Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Obilježena 29. godišnjica pogibije Ludviga Pavlovićahttp://grude.com/clanak/?i=217102217102Grude.com - klik u svijetFri, 18 Sep 2020 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-18-ludvig-pavlovic-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim obilježavanjem obilježena je i obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i misom zadu&scaron;nicom u petak je obilježena 29. godi&scaron;njica pogibije Ludviga Pavlovića, koji je na dana&scaron;nji dan 1991. godine stradao u sukobu s JNA u Studenim Vrilima, općina Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica održana je u crkvi u Vitini, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća na mjesnom groblju, a zatim i kod poprsja Ludviga Pavlovića &ndash; Lutka u parku u Vitini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pred spomen obilježjem u Studenim Vrilima, gdje je pronađeno tijelo poginulog Ludviga Pavlovića, vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji, predsjednik Općinskog vijeća Ivan Lončar s predstavnicima braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Posu&scaron;je, predstavnici HDZ-a BiH OO Posu&scaron;je, ispred Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH ministar Mladen Begić te članovi Postrojbe HVO-a za posebne namjene &ldquo;Ludvig Pavlović&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodnu molitvu predmolio je dekan Posu&scaron;kog dekanata i župnik župe Posu&scaron;je fra Mladen Vuk&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ludvig Pavlović bio je hrvatski iseljenički aktivist, pripadnik Bugojanske skupine (skupina Fenix) koja je organizirana s ciljem ru&scaron;enja komunističkog režima nakon sloma Hrvatskog proljeća i časnik Hrvatske vojske. Poginuo je 18. rujna 1991. u sukobu s JNA u Studenim Vrilima. Posmrtno je odlikovan Redom Kneza Domagoja, Redom Nikole &Scaron;ubića Zrinskog i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Njemu u čast Postrojba HVO-a za posebne namjene nazvana je Ludvig Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u spomen na poginule domoljube, članove skupine Fenix u petak su položeni vijenci i zapaljene svijeće pred spomen obilježjem u Posu&scaron;ju, navodi se na službenim stranicama općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ovim obilježavanjem obilježena je i obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-18-ludvig-pavlovic-2020.jpgLIJEPOM NAŠOM se vraća! Uvodić: I baba može mirno spavati!http://grude.com/clanak/?i=217065217065Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 23:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-15-lijepom-nasom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se u srpnju pojavila vijest da se Lijepom našom ukida nakon 24 godine snimanja, voditelj Branko Uvodić sad je otkrio da će se snimanje dugovječne emisije ipak nastaviti, i to s njim u ulozi voditelja.<p>&nbsp;</p> <p>"Ovih dana bio sam na sastancima na HRT-u i baba može mirno spavati. Dogovoreno je da, čim se steknu epidemiolo&scaron;ki uvjeti, emisija ide dalje", rekao je Uvodić za <a href="https://www.mirovina.hr/price/branko-uvodic-lijepom-nasom-ide-dalje-cim-epidemioloski-uvjeti-to-dopuste/?fbclid=IwAR1xIasUOAYobDpUBwNpR5cHFwWq-N2CyMCs95Ww9WtaYBl30JsK8SXN" target="_blank">Mirovina.hr</a>. Naime, voditelj kaže da je u srpnju dobio poziv prijatelja koji je bio zabrinut kako će njegova baka primiti vijest o ukidanju emisije.<br /><br /></p> <p>"Sve ih je ta odluka iziritirala, revoltirano su reagirali jer im je emisija tjedni odmor. Razgale si du&scaron;u, daju si odu&scaron;ka. Nazvala me je i predivna dama i pjevačica Beti Jurković. Rekla je da ne zove jer bi voljela nastupiti, nego se želi zahvaliti. Na&scaron;om emisijom je, rekla je, doista upoznala lijepu na&scaron;u", kaže Uvodić.<br /><br /></p> <p>Kad je u srpnju primio mail kojim su ga obavijestili da mu se ukida emisija bio je, kaže, osupnut. "Uvijek sam ulazio u sve s puno ljubavi i po&scaron;tovanja. I prema publici i suradnicima. Mail je samo dokument, potvrda nečeg &scaron;to smo dogovorili. Ovo je bilo obrnuto. Prvo slati mail, a onda uopće ne razgovarati mi je nepojmljivo. Niti bih ja to ikome učinio niti želim da to jo&scaron; netko doživi. I to nakon 46 godina vjernosti kući u kojoj sam odgojen i odrastao", priznaje Uvodić.<br /><br /></p> <p>"Sad bih mogao dogovoriti snimanja za dvije godine unaprijed, eto toliko je zanimanje. Po meni je to razumljivo jer je ta emisija jedini način da se bogato i slikovito prezentira grad i županija iz koje se javljamo", tvrdi.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, HRT je ranije objavio da se snimanje emisije prekida zbog pandemije koronavirusa, a zanimljivo je bilo upravo to &scaron;to je prekid snimanja značio i prekid suradnje HRT-a s Uvodićem.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Gospodin Branko Uvodić nije dobio otkaz na HRT-u, već je s navr&scaron;enih 65 godina 2019. stekao uvjete za redovnu starosnu mirovinu. Nakon toga mu je HRT u nekoliko navrata produljio ugovor o radu, s obzirom na to da je prepoznat kao urednik i voditelj poznatog zabavnog serijala Lijepom na&scaron;om. Zadnje produljenje ističe mu&nbsp;25. srpnja 2020. Budući da trenutno zbog koronakrize nismo sigurni da će se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije Lijepom na&scaron;om&nbsp;uz po&scaron;tivanje svih epidemiolo&scaron;kih preporuka, u ovom trenutku ne postoje razlozi za daljnji nastavak radnog odnosa g. Uvodića. Ukoliko se steknu uvjeti za ponovno snimanje, HRT će svakako razmotriti ponovni angažman g. Uvodića", <a href="https://www.index.hr/magazin/clanak/prekida-se-snimanje-lijepom-nasom-hrt-prekinuo-i-suradnju-s-brankom-uvodicem/2200396.aspx" target="_blank">rekli su tad za Index s HRT-a</a>.<br /><br /></p> <p>No sad su se, čini se, uvjeti promijenili.<br /><br /></p> <h3>Jedna od najgledanijih emisija HRT-a, nije nedostajalo ni skandala<br /><br /></h3> <p>Uvodić se kao student prijavio na audiciju Radiotelevizije Zagreb, a počeo je raditi kao najavljivač. Emisije na kojima je radio su TV kalendar, Dnevnik, Kulturni pregled, Jučer, danas, sutra te je sudjelovao u sinkronizacijama domaćega i inozemnog programa.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e uspjeha ostvario je folklorno-glazbenom emisijom Lijepom na&scaron;om.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Emisija je eksperimentalno emitirana s Jaruna na Dan državnosti 1995. godine, a njen prvi ciklus emitirao se od 1996. do 2000. Drugi ciklus je započeo 2008. u nedjeljnom terminu i trajao je dosad.&nbsp;<br /><br /></p> <p>S gotovo 400 emisija u 11 godina bila je jedna od najgledanijih HRT-ovih emisija, a u mjestima u kojima se snimala nerijetko je bila događaj godine&nbsp;te je u dvoranama okupljala i po nekoliko tisuća ljudi.<br /><br /></p> <p>Ponekad se snimala i u BiH i dijaspori, u mjestima s većom hrvatskom zajednicom.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da je to bila prva emisija koju je HRT vratio nakon karantene 30. svibnja, a ni dva mjeseca kasnije skida je s programa.<br /><br /></p> <p>Za emisiju Lijepom na&scaron;om Uvodić je 1997. nagrađen HRT-ovom godi&scaron;njom nagradom, a 2015. dodijeljena mu je nagrada za životno djelo Ivan &Scaron;ibl.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-15-lijepom-nasom.jpgČetvorica franjevaca položili doživotne zavjete u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=217028217028Grude.com - klik u svijetMon, 14 Sep 2020 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-franjevci-polaganje-9.2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misno slavlje predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko Šteko <p><br />U crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru četvorica franjevaca: fra Franjo Ćorić (župa Krista Kralja &ndash; Čitluk), fra Džoni Dragić (župa sv. Mateja &ndash; Mostar), fra Ivan Hrkać (župa Uznesenja BDM &ndash; &Scaron;iroki Brijeg) i fra Franjo Markić (župa sv. Petra i Pavla &ndash; Kočerin), položili su svečane (doživotne) zavjete. Svečanozavjetovanici su od Boga i Crkve zatražili ''da zavjetujući Pravilo i život u Redu manje braće možemo slijediti nauk i stope Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista sveto djelujući do smrti'', priopćeno je iz Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-14-20-09-14-franjevci-polaganje1-9.2020.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko &Scaron;teko. U koncelebraciji su bili gvardijan fra Danko Perutina, me&scaron;tar hercegovačkih bogoslova fra Serđo Ćavar, i jo&scaron; petnaestak braće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prigodne homilije uslijedio je obred zavjetovanja, gdje su franjevci položili svoje doživotne zavjete poslu&scaron;nosti, siroma&scaron;tva i čistoće, predajući se potpuno franjevačkom Bratstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise nastavljeno je bratsko druženje uz okrepu u samostanskom klaustru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-franjevci-polaganje-9.2020.jpegFOTO: Pater Ivan Tolj u rodnim Veljacima proslavio 25 godina misništvahttp://grude.com/clanak/?i=217005217005Grude.com - klik u svijetSat, 12 Sep 2020 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-12-pater-tolj-20_18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pater Ivan Tolj proslavlja danas u Veljacima, u gradu Ljubuškom, srebrni jubilej, 25 godina misništva.<p>&nbsp;</p> <p>Svečanu svetu misu u njegovoj rodnoj župi predvodio je kardinal Vinko Puljić.<br /><br /></p> <p>Brojne kolege i prijatelji nazočili su svetoj misi.<br /><br /></p> <p>Pater Tolj župnik je Gornjih Močila i Sijekovca. Upravo zaslugom župnika Ivana Tolja, Gornja su Močila u proteklih dvanaest godina pretvorena u sredi&scaron;nju točku dru&scaron;tvenog života prognanih Hrvata Bosanske Posavine. Također, jedan je od najvažnijih ljudi Katoličke zaklade Styria koja je, između ostalog, vlasnik Kleine Zeitunga, Die Pressea, Večernjeg lista i drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2018.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-12-20-09-12-pater-tolj-2020.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-12-pater-tolj-20_18.jpgFOTO: Svečano proslavljen blagdan u Vrelu Radobolje! http://grude.com/clanak/?i=216959216959Grude.com - klik u svijetWed, 09 Sep 2020 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-09-radobolja-misa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je proslavljena Mala Gospa u Vrelu Radobolje, isred zavjetne kapelice koja datira iz davne 1913. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Sveto misno slavlje predvodili su fra Mile vla&scaron;ić, fra Stanko Pavlović i fra Luka Marić, a svečanost su uzveličali članovi mje&scaron;ovitog pjevačkog zbora ,,Sv. Ante &rsquo;39&rdquo; udruženi s članovima folklornog ansambla HKUD -a &ldquo;,,Sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar, pi&scaron;e <a href="http://www.framost.com/2020/09/09/proslavljena-mala-gospa-u-vrelu-radobolje-2/" target="_blank">Framost.com</a>.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-09-20-09-09-radobolja-misa22.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-09-radobolja-misa-glavna.jpgKatolici slave blagdan Male Gospehttp://grude.com/clanak/?i=216944216944Grude.com - klik u svijetTue, 08 Sep 2020 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-05-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji blagdan ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću.<p>&nbsp;</p> <p>Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi &ldquo;mala Marija&rdquo;, spomendan Marijina rođenja, za razliku od &ldquo;Velike Gospe&rdquo;, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov &ldquo;rođendan za nebo&rdquo;, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje &ndash; Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i zavr&scaron;etak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. &ndash; Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta ili barem na misu u najbližu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže &ldquo;Gospa Mala &ndash; jesen prava!&rdquo; O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao &scaron;to ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). (Izvor: <strong>Katolici.org</strong>)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomolimo se:</strong> Pozdravljamo Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvi&scaron;eni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao na&scaron;u Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, na&scaron;eg života, znak nade i utjehe, savr&scaron;enu sliku Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učini nas samo jednim srcem i jednom du&scaron;om s Tobom, da navije&scaron;tamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s rado&scaron;ću Njegovu prisutnost u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tebi odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, na&scaron;e djelovanje i na&scaron; život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utisni svoj pečat u na&scaron;e du&scaron;e, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži na&scaron;u glad kruhom Riječi i Euharistije, da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe na&scaron;e traženje Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-05-medjugorje.jpgVrdi: Blagoslovljen novi kip blaženog Ivana Merza FOTO http://grude.com/clanak/?i=216929216929Grude.com - klik u svijetMon, 07 Sep 2020 12:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-vrdi-ivan-merz11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako se pogleda unazad par godina, vjerojatno svi vi koji ste nekada prije dolazili u Vrde i ako ste htjeli iz središnjice sela otići do mjesnog groblja, morali ste proći makadamom cestom.<p><br />Proteklih godina se u Vrdima na tom dijelu intezivno radilo i obnavljalo. Put do mjesnog groblja je asfaltiran, napravljen je i obilježen parking oko njega, a čitavo područje je osvjetljeno. U proteklih par dana je u neposrednoj blizini mjesnog groblja podignut kip jednog na&scaron;eg blaženika.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove nedjelje, 6. rujna na Vrdima je svečano blagoslovljen kip bl. Ivana Merza, kojeg je blagoslovio don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko &ndash; duvanjske biskupije, koji je ujedno predvodio svečano euharistijsko slavlje, uz suslavlje don Marka &Scaron;utala.</p> <p><br />U istaknutoj homiliji don Željko je naglasio kako nam blaženi Ivan Merz može biti uzor u svakida&scaron;njem životu.<br /><br /></p> <p><br />Kip je djelo kipara Dalibora Nikolića iz Mostara, a darovala ga je jedna obitelj iz Vrda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proteklih par godina, obnavljanjem ovog dijela Vrdi, prostor oko mjesnog groblja je postao pristupačniji i atraktivniji svim onim putnicima namjernicima koji žele doći i baciti pogled na predivnu panoramu kotline kojom teče rijeka Neretva.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Sami kip koji je smje&scaron;ten na jednom &bdquo;mini kružnom toku&ldquo; na Vrdima, tik uz groblje i predivan vidikovac na rijeku Neretvu koja se smjestila između planinskih masiva, upotpunjava dio ovog malog mjesta, time želeći naglasiti kako je ovaj na&scaron; narod dao puno toga, među njima i jednog blaženika Hrvata &ndash; blaženog Ivana Merza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, jedna prigodna pjesma u narodnom duhu koju je za ovu priliku napisao Markan Golemac iz Vrda:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U ČAST MERZU</strong><br />Evo ja ću r'ječi nekoliko,<br />valjda neće da se ljuti ni'ko.<br />Ovo selo sa četiri slova,<br />za nas moli Majka Isusova.<br />A iznad je Čabulja planina,<br />tu je majka odgajala sina.<br />Vrde tvrde u mapama pi&scaron;e<br />Tvrde jesu, a opet se di&scaron;e!<br />Mnogo žrtve, a i znoja dali,<br />i opet smo ovdje ostajali.<br />Razne kuge i zemaljske sile,<br />vjekovima na nas udari&scaron;e.<br />Od vajkada do dana&scaron;njih dana,<br />Ovde su ti vrata Vatikana.<br />Tu je zgoda od Boga je data,<br />tu se brane Vatikanska vrata.<br />I u ovom Domovinsom ratu,<br />svaka ptica leti svome jatu.<br />A Božija najača je sila,<br />za nas moli i papa Vojtila.<br />Slava tebi Ivane Pavle drugi,<br />moli za nas jo&scaron; godina dugi.<br />Kao moći nared na&scaron;eg sela,<br />svete du&scaron;e, a srca vesela.<br />Sveti Otac sve Hrvate voli,<br />i uv'jek će za nas da se moli.<br />A događaj danas nije mali,<br />nismo svjesni &scaron;ta smo dočekali!<br />Da imamo domaćega sveca,<br />blaženog sad Ivana Merza.<br />Ovaj svetac u Bosni se rodi,<br />trnovitim putem život vodi.<br />Kao mladić dopanuo muke,<br />dolazi nam ba&scaron; iz Banja Luke.<br />Bog ga uze u najlje&scaron;em cv'jetu,<br />sad se moli na onome sv'jetu.<br />Mogu i to danas da podsjetim,<br />tu ga papa proglasio svetim.<br />Du&scaron;a mu je kao suza čista,<br />kao ova od kamena bista.<br />Pamtit će ga pokoljenja mnoga,<br />Ovd'e ćemo uvik molit Boga.<br />Omladina i žene i dica,<br />ti će&scaron; biti na&scaron;a uzdanica.<br />I za&scaron;tita u na&scaron;emu selu,<br />za spas du&scaron;e, a za zdravlje t'jelu.<br />Za nas moli blaženi Ivane,<br />ove te&scaron;ke, a i mutne dane.<br />Luciferu po&scaron;lo je za rukom,<br />gotov' cijelim da zavlada pukom.<br />'Ko zna sutra &scaron;ta će da nas čeka,<br />puste virus, a nema ti lijeka.<br />Dok na crkvam' na&scaron;im zvona zvone,<br />ti nas čuvaj od ove korone.<br />I od svake nedaće i zala,<br />Na&scaron;em Boži jo&scaron; jedanput hvala.<br />&Scaron;to donira ovu bistu svetu,<br />Bog mu dao sve na ovom sv'jetu.<br />Tko je pjesmu napisao ovu,<br />Markanom ga u Vrdima zovu.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-09-07-20-09-07-vrdi-ivan-merz6.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-vrdi-ivan-merz11.jpg Dvije nagrade ''Identitluku'' na 39. Kazališnim igrama u Jajcuhttp://grude.com/clanak/?i=216893216893Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove su nagrade potvrda koliko je predstava omiljena među publikom i jamac dugoga kazališnog života.<p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Identitluk&ldquo;, nastala u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti, na 39. Pozori&scaron;nim/kazali&scaron;nim igrama BiH u Jajcu nagrađena je s dvije nagrade. &bdquo;Identitluk&ldquo; je najbolja predstava festivala prema žiriju publike, a cijelom glumačkom ansamblu predstave stručni je žiri dodijelio Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje. U predstavi su igrali: Ajla Hamzić, Jelena Kordić Kuret, Amela Kreso, Ivo Kre&scaron;ić, Nedim Malkočević, Dražen Pavlović, Ivan Skoko, a Mirela Mijačank Kordić mijenjala je Fatimu Kazazić Obad koja je na porodiljnom odsustvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove su nagrade potvrda koliko je predstava omiljena među publikom i jamac dugoga kazali&scaron;nog života. Nastala je prema motivima iz eseja &bdquo;U ime identiteta&ldquo; Amina Maaloufa, pod redateljskom palicom Tanje Miletić Oručević. Dramaturgiju potpisuje Dragan Komadina, scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka, a glazbu Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žiri 39. Pozori&scaron;nih/kazali&scaron;nih igara BiH, u sastavu Maja Lasić, Damir Altumbabić i Dubravka Zrnčić-Kulenović, pogledao je svih pet predstava koje su bile u programu glavne selekcije Igara i konstatirao da, iako se organizacija Igara odvijala pod izvanrednim okolnostima, svi kazali&scaron;ni sudionici zaslužuju priznanje &scaron;to su svojim sudjelovanjem omogućili kontinuitet Festivala i ispunili namjeru organizatora. Pandemija se odrazila na rad i na repertoar bosanskohercegovačkih kazali&scaron;ta, pa je to, vjerojatno jedan od razloga &scaron;to niti jedna predstava nije zasnovana na suvremenom tekstu, te &scaron;to su produkcijski predstave bile manje zahtjevne, ali sve to nije utjecalo na angažman i radost igre svih ansambala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeći su festivali na kojima &bdquo;Identitluk&ldquo; gostuje 17. Međunarodni festival komedije &bdquo;Mostarska liska&ldquo; 27. rujna te 30. Marulićevi dani u Splitu 23. listopada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgDjelo 'Život 2022.', evo što zaista predstavljahttp://grude.com/clanak/?i=216882216882Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-04-walter-life.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slikar Walter Molino autor je djela "Život 2022.". Mnogi ovih dana ističu nevjerojatnu viziju umjetnika koji je na platnu prikazao život današnji ljudi u vremenu socijalnog distanciranja.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, talijanski mediji o ovom umjetniku i ilustratoru govore drukčije, kada je u pitanju ova slika. Navodno je ovom ilustracijom Molino potpomogao tekst koji se bavio sve većim prometnim gužvama u svijetu, a cilj je bio pronaći futuristička rje&scaron;enja kako bi promet mogao normalno funkcionirati.<br /><br /></p> <p>Stoga je, ilustracijom, napravljeno vozilo na četiri kotača, sa staklenim zvonom koje bi &scaron;titilo u slučaju nepovoljnih uvjeta.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-04-walter-life.jpgPerić broji posljednje dane na čelu biskupije! Biskup Palić preuzima službuhttp://grude.com/clanak/?i=216869216869Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup Petar Palić preuzet će službu mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije na blagdan Uzvišenja sv. Križa, na obljetnicu posvete mostarske katedrale Marije Majke Crkve, u ponedjeljak, 14. rujna.<p>&nbsp;&nbsp;</p> <p>Hvarski biskup mons. Petar Palić imenovan je nasljednikom Ratka Perića u subotu 11. srpnja te je mons. Perić dobio službu apostolskog administratora Mostarsko-duvanjske i apostolskog administratora &bdquo;ad nutum Sanctae Sedis&ldquo; Trebinjsko-mrkanske biskupije.<br /><br /></p> <p>Dana, 11. srpnja kada je objavljeno imenovanje hvarskog biskupa mons. Petra Palića za nasljednika Ratka Perića, Kongregacija za biskupe, s potpisom prefekta kardinala Marca Ouelleta, izdala je dekret, prot. br. 284/2020., kojim je biskupa Ratka Perića imenovala apostolskim administratorom Mostarsko-duvanjske i apostolskim administratorom ad nutum Sanctae Sedis [na znak Svete Stolice] Trebinjsko-mrkanske biskupije do preuzimanja službe novoga biskupa. Administratoru ostaju prava, ovlasti i dužnosti pripadne dijecezanskom biskupu sede vacante do kanonske primopredaje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-petar-palic.jpgVIDEO: Počinje obnova tvrđave hercega Stjepana Kosače u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=216847216847Grude.com - klik u svijetWed, 02 Sep 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-23-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Ljubuškom počinje obnova tvrđave hercega Stjepana Kosače. <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od simbola ovoga grada čekao je dugo na ovakvo ne&scaron;to, a sredstvima Europske unije tvrđava će sada biti obnovljena u mjeri kojoj je to projekt predvidio i sigurno će postati jedna od glavnih turističkih atrakcija u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e u prilogu RTV Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/waK4mX7wS84" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-23-ljubuski.jpgNapustio nas je fra Mirko Bagarić http://grude.com/clanak/?i=216809216809Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 19:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-image001-2-1-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samostanu u Tomislavgradu, u 71. godini života, 51. godini redovništva i 46. godini svećeništva, danas je preminuo fra Mirko Bagarić, objavila je objavila je Hercegovačka franjevačka Provincija. <p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika, misionara u &Scaron;vicarskoj, Njemačkoj i gvardijana. Preminuo je kao aktualni glavni urednik Na&scaron;ih ognji&scaron;ta. Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u samostanskoj crkvi Sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, u ponedjeljak 31. kolovoza 2020. u 16,00 sati, a sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula u Tomislavgradu. Pokojnikovo tijelo će biti izloženo u crkvi u Tomislavgradu u ponedjeljak 31. kolovoza od 14 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-image001-2-1-2.jpgGoran Ivančić pješačio 500 km za prestank bogopsovke u našem narodu!http://grude.com/clanak/?i=216782216782Grude.com - klik u svijetSat, 29 Aug 2020 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-29-goran-ivancic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Goran je na ovom hodočašću s krunicom u ruci molio za hrvatski narod da se ostavi grijeha i vrati Gospodinu.<p>&nbsp;</p> <p>Glavna nakana ovog hodoča&scaron;ća je kao i svih dosada&scaron;njih da se na&scaron; hrvatski narod ostavi grijeha i vrati Gospodinu, kaže Goran Ivančić za <em><strong>medjugorje-info</strong></em>, koji iza sebe ima već 17 hodoča&scaron;ća tijekom kojih je pje&scaron;ačio iz Zagreba do Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi puta do Međugorja je pje&scaron;ačio 2003., nakon &scaron;to je godinama gotovo svake subote i nedjelje i&scaron;ao pje&scaron;ice od Zagreba do Marije Bistrice, otprilike 42 kilometra. Iako je do Međugorja oko 500 kilometara, Goran kaže kako ga je nekoliko puta prehodao gotovo lak&scaron;e i s manje problema nego rute do Marije Bistrice, jer sve ovisi o tome u kakvu duhu čovjek krene na put. Iako iskusan hodočasnik, prevaliti put od 500 km pje&scaron;ice iziskuje velike napore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali uz vjeru, molitvu i ljubav prema Gospi lak&scaron;e je izdržati vrućine, bolove, žuljeve, umor&hellip;., prihvatio je to kao pokoru. Snagu mu je davala svakodnevna misa gdje god je to bilo moguće te je svaku dionicu puta posvećivao raznim nakanam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Goran Ivančić je na ovom hodoča&scaron;ću s krunicom u ruci molio za hrvatski narod da se ostavi grijeha i vrati Gospodinu te posebice u svoje nakane stavio prestanak Bogopsovke, znajući koliko je ona pogubna i razorna u dana&scaron;nje vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goranovo snažno svjedočanstvo plod je Međugorja ali i iznimne vjere, čelične volje i upornosti koje je prožeto čudesima koje uključuju i ona u kojima ga je Gospodin vi&scaron;e puta ozdravio od bolesti, pogledajte u nastavku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/nl4iCxd" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-29-goran-ivancic.jpgGOSPINA NOVA PORUKA PREKO MEĐUGORJA: POČNITE ŽIVOT OSOBNIM OBRAĆENJEMhttp://grude.com/clanak/?i=216766216766Grude.com - klik u svijetFri, 28 Aug 2020 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Draga djeco! Ovo je vrijeme milosti. S vama sam i iznova vas pozivam, dječice, vratite se Bogu i molitvi dok vam molitva ne bude radost.<br /><br /></p> <p>Dječice, nemate budućnosti ni mira sve dok va&scaron; život ne počne osobnim obraćenjem i promjenom u dobro. Zlo će prestati i mir će zavladati u va&scaron;im srcima i u svijetu. Zato, dječice, molite, molite, molite. S vama sam i zagovaram pred mojim sinom Isusom za svakoga od vas. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgAmerikanka ozdravila po zagovoru Gospe u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=216755216755Grude.com - klik u svijetThu, 27 Aug 2020 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-05-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rita Klaus rođena je 25. siječnja 1940. godine, stanovala je u Evans Cityju, SAD. Dugo godina bolovala je od multiple skleroze. <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je put čula za bolest 1960., vid joj se zamaglio, trpjela je zbog dvostrukog vida. Obratila se očnom liječniku koji ju je uputio neurologu. On je pak rekao da bi mogla biti riječ o multiploj sklerozi i da će vrijeme pokazati dijagnozu.Rita je nakon jedne prehlade prvi put osjetila jak napad koji je prouzročio krajnju slabost mi&scaron;ića u udovima. Podvrgnuta je kirur&scaron;kom zahvatu na desnom koljenu kako bi joj noga bila vraćena u normalan položaj. Nosila je gips osam tjedana, prenosi <strong>Medjugorje-info.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon udaje 1971. Rita je imala pote&scaron;koće zbog poremećaja u uspravnom stanju i hodanju jer je često hodala vukući nogu, a to je uzrokovalo spoticanja i padanja. Između 1974. i 1978. Ritu su obradovale tri trudnoće. Zbog oslabljenih mi&scaron;ića sva tri puta porodila se carskim rezom. Djeca uvijek donesu radost koju su u Ritinoj situaciji pratile zdravstvene smetnje, slabost i poremećaji ravnoteže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provodila je vrijeme u bolnicama, čekajući različita ispitivanja zbog potvrde dijagnoze kako bi mogla primati državnu pomoć. Tro&scaron;kovi su se gomilali, sad za pomagala za koljena, sad za &scaron;take, sad hodaljka. U nedogled. Rita se sporo oporavljala. &Scaron;tovi&scaron;e, činilo se da se njezina situacija pogor&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva Kraljici mira</strong><br />Kako obično biva, kada se činilo da vi&scaron;e nema rje&scaron;enja, nakon tko zna kojeg po redu ispitivanja, Rita je opisala kako se njezina životna situacija počela mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Upravo je bilo vrijeme poći na spavanje tijekom noći 18. lipnja 1986., a ja sam zavr&scaron;avala svakodnevnu molitvu krunice, kada sam dobila poticaj zatražiti od Isusa ozdravljenje po zagovoru Gospe koja se ukazuje u Međugorju. U posljednje vrijeme čitala sam o Gospinim ukazanjima u Međugorju u katoličkim novinama i privodila sam kraju čitanje knjige R. Laurentina &bdquo;Ukazuje li se Djevica Marija u Međugorju?&ldquo;. Kao odgovor na ono &scaron;to je Gospa tražila, počela sam postiti nekoliko dana u tjednu&ldquo; (Antonacci, Antonio i suradnici, Izvanredna ozdravljenja u Međugorju, Kr&scaron;ni Zavičaj, Humac 1990.).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rita je te večeri molila sljedeće:</strong><br />&bdquo;Draga Majko, Kraljice mira, vjerujem da se ukazuje&scaron; u Međugorju. Molim Te, traži od svog Sina da me ozdravi tamo gdje mi je ozdravljenje potrebno! Tvoj Sin rekao je: &rsquo;Ako imate vjere i reknete gori -Premjesti se!- ona će se pomaknuti.&sbquo; Ja vjerujem. Molim Te, pomozi mojoj nevjeri.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Opisala je &scaron;to se dalje dogodilo:</strong><br />&bdquo;Čim sam zamolila Gospu da zagovara za mene, primijetila sam neočekivano ispražnjenje elektriciteta kroz mene. Taj sam osjećaj doživljavala i ranije, ali to je iskustvo bilo burno i neprijatno. Ovoga puta bilo je drugačije, izgledalo je blago i puno mira. Odmah sam oti&scaron;la spavati. Sljedećeg jutra nisam primijetila ni&scaron;ta neobično. Do&scaron;la sam na College La Roche, gdje sam pratila kratki tečaj o Evanđeljima. No, tijekom predavanja iznenadno sam shvatila da mogu osjetiti svoja stopala i micati prstima, &scaron;to nisam mogla učiniti vi&scaron;e od 10 godina! Na povratku kući po&scaron;la sam u spavaću sobu, želeći skinuti pomagala s nogu. Prignula sam se i primijetila da su mi noge prave!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toliko sam bila sretna da sam počela urlati i zahvaljivati Bogu i Mariji!<br />Nakon &scaron;to sam skinula pomagala, uz pomoć &scaron;taka do&scaron;la sam do stubi&scaron;ta koji vodi na kat. Rekla sam sebi: &rsquo;Ako sam ozdravila, mogu trčati uza stubi&scaron;te.&sbquo; I tako sam potrčala uza stubi&scaron;te. Od tog trena počela sam trčati na sve strane jer su mi muž Ron i kćerke bile na imanju i brali jagode, pozvala sam prijateljicu Marianne Nock, koja stanuje blizu. Tako sam vikala od sreće da je ona pomislila da se dogodilo ne&scaron;to stra&scaron;no i dotrčala je u moju kuću, bojeći se da će vidjeti ne&scaron;to stra&scaron;no. Nakon &scaron;to smo se smijale i plakale zajedno, odlučile smo poći na imanje te iznenaditi Rona i kćerke.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iznenađenje doktora</strong><br />Nakon sretnog ozdravljenja, uslijedilo je i iznenađenje doktora koji su pratili Ritinu situaciju. Doktor A. Viera pregledao je 23. lipnja Ritu i napisao u svom izvje&scaron;taju:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pacijentica može hodati neovisno o bilo kakvim pomagalima i povratila joj se snaga u obje noge. Ravnoteža joj je dobra kao i test osjetljivosti. Može poskakivati na jednoj ili na drugoj nozi zatvorenih očiju. Dobra je osjetljivost u nogama i dubinski refleksi simetrični su i normalni. Snaga u rukama dobra je, a test osjetljivosti pokazao se izvrsnim.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Doktor je zaključio:</strong><br />&bdquo;Uostalom, pacijentica je doživjela odlično ozdravljenje. Nije mi jasno odakle toliko ozdravljenje u tako kratkom vremenu.&ldquo; Rita je pak zahvaljivala na čudesnom zagovoru Kraljice mira, prenosi Medjugorje-info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-05-medjugorje.jpgVIDEO: Na Groblju mira postavljen Vukovarski križhttp://grude.com/clanak/?i=216645216645Grude.com - klik u svijetThu, 20 Aug 2020 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-20-kriz-vukovar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dar Grada Heroja.<p>&nbsp;</p> <p>Na Groblju mira postavljen je Vukovarski križ!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgradnju Križa financirao je Grad Vukovar, a jučer je postavljen na mjesto gdje bi trebao dugo godina ostati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na licu mjesta je bila na&scaron;a novinarka Maja Pa&scaron;alić. Pogledajte vi&scaron;e u prilogu RTV Herceg Bosne</p> <p><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/i6awwCg3KCA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-20-kriz-vukovar.jpgFOTO: Rajko Dujmić je otišao u vječnost! Suze i izrazi sućuti na ispraćaju velikanahttp://grude.com/clanak/?i=216593216593Grude.com - klik u svijetMon, 17 Aug 2020 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-17-rajko1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Okružen 500-tinjak ljudi koji ga vole, bliskim suradnicima i štovateljima Rajko Dujmić u ponedjeljak prijepodne ispraćen je na vječno počivalište. <p>&nbsp;</p> <p>Od legendarnog skladatelja i glazbenika na zagrebačkom krematoriju oprostili su se brojni kolege i prijatelji među kojima su i Jasmin Stavros i Vlado Kalember, Jasenko Houra, Božo Vrećo, Goran Karan, Ana Rucner, Jacques Houdek, Mladen Grdović, članovi Novih fosila Vladimir Kočis Zec, Marinko Colnago te Sanja Doležal i brojni drugi.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Većina okupljenih na Mirogoj je stigla s maskom na licu pridržavajući se propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera, a prije samog ispraćaja ispred dvorane stvorila se golema gužva ožalo&scaron;ćenih kolega i prijatelja koji su stajali u redu kako bi njegovom sinu Tinu, supruzi Snježani i obitelji izrazili sućut. Među njima bio je i pjevač Jasmin Stvaros koji je jedva smogao snage reći nam koliko je Dujmić bio važan za njegov život, ali i karijeru.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Da nije bilo Rajka Dujmića ne bi bilo Jasmina Stavrosa, on je stvorio Jasmina Stavrosa. On je sve osmislio u mojoj karijeri i neću nikada zaboraviti kad mi je rekao &scaron;est mjeseci prije rata: Trebao bi snimiti pjesmu "Kad se prijatelji rastaju jer će nastati rat između Hrvatske i&nbsp; Srbije". Ja nisam vjerovao, ali očito je da je bio veliki vizionar i izgubili smo velikog glazbenika i hrvatskog Mozarta i jako sam pogođen i kao da mi fali pola mene, ne mogu sebi doći - izjavio je Stavros.<br /><br /></p> <p>Na ekranu kraj odra vrtjele su se Rajkove fotografije i novinski intervjui dok je u pozadini svirala pjesma "Ti voglio bene assai" tijekom koje su se&nbsp; Rajkova supruga Snježana i sin Tin čvrsto su se zagrlili i zaplakali. Sprovod je vodio Željko Odaba&scaron;ić, biskupski vikar gradi&scaron;ćanski Hrvata u Austriji. -&nbsp; Molim nebeskog oca da otvori vrata vječnosti na&scaron;em bratu Rajku - kazao je Odba&scaron;ić nakon čega je zasvirala poznata pjesma Whitney Houston "I will allways love you" koju je napisala Dolly Parton.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Odaba&scaron;ić se prisjetio kako je upoznao Dujmića i prisjetio se kako mu je jednom prigodom Rajko rekao kako su sve njegove pjesme stvarne jer samo tako mogu imati emocije u sebi. Od Rajka se emotivnim govorom na Mirogoju oprostio i njegov dugogodi&scaron;nji prijatelj i kolega Nenad Ninčević.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Ne znam hoću li ja ovo moći - kazao je shrvani Ninčević na početku govora kojim se prisjetio brojnih anegdota s Rajkom. - Zbogom kralju crnih i bijelih tipki. Putuj, mi te nikada nećemo zaboraviti. Ja se nadam da te čekaju tvoje nebeske kočije koje smo davno napisali u stanu mojih roditelja- otkrio je Ninčević i dodao kako mnogi nisu bili svjesni značenja i uloge koju je Rajko imao u njihovim životima i karijerama koje je s rado&scaron;ću stvarao.