Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.MEĐUGORJE: Žena Siniše Mihajlovića moli za ozdravljenje suprugahttp://grude.com/clanak/?i=142158142158Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-22-019-mihajlovic-supruga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Supruga Siniše Mihajlovića Arianna boravi ovih dana u Međugorju.<p>&nbsp;</p> <p>"Arianna se do&scaron;la pomoliti za Sini&scaron;ino zdravlje. I&scaron;la je na Brdo ukazanja i Križevac, dvije međugorske molitvene oaze, moliti se da Sini&scaron;a pobjedi u svojoj borbi s bole&scaron;ću", rekli su njeni prijatelji, koji su je ugostili u Međugorju, za portal <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/medjugorje/arianna-mihajlovic-u-medjugorju-se-molila-za-zdravlje-svoga-supruga-sinise-173498#news_view" target="_blank">Hercegovina.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sam Mihajlović je ranije izjavljivao da se u Međugorju posebno osjećao.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-22-019-mihajlovic-supruga.jpgŠiroki Brijeg: U četvrtak predstavljanje knjige akademika Mile Pešordehttp://grude.com/clanak/?i=142140142140Grude.com - klik u svijetMon, 21 Oct 2019 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-28-18-10-28-013-mile-pesorda2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjigu će, osim autora, predstaviti Zdenko Ćosić, Anita Martinac i Šimun Musa, a organizator predstavljanja je Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige ''Sloboda, mir meju nami'', autora akademika Mile Pe&scaron;orde, održat će se u četvrtak, 24. listopada, u 19:00 sati u Narodnoj knjižnici &Scaron;iroki Brijeg. Knjigu će, osim autora, predstaviti Zdenko Ćosić, Anita Martinac i &Scaron;imun Musa, a organizator predstavljanja je Ogranak Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu sudjeluju Željka &Scaron;aravanja kao moderatorica te Andrija Zeljko kao interpretator ulomaka iz knjige, a glazbenome ugođaju prinos daju učenici Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O knjizi</strong><br />Knjiga "Sloboda, mir meju nami" Mile Pe&scaron;orde ima pet cjelina s ukupno 242 teksta, objavljena u Hrvatskom slovu osim &scaron;to je zadnji prilog objavljen na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Uvodni tekst, "Svjetlost pamćenja", objavljen je 9. lipnja 1995., a ostali (241) su objavljeni kao tjedne kolumne od siječnja 2007. do prosinca 2012. Na kraju knjige nalazi se "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku" od 28. 1. 1971. koje je autor knjige sutvorac i supotpisnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slika na naslovnici je preslik djela "Job i njegova žena" francuskog slikara Georges-a de La Tour naslikana 1630-tih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početak ove knjige autor je stavio dva mota: &ldquo;Ljubite jedni druge kao &scaron;to sam ja ljubio vas.&rdquo; (Iv 15,12) te &ldquo;Bit se istine otkriva kao sloboda.&rdquo; (Martin Heidegger)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje stavove o ljubavi i istini učio je od fra Dominika Mandića, od pobijenih hercegovačkih franjevaca koje spominje na vi&scaron;e mjesta u svojim kolumnama. Nisu ga prestra&scaron;ili &ldquo;ni oni &scaron;to su milicijskim kordonom okružili međugorski Brijeg Gospina ukazanja, ni oni &scaron;to su se drznuli, uvjereni u svoju barbarogenijsku nadmoć, ru&scaron;iti, ubijati na&scaron;e svetinje, na&scaron; dom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova knjiga je odličan pokazatelj i svjedok jednog za Hrvate, a i &scaron;ire, burnog vremena. Pe&scaron;orda ni&scaron;ta ne krije, otvoreno jasno i glasno govori. Ne boji se jer zna da govori ne iz mržnje nego iz ljubavi; ne govori radi sebe, nego radi istine. Njegove vrednote su jasne: ljubav za hrvatsku domovina, slobodu svog naroda i svakog pojedinca i svakog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pe&scaron;orda izgara od ljubavi za hrvatski jezik i vite&scaron;kim ga perom brani. Sudbina hrvatskog naroda i sudbina hrvatskog jezika za njega su nerazdvojive, a s time i sudbina pojedinaca, čuvara hrvatskog jezičnog nasljeđa. On pi&scaron;e: "Sve do jučer je u našim zemljama proganjan hrvatski jezik, njegovo ime pribijano na stup srama, a neprijateljima naroda i drzave proglasavani svi koji su ostajali vjerni jeziku hrvatskoga kralja Zvonimira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog ljubavi za hrvatsku riječ, Pe&scaron;ordi osobno je javno poručeno da je &ldquo;nagazio na minsko političko polje s kojega se ne vraća ziv i zdrav&rdquo;. Mile Pe&scaron;orda se ne ustručava nazvati pravim imenom ono &scaron;to se njemu i nama pred očima događa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već poznata hrvatska &scaron;utnja autora muči do boli. Zato on ne &scaron;uti i ne taktizira, nego zove na uzbunu. Mili Pe&scaron;ordi, kao i svim mislećim Hrvatima, posebice smeta pre&scaron;ućivanje i nijekanje stra&scaron;nih zločina i progona koji su počinjeni nad hrvatskim narodom zadnjih stotinu godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O autoru</strong><br />Rođen je u Grudama 15. kolovoza 1950. Tijekom proteklih godina istakao se kao pjesnik, književni prevoditelj, književni feljtonist, urednik, sveučili&scaron;ni lektor, diplomat... U Sarajevu je zavr&scaron;io studij romanistike, a u Zagrebu i Parizu postdiplomske studije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnim stvarala&scaron;tvom počeo se baviti jo&scaron; u srednjo&scaron;kolskim klupama, točnije, u &scaron;esnaestoj godini života. Kao učenik četvrtog razreda Gimnazije u Grudama pokrenuo je i uredio reviju &ldquo;Ogledalo&rdquo;, koja mu je donijela i prva neugodna iskustva. Maturant Pe&scaron;orda, kako i priliči mladim ljudima, neoprezno razmi&scaron;lja svojom glavom i izaziva lokalnu vladajuću elitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo je zabranjeno, a urednik podvrgnut sumnji, jer je, između ostalog, napisao: &ldquo;Iz ruku samoživaca i žderonja spasiti na&scaron; kraj &ndash; to je glavni zadatak svakog mladog čovjeka, mladog duhom i umom&rdquo;. Pisati stihove Pe&scaron;orda nastavlja kao student u Sarajevu. Njegovi su radovi ozbiljni, zanimljivi i literarno relevantni, tako da ih objavljuju tada ugledni književni časopisi kao &scaron;to su &ldquo;Odjeci&rdquo;, &ldquo;Republika&rdquo;, &ldquo;Telegram&rdquo;, &ldquo;Život&rdquo;, &ldquo;Lica&rdquo;, &ldquo;Na&scaron;i dani&rdquo;, kao i niz drugih novina i glasila. S nekoliko pjesama, kao &scaron;to su Protiv tame, Žena malog grada i Moj otac, dostiže razinu potrebnu za ulazak u antologije. To se i događa 1969., kada njegova pjesma Moj otac biva uvr&scaron;tena u "Panoramu mlade hrvatske književnosti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pe&scaron;ordino pjesni&scaron;tvo nai&scaron;lo je od početaka na dobra prijam ljudi pera, znalaca književnih vrijednosti, ali na sumnjičavost stručnjaka za izvanknjiževne subverzivne poruke koje, eventualno, krije pjesnikov metajezik. O tome svjedoči činjenica da mu je prva pjesma &ldquo;Protiv tame&rdquo; bila zabranjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadarenost mladog pjesnika iz Gruda uočio je akademik Slavko Mihalić. O Pe&scaron;ordinim stihovima on pi&scaron;e: &ldquo;Stihovi mladog hrvatskog pjesnika Mile Pe&scaron;orde ostavljaju u pozadini na&scaron;a znanja o jalovosti kamenja, kojim su obrasla južna polja na&scaron;e domovine&hellip; U ovoj su poeziji čovjek i kamen sudbinski poistovjećeni.&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu pjesničku knjigu, Život vječni, objavila mu je sarajevska izdavačka kuća 1971.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sloma &ldquo;Hrvatskog proljeća&rdquo; i zabrane &ldquo;Hrvatskog tjednika&rdquo;, navedene ocjene nisu mogle koristiti socijalnoj promociji Mile Pe&scaron;orde. Osjećajući pote&scaron;koće s kojima se susreće kao pjesnik iz redova hrvatskog naroda, Pe&scaron;orda u siječnju 1971. supotpisuje &ldquo;Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom jeziku&rdquo;. O toj se &ldquo;Deklaraciji&rdquo; u Hrvatskoj malo znade. Potpisala su je sedmorica hrvatskih pisaca iz BiH: Stanko Ba&scaron;ić, Veselko Koroman, Vitomir Lukić, Mirko Marjanović, Nikola Martić, Mile Pe&scaron;orda i Vladimir Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sreću, Pe&scaron;orda ostaje bez većih posljedica glede osobne sigurnosti, radnog mjesta i mogućnosti bavljenja književnim stvarala&scaron;tvom. Pjesnička zbirka Život vječni izbacila je autora u književnu orbitu kao književnika s kojim treba računati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pe&scaron;orda tada živi u BiH, dakle u kompliciranoj sredini obzirom na odnose između Muslimana, Srba i Hrvata, a k tome dolazi iz zapadne Hercegovine koja u tada&scaron;njoj komunističkoj percepciji ima obilježja hrvatskog nacionalističkog kraja koji treba držati neprestano pod političkom i sigurnosnom paskom. Ukoliko je želio opstati u takvoj sredini, morao je biti oprezan, mudar i neprestano živjeti u neizvjesnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored svih tih činjenica, Pe&scaron;orda svoj književni rad stvara kao hrvatski, a ne kao &ldquo;bosanskohercegovački&rdquo;, ili &ldquo;jugoslavenski&rdquo; pjesnik, pozivajući se na A.B. &Scaron;imića, ali i na francuske uzore. Time je oblikovao svoj literarni svjetonazor: zavičaj-hrvatstvo-europejstvo-kristolo&scaron;ki univerzalizam. Nakon &ldquo;Života vječnog&rdquo; slijedi zbirka Zipka zebnje objavljena u Sarajevu 1975.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki književni uspjeh postigla je Pe&scaron;ordina zbirka Slu&scaron;am tvoj glas, tiskana 1980. u Mostaru, s crtežima V. Nevjestića i sjajnim tekstom Jure Ka&scaron;telana. Doživjela je tri izdanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Jure Ka&scaron;telan, popratio je zbirku &ldquo;Slu&scaron;am tvoj glas&rdquo; nadahnutim &ldquo;Bilje&scaron;kama uz rukopis&rdquo; i mladom pjesniku dao dragocjenu poputbinu za put u neizvjesnu književničku budućnost Pe&scaron;orda je u žaru umjetničkog stvaranja. Već iduće, 1981. godine, objavljuje u Sarajevu zbirku Prelijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponukan iskustvima nekolicine hrvatskih pjesnika i Pe&scaron;orda se odlučuje, izdati izbor iz književnog opusa. Čini to uz podr&scaron;ku vrlo uglednih književnih pera. Knjiga Mile Pe&scaron;orde, pod naslovom Izabrane pjesme s predgovorom akademika Jure Ka&scaron;telana, uvr&scaron;tena je u ediciju Književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga, i objavljena u Sarajevu 1985. godine. Iste godine u Makedoniji mu objavljuju prijevod poezije pod naslovom Kuća za jezikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1987. Pe&scaron;orda objavljuje zbirku Orfički fragmenti, ali, &scaron;to je zanimljivo, u Banjoj Luci. U njoj je objavljena prva varijanta poeme &ldquo;Ba&scaron;čanska ploča&rdquo;. Osamnaest godina poslije opet se vraća njezinoj tajnovitosti, dopunjuje svoj ciklus s "novih sedam pjesama te ju u Hrvatskom slovu 2006. objavljuje kao poemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2000. Pe&scaron;orda odlazi na dužnost sveučili&scaron;nog lektora hrvatskog, odnosno hrvatskosrpskog jezika na Sveučili&scaron;tu u francuskom gradu Rennesu. Ondje razvija živu, kako literarnu, tako i izvanliterarnu djelatnost. Osniva dru&scaron;tvo Francusko-hrvatskog prijateljstva, drži predavanja o agresiji na Hrvatsku, potiče skupljanje humanitarne pomoći, pi&scaron;e pjesme - zbirku pjesama na francuskom jeziku (&ldquo;Riječi za nju&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;enog mandata u Rennesu, Pe&scaron;orda se vraća u Zagreb. Ovdje je supokretač tjednika za kulturu &ldquo;Hrvatsko slovo&rdquo;, a zatim postaje vi&scaron;i savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Kao član Veleposlanstva RH u Sarajevu, zadužen za kulturu, boravi u ovoj državi do 2000., kada zbog promjene vlasti u Zagrebu mora napustiti ovu instituciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zagrebu je Pe&scaron;ordi 1998. objavljena summa poetica, koncipirana kao nova knjiga, pod naslovom Knjiga ljubavi i gnjeva. Iste godine biva zastupljen je u reprezentativnoj antologiji hrvatskoga rodoljubnoga pjesni&scaron;tva od Ba&scaron;čanske ploče do danas, Mila si nam ti jedina. Godine 2002. na slovenski su prevedeni Pe&scaron;ordini stihovi u knjizi Stablo s du&scaron;om ptice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme su mu prevedene na dvadesetak jezika i uvr&scaron;tene u brojne tuzemne i inozemne antologije i panorame.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1996. dodijeljeno mu je najvi&scaron;e državno priznanje Republike Hrvatske za doprinos u kulturi - Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članom je Matice hrvatske od 1970., Dru&scaron;tva pisaca BiH od 1972., dru&scaron;tva hrvatskih književnika u Zagrebu i Mostaru, Hrvatskoga dru&scaron;tva klasičnih filologa, HKD Napredak, Udruge Hrvatska-Irska. Redovitim je članom Hrvatskoga dru&scaron;tva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine od 2000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od listopada 2017. je dopisnim članom Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti sa sjedi&scaron;tem u Parizu, ugledne europske organizacije koja okuplja 60-ak nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobitnik je brojnih književnih nagrada:</strong><br />- 1972. Nagrada izdavačke kuće "Svjetlost" u Sarajevu, za knjigu pjesama "Život vječni"</p> <p>- 1976. Godi&scaron;nja nagrada dnevnika "Oslobođenje" u Sarajevu, za komentar "Za&scaron;to &scaron;utnja?"</p> <p>- 1981. Godi&scaron;nja nagrada za najbolju knjigu Književne omladine Bosne i Hercegovine, za pjesničku knjigu "Slu&scaron;am tvoj glas"</p> <p>- 2007. 1. nagrada Dubravko Horvatić, za poemu "Ba&scaron;čanska ploča", objavljenu u Hrvatskom slovu 2006.</p> <p>- 2009. Godi&scaron;nja Nagradu Antun Branko &Scaron;imić, za knjigu "Ba&scaron;čanska ploča, poema".