - klik u svijetSat, 24 Apr 2021 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se oprostila od svog franjevca i mučenika fra Kornelija Kordića.<p><br />Sveta misa zadu&scaron;nica za nekda&scaron;njeg grudskog župnika koji je osjetio gnjev hercegovačkih moćnika, biskupa koji su ga kažnjavali i 60-ih, ali i na početku ovog tisućljeća jer nije potpisao predaju župe Grude i drugih župa koje se želi otmicom oduzeti franjevcima, služena je na groblju Podadvor u Čitluku.<br /><br /></p> <p>Proteklih godina fra Kornelije je bio na udaru srpskog glasila Novosti koje se smatra produženom rukom jugokomunističkih i četničkih ideja u Hrvatskoj, a koje sve če&scaron;će žestoko udaraju po franjevcima Hercegovine, pitanje je po čijem nalogu. Unatoč svim udarima, fra Kornelije je ostao čvrst i nesalomljiv, Gospodinu poslu&scaron;an do kraja svog života.<br /><br /></p> <p>Misno slavlje predvodio je provincijal fra Miljenko &Scaron;teko. Koncelebrirali su župnik fra Miro &Scaron;ego i 42 svećenika. Prigodnu homiliju uputio je provincijal. Župnik se pri koncu euharistijskog slavlja oprostio od fra Kornelija i pročitao njegov životopis. Zatim je predvodio sprovodne obrede i ukop na groblju Podadvor.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-24-21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-24-21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-24-21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><strong><em><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=280463&amp;zbogom-zupnice-i-mucenice-fra-kornelije-kordic-nasao-je-mir-u-gospodinu" target="_blank">Povezane vijesti: ZBOGOM ŽUPNIČE I MUČENIČE! FRA KORNELIJE KORDIĆ NA&Scaron;AO JE MIR U GOSPODINU</a></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-1.jpgIzabrano najljepše pismo BiH 2021!http://grude.com/clanak/?i=280478280478Grude.com - klik u svijetFri, 23 Apr 2021 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-23-posta-najljepse-pismo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završen je izbor za najljepše pismo na 50. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2021. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta. <p>&nbsp;</p> <p>Najbolji rad u BiH na temu: "Napi&scaron;i pismo članu obitelji o svom iskustvu sa COVID-om 19" napisao je Marko Sli&scaron;ković, učenik Druge osnovne &scaron;kole, &Scaron;iroki Brijeg. Njegov rad ocijenjen je najboljim od 342 pisma koja su pristigla na adrese tri bh. po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).<br />Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba (<a title="Najbolje pismo" href="https://rebrand.ly/IzabranoNajljepsePismo2021" target="_blank">https://rebrand.ly/IzabranoNajljepsePismo2021</a>) .<br />Drugo mjesto osvojio je Pavle Mihić, učenik O.&Scaron;. "Petar Petrović Njego&scaron;" iz Bileće, a treće mjesto pripalo je Emini Pajt, učenici O.&Scaron;. &ldquo;Čengić Vila 1&rdquo; iz Sarajeva.<br />Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicima materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni bežičnim slu&scaron;alicama i prigodnim poklon paketima: Viktorija Džidić (O. &Scaron;. Cim, Mostar), Iman Omić (O.&Scaron;. "5.oktobar", Sanski Most), Lamija Aganović (O.&Scaron;. &bdquo;Banovići&ldquo;, Banovići), Nejla &Scaron;ahović (&ldquo;Peta osnovna &scaron;kola&rdquo; , Sarajevo), Dragan Boban (Treća osnovna &scaron;kola, Mostar), Isidora Medarević (O. &Scaron;. &bdquo;Ivo Andrić&rdquo;, Banja Luka), Katarina Pajić (JU O. &Scaron;. "Aleksa &Scaron;antić", Ugljevik). Također, bežičnim slu&scaron;alicama i poklon paketom će se nagraditi i najkreativniji rad, učenice Azrudine Lu&scaron;ija iz Osnovne &scaron;kole Kaćuni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu nagrađenog učenika koji je napisao najljep&scaron;e pismo prema mi&scaron;ljenju žirija, a to je &scaron;kola učenika Marka Sli&scaron;kovića: Druga osnovna &scaron;kola, &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati u listopadu 2021. godine u organizaciji Po&scaron;ta Srpskih u Banja Luci. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirkom maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar, kao poticaj za daljnji trud i rad, bit će nagrađeni i sljedeći učenici, a nagrade će im biti poslane po&scaron;tom: Ivona Vujica (O. &Scaron;. Brestovsko, Dugo polje), Barbara Pehar (O. &Scaron;. fra Didak Buntić, Čitluk), Gabrijela Bagarić (O. &Scaron;. fra Mijo Čuić, Tomislavgrad), Mihael Peliva (O. &Scaron;. Ivan Goran Kovačić, Livno), Marta Crnac (O. &Scaron;. fra Didak Buntić, Čitluk), Dalia Nuhanović (O. &Scaron;. Berta Kučera, Jajce), Marija Obradović (O. &Scaron;. Ivan Gundulić, Mostar), Lana Ere&scaron; (O. &Scaron;. Čerin, Donji Hamzići), Romana Ivanković (O. &Scaron;. Cim, Mostar), Lucija Beljo (O.&Scaron;. Čerin, Čerin).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-23-posta-najljepse-pismo.jpgIznenada preminuo fra Tvrtko Vrdoljakhttp://grude.com/clanak/?i=280476280476Grude.com - klik u svijetFri, 23 Apr 2021 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-23-fra-tvrtko-vrdoljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U noći 23. travnja u Livnu je iznenada preminuo fra Tvrtko Vrdoljak, svećenik, franjevac Franjevačke provincije Sv. Križa – Bosne Srebrene.<p><br />Fra Tvrtko Vrdoljak rođen je 25. studenog 1948. u Srđevićima &ndash; župa Bila, u obitelji Nike i Slavke rođ. Krželj. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Biloj, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Studij filozofije i teologije pohađao je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Redovnički habit obukao je 14. veljače 1969. u Kraljevoj Sutjesci, gdje je godinu kasnije, 5. veljače 1970. položio i prve redovničke zavjete. Svečane redovničke zavjete položio je u Sarajevu 4. listopada 1974. Đakonsku službu primio je 8. prosinca 1974. u Sarajevu, a svećenički red 2. veljače 1975. također u Sarajevu.<br />Nakon svećeničkog ređenja fra Tvrtko je obavljao brojne službe u svojoj provinciji i mjesnoj Crkvi. Od 2019. bio je član samostanskog bratstva u svom matičnom samostanu na Gorici u Livnu, gdje je iznenada i preminuo.<br /><br /></p> <p>Kako javlja bosnasrebrena.ba, pojedinosti o mjestu i vremenu ukopa bit će objavljene naknadno. Rođenom bratu pokojnoga fra Tvrtka, fra Jozi Vrdoljaku te ostaloj obitelji pokojnika upućujemo iskrenu sućut.<br /><br /></p> <p>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-23-fra-tvrtko-vrdoljak.jpgNajžešća zagovornica pobačaja u Argentini umrla tijekom legalnog pobačajahttp://grude.com/clanak/?i=280374280374Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-17-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src9ea1ea4c0b1cab430d0f051167f3b30d_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1618563534.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imala je 23 godine i bila je vođa radikalne mladeži u općini La Paz u pokrajini Mendoza. Njezina smrt izazvala je žestoku raspravu o pobačaju u Argentini i dovela do poziva ženama da znaju kako taj postupak može nositi ozbiljne rizike.<p>&nbsp;</p> <p>Na dan 11. travnja Gonzalez Lopez bila je podvrgnuta legalnom postupku pobačaja u lokalnoj bolnici u La Pazu. Pokazalo se da je operacija za nju bila kobna. Ova činjenica bila je &scaron;ok za javnost jer je ovo bila prva zabilježena smrt nakon odobrenja zakona o pobačaju donesenog 30. prosinca 2020. koji je u nekim slučajevima legalizirao pobačaj. Podsjetimo, prije je pobačaj bio ilegalan u Argentini.<br /><br /></p> <p>&Scaron;utnja feministica koja okružuje smrt Marije del Valle Gonzalez Lopez zapanjujuća je.<br /><br /></p> <p>Predvodnica pokreta za život Guadalupe Batallan na svom Twitteru objavila sljedeći zapis, napisav&scaron;i: "Da je Maria umrla od pobačaja izvedenog u ilegali, feministice bi sravnile grad. Ali kako je Marija umrla tijekom legalnog pobačaja, njezina je smrt izbrisana."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-17-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src9ea1ea4c0b1cab430d0f051167f3b30d_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1618563534.jpegPosušje i Hercegovina tuguju: Otišao je legendarni Frano, organizirao je 4700 sprovoda tijekom životahttp://grude.com/clanak/?i=280308280308Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 20:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-frano-kovac-baric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri čovjek Posušja, Frano Kovač-Barić preminuo je danas u Posušju u svojoj 85 godini života.<div class="post-wrap"> <div class="post-content entry-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Frano je svima u Posu&scaron;ju najpoznatiji po svom pedesetogodi&scaron;njem, slobodno možemo kazati humanitarnom radu na organizaciji pogreba, koje je radio bez ikakvih naknada.<br /><br /></p> <p>Za njega su ljudskost i dobrota mjereni time koliko si čovjeku pomogao kada mu je te&scaron;ko. Upravo zato, općina Posu&scaron;je mu je 2018. Godine dodjelila javno priznanje Zahvalnicu općine Posu&scaron;je, upravo da njegovo ime ostane trajno upisano i priznato kao ime maloga, običnoga čovjeka koji je nesebično pomagao ljudima u te&scaron;kim trenucima.<br /><br /></p> <p>Tijekom života organizirao je 4700 sprovoda, a o njemu je snimljen dokumentarni film &rdquo;Počivali u miru Božjem&rdquo;.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com/Radio Posu&scaron;je<br />Foto: Pero Crnogorac<br /></strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-frano-kovac-baric.jpeg Bonton naš svagdašnji!http://grude.com/clanak/?i=280304280304Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-bonton.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru organizira online radionicu o bontonu koji bi trebali koristiti svakodnevno<p>&nbsp;</p> <p>Bilo da poslovni profesionalci komuniciraju u sobi za sastanke, tijekom posjeta nekoj stranoj zemlji ili u virtualnom okruženju, istraživanja pokazuju da njihov uspjeh mnogo vi&scaron;e ovisi o "mekim vje&scaron;tinama", a ne o tehničkom znanju.</p> <p><br />&bdquo;Bonton na&scaron; svagda&scaron;nji je naziv koji sam dala ovoj radionici. Smatram kako je, i uistinu jest tako, bonton jako bitan. O bontonu nas uče jo&scaron; od malena, a četiri čarobne riječi kojima su nas učili, ostale su čarobne i u velikom broju slučaja netaknute. No, smatram kako osim četiri čarobne riječi, postoji tu jo&scaron; dosta čarolije koju treba opipati, posebno u poslovnom svijetu, a ova radionica je izvrsna prilika za studente koji koračaju na poslovnu scenu.&ldquo; govori Marija Bagarić, koordinatorica za kulturu Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p><br />Cilj radionice je ukazati na značaj ključnih komunikacijskih vje&scaron;tina za pona&scaron;anje u svakodnevnom okruženju kao i za poslovne ljude kako bi unaprijedili svoje poslovanje. Poseban naglasak je na ključnim komunikacijskim vje&scaron;tinama neophodnim svim poslovnim ljudima koji u komunikaciji s kolegama, klijentima i drugim osobama u poslovnim odnosima, često predstavljaju prvi dojam o instituciji, poduzeću, ustanovi, udruzi. Opće je poznat kritični značaj prvog dojma koji bitno utječe na trenutnu, ali i kasniju (dugo)trajnu sliku poslovnog subjekta u javnosti.<br />Radionice će voditi doc. dr. sc. Ivona Čarapina-Zovko i doc. dr. sc. Ivana Primorac Bilaver.</p> <p><br />&bdquo;U dana&scaron;njem poslovnom svijetu nužno je razvijati senzibilitet prema lijepom pona&scaron;anju. Pohvalno je &scaron;to se studenti koji se razvijaju u području svoje buduće djelatnosti interesiraju i za znanja i vje&scaron;tine koje čine konkurentsku prednost. A upravo je pona&scaron;anje konkurentski razlikovni element jer primjena pravila bontona u poslovanju &scaron;alje pozitivnu poruku javnosti, pridonosi ugledu i uspjehu. Svijet se mijenja, a s njime i pravila pona&scaron;anja, stoga ih je potrebno iznova učiti. U novom komunikacijskom izazovu, koji je donijela pandemija, prepoznajemo i razvoj novih pravila lijepog pona&scaron;anja, tzv. covid bontona. Ova pravila stvaramo i učimo zajedno. Važno je naglasiti, da je u svakom vremenu i profesiji bonton aktualan jer je njegova temeljna poruka po&scaron;tovanje.&ldquo; govori nam dr. sc. Ivana Primorac Bilaver, jedna od voditeljica radionice.</p> <p><br />Poveznica za online radionicu je: http://meet.google.com/qpy-sxtb-vsr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-bonton.jpegNovoosnovani teatar mostarskoga sveučilišta organizira audicijuhttp://grude.com/clanak/?i=280295280295Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-kazaliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nisu potrebne nikakve posebne pripreme..<p>&nbsp;</p> <p>Novoosnovani teatar mostarskoga sveučili&scaron;ta organizira audiciju za prijem novih članova te ujedno za prvi projekt autorsko djelo Valerije Bago &bdquo;Samo me čekaj dugo.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako si:<br />- student/studentica Sveučili&scaron;ta u Mostaru<br />- voli&scaron; kazali&scaron;te i glumu<br />- uživa&scaron; biti na sceni ili iza scene<br />- želi&scaron; učiti o kazali&scaron;tu i sudjelovati u procesu stvaranja predstave<br />- sudjelovati u različitim kulturnim projektima i događanjima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa sveučili&scaron;nog teatra te pozivaju pozivaju da im se pridruži&scaron;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisu potrebne nikakve posebne pripreme, kažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Treutno radimo na predstavi "Samo me čekaj dugo", a ako želite biti dio nove predstave, sve &scaron;to trebate je volja, malo uloženog vremena i puno ljubavi prema umjetnosti.&ldquo; govori Valerija Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz teatra sve zainteresirane očekuju 15. travnja u 10h u Amfiteataru Sokrat i 16. travnja u 10h u učionica broj 26 na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-kazaliste.jpgPreminuo fra Serafin Hrkaćhttp://grude.com/clanak/?i=280294280294Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-fra-serafin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovačka franjevačka provincija objavila je da je u utorak, 13. travnja 2021., u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, okrijepljen sv. sakramentima, preminuo fra Serafin Hrkać u 79. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, odgojitelja i profesora.</p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu, u srijedu 14. travnja 2021. u 14,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na &Scaron;irokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u srijedu 14. travnja u 12,30 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-fra-serafin.jpgKlapa 'Sveti Juraj' u Hercegovini! Snimili kadrove za pjesmu 'Ostani s nama Kraljice mira' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=280287280287Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-klapa-svetijuraj-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kamenitom stazom kojom se prije gotovo 40 godina penjalo šestero vidioca kada im se prvi put ukazala Gospa, danas se na Podbrdo popela klapa ”Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice kako bi snimili kadrove videospota za pjesmu ”Ostani s nama Kraljice Mira”. <p><br />Pjesmu &rdquo;Ostani s nama Kraljice Mira&rdquo; za koju je glazbu i tekst je napisao Franjo Kraljević, a vokalni aranžman Mario Božić snimili su nedavno, a naći će se na novom CD-u kojeg će povodom 40. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju izdati Informativni centar Mir Međugorje.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Presretan sam da smo do&scaron;li u Međugorje, da smo mogli snimiti ovu prekrasnu pjesmu Franje Kraljevića, imali smo sreću hodočastiti, doći gore, snimiti kadrove&hellip; Osnovani smo u Lourdesu u znaku Gospe i možemo samo Gospi zahvaliti da nas je očuvala sve ove godine. Međugorje je mjesto gdje se na svakom koraku osjeća Božja prisutnost, Gospina prisutnost. Kao vjernici i ljudi koji prakticiraju svoju vjeru, presretni smo da smo danas ovdje&rdquo;, kazao nam je Marko Bralić, stožerni narednik, solist i zapovjednik klape &rdquo;Sveti Juraj&rdquo; HRM-a.<br /><br /></p> <p>Naglasio je kako je &rdquo;privilegija uvijek doći u Međugorje&rdquo; te da nisu do&scaron;li samo snimiti spot, nego se pomoliti Gospi i zahvaliti joj za sva dobra i sve blagoslove koje osjećaju na svakom svom životnom koraku.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Privatno često dolazim u Međugorje i sa svojom obitelji. Puno puta sam bio. Već od najranije mladosti. Otac me je ovdje dovodio kao dijete, čim su počela ukazanja, a kasnije sam i predvodio hodoča&scaron;ća. Silno me veseli da sam ovdje kao zapovjednik klape HRM-a, prve postrojbe HV-a koja je hodočastila u Međugorje i da smo Gospi na jedan simboličan način ovom pjesmom izrekli jedno veliko hvala za sve one milosti, za sve ove ljubavi, za sve ono dobro kojim nas je obdarila sve ove godine&hellip; Presretan sam da smo danas u Međugorju i da Gospi možemo kazati: Hval ti Majko&rdquo;, kazao nam je Bralić, a posjetom Međugorju odu&scaron;evljeni su i drugi članovi klape koji su kadrove za novi spot snimali u crkvi i ispred crkve sv. Jakova u Međugorju te na Podbrdu na koje im se nije bilo te&scaron;ko popeti, pomoliti se i uz pjesmu snimiti potrebne kadrove, na odu&scaron;evljenje i iznenađenje hodočasnika koji su ih zatekli kod Gospinog kipa na Brdu ukazanja.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Silno sam zahvalan Franji Kraljeviću, koji me kontaktirao i ponudio pjesmu povodom 40 godina Gospinih ukazanja u Međugorju. Čim sam dobio pjesmu, znao sam da je to to. Imali smo želju ne&scaron;to napraviti, ali nismo znali &scaron;to i to je znak. Pjesma je melodijski vrlo pitka i mislim da će je ljudi zavoljeti. Želim da ljudi pjevaju tu pjesmu, da dođe do njih i da bude njihova molitva, kao &scaron;to smo i mi rekli prije snimanja pjesme: &lsquo;Gospe ovo Tebi molimo, ovo za Tebe pjevamo. Nama na spasenje Tebi u čast&rsquo;. U tom duhu vjerujem da će i svi tako doživjeti&rdquo;, kazao nam je Marko Bralić. Cijeli razgovor s njim, koji je vodio Velimir Begić, poslu&scaron;ajte sutra u na&scaron;em programu, a u fotogaleriji pogledajte kako je bilo na snimanju spota.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Tekst: Velimir Begić/<a href="https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/klapa-sveti-juraj-hrm-a-u-medugorju-snimila-kadrove-za-spot-pjesme-ostani-s-nama-kraljice-mira/?fbclid=IwAR3piF0pPyrXZGcPnL-76-8RaelbHdWpv3uC1gMY9WOp-tM173pEQYf3rj4" target="_blank">Radio Međugorje</a></strong></em><br /> <em><strong>Foto: Arhiv Grude.com (koncert u crkvi Svete Kate u Grudama 2017.)<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-klapa-svetijuraj-grude.jpgTeme i motivi poštanskih maraka HP Mostar u 2022.http://grude.com/clanak/?i=280268280268Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-filatelija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijedlozi se mogu poslati do 26. travnja 2021.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar poziva institucije i pojedince s područja znanosti, kulture, obrazovanja, javnih službi, vjerske i druge organizacije te udruženja građana da dostave prijedloge tema i motiva za izdanja po&scaron;tanskih maraka u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlozi se mogu poslati do 26. travnja 2021. na adresu:</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar,</p> <p>Sektor prodaje,</p> <p>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.,</p> <p>88000 Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-filatelija.jpgNAJAVA: Izložba Širokobrijeških umjetnica Sanijele Matković i Anđelke Hrkaćhttp://grude.com/clanak/?i=280250280250Grude.com - klik u svijetSun, 11 Apr 2021 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-sanijela_matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će biti otvorena uz pridržavanje epidemioloških mjera..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobrije&scaron;ke umjetnice Anđelka Hrkać i Sanijela Matković danas, u nedjelju, 11. travnja, s početkom u 18 sati, u prostoru salona &bdquo;Kleopatra&ldquo;, koji se nalazi u &scaron;irokobrije&scaron;kom naselju Trn u zgradi &bdquo;Peka&ldquo;, predstavit će svoja likovna ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka Hrkać ima iza sebe 10-ak uspje&scaron;nih izložbi, a Sanijeli je ovo druga izložba slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka je za ovu izložbu pripremila 20-ak slika, a Sanijela sedam likovnih ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković poznatija je kao književnica i ove će prigode predstaviti čak deset knjiga, knjige koje je objavila u doba kortonakrize - od toga tri romana, jedan posvećen fra Didaku Buntiću, jedan Vukovaru i jedan osobama oboljelim od Parkinsonove bolesti. Tri njezine kratke priče objavljene su na talijanskom i engleskom jeziku, objavila je i monodramu o Vesne Parun pod nazivom &bdquo;Klepsidra&ldquo;, a u ostalim knjigama nalaze se njezina najnovija poetska ostvarenja. U pripremi je njena nova zbirka domoljubne i zavičajne poezije pod nazivom &bdquo;Domovina se pi&scaron;e velikim slovom&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka Hrkać ima bogat opus prepoznatljivih pejzaža i apstraktnih slika, a Sanijeline slike su poetska apstrakcija. One su likovni odraz njezinog poetskog opusa. Anđelka je sudjelovala na mnogim slikarskim kolonijama, dok je Sanijela prvenstveno književnica pa tek onda slikarica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će biti otvorena uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera, prodajnog je karaktera, bit će otvorena do 25. travnja, a moći će se posjetiti svakim radnim danom od 13 do 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela je vlasnica salona za ljepotu &bdquo;Kleopatra&ldquo;, te agencije za ljepotu &bdquo;Kleopatra&ldquo;, koja ima u cilju osim svog redovitog programa rada svoje prostorije koristiti za razne izložbe, edukacije, promocije, seminare i slično.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-sanijela_matkovic.jpgTajnik Vatikana: Ovo je temeljni problem Europe danashttp://grude.com/clanak/?i=280210280210Grude.com - klik u svijetThu, 08 Apr 2021 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-23-vatikan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa nije izgubila vjeru, nego zdrav razum, upozorio je kardinal..<p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Vatikana rekao je ovog tjedna u intervjuu da zakoni o eutanaziji i pobačaju u Europi ne predstavljaju samo gubitak vjere već i gubitak razuma.<br />&ldquo;Jako mi je žao zbog gubitka vjere u na&scaron;oj Europi, u na&scaron;oj kulturi, u na&scaron;im zemljama i zbog ovih antropolo&scaron;kih promjena koje se događaju, gubi se identitet ljudske osobe. Prije gubitka vjere, rekao bih da je do&scaron;lo do gubitka razuma&rdquo;, rekao je kardinal Pietro Parolin u intervjuu za &scaron;panjolsku mrežu COPE, objavljenom 5. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Europa je izgubila razum, a ne vjeru</strong></p> <p>&ldquo;Za&scaron;to? Papa to stalno napominje. Kaže, na primjer: pitanje pobačaja nije vjersko pitanje. Mi kr&scaron;ćani od prvog crkvenog dokumenta potpuno odbijamo pobačaj, ali pomoću argumenta razuma. Vjerojatno je danas, kao &scaron;to je i Benedikt XVI. govorio, temeljni problem Europe razum, a ne vjera.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Parolin rekao je da bi odgovor Crkve na ove dru&scaron;tvene promjene trebale biti &ldquo;pružanje koherentnog i uvjerenog svjedočenja kr&scaron;ćanskog života&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Čini mi se da se situacija koju imamo može usporediti s prvim stoljećima Crkve, kada su apostoli i prvi učenici stigli u dru&scaron;tvo koje nije imalo kr&scaron;ćanske vrijednosti, već su kroz njihovo osobno svjedočenje i prvim zajednicama uspjeli promijeniti mentalitet i uvesti vrijednosti Evanđelja u tada&scaron;nje dru&scaron;tvo. Mislim da je to način na koji i danas moramo činiti&rdquo;.</p> <p><br /><strong>Učimo od iračkih kr&scaron;ćana</strong></p> <p>Tijekom intervjua na &scaron;panjolskom, kardinal je opisao papu Franju kao &ldquo;jednostavnog čovjeka bez protokola&rdquo; koji jako pazi da bude blizak ljudima.<br />&ldquo;Njegova je želja učiniti Crkvu vjerodostojnijom u navije&scaron;tanju Evanđelja&rdquo;, rekao je kardinal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Parolin (66) u posljednjih je osam godina obna&scaron;ao dužnost državnog tajnika Vatikana. Rekao je da na crkvenu diplomaciju gleda kao na način preživljavanja svog svećeni&scaron;tva. &bdquo;U službi smo zajedni&scaron;tva, a također i u službi obrane slobode Crkve i vjerske slobode. To je moj način na koji gledam na diplomaciju &rdquo;, rekao je. Kardinal Parolin koji je također komentirao putovanje pape Franje u Irak, koje je opisao kao &ldquo;vrlo emotivno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Crkva je patila jer su kr&scaron;ćani, nažalost, bili proganjani zbog svih sukoba i svih sila koje žele iskorijeniti kr&scaron;ćansku vjeru u toj zemlji &hellip; Ali ono &scaron;to su nas naučili je svjedočanstvo vjere koje seže daleko kao mučeni&scaron;tvo. Odatle možemo izvući veliku lekciju od iračkih kr&scaron;ćana &rdquo;, rekao je kardinal Parolin, koji je pratio papu u posjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ponekad mi se čini da smo kao kr&scaron;ćani u Europi, na Zapadu, prehladni prema svojoj braći. Volio bih da postoji vi&scaron;e solidarnosti, vi&scaron;e bliskosti, vi&scaron;e načina da izrazimo svoju podr&scaron;ku i pomognemo u napredovanju. Oni nas uče toj sposobnosti da budemo vjerni unatoč svim pote&scaron;koćama, ali istovremeno traže od nas veću solidarnost &rdquo;, rekao je kardinal.