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Mučila ga je samo jedna stvar, vole li ga ljudi kao &scaron;to on voli njih. Sad vidi&scaron; koliko te volimo Rajko, vidi, svi tvoji prijatelji su do&scaron;li... Mislio sam nabrajati tvoje pjesme, ali sam odustao. Nećemo raditi cirkus. Radili smo ih dosta zajedno - rekao je skladatelj i jo&scaron; jednom istaknuo koliko je Rajko bio ne samo veliki glazbenik nego i čovjek.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Nikada od tebe nisam doživio nikakvu prijevaru niti ikako lo&scaron;e djelo, čast mi je &scaron;to si bio sio moje obitelji.&nbsp; Pozdravljam te u svoje ime i ime domovine - zavr&scaron;io je emotivni Ninčević. Nakon njega okupljenima se obratio i Antun Tomislav &Scaron;aban, tajnik Hrvatskog dru&scaron;tva skladatelja.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Od svih ljudi u ovoj državi i na ovim prostorima onaj koji se najnesebičnoje dijelio&nbsp; drugima i dotaknuo najvi&scaron;e du&scaron;a i najvi&scaron;e nas zagrilio bio je Rajko. Nitko to nije mogao bolje i uspje&scaron;nije od njega. Mi svi ovdje prisutni smo mali dio onoga koje je Rajko zagrlio i &scaron;ačica onih koje je naučio kako da volimo druge, svoj grad, domovinu i jednu ko&scaron;ulju plavu. Okupili smo se da kažemo da nas je naučio voljeti&nbsp; i ovdje smo zato &scaron;to smo Rajka voljeli i na&scaron;a srca su nas dovukla ovdje da dotaknemo njegovu du&scaron;u i zagrlimo ga kao &scaron;to je i on grlio nas - rekao je u svom govoru &Scaron;aban. Na kraju ispraćaja sklopljena je hrvatska zastava koja je bila na Dujmićevom lijesu te je predana u ruke njegovom sinu Tinu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prije samog ispraćaja uz glazbenikov odar u počasnoj straži, koja se izmjenjivala u grupama po četvero ljudi zbog epidemiolo&scaron;kih mjera bili su Rajkovi najbliži kolege i prijatelji: Ante Gelo, Sandra Hančić, Jasenko Houra, Jacques Houdek, Želimir Babogredac, Mladen Grdović, Jasmin Stavros, Ana Rucner, Vladimir Pavelić, Nata&scaron;a Mirković, Dragan Rucner, Mario Rucner, Zoran &Scaron;kugor, Hrvoje Barlović, Vedran Strukar, Emilija Kokić, Nenad Ninčević, Vlado Kalember, Jasna Zlokić i Fedor Boić.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Rajka je trebalo samo voljeti i razumjeti njegovu ranjenu du&scaron;u. Hvala vam &scaron;to ste bili dio Rajkovog života - riječi su kojima se, kako doznajemo, članovima počasne straže prije ispraćaja obratila udovica Snježana Dujmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko16.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-17-20-08-17-rajko1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-17-rajko1.jpegPreminuo fra Dinko Maslaćhttp://grude.com/clanak/?i=216585216585Grude.com - klik u svijetSun, 16 Aug 2020 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-16-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src92d82243021d1ab31802dfa28aef5bdb_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1597569403.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Dinko Maslać preminuo je u nedjelju 16. kolovoza u samostanu na Humcu, u 83. godini života, 64. godini redovništva i 56. godini svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica slavit će se u samostanskoj crkvi Sv. Ante na Humcu u ponedjeljak 17. kolovoza u 17 sati, a potom je sprovodni obredi i ukop na Novom groblju na Humcu.</p> <p>Pokojnikovo tijelo bit će izloženo u crkvi na Humcu u ponedjeljak 17. kolovoza od 10 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-16-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src92d82243021d1ab31802dfa28aef5bdb_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1597569403.jpegMarija se 1676. pojavila u modroj haljini, idućih 100 godina bilo je 1000 ozdravljenjahttp://grude.com/clanak/?i=216565216565Grude.com - klik u svijetSat, 15 Aug 2020 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-15-marija-bistrica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika Gospa je omiljeni blagdan u Hrvata. Jutros, vjernici su u Međugorju, mjestu gdje se ukazala Kraljica Mira 1981. godine. Hodočastilo se u Široki Brijeg iz brojnih župa.<p>&nbsp;</p> <p>U Grudama, također su svete mise kao i nedjeljom. Župljani slu&scaron;aju poruku ohrabrenja, nade i utjehe. Upravo kako nas i Biblija poziva 365 puta i poručuje nam: Ne boj se.<br /><br /></p> <p>Blagdan se slavi u Mariji Bistrici, Trsatu, Sinju...<br /><br /></p> <p>Najveća svetinja hrvatskog naroda, kip Majke Božje s Djetetom u naručju, čuva se u sveti&scaron;tu Majke Božje Bistričke, u crkvi Uznesenja Marijina. Crnu Madonu svake godine posjećuje vi&scaron;e od 800.000 hodočasnika. Uspinjući se i spu&scaron;tajući vijugavim brdskim cestama, vjernici u zagorski kraj dolaze kako bi napojili du&scaron;u.<br /><br /></p> <p>Povijest sveti&scaron;ta seže u doba osmanlijskih osvajača. Marijin kip u 15. stoljeću izradio je pučki majstor po uzoru na svjetske gotičke madone. Bio je to domaći, hrvatski znalac, a ne strani umjetnik. Posve od drveta, kip je visok 112 centimetara i crne je boje. Nema materijalnu vrijednost niti su ga ukrasili da blije&scaron;ti zlatom.<br /><br /></p> <p>Stajao je u Marijinoj kapeli na Vinskom vrhu, blizu Marije Bistrice. Turci su 1545. doprli sve do Konj&scaron;čine, a tada&scaron;nji župnik Benedikt je kao najveću vrijednost župe uzeo upravo kip i donio ga u crkvu Svetog Petra i Pavla te je zakopao. Spletom okolnosti Marijin kip ostao je zakopan, a uskoro i zaboravljen.<br /><br /></p> <p>Turci nisu poharali bistrički kraj, a seljaci su jo&scaron; kratko vrijeme zapitkivali župnika gdje je kip. Nekoliko godina poslije, uvjeren kako je opasnost pro&scaron;la, odlučio je iskopati kip i vratiti ga na staro mjesto. Međutim, legenda kaže kako je pao s konja i poginuo prije nego &scaron;to je ikome stigao ispričati gdje je Djevica. Čamila je ondje 40 godina, sve do 1588.<br /><br /></p> <p>Tada&scaron;nji župnik Luka volio je večernje sate provoditi u crkvi gdje je u miru i ti&scaron;ini mogao moliti. I te večeri nije bilo ni&scaron;ta drugačije. Već se spremao na počinak, no pogled mu je zaustavila čudna svjetlost pod korom. Pogledao je bolje, a u tom trenutku kao da je vatra buknula, cijelu crkvu obasjala je svjetlost. Preneraženi Luka je pomislio da crkvica gori te je pritrčao kako bi počeo gasiti, no kad se približio nije vidio ni&scaron;ta neobično. Sutradan je uzeo čekić i &scaron;ipku te oti&scaron;ao do kora te razbio beton. Ispod naslaga materijala iznenadio ga je pogled na crni lik Djevice Marije koja je u rukama nosila Isusa. Izvadio ga je i očistio. Postavili su ga iznad oltara, na mjesto na kojem su je svi mogli vidjeti.<br /><br /></p> <p>Prolazile su godine, i opet se turska opasnost nadvila nad kraj. Župnik iz tog razdoblja opet je u strahu za kip odlučio zazidati ga u prozor. Bilo je to oko 1650. godine. Sudbina tog kipa je zapravo sudbina i povijest cijelog hrvatskog naroda. Sastoji se od zbjegova, prognani&scaron;tva i iseljavanja, a upravo je tako pred turskim osvajačem preživljavao i kip, kazao nam je svojedobno vlč. Zlatko Koren.<br /><br /></p> <p>No Marija nije mogla dugo ostati u mraku i daleko od ljudi. Župnik Petar Brezarić 1676. godine pripovijedao je kako je tijekom mise iz naroda odjedanput prema njemu i oltaru do&scaron;la prekrasna mlada žena u modroj haljini. Predala mu je svijeću i zatražila od njega da s narodom moli kako bi joj se vratio vid. Priča župnik kako se začudio, jer se činilo da žena nije slijepa i samostalno se uspela stepenicama do propovjedaonice.<br /><br /></p> <p>Kasnije istoga dana vidio ju je kako hoda, no kada ju je dostigao, nestala je. Tada je već gotovo zaboravljen kip bio zazidan u zidu, sljedećih četrdesetak godina. Prisjetio ga se zagrebački biskup Martin Borković. Podrijetlom iz bistričkoga kraja, prisjetio se kako je s majkom kao dječak dolazio pred kip crne Gospe i zajedno su joj se molili. Na njegovo inzistiranje, uspjeli su 1684. godine pronaći kip i vratiti ga među ljude. Bilo je to veliko veselje, a zbog čudesnog pronalaska narod je kipu počeo pridavati velike moći, pi&scaron;u 24sata.hr.<br /><br /></p> <p>Sve je to pospje&scaron;ilo iznenadno ozdravljenje mje&scaron;tanke. Plemkinja Magdalena Paulec je već sljedećeg dana kada su postavili kip na oltar, do&scaron;la u crkvu sa svojom bolesnom kćeri Katarinom. Djevojka je bila nepokretna. Vjernici su je pronijeli na svojim leđima tri puta oko oltara i djevojka je ozdravila. U sljedećih 100 godina zabilježili su vi&scaron;e od 1000 ozdravljenje. Pred Gospinim kipom ipak su bili jo&scaron; neki izazovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-15-marija-bistrica.jpgAutor himne Hercegovine Ranko Boban oporavlja se od operacije i radi nove projektehttp://grude.com/clanak/?i=216561216561Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-15-ranko-boban.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tim liječnika predvođen kardiokirurgom dr. Antom Bošnjakom u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru uspješno je izveo operaciju ugradnje prijemosnica na srcu glasovitom hrvatskom i bosanskohercegovačkom glazbeniku i autoru brojnih skladbi...<p>&nbsp;</p> <p>...Ranku Bobanu koji se, kako je za Večernji list&nbsp;potvrdio sam glazbenik, osjeća dobro. Nakon 14 dana provedenih na Kardiokirurgiji SKB-a pu&scaron;ten je na kućno liječenje i uspje&scaron;no se oporavlja.<br /><br /></p> <p>- Beskrajno sam zahvalan čitavom osoblju Kardiokirurgije na čelu s dr. Goranom Đuzelom na pažnji i dobroti tijekom mog boravka u bolnici i moram reći da sam ponosan na SKB Mostar i zahvalan svima koji su svojim znanjem i nesebičnim zalaganjem to sve izgradili i održavaju na ovakvoj svjetskoj razini - kaže Boban za Večernjak.<br /><br /></p> <p>Upitan kako provodi dane &ldquo;na bolovanju&rdquo;, priznaje da ne miruje. Radi na jednom velikome projektu posvećenom slugi Božjem Petru Barbariću za kojega je sveti otac Franjo odobrio dekret o priznavanju herojskih kreposti. Ovo bi djelo uskoro trebalo ugledati svjetlo dana. - Radim već vi&scaron;e mjeseci na skladanju glazbe za glazbeno-scensko djelo &ldquo;Glazbena snovopriča&rdquo; Petra Barbarića. Nadam se da ćemo sve pripreme oko premijere ovog djela zavr&scaron;iti do konca ove godine - kaže nam Boban.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj glazbenik napisao je stihove za desetke pjesama koje su bile hitovi u biv&scaron;oj državi, od Zdravka Čolića, Bijelog dugmeta, Vajte... Autor je i svojevrsne himne Hercegovine &ldquo;Hercegovina u srcu&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-15-ranko-boban.jpegIznenadni odlazak legendarnog akademika! I Grude će ga pamtiti kao svog omiljenog gostahttp://grude.com/clanak/?i=216520216520Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 23:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-marojevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Starom Gradu na Hvaru u 79. godini života umro je akademik Tonko Maroević, istaknuti hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti, likovni i književni kritičar i prevoditelj, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potvrdili su iz HAZU.<p>&nbsp;</p> <p>Iako u umirovljeničkim danima, akademik Maroević neumorno je sudjelovao u brojnim književnim događanjima. Jo&scaron; sinoć predstavljao knjigu u Starom Gradu&nbsp;na otoku Hvaru.<br /><br /></p> <p>-&nbsp;Srce, iznenada. Prestra&scaron;no. Nekidan je nastupao s Matovićevim Ujevićem u Palači, jučer govorio na Carićevoj promociji, sutra trebao u Jelsi. Jutros kupio srdele, i prekinulo ga popodne, srce. U &scaron;oku smo svi. Žalost najveća - napisala je profesorica Neli Mindoljević sinoć na Facebooku, dok su se neki prisjetili kako se na toj zadnjoj promociji nije prestajao smijati.<br /><br /></p> <p>Njegovim odlaskom hrvatska kultura gubi jedno od najznačajnijih pera koje je vi&scaron;e od pola stoljeća ispisivalo brojne zapažene i nadahnute tekstove o na&scaron;oj književnosti i umjetnosti.<br /><br /></p> <p>Tonko Maroević rodio se 22. listopada 1941. u Splitu <strong>gdje je zavr&scaron;io Klasičnu gimnaziju</strong>. Studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti zavr&scaron;io je 1963. na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu gdje je 1976. doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas (objavljeno kao knjiga 2007. pod naslovom Napisane slike), a od 1965. do 1970. bio je asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti. <strong>Od 1970. do umirovljenja 2011. radio je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu</strong>, a predavao je i na Akademiji dramske umjetnosti. <br /><br /></p> <p>Za redovitog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 2002., a od 1990. bio je član suradnik.Kao pjesnik, javio se zbirkama pjesama u prozi Primjeri (1965.) i Slijepo oko (1969.) u okviru generacije okupljene oko časopisa Razlog. U kasnijoj fazi njegovo pjesni&scaron;tvo obiluje intertekstualnim i metatekstualnim referencijama, a odlikuje ga i povratak vezanomu stihu i tradicionalnim oblicima (Motiv Genoveve, 1986.; Trag roga, ne bez vraga, 1987.; Četveroručno, 1992.; Sonetna struka, 1992.; Black &amp; Light: versi od prigode, 1995.; Redak mulja, redak pjene, 2013.). Svoje izabrane pjesme objavio je 2009. u zbirci Drvlje i kamenje.<br /><br /></p> <p>Kao književni kritičar sustavno je pratio suvremeno hrvatsko pjesni&scaron;tvo, a bavio se i starijom hrvatskom književno&scaron;ću te talijanističkom problematikom. Svoje eseje, kritike i prikaze skupio je u vi&scaron;e knjiga (Dike ter hvaljenja, 1986.; Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga, 1989.; Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesni&scaron;tva, 1998.; Pohvala pokudi, 1998; Družba da mi je: domaći književni portreti, 2008.; Skladi&scaron;te mje&scaron;te sklada, 2010.). Sastavio je antologije suvremenog hrvatskog pjesni&scaron;tva od 1971. do 1995. (Uskličnici, 1996.) i od 1996. do 2019. (Svjetlaci, 2019.), kao i antologije katalonskoga pjesni&scaron;tva Bikova koža (1987.) i Riječi za jedan lapidarij (2018.).<br /><br /></p> <p><strong>Istraživao je i suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost</strong> te objavljivao likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama. Bio je autor predgovora katalozima i grafičkim mapama (Z. Bourek, J. Bratanić, R. Goldoni, Z. Keser, A. Kuduz, V. Kuli&scaron;, Ž. Lapuh, I. Lovrenčić, E. Murtić, &Scaron;. Perić, H. &Scaron;ercar, I. &Scaron;i&scaron;ko, M. &Scaron;utej i dr.), od kojih je mnoge probrao u knjizi Slikanje i slikama predgovaranje: pisani portreti (2006.). Vrlo često bio je govornik na otvaranjima izložbi u Zagrebu i drugim hrvatskim mjestima, kao i na predstavljanjima knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavio je i monografije Nives Kavurić-Kurtović, 1986.; Zlatko Kauzlarić Atač, 1996.; Vojin Bakić, 1998.; Antun Zuppa, 2000.; Antun Babić, 2002.). Članke o naivnoj umjetnosti, pisane od 1968. do 2012., skupio je u knjizi O naivi i autsajderskoj umjetnosti (2013.). Prevodio je s nekoliko jezika (G. Cavalcanti, Dante, F. Garc&iacute;a Lorca, G. Mascioni, G. Papini, F. Petrarca, R. Queneau, L. Sciascia i dr.), a o iskustvu prevođenja Jorgea Luisa Borgesa napisao je traduktolo&scaron;ko-esejističku knjigu Borgesov čitatelj (2005).<br /><br /></p> <p>Akademik Tonko Maroević nagrađen je 2014. <strong>Nagradom &bdquo;Vladimir Nazor&ldquo; za životno djelo</strong> u području književnosti, a 2018. i Goranovim vijencem za svoj pjesnički opus. Od 2011. bio je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2015. i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od njega se biranim riječima oprostio i predsjednik Matice hrvatske Grude Mario Bu&scaron;ić. - Na&scaron; veliki hrvatski akademik, književnik, povjesničar umjetnosti, publicist, matičar Tonko Maroević u utorak, 11. 8. 2020., u poslijepodnevnim satima, iznenada je preminuo u svom domu u Starom Gradu na otoku Hvaru.<br />Bog mu dao pokoj vječni! Bio je drag gost na &Scaron;imićevim susretima u Drinovcima, a imao sam čast biti zajedno s njim posljednje dvije godine članom Glavnog odbora Matice hrvatske - napisao je Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-marojevic.jpegFOTO: Fra Stanko Pavlović i fra Luka Marić blagoslovili Dom svetog Lovre u Orlacuhttp://grude.com/clanak/?i=216510216510Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-orlac20-8.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Orlacu svečano proslavljen sveti Lovre. Sv. Lovre je zaštitnik crkve, groblja u Orlacu i mjesta Orlac. <p>&nbsp;</p> <p>Svečani program proslave otpočeo je molitvom krunice, a pred sami početak mise lijepu ikebanu i veliku svijeću u ime vjernog puka sv. Lovre iz Orlaca prinijeli su Pero, Marina i Martina.<br /><br /><br />Sv. misu predslavili su fra Luka Marić i fra Stanko Pavlović, koji je održao i prigodnu homiliju. Misna čitanja i molitve vjernika čitali su akoliti Mirjana, Marina i Maja. Pjevanje je animirala Stoja. Vjerni puk Božji je po&scaron;tovao naputke pa se raspr&scaron;io posvuda kako bi bezbrižno ispunio sve naputke zdravstvenih djelatnika, jedno molitveno duhovno ozračje na najvi&scaron;oj razini.<br />Nakon mise sav puk je po&scaron;ao na mjesno igrali&scaron;te gdje je najprije upriličen blagoslov Doma sv. Lovre. Nakon Cima koji ima Dom sv. Ante, Ilića i Doma sv. Franje, Rudnika i Doma sv. Barbare, te Miljkovića i Doma sv. Ivana Krstitelja, sada se i Orlac ima čime dičiti i ima mjesto okupljanja i zajedni&scaron;tva, kako onog rekreativnog tako i ozbiljnog i tužnog, ali uvijek zajedni&scaron;tva mje&scaron;tana. Dom je primjerno opremljen i već se koristi u svrhe za koje je i građen.<br />Fra Luka je s nekoliko riječi pozdravio nazočne i izmolio prikladne blagoslovne molitve. Fra Stanko je &scaron;kropio Dom obi&scaron;av&scaron;i ga. Kumovi Doma Ivo Kaurin, koji živi u Njemačkoj s obitelji, ali je mogao za ovu prigodu doći i Ivan Jurić, koji živi u Danskoj te nije mogao fizički nazočiti otvaranju Doma, prerezali su simbolično vrpcu otvorenja Doma i nakon uobičajenog slikanja, otpočelo je slavlje na platou ispred Doma i na igrali&scaron;tu '&Scaron;aht'.<br />I ovdje se po&scaron;tovala uredba o udaljenosti jedni od drugih i slavlje je potrajalo do razboritih sati u noć.</p> <p><br />Svima hvala lijepa koji su sebe na pozitivan i kreativan način u sve ugradili, a na sve zazivamo Božji blagoslov po zagovoru sv. Lovre.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-11-20-08-11-orlac20-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Framost</strong></em><br /><em><strong>Foto:Ante Boras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-orlac20-8.jpgI Gruđani na prvoj mladoj misi u Brestovskom nakon 44 godinehttp://grude.com/clanak/?i=216494216494Grude.com - klik u svijetMon, 10 Aug 2020 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-10-brestovsko-misa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki događaj za župu Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom pokraj Kiseljaka. Nakon 44 godine, u župi je slavljena mlada misa. <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji put ova župna zajednica mladomisnike fra Pavu Vujicu i vlč. Marinka Grube&scaron;ića imala je davne 1976 godine. Jedan od njih, fra Pavo Vujica među mno&scaron;tvom svećenika Kre&scaron;evskog dekanata, ali i drugih župa iz cijele BiH, od Gornje i Donje Tramo&scaron;nice, Ora&scaron;ja, Gruda, Osove kod Žepča do Travnika, uveličao je mladu misu prvog slavljenika iz župe nakon vi&scaron;e od četiri desetljeća, fra Stjepana Luka&scaron;evića.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Zbog epidemije koronavirusa, slavlje je bilo ne&scaron;to skromnije od planiranog, ali zato ponosa na licima svih okupljenih nije nedostajalo, pi&scaron;e Večernji list. Ponosni su najprije bili Đina i Mato Luka&scaron;ević te Goran i Mihael, mladomisnikovi roditelji i braća, crkveni kum fra Marko Lovrić, svjetovni, ujedno i fra Stjepanov kr&scaron;teni kum Slavko Lovrić, fra Ilija Jurić, župnik župe Brestovsko, sestre klarise koje su slavlje pratila unutar zidina Samostana ispred kojeg je misa održana, odgajatelji u vjeri i brojna fra Stjepanova subraća, među kojima i trojica mladomisnika fra Nikola Neimarević iz Guče Gore pokraj Travnika, Stjepan Antolović iz Osove pokraj Žepča i Lovro &Scaron;imić iz Gruda koji su nedavno proslavili svoju mlade mise, časne sestre ali i svi članovi župne zajednice u Brestovskom kao i Ora&scaron;ju gdje je mladomisnik bio na službi kao đakon. Svatko od njih, duhovno ili na drugi način dao je doprinos u pripremama za veliki događaj te hrabrio fra Stjepana na njegovu putu dugom 12 godina, &scaron;kolovanja i priprema za svećenički poziv.<br /><br /><br /></div> <div> <div>&bdquo;Evo nak 12 godina &scaron;kolavanja, molitve i duhovnih priprema dočekao sam ovaj kako za mene tako i za cijeli ovaj kraj veliki događaj. Srce mi jer puno radosti i sreće jer onaj koji me pozvao k sebi, dao mi je snage ustrajati u namjeri da postanem svećenik&ldquo;, kazao nam je mladomisnik fra Stjepan Luka&scaron;ević. Dobrodo&scaron;licu novom članu Franjevačke provincije Bosne Srebrene kao i Vrhbosanske nadbiskupije prije svih poželio je fra Ilija Jurić, župnik župe Rođenja BDM u Brestovskom, u kojoj je fra Stjepan rastao i sazrijevao te iz koje je krenuo na put sazrijevanja u vjeri.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Večernji list</strong></em></div> <div>&nbsp;</div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-10-brestovsko-misa.jpegOtvorena mogućnost da se Međugorje službeno prizna kao marijansko svetištehttp://grude.com/clanak/?i=216457216457Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 17:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 6. kolovoza proslavljen je blagdan Preobraženja Gospodinova.<p><br />Misno slavlje na vanjskom oltaru međugorske župne crkve sv. Jakova, od 19 sati predslavio je mons. dr. Vlado Ko&scaron;ić, biskup sisački.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru za <strong>Radio Mir Međugorje</strong>, kazao je kako je do&scaron;ao u Međugorje kao hodočasnik, da jo&scaron; bolje i vi&scaron;e upozna ovo mjesto te da se zahvali prijateljima koje je ovdje stekao, među kojima je i međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota, koji je sudjelovao na prvom Mladifestu u Hrvatskoj 21. lipnja 2019. u župi sv. Franje Ksaverskog u Vidu&scaron;evcu kod Gline u sisačkoj biskupiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarajući o Mladifestu, mladima, poruci pape Franje koju je uputio sudionicima 31. Međunarodnog molitvenog susreta mladih, biskup Ko&scaron;ić spomenuo je i pohod biskupa Hrvatske biskupske konferencije, ad limina apostolorum, u Rim papi Franji od 12. do 17. studenog 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarajući s papom Franjom o mnogim temama, dotakli su se i Međugorja, a on im je kazao: &ldquo;da ćemo pustiti sa strane to neka Ruinijeva komisija istražuje, a mi idemo brinuti se za hodočasnike i organizirati &scaron;to bolje njihov prihvat i ono &scaron;to oni tu slave&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Oni slave katolička otajstva. Slave svetu misu. Sveta misa nije sad posebno ne&scaron;to međugorsko, to je katolička sveta misa prema svim pravilima kao i svugdje u Katoličkoj crkvi, isto tkao i sakramenti&rdquo;, kazao je mons. Ko&scaron;ić, nagla&scaron;avajući kako treba odati priznanje za pastoral franjevcima koji se marljivo i požrtvovno posvećuju velikom broju hodočasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Ovo &scaron;to je Papa službeno dopustio hodoča&scaron;ća, mnogi biskupi i kardinali su dolazili i to raste. To je proces i otvorena je mogućnost da se Međugorje službeno prizna kao marijansko sveti&scaron;te. Mislim da je to već trebalo i učiniti&rdquo;, kazao je mons. Ko&scaron;ić, dodajući kako je Papino pismo mladima apsolutno nova stranica i da je tome pismu zahvalan Svetom Ocu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpgStećci u Pologu proglašeni nacionalnim spomenikomhttp://grude.com/clanak/?i=216416216416Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 20:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-steci-blidinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka je donešena na današnjoj sjednici.<p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine danas je na sjednici donijelo Odluku o progla&scaron;enju Nekropole sa stećcima u Pologu kod Mostara nacionalnim spomenikom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Povjerenstva Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i Amir Pa&scaron;ić usvojili su i izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sedam nacionalnih spomenika. To je Zgrada Predsjedni&scaron;tva BiH (Zgrada zemaljske vlade I.) u Sarajevu, Zgrada željeznica BiH (Zgrada zemaljske vlade II.) u Sarajevu, Zgrada Sarajevske županije i Općine Centar (Zgrada zemaljske vlade III.) u Sarajevu, Gazi Husrev-begova medresa i Hanikah u Sarajevu, Saburina kuća u Sarajevu, Graditeljska cjelina - Spomen-park Vraca u Sarajevu i Bakarevića džamije, Sarajevo.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izmjene i dopune navedenih odluka odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera za&scaron;tite sukladno trenutačnom stanju ovih dobara, priopćeno je iz Povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-steci-blidinje.jpgRajko Dujmić: Opsjedale su me ovisnosti, ali sad me Bog vodi u bolji živothttp://grude.com/clanak/?i=216414216414Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 20:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-04-rajko-dujmic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rajko Dujmić, jedan od najvećih glazbenika s ovih prostora koji je preminuo danas u 65. godini života skladao je i pjesmu "Mir vama".<p>&nbsp;</p> <p>Njega je Bosanska televizija BHRT pozvala da napi&scaron;e glazbu za Svečanu pjesmu za Papu u povodu dolaska pape Franje u Sarajevo. Naziv pjesme vrlo je znakovit s obzirom na činjenicu kako je tada, 28. svibnja 2015., predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi predstavio pohod Pape Sarajevu: &ldquo;Poruka mira, suživota, pomirenja i obnove za zajedničku budućnost Bosne i Hercegovine.&rdquo;</p> <p>Tada je Dujmić, za 24 sata, naveo: &ldquo;Kap nije svjesna da je ocean, ali ocean je svjestan svake kapi. Takav je moj odnos spram vjere. Znam da sam kap u Božjem oceanu i nemam briga. Jer ocean brine o svakoj svojoj kapi, pa kad je i razbije o stijenu, pretvori je u novih devet kapljica.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova borba s ovisno&scaron;ću traje praktički cijeloga života, međutim jo&scaron; pro&scaron;le godine osjetio je promjenu, onu koju samo dragi Bog može dati. - Ovisnosti su me opsjedale cijeli život. Tek sad sam napokon upoznao pravoga sebe. I to kroz spoznaju Boga, u njegovoj punoj snazi. Osjećam da drži ruku na mojem ramenu i vodi me - ispričao je početkom pro&scaron;le godine legendarni Rajko Dujmić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-04-rajko-dujmic.jpgUMRO JE VELIKI RAJKO DUJMIĆ: U DOBRIM STARIM VREMENIMA ZAUVIJEK ĆE ŽIVJETI NJEGOV LIKhttp://grude.com/clanak/?i=216410216410Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 14:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-08-rajko-dujmic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od posljedica prometne nesreće u kojoj je zadobio teške ozljede glave, danas je u Rijeci u 66-oj godini preminuo hvatski skladatelj i glazbenik Rajko Dujmić, dozanje se od izvora bliskih obitelji.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je kao sin jedinac u Zagrebu, 7. kolovoza 1954. godine. Iako mu je majka Austrijanka Karlotta bila domaćica, a otac Stjepan pomorski kapetan, od malih nogu zanimala ga je glazba. Kad je imao samo godinu dana imao je žulj na usnici od usne harmonike. Bio mu je to najdraži dar za prvi rođendan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Od najranije mladosti moj jedini način komuniciranja s ljudima bio je zvuk, a tako je ostalo do danas - kazao je u jednom intervjuu. Kao dijete imao je nadimak Lima. Prvu je pjesmu "Smij se" napisao sa samo 13 godina. Prvi bend osnovao je u &scaron;estom osnovne, a u toj je postavio bio i Borislav &Scaron;kegro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi novac zaradio je s 13 godina kad ga je Pero Moskaljov pustio da ga zamijeni na klaviru u Intim baru u Dugom Selu. I&scaron;ao je u srednju muzičku a istovremeno se do&scaron;kolovao u samostanu u Frankopanskoj ulici. Na Kaptolu je slu&scaron;ao predavanja o gregorijanskom koralu, harmoniju i melodiju kod časne Imakulate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Fosila svirao je u Grupi Marina &Scaron;krgatića, Crno bijelima, Klanu, bendu s kojim je pratio Josipu Lisac i Zlatnim akordima. Apsolvirao je na Pedago&scaron;koj akademiji, a do ulaska u Nove Fosile svirao je orgulje u rock-operi Gubec-beg. Godine 1975. Slobodan Momčilović Moka pozvao ga je u Fosile, ali ih je prvi put odbio jer se nije htio zamjeriti dečkima s kojima je svirao u Crno-bijelima. Pristao je godinu dana kasnije. Za Fosile je najprije napisao "Sanjaj me" i "Da te ne volim", 1977. u Poreču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovim dolaskom Novi fosili postaju najpopularnija grupa u Jugoslaviji. Neke od njihovih pjesama postale su hitovi za sva vremena: "Da te ne volim", "Reci mi tiho, tiho", "Sa&scaron;a", "&Scaron;uti moj dječače plavi", "Sanja", "Plava ko&scaron;ulja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nje su imali oko 300 koncerata, mnogobrojne turneje po tada&scaron;njem SSSR-u, SAD-u, Kanadi i zemljama Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada napi&scaron;ete pjesmu i gledate kako je pjeva desetak tisuća du&scaron;a... to se, vjerujem, može usporediti sa osjećajem žene kada rodi dijete - kazao je Dujmić koji je 1989. napisao glazbu , a tekst Stevo Cvikić, za pjesmu "Rock me", koju je izvodila grupa Riva i pobijedila na Eurosongu. Dujmić je jedini od svih pobjednika u 50 godina Eurosonga koji je izostao s dodjele nagrada jer je s Novim fosilima tada bio na turneji. Njegovi su plasmani 13. po uspje&scaron;nosti u povijesti Eurosonga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom 90-ih Fosili su prestali svirati. Do okupljanja 'pravih' Fosila Dujmić svira u 4 asa. Sa Zrinkom Tutićem autor je "Moje domovine", a iza njega je i veliki broj najavnih &scaron;pica. Skladba "Dobro jutro, Hrvatska" već je skoro 30 godina za&scaron;titni znak istoimene emisije. Predavao je i skladanje na Rock akademiji i jako su ga zanimali glazba za kazali&scaron;te i film. Između ostalog pisao je glazbu za predstave "Sedam lakih komada" i "Dundo Maroje" za film "Cijena života" Bogdana Diklića te za dokumentarac "Zemlja pustinjskog sokola". Prema njegovim pjesmama napravljen je i mjuzikl "Za dobra stara vremena".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1983. rodio mu se sin jedinac, Tin koji je s majkom Vesnom dugo živio u &Scaron;panjolskoj. 1990., nakon tri godine veze, vjenčao se sa suprugom Snježanom. Na rođendan te godine umrla mu je mama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedno srce sam izgubio, drugo dobio. Da nema Snježane ne bi bilo ni mene - kazao je Dujmić. Sa suprugom je imao turbulentan odnos, a zbog napada na nju lani je zavr&scaron;io u pritvoru. No, ona mu je sve oprostila i bila s njim do zadnjeg dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-08-rajko-dujmic.jpegMons. Vukšić u Međugorju: Isus nas voli i ovakve i poručuje da budemo hrabrihttp://grude.com/clanak/?i=216391216391Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 22:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-03-116996444_1008160216304730_786352055412155380_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Treći dan Festivala mladih u Međugorju počeo je svjedočanstvom p. Johannesa Rothärmela, a potom je katehezu mladima održao je nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje.<p><br />Sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predslavio je Tomo Vuk&scaron;ić, sarajevski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, a na misi su bili nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorju; nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u BiH; far Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije; fra Marinko &Scaron;akota, međugorski župnik&hellip;</p> <p><br />Mons. Vuk&scaron;ić u svojoj propovijedi osvrnuo se na ulomak iz evanđelja u kojem su apostoli prestra&scaron;eni jakim vjetrom i valovima posebno se osvrnuv&scaron;i na Isusove riječi ''Ne bojte se'' koje je stavio pred mlade.</p> <p><br />''Budući da su Isusova čuda uvijek sredstvo, kojim on iskazuje brigu i ljubav prema ljudima u potrebi i pomaže rije&scaron;iti neku njihovu pote&scaron;koću, ona su prvenstveno jedan od načina njegova propovijedanja i u službi navije&scaron;tanja Evanđelja. Njegova čuda su uvijek u službi dobra. Tako je i u slučaju Isusova hoda po vodi, iako se na prvi pogled može imati dojam, da je očitovanje Isusova božanstva jedina svrha ovoga čuda. Naime, i ovo čudo je izazvala potreba apostola, da spase svoje živote iz velike pogibelji te Isusova želja da im pomogne. A tek iz toga, &scaron;to je Isus na tako čudesan način oslobodio apostole iz opasnosti, rodilo se njihovo priznanje: &bdquo;Uistinu, ti si Sin Božji!&ldquo; (Mt 14,33)'', kazao je nadbiskup Vuk&scaron;ić, kazav&scaron;i kako su ''ljudski životi i čovjekova vjera u Boga, u prenesenom smislu, slični plovidbi apostola na drugu stranu jezera i iskustvu koje su tada doživjeli''.</p> <p><br />''To zato &scaron;to, dok putujemo na drugu stranu života i želimo slijediti taj osnovni pravac, nisu rijetke ni noći koje prijete da se izgubi pravi smjer, ni valovi koji iznenada udaraju, ni strepnje koje obeshrabruju, ni strahovi koji zovu na odustajanje, ni mala vjera koja traži čuda, ni magla sumnje koja skraćuje vidokrug i zatamnjuje vjeru i um, ni suprotni vjetrovi koji usporavaju napredak. Isto tako znamo da nas Isus voli takve. Uostalom, na&scaron; Spasitelj je i do&scaron;ao među ljude samo zato &scaron;to su takvi. I znamo također da i nama, koji smo njegovi učenici na&scaron;ih dana, večeras poručuje: &bdquo;Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!&ldquo; (Mt 14,27).</p> <p><br />Hvala mu za to! I molimo, da Bog prema svakomu od nas stalno ima ispruženu ruku pomoćnicu. Po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.'', zaključio je svoju propovijed mons. Tomo Vuk&scaron;ić, sarajevski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.</p> <p><br />Nakon mise uslijedila je molitva pred križem i meditacija sa svijećama, a sutra četvrtog dana Mladifesta katehezu će mladima držati fra Ljubo Kurtović, a neposredno prije toga prikazat će se jo&scaron; jedno svjedočanstvo. Potom slijedi krunica i misa koju će predslaviti apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser, a potom će biti prikazan film zajednice Cenacolo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-03-116996444_1008160216304730_786352055412155380_n.jpgMEĐUGORJE ZAVAPILO: Molimo za mir i za što skoriji kraj pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=216367216367Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 22:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-medjugorje2020-mladifest2_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi dan 31. Međunarodnog susreta mladih u Međugorju mnogima je počeo u ranu zoru, već u šest sati molila se krunica na Podbrdu, a s mladima je bio međugorski župnik fra Marinko Šakota. <p>&nbsp;</p> <p>Program se potom nastavio popodne svjedočanstvom i katehezom koju je predvodio fra Danko Perutina, a premijerno je prikazan dokumentarni film &rdquo;Dono di Conversione&rdquo; (&rdquo;Dar obraćenja&rdquo;). Ovaj film snimljen je u produkciji Informativnog centra Mir Međugorje, producentica je Marija Jerkić, a redatelj Fernando Perez.<br />Film govori o supružnicima Romanu Magnaniju i Silvani Spallanzani koji su doživjeli veliku životnu tragediju &ndash; gubitak djeteta. Svjedočanstvo je ovo o ponovnom pronalasku nade i smisla u životu. Dolazak u Međugorje ovim supružnicima promijenio je život.</p> <p><br />Sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predslavio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenko &Scaron;teko koji je u svojoj propovijedi govorio o svetom Franji, njegovom obraćenju, porcijunkulskom potpunom oprostu, naglasiv&scaron;i kako je ''Međugorje mnogima od vas va&scaron;a Porcijunkula''.</p> <p><br />''Neumorno se hodočasnički vraćate, neprestano potvrđujući da sudjelujete u nečemu &scaron;to sve nas nadilazi. I svojim dolascima drugima govorite ovim geslom 31. Međunarodnoga molitvenog susreta mladih - Mladifesta: &ldquo;Dođite i vidjet ćete&rdquo; (Iv 1, 39)! Ovdje ste bili ganuti Gospinom ljubavlju poput sv. Franje u Porcijunkuli. Međugorje je mjesto milosti, jer je nebo na poseban način dodirnulo zemlju'', kazao je fra Miljenko &Scaron;teko, a potom je mlade koji su ''dolazili Gospi, Kraljici mira, svojoj Majci Mariji, za koju kažemo da je posrednica svih milosti'' uputio ne Gospine riječi: ''Molite i molite, - molite dok vam molitva ne postane radost''.