</p> <p>- 2018. Nagrada "Hrvatski stećak" Matice hrvatske Stolac</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-28-18-10-28-013-mile-pesorda2.jpgPrigodne poštanske marke HP Mostar uz Svjetski dan hranehttp://grude.com/clanak/?i=142110142110Grude.com - klik u svijetFri, 18 Oct 2019 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-18-hpmostar-fdcdanhrane2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke izdanja „Svjetski dan hrane“ s motivima tradicionalnih hercegovačkih jela, pure lučnice i pola ispod sača. <p>&nbsp;</p> <p>Pura se spravlja od domaćeg kukuruznog bra&scaron;na, može se jesti prelivena rastopljenim maslom ili kiselim mlijekom. Poseban specijalite je pura lučnica prelivena domaćim kiselim mlijekom u koje se doda rastopljeno maslo s bijelim lukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pole ispod sača najbolje prijaju uz domaći mladi sir ili sir iz mijeha. Vatra na ognji&scaron;tu mora biti od kvalitetnih drva (hrast, jasen ili grab). Kada se drva pretvore u žar, krumpir narezan na polovice &ndash; pole pokrije se sačem i peče oko sat vremena. Ova jela nekada su bila uobičajena u svakome domaćinstvu, a danas su specijaliteti kojima se dočekuju dragi gosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-18-19-10-18-hpmostar-arakdanhrane2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor maraka je Vijeko Lučić, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="Epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-18-hpmostar-fdcdanhrane2019.jpgGruđanin je tada bio u domu Toše Proeskog! Makedonija, Hrvatska, BiH... su plakalehttp://grude.com/clanak/?i=142095142095Grude.com - klik u svijetWed, 16 Oct 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-16-tose_proeski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tog tužnog listopadnog jutra prije 12 godina glavna vijest u svim regionalnim medijima bila je da je Toše Proeski poginuo u stravičnoj automobilskoj nesreći u blizini Nove Gradiške. Makedonski pjevač imao je 26 godina kad je sudar s tegljačem naprasno prekinuo dotad sjajnu karijeru.<p>&nbsp;</p> <p>To&scaron;e je preminuo na mjestu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je te godine u kvalifikacijskoj utakmici gostovala protiv Makedonije u Skoplju, a neutje&scaron;nu obitelj To&scaron;e Proeskog posjetili su Zorislav Srebrić, Gruđanin Jerko Leko koji je za igračke karijere postao legenda Dinama i hrvatski reprezentativac, Danijel Pranjić i Toni Cetinski. Zajedno su oti&scaron;li i na grob To&scaron;e Proeskog, a u dru&scaron;tvu s njima bio je i Davor Lugarić iz 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kući u sredi&scaron;tu Kru&scaron;eva dočekala ih je sestra Dora s obitelji. Tužan, velikom boli ispunjen razgovor odjednom su prekinuli jecaji <strong>majke Domenike i oca Nikole.</strong> Suze su tekle, plač nije prestajao. Jedva su dolazili do riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedina nam je nada to &scaron;to si bio i ostao dokaz da anđeli u ljudskom obliku postoje i ostaju uvijek tu kraj nas - rekao je Cetinski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-16-tose_proeski.jpgFOTO: Senzacionalno! Kod Vinkovaca pronašli rimska kola na dva kotača s konjima!http://grude.com/clanak/?i=142078142078Grude.com - klik u svijetTue, 15 Oct 2019 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-15-vinkovci_kola_konji_1_600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim grobnice s dvokolicom i konjima istraženo je i nekoliko paljevinskih i kosturnih grobova, ukopanih u nasipe tumula..<p>&nbsp;</p> <p>Na arheolo&scaron;kom lokalitetu nedaleko Starih Jankovaca, tijekom arheolo&scaron;kih istraživanja koje na tom lokalitetu provode Gradski muzej Vinkovci i Institut za arheologiju iz Zagreba, otkriven je senzacionalan nalaz rimskih kola na dva kotača s konjima! Fotografije je snimila <a title="HRT" href="http://hrt.hr" target="_blank">HRT</a>-ova novinarka Zrinka Perić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zemljanome humku promjera oko 40 metara te sačuvane visine oko metar pronađena je velika grobna komora u koju su položena kola na dva kotača s konjima. Običaj pokopavanja pod zemljane humke - tumule, predstavlja izuzetan način pogrebnoga rituala tijekom rimskoga razdoblja na jugu Panonske nizine, a povezuju se s iznimno bogatim obiteljima koje su imale istaknutu ulogu u administrativnom, dru&scaron;tvenom i gospodarskom životu provincije Panonije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-15-19-10-15-vinkovci_kola_konji_5_600.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Smje&scaron;tajem zemljanoga humka uz jednu od najvažnijih prometnica Rimskoga Carstva, koja je povezivala Apeninski poluotok s Panonijom i Balkanom te Malom Azijom, aristokratska obitelj nastanjena u blizini Cibala željela je svim putnicima koji su prolazili tim cestovnim pravcem prikazati svoj istaknuti status, ali i bogatstvo kojega su posjedovali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najznačajnije otkriće predstavlja nalaz rimske dvokolice s upregnutim konjima, odnosno radi se o prvome arheolo&scaron;ki istraženom antičkom pokopu s kolima u Hrvatskoj. Detaljni te iznimno složeni postupak dokumentiranja nalaza, koji se provodi od početka istraživanja, donijet će brojne nove spoznaje o konstrukciji rimskih kola, &scaron;to će u konačnici omogućiti njihovu potpunu rekonstrukciju te prezentaciju u stalnome postavu Gradskog muzeja Vinkovci, poručuju iz tog muzeja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovi pronađenih metalnih dijelova kola kao i brojnih predmeta konjske opreme, istražena se grobnica može datirati u 3. stoljeće na&scaron;e ere, &scaron;to je svrstava među najmlađe primjere ovakvoga pogrebnog običaja, obja&scaron;njavaju također u muzeju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim grobnice s dvokolicom i konjima istraženo je i nekoliko paljevinskih i kosturnih grobova, ukopanih u nasipe tumula te dva sredi&scaron;nja groba u kojima su vjerojatno bili pokopani mu&scaron;karac i žena zbog kojih je tumul i podignut, no nažalost oba su groba opljačkana tijekom kasnijih razdoblja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-15-19-10-15-vinkovci_kola_konji_7_600.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka istraživanja, koja su predviđena za kraj listopada, slijedi restauracija svih pronađenih nalaza kao i provedba interdisciplinarnih analiza kojima će se prikupiti važne spoznaje o životu rimske aristokracije u južnoj Panoniji. S obzirom na izuzetnu važnost, ali i ugroženost nalazi&scaron;ta, istraživanja se nastavljaju sljedeće godine, kada se - kažu u Muzeju Grada Vinkovaca, nadaju novim zanimljivim otkrićima te prezentaciji ovoga iznimnoga antičkog kulturnog krajolika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradski muzej Vinkovci i Institut za arheologiju iz Zagreba tijekom rujna i listopada provode sustavna arheolo&scaron;ka istraživanja antičkoga nalazi&scaron;ta smje&scaron;tenoga u blizini Starih Jankovaca nedaleko Vinkovaca. Istraživanja su započela 2017. godine, a provode se uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Vukovarsko-srijemske županije, te uz logističku pomoć Općine Stari Jankovci i poljoprivredne zadruge Stari Jankovci na čijem zemlji&scaron;tu se nalazi lokalitet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-15-vinkovci_kola_konji_1_600.jpgNovi Rajko Dujmić: BOG me vodi u bolji život!http://grude.com/clanak/?i=142025142025Grude.com - klik u svijetTue, 08 Oct 2019 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-08-rajko-dujmic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kontroliranom sam okruženju, ne mogu doći u napast da nešto uzmem. Izaći ću tek kad budem siguran da sam toliko jak da mogu odbiti drogu i alkohol, kaže Rajko Dujmić (65). <p>&nbsp;</p> <p>Skladatelj je po izlasku iz pritvora samoinicijativno oti&scaron;ao na liječenje. Ne želi reći u kojoj je bolnici. Posjetiti ga mogu samo oni koje on poželi. Na uvid u bolnici dao je popis dragih ljudi. Drugi ne mogu do njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo prostoriju za pu&scaron;enje, tamo razgovaramo koliko želimo. Imam i klavir na kojemu skladam, puno vremena za razmi&scaron;ljanje o sebi. Nikad nije kasno raditi dobro, za novi početak - kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da radi novu glazbu, drugačiju od pregr&scaron;t hitova koje je skladao za Nove fosile i druge izvođače. Privlači ga violina, koju je kao dječak svirao, nove orkestracije starih pjesama, glazba za djecu... Za početak će objaviti &ldquo;Antologiju&rdquo;, zapise njegovih suradnji s drugim glazbenicima. Velika mu je želja raditi duhovnu glazbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovisnosti su me opsjedale cijeli život. Tek sad sam napokon upoznao pravoga sebe. I to kroz spoznaju Boga, u njegovoj punoj snazi. Osjećam da drži ruku na mojem ramenu i vodi me - ispričao nam je Dujmić.&nbsp;</p> <p>Od najranije mladosti najbolje je komunicirao zvukom, a tako je, govori, ostalo do danas. Glazbom se najbolje izražava. Ne misli da je ona njegov posao nego poziv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uvijek radim po mjeri, za nekoga, njegovu boju glasa, nekog kao osobu. Nastojim biti &scaron;to bliže čovjeku koji nosi moju pjesmu. I beskrajno sam zahvalan svima koji su od njih stvorili hitove. Od Fosila preko Stavrosa i Srebrnih krila, Jasne Zlokić, Rive, Aerodroma... S Jajom sam radio na pjesmi &lsquo;Uzalud vam trud svirači&rsquo;. Ba&scaron; sam ponosan &scaron;to sam bio dio projekta &lsquo;Lupi petama&rsquo;. Kruna svega je &lsquo;Moja domovina&rsquo;. To ne pripada samo meni, jedna trećina sam ja, a Zrinko Tutić čini druge dvije, jer njegov je i tekst - ponosan je Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Golemi opus, bezvremenski hitovi ipak nisu njegov najveći ponos.</p> <p>- Najponosniji sam na upornost i poniznost pred Nebom. Bogom. Od ljudi s kojima sam radio tražio sam da daju barem pola od onoga &scaron;to ja mogu dati. Mislim da znam stimulirati ljude. Bog mi je dao &scaron;i&scaron;mi&scaron;eve u&scaron;i, mogu se kretati zatvorenih očiju. Svirao sam s puno ljudi, radio treću rock operu u svijetu &lsquo;Gubec beg&rsquo;. Svirao sam orgulje u prvih 100 izvedbi. Bole me nečije muke, primim ih kao svoje. Kad netko ne zna &scaron;to bi sa svojim glasom, ja znam izmisliti i ime i stil i glazbu, pa čovjek shvati da je to on. Sve dobro vidim osim samoga sebe - kaže Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U te&scaron;kim vremenima uz njega su uvijek bili <strong>Zrinko Tutić, Stevo Cvikić, Nenad Ninčević, Vlado Kalember, Jasenko Houra</strong> i <strong>Tonka Popadić</strong>. Lak&scaron;e mu je nabrojiti koliko ga puta ljudi i suradnici nisu razočarali. Kad je tužan, zapusti se. Trag na du&scaron;i ostavile su mu smrti. Tad je, kaže, dobio nebeski &scaron;amar. Počelo je s Mokom, koji je umro na Rajkov rođendan. Mamu je izgubio na isti dan pa, nabraja, <strong>Đurđica, Dino Dvornik</strong> i na kraju <strong>Nenad &Scaron;arić Brada</strong>, bubnjar Fosila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da ne govorim o Đorđu Novkoviću i drugim prijateljima. Nestaju ljudi. Već me strah kad zazvoni telefon da mi opet ne javljaju kako nekoga nema. Imam pet značajnih nebeskih &scaron;amara - rekao je Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-08-rajko-dujmic.jpegSveti Franjo i dalje čuva svoju Hercegovinu od svih progonahttp://grude.com/clanak/?i=141999141999Grude.com - klik u svijetMon, 07 Oct 2019 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-07-019-sv-franjo-capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Franjo jedan je od najštovanijih svetaca Katoličke crkve, a to se u njegovoj Hercegovini, koju su fratri stoljećima sačuvali, svakodnevno potvrđuje.<p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo je za&scaron;titnik mučeničke župe Čapljina, a unatoč svim progonima od strane osmanlijskih pa komunističkih vlasti nekad do mjesnog biskupa danas. župa živi složno, u vjeri, &scaron;to potvrđuju i prepune crkve u kojima čapljinski fratri predvode svetu misu. Zajedni&scaron;tvo u slozi i ljubavi potvrđeno je i ovog listopada, na proslavi blagdana svetog Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na proslavi je sudjelovao velik broj vjernika iz župe Čapljina kao i ostalih prijateljskih župa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com/Đaka city/Hercegovackiportal.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-07-019-sv-franjo-capljina.jpgHKUD ''sv. Ante – Cim'' Mostar održalo samostalni koncert u Montegrotto Termama u Italiji FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=141956141956Grude.com - klik u svijetThu, 03 Oct 2019 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-03-img_0253.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 27. do 30. rujna članovi hrvatskog kulturno umjetničkog društva „sv. Ante – Cim“ Mostar su boravili u Montegrotto Termama, u Italiji. <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv gradonačelnika Montegrotta, Riccarda Mortandelloa, a u organizaciji Silvia Narda, predsjednika humanitarne organizacije Auser, Dru&scaron;tvo je izvelo cjelovečernji koncert u parku Mostara u Montegrotto Termama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija Auser se vi&scaron;e od 20 godina, u suradnji s Gradom Mostarom i Gradom Montegrottom, bavi različitim, humanitarnim, socijalnim i kulturnim programima. Jedan u nizu takvih projekata jest i manifestacija Colori d'Autunno (Boje jeseni) u skopu koje je na&scaron;e Dru&scaron;tvo izvelo koncert.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu su se predstavile dvije skupine Dru&scaron;tva, izvođački plesni ansambl kojeg uvježbava koreograf i umjetnički ravnatelj Goran Juričić i ženski vokalni ansambl kojeg vodi profesorica Silvia Vukojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Montegrotto Termi, članovi Dru&scaron;tva su posjetili i Padovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradovi Montegrotto Terme i Mostar su dva grada prijatelja i ovaj koncert jedinstven je primjer kulturne suradnje dva grada kroz koji smo ojačali na&scaron;e prijateljske veze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo je građanima Montegrotta dočaralo pjesmu, igru i običaje koje godinama vjerno čuva od zaborava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U delegaciji Grada Mostara bili su Radmila Komadina, glavna savjetnica Gradonačelnika i Božo Ćorić, načelnik odjela za dru&scaron;tvene djelatnosti.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-coloridautunno-page-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0135-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0136.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0146-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0152.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0253.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0258.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0311.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0472.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0562.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0564.