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-23-vatikan.jpg(VIDEO) Oliver i Arsen opjevani u pjesmi: Još boli ta prazninahttp://grude.com/clanak/?i=280196280196Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-jos-boli-ta-praznina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Još boli ta praznina. Tko će sada, kad ih nima, pismom branit dalmatinski rod?“ U tim stihovima opjevani su legendarni Oliver Dragojević i Arsen Dedić.<p>&nbsp;</p> <p>Opjevali su ih Dalmatinski bardi Oliver Berekin, Nenad Petković, Petar Mikuličin. Poslu&scaron;ajte ovu emotivnu baladu:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Uma2v6PceNo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />"Spomenuti stihovi činili su mi se najjednostavnijim putem da izrazim jo&scaron; uvijek nazočnu bol, zbog odlaska na drugi svijet mog prijatelja i vr&scaron;njaka Olivera Dragojevića, te Arsena Dedića, kojega sam krstio &scaron;ibenskim bratom. S uvjerenjem da je njihov trag u beskraju puno dublji i dalji od rodne im Dalmacije. Stihovi i glazba nastali su gotovo u hipu. U trenucima potpune iskrenosti i tuge. Bez ikakve primisli o gruboj komercijalizaciji, ali sa željom da konačni glazbenik uradak dođe do svih, koji su voljeli i po&scaron;tovali spomenute dalmatinske barde. Da bude i podsjetnik, i putokaz novim generacijama glazbenika, orijentiranim na pjesme s okusom mora", kazao je o tvorac hita Ivo Mikuličin.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-jos-boli-ta-praznina.jpegDon Ivan Štironja zaređen za kotorskoga biskupahttp://grude.com/clanak/?i=280187280187Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-biskup_stironja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Ivan Štironja zaređen je u srijedu za kotorskoga biskupa na prigodnoj ceremoniji koja zbog pogoršane epidemiološke situacije nije održana u Kotoru u Crnoj Gori, nego u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Glavni zareditelj u prvostolnici Marije Majke Crkve u Mostaru novog kotorskog biskupa bio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Bari&scaron;ić, zajedno s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Petrom Palićem te barskim biskupom Rrokom Gjonlleshajom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi je nadbiskup Bari&scaron;ić rekao kako biskup &Scaron;tironja dolazi u &ldquo;malu, ali slavnu kotorsku biskupiju žive vjere i dubokih korijena&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tebe uskrsli Gospodin izabra za službu pastira Crkvi svojoj u zaljevu svetaca&rdquo;, rekao je splitsko-makarski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio mu je da kao i ostali kr&scaron;ćani bude otvoren prema svim zajednicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupskome ređenju nazočilo je 15 biskupa i nadbiskupa iz BiH, Hrvatske i susjednih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano ustoličenje biskupa &Scaron;tironje bit će na blagdan blažene Ozane Kotorske, tijekom euharistijskog slavlja 27. travnja u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivana &Scaron;tironju papa Franjo imenovao je 22. prosinca 2020. godine novim kotorskim biskupom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku liturgije ređenja u okviru Euharistijskog slavlja, u srijedu 7. travnja 2021. u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, pročitan je Apostolski nalog o biskupskom imenovanju mons. Ivana &Scaron;tironje kotorskim biskupom. Nakon &scaron;to su mons. &Scaron;tironju prezbiteri-pratitelji don Ante Đerek i don Tomislav Puljić doveli pred zareditelja mons. Marina Bari&scaron;ića, nadbiskupa splitsko-makarskog i metropolita, te kazali da &bdquo;Crkva kotorska i&scaron;te da prezbitera Ivana zaredi za odgovornu službu biskupstva&ldquo;, pročitan je Apostolski nalog. Tekst na latinskom jeziku pročitao je savjetnik Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini mons. Amaury Medina Blanco, a na hrvatskom jeziku kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Apostolski nalog odnosimo na hrvatskom i latinskom jeziku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FRANJO BISKUP SLUGA SLUGU BOŽJIH</strong></p> <p>ljubljenomu sinu</p> <p>IVANU &Scaron;TIRONJI,</p> <p>iz klera Trebinjsko-Mrkanskog, dosada&scaron;njemu župniku i rektoru biskupijskoga sveti&scaron;ta Presvetog Srca Isusova u mjestu Studencima, izabranome Kotorskom biskupu, pozdrav i Apostolski blagoslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čvrsta nam je nada doista u onome, jer je istinski posrednik kojega je Bog po svojemu tajanstvenom milosrđu objavio poniznima, onaj posrednik Boga i ljudi, čovjek Krist Isus, u svijetu se pojavio kako bismo se njegovim primjerom također i mi poučili toj istoj poniznosti (usp. sv. Augustin,Ispovijesti, X, 43). U tom pouzdanju učvr&scaron;ćeni, dok upravljamo sveopćom Crkvom, očinskom ljubavlju svraćamo misao na duhovne potrebe Kotorske biskupijske zajednice, koja je sada ostala bez nadstojnika poslije odreknuća prethodnoga biskupa, časnoga brata Ilije Janjića i očekuje novoga Pastira. Na tebe smo dakle, ljubljeni sine, mislili, koji, potaknut revno&scaron;ću navije&scaron;tanja katoličke vjere te osobito posvećen misionarskom i pastoralnom radu, ure&scaron;en čvrstom vjerom i ljudskim vrlinama, može&scaron; dati snažan doprinos službama posvećivanja, naučavanja i upravljanja u Crkvi. Čuv&scaron;i dakle savjete Državnoga tajni&scaron;tva i Kongregacije za Biskupe, puninom Na&scaron;e Apostolske vlasti, imenujemo tebe KOTORSKIM biskupom, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. Može&scaron; primiti biskupsko ređenje gdjegod želi&scaron; izvan Rima, od bilo kojeg katoličkoga biskupa, služeći se liturgijskim propisima. Tvoja je obveza da prije toga položi&scaron; ispovijest vjere te prisegu vjernosti Nama i Na&scaron;im Nasljednicima, po normama crkvenoga zakona. Želimo da o ovome Na&scaron;emu dekretu upozna&scaron; kler i vjernike tvoje biskupijske zajednice, koje sve potičemo da, pod tvojim vodstvom, iskrenim srcem ispunjavaju Kristovu volju u njihovome svakodnevnom životu. Umnožio Gospodin svoje milosrđe nad tobom, ljubljeni sine, kako bi S rado&scaron;ću vodio vjernike, koji neka se, prosvijetljeni primjerom tvojega vodstva, tako služe dobrima ljubavi, da bi već sad uzmogli postajati sličnima slici Kristovoj, po zagovoru Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa njezinoga Zaručnika, svetoga Tripuna, za&scaron;titnika tvoje biskupije te ostalih svetih iz Zaljeva svetaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dano u Rimu, kod Sv. Ivana Lateranskog, dvadeset i drugoga dana mjeseca prosinca, godine Gospodnje dvije tisuće dvadesete, osme Na&scaron;ega Pontifikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FRANJO, PAPA</p> <p>Na mrežnoj stranici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije stoji sljedeći životopis mons. Ivana &Scaron;tironje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Ivan je rođen 10. svibnja 1960. u Pje&scaron;ivcu, tada&scaron;nja župa Prenj, danas Aladinići, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bo&scaron;ković, rodili su i odgojili tri sina i sedam kćeriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je osnovnu &scaron;kolu polazio na Pileti, u Crnićima (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeni&scaron;tu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu je obvezu služio na Visu i u &Scaron;ibeniku (1979.-80.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teolo&scaron;koj &scaron;koli u Sarajevu (1980.-1986.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svećenika Trebinjske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već kao mladomisnik don Ivan se javio u misije i pripremao pola godina u Londonu učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning&rsquo;ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.). Biskup ga je Žanić pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri godine (1993.-1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakoga tjedna prenosio nedjeljnu poruku na torontskom radiju hrvatskim vjernicima Ontarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na &bdquo;Istituto di liturgia pastorale&rdquo; pohađao dvije godinu liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.-2002.), a odatle na Biskupski ordinarijat za pastoralnoga vikara hercegovačkih biskupija (2002.-2011.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &bdquo;Crkvi na kamenu&ldquo; vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsko-pastoralnu rubriku (1998.-2006.), a posljednje četiri godine misijsku rubriku po nazivom &bdquo;Za evangelizaciju naroda&ldquo; (2007. do danas). Biskup ga je imenovao dijecezanskim ravnateljem misijskih djela u prosincu 1999. godine. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Pi&scaron;e u &bdquo;Radosnoj vijesti&ldquo;, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Član je raznih tijela pri BK BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Biskupijama je, osim spomenutih službi, član Prezbiterskoga vijeća, Konzultorskoga zbora, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, povjerenik za duhovna zvanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim kisvaili jezikom, pi&scaron;e Vrisak.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-biskup_stironja.jpgFOTO: Fra Martin je svoj Veliki petak desetljećima proživljavao, neka mu uskrsli Krist podari vječni mirhttp://grude.com/clanak/?i=270177270177Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-vicka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenici Hercegovine, brojni franjevci i vjernici, vidjelica Vicka Ivanković... oprostili su se danas od fra Martina Planinića, hercegovačkog mučenika kojem jednako mira nisu dali ni komunistički dužnosnici nekad, a ni vjerski dužnosnici novijeg vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu u Tepčićima predvodila su braća franjevci, oni uz koje je ostao do kraja boreći se za istinu o Hercegovačkom slučaju, o nepravdi koja je podijelila Hercegovinu i zbog koje se Krist i danas krvavim znojem znoji, kako svojevremeno napisa pokojni fra Vendelin Karačić.</p> <p><br />Fra Mile Vla&scaron;ić istaknuo je kako je fra Martin na Uskrsno jutro sve ostavio i po&scaron;ao ususret Njemu, Isusu Kristu s kojim je cijeli život hodio. - I onda kad mu je bilo te&scaron;ko i onda kad mu je bilo lako. I onda kad je bio shvaćen, i onda kad je bio neshvaćen. Njegov hod bio je dostojanstven, bio je čvrst, bio je vjeran. I takav je ostao.</p> <p><br />Veliki rimski pjesnik Horacije rekao je pred svoj odlazak: Ne umire sve! Misleći na one pjesme koje je napisao. I da, ostale su njegove pjesme, njegova djela, oti&scaron;ao je Horacije!</p> <p>A na&scaron; fra Martin puno je toga ostavio i puno toga napisanog ostaje. A ono nevidljivo, ono duhovno &scaron;to nam ostavlja jo&scaron; je veće. Hvala fra Martinu za svu njegovu žrtvu. Neka s Uskrslim nastavi prema vječnosti, kazao je između ostalog fra Mile.</p> <p><br />Opro&scaron;tajni govor pročitan je i ispred župe Tepčići, iz one iz koje su ga htjeli istjerati, pa je fra Martin na sudu dokazao da je to njegova, franjevačka kuća i jo&scaron; jednom osramotio "ovozemaljske suce" koji ni od čega nisu prezali samo da prodube Kristove rane.<br /><br /></p> <p>..Ti si zaista bio velik. Velik na oči, svojom pojavom. Velik domoljub. Velik povjesničar. Velik teolog. Velik intelektualac. Velik savjetnik. Velik ljubitelj istine. Velik vjernik. I moglo bismo jo&scaron; dugo nabrajati da bismo opisali kako si bio velik čovjek..."<br /><br /><br />"...Do&scaron;li smo u nedjelju u svoju crkvu sretni, proslaviti Uskrsnuće na&scaron;eg Spasitelja. A tamo nas dočeka &scaron;apat, umro fra Martin. &Scaron;ok, muk i tugu smo potisnuli, a Uskrsnuće smo proslavili ba&scaron; onako kako bi ti htio, ni&scaron;ta ispred na&scaron;eg Gospodina. A onda smo vrijeme poklonili tebi u molitvama, mislima, sjećanjima, prepričavanjima..."<br /><br /><br />"...Tvoja korizma je davno počela. Odricanjem od najranijih dana tvoga života kad si ostao i odrastao bez svog oca... Odlučio si se odreći svoga svjetovnog života i posvetiti se Bogu i čovjeku. Ono &scaron;to te uistinu krasilo fra Martine je ta tvoja odlučnost. Ti si odlučio i u svojoj odluci ostao do samog kraja. Bilo je fra Martine na tom putu puno muke. Dosta gorkih ča&scaron;a žuči. Dosta trnovih vijenaca... Bilo je svega!"<br /><br /><br />"Na&scaron;la se tu pokoja Veronika da obri&scaron;e lice... ali ono &scaron;to je fasciniralo je tvoja reakcija. Dok bi mi ljudi odmah uzvratili udarac, digli svoj glas i svoje reakcije branili ... od tebe je bio samo mirni komentar: Ma pusti to!"<br /><br /><br />"Nikada osuda! Nikada ispravljanje! Nikada prozivka! To fra Martine može biti samo Božji dar i jo&scaron; jedna potvrda tvoje veličine."<br /><br /><br />"Jo&scaron; jedna osobina je bila kod tebe je bila vrijedna divljenja. Apsolutni izostanak straha! Ti se nisi bojao ni buke, ni mraka, ni čovjeka, ni lopova, ni kazne, ni budućnosti, ni partije, ni bolesti. Kažu da čovjek &scaron;to ima veću vjeru ima manji strah. Po ovome vidimo da si ti sve svoje strahove predao Bogu u koga si istinski vjerovao. Da tvoje pouzdanje nije bio čovjek nego Bog koji ti je pomogao na tom plemenitom putu kojem si hodio."<br /><br /><br />"U skladu sa svojom odlukom služiti Bogu i čovjeku do&scaron;ao si kod nas u Tepčiće. Ostavio si, znamo to, brojne blagodati koje si imao da bi ostao vjeran svom stanju i bio uz Božji narod. Znao si uz &scaron;to ide&scaron;, ali nisi mario. Tvoje je biti pastir. Kao i u svakoj zajednici i kod nas se na&scaron;ao pokoji Petar, koji se u tebe kleo pa te zatajio, netko jednom, netko triput. I ti si to znao, mirno gledao i nisi zamjerao. Neumorno, preko svih svojih granica, uz sva ograničenja koja nose bolesti i godine, ti si radio, služio kao da je sve bilo normalno, a znamo svi da nije. Bio si nam župnik, svećenik, prijatelj..."<br /><br />...<br /><br />"I sva&scaron;ta bi mi mogli reći o na&scaron;em fra Martinu jer se puno toga dogodilo i prije i za vrijeme ovih dvadesetak godina. Ostavit ćemo to u svojim sjećanjima i prepričavanju. Na kraju, ostaje nam samo reći jedno veliko ljudsko hvala tom čovjeku. Hvala ti za sve ove godine služenja. Hvala ti za svu žrtvu koju si za nas podnio. Hvala ti za sve savjete i ohrabrenja. Hvala ti za sve molitve koje si za nas molio. Na Uskrs te Bog pozvao k sebi... ne smijemo biti sebični i plakati, nego se moramo zbog tebe radovati. Odmori svoje umorne noge, zaliječi svoju ranjenu du&scaron;u i uživaj u Božjoj blizini jer mi smo sigurno da ti Anđeli Nebeski već rane previjaju. Ta kome će, ako tebi neće. Mi ćemo se moliti Bogu za tebe, a ti se pomoli za nas jer jo&scaron; si ti na&scaron;, a mi smo tvoji... Do susreta u Vječnosti, počivaj u miru dragi na&scaron; fra Martine i čekaj nas! Pokoj vječni daruj mu Gospodine.", poručili su mu župljani.</p> <p><br />Brojni su ga do&scaron;li ispratiti na posljednji počinak, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Krehinu Gracu, prema vlastitoj želji.</p> <p><br />Fra Martin Planinić bio je i ostao veličina, intelektualac, čovjek koji je svu svoju muku u komunističkim i post-komunističkim vremenima u kojima nije očekivao kazne, a osobito ne od svojih, predstavio i u knjigama, a čiji će se dijelovi, zasigurno, u idućem vremenu predstaviti i &scaron;iroj javnosti Hercegovine. Jedna u kojoj drži svoju glavu na pladnju posebno je dramatična i posebno je upozorenje da sramotu progona fratara i vjernika koji su zbog njih bili spremni i umrijeti kroz stoljeća treba zaustaviti!</p> <p><br />U fra Martinovom odlasku na Uskrs puno je simbolike. I on je proživljavao svoj Veliki petak godinama, desetljećima... i do&scaron;ao je njegov Uskrs. Onaj koji vapi da se preispita Dekret komunističkog vremena, Dekret iza kojeg stoji laž o dogovoru, Dekret koji utjelovljuje nepravdu, Dekret koji ne slu&scaron;a krik Crkve - naroda Božjega.</p> <p><br />Znamo &scaron;to bi Papa Franjo napravio da vidi narod koji hrli njegovim crkvama u Grudama, Čapljini, Cimu, Ilićima, Crnču... ispravio bi nepravdu i rekao: Pa puče vjerni, ostani sa svojim fratrima, pravila su tu da se mijenjaju! Znamo kako bi suzama bile ispunjene oči njemačkih svećenika da vide ovoliki broj vjernika na svojim misama... Hoćemo li dočekati Petra na&scaron;ih dana koji će ispraviti nepravde prema fra Martinu, fra Bernardu i drugim mučenicima vjere, vrijeme će pokazati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj8.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj9.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj10.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj16.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj18.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj19.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong><a href="http://www.framost.com/2021/04/06/ispracen-i-pokopan-fra-martin-planinic/" target="_blank">FOTO: Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-vicka.jpegPrigodne marke HP Mostar uz Međunarodni dan sporta za razvoj i mirhttp://grude.com/clanak/?i=270175270175Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 17:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-300dpikraul2021..png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir s motivima plivanja, omiljene rekreativne aktivnosti, ali i natjecateljskog sporta.<p>&nbsp;</p> <p>Različite tehnike plivanja čovjek je koristio od davnine, vje&scaron;tinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipćani. U Grčkoj plivanje je bilo dijelom općeg obrazovanja, a Rimljani su ga smatrali vojničkom vje&scaron;tinom. Prvo pisano djelo o plivanju, na latinskom jeziku, potječe iz 1538. godine. Od tada pa do kraja 18. stoljeća slijede mnoga djela o plivanju i njegovom značaju u tjelesnom odgoju. Između ostalog, plivanje jača krvožilni sustav, povećava kapacitet pluća, pozitivno djeluje na zglobove, razvija kondiciju i izdržljivost&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-300dpiprsno2021..png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 6. travnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-300dpikraul2021..pngVIDEO: HERCEGOVINA SE OPROSTILA OD FRA MARTINA PLANINIĆAhttp://grude.com/clanak/?i=270171270171Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-fra-martin-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se danas oprostila od legendarnog svećenika, franjevačkog mučenika i u komunističkim i u današnjim vremenima fra Martina Planinića.<p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F4I1RvreGTB%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=371&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="371"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-fra-martin-18.jpgHUMAC: Provincijal fra Miljenko Šteko blagoslovio kameni ''tau''http://grude.com/clanak/?i=270162270162Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-humac-tau.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tau su vlastitim rukama u potpunosti izgradili ovogodišnji novaci.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je nastajao kroz sedam mjeseci rada, u subotu, 27. ožujka fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM blagoslovio je kameni &bdquo;tau&ldquo; koji su u potpunosti vlastitim rukama izgradili ovogodi&scaron;nji novaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kameni tau nalazi se u novicijatskom prostoru franjevačkog samostana na Humcu pokraj Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgojitelj novaka fra Stanko Mabić kazao je kako su tau vlastitim rukama u potpunosti izgradili ovogodi&scaron;nji novaci - njih desetorica. Od 10 novaka devetorica su iz Hercegovačke provincije, a jedan je iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagoslov je upriličen u subotu 27. ožujka, a da bi upotpunili zajedni&scaron;tvo, tom prigodom su na Humac pristigli novoimenovani odgojitelj novaka Bosne Srebrene fra Marko E&scaron;egović te dosada&scaron;nji vr&scaron;itelj te službe fra Miro Relota. Događaju su također, osim prijatelja i podupiratelja, prisustvovali i najstariji fratri provincije na čelu s humačkim gvardijanom fra Dariom Dodigom, kao i najmlađi članovi provincije &ndash; postulanti, s odgojiteljem fra Ikom Skokom, prenosi pogled.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovo tau (T) u hebrejskoj i grčkoj abecedi ima oblik križa. Kod proroka Ezekijela tau je znak onih koji su po&scaron;teđeni od uni&scaron;tenja jer su, čineći pokoru, tugovali i plakali zbog grijeha koji su se činili u njihovom gradu, pi&scaron;e kta. Upravo taj znak Sv. Franjo je izabrao da bude znakom njegova obraćenja i pokorničkog života, njime je posvuda oslikavao zidove ćelija i potpisivao pisma &scaron;to ih je oda&scaron;iljao braći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-humac-tau.jpgZbogom FRA MARTINE! Na dan Svoga uskrsnuća, KRIST je k Sebi pozvao FRA MARTINA PLANINIĆAhttp://grude.com/clanak/?i=270143270143Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 19:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-fra-martin-planinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Uskrs, 4. travnja 2021. godine, u 80. godini života uskrsli Krist odlučio je k Sebi pozvati hercegovačkog mučenika fra Martina Planinića.<p>&nbsp;</p> <p>- Nakon duljeg bolovanja i kraće bolesti preminuo je na&scaron; brat, župnik, uznik, osuđenik, borac za istinu, domoljub, Bogoljub i čovjekoljub - stoji u priopćenju hercegovačkih fratara i župljana župe Ploče - Tepčići.<br /><br /></p> <p>Lijes s tijelom pokojnika bit će izložen u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Tepčićima u utorak, 6. travnja 2021., od 12 sati, a potom u 14.00 sati bit će služena sv. Misa zadu&scaron;nica, i fra Martin će biti ispraćen iz župe Plioče-Tepčići gdje je kao župnik službovao od 1999. godine, prepustiv&scaron;i posljednjih godina svojoj braći-fratrima da nastave sveto djelo.<br /><br /></p> <p>Fra Martinovo tijelo bit će pokopano u obiteljsku grobnicu na groblju &bdquo;Sv. Ivana Krstitelja&ldquo; u Krehinu Gracu, gdje počivaju tijela i njegovih pokojnih roditelja.<br /><br /></p> <p>Fra Martin Planinić je odlučio postati akter Hercegovačkog slučaja onog trenutka kad je vidio da nestaje "hrabrih boraca", da je sve vi&scaron;e Juda oko nas. Iako je imao župu i mogao je birati &scaron;to je htio, samo da odustane od istine, a prikloni se laži kako je dosta njegove subraće učinilo, on je odlučio ostati Kristu odan, svjestan da mu sve titule koje mu moćnici mogu dati ne vrijede ni&scaron;ta kao ono &scaron;to mu Gospodin Bog može dati. Tako je na opasku novinara da ni na početku ni na nepotpunom zavr&scaron;etku Hercegovačkog slučaja nije bio akter u njemu odgovorio sljedeće.<strong> -</strong> To bih osvijetlio jednom &scaron;aljivom zgodom. Kad smo na Humcu imali svoj službeni skup i do&scaron;li na ručak, svatko je bez nekih posebnih kriterija zauzimao zadnje mjesto. Tako sam pomičući se prema vrhu do&scaron;ao skoro do sama vrha. Kad mi je netko &scaron;aljivo dobacio da sam se visoko popeo, uzvratio sam: &ldquo;Uzvisila me bratska poniznost.&rdquo; Dok je fra Rufin &scaron;titio fratre svojim ugledom i svojim umijećem, bilo ih je koji su se isticali kao borci. Kad je nestalo fra Rufina i njegove za&scaron;tite, nestalo je i &ldquo;hrabrih boraca&rdquo;. Nije htio nitko i nije imao tko pa je zapalo mene. Po&scaron;ao sam kad je trebalo poći i do&scaron;ao jer je trebalo doći - kazao je u odgovoru.</p> <p><br />Svojevremeno je potresao Hercegovinu pitanjem živim i pokojnim biskupima: Pokojne pitam: Kako ste glede mene pro&scaron;li na Božjem sudu?, a žive: Kako ćete glede mene proći na Božjem sudu?</p> <p><br />Nikad se nija pla&scaron;io niti smrti niti crkvenih kazni, &scaron;to je potvrdio u odgovoru: - Rubikon sam pre&scaron;ao. Primam poput Spartanca &scaron;tit iz ruku majke Crkve koja mi riječima plemenite Spartanke govori. &ldquo;Vrati mi se, sine, ili na njemu ili s njim!&rdquo; Nakon stradanja svoje pet braće čujem glas iste svoje majke Crkve koja me ohrabruje riječima majke Makabejke: &ldquo;Budi dostojan svoje braće i prihvati smrt, da te s tvojom braćom u vrijeme milosti opet nađem!&rdquo; (2Mak 7,29). Kad ne bih ovako bio spreman postupiti, morao bih se zastidjeti starozavjetnog vjernika koji reče: &ldquo;Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer ti si sa mnom &ldquo; (Ps 23,4). &ldquo;Gospode, zazvah te i ti si me ozdravio. Gospode, izveo si mi du&scaron;u iz podzemlja, na rubu groba ti si me oživio&rdquo; (Ps 30,3-4). Kad se G. Savonarola nije bojao lomače, nema razloga da se bojim zapaljiva papira, neovisno o napisanom sadržaju. Nije na odmet znati: Kad je kardinal &ldquo;izvr&scaron;itelj odluke&rdquo; pape Aleksandra VI. rekao pred razbuktanom lomačom Savonaroli da ga li&scaron;ava i vojujuće i slavodobitne Crkve, on je odgovorio: &ldquo;Ove može&scaron;, a one ne može&scaron;.&rdquo; Parafrazirajući Savonaroline riječi i ja već sada izjavljujem: Nitko me ne može li&scaron;iti ni sada&scaron;nje Crkve. Crkva je Isus &ndash; pravi trs s vjernicima lozama. Samo Otac siječe neplodnu, a čisti plodnu. Taj posao je samo Očev i ničiji vi&scaron;e. Želio bih čuti komu je Otac na osnovi petnaestog poglavlja iz Ivanova Evanđelja predao nožice iz svojih ruku? Kroz svoj svećenički život trudio sam se biti vjeran Isusu Kristu - kazao je svojevremeno istaknuv&scaron;i da je zbog te vjernosti spreman biti i bačen na povijesno smetlji&scaron;te na zemlji ili poput psa skončati na cesti, ali da Krista nikad neće iznevjeriti!