</p> <p><br />''Pa i kada dođu ku&scaron;nje kao ova sada, molite. Kad dođu dani velikih nevolja. Kada svijet u kojemu živimo bezglavo glavinja u potrazi za izlaskom na stare staze, molite. Molite vi, jer ne zna čovjek modernoga doba da tek u isku&scaron;enju izrastaju veličine, da se tek na nevoljama rađaju uzori. Da se u ku&scaron;njama svijeta tek može utvrditi tko je dostojan imena koje nosi, zvanja koje je odabrao. Dragi mladi u ovom zajedni&scaron;tvu svega svijeta! Mnogi su od vas sve ove godine dolazili ovdje, a večeras ste s Međugorjem povezani drugačije. Virtualno. Uvjeren sam da i u ovim trenutcima u srcima mnogih od vas titraju Franjine riječi: &bdquo;To je ono &scaron;to želim, za tim žudim cijelim srcem!&ldquo;, kazao je fra Miljenko &Scaron;teko u svojoj homiliji u kojoj se na kraju osvrnuo i na poruku pape Franje:</p> <p><br />''Marija je Majka koja bdi &raquo;nad nama svojom djecom koji kročimo kroz život često shrvani umorom, potrebiti, ali sa željom da se svjetlo nade ne ugasi. Ovo je na&scaron;a želja: da se svjetlo nade ne ugasi. Na&scaron;a Majka gleda ovaj hodočasnički narod, narod mladih koje ljubi, (&hellip;) povjeravam sve vas zagovoru Blažene Djevice Marije, zazivajući svjetlost i snagu Duha Svetoga kako biste mogli biti istinski Kristovi svjedoci.&ldquo; Papa je na kraju kazao da za to moli te blagoslivlja mlade okupljene u Međugorju, tražeći da i mi za njega molimo. Uzvratimo na&scaron;emu Papi Franji obećanjem molitve i pozdravimo ga sada'', riječi su kojima je fra Miljenko &Scaron;teko zavr&scaron;io svoju homiliju, a nakon mise kojoj je prethodila procesija s Gospinim kipom uslijedilo je klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu.</p> <p><br />Poruka je mladima na Mladifestu u Međugorju uputio i bečki nadbiskup kardinal Christoph Sch&ouml;nborn, a njegove riječi pročitao je župnik fra Marinko &Scaron;akota.<br />''Dragi mladi prijatelji! Najprije i prije svega srdačan pozdrav i blagoslovna želja svima vama prigodom ovogodi&scaron;njeg Mladifesta! Hvala vam &scaron;to ste do&scaron;li! Hvala svima koji sudjeluju preko livestreaminga! Toliko sam se već bio radovao da ću ove godine moći i sam doći na Mladifest. Nažalost su ograničenja uzrokovana pandemijom korona virusa to spriječila'', stoji u poruci kardinala Sch&ouml;nborna koji se također osvrnuo na Papinu poruku s otvaranja Mladifesta.</p> <p><br />''Molimo za Papu Franju kojem Međugorje treba biti toliko zahvalno!</p> <p><br />Molimo za mir i za &scaron;to skoriji kraj pandemije. Želim vam Božji blagoslov, za&scaron;titu Gospinu i dobar hod s Isusom! On je vjeran! On vas nikad neće razočarati'', zaključio je nadbiskup Sch&ouml;nborn u ovogodi&scaron;njoj poruci.<br />Treći dan 31. Festivala mladih u Međugorju, počet će svjedočanstvom u 17 sati, a nastavlja se katehezom koju će mladima držati apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser. Sredi&scaron;nje večernje misno slavlje predslavit će mons. Tomo Vuk&scaron;ić, nadbiskup koadjutor Vrhbosanske nadbiskupije, a potom će biti meditacija sa svijećama i molitva pred križem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-02-20-08-02-medjugorje2020-mladifest21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-medjugorje2020-mladifest2_3.jpgSimona: Bila sam u paklu droge i prostitucije i vjera me spasilahttp://grude.com/clanak/?i=216361216361Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-simona.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad sam rodila rekla sam suprugu: Ljubljeni moj mužu, naša curica zvat će se Zvjezdana! U srcu sam osjetila da će mi Gospodin dati milost da trudnoću iznesem do kraja, ali u skrovitosti našeg doma i u tišini, ispričala je za Večernji list u intervju Simona Mijoković.<p><br />Kada smo razgovarali za Večernji list prije sedam i pol godina, Simona Mijoković (tada jo&scaron; uvijek Simona Gotovac) snažno je živjela svoje obraćenje. Bio je to njezin prvi javni nastup s pričom o tome kako je srela Isusa i kako joj je to promijenilo život. Razgovarali smo, zapravo, utroje u Kući susreta Tabor u Samoboru. Treći sugovornik bio je fra Zvjezdan Linić, njezin duhovni otac, po kojemu je ona nedavno nazvala svoje četvrto dijete, kćer Zvjezdanu, čiju je trudnoću brižno čuvala od očiju javnosti pa je porođaj mnoge iznenadio. A po tome je i ovaj intervju, kao i onaj prije sedam i pol godina, ekskluzivan jer je Simona, koja je danas supruga i majka četvero djece, odlučila za Večernji list ispričati svoju čudesnu priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rođenje kćeri Zvjezdane mnoge je iznena</strong><strong>dilo?</strong></p> <p>Sve nas je to, zapravo, jako iznenadilo. Kako mene, tako i moga supruga. Zvjezdana je do&scaron;la kao iznenađenje u na&scaron; život, jer nismo planirali, ali Bog određuje. Čuvali smo se jer su moje trudnoće bile jako rizične, a nakon posljednje trudnoće s Amalijom, odlučili smo paziti na moje zdravlje i koristili smo Billingsovu metodu, koju preporučuje Crkva za prirodno planiranje obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to to onda znači iznenada?</strong><br />I&scaron;la sam ginekologu na pregled kako bi pregledao moj carski rez. Premda mi je duhovnik kćeri Gabrijele jo&scaron; prije spomenuo kako vjeruje da bih jo&scaron; jednom mogla biti majka nakon Amalije, &scaron;to me iznenadilo, jer sam nakon njezina rođenja imala onaj ljudski strah, koji svaki čovjek osjeća u srcu i razmi&scaron;lja &scaron;to ako ne&scaron;to krene po krivome, ako se ne&scaron;to dogodi jer ipak imam već troje djece, tko će za njih skrbiti ako ostanu bez majke&hellip; Gospodin nam je darovao i razum. Razum je dar Duha Svetoga. Razgovarala sam o tome i sa svojim duhovnikom. Izbjegavala sam čak i bračno darivanje. Ba&scaron; sam osjećala strah. No rekla sam: &bdquo;Bože, strah nije od tebe i molim te da tvoja ljubav izgoni taj strah iz moga srca i da me ti vodi&scaron; te, ako je tvoja sveta volja da postanem jednoga dana opet majka i da mi ponovno postanemo roditelji, molim te da za&scaron;titi&scaron; moju maternicu, ozdravi je i obnovi je! Čuvaj me!&ldquo; To su bile moje strelovite molitve koje sam upravljala prema Nebu. Duhovnik me uputio u Billingsovu metodu, kojom se prirodno može planirati potomstvo, brojiti plodne i neplodne dane i tako se za&scaron;tititi od trudnoće jer sam, kako je rekao, imala &ldquo;pravo&rdquo; na to zbog svojih te&scaron;kih trudnoća za&scaron;tititi svoje zdravlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I?<br /><br /></strong>Brojili smo dane i sve je nekako funkcioniralo. Ni&scaron;ta nisam osjećala niti primjećivala, ali sam u susretima npr. s nekim bakama u crkvi ili na ulici doživljavala da su me pitali jesam li u blagoslovljenom stanju. Odgovarala sam da nisam i istodobno sam osjećala kako sam u srcu bila otvorena ZA život premda mi je razum govorio &lsquo;ne&rsquo; zbog prija&scaron;njih te&scaron;kih trudnoća. Povjerila sam se duhovniku i rekao mi je kako bi najbolje bilo otići ginekologu na pregled, &scaron;to smo i učinili u rujnu pro&scaron;le godine.</p> <p>Duhovnik vam je rekao kako je bračno darivanje, tj. spolni odnos važan za bračni život?<br />Upravo tako. Nedavno sam pročitala predivan komentar na tu temu koji je na Facebooku ostavila jedna žena &ndash; da je bračno darivanje &ldquo;egzorcizam braka&rdquo; i na izgradnju muža i žene. Mnogi su brakovi u krizi jer se supružnici udaljuju tijelom jedno od drugoga, a Riječ je Tijelom postala i prebivala među nama, kaže Sveto pismo. Dakle, riječ koju smo dali na oltaru postala je tijelom u prvoj bračnoj noći i, kako se Gospodin za nas daruje svojim presvetim tijelom na oltaru, tako se muž i žena sjedinjuju zajedno u postelji koja je oltar braka, kako često moje srce zna kazati. Ondje su muž i žena koji su u sakramentu braka, koji su otvoreni Božjoj volji i životu. Mi s tim na&scaron;im darivanjem govorimo Gospodinu: &bdquo;Da, Gospodine! Evo me, dolazim vr&scaron;iti tvoju volju i ako je tvoja volja, daruj nam život.&ldquo; Gospodin nam to daruje. Sveto pismo u Knjizi postanka kaže: &ldquo;Množite se i plodite se.&rdquo; Muž i žena su jedno tijelo, no mnogi to zapuste. Zapuste i molitvu, koja je najvažnija za brak, kao i sakramentalni način života, pričest i ispovijed, zajednička molitva i, kao kruna toga svega, dolazi bračno darivanje. I kad je Gospodin u svemu tome na prvome mjestu, onda je u braku sve na pravome mjestu i dolaze plodovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I tako je vas va&scaron; plod iznenadio?</strong><br />Da. Prije nego &scaron;to sam oti&scaron;la ginekologu na pregled, kao da sam ne&scaron;to predosjećala. Naime, kad su djeca spavala ili bila u &scaron;koli poslijepodne, onda bih imala malo vremena sebe i tada bih trenirala. Nakon pospremanja stana, ručka i svih poslova, uzela bih pola sata do 40 minuta i odradila vježbe u dnevnom boravku kako bih bila u formi. No, odjednom sam vidjela da vi&scaron;e nemam snage za vježbanje. Kad god bih bila trudna, upravo bih po tome izostanku snage osjetila promjene u svome tijelu. To mi je bilo malo sumnjivo, no budući da je tada bilo i nekih stresova, nisam tome pridavala pozornost premda mi je izostala i mjesečnica. Mislila sam da je to od stresa. U to vrijeme oti&scaron;li smo u Tabor u Samobor i na grob patera Zvjezdana Linića, gdje me jedna osoba pitala jesam li trudna. Nasmijala sam se i rekla da nisam. Nakon mise na Taboru bilo je klanjanje i do&scaron;la sam do Zvjezdanove sestre Nede i u srcu mi je do&scaron;lo da je pitam mogu li, ako jednoga dana budem imala dijete, nazvati ga imenom Zvjezdan po pateru Zvjezdanu. Izgovorila sam mu&scaron;ko ime &ndash; Zvjezdan. Rekla mi je, naravno, da mogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tek nakon toga odlazite na pregled?</strong><br />Bilo je to studenome. Ginekolog me pitao kako sam i rekla sam da je sve u redu, ali da mi je izostala menstruacija, moguće da je to zbog stresa, pa najbolje da napravi ultrazvučni pregled. Najvi&scaron;e me zanimalo u kakvom je stanju biv&scaron;i carski rez. Čim me pogledao ultrazvukom, rekao je: &ldquo;Novi život počinje.&rdquo; Nasmijala sam se. Bebino je srce kucalo jer sam ulazila u drugi mjesec trudnoće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Strah je bio opravdan jer carski je rez bio vrlo rizičan?</strong><br />U prija&scaron;njoj trudnoći s kćeri Amalijom puknuo mi je taj rez i rekli su mi nakon toga da vi&scaron;e ne zatrudnim jer će mi život zaista biti ugrožen. Kako s četvrtom trudnoćom, tako i s četvrtim carskim rezom. Premda sam to dobro čula, u srcu sam bila otvorena za dijete jer su djeca radost, blagoslov i sreća. Bog te kroz djecu ljubi, smije ti se, raduje se i tje&scaron;i te.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to kada je liječnik konstatirao trudnoću?</strong><br />Bila sam radosna. Iznenadila sam se radosno, ali sam ga pitala kako ćemo sad jer će to biti četvrti carski rez. Rekao je da je rez jako dobro i da vidi preda mnom zdravu trudnoću, ali da će se vidjeti &scaron;to će biti između 20. i 25. tjedna, kada maternica počinje rasti, kao i sama beba te hoćemo li tada morati surađivati s bolnicom. On je bio pozitivan na samome početku i imao je nadu, za koju vjerujem da mu je dao Gospodin.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ipak se u jednom trenutku zakompliciralo?</strong><br />Sve je bilo u redu do sedmog mjeseca trudnoće. Nijednom dotad nisam bila u bolnici. Posjetila sam svoga liječnika na početku sedmog mjeseca, koji mi je rekao da se rez stanjio na dva milimetra i da ću morati u bolnicu. Pitala sam ga &scaron;to to znači i rekao mi je da će me, ako dođe na jedan milimetar, ostaviti u bolnici u jedinici intenzivne njege jer je tada rez pred pucanjem. Sve mi je bilo jasno. Bila sam spremna. I duhovno. Primila sam bolesničko pomazanje jo&scaron; na Taboru, prikazala sve na misi i oti&scaron;la u bolnicu da pregledaju rez. Uskom krugu prijatelja, svećenika i časnih sestara proslijedila sam poruku da mole za mene jer se rez stanjio. Vjerovala sam Gospodinu i sve mu predala, kao &scaron;to sam mu predala Amaliju i Jo&scaron;uu, s kojima sam također imala problema u trudnoći. Nisam znala je li dečko ili curica jer je bebica cijelo vrijeme skrivala spol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I &scaron;to je bilo na pregledu?</strong><br />Najprije sam se molila da Gospodin blagoslovi sve doktore jer, kad im dođem s četvrtim carskim rezom, &scaron;to će mi reći. Stalno sam ih blagoslivljala. Gospodine, blagoslovi svakog liječnika, svaku sestru, svakog ginekologa i neka nitko do njih ne bude strog, neka se ne ljute&hellip; Bojala sam se jer je jedna liječnica prije bila jako o&scaron;tra prema meni u trudnoći s Amalijom. Imala sam i neke ku&scaron;nje kroz ljudske odnose, u komunikaciji kad sam boravila s Amalijom u bolnici i bilo mi je tada jako te&scaron;ko. No i tada sam ih samo blagoslivljala. Do&scaron;la sam k liječniku na pregled, sestra je pozvala jo&scaron; jednog liječnika, koji je pratio moju trudnoću s Amalijom, pregledali su me i rekli da je carski rez debljine dva milimetra. Također, liječnik je kazao da je operirao majku u 38. tjednu trudnoće s dva milimetra, koja je imala prethodno tri carska reza i da nije bilo nikakvih problema. Poslao me kući i rekao da se javim na pregled svome ginekologu. To je bilo u travnju, a u svibnju sam oti&scaron;la k svome ginekologu. Mirovala sam, nisam i&scaron;la na klanjanje pred Presveto jer se to kod nas u Linzu moglo u koroni premda nije bilo misa. Ispovjedila sam se i rekla: &bdquo;Isuse, predajem ti svaku moju trudnoću, moj carski rez, svako moje dijete, moj brak, moga muža&hellip; Kao &scaron;to je Abraham s punim povjerenjem predao Izaka tebi, tako i ja predajem sve svoje najmilije tebi. Predajem ti ih s punim povjerenjem i neka sve vr&scaron;i tvoja sveta volja. Prihvaćam sve &scaron;to je od tebe, Gospodine. Samo mi daruj milost prihvaćanja u srce, da znam da je to tvoja sveta volja, da ti to traži&scaron; i da se ti kroz to proslavlja&scaron; bez obzira na to je li to križ ili radost, da ti bude&scaron; slavljen u svemu.&ldquo; Jer nekad mislimo da ne&scaron;to nije dobro za nas, a zapravo je dobro. Kada provodimo Božju svetu volju, uvijek je dobro za nas. Kad nam je ne&scaron;to te&scaron;ko, kad plačemo i kad smo u velikoj krizi, ako je to sveta Božja volja, za nas će taj križ i ta ku&scaron;nja poslije biti velik blagoslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tada je slijedilo pravo čudo?</strong><br />Liječnik se nasmijao čim me vidio jer je mislio da će me ostaviti u bolnici. No, ja mu uvijek svjedočim Gospodina, jo&scaron; od trudnoće s Joshuom, kako sam spoznala Gospodina i kako me spasio. Liječnicima u bolnici svjedočim kako me Gospodin spasio. Pogledao me ultrazvukom i rekao da ultrazvuk pokazuje debljinu reza od puna četiri milimetra. Rekli su mi poslije u bolnici da je bilo čak i ne&scaron;to vi&scaron;e od četiri milimetra. Pogledao me i nije mogao vjerovati. Rekla sam mu: &bdquo;To je moj Isus, kojemu sam se molila!&ldquo; A on je odgovorio: &bdquo;Vjerujem, vjerujem!&ldquo; Pregledao me samo jo&scaron; jednom do kraja trudnoće. I Zvjezdana je do&scaron;la u terminskoj trudnoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste znali da će biti curica?</strong></p> <p>Govorila sam da će se zvati Zvjezdan ako bude dečko ili Estera ako bude curica. No, dva-tri mjeseca prije porođaja, u vrijeme kada mi se stanjio rez, u srcu sam čula riječi: &bdquo;Imenom sam je zazvao Zvjezdana.&ldquo; I to se stalno ponavljalo. Jako mi je to bilo neobično jer sam bila odlučna da će biti Zvjezdan ako bude dečko i Estera ako bude curica. Kad su mi rekli da je djevojčica, rekla sam: &bdquo;Bože, hvala ti.&ldquo; Uzela sam kalendar Udruge Srce za Afriku, čiji smo prijatelji, kako bih vidjela kada ću dati nakane za svete mise jer nakane imaju posebnu snagu, a moja najveća snaga je u svetoj misi. Kada god me pitaju koju sam molitvu molila, kažem da je najveća snaga u svetoj misi, euharistiji, jer su u Isusu svi moji izvori. Sav mir, sva snaga i ljubav, snaga i plodovi Duha Svetoga sve je u svetoj euharistiji jer je živi Bog u svetoj pričesti. I na euharistiji se čuda mogu izmoliti Božjom svetom voljom. Ljudi, idite na misu i živite sakramentalno jer u tome je sve! Kruna na&scaron;eg života je u Isusu. Posljednja sveta misa koju sam dala služiti bila je 1. srpnja, za Predragocjenu Krv Kristovu. Gledala sam u taj kalendar i u njemu je na taj dan pisalo &ndash; Zvjezdana. Samo sam se nasmijala i rekla suprugu: &bdquo;Ljupček, je l&rsquo; ti zna&scaron; da je 1. srpnja Zvjezdana! Meni je cijelo vrijeme u srcu govorilo &ndash; imenom sam je zazvao Zvjezdana. Ljubljeni moj mužu, na&scaron;a curica zvat će se Zvjezdana!&ldquo; Prijateljica je također pogledala u svoj kalendar i u njemu je pisalo da je toga dana Estera, &scaron;to na perzijskom znači zvijezda, Zvjezdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako biste opisali svoj prija&scaron;nji život i sada&scaron;nji? To su dva života?</strong><br />To su potpuno dva različita života, kao tama i svjetlost. Doslovno sam iz tame pre&scaron;la u svjetlost Božjom milo&scaron;ću. Ne zahvaljujući meni, nego sva slava i hvala idu Isusu, koji je jedini dostojan svake hvale. Živjela sam u ponoru grijeha, u drogi i kokainu, u bulimiji, u prostituciji i nemoralu, u okultizmu, i&scaron;la vračarima i moj život doista je bio život u tami. Doslovno sam služila tijelu, svijetu i đavlu. Kad sam do&scaron;la k pateru Zvjezdanu u Tabor i prvi put se ispovjedila, tada je do&scaron;lo olak&scaron;anje i moje prvo &bdquo;da, Gospodine, evo me dolazim vr&scaron;iti volju tvoju!&ldquo;. Uvijek kažem kako je obraćenje proces koji traje cijeli život, ali moje prvotno obraćenje bilo je kad sam se životno ispovjedila kod patera Zvjezdana Linića. Tada sam rekla &bdquo;da&ldquo; Isusu, &bdquo;da&ldquo; novom životu i &bdquo;ne&ldquo; drogi, &bdquo;ne&ldquo; prostituciji i &bdquo;ne&ldquo; bludnosti, &bdquo;ne&ldquo; vračarama i okultizmu, &bdquo;ne&ldquo; đavlu, svijetu i tijelu. Nego, želim služiti tebi, Gospodine, svim srcem, svom du&scaron;om i svim umom svojim. Samo tebi, Gospodine! Ne postojim vi&scaron;e ja, nego postoji&scaron; ti, Gospodine, i želim da me ti vodi&scaron; u svemu! Život prije Isusa bio je u tami, premda sam tada bila nasmijana, bio je to lažni osmijeh, kad se smije&scaron;, ali nisi sretan. Srce i du&scaron;a ti plaču jer nisi sretan i ispunjen. Ima&scaron; sve, ali nema&scaron; ni&scaron;ta zato &scaron;to nema&scaron; Isusa. Onaj tko ima Boga, ima sve! Jer je u Bogu izvor radosti, mira i ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I darovan vam je novi život u tome trenutku, sve se promijenilo.</strong><br />Sve! Pro&scaron;lo je punih osam i pol godina otkako hodim radosna s Isusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za to je zaslužan p. Zvjezdan Linić. Kako ga danas doživljavate?</strong><br />Molim se Isusu za p. Zvjezdana i govorim p. Zvjezdanu da me zagovara. Njegova slika uvijek je ispred mene u mome domu i on je uvijek u mojim molitvama zahvale. Ne postoji dan da ne zahvaljujem na pateru Zvjezdanu. Zahvaljujem Isusu na njemu, &scaron;to me doveo do njega, &scaron;to mi je bio kao otac, zahvaljujem na Taboru i na fra Ivanu Matiću, koji nas je vjenčao i krstio na&scaron;u djecu. Radosno i&scaron;čekujemo da će on u Taboru krstiti i Zvjezdanu, ako bude sve u redu i ako budemo mogli otputovati u Zagreb. Tu je i poslužiteljica Kata iz Tabora, koja mi je također mnogo pomogla i koja je krsna kuma Amaliji i Joshui, kao i cijeli Tabor, cijela zajednica i svi poslužitelji koji su bili uz p. Zvjezdana, koji mi je doista bio kao otac. I tako će biti dok god kuca moje srce. Zato sam i Zvjezdanu nazvala po njemu jer je to bila Božja volja, da ime moga patera Zvjezdana osim u mome srcu živi i u mojoj obitelji. Vjerujem da je svaka moja trudnoća bila praćena njegovim zagovorom, jer je želio da se kao majka ostvarim u kr&scaron;ćanskom braku, kojega prije nisam imala s Antom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to biste istaknuli kao najvažnije u odnosu s p. Zvjezdanom?</strong><br />On je imao živu vodu Isusa Krista, a ja sam bila kao osu&scaron;ena biljčica koja je dolazila na njegove seminare. Kad god bi on pričao prispodobe o izgubljenom sinu, o Mariji Magdaleni, o milosrdnom Samaritancu, sve sam upijala kao spužva. Dolazila bih od četvrtka do nedjelje i tako godinama. Kad se p. Zvjezdan preselio k Ocu Nebeskom, bilo mi je jako te&scaron;ko i plakala sam. Ljudi su govorili da ću odustati i vratiti se prija&scaron;njem životu, ali &ndash; ne. Tad sam jo&scaron; jače rekla: &bdquo;Da, Isuse! Dolazim, Gospodine, k tebi jo&scaron; vi&scaron;e i snažnije, kao zahvalu &scaron;to si mi pružio kroz p. Zvjezdana&ldquo;. Uvijek sam molila milost od Isusa da ga nikad ne razočaram i zatajim iako smo mi ljudi slabi i gre&scaron;ni. Bog mi je, zaista, dao milost da se vi&scaron;e nikad ne vratim u biv&scaron;i život, da vi&scaron;e nikad ne probam drogu u ovih osam godina i da se vratim u onaj nemoral u kojemu sam bila. To je Božja milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>On vam je bio kao drugi otac, tj. duhovni otac?</strong><br />P. Zvjezdan uvijek je bio sretan i ponosan kao duhovni otac i obećala sam da ga nikad neću razočarati. On me nikad nije osudio, uvijek me ohrabrivao i govorio da hrabro svjedočim Isusa potpuno ogoljene du&scaron;e i do kraja te da nikad ne zaniječem onoga koji me ljubi najvi&scaron;e i koji me pozvao i darovao mi novi život. Znaju mi nekada reći da za&scaron;to tako otvoreno svjedočim i nabrajam u čemu sam sve bila, pa im odgovaram da jasno imenujem grijeh, kao &scaron;to se na ispovijedi jasno mora imenovati grijeh. Tako kada svjedočim, moje srce jasno imenuje da sam bila i u drogi i u prostituciji i u okultizmu i u izopačenom i nastranom životu. Nažalost, nema stvari koje moje tijelo i moje srce nije probalo, ali ne mogu se vratiti i to ispraviti. No mogu zato svojim novim životom dati svu slavu i hvalu Gospodinu i truditi se biti &scaron;to bolji svjedok njegove ljubavi i njegova milosrđa koje me spasilo, koje me oslobodilo i darovalo mi novi život, darovalo ljubljenog muža, darovalo i sačuvalo moju Gabrijelu, moje Joshuu, Amaliju i Zvjezdanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I na kraju, da se vratimo na početak na&scaron;eg razgovora, za&scaron;to je trudnoća s kćeri Zvjezdanom bila u skrovitosti?</strong><br />Za&scaron;to sam tajila? Kad sam saznala da sam trudna, do&scaron;la sam doma i molila sam. U srcu sam osjetila da će mi Gospodin dati milost da trudnoću iznesem do kraja, ali u skrovitosti na&scaron;eg doma i u ti&scaron;ini. I da apsolutno nikome ni&scaron;ta ne govorim, osim svećenicima, časnim sestrama i najužem krugu prijatelja. Naprosto kako bi me Gospodin za&scaron;titio i od ljudskih obzira, zbog moje prethodne trudnoće s Amalijom, kada je mnogo ljudi bilo zabrinuto, a nakon rođenja Amalije govorili su mi da mi je dovoljno djece i da vi&scaron;e ni slučajno ne smijem zatrudnjeti. Bilo je među njima i članova moje obitelji, pa sam i od njih tajila. Ali samo zato da bih ja imala mir. Nisam htjela da Zli iskoristi nečiju slabost i donese mi nemir predbacujući za&scaron;to sam si dopustila jo&scaron; jednu trudnoću. Naprosto se nisam htjela dovesti do toga da moram opravdavati svoje blagoslovljeno stanje. Nemam kome opravdavati dar, Gospodine, koji si mi ti darovao! To je meni blagoslov i milost, a ne da se moram opravdavati za&scaron;to sam trudna. Tako sam u srcu osjetila da moram čuvati trudnoću do kraja, u skrovitosti i ti&scaron;ini, a Gospodin će je blagosloviti. Tajili smo i Gospodin je zaista blagoslovio tu &scaron;utnju darujući mi zdravu i urednu trudnoću, popraviv&scaron;i čak i ožiljak od reza u sedmom mjesecu trudnoće. I Zvjezdana je do&scaron;la u terminu kada su liječnici rekli da će se roditi. Gospodin se doista proslavio. Prije operacije morala sam potpisati dokumentaciju o sterilizaciji, &scaron;to sam odbila jer je Isus na&scaron; gospodar života i on daruje život. Zato to nisam mogla potpisati. Na samoj operaciji bila je jedna Hrvatica, koja mi to vi&scaron;e nije spomenula, premda su mi to rekli na carskom rezu i s Joshuom i s Amalijom. Tako da mi to vi&scaron;e nisu spominjali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-simona.jpegOTVOREN MLADIFEST: Papa Franjo: Ne bojte se mladi u Međugorju, Krist živi i želi da budete živihttp://grude.com/clanak/?i=216346216346Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-01-31.mladifest1.dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počeo je 31. Međunarodni susret mladih u Međugorju. Na početku su framaši izišli sa zastavama 110 zemalja čiji su predstavnici ranijih godina dolazili u Međugorje, a ove godine zbog pandemije koronavirusa to nije bilo moguće.<p>&nbsp;<br />&nbsp;Papa Franjo mladima u Međugorju uputio je svoju poruku, a nju je u Međugorje donio apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto i predao je mladima iz župe Međugorje koji su je pročitali mladima cijeloga svijeta.</p> <p><br />''Dragi mladi! Godi&scaron;nji susret mladih u Međugorju vrijeme je ispunjeno molitvom, katehezom i bratskim susretom, koje vam pruža priliku da upoznate živog Isusa Krista, na poseban način u slavlju presvete Euharistije, u klanjanju pred Presvetim kao i u sakramentu Pomirenja. Tako vam pomaže otkriti drugačiji način življenja, različit od onoga koji nudi kultura privremenoga, prema kojoj ni&scaron;ta ne može biti trajno i koja poznaje isključivo uživanje u sada&scaron;njem trenutku. U tom ozračju relativizma, u kojem je te&scaron;ko pronaći istinite i sigurne odgovore, geslo Festivala: ''Dođite i vidjet ćete'' (Iv 1, 39), riječi koje je Isus uputio svojim učenicima, blagoslov su. Isus upire svoj pogled i prema vama pozivajući vas da pođete i ostanete s njim.</p> <p><br />Ne bojte se! Krist živi i želi da budete živi. On je istinska ljepota i mladost ovoga svijeta. Sve &scaron;to dotakne postaje mlado, novo, puno života i smisla (usp. Apost. Pobud. Christus vivit 1). Upravo to vidimo u evanđeoskom prizoru, u kojem Gospodin pita dvojicu učenika koji ga slijede: ''&Scaron;to tražite?''. A oni odgovore: ''Rabbi, gdje stanuje&scaron;?'' A Isus im reče: ''Dođite i vidjet ćete'' (usp. Iv 1, 35-39). Oni pođo&scaron;e, vidje&scaron;e i ostado&scaron;e. Iskustvo susreta s Isusom toliko se utisnulo u sjećanje učenika da je jedan od njih zabilježio i vrijeme susreta: ''Bilo je oko četiri popodne'' (r. 39).'', stoji u poruci pape Franje koju je zaključio riječima ''Dragi mladi, ''trčite privučeni onim Licem koje toliko ljubimo, kojem se klanjamo u Euharistiji i prepoznajemo u tijelu na&scaron;e braće i sestara koji trpe. Neka vas Duh Sveti potiče u toj utrci u kojoj hodite naprijed. Crkva treba va&scaron;u poletnost, va&scaron;e intuicije, va&scaron;u vjeru'' (op.ct., 299). U toj trci za evanđeljem, nadahnutoj i ovim Festivalom, povjeravam sve vas zagovoru Blažene Djevice Marije, zazivajući svjetlost i snagu Duha Svetoga kako biste mogli biti istinski Kristovi svjedoci. Za to molim te vas blagoslivljam, tražeći da se i vi molite za mene''.</p> <p><br />Uoči Mladifesta održana je i konferencija za medije na kojoj je apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser u duhu gesla ovogodi&scaron;njeg Mladifesta ''Dođite i vidjet ćete'' kazao kako ''već gotovo četrdeset godina vladaju kontroverze na temu Međugorja, te se kontroverze odnose na pitanje ukazanja''.</p> <p><br />''Riječ je, dakle, ne samo o kontroverzama oko ukazanja, nego i oko same pastoralne djelatnosti. Neki su gorljivi zagovaratelji, a neki su protiv i čak nam osporavaju na&scaron;u pravovjernost, a vrlo adekvatan odgovor je taj: &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo; i onda ćete moći svjedočiti o tome &scaron;to ste vidjeli i doživjeli'', poručio je mons. Hoser, a večernju svetu misu uz koncelebraciju 40 svećenika i prijevod na dvadesetak jezika uz prijenos uz cijelu svijet, koju je gledalo vi&scaron;e milijuna ljudi predslavio je apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto koji je u svojoj propovijedi govorio o odnosu s Blaženom Djevicom Marijom.<br />''U vezi s tim, ja vam ne bih predlagao da puno molite Gospu da dobijete Njezinu za&scaron;titu; sigurno i to. Međutim, prava pobožnost prema Mariji nastoji dobiti ne&scaron;to veće: to je milost da Nju možemo prihvatiti u na&scaron;em životu, s Njezinim načinom vjernice i učenice, radosne, slobodne i jake, koji će nas bez ikakve sumnje dovesti do Isusa, poručio je Pezzuto, kojemu je na kraju misnog slavlja za dolazak u Međ&scaron;ugorje zahvalio župnik fra Marinko &Scaron;akota.<br />Sutra, 2. kolovoza, program Mladifesta počinje u &scaron;est sati ujutro molitvom krunice, a kateheza i svjedočanstva su od 17 sati. U 18 je krunica, a u 19 sati sveta misa koju će predslaviti provincijal hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko &Scaron;teko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan06.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan02.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-01-20-08-01-31.mladifest1.dan01.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-01-31.mladifest1.dan.jpgBez Olivera je teže danas, nego na prvu obljetnicu odlaska...http://grude.com/clanak/?i=216315216315Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jul 2020 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-25-oliver_dragojevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Vesna, eno ti je cili brod iz Splita prema Veloj Luci piva Olivera! - dobacio je skladatelj Jure Stanić, autor nekih Dragojevićevih pjesama, Vesni Dragojević, čime joj je izmamio blagi osmijeh na lice.<p>&nbsp;</p> <p>Žena koja je s Oliverom provela punih 46 godina života, na drugu godi&scaron;njicu njegove smrti dočekala je novinare Slobodne Dalmacije u velolučkom Centru za kulturu, gdje je prije tri dana otvorena izložba od 40 pjevačevih fotografija koje otkrivaju Oliverovu neraskidivu vezu s rodnim mjestom.<br /><br /></p> <p>U utorak navečer Vela Luku je posjetio i predsjednik Zoran Milanović.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vesna otkriva detalj iz susreta.</p> <p>- Govori on meni, sjećam se da je Oliver bio protiv bužanja nafte. Jeste mu zamjerili?, pitala sam ga. Ma nisam - odgovorio je.</p> <p>I nastavlja:</p> <p>- Da vi znate koliko je on volio more. Kad bi nam plastična ča&scaron;a s broda pala u more, stao bi i vratio se da je uzmemo, priča Vesna.<br /><br /></p> <p>Priznaje kako joj je ova druga godi&scaron;njica Oliverove smrti teža od one prve.<br /><br /></p> <p>- Ba&scaron; sam jutros rekla da mi je nekako lak&scaron;e bilo lani, valjda tada jo&scaron; nisam ni shvaćala da ga nema. Ove godine mi je uistinu puno teže nego pro&scaron;le, ba&scaron; je. Ne znam ni sama za&scaron;to - priznaje kroz uzdah.<br /><br /></p> <p>- Znate kako ono kažu, kako vrime ide dalje sve će biti lak&scaron;e. Ali ja to ne osjećam... Postaje teže, pogotovo u ovo vrijeme, vraćaju se uspomene, 46 godina smo mi skupa živjeli.<br /><br /></p> <p>Srećom imam takav karakter da se mogu kontrolirati, pa mogu biti i nasmijana i vesela. Za prevariti poligraf sam tu, nema nikakvog problema. Ali te&scaron;ko je kad sam sama!<br /><br /></p> <p>Puno sam ga puta znala sanjati, da negdje idemo, razgovaramo, pa da me zove, jer smo se znali čuti preko pet puta dnevno. U zadnje vrijeme ga ne sanjam toliko...<br /><br /></p> <p>Sve mi nedostaje. Milijun stvari. Fali mi da me nazove iz Dugopolja i kaže: Ženo, dolazim brzo, jel mo&scaron; stavit manistru u juhu? Nije volio restorane, uvijek je jeo doma. Kad bi krenuo iz Ljubljane vozio je sve do Splita, samo da dođe na domaći obid.<br /><br /></p> <p>Nema &scaron;anse da bi negdje stao jesti. Obožavao je kako kuham. Najvi&scaron;e običnu goveđu juhu, le&scaron;o meso, restane krumpire, manistru na sve načine. Najjednostavnija jela, &scaron;to bih ja rekla, seljačku spizu.<br /><br /></p> <p>Sve sam to naučila raditi od njegove mame, kad sam se udala za njega imala sam samo 19 godina, ni&scaron;ta nisam znala u kuhinji.<br />Stvarno je bio toliko jednostavan čovjek, niti se s ikim svađao, niti je upadao u konflikte...<br /><br /></p> <p>Svima bi davao prave savjete, zato je bio toliko omiljen na estradi i među publikom. Ma &scaron;ta ću vam dalje govorit. Mi smo doma mislili da on nije normalan, smije se Vesna.<br /><br /></p> <h4><strong>'Glavno da ima patent i da ne ispada iz džepa!'<br /><br /></strong></h4> <p>- To daju intervjue, slikaju se, vuku novinare sa sobom. A on ni&scaron;ta. Znala bih mu reći: Olivere, daj molim te, dvi godine si u jednoj jaketi, skini je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>A on: &Scaron;ta me briga, je li mi dobra, je! Glavno da imam patent i da mi ne ispada iz džepa. I &scaron;ta će mi pet gaća kad nosim jedne. Na kraju dođemo na njegovo.<br /><br /></p> <p>Ovih dana na ulicama Vela Luke svi žele popričati s Vesnom, ima i onih koji su potegli iz udaljenih krajeva.<br /><br /></p> <p>- Prije mi je jedan čovjek pri&scaron;ao i rekao: Gospođo Vesna, mi smo do&scaron;li iz Banja Luke, nemamo kartu, ni&scaron;ta... Ja i dvoje dice. Željeli su se fotografirati.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pomislila sam ma je li moguće? Ali valjda sam im ja nekako najbliže njemu. Oliver je govorio: prije bi se u Vela Luci slikavali s tovarom, onda je taj tovar krepa i počeli su se slikavat s menom.<br /><br /></p> <p>Na kraju evo njega nema, pa žele da ja budem s njima na slici. Mene to ni&scaron;ta ne ko&scaron;ta, ako ljude veseli. Vidim da mu stavljaju knjige na grob, pogotovo u ove dane. Iznenadilo me i koliko je grupa otvoreno u čast njemu na dru&scaron;tvenim mrežama.&nbsp;<br /><br /></p> <p>To je meni, koja se nikad time nisam bavila, nevjerojatno. Facebook sam otvorila kad je bio bolestan, trebao mi je da stupim u kontakt s nekim doktorima, priznaje Vesna.<br /><br /></p> <p>- Ja sam rijetko i&scaron;la na koncerte, voljela sam ići na malo jače destinacije poput Londona, Pariza... To me nije mora ni pitat želim li! Čak me nije bilo ni u prvom redu u gledali&scaron;tu, bila sam izvan svega toga.<br /><br /></p> <h4><strong>'Nemam pojma, s kime sam ovo piva?'<br /><br /></strong></h4> <p>Djeca i ja smo, otkako ga nema, u ove dvije godine, upoznali cijelu sliku estrade, rje&scaron;avajući neke tehničke stvari. To je jedna ogromna ma&scaron;inerija, koju ni on sam nije dovoljno poznavao.<br /><br /></p> <p>Izdao bi CD, nije ga zanimalo ni u koliko je primjeraka prodano, niti da na YouTubeu može vidjeti koliko mu pisme imaju pregleda, to ga apsolutno nije interesiralo.<br /><br /></p> <p>Pa smo mu se smijali. Za razliku od nas, svoje pisme nikad nije preslu&scaron;ava na Youtubeu, slu&scaron;a je samo jazz.<br /><br /></p> <p>Meni se svi čude i zamjeraju kako mogu reći da ne znam pola njegovih pjesama. Da zar me nije sram? Ali kad je tako... Uspjela sam doći do podatka da ih je snimio ukupno 317.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Od tog broja znam tek njih 50. Ne znaju ih sve ni na&scaron;a djeca. Iz prostog razloga &scaron;to ih nije znao ni on. Nas dvoje bi se znali naći u kafiću pa bih mu rekla: Olivere, koja ti je ovo pisma? On bi na to: Nemam pojma, s kime sam ovo piva?<br /><br /></p> <p>Osobne uspomene na omiljenog pjevača svih generacija ne blijede i nikad ih neće zaboraviti.<br /><br /></p> <h4><strong>'Naidija bi se kad bi uhvatila vi&scaron;e!'<br /><br /></strong></h4> <p>- Mi smo dvadeset ljeta proveli na brodu. Tamo smo imali sve i bio nam je kuća ta tri mjeseca. Onaj veliki smo prodali, ostao nam je manji brodić Duje, kojeg je nazvao po prvom unuku.<br /><br /></p> <p>Kupija ga je je sebi, reka je da nas je previ&scaron;e na velikom brodu i da se dižemo u podne, &scaron;to mu nije pasalo, kad je on ustaja već u &scaron;est.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na otočiću Gube&scaron;u, tu u blizini, koji ima samo dvije kuće i na kojemu je nekad bila karantena za gubavce, često bi gradelavao s&nbsp;<strong>Vinkom Barčotom</strong>.<br /><br /></p> <p>Jeo bi samo fratre ili srdele. Bili su tandem za vatanje ribe, krenuli bi u rano ujutro.<br /><br /></p> <p>Liti bi obrija glavu, more mu je bilo sve. Samo more. Cili dan bi s udicom znao gledati u njega zanesenjački. Kad sam par puta uvatila vi&scaron;e ribe od njega, najidija se, pa me nije tija vi&scaron;e vodit!<br /><br /></p> <p>Navečer bi u nekada&scaron;njem kafiću od&nbsp;<strong>Gorana Prizmića Bate</strong>&nbsp;uzeo klavijature i satima pjevao. Ljudi su ulazili i slu&scaron;ali, bez da su morali platiti ulaznicu. Stra&scaron;no je volio igrati i bilijar.