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0572-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br />FOTO: Framost</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-03-img_0253.jpgPrigodna poštanska marka HP Mostar ''Međunarodni dan kulturne baštine''http://grude.com/clanak/?i=141954141954Grude.com - klik u svijetThu, 03 Oct 2019 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-03-fdcdanbastine2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdanje „Međunarodni dan kulturne baštine“, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku u povodu Međunarodnog dana kulturne ba&scaron;tine na kojoj je prikazano djelo akademskog slikara Ivice Vla&scaron;ića pod nazivom &bdquo;Sam s vjetrom&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom umjetničkom opusu Vla&scaron;ić najče&scaron;će slika pejzaže i konje te idiličnu ljepotu prirode livanjskog kraja koju, kroz svoja djela, ostavlja svima nama u kulturno naslijeđe. Idilična priroda, mir zimske idile ili bujna vegetacija i nesputani konji vječna su inspiracija zaustavljena kao trenutak ljepote u kojemu uživamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-300dpidanbastine2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje &bdquo;Međunarodni dan kulturne ba&scaron;tine&ldquo;, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="Epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-03-fdcdanbastine2019.jpgBožićni duh već se probudio u vama? Evo što kaže psihologhttp://grude.com/clanak/?i=141926141926Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-dolac_gornji_bozicno_selo_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se mnogi mršte na samu pomisao prijevremenog božićnog dekoriranja, oni koji ukrase stave ranije u svoje domove su prema tvrdnjama stručnjaka sretniji ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>Obja&scaron;njenje je zapravo veoma logično. Stavljanje ukrasa podsjeća vas na djetinjstvo, vrijeme bez stresa i velike odgovornosti koje donosi odrasli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Psiholog Steve McKeown tvrdi da se ljudi koji vole ukra&scaron;avati svoje domove prije ostalih prepu&scaron;taju duhu božićnih praznika, &scaron;to ih čini sretnijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U svijetu punom stresa i tjeskobe ljudi se vole baviti stvarima koje ih usrećuju, a božićni ukrasi im vraćaju magiju iz djetinjstva", rekao je za Unilad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-dolac_gornji_bozicno_selo_glavna.jpgKroserima krenuli u uništavanje jedne od najvećih hercegovačkih znamenitostihttp://grude.com/clanak/?i=141869141869Grude.com - klik u svijetWed, 25 Sep 2019 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-25-019-hajducka-vrata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HGSS Čitluk – Međugorje nedavno se na Facebooku oglasio upozorenjem u cilju očuvanja Hajdučkih vrata.<p>&nbsp;</p> <p>-Molimo Vas da se suzdržite od penjanja, sjedenja, ležanja i svih drugih aktivnosti koje mogu opteretiti i ugroziti i Vrata i va&scaron; život, napisali su u upozorenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da je itekako potrebno upozoriti svjedoči nedavna objava na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Po&scaron;tovane kolege planinari, tijekom uspona na Hajdučka vrata bili smo svjedoci neuobičajenog prizora, gdje su se 3 mladića sa motorima kroserima popeli se do samog prstena Hajdučkih vrata te postavili motore da se slikaju na sami prsten. Tom prilikom su pod gasom i &scaron;lajdranjem točkova odronili i dio staze na prilazu Hajduckim vratima, a i donji dio prstena se malo odronio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao ljubitelji prirode i u cilju očuvanja ove na&scaron;e prirodne svjetski poznate ljepote da li možemo nekako reagovati da se ovakve stvari ne de&scaron;avaju i da bahati pojedinci ne uni&scaron;te ove ljepote koje nas okružuju. U prilogu je slika i video događaja u trenutku kad smo stigli na lokaciju. Sve se de&scaron;avalo naočigled 30 planinara.&rdquo;, napisao je na Facebooku Dario Pintarić, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdariopintaric%2Fvideos%2F10219957515671782%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=366&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="366"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-25-019-hajducka-vrata.jpgBaka na zidu kuhinje čuvala sliku od 6 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=141865141865Grude.com - klik u svijetTue, 24 Sep 2019 17:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-24-019-cimabue.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slika pronađena na zidu kuhinje u stanu jedne starice nedaleko od Pariza zapravo je izgubljeno remek-djelo talijanskog slikara Cimabuea.<p><br />Radi se o umjetničkom djelu "Christ Mocked" koje je dio serije slika s kraja 13. stoljeća, a otkriveno je u stanu koji se nalazi u sjevernom francuskom gradu Compiegneu. Vjeruje se da slika danas vrijedi 6 milijuna eura te da će je toliko platiti novi vlasnik na aukciji u listopadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Starica ju je čuvala u svom domu vjerujući da se radi o staroj religijskoj ikoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eksperti tvrde da nema sumnje u autentičnost. Obavljeni su testovi pomoću infracrvenog svjetla kako bi se tražile sličnosti s drugim djelima talijanskog slikara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sliku je naslikala ista ruka", jasan je bio ekspert Eric Ruquin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje se da je slika dio veće scene podijeljene na nekoliko panela, koja oslikava Isusa Krista i njegovo raspeće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-24-019-cimabue.jpgFra Stanko Pavlović predvodio svetu misu za hrvatske domoljube Škriparehttp://grude.com/clanak/?i=141863141863Grude.com - klik u svijetTue, 24 Sep 2019 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-24-019-fra-stanko-skripari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetom misom zadušnicom, koju je predvodio grudski župnik fra Stanko Pavlović, uz koncelebraciju čapljinskog župnika fra Bonifacija Barbarića, i polaganjem vijenaca na Mosoru u nedjelju, 22. rujna, obilježena je 73. obljetnica smrti „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946. godine!<p>&nbsp;</p> <p>Na brdu Mosor, u župi Mostarski Gradac (&Scaron;iroki Brijeg) i ove godine je održana misa i odana počast palim &Scaron;kriparima. Na mjestu ubojstva stoji spomen ploča s uklesanim imenima desetorice hrvatskih domoljuba koji se nisu htjeli predati partizanima do u jesen 1946. godine, kada ih je jugoslavenska Udba na prevaru ubila. Marijofil Mandić (&Scaron;. Brijeg), Zlatko Ćavar (Oklaji), Jure Zovko (Oklaji), Bože Hrkać (Mokro), Jaki&scaron;a Alpeza (Ledinac), Vidak Prskalo (Mokro), Veselko Rezić (D. Crnač), Ivan Jurčić (Ružići), Ivan Kolobarić (Mamići), Ivan Katura (Vi&scaron;njica).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kripari su bili križari koji su 1945. godine odbijali priznati novu genocidnu, komunističku vlast i nastavili su se boriti svojim posebnim gerilskim načinom nekoliko godina iza toga. Bili su problem tada&scaron;njoj komunističkoj vlasti na čelu s Josipom Brozom Titom. Njihova prebivali&scaron;ta i skrovi&scaron;ta bila su u kamenjaru, u takozvanim &scaron;kripinama pa su po tome i dobili ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijenace su položili Gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević i članovi navijačke skupine &ldquo;&Scaron;kripari&rdquo; koji ponosno nose njihove ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-24-19-09-24-019-fra-stanko-skripari2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><a href="http://hercegovackiportal.com" target="_blank"><em><strong>Hercegovačkiportal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-24-019-fra-stanko-skripari.jpgMajka Elvira: Boljeti će dok sam živa! 33 godine bez Dražena Ričlahttp://grude.com/clanak/?i=141812141812Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-19-drazen-ricl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana obilježava se 33. godišnjica tragedije u kojoj su stradali članovi "Crvene jabuke" Dražen Ričl frontmen i jedan od osnivača i Aljoša Buha.<p>&nbsp;</p> <p>Najpopularnija jugoslavenska grupa u tom trenutku krenula je na svoju prvu turneju. Trebali su imati koncert u Mostaru, ali ih je na putu iz Sarajeva zadesila tragedija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na rukometnom stadionu Kantarevac 18. rujna okupilo se oko 1500 mladih koji su s nestrpljenjem očekivali početak koncerta. Kada su tehničari u 20.25 sati počeli &scaron;timati razgla, odu&scaron;evljenje publike je počelo dodatno rasti.</p> <p>I onda, organizator obavje&scaron;tava okupljene da se koncert otkazuje zbog te&scaron;ke nesreće koju su doživjeli članovi "Crvene jabuke." Na stadionu &scaron;ok, nevjerica, zaprepa&scaron;tenje, muk... Ljudi su u nevjerici počeli plakati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom fići, koji je vozio Zlatan Arslanagić, bili su jo&scaron; Dražen Ričl i basist Aljo&scaron;a Buha. Iza njih u golfu su se vozili klavijaturist Dražen Žerić i bubnjar Darko Jelčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednoj o&scaron;troj krivini iza Jablanice, fićo se zanio na lijevu stranu ceste i frontalno sudario s kamionom. Vozilo je bilo smrskano. Kad su drugi članovi pro&scaron;li malo kasnije nisu niti posumnjali da su stradali njihovi prijatelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buha je na mjestu poginuo, a Arsanagić i Ričl su bili te&scaron;ko ozlijeđeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već drugi dan Arsanagiću je bilo bolje. Nažalost, Dražen Ričl se nije probudio iz kome u kojoj je bio dva tjedna. Umro je 1. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draženova majka Elvira Deak živi sama u Sarajevu. I tuguje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ima jedna divna emisija o Draženu, njegovom radu i životnom opusu. Kad osjetim da mogu i da sam spremna, pogledam je i, tako, sjetim se svog sina - kazala je svojevremeno za "Avaz".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je i rekla:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čim dođe rujan i počne se bližiti godi&scaron;njica nesreće, nastaju i moje muke, koje me vraćaju na početak, na taj kobni dan. Zamislite koji je stres i pritisak kad imate osjećaj da se to jučer dogodilo, jer trenutak kad sam saznala da nema mog Dražena, ne izlazi iz glave, traje i trajat će dok budem živa. Onda, kad dođe 1. listopad, samo mi je u glavi da ga preživim i da manje boli</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-19-drazen-ricl.jpgIX. Nagradni natječaj na temu ''POBIJENI HERCEGOVAČKI FRANJEVCI''http://grude.com/clanak/?i=141799141799Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).<p>&nbsp;</p> <p>Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Dru&scaron;tvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje Nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren za: djecu (pučka &scaron;kola), mladež (srednja &scaron;kola), odrasle (studenti i punoljetni).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se po&scaron;alju najkasnije do 15. prosinca 2019. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 &Scaron;iroki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca. Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u &scaron;kolu koju &scaron;kolu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na &raquo;X. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca&laquo; 4. &ndash; 7. veljače 2020. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku &ndash; Glas o mučeni&scaron;tvu &ndash; Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mole se sve pučke i srednje &scaron;kole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučili&scaron;te u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Historiografija nas uči da samo na činjenicama treba graditi istinu o pro&scaron;lim događajima! A Sveto pismo, pak, davno je to reklo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgDanas štujemo RANE SVETOG FRANJEhttp://grude.com/clanak/?i=141779141779Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-sv-franjo-rane-isusove-stigme-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svete rane mogu se smatrati Božjim pečatom na najvruće želje Franjina srca. A te želje nekako najbolje izražava ona tipična Franjina molitva: “Gospodine! Neka mi se duša odaleči od svega što je pod nebom i neka me posve obuzme vatrena i slatka snaga tvoje ljubavi: da umrem od ljubavi ljubeći tebe koji si umro od ljubavi ljubeći mene.”<p>&nbsp;</p> <p>Katolička crkva 17. rujna slavi blagdan Rane sv. Franje. U svom duhovnom usponu na vrhunce svetosti Franjo na brdu La Verni 1224. godine biva obilježen Isusovim ranama (stigmama).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Franjo je gledao &scaron;estokrilog Serafa koji ra&scaron;irenih ruku i stisnutih nogu, pričvr&scaron;ćen na križ lebdi nad njim. Svetac je bio obuzet dubokim čuđenjem zbog te prikaze, ali je sam nije mogao protumačiti. Najednom se počnu na njegovim rukama i nogama pojavljivati tragovi rana kako ih je vidio na raspetom čovjeku iznad sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ove vrhunske točke mogao je uslijediti jo&scaron; samo svr&scaron;etak. U dobi od 42 godine osjećao je da mu se, pritisnuta bole&scaron;ću, oslabljena od askeze i rana, te&scaron;ke bolesti očiju &ndash; bliži smrt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvom stanju Franjo po posljednji put blagoslovi svoj ljubljeni Asiz, legne u zadnjoj uri gol na golo tlo, jer je "htio da se gol bori s golim". Zatim reče: "Dobro do&scaron;la, moja sestrice Smrti!" i odmah naredi okupljenoj braći da mu pjevaju o sestrici Smrti: "Hvaljen budi, Gospodine moj, zbog sestre nam Smrti tjelesne kojoj nijedan živi čovjek izmaknuti ne može. Jao onima &scaron;to umiru u smrtnome grijehu. Blaženi koji se nađu u tvojoj presvetoj volji, jer im druga smrt neće nauditi.&raquo; (Iz Pjesme Brata Sunca).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo je &laquo;sestricu smrt&raquo;, dakle, dočekao pjevajući 3. listopada 1226. godine u Porcijunkuli, crkvici ispod Asiza. Kratko vremena iza njegove smrti održana je svečana rasprava o njegovu progla&scaron;enju svetim. Budući da o toj stvari nije bila iznesena niti jedna sumnja, sud je 1228. godine jednoglasno izjavio: "Izvanredno svet život potpuno svetog čovjeka ne treba potvrde čudesima, jer smo ga svojim vlastitim očima motrili, da tako kažemo doticali i u svjetlu istine promatrali."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bitno.net/Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-sv-franjo-rane-isusove-stigme-.jpgTisuće župljana i hodočasnika na misi na Križevcuhttp://grude.com/clanak/?i=141756141756Grude.com - klik u svijetSun, 15 Sep 2019 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-17-krizevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan Uzvišenja svetog Križa u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je danas sveta misa na Križevcu bila u 11 sati, a predslavio ju je pater Ike Mandurić pred tisućama župljana, stranih i domaćih hodočasnika, donosi Radiopostaja MIR Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1934. svake se godine u prvu nedjelju iza Male Gospe slavi sveta Misa na Križevcu. Te Svete jubilarne godine župljani su podigli križ na brdu &Scaron;ipovcu iznad Međugorja i nakon blagoslova križa, 16. ožujka 1934. i brdo, odlukom župljana, mijenja ime u Križevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda je među živima danas tek poneki graditelj, u pamćenju župljana ostala je odlučnost, sloga i ljubav na&scaron;ih djedova i pradjedova glede toga velikog pothvata. Naime, trebalo je na leđima ili na magarcu iznijeti vreće cementa i pijeska, burila vode, dasku, željezo i sve ostalo potrebno za gradnju osam i pol metara visokoga betonskog križa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od odluke o gradnji do blagoslova križa proteklo je svega 55 dana. Križ nije podignut pa zaboravljen: već sljedeće godine sv. Misa na Križevcu slavi se 12. travnja, a prethodila joj je pokornička procesija od crkve do Križa. Te godine mjesni biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić odredio je da se na Križevcu svake godine na blagdan Uzvi&scaron;enja sv. Križa drži pučka Misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernici na Križevac nisu i&scaron;li samo tada. U svako doba godine, pogotovo u korizmi, majke i djevojke bosonoge su hodočastile pod Križ, &scaron;to je posebice izraženo posljednjih desetljeća, pi&scaron;e medjugorje-info.