</p> <p><br />Sada će u molitvi s Gospodinom koji ga je na Uskrs pozvao k Sebi moći pomagati napaćenoj Hercegovini na putu do pobjede, kao &scaron;to je svojedobrno rekao: Mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac duboko zareže u tkivo svete Crkve i svaku trulež s Krista-trsa očisti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tolikih godina muke, kako u komunističkim vremenima u kojima su ga tada&scaron;nje vlasti kažnjavale zbog odanosti hrvatskim idealima, tako i posljednjih godina kada ga je don Tomislav Ljuban po nalogu biv&scaron;eg biskupa Ratka Perića tužio i na kraju ih je fra Martin povijesno pobijedio na sudu, sada fra Martin ide uskrslom Gospodinu, oči u oči, reći sve &scaron;to su mu činili kroz njegov mučenički život.</p> <p><br />Fra Martine, puno je simbolike u tvom odlasku na dana&scaron;nji dan, na Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-fra-martin-planinic.jpg(VIDEO) Fra Stanko Pavlović: Neka Kristovo uskrsnuće bude najuspjelija pandemija Božje blizine i snage u našem životuhttp://grude.com/clanak/?i=270139270139Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-fra-stanko-pavlovic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus je uskrsnuo. Katolici diljem svijeta raduju se u ovom neizvjesnom vremenu. <p><br />Mučenička, a Bogu draga, župa Grude možda je i najsvjesnija važnosti Kristova uskrsnuća nakon muke u kojoj se protiv njega urotio cijeli svijet. Izdajnici, licemjeri, veliki svećenici, suci... svi su odlučili na Veliki petak Isusa proglasiti krivim i pogubiti na temelju laži i lažnih svjedočenja. Tek nekolicina ona najvjernijih ostala je uz njega. Zvuči tako poznato...<br /><br /></p> <p>Već u nedjelju, život je pobijedio smrt, istina je pobijedila laž, ljubav je pobijedila mržnju. Krist koji je si&scaron;ao s nebesa postav&scaron;i nama jednak u svemu, osim u grijehu, uskrsnuo je.<br /><br /></p> <p>Svetu misu u Grudama predvodio je župnik fra Stanko Pavlović.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/D4oQpDsBECs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />- Nakon Velikog petka, premda je Isus pripremao svoje učenike na to &scaron;to će se dogoditi s njim i &scaron;to će biti treći dan, apostoli su ostali do kraja ljudski, upla&scaron;eni, smeteni, zatvoreni. Do njih dopiru glasovi. Marija Magdalena imala je hrabrosti poći na grob i vidjeti kako to izgleda. I ona je zatečena. Iznenađena. Susreće Isusa i onda odlazi njima javiti radosnu vijest - kazao je fra Stanko u uvodu propovijedi.<br />Na&scaron;u dana&scaron;nju poljuljanost usporedio je s onom učenika toga vremena. - Koliko smo čvrsti, koliko smo kolebljivi, koliko smo mlaki u vjeri i međuodnosima... znamo i sami. Ali, dragi Bog stoji uz nas. Pa i prihvaća na&scaron;u molitvu kad bezvoljno molimo. Duboka je svaka molitva i Bogu mila pa i kad priznamo Gospodinu da smo bezvoljni, zato &scaron;to smo iskreni u svojoj slabosti. Takve Gospodin jača. Tako je ojačao i svoje apostole - istaknuo je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Na Veliki petak, grob zapečaćen, stražari oko njega. A na Uskrsno jutro, kamen otkotrljan, Isus uskrsli izi&scaron;ao, grob ostao prazan. I uskrsli onda dolazi među svoje.<br />- Uskrsli Isus vi&scaron;e nije ono zemaljsko tijelo, nego preobraženo nebesko. Njegove rane kasnije će razuvjeriti i sru&scaron;iti Tominu sumnju. To nam govori da Isus svojim uskrsnućem navje&scaron;ćuje nama, dana&scaron;njima, svevremenima da ćemo i mi uskrsnuti na Njegov način. Ali ne vi&scaron;e s ovozemaljskim tijelom, nego s nebeskim tijelom. I mi ćemo uskrsnuti. Ali uskrsnuti darom i milo&scaron;ću na&scaron;e vjere. Ali i darom i milo&scaron;ću Gospodinovom jer oni koji Njega ljube, On te svoje ne ostavlja nego i njima garantira da će biti ondje gdje je On. I Gospodin nam je pripravio mjesto i u Njegovu nebu, u Njegovu srcu ima mjesta ba&scaron; za sve ljude - kazao je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Podsjetio je i kome je Isus do&scaron;ao nakon uskrsnuća. - Isus nije do&scaron;ao svojim progoniteljima, nije do&scaron;ao svojim razapinjateljima da njih razoruža, nije do&scaron;ao velikim svećenicima koji imaju autoritet nekad i danas, nego je do&scaron;ao onima koji su njega slijedili i koji su mu vjerni bili. E njima je do&scaron;ao. A ne onima koji bi htjeli imati zadnju riječ i na zemlji i kod Gospodina. I u ovom na&scaron;em životu On ima zadnju riječ, a pogotovo u nebeskoj slavi koju nam objavljuje, koju nam navje&scaron;ćuje i koju nam jamči - kazao je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Govorio je i o dana&scaron;njem dobu pandemije. - I u zdravlju i u bolesti, to su trenuci kada trebamo biti s Gospodinom, i kad nam ide i kad nam ne ide. Budimo Gospodinovi. Isusovo uskrsnuće je val - pandemija Božje ljubavi. I neka bude najuspjelija pandemija Božje blizine i snage u na&scaron;em životu. Gospodin hoće, a mi gledajmo ustrajati i ne pokleknuti - kazao je u nadahnutoj propovijedi.<br /><br /></p> <p>Pozvao je vjernike da im ovaj dan bude odraz Božjeg dara. - Zato draga braćo i sestre neka nam ovaj dan i na&scaron;e bratoljublje, na&scaron;a ljubav prema Gospodinu i jednih prema drugima, neka to bude odraz Božjeg dara, Božje milosti, Božjeg blagoslova i danas u zajedni&scaron;tvu na&scaron;ih obitelji i danas u zajedni&scaron;tvu onih koji su daleko od nas, s kojima ćemo se čuti. Neka bude živa Božja ljubav u nama i nemojmo gasiti Božju ljubav u nama, i dok god budemo ustrajavali neće se izgubiti ni vjera, ni milost, ni svaki Božji blagoslov. Isusovo uskrsnuće nam je garancija da bol, muka i smrt nisu zadnji. Nego je prvi i zadnji u na&scaron;em životu isti Gospodin koji je za nas trpio, isti Gospodin koji nas je ljubio, isti Gospodin koji je za nas uskrsnuo - zaključio je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Naposljetku je molio molitvu za prestanak pandemije. Donosimo vam je da je slu&scaron;ate u svojim domovima, da Kristova ljubav pobijedi ovu po&scaron;ast kako u na&scaron;oj župi i općini Grude, tako i diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/dVlcUw70lTw" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong><br />Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-fra-stanko-pavlovic-21.jpgTri brata Hrvata iz BiH rasprodali sve i kupili Getsemanski vrt u kojem je Juda izdao Isusahttp://grude.com/clanak/?i=270121270121Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-12-getsemanski_vrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun, Pavle i Jakov Branković iz Sarajeva zaslužni su što je mjesto kojeg se kršćani sjećaju na Veliki četvrtak i s kojeg je počela Kristova muka vraćeno kršćanima. <p><br />Riječ je o Getsemanskom vrtu koji su spomenuta trojica Hrvata iz Bosne i Hercegovine otkupila od tada&scaron;njih turskih vlasnika, muslimana, pi&scaron;e Večernji list BiH. Maslinska gora planina je istočno od Jeruzalema obrasla maslinama.<br /><br /></p> <p>U podnožju Maslinske gore nalazi se Getsemanski vrt. Dobio je ime od tijeska za maslinovo ulje. Isusova muka započela je u Getsemaniju. Poslije Posljednje večere Isus je s apostolima krenuo prema Maslinskoj gori i Getsemanskom vrtu. Tamo je vi&scaron;e puta do&scaron;ao prenoćiti ako bi se dugo zadržao u Jeruzalemu. Isus se povukao na molitvu rekav&scaron;i apostolima da sjednu i čekaju. Jedino su Petar, Jakov i Ivan, kao trojica najvjernijih, po&scaron;li s njime. Isus je znao da ga čekaju ku&scaron;nja i slabost pa je samo trojici apostola dopustio tome svjedočiti jer bi to ostali te&scaron;ko podnijeli. Zaokupile su ga misli o muci i smrti, bio je u tjeskobi i tuzi. Trojici apostola rekao je: &ldquo;Du&scaron;a mi je nasmrt žalosna! Ostanite ovdje i bdijte.&rdquo; Udaljio se i od njih, ali ne predaleko. Isus je imao običaj moliti se Bogu Ocu prije važnih događaja. Tako je činio i ovaj put.<br /><br /></p> <p>Kleknuo je i licem pao na zemlju od muke i straha. To je trajalo oko sat vremena. Isus je znao, jer je Bog i čovjek, &scaron;to će se dogoditi dan poslije na Veliki petak. U glavi su mu prolazile slike mučenja. Osjetio je jake du&scaron;evne bolove, oblijevao ga je hladan znoj. U Getsemanskom vrtu Isus nije oplakivao toliko svoju muku i smrt koliko ljudsku pakost i zloću. Isku&scaron;avao ga je đavao, prvi put nakon ku&scaron;nje u pustinji. Prikazao mu je grijehe svijeta da ga odvrati od žrtve. U nevolji zavapio je: &ldquo;Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova ča&scaron;a. Ali ne kako ja hoću, nego kako hoće&scaron; ti.&rdquo; Nakon molitve oti&scaron;ao je do trojice apostola, koje je na&scaron;ao kako spavaju pa im je rekao: &ldquo;Tako, zar niste mogli jedan sat probdjeti sa mnom?&rdquo; Apostolima je bilo neugodno. Isus im je jo&scaron; rekao: &ldquo;Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.&rdquo; Isus se ponovno povukao na molitvu i trpio, zbog ravnodu&scaron;nosti ljudi na njegovu muku i zbog toga &scaron;to se neće svi ljudi spasiti, jer su dobrovoljno odbacili spasenje.<br /><br /></p> <p>Za vrijeme muke Isusu je do&scaron;ao anđeo i tje&scaron;io ga. Isus je molitvom želio dati ljudima primjer da se mole u te&scaron;koćama i pred važne životne događaje. Nakon molitve osjetio je mir, odlučnost i du&scaron;evnu snagu, &scaron;to će nastaviti osjećati tijekom cijele muke i križnog puta. Isus je bdio, a učenici su spavali dok ih nije probudio riječima: &ldquo;Evo, približio se čas! Sin Čovječji predaje se u ruke gre&scaron;ničke! Ustanite, hajdemo! Evo, približio se moj izdajica.&rdquo; U Getesmanski vrt u&scaron;ao je Juda, neki članovi židovskog velikog svećeničkog vijeća, sluge i vojnici. Imali su svjetiljke i bili su naoružani. Neki nisu znali kako Isus izgleda pa im je Juda bio vodič. Dogovorili su se da će poljubac biti znak: &ldquo;Koga poljubim, taj je, njega uhvatite!&rdquo; Tako je Juda izdao Isusa poljupcem. Isus je znao &scaron;to se sprema pa ih je mirno dočekao. Nakon Judina poljupca rekao je: &ldquo;Juda, poljupcem Sina Čovječjeg predaje&scaron;?&rdquo; Mirno se predao vojnicima nakon &scaron;to ih je upitao koga traže.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Kada je rekao da je on taj koga traže, vojnici su popadali na zemlju od snage Isusovih riječi, a Isus nije pobjegao. Htio je pokazati da se dobrovoljno predaje. Pri tome je zatražio da apostole ostave na miru i ne uhite ih. Iz Getsemanskog vrta počela je muka koja je trajala satima da bi na koncu Isus bio razapet na Veliki petak. Zbog svega ovog Maslinska gora i Getsemani već su u prva dva stoljeća kr&scaron;ćanstva postali, uz ostale lokacije u Jeruzalemu, vezani uz Kristov život, obvezno mjesto hodoča&scaron;ća kr&scaron;ćana iz cijelog onda&scaron;njeg svijeta, pi&scaron;e Večernji list BiH. Kada su u 9. stoljeću muslimani ovladali Jeruzalemom, nisu sprječavali hodočasnike da obilaze sveta mjesta, uz plaćanje ulaznice za ulazak u Jeruzalem. No dva stoljeća kasnije, Sveti Grad triju religija osvajaju Turci Seldžuci i put u Svetu Zemlju postajao je sve pogibeljniji. Premda Seldžuci nikad nisu zaustavili hodočasnike sa zapada, njih je bivalo sve manje. Ipak, Turci su tolerirali jedan katolički red, Malu braću svetoga Franje Asi&scaron;koga. Sam Franjo prokrčio je put svojoj subraći: 1219. godine propovijedao je na Bliskom istoku pred sultanom Melekom el Kamelom, kojeg je odu&scaron;evio.</p> <p><br /><em><strong>Kompletan članak čitajte u blagdanskom trobroju Večernjeg lista BiH 3., 4. i 5. travnja</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-12-getsemanski_vrt.jpgVelika subota - Krist je početak i svršetak svega, alfa i omegahttp://grude.com/clanak/?i=270114270114Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-03-vazmeno-bdijenje-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. <p>&nbsp;</p> <p>Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer se slavi Vazmeno bdijenje. Vazmeno bdijenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spa&scaron;eni. U pandemiji ono u Bosni i Hercegovini, u mjestima gdje katolici slave Uskrs, počinje u ranijem terminu od nekda&scaron;njih 19, 20 ili 21 sat. Sveta misa u Grudama koju će portal Grude.com prenositi je ove Velike subote u 18:00 sati.<br /><br /></p> <p>Vazmeno bdijenje započinje <strong>paljenjem i blagoslovom &ldquo;ognja bdijenja&rdquo;</strong>, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svr&scaron;etak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja, te s njom ulazi u crkvu. Dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put vi&scaron;im glasom: Svjetlo Kristovo!, na &scaron;to vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne.<br /><br /></p> <p>Nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć&hellip; Potom se čitaju biblijska čitanja. Najprije se čitaju tekstovi iz <strong>Starog zavjeta</strong>, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvje&scaron;taj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini&hellip;, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-03-vazmeno-bdijenje-grude.jpgFra Jozo Zovko progovorio o izdajihttp://grude.com/clanak/?i=270113270113Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-fra-jozo-zovko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Moru milosrđa na Laudato TV-u urednika i voditelja Darka Pavičića prošlog četvrtka tema je bila "Judina izdaja i naše izdaje".<p>&nbsp;</p> <p>U međugorskom studiju bio je fra Ivan Dugandžić, iz Mostara se oko ove teme u glavni studio javio i poznati psiholog Ivan Romić, a iz Zagreba fra Jozo Zovko.<br /><br /></p> <p>Upravo fra Jozo dobro zna &scaron;to znači izdaja i osjetio ju je na svojoj koži kao i dosta drugih hercegovačkih franjevaca, ali i civila. Osim &scaron;to je izdan, fra Jozo je i prognan iz svoje Hercegovine, međutim čovjek čiji su srce i du&scaron;a ispunjeni ljubavlju i milosrđem spreman je na svo zlo koje mu se činilo uzvratiti dobrotom.</p> <p><br />Fra Jozo je u uvodu istaknuo da izdaja uvijek ima negativno lice.<br /><br /></p> <p>- Izdaja se kažnjavala najstrože, to je bila sramota. Pisac je stavljao izdajnike u deveti krug, ako se sjetimo umjetnika koji su poku&scaron;ali staviti i na papir i na literaturu opisati to negativno lice čovjeka koji izdaje domovinu, obitelj, crkvu, svog Boga... nije važno zbog čega... zbog tih 30 srebrenjaka... to je jedna oholost, jedna promocija vlastitog života, izdaja... - kazao je u uvodu fra Jozo.<br /><br /></p> <p>Prisjetio se sadržaja enciklike pape Pia XI iz 1939. godine. - Tu Papa najavljuje taj komunistički pokret i okarakterizirat će ga kao Judin poljubac. Blaženi Alojzije Stepinac prihvaća Papine riječi i hrvatskom narodu pi&scaron;e i naučava ga: Načela na&scaron;e crkve se ne mogu složiti s komunizmom, on čupa du&scaron;u. I to je bila jedna izdaja kojoj nije bilo ravne. Ljudi su bili slijepi i za manje novca od Jude izdvali svoju vjeru, svoje blagdane, svoje ime, svoju obitelj... Ta tema izdaje je opisana u svakom grijehu, izdati Boga, izdati moralni zakon, izdati dekalog, izdati jedan kr&scaron;ćanski moral, stil života... sad kad gledamo te ljude na čijim usnama leži poljubac Judin. Mi se moramo truditi i nastojati poput apostola koji govore o Judi, oni ne nariču za njim, oni su ga nazvali pravim imenom. Juda je uzeo zalogaj i izi&scaron;ao u noć, bila je noć, bio je mrak, mrak ispunja du&scaron;u čovjekovu koji izdaje Boga, a to vrlo lako i jednostavno se događa, izdaja Boga i božanskog imena, taj poljubac događa se onda kad zaista Isusa procjenjujemo materijalno, kad ga procjenjujemo i stavljamo na drugo mjesto i nije uvijek Bog i Gospodin na prvom mjestu i zato je važno u ovim svetim danima razmi&scaron;ljati ne samo o Judinu poljupcu nego i o svom poljupcu - upozorio je fra Jozo.<br /><br /></p> <p>Kazao je i da s pogledom na Isusov križ, kroz evanđelje onih koji izvje&scaron;ćuju o Judinoj izdaji ili o Petru kada je zatajio Isusa, moramo ispitati svoju savjet, jesmo li mi zanijekali svoju vjeru... - Ovo su blagdani koji uskrisuju u nama tu vjeru koja tinja, vjeru koja je umrla, tu klicu koja će narasti u veliko stablo, ovo je vrijeme da se prisjetimo svoje cijene. Ako kaže Isus Judi: "Prijatelju, prisjeti se za&scaron;to si ti do&scaron;ao? Prijatelju, pita Isus i nas, &scaron;to hoće&scaron; kad psuje&scaron;, za&scaron;to u ispraznosti pljuje&scaron; moje lice? Ali Ja te volim, Ja ti opra&scaron;tam", govori. U grijehu nema navike, već je u grijehu ropstvo i treba ga se osloboditi. Ja to ne mogu bez Boga, bez Božje pomoći. Danas treba razmi&scaron;ljati o Judinoj izdaji i o na&scaron;oj izdaji. Nisu slobodni ljudi koji ne znaju ljubiti svoju crkvu i svoju domovinu. I u politici i u crkvi, za&scaron;to nema poniznosti? Ne molimo, ne postimo. Ostavili smo Isusov put koji nas je naučio, a to je na početku korizme rekao: Čovječe obrati se, sjeti se da će&scaron; jednom doći pred moje lice, prah si, u prah će&scaron; se pretvoriti, ali tvoj poljubac ostaje na mome licu i ti će&scaron; ga vidjeti. Izdajnički poljubac - upozorio je fra Jozo. Podsjetio je na velikog umjetnika Giotta koji je oslikao život svetog Franje u Asizu. - Napravio je jednu sliku u Padovi, najljep&scaron;u u renesansi, Judin poljubac u Isusov obraz. Zaogrnuo se u skoro zlatni pla&scaron;t, Isus ga gleda, a on rasko&scaron;no ide, glumi prijateljstvo i po&scaron;tenje, a lažan je, izdajnik je. Giotto je izvukao iz ljudske du&scaron;e svu tajnu. I danas kad gledamo lažne ljude, dvolične ljude, ti su često u crkvi, u na&scaron;im kr&scaron;ćanskim brakovima... potrebno je se pokajati, vratiti se Bogu. Jednostavno vratiti se Gospodinu i reći: Ja sam slab čovjek. Kako je Petar predivan, ne optužujemo ga! Na Isusovo pitanje: "Petre ljubi&scaron; li me?" Ražalosti se Petar jer ga to pita već treći put i zaplaka: "Isuse Ti zna&scaron; sve, Ti zna&scaron; da te ja volim." Te suze su molba za oprost - istaknuo je fra Jozo.<br /><br /></p> <p>Kazao je i kako crkva zna slaviti svete sakramente, napose svetu ispovijed, pomirenje s Bogom, pomirenje sa svojom nacijom. - Ovi blagdani zahtjevaju od nas: Vratite se Gospodinu i Gospodin će se vratiti k vama. I one stroge kazne... kako malo cijenimo vjernost ljudi, kako malo cijenimo vrijednost ljudi koji su u zatvoru propatili, koji su dali život za nas. Sjećamo se ovih dana smrti dragog nam Josipa Jovića, pa tko se može time igrati!? Na&scaron;a kr&scaron;ćanska, moralna načela nisu na rasprodaju. Moramo ih čuvati u svojim literaturama, u svom odgoju, i zato moramo znati živjeti čestito. Ako sam pogrije&scaron;io ja znam kako ću se popraviti, zagrlit ću svog Isusa i reći mu: Učitelju, oprosti mi, izbri&scaron;i moj, Judin poljubac, sa svoga lica - naglasio je fra Jozo. Kazao je da u ovom Velikom tjednu želimo susresti Isusa: - Isuse, blagoslovi nas, blagoslovi na&scaron;u crkvu, da budemo kao svećenici vjerni tebi, vjerni tvom križu, vjerni tvom nauku. Izlij na nas svojim križem mir i blagoslov - kazao je fra Jozo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-fra-jozo-zovko.jpegMons. Tomo Vukšić objavio knjigu ''Mir vam svoj dajem''http://grude.com/clanak/?i=270112270112Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 22:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-22-tomo-vuksic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakladnik knjige, koja ima 295 stranica, je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu 10. obljetnice službe vojnoga biskupa, don Tome Vuk&scaron;ića, sada&scaron;njeg apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata i nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog, a koja se navr&scaron;ava 2. travnja 2021., iz tiska je u Sarajevu izi&scaron;la knjiga ''Mir vam svoj dajem &ndash; birane poruke vojnicima i žrtvama nasilja''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor je to propovijedi i poruka nadbiskupa Vuk&scaron;ića koje su tijekom tih deset godina, u različitim prigodama i na različitim mjestima, u Bosni i Hercegovini ili u inozemstvu, bile izgovorene i upućene vojnicima katolicima i njihovim obiteljima. To su bili ponajvi&scaron;e katolici pripadnici Oružanih snaga BiH, ali također pripadnici vojska drugih država, a među njima su često bivali prisutni i drugi vjernici. Nakladnik knjige, koja ima 295 stranica, je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom dijelu knjige čitatelj će naći razmatranja, koja su izgovorena za vrijeme svetih Misa ili na komemoracijama i molitvama za pokojne vojnike i druge žrtve nasilja. U drugom pak dijelu objavljene su poruke u povodu Božića i Uskrsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U svim tekstovima prevladava tema mira i oprosta. Prije svega du&scaron;evnoga mira, koji uvijek proizlazi iz oprosta, ali je česta i tema dru&scaron;tvenoga mira, koji se temelji na osobnom oprostu, sudskom kažnjavanju počinjenoga zločina i na sprječavanju novoga te na primjeni pravednoga zakona'', napisao je u uvodu knjige nadbiskup Vuk&scaron;ić koji potom poja&scaron;njava da naslov knjige ''Mir vam svoj dajem!'' (Iv 14,27) predstavljaju riječi koje je izgovorio Isus svojim učenicima za vrijeme Posljednje večere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Riječi, kojima Isus daruje mir svojim učenicima, nastavak su i neka vrsta zaključka njegove poruke da je ljubav prema njemu, Isusu Kristu, osnovica svakoga dobra, pa i mira. Jer, neposredno prije riječi iz naslova ove knjige kazao je: 'Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti. Tko mene ne ljubi, riječi mojih ne čuva. A riječ koju slu&scaron;ate nije moja, nego Oca koji me posla' (Iv 14,23-24)'', pojasnio je nadbiskup Vuk&scaron;ić dodav&scaron;i da osobito vojnici znaju koliko je važan mir, pogotovo poginuli vojnici i njihove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup koadjutor vrhbosanski istaknuo je u svom uvodu u spomenutu knjigu da su grobovi vojnika, kao &scaron;to se kaže u jednoj od propovijedi, &bdquo;najveći propovjednici mira&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''To je ujedno razlog za&scaron;to je korica ove zbirke u boji vojničke maskirne odore, koja simbolički dočarava sve vojnike kojima su ove poruke upućene, i za&scaron;to preko te odore dominira poruka mira. Ona je toj odori upućena, sa željom da rata nikada vi&scaron;e ne bude i da mir svi gradimo i ljubomorno čuvamo, jer samo u miru mogu živjeti sretni i zadovoljni ljudi te s osmijehom i utemeljenim optimizmom nadati se boljoj budućnosti, osobnoj i dru&scaron;tvenoj'', zaključuje u uvodu nadbiskup Vuk&scaron;ić, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-22-tomo-vuksic.jpegFOTO: Fra Mile i župljani s križem hodočastili na Križevac 15. godinu zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=270110270110Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-framile-krizevac-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Mile Vlašić i njegovi župljani 16. godinu zaredom hodočastili su na Križevac, javlja hercegovackiportal.com<p><br />Prilika je to bila za žrtvu i molitvu, ali isto tako za prijateljsko druženje i učvr&scaron;ćenje sveza i spona zajedni&scaron;tva.<br /><br /><br />Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani jo&scaron; 15. ožujka 1934. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godi&scaron;njice Muke Isusove.<br /><br /></p> <p>Na dana&scaron;nji dan Isus je ponio svoj te&scaron;ki križ nakon &scaron;to ga je veliki svećenik predvođen svjetinom osudio na smrt. Na Ponciju Pilatu Rimskom upravitelju Judeje ostalo je samo potpisati smrtnu presudu Isusu.<br />Hercegovački franjevci već desetljećima nose svoj te&scaron;ki križ i u činu fra Mile Vla&scaron;ića puno je simbolike, pi&scaron;e <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/04/02/capljinci-s-fra-milom-vlasicem-hodocastili-na-krizevac/" target="_blank">hercegovackiportal.com<br /></a></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-framile-krizevac-1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-framile-krizevac-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-framile-krizevac-3.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-framile-krizevac-1.jpegBorislav Brzica Džon u 55. godini dobitnik studenske stipendije i prvi na listihttp://grude.com/clanak/?i=270109270109Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 20:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-brzica-dzon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljen je prijedlog rang liste studenata za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2020/2021,koje svake godine dodjeljuje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske studentima, hrvatskim državljanima koji studiraju u RH i BiH.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Sredi&scaron;nji državni ured dodjeljuje tako 100 stipendija studentima iz BiH koji studiraju u RH i 400 stipendija studentima koji studiraju u BiH. Kako bi ostvarili pravo na stipendiju u visini 700 kuna mjesečno 10 mjeseci u kalendarskoj godini studenti su morali zadovoljiti opće i posebne uvjete iz Javnog natječaja.<br /><br /></p> <p>Ova &scaron;kolska godina je za URB HVO-a ŽZH bila od iznimnog značenja jer su se na javni natječaj javila neka djeca od na&scaron;ih članova, razvojačenih Branitelja HVO-a iz cijele ŽZH od kojih je ogroman broj njih pro&scaron;ao uvjete natječaja te se na&scaron;ao na spisku od njih 400 koji su u&scaron;li u uži krug dobitnika stipendija koji studiraju u BiH.<br /><br /></p> <p>No, od svega je najvažnije slijedeće: Tajnik URB HVO-a ŽZH iz Gruda, Borislav Brzica, zv. Džon, oženjen, otac trojice sinova je pro&scaron;ao natječaj i zasjeo zasluženo na 1(prvo) mjesto rang liste od 400 studenata koji studiraju u BiH, pi&scaron;e Otpor.media. Isto tako važno je napomenuti kako je ukupan broj studenata koji su pro&scaron;li uvjete natječaja za studiranje u BiH 957 tako da je njegovo prvo na rang listi mjesto jo&scaron; značajnije.