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pred smrt nam ni&scaron;ta nije govorio. On je znao. Nije bio opterećen jer je znao da mu familija ostaje u sigurnim rukama... - sjetno je zaključila Vesna Dragojević za&nbsp;<a href="https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbiz/vesna-dragojevic-nam-u-veloj-luci-prica-bas-o-svemu-fali-mi-da-me-nazove-iz-dugopolja-i-kaze-zeno-dolazim-brzo-jel-mos-stavit-manistru-u-juhu-1035246"><strong>Slobodnu Dalmaciju</strong></a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-25-oliver_dragojevic.jpg(FOTO) Fra Stanko na Čabulji: Ovdje se dolazi s posebnim pijetetomhttp://grude.com/clanak/?i=216266216266Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jul 2020 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-27-cabulja-fratri-2020_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je služena sveta misa na Vanjači, na Čabulji, na lokalitetu gdje su prije 78 godina, točnije 5. listopada 1942. godine zvijerski od strane četnika ubijeni Luka Marić Meštrov, Adam Vrljić i Stipe Čuljak.<p>&nbsp;</p> <p>Na to mjesto se već 25 godina dolazi s posebnim pijetetom prema žrtvama, ali i ljubavi prema Bogu i bratu čovjeku, jer potresno je slu&scaron;ati svjedočanstva onih koji su preživjeli te&scaron;ka stradavanja onih vremena. Upravo o tome u jučera&scaron;njoj propovjedi je nadahnuto i gorljivo govorio fra Stanko Pavlović, a s njim je misu suslavio i fra Luka Marić, unuk ubijenog Luke Me&scaron;trova. - Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena. Na njihovom mučeni&scaron;tvu treba graditi istinu i nadati se ljep&scaron;oj budućnosti - istaknuo je fra Stanko Pavlović.<br /><br /></p> <p>Na Čabulju svake godine, pored članova obitelji ubijenih, pristignu vjernici iz Cima, Ilića, Rudnika, ali i Grabove Drage, Čapljine, Gruda, Graca i drugih okolnih mjesta. Ove godine je među njima bilo i konjanika i planinara kao i onih koji su željeli provesti dan u prirodi.<br /><br /></p> <p>Posebno smo sretni jer smo ove godine podigli i svojevrsnu kapelicu i postavili stolove, koji mogu poslužiti svima koji tuda prolazili i tražili mjesto za odmor.<br />Pored toga, Misija FRAMOST je izdala i prigodnu knjižicu u kojoj su iscrpno opisani povijesni događaji i činjenice, kao i fotografski pregled zadnjih 25 godina služenja svete mise na tom mjestu. Knjižicu možete potražiti u svim na&scaron;im franjevačkim centrima i kod fratra.<br /><br /></p> <p>Bogu smo zahvalni jer su na&scaron;a jučera&scaron;nja misa i druženje u prirodi bili svima na radost i veselje.<br /><br /></p> <p>Čabulja je čula njihove smrtne jauke i zadnje izdisaje. Sačuva tajnu i ispisa je rukom potomaka. Djeca va&scaron;a i djeca djece va&scaron;e niču iz va&scaron;e krvi i žrtve i ostaju vam vječnim dužnikom i nasljedovateljem. Vi i svi hrvatski mučenici počivajte u miru Božjem. Amen!", stoji na spomeniku podignutom u čast trojice mučenika. Nakon svete mise, vjernici i njihovi fratri družili su se do kasnih poslijepodnevnih sati uz jelo i piće.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202018.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202021.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202022.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202023.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202024.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202025.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202026.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-cabulja-fratri-202027.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F100010073854934%2Fvideos%2F1247887815557002%2F&amp;show_text=true&amp;width=634&amp;height=413&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="734" height="413"></iframe><br /><br /><em><strong>Tekst: <a href="http://www.framost.com" target="_blank">FRAMOST</a>/Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto: Ante Boras</strong></em><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-27-cabulja-fratri-2020_4.jpgIzišao 25. broj glasila Stopama pobijenihhttp://grude.com/clanak/?i=216201216201Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jul 2020 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-22-sp-25.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glasilo »Stopama pobijenih« postalo je neizostavno u proučavanju sudbine pobijenih hercegovačkih franjevaca, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to dogodilo. <p>&nbsp;</p> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 25. broj glasila kojeg Vicepostulatura izdaje dvaput godi&scaron;nje. Može ga se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature kao i na kioscima diljem Herceg Bosne. A glavni mu je urednik fra Miljenko Stojić. Stare, pak, brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info u poglavlju Izdava&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvim stranicama ovoga broja nalaze se uobičajeno vijesti o radu Vicepostulature u proteklih pola godine. Kao i redovno do sada, taj je rad bio plodonosan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Strati&scaron;ta&laquo;, objavljen je tekst pod nazivom &raquo;&Scaron;iroki Brijeg 1945.&laquo;, autora fra Andrije Nikića. Svjedočenje je to iz prve ruke o događajima kad su jugokomunisti zavladali &Scaron;irokim Brijegom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Pobijeni&laquo; donosi tekst autorice Maje Runje &raquo;Zagrljaj&laquo; u kojem ona govori o hercegovačkim franjevcima, mučenicima. Ujedno govori i o nekim ubijenim civilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Glas o mučeni&scaron;tvu&laquo; donosi peti dio &raquo;Krvavih godina&laquo; autora fra Ive Sivrića. Podrobno je razja&scaron;njeno koja su im bila politička uvjerenja i kakve su službe obna&scaron;ali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Odjek u puku&laquo; sadrži tekstove Zdravka Luburića, Sanijele Matković, Nikole Vranjkovića i Ace Đurovića. Na književan način progovorili su o pobijenim hercegovačkim franjevcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi broj glasila skupio je i nagrađene radove na Nagradnom natječaju iz 2020. za uzrast djeca i mladež. Kao i obično, vrlo su zanimljivi i kvalitetni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Povijesne pribilje&scaron;ke&laquo; fra Gaudencija Ivančića u rubrici &raquo;Povijesne okolnosti&laquo; govore kako su franjevci uvijek nastojali pomagati progonjenima u Mostaru. Nekada im je to uspijevalo a nekada ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Komunizam je osuđen na papiru, ali jo&scaron; živi u znakovima i simbolima&laquo;, članak je fra Gorana Azinovića. U njemu spominje kako jo&scaron; uvijek u nekim državama na javnim mjestima postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anita Martinac je razgovarala s dr. sc. Hrvojem Mandićem koji je nedavno na Fakultetu hrvatskih studija Sveučili&scaron;ta u Zagrebu obranio doktorsku disertaciju s područja historiografije o temi &raquo;Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću&laquo;. To je prvi doktorat na temu pobijeni hercegovački franjevci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo &raquo;Stopama pobijenih&laquo; postalo je neizostavno u proučavanju sudbine pobijenih hercegovačkih franjevaca, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to dogodilo. Zahvaljuje svima koji mu na bilo koji način (molitvom, novčanim prilozima, suradnjom&hellip;) pomažu u tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-22-sp-25.jpgBosanski svećenik mještanima: Čestitam što ne prodajete zemlju natopljenu krvlju Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=206177206177Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jul 2020 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-20-kandija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto posjetio je župu Kandija kod Bugojna gdje je predvodio nedjeljno misno slavlje uoči proslave zaštitnika ove župe sv. Ilije Proroka. <p>&nbsp;</p> <p>Protekloga vikenda župljani Kandije pripremali su se trodnevnicom za proslavu za&scaron;titnika ove povratničke župe. Nuncij je u svojoj propovijedi pozvao vjernike da mole za BiH i za cijeli svijet, posebno u ovim te&scaron;kim vremenima.</p> <p><br />Osvrnuo se i na logore koji su bili na ovom području istaknuv&scaron;i kako su upravo oni, a i sami rat, stra&scaron;ni događaji. - S na&scaron;im ljudskim razmi&scaron;ljanjem mi mislimo da Bog treba odmah djelovati i ukloniti sve zlo. Bog je taj koji je sijao dobro preko Isusa, sve &scaron;to je dobro, plod je Isusova djelovanja - istaknuo je. Uspoređujući dobro i lo&scaron;e, naveo je kako Bog sije dobro, a vrag je onaj koji sije zlo. Čovjek ne može suditi drugom čovjeku te odlučiti koga treba &ldquo;uni&scaron;titi&ldquo; jer svi imamo u sebi i sjeme zloga. Bog je jedini sudac koji će na kraju odlučiti tko je bio dobro sjeme, a tko kukolj.</p> <p><br />Poručio je okupljenima da se ne boje te poslao poruku podr&scaron;ke: - Nekada nam se čini da zlo nadvladava dobro, ali dobro će pobijediti nad zlim.<br />Župnik župe Kandija don Tadija Ivo&scaron; zahvalio je svojim župljanima za podr&scaron;ku koju daju za djelovanje i rad u ovoj župi te im posebice čestitao &scaron;to ne prodaju svoju zemlju koja je natopljena krvlju Hrvata te je, samim time, i simbol stradanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-20-kandija.jpegHNK MOSTAR - Uspješna sezona unatoč koronakrizihttp://grude.com/clanak/?i=206152206152Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jul 2020 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-18-hnkmostar-sez2019-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru privelo je kraju ovogodišnju, jubilarnu, 25. kazališnu sezonu.<p>&nbsp;</p> <p>Premda je ova sezona po broju i kvaliteti premijerno izvedenih predstava, gostovanjima, pozivima na festivale i posebnim projektima trebala biti &bdquo;sezona za pamćenje&ldquo;, zbog koronakrize mnoge su planirane aktivnosti otkazane ili odgođene. Ipak, gledajući godinu dana unatrag, ni novonastale okolnosti nisu spriječile HNK Mostar da ostvari jednu od najuspje&scaron;nijih sezona. Premijerno je izvedeno 5 predstava, čime je repertoar u sezoni 2019./2020. zaokružen s 15 predstava. Od ovoga broja, 12 predstava je u ranijim godinama nastupilo na raznim festivalima, a 6 je nagrađeno s 21 nagradom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvadesetpeti rođendan obilježen je 22. rujna 2019. godine premijerom predstave &bdquo;Kraljevo&ldquo;, nastale po tekstu Miroslava Krleže u režiji Ivana Lea Leme. Uz &bdquo;Kraljevo&ldquo;, premijerno je izvedeno jo&scaron; četiri predstave:</p> <p>&nbsp;</p> <p>dokumentarno-glazbeni pastoral prema tekstu fra &Scaron;imuna &Scaron;ite Ćorića &bdquo;Didak &ndash; svjetlost iz Hercegovine&ldquo; u režiji Ivana Lea Leme</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to te nema&ldquo; u režiji Erola Kadića, prema tekstu Marijane Aracki te u koprodukciji s Narodnim pozori&scaron;tem u Mostaru i Narodnim pozori&scaron;tem Republike Srpske u Banjoj Luci</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Identitluk&ldquo;, po motivima knjige Amina Maaloufa &bdquo;U ime identitea&ldquo;, u režiji Tanje Miletić Oručević i u koprodukciji s Narodnim pozori&scaron;tem u Mostaru i Studijem za izvedbene umjetnosti u Mostaru</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Spremni&ldquo;, po tekstu Kristine Gavran i u režiji Jelene Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednja predstava, u produkcijskom smislu, može se smatrati punokrvnom mostarskom predstavom jer je nastala suradnjom autorskog tima HNK Mostar i vanjskih suradnika s mostarskom adresom i međunarodnim autorskim uspjesima. Pored toga, riječ je o prvoj predstavi u Bosni i Hercegovini koja je započeta i premijerno izvedena u koronakrizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upriličena je i promocija monografije &bdquo;25 godina HNK Mostar&ldquo;, koja sadrži sve teatrolo&scaron;ke podatke o Kazali&scaron;tu, kao i tekstove o pro&scaron;losti i budućnosti Kazali&scaron;ta. Monografiju u pdf formatu moguće je besplatno preuzeti na stranici <a title="HNK Mostar" href="http://www.hnkmostar.ba" target="_blank">www.hnkmostar.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu karantene HNK Mostar nastojao je održati kontakt s publikom kroz projekt prikazivanja predstava online na YouTube i Vimeo kanalima, a pored toga, pokrenut je i projekt &ldquo;Kazali&scaron;ni vremeplov&rdquo; s naglaskom na događaje važne za HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru kreće s novom sezonom potkraj kolovoza, s već gusto planiranim rasporedom. Predstava &ldquo;Identitluk&rdquo; gostuje 30. kolovoza 2020. na 39. Kazali&scaron;nim/Pozori&scaron;nim igrama u Jajcu, a 27. rujna na 17. Međunarodnom festivalu komedije &ldquo;Mostarska liska&rdquo;. Ista predstava će u listopadu ove godine biti izvedena na 30. Marulićevim danima u Splitu. HNK Mostar nastupit će s predstavom &bdquo;O ljubavi&ldquo; na Fringe festivalu u Edinbourghu, ali jo&scaron; nije poznat datum održavanja ovoga prestižnog i najvećeg svjetskog umjetničkog festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U koprodukciji sa SARTR-om, u rujnu započinje i rad na predstavi &bdquo;Anđeo uni&scaron;tenja&ldquo;, po tekstu Elfriede Jelinek i u režiji austrijske redateljice Sabine Mitterecker.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;I jubilarna, 25. sezona pokazala je da smo i hrvatsko i mostarsko i bosanskohercegovačko kazali&scaron;te. Nadam se kako će sezone koje slijede pokazati da se s pravom možemo smatrati i europskim kazali&scaron;tem&ldquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-18-hnkmostar-sez2019-2020.jpgNovoimenovani biskup Palić predvodi misno slavlje na Ilindan u Stocuhttp://grude.com/clanak/?i=206092206092Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-palic-petar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan općine i patron župe Stolac obilježit će se i ove godine na blagdan svetog Ilije Proroka, uz skraćeni program i poštivanje svih epidemioloških preporuka.<p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nje svečano misno slavlje održat će se u ponedjeljak, 20. srpnja u 11 sati u dvori&scaron;tu župne crkve sv. Ilije Proroka u Stocu, koje će predvoditi novoimenovani biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. Uoči mise, u 10 sati, bit će položeni vijenci kod spomen obilježja poginulim braniteljima HVO-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine Općina Stolac u suradnji s Crkvom priprema bogat vjerski, kulturni i zabavni program kako bi na odgovarajući način obilježila taj dan, međutim ove godine zbog situacije s koronavirusom, program obilježavanja neće biti kao dosada&scaron;njih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu s trenutnom situacijom i preporukama Stožera, neće biti održana svečana sjednica Općinskoga vijeća Stolac, kao ni dodjela javnih priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama. Iz istog se razloga ne održavaju ni planirani kulturni sadržaji kojih je prethodnih godina u gradu na Bregavi bilo pregr&scaron;t, objavila je Općina Stolac.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-palic-petar.jpgVidjelica Marija: 'Ma kakav smak svijeta? Bog nam u ovom dobu daje novu šansuhttp://grude.com/clanak/?i=185965185965Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jul 2020 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-07-vidjelica-marija-2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župljani Međugorja, među njima i novinar Večernjaka, nazočili su ukazanju Blažene Djevice Marije vidjelici Mariji Pavlović Lunetti prošlog petka i subote, sudjelujući u molitvi na jedinstvenom događaju u svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdje nas je Gospa Kraljica sve promatrala. Rekla nam je da molimo i sve nas je blagoslovila - rekla je nakon ukazanja Marija Pavlović Lunetti nazočnim župljanima i hodočasnicima te autoru ovih redaka koji je jedini fotografirao ukazanje. S obzirom na to da su svi zabrinuti u doba pandemije koronavirusa, vidjelica nas je ohrabrila: - Krunica je spas od korone &ndash; kazala je. Zbog zatvaranja granica nije bilo hodočasnika iz cijelog svijeta. Međutim, molitveno ozračje s ljudima iz Međugorja vladalo je u njezinoj obiteljskoj kapelici u Bijakovićima u župi Međugorje.<br /><br /></p> <p>- Dođite opet - s velikim osmijehom kazala je na kraju vidjelica Marija&nbsp;i uputila se na večernju svetu misu koja se slavila na vanjskom oltaru u 19 sati. Tako smo i učinili, a sutradan smo, u želji da doznamo &scaron;to Marija osjeća te kako tumači ovaj fenomen i dana&scaron;nje vrijeme, oti&scaron;li u Bijakoviće, boravili u njezinoj obiteljskoj kapelici, razgovarali i nazočili ukazanju. Od svećenika bio je Talijan Antonio Cotelemo iz zajednice Novi horizonti, koji je molio i jedan dio krunice.<br /><br /></p> <p><strong>Molitva i krunica<br /><br /></strong></p> <p>Ukazanje se dogodilo u 18.40 u obiteljskoj kapelici.<br /><br /></p> <p>- Navikla sam na svakodnevne susrete s Gospom. Stalno te Gospine poruke promi&scaron;ljam u glavi, pa tako i sada - kazala nam je Marija Pavlović Lunetti. Najprije su se molila Radosna otajstva krunice, a nakon toga i Žalosna. Molio je i talijanski svećenik, a ukazanje se dogodilo kada su nazočni počeli moliti &ldquo;Slava Ocu&rdquo;. Tada je molitva prestala. Vidjelica Marija podignula je glavu. Usne su joj se micale, a mi je nismo ni&scaron;ta čuli. Samo se u prostoriji čuo tihi plač malog djeteta koje je u naručju držala majka. Ukazanje je trajalo ne&scaron;to vi&scaron;e od tri minute i onda je molitva nastavljena. Nakon ukazanja i molitve nastavljamo razgovarati. - Koja je najveća Gospina poruka? - upitao sam vidjelicu, na &scaron;to mi je kratko i jasno odgovorila: &ldquo;Obraćenje&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Razgovarali smo i o aktualnom vremenu. - Ja mogu samo nagađati da je riječ o novom trenutku i za Međugorje vezano uz međugorske poruke i koronavirus. Neki me pitaju hoće li biti smak svijeta i je li ovo smak svijeta. Odgovaram: &ldquo;Ma, kakav smak svijeta!&rdquo; Bog nam daje novu priliku i mogućnost da otvorimo svoje srce Njemu - nagla&scaron;ava vidjelica Marija.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Pod snažnim dojmom krenuli smo u &scaron;etnju Međugorjem. Marija Pavlovićm Lunetti je neobično obična žena, supruga i majka četvero djece. Prisjećajući se, sada sam svjestan da Marija nije reagirala na plač djeteta ni na blic na&scaron;eg fotoaparata tijekom ukazanja. Vidjelica Marija rođena je u Bijakovićima u župi Međugorje 1. travnja 1965. godine. Gospa joj je do sada povjerila devet tajni. Očekuje jo&scaron; jednu. I dandanas ima svakodnevna ukazanja. Molitvena nakana zadana od Gospe joj je molitva za redovnike i redovnice i za du&scaron;e u čistili&scaron;tu. Nakon ukazanja Marija nam je rekla i da se od ovog ponedjeljka od 5 sati moli krunica na Podbrdu za svećenička zvanja u međugorskoj župi. U obiteljskoj kapelici vidjelice Marije u oltar je urezana riječ &ldquo;mir&rdquo;, a na zidu stoji umjetnička slika pokojnog fra Slavka Barbarića.<br /><br /></p> <p><strong>Međugorje nada mnogima<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;Mir, mir i samo mir. Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a i među ljudima&rdquo;, Gospine su riječi. Prvog tjedna vidiocima je kazala: &ldquo;Ja sam Kraljica Mira&rdquo;. I od tada usmenom predajom Gospino Međugorje postaje jedno od najvećih kr&scaron;ćanskih mjesta mira i molitve u svijetu. Već trideset i devet godina od prvih vijesti o ukazanju na Podbrdu u Bijakovićima. Od toga 24. lipnja 1981. godine ova hercegovačka župa Međugorje s tek nekoliko tisuća stanovnika ucrtana je na mnoge svjetske karte. Milijuni hodočasnika pohrlili su u kamenjar, na brežuljak za kojeg bi materijalisti rekli da je bezvrijedan jer, osim &scaron;ipražja, &scaron;krte zemlje i stijene pržene suncem, ne nudi previ&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Međugorje je, međutim, mnogima ponudilo nadu. Tražeći rje&scaron;enja u nagomilanim problemima, u crkvu svetog Jakova, na Podbrdo ili na brdo Križevac, tri glavne točke međugorske župe, pohrlili su ljudi svih boja kože, od običnih radnika do hollywoodskih zvijezda. Milijardama izrečenih molitvi na svim svjetskim jezicima tražili su duhovno utoči&scaron;te, vapili za ozdravljenjem ili jednostavno čeznuli za mirom. A, rade to i danas, jer snaga Međugorja ne blijedi.<br /><br /></p> <p>Hodočasnici u Međugorju stvaraju sliku svjetskog sredi&scaron;ta, &scaron;ire toleranciju, svojim pona&scaron;anjem pozivaju na jednakost svih rasa i naroda, &scaron;ire pozitivne vibracije. Znajući za povijest BiH, za stradanja u&nbsp;ratu devedesetih godina pro&scaron;log stoljeća, mnogi će se zapitati i je li Gospin poziv na mir 1981. godine bila najava krvavog rata na ovim prostorima. No, i to je samo jedan od misterija Međugorja, u čijem je zajedničkom nazivniku opet molitva, a ne&nbsp;&scaron;pekulacija ili nagađanje.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/vecernjakov-novinar-na-gospinu-ukazanju-vidjelici-mariji-usne-su-joj-se-micale-nije-reagirala-na-blic-ni-plac-1415215" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-07-vidjelica-marija-2020.jpegFOTOGALERIJA: Bile prepune naroda! Nakon svete mise brojni puk ostao na zajedničkom druženjuhttp://grude.com/clanak/?i=185954185954Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jul 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-06-bile2020_9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od 800 godina, neprekidno i za vrijeme turskog zuluma, na Misištu, jednom od najstarijih svetišta u Hercegovini služi se sveta misa.<p>&nbsp;</p> <p>Ni u vremenu turskog zuluma ona nije prekidana, a osnaženi vjerom vjernici su dolazili tu i pouzdavali se u Gospodina da će ih sačuvati od svih nepravdi i zala. I sačuvani su jer je njihov narod opstao na tisućljetnim ognji&scaron;tima, unatoč svim pote&scaron;koćama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le nedjelje Bile bijaju ispunjene narodom kojeg blagoslovi fra Luka Marić, a nadahnuto je propovijedao fra Bonifacije Barbarić. Proku&scaron;ani propovijednik zanosno je, jednako snažno kao nekoć, navije&scaron;tao Kristovu riječ, nazočnima pitko i jezgrovito predstavio Isusov život i Njegovu muku koje smo pozvani prisjećati se i slaviti je kako bismo skupa s Njim u&scaron;li u Kraljevstvo Nebesko, onoga dana kada nas Gospodin pozove. Pozvao je vjernike da unatoč svim pote&scaron;koćama ne malaksaju na svome životnom putu nego da hrabro idu putem kojim ih Gospodin poziva ići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nedostajalo ni smijeha na Bilama, a posebno je pozitivno iznenađen bio fra Mile Vla&scaron;ić jer vjernike ni korona, ni izbori, ni koje&scaron;ta drugo nisu odvojili od Bila i od proslave svete mise. Fra Andrija Nikić uz povijesne podatke obja&scaron;njavao je snagu Bila, a fra Stanko Pavlović obi&scaron;ao je skoro svakog vjernika pojedinačno dajući mu duhovnu okrijepu i lijepu riječ, kako samo on zna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijepodne, nakon zajedničkog objeda u&scaron;lo se u Misi&scaron;te, a pojedinci i skupine iz cijele Hercegovine nastupili su pjesmom, plesom, dosjetkama i &scaron;alama, a fra Mile je uspje&scaron;no ravnao cijelom tom zanimljivom družinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponad Misi&scaron;ta bili su povezani konji na kojima su dojahali konjanici, a mnogi su zaželjeli popeti se na konje, osobito oni najmlađi pa su im želje ispunjavanje tijekom čitavog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bacalo se i kamena s ramena, igrale su se i druge tradicionalne igre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod spomenika Brotnjaka bija&scaron;e i barilo vina, bija&scaron;e i smokava i drugih ukusnih namirnica iz Brotnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio je to jedan prelijep dan, duhovno, kulturno, socijalno pa i razonodno proživljen - slažu se nazočni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20201.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20203.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20204.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202017a.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-06-bile2020_9.jpgObilježen Divin dan na Kedžari u Vran planinihttp://grude.com/clanak/?i=185945185945Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-diva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Kedžari je u nedjelju 5. srpnja 2020. proslavljen Divin dan.<p>&nbsp;</p> <p>Misu u 11 sati predvodio je fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruku Dive Grabovčeve pročitala je Nada Kre&scaron;o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje svojim pjevanjem, uveličala je klapa Grga iz Posu&scaron;ja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-diva.jpgHNK Mostar: Večeras od 20 sati uživajte u online izvedbi Kraljevahttp://grude.com/clanak/?i=185916185916Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-hnkmostar-vukoja-matovic-lemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravo premijernom izvedbom ove predstave, HNK Mostar je 22. rujna 2019. počeo obilježavanje 25. godišnjice osnutka.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kraljevo&ldquo; Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, rađeno u režiji Ivana Lea Leme i po Krležinom tekstu, bit će online izvedeno na ovogodi&scaron;njem Devetom festivalu &bdquo;Miroslav Krleža&ldquo;, a izvedba će se moći pratiti danas u 20 sati na YouTube kanalu HNK Mostar <a title="HNK Mostar" href="https://youtu.be/we3BCcyD6pY" target="_blank">https://youtu.be/we3BCcyD6pY</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo premijernom izvedbom ove predstave, HNK Mostar je 22. rujna 2019. počeo obilježavanje 25. godi&scaron;njice osnutka. &bdquo;Budući da se radi o jednom od scenski najzahtjevnijih komada Miroslava Krleže te imajući u vidu (malo)brojnost na&scaron;ega dramskog ansambla, kao i prostorno-tehnička ograničenja, bio je to za nas veliki kreativni i produkcijski izazov&ldquo;, kazao je ravnatelj ove kazali&scaron;ne kuće Ivan Vukoja te dodao: &bdquo;Činjenica da smo uvr&scaron;teni u glavni program 9. festivala 'Miroslav Krleža', svjedoči nam da smo uspje&scaron;no odgovorili kako na kreativni tako i na produkcijski izazov uprizorenja drame koja je na svoju praizvedbu čekala punih 40 godina. Hvala Goranu Matoviću, ravnatelju Festivala, ne samo na uvr&scaron;tavanju u festivalski program, nego i na odu&scaron;evljenju nakon odgledane predstave te ogromnom trudu i namjeri da se predstava odigra na Markovu trgu u Zagrebu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Festivala Miroslava Krleže Goran Matović odmah nakon pogledane predstave u betonskom podrumu HNK gdje je formirana nova scena prigodnog naziva &bdquo;H-alter scena&ldquo;, poželio ju je postaviti na Markov trg, između Vlade, Sabora i Markove crkve, a, kako kaže, prijedlog su sa simpatijama primili redatelj Lemo i ravnatelj Vukoja. &ldquo;Međutim, zbog svih poznatih nepogoda koje su nas zadesile, nažalost nismo mogli realizirati gostovanje na način kako smo zamislili, ali smo se spojili s HNK Mostar. Festival Miroslav Krleža u svom redovitom repertoaru ima predstavu 'Kraljevo' koja se u realnom vremenu igra u Mostaru, a preko video-linka Teatra poezije i Festivala 'Miroslav Krleža' svi je zainteresirani mogu gledati na YouTube kanalu&ldquo; kazao je Matović te dodao: &bdquo;Ova predstava ima ne&scaron;to &scaron;to je avangardno, posebno, naprosto prati i čita duh Miroslava Krleže&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave Ivan Leo Lemo prati ovaj festival od njegovog početka te je izuzetno poča&scaron;ćen &scaron;to &bdquo;Kraljevo&ldquo; gostuje na njemu. &bdquo;Ove godine su tu i Ecijina 'Bobočka' i na&scaron;e 'Kraljevo' HNK Mostar. Osobito mi je drago da uz veterane HNK Mostar Jelenu Kordić Kuret i Roberta Pehara, u predstavi igraju i polaznici Dramskog studija mladih. Slavimo Krležu! 7. srpnja njegov je rođendan. Uvijek je dobro okupiti se oko njegove misli, riječi, djela i neviđenog utjecaja na hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu općenito&ldquo;, zaključuje Lemo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-hnkmostar-vukoja-matovic-lemo.jpgGlumac iz filma Pasija: Svu svoju patnju sam ponudio Isusu i Mariji, na kraju je sve između vas i Bogahttp://grude.com/clanak/?i=185901185901Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glumac Jim Caviezel svjedoči o tome koliko je Blažena Djevica Marija zaslužna za njegov uspjeh.<p>&nbsp;</p> <p>Jim Caviezel, zvijezda filma Pasija, odao je počast Djevici Mariji i naveo da je njezino posredovanje i zagovor zaslužni za njegov glumački uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je održao u Amsterdamu na događaju &ldquo;Euharistijski sveti sat za mir u svijetu pomoću Majke svih naroda&rdquo; (eng. Eucharistic Holy Hour for World Peace Through the Mother of All Peoples). Caviezel je opisao kako je na intervju s holivudskim redateljem Terencom Mallickom donio obiteljsku krunicu. Želeći dati krunicu ženi koja ga je pozdravila na ulaznim vratima, Caviezel je otkrio da je upravo tog dana molila za novu krunicu te da je ona Mallickova supruga. On vjeruje da je za taj slučaj zaslužno Marijino posredovanje te da je zahvaljujući tome dobio ulogu u Malickovom Oscarom nagrađenom filmu Tanka crvena linija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je 2000. godine glumio u filmu Grof Monte Cristo nije bio siguran može li nastaviti sa snimanjem, no Caviezel je osjetio posredovanje Djevice Marije kada mu je redatelj pokazao fresku Bezgre&scaron;nog začeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za mene je to bio znak&rdquo;, rekao je. &ldquo;Ponosan sam &scaron;to mogu reći da sam dijelio scenu s Majkom Božjom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnevjerojatniji slučaj posredovanja bio je kada ga je nazvao Mel Gibson jer je želio da glavni glumac njegova filma Pasija ima 33 godine i inicijale J.C. (Jesus Christ).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radi li se o slučajnosti?&rdquo;, glumac je upitao publiku, &ldquo;Mislim da ne.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije snimanja Pasije, Caviezel je posjetio Međugorje te je posvetio svoj život i svoju karijeru Blaženoj Djevici Mariji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Snimanje Pasije jo&scaron; me vi&scaron;e približilo Djevici Mariji&rdquo;, rekao je publici u Amsterdamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&Scaron;to vi&scaron;e prolazite kroz Isusovu muku, dame i gospodo, vi&scaron;e razumijete Marijino suosjećanje. Povezanost između Marije i njezina sina&hellip; Koja to majka ne pati kada njezino dijete pati?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caviezel je pretrpio velike muke tijekom snimanja Pasije, prvog je dana i&scaron;ča&scaron;io rame, nakon toga je zadobio hipotermiju dok je visio s križa, prste su mu spalili radijatori kojima su poku&scaron;ali ublažiti hladnoću, a zatim ga je pogodila munja te je podvrgnut operaciji na otvorenom srcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svu svoju patnju sam ponudio Isusu i Mariji u zamjenu za uspjeh filma koji je približio druge ljude Kristu&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caviezelovo viđenje Marije, kako u njegovu životu, tako i u sudjelovanju u Kristovoj patnji, navelo ga je da Mariju vidi kao &ldquo;duhovnu majku svih ljudi&rdquo; koja je toliko patila zajedno sa svojim božanskim sinom da se glumac nada da će joj biti dana titula &ldquo;Suotkupiteljice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Potrebna nam je istina u ovom kaotičnom, zbunjenom dobu. Istina je da je Marija suotkupiteljica i posrednica svih milosti i zagovarateljica cijelog čovječanstva.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ja se nadam i molim da će Papa ovu istinu proglasiti marijanskom dogmom tako da svaki čovjek zna da ima duhovnu majku koja ga voli i koja će ga dovesti do Isusa, istinskog Spasitelja.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac je govorio i o očajničkoj potrebi u svijetu da se postigne mir Isusa Krista u ovo vrijeme do sada neviđenog moralnog sloma, prirodnih katastrofa, čak i većih globalnih prijetnji kao &scaron;to su rat i terorizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o ubojstvima nerođene i rođene djece te trgovanju djecom u seksualne svrhe, Caviezel je zaključio da je &ldquo;moć Sotone vidljiva bez obzira na to gdje se nalazimo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje da će duhovni i svjetski mir doći &ldquo;onako kako je to bilo i na samom početku, kroz na&scaron;u majku, na&scaron;u posrednicu, na&scaron;u zagovarateljicu&rdquo;. Pozvao je publiku da vjeruje Fatiminom obećanju da će Marijino bezgre&scaron;no srce pobijediti te ih je potaknuo da mole krunicu i klanjaju se Kristu u euharistiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je zaključio podsjetiv&scaron;i publiku da svjetska slava nije ni&scaron;ta u usporedbi s time da su njihova imena upisana u &ldquo;Dvoranu slavnih&rdquo; u Raju, te da se ne bi trebali brinuti o tome kako će ih svijet prihvatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na kraju je sve između vas i Boga", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinali i teolozi jo&scaron; uvijek raspravljaju o tome treba li Djevica Marija biti opisana kao &ldquo;suotkupiteljica&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema portalu Zenit, pet kardinala pisalo je papi Benediktu XVI. 2008. godine tražeći od njega da to popularno uvjerenje proglasi dogmom.<br />Kardinal Aponte Mart&iacute;nez iz Puerto Rica izjavio je da vjeruje da je sada &ldquo;pravo vrijeme za papinsku definiciju odnosa Majke Isusa Krista s nama, njezinom zemaljskom djecom, u ulogama suotkupiteljice, posrednice i zagovarateljice.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svečano proglasiti Mariju duhovnom majkom svih ljudi znači i službeno priznati njezina zvanja, a time oživjeti duhovne i posredničke funkcije u Crkvi za novu evangelizaciju i za čovječanstvo u dana&scaron;njoj situaciji&rdquo;, nastavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u intervjuu s novinarom Peterom Seewaldom 2002.godine, kardinal Joseph Ratzinger, budući Papa, izrazio je svoje nedoumice glede naziva, objasniv&scaron;i da bi to zbunilo odnos Marije i njezina sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naziv &lsquo;suotkupiteljica&rsquo; se u prevelikoj mjeri udaljava od jezika Svetog pisma te stoga dovodi do nesporazuma&rdquo;, rekao je kardinal Ratzinger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve dolazi od Njega (Krista), kao &scaron;to pi&scaron;e u Poslanici Efežanima i Poslanici Kolo&scaron;anima. Marija je također zahvaljujući njemu ono &scaron;to jest&rdquo;, nastavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Riječ suotkupiteljica prikrila bi to podrijetlo. Ispravna namjera se tako izražava na pogre&scaron;an način.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Prevela Erika Radovic/Medjugorje-info.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-pasija.jpgPomoćni biskup Marko Semren: Mudar i dobar čovjek u teškim vremenimahttp://grude.com/clanak/?i=185887185887Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-03-marko-semren.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mons. dr. Marko Semren zaredio je ovih dana u Mostaru, u Franjevačkoj crkvi, četvoricu novih franjevaca, na ponos cijele Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Mnoge je zanimalo tko je svećenik koji je do&scaron;ao u Hercegovinu, zarediti franjevce, među kojima je i jedan iz stoljetne, franjevačke župe Grude koja unatoč izazovnim vremenima uspje&scaron;no odolijeva svim progonima i napadima opasnih struktura pod čijim vodstvom je Hercegovina pretvorena u slučaj, a mnogi njeni žitelji su je napustili upravo zbog takvih kojima je dobro u vremenu "ratova i nemira" koje su s ciljem zakuhali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stranicama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine stoji biografija mons. dr. Marka Semrena, pomoćnog biskupa Banjolučkog, a za kojeg njegovi prijatelji svećenici rado koriste izreku "Tiha voda, brege dere", aludirajući na njegovu skromnost, poniznost, mudrost i druge vrline koje ga krase. Opisuju ga kao čovjeka koji u ti&scaron;ini rje&scaron;ava probleme i trudi se biti na strani pravde i istine, ne one koju je netko nametnuo, nego one koja se ba&scaron;tini od davnina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je njegova biografija sa stranica Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine:</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je 15. srpnja 2010. člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marka Semrena te aktualnog docenta Franjevačke teologije u Sarajevu i gvardijana Franjevačkog samostana Gorica/Livno pomoćnim biskupom banjolučkim dodjeljujući mu naslovnu biskupiju Abaradira. Za biskupa je zaređen u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure 18. rujna 2010.