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 1981. na Misu na Križevcu dolazili su uglavnom župljani i njihovi prijatelji i rodbina iz susjednih župa, a od te godine brdo je preplavljeno vjernicima, ne samo za Male Gospe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-17-krizevac.jpgTomislavgrad: Završna konferencija projekta ''Kulturna rute bećarca i gange''http://grude.com/clanak/?i=141741141741Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-ruta_i_becarac_promocija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj projekt ostvaren je kroz prekograničnu suradnju Grada Pleternice i Općine Tomislavgrad..<p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 17. rujna 2019. godine u 19. sati u Kino dvorani Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad održat će se svečana promocija Monografije kulturne rute i promocija Tradicionalne kuharice bećarca i gange.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projekt ostvaren je kroz prekograničnu suradnju Grada Pleternice, Općine Tomislavgrad, Poduzetničkog centra Pleternica d.o.o., Turističke zajednice Grada Pleternice i Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad, financiran iz Programa INTERREG IPA CBC HR-BA-ME.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju se svi stanovnici Tomislavgrada da nazoče ovoj zavr&scaron;noj konferenciji projekta Kulturna ruta bećarca i gange.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-ruta_i_becarac_promocija.jpgI ove godine bogat program na ''Danima berbe grožđa – Brotnjo 2019.''http://grude.com/clanak/?i=141721141721Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-dani-berbe-grozdja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu 14. Rujna, s početkom u 13 sati, na gradskom stadionu ''Bare'' održat će se Međunarodni atletski miting ''Memorijal Bože Gagro – 2019.''. <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od 14. do 22. rujna, u organizaciji ogranka Matice Hrvatske Čitluk, održat će se 64. turističko-kulturna gospodarstvena manifestacije ''Dani berbe grožđa &ndash; Brotnjo 2019.''</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu 14. Rujna, s početkom u 13 sati, na gradskom stadionu ''Bare'' održat će se Međunarodni atletski miting ''Memorijal Bože Gagro &ndash; 2019.''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za nedjelju 15. rujna u 12 sati planiran je blagoslov obnovljene Čatrnje (1895) dok će se, nakon toga, u Dvorani Pastoralnog centra, Župni ured sv. Stjepana Prvomučenika, Čerin održati predstavljanje slikovnica Pere Petru&scaron;ića ''Nevino srce &ndash; Diva Grabovčeva'' i ''Beskrajan san''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon promocije planirana je i izložba ilustracija akademskog slikara Branimira Dorotića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige Jure Belje i Danke Dugandžića ''Brotnjo i Brotnjaci'' u pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti održat će se u petak 20. rujna s početkom u 20 sati u Podrumima ''Dodik''-&ndash; Sportski Centar ''Circle International'' Međugorje. Na istom mjestu planirana su i stručna predavanja iz vinogradarstva i vinarstva Agronomski i Prehrambeno-tehnolo&scaron;ki fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Federalnog agromediteranskog zavoda, priopćeno je iz ogranka Matice Hrvatske Čitluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-dani-berbe-grozdja.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-dani-berbe-grozdja.jpgIzjava Franjevačke provincije Bosne Srebrene prigodom blagoslova kipa fra Anđelu Zvizdoviću u Fojnicihttp://grude.com/clanak/?i=141707141707Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 21:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-andjeo_zvizdovic_saints_peter_and_paul_church,_livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci Bosne Srebrene će 13. i 14. rujna 2019. godine u samostanu u Fojnici, skupa sa svojom subraćom iz Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, blagosloviti kip jednog od najznačajnijih franjevaca u povijesti Provincije Bosne Srebrene: fra Anđela Zvizdovića.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Anđeo je prije 555. godina hrabro stao pred najvećeg osvajača toga vremena sultana Mehmeda II. i zamolio ga da po&scaron;tedi franjevce i ostatak naroda koji je već uvelike stradao prilikom osmanskog osvajanja. Izbor pred kojim se fra Anđeo na&scaron;ao nije bio nimalo jednostavan: pobjeći iz Bosne i povesti narod sa sobom ili ostati uz preostali puk, za&scaron;titi ga i poku&scaron;ati pronaći neki modus vivendi s novom vla&scaron;ću koja im je opusto&scaron;ila zemlju i uni&scaron;tila bosansko kraljevstvo. Iza fra Anđela Zvizdovića nije stajao nitko: nikakva vlast niti vojska, ni&scaron;ta osim svijesti o pripadnosti svojoj zemlji i svom narodu i vjere u Božju providnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plod ovog povijesnog susreta bila je povelja, Ahdnama koja je trebala jamčiti opstojnost franjevcima i katolicima u Bosni. Sličnu povelju izdao je isti sultan i deset godina ranije kada je osvojio Carigrad i to pravoslavnom patrijarhu Skolariosu. Time se jo&scaron; jednom pokazalo kako je u vremenima raspada državne vlasti jedini istinski oslonac opstanka naroda bila Crkva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda su kroz čitavo vrijeme osmanske vlasti bili &bdquo;građani&ldquo; drugog reda i obespravljena &bdquo;raja&ldquo; , premda je Ahdnama vrlo često kr&scaron;ena od strane same te vlasti, katolici i franjevci su se pozivanjem na nju i čvrstom vjerom i hrabro&scaron;ću ipak uspjeli očuvati kroz čitavo vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine te ostati na svojim ognji&scaron;tima sve do dana&scaron;njih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Na razini čitavog Franjevačkog reda ove godine se proslavlja 800. obljetnica susreta svetog Franje i sultana Malika al-Kamila koji se dogodio 1219. u Egiptu. Bosanski franjevci se pridružuju obljetnici tog susreta odajući iskrenu zahvalnost i počast liku i djelu fra Anđela Zvizdovića koji je uradio ne&scaron;to slično kao i sv. Franjo: po&scaron;ao ususret najmoćnijem vladaru toga vremena i zamolio ga da zemlju po&scaron;tedi daljnjeg razaranja i pusto&scaron;enja. Uz vjerni i hrabri katolički puk tih vremena, na&scaron;e pretke, fra Anđeo Zvizdović je najzaslužniji &scaron;to je katolička vjera i Crkva ostala i preživjela tolika stoljeća u te&scaron;kim i mučnim vremenima. Zato mu se ovih dana odužujemo blagoslovom kipa u Fojnici, a istodobno iskazujemo i iskrenu zahvalu čitavom katoličkom puku toga doba koji je no&scaron;en hrabro&scaron;ću i vjerom u Boga ostao i opstao u na&scaron;oj domovini Bosni i Hercegovini, prenosi <em><strong>bosnasrebrena.ba.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-andjeo_zvizdovic_saints_peter_and_paul_church,_livno.jpgJustin Bieber: Zahvaljujući vjeri postao sam bolji čovjekhttp://grude.com/clanak/?i=131619131619Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-bieber.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Justin Bieber na svom je Instagramu objavio stravičnu ispovijest o svom životu. Mladi pjevač i jedna od najvećih teen zvijezda svih vremena otvoreno je priznao da je do svoje 19. godine imao problema s teškim drogama, kao i da su mu suicidalne misli u jednom periodu života bile svakodnevica.<p>&nbsp;</p> <p>Justin kaže da mu se kao 13-godi&scaron;njaku život okrenuo naopačke kada je od nepoznatog dječaka postao globalna senzacija koju su milijuni ljudi obožavali i mrzili. Potpuno je, kaže, izgubio kompas jer je prije svoje punoljetnosti imao milijune i sve &scaron;to je poželio mogao je dobiti odmah. Te&scaron;ko se nosio s usponima i padovima, kaže, a prije svoje 19. godine bio je ovisan o drogama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Užasno je težak pritisak za dječji mozak prolaziti kroz takve stvari. Ja do 18. godine uopće nisam imao sposobnosti za stvarni život u stvarnom svijetu. Tome je kumovala i činjenica da sam do&scaron;ao iz nestabilne obitelji", kaže pjevač i dodaje da je sve svoje najgore odluke donio do 20. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznaje da je u jednom periodu bio užasan prema ženama, zlostavljao ih i bio bijesan. Distancirao se, kaže, od svih koji su ga voljeli. Danas je zahvaljujući vjeri, kaže, bolji čovjek i imao je blagoslov da u život dobije ljude koji ga istinski vole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bieber kaže da mu je brak s Hailey Baldwin pomogao da bude dobar čovjek jer brak ljude uči strpljenju, poniznosti, obavezama i svemu onome &scaron;to krasi dobre ljude.</p> <p>"Isus vas voli", poručio je pjevač na kraju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-bieber.jpgIII. humanitarna Likovna kolonija ''Zvonko Bušić Taik – 32-godišnji uznički san o slobodnoj Domovini Hrvatskoj''http://grude.com/clanak/?i=131552131552Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-taik-slikano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Likovna je kolonija u čast hrvatskom domoljubu i uzniku Zvonki Bušiću Taiku iz Gorice.<p><br />Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica &ndash; Sovići i Matica hrvatska &ndash; Ogranak Grude pozivaju Vas na III. humanitarnu Likovnu koloniju u Gorici ''Zvonko Bu&scaron;ić Taik - 32-godi&scaron;nji uznički san o slobodnoj Domovini Hrvatskoj''</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovna je kolonija u čast hrvatskom domoljubu i uzniku Zvonki Bu&scaron;iću Taiku iz Gorice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treća likovna kolonija bit će u Taikovu rodnom mjestu u Gorici 28., 29., 30., i 31. kolovoza 2019. godine. Likovna kolonija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke. Voditelj Likovne kolonije je prof. Antun Boris &Scaron;valjek!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&hellip;Zastani, sjeti se i izmoli kratku molitvu za one vrle domoljube koji su patili i ginuli da bi Hrvatska živjela.</strong></em><br /><em><strong>Moja osobna sudbina bija&scaron;e takva da sam ostvarivanje mojih snova o slobodi morao doživjeti na robiji.</strong></em><br /><em><strong>&hellip;čuvajte na&scaron;u domovinu Hrvatsku</strong></em>&ldquo;.<br /><strong>Zvonko Bu&scaron;ić Taik<br /><br /><br /></strong></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-26-19-08-26-likovna-kolonija-gorica.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>PROGRAM III. HUMANITARNE LIKOVNE KOLONIJE:</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Srijeda, 28. kolovoza 2019. u 20 sat</strong>i</p> <p>Otvorenje Likovne kolonije &ndash;Večer domoljublja&ndash; u Staroj crkvi u Gorici</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Četvrtak, 29. kolovoza 2019. u 8.30 sati u Gorici kod Starog župnog dvora</strong></p> <p>Početak Likovne kolonije u Gorici (traje cijeli dan)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak, 30. kolovoza 2019. u 8.30 sati u Gorici kod Starog župnog dvora</strong></p> <p>-Nastavak Likovne kolonije (traje cijeli dan)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Subota, 31. kolovoza 2019. u 8.30 sati u Gorici kod Stare kapele</strong></p> <p>U 12 sati Izložba radova u parku pod kostilama ispred Stare kapele u Gorici &ndash; Svr&scaron;etak Likovne kolonije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste pozvani i dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-taik-slikano.jpgFOTO: Folklor spojio Anamariju i Darija! Vjenčali su se u narodnim nošnjamahttp://grude.com/clanak/?i=131508131508Grude.com - klik u svijetThu, 22 Aug 2019 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-22-019-mladenci-folklor-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Njih dvoje pišu svoju knjigu o ljubavi koju su počeli prije 5 godina."<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima HKUD Rodoč počinje priču u kojoj su glavni akteri Anamarija Vidović i Dario Žugac koji su se vjenčali u Franjevačkoj crkvi, u narodnim no&scaron;njama, a upravo u tim no&scaron;njama na fokloru su se i upoznali, te se tako spojili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Draga na&scaron;a Anamarija hvala za sve godine nesebične ljubavi koje si davala prema na&scaron;em dru&scaron;tvu. Hvala &scaron;to si i dalje dio na&scaron;e obitelji i uvijek će&scaron; biti. Želimo vam mirnu bračnu luku sa puno sreće i ljubavi. Va&scaron;a mala obitelj Hkud Rodoč", stoji u objavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I portal Grude.com se pridružuje lijepim čestitkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-22-019-mladenci-folklor-glavna.jpgAkademik Zdravko Kordić dobitnik ''Neretvanske masline'', 2019http://grude.com/clanak/?i=131503131503Grude.com - klik u svijetThu, 22 Aug 2019 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-22-zdravko-kordic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovogodisnji Natječaj prispjelo je 16 knjiga.<p>&nbsp;</p> <p>Književna nagrada ,,Neretvanska maslina&rdquo; dodjeljuje se najboljoj knjizi izdanoj prethodne godine, pisanoj hrvatskim standardnim jezikom, i njenom autoru za postignute visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, ba&scaron;tinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskoga kraja &ndash; čime se daje prinos očuvanju materijalne i nematerijalne ba&scaron;tine hrvatskog naroda te humanizmu kao temeljnom odnosu života na Zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se sastoji, kao i prethodnih godina &ndash; od pisanog dokumenta, odredenog broja litara neretvanskog ekolo&scaron;ki dobivenog maslinova ulja i novčanog iznosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodisnji Natječaj prispjelo je 16 knjiga. Napominjem da se nagrada Neretvanska maslina dodjeljuje za knjigu objavljenu prethodne godine, &scaron;to je bilo navedeno u Natječaju, te zbog toga nisu u&scaron;le u natjecanje knjige objavljene 2019.g.