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-brzica-dzon2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ispred URB HVO-a ŽZH se zahvaljujemo sredi&scaron;njem državnom uredu za Hrvate izvan RH jer su cijenili sve uvjete natječaja u kojima je Borislav Brzica zasluženo skupio najvi&scaron;e bodova(115), te se nadamo kako će sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan RH svoj dignitet zadržati i narednih &scaron;kolskih godina te dodjeljivati stipendije isključivo studentima koji na temelju zbira općih i posebnih uvjeta skupe najvi&scaron;e bodova kako se ne bi događale malverzacije oko bodovnih rang listi koje su produkt lažiranih podataka za neke studente &scaron;to se događalo prethodnih godina a sredi&scaron;nji državni ured to nije mogao kontrolirati o čemu su mediji podrobno izvje&scaron;tavali.<br /><br /></p> <p><strong><span class="has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color">No, kako ne bi ostavljali nikoga u nedoumici tko je Borislav Brzica dužni smo u kratkim crtama napisati njegov životopis:<br /><br /></span></strong></p> <p>Rođen je 14.10.1966.godine u Grudama i oženjen je. Ima trojicu sinova od kojih su dvojica zavr&scaron;ila redovno &scaron;kolovanje a treći jo&scaron; uvijek ide u &scaron;kolu. Supruga mu je nezaposlena. Razvojačeni Branitelj je HVO-a iz borbenih postrojbi bez ikakvih trajnih mjesečnih primanja. Sudionik je svih borbenih operacija u vojnim postrojbama HVO-a Grude, u vrijeme Domovinskog rata. Od malih nogu se zanimao za slikarstvo i slikao je uvijek za svoju du&scaron;u. Cijeli se život zajedno sa svojom obitelji bavio poljoprivredom kako bi prehranio sebe i svoju obitelj. No, ona iskra koja ga je vukla prema slikarstvu uvijek je gorjela u njemu, nekada je tinjala no uvijek je bila sveprisutna u cijelom njegovom biću.</p> <p><br />Zbog Domovinskog rata i drugih životnih pote&scaron;koća vezanih za egzistenciju slikarski duh u njemu je često bio prekriven pla&scaron;tem za kojeg je sa sigurno&scaron;ću znao kako će ga jednoga dana strgnuti, otkriti i pokazati svoj Bogom dan talent u punom sjaju. Kada su djeca u priliku odrasla iskazao je želju užem krugu ljudi s kojima je surađivao u URB HVO-a ŽZH kako mu je životna želja upisati ALU (Akademiju likovnih umjetnosti) u &Scaron;irokom Brijegu. Nekako je bojažljivo priopćio svoje skrivene želje tek uskom krugu istinskih prijatelja i članova udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Činilo mu se kako će ga njegove kolege ismijati i reći mu: &ldquo;zar ti nije kasno za to&rdquo; jer je bila 2020.godina. No, za njegovo divno čudo kolege se nisu smijale već su prihvatili njegov prijedlog i priča oko upisa na ALU u &Scaron;irokom Brijegu je krenula. Uspio je položiti prijamni ispit, i upisao se u kalendarsku &scaron;kolsku godinu 2020/2021 godinu. Ovdje ne treba zaboraviti ni ministarstvo hrvatskih branitelja ŽZH koji su mu pomogli u dijelu uplate na ALU na čemu im se svi skupa zahvaljujemo, pi&scaron;e Otpor.media.<br /><br /></p> <p>Borislav Brzica zvani Džon nije ni jednog trenutka sumnjao u svoje sposobnosti, niti u to kako je možda &bdquo;zakržljao&ldquo; jer upisuje I godinu ALU koju upisuju studenti koji mu komotno mogu biti djeca jer je većina rođena 2000 i neke godine. Savr&scaron;eno se uklopio u taj mladalački svijet, stekao mnoge prijatelje na svojoj godini faxa ali i na vi&scaron;im godinama, kojima može poslužiti kao uzor ali i kao otac jer se od njega dade puno toga naučiti. No, naučiti će i on od njih jer u tom mladalačkom plahom svijetu treba znati ploviti. Ipak od svega je važno napomenuti kako je njegova pojavnost na ALU od vi&scaron;estruke koristi tim mladim studentima jer neće zalutati u bespućima poroka kojima robuju dana&scaron;nji mladi a sve iz razloga jer Borislav Brzica praktični vjernik koji svoju vjeru prakticira svakodnevnim molitvama krunice te odlascima na Svete nedjeljne Euharistije zajedno sa suprugom i djecom. Ako ne svi skupa obvezatno Svetu Nedjeljnu Euharistiju su dužni pohoditi svi članovi njegovog kućanstva.<br /><br /></p> <p>Ocijene koje je već dobio na ALU su odlične i prima pohvale od profesora svakodnevno kao i od svojih kolega studenata. Zakoračio je hrabro i odvažno u jedan novi svijet i Bogu hvala sve ide po planu. Na Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima koji studiraju u BiH se prijavio opet na nagovor užeg kruga suradnika iz URB HVO-a ŽZH i evo uspio je zasjesti na prvo mjesto rang liste &scaron;to je veličanstvena pobjeda istine i pravde. Pobjeda onoga za &scaron;to se on osobno i predstavnici URB HVO-a ŽZH od svog osnutka ustrajno bore. Nikada nisu sumnjali niti jednog trenutka kako će pravda i istina doći na svoje a danas je ona u svom punom sjaju zasjala u domu Borislava Brzice ali i u domovima svih razvojačenih Branitelja HVO-a koji vjeruju i ne odustaju nikada. Na naplatu je konačno do&scaron;la njihova vjera u Boga koji nikada svoje vjerne ovčice ne ostavlja u bespućima nepravde, licemjerstva, podvala i laži od onih koji tu istu istinu i pravdu sustavno gaze na njihov račun. Od zavr&scaron;etka Domovinskog rata pa sve do dana dana&scaron;njeg, stoji u priopćenju URB ZHŽ-a.<br /><br /></p> <p><strong><br /></strong>&Scaron;to reći nego čestitke Džonu!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-brzica-dzon.jpgTetrijeb na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=270107270107Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-hpmostar-fdceuropa2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u izdanju „EUROPA 2021.“ s motivima ženke i mužjaka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), vrste koja se ubraja u ugrožene vrste divljači u BiH. <p>&nbsp;</p> <p><br />Tetrijebi spadaju u rod &scaron;umskih ptica iz reda koko&scaron;ki (Galliformes), žive u gustim planinskim &scaron;umama i hrane se raznim plodovima i bobicama, li&scaron;ćem, pupovima, travom, a zimi iglicama crnogoričnog drveća. Mužjaci velikog tetrijeba imaju crno rasko&scaron;no perje, krila su im crvenkastosmeđa s bijelom mrljom na krilnom zglobu. Iznad očiju imaju jarkocrveni polumjesec, a oko gu&scaron;e tamnozeleni vijenac. Ženke nisu tako rasko&scaron;nog perja i za trećinu su manje i lak&scaron;e od mužjaka. Perje im je crvenkasto smeđe boje s crnim prugastim &scaron;arama, kako bi se bolje prikrile i za&scaron;titile od grabljivica. U vrijeme parenja mužjaci imaju &bdquo;ljubavni ritual&ldquo; kojim privlače ženke. &Scaron;ire svoj prekrasni rep, podižu glavu i proizvode različite zvukove te se bore s konkurentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-hpmostar-fdceuropa2021-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Ernesto Markota, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 5. travnja 2021. godine.</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-hpmostar-fdceuropa2021.jpgNAGRADNA IGRA - Izbor najljepše marke Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=270094270094Grude.com - klik u svijetThu, 01 Apr 2021 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-01-hpmostar-najljepsa-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poštanske marke volimo, najljepšu izdvojimo!<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar i ove godine organizira izbor najljep&scaron;e po&scaron;tanske marke izdane u 2020. godini. Kao i prethodnih godina očekuju vas odlične nagrade. Fotografije svih izdanja maraka u 2020. godini, s pripadajućim rednim brojem, nalaze se na letku zajedno s glasačkim listićem koji možete pronaći na službenoj web stranici <a title="HP MOSTAR" href="https://rebrand.ly/letakNajljepsaMarka" target="_blank">https://rebrand.ly/letakNajljepsaMarka</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, letci s glasačkim listićima se mogu preuzeti i u po&scaron;tanskim uredima HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati najkasnije do 15. svibnja 2021. godine na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar</strong></em><br /><em><strong>&bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke Hrvatske po&scaron;te Mostar 2020.&ldquo;</strong></em><br /><em><strong>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.</strong></em><br /><em><strong>88000 Mostar</strong></em><br /><em><strong>p.p. 500</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravila nagradne igre &bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2020.&ldquo; možete pronaći na službenoj web stranici HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 1. lipnja 2021. godine, a njihova imena bit će objavljena 2. lipnja 2021. godine na <a title="HP MOSTAR" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odaberite najljep&scaron;u marku Hrvatske po&scaron;te Mostar i osvojite izvrsne nagrade!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sretno svima!</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-01-hpmostar-najljepsa-marka.jpgMOLITVA VELIKOG ČETVRTKA: O dušice grišna, bud' u viri kripna...http://grude.com/clanak/?i=270090270090Grude.com - klik u svijetThu, 01 Apr 2021 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-01-djeca-mole.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Veliki četvrtak bake bi molile jednu predivnu molitvu, koja ovisno od hrvatskog područja u kojem se moli ima razlika tek u riječima. <p>&nbsp;</p> <p>Snaga ove molitve u svakom obliku je neupitna!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O du&scaron;ice gri&scaron;na, bud' u viri kripna,</strong></p> <p><strong>Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,</strong></p> <p><strong>Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,</strong></p> <p><strong>Pitat će nas, jesil moja il si Božja?</strong></p> <p><strong>Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja</strong></p> <p><strong>Bogu oću i Bogu sam rekla</strong></p> <p><strong>Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-01-djeca-mole.jpgSestra Ljubica iz Posušja otkriva: Stres je najgori, a 'pomjereni' želudac djeluje na mali mozakhttp://grude.com/clanak/?i=270087270087Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 23:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-31-sestra-ljubica-casna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog životnih neuspjeha, gubitka posla, kuće, obitelji, bolesti, čovjek upada u ovisnost ili bezumnost. <p>&nbsp;</p> <p>Milijuni ljudi žele biti mi&scaron;ićavi i zdravi, ali, trudeći se to, upadaju u anoreksiju ili bulimiju pa im je lo&scaron;ije nego prije. Ili su preumorni i uzrujani te iznenada imaju srčani udar zbog dizanja utega u teretani. U emisiji Laudato TV-a &ldquo;More milosrđa&rdquo; na&scaron; novinar Darko Pavičić ugostio je časnu sestru Ljubicu Bernardicu Kovač iz Posu&scaron;ja. Nadaleko poznata po svojim biljnim pripravcima, časna sestra Ljubica već dulje od 40 godina pomaže ljudima u nevolji, i to bez ikakve naknade, prenosi <strong><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/casna-sestra-iz-posusja-mnogi-mladi-dolaze-mi-po-pomoc-od-stresa-1480813" target="_blank">Večernji list BiH</a>.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najavili smo vas kao prvu hrvatsku ljekaru&scaron;u, časnu sestru poznatu po prikupljanju ljekovitoga bilja i izradi preparata od njega. Pomažete ljudima u izlječenju njihova duha i tijela. Kako ste se počeli baviti ovim poslom?</strong></p> <p>- Nikada nisam mislila kako ću se baviti time. Osam godina nisam dolazila kući jer mi je otac branio ići u samostan. On me je stra&scaron;no volio i bojala sam se kako mi neće dopustiti vratiti se. Sve dok mi mama nije pala i polomila ključnu kost i rebra pa me rodica iz Mostara pozvala da dođem vidjeti majku jer je bila jako lo&scaron;e. Brat me je dočekao i uveo u kuću upitav&scaron;i mamu: - Zna&scaron; li tko ti je do&scaron;ao. Ona je nabrojila sve osim mene jer me nije očekivala, a tati je sve poispadalo iz ruke kada me je ugledao. Zagrlio me je i plakao, plakao. Volio me stra&scaron;no. A kad sam do&scaron;la, roditelji su mi bili jako bolesni. Mama je imala Parkinsonovu bolest, a tata je bolovao od te&scaron;ke anemije. Sestra Iva brinula se za njih koliko je mogla, a kada joj je muž obolio od raka na bubregu, vi&scaron;e im se nije mogla toliko posvetiti. Inače, nas je u obitelji sedmero živih, a majka nas je rodila 11, od toga tri puta po dvoje djece. Živjeli smo u selu Batin pored Posu&scaron;ja. Ja sam zamolila poglavara samostana da me pusti kako bih se brinula o roditeljima. Dopustili su mi da budem godinu dana s njima. Onda sam morala moliti Kongregaciju redovnika u Rimu i od njih sam dobila dopu&scaron;tenje dok potreba traje. I tako sam oti&scaron;la roditeljima i za godinu dana ponovno se vratila u samostan. Ali sam se ubrzo vratila natrag doma jer nisu mogli sami ostati. Bilo mi je vrlo te&scaron;ko ostaviti samostan. Toliko sam voljela svoje zvanje i samostan, ali Bog je sa mnom imao drugi plan i vodio me je svojim putem premda mi nije bilo svejedno. Ali nisam nikad ustuknula. Slijedila sam Njegov put. Nikad nisam posumnjala u svoje zvanje ili bila nesretna. Ali kad sam vidjela roditelje u te&scaron;kom stanju, i materijalnom i fizičkom, morala sam im pomoći. Ni mama ni tata nisu imali mirovinu, ja sam također bila bez ikakvih primanja. Borila sam se samo da ne budu gladni. Kopala sam i sadila, sve sam radila samo da roditelji ne budu gladni. Trebale su mi dvije godine da ih podignem na noge. Tata vi&scaron;e nije padao, pojačala sam im hranu i pripremala čajeve te im davala svaki dan. I dobro su se osjećali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su se na tom va&scaron;em putu na&scaron;le biljke i čajevi?</strong></p> <p>- Kada sam se vratila kući bila je 1989. godina, kod nas je do&scaron;la jedna žena i kazala kako joj dijete umire od astme. Rekla sam joj da nemam ni&scaron;ta, ali moja mama je dobro poznavala biljke i trave, valjda je to naslijedila jer je moja baka imala ujaka fratra koji se naveliko bavio liječenjem ljekovitim biljem. Fra Silvestar Kutle&scaron;a se zvao. Bio je župnik u Runovićima, a onda u Imotskom. Žena nije oti&scaron;la od nas dok joj nisam obećala kako ću jo&scaron; ne&scaron;to pripraviti za lijek. Mi u kući nikada nismo bili bolesni niti smo ijednu dječju bolest preboljeli. Uvijek su se koristile trave za bilo kakve boljke, poglavito u proljeće, a tada je bila jesen i nisam uopće znala kako doći do biljaka. Onda mi je mama rekla gdje ću otići te gdje i u jesen mogu naći biljke. Prona&scaron;la sam biljke i samljela ih te stavila u posudu s medom i dodala malo vode, čisto da to pokrije. Stavila sam to na &scaron;tednjak da prokuha i poklopila, a ujutro procijedila. Do&scaron;la je ponovno ta gospođa i dala sam joj pola litre tog sirupa, pa neka poku&scaron;a jer joj je dječak bio jako slab, gotovo na umoru, nije mogao čak ni gutati. Rekla sam joj da mu daje polako na žličicu, kapljicu po kapljicu svakih pet minuta. Cijeli dan i noć mu je tako davala i dječak se digao na noge te progledao. Kada je potro&scaron;ila sve &scaron;to sam joj dala, dječak je ozdravio. Povratio je stra&scaron;an sekret koji mu je bio začepio bronhije. Do&scaron;la je k meni i kazala: - Časna, moj mali se igra, dobar je i zdrav, kad biste mi mogli napraviti jo&scaron; jednu dozu. I napravila sam joj. Vodila je dječaka liječniku, snimili su ga i rekli kako nema ni&scaron;ta na plućima i da je ozdravio. To je bio početak mog bavljenja travama. Nakon toga do&scaron;la mi je druga gospođa pa sam počela pripravljati sirupe samo za bronhitise. Za djecu i starce. Dosta ih se izliječilo. A kada su u pitanju druge bolesti, nisam iz knjiga preuzimala recepte, nego sam po vlastitom nahođenju pripravljala napitke. Imala sam jedan slučaj čovjeka oboljelih bubrega i nisam znala kako u tom trenutku pronaći lijek, ali nisam odbijala ljude pa sam poku&scaron;ala načiniti smjesu kojom se on ipak izliječio. I tako bih zapisivala &scaron;to je pomoglo ljudima za bubrege, a &scaron;to za bronhitis. Tu mi je od velike pomoći bila mama. Ona bi me opominjala i govorila mi: - Ljubice, zapi&scaron;i sve &scaron;to pripravlja&scaron;. I tako je to počelo naglo ići. U međuvremenu roditelji su ozdravili, mama je poživjela nakon toga jo&scaron; 15 godina, a tata 12 godina. Mama je izliječila Parkinsonovu bolest, nije vi&scaron;e drhtala, mogla je mirno jesti. Te&scaron;ko joj je padalo kada je netko hrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste se vi&scaron;e vraćali u samostan od tada?</strong></p> <p>- Dobro, ja sam uvijek i&scaron;la na duhovne vježbe i držala se samostana, ali nisam bila vezana da moram doći. Ali &scaron;to se tiče redovničkoga života, sve sam obavljala kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste bili slobodnjak?</strong></p> <p>- A, ne, ne...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su vam počeli dolaziti ljudi? Evo, kad sam ja do&scaron;ao dogovarati ovaj razgovor, vidio sam dosta ljudi koji čekaju na vas po rasporedu, moraju se naručiti i doći na vrijeme?</strong></p> <p>- U roku od tri godine nakon mog povratka iz samostana, već je bilo za neizdržati koliko je ljudi dolazilo. I onda svi na&scaron;i koji su radili u stranim zemljama znali bi dolaziti ljeti, tada su bile velike gužve. Onda sam morala angažirati dvije gospođe da beru trave jer je tu puno posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako izgleda taj posao prikupljanja trava i priprave napitaka?</strong></p> <p>- Nije ba&scaron; jednostavno, to je dosta težak posao. Dobro, ja sam i&scaron;la samo jedno vrijeme u branje s ovim ženama dok im nisam objasnila gdje će i &scaron;to brati. Ponedjeljkom nismo radili i taj dan bismo iskoristili za branje bilja sve do mora. Kad bismo se vratili s branja, morali smo pregledati svaku travku jer se zna dogoditi da bude i otrovnih trava. Kad se trave pregledaju, onda se peru pa se sijeku. Prije smo to radili &scaron;karama, a danas imamo strojeve za mljevenje. Onda se trave stave na plahte i su&scaron;e. Svoje sam radnice naučila koje trave i kako koristim, bilo je tu 105 trava i, hvala Bogu, nikad se nije nitko njima otrovao. Tako je sve krenulo dobro, ljudi su pristizali sve vi&scaron;e te su bili zadovoljni i presretni. Imam pregr&scaron;t pisama zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osim trava, počeli ste se baviti i namje&scaron;tanjem želuca. Po tome ste poznati?</strong></p> <p>- Ja sam u Dubrovniku 1972. spustila prvi želudac. U Dubrovniku smo imali vrtić s 85 djece. Jedna majka koja je dolazila po dijete bila je jako slaba, osjećala se lo&scaron;e. Pitala sam je: - &Scaron;to je, gospođo, s vama, a ona bi kazala kako nitko ne zna jer je po nalazima zdrava, a ne može hodati koliko se ru&scaron;i od slabosti. Nikad prije toga nisam vidjela kako netko spu&scaron;ta želudac, ali sam dosta knjiga pročitala kako bih prona&scaron;la glavne točke želuca, ali nigdje u medicinskoj literaturi to nisam na&scaron;la. Rekla je kako je boli iza lijeve lopatice i na dlanu. Dobro sam je izmasirala i polegla na stol te tražila gdje kuca želudac. Prona&scaron;la sam ga gore ispod prsne kosti. Spustila sam ga na mjesto masažama, a žena je dobila zraka. Želudac mora biti iznad pupka. Kada sam joj spustila želudac, stavila sam joj jedan pojas kako bi držao da ne ide gore i rekla da petnaest dana ne diže ni&scaron;ta te&scaron;ko. U 15 danas toliko se dobro osjećala i do&scaron;la je zahvaliti.</p> <p>Nakon nje do&scaron;la je jo&scaron; jedna žena i tako dalje... Zatrpala sam se poslom. Tada je bilo dosta napeto jer sam skrbila o roditeljima, ali su mi pomagale dvije djevojke koje sam naučila kako se namje&scaron;ta želudac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A zbog čega želudac &ldquo;pobjegne&rdquo; gore?</strong></p> <p>- Najvi&scaron;e zbog stresa. Posebice danas, svi su pod stresom... Toliko dolazi mladih, svi su pod stresom da ne možete ni zamisliti. Prva, druga godina fakulteta..., posjećuju psihijatra. Psihijatar im da lijekove i oni samo spavaju. Imala sam slučaj s jednim studentom kojega su roditelji jedva nagovorili da dođe k meni. Kad sam ga vidjela, kazala sam da on nije psihički bolesnik. Spustila sam mu želudac i rije&scaron;ila njegove probleme. Jer želudac jako djeluje na mali mozak, a ja imam bilje koje popu&scaron;ta napetost u malome mozgu. On je tako patio tri godine. Svakakvih slučajeva je bilo. Problemi sa želucom i glavoboljom danas uzimaju maha. I kožne bolesti i gljivice..., to je užas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S kakvim bolestima ljudi najče&scaron;će dolaze u posljednje vrijeme k vama?</strong></p> <p>- Zbog želuca i psihičkih problema najče&scaron;će. Dosta je astme i bronhitisa kod djece i odraslih. To izliječim bez problema. Sastavim sirupe i popiju tri doze te se izliječe. Ja pacijenta pregledam i napi&scaron;em recept koji će tro&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vezano uz koronavirus i inhalaciju, &scaron;to preporučujete?</strong></p> <p>- Imamo lijek od slatkog pelina koji preporučujem protiv korone. On se uzima ujutro i navečer u kapima. Uz pelin, radim i klinčiće protiv zgru&scaron;avanja krvi, dok pelin liječi, od njega pada temperatura. Dolazi nam puno ljudi i traži te kapi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spomenuli ste i problem glavobolje?</strong></p> <p>- Tu je problem želudac. Kad spustimo želudac, glavobolje nestane. To je sigurno. Toliko dugo radim, imam toliko iskustva i znam da je želudac najče&scaron;će krivac za glavobolju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mogu li ljudi sami spustiti želudac?</strong></p> <p>- Mogu im pokazati kako se to radi i da onda sami to primjenjuju. Iako je jedan liječnik kazao kako je za to &scaron;to radim potreban cijeli studij. Preporučujem prije spavanja masažu trbuha s lijeve strane do pupka. Također, staviti dlan na dlan i masirati od prsne kosti do pupka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li lijek za krvarenje iz debelog crijeva?</strong></p> <p>- Imam lijek i za to, melem i čaj. Pravim i željezo na prirodan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomogli ste ženama koje nisu mogle začeti i roditi?</strong></p> <p>- I tu je želudac kriv jer sa sobom vuče maternicu. Imamo toliko fotografija djece koja su se rodila nakon &scaron;to smo pomogli majkama namje&scaron;tanjem želuca. Tri razreda. Imala sam slučaj jedne žene koja je imala osam spontanih pobačaja. Za sve je bio kriv želudac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neplodnost je veliki problem?</strong></p> <p>- Da, jako je puno neplodnih žena, a &scaron;to je uzrok, ne znam. Otrovi, možda, ili stresan život. Dolaze nam jako nervozne žene, po 15 godina poku&scaron;avaju začeti, a ne mogu. Onda dođu i vidimo kako je stvar u želucu. I zanesu za mjesec i pol dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kod prijeloma nadlaktične kosti u predjelu ramena, &scaron;to preporučujete za oporavak? Možda neke obloge da ožive mi&scaron;iće?</strong></p> <p>- Imamo ulje od 28 biljaka koje izvlači bol iz kostiju. Njime su prezadovoljni pacijenti koji dolaze s bolnim zglobovima i kostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolazi vam i dosta sporta&scaron;a, ljudi koji imaju vodu u koljenu. Kako to liječite?</strong></p> <p>- Za vodu u koljenu dajem obloge od ječmenog bra&scaron;na, neprosijanoga, koje izvuče tu vodu, toliko da ostane na oblogu. Pet-&scaron;est dana i gotovo. I &scaron;to je najvažnije, tu se voda vi&scaron;e ne vraća. Jedan nam je sporta&scaron; dolazio koji nije mogao igrati zbog vode u koljenu. Nakon mog recepta od neprosijanog ječmenog bra&scaron;na, svinjske masti i octa sve je pro&scaron;lo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molim vas lijepo. Kako se može doći do va&scaron;e knjige &ldquo;Ljekovito bilje - dar iz Božje ruke&rdquo;?</strong></p> <p>- Možete nam poslati adresu i mi ćemo je poslati po&scaron;tom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to se nalazi u va&scaron;oj knjizi?</strong></p> <p>- Tu su recepti za gotovo sve bolesti. Kapi protiv tumora, karcinom, upalnih kanala, čajevi protiv upale želuca, za sniženje krvnog tlaka, lijek protiv znojenja nogu, za jačanje živaca, čaj za vodu u trbuhu i plućima... Imali smo slučaj čovjeka iz Splita kojemu su tjedno 7 l iz pluća ispumpavali vode. Poslije na&scaron;eg pripravka voda je nestala. Liječnik nije mogao vjerovati. Taj recept je dobar za svaki vi&scaron;ak vode u organizmu. Svaka travka je za neku bolest i svaka mi je draga. Na&scaron;e trave su najljekovitije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Stres je danas opća pojava u dru&scaron;tvu. Kako se s njime nositi?</strong></p> <p>- Svi ti stresovi utječu na želudac. Namje&scaron;tanjem želuca može se rije&scaron;iti taj problem. Kad je čovjek pod stresom i u psihičkim problemima, želudac ide gore. I hrana može biti uzrok, ali i neaktivnost jer danas ljudi ne rade kao nekad fizički. Kad čovjek te&scaron;ko radi, onda mu želudac pada. Uvijek je bilo baka koje su spa&scaron;avale te koji su bili slabi na želucu. Ljudi umiru od želuca. Obilaze najeminentnije klinike na svijetu, ali im ne mogu pomoći jer ne shvaćaju u čemu je problem. I kad im netko spomene časnu sestru iz Posu&scaron;ja, odmahuju rukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ljudi iz susjednih zemalja mogu doći do vas?</strong></p> <p>- Potrebno se najaviti telefonski, mi kažemo kad da dođete. Nalazimo se u blizini Posu&scaron;ja, a radimo od 9 do 17 sati. Sad je malo teže, prelazi se granica na 12 sati, pacijenti se naruče i mi im napi&scaron;emo kad da dođu, datum i sat, onda ih puste preko granice pa im udarimo pečat da su bili kod nas. Nikad u ovih 40 godina za pregled, masažu i namje&scaron;tanje želuca nismo naplatile nikome ni lipe, ni dinara. I kad nam netko na silu ostavi novac, damo to sirotinji. Ne uzimam novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li kakav lijek za distrofiju mi&scaron;ića?