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ovu odluku Svetog Oca objavio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup mons. Alessandro D'Errico na kraju redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH te svečanog misnog slavlja u banjolučkoj katedrali, 15. srpnja na svetkovina sv. Bonaventure, za&scaron;titnika banjolučke biskupije i katedrale.<br /> &bdquo;Zasigurno biskupsko imenovanje fra Marka važan je događaj ne samo za Banja Luku, nego i za Crkvu u Bosni i Hercegovini. Važan je za biskupiju i za mons. Komaricu, iz poznatih motiva. Ali važan je također i za Biskupsku konferenciju, koja će imati novog člana; i &scaron;to vi&scaron;e redovničkog člana, kao znak priznanja za ulogu koju su redovnici &ndash; a posebno franjevci &ndash; imali i imaju u životu Crkve u Bosni i Hercegovini. Osim toga, ovo imenovanje je važno također i za sve redovnike i redovnice u Zemlji. Prisjetit ćete se da sam često spominjao po&scaron;tovanje, zahvalnost i priznanje Svete Stolice glede pastoralne revnosti i primjera koji nam oni daju, skrbeći za tolike odgovornosti povjerene redovnicima i redovnicama u Crkvi.&ldquo;, kazao je apostolski nuncij D'Errico zaželjev&scaron;i da i fra Marko zasja &ndash; u Banjalučkoj biskupiji i univerzalnoj Crkvi &ndash; u mudrosti i razboritosti, odanosti službi i ljubavi prema jednoj Kristovoj Crkvi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Fra Marko Semren rođen je 9. travnja 1954. godine u župi Bila kraj Livna u Banjolučkoj biskupiji. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Biloj (1961.-1964.), Guberu (1965.-1966.) i Livnu (1966.-1969.), Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1969.-1973.), novicijat na Humcu/Ljubu&scaron;ki (1973.-1974.), filozofsko-teolo&scaron;ki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975.-1981.). Vojsku je služio u onda&scaron;njoj JNA (1974.-1975.) u Danilovgradu, u Crnoj Gori.<br /> Nakon položenih svečanih zavjeta 13. travnja 1980. godine zaređen je za svećenika 29. lipnja 1981. godine Nakon toga studirao je na Papinskom Sveučili&scaron;tu Antonianum u Rimu gdje je magistrirao 1985. godine, a potom i doktorirao 1986. godine iz područja franjevačke duhovnosti na temu &bdquo;Il Francescanismo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina (fino al 1517)&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Službe i dužnosti koje je obna&scaron;ao:<br /> - Kapelan u Docu (1981.&ndash;1982.);<br /> - Profesor na Franjevačkoj teologiji od 1985. godine do danas;<br /> - Drugi me&scaron;tar bogoslova (1985.&ndash;1988.);<br /> - Prvi me&scaron;tar novaka u novicijatu na Bistriku/Sarajevo (1988.&ndash;1992.) i u Monopoliu (1992.&ndash;1994.);<br /> - Drugi me&scaron;tar novaka u Monopoliu (1994.&ndash;1995.) i u Belmonetu (1995.&ndash;1997.);<br /> - Prvi me&scaron;tar bogoslova u Neđarićima/Sarajevo (1997.&ndash;2000.);<br /> - Vikar na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (2001.);<br /> - Župnik i dekan u Livnu (2001.&ndash;2003.);<br /> - Drugi me&scaron;tar novaka u Livnu i ekonom u samostanu Gorica (2003.&ndash;2006.);<br /> - Duhovnik bogoslova u Neđarićima/Sarajevo (2006.&ndash;2009.);<br /> - Gvardijan Franjevačkog samostana Gorica/Livno od 2009. do danas.<br /> Obna&scaron;ao je također i druge dužnosti: provincijski definitor (1997.&ndash;2000.), tajnik generalnog vizitatora (1998.), generalni vizitator za Franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu (Republika Hrvatska) (2001./2002.), član Odbora za dolazak Svetog Oca u Banja Luku (2002.), član je Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života Biskupske konferencije BiH sve do 2009. godine, član različitih međuprovincijskih franjevačkih odgojnih povjerenstava, tajnik za odgoj i obrazovanje pri Južnoslavenskoj konferenciji provincijala na razini Reda (1996.&ndash; 2001.).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dobro poznaje talijanski jezik, a služi se njemačkim i &scaron;panjolskim.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Objavio je nekoliko knjiga znanstvenog i pučkog sadržaja te nekoliko članaka u crkvenim časopisima, posebno franjevačkim, zanimajući se posebno za franjevačku prisutnost u Bosni. Sudjelovao je na mnogim simpozijima i kongresima franjevačke formacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-03-marko-semren.jpgArhitektura Mostara na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185858185858Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jul 2020 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-01-hpmostar-arakarhitektura2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Arhitektura 2020.“ s motivima ornamenata na prozorima Vile Fessler (Rektorat Sveučilišta u Mostaru) i Gimnazije Mostar. <p><br />Dolaskom austro-ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Mostar doživljava urbanistički razvoj. Pojavljuju se prvi profesionalni graditelji koji sa sobom donose znanje iz razvijenih europskih gradova. Stvaraju novu urbanu strukturu i čine Mostar gradom koji ne zaostaje za ostalim srednjoeuropskim gradovima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1897. sagrađen je Rondo, danas Trg hrvatskih velikana, prometno sredi&scaron;te grada iz kojega se nastavlja 6 ulica koje se kao zrake &scaron;ire iz kružne povr&scaron;ine trga. U jednoj od njih, nazvanoj &Scaron;tefanijino &scaron;etali&scaron;te(Stephanie Alee), iste godine građevinski poduzetnik Eduard Fessler izgradio je vilu u neobaroknom stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-01-20-07-01-hpmostar-300dpigimnazija.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova jednokatna vila bogata je dekorativnim elementima, a njena dopadljiva arhitektonska cjelina odlično se uklopila u tada novouređeni trg. Danas se u njoj nalazi sjedi&scaron;te Rektorata Sveučili&scaron;ta u Mostaru. U istoj ulici izgrađena je i zgrada dana&scaron;nje Gimnazije Mostar koja se smatra najreprezentativnijom javnom građevinom sagrađenom u Mostaru tijekom austrougarske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tlocrtnoj osnovi zgrada je trodijelne kompozicije, a izgrađena je uz po&scaron;tivanje svih tada&scaron;njih europskih standarda u gradnji. Posebno je upečatljiva slikovita dekoracija pročelja u neomaurskom stilu. Gimnazija je građena od 1897. do 1902. prema projektu arhitekta Franza Blažeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-01-20-07-01-hpmostar-300dpivilafessler2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. srpnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-01-hpmostar-arakarhitektura2020.jpgFOTO: Biskup Marko Semren zaredio fra Lovru Šimića u Franjevačkoj crkvi u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=185852185852Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvoro đakona zaređeno je u utorak u Franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru. Zaredili su se đakoni Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, fra Zlatko Ćorić, fra Renato Galić, fra Stipe Rotim i fra Lovre Šimić.<p>&nbsp;</p> <p>Zareditelj je bio pomoćni biskup banjolučki, mons. Marko Semren. </p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpgRaširi krila, anđele! Preminuo je prvi sit-down komičar iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=185840185840Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-jasmin-dzemidzic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu je iznenada preminuo prvi sit-down komičar u BiH i zemljama okruženja i borac za prava osoba sa invaliditetom Jasmin Džemiđić.<p>&nbsp;</p> <p>Novinarka i redateljica Lejla Zvizdić podijelila je tužnu vijest o smrti Džemiđića putem svog Facebook profila napisav&scaron;i: &ldquo;Anđele, ra&scaron;iri krila u nekom boljem svijetu. Vidimo se gore na novoj predstavi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je s dječijom paralizom, ali to ga nije spriječilo da ostvari svoje snove. Sve &scaron;to mu se događalo okretao je na smijeh, dok je iz životnih situacija koje mu nisu bile smije&scaron;ne poku&scaron;avao izvući pouku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih godina njegovo zdravstveno stanje znatno se pogor&scaron;alo zbog čega su mu amputirane obje noge, a imao je problema i s bubrezima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je kandidat za Večernjakov pečat u kategoriji Ponos BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-jasmin-dzemidzic.jpgBirajte najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji! Evo tko su kandidatkinjehttp://grude.com/clanak/?i=185837185837Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-2020-najljepsa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedma revija i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske održati će se 10. srpnja<p>&nbsp;</p> <p>Kako djevojke ne mogu putovati zbog epidemije virusa COVID-19, ovogodi&scaron;nja Revija i izbor održat će se uživo online 10. srpnja 2020. godine s početkom u 20:00 sati na YouTube kanalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za najljep&scaron;u Hrvaticu možete glasovati na sljedećem linku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://1.shortstack.com/Jq7NHL?fbclid=IwAR1lQ0DVj1rT_pGBPN1e_3qU21Gjmkk8y-pIBfraiNl9fcE9sIBUGu6qjlU">Izbor najljep&scaron;e Hrvatice u narodnoj no&scaron;nji</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-2020-najljepsa.jpgHNK MOSTAR - Lokalni umjetnici priznati u širim okvirima angažirani na novoj predstavihttp://grude.com/clanak/?i=185790185790Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-26-hnkmostar-dala-andrijan-marin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova predstava ''Spremni'' premijerno je izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u četvrtak, 25. lipnja 2020. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o prvoj predstavi u Bosni i Hercegovini čija je priprema započela i premijera održana u doba korona krize. Nastala je po tekstu Kristine Gavran, a pod režijskom palicom Jelene Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju, glazbu i vizualno oblikovanje plakata i promotivnih materijala potpisuju tri Mostarca, Dalibor Nikolić, Andrijan Zovko i Marin Musa, umjetnici priznati u &scaron;irim okvirima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati mostarski umjetnik, voditelj Umjetničke galerije Kraljice Katarine, akademski kipar svojstvena i originalna stila Dalibor Nikolić, kaže kako suradnja s HNK Mostar za njega predstavlja izuzetno afirmativan profesionalni izazov. &bdquo;U mom dosada&scaron;njem opusu rada, primarni predmet interesa bile su umjetničke instalacije. Kroz ovu suradnju, moje prostorne artikulacije dobile su svoju svrhovitost sukladno potrebama uprizorenja i funkcija u sklopu kazali&scaron;nog komada.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalio je ravnatelju Ivani Vukoji i redateljici Jeleni Kordić Kuret na ukazanom povjerenju te istaknuo kako &bdquo;ansambl HNK Mostar odi&scaron;e profesionalno&scaron;ću, ali i ljudskom toplinom, &scaron;to okolnosti suradnje čini nadasve inspirativnim.&ldquo; Kao glavno pitanje koje predstava &bdquo;Spremni&ldquo; problematizira izdvojio je &bdquo;koliko zapravo kreiramo svoju stvarnost na individualnoj razini, a koliko je pak ta stvarnost oblikovana okolnostima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbenik, producent i kompozitor Andrijan Zovko, inače jedan od pionira eksperimentalne i elektroničke glazbe na ovim prostorima koji je svirao na mnogim europskim pozornicama, zadovoljan je slobodom koja mu je prepu&scaron;tena. &ldquo;Svaka nova predstava je izazov. Proces je bio donekle kaotičan, jer je te&scaron;ko napraviti distancu unutar njega i stvoriti zvučnu podlogu predstave držeći se &scaron;to dalje od &lsquo;marketing patetike&rsquo;, s obzirom da si i sam dio &lsquo;masovne izolacije&rsquo;. Sve ono &scaron;to me opsjedalo u procesu stvaranja glazbe za ovu predstavu moralo se kanalizirati na za mene prihvatljiv način. Vjerujem kako smo na kraju postavili respektabilan &lsquo;post-izolacijski&rsquo; komad koji govori o zlokobnim vremenima i&scaron;čekivanja, kada smo svi spremni za ne&scaron;to&rdquo;, kaže Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grafički dizajner Marin Musa, čiji je rad prepoznat i na globalnoj razini činjenicom da je prije 15 godina uvr&scaron;ten u prestižno izdanje američke izdavačke kuće Apress &ldquo;New Masters of Photoshop&rdquo;, istaknuo je kako je &ldquo;izazov raditi projekte u kulturi, posebno u ovoj na&scaron;oj, razapetoj između vlastitih kapaciteta i potencijala s jedne te trenutnog (trajnog?) stanja u dru&scaron;tvu gdje je sve važnije i vrjednije od higijene vlastitog duha&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nakon nekoliko odrađenih projekata s vodstvom HNK Mostar (dizajn plakata za predstavu &lsquo;Brat magarac&rsquo;, dizajn monografije u povodu 25 godina HNK Mostar), ponovno se javila prilika za suradnju, ovaj put na predstavi &lsquo;Spremni&rsquo; gdje smo upravo u fazi zavr&scaron;avanja dizajna plakata i promotivnih materijala&rdquo;, kaže Musa, koji se &ldquo;ponovno uvjerio u istu stvar, koliko su veliki ti isti kapaciteti i potencijali, a koliko su malo iskori&scaron;teni i koliko su na&scaron;i ljudi sposobni uraditi &lsquo;svjetske&rsquo; projekte, a koliko &lsquo;mi&rsquo; zapravo to malo vidimo i cijenimo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprizne izvedbe predstave "Spremni" planirane su u petak (26.6.) i subotu (27.7.), a ulaznice su već rasprodane jer je zbog mjera i preporuka nadležnih tijela u vezi s korona krizom broj mjesta ograničen na 25. Svi oni koji nisu uspjeli doći do ulaznice za prvu i drugu reprizu, priliku za to imaju u četvrtak (2.7.), petak (3.7.), srijedu (8.7) i četvrtak (9.7.).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-26-hnkmostar-dala-andrijan-marin.jpgKARDINAL PULJIĆ DOLAZI NA KOČERIN!http://grude.com/clanak/?i=185762185762Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 11:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Kočerinu se svečano slave apostolski prvaci sv. Petar i Pavao. Vjernici će se za taj blagdan pripremati Trodnevnicom koja počinje u petak 26. lipnja. <p>&nbsp;</p> <p>Program će počinjati krunicom i mogućno&scaron;ću za ispovijed u 17.30 sati, te Svetom misom u 18 sati. Prvu večer misno slavlje predvodi fra Mladen Rozić, župnik u Bukovici. Drugu večer (subota) misu predvodi dr. fra Iko Skoko, provincijski vikar. Tu večer gosti su franjevački postulanti. Misu Uočnicu u nedjelju 28. lipnja, kad je i blagoslov djece, predvodit će vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Na blagdan svetih Petra i Pavla u ponedjeljak 29. lipnja misna slavlja u 8 i 11 sati predvodi dr. fra Mladen Parlov, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg39 GODINA MEĐUGORJE ŽIVI: GOSPA NAS JE IZABRALA JER JE NEĆEMO ZANIJEKATIhttp://grude.com/clanak/?i=185755185755Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-25-medjugorje39_2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje danas proslavlja 39. obljetnicu Gospina ukazanja. Svete Mise na hrvatskom jeziku su u 6, 7, 8, 9 i 11,00 sati, a središnja svečana sveta misa služit će se u 19 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesmom &bdquo;Do&scaron;li smo ti Majko draga&hellip;&ldquo; započelo je svečano misno slavlje na uočnicu kojega je na vanjskom oltaru međugorske crkve sv. Jakova predslavio fra Danko Perutina, mostarski gvardijan, u koncelebraciji fra Mire &Scaron;ege i fra Marinka &Scaron;akote i jo&scaron; desetak svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Danko se u vrlo nadahnutoj propovijedi vratio na same početke ukazanja podsjetiv&scaron;i kako je i te večeri 24. lipnja 1981. godine također bila srijeda i svetkovina Ivandana, i kako je taj dan zauvijek promijenio život ovog kraja i mnoge živote. A to isto i danas Gospa čini i želi činiti preko svakoga od nas, preko Njezine blizine koja se ovdje najvi&scaron;e osjeti &ndash; a &scaron;to svjedoče mnogobrojni hodočasnici koji dolaze u Međugorje već 39. godina &ndash; želi mijenjati na&scaron;a srca, želi nam reći kako Ona i Božji MIR imaju zadnju riječ u ovome svijetu u kojem se danas sije toliko puno straha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je vrlo snažno i hrabro podsjetio kako se ovdje u Međugorju Gospa prije svega predstavila kao KRALJICA MIRA i kako svako dodavanje bilo kojeg drugog epiteta može donijeti samo zbrku! Mir i pomirenje, kultura ljubavi i pra&scaron;tanja doista je ono &scaron;to danas najvi&scaron;e nedostaje svijetu, a Gospa nas to ovdje u Njezinoj &scaron;koli uči već godinama.<br /> &bdquo;Dragi župljani ovo je vrijeme zahvale Bogu jer i mi kao Elizabeta možemo reći &bdquo;Otkuda da meni dođe Majka na&scaron;ega Gospodina?&ldquo; Tako i mi možemo reći: ' Otkuda da je Gospa do&scaron;la nama, jer smo slabi i nejaki&hellip; Ali Gospa nas je izabrala jer smo jake vjere, jer smo spremni svjedočiti, jer je nećemo zanijekati&hellip; I stoga je velika uloga na&scaron;a ne samo za nas, nego i za cijeli svijet! &ndash; podsjetio je sve prisutne u zavr&scaron;noj riječi međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega, kao &scaron;to je običaj u devetnici ukazanja, Gospin hvalospjev &bdquo;Veliča&ldquo; predmolili su Marija Pavlović Lunetti i Ivan Dragičević.Nakon večernje svete Mise&nbsp;uslijedilo je zajedničko jednosatno klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom sakramentu, koje se nastavilo u ti&scaron;ini do 6&nbsp;sati ujutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-25-20-06-25-medjugorje39_1.png" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-25-medjugorje39_2.pngHNK MOSTAR ''Spremni'' - prva predstava nakon korona krize FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=185728185728Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jun 2020 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijera predstave “Spremni” održat će se u četvrtak, 25. lipnja u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, poštivajući sve mjere i preporuke nadležnih tijela. <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala prema tekstu &ldquo;Spremni&rdquo;, mlade i nagrađivane hrvatske autorice Kristine Gavran, a režiju potpisuje Jelena Kordić Kuret, pripćeno je na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare održanoj u HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drama se događa u jednoj obitelji, likovi su arhetipski: Majka, Otac, Sin i Kćer. Ta obitelj živi po filozofiji samodostatnosti, gdje ti nitko drugi ne treba, ili kako Otac u obitelji kaže &ldquo;Četiri je mjera u svim kuharicama. Zato na&scaron;a obitelj broji četiri člana. Mi nikome ni&scaron;ta nismo dužni.&rdquo; Otac i Majka su puni straha, i tim strahom doslovno hrane svoju djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelena Kordić Kuret, osim &scaron;to je režirala predstavu, u njoj glumi Majku. Kaže kako komad &ldquo;Spremni&rdquo;, iako pisan 2012. godine, jako rezonira s dana&scaron;njim vremenom i krizom koju živimo. &ldquo;Gavran se bavi fenomenom straha i onim u &scaron;to se ta urođena, primarna ljudska emocija pretvara kada se koristi kao sredstvo manipulacije&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O samom redateljskom poslu Kordić Kuret rekla je da ju je &ldquo;zanimalo kako se sve te pojave reflektiraju na pojedinca i &scaron;to imaju kao svoju posljedicu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pored samog sadržaja jako me je privukla i forma u kojoj Gavran pi&scaron;e. Ona tekst vodi kao antidramu i mi&scaron;ljenja sam da se u takvoj formi dobro može prikazati svijet u kojem živimo. Tako da nam je samim tim odredila pravac kojim trebamo voditi predstavu, &scaron;to je meni jako uzbudljivo jer jako volim gledati predstave u zakonitostima teatra apsurda&rdquo;, zaključila je Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-23-20-06-23-hnkmostar-spremni1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na&scaron;a 25. kazali&scaron;na sezona trebala je biti ne samo jubilarna nego, po mnogim parametrima, do sada i na&scaron;a najuspje&scaron;nija sezona. I bila bi da se nije pojavila korona. Spomenimo samo dvije premijere koje smo otkazali zbog korone, sedam festivala na kojima smo trebali igrati sa &scaron;est različitih predstava te 15 dogovorenih gostovanja do kraja sezone. Premda smo radili pod posebnim režimom, nismo se predali niti odustali. Dapače, kada je izgledalo da je sve stalo mi smo započeli rad na novoj predstavi&rdquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, te dodao kako je predstava nastala &ldquo;s domaćim, HNK snagama predvođenim Jelenom Kordić Kuret i Robertom Peharom te s na&scaron;im mostarskim prijateljima i suradnicima Daliborom Nikolićem i Andrijanom Zovkom. Posebno nas veseli &scaron;to u predstavi igraju Anja Kraljević i Dražen Pavlović za koje se nadamo da će jednom, poput Jelene i Roberta, i njih dvoje biti prvaci drame HNK Mostar.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robert Pehar koji glumi Oca, rekao je kako se drama ne bavi samo izvanrednim okolnostima nego prikazuje i na koje načine strah utječe na pojedinca, na obitelj kao nukleus dru&scaron;tva te konačno i na samo dru&scaron;tvo, odnosno &scaron;to znači kolektivni strah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovdje govorimo i o potrebi za manipulacijom drugima pa makar to bili i najbliži te u &scaron;irem kontekstu za indoktrinacijom osobito starijih ljudi prema mladima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mlada glumica Anja Kraljević, kojoj je uloga Kćeri prva uloga u HNK Mostar istaknula je: &ldquo;Za mene je to prvo kazali&scaron;no iskustvo u Mostaru. Bilo mi je inspirativno, super ekipa, super tekst, pogotovo zato &scaron;to je situacija s koronom kakva jest. Rad na predstavi dobro mi je do&scaron;ao da se maknem od svega.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislim da smo napravili predstavu koja reflektira apsurdnosti svake vrste, pokrenute upravo tim imaginarnim strahom od svega &scaron;to nije kao 'mi'. Za &scaron;to smo spremni? Za sve, osim za normalan život, možda smo i spremni, ali sigurno ne za ovaj svijet, i ne za human, svevremen i sveprostoran suživot u njemu&rdquo;, riječi su Dražena Pavlovića, koji u predstavi glumi Sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-23-20-06-23-hnkmostar-spremni2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati mostarski umjetnik, voditelj Umjetničke galerije Kraljice Katarine, akademski kipar svojstvena i originalna stila Dalibor Nikolić, autor je scenografije za predstavu. Kaže kako suradnja s HNK Mostar za njega predstavlja izuzetno afirmativan profesionalni izazov. &ldquo;U mom dosada&scaron;njem opusu rada, primarni predmet interesa bile su umjetničke instalacije. Kroz ovu suradnju, moje prostorne artikulacije dobile su svoju svrhovitost sukladno potrebama uprizorenja i funkcija u sklopu kazali&scaron;nog komada.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor glazbe je producent, kompozitor i glazbenik Andrijan Zovko, inače jedan od pionira eksperimentalne i elektroničke glazbe na ovim prostorima koji je svirao na mnogim europskim pozornicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svaka nova predstava je izazov. Proces je bio donekle kaotičan, jer je te&scaron;ko napraviti distancu unutar njega i stvoriti zvučnu podlogu predstave držeći se &scaron;to dalje od &lsquo;marketing patetike&rsquo;, s obzirom da si i sam dio &lsquo;masovne izolacije&rsquo;. Sve ono &scaron;to me opsjedalo u procesu stvaranja glazbe za ovu predstavu moralo se kanalizirati na za mene prihvatljiv način. Vjerujem kako smo na kraju postavili respektabilan &lsquo;post-izolacijski&rsquo; komad koji govori o zlokobnim vremenima i&scaron;čekivanja, kada smo svi spremni za ne&scaron;to&rdquo;, kaže Zovko, posebno naglasiv&scaron;i zadovoljstvo slobodom koja mu je prepu&scaron;tena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva i druga repriza predstave bit će odigrane u petak, 26. lipnja, i subotu, 27. lipnja, obje s početkom u 20 sati i s jako ograničenim brojem ulaznica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgNa današnji dan 1593. godine Turci su PALI KOD SIGETA!http://grude.com/clanak/?i=185698185698Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-johann_peter_krafft_siget.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon stoljeća i pol neprekidnog osvajanja hrvatskih krajeva osmanska vojna sila napokon je zaustavljena 22. lipnja 1593. u bitci kod Siska.<p>&nbsp;</p> <p>Poslije pada Sigeta, Turci tridesetak godina nisu osvojili nova područja. Stoga je novi sultan Murat II naredio da se ujedine svi bosanski begovi, te udare na sisačku utvrdu, a potom krenu i na Zagreb. Pripremajući se za napad Turci su izgradili i novu utvrdu na utoku rijeke Petrinjčice u Kupu, Yeni Hisar, dana&scaron;nju Petrinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačno 1593.-će, nakon dvije neuspjele opsade sisačke utvrde, koju je prije pola stoljeća na utoku Kupe u Savu, dao izgraditi zagrebački biskup Nikola Olah, bosanski pa&scaron;a Hasan okupio je oko 30 tisuća vojnika. Prvo je osvojio kulu Drenčinu, a potom pričekav&scaron;i te&scaron;ke topove utaborio se 14. lipnja u blizini Siska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počeli su siloviti topnički napadi koji su pomalo ru&scaron;ili istočni zid. Zapovjednik utvrde ka&scaron;telan Mikac po glasono&scaron;i je zatražio pomoć hrvatskog bana Tome Erd&ouml;dyja. Konačno 22. lipnja ban osobno dovodi na bojno polje na brzinu sakupljenu vojsku od oko pet tisuća vojnika. Suprotstavilo im se 15 tisuća Hasan-pa&scaron;inih Turaka. Iako brojnije slabije, kr&scaron;ćanske snage iskoristile su vatrenu nadmoć i uspjele potpuno poraziti neprijatelja. Sabiv&scaron;i ih na uski prostor te zatvoriv&scaron;i pristup mostu preko Kupe natjerale su ih u Kupu i Savu. U tom trenutku izlaze vojnici iz sisačke utvrde i razbijaju turski logor. Dvije trećine turske vojske podlegle su ranama ili se utopile u nabujaloj Kupi, a među njima i sam Hasan-pa&scaron;a s mnogim turskim velika&scaron;ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već otprije oslabljena stalnim ratovima i unutra&scaron;njim problemima, nakon poraza kod Siska, turska se vojska vi&scaron;e nije oporavila. Njezina osvajanja su zaustavljena, a uskoro je pred kr&scaron;ćanskom protunavalom počelo i njezino postupno povlačenje iz hrvatskih krajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HRT</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-johann_peter_krafft_siget.jpgPreminuo je veliki fra Ljubo Krasić!http://grude.com/clanak/?i=185696185696Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-fra-ljubo-krasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samostanu na Humcu, u nedjelju 21. lipnja, okrijepljen svetim sakramentima, blago u Gospodinu u 83. godini života preminuo je njegov sluga svećenik i redovnik fra Ljubo Krasić, potvrdili su u nedjelju 21. lipnja iz Hercegovačke franjevačke provincije. <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ljubo služio je 64 godine kao redovnik i 56 godina kao svećenik. Misa zadu&scaron;nica slavit će se na groblju Podadvor u Čitluku (BiH) u ponedjeljak 22. lipnja u 17 sati.</p> <p>Nakon mise slijede sprovodni obredi i ukop. Tijelo će biti izloženo u 16 sati ispred mrtvačnice u Čitluku, javili su u nedjelju 21. lipnja iz Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Životopisi:</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rodio se je 1938. u Čitluku u Hercegovini. U Visokom je pohađao franjevačku gimnaziju. Filozofiju i bogoslovlje studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Rimu. Franjevcem je postao 1957. godine u Kraljevoj Sutjesci. Svećeničke sakramente primio je 2. kolovoza 1964. na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga je godinu dana boravio u &scaron;irokobri&scaron;koj župi. Potom je oti&scaron;ao u &Scaron;vicarsku gdje je organizirao hrvatsku misiju. U &Scaron;vicarskoj je boravio od 1967. do 1971. godine. Nakon toga opet ide na studij. Ovog puta to je bio studij moralne teologije koju je studirao na rimskom sveučili&scaron;tu <span class="new">Alphonsianumu</span>. Studirao je do 1974. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1974. je oti&scaron;ao u SAD gdje je odmah počeo intenzivno djelovati. Iste je postavljen za pomoćnog župnika u župi sv. Ćirila i Metoda u New Yorku. Od osnutka 1974. na <span class="mw-redirect">svećeničkom</span> sastanku u New Yorku, fra Ljubo Krasić vodio je Hrvatske izvandomovinske &scaron;kole Kanade i Amerike (HI&Scaron;AK), odgojno-&scaron;kolsku organizaciju hrvatskih iseljenika iz SAD-a i Kanade koju se smatra najvažnijom hrvatskom &scaron;kolskom ustanovom izvan Hrvatske, <sup id="cite_ref-3" class="reference">[3]</sup> a kojoj je jednom od suosnivača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1975. godine imenovan je na mjesto direktora Hrvatskog etničkog instituta iz Chicaga. Nakon dvije godine boravka u SAD-u vratio se u Hercegovinu. 1976. je proboravio u Mostaru gdje je radio sa studentima. Nakon toga opet se je vratio u SAD te je od 1977. do 1980. bio u Chicagu gdje je ponovno imenova na mjesto direktora HEI-ja. Također je djelovao i pri župi sv. Jeronima u Chicagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Chicaga djeluje u <span class="new">Sudburyju</span> od 1980. do 1987. kao župnik župe sv. Marka. Ondje je sa župljanima kupio i preuredio crkvu sa župnom kućom i dvoranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije toga odlazi u <span class="new">Norval</span> gdje je imenovan upraviteljem <span class="new">Hrvatskog centra</span> u Norvalu gdje je djelovao osam godina, od 1987. do 1995. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije 1995. ponovno obna&scaron;a dužnost direktora Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu. Uređuje Hrvatski kalendar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-fra-ljubo-krasic.jpgVečeras možete uživati u koncertu violinista i klavirista u Franjevačkom centru ''Sv. Ante - Cim'' Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185636185636Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-18-framost-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misija FRAMOST - Poveznica baštine ljudi i prostora u sklopu Dana svetoga Ante organizira dva veoma zanimljiva koncerta u Franjevačkom centru  „Sv. Ante - Cim“ .<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 18. lipnja u 20 sati održat će se koncert klavirista Glazbene &scaron;kole Ivana pl. Zajca, iz klase profesorice Silvije Vukojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 28. lipnja u 20 sati u suradnji s Međunarodnim seminarom klasične glazbe &bdquo;ARDEA&ldquo;, održat će se koncert polaznika seminara violine, koji vodi prof. Goran Končar, gostujući profesor na studiju Glazbene umjetnosti FPMOZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine, u ljetnom i zimskog periodu, Akademija Čapljina pod nazivom &bdquo;ARDEA&ldquo; organizira seminare i niz radionica za klavir, flautu, gitaru i violinu. Ove godine seminar violine će se održati od 26. 6. do 2. 7. 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-18-framost-plakat.jpgBRČKO: Obilježena stogodišnjica zbirke ''Preobraženja'' A.B. Šimićahttp://grude.com/clanak/?i=185634185634Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-18-brcko-poezija-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Domu HKD „Napredak“ Brčko distrikt BiH u povodu stote godišnjice objavljivanja pjesničke zbirke „Preobraženja“ Antuna Branka Šimića priređena večer poezije ovog pjesnika.<p>&nbsp;</p> <p>Program su u suradnji sa mladim članovima brčanskog &bdquo;Napretka&ldquo; realizirale profesorice hrvatskog jezika Marija Buconjić i Katarina Maro&scaron;ević, uz tehničku podr&scaron;ku Ivana &Scaron;arčevića, profesora katoličkog vjeronauka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi članovi &bdquo;Napretka&ldquo; su govorili &Scaron;imićeve stihove te izveli umjetnički performans kojim su željeli ukazati na nadvremenska značenja &Scaron;imićevih stihova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mladima je &Scaron;imićeva poezija bliska zato &scaron;to djeluje jednostavno i zato &scaron;to progovara o temama na način na koji je oni mogu prepoznati kao ne&scaron;to svoje. To je poezija oslobođena deskriptivnog, njezin naglasak je na glagolima zbog čega taj &scaron;krti pjesnički izraz djeluje kao krik - izjavila je za <strong>Fenu</strong> Marija Buconjić. On je kazala da je &Scaron;imićevo pjesni&scaron;tvo puno boja, ritma i zvuka, oslobođeno vezanosti stiha i koncizno te je i zbog toga blisko i dana&scaron;njem čitatelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katarina Maro&scaron;ević je kazala da dubina du&scaron;e koja je ispisana u &Scaron;imićevim stihovima modernom čitatelju daje znak kako može jedna du&scaron;a pisati, na koji način može iznijeti i ljubav i smrt, i svjetlo i tamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;imić je jedan od književnika koji je tako mlad mogao tako zrelo pisati, i ozbiljno pristupiti svojoj poeziji, tako da smo vidjeli večeras kako ga i oni najmlađi kao i oni znatno stariji, mogu podjednako intenzivno doživljavati &ndash; naglasila je Maro&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik brčanske podružnice HKD Napredak fra Mirko Jozić je izjavio da je u okviru programa rada HKD &bdquo;Napredak&ldquo; podružnica Brčko predviđeno da u narednom periodu, između ostalog, budu predstavljena velika pjesnička imena ovoga podneblja a da je &Scaron;imić najbolji izbor za početak te aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;imić je zapravo onaj ničeovski duh kod nas, on je otvorio sva duhovna područja stavljajući na njih znak pitanja, on je otvorio prostor za nova kazivanja, nova istraživanja, nova tumačenja sebe, svijeta i dru&scaron;tva u kojem živimo - kazao je fra Niko Jozić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirku &bdquo;Preobraženja&ldquo; &Scaron;imić je objavio 1920. godine u 22 godini života a posvećena je njegovoj djevojci Tatjani Marinić. &Scaron;imićeva poezija je karakteristična po odsustvu interpunkcije i slobodnom stihu, koji je &Scaron;imić prvi donio u hrvatsku književnost, a zbirku &bdquo;Preobraženja&ldquo; mnogi smatraju kamenom temeljcem modernog hrvatskog pjesni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-18-brcko-poezija-absimic.jpgŠiroki Brijeg dobio spomen sobu poginulih braniteljahttp://grude.com/clanak/?i=185589185589Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jun 2020 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-16-siroki-spomen-soba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomen soba se nalazi u sklopu Kluba branitelja Grada Širokog Brijega u ulici Stjepana Radića (Duhanska stanica).<p>&nbsp;</p> <p>Organizator ovog događaja je Odbor za branitelje Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorenju su prisutvovali predstavnici udruga proisteklih iz Domovinakog rata, predstavnici svih razina vlasti i obitelji poginulih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu program prisutnima su se obratili gradonačelnik Miro Kraljević i Viktor Kvesić, koji se obratio u ime obitelji poginulih branitelja. Otvorenje Spomen sobe je blagoslovio fra Dane Karačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-16-20-06-16-siroki-spomen-soba1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama ideja izgradnje Kluba branitelja &Scaron;iroki Brijeg u sklopu kojeg se nalazi i ova Spomen soba za poginule &scaron;irokobrije&scaron;ke branitelje iz Domovinskog rata pokrenuta je na inicijativu samih branitelja 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projekt je podržan od gradonačelnika &Scaron;irokog Brijega i vlasnika ovog prostora OTP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suglasnost za izgradnju Kluba branitelja Grad &Scaron;irokog Brijega podržale su sve braniteljske udruge sa područja na&scaron;eg grada. Po tro&scaron;kovniku vrijednost projekta je oko 450 000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinu dosada&scaron;njih radova su izveli sami inicijatori projekta uz pomoć nekolicine na&scaron;ih gospodarstvenika. Po procjeni realizirano je oko 50% projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su prepoznali na&scaron;u inicijativu za izgradnju Kluba branitelja. Također se nadamo da će i oni koji nisu prepoznali ovu pozitivnu ideju isto tako u &scaron;to skorije vrijeme pomoći dovr&scaron;iti ovaj projekt. Nadamo se do kraja godine. Glavni cilj projekta je bio izgradnja Spomen sobe za poginule &scaron;irokobrije&scaron;ke branitelje. Izgradnjom ove sobe želimo reći jedno veliko hvala na&scaron;im suborcima. Spomen soba je izgrađena u koordinaciji sa udrugom poginulih branitelja &Scaron;iroki Brijeg. Drugi dio ovog prostora (nedovr&scaron;en prostor) planiran je za edukaciju mladih vezano za istinu o Domovinskom ratu i druženja branitelja&rdquo; poručili su iz koordinacije braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-16-siroki-spomen-soba.jpgKnjižnica samostana u Kraljevoj Sutjesci čuva 31 primjerak najstarijih tiskanih knjigahttp://grude.com/clanak/?i=185554185554Grude.com - klik u svijetSun, 14 Jun 2020 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-14-kraljeva_sutjeska_visitmycountry.