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručno povjerenstvo radilo je u sastavu: Enerika Bijac, predsjednica, Ljubo Krmek, Ružica Martinović-Vlahović, članovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji dobitnik ,,NERETVANSKE MASLINE&rdquo; je ZDRAVKO KORDIĆ za zbirku pjesama &bdquo;PROPSTORVRIJEME I KRIK&rdquo;, (HKZ &ndash; Hrvatsko slovo, Zagreb, 2018.) .</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-neretvanska-maslina.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Zdravko Kordić roden je u Tihaljini, (BiH), 1955. g., u Ljubu&scaron;kom je zavr&scaron;io Gimnaziju, u Sarajevu na Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju a na Filozofskom fakultetu u Mostaru doktorirao. Književni rad započeo je pjesmama već 1973., te je iste godine i dobitnikom nagrade ,,&Scaron;imicevih susreta&rdquo; za ciklus pjesama mladih pjesnika. Od tada do danas objavio je 12 zbirki pjesama. Pjesme su mu prevođene na vi&scaron;e stranih jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogat je njegov književni rad i izvan vlastitoga pjesni&scaron;tva &ndash; te je poznat kao antologičar i autor književnih zbornika, kao i većeg broja knjiga književno&shy;kritičke, estetičke i filozofske tematike, i kao urednik književnih časopisa. Radio je kao prosvjetni i kultumi djelatnik u &scaron;irokom luku interesa i prinosa. Utemeljio je MH u Mostaru i bio njenim predsjednikom, sudjelovao u obnavljanju HKD ,,Napredak&rdquo; u Mostaru. Spomenimo jo&scaron; i to da je bio stručni suradnik za prosvjetu i kulturu hrvatskog člana Predsjednistva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književna kritika dala je obilato svoje mi&scaron;ljenje o Zdravku Kordiću, svrstavajući ga u jedno od najznačajnijih imena suvremenog bosanskohercegovackog -hrvatskoga pjesni&scaron;tva. Navodim i podatak da je Kordić član DHK HB, Mostar i DHK, Zagreb, te DP BiH i HFD-a, Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga pjesama ,,Prostorvrijeme i krik&rdquo; koju nagradujemo ,,Neretvanskom maslinom&rdquo;, 2019. tematski je vi&scaron;eslojna knjiga koja u potpunosti zaokružuje pjesničko djelo ovog pjesnika, donoseći prepoznatljivi prinos i ton njegova rukopisa: njegovih tema, poruka i pjesničkoga izričaja. Kao &scaron;to nam i sam naslov zbirke kazuje &ndash; riječ je o prostoru i vremenu u istosti vremena i prostora, te o , svojevrsnom kriku nad prostorvremenom, odnosno prostorom i vremenom, &scaron;to je i naslovnica knjige zorno podvukla, uklapanjem Munchove slike ,,Krik&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekla bih da se time sugerira sadržaj, odnosno vi&scaron;eslojna tematika i poruke kojima se bavi pjesnik unutar korica zbirke &bdquo;Prostorvrijeme i krik&ldquo;: od lokalnog, na&scaron;ega hrvatskog realnog prostora i vremena, ali i duhovnog stanja čovjeka u tom prostoru i vremena u kojemu se, i danas, ovdje događa na&scaron;a povijest, u kojoj se proteže i na&scaron;e nadpovijesno, sa svim naslagama i mijenama &ndash; te se sve sastavlja na globalnoj razini gdje u sudaranju interesa pucaju &scaron;avovi svijeta, koji sve vi&scaron;e grca u nevoljama pa i ekolo&scaron;ke naravi u prirodi, ali i u ljudima koji gube smisao za očuvanje ba&scaron;tine, materijalne i nematerijalne i razvijanje humanizma medu ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tematski pojednostavljeno rečeno pjesnik promi&scaron;lja prostorvrijeme, ali i prostor i vrijeme koje je čovjek spoznao, koje je svijet spoznao &ndash; i lokalno i globalno, i kojemu je (osobito danas) nadmoćno upućen, pa i po cijenu degradiranja i uni&scaron;tenja ovog na&scaron;eg Planeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to je ta točka u kojoj se zbirka ,,Prostorvrijeme i krik&rdquo; dodiruje s ekolo&scaron;kim uspravnicama tako potrebnim za opstanak, ne samo na&scaron;ega hrvatskog prostora, na&scaron;e tradicije i ba&scaron;tine, nego i prostora i vremena i svih tih vrijednosti koje čovjek uskraćuje na&scaron;em planetu Zemlji iz dana u dan sve vi&scaron;e, ogrezao u čeznji za ovozemaljskim dobrima i lagodnim i ispraznim životom, bez razmi&scaron;ljanja gdje, u kakvom vremenu i prostoru će živjeti na&scaron;i potomci poslije nas. I koja duhovna dobra i vrijednosti će naslijediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako možemo reći da ova poezija sagledava stanje svijeta u putu kojega mu je Stvoritelj namijenio i koji je na&scaron;em oku i umu nedostupan, i ovoga koji je na&scaron;em oku i umu dostupan i spoznat. Pri tome je pjesnik svoj &ndash; na&scaron;av&scaron;i se izmedu svojih čvrstih uvjerenja, izgrađenih stavova, te vizija kakve bi &ndash; njegov bitak želio uspostaviti u korespondenciji sa svijetom. Osloniti se na univerzalne vrijednosti u kojima dominira razumijevanje, ljubav i dobrota prema čovjeku i prirodi koje nam je taj isti Stvoritelj darovao, dao kao poputbinu da ju nosimo ovim putom &ndash; zemljom kojom hodimo, da su nam i eros i tanatos u istosti prostora i vremena, u sveobuhvatnosti kruga kojemu je ishodi&scaron;te samo jedna točka i koji se zatvara u samo jednoj točki u kojoj su eros i tanatos zajedno, odnosno, ujedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirka pjesama &bdquo;Prostorvrijeme i krik&ldquo; doista je krik pjesnika Zdravka Kordića prije svega nad duhovnim razvalinama, devastacijom prostora i vremena suvremenoga svijeta u globalu, s naglaskom na na&scaron;e stanje. Ova zbirka pjesnikova je opomena, krik iz ti&scaron;ine za otrežnjenjem čovjeka i potrebom uskladivanja života s prirodom, s prostorom, s temeljnim vrijednostima života u kojima vrijeme i prostor moraju živjeti sasvim realne ljudske potrebe, ali oslonjene na okomicu i duhovne vrijednosti koje čovjeka čine homo sapiensom okrenutim humanizmu kao temeljnoj vrijednosti života na Zemlji.</p> <p>Imajući u vidu sve sastavnice književnog puta, ali i govorno područje iz kojega je Zdravko Kordić &ndash; treba Ii dodati da je zbirka &bdquo;Prostorvrijeme i krik&rdquo; pisana blistavim pjesničkim jezikom, u kojemu metafora donosi snagu razmi&scaron;ljanja i poruka izrečenih bez patosa, s malo riječi &ndash; koje kazuju mnogo o ukupnosti života.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-22-zdravko-kordic.jpgOd danas u prodaji ulaznice za koncert Marka Škugora u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=131491131491Grude.com - klik u svijetTue, 20 Aug 2019 21:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-20-marko_skugor_plakat_.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 2018. godini Marko je u izdanju Scardone predstavio i svoj drugi studijski album..<p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za prvi samostalni koncert &scaron;ibenskog tenora Marka &Scaron;kugora u Mostaru u prodaji su od danas, a kako smo ranije već najavili glazbeni spektakl će se održati u četvrtak, 26. rujna s početkom u 20:30 u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već od prve najave koncert je zaintrigirao mostarsku publiku, &scaron;to nas jako raduje jer smatramo da je Marko pozitivni uzor mladima na glazbenoj sceni", priopćili su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-20-19-08-20-markoskugorplakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2018. godini Marko je u izdanju Scardone predstavio i svoj drugi studijski album 'Samo s tobom sam upoznao ljubav' nazvan prema njegovom velikom hitu kojeg je otpjevao s Oliverom Dragojevićem. Marka &Scaron;kugora publika od milja zove &scaron;ibenskim Joseom Carrerasom, &scaron;to samo za sebe govori o njegovim glasovnim sposobnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/tVweNjnC4S4" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Markovi fanovi već znaju da njegov impresivan vokal odu&scaron;evljava na svakom nastupu, a stajaće ovacije i pljesak koji ga prati tijekom cijele pjesme postali su dio njegovih izvedbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za koncert koji se dugo očekuje u Hercegovini, možete kupiti, svaki radni dan, od 10:00 do 13:00 i od 18:00 do 21:00 na blagajni Kosače. Informacije na broj 063/940-584.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-20-marko_skugor_plakat_.jpgTomo s radija Grude otvara 20. izdanje Mediteran Film Festivalahttp://grude.com/clanak/?i=131454131454Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-16-tomo-matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Radio ganga' je priča o Tomi voditelju na radijskoj postaji u Grudama koji snima i arhivira gange jer je svjestan da ta tradicijska glazba izumire.<p><br />Svjetskom premijerom filma 'Radio ganga', u srijedu 21. kolovoza u 21 sat na otvorenom kinu u sredi&scaron;tu &Scaron;irokog Brijega, počet će 20. izdanje Mediteran Film Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ovaj, u programu Domaćih autora na festivalu će premijerno biti prikazan dokumentarni film 'Ljudi koji su sadili drveće' redatelja Zdenka Jurilja, glazbeni dokumentarac 'Bure Bareta', redatelja Renata Tonkovića, Maria Vukadina i Roberta Bubala te '2068' futuristički dokumentarac redatelja Roberta Bubala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Radio ganga' je priča o Tomi voditelju na radijskoj postaji u Grudama koji snima i arhivira gange jer je svjestan da ta tradicijska glazba izumire. Stoga želi da se ganga stavi na listu nematerijalnih dobara UNESCO-a i odlučuje povesti ganga&scaron;ku skupinu u Pariz pred sjedi&scaron;te te organizacije kako bi im zapjevali. Film je nastao u produkciji &scaron;irokobrije&scaron;ke kuće Kadar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robert Bubalo donosi nam zanimljivu priču iz budućnosti, za koju potpisuje režiju i scenarij. Film '2068', nastao u produkciji Večernjeg lista, na programu MFF-a je u četvrtak 22. kolovoza u 21 sat na otvorenom kinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoćemo li uskoro prevariti biolo&scaron;ka ograničenja i početi živjeti tisuću godina? Hoćemo li svoju svijest pretakati u kompjutore i živjeti vječno u računalnim programima? Koje ćemo gene krasti iz prirode da bismo bili vi&scaron;i, brži, snažniji? O ovim zanimljivim i pomalo zastra&scaron;ujućim pitanjima bavi se deset hrvatskih znanstvenika koji predviđaju kakav će život biti za 50 godina. Glumci Goran Bogdan i Marijana Mikulić u futurističkim igranim scenama igraju glavne uloge u prvoj hrvatskoj misiji na Mars.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U istom programu će u petak 23. kolovoza u dvorani kina Borak u 16 sati premijerno biti prikazan film 'Ljudi koji su sadili drveće' nastao po scenariju Josipa Mlakića u produkciji Tomislava Bubala. Priča je to o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike BiH koji se, četvrt stoljeća nakon &scaron;to je zavr&scaron;io rat, danima i noćima bore protiv zajedničkog neprijatelja. On se zove Postrautamatski psiholo&scaron;ki stres (PTSP), psiholo&scaron;ko oboljenje kao posljedica nasilnih prizora iz ratnog razdoblja. Ostavljene od države i bez primjerene medicinske skrbi Marka i Arifa, osim PTSP-a, sprijateljila je i neobična terapija, koja im koliko-toliko olak&scaron;ava svakodnevni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeni dokumentarac snimljen za samo 80 minuta, 'Bure Bareta' u programu Domaćih autora premijerno će biti prikazan u petak 23. kolovoza u 21 sat u kinu na otvorenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran Bare zavaljen u stolicu govori o djetinjstvu, odrastanju i zrelosti, o ljubavi, Trumpu i alergiji na ambroziju, o tome za&scaron;to mu je uvreda kad ga nazovu rocker i o mnogočemu drugom o čemu je do sada &scaron;utio. Film su režirali Renato Tonković, Mario Vukadin, Robert Bubalo a nastao je u produkciji kuća Olimp, One Sand, Kadar te Croatia Records.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-16-tomo-matkovic.jpgKip Trudne Gospe danas dolazi na Humachttp://grude.com/clanak/?i=131330131330Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-gospa-trudna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kip će biti izložen u staroj crkvi sv. Ante na Humcu od 5. do 18. kolovoza.<p>&nbsp;</p> <p>Božjom milo&scaron;ću u Hercegovinu je, iz Udruge Betlehem koju vodi pater Marko Glogović, stigao kip Trudne Gospe pred kojom se mole bračni parovi željni djece, trudnice za zdrav porod te svi u potrebi, pi&scaron;e Bolji Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kip će biti izložen u staroj crkvi sv. Ante na Humcu od 5. do 18. kolovoza za sve one koji imaju želju i potrebu pomoliti se pred kipom, kao i molitva Trudnoj Gospi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije večera&scaron;nje sv. mise na Humcu, oko 19.30 sati, župnik fra Ljubo Kurtović će predvoditi molitvu ispred kipa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-gospa-trudna.jpgThompson: Svi koji su protiv Bojne Čavoglave protiv su istinehttp://grude.com/clanak/?i=131306131306Grude.com - klik u svijetSat, 03 Aug 2019 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-20170520_thompson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Branitelji Grada Splita održali su konferenciju za novinare uoči koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati na splitskoj Rivi 4. kolovoza, dan uoči obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Thompson je, komentirajući kampanju za predstojeće predsjedničke izbore, rekao da on u njoj ne sudjeluje. &ldquo;Nisam aktivan, niti je tko tražio od mene da mu dam potporu niti ja sudjelujem, pa ne znam koliko sam uopće kompetentan govoriti o predsjedničkim kandidatima, gdje će dolaziti, hoće li doći na moj koncert ili nečiji drugo&rdquo;, rekao je Thompson, dodav&scaron;i da ne zna hoće li predsjednica Kolinda Grabar Kitarović doći na njegov koncert na splitsku Rivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da se radi o manipulaciji kad se govori o bilo kakvoj povezanosti njega s bilo kojim predsjedničkim kandidatom. &ldquo;Nikakve povezanosti nema kad se radi o predizbornoj kampanji između mene i bilo kojih kandidata, zasad&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje o cijeni koncerta na splitskoj Rivi ocijenio je &ldquo;nevažnim i malo i neozbiljnim&rdquo;. &ldquo;To je neozbiljno pitanje, &scaron;to je mukte, &scaron;to nije mukte i &scaron;to ću ja raditi sa svojim novcem. Ne znam dovodite li u pitanje smijem li ja uopće raditi. Koliko ne&scaron;to ko&scaron;ta, ja se ne bavim tim stvarima. To je moja osobna stvar hoću li ja nekome dati ili neću i &scaron;to ću napraviti svojim novcem&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevač je rekao da mu smeta te da nije sretan kad se politizira s njegovim nastupima i pjesmama. &ldquo;Ja nemam političku stranku niti sam politički aktivan. Ne znam koliko netko ima pravo politizirati i stavljati u kontekst politike moje nastupe pa i moje pjesme&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče dopu&scaron;tenog i nedopu&scaron;tenog znakovlja koje se može vidjeti na njegovim koncertima, Thompson je rekao da on uvijek poziva svoje gledatelje i obožavatelje da, ako već imaju potrebu nositi neka znakovlja, &ldquo;neka nose znakovlje hrvatske pobjedničke vojske&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste primijetili, zadnjih godina nedopu&scaron;tenog znakovlja nije bilo, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Te&scaron;ko prihvaćam nepravdu i proganjanja, pojedini mediji i politike poku&scaron;avaju kompromitirati mene kao osobu i glazbenika i naravno da me to smeta, to je te&scaron;ka kleveta i velika uvreda meni kao čovjeku. S tim se nosim, Bog mi daje snagu, jo&scaron; uvijek imam te snage i jo&scaron; ću uvijek moći stvarati i skladati svoje pjesme&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne misli da je ikona desne političke scene. &ldquo;Ne bavim se politikom, niti političkom scenom ni strančarenjem. Kroz pjesme govorim o temama kojima sam ja okupiran, a to su obitelj, ljubav prema domovini, obitelji, prijateljima&hellip;&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesmu &ldquo;Bojna Čavoglave&rdquo; pjevat će i na splitskom koncertu. &ldquo;Naravno da ću je pjevati, ona je pjesma koja je iz Domovinskog rata, za mene i moje prijatelje branitelje nije nimalo sporna, ona je svjedok vremena kad se stvarala istina, svi koji su protiv te pjesme, protiv su istine i ona i dan danas budi sjećanje na Domovinski rat i stvaranje hrvatske države. Ona ne kr&scaron;i nikakav zakon, to ste vidjeli i kroz ove godine kad je ona bila proganjana, a ni policija vi&scaron;e ne pi&scaron;e nikakve prijave&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kamenjar.