</strong></p> <p>- Imam poseban sastav za masaže, izvanredno dobar i uz to čajeve za cirkulaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakva je uloga molitve u ozdravljenju?</strong></p> <p>- Molitva je sastavni dio zdravlja tijela, a posebice du&scaron;e. Svakom pacijentu kažem: - Dala sam vam lijek, ali Bog će vas izliječit. Zato molite. Bez obzira na vjeru i naciju. Dolaze mi svi ljudi, različitih vjera, kažem im da su mi svi pacijenti jednako dragi i važni. Bez obzira koje su vjere. Dođe dosta i muslimana iz Bosne, i njima kažem: - Uzmite ovu kap čaja pa kap molitve. Mnogo je ljudi koji ne znaju moliti pa im kažem da uzmu molitvenik i nauče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to preporučujete za mjehur kad popusti?</strong></p> <p>- Imamo jako dobre čajeve. Pravimo i lijek od aloe vere te dvaju kaktusa. To dobro očisti mjehur i njegovu stijenku. Imamo dobar lijek za kamence u bubrezima - kupus, limun i žlica maslinova ulja. Imali smo slučaj kod jedne žene kamenca u bubregu od 4 cm koji se rastopio za 18 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Problemi sa &scaron;titnjačom su među najče&scaron;ćim autoimunim bolestima. Kako se boriti protiv toga?</strong></p> <p>- Imamo lijek za &scaron;titnjaču.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako se boriti protiv grčeva u nogama?</strong></p> <p>- Navečer, prije spavanja, smočiti mi&scaron;iće hladnom vodom i namazati bilo kojim sapunom te ne ispirati do ujutro. To pomaže za grčeve. Mjesec dana tako i proći će.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Otkuda vam toliko znanje o bolestima? Gdje ste to naučili?</strong></p> <p>- Bog mi je dao znanje. Imam Božju medicinu. Sve &scaron;to mi dođe na pamet, zabilježim. To je od Boga dano, nije to moje. Nikad se nisam s Bogom prepirala i posumnjala u svoje zvanje. I kad sam počinjala ni iz čega, molila sam se Gospi. Imala sam jednu Gospinu sliku i zazivala sam je da nemam novca da kupim alkohol za dezinfekciju posuđa. Obratim se Gospi da mi pomogne. Jer moja je majka bila jake vjere i uvijek mi je govorila da nikad ne smijem posumnjati u Božju providnost. Nakon tri dana dođe mi jedan direktor iz Kiseljaka, kojega je udario kamenčić u glavu. Stalno mu je krvarilo iz glave iako je obi&scaron;ao sve bolnice: -Sestro, pomozite mi, već tri-četiri godine ne mogu ni&scaron;ta, nikakav poslovni sastanak planirati. Imala sam jedan recept od 10 biljaka i melem, prvi &scaron;to sam napravila. Očistila sam mu tu ranu. Pričekali smo pola sata. Kad sam skinula zavoj, nije bilo ničega. Nije se vi&scaron;e nikad pojavila ni kap krvi. Kaže on meni: -Sestro, &scaron;to je vama potrebno. Rekla sam da mi nabavi alkohol. Sutra je stigla po&scaron;iljka od 100 l alkohola. I nije htio naplatiti. Tada sam shvatila kako je Bog htio da ja to radim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neumjerenost i potreba za hranom. Je li to poremećaj?</strong></p> <p>- I za to je kriv želudac. Ljudi se toliko udebljaju da jedva doprem do želuca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rane od dekubitusa. Postoji li melem za to?</strong></p> <p>- Imamo tekućinu kojom se ispire rana i melem koji se stavlja gazom na ranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sestro, kako gledate na službenu medicinu?</strong></p> <p>- Ja protiv medicine ne bih riječi rekla, po&scaron;tujem je. Liječnike, kirurge koji vr&scaron;e operacije, oni su glavni. Ja tu dođem kao pomoć poslije operacije i kod bolesti koje nisu za rezanje. Mogu pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolaze vam ljudi koji su pod terapijom i s dijagnozom?</strong></p> <p>- Da. Dolazi nam puno ljudi nakon operacije tumora. Traže pomoć za imunitet jer poslije operacije je potrebno ojačati imunitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Epilepsija. Kako spriječiti napade?</strong></p> <p>- Za epilepsiju imamo čajeve i kapi. Ali ja sam pomoć, ne mogu sve izliječiti. Treba i moliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolaze vam i liječnici. Traže pomoć?</strong></p> <p>- Dolazili su mi zbog želuca. Polegnem ih na stol, izmasiram, spustim želudac i bude to drugi čovjek. A njima medicina to ne dopu&scaron;ta. Namjestila sam na tisuće želudaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Smetnje u probavi?</strong></p> <p>- I to se rje&scaron;ava namje&scaron;tanjem želuca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Očito se sve vrti oko želuca?</strong></p> <p>- Želudac je sredi&scaron;nji organ koji utječe na sve ostale. Jetru, bubrege, crijeva... Želudac &ldquo;gnjavi&rdquo; jetru jer je podiže. Onda i srce strada. Kad spustim želudac, rije&scaron;im velike probleme. Osamdeset posto bolesti dolazi od želuca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hernija i kila u želucu stvaraju ljudima probleme?</strong></p> <p>- Imamo lijek za herniju, ali prije toga moramo regulirati želudac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od sada će se va&scaron;i pripravci i lijekovi moći nabaviti i u Hrvatskoj?</strong></p> <p>- Hoće, već smo dobili odobrenje. Dugo smo čekali, korona nas je malo poremetila, ali sad možemo svoje proizvode plasirati i u Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preboljeli ste i COVID?</strong></p> <p>- Jesam, pro&scaron;lo je, hvala Bogu, za osam dana uz temperaturu.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/casna-sestra-iz-posusja-mnogi-mladi-dolaze-mi-po-pomoc-od-stresa-1480813" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-31-sestra-ljubica-casna.jpegPreminuo fra Berislav Nikić: U Ružićima se rodio 1939., a tu je služio i svetu misu 1966.http://grude.com/clanak/?i=270052270052Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-29-fra-berislav-nikic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Berislav Nikić, okrijepljen sakramentima umirućih, umro je u ponedjeljak, 29. ožujka, u Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu, u 82. godini života, 62. redovništva i 55. svećeništva.<p><br />Fra Berislav će biti pokopan u franjevačku grobnicu na gradskom groblju Lovrinac u Splitu u srijedu, 31. ožujka, a nakon sprovoda bit će misa zadu&scaron;nica u samostanskoj i župnoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu.<br /><br /></p> <p>Fra Berislav (Branko) rođen je 12. studenoga 1939. u Ružićima, općina Grude, od oca Pavla i majke Slavke. Osnovno &scaron;kolovanje zavr&scaron;io je u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu, filozofski i teolo&scaron;ki studij u Makarskoj.<br /><br /></p> <p>U franjevački red stupio je 24. kolovoza 1958. na Visovcu, a vječne zavjete položio je 8. prosinca 1964. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 13. srpnja 1966. u Makarskoj, a za svećenika idući dan, 14. srpnja također u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u rodnom mjestu 31. srpnja iste godine.<br /><br /></p> <p>Nakon ređenja fra Berislav se opredijelio za pastoralnu službu; najprije kao župni vikar u Župi Gospe od Ružarija u Drni&scaron;u (1967. &ndash;1970.) i župnik u Župi Sv. Josipa Radnika u susjednoj Kadinoj Glavici (1969. &ndash;1970.), a zatim i kao župnik u Župi Imena Isusova u Čvrljevu u Drni&scaron;koj Zagori (1970. &ndash;1972.). Zatim je bio du&scaron;obrižnik u hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj: M&uuml;nchen (1972. &ndash; 1973.) Traunreut (1973. &ndash; 1975.), Wuppertal (1975. &ndash; 1982.) i Bonn (1982. &ndash; 1991.).<br /><br /></p> <p>Nakon povratka u domovinu, bio je gvardijan i župnik u Zaostrogu (1991. &ndash; 1994.) i župnik u Župi Sv. Nikole Putnika u Ba&scaron;koj Vodi kraj Makarske (1994. &ndash; 2000.), da bi se ponovno vratio u Njemačku u kao voditelj hrvatske katoličke misije R&uuml;esselsheim (2000. &ndash; 2014.). Nakon pobolijevanja nastanio se u Franjevački samostan Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu gdje je i preminuo.<br /><br /></p> <p><em><strong>KTA/Ika</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-29-fra-berislav-nikic.jpegPurger opjevao Hercegovce: Vjera, krv, obitelj, zakon im je prvi - Zakon što se kovao u borbi i krvihttp://grude.com/clanak/?i=270012270012Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-herceg-bosna-covjek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesma koju je napisao Zagrepčanin Zvonimir Ulaga u svojoj zbirci „Zbudimo se purgeri“ naveliko se dijeli putem društvenih mreža.<p>&nbsp;</p> <p>Ulaga je inače rođeni Zagrepčanin i pravi purger.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Hercegovac<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">U kamenu kada vidi da povrće sadi</p> <p style="text-align: center;">Mnogobrojna mu obitelj ne boji se gladi.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Iz kamena radom proizvodi novac,</p> <p style="text-align: center;">To sigurno može samo Hercegovac.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Hercegovac sve to radi bez žurbe i buke,</p> <p style="text-align: center;">I jedini zna kroz kakve sve prolazi muke.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">S kakvom lakoćom obrađuje i zemlju i kamen</p> <p style="text-align: center;">Stoljećima za njih prepoznatljivu znamen.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Vjera, krv, obitelj, zakon im je prvi</p> <p style="text-align: center;">Zakon &scaron;to se kovao u borbi i krvi.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Zakon &scaron;to je prepoznao i na&scaron; dragi Franjo</p> <p style="text-align: center;">I s takvim Hrvatima Hrvatsku dosanjo.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Opstali su jer su bili od kamena jači,</p> <p style="text-align: center;">Klanjam se iz Zagreba toj hrvatskoj braći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Zvonimir Ulaga</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-herceg-bosna-covjek.jpgMadrid zamijenila Hercegovinom! Mnogi su bili šokirani mojim dolaskom, ali zašto se ne boriti ovdje?http://grude.com/clanak/?i=270005270005Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-azra-isic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završila je studij turizma u Španjolskoj, bila perspektivna sportašica. S pronalaskom posla u prijestolnici Madridu, u kojem je živjela, zasigurno ne bi imala problema.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ona se odlučila za Mostar, grad svoje majke, a postala je i jedno od najpoznatijih lica SUM TV-a, sveučili&scaron;ne televizije u Mostaru. Sve do dolaska ovdje, Azra nije znala jezik. - Život me nekako doveo ovdje. Moja je majka prije dvije godine bila u Mostaru i odlučila sam doći živjeti s njom i vidjeti kakav je život ovdje - priča nam u uvodu dok uspoređujemo dva grada - Madrid i Mostar. Zajedničko im je prvo slovo i jednak broj znakova, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p>- Jako je te&scaron;ko usporediti Madrid i Mostar. Madrid je grad koji ima tri milijuna stanovnika, i to samo u sredi&scaron;tu. Ako računamo periferiju, ima ih puno vi&scaron;e. Način života i tempo također su različiti. Ono &scaron;to bih mogla izdvojiti kao isto, osim broja slova, jest kako postoje dvije nogometne momčadi s dvama stadionima, Zrinjski i Velež, kao u Madridu Real Madrid i Atletico de Madrid. Uz to, stadion jednog nalazi se u gradu, a drugog na periferiji. A i klima je vrlo slična - kaže nam Azra. Također, ističe i mentalitet. - U &Scaron;panjolskoj mentalitet također ovisi o tome gdje živite. Nije isto živjeti u glavnom gradu Madridu ili Barceloni i živjeti u manjim mjestima, poput Albacetea ili Segovije. &Scaron;to je veći grad u kojem živite, mentalitet je otvoreniji, kao &scaron;to je to sigurno i u ostatku svijeta. Mogla bih reći kako su ljudi u jednom pogledu slični, u smislu da vole izlaziti i biti na ulici kada je sunčano, provoditi vrijeme u barovima, organizirati ro&scaron;tilje s prijateljima... Ali &scaron;to se tiče načina razmi&scaron;ljanja u nekim aspektima, &Scaron;panjolska je naprednija, ne gleda se toliko tko ima &scaron;to. &Scaron;to ne znači da BiH, kada bi htjela, ne bi mogla doći do iste razine. Način razmi&scaron;ljanja ovdje je razumljiv, ali s vremenom trebao bi se malo promijeniti - ističe za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/mnogi-su-bili-sokirani-mojim-dolaskom-u-bih-ali-zasto-se-ne-boriti-ovdje-1479482" target="_blank">Večernjak</a> Azra.<br /><br /></p> <p><strong>Ronaldo ispred Messija<br /><br /></strong></p> <p>Na Sveučili&scaron;tu u Mostaru jedna je od najboljih studentica novinarstva i voditeljica na SUM TV-u, a prije toga studij turizma zavr&scaron;ila je na jednom od najtežih i najstarijih javnih sveučili&scaron;ta u Madridu. Pitamo je odakle želja i energija za daljnjim učenjem i svladavanjem gradiva. - Jako je jednostavno. Kad radite ono &scaron;to volite ili na neki način vidite da vas put vodi prema onome &scaron;to želite od djetinjstva, energija i želja idu ruku pod ruku. Sportsko novinarstvo je moja ljubav, to sam shvatila na Svjetskom prvenstvu 2010., gdje je bila Sara Carbonero, službena novinarka &ldquo;La Roje&rdquo;, i rekla sam: &ldquo;Želim biti kao ona, okružena sportom, mojom ljubavlju, a da to mi bude posao&rdquo; - kaže za Vecernji.ba. Sport je u Azrinu životu uvijek bio prisutan, zato i nije čudno &scaron;to njezini sugovornici uživaju odgovarati na njezina pitanja. - Odmalena sam uvijek trenirala neki sport. Mali nogomet najdulje sam trenirala i igrala, natjecali smo se u ligi u regiji Madrid. Prvo protiv mu&scaron;karaca, nije bilo ženske lige, a godinu dana poslije i protiv djevojaka. Prije toga također sam dugo vremena trenirala ritmičku gimnastiku. Ljeti sam igrala tenis, a moja skupina prijatelja i ja bili smo vrlo aktivni i uvijek smo se bavili nekom sportskom aktivno&scaron;ću. Vjerujem kako je sport jako važan i kako se od djetinjstva treba ne&scaron;to trenirati ili se posvetiti nekoj vrsti sporta. Treniranje je dobro za timski rad i prijateljstvo. Uz to, bavljenje timskim sportom potiče socijalizaciju jer se upoznaju novi ljudi i generira niz uspomena i iskustava podijeljenih s drugima - kaže nam. A otkrila nam je i za koga navija, a to nije Real Madrid.<br /><br /></p> <p>- Svi koji me poznaju znaju da sam fan Atletica. Prema Atleticu imam vrlo jake osjećaje, pa čak i ako momčad ne pobjeđuje uvijek, i bilo bi puno lak&scaron;e biti navijač Real Madrida. Mnogi ljudi ovdje to ne razumiju, ali u Madridu broj navijača praktički je pola-pola - kaže nam, a onda joj postavljamo pitanje - Messi ili Ronaldo. - Obojica su nevjerojatni igrači koji su dali nekoliko spektakularnih godina za &scaron;panjolski i svjetski nogomet. Da moram birati, držala bih se Cristiana Ronalda. Imala sam prilike vidjeti ga kako igra uživo i to je nevjerojatno. Njegova disciplina je nevjerojatna, oduvijek je želio biti najbolji, a i njegov trening i dandanas. On točno zna gdje se postaviti i zabiti pogodak. To su neki stvari kojima se divim kod ovog igrača. Bila sam i na njegovu predstavljanju na Bernabeuu, imala sam petnaest godina i bilo je nevjerojatno vidjeti pun Madrid zbog susreta s nogometa&scaron;em. Ronaldo je puno dao Realu, a i Real Ronaldu - kaže za Vecernji.ba. Hrvatski jezik, priznala je svojedobno, najteži je koji je učila, a na Sveučili&scaron;tu u Mostaru uspje&scaron;no ga svladava. - Jezik jo&scaron; moram svladavati. Nisam bila u dodiru s njim u &Scaron;panjolskoj, tako da nisam imala priliku naučiti ga. Te&scaron;ko je, vjerojatno zato &scaron;to je gramatika potpuno drukčija. Čim se svi mi iz &Scaron;panjolske susretnemo s padežima u hrvatskom, malo se zbunimo - kaže kroz smijeh. Zahvalila je i svim profesorima Filozofskog fakulteta koji joj otpočetka pomažu u radu i svladavanju jezika. - Moram zahvaliti i kolegama s novinarstva i videomontaže i režije, koji su uvijek tu da mi pomognu u bilo čemu, a posebno Emili Ibrulj, jako ambiciozna djevojka koja ima mnogo obveza i, unatoč svemu, od prve godine pomaže mi s gotovo svim tekstovima koje sam napisala - kaže nam.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Prostor za razvoj<br /><br /></strong></p> <p>Kada su u pitanju prednosti ove zemlje, kaže kako je super &scaron;to ima dosta prostora za razvoj. - U Madridu, primjerice, te&scaron;ko je napredovati jer je već sve izmi&scaron;ljeno ili gotovo sve. Ako si bio malo vani, može&scaron; donijeti nove stvari, pokrenuti nove biznise, biti prvi u nečemu... - kaže Azra za Vecernji.ba. Komentiramo i činjenicu kako mnogi izvana misle da ovdje jo&scaron; traju sukobi pa, kada dođu, uvjere se da nije sve kao u filmovima, koji su u ovoj zemlji uglavnom vezani uz ratnu tematiku. - Mislim da infrastruktura puno pomaže u tome. Bilo bi potrebno malo vi&scaron;e uložiti u infrastrukturu i promijeniti izgled gradova, starih zgrada iz kojih jo&scaron; uvijek možete vidjeti da je bio rat. Stadioni su također prilično stari, kao prije rata, a sve to ne daje lijep vizualni dojam. Realna sam i znam kako za to treba vremena i novca, ali možda bi se to moglo početi stavljati na popis stvari koje treba promijeniti, upravo kako bi se izbjeglo tu misao turista i neturista, jer postoje ljudi koji razmi&scaron;ljaju hoće li doći ili ne, jer misle da smo jo&scaron; u ratu. Za one ljude koji misle da je to tako, bilo bi potrebno prvo promijeniti unutarnje odnose u državi i tako ljude izvana naučiti pozitivnim stvarima o ovoj zemlji, a ne samo o negativnim ili ratnim temama. Snimati dokumentarne filmove o ljepoti BiH, njezinoj prirodi i bogatstvu i ne zaranjati u ratne teme o kojima imam dojam da se jedino govori. Povijest se ne smije zaboraviti kako se ne bi ponovila, ali mora se ići dalje - priča nam Azra. Osvrnuli smo se i na temu odlazaka. Neki uspiju, a neki se vani brzo razočaraju...<br /><br /></p> <p>- Gdje god da ste, morate se potruditi. Problem je u tome &scaron;to mnogi ljudi misle kako će u uređenoj zemlji sve biti puno bolje, ali u stvarnosti sve ovisi o pojedincu. Onda, za&scaron;to se ne boriti ovdje? Istina je kako je ovdje pomalo te&scaron;ko vidjeti budućnost, posebno mladim ljudima, ali i to se može promijeniti. Da se Martin Luther King nije se borio, Afroamerikanci jo&scaron; uvijek ne bi imali građanska prava, da pokret glasačkog prava nije postojao, žene jo&scaron; uvijek ne bi glasovale. Uzimajući sebe za primjer, svakodnevno se borim s jezikom. Mnogi su mi govorili kako sam luda zbog želje da ovdje poku&scaron;am studirati novinarstvo i da ga nikada neću moći zavr&scaron;iti. A evo me, zavr&scaron;avam preddiplomski studij i imam emisiju na SUM TV-u. Treba se boriti i ako je za neko dobro, napor nije uzaludan i sigurno će se isplatiti - zavr&scaron;ava za Večernji list Azra Isić. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-azra-isic.pngPoziv Marije svijetu: Hoću da sve kršćanske obitelji ovo učine!http://grude.com/clanak/?i=269992269992Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-26-gospa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovako možeš zaštititi svoju obitelj od svakog zla!<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sotona će napasti obitelj, a jedno od dva posljednja oružja za obranu koje Gospodin sada daje svijetu je Posveta Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinom&rdquo; &ndash; riječi su to sestre Lucije, fatimske vidjelice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećeniku i začetniku Svećeničkog Marijanskog pokreta don Stefanu Gobiju, Blažena Djevica Marija počela je govoriti upravo u Fatimi, a govorila mu je i o posveti obitelji Njenom Bezgre&scaron;nom Srcu, kao o snažnoj za&scaron;titi od sveg zla.<br />U vrijeme kad svijedočimo stra&scaron;nim trpljenjima brojnih obitelji; rasula, rastava, povreda, ubojstava, ostavljene djece i ranjene djece i slomljenih obiteljskih ognji&scaron;ta, Marija nas poziva u utoči&scaron;te do kojeg zlo ovog svijeta ne može doći. U ovoj poruci Blažena Djevica Marija hrabri obitelji i govori da kad ju pustimo u svoj dom, ona će se brinuti za sve, i za na&scaron;e živote, i za na&scaron;u djecu ali i za na&scaron;e poslove, &scaron;to je milost o kojoj već svjedoće na tisuće obitelji posvećenih Njenom Bezgre&scaron;nom Srcu, prenosi dnevno.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoću da se sve kr&scaron;ćanske obitelji meni posvete</strong></p> <p>&ldquo;S ljubavlju gledam na meni posvećene obitelji. U ovim vremenima, Ja okupljam obitelji i vodim ih u dubinu svoga Bezgrje&scaron;nog Srca, kako bi ondje na&scaron;le zaklon, sigurnost, utjehu i obranu. Kao &scaron;to volim da me zazivaju Majkom i Kraljicom mojih svećenika, tako volim da me zazivaju Majkom i Kraljicom meni posvećenih obitelji. Ja sam Majka i Kraljica obitelji. Bdijem nad njihovim životom, brinem se za njihove brige, zanima me ne samo duhovno nego i materijalno dobro svih njihovih članova. Kada posvećujete jednu obitelj mom Bezgrje&scaron;nom Srcu, to je isto kao da otvarate vrata va&scaron;eg doma nebeskoj Majci, pozivate je da uđe i dajete joj prostora kako bi ona sve jače mogla vr&scaron;iti svoju majčinsku dužnost. Eto za&scaron;to hoću da se sve kr&scaron;ćanske obitelji posvete mom Bezgrje&scaron;nom Srcu. Tražim da mi se otvore vrata svih kuća, da mogu ući i prebivati s vama. Tada Ja ulazim kao va&scaron;a Majka, prebivam s vama i sudjelujem u va&scaron;em životu. Iznad svega se brinem za va&scaron; duhovni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S Marijom do svetosti</strong></p> <p>Nastojim voditi du&scaron;e onih koji sačinjavaju obitelj prema stalnom življenju u milosti Božjoj. Odande kamo Ja ulazim, izlazi grijeh, ondje gdje Ja prebivam uvijek su prisutne božanska milost i svjetlost; ondje gdje Ja živim žive čistoća i svetost. Eto za&scaron;to je moja prva majčinska zadaća da postignem da članovi jedne obitelji žive u milosti, te da rastu u životu svetosti prakticirajući sve kr&scaron;ćanske kreposti. A budući da vam sakrament ženidbe daje posebnu milost kako biste rasli zajedno, moja je zadaća da duboko učvrstim jedinstvo obitelji, da dovedem muža i ženu k sve dubljem duhovnom zajedni&scaron;tvu, da učinim savr&scaron;enom njihovu ovozemaljsku ljubav i da je stavim u Srce Isusovo kako bi poprimila novi i savr&scaron;eni oblik, koji se iskazuje u čistoj i nadnaravnoj ljubavi. Ja stalno jačam jedinstvo obitelji, vodim sve članove k većem razumijevanju, dajem im da osjećaju nove potrebe za sve jačim i dubljim zajedni&scaron;tvom. Vodim njihove članove na putu svetosti i radosti, koji se mora graditi i prelaziti zajedno, da bi mogli postići savr&scaron;enstvo ljubavi i uživati u beskrajno vrijednom daru mira. Tako Ja oblikujem du&scaron;e svoje djece i preko obitelji ih vodim do vrhunca svetosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim ući u obitelji da vas učinim svetima, da vas dovedem do savr&scaron;enstva ljubavi, da budem s vama, te da učinim plodnijim i jačim va&scaron;e obiteljsko jedinstvo. Zatim, zauzimam se za materijalno dobro meni posvećenih obitelji.<br />Marija brine za djecu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeca su najdragocjenije dobro obitelji. Djeca su znak Isusove i moje osobite ljubavi. Djecu se mora željeti, prihvatiti i uzgajati poput najvrednijeg dragog kamenja u obiteljskom posjedu. Kad uđem u obitelj, odmah se brinem za djecu, ona postaju moja. Uzimam ih za ruku, vodim ih putem na kojem se ostvaruje Božja zamisao, jer gore, u vječnosti, već je svaka od njih jasno zacrtana; ljubim ih, nikad ih ne napu&scaron;tam, i oni postaju vrijedan dio moga majčinskog vlasni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Marija Brine za posao</strong></p> <p>Osobito se brinem za va&scaron; posao. Nikad vas ne ostavljam bez Božje providnosti. Uzimam va&scaron;e ruke i otvaram ih Božjoj zamisli, koju On ostvaruje svaki dan, uz pomoć va&scaron;e suradnje. Kao &scaron;to je moje ponizno, vjerno i svakodnevno majčinsko djelovanje u malenoj i siroma&scaron;noj nazaretskoj kućici učinilo mogućim ispunjenje Očevog plana koji se ostvario u ljudskom rastu Sina, pozvanog da izvr&scaron;i djelo Otkupitelja i va&scaron;eg spasenja, tako i Ja zovem vas da slijedite Očev plan koji se ostvaruje uz va&scaron;u ljudsku suradnju i pomoću va&scaron;eg svakodnevnog rada. Vi morate obaviti svoj dio, kao &scaron;to nebeski Otac obavlja svoj. Va&scaron;e se djelo mora udružiti s djelom Božanske providnosti, kako bi rad dao ploda u onim dobrima koja su korisna za va&scaron;e održavanje života i za obogaćenje same obitelji, tako da njeni članovi mogu uvijek uživati u duhovnom i materijalnom dobru.<br />Osim toga, Ja vam pomažem ostvariti plan Božje volje. Tako va&scaron; rad činim duhovno plodnijim, jer ga pretvaram u izvor zasluga za vas i u priliku za spasenje tolike moje jadne i zalutale djece. Tada se u vama djelo sjedinjuje s ljubavlju, rad s molitvom, trud s gorućom žedi za sve većom milo&scaron;ću.