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveće povijesno blago Bosne i Hercegovine, svih religija i događaja, krije se u frnjeavačkim samostanima u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci. <p>&nbsp;</p> <p>Upravo knjižnica u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja čuva 31 inkunabulu (prve tiskanje knjige do 1500. godine) od ukupno 53 u BiH i njih 400.000 u cijelom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Željko Brkić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci s ozarenim pogledom i vidljivim emocijama pričao je o knjigama koje ibblioteka ovog samostana čuva kao riznicu informacija o brojnim objektima u BiH, kako iz vremena Osmanske vladavine tako i dosta ranije. Brkić je u razgovoru za Klix.ba kazao kako je veliki broj knjiga spreman za restauraciju, ali da financijski nisu u mogućnosti to obaviti ni u Republici Hrvatskoj uz čiju pomoć je izrađen poseban foaje 2012. godine sa stalnom muzejskom postavkom, ali ni u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biblioteka je prema njegovim riječima otvorena '80-ih godina te da knjige smje&scaron;tene u njoj zahtjevaju veliku brigu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Veoma je te&scaron;ko postići stalnu temperaturu u ovim prostorijama ljeti i zimi, kako bismo osigurali duži vijek ovih knjiga koje su zaista veliko kulturno-povijesno blago. Potrebno je promijniti i rasvjetu koja zagrijava ovaj prostor te se nadamo da ćemo to uspjeti rije&scaron;iti ove godine", kazao je Brkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blizu 5000 naslova knjiga koje su tiskane do 1850. godine smje&scaron;teno je u prvom dijelu knjižnice koja predstavlja najstariji dio, a tu su jo&scaron; smje&scaron;tene i prve stiskane knjige do 1500 godine, tzv. inkunabule kojih je u cijelom svijetu oko 400.000 primjeraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Bosni i Hercegovini su ukupno 53 primjerka ovih knjiga, a na&scaron; samostan čuva 31 jednu. Samostan posjeduje i blizu 450 knjga iz 16. stoljeća, ne&scaron;to vi&scaron;e od 500 iz 17. stoljeća i vi&scaron;e tisuća iz 18. i prve polovice 19. stoljeća", pojasnio je Brkić u razgovoru za Klix.ba. Kraljeva Sutjeska čuva i najstarije matične knjige iz čak 1641. godine koje su, kako kaže sugovornik, često tražene s ciljem kompletiranja obiteljskog stabla do tko zna kojeg koljena. Uz knjige se nalaze i dokumenti koji su bili značajni za povijest kako Bosne i Hercegovine, tako i Dalmacije, ali veliki broj, onih najznačajnijih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu ipak čuvaju druge države diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najstarija i vjerojatno najvrijednija slika u Kraljevoj Sutjesci je Poklon kraljeva &ndash; Krist pada pod križem, slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je podrijekla i datira iz 15. stoljeća. Ona je jedini sačuvani dio nekada&scaron;njeg preklopnog gotičkog oltara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zbirci se nalaze i dvije slike domaćeg majstora Stjepana Dragojlovića, koji potiče iz okolice Kraljeve Sutjeske. Živio je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a slikarstvo je učio u Veneciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva njegova slika Raspeće (160x82 cm) potječe iz 1597, a druga - Bezgre&scaron;no začeće (154x163 cm) iz 1621. godine. Na objema se slikama nalazi i autoportret autora. Međutim, Brkić je kazao kako je ipak na kraju ustanovljeno da je Dragojlović platio talijanskom renesansnom umjetniku da ove slike oslika sa njegovim portretom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-14-kraljeva_sutjeska_visitmycountry.jpgFOTO: Fra Luka i fra Stanko predvodili misu povodom 28 godina od PRVE POBJEDE HRVATA nad velikosrpskim agresoromhttp://grude.com/clanak/?i=185550185550Grude.com - klik u svijetSun, 14 Jun 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-14-lipanjskezore203.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano su u Mostaru proslavljene Lipanjske zore. Cim je bio ujedinjen u molitvi u sjećanju na branitelje koji su dali život za slobodu hrvatskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Operacija Lipanjske zore je jedna od najvažnijih operacija za povijest hrvatskog naroda. Bila je to prva pobjeda nad velikosrpskim agresorom u ratu u BiH. Zajedno su je izvele snage HVO-a, HV-a i HOS-a.</p> <p>Akcija je trajala od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. godine. Operacijom Lipanjske zore oslobođena je dolina rijeke Neretve, a na nekim mjestima (poput O&scaron;anjića kod Stoca) združene hrvatske snage su izbile na dana&scaron;nju crtu razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu povodom ove velike obljetnice predvodili su fra Luka Marić i fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore2010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore2011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto;:Ante Boras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-14-lipanjskezore203.jpgDanas je svetkovina svetog Antehttp://grude.com/clanak/?i=185541185541Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jun 2020 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas katolička crkva slavi blagdan svetog Ante Padovanskog.<p>&nbsp;</p> <p>Svečane svete mise služene su diljem Hrcegovinei Bosne a mno&scaron;tvo je hodočasnika pje&scaron;ke hodočastilo u čast ovog sveca do sveti&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Ante patron je župa: Boće, Bugojno, Bukovica, Busovača, Dobretići, Drijenča, Gračac, Lukavac, Rastičevo, Siv&scaron;a, Sočanica, Močila, Vukanovići, Žepče, Podhum - Žitače, Bihać, Čuklić, Petričevac, Prnjavor, Stratinska, Grabovica, Humac, Ploče - Tepčići, Raskrižje, Sutina, &Scaron;uica...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je u Lisabonu u obitelji dvorskog viteza Martina i Marije Terezije Taveira, krsnim imenom Ferdinand. Vjerojatno se rodio 15.8.1195. Stupio je u redovnike augustince, studirao Sveto Pismo i crkvene oce, te se brinuo za bolesnike. Zaređen je za svećenika vjerojatno 1219. Djelujući na župi u Coimbri upoznao je petoricu franjevaca koji su i&scaron;li u misije u Maroko (umrli mučenički 1220.). Stupio je u franjevce ljeti 1220., poku&scaron;ao je otići u Afriku, ali se putem te&scaron;ko razbolio i dospio u Messinu na Siciliji Njegovo je životno putovanje započelo kad je kao mlad čovjek odlučio priključiti se augustinskom redu, odričući se tako budućnosti u bogatstvu i moći zbog služenja Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, kad su u gradu u kojemu je bio pronosili tijela prvih franjevačkih mučenika, Anto je ponovno bio ispunjen snažnom željom da bude medu onima koji su najbliže Isusu: onima koji umiru za Boga. Tako je u&scaron;ao u franjevački red i uputio se da propovijeda Maurima u Africi. No, bolest ga je u tome spriječila. Dospio je u Italiju, u jednu zabitnu nastambu, u kojoj je provodio vrijeme u molitvi, čitanju Svetog pisma i izvr&scaron;avanju svakodnevnih kućnih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponovno je do&scaron;ao Božji poziv, ovaj put prigodom obreda ređenja u kojemu nitko nije bio spreman da propovijeda. Ponizni i poslu&scaron;ni Anto nevoljko je prihvatio zadatak. Godine traženja Isusa u molitvi, čitanju Biblije i služenja njemu u siroma&scaron;tvu, čistoći i poslu&scaron;nosti pripremili su Antu da dopusti Duhu kori&scaron;tenje njegovih darova. Antina je propovijed iznenadila one koji su očekivali nepripremljenu propovijed kao i one koji nisu vjerovali da Duh može dati ljudima takve riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznat kao veliki čovjek molitve i učitelj Pisma i teologije, sveti Anto je bio prvi franjevac koji je druge fratre učio teologiju. Poziv ga je opet vodio da propovijeda hereticima, služeći se svojim dubokim poznavanjem Svetog pisma i teologije da zavedene ljude obraća i učvr&scaron;ćuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Asizu je 1221. susreo sv. Franju koji ga je imenovao za prvog profesora teologije u svom redu. Kao propovjednik je proputovao južnu i srednju Francusku. Godine 1227. je izabran za poglavara franjevaca u sjevernoj Italiji (vjerojatno je utemeljio samostan u Puli), no te se službe brzo odrekao radi propovijedanja i nastanio se u Padovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao omiljeni propovjednik bio je vrlo utjecajan, pa je tako u Padovi postigao dono&scaron;enje zakona u prilog siroma&scaron;nim dužnicima, a posredovao je i u sporovima među gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umro je u samostanu Cella kraj Padove 13.6.1231. Njegovo su tijelo morali oružjem čuvati jer su ga mnogi htjeli odnijeti i ukopati u svom mjestu. Svetim je progla&scaron;en 1232. na temelju čudesa koja su se zbila po njegovom zagovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvali su ga: &ldquo;čekić za krivovjerce&rdquo; jer je u raspravama s krivovjercima bio nepobjediv, &ldquo;&scaron;krinja zavjetna&rdquo; radi temeljitog poznavanja Svetog pisma, te &ldquo;svetac cijelog svijeta&rdquo; jer je rođen u Lisabonu, umro u Padovi a ča&scaron;ćen posvuda. Crkvenim naučiteljem je progla&scaron;en 1946.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpgKardinal: Ljubav prema Kristu jamstvo je da ćemo nakon smrti živjeti s Njimhttp://grude.com/clanak/?i=185518185518Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jun 2020 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-16-kardinalsarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolici slave blagdan Tijelova, odnosno Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. U nekim hrvatskim krajevima ovaj se blagdan naziva i Brašančevo - jer se od brašna pravi kruh za koji katolici vjeruju da postaje Tijelo Kristovo.<p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Tijelova počeo se slaviti u 13. stoljeću, a običaj je već u 14. stoljeću prihvatilo cijelo zapadno kr&scaron;ćanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, redovnica Julijana u samostanu u Liegeu u Belgiji imala je viđenje punog mjeseca na kojemu je primijetila mrlju. Svoju viziju protumačila je kao nedostatak blagdana kojim bi Crkva slavila Presveti oltarski sakrament. Mjesni je biskup, na njen nagovor, proglasio blagdan u svojoj biskupiji. U početku se nazivao blagdanom Euharistije. Julijana (kasnije katolička svetica) i njeni suvremenici promicali su ideju tog blagdana. I sam papa Urban IV. htio je bulom iz 1246. proglasiti ovaj blagdan blagdanom cijele Crkve, ali je umro prije nego &scaron;to je u tome uspio. Tek Ivan XXII. pro&scaron;irio je blagdan na cijelu Crkvu, stoljeće kasnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ovim blagdanom katolici povezuju i euharistijsko čudo iz 1263. u talijanskoj Bolseni. Onda&scaron;nji je svećenik slaveći misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv. Dok je pritom lomio hostiju primijetio je, prema katoličkoj predaji, kako iz nje kaplje krv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična stvar dogodila se, vjeruju, i u Hrvatskoj, u Ludbregu. Svećenik koji je 1411. slavio misu u ludbre&scaron;koj crkvi posumnjao je, kao i svećenik u Italiji vi&scaron;e od sto godina prije,&nbsp;u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv.&nbsp;Kad je pogledao u kalež, shvatio je, prema katoličkoj predaji, da se u njemu nalazi svježa krv. U strahu je misu priveo kraju, a kalež sakrio iza oltara. Ludbre&scaron;ki događaj je ispitivao papa Julije II. koji je u 16. stoljeću dopustio &scaron;tovanje relikvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za blagdan Tijelova vežu se i procesije. Prva od njih održana je jo&scaron; u 13. stoljeću u njemačkom K&ouml;lnu. Običaj se otad pro&scaron;irio po cijeloj Europi. Svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, a puk hoda za njim s cvijećem u rukama i pjevajući, prenosi Index.hr. Tijelovske procesije bile su sastavni dio ovog blagdana u Hrvatskoj sve do Drugog svjetskog rata, a u mnogim hrvatskim krajevima zadržale su se i danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi na blagdan Tijelova pro&scaron;le godine, kardinal Puljić istaknuo je da je svetkovina Tijelova &bdquo;osobito draga i veličanstvena jer u njoj slavimo očitovanu Božju ljubav na jedan vrlo otajstven način&ldquo;. Često ovo otajstvo gledaju samo kao hranu, ali ono zapravo u prvom redu predstavlja žrtvu. &bdquo;Bog je dao svoga Sina koji je na križu žrtvovan i time je otkupio čovječanstvo. I upravo ta žrtva je na otajstven način uprisutnjena u otajstvu euharistije&ldquo;, kazao je kardinal Puljić, dodajući da je upravo Isus izabrao taj način svoje prisutnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p align="justify">Napominjući da vjernici slavljenjem toga otajstva ne mogu ni&scaron;ta dodati &bdquo;toj veličanstvenosti&ldquo;, kardinal Puljić rekao je da mogu biti dionici &bdquo;toga dara &ndash; dionici očitovane i darovane ljubavi Božje&ldquo;. Pojasnio je da shvatiti to otajstvo znači u svome srcu i u svojoj vjeri biti istinski raspoloživ jer Bog sebe daruje u euharistiji pa su i vjernici, okupljeni za stolom Gospodnjim, pozvani darovati sebe. Ukazao je na potrebu trajne zahvalnosti Bogu na tom daru, napominjući da se prema euharistiji ne treba odnositi kao da se na to jednostavno imamo pravo. Pozvao je vjernike da razmi&scaron;ljaju o veličini Božjega dara da se kroz pričest mogu sjediniti s Kristom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-16-kardinalsarajevo.jpgU 48. godini preminuo je Goran Bubalo, obitelj zamolila da se novac donirahttp://grude.com/clanak/?i=185517185517Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jun 2020 00:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-11-goran-bubalo.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mreža mira objavila je da je u 48. godini života preminuo Goran Bubalo, direktor Mreže za izgradnju mira. <p>&nbsp;</p> <p>Na stranici je navedeno da je preminuo čovjek velikog srca, prijatelj, mirovni aktivist koji se jednom rađa, istinski borac za ljudska prava svih i velika motivacija da nikad ne gubimo nadu u bolje sutra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj je zamolila da novac koji su prijatelji i poznanici bili njima namijenili bude doniran Roditeljskoj kući Srca za djecu oboljelu od raka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-11-goran-bubalo.pngU 60. godini preminula jedna od najboljih hrvatskih novinarkihttp://grude.com/clanak/?i=185475185475Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jun 2020 17:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-07-marina_seric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teške bolesti jutros je zauvijek “otišla” naša predraga kolegica Marina Šerić. Bila je - Novinarka. Jedna od najboljih ne samo u Večernjem listu već i u hrvatskom novinarstvu uopće.<p>&nbsp;</p> <p>Rođena je 12. srpnja 1960. u Zagrebu, studirala je i kao jedna od najboljih studentica u generaciji diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, nakon čega je zavr&scaron;ila i nekada znameniti Vjesnikov Centar za izobrazbu novinarskih kadrova, a potom je <strong>1. kolovoza 1986. svoju novinarsku karijeru započela u Večernjem listu</strong>, kojem je ostala vjerna sve do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina je specijalnost bila vanjska politika, osobito sve vezano za Sjedinjene Američke Države pa je i tijekom nekoliko američkih predsjedničkih izbora s lica mjesta izvje&scaron;tavala za na&scaron;u redakciju. Jedno je vrijeme Marina bila i urednica Večernjakove vanjskopolitičke rubrike, a dugi niz godina bila je i kolumnistica. Na&scaron;u je Marinu krasilo eruditsko znanje. <strong>Politika, povijest, umjetnost, književnost... </strong>O svemu se s njom moglo razgovarati, slu&scaron;ati i od nje učiti. Osim neumoljive profesionalne principijelnosti i etičnosti, Marina je ponajprije bila divna, topla, draga, dobra, suosjećajna i plemenita osoba. Spoj čvrstog karaktera i meke du&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Draga na&scaron;a Marina, hvala ti na svemu</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-07-marina_seric.jpegHrvatski premijer posjetio HNK Mostar i čestitao 25. obljetnicu utemeljenjahttp://grude.com/clanak/?i=185441185441Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jun 2020 17:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-05-hnk-mostar-skupna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Plenković čestitao je ravnatelju Vukoji 25. obljetnicu utemeljenja HNK Mostar..<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u sklopu svog posjeta Mostaru, danas je s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem obi&scaron;ao prostorije Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru te s ravnateljem HNK Mostar Ivanom Vukojom razgovarao o tekućim i budućim aktivnostima ovog kazali&scaron;ta te nastavku i dovr&scaron;etku izgradnje kazali&scaron;ne zgrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pratnji premijera Plenkovića bili su ministrica kulture Vlade Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, predstojnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bu&scaron;ić. Ravnatelj Vukoja i ugledni gosti pro&scaron;etali su cijelim kazali&scaron;tem, pa tako i dijelovima iza i ispod Male scene HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je posebno istaknuo činjenicu kako u obljetničkoj, 25. kazali&scaron;noj sezoni, HNK Mostar na repertoaru ima 14 živućih predstava, od kojih su 11 festivalske predstave, a njih sedam je bilo nagrađeno s ukupno 20 nagrada. Osvrnuo se i na aktivnosti u vezi nastavka i dovr&scaron;etka izgradnje objekta HNK Mostar te zahvalio premijeru Plenkoviću na kontinuiranoj pomoći i podr&scaron;ci koju Vlada RH putem Ministarstva kulture i Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pruža Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković čestitao je ravnatelju Vukoji 25. obljetnicu utemeljenja HNK Mostar i zahvalio na monografiji &bdquo;25 godina HNK Mostar&ldquo;. Dodao je i kako će Vlada RH nastaviti podržavati Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru jer je to jedna od ključnih institucija hrvatskog naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago nam je da Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru, evo kako smo čuli i uz na&scaron;u pomoć, postaje sve respektabilnije kazali&scaron;te, kako u umjetničkom tako i organizacijskom smislu. Podaci koje je iznio ravnatelj Vukoja uistinu su impresivni.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Čović, u svoje i u ime HNS-a BiH, pridružio se čestitkama povodom 25. obljetnice i izrazio zadovoljstvo &scaron;to je Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem prepoznala značaj koji Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru ima za hrvatsku kulturu i hrvatski narod u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-hnk-mostar-plenkovic1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-hnk-mostar-plenkovic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-hnk-mostar-plenkovic3.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-05-hnk-mostar-skupna.jpgHNK Mostar: Logorilijada na online repertoaruhttp://grude.com/clanak/?i=185406185406Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jun 2020 16:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-21-logorilijada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je nastala u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika i Maticom hrvatskom Mostar, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo.<p>&nbsp;</p> <p>Na <a title="HNK Mostar" href="https://vimeo.com/375898484" target="_blank">Vimeo kanalu HNK Mostar</a>, moguće je pgledati predstavu "Logorilijada", nastalu prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića "Konclogor na Savi" i zbirci pjesama "Lirika nevremena" te motivima "Grobnice za Borisa Davidoviča" Danila Ki&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Logorilijada&rdquo; je predstava o pjesniku Iliji Jakovljeviću kojega je povijesni kovitlac podignuo u stra&scaron;nu oluju, odnosno u dramatur&scaron;ku centrifugu s epicentrom u njegovoj glavi. U narativnom smislu sve počiva u dva sloja, komunističkom zatvoru iz 1948. u kojemu se Ilija svjedoči o zbivanjima u usta&scaron;kom logoru iz 1942.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok je &ldquo;krimen&rdquo; zbog koga je zavr&scaron;io u Staroj Gradi&scaron;ki jasno ocrtan, jer je utemeljen na Jakovljevićevim dnevničkim zapisima, onaj u komunističkom zatvoru se tek naslućuje. Vlastita politička i moralna uvjerenja, kojih se Jakovljević nije htio odreći, smjestili su ga između usta&scaron;kog noža i komunističkog čekića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala u koprodukciji s Kazali&scaron;tem Marina Držića iz Dubrovnika i Maticom hrvatskom Mostar, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je na 18. Festivalu bh. drame u Zenici 2019. godine dobila nagradu za najbolje likovno oblikovanje odnosno za scenografiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igraju: Robert Pehar (Ilija Jakovljević), Branimir Vidić Flika (Gazda), Ivo Kre&scaron;ić (Isljednik), Miro Barnjak (Josip Gaon), Ivan Skoko (Uzvi&scaron;eni), Boris Matić (Zastavnik Ante), Bojan Beribaka (Muco) i Mario Bo&scaron;njak (Mladić).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-21-logorilijada.jpgPrigodna poštanska marka ''Međugorje 2020.''http://grude.com/clanak/?i=185402185402Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jun 2020 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-03-hpmostar-300dpimedjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje prigodne poštanske marke „Međugorje 2020.“ s motivom Majčinog sela.<p><br />Mnogobrojni su plodovi Gospinih ukazanja u Međugorju, a jedno od njih je i &bdquo;Majčino selo&ldquo;, velika obitelj koja okuplja vi&scaron;e zajednica i udruga, a pripada Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nastala je 1993. godine na poticaj fra Slavka Barbarića, koji je potaknut slučajem mnoge djece koja su zbog rata ili drugih nesretnih okolnosti ostala bez roditelja ili svojega doma, odlučio otvoriti ustanovu koja bi skrbila o njima. Fra Slavko je gradnju &bdquo;Majčinog sela&ldquo; započeo zajedno sa &Scaron;kolskim sestrama franjevkama hercegovačke provincije &bdquo;Svete obitelji&ldquo;, na zemlji&scaron;tu koje je darovala općina Čitluk u Bijakovićima (župa Međugorje). Službeno je započelo s radom 8. rujna 1996. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Vijeko Lučić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. lipnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-03-hpmostar-300dpimedjugorje.jpgZlatko Sudac: U Hercegovini se osjećam više Hrvatom nego bilo gdje u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=185361185361Grude.com - klik u svijetMon, 01 Jun 2020 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-01-zlatko-sudac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana ponovno je aktualan tekst kojeg je velečasni Zlatko Sudac, svećenik i karizmatik, objavio prije deset godina kada je boravio u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je dosta vremena već pro&scaron;lo Hercegovina je ostala snažna, u vjeri nepokolebljiva, u očuvanju povijesti i tradicije nesalomljiva, stoga je jasno za&scaron;to je tekst poznatog hrvatskog karizmatika i danas itekako čitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span><strong>Ljubav prema Hercegovini</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<span>"Svaki put kada dođem ovdje u Hercegovinu, osjećam se vi&scaron;e Hrvatom nego bilo gdje u Hrvatskoj. Čuvajte, ljudi moji, ovo &scaron;to imate, ovo bogatstvo prirode koje vam je Bog darovao, po&scaron;tujte se međusobno, nađite zajednički jezik jedni s drugima i molite se, ali iskreno se molite iz dubine svoje du&scaron;e i srca, molite se kao da vam je to zadnji put," kazao je tada Zlatko Sudac.<br /></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-01-zlatko-sudac.jpgVoditelji Dnevnika Nove TV: Idemo na kavu nakon svetih misa tako da se družimo i privatnohttp://grude.com/clanak/?i=185354185354Grude.com - klik u svijetSun, 31 May 2020 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-31-pereza.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je točno 20 godina otkako je pokrenuta NovaTV, prva domaća komercijalna televizija. Jedno od zaštitnih znakova svakako su Marija Miholjek i Petar Pereža, voditelji Dnevnika koji na tom projektu surađuju već 15 godina. <p>&nbsp;</p> <p>U mnogima omiljenoj informativnoj emisiji odradili su brojne teme iz Hrvatske i iz svijeta, a za to vrijeme uspjeli su postati i bliski prijatelji. Tim povodom odlučili smo porazgovarati s njima o poslu, trenutačnoj situaciji s koronavirusom, a dotakli smo se i privatnog života i nekih trenutaka koje su zajedno proživjeli u posljednjih 15 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ove godine slavite 15 godina rada na Dnevniku Nove TV, sjećate li se svojih početaka? &Scaron;to je tada bilo najstresnije?</strong></p> <p>Pereža: Naravno da se sjećam, to je ne&scaron;to &scaron;to se ne zaboravlja. Najstresniji je možda bio taj prvi trenutak, pamtim vožnju kamere prema nama i tu prvu rečenicu koju smo trebali izgovoriti: "Dobra večer u Dnevniku Nove TV"... U tom trenutku imao sam osjećaj kao da prema meni ide &scaron;leper u prvoj brzini. Svemu tome jasno je prethodila temeljita priprema i dani prepuni i&scaron;čekivanja, a uzbuđenje drugog dana bilo je možda čak i veće od tog prvog, nakon &scaron;to smo uistinu osvijestili da smo krenuli s emisijom.</p> <p>Miholjek: Kako da ne! To su dani koji će zauvijek ostati u sjećanju, i to jako lijepom. Nekad mi se čini kao da je bilo jučer, ali kad vidim moju djecu i djecu mojih kolegica i kolega, oni su najbolji podsjetnik koliko je godina pro&scaron;lo. Bila sam i sretna i prestra&scaron;ena istodobno. A najstresnije je bilo hoću li opravdati povjerenje, kako ću se snaći, jesam li donijela dobru odluku... mnogo pitanja na koja zapravo ne može&scaron; znati odgovor ako ne poku&scaron;a&scaron;. Odlučila sam da neću biti zihera&scaron;, poku&scaron;at ću, dati najbolje od sebe pa kako bude. U tim počecima nisam ni bila dovoljno svjesna koliko će mi se promijeniti život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ste se priviknuli na novonastalu situaciju i &scaron;to vam je bilo najteže tijekom najveće krize s koronavirusom?</strong></p> <p>Pereža: Nije velika razlika u mom životu prije i sada jer moj stil života je takav da sam orijentiran na obitelj, uz uži krug prijatelja te &scaron;to vi&scaron;e boravka u prirodi. Također, cijelo sam vrijeme i radio, dva su se tima izmjenjivala u na&scaron;oj redakciji i to je sve nekako dovelo u balans cijelu situaciju u kojoj smo se na&scaron;li. Najteži je vrijeme krize bio potres jer je unio najveći nemir u na&scaron;u dotada&scaron;nju svakodnevicu.</p> <p>Miholjek: Sve nas je zatekla cijela ta situacija tako da nije ni bilo mnogo vremena za razmi&scaron;ljanje. Moja svakodnevica nije se, vjerujem, puno razlikovala od većine. Svi smo se mi zajedno na&scaron;li u istim mislima i brigama. U hodu rje&scaron;ava&scaron; posao, &scaron;kolu na daljinu i sve ostalo. I&scaron;li smo dan po dan. Zlata je prva&scaron;ić i imat će, nadam se, prilike sa svojim prijateljima iz razreda i učiteljicama Alenom i Majom nadoknaditi puno toga. Bono ide u 4. razred i zbog njega i njegova razreda žao mi je &scaron;to se od svoje učiteljice Nine opra&scaron;taju u ovim okolnostima, &scaron;to nisu imali vi&scaron;e vremena. A mi smo u svakom danu prona&scaron;li ne&scaron;to dobro i to je bila motivacija za dalje. Bilo je i zabavnih i kreativnih trenutaka. Plesali smo, puno crtali, stvarali zajedno, vježbali, kuhali, pekli kolače...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A potres? Pro&scaron;lo je dva mjeseca, no neki ljudi jo&scaron; uvijek osjećaju posljedice i trzaju se na zvukove. Kako se vi nosite s tim?</strong></p> <p>Pereža: I dalje pogledavam na aplikaciju za potrese i svaki put kad čujem zujanje kamiona koji prazni otpad u kvartu pomislim je li možda potres. Jo&scaron; je sjećanje prisutno i mislim da će proći jo&scaron; neko vrijeme dok ne postanemo imuni na kojekakva podrhtavanja i zvukove.</p> <p>Miholjek: U tjednu nakon potresa na trenutke sam i zaboravila na koronu, samo je potres bio u mislima. Nije bilo ugodno odlaziti od kuće na posao dok tlo stalno podrhtava. Svakakvi strahovi ti prođu kroz glavu i samo su mi djeca bila u mislima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Družite li se izvan posla? Imate li neke slične interese?</strong></p> <p>Pereža: Da, ponekad znamo popiti kavu uz dječje igrali&scaron;te dok se na&scaron;i klinci zajedno igraju jer čak i živimo u blizini, viđamo se na nedjeljnim misama nakon kojih također znamo otići na kavu ili čaj - idu djeca i u istu &scaron;kolu. Družili bismo se i če&scaron;će, no sada se razilazimo u smjenama - kad Marija radi, ja sam slobodan i obrnuto.</p> <p>Miholjek: Pero je rođen na Badnjak, ja na Božić. Njegova je mama rodom iz okolice mog rodnog grada Đakova, a moj je pokojni otac Dalmatinac. Od glazbenog repertoara oboje znamo sve - i slavonske i dalmatinske. Djeca nam idu u istu &scaron;kolu pa se srećemo i tamo. Kad god je prilika s njim, s Moranom i njihovim dečkima sjednemo na kavu. Ba&scaron; kao i sa Sa&scaron;om i Renatom i njihovom djecom. Nas dvije redovito se čujemo, a i ljetujemo jako blizu tako da se vidimo i na moru daleko od posla, obveza i gradskih gužvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koju ste najveću promjenu na sebi primijetili od početka rada na Dnevniku do danas?</strong></p> <p>Pereža: Nekoliko tisuća sijedih vlasi, pet kilograma vi&scaron;e, iskustvo je definitivno donijelo vi&scaron;e samopouzdanja i lakoće snalaženja u nepredviđenim situacijama.</p> <p>Miholjek: Odakle da počnem? Godine, naravno, nose svoje, ali nosimo se nekako i mi s njima. Fotografije i stare snimke najbolji su svjedok vremena i uvijek se nasmijemo kad ih na poslu gledamo. U osobnom smislu, ono &scaron;to je promijenilo mene, moje prioritete i cijeli moj život su djeca. Koliko god mi dan bio težak, stresan, koliko god umorna bila, Bono i Zlata daju mi radost, ljubav i elan za dalje u svakom pogledu.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Sjećate li se nekih posebnih trenutaka, možete li izdvojiti neke od njih?</strong></p> <p>Pereža: Bilo je sjajnih trenutaka, ali i onih te&scaron;kih o kojima smo informirali na&scaron;e gledatelje. Svima njima svjedočio sam i s dubokim emocijama, ali profesionalno sve to odrađivao. Od kornatske tragedije, odlaska Nore &Scaron;itum, Olivera Dragojevića, puknuća nasipa u Rajevu Selu i Gunji, poplava u Lici, potresa u Italiji, pada dvaju MiG-ova... Tu su, naravno, i oni lijepi trenuci koje ću zauvijek pamtiti, a to je kada su nam svima srca bila puna ponosa, poput velikih uspjeha na&scaron;ih sporta&scaron;a, njihovih dočeka u gradovima u Hrvatskoj, ulaska Hrvatske u EU, oslobađanje generala u Haagu, osobnih priča pojedinaca koji čine bolju Hrvatsku....</p> <p>Miholjek: Trenutak koji ću uvijek pamtiti je kad sam, kao i cijela Hrvatska, pročitala pismo Ane Rukavine, mlade novinarke koja moli za pomoć, a potom i njezin prerani odlazak. Anu sam poznavala s fakulteta. Bile smo ista generacija. Ostavila nam je veliko nasljeđe i nadu. Toliko toga lijepoga u sjećanju ostavili su nam i na&scaron; profesor Milan Sijerković i Tatjana Krajač, na&scaron;a Tajči. Kad smo slavili 10 godina Dnevnika, sjećam se da je profesor s osmijehom rekao: &bdquo;Stvarno nisam mislio da će me toliko zadržati".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvi ste privatno? &Scaron;to vas inspirira, a &scaron;to rastužuje?</strong></p> <p>Pereža: Privatno sam prosječan obiteljski čovjek, ni&scaron;ta glamurozno me ne okružuje. Inspiriraju me neke dobre ideje, zamisli, pozitivni ljudi i priče, a neizmjerno vesele obiteljski izleti, poneki dobar recept i slične sitnice. Rastuže me tuđa nevolja, nesreća i ljudska patnja. I u poslu, kad se susrećemo s takvim vijestima, kad je netko u patnji, to me ba&scaron; zna pogoditi i rastužiti.</p> <p>Miholjek: Svi koji me osobno poznaju znaju da me tamo gdje je dobro dru&scaron;tvo i pjesma ne moraju dva puta zvati. Pogotovo kad je Pero vođa benda. Kad smo kod inspiracije, uvijek mi je moja mama na prvom mjestu, &scaron;to znači biti borac u životu. Morala je biti i otac i majka od svoje 24. godine. Nadahnjuju me ljudi koje život nije mazio, a smognu snage krenuti dalje i pomoći drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U posljednje vrijeme često se govori o "burnout sindromu", jeste li ikada osjetili ne&scaron;to takvo?</strong></p> <p>Pereža: Mislim da je potrebno na vrijeme prepoznati da je čovjek preopterećen i da na vrijeme pronađe ne&scaron;to &scaron;to će mu pomoći - bila to promjena posla ili odlazak na godi&scaron;nji, na vrijeme treba samo uvidjeti da je potrebno stati na gas, usporiti, smanjiti tempo. Osobno nisam osjetio tu vrstu velikog opterećenja, uvijek nastojim naći ravnotežu u poslu, između radnih zadataka i opu&scaron;tanja, a kad bih i primijetio nekakve naznake koje bi me vodile takvoj premorenosti, sigurno bih na vrijeme poduzeo neke korake, razmislio kako da stanem na loptu da se to ipak ne dogodi.</p> <p>Miholjek: Ponekad se čini kao da ljudi ne žive život, nego doslovno trče za njim. Moram ovo, moram ono... Tempo je danas nemilosrdan, ali nije neukrotiv. Taj balans između dinamičnog posla, obveza i vremena za moju obitelj jako mi je važan. Nadam se da će iza cijele ove situacije s koronom ostati i ne&scaron;to dobro, barem podsjetnik na spoznaju i iskustvo koje smo pro&scaron;li, da doslovno sve može preko noći stati, a onda se prioriteti drukčije slažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvi su vam planovi za godi&scaron;nji odmor? Čemu se najvi&scaron;e veselite?</strong></p> <p>Pereža: Nadam se da ću i ove godine u Split i &Scaron;ibenik, i izdvojiti neko vrijeme na na&scaron;oj obali. Veselim se ronjenju, ribolovu, gradelama, gitari i dobrom dru&scaron;tvu.</p> <p>Miholjek: Veselim se na&scaron;em moru, predivnom &scaron;ibenskom kraju, druženju s na&scaron;im prijateljima. Svim onim malim svakodnevnim ritualima, sitnicama koje život znače, a posljednjih tjedana su nam tako nedostajale.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-31-pereza.jpegMUDRE RIJEČI JEDNOG ČOVJEKA: Pij tamo gdje konj pije, konj lošu vodu nikad ne pijehttp://grude.com/clanak/?i=185289185289Grude.com - klik u svijetWed, 27 May 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-27-pouke-mudroga-starca-book-evangelizacija-990x658.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Facebooku su se pojavila zanimljiva zrnca mudrosti čovjeka ispunjenog životnim znanjem, bogtog i u teoriji i u praksi, te ih na portalu Grude.com prenosimo u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p>"Pij tamo, gdje konj pije: konj lo&scaron;u vodu nikad ne pije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namjesti postelju tamo, gdje se mačka u&scaron;u&scaron;kava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedi voće, u kojem vidi&scaron; crva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradi kuću na mjestu gdje zmija nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kopaj bunar tu, gdje se ptice gnijezde kad je vruće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustaj i liježi s koko&scaron;ima - imat će&scaron; energiju cijelog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedi vi&scaron;e zeleni i imat će&scaron; jake noge i izdržljivo srce, kao lav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;će gledaj u nebo i tvoje će misli biti jasne i lake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e &scaron;uti, nego govori - i u du&scaron;u tvojoj će se useliti ti&scaron;ina, a duh će ti biti miran i spokojan."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-27-pouke-mudroga-starca-book-evangelizacija-990x658.jpg20% popusta na cjelokupan asortiman ePostShopa i Školske nakladehttp://grude.com/clanak/?i=185274185274Grude.com - klik u svijetTue, 26 May 2020 15:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-26-epost16.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>ePostShop i Školska naklada daruju 20% popusta na cjelokupan raspoloživi asortiman..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kolska naklada daruje popust od 20% u razdoblju od 15. 5. &ndash; 15. 6. 2020. godine na gotovo 300 naslova dostupnih na ePostShopu &ndash; web shopu Hrvatske po&scaron;te Mostar.