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-20170520_thompson.jpgBroj vjernika uz vidjelicu Mirjanu govori više od 1000 riječihttp://grude.com/clanak/?i=131288131288Grude.com - klik u svijetFri, 02 Aug 2019 12:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-02-019-mirjana1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjelica Mirjana jutros je u Međugorju imala ukazanje na kojem se okupio ogroman broj vjernika. <p>&nbsp;</p> <p>Poruka Gospe koju je prenijela vjernicima glasi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draga djeco, velika je ljubav moga Sina. Kada biste spoznali veličinu njegove ljubavi ne biste mu se prestali klanjati i zahvaljivati. Uvijek je živ s vama u Euharistiji jer je Euharistija njegovo srce. Euharistija je srce vjere. On vas nikada nije ostavio. I kada ste poku&scaron;avali otići od Njega, On od vas nije. Zato je moje majčinsko srce sretno kada gleda kako mu se ispunjeni ljubavlju vraćate, kada vidim da mu dolazite putem pomirbe, ljubavi i nade. Zna moje majčinsko srce da ste, kada pođete putem vjere, mladice, pupoljci, ali uz molitvu i post biti ćete plodovi, moje cvijeće, apostoli moje ljubavi. Biti ćete nositelji svjetla i rasvjetljivati ljubavlju i mudro&scaron;ću sve oko sebe. Djeco moja, kao majka vas molim: molite, mislite, razmatrajte. Sve &scaron;to se događa lijepo, bolno, radosno, sveto, čini da duhovno rastete, da moj Sin raste u vama. Djeco moja, prepustite mu se, vjerujte mu, uzdajte se u njegovu ljubav, neka vas On vodi. Neka Euharistija bude mjesto gdje ćete nahraniti svoje du&scaron;e i poslije &scaron;iriti ljubav i istinu, svjedočiti moga Sina. Hvala vam!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, vidjelica Mirjana se zadnjih dana na&scaron;la u sredi&scaron;nju pažnje javnosti iz nekih sasvim drugih razloga. Broj vjernika koji su danas nazočili ukazanju i bili uz vidjelicu Mirjanu govori vi&scaron;e od tisuću riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-02-019-mirjana1.jpgEvo zašto je mjesec kolovoz posvećen Bezgrešnom Srcu Marijinuhttp://grude.com/clanak/?i=131279131279Grude.com - klik u svijetThu, 01 Aug 2019 17:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-01-bdm.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Katoličkoj Crkvi s vremena na vrijeme pojave se nove pobožnosti. Neke od njih uspiju se proširiti na čitav mjesec. Tako je, primjerice, mjesec lipanj posvećen Presvetom Srcu Isusovu jer ta svetkovina uvijek pada u lipnju. <p><br /> Kad je započeo Drugi svjetski rat, papa Pio XII. odgovorio je na 'zahtjev' Gospe Fatimske pa je 31. listopada 1942. godine posvetio cijeli svijet njenom Bezgre&scaron;nom Srcu. Kako je rat nastavio, papa Pio XII. odlučio je uspostaviti blagdan Bezgre&scaron;nog Srca Marijina na datum 22. kolovoza, na zadnji dan osmine Velike Gospe.</p> <p><br /> <br /> Nakon Drugog vatikanskog sabora i liturgijskih reformi papa Pavao VI. odlučio je pomaknuti blagdan Bezgre&scaron;nog Srca Marijina i 'ujediniti' ga sa slavljem Presvetog Srca Isusova. Tako se danas taj Marijin blagdan slavi dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova, koji je u lipnju.</p> <p><br /> <br /> Premda je Crkva pomakla datum blagdana, mnogi katolici nastavili su slaviti Bezgre&scaron;no Srce Marijino u kolovozu, u dobroj vjeri da se njena poruka u Fatimi pro&scaron;iri po svem svijetu. Tako nije riječ o službenoj odredbi crkve već o povijesnom razvoju koji je proistekao iz Drugog svjetskog rata i poruke u Fatimi.</p> <p>&nbsp;</p> <h1>Posvetna molitva Bezgrje&scaron;nom Srcu Marijinu</h1> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Presveta Djevice Marijo, Majko i kraljice moja, Tvojemu bezgrje&scaron;nom Srcu posvećujem i predajem čitavo svoje biće: svoje misli, riječi i djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspolaži sa mnom i sa svim &scaron;to mi pripada sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetog Trojstva, za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bezgrje&scaron;na moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno moga krsnog posvećenja da neopozivo pripadam svome Otkupitelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj da poput Tebe slu&scaron;am poticaje Duha Svetoga. Neka se u meni, i po meni, uvijek i u svemu vr&scaron;i volja Božja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravo, Marijo...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-01-bdm.jpgPoginuo dalmatinski glazbenik! Vraćao se s nastupa motociklistom i stradaohttp://grude.com/clanak/?i=131245131245Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 13:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-29-019-stjepan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tragična nesreća dogodila se nakon nastupa, na povratku gitarista grupe Boss Stjepana Mandaća iz Dugog Rata.<div class="novost-body clearfix"> <div class="novost-opis"> <p>&nbsp;</p> </div> <p>Rano ujutro u nedjelju oko 4.30, motociklist je na Sirobuji u okolici Splita sletio s kolnika i preminuo na mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poginuli motociklist bio je član grupe Boss, koja se u dirljivoj objavi oprostila od svojeg člana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kume na&scaron; pozva te dragi Bog u svoj bend, hvala ti na svakom trenutku provedenom s tobom. Zauvijek će&scaron; biti du&scaron;a na&scaron;eg benda", napisali su uz fotografiju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sinoć smo pjevali s tobom danas mirno počiva&scaron;! Pokoj ti vječni", oprostili su se i obožavatelji koji jo&scaron; uvijek ne mogu vjerovati da mladog glazbenika vi&scaron;e nema. Tragična nesreća dogodila se nakon nastupa, na povratku gitarista grupe Boss iz Dugog Rata, pi&scaron;e<strong> Dalmacija danas</strong>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-29-019-stjepan.jpgU utorak izložba članova Foto kluba Fokus ''Ljubuški čuvari svjetla''http://grude.com/clanak/?i=131242131242Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-29-focus-ljubuski-izlozba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborom fotografija koje će biti izložene članovi Foto kluba Fokus će se potruditi prikazati sve ono po čemu je Ljubuški prepoznatljiv..<p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki i Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na izložbu dobrih emocija i lijepih prizora na&scaron;eg grada &ldquo;LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVJETLA&rdquo; koja će se održati u utorak, 30. srpnja 2019. godine s početkom u 20 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana iza zgrade Gradske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba fotografija održava se u sklopu manifestacije &ldquo;Ljubu&scaron;ko ljeto 2019.&rdquo; povodom progla&scaron;enja Grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki i Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na izložbu dobrih emocija i lijepih prizora na&scaron;eg grada &ldquo;LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVJETLA&rdquo; koja će se održati u utorak, 30. srpnja 2019. godine s početkom u 20 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana iza zgrade Gradske uprave. Izložba fotografija održava se u sklopu manifestacije &ldquo;Ljubu&scaron;ko ljeto 2019.&rdquo; povodom progla&scaron;enja Grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izborom fotografija koje će biti izložene članovi Foto kluba Fokus će se potruditi prikazati sve ono po čemu je Ljubu&scaron;ki prepoznatljiv, od kule do slapova Kravice, Čevelju&scaron;e, Koću&scaron;e, Vitine, Klobuka, stećaka, prostranog polja, vedrog hercegovačkog neba i drugog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji izložbe imaju priliku kroz fotografije raznih motiva upoznati dio ljepote Ljubu&scaron;kog iz kuta kako svoj zavičaj vide ovi umjetnici: Ivan Bebek, Denis Luburić, Perica Bi&scaron;ko, Anđelko Zlopa&scaron;a, Đino Spajić, Ana Bubalo, Marijo Vučić i Marijo Zlopa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-29-focus-ljubuski-izlozba.jpgFotografija godine: Nesalomljivi fratri u oluji!http://grude.com/clanak/?i=131237131237Grude.com - klik u svijetSun, 28 Jul 2019 23:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-29-019-nevrijeme-goranci_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luka Marić, Adam Vrlić i Stipe Čuljak zvijerski su pobijeni 1942. od strane četnika, na lokalitetu Vanjača, na Čabulji, a od 1995. godine tu se služi sveta misa za pokoj njihovih duša.<p>&nbsp;</p> <p>I ove je godine sveta misa služena, iako je danas diljem BiH, a osobito u Mostaru bilo olujno nevrijeme. Fotografija pristigla na adresu portala Grude.com točno pokazuje nesalomljivost hercegovačkih franjevaca koji su pro&scaron;li, a i danas prolaze kroz puno gore oluje od one koju je dragi Bog poslao na zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je vjetar nosio sve pred sobom, ki&scaron;ne kapi bile tako krupne i neugodne, a munje stvarale strahopo&scaron;tovanje diljem hercegove zemlje, fra Luka Marić i fra Mile Vla&scaron;ić ponosno su stajali pred svojim narodom i služili svetu misu za trojicu hrvatskih mučenika, ne ustuknuv&scaron;i ni trenutka pred nevremenom. Također, ni narod se nije pokolebao pred nevremenom nego su ostali sa svojim fratrima moliti i radovati se novom danu kojeg je dragi Bog poslao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se tradicija započeta 1995. godine nastavila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-29-019-nevrijeme-goranci_1.jpgGospina poruka: Grijeh će vladati ALI AKO STE MOJI POBIJEDIT ĆETEhttp://grude.com/clanak/?i=131218131218Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti jučer je Gospa poslala novu poruku svijetu, U njoj je pozvala čovječanstvo da se vrati molitvi.<p>&nbsp;</p> <p>"Draga djeco! Moj poziv je za vas molitva. Neka molitva bude za vas radost i vijenac koji vas veže s Bogom. Dječice, doći će ku&scaron;nje i vi nećete biti jaki i grijeh će vladati, ali ako ste moji pobijedit ćete, jer va&scaron;e će utoči&scaron;te biti srce moga Sina Isusa. Zato, dječice, vratite se molitvi dok vam molitva ne postane život u danu i noći. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgDr. sc. Ilija Protuđer: Hrvatski je zatrovan s 30.000 srbizama!http://grude.com/clanak/?i=131204131204Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jul 2019 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-25-ilija_protudjer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru globalizacijskih procesa svjedočimo sveopćoj navali engleskoga jezika.<p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. Ilija Protuđer jezikoslovac je iz Splita. Objavio je 23 knjiga, 45 podsjetnika, 20 stručnih ili znanstvenih radova. Bio je gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu u Grazu, u Austriji. Deset je godina bio mentor studentima filozofskog fakulteta iz Splita i Zagreba. Pi&scaron;e u novinama, nastupa na radiju i TV, zatim na Facebooku i dr. Protuđerovi se naslovi navode (citiraju) u na&scaron;oj i svjetskoj literaturi. Cijeli staž predaje hrvatski jezik u O&Scaron; i Protuđergimnaziji, a bio je i novinar HRT i Sl. Dalm. kao dopisnik s Lastova i suradnik iz Splita. S dr. sc. Ilijom Protuđerom razgovarali smo o hrvatskome jeziku i aktualnim jezičnim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pred nekoliko mjeseci izjavili ste da hrvatski standardni jezik stalno kopni. Na &scaron;to ste mislili? Kako se očituje to kopnjenje?</strong></p> <p>Nažalost, nastavlja se kopnjenje hrvatskoga standardnog jezika na &scaron;to utječu mnoge okolnosti. Najveća je nebriga nas Hrvata jer mislimo da smo dobili državu, međunarodno smo priznati i u&scaron;li u EU i sl. pa da će se rashrvaćeni hrvatski jezik sam po sebi izgraditi i u konačnici mi njime pravilno govoriti. Drugo je nejedinstvo među nama jezikoslovcima i neučinkovitost mjerodavnih ustanova koje bi o tomu trebale najvi&scaron;e skrbiti: svi filozofski fakulteti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, HAZU, Matica hrvatska, razni mediji, ozbiljne nakladničke kuće i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeći razlog kopnjenju je nezaustavljiv prodor i uporaba tuđica na svim razinama, posebice anglizama. Kažu mi da u Ilici gotovo nema natpisa na hrvatskom jeziku, a takvo je stanje i u mene ovdje u Splitu. Ovomu treba dodati potpuno nezanimanje za učenje hrvatskoga standardnog ili književnoga jezika, bar trećine pučanstva, jer je riječ o hrvatskom jeziku; možda da je riječ o srpskom, učili bi ga. Te&scaron;ko je vjerovati da je to tako &scaron;to kažem, ali ja to pratim, vidim i osjećam. Ima jo&scaron; puno razloga kopnjenju hrvatskoga jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Po njemu si sve &scaron;to jesi</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U okviru globalizacijskih procesa svjedočimo sveopćoj navali engleskoga jezika. Mogu li se jezici s malim brojem govornika tome oduprijeti i kako?</strong></p> <p>Ne možemo jer ne želimo. Mnogi civilizirani narodi koji drže do sebe, najvi&scaron;e po&scaron;tuju jezik, kao prvu i glavnu Pravopisodrednicu identiteta. Uzmimo Francuze, iako im je svakim danom sve teže zbog puno do&scaron;ljaka i onih koji nisu francuskoga podrijetla, oni drže do jezika i imaju zakon o jeziku. Mi objeručke prihvaćamo tuđe riječi, posebice engleske. Mislimo da smo &rdquo;sveskiji i pametniji&rdquo;! Nisam ja protiv učenja tuđih jezika, dapače, prihvaćam onu narodnu da čovjek vrijedi onoliko koliko znade jezika. Ali svoj jezik voli, &scaron;titi i uči jer po njemu si sve &scaron;to jesi, reče na&scaron; pjesnik P. Preradović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znali ste upozoravati na srbizme u hrvatskome jeziku. Koliko ih jo&scaron; uvijek ima u hrvatskome jeziku?