<br />Tako, svojom suradnjom s Očevom voljom, vi činite remek djela providnosti, koja, preko vas, postaje konkretna i svakida&scaron;nja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obitelji posvećene Mariji će pobjediti</strong></p> <p>Ne bojte se: kamo Ja ulazim, sa mnom je sigurnost. Nikad vam ni&scaron;ta neće uzmanjkati. Va&scaron;e djelo činim savr&scaron;enijim, a proči&scaron;ćavam i sam va&scaron; rad. Ja sam s vama i u svim va&scaron;im brigama. Znam da danas obitelj ima mnogo briga. One su va&scaron;e i postaju moje. Dijelim s vama va&scaron;e patnje. Zbog toga, u te&scaron;kim vremenima sada&scaron;njeg či&scaron;ćenja, Ja sam prisutna u obiteljima meni posvećenima, poput zabrinute i ožalo&scaron;ćene majke, koja uistinu uzima udjela u svim va&scaron;im stradanjima. Budite zato utje&scaron;eni. Ovo su moja vremena. &lsquo;Ovi&rsquo;, tj. dani koje živite; &lsquo;moji&rsquo; su, jer su to vremena obilježena mojom velikom i snažnom prisutno&scaron;ću. Ova vremena postat će jo&scaron; vi&scaron;e moja, &scaron;to se vi&scaron;e bude &scaron;irila i jačala moja pobjeda nad sada&scaron;njom pobjedom moga Protivnika. Ova moja prisutnost postajat će sve to jača i neobičnija, poglavito u obiteljima koje su posvećene mom Bezgrje&scaron;nom Srcu. Ona će se navijestiti svima, a vama će postati izvorom osobite utjehe. Idite, dakle, naprijed s povjerenjem i s nadom, u ti&scaron;ini, u va&scaron;em svakodnevnom radu, u molitvi i poniznosti. Idite naprijed u sve većoj čistoći s jasnom namjerom; sa mnom idete naprijed po strmoj stazi mira u srcu i u va&scaron;im obiteljima.<br />Ako svi idete cestom koju sam vam Ja naznačila, ako slu&scaron;ate i u djelo provodite ono &scaron;to sam vam danas rekla, va&scaron;e će obitelji biti prve mladice moje pobjede: sitne, skrivene, nečujne mladice, koje već izbijaju u svim dijelovima zemlje, kako bi navijestile novu eru i nova vremena, koja su već tu, pred vratima. Sve vas hrabrim i blagoslivljam.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posveta obitelji Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinom</strong></p> <p>Blažena Djevica Marija u ostalim porukama često poziva obitelji da zajedno mole svetu krunicu koja od obitelji čini najjaču utvrdu protiv zloga, ali posvetu obitelji Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinom možete učiniti i ovako,:</p> <p>&nbsp;</p> <p>O, Djevice Marijo, Tvom Bezgre&scaron;nom Srcu posvećujemo danas na&scaron; dom i sve koji u njemu stanuju. Daj da na&scaron;a kuća bude slična Tvojoj kući u Nazaretu po ispunjenju Božje volje, po djelima djelotvorne ljubavi i po bezgraničnoj predanosti Božjoj Providnosti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj da bude prebivali&scaron;te mira i tihe sreće! Bdij nad svima koji u na&scaron;oj kući stanuju, pomozii m uvijek da kr&scaron;ćanski žive i sve ih obujmi svojom majčinskom za&scaron;titom! Čuvaj nas, o Djevice Marijo, po dobroti svoje velike milosti, da mi svoj ovozemaljski dom, koji smo ovdje zauvijek posvetili tvom Bezgre&scaron;nom Srcu, jednom u nebu zavrijedimo imati! Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-26-gospa.jpgPoruka Kraljice mira svijetu preko Međugorja: Prepustite sve u ruke Svevišnjega, tko moli ne boji se budućnostihttp://grude.com/clanak/?i=269986269986Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija šalje svoje poruke čovječanstvu, moli za cijeli svijet i zagovara za spasenje duša kod Gospodina.<p>&nbsp;</p> <p>Poruka Kraljice mira preko Marije Pavlović Lunetti:<br /><br /></p> <p>"Draga djeco<br /><br /></p> <p>I danas sam s vama da vam kažem: dječice, tko moli, ne boji se budućnosti i ne gubi nadu. Vi ste izabrani da nosite radost i mir, jer ste moji.<br />Ja sam ovdje do&scaron;la s imenom Kraljica mira, jer đavao želi nemir i rat, želi ispuniti va&scaron;e srce strahom u budućnost, a budućnost je Božja.<br /><br /></p> <p>Zato budite ponizni i molite i prepustite sve u ruke Svevi&scaron;njega koji vas je stvorio.<br />Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpgPrvo 'More milosrđa' iz Hercegovine, evo gdje gledati i kako se javiti sestri Ljubicihttp://grude.com/clanak/?i=269985269985Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-26-bernardica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Bog je imao taj plan sa mnom", kaže sestra Ljubica Bernardica Kovač iz Posušja iz Hercegovine, poznata kao "hrvatska ljekaruša", jer je gotovo cijeli život posvetila prikupljanju ljekovitoga bilja...<p>&nbsp;</p> <p>... i izradi pripravaka kojima pomaže ljudima, kao i duhovnim savjetima. Kako ova redovnica Kćeri Božje ljubavi dolazi do nadahnuća za svoje recepte, koja je tajna njezina "namje&scaron;tanja želuca", &scaron;to preporuča za depresiju i tjeskobu, kako se nositi s te&scaron;kim bolestima i tumorima moći ćete čuti u prvom "Moru milosrđa" iz Laudato TV centra Međugorje. Moći ćete postavljati i pitanja sestri Ljubici na telefon 00387/36/312 172</p> <p>Emisiju gledajte večeras, od 22 sata iz Mostara, iz studija RTV Herceg Bosne!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-26-bernardica.jpg U Sveučilišnoj galeriji SUM bit će otvorena izložba ''Cvjetnica'' akademskog kipara Stjepana Skokehttp://grude.com/clanak/?i=269979269979Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-25-izlozba_cvjetnica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru organizira izložbu „Cvjetnica“ akademskog kipara Stjepana Skoke u Sveučilišnoj galeriji SUM u kampusu Rodoč u petak 26. ožujka u 12.00 sati.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu će otvoriti književnik i sociolog Ivan Vukoja, zajedno s voditeljem Sveučili&scaron;ne galerije, povjesničarom umjetnosti Marinom Ivanovićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba &bdquo;Cvjetnica&ldquo; novi je ciklus slika koji nosi prikladno ime, ali i temu za ovo korizmeno vrijeme. Kipar Skoko donosi poseban ciklus u Sveučili&scaron;nu galeriju na kojemu će posjetitelji, uz slike, imati priliku vidjeti i nove, do sada nigdje predstavljene skulpture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stjepan Skoko rođen je 1959. godine u Grabu, Bosna i Hercegovina. &Scaron;kolu primijenjenih umjetnosti zavr&scaron;io je u Sarajevu, a diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Vjekoslava Rukljača. Član je HDLU u Zagrebu te ULUBIH u Sarajevu. Godine 1995. utemeljio je Umjetničku galeriju TMT u Ljubu&scaron;kom te sudjelovao u osnivanju Akademije likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu gdje je voditelj kiparske klase u statusu redovitog profesora i dekan od 2013. godine. Imao je dvadeset &scaron;est samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te preko trideset skupnih izložbi. Izveo je i postavio preko četrdeset skulptura na javnim mjestima, a djela mu se nalaze u mnogim muzejskim i privatnim zbirkama. Njegovi radovi zastupljeni su u udžbenicima, književnim izdanjima, monografijama i antologijskim pregledima, poput monografije &bdquo;Destination Art&ldquo; o skulpturi u javnim prostorima autorice Amy Dempsey, u izdanju Thames &amp; Hudson iz Londona te su druga izdanja objavili University of California Press, Ludion i Belser.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-25-izlozba_cvjetnica.jpegSVJETSKI DAN KAZALIŠTA HNK Mostar nagrađuje publiku odličnom predstavom i besplatnim ulaznicamahttp://grude.com/clanak/?i=269978269978Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj važni kazališni datum obilježiti će se i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru izvedbom predstave „Ja od jutra nisam stao“<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljudska bića jedna drugima pričaju priče otkad su se pojavila na ovom planetu. Ta će prekrasna kultura kazali&scaron;ta opstati dok god budemo živi. Kreativni nagoni pisaca, dizajnera, plesača, pjevača, glumaca, glazbenika i redatelja nikad neće biti ugu&scaron;eni, a u bliskoj budućnosti opet će procvati, ispunjeni novom energijom i novim razumijevanjem svijeta koji svi zajedno dijelimo&ldquo;, dio je iz ovogodi&scaron;nje međunarodne poruke koja se tradicionalno čita u kazali&scaron;tima diljem svijeta na Svjetski dan kazali&scaron;ta, 27. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čast da ove godine napi&scaron;e poruku pripala je proslavljenoj engleskoj kazali&scaron;noj, televizijskoj i filmskoj glumici Helen Mirren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj važni kazali&scaron;ni datum obilježiti će se i u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru izvedbom predstave &bdquo;Ja od jutra nisam stao&ldquo; u subotu, 27. ožujka 2021. s početkom u 18 sati. Osim odličnom predstavom, ovim povodom mostarska publika bit će nagrađena i besplatnim ulaznicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije same izvedbe predstave, kao &scaron;to je običaj za ovaj kazali&scaron;ni &bdquo;praznik&ldquo;, na daskama HNK Mostar čitat će se međunarodna, ali i hrvatska poruka za koju je zaslužna nacionalna prvakinja Drame HNK Zagreb Branka Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove poruke u HNK Mostar pročitat će umirovljeni dramski prvak Velimir P&scaron;eničnik Njirić i članica ansamba HNK Mostar Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Ja od jutra nisam stao&ldquo;, prema dramskom tekstu uspje&scaron;ne dramatičarke i spisateljice Une Vizek, dotiče se aktualnih rodnih pitanja, ali uz zanimljiv i neočekivan zaokret &ndash; stereotipizirane mu&scaron;ke i ženske rodne uloge obrću se na način da vidimo svijet u kojem vladaju žene. Standardni kli&scaron;eji o mu&scaron;ko-ženskim odnosima na satiričan način podliježu kritici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu predstavu na scenu HNK Mostar postavio je redatelj Dražen Kre&scaron;ić, a u njoj igraju Jelena Kordić Kuret, Mario Knezović, Ivo Kre&scaron;ić, Dražen Pavlović te Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ulaznice za predstavu rezervirane su prije mjesec dana, odmah po objavi repertoara za ožujak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgKatolici danas obilježavaju svetkovinu Blagovjestihttp://grude.com/clanak/?i=269976269976Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-25-blagovijest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.<p>&nbsp;</p> <p>Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali jo&scaron; nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: &bdquo;Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom&rdquo;, &scaron;to je postalo početak molitve &bdquo;Zdravo Marijo&rdquo;. Marija je prihvatila Božji naum riječima: &bdquo;Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!&rdquo; Arkanđeo je tada oti&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvr&scaron;i djelo spasenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagovijest se slavi u korizmi, čime se nagla&scaron;ava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Nazaretu se nalazi Bazilika Navje&scaron;tenja Gospodinova. Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navje&scaron;tenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo ru&scaron;enje pa su je anđeli prenijeli na Trsat u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 10. svibnja 1291. do 10. prosinca 1294. Tada su je anđeli, odnijeli u Loreto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine &scaron;alje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena &bdquo;Majka milosti&rdquo;. Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-25-blagovijest.jpg'U mojoj obitelji bilo je: Ne smiješ u Partiju ni u Njemačku, i danas se kod nas ljepše živi'http://grude.com/clanak/?i=269975269975Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-franjo_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počasni predsjednik Napretka mons. Franjo Topić u intervjuu za hercegovina.info govori društvenoj i političkoj situaciji, odrastanju u obitelji u kojoj su bila dva zlatna pravila <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; nema u Partiju i Njemačku, uređenju države, nasljedniku na čelu Napretka, iseljavanju, lo&scaron;oj demografskoj slici, te drugim aktualnostima. 29 godina vodio je jedno od najznačajnijih kulturnih dru&scaron;tava u BiH, a i danas aktivno prati i reagira na sva bitnija događanja u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kazali ste jednom da su u va&scaron;oj obitelji bila dva ključna pravila - nema u Njemačku ni u Partiju. To mi se ba&scaron; duboko urezalo u sjećanje. Razmi&scaron;ljaju li dana&scaron;nje obitelji tako?</strong></p> <p>-Određeni dio ljudi i obitelji razmi&scaron;ljaju i danas tako. To je doba komunizma i situacija je bila bitno drugačija, uostalom povijest teče. U to vrijeme tj. sedamdesetih 20. st. živjelo se dobrano siroma&scaron;no. Kuće su bile lo&scaron;e, mnoge nisu imale ni fasade, 90% nisu imale banje, apsolutna većina nije imala auto, čak je biciklo bilo pojam. &bdquo;Seljaci&ldquo; su jeli ono &scaron;to su uzgajali vlastito kako životinje tako i povrće i voće. Apsolutna većina nije nikad oti&scaron;la u mesnicu ili u piljaru. Članstvo u komunističkoj partiji je pružalo mogućnost bržeg napredovanja i dobivanja nekih dobrih položaja.</p> <p>Inozemstvo je pružalo mogućnost dobre zarade. I mnogi su na&scaron;i ljudi oti&scaron;li. Na&scaron;i su roditelji bili vjernici, svako jutro i svaku večer je bila zajednička molitva, da ne govorimo o molitvi uz jelo. Molitva i ti stavovi nisu bili radi mene jer sam ja najmlađi od &scaron;est braće i sestre. Iako su 1949. izgubili većinu zemlje (oduzelo ima za tvornicu Bratstvo u Novom Travniku) i ostali bez kuće, vjerovali su u Boga i u rad. Nakon 20 godina opet su imali svega, kupili puno zemlje, napravili su zajedno svoj braći kuće, imali auta i sve drugo. To je stara benediktinska formula uspjeha: moli i radi. Mislim da je poučno reći da se u na&scaron;oj kući nikad nije izrekla teža psovka niti ispričao vulgaran vic i &scaron;ala. Bilo puno smijeha i radosti, čak oženjena dvojica braće, iako su imali kuće, ostali su živjeti s roditeljima i bio nam je lijep život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Crkvena statistika ne govori lijepe stvari, ba&scaron; kao ni civilna. Na putu smo nestajanja. Iseljavaju li na&scaron;e obitelji uglavnom zbog neima&scaron;tine, ili zbog nesređena dru&scaron;tvena stanja, nesigurnosti, neizvjesne budućnosti ili zbog svega navedenog?</strong></p> <p>-Vi ste već dali praktično odgovor. Sve su to razlozi a često postoje i posebne okolnosti. Sad je novost da odlaze i oni koji oboje imaju solidan posao. Ljudi su se uvijek selili i selit će se do kraja svijeta prije svega zbog boljeg života. Samo po mom sudu ima puno i krivih informacija. Neki misle da svi u Njemačkoj imaju plaće kao Angela Merkel. Ja poznajem dosta dobro život u Njemačkoj kako na&scaron;ih ljudi tako i Njemaca. Da ne idem u detalje, nijedna prosječna obitelj u Njemačkoj ne može živjeti od jedne plaće. Reći ću jo&scaron; ne&scaron;to: kad bi se ovdje radilo puno kao u Njemačkoj bio bi i kod nas standard puno veći nego sada. Tamo ljudima treba samo radno odijelo i spavaćica. Mi ne živimo dobro kao Austrija, ali živimo bolje nego jugoistočne zemlje. Dodajem u Njemačkoj ili u SAD-u bolje se materijalno živi, ali se u na&scaron;im krajevima ljep&scaron;e živi. Nisam za vraćanje unazad niti zagovaram siroma&scaron;tvo. Mnogi su robovi pretjeranog konzumizma pohlepe. A ima i previ&scaron;e neumjerenosti, a neumjerenost je grijeh. Smatram da se previ&scaron;e kuka, &scaron;to je papa Franjo nazvao &bdquo;mistika jadanja&ldquo;. Na vratima pape Franje pi&scaron;e: zabranjeno kukati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li Crkva valjano odgovorila na zadatak u BiH, i sama ovisna o davanjima o kojima odlučuje politika. Čuvaju li pastiri svoje stado i znaju li njegove muke?</strong></p> <p>-Pastiri rade svoj posao kako najbolje znaju i umiju. Ali i pastiri su dio svog naroda, djeca svog vremena i podložni mnogim utjecajima. Ipak od svih mislim da pastiri ponajbolje poznaju svoje stado. Ne treba Crkvi stavljati na leđa terete koje ne može nositi a i ne treba, jer nema ona ta sredstva kojima može puno utjecati na standard života. Caritas ne&scaron;to čini, no to je procentualno malo, ali važno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U državi smo tri konstitutivna naroda, od kojih je svaki obespravljen ovisno o tome gdje živi. Politika pak profitira i parazitira konfrontiranjem. Ima li ključa za bolje sutra?</strong></p> <p>-Konstitutivnost je bitna za opstanak BiH. Činjenica jest da je ona rijetkost, ali ima slično npr. u &Scaron;vicarskoj ili Maleziji. Sad neki forsiraju ukidanje konstitutivnosti, to je pogubno. Svaka zemlja ima specifičnosti, nisu na&scaron;e najveće niti najgore, u Nigeriji ima preko 500 plemena i naroda. U BiH mora biti &bdquo;kombinirana demokracija&ldquo; tj. osigurana individualna i kolektivna prava. Sve se može rije&scaron;iti ako se želi i ako se ostavi po strani osobni i stranački egoizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dugo ste vodili Napredak, govorili stvari koje treba reći u trenutku kada to nije možda bilo ni najpametnije za vas. Ide li nasljednik va&scaron;im stopama ili linijom manjeg otpora?</strong></p> <p>-Mislim da ne treba previ&scaron;e uspoređivati nasljednika dr. Čiču sa mnom, jer ipak sam ja obnovitelj Napretka, i ja sam vodio Napredak 29 godina. Uz to je do&scaron;ao rat a onda i poratne (ne)prilike. Napredak je uspio postati unatoč svemu veliko kulturno dru&scaron;tvo i u europskim razmjerima i kojim nije lako upravljati. Treba nasljedniku dati &scaron;anse. Važno je da su Sredi&scaron;njica i podružnice dobro organizirane i mnoge dobro rade. Sredi&scaron;njica, hvala Bogu, stoji dobro i financijski pa tako preživljava dobro i ovu korona krizu. Pozivam članove i prijatelje da plate barem članarinu, a i dodaju mjesečno vrijednost kutije cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Te&scaron;ko su vas pogodila događanja oko mise za Bleiburg u Sarajevu, te ste i javno istupali i obja&scaron;njavali za&scaron;to misa, za&scaron;to za Bleiburg. Treba li mise uopće obja&scaron;njavati?</strong></p> <p>-To je bio neočekivani &scaron;ok, koji nismo doživjeli ni u ratu. Neshvatljivo je i neprihvatljivo da su neki bolj&scaron;evici od molitve a Misa je vrhunska molitva iskonstruirali atmosferu linča i da je misa morala biti organizirana pod ogromnim sigurnosnim mjerama kao rijetko gdje u svijetu. Kao da Katolička Crkva, Vatikan i kardinal Puljić sa svećenicima i redovnicima nije dokazala u ovome ratu i drugom vremenu riječju i djelom da je na strani dobra, istine i humanosti. Da budem osoban kao da i ja nisam pokazao dobrim riječima i djelima ljudskost i &scaron;irinu. Netko je trebao za to odgovarati. Oni protesti nemaju nikakve veze s ljudskim pravima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koje je po vama goruće pitanje u BiH, a ne vrti se puno u dnevnim izvje&scaron;tajima?</strong></p> <p>-Katastrofalno nizak natalitet. I to je pitanje svih pitanja. U Bosni i Hercegovini u 2018. godini rođeno je 28.555 djece , a umrlo je 36.305 lica, to znači oko 8.000 je vi&scaron;e umrlih nego rođenih. Za deset godina to je 80.000 &scaron;to je za bh prilike veliki grad. Svake se godine značajno smanjuje broj prvih razreda. Da odmah eliminiramo prigovore, da su drugačija vremena, da je danas teže rađati djecu, da su veći zahtjevi itd. Sve je to točno, ne treba biti nerealan i ne treba se vraćati unazad kad je petero djece nosilo jedno odijelce i kad je hrana bila oskudna. Po mom sudu materijalni element je bitan ali nije ključni. Čim se djeca gledaju kroz novac i koliko će ko&scaron;tati, onda nema djece. I ako se gledaju kao teret, onda nema djece. Da su na&scaron;i roditelji računali koliko ćemo ko&scaron;tati i koliko je truda oko nas, nikad nas ne bi rodili. Treba posvijestiti da su djeca i ljudski život dar Božji i roditeljski, počev&scaron;i od nas samih. Treba smatrati da su djeca radost i budućnost naroda i zemlje. I tu svi politika, Crkva, udruge i pojedinci možemo doprinijeti da se mijenja mentalitet da se vi&scaron;e voli život i djecu. Tko neće život, nema pravo na život. Europa pa i BiH i RH su sami sebe osudili na izumiranje, odnosno na smrt. &Scaron;to će nam kuće, zemlja, auta, vlast i sve bogatstvo ako nema ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li neke podatke koji potkrepljuju gore navedeno?</strong></p> <p>-Ima ih puno. Prema popisu 2013. u BiH ima 3.500.000 stanovnika, 1.155.000 domaćinstava/kućanstava, a stanova/kuća 1.607.000 od čega 385.000 praznih stanova. U 2019. godini u Bosni i Hercegovini ima registriranih 1.175.731 cestovno vozilo. Inozemni dug Hrvatske iznosi 41 milijardi eura, zanimljivo relativno mala Slovenija duguje 40 mld &euro;, a BiH 4,2 mld. (portal Th Prestige, 6.2.2020.). I to uglavnom nitko ne ističe, a da je bh dug 40 mld bilo bi svaki dan u medijima. Zar je ovo tako lo&scaron;e? Nikad se nije bolje živjelo. A neki pi&scaron;u i govore kao da pola ljudi nema kruha. Ako imamo siromaha blizu pomozimo im. Da podsjetim na Selimovićevu misao: &bdquo;Nezadovoljstvo je kao zvijer. Nemoćna kad se rodi, stra&scaron;na kad ojača&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U korizmenom smo vremenu. Najteža čovjekova borba je ona protiv samog sebe, svojih propusta i slabosti. Kako se najbolje pripremiti za najveći kr&scaron;ćanski blagdan Uskrs?</strong></p> <p>-Dobro ste rekli da je čovjek krhko biće. Nema Uskrsa bez korizme, tj. Bez muke. Posebno korizmena pokora a i čitav vjernički život treba se stalno popravljati i usavr&scaron;avati dobrim djelima, postom i molitvom. Uskrs je blagdan života, blagdan životne radosti i optimizma. Svakom čovjeku treba toga da bi lak&scaron;e kročio kroz život koji je svagdje pa i kod najbogatijih često ispunjen raznim problemima. Ni&scaron;ta nam ne treba ako neće biti ljudi. Volio bih kad bi neki mediji i uopće svi ljudi vi&scaron;e isticali pozitivne činjenice i tako stvarali pozitivnu atmosferu a ne iznosili samo one negativne. Tako se truje ljudska du&scaron;a i tako se ljude gura u depresiju. Pesimizam ne donosi ni&scaron;ta dobro. Ne treba se zavaravati iluzijama, ali ne treba stalno isticati samo negativno. Želim sretan Uskrs pun optimizma, pun dobrih djela i pun prave radosti.</p> <p><br /><a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/ima-li-toga-danas-u-njegovoj-obitelji-bilo-je-moli-i-radi-i-dva-pravila-ne-smijes-u-njemacku-i-partiju/193364/" target="_blank"><em><strong>Hercegovina.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-franjo_topic.jpgKrijesnice - knjiga koja govori o najpotrebitijima među namahttp://grude.com/clanak/?i=269959269959Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-24-knjiga-krijesnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čast nam je i zadovoljstvo predstaviti vam višemjesečni trud i upornost kojeg otkriva knjiga pod imenom Krijesnice.<p>&nbsp;</p> <p>Njezin naziv obja&scaron;njava se legendom koja kaže: &bdquo;Kada sanja&scaron; da krijesnice lete oko tebe &ndash; otkrit će&scaron; ne&scaron;to važno&ldquo;, a ako je tako onda ona među svojim koricama krije mno&scaron;tvo krijesnica. Njihov zadatak je osvijetliti puteve razumijevanja, empatije i prihvaćanja.</p> <p><br />Glavni cilj ove knjige je podizanje razine svijesti dru&scaron;tva o osobama s invaliditetom i djeci s te&scaron;koćama u razvoju te razbijanje predrasuda i stereotipija o toj populaciji. Navedeni cilj nastoji se ostvariti kroz životne priče koje su zapravo i sama tema knjige. Priče koje otkrivaju pravu istinu o borbama i pobjedama, razočaranju i ljubavi, rastancima i susretima, rutinama i promjenama, suzama i osmjesima, o onomu &scaron;to svijet drži normalnim i &scaron;to drži drugačijim. Priče uz koje ćete plakati i smijati se, te priče zbog kojih ćete promijeniti pogled na svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga ih sadrži devedeset i jednu, a raspoređene su u osam poglavlja te prožete crtežima djece s te&scaron;koćama u razvoju. Autori priča su osobe s invaliditetom, djeca s te&scaron;koćama u razvoju, njihovi roditelji, braća i sestre te ostali ljudi koji su dio njihovog života: stručnjaci, studenti, prijatelji. Svi oni govore o jednom &ndash; o vrijednosti i vrlinama svake osobe. Nadamo se da ćete čitajući svaku od njih spoznati o kojim je vrijednostima i vrlinama riječ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-24-21-03-24-knjiga-krijesnice1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Prva promocija knjige održat će se u Mostaru 27.3. i 28.3., a vi&scaron;e detalja o rezervaciji mjesta nalazi se na Instagram i Facebook stranci knjige. Također, promocije će se održati i u idućim gradovima: Sarajevo, Čitluk, Ljubu&scaron;ki, Tuzla, Čapljina, Stolac, Posu&scaron;je, Tomislavgrad, Split, Dubrovnik i Zagreb, a detalje o njihovim terminima moći ćete pronaći na na&scaron;im stranicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko ne budete u mogućnosti biti na promocijama, knjiga će se moći kupiti u nedjelju 28.3.2021. na ulazu u hotel Mostar pored recepcije, a sav prihod ići će za pomoć i podr&scaron;ku osobama s invaliditetom i djeci s te&scaron;koćama u razvoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-24-knjiga-krijesnice.jpgFOTO: Hercegovina ispratila fra Ivana Ševu na vječni počinakhttp://grude.com/clanak/?i=269945269945Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-fra-mile-ispracaj-fra-ivan-sevo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se danas oprostila od fra Ivana Ševe, znamenitog franjevca koji nas je napustio jučer nakon teške bolesti.<p><br />Sveta misa zadu&scaron;nica služena je u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, a potom je pokopan na groblju Podadvor u Čitluku.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong><br />Foto:<a href="http://www.framost.com/2021/03/23/sahranjen-je-fra-ivan-sevo/" target="_blank">Framost.com</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-fra-mile-ispracaj-fra-ivan-sevo.jpegProf. dr. sc. Ivica Musić i dalje dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=269863269863Grude.com - klik u svijetFri, 19 Mar 2021 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-19-dekan_ivica_music.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prof. dr. sc. Ivica Musić, dosadašnji dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, ponovno je izabran na tu funkciju na današnjoj sjednici Znanstveno-nastavnoga vijeća.