<br />Ako ste u potrazi za enciklopedijom, rječnikom, kuharicom, udžbenikom ili zanimljivim beletrističkim naslovom posjetite www.epostshop.ba i iz udobnosti vlastitog doma naručite željenu literaturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je i odličan dar, posebno onim najmlađima za koje smo pripremili vesele naslove, najljep&scaron;e bajke i knjige sa setovima za modeliranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim kupovine preko ePostShop-a omiljene naslove možete naručiti i preko Facebook stranice https://cutt.ly/epostshop - dovoljno je kontaktirati nas preko inbox-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naručene knjige svim knjigoljupcima dostavljamo na adresu Brzom po&scaron;tom, a platiti možete karticom ili pouzećem!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-26-epost16.pngPORUKA ČOVJEČANSTVU PREKO MEĐUGORJA: VRATITE SE BOGUhttp://grude.com/clanak/?i=185266185266Grude.com - klik u svijetTue, 26 May 2020 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poruke čovječanstvu preko Međugorja, Blažena Djevica Marija daje i danas, 39 godina od prvog ukazanja u ovom hercegovačkom mjestu.<p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo poruku preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Draga djeco! Molite sa mnom za novi život svih vas.</p> <p>U svojim srcima, dječice, znate &scaron;to treba mijenjati: vratite se Bogu i Njegovim zapovijedima, da bi Duh Sveti promijenio va&scaron;e živote i lice ove zemlje, koja je potrebna obnove u Duhu. Dječice, budite molitva za sve one koji ne mole, budite radost za sve one koji ne vide izlaza, budite nosioci svjetla u tami ovoga nemirnog vremena. Molite i tražite pomoć i za&scaron;titu svetih, da biste i vi mogli žuditi za nebom i nebeskim stvarnostima. Ja sam s vama i sve vas &scaron;titim i blagoslivljam svojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpgDrinovci dali još jednog franjevca! Fra Andrija zaređen u Jeruzalemuhttp://grude.com/clanak/?i=185241185241Grude.com - klik u svijetMon, 25 May 2020 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-25-fraandrija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Andrija Majić jedan je od šestorice franjevaca koji su primili sveti red đakonata u franjevačkoj samostanskoj i župnoj crkvi Svetoga Spasitelja u Jeruzalemu. <p>&nbsp;</p> <p>Misu je predslavio i kandidate zaredio preuzvi&scaron;eni otac nadbiskup mons. Pierbattista Pizzaballa, OFM, apostolski upravitelj Latinskog patrijarhata u Jeruzalemu. Uz njega u koncelebraciji je bio kustod Kustodije Svete Zemlje fra Francesco Patton koji je prozvao kandidate za ređenje i jamčio njihovu prikladnost za primanje svetoga reda đakonata, pi&scaron;e&nbsp;<a href="http://laudato.hr/Novosti/Svijet/Fra-Andrija-Majic.aspx?fbclid=IwAR08YmdOoD6uwvAN547wiSzFHoL5w2tPETaMcWkCUiYWiUQciJHcU-xNnNI" rel="nofollow"><strong>laudato.hr</strong></a>.</p> <p><br /> Fra Andrija Majić član je Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Župljanin je Župe svetoga Mihaela Arkanđela u Drinovcima. Fra Andrija rođen je 24. prosinca 1994. godine od oca Damira i majke Zore, rođene Macan.</p> <p><br /> <br /> Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je 2009. godine u Drinovcima te nakon toga upisuje srednju građevinsko-tehničku &scaron;kolu u Grudama. Po zavr&scaron;etku prvoga razreda odlučuje se za duhovni poziv. Provincija hercegovačkih franjevaca &scaron;alje ga u Franjevačko sjemeni&scaron;te Provincije Bosne Srebrene u Visokom gdje se upisuje 2010. godine u prvi razred Franjevačke klasične gimnazije. Zavr&scaron;iv&scaron;i četvrti razred, franjevački habit oblači u Mostaru 13. srpnja 2014. godine te time ulazi u godinu ku&scaron;nje &ndash; Novicijat na Humcu kraj Ljubu&scaron;koga. Prve privremene zavjete u Redu manje braće polaže na Humcu 5. srpnja 2015. godine, a svečane &ndash; doživotne 15. rujna 2019. godine u Međugorju.</p> <p><br /> Filozofsko-teolo&scaron;ki studij započinje 2015. godine na Katoličkom bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. Od 2017. godine studij nastavlja na Jeruzalemskom teolo&scaron;kom studiju Papinskoga sveučili&scaron;ta Antonianum u Jeruzalemu gdje sudjeluje u životu i radu Kustodije Svete Zemlje.</p> <p><br /> <br /> Službu lektorata primio je 2015. godine, a službu alkaliteta godinu dana kasnije u Zagrebu. Ispovijest vjere pred primanje svetoga reda đakonata položio je 23. svibnja 2020. godine u Jeruzalemu.</p> <p><br /> <br /> <strong>Ostali kandidati koji su primili red đakonata:</strong><br /> - fra Allan Sosth&egrave;ne Ba-nzonzi (Republika Kongo, Kongo Brazzaville, član Fondacije Na&scaron;e Gospe Afričke)<br /> - fra George Rafael Jamal (Sirija, član Kustodije Svete Zemlje)<br /> - fra Gerson Alexander Rodr&iacute;guez (Salvador, član Provincije Na&scaron;e Gospe Guadalupske u Srednjoj Americi)<br /> - fra Pascal Kamfwa Shokwe (Demokratska Republika Kongo, Kongo Kinshasa, član Provincije svetog Benedikta Afričkog)<br /> - fra Paulo Francisco Paulista (Brazil, član Kustodije Svete Zemlje)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-25-fraandrija.jpegSpasovo ili Uzašašće Gospodinovohttp://grude.com/clanak/?i=185195185195Grude.com - klik u svijetThu, 21 May 2020 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-21-uzasasce-spasovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Točno četrdeset dana nakon Uskrsa Crkva slavi blagdan Uzašašća Gospodinova ili Spasovo.<p>&nbsp;</p> <p>Četrdeset dana nakon svog Uskrsa, Krist se sa svojim opipljivo ljudskim ranama ukazivao svojim učenicima, a potom je u svoj slavi uza&scaron;ao svom Ocu na nebesa. &ndash; Ne znači to da je na&scaron; Spasitelj, otputovao negdje daleko izvan na&scaron;e atmosfere i da je Kraljevstvo u kojemu je i na&scaron; dom u nekom posebnom dijelu svemirskih prostranstava. Nebesa u koja je Isus uza&scaron;ao simbolički su prikaz na&scaron;e domovine u koju je Krist uzdignut da bi nam tako pokazao pravi životni smjer za sve nara&scaron;taje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uza&scaron;a&scaron;će, ili Spasovo kako ovaj blagdan na&scaron; narod če&scaron;će naziva, drugi je Uskrs, četrdeset dana nakon onog prvog. Broj četrdeset koji se često u Bibliji spominje, u ovom kontekstu označuje ispunjenje Kristova djelovanja ovdje na zemlji kao Bogočovjeka, raspetog na križ da otkupi nas slabe na grijeh. Četrdeset se je dana Krist ukazivao svojim učenicima, bio je vidljiv, iako uskrsnuo, sa svim svojim krvavim ranama, njihovim ljudskim očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom, je uza&scaron;ao k svom nebeskom Ocu i sjeo zauvijek Njemu s desna odakle ima svu vlast nad svime, osobito nad Zlom i svom tamom Zloga, i samo je na Njemu da podloži ove napasne sile Očevoj volji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nas Krist napustio uzdignućem k Ocu, ovdje nas je na zemlji sakupljao kao pastir svoje ovce i pazio da se tko od nas nepovratno ne rani grijehom, no sada se kao svaki dobri pastir, popeo na uzvisinu odakle Mu se pruža bolji pogled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa Neba nas sve jo&scaron; bolje vidi, Njegov glas poput jeke jo&scaron; jače odzvanja zavalama i prostranstvima zemlje i nemoguće Ga je ne čuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On odzvanja posebno kada smo slabi, kada smo u napasti, kada nas pritisnu patnje i boli i kada se čini da nema izlaza. Tada je Njegova prisutnost tako jaka da se može opipati, i kao &scaron;to je nevjerni Toma opipao Njegove rane, tako ga i mi možemo zagrliti i On će nas utje&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus nas nije stoga ostavio, kao siročad, nije oti&scaron;ao na neko bolje mjesto da se makne od na&scaron;ih propusta, lakomstava, bijeda, požuda i razvratnosti, prljav&scaron;tine na&scaron;ih du&scaron;a, grijeha koji nas mami. Krist je zauvijek sa nama jer je svojim uskrsnućem i uza&scaron;a&scaron;ćem na nebo, to isto nebo, kraljevstvo Božje, donio između nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato, mi koji smo Kr&scaron;ćani, moramo vjerovati u bolje i kada je sve lo&scaron;e, ne smije nas biti strah pred katastrofama ovog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz nekog razloga, nama nepoznatog, živimo neprocjenjiv dar da se zovemo Božjom djecom. Stoga iz zahvalnosti Njemu koji nas je životom obdario, moramo neprestance svojim riječima i djelima svjedočiti radost na koju smo pozvani. I to ne samo kr&scaron;tenima, već svakom stanovniku ovog napaćenog svijeta jer je Krist na križu razapeo grijehe sviju. I svi smo dionici otkupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su svi slabi, i kada se čini da nema izlaza, moramo biti jaki, ne zaboravljajući pritom vjeru koju imamo kao dar Duha, a bez koje ne možemo krenuti ni u jednu borbu protiv Zla. Zato vježbajmo svoje du&scaron;e, kako nas to Zlo nikada ne bi nespremne dočekalo, znajući da nam Krist u svakoj situaciji drži ruku i bira riječi, a pogled usmjerava ka vječnoj domovini, gore, u nebesima za koje nam je put već pokazao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo tako ćemo znati nositi križeve života, a Zlo neće ovladati nama. Blagdan Spasova, Isus Krist svojom pobjedom, nam to jamči, zauvijek.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-21-uzasasce-spasovo.jpgFrancuska bi mogla prodati Mona Lisu! Od milijardi boli glavahttp://grude.com/clanak/?i=185165185165Grude.com - klik u svijetTue, 19 May 2020 21:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-09-mona_lisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuska bi mogla nadoknaditi svoje financijske gubitke usred pandemije koronavirusa prodajom slike Mona Lise, piše Independent. Predložio je to osnivač tvrtke "Fabernovel" Stephane Distinguin.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je u intervjuu za magazin "Usbek &amp; Rica" objasnio kako će gubici biti vrlo osjetni, te kako smatra da bi država trebala rasprodati vrijednu imovinu po najvi&scaron;oj mogućoj cijeni, prenosi Independent. </p> <p>- Prodajte obiteljsku imovinu. Tu sliku je lako pomjeriti, lako ju je predati dalje. Imamo mnogo slika. Cijena mora biti suluda kako bi ovakvo ne&scaron;to funkcioniralo, a procjenjujem da bi se Mona Lisa mogla prodati za 50 milijardi eura - kazao je Distangan. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-09-mona_lisa.jpgSahranjen otac fra Ante Marića! Marijan je bio sudionik Križnog puta hrvatskog narodahttp://grude.com/clanak/?i=185163185163Grude.com - klik u svijetTue, 19 May 2020 21:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-19-marijan_maric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju 17. svibnja, nakon duže bolesti, u 93. godini života, primivši sakramente, preminuo je Marijan Marić - Bazić. Pokop je bio danas na groblju "Sv. Ante" Cim.<p>&nbsp;</p> <p>Marijan je rođen u župi Goranci, kao mladić bio je unovačen u hrvatsku vojsku te je pro&scaron;ao Križni put hrvatskog naroda 1945.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom se skrasio u Cim, predgrađe Mostara, gdje su živjeli do&scaron;ljaci iz okolnih sela i brda koji su mahom radili u rudniku ugljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oženio se <strong>Anđelkom</strong> rođ. <strong>Galić</strong>, koja je bila iz župe Gorica na granici s Hrvatskom. Rodili su osmero djece od kojih je najstariji, fra Ante,&nbsp;krenuo u duhovna zvanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život rudara nije bio lak, ali su kao obitelj uvijek ostali vjerni Crkvi. Kada je Mostar bio samo jedna župa imali su skoro sat vremena pje&scaron;ačenja do crkve, ali misu nisu propu&scaron;tali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako mu, zbog naravi posla i života u Mostaru, nije bilo lako&nbsp;uvijek je bio spreman na &scaron;alu. Nažalost, posljednjih 21 godinu života proveo je kao udovac, međutim, većina djece mu je s obiteljima bila u Mostaru te je vrijeme provodio s mnogobrojnom unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ž.I., KT/Nedjelja.ba/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-19-marijan_maric.jpegFašiste iz P.E.N. Centra u BiH zbog Bleiburga napustili Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenovićhttp://grude.com/clanak/?i=185156185156Grude.com - klik u svijetTue, 19 May 2020 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-19-miljenkojergovic001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Željko Ivanković i Ivica Đikić zatražili su da ih se briše iz članstva P.E.N. Centra u BiH zbog njihovog priopćenja na temu Bleiburga. <p>&nbsp;</p> <p>''Molim vas da me s dana&scaron;njim danom izbri&scaron;ete iz članstva P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini. Razlog je u sadržaju protestnog pisma koje su članovi P.E.N. Centra, a među njima i sada&scaron;nji predsjednik udruženja, objavili 9. svibnja 2020. godine. Nisam ni na koji način bio obavije&scaron;ten o nastanku i objavi tog teksta. Ne mogu pristati na to da se pod okriljem P.E.N. Centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao &scaron;to je tema koju znamo pod skupnim imenom 'Bleiburg', pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parola&scaron;ki ostra&scaron;ćeno'', napisao je Ivica Đikić u pismu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Ivanković pi&scaron;e kako je ''žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće i&scaron;ta suvislo kaže te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, a na &scaron;to sam i pismom ukazao, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom P.E.N.-a.</p> <p><br /> <br /> ''No, to bi bila stvar autorā i potpisnikā da nije objavljena na službenoj stranici P.E.N. Centra BiH kad je postala, opravdale su se moje slutnje, penovska pa time za dio članstva i &ndash; diskvalifikacijska. Ne želeći dizati tenzije u vrijeme kad je posvema&scaron;nja histerija već bila zahvatila tijesnu sarajevsku kotlinu, sad i u ti&scaron;ini, premda ne stoga i manje rezolutno, kao predsjednik Skup&scaron;tine P.E.N.-a, molim da me se bri&scaron;e iz članstva P.E.N.-a, a &scaron;to znači i da neopozivo podnosim ostavku na mjesto predsjednika Skup&scaron;tine P.E.N. Centra BiH'', navodi Ivanković.</p> <p><br /> Miljenko Jergović pak navodi kako ne nalazi svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze između P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini u čijem je osnivanju 31. listopada 1992. sudjelovao i P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji.</p> <p><br /> ''Obavje&scaron;tavam vas da se ne smatram članom va&scaron;e udruge i zahtijevam da me s dana&scaron;njim danom bri&scaron;ete sa va&scaron;ih lista i spiskova'', napisao je Jergović.</p> <p><br /> Lovrenović kaže kako ne misli da je ''povijest moguće, osim ideolo&scaron;ki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću 'zastupanja' neke od tih&nbsp; strana, kao &scaron;to se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine''.</p> <p><br /> <br /> ''Po mome uvjerenju pi&scaron;čevo je da historiju ispituje i nastoji&nbsp; razumjeti u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. U svim njezinim 'stranama'. Razloga za distanciranje pa i izlazak iz bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a bilo je i ranije; ovime je nestalo i posljednjih razloga za ostanak u njemu. Tražim da me s dana&scaron;njim danom bri&scaron;ete iz članstva u P.E.N. centru u Bosni i Hercegovini'', napisao je Lovrenović</p> <p><br /> <br />Naime, članovi PEN centra BiH objavili su prosvjedno pismo povodom komemorativne mise za Bleiburg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi, doljepotpisani članovi i članice P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini, povodom europskog Dana pobjede nad fa&scaron;izmom, potvrđujemo svoju odanost antifa&scaron;ističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog P.E.N.-a. Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fa&scaron;iste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fa&scaron;ističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifa&scaron;istička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz po&scaron;tovanja prema brojnim nevinim žrtvama usta&scaron;kih zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže'', navodi se u pismu.</p> <p><br /> <br /> Pismo potpisuju Adisa Ba&scaron;ić, Aleksandra Čvorović, Amir Brka,Amira Sadiković, Andrea Le&scaron;ić, Andrej Nikolaidis, Anisa Avdagić, Asmir Kujović, Bjanka Alajbegović, Damir Arsenijević, Darko Cvijetić, Elma Porobić, Elvedin Nezirović, Emina Žuna, Enver Kazaz, Ervin Mujaba&scaron;ić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Goran Sarić, Goran Simić, Izet Perviz, Jasmina Husanović, Jasna &Scaron;amić, Lejla Kalamujić, Ljubica Ostojić, Mirsad Sijarić, Mustafa Zvizdić, Nedžad Ibrahimović, Nidžara Ahmeta&scaron;ević, Predrag Finci, Sanja &Scaron;o&scaron;tarić, Selvedin Avdić, Senada Kreso, Senadin Musabegović, Senka Marić, &Scaron;ejla &Scaron;ehabović, Tanja Miletić Oručević, Tanja Stupar Trifunović, Tarik Haverić, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević i Zvonimir Radeljković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-19-miljenkojergovic001.jpgHNK Mostar komadom ''spremni'' završava sezonuhttp://grude.com/clanak/?i=185141185141Grude.com - klik u svijetMon, 18 May 2020 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-18-hnkmostar-glumci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru započele su probe za novu predstavu po tekstu nagrađivane hrvatske dramatičarke Kristine Gavran „Spremni“. <p>&nbsp;</p> <p>Dramski zaplet vrti se oko obitelji suočene s apokaliptičnom prijetnjom koja je možda samo plod kolektivne paranoje, izazvane svakodnevnicom prepunom prijetnji i različitih vrsta straha. Ovaj tekst, čiji su junaci bračni par s dvoje odrasle djece, dramatur&scaron;ki funkcionira kao generalna proba pred katastrofu te, nažalost, savr&scaron;eno korespondira s vremenom opće klaustrofobičnosti kojem svjedočimo u pandemiji izazavanoj korona virusom. Tematizirajući odnos roditelj &ndash; dijete, autorica se zapravo bavi kontrolom i istraživanjem slobode te nametanjem straha kao sredstva postizanja moći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristina Gavran je za ovu dramu dobila nagradu Ministarstva kulture RH &bdquo;Marin Držić&ldquo; za najbolji novi dramski tekst u 2012. godini, i ovo je prvi put da se jedan njezin komad uopće postavlja u BiH. Dobitnica je i dvije nagrade &bdquo;Mali Marulić&ldquo; za najbolje tekstove za djecu, a pro&scaron;le joj je godine u Birminghamu postavljen i prvi tekst na engleskom &bdquo;Papar i med&ldquo; u kazali&scaron;tu Derby.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava se radi vlastitim snagama, a u njoj će igrati Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar, Anja Kraljević i Dražen Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera bi trebala biti idućeg mjeseca &ndash; u najgorem slučaju online.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-18-hnkmostar-glumci.jpgOrnela Vištica: Baka iz Ljubuškog je inzistirala da krenem moliti onako kako me učila...http://grude.com/clanak/?i=185119185119Grude.com - klik u svijetSun, 17 May 2020 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-ornela_vistica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog mise za žrtve bleiburške tragedije u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, crkva je posljednjih dana glavna tema u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Glumica Ornela Vi&scaron;tica posvetila je jedan status na Facebooku Crkvi, a i sama priznaje da o toj temi dosad nije govorila.</p> <p>"O Crkvi...nikad javno nisam govorila, danas osjećam potrebu... U maloj bakinoj kućici pored Ljubuškog u blizini Franjevačkog samostana na Humcu, dolazio bi svećenik... Baka je inzistirala da uzmem malu knjižicu koja se zove molitvenik i krenem moliti, onako kako me ona učila. Govorila je kako u molitvama mislimo prvo na slabije od nas, na one kojima je pomoć potrebna, na bolesne i na one koje volimo. A posebno na umrle. Na sve one koji su nevino izgubili živote. Posebno je inzistirala na molitvama Sv. Anti", prisjetila se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednje dane glumica provodi na Hvaru, a pozirala je pored Franjevačkog samostana u Hvaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-ornela_vistica.jpgRaspudićeva pjesma: Od Hercegovine pa do Austrije spružila se hrvatska Golgotahttp://grude.com/clanak/?i=185111185111Grude.com - klik u svijetSat, 16 May 2020 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-045-bleiburg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velimir Velo Raspudić, jedan od najpoznatijih pjesnika iz Hercegovine, objavio je na svojoj Facebook stranici dio iz svoje pjesme koja nosi naziv: Bleiburg<p>&nbsp;</p> <p><strong>BLEIBURG</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Srce moje obavije tuga,<br /> kad vidim kolonu s Bleiburga,<br /> a du&scaron;u mi zgrabi žalost ljuta<br /> na sam spomen ovog Križnog puta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Hercegovine pa do Austrije<br /> spružila se hrvatska Golgota,<br /> koliko popila je krvi<br /> i uzela nevinih života!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakim metrom bleibur&scaron;koga puta,<br /> ispaćena ljudska du&scaron;a luta,<br /> i sad zloba njene rane dira<br /> ne da joj spokoja ni mira...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Velimir Velo Raspudić</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-045-bleiburg.jpgVIDEO: Thompson s obitelji molio da u BOŽJIM rukama bude budućnost Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=185077185077Grude.com - klik u svijetThu, 14 May 2020 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-14-marko-obitelj.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu je po šesti puta organizirana online molitvena inicijativa Krunica Hrvata svega svijeta, koju organizira otac Ike Mandurić. <p>&nbsp;</p> <p>U molitvi krunice u te&scaron;kom vremenu, kada su mnogi ljudi pogođeni posljedicama potresa u Zagrebu i pandemije koronavirusa u cijelom svijetu pridružio se i jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača Marko Perković Thompson sa svojom suprugom Sandrom koja je sama do&scaron;la u Hrvatsku iz Kanade te njihovih petero djece, pi&scaron;e <a href="https://narod.hr/kultura/video-thompson-s-obitelji-molio-krunicu-s-hrvatima-sirom-svijeta-evo-njegove-nakane-za-nas-narod?fbclid=IwAR1KWzsLB7tc9KvHtHP70Gv5l3oojuvDkPO-l8X-D_-yswYOp1ZG_QxqfC8" rel="nofollow"><strong>Narod.hr</strong></a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Thompsona, predmolitelji otajstava na &scaron;estoj Krunici Hrvata svega svijeta su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. dr. Marin Bari&scaron;ić, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, voditelj HKC Canberra fra Miroslav Jeilić, obitelj Rusan iz Zagreba i iz Argentine obitelj Borhi.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>Obitelj Perković iznijela molitvenu nakanu pred Gospu, prije nego je Thompson predvodio molitvu treće desetice krunice:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Gospodine Bože neka budućnost Hrvatske bude sigurna i u Tvojim rukama kako bi mladi ostali u njoj i osnovali svoje obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ohrabri moj narod da se otvori životu i ne dopusti da na&scaron;a domovina opusto&scaron;i, nego daj da brojna djeca ožive na&scaron;e gradove i sela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo Te da se po Tvome Milosrđu ujedinimo kao narod, da nestanu sve podjele među nama i da budemo narod jedne misli, jednog srca u zajedni&scaron;tvu s Tobom. Neka uistinu bude znano da smo mi Tvoj narod a Ti zna&scaron; Bog. Da nijedno oružje skovano protiv Tvoga naroda neće uspjeti jer Ti si s nama, jer nas Ti vodi&scaron;&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Thompson: &lsquo;Često molimo krunicu i to smo, nadam se, ostavili u nasljeđe na&scaron;oj djeci&rsquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ldquo;Supruga i ja smo nastojali živjeti sa vjerom, u zajedni&scaron;tvu, zajedno s na&scaron;om djecom, kako su rasla sve do danas. Mi često molimo krunicu i to smo, nadam se, ostavili u nasljeđe na&scaron;oj djeci, ovo je jedno novo iskustvo za nas, prelijepo iskustvo zajedn&scaron;tva u ljubavi i Duhu sa svim Hrvatima od Canberre do Buenos Airesa, po Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spot moje nove pjesme snimljen je u Slavoniji, iz koje na&scaron;i mladi iseljavaju u druge zemlje, tražeći nekakav boji život i pravednije dru&scaron;tvo, ono &scaron;to im kod nas nedostaje. Cilj mi je bio sa tim spotom i tom novom pjesmom &ldquo;Ne boj se&rdquo; poslati poruku zajedni&scaron;tva, važnost života hrvatskog čovjeka sa njegovom domovinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruka moje pjesme je da se moramo svi zajedno boriti i izboriti za pravedno dru&scaron;tvo. Pjesma poziva na povratak u Hrvatsku i očuvanje na&scaron;ih temeljnih vrijednosti koje su utkane u na&scaron;e nacionalo biće, znamo koja je uloga Katoličke Crkve. I blagoslov je za na&scaron; narod da se izborio za slobodu u Domovinskom ratu držeći krunicu u ruci&rdquo;, kazao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je novu pjesmu &ldquo;Ne boj se&rdquo; snimio u Dragovcima, Brodskom Drenovcu, Staroj Kapeli i na imanju OPG-a Garić, a najavio je i novi album naziva &ldquo;Hodočasnik&rdquo;. Spot za novu pjesmu u 2 tjedna pogledalo je gotovo milijun ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvoj molitvi krunice koja je bila 4. travnja pridružilo se preko 11.000 ljudi. Od tada sve veći broj vjernika se uključuje u molitvu koja se svaki puta popravlja: nadodaju se uvodne meditacije te kratki pozdravi i razmi&scaron;ljanja sudionika. U ovoj molitvenoj inicijativi do sada su sudjelovali najpoznatija hrvatska atletičarka Blanka Vla&scaron;ić i trener hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/aNMPM6apk9s" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-14-marko-obitelj.jpegPreminuo je legendarni gangaš iz Posušja Slavo Ćesić Slavujicahttp://grude.com/clanak/?i=185071185071Grude.com - klik u svijetWed, 13 May 2020 22:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-13-slavujica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Slavo Ćesić Slavujica rođen 1953. godine, vrsni čuvar naše narodne baštine. Nizak rastom, osebujnog karaktera, bivao je zapažen i u društvu omiljen. <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Dirljivom objavom od svog prijatelja i vrsnog ganga&scaron;a oprostilo se HKUD fra Petar Bakula Posu&scaron;je. "Napustio nas je na&scaron; Slavujica. Legenda i dobri duh na&scaron;ega dru&scaron;tva i nadasve vrhunski ganga&scaron; s kojim smo provodili najlip&scaron;a putovanja i nastupe. Falit će nam njegove &scaron;ale i sklanjanja pisama za svakoga tko bi se na&scaron;ao u busu dok bi putovali. Jedna ganga sklonjena ba&scaron; za njega glasila je ovako: "Iđe Slavo piva ko trojica, kad na vrata nema ko zovnica." Ba&scaron; tako, ganga je Slavujica ko trojica. A sada dragi Slavo, nadamo se da zajedno u dru&scaron;tvu nebeskih anđela piva&scaron; i sklanja&scaron; nove pisme. Do skorog susreta u Nebu, počivaj u miru Božjem."&nbsp;</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Sprovod je u četvrtak, 14.5.2020. u 16 sati.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify"><em><strong>radioposusje.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-13-slavujica.jpgNekropola stećaka Radimlja na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185049185049Grude.com - klik u svijetTue, 12 May 2020 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-12-hpmostar-fdcarheolosko2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje redovite poštanske marke „Arheološko blago 2020.“ s motivom nekropole stećaka Radimlja, nacionalnog spomenika BiH. <p><br />Nekropola se nalazi u Vidovu polju kod Stoca, a broji 133 stećka koji se datiraju u 15. i 16. stoljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e ih je u obliku &bdquo;sanduka&ldquo; i &bdquo;sljemenjaka&ldquo;, a 63 stećka su ukra&scaron;ena. Motivi su arkade i mu&scaron;ke figure s uzdignutom rukom, križevi i stilizirani križevi, povijene lozice s trolistom, &scaron;titovi s mačem, zatim scene lova, plesa, dvoboja te drugi ornamenti ili figuralni prizori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natpisi na hrvatskoj ćirilici ili bosančici upućuju na to da je nekropola pripadala plemićkoj obitelji Hrabena - Miloradovića. Također, trojica klesara Miogost, Bola&scaron;in Bogavčić i Ratko Brativoić uklesali su svoja imena.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-12-20-05-12-hpmostar-300dpiarheolosko2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U neposrednoj blizini nekropole nalazi se veći broj ilirskih tumulusa &scaron;to ukazuje na kontinuitet sahranjivanja i nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 12. svibnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-12-hpmostar-fdcarheolosko2020.jpgFranjevački muzej u Livnu čuva najstariju vunenu tkaninu u Europihttp://grude.com/clanak/?i=185015185015Grude.com - klik u svijetSun, 10 May 2020 22:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-10-vunena_tkanina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica (FMGG) u Livnu čuva se najstarija vunena tkanina u Europi, a riječ je o prapovijesnom pogrebnom plaštu.<p><br />Ravnateljica tog muzeja Dražena Džeko kazala je za Fenu kako je vuneni pla&scaron;t u koji je pokojnik bio umotan te položen u drveni lijes nađen u sredi&scaron;tu zemljanog tumula tijekom sustavnog arheolo&scaron;kog iskopavanja 1983. i 1984. godine na Pustopolju, na dijelu Kupre&scaron;kog polja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na temelju radiokarbonske analize pla&scaron;t je datiran u razdoblje između 1495. i 1435. godina prije Krista, a izrađen je od vunenih vlakana, pretpostavlja se dobivenih od muflona ili divlje ovce &ndash; kazala je Džeko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da se čitav pla&scaron;t tijekom iskopavanja zbog nagle promjene mikroklimatskih uvjeta raspao na 596 fragmenata raznih dimenzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njenim riječima, tkanje je izvedeno na vertikalnom tkalačkom stanu osnove otežane keramičkim utezima, a utvrđene su četiri različite tehnike tkanja kojima je izveden osnovni dio tkanine, veliki i uži obrub te ukrasna pletenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o radu Franjevačkog muzeja, ravnateljica je kazala da zbog situacije uzrokovane koronavirusom od sredine ožujka ne primaju posjetitelje te da su brojne grupne posjete najavljene za travanj i svibanj otkazane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkazana je, kaže Džeko, i Europska noć muzeja koje se ove godine trebala obilježavati 15. svibnja otvorenjem dviju arheolo&scaron;kih izložbi iz Muzeja grada &Scaron;ibenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, i bez rada s posjetiteljima djelatnici Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica imaju pune ruke posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U tijeku su pripreme za 2. međunarodni trijenale grafike koji bi trebao biti otvoren koncem lipnja u sklopu programa manifestacije &lsquo;Kulturno-vjerski dani Na&scaron;a Gorica&rsquo;. Trenutno su za ovu izložbu pristigli radovi 65 umjetnika iz 34 zemlje svijeta, pripremamo katalog, a samo otvorenje grafičke smotre ovisit će o epidemiolo&scaron;koj situaciji &ndash; istakla je Džeko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O razvoju situacije ovise i dva planirana arheolo&scaron;ka istraživanja, kao i gostovanje izložbe fotografija Mate Kaića u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naglasila, većina projekata planiranih u 2020. godini zasnovana je na međunarodnoj suradnji i zbog toga je njihova provedba upitna, a dio aktivnosti odgođen je za jesen u nadi da će situacija biti povoljnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Svjesni situacije uzrokovane virusom Covid- 19 i neizvjesnosti koju ona sa sobom nosi, planiramo zavr&scaron;iti aktivnosti započete u 2020. godini te pripremati planirane projekte za jesen, poput Međunarodnog simpozija o budućnosti tradicionalnih grafičkih tehnika &ndash; poručila je Džeko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-10-vunena_tkanina.jpgUMRO JE VUKOVARSKI RAMBO!http://grude.com/clanak/?i=185011185011Grude.com - klik u svijetSun, 10 May 2020 15:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-10-rambo-mataija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tužna vijest šokirala je Matajine prijatelje suborce koji su se od junaka Domovinskog rata oprostili putem Facebooka.<p>&nbsp;</p> <p>"Ne mogu vjerovati. Umro je Rambo, Sini&scaron;a Mataija. Pa &scaron;to se jo&scaron; može dogoditi. Dragi prijatelju, nikad te nećemo zaboraviti mi Hosovci sa Sajmi&scaron;ta. Obitelji sućut, stvara se nebeska vojska, anđeli na&scaron;i. Jučer je Igor s njim pričao, jo&scaron; jučer, a danas...Hvala ti na svemu legendo i počivaj u miru brate na&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igor, ja i Rambo, u sretnim vremenima. U proboju, izranjavani, gladni, umorni od bitaka i hodanja kroz nepoznato, Igor i ja, leđima naslonjeni jedan na drugoga, od svega toga zaspali. Kolona krenula, mi ostali. Rambo je shvatio da nas nema, vratio se kroz kukuruz, koji nikad nije bio tako visok ko te godine. Probudio nas, digao, spasio. Stigli kolonu, stigli do slobode", napisao je na Facebooku vukovarski branitelj, HOS-ovac<strong> Damir Marku&scaron;</strong>, otkriv&scaron;i da će se sprovod održati u Vukovaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od "Ramba" se oprostio i <strong>Damir Radnić</strong>, istaknuti HOS-ovac, također vukovarski heroj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prijatelj, brat, heroj, čovjek.&nbsp; Sini&scaron;a Mataija Rambo, Vukovar 3.12.1965 . - &dagger; Zagreb 9.5.2020. Najbolji među nama prvi nas napu&scaron;taju!", napisao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Direktno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-10-rambo-mataija.jpgCrna Gora počela dan Thompsonovom pjesmomhttp://grude.com/clanak/?i=185005185005Grude.com - klik u svijetSun, 10 May 2020 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-27-markoperkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crnogorska javna televizija subotnji je program počela s novom, prelijepom pjesmom hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona pod nazivom: Ne boj se.<p>&nbsp;</p> <p>RTCG je kasnije nakon uvreda prosrpskih snaga objavio da je Thompsonova pjesma emitirana gre&scaron;kom te da tekst nije problematičan i nema političkih i nacionalističkih konotacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/LJUNLKDlF4c" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-27-markoperkovic.jpgSanijela Matković objavila monodramu posvećenu Vesni Parun http://grude.com/clanak/?i=184973184973Grude.com - klik u svijetThu, 07 May 2020 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-07-sanijela-matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Monodramu objavljenu u vlastitoj nakladi nazvala je ''Klepsidra'' po istoimenoj pjesmi Vesne Parun.<p><br />Nakon uspje&scaron;no realiziranih 25 kazali&scaron;nih predstava, najče&scaron;će izvođenih u okviru &scaron;irokobrije&scaron;kog amaterskog kazali&scaron;ta &bdquo;Didak&ldquo;, bosanskohercegovačka i hrvatska književnica i kulturna djelatnica Sanijela Matković objavila je svoju prvu monodramu &bdquo;Klepsidra&ldquo;.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-07-20-05-07-sanijela-klepsidra-knjiga.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Monodrama je posvećena životu Vesne Parun i njezinoj velikoj ljubavi prema riječi. Vesna Parun najistaknutija je hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća, a to mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela je zahvaljujući rasko&scaron;nosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva i stvaralačkoj plodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vesna Parun za mene je vi&scaron;e od književnice i pjesnikinje. Ona je muza, svjetionik i inspiracija na putovima kojima prolaze pjesničke karavane. Iako sam napisala nekoliko pjesama njoj posvećenih, ova monodrama za mene ima posebnu sentimentalnu vrijednost. Njome sam htjela pokazati koliko je najveća pjesnikinja živjela za riječ i za ljubav&rdquo;, kazala je Sanijela Matković za <em><strong>Bljesak.info</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monodramu objavljenu u vlastitoj nakladi nazvala je &ldquo;Klepsidra&rdquo; po istoimenoj pjesmi Vesne Parun. Autorica ističe kako se ne radi o klasičnoj monodrami, nego o prikazu Vesninog odnosa prema riječi i emociji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ta dva njezina usuda, dvije ljubavi, izvirala su iz nje i vraćala joj se kao popudbina&rdquo;, dodala je Sanijela Matković koja je već počela pregovore s glumcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova rođena &Scaron;irokobriježanka autorica je deset tiskanih i pet digitalnih naslova i dobitnica mnogih književnih nagrada. Članica je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, PEN-a BiH, Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne te &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, a njezini su poetski i prozni uratci zastupljeni u međunarodnim antologijama, zbirkama i zbornicima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-07-sanijela-matkovic.jpgONLINE REPERTOAR HNK MOSTAR: ''Ljepotica iz Leenanea'' - oštra satira s viškom cinizmahttp://grude.com/clanak/?i=184968184968Grude.com - klik u svijetThu, 07 May 2020 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-07-ljepotica-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Sanda Krgo Soldo, Robert Pehar i Bojan Beribaka.