</strong></p> <p>Puno, zapravo previ&scaron;e. Jo&scaron; se službeno izdaje uvjerenje o nekažnjavanju umjesto potvrde, sva su nadležna ministarstva umjesto mjerodavna ili ovla&scaron;tena, i dalje dobivamo uputstva, umjesto uputa ili naputaka, a pozdrav dobro veče, umjesto dobra večer u gotovo je svih TV novinara i tako trideset tisuća srbizama, bolje reći nehrvatskih, nestandardnih riječi koje govorimo, a ne bismo ih trebali govoriti jer za njih imamo hrvatske istoznačnice, često dvije pa i tri riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja ne mrzim nikoga i moja me kr&scaron;ćanska vjera uči opra&scaron;tanju. Ali ono &scaron;to su Srbi napravili hrvatskomu jeziku i narodu i jo&scaron; uvijek čine, to je neoprostivo. Nismo smjeli zagovarati sveslavensku ideju (panslavizam) za Gaja i ilirskoga pokreta, niti potpisati Bečki književni dogovor 1850, niti Novosadski dogovor 1954., niti &scaron;to drugo. Za&scaron;to? Oni u dana&scaron;njem vremenu globalizacije, europskog ujedinjenja i dalje govore da smo im mi ukrali i jezik i pravopis i da su jo&scaron; &rdquo;Srbi svi i svuda&rdquo;. Prvi njihov pismeni čovjek je Dositej Obradović (1739. ili 1742. &ndash; 1811.) i Vuk S. Karadžić (1787. &ndash; 1864.) koji je većinu naučio od Hrvata i njihovih djela i puno toga preuzeo i prepisao, &scaron;to je i logično. Od koga bi mogao? To je opće poznato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, Hrvati imaju: Ba&scaron;ćansku ploču (oko 1100.), Vinodolski zakonik (1288.), Povaljsku listinu (1184.), Poljički statut (1444.), Zapis popa Martinca o bitci na Krbavskom polju 9. rujna 1493., Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.). U XVI. st. važno je spomenuti Vrančićev Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika, zatim Menčetića, Držića, Marulića, Hektorovića, Zoranića i dr. U XVII. st. nastaje Ka&scaron;ićeva prva gramatika o hrvatskom jeziku, ali na latinskom, ili/te prijevod Biblije koji odmah nije objavljen, zatim Belestenčev i Habdelićev rječnik, jednako tako važno je istaknuti zasluge Vitezovića, Barakovića, Gundulića i dr. U XVIII. st., istaknut ću Belline zasluge, kao i Katančićeve, Grabovčeve, Mio&scaron;ićeve, Brezovačkog dok su XIX. i XX. st. puno poznatiji, a već sam pone&scaron;to ovdje rekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Jugoslavenski recidivi</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iako je hrvatski poseban jezik, od vremena do vremena javljaju se jezikoslovci poput Snježane Kordić koji promiču hrvatsko-srpski jezik. Tu je i tzv. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Kako komentirate takve napade na hrvatski jezik? Jesu li oni recidiv neprežaljenih jugoslavenskih geopolitičkih eksperimenata?</strong></p> <p>Pomislih da me pitate u svezi s Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. To je drugi važan događaj, iza hrvatskoga proljeća, u okrutnom razdoblju od 1945. do 1990. Ona je utjecala i na sve ostalo, i na jezicihrvatsko proljeće i na ustavne amandmane iz 1972. te Ustav iz 1974., i nije nevažan događaj kao &scaron;to, nažalost, govore ovih dana neki hrvatski jezikoslovci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro ste rekli, ta tzv. Deklaracija o zajedničkom jeziku, sa Snježanom Kordić na čelu, vi&scaron;estruka je njezina sramota, najprije &scaron;to su joj korijeni moji hercegovački, onda &scaron;to je na papiru Hrvatica, i &scaron;to je jedna od rijetkih koja stalno radi protiv svoga jezika i svoga naroda. To nema nigdje. Bilo je jo&scaron; tih jezikoslovaca, nažalost, poput pojedinih iz Splita ili iz Zagreba, ali su im se neki burno usprotivili, i ja osobno, pa su se sakrili u mi&scaron;ju rupu. Od tada ih nema. Ta njihova suluda ideja o jednom jeziku nije pro&scaron;la ni u razdoblju Druge Jugoslavije, posebice ne će danas. Naravno, kako vi kažete, to su recidivi neprežaljenih jugoslavenskih geopolitičkih eksperimenata. Znate, mnogi od toga nikada ne će odustati. Ali uzalud im trud svirači.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svojedobno ste govorili o memorandumskim idejama o jednome jeziku?</strong></p> <p>Sve ozbiljne, a to znači najvi&scaron;e srpske institucije, ne odustaju o toga da su svi &scaron;tokavci Srbi i da svi govore srpskim jezikom. Kajkavci su, po njima, isto Srbi katoličke vjeroispovijesti, a jedino malo Hrvata ima po otocima i u malomu priobalnom dijelu. To nije, rekla-kazala. U svome velikom Rečniku srpskog jezika (Novi Sad, 2007.), koji je objavila Matica srpska, navedene su sve hrvatske riječi, jer je to, po njima, sve srpski jezik i riječi koje Srbi nikada nigdje nisu govorili. Evo nekih: vlak, uho, kruh, tisuća, suvremen, &scaron;utjeti, pričekati, počekati, minuta, tjedan, sav, svemir, akvatorij, novac i dr. Jedino nema brzoglasa za telefon jer su mislili da je to usta&scaron;ka riječ, iako ju je Dragutin Parčić zapisao jo&scaron; 1901., ali imaju brzojav (znači telegraf) koja je nastala u približno istom razdoblju kad i telefon i po istom je načelu tvorena. Koje gluposti, ali je tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne odustaju ni od toga da su Hrvati Srbima ukrali jezik i pravopis pisan po fonolo&scaron;komu načelu, iako ga je napisao Ivan Broz 1892. i ostao je do danas preko Boranićevih izdanja, izuzme li se razdoblje NDH-a kada se pisalo korijenskim pravopisom. Istina, sličan Brozovu pravopisu, napisao je Josip Parta&scaron; Pravopis jezika ilirskoga, 1850., ali na njega se ne pozivaju. Naglasit ću da je hrvatski morfonolo&scaron;ki pravopis ili načelo pisanja (razumljivije korijenski), a srpski je fonolo&scaron;ki. Istaknut ću da je i hrvatsko fonolo&scaron;ko načelo jer su Hrvati u svojoj povijesti pisali fonolo&scaron;kim, samo na manjemu prostoru i u manjemu postotku. U Srba je Vukov (1787. &ndash; 1864.) pravopis prihvaćen tek tri godine nakon njegove smrti, a prvi mu je put posebno tiskan kad i Brozov 1892.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imamo li u osnovnim i srednjim &scaron;kolama dovoljnu satnicu predmeta Hrvatskog jezika?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>To je rastezljiva tema. Trebalo bi vi&scaron;e, bar u nekim &scaron;kolama, Jednom se davno govorilo da se uvede na sve studije jeziksvih fakulteta jedan &ndash; prvi semestar hrvatskoga standardnog jezika, &scaron;to bilo dobro, ali do toga nije do&scaron;lo. To bi bilo (puno) korisnije jer čovjek drukčije shvaća važnost standardnoga jezika na prvoj godini studija nego prije. To znači da bi uspje&scaron;nije savladao potpunu i točnu komunikaciju standardnim hrvatskim jezikom u svakomu poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Hrvatski jezik kod novinara i političara</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ocjenjujete kori&scaron;tenje hrvatskog jezika kod novinara?</strong></p> <p>Mnogi za novinare kažu da su svestrane neznalice u svemu pa to vrijedi i za jezik. To je tako jer sam i sam novinar bar 30 godina. Malo je novinara koji prate jednu granu i tako nauče njezino stručno nazivlje &ndash; terminologiju, ali je stanje na terenu da većina novinara radi na vi&scaron;e polja i nije lako naučiti sve hrvatske stilove: književno-umjetnički, publicistički, administrativni, znanstveni i razgovorni. Uz sve stilove najvi&scaron;e upada razgovorni stil sa svojim kolokvijalizmima, vulgarizmima i žargonizmima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki stil ima nekoliko podstilova i često su na granici između dvaju funkcionalnih stilova pa se nazivaju hibridni podstilovi. Esejistički podstil pripada književno-umjetničkome i publicističkome stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekoh, novinari su jezične neznalice jer ih nikada nitko nije naučio pravilnome standardnom hrvatskom jeziku, bez upitnikobzira u kojoj su &scaron;koli i gradu učili. Istina, rijetki su hrvatski profesori koji su smjeli i uspjeli naučiti svoje učenike pravilan hrvatski književni jezik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvo je pak stanje kod političara? Koliko su oni svjesni važnosti jezika za svaki narod? Govore li političari ispravan hrvatski jezik?</strong></p> <p>Ima političara koji se trude naučiti i govoriti standardnim hrvatskim jezikom, &scaron;to je najnormalnije. Sjećam se Drage Krpine koji se trudio i naučio ga u najvećem postotku. Većina ih se ne trudi i ne žele. Nitko ih do sada nije naučio i nisu oni krivi zbog toga, ali jesu &scaron;to sada ne uče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravi i slobodni razvitak standardnoga jezika imamo tek 1990. Iako znademo da se hrvatski jezik standardizirao stoljećima, jo&scaron; od dubrovačkih pisaca, preko Marulićeva vremena, uradcima koje su napisali Ka&scaron;ić, Belostenec, Habdelić, Gundulić, zatim Mio&scaron;ić, Brezovački i dr., pod Gajevim utjecajem i utjecajem drugih iliraca, ali i &rdquo;nesretnih vukovaca&rdquo; Broza, Ivekovića, Maretića i dr. koji su imali zasluge za stoljetnu hrvatsku standardizaciju. Međutim, uvijek je nad njima bio &rdquo;srpskohrvatski&rdquo; mač, da ne kažem srpski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mrzitelji svega hrvatskoga</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Često, među ostalim i putem Facebooka, dajete jezične savjete i upućujete na ispravnu uporabu riječi. Neki, međutim, u takvim savjetima kao i kod novotvorenica govore o jezičnom purizmu, a nerijetko svjedočimo i izrugivanjima novih riječi. Kako to komentirate?</strong></p> <p>Nije purizam stvarati, tvoriti, izmi&scaron;ljati i sl. dobre hrvatske zamjene za tuđice. Njima smeta sve hrvatsko! To su oni orjuna&scaron;i, komunisti, mrzitelji svega hrvatskoga, jugonostalgičari i sl. Ove je godine nagrađena izvrsna, logična, značenjski razumljiva, tvorbeno dobro stvorena i sl. nova riječ zapozorje za beckstage, ili prije uspje&scaron;nica za bestseler, ali njima smeta. S druge strane, dobra im je nakaradna skupina riječi za jedno značenje ma&scaron;ina za pranje ve&scaron;a (četiri riječi), dok im perilica ne valja, &scaron;tovi&scaron;e, tomu su se smijali, izrugivali, a da ne govorim za isto dobre riječi &ndash; tvorenice uspornik za ležeći policajac ili smećnjak za kontejner za smeće. U svakom se jeziku stvaraju, tvore ili izmi&scaron;ljaju zamjenske riječi za tuđice i to je svugdje normalna jezična pojava, jedino nije u nas Hrvata, ali samo za onu već spomenutu skupinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, vi ste dobro uočili to kao i ja da se neki izruguju, ali ja ne ću odustati, i dalje ću savjetovati jer svuda oko sebe na službenim mjestima, u glasilima i dr. slu&scaron;am ili čitam nepravilan standardni hrvatski jezik i zato moram pisati i savjetovati svoj hrvatski narod, na čemu mi je većina zahvalna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Institutski Pravopis daje prednost srpskoj inačici</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako komentirate peripetije oko Hrvatskog pravopisa posljednjih sedam-osam godina?</strong></p> <p>Volio bih da me to niste pitali. Prvi puta javno govorim o Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. pravopis&Scaron;utio sam zbog dobrog i po&scaron;tenog čovjeka i pravog znanstvenika Željka Jozića, vjerujući da će iduća izdanja biti bolja, sustavnija, &rdquo;hrvatskija&rdquo;, ali kako do toga nije do&scaron;lo, sad moram reći svoje mi&scaron;ljenje nakon objavljivanja 2013. Prije toga, samo sljedeće. Nedavno je jedan od vodećih hrvatskih jezikoslovaca rekao kako mi Hrvati imamo četiri pravopisa u uporabi i naveo ih: &rdquo;Babić-Finka-Mogu&scaron;ev (odnosno Babić-Mogu&scaron;ev), Anić-Silićev, Matičin i Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.&rdquo; Nije naveo &rdquo;najhrvatskiji&rdquo; koji je napisan prema naputcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, a to je Hrvatski &scaron;kolski pravopis Babić-Ham-Mogu&scaron;, dva izdanja (2005. i 2008.) i za koje je MZO&Scaron; izdalo preporuku za uporabu u O&Scaron; i S&Scaron;. Vidite, ni on ne zna ili ne želi znati. Svejedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imati pet pravopisa suludo je. U ozbiljnoj državi i jeziku može postojati samo jedan pravopis. Može biti vi&scaron;e gramatika, rječnika, jezičnih savjetnika, ali samo jedan pravopis! Za njega je to normalno stanje pa kaže da nema &rdquo;nikakve potrebe za objavljivanjem nekog novog pravopisa&rdquo;, jer imamo četiri. Istina, 2013. ministar Željko Jovanović u SDP-ovoj vladi nametnuo je Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao službeni u osnovnim i srednjim &scaron;kolama i prema njemu su od tada pisani i &scaron;kolski udžbenici, ali se njega malo tko u praksi pridržava jer nije proiza&scaron;ao iz hrvatske tradicije i načina pravopisanja. Taj pravopis gotovo sve dopu&scaron;ta, vrlo malo propisuje; ako je tako, onda kao takav ne treba postojati. Može se i bez takvoga pravopisa. U tom Institutovu pravopisu, razlikama između hrvatskog i srpskoga načina pravopisanja dana je (gotovo isključiva) prednost srpskoj inačici, primjerice: neću (309. str.), nema hrvatskog načina pisanja ne ću &hellip; (Istina, na str. 121. u Napomeni &rdquo;Zbog tradicijskih razloga dopu&scaron;teno je pisati i ne ću) &ndash; to se vrlo malo gleda jer svatko gleda u rječnik. Upravo bi tradicijski razlozi trebali presuditi i samo tako bi se trebalo pisati!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili izvadak, &ldquo;preporučena rje&scaron;enja&rdquo; su izvadci, a &ldquo;dopu&scaron;tena rje&scaron;enja&rdquo; i izvaci (252. str.) ili zadatak, &ldquo;preporučena rje&scaron;enja&rdquo; zadatci, a &ldquo;dopu&scaron;tena rje&scaron;enja&rdquo; i zadaci, &scaron;to nije ba&scaron; najgore (468. str.). To i drugo je lo&scaron;e, zbrka, zapravo užas. U tim i sličnim inačicama nema &ldquo;preporučena i dopu&scaron;tena rje&scaron;enja&rdquo;, tu treba biti jasan propis temeljen na hrvatskoj tradiciji! Dvojnost može biti dopu&scaron;tena samo u iznimnim primjerima i u najmanjem postotku, a ne gotovo cijeli spomenuti pravopis ili u kojem već postotku jest? Zbog toga i niza drugih nehrvatskih tradicijskih načina pisanja nije u većini prihvaćen jer Hrvati u ovoj državi ne žele tuđinski pravopis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah se sjetim nametnutoga pravopisa i nije zločesta usporedba sa sljedećim, slijedi navod: &rdquo;Pravopis PRAVOPISNO UPUTSTVO za sve osnovne, srednje i stručne &scaron;kole Kraljevine S. H. S. [&raquo;Prosvetni glasnik&laquo;, Beograd Deklaracija1929] U svima se &scaron;kolama na&scaron;e zemlje upotrebljava jedan pravopis, zasnovan na velikoj jezičkoj i pravopisnoj reformi Vuka Karadžića&hellip; Ministar prosvete Bož. Ž. Maksimović s. r.