<p>&nbsp;</p> <p>U predstavljanju programa rada i razvoja Fakulteta prof. Musić istaknuo je kako je u cjelokupnu svom dosada&scaron;njem radu uvijek nagla&scaron;avao da je poslanje Filozofskog fakulteta ne samo dosljedna i krajnja profesionalna provedba nastavnog procesa nego i promicanje univerzalnih i humanističkih vrijednosti te obveza čuvanja, njegovanja i promidžbe hrvatskoga jezika i hrvatske kulturne ba&scaron;tine, poglavito onoga njihova dijela koji se odnosi na bosanskohercegovački milje, a koji je integralni dio opće hrvatske kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da u sredi&scaron;tu pozornosti svih djelatnika moraju biti studenti. Nužno je njegovati socijalnu osjetljivost prema studentima, te u okvirima svojih mogućnosti pomagati im. &bdquo;U sljedećemu razdoblju poticat ćemo izvrsnost nagrađivanjem najuspje&scaron;nijih studenata dekanovim nagradama, čime želimo pokazati da se vrijedan rad i zalaganje uvijek isplati&ldquo;, kazao je dekan Musić te dodao kako je studente potrebno poticati i na mobilnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je pandemija jo&scaron; uvijek velik izazov s obzirom na ograničene mogućnosti prilagodbe novim okolnostima, prof. Musić smatra da će tehnička pomagala i suvremene nastavne metode sve vi&scaron;e imati utjecaja na pobolj&scaron;anje konačnog ishoda nastave. Stoga je kao cilj postavio nastavak osuvremenjivanja studijskih programa, ponajprije uvođenjem učenja na daljinu u većemu opsegu u skladu s primjerima dobre prakse referentnih fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekan smatra da Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru može odgovoriti na postavljene ciljeve, i to suvereno i suvremeno, primjenjujući najnovije metode i načine rada. &bdquo;Kako bi sve to bilo izvodivo, nužno je zadržati financijsku stabilnost, a ključnu ulogu za financiranje imaju osnivači Sveučili&scaron;ta koji bi postojeći model financiranja od studentskih upisnina morali zamijeniti nekim boljim, sigurnijim i dru&scaron;tveno osjetljivijim modelom. Uvjeren sam da zajedno sa svima vama buduća uprava može učinkovito odgovoriti na sve navedene izazove i nadalje Filozofskom fakultetu očuvati ulogu predvodnika bilo da je riječ o Sveučili&scaron;tu ili pak o &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj zajednici&ldquo;, poručio je dekan Musić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-19-dekan_ivica_music.jpgZaboravljena i moćna MOLITVA SVETOM JOSIPU po kojoj je dana svaka milosthttp://grude.com/clanak/?i=269857269857Grude.com - klik u svijetFri, 19 Mar 2021 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-19-sveti-josip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaka osoba koja bude godinu dana molila 7 puta Očenaš, Zdravo Marijo i Slava Ocu razmišljajući o mojih 7 žalosti – radosti zadobiti će od Boga svaku milost<p>&nbsp;</p> <p>Sedam žalosti i radosti sv. Josipa, stara je pobožnost sv. Josipu koja je kod nas malo i zaboravljena. Jedno od najstarijih pisanih svjedočanstava o ovoj pobožnosti se nalazi u franjevačkim ljetopisima.<br /><br /></p> <p>Fra. Giovanni da Fano (1469 &ndash; 1539), jedan od promicatelja obnove reda koja je dovela do utemeljenja franjevaca Kapucina, pi&scaron;e da su dva redovnika nakon &scaron;to izbjegli smrtnoj opasnosti, nakon brodoloma na moru, pripovijedala kako im se ukazao sv. Josip koga su zazivali i kazao:<br /><br /></p> <p>&laquo;Ja sam sv. Josip, zaručnik Presvete Djevice Marije, kojemu ste se toliko preporučivali u opasnosti brodoloma&hellip; I znajte, isprosio sam od beskrajnog Božjeg milosrđa, da će svaka osoba koja bude godinu dana molila 7 puta Očena&scaron;, Zdravo Marijo i Slava Ocu razmi&scaron;ljajući o mojih 7 žalosti &ndash; radosti zadobiti od Boga svaku milost koja je u skladu s njenim duhovnim dobrom&raquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">1.</strong>&nbsp;Utjelovljenje: Sv. Josipe, u ime tvojih boli koje si osjećao ne znajući za Isusovo utjelovljenje po navje&scaron;tenju Arkan&ntilde;ela Gabrijela , i za radost koju ti je navijestio anđeo da će Marija biti Majka Spasiteljeva, molimo za tvoj zagovor. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">2.</strong>&nbsp;Rođenje: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao tražeći skloni&scaron;te u Betlehemu i u ime radosti, kad si se klanjao novorođenom Isusu u &scaron;pilji, molim za tvoj zagovor. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font: 400 16px / 24px arial, sans-serif; text-align: left; color: #222222; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">3.</strong><span>&nbsp;</span>Obrezanje: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao promatrajući prvi puta kaplje krvi Isusove&nbsp;i u ime radosti kad si mu davao ime Isus prema želji Neba, molim te da nas zagovara&scaron; kod Boga.&nbsp;Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">4.</strong>&nbsp;&Scaron;imunovo proro&scaron;tvo: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao čuv&scaron;i da će Isus biti znak, kome&nbsp;će se protiviti, i kad si čuo da će Srce Marijino biti probodeno mačem boli, i u ime radosti koju si&nbsp;osjećao prikazujući Isusa u hramu kao Otkupitelja naroda Božjega, molim te zagovaraj nas. Oče&nbsp;na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">5.</strong>&nbsp;Bijeg u Egipat: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao, kad si čuo opomenu anđela da mora&scaron;&nbsp;bježati s Isusom i Marijom u Egipat, jer ga Herod želi ubiti, i u ime radosti koju si osjećao vidjev&scaron;i&nbsp;da će&scaron; s Isusom u naručju izbjeći opasnosti, zagovaraj nas. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">6.</strong>&nbsp;Povratak iz Egipta: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao, na povratku iz Egipta u strahu za Isusa, i u ime radosti, koju si osjećao, kad ti je anđeo rekao da ide&scaron; u Nazaret i da je nestalo opasnosti, zagovaraj nas. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">7.</strong>&nbsp;Isus izgubljen i pronađen u Jeruzalemu: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao za tri dana tražeći Isusa, i u ime radosti koju si osjećao na&scaron;av&scaron;i ga u hramu zagovaraj nas. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p><em><strong>&nbsp;Svjedočanstva.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-19-sveti-josip.jpgSveti Josip zaštitnik je Hrvata: Izmolite danas prigodnu molitvu koju je kazivala baka Anđahttp://grude.com/clanak/?i=269853269853Grude.com - klik u svijetFri, 19 Mar 2021 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-19-svetijosipiisus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Josip, zaručnik je Marijin i Isusov hranitelj. Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda.<p><br />Josip je bio potomak iz Davidova kraljevskoga roda te je po njemu i Isus bio Davidov potomak. Radio je kao siroma&scaron;ni tesar iz Nazareta i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje djetinjstvo i mladost, živeći jednostavnim radničkim životom. Kr&scaron;ćani slave Josipa, Marijinog zaručnika i Isusova poočima kao sveca i kao Božjeg odabranika, kome je Bog povjerio da bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Isusovo utjelovljenje, prenosi Narod.hr.<br /><br /></p> <p>Uz svoj tesarski rad, Josip je bio vjernik. Molio je i čitao Sveto pismo, pristao je vr&scaron;iti Božju volju i da Bog po njegovu životu čini svoja djela. Josip je bio toliko spreman Bogu vjerovati, da nije sumnjao ni onda kada mu je Bog govorio u snovima. Bog mu je u snu rekao, da uzme Mariju za svoju ženu i da se ne boji onoga &scaron;to je u njoj začeto. Kasnije mu je također poručio, da uzme Mariju i dijete i ode u Egipat, i da se također u određeno vrijeme vrati iz Egipta i nastani u Nazaretu. Drugim riječima, Josip je bio dobro upućen u Božje govore.<br /><br /></p> <p>Svetac kojem se radujemo doći i moliti se s Njim u Kraljevstvu Nebeskome.</p> <p>Lijepu molitvu u prigodi dana&scaron;njega blagdana kazivala je za Tomislavcity.com baka Anđa Protuđer iz Tomislavgrada.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Molitva sv. Josipu<br /><br /></h3> <p><em>O, Josipe oče sveti čuvaj kuću i posveti</em><br /><em>Sva obitelj da se složi</em><br /><em>ljubav sveta da se množi.<br /><br /></em></p> <p><em>Mir, veselje k nama svrati,</em><br /><em>strah Gospodnji nek nas prati.<br /><br /></em></p> <p><em>Krepo&scaron;ću da žiće plodi,</em><br /><em>putem raja ti nas vodi.<br /><br /></em></p> <p><em>Čuj nam Oče, molbu vruću</em><br /><em>čuvaj nas i svu nam kuću.<br /><br /></em></p> <p><em>Tebi ključeve sve predajem,</em><br /><em>gospodarom prepoznajem.<br /><br /></em></p> <p><em>Sve &scaron;to može nauditi,</em><br /><em>kući, dostoj se odstraniti.<br /><br /></em></p> <p><em>U Presvetog Srca Rani</em><br /><em>ti nas Oče sve nastani.<br /><br /></em></p> <p><em>Da živimo na tom svijetu,</em><br /><em>kao ti u Nazaretu.<br /><br /></em></p> <p><em>Amen.</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-19-svetijosipiisus.jpgDanas počinje pobožnost 13 utoraka svetom Anti: Izmolite ovu molitvu za obiteljhttp://grude.com/clanak/?i=269789269789Grude.com - klik u svijetTue, 16 Mar 2021 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas počinje pobožnost 13 utoraka svetom Anti, javlja Radio Mir Međugorje. Utecimo mu se s velikim povjerenjem! <p><br />Molitva sv. Anti za svoju obitelj:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sveti Ante, ti si već za svoga zemaljskog života rado pritjecao u pomoć svima. Posebno si nastojao da u obiteljima vlada mir, sloga, suradnja i ljubav i da svi vjerno služe Bogu. Utječem se tebi za svoje roditelje koji su mi, svojom suradnjom u stvarateljskom Božjem činu, dali život i koji se sada žrtvuju za mene da bih "napredovao u mudrosti i milosti" pred Bogom i ljudima. Hrabri ih u pote&scaron;koćama, tje&scaron;i u žalostima, jačaj u vjeri, isprosi im dobro zdravlje i dug život. Molim te i za svoju braću i sestre i za svoju bližu i daljnju rodbinu. Budi svima u pomoći i trajno ih blagoslivljaj na njihovu životnom putu. Svojim zagovorom kod Boga dovedi sve do vječnog spasenja, a pokojnima izmoli da &scaron;to prije postanu dionici Kristova uskrsnuća u domu Nebeskoga Oca. Amen."</p> <p><br />Sveti Ante, moli za nas!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgVelika je razlika između teksta u računalu i likova koji zažive na pozornicihttp://grude.com/clanak/?i=269767269767Grude.com - klik u svijetMon, 15 Mar 2021 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-15-ruzica-mateja-monika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras svečana dodjela u HNK Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras će u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru biti održana svečana dodjela nagrada autoricama čiji su dramski tekstovi ocijenjeni najboljima na javnom &bdquo;Natječaju za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina&ldquo; koji je HNK Mostar raspisao u suradnji sa Sredi&scaron;njim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Topla, obiteljska priča, ali i dru&scaron;tvena kritika mogu se pronaći u obiteljskoj drami &bdquo;Zid&ldquo;, mlade autorice Ružice A&scaron;čić iz Zagreba, koja je progla&scaron;ena laureatkinjom natječaja. Osim praizvedbe teksta, A&scaron;čić je osvojila i vrijednu novčanu nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst za ovu dramu napisala je jo&scaron; prije objavljenog natječaja u HNK Mostar, ali kaže kako joj velika razlika imati tekst sačuvan u u mapi svog računala, koji nije kritički evaluiran i kad netko zna prepoznati dobru priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Presretna sam &scaron;to će moji likovi zaživjeti na pozornici&ldquo;, navela je A&scaron;čić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VAŽNOST NATJEČAJA MLADIM AUTORIMA</strong></p> <p>Osim ove mlade spisateljice, HNK Mostar nagradio je jo&scaron; dvije drame: &bdquo;Visoke frekvencije&ldquo;, autorice Mateje Posedi iz Nedeli&scaron;ća, i &bdquo;Zakopana čuda&ldquo; Monike Herceg iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mateja Posedi kaže kako su joj ovakvi natječaji iznimno važni jer pokazuju kako su neka vrata ravnopravna i otvorena za sve te kako nije bitno tko se, nego kakav je va&scaron; rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S obzirom kako se mladi iznimno te&scaron;ko probijaju na trži&scaron;te rada, ovaj natječaj im pomaže da ih se vidi i čuje. Bilo bi odlično kad bi svako kazali&scaron;te jednom godi&scaron;nje otvorilo ovakav ili sličan natječaj&ldquo;, izjavila je Posedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jezično-stilski rafinirana drama nagla&scaron;enog poetsko-filozofskog diskursa djelo je Monike Herceg koje je osvojilo treće mjesto, a ona smatra kako se upravo ovakvim javnim pozivima otvaraju književna, ali i kazali&scaron;na polja mladim autorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Djela mlađih autora rjeđe se izvode na kazali&scaron;nim daskama, ovo je jedinstvena prilika da se ostvari taj cilj. Bitno je ustrajati na ovakvom natječaju, kako bi mladi autori imali priliku da im tekst zaživi na pozornici. I broj prijava pokazuje kako potreba za takvim natječajima postoji, a pogotovo kad je riječ o mlađim piscima&ldquo;, poručila je Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, na natječaj je pristiglo važećih 30 dramskih tekstova, a glavna mu je svrha poticanje dramskog stvarala&scaron;tva, prije svega među mladim autorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o najboljim tekstovima donijelo je povjerenstvo u sastavu Ivan Vukoja (predsjednik), Dragan Komadina, Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret i Anita Miličević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-15-ruzica-mateja-monika.jpgUživajte uz Korizmene meditacije srijedom iz Međugorja VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=269729269729Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-fra_stanko_kateheza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prve dvije meditacija o postu predvodio je međugorski župnik fra Marinko Šakota. <p>&nbsp;</p> <p>U korizmenom vremenu župa Međugorje i Informativni centar Mir Međugorje pripremaju Korizmene meditacije srijedom. Svake srijede počev&scaron;i od Čiste srijede 17. veljače 2021. nakon večernjeg molitvenog programa emitirane su preko livestreama i YouTube kanala, a dan kasnije i u programu Radiopostaje Mir Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;njih godina srijedom su bili događaji koje je župa organizirala u dvorani Ivana Pavla II. Ove godine u korizmenom vremenu župa i Informativni centar Mir Međugorje pripremaju meditacije koje emitirati srijedom u večernjem terminu nakon molitvenog programa u livestreame programu i YouTube kanalima i facebook stranicama, a i u na&scaron;em radijskom programu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva dvije meditacija o postu predvodio je međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota. Potom je fra Stanko Mabić govorio o pustinji, &scaron;utnji i ti&scaron;ini pro&scaron;le srijede te o ove srijede o ku&scaron;nji i napasti. Fra Stanko Mabić s vama će meditirati i sljedeće srijede, dok je za posljednju srijedu u ovoj korizmi predviđena meditacija fra Ante Vučkovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ove meditacije su snimljene uz glazbenu pratnju međugorskog svećenika fra Zvonimira Pavičića koji je izvodio gregorijanske korale Atende Domine, Cum facis eleemosynam, Parce Domine, Non in solo pane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Međugorje meditacije" href="https://www.youtube.com/playlist?list=PLJ0rpsM6k2AemzzlrqoWPLY4CKih_TuXa" target="_blank">Sve meditacije i korali dostupni su na YouTube kanalu Radiomedjugorje</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-fra_stanko_kateheza.jpgLepeza osjećaja Halila Džubrana prema Isusu Kristu kroz bajkovite prizore na sceni HNK u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=269728269728Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dramatizacijom veličanstvene poezije u prozi Halila Džubrana, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru priprema novi, zanimljiv kazališni komad kojim želi scenski obilježiti korizmeno razdoblje koje završava Uskrsom.<p>&nbsp;</p> <p>Za novu predstavu izabrana je jedna od napoznatijih knjiga ovoga velikoga libanonskog pisca &bdquo;Isus, sin Čovječji&ldquo;, koja stilom podsjeća na biblijske parabole, a koji je kroz vid poezije u prozi na intiman način povezao boga, čovjeka i prirodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave je Robert Pehar, koji je poručio kako je Džubran upravo u ovom djelu uzdizao sve ono &scaron;to je glavna poruka svih religija svijeta: Da je Bog ljubav. Dodao je kako se u njemu na nevjerojatno senzibilan način kroz lepezu nježnosti može osjetiti &scaron;to ovaj teolo&scaron;ki mislilac i pjesnik osjeća prema Isusu Kristu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pretvaranje priča iz ovog djela u predstavu i prebacivanje kazali&scaron;nim sredstvima na scenu bit će izuzetno težak zadatak, ali dat ćemo sve od sebe kako bi stvorili zanimljiv kazali&scaron;ni komad. Želimo da to bude i vizualno i govorno i scenografski i kostimografski i nadasve glazbeno prava bajka koja će nas provesti kroz sve ono &scaron;to je Halil Džubran na svoj način rekao o Gospodinu Isusu Kristu&ldquo;, naveo je Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj predstavi igrat će cijeli ansambl HNK Mostar i nekoliko gostiju, a ravnatelj Ivan Vukoja izrazio je posebno zadovoljstvo izvrsnim timom kojeg je redatelj okupio te je poručio kako očekuje dinamičan proces i u konačnici kvalitetnu predstavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Poku&scaron;at ćemo zanos i ljepotu Džubranovog stila pisanja pretvoriti u dramske slike. Bit će tu i na&scaron;e izvorne glazbe u suvremenim aranžmanima, pjevanja, plesa i referiranja na bogatu europsku likovnu tradiciju s biblijskim motivima&ldquo;, izjavio je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi će igrati Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić, Anja Kraljević, Iva &Scaron;imić, Velimir P&scaron;eničnik Njirić i Ana Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dramaturg je Dragan Komadina, autor glazbe Gabrijel Prusina, scenografkinja je Vesna Režić, a kostimografkinja Mirjana Zagorec. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Jelena Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na nepovoljnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, te&scaron;ko je odrediti kada će točno predstava moći biti spremna, ali mostarska publika zasigurno uskoro može očekivati premijernu izvedbu novog kazali&scaron;nog komada HNK Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpgAntun Vrdoljak imao moždani udar! Jedan od najvećih redatelja u Hrvata uspješno se oporavljahttp://grude.com/clanak/?i=269723269723Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-antun-vrdoljak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redatelj Antun Vrdoljak (89) krajem veljače je hospitaliziran jer se nije osjećao dobro. U bolnici na Rebru proveo je desetak dana.<p>&nbsp;</p> <p><span>- Otac je sada dobro. Doma je i već je na nogama - ispričao je za&nbsp;</span><a href="https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/antun-vrdoljak-pretrpio-mozdani-udar-u-tom-je-trenu-bio-kod-kuce-srecom-je-shvatio-sto-bi-to-moglo-biti-15057111" target="_blank">Gloriju</a><span>&nbsp;njegov sin&nbsp;</span><span>Marko Vrdoljak</span><span>. Vrdoljak je sam&nbsp;potražio liječničku pomoć jer se nije&nbsp;mogao osloniti na lijevu nogu. Osim toga, iznenada ga je zaboljela glava.&nbsp;</span><span>- Srećom da je odmah oti&scaron;ao u bolnicu. Majka i on su u tom trenutku kod kuće bili sami. Otac je odmah shvatio &scaron;to bi moglo biti u pitanju, iako nikada nije doživio ne&scaron;to slično - rekao je Marko.&nbsp;</span></p> <p><span><br /><span>Redateljev sin ispričao je kako je njegov&nbsp;otac ba&scaron; tog dana kad mu je pozlilo trebao primiti cjepivo protiv korone. Antun je bio dobro raspoložen unatoč stanju i priopćio svojim najmilijima da je doživio moždani udar. Ohrabrivao ih je govoreći da je moglo biti i gore.</span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-antun-vrdoljak.jpegFOTO: Fra Mario Knezović održao duhovni seminar na Kočerinuhttp://grude.com/clanak/?i=269722269722Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-kocerinseminar1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župi Kočerin je od 9. do 11. ožujka održan trodnevni duhovni seminar pod nazivom „Kako popraviti budućnost – novi početak s Kristom“. <p>&nbsp;</p> <p>Seminar se odvijao u crkvi na Kočerinu, te zbog okolnosti i mjera opreza neki su vjernici su bili u dvoranama i vanjskome prostoru. Voditelj seminara fra Mario Knezović je prve večeri govorio o ljubavi prema neprijateljima i snazi pra&scaron;tanja. Čovjek se po pra&scaron;tanju, darovanome ili dobivenome, nanovo rađa i ima novi početak, istaknuo je predavač. Druge večeri tema je bila obraćenje na tri razine: Intelektualnoj, emocionalnoj i instiktivnoj. Treće večeri je fra Mario govorio o raka ranama osobnosti i dru&scaron;tva: po&scaron;tenju, karakteru, dosljednosti i pravdi. Kroz tri dana duhovne obnove pjevale su frama&scaron;ice s Kočerina i Jelena Skoko sa &Scaron;irokoga Brijega. Osim predavanja program je bio ispunjen molitvom, meditacijom i klanjanjeme pred Presvetim, pi&scaron;e <strong>Kocerin.info</strong>.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar1.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-kocerinseminar1.jpgEcija Ojdanić s predstavom ‘Vla-Vla-Vlajland cabaret’ stiže u Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=259690259690Grude.com - klik u svijetTue, 09 Mar 2021 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-09-ecija-ojdanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S predstavom ‘Vla-Vla-Vlajland cabaret” u kojoj utjelovljuje lik Vlajne čistačice, hrvatska glumica Ecija Ojdanić u ožujku stiže u Hercegovinu.<p>&nbsp;</p> <p>Čistačica Vlajna se na posebno smije&scaron;an način bori za svoju egzistenciju i u toj borbi doživljava razne spoznaje atipične za vlastitu stereotipnu poziciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narodnu feministicu i zdravorazumsku heroinu, sudbina je odvela, kao i mnoge građane na&scaron;e zemlje, u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova epizoda njezinih pustolovina prati kulturolo&scaron;ke nesporazume i melodramatske zavrzlame koje su je sna&scaron;le u toj zemlji snova mnogih na&scaron;ih gastarbajtera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstave će se održati u Kinu u &Scaron;irokom Brijegu u srijedu 10.03, u Mostaru 11.03 i u Hotelu Brotnjo u Čitluku 12.03.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-09-ecija-ojdanic.jpgImam 102 godine, veselim se životu, a najviše od svega bih sad voljela ići u MEĐUGORJEhttp://grude.com/clanak/?i=259670259670Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 23:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-07-domenika-zec.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domeniku Zec (102) s Cresa mještani od milja zovu teta Dunčica. Svoju dugovječnost, kaže, duguje mediteranskoj prehrani i aktivnom životu.<p>&nbsp;</p> <p>Sve se rjeđe na otocima mogu vidjeti ljudi kako se iz polja ili &scaron;uma vraćaju s naramkom drva na svojim leđima, no stanovnici malog mjesta Beli naviknuli su se vidjeti najstariju mje&scaron;tanku otoka Cresa kako čini upravo to, na svojim leđima nosi svežanj drvenih kolaca za svoj povrtnjak, koji, unatoč svoje 102 godine, jo&scaron; obrađuje sama.<br /><br /></p> <p>Domenika Zec (102), koju mje&scaron;tani od milja zovu teta Dunčica, upravo skroman i aktivan život te jednostavnu mediteransku prehranu (maslinovo ulje, domaće voće i povrće i obaveznu palentu) smatra razlozima svoje dugovječnosti.<br /><br /></p> <p>Naime, doživjeti 102. rođendan te biti pokretan i lucidan, samo po sebi nije mala stvar, no jedna od onih koji od toga ne rade pompu upravo je ova vesela, energična i aktivna žena, koju, osim tople naravi, krasi izgled žene bar dva desetljeća mlađe od datuma navedenog u njenom rodnom listu.<br /><br /></p> <p>- Hote naprid, hote, dobro mi do&scaron;li - dočekuje nas na vratima svoje rodne kuće iznimno vitalna i pričljiva teta Dunčica, vodeći nas prema kuhinjskom stolu, gdje je brižno pripremila pinku, pr&scaron;ut, kolače, domaći sok od nara i orehovicu, koju sama radi, a sama radi sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam nikad mislila da ću doživjeti ovoliku mladost, al mogu vam reći da su sve te godine pro&scaron;le za čas. Vrijeme jako brzo prolazi - počinje svoju životnu priču nasmijana najstarija Cresanka, koja u dubokoj starosti živi sasvim sama i skrbi o sebi; obrađuje vrt, a katkad i susjedov jer, kako kaže, &ldquo;&scaron;teta zemlje&rdquo;. Donedavno je brala masline, dovlačila i sama pilila drva za ogrjev, ali joj to obitelj sad brani kako joj se ne bi ne&scaron;to dogodilo dok sama &scaron;eće &scaron;umom ili maslinicima.<br /><br /></p> <p>- Meni vam je dan ispunjen. Inače ustajem rano, no otkad je korone, malo dulje spavam, ali stignem sve, skuham si kavu i onda krenem s vrtom. A tu vavik ima posla. Obrezujem jabučice, mandarine i dunje, lozu, a vidite, ovdje imam i ra&scaron;tiku, ona je jako zdrava i bez nje i palente ne moren. Nekad se toliko zanesem da zaboravim na ručak, ali onda pojedem kasnije, &scaron;ta ima veze, ma moren kad hoću. Onda potlen radim po kući, malo počistin, pa malo kuham, operen, popeglan, ma posla uvik ima. Kad se umorin, pojden leć, Imam dva televizora, al ne gledam ni jedan; najrađe posedim sa susedama ili se molim sa svojon krunicom.