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljepotica iz Leenanea&ldquo; (The Beauty Queen of Leenane) je crna komedija s elementima melodrame i horora, koja tematizira odnos usidjelice Maureen i njezine majke Mag koje žive na brdu u malom mjestu Leenaneu, na zapadu Irske u okrugu Galway, tamo gdje je mnoga ljeta kao dječak znao provoditi i sam autor &ndash; Martin McDonagh.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-07-20-05-07-ljepotica-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj irskoj provinciji svatko zna sve o svakome, ali neke su tajne ipak dobro čuvane. Svakodnevicu McDonaghovih dama sastavljenu od redovitih svađa potpuno preokrene neočekivani dolazak nekada&scaron;njeg prijatelja koji se zaljubi u Maureen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu je nagrađivanu predstavu režirao Segor Hadžagić, a možete je pogledati na YouTubeu HNK Mostar,</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/F2Lhfv_ymus" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Sanda Krgo Soldo, Robert Pehar i Bojan Beribaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljepotica iz Leenanea&ldquo; premijerno je izvedena u veljači 1996. u Druid Theatre Company u irskom okrugu Galway, a veliki je uspjeh doživjela i na londonskom West Endu, gdje je 2010. ponovno s uspjehom obnovljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj komad McDonagh je dobio nagradu za Najveću dramsku nadu koju dodjeljuje britanski dnevnik Evening Standard, a predstava je 1998. nominirana za &scaron;est američkih kazali&scaron;nih nagrada Tony, nakon &scaron;to je s Off-Broadwaya stigla i na Broadway.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-07-ljepotica-14.jpgAna Rita proslavila 110. rođendan: NEKA VAS DRAGI BOG SVE ČUVAhttp://grude.com/clanak/?i=184914184914Grude.com - klik u svijetMon, 04 May 2020 23:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-04-anarita1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ana Rita iz grada Pereira u Kolumbiji proslavila je svoj 110. rođendan, a proslavu je uveličala i lokalna policija koja je došla zasvirati omiljenog sugrađanki.<p>&nbsp;Unatoč poznim godinama, bakica britkog uma zahvalila je svima koji su joj priu&scaron;tili nezaboravnu proslavu rođendana. - Neka vas sve čuva dragi Bog i Blažena Djevica Marija - poručila je jedna od najstarijih osoba na svijetu</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-04-20-05-04-anarita.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-04-anarita1.jpgOTAC JAMES MANJACKAL UPUTIO PISMO HRVATIMA: DRAGI MOJI HRVATI, DJECO MOJAhttp://grude.com/clanak/?i=184889184889Grude.com - klik u svijetSat, 02 May 2020 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-02-james_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati indijski katolički svećenik i karizmatik svjetskoga glasa, fra James Manjackal uputio je Hrvatima pismo ohrabrenja i nade. <p>&nbsp;</p> <p>Pismo donosi portal <a href="https://snagomduha.wordpress.com/2020/03/25/dragi-moji-hrvati-djeco-moja/?fbclid=IwAR1d8CeJDDmyUhP2kXBBDi4BEC8kxU1SIUE5mKHnX4BFYQVmx6xNgR5XO-s" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Snagom Duha, </a>a prenosimo ga u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi moji Hrvati, djeco Moja,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus zna va&scaron;u sada&scaron;nju krizu i patnje. Ne brinite se nego se čvrsto držite svoje vjere u Isusa. Sjetite se &scaron;to nam je Bog rekao. &ldquo;Ja sam va&scaron; Gospodin koji vas je stvorio i otkupio, ne bojte se. Zvao sam vas imenom i vi ste moji. Kad prođete kroz vodu, ja ću biti s vama, u rijekama se nećete utopiti. Kad hodate kroz vatru, nećete se opeći, plamen vas neće progutati &ldquo;(Iz 43,1-3)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeco Moja, vi ste narod koji je u nedavnoj pro&scaron;losti mnogo stradao, i mnogo ste patili ali dokazali ste svoju vjeru u Isusa i ljubav Božju. Hrvati su u cijelom svijetu poznati po svojoj živoj vjeri u Krista! U svim zemljama koje propovijedam poručujem ljudima &ldquo;Ako želite vidjeti vjeru, idite u Hrvatsku&rdquo;! Ovo je vrijeme u kojem Bog testira va&scaron;u vjeru, djeco moja. &ldquo;Ispitajte se živite li u vjeri. Ispitajte sebe. Ne shvaćate li da je Isus Krist u vama? &ndash; Osim ako, naravno, ne padnete na tom ispitu&rdquo; (2 Kor 13-5) Trebali biste znati da je va&scaron; Bog Isus koji je Emmanuel &ndash; Bog s nama. Nikad te ne bi napustio ili odbacio. On hoda s tobom kamo god krene&scaron;. On te voli i brine za tebe, i on je veliki,divni Bog koji je živ!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Morate se pokajati i vratiti se Gospodinu Isusu. Dobro znate da su se nedavno neki od vas odrekli vjere u Isusa Krista i oti&scaron;li od Boga kr&scaron;eći zapovijedi, posebno prvu zapovijed, prelaskom na sotonizam, masonstvo, okultne prakse, ezoteriju, new-age, &scaron;tovanje drugih poganskih religija poput Hinduizma, Budizma itd. Također, u zadnje vrijeme u va&scaron;oj zemlji nije bilo djelotvornog propovijedanja Riječi Božje! Zbog toga je u Hrvatskoj bilo puno neznanja i ljudi su izgubili vjeru zbog neznanja. &ldquo;Moj narod propada zbog želje za znanjem&rdquo; (Hosea 4-6) Djeca se rađaju Bogu i propovijedanjem Božje riječi i Duha Svetoga. (Iv 3, 3-6)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; Bog je ljubav, On uvijek čini dobro i svi su njegovi planovi za na&scaron;e dobro i dobrobit (Jere 29-11). Ne može činiti zlo jer je uvijek dobar i milostiv. Budući da su neki od vas oti&scaron;li od Njega kroz grijehe i nevjernost, trpite sada&scaron;nje katastrofe. To je ono &scaron;to se dogodilo cijelom svijetu; čovjek se puno oslanja na znanstveni napredak i bogatstvo, čovjek je zaboravio na izvor žive vode i iskopao bunare koji ne mogu zadržati vodu! (Jere 2-13) ​​Vrijeme je da se cijeli svijet vrati Isusu, izvoru žive vode. Ne treba kriviti Boga i mrmljati protiv Njega! Gospod govori tebi i cijelom svijetu ono &scaron;to je govorio Izraelcima: &ldquo;Kuća Izraelova kaže: &lsquo;Gospodinov put nije pravedan!&rsquo; Je li to moj put koji nije pravedan, kućo Izraelova, ili bolje rečeno, nije li tako da va&scaron;i putevi nisu pravedni?&rdquo; (Ez 18-29)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je vrijeme da ispravite svoje puteve i vratite se Njemu (Zeh 1-3). Ne budite tužni i obeshrabreni zbog toga &scaron;to su crkve zatvorene i &scaron;to vam je rečeno da ne idete u crkvu kako biste izbjegli kontakte i kako biste izbjegli virus. Vođe daju upute za va&scaron;e dobro. Poslu&scaron;nost je uvijek bolja od žrtvovanja! I u pro&scaron;losti, kad god je bilo epidemija, događalo se isto. Hvala Bogu da sada putem interneta i drugih sadržaja poput youtubea, televizije, radija itd. možete duhovno sudjelovati u misama, klanjanju, molitvama itd. Morate znati da mise nisu zaustavljene, već oko 500 000 svećenika prinosi svete mise za vas na raznim oltarima &scaron;irom svijeta. Svi svećenici u svome srcu nose ljude, ovce koje su im s ljubavlju i brigom povjerene, prinoseći mise. Morate znati i vjerovati da u atmosferi u kojoj živite i u samom zraku koji di&scaron;ete postoji snaga Tijela i Krvi Kristove kroz svete mise koje se prinose u cijelom svijetu u svako doba! (Rim 3-25) Ako vjerujete i otvorite svoje srce snazi i blagoslovima prisutnosti euharistije koja vam je na raspolaganju, naći ćete ozdravljenje, oslobođenje, za&scaron;titu i sve duhovne i materijalne blagoslove koje želite. Molite se Duhu Svetom da otvori oči va&scaron;ega srca da vidite i iskusite velike blagoslove koje daje za vas svojom smrću i uskrsnućem koji se svakodnevno iznova vide na svim oltarima. (Ef 1-18, Fil 4-19)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se dana koje sam proveo s vama prije otprilike dva desetljeća, propovijedao evanđelje u većini va&scaron;ih velikih gradova i molio se s vama za va&scaron;e ozdravljenje i oslobođenje. Volim vas jo&scaron; uvijek, dragi Hrvati. Jako ste mi u srcu i u molitvama. Očekujem dan kada ću ponovno doći k vama propovijedati Evanđelje i vr&scaron;iti službu Isusovu među vama. Svakodnevno u svojim misnim i zagovornim molitvama, upućujem posebne molitve da moji Hrvati budu za&scaron;tićeni od potresa i drugih prirodnih katastrofa i bolesti koje dolaze od bakterija i virusa, a posebno od korone u ovim danima. Moja djeco u Hrvatskoj,duhom i istinom postavljam svakoga od vas, i va&scaron;e obitelji i zemlju, u Sveto Srce Isusovo po Bezgrje&scaron;nom i Suosjećajnom Srcu Marijinom, na&scaron;e drage Majke, i blagoslivljam vas, ozdravljam vas, oslobađam vas, posvećujem vas, ispunjavam vas ljubavlju, mirom, rado&scaron;ću i milo&scaron;ću u Ime Oca, i Sina i Duha Svetoga &ndash; Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavimo Gospodina! Fra James Manjackal, misionar svetog Franje De Sales (MSFS) i misionar milosrđa pape Franje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-02-james_2.jpgFilozofski fakultet SUM-a pruža pomoć studentima na različite načinehttp://grude.com/clanak/?i=184878184878Grude.com - klik u svijetFri, 01 May 2020 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-01-aktivnosti_ff.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Covideo POTPORA studentima. Provjere znanja na daljinu. Online obrane završnih i magistarskih radova. Nastava na daljinu. Neke su od aktivnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od uvođenja privremenih mjera i nemogućnosti održavanja nastave u klasičnome obliku. <p><br />Na Fakultetu u izvođenju nastave na daljinu sudjeluje 210 nastavnika. Nastava se redovito održava. Pokazatelj kvalitete nastave na Filozofskom fakultetu su i komentari vanjskih profesora, onih koji rade i na drugim visoko&scaron;kolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a to je da je nastava iznimno kvalitetna, kako se provodi dobro te u nekim slučajevima bolje nego na drugim visoko&scaron;kolskim ustanovama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom mjesecu studenti će imati organizirane ispite kao i druge oblike provjere znanja na daljinu, a bit će provedene putem SUMARUM sustava za e-učenje. Sveučili&scaron;te u Mostaru je donijelo preporuke koje su od pomoći ustrojbenim jedinicama pri definiranju konačnog oblika provjere znanja. Nastavnici su dobili naputak da za provjeru znanja organiziraju probni kolokvij koji će biti isti kao &scaron;to će biti i stvarni kolokvij ili test.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Studenti su nam, kao i do sada, u sredi&scaron;tu pozornosti, a od njih doznajemo da su svi nastavnici angažirani oko provedbe nastave na daljinu. U fazi smo izrade odgovarajućeg modela za provedbu provjere znanja na daljinu, a ulažemo sve napore kako bi studentima omogućili &scaron;to kvalitetniji način provedbe istih&ldquo;, kazao je dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom Fakultetu je provedeno istraživanje, na 477 studenata, koje je pokazalo kako su zadovoljni brzom uspostavom sustava za praćenje nastave na daljinu te kako studenti vide pozitivne strane nastave u ovom obliku. &bdquo;Povratne informacije studenata, posebice komentare koji se odnose na pojedinačne kolegije i nastavnike iskoristit ćemo u svrhu unaprjeđenja nastave na daljinu kako bi u konačnici bili ostvareni predviđeni ishodi učenja u najvećoj mogućoj mjeri&ldquo;, kazao je prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a doc. dr. sc. Marko Odak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omogućene su i javne online obrane zavr&scaron;nih i magistarskih radova, a broj ispitnih rokova bit će usklađen sa Sveučili&scaron;nim kalendarom, u slučaju da bude potrebno organizirat će se dodatni ispitni rokovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savjetovali&scaron;te za studente i Studij psihologije Filozofskog fakulteta održali su virtualnu potporu za studente SUM-a pod nazivom covideo POTPORA. A zbog velike zainteresiranosti otvorene su prijave za jo&scaron; jednu ovakvu radionicu pod nazivom Upravljanje stresom. Uz nastavno osoblje Studija psihologije i članove Savjetovali&scaron;ta pomoć pružaju i studenti psihologije kroz razne tekstove u kojima donose savjete kako se nositi sa stresom, kako organizirati dan u izolaciji, kako se motivirati za praćenje nastave i slično.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-01-aktivnosti_ff.jpgPOSLUŠAJTE NOVI HIT MARKA PERKOVIĆA THOMPSONAhttp://grude.com/clanak/?i=184809184809Grude.com - klik u svijetMon, 27 Apr 2020 21:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-27-markoperkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Perković Thompson objavio je novu pjesmu pod nazivom "Ne boj se".<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Njene riječi diraju i srce i du&scaron;u, stoga poslu&scaron;ajte je i uživajte.<br /><br /></p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/LJUNLKDlF4c" frameborder="0" width="655" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti ne boj se sine vjetra ni ki&scaron;e, ni vala &scaron;to pjeni.</p> <p>Ti ne boj se kćeri kad postanu ti&scaron;e, oluje u meni.</p> <p>Dok vas ruka nepravde tjera, a sjećanje du&scaron;u pjeni.</p> <p>Tebe neka uvijek hrabri vjera i vode koraci njeni.</p> <p>Puste su ulice otkad te nema, a noći su ti&scaron;e.</p> <p>Čujem svakim se danom otići sprema, vas sve vi&scaron;e i vi&scaron;e.</p> <p>Život je staza i trnja i cvijeća, ne daj da ti du&scaron;u slome.</p> <p>Te&scaron;ko j' naći sreću na kraju svijeta, ona je u domu tvome.</p> <p>&nbsp;<br /><br />POGLEDAJ U NEBO PLAVO, RUKE PRUŽAJ OCU SVOME, POGLEDAJ U ZVIJEZDU SJAJNU, NEK&rsquo; TE VODI DOMU TVOME, OSTANI NA RODNOJ GRUDI, LJUBI JE I HRABAR BUDI, ZEMLJA JE MATI K NJOJ SE SVATKO VRATI.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad svega se sjetim du&scaron;u mi steže, srce tužno mi lupa.</p> <p>Znam da je te&scaron;ko, bilo je i teže, al&rsquo; onda bili smo skupa.<br />Sve će nepravde jednom nestati, ostat će u pjesmi, u priči.</p> <p>Znaj da te ispod ovog neba narod tvoj ljubi, Domovina treba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-27-markoperkovic.jpgPapa molio za nastavnike i učenikehttp://grude.com/clanak/?i=184777184777Grude.com - klik u svijetSat, 25 Apr 2020 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-25-papa_misa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo je na jučerašnjoj misi u Domu svete Marte posebno spomenuo teškoće nastavnika te učenika i studenata jer su, zbog pandemije koronavirusa, zatvorene škole i fakulteti..<p>&nbsp;</p> <p>Molimo danas za nastavnike koji moraju mnogo raditi kako bi predavanja održavali putem interneta i drugih sredstava za komunikaciju; i molimo također za studente koji moraju davati ispite na način na koji nisu naučeni. Pratimo ih s molitvom &ndash; potaknuo je na početku mise, prenosi <strong>vaticannews.va</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi se osvrnuo na Evanđelje dana&scaron;nje liturgije koje govori o umnažanju kruha i ribe. &bdquo;To reče ku&scaron;ajući ga; jer znao je &scaron;to će učiniti&ldquo;, ta nas rečenica potiče na razmi&scaron;ljanje &ndash; rekao je Papa govoreći o Isusovom razgovoru s Filipom. To je ono na &scaron;to je Isus mislio kada je pitao: &bdquo;Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?&ldquo;. Isus stavlja na ku&scaron;nju apostole koji ne znaju kako nahraniti silno mno&scaron;tvo koje ih je slijedilo. Stalno ih je stavljao na ku&scaron;nju da bi ih poučavao; kada su pre&scaron;li granicu on ih je zaustavljao i poučavao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evanđelje je puno takvih Isusovih gesta koje su pomagale njegovim učenicima rasti kako bi postali pastiri Božjega naroda, u ovom slučaju biskupi &ndash; napomenuo je Papa te dodao &ndash; Jedna od stvari koje je Isus najvi&scaron;e volio jest biti s narodom, usred mno&scaron;tva. Naprotiv, njegovi učenici nisu voljeli mno&scaron;tvo, jer su željeli biti blizu Gospodina, željeli su čuti sve &scaron;to je govorio. To se razumije &ndash; objasnio je Papa &ndash; bili su izabrani i osjećali su se na neki način povla&scaron;tenom skupinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, Gospodin ih je ispravljao. Tražio je blizinu s narodom i poučavao je pastire da budu blizu ljudima, poučavao ih je blizini s Božjim narodom kako bi mu služili. Božji narod umara &ndash; primijetio je Sveti Otac &ndash; jer uvijek traži od pastira konkretne stvari, te se on mora pobrinuti za ono &scaron;to narod traži. I kada je pastir dobar, stvari se množe, ljudi se uvijek obraćaju dobrom pastiru iz različitih razloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus kaže učenicima: &bdquo;Dajte im vi jesti&ldquo;. To Isus kaže i danas svim pastirima: &bdquo;Dajte im vi jesti&ldquo;. Tjeskobni su? Vi ih utje&scaron;ite. Izgubljeni su? Vi im pokažite izlaz. Pogrije&scaron;ili su? Vi im dajte da rije&scaron;e probleme&hellip; Nakon toga Isus otpusti apostole i ode moliti, ode Ocu. Tu dvostruku blizinu pastira &ndash; s Ocem i s narodom &ndash; Isus nastoji objasniti apostolima, kako bi postali veliki pastiri. Ali, narod često pogrije&scaron;i, tako je i tu pogrije&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kad su ljudi vidjeli znamenje &scaron;to ga Isus učini, reko&scaron;e: &raquo;Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet!&laquo;&ldquo; Nakon umnažanja kruha i ribe, narod želi Isusa učiniti kraljem. Možda bi koji apostol bio zadovoljan te iskoristio tu prigodu za zadobivanje moći; to je jo&scaron; jedna ku&scaron;nja &ndash; primijetio je Papa te dodao &ndash; Ali, Isus mu pokazuje da to nije pravi put. Pastirova je moć služenje; nema druge moći, a kada u tomu pogrije&scaron;i, pokvari poziv i on postaje upravitelj pastoralnih poduzeća, ali nije pastir. Struktura nije za pastoral, nego pastirovo srce. Molimo danas Gospodina za pastire Crkve, da nas Gospodin pouči ne bojati se biti blizu narodu &ndash; potaknuo je na kraju papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-25-papa_misa.jpgHNK Mostar vas poziva - ''Ajmo na fuka''http://grude.com/clanak/?i=184740184740Grude.com - klik u svijetWed, 22 Apr 2020 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada u Mostaru kažemo ''ajmo na fuka'', to je prijateljski, šatro-mostarski, poziv na razgovor uz kavu-kafu i ''ubijanje'' slobodnog vremena. Ali to je i kazališna drama o besmislu rata i podijeljenom gradu. <p><br />''Ajmo na fuka'', prvi službeni koprodukcijski projekt Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i Narodnog pozori&scaron;ta Mostar, dramatična je kazali&scaron;na priča, ispričana nadaleko poznatim mostarskim humorom. Postavljena je na scenu 2015. godine i punila je dvorane ne samo u Mostaru i mnogim bh. gradovima, nego i u Zagrebu, Pragu, Beču i Brnu, a trenutno je dostupna na Youtube kanalu HNK Mostar <br /><br /><br /></p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/dNjvwBHMWo0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava govori o odnosu dvojice vojnika, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine. Njihove su sudbine ispričane kroz tri različite situacije: kao mrtvaca koji u limbu čekaju poziv, kao vojnika na suprotstavljenim stranama 1993. godine i kao dvojice Mostaraca u poslijeratnom Mostaru koji zajedno komentiraju dnevne aktualnosti dok ispijaju kavu.</p> <p><br />Doživjela je veliki uspjeh kod publike i kazali&scaron;ne kritike, a nagrađena je 2015. godine na XIV. festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici &bdquo;za odlučan iskorak teatra prema novim mogućnostima umjetničke suradnje&ldquo;.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpgPogledajte najbolje trenutke glazbenog spektakla koji je prikupio 127 milijuna dolarahttp://grude.com/clanak/?i=184707184707Grude.com - klik u svijetMon, 20 Apr 2020 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-20-globalcitysens.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert je prikazivan na svim većim svjetskim televizijama..<p><br />Osam sati trajao je prijenos najvećeg humanitarnog glazbenog spektakla na svijetu kojeg je u subotu 18. travnja gledalo vi&scaron;e od 30 milijuna ljudi. Koncert One World: Together at Home nastao je u organizaciji Lady Gage i platforme Global Citizen u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi prikupili novac i podigli svijest o borbi protiv koronavirusa te odali počast radnicima koji se svaki dan žrtvuju na prvoj crti obrane od pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je prikazivan na svim većim svjetskim televizijama, kao i na dru&scaron;tvenim mrežama Facebooku, Instagramu i YouTubeu, a prikupljeno je 127,9 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju podr&scaron;ku liječnicima i ostalim medicinskim djelatnicima prodavačima, dostavljačima, vatrogascima, policajcima i svim ostalim herojima modernog doba dalo je vi&scaron;e od 100 svjetski poznatih umjetnika, glazbenika, glumaca i sporta&scaron;a. Mogli smo vidjeti dirljive snimke solidarnosti ljudi u izloaciji diljem svijeta, a predstvaile su se i se brojne inicijative osnovane kako bi najpotrebitijima u ovim te&scaron;kim vremenima pružili pomoć i osigurali dostojne uvjete za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Streamu su se priključili i predstavnici vlada iz cijelog svijeta koji su pozvali sve da udvostruče svoje napore u borbi protiv koronavirusa, podrže Svjetsku zdravstvenu organizaciju i znanstvenike koji neumorno rade na dijagnostičkim testovima i pronalasku cjepiva koje će biti pristupačno svima. </p> <p><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/87" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-20-globalcitysens.pngPogledajte nagrađivanu komediju na YouTube kanalu HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=174632174632Grude.com - klik u svijetThu, 16 Apr 2020 19:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-16-hnk_mostar_bljesak_bjelog_zuba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz ansambl HNK Mostar, u predstavi igraju Vedran Mlikota, Frane Perišin i drugi..<p><br />Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru postavilo je na svoj <a title="HNK Mostar" href="https://www.youtube.com/hnkmostar1" target="_blank">YouTube kanal</a> nagrađivanu komediju &bdquo;Bljesak zlatnog zuba&ldquo;, autora Mate Mati&scaron;ića, u režiji Nine Kleflin.<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/K0Tn77quzqs" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bljesak zlatnog zuba&ldquo; dramski je prvijenac Mate Mati&scaron;ića, praizveden 1987. u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Splitu u režiji Marina Carića. Već svojom prvom dramom Mati&scaron;ić, danas jedan od najznačajnijih suvremenih domaćih dramatičara, pokazao je bogatstvo svoga talenta. Radnja &bdquo;Bljeska zlatnog zuba&ldquo; smje&scaron;tena je u autorov rodni kraj, selo Ričice u Imotskoj krajini, među gastarbajtere i generaciju njihove djece. Ljubav dvoje mladih, (ne)željena trudnoća te natezanje i nadmudrivanje mladenaca i rodbine koje slijedi osnovni su dramski zaplet, ali ne i jedini, budući da svaki od likova u dramu ulazi sa svojim zapletom, sa svojim životom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom praizvedbe ove komedije, hrvatski novinar i kazali&scaron;ni kritičar Dalibor Foretić napisao je, između ostaloga, sljedeće: &bdquo;Tekst 'Bljesak zlatnog zuba' doživljavam kao povratak na scenu hrvatskih kazali&scaron;ta pučkog igrokaza, sigurno najpopularnijeg, a možda i najboljeg žanra hrvatske dramatike 19. stoljeća... (...) U njegovu linearnom dramskom toku imamo i komičnih i dramskih elemenata: dramski doista često blijede pred komičnima, ali nisu zanemarljivi, a često se s njima i prožimaju, proizvodeći vrlo groteskne efekte.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ansambl HNK Mostar, u predstavi igraju Vedran Mlikota, Frane Peri&scaron;in i drugi, a premijerna izvedba odigrana je 31. siječnja 2007. godine. Tatjana Feher, Sanda Krgo Soldo, Nikolina Marić i Frane Peri&scaron;in nagrađeni su na festivalima u Brčkom i Vinkovcima za glumačka ostvarenja u ovoj predstavi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-16-hnk_mostar_bljesak_bjelog_zuba.jpgSretan rođendan Papi emeritusu: Još mu 140 dana nedostaje da bude najstariji papa u povijesti Crkvehttp://grude.com/clanak/?i=174629174629Grude.com - klik u svijetThu, 16 Apr 2020 14:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-benedikt_xvi_03.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa emeritus Benedikt XVI. danas slavi svoj 93. rođendan. Prošlo je nešto više od sedam godina otkako je svojom odlukom šokirao svijet, ali umirio savjest po kojoj je u potpunoj slobodi donio odluku o odreknuću sa službe Rimskog biskupa.<p><br /> - Nakon &scaron;to sam vi&scaron;e puta pred Bogom preispitao svoju savjest, do&scaron;ao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, vi&scaron;e ne dopu&scaron;taju vr&scaron;iti na prikladan način papinsku službu - kazao je papa Benedikt XVI. prilikom objave svoje odluke.</p> <p><br /> <br /> Joseph je rođen kao najmlađi od troje djece obitelji Ratzinger. Zajedno s bratom Georgom zaređen je 1951. godine za svećenika, a dvije godine kasnije doktorirao je teologiju. Uskoro je postao sveučili&scaron;ni profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Bio je omiljen profesor čija su se predavanja rado slu&scaron;ala.</p> <p><br /> <br /> Papa Pavao VI. imenovao ga je za kardinala 1977. godine, a četiri godine kasnije papa Ivan Pavao II. postavit će ga za pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Na toj je poziciji naslijedio hrvatskog kardinala Franju &Scaron;epera.&nbsp;</p> <p><br /> <br /> Nakon smrti pape Ivana Pavla II. 2005. godine održane su konklave na kojima je izabran za 265. Petrovog nasljednika. Bio je tek osmi Nijemac koji je u povijest izabran za papu, posljednji je bio Hadrijan VI. 1522. godine. Osim toga, s vi&scaron;e od 78 godina starosti bio je najstariji izabrani papa poslije Klementa XII. (1730.).</p> <p><br /> <br /> S napunjene 93 godine papa Benedikt XVI. trenutno je drugi najstariji papa u povijesti Crkve. Trenutni 'rekorder' je papa Lav XIII. koji je umro sa 93 godine 140 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-benedikt_xvi_03.jpgOZDRAVLJENJE PO GOSPINOM ZAGOVORU: U MEĐUGORJU SAM OZDRAVIO I USTAO IZ KOLICAhttp://grude.com/clanak/?i=174610174610Grude.com - klik u svijetWed, 15 Apr 2020 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-02-015_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cristianu Filiceu iz malog mjesta Piane Crati u Italiji, koji će 25. travnja napuniti 45 godina, dolaskom u Međugorje život se potpuno promijenio. Cristian je za Večernji list posvjedočio o svojoj borbi s teškom bolešću i čudesnom ozdravljenju!<p>&nbsp;</p> <p>U ispovijesti koju u cijelosti donose u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH ovog četvrtka, 16. travnja, Cristian govori kako je živio uobičajenim obiteljskim životom do 2011. kada su se pojavili simptomi multiple skleroze. Bolest je napredovala i zavr&scaron;io je u kolicima. Jedino su mu oči bile pokretne. Pluća su mu oslabjela i disao je 10 posto. Uz kolica, morao je koristiti i poseban aparat za disanje. No, onda je 23. rujna 2013. sa župnikom don Antonellom Luceom i jednim prijateljem odlučio doći u Međugorje. Prvoga dan susreo se s vidjelicom Vickom u centru sestre Kornelije u Vionici, a nakon Vickina svjedočanstva i molitve nad njim, oti&scaron;li su na Brdo ukazanja. Tu je osjetio posebnu milost, a dan kasnije se poželio vratiti te je čudesno ozdravio i prohodao na Brdu ukazanja o čemu ekskluzivno govori u tiskanom izdanju Večernjaka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-02-015_medjugorje.jpgVIDEO: Mladi fratri pjevali Hercegovini, među njima i fra Adolphe Aganze Ntamwengehttp://grude.com/clanak/?i=174594174594Grude.com - klik u svijetWed, 15 Apr 2020 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-15-20_fratri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Neboj nam se zemljo Hercegova, dok je tebi junačkih sinova", pjevaju dični fratri u videu kojeg smo pronašli na stranici Župe svetog Ivana Krstitelja Podhum - Livno.<p>&nbsp;</p> <p>"Svaka čast svim fratrima, ali posebne čestitke bratu iz Afrike! Čestitke legendo", prenosi Grude.com riječi iz župe. A mladi fratar je fra Adolphe Aganze Ntamwenge rođen 1990. godine u Kongu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kompletan dojam pogledajte i poslu&scaron;ajte.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F165896940440093%2Fvideos%2F602749800322344%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=363&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="363"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-15-20_fratri.jpgLegendarni hercegovački slikar tvrdi: Preležao sam koronavirus prije pet godinahttp://grude.com/clanak/?i=174589174589Grude.com - klik u svijetTue, 14 Apr 2020 22:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-14-marin_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati mostarski slikar Marin Topić (63) ove dane izolacije najviše provodi u stanu za štafelajem stvarajući nova umjetnička djela. <p>&nbsp;</p> <p>Premda je i sam naru&scaron;enoga zdravlja, redovito u ranim jutarnjim i večernjim satima pro&scaron;eta svoju &ldquo;turu&rdquo; po gradu, održavajući barem malo kondiciju. Kaže da mu izolacija i ne pada toliko te&scaron;ko jer je to njegov uobičajeni životni tempo. Međutim, ne krije rezignaciju s odlukama da se ljude, pogotovo djecu i starije osobe, drži zatvorene u domovima. S ovim uvijek živopisnim sugovornikom razgovarali smo o mnogim temama, ali nam je okosnica razgovora ipak bio koronavirus, koji nam ovih dana svima kroji svakodnevicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U velikom intervjuu za <a href="https://www.vecernji.ba/kultura/marin-topic-koronavirus-sam-prelezao-prije-5-godina-a-u-izolaciji-sam-od-2006-godine-1394377" target="_blank">Večernji list BiH</a> koji u cijelosti izlazi u tiskanom izdanju ove srijede, 15. travnja legendarni slikar u svom je stilu kazao da je u izolaciji od 2006. godine kada je ponovno počeo slikati. - A &scaron;to se tiče koronavirusa, ovo sam preležao prije pet godina, samo sada ne pijem i ne pu&scaron;im. I tada je gripa harala i umalo nisam umro jer mi se nakupila voda u plućima i nastala aritmija i sve &scaron;to ide s tim. Ali za razliku od tada, novine i općenito mediji nisu pisali o tome, a tada je bilo vi&scaron;e ljudi ovdje u bolnici nego danas - istaknuo je Topić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-14-marin_topic.jpgIzliječio se od koronavirusa: Nisam prestajao moliti Zdravo Marijohttp://grude.com/clanak/?i=174573174573Grude.com - klik u svijetTue, 14 Apr 2020 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Koronavirusom sam se zarazio sredinom ožujka, točnije 16. ožujka primljen sam u bolnicu. Imao sam više simptoma koji se inače vežu za gripu.<p>&nbsp;</p> <p>Vrućica, zimica, bolovi i umor. Najgore od svega, teže sam disao", prepričava 44-godi&scaron;nji Amerikanac za <a href="https://www.washingtonpost.com/opinions/2020/04/09/my-near-death-experience-ventilator/" target="_blank">Washington Post</a> David Lat, osnivač portala Above the Law i upravitelj tvrtke Lateral Link koja se bavi regrutiranjem stručnjaka za pravo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Nisam prestajao moliti Zdravo Marijo"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Lat u svojoj kolumni pi&scaron;e o ventilatoru koji je u doba pandemije koronavirusom postao simbol nacionalne fascinacije i kontroverze. Donedavno opskurni medicinski uređaj, koji pacijentima mehanički pomaže disati, postao je svjetski poznat nakon &scaron;to je svijetom zavladala bolest Covid-19.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stanje mi je bilo stabilno prvih nekoliko dana, ali svejedno sam primao dodatni kisik. Zdravlje mi se pogor&scaron;alo 20. ožujka i te večeri doznao sam da ću biti intubiran, odnosno stavljen na respirator. To me je prestra&scaron;ilo. Nekoliko dana prije tog saznanja, nakon &scaron;to sam primljen u bolnicu, otac me, inače liječnik upozorio: "Bolje ti je da te ne stave na respirator. Ljudi se nakon toga ne vraćaju."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lat prepričava da nije klonuo u trenucima kad su ga sestre pripremale za intubaciju. "Moj čas jo&scaron; nije kucnuo", govorio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Suprug i ja imamo sina. Želim biti tamo kad maturira, kad diplomira. Ako se ikad bude ženio ili imao djecu, želim biti tamo. Počeo sam moliti "Zdravo Marijo" i to činio neprestano", prisjeća se Lat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Ne sjećam se ničega nakon intubacije"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Lat pi&scaron;e da se ne sjeća najbolje intubacije. "Anesteziologinja je imala karipski naglasak i autoritativan pristup koji je ulijevao povjerenje. Činilo mi se da je u sobi bilo barem deset ljudi, ali vjerojatno ih je bilo pet. Osjetila su mi bila preopterećena pa nisam znao &scaron;to je istina, a &scaron;to ne. Ubrzo sam primio anesteziju i zaspao sam."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Idućih &scaron;est dana proveo sam na sedativima, praktički u snu. Respirator je disao umjesto mene", prepričava Lat pa dodaje da se ne sjeća ničega iz tog perioda te da je tek kasnije doznao da neki pacijenti tijekom boravka na respiratoru imaju noćne more i halucinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liječnici nisu znali hoće li ga skinuti s respiratora ili će mu napraviti traheotomiju. To bi značilo da mu se zaražen vrat kako bi cijev za disanje stavili izravno u njegov du&scaron;nik. <span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Napravili su nekoliko testova, pa me odlučili skinuti s respiratora. Ekstubacija je uspje&scaron;no obavljena, a ja sam mogao samostalno disati pomoću dodatnog kisika."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgVIDEO: Fra Ante i fra Nikica nasmijali vjernike do suzahttp://grude.com/clanak/?i=174564174564Grude.com - klik u svijetMon, 13 Apr 2020 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-13-screenshot_2020-04-13_pogledajte_duhoviti_video_iz_samostanskog_zivota_koji_je_postao_viralni_hit_hkm.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U germanskoj katoličkoj tradiciji postojao je običaj risus paschalis u kojem je svećenik ispričao šaljivu priču na početku propovijedi te tako nasmijao vjernike. <p>&nbsp;</p> <p>Papa Klement X. dokinuo je običaj. No, smijeha nikad dosta. Pogotovo danas. Tako je jedan video iz samostanskog života postao viralni hit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku donosimo kratko priopćenje za javnost župe Presvetog Srca Isusova iz Zadra u kojoj je nastao spomenuti video:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Živeći u ovom virtualnom svijetu vijesti i različite objave se &scaron;ire brže od svakog virusa. Tako je i nas iznenadila objava simpatičnog videa koja je nastala u vrijeme proba za slavlja koja prenosimo. Spomenuti video nismo ba&scaron; željeli svima objaviti jer iako je &scaron;aljiv htjeli smo da to bude interno. Međutim, netko je valjda proslijeđivao taj video i na&scaron;a dobra braća fra Ante i fra Nikica postala su viralni hit. Nije nam žao!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nek se u ovom sumornom vremenu tuge pro&scaron;iri i malo radosti i smijeha! Ima puno takvih događaja iz na&scaron;e redovničke obitelji, to svi koji nas poznaju znaju, i na to smo ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka i ovaj na&scaron; &scaron;aljivi video Bog okrene na dobro pa ljudi če&scaron;će počnu pratit objave na&scaron;e stranice, a za one kojima će biti ovo prilika za neke zlobne komentare protiv Crkve i njezinih službenika i dalje ćemo ustrajno moliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radost vam Uskrslog i osmijeh na lice! Jer to je najbolji lijek za ovo te&scaron;ko vrijeme!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fveritasglasniksvantuna%2Fvideos%2F2561896770793780%2F%3Ft%3D0&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=573&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="573"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hkm.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-13-screenshot_2020-04-13_pogledajte_duhoviti_video_iz_samostanskog_zivota_koji_je_postao_viralni_hit_hkm.png