<br /><br /></p> <p>Iman jo&scaron; jednu želju, a to je poć va Međugorje, al ne moren sad od te korone. A cijepit ću se, &scaron;ta ću, ne bojin se, al dal će nam bit bolje, to sam Bog zna, ovo van je opomena Božja, odlučno kaže nasmijana Dunčica pokazujući nam svoj mali vrt ispod velebne kuće, koju je sama preuredila i koju po potrebi sama boji i vr&scaron;i potrebne sitne popravke. Često, kažu susjedi, i njima nosi svoje voće, povrće i domaće delicije koje spravlja, a kad zatekne nekog na cesti da nosi pune vrećice stvari, &ldquo;ljutito&rdquo; vikne: &ldquo;Ća to sami nosite?! Dajte da van ja pomognen!&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Da ju život nije mazio, može se zaključiti iz njene životne priče, koja ju je, trbuhom za kruhom, odvela čak do Amerike, gdje joj je živio pokojni brat, a danas nećak, i gdje je, među ostalim, radeći u tvornici mesa, provela 30-ak godina.<br /><br /></p> <p>- Navikla san delat jo&scaron; od malih nogu. Bilo nas je puno u obitelji, devetero braće i sestara, trebalo je sve prehranit i jo&scaron; kao dijete sam rano ustajala i čuvala ovce, kosila, kopala, mljela žito za palentu i kruh. Kasnije sam radila na po&scaron;umljavanju otoka, pa se bavila poljoprivredom, sjekla drva, ma sva&scaron;ta san radila i puno pje&scaron;ačila. Sve smo delali, samo krali nismo. Ali nije te&scaron;ko radit, te&scaron;ko je bit u tuđini, ne znate jezik, ne znate nikog, tamo van stalno neko zapovida, vavik san čekala vratit se u svoju grudu. Tu imam sve &scaron;to mi treba, iman svoj mir. Jedino ća mi je krivo je ća ovdeka vi&scaron;e ni ljudi, sve je oti&scaron;lo, a ni lipo bez naroda - prisjeća se teta Dunčica &ldquo;vremena prijateljstva&rdquo; u svom Belom te Amerike, gdje je naposljetku prodala kuću u Arizoni i vratila se na svoj rodni Cres. Ipak, pomalo sjetno dodaje, nisu ljudi kao prije, nestalo je &ldquo;re&scaron;pekta&rdquo;, mladi vi&scaron;e ne po&scaron;tuju starije kao prije i to je pomalo žalosti, kaže.<br /><br /></p> <p>Upravo skroman i aktivan život smatra receptom za dugovječnost, iako, dodaje - nije svakom dozvoljeno doživjeti 102.<br /><br /></p> <p>- Ma to van je od Boga dano. Ako će&scaron; dobro delat drugom, dobro će ti Bog dat - kaže nasmijana Dunčica, koja se ne sjeća kad je zadnji put bila kod doktora i koju jedino može razljutiti &scaron;to neki ljudi svojim najmilijima ne čiste posljednja prebivali&scaron;ta na mjesnom groblju, pa tako ona obavlja i to, nakon obavezne nedjeljne ma&scaron;e (mise), koju ne propu&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>- Vjera u Boga, rad, dobri odnosi u obitelji, međusobno po&scaron;tovanje i razumijevanje, to van je tajna - zaključuje vesela 102-godi&scaron;njakinja, koja se nikad nije udavala niti imala djece. Jednom se, kaže, zaljubila u talijanskog vojnika, koji ju je htio voditi da živi u Veneciji, no zabrinuta majka tome se protivila, a Domenica se zainatila i rekla - ako ne moren &scaron; njin, neću s nijednim. No zaključuje - nije joj žao jer ima veliku obitelj, puno nećaka i njihove djece iz Australije i Amerike, koja je posjećuju i zbog kojih se ne osjeća usamljeno.&nbsp;</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr &nbsp;</strong> </em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-07-domenika-zec.jpegIz hercegovačkog mjestašca krenula velika inicijativa: Počinje danonoćno čitanje Svetoga pismahttp://grude.com/clanak/?i=259658259658Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-07-biblija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove korizme u župi Gradnići, nedaleko Međugorja, počinje danonoćno čitanje Svetoga pisma. <p>&nbsp;</p> <p>Točnije, na inicijativu fra Nikole Rosančića, župnika župe sv. Blaža iz Gradnića, nakon nedjeljne mise, 7. ožujka, u podne započet će se s čitanjem Biblije, koje se cijelo vrijeme može pratiti na internetu: <a href="https://boxcast.tv/view/zupa-gradnici-416198" rel="nofollow" target="_blank">https://boxcast.tv/view/zupa-gradnici-416198<br /><br /></a></p> <p>Čitanje Svetoga pisma, prema riječima župnika Rosančića, trebalo bi trajati četiri i pol dana.<br /><strong><br /></strong></p> <p>Kr&scaron;ćanski se vjernici duhovno hrane Božjom Riječju. Čitaju je i razmatraju. Rastu u njezinu razumijevanju. Ponizno joj služe. Stalno oslu&scaron;kuju Božji govor. Znaju da je uvijek velika potreba za glasom s Nebesa. Svjedoče i navije&scaron;taju poruku Pisma. I tako se posvećuju. To je uvijek važno, a posebice u vrijeme u kojemu se sve vi&scaron;e &scaron;iri pojava relativizma&ldquo;,&nbsp; napisali su biskupi BiH u svojoj zajedničkoj poruci te pozvali sve članove na&scaron;ih biskupija, župnike i vjernike, ostale svećenike, redovnike i redovnice, bogoslove i sjemeni&scaron;tarce da se tijekom &bdquo;Godine Božje Riječi&ldquo; jo&scaron; vi&scaron;e posvete čitanju, proučavanju, &scaron;irenju i razmatranju Svetoga Pisma.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&bdquo;Neka se, gdje je to moguće, organiziraju kateheze i drugi oblici pouke o Bibliji, &scaron;to vrijedi osobito za župne i redovničke zajednice. U nekima od tih zajednica bit će moguće, možda kroz Do&scaron;a&scaron;će i Korizmu, u vrijeme koje bude najprikladnije, za skupine vjernika prirediti kontinuirano čitanje svetih tekstova, pri čemu se svaki put može uvesti prikladnom poukom i tumačenjem. Bilo bi pastoralno vrlo korisno, ako bi se u svakoj obitelji na&scaron;ao primjerak Biblije, ili barem Novi Zavjet, tako da se također u obiteljskom krugu mogu čitati sveti tekstovi. Pozivamo i sve vjeroučitelje i nastavnike vjeronauka u &scaron;kolama, kao i one koji okupljaju studente, učenike, drugu mladež, duhovne pokrete i stale&scaron;ke grupe: neka tijekom sljedeće godine u njihovim katehezama, propovijedima, seminarima i duhovnim obnovama Sveto Pismo bude najvažnija tema i sadržaj&ldquo;, poručili su biskupi Bosne i Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-07-biblija.jpgPrva projekcija uživo filma ''Zašto mama vazda plače'' oduševila gledatelje u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=259639259639Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 10:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-karmen-obrdalj-hnkmostar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrađivani dokumentarni film "Zašto mama vazda plače" prikazan je sinoć u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj film, redateljice i producentice Karmen Obrdalj, koji je osvojio 11 međunarodnih nagrada, prvi je put uživo prikazan upravo pred mostarskom publikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mojoj divnoj suradnici Fatimi Kazazić Obad i meni bila je čast prvi put gledati film među publikom i to u Mostaru. Vrlo emotivno iskustvo koje ćemo dugo nositi u srcima. Hvala Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu i Mostaru&ldquo;, izjavila je Obrdalj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako na području BiH generalno ne postoji neka platforma za razvoj filma, kako je to rije&scaron;eno u susjednim državama, pa je apelirala na donositelje odluka da se takvo &scaron;to pokrene i u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljica je ovom prilikom izjavila kako je predivno &scaron;to HNK Mostar prepoznaje mlade i talentirane ljude i na ovakav način ih potiče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U HNK Mostar nastojimo, koliko god je to moguće u okviru financijskih i tehničkih mogućnosti, biti svojevrsna platforma putem koje će &scaron;to veći broj ljudi, prvenstveno mladih, biti usmjeravano prema umjetnosti. Pored na&scaron;ih redovitih kazali&scaron;nih aktivnosti organiziramo i &bdquo;off programe&ldquo; kojima omogućujemo mladim i kreativnim ljudima da svoj rad prikažu &scaron;iroj publici. U tom smislu pokrenuli smo, osim Dramskog studija mladih, i radionice pisanja dramskog teksta i filmskog scenarija&ldquo;, kazao je direktor marketinga Josip Blažević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film "Za&scaron;to mama vazda plače" prati Enu koja otkriva roditeljska ljubavna pisma. Dopisivanje je trajalo dok su bili razdvojeni na beznadnom mjestu u Bosni i Hercegovini u kojoj je bio rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slike pune čežnje dirnule su žiri na brojnim filmskim festivalima, stoga nagrade za ovaj film pristižu iz Irske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Hrvatske i drugih europskih država.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-karmen-obrdalj-hnkmostar-1.jpgFOTO: Duhovnu obnovu u Podhumu predvodio fra Dario Galić, župni vikar u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=259638259638Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-podhum-duhovna-obnova-21_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. (Lk 9,23)<div dir="auto"> <p>&nbsp;</p> <p>Korizma je vrijeme ku&scaron;nje kada želim stati na vagu života i reći koliko sam težak i koliko želim promijeniti neku gre&scaron;nu naviku, vrijeme posezanja za &bdquo;oružjem kr&scaron;ćanske pokore&rdquo;, molitvom, postom i djelima ljubavi. Molitvom tako vjernik usavr&scaron;uje ljubav prema Bogu, nastojeći &scaron;to vi&scaron;e uranjati u Kristovu muku, razmi&scaron;ljati o vazmenom otajstvu i pripremiti se i duhovno i tjelesno za slavlje Kristova uskrsnuća te u tom smislu zahvaljivati Bogu na daru otkupljenja.<br /> Tako se u četvrtak, 4. 3. 2021. godine u župnoj crkvi Svetog Ivana Krstitelja u Podhumu kod Livna, održala korizmena duhovna obnova koju je predvodio fra Dario Galić župni vikar u &Scaron;irokom Brijegu, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/foto-duhovnu-obnovu-u-podhumu-predvodio-fra-dario-galic-zupni-vikar-u-sirokom-brijegu-1474213" target="_blank">Vecernji.ba</a>.<br /><br /></p> <p>U suradnji sa župnikom fra Juricom Peri&scaron;om, duhovnu obnovu organizirala je molitvena zajednica Rastimo u Gospodinu koja djeluje u župi. &nbsp;<br /> Program je započeo slavljenjem svete mise. Vjernici su se okupili, odričući se svakoga zla i grijeha, slaviti Boga te zahvaliti Bogu za sve jer je sve Njegovo, zemlja po kojoj hodamo, kuća u kojoj stanujemo, sunce koje nas grije, sve je djelo Njegove dobrote i ljubavi. Iza misnog slavlja upriličeno je klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Na kraju je fra Dario vjernicima udijelio blagoslov pro&scaron;av&scaron;i s Presvetim kroz Crkvu.<br /> Duhovnu obnovu učinili su jo&scaron; bogatijom, mladi župljani (Marko Omazić, Lucija Omazić i Magdalena Pavić)&nbsp; koji su svojim sviranjem i pjevanjem animirali cijeli molitveni program.<br /><br /></p> <p>Fra Dario nas je sve pozvao da nam Abraham, kojeg mi kr&scaron;ćani nazivamo ocem vjere, bude primjer istinske vjere. Po Abrahamovoj vjeri i predanju Bogu u njegovu životu se dogodio prolaz Božjeg djelovanja. Vidjev&scaron;i da je Abraham nezdravo navezan na svoga sina, Bog od njega traži da mu ga preda, jer Bog želi da Abraham primi puninu blagoslova i bude slobodan od ovoga svijeta. Slobodan da se Duh Božji, sam Bog, do kraja može proslaviti u njegovu životu. Sloboda od svega, predanje i vjera. Ovaj događaj je plod Abrahamove povijesti odnosa s Bogom, plod padova i ustajanja. Iza ovoga događaja stoje godine Abrahamove molitve, borbe, njegove vjere padova i ustajanja. Abraham je bio uporan i trudio se s Gospodinom. On ne vidi, a hoda. On ne zna do kraja, ali on ide. To je vjera.<br /><br /></p> <p>Mi kr&scaron;ćani kroz njegov primjer možemo vidjeti kako te stvari funkcioniraju u na&scaron;em životu. Bog nas poziva da mu vjerujemo, da pođemo iz svoje nutrine i zatvorenosti, da poslu&scaron;amo Njegovu zapovijed, da prihvatimo Njegovu Riječ. Bog nas poziva da poput Abrahama budemo poslu&scaron;ni jer je vjera povezana s posluhom.<br /> Kako bi Bog mogao djelovati u na&scaron;em životu, Bog nas poziva da vjerujemo prije svega Isusu, a ne samo svojim očima, ne samo materiji koju možemo vidjeti i opipati. Milost vjere dolazi i po odluci da ne tražimo volju svoju prije nego volju Božju. Ako tako ne činimo postajemo&nbsp; blokirani i svezani, Božja prisutnost nije u na&scaron;em životu i životni nas križ opterećuje, satire, jer nismo slobodni, jer smo navezani na sebe i na svijet, a Bog nas želi osloboditi i blagosloviti.<br /><br /></p> <p>Najveći izraz nepovjerenja u Boga je grijeh. A izraz vjere je da dadnem prvo mjesto Bogu, jer tu je tada ljubljen, hvaljen i slavljen. Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati, kaže nam Isus. Mi ljudi često vi&scaron;e ljubimo grijeh i neposlu&scaron;ni smo i nevjerni Božjoj ljubavi. Tako teret grijeha pada na čovjeka, i zla sila pada preko čovjeka, veže mu du&scaron;u, srce, volju, opterećuje mu um i emocije, nastaju blokade na financije, blokade u braku i križ života postaje pretežak.<br /> Krist nas u evanđelju uči kako izići na kraj s tim križem. Isus ide prema Jeruzalemu, prema Golgoti, i&nbsp; u Galileji odlazi na brdo Tabor u molitvu s Ocem i Duhom Svetim. On se priprema za svoj križ. Svjestan svega &scaron;to ga čeka, traži zajedni&scaron;tvo Oca Nebeskoga i silu Duha Svetoga da može iznijeti teret svoga života, svoje služenje do muke i smrti. On moli Oca &scaron;to mu je potrebno, jer nije samo Bog, bio je i čovjek.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Tako i mi u odnosu s Bogom, kroz Njegovu Riječ, osobnu i zajedničku molitvu, primamo milost, snagu da možemo iznijeti svoj križ. Oni koji ne žele u samoću s Gospodinom, na molitvu, njih životni križevi lome, ne živi im se, nemaju snage, sve postaje besmisleno, beznađe, nastaju ovisnosti i lomovi. Oni čine grijeh propusta jer ne prime ono &scaron;to su trebali primiti. Prema njima ide križ života, ali ga nemaju snage zagrliti, primiti jer nisu poveli Isusa sa sobom, idu sami. Nisu po&scaron;li s Abrahamovom vjerom i nisu razvili odnos s Isusom i misle da Bog &scaron;uti i da je dalek. Takve duh svijeta uči bjegovima, ovisnostima, uživanju, dominiranju, a ne služenju. Grijeh tada lomi čovjeka, a križ svejedno ide prema njemu, bio on s Isusom ili ne. Križ života i određeni tereti idu prema nama. Nikoga ne čeka kroz život crveni tepih. Zato, ovozemaljsko sjedinimo s Isusom i zamolimo Gospodina da On nadopuni mojoj naravi i volji snagu Duha Svetoga. Neka bude volja Njegova. Po na&scaron;oj vjeri, molitvi, postu i predanju sve se mijenja. Događa se prolaz utjehe Duha Svetoga, dolazi Božja prisutnost i snaga da nas križ na&scaron;ega života ne slomi, nego da hodam uspravno.<br /><br /></p> <p>Samo Krist Gospodin može razbiti svaku blokadu, ako sam mu uistinu predao svoj život. Ne vidim, a hodam. Ne znam &scaron;to će biti do kraja Kalvarije, ali idem. Bit će dobro. Krist Isus se ne priprema samo za Golgotu nego i za uskrsnuće. Njegov je cilj Nebo. Neka i na&scaron; cilj bude Nebo i vječnost. To je ta sloboda. Na&scaron; konačni cilj je Nebo. Na &scaron;to god smo nezdravo i posesivno navezani ovdje, to nas vuče prema dolje da tražimo volju svoju, a ne volju Božju. Mi biramo &scaron;to će nas posvetiti, &scaron;to prokleti, &scaron;to će nas podignuti, a &scaron;to će nas oboriti. Tako živimo. Ali, ako sam s Kristom ovdje i sada, tada je kraljevstvo Božje u nama, u srcu i du&scaron;i, u životu i obitelji. I sve se mijenja. Zato nas Gospodin sa svoga Tabora poziva da se pripremimo za dan, za tjedan, za mjesec, za godinu, za čas svoje smrti. Na&scaron; zadatak je da Mu se predamo i da Mu dopustimo da On bude Gospodin Krist u poslu, u obitelji, u cijelom životu. Tako On dolazi u na&scaron; život da nam pomogne nositi križ i tada se događa preobrazba. Križ je drvo uni&scaron;tenja. Kada je na taj križ do&scaron;la Krv Jaganjčeva, taj se križ slomio, preobrazio i postao mjesto Prijestolja Kristova, Slave, Ljubavi. Eto nam prijestolja Jaganjčeva. Služenje i predanje do smrti.<br /> Krist nije do&scaron;ao da bude služen, nego da služi i dadne sve. Dao je život za drugoga. Ako nismo primili prvo mi Ljubav Njegovu, ako nismo od Njega naučili kako trpjeti i &scaron;to znači sebe dati, kako ćemo mi moći služiti, kako biti otac, majka, vjernik!? Ali ako se sjedinjujem s Njim, onda to vi&scaron;e neće biti u mom životu križ, nego susret s Bogom. Nastaje preobrazba križa i zrtve. Sve ima svoj smisla. Teret tada s Kristom sjedinjen mene preobražava i pomaže mi da slijedim cilj svoga života.<br /><br /></p> <p>Otvorimo svoja vrata Kristu, budimo poslu&scaron;ni Njegovoj Riječi, predajmo se i vjerujmo. Nije dovoljno znati da je Krist Bog, to zna i đavao, te mu to ni&scaron;ta ne koristi. On je svega sebe dao, i on se daje onima koji su sebe do kraja dali njemu. Predajmo se i mi u volju Očevu, ljubimo, slijedimo Njegov put pa će i Njegov Duh biti nad nama, Njegova ljubav i utjeha nad na&scaron;im domom, djecom djece. Onima koji ljube Boga sve se okreće na dobro i teret će se preobraziti u blagoslov. Svoje boli, mane, napasti, pona&scaron;anje, patnje sjedinimo s Kristom da se preobraze. Umirimo svakodnevno sebi da izraste ne&scaron;to drugo, otrpimo sebe za drugoga, molimo i blagoslivljajmo one koji nas ne vole, to može samo onaj koji je s Isusom, u Njegovoj Ljubavi. Sve će ovo proći, sva se carstva i unije ustati i pasti, ali će Riječ Božja ostati vječna, za sva vremena. Oni koji povjeruju poput Abrahama imat će križ na zamaljskom putu, ali po vjeri i blagoslov za sebe, svoju obitelj i svoju djecu, naglasio je fra Dario.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-212.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-213.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-214.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-215.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-216.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-217.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-218.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-219.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2110.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2111.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2112.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2113.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2114.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2115.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2116.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2117.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2118.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2119.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2120.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2121.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2122.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2123.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2124.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2125.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2126.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2127.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2128.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><em><strong>Večernji list<br />Foto: Ivan Krželj</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-podhum-duhovna-obnova-21_1.jpegPreminuo je pater Daroslav Miklaušić, dugogodišnji dušobrižnik Hrvatske katoličke misije Bečhttp://grude.com/clanak/?i=259619259619Grude.com - klik u svijetFri, 05 Mar 2021 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-05-pater-daroslav.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pater Daroslav (Ivan) Miklaušić, dugogodišnji dušobrižnik Hrvatske katoličke misije Beč, preminuo je jučer u glavnom gradu Austrije, u 74. godini života, 57. redovništva i 48. svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 1947. godine u Zagrebu, kao posljednji od četvero djece u obitelji oca Vojka iz Zadra i majke Blaženke rođ. &Scaron;tromar iz Petrinje.<br /><br /></p> <p>Djetinjstvo je proveo u selu Donja Lomnica, a osnovnu &scaron;kolu pohađao je u Zagrebu. Kao 15-godi&scaron;njak oti&scaron;ao je u sjemeni&scaron;te. Od 1964. do 1965. vrijeme je provodio u Cerniku gdje je bio u novicijatu, nakon kojeg se vratio u Zagreb i zavr&scaron;io gimnaziju.<br /><br /></p> <p>Prije nego &scaron;to je nastavio sa studijem, 1967. oti&scaron;ao je u vojsku na dvije godine. Zatim je bio bogoslov na Trsatu gdje su franjevci imali studij filozofije. Spletom okolnosti oti&scaron;ao je u Tirol, točnije u Schwaz. Naime, franjevci su u Austriji tražili bogoslove franjevce koji će doći kod njih studirati.<br /><br /></p> <p>Provincijal ga je pet godina poslije poslao u Australiju, u na&scaron;u misiju u Sydneyu (Summer Hill) gdje je boravio četiri godine. Vizu je čekao u Virovitici pa je tamo bio na službi od 1984. do 1986. godine.<br /><br /></p> <p>Godine 1990. vratio se u Hrvatsku i prvih 12 mjeseci proveo u Na&scaron;icama. Nakon pet godina djelovanja u župi Petrovsko iznad Krapine, 1996. je oti&scaron;ao u Čakovec i obavljao službu vjeroučitelja u Građevinskoj &scaron;koli. Godine 1997. s fra Ilijom Vrdoljakom do&scaron;ao je u Hrvatsku katoličku misiju Beč.</p> <p><br />&ldquo;Kada dođete liječniku on vas prvo pita ima li netko u va&scaron;oj obitelji tu i tu bolest. Tako je i mene pitao ima li tko u mojoj obitelji &scaron;ećer. Ja sam rekao ima djed i odmah su mi odgovorili da je to to, nasljedni faktor. Moj djed jest imao &scaron;ećer, ali umro je zbog neke prehlade. Ja sam &scaron;ećer otkrio sasvim slučajno, kada je kod nas na ispomoći bio fra Rozo Brkić koji je svojoj majci kupio aparat za mjerenje &scaron;ećera u krvi i tako je on isprobavajući aparat svima nama izmjerio &scaron;ećer. Nisam siguran da bi &scaron;ećer dobio po djedu, skloniji sam misliti da sam ga dobio jer sam uvijek dobro jeo, napose u Slavoniji, u Cerniku&rdquo;, rekao je fra Dragoslav za magazin &ldquo;Na&scaron;a riječ&rdquo; u lipnja 2017. godine.</p> <p>Ukop njegova tijela bit će na zagrebačkom groblju Mirogoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-05-pater-daroslav.jpgRaspisan natječaj za književnu nagradu A. B. Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=259596259596Grude.com - klik u svijetWed, 03 Mar 2021 18:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bilo koje vrste ili za književno-znanstveno djelo objavljeno od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor Dru&scaron;tva hrvatskih književnika (DHK) Herceg-Bosne raspisao je natječaj za godi&scaron;nju nagradu A. B. &Scaron;imić, koji ostaje otvoren do 1. travnja.</p> <p><br />Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bilo koje vrste ili za književno-znanstveno djelo objavljeno od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. godine. Književno djelo mora biti objavljeno na hrvatskom jeziku, iznimne umjetničke vrijednosti, a natjecati se mogu svi članovi DHK Herceg-Bosne, kao i članovi Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, koji objave djelo u skladu s uvjetima navedenim u natječaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se može dodijeliti autoru književnog djela samo jedanput u životu, a dodjeljuje se samo jednom autoru za točno određeno književno djelo. Nagrada A. B. &Scaron;imić može biti dodijeljena i za životno djelo. Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa, a uručuje se na &Scaron;imićevim susretima u svibnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Upravnog odbora spomenutog dru&scaron;tva navode kako zainteresirani trebaju po tri primjerka knjige poslati na adresu: <em><strong>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Trg hrvatskih velikana bb., Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, 88 000 Mostar.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-absimic.jpg Napiši najljepše pismo i osvoji vrijedne nagrade!http://grude.com/clanak/?i=259578259578Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-02-1920x1080_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) školu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljepše pismo.<p>&nbsp;</p> <p>I ove godine Svjetska po&scaron;tanska unija (UPU) organizira Međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade s ciljem poticanja umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH natjecanje zajednički organiziraju tri po&scaron;tanska operatora - Hrvatska po&scaron;ta Mostar, BH Po&scaron;ta i Po&scaron;te Srpske. Pismo koje stručni žiri odabere kao najljep&scaron;e predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodi&scaron;njem natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedne nagrade mogu osvojiti mladi ljudi od 9 do 15 godina starosti koji napi&scaron;u pismo na temu &bdquo;Napi&scaron;i pismo članu obitelji o svom iskustvu s Covidom 19&ldquo; i po&scaron;alju ga na adresu jednoga od tri bh. po&scaron;tanska operatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalni rad može sadržavati od 500 do 1000 riječi i mora biti u obliku pisma. Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni mobilnim telefonima i novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za posebne pohvale i nagrade stručni žiri će izabrati jo&scaron; 8 radova, a njihove autore očekuju prigodni pokloni iznenađenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) &scaron;kolu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljep&scaron;e pismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je otvoreno do 11. travnja 2021. godine. Vi&scaron;e informacija možete dobiti pozivom na broj telefona 036/445-092.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propozicije natjecanja se nalaze na službenoj web stranici Hrvatske po&scaron;te Mostar www.post.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-02-1920x1080_1.jpg