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Treba li nam Zakon o hrvatskom jeziku ili možda neka nova deklaracija kao &scaron;to je bila ona iz 1967.?</strong></p> <p>Preduhitrili ste me, ba&scaron; sam htio napisati i predložiti Zakon o hrvatskomu jeziku jer drukčije u mnogih Hrvata ne ide, a i zbog one trećine ili jamačno jedne četvrtine pučanstva koji jezik s pridjevom hrvatski ne žele! Jedino ih zakon može primorati, jer oni su naučili priznavati samo &rdquo;zakone komunističke partije&rdquo;! Ova bi put morali po&scaron;tovati i hrvatski zakon koji bi sadržavao i globe zbog nepo&scaron;tovanja zakona o jeziku. Znam da će mnogi biti protiv, ali ću biti malo neskroman i zločest i reći da to ne razumiju. Za gotovo sve postoje zakoni. Za&scaron;to onda ne bi bio i za jezik? Uostalom, mnogi civilizirani europski narodi imaju zakon o jeziku. Nažalost, ima hrvatskih jezikoslovaca, među kojima ima i akademika, koji drže da ne treba zakon o jeziku i da je sve u redu. Podsjetit ću ih samo na već spomenutu Deklaraciju o zajedničkom jeziku koju je potpisalo tristotinjak hrvatskih pisaca, novinara, intelektualaca, znanstvenika&hellip; i to nije &scaron;ačica kako ih naziva na&scaron; jezikoslovni akademik. Njih je znatno vi&scaron;e, ali se nisu izjasnili ili nisu smjeli. Uvijek je bilo, ako ne će milom, hoće silom. Zbog blagog stajali&scaron;ta nekih hrvatskih jezikoslovaca i onih koji podmuklo rade protiv nestajanja hrvatskoga jezika, imamo stanje u hrvatskoj neovisnoj državi na standardolo&scaron;koj razini slično onom iz 1990. Dapače, puno smo gori u mnogo čemu, primjerice u već rečenim uličnim natpisima na engleskom jeziku, zatim nazivima tvrtki i svekolikoj službenoj komunikaciji. Najprije treba vratiti Vijeće za normu hrvatskoga jezika ili slično tijelo koje su slijednici komunističke partije ukinuli. Onda usvojiti Zakon o jeziku.</p> <p><br />Grude.com/<a title="Hrvatski tjednik" href="https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik.html" target="_blank">Hrvatski tjednik</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-25-ilija_protudjer.jpgFOTO: Vratila se Zelenkapica: Nezaboravno iskustvo u prirodi uz učenje, druženje, izlete, radionice..http://grude.com/clanak/?i=131167131167Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jul 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-20-zelenkapica-blidinje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počela je nova sezona Ljetnog kampa «Zelenkapice». U tijeku je drugi od tri ovogodišnja turnusa. Vratila se djeca u Masnu Luku. Već sedam godina Zelenkapica uveseljava djecu, a oživljava Park prirode Blidinje s pjesmom i grajom.<p><br />&ldquo;Zelenkapica je edukativni kamp za djecu koji se održava na Blidinju već sedam godina. Iza nas je dvanaest održanih kampova. To je kamp za koji se taži mjesto vi&scaron;e. Priča o Zelenkapici se &scaron;iri usmenom predajom, pa već tri godine nema ni oglasa za kamp jer je popunjen prije sezone&rdquo;, govori Maja Mikulić, jedna od organizatorica Zelenkapice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je to tako zanimljivo na ljetnom kampu &laquo;Zelenkapica&raquo;?</strong></p> <p>Već sedam godina &laquo;Zelenkapica &laquo; pokazuje kako učenje ne mora biti dosadno i naporno, a sve to uz igru i zabavu. Djeca se brzo prilagode te osjete i dožive kako je igranje u prirodi ljep&scaron;e od onog na laptopu i kako internet ne može zamjeniti prava prijateljstva koja se steknu na kampu. Cilj je učiti djecu važnosti očuvanja prirode, te povratku iskonskim vrijednostima bez TV-a i mobitela, barem u vrijeme ljetnih praznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Engleski jezik, znanstvene čarolije, radionica Indiana Jones, sportske igre i hercegovačka olimpijada su standarndi program. Od prvog kampa,djeca volonteri uredjuju dnevne novine koje objavljuju na facebook stranici &ndash; Udruga Zelenkapica., u vrijeme trajanja kampova. Možda su ipak voditelji i organizatori najbolje &scaron;to Zelenkapica nudi. Ovi ljudi, entuzijasti prije svega, trude se naučiti djecu kako se cijeni prijateljstvo i tolerancija, te kako je bitno čuvati okoli&scaron; u kojem živimo. I kako se dobro zabavlja bez mobitela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj kampa, profesor engleskog jezika, ukratko Vava, poku&scaron;ava djeci pokazati čarobni svijet odrastanja uz jednostavne i zaboravljene igre, sportske discipline, večeri uz gitaru i logorsku vatru, te čar promatranja zvijezda s mjesta gdje su one tako blizu. Zelenkapica je dobila ime po crtanom filmu čiji je Vava autor, a koji zna svako dijete u ovim krajevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostali voditelji: Iva, Igor, Kata, Domo, Mima, Mate, Barbara, Kika, Galićke&hellip;..poku&scaron;avaju djeci približiti znanost kroz zanimljive pokuse, izgraditi samopouzdanje i moć izražavanja kroz dramske radionice, naučiti ih zdravim navikama kroz sportske aktivnosti, urednosti kroz svakodnevno spremanje&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borave u prirodi, druže se s konjima, a trudimo se imati ne&scaron;to novo u programu svake godine. Ove godine je Mali Masterchef hit . A počela je proizvodnja sapuna u na&scaron;oj radionici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pro&scaron;lih godina je kroz ovaj Ljetni kamp pro&scaron;la &scaron;arolika skupina djece, iz svih krajeva. Sklapaju se nova prijateljstva koja će im možda obilježiti cijeli život. Od Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske, Njemačke, Italije i sve do Amerike djeca dolaze u Zelenkapicu. A kad dođu na kamp redovno se vraćaju&rdquo;, dodala je Maja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boravak na 1220m je blagodat sama po sebi, a kad uz to djeca piju domaće mlijeko s pa&scaron;njaka podno Čvrsnice i jedu domaću hranu, uspijeh za zdravlje je zagarantiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />Grude.com/<a title="Blidinje" href="http://www.blidinje.net" target="_blank">Blidinje.net</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-20-zelenkapica-blidinje1.jpgIzložba "Životinjski svijet Imotske krajine"http://grude.com/clanak/?i=131140131140Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jul 2019 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-18-plakat-zivotinjski-svijet-01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 19. srpnja 2019. godine u 20 sati u Zavičajnom muzeju u Imotskom..<p>&nbsp;</p> <p>U petak, 19. srpnja 2019. godine u 20 sati u Zavičajnom muzeju u Imotskom održat će se otvaranje izložbe &ldquo;Životinjski svijet Imotske krajine&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o prirodoslovnoj izložbi ptica i zvijeri iz zbirke Roka Rebića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-18-19-07-18-plakat-zivotinjski-svijet-01.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva za ovaj projekt odobrilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-18-plakat-zivotinjski-svijet-01.jpgHNK Mostar: Uspješna i dinamična sezona zaključena gostovanjem u Osijekuhttp://grude.com/clanak/?i=131111131111Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-16-hamlet-osijek-red.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvedba u HNK Osijek je 12 nastup mostarskoga kazališta van matične kuće..<p>&nbsp;</p> <p>S najgledanijom i najnagrađivanijom &bdquo;Predstavom Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;, autora Ive Bre&scaron;ana, u režiji Ivana Lea Leme, Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru nastupilo je u subotu, 13. 7. 2019., u okviru Osječkoga ljeta kulture, čime su službeno zatvorili ovogodi&scaron;nju uspje&scaron;nu i dinamičnu kazali&scaron;nu sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvedba u HNK Osijek je 12 nastup mostarskoga kazali&scaron;ta van matične kuće u ovoj sezoni. Prije Osijeka, gostovali su s predstavom &bdquo;Zečja rupa&ldquo; na Pozori&scaron;nim/kazali&scaron;nim igrama u Jajcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S predstavom &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo; nastupili su na Danima smijeha u Vukovaru, Danima satire Fadila Hadžića u kazali&scaron;tu Kerempuh u Zagrebu te Festivalu glumca u Vinkovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Ravanjskim ljetnim danima kulture odigrali su predstavu &bdquo;O ljubavi&ldquo;, a na Festivalu bh. drame u Zenici predstavili su se s &bdquo;Logorilijadom&ldquo;. Na ovom festivalu scenografkinja Vesna Režić dobila je nagradu &bdquo;Radovan Maru&scaron;ić&ldquo; za najbolje likovno oblikovanje predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zagrebačkom kazali&scaron;tu Gavella nastupili su s &bdquo;Gnijezdom&ldquo;. Sa istom predstavom bili su dva puta u Kamernom teatru 55 Sarajevo, jednom u okviru Međunarodnog teatarskog festivala &bdquo;Dani Jurislava Korenića&ldquo; na kojem je &bdquo;Gnijezdo&ldquo; progla&scaron;eno najboljom predstavom u cjelini, a drugi put na gostovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je jedna predstava HNK Mostar progla&scaron;ena najboljom predstavom u cjelini, a to je &bdquo;Preobražaj&ldquo; na Međunarodnom festivalu malih scena u Istočnom Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku sezone premijerno je izvedena predstava &bdquo;Logorilijada&ldquo; u Kazali&scaron;tu Marina Držića u Dubrovniku, koje je bilo koproducent ove predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U upravo zaključenoj sezoni producirane su i tri nove predstave: &bdquo;Zečja rupa&ldquo; autora Davida Lindsaya Abaira u režiji Lajle Kaikčija, &bdquo;Sviraj to ponovno Sam&ldquo; autora Woodya Allena u režiji Marija Kovača i &bdquo;Jesenja sonata&ldquo; autora Ingmara Bergmana u režiji Roberta Raponje.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-16-19-07-16-hamlet-osijek-red.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U kazali&scaron;noj sezoni 2018./2019. na repertoaru HNK Mostar bilo je 13 predstava, od kojih je 9 festivalskih. Od tih 9 festivalskih, 7 predstava nagrađeno je s ukupno 20 nagrada na raznim festivalima tijekom proteklih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom iduće kazali&scaron;ne sezone, odnosno krajem rujna, HNK Mostar obilježit će svoju 25. obljetnicu postojanja bogatim programom. Tim povodom premijerno će biti izvedena drama Miroslava Krleže "Kraljevo", potom promovirana fotomonografija o HNK Mostar, a kroz projekt "Dani HNK Mostar" predstavit će se i zagrebačkoj publici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-16-hamlet-osijek-red.jpgOmiljeni livanjski franjevac novi župnik u Podhumuhttp://grude.com/clanak/?i=131081131081Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jul 2019 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-13-019-fra-jurica-perisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odlukom uprava Franjevačke provincije Bosne Srebrene, na župu Podhum kao novi župni upravitelj dolazi fra Jurica Periša. Fra Jurica je dosadašnju službu kapelana obavljao u župi Vidoši.<p>&nbsp;</p> <p>"Fra Jurica Peri&scaron;a je sin Mladena i Mire r. Karaula, rođen 1985. u Livnu, župa Livno. Član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Svećeničko ređenje imao je 29. lipnja 2012. u Sarajevu. Na ljeto, 5. kolovoza 2012. godine fra Jurica je proslavio svoju mladu misu u goričkoj crkvi", stoji na stranici <a href="https://selomisi.com/promjena-svecenika-u-nasoj-zupi/?fbclid=IwAR3PTqS1nZCZYhDiz2RaJp6fpc7zWaXB8SY3Wgcfc42egLUrhMdFIdEiSU8" target="_blank">Selo Mi&scaron;i</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jurici su izrazili dobrodo&scaron;licu i želju da se u podhumskoj župi dobro snađe i ugodno osjeća. S obzirom da je u livanjskom kraju fra Peri&scaron;a jedan od omiljenih franjevaca koji je vrijedno radio i pokretao projekte u župi Vido&scaron;i, zasigurno će i u Podhumu donijeti pozitivne promjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-13-019-fra-jurica-perisa.jpgHNK Mostar: Završena kazališna sezona uz najave za nove projektehttp://grude.com/clanak/?i=131039131039Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jul 2019 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-10-hnk-publika_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvedbom „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ službeno je u ponedjeljak zatvorena ovogodišnja veoma uspješna sezona u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>S ovom predstavom glumci pred ljetnu stanku gostuju u Osijeku 13. srpnja gdje će na poziv Odjela za kulturu ovog grada izvesti predstavu u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je ovom najtrofejnijom predstavom mostarskog HNK zaokružena jedna teatarska godina kojom se ovo kazali&scaron;te zaista ima čime pohvaliti. Tri jako uspje&scaron;ne premijere su iza njih, a čak devet predstava s repertoara je bilo na raznim festivalima te se vratilo sa sedam nagrađenih predstava i 20 nagrada.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-10-19-07-10-hnk-publika2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine HNK Mostar slavi i 25 godina svog postojanja pa nas i ovom prigodom očekuju razne novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počelo se s pripremom predstave &bdquo;Kraljevo&ldquo; Miroslava Krleže, a režirat će je već etablirani redatelj Ivan Leo Lemo. Krležina drama događa se jedne noći pred Prvi svjetski rat u Zagrebu gdje svi kazali&scaron;ni elementi dolaze do izražaja i u službi su ekspresionističkog izričaja. Priča je to o sveopćem ludilu, grotesknim likovima isprepletena bukom, raznim glasovima i fantastičnim elementima. Premijera predstave će biti 22. rujna, a redatelj Lemo je kazao kako mu je iznimna čast da može ovakvo jedno kapitalno djelo postaviti na scenu povodom 25. godi&scaron;njice kazali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S nestrpljenjem i&scaron;čekujemo iduću kazali&scaron;nu sezonu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-10-hnk-publika_1.jpgDan pobjede i domovinske zahvalnosti vraća se u Čavoglave!http://grude.com/clanak/?i=131025131025Grude.com - klik u svijetTue, 09 Jul 2019 23:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-31-thompson_cavoglave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjevač Marko Perković Thompson objavio je na svom je službenom Facebook profilu kako neće održati koncert za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja na Krbavskom polju, a proslava će se iduće godine vratiti u Čavoglave.<p>&nbsp;</p> <p>"Dragi prijatelji, moram Vas obavijestiti da pored velike želje i napora kako bismo ove godine proslavili Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja na Krbavskom polju, da taj događaj nismo u mogućnosti organizirati. Zbog velike simbolike kako Krbavskog polja, tako i Dana pobjede tu ideju ćemo realizirati nekom drugom prilikom kada za to smognemo snage. S&rsquo;obzirom na to da se radi o Krbavskom polju, dakle polju u pravom smislu te riječi, takva organizacija zahtijeva ozbiljne i zahtjevne infrastrukturne radove. Dogovor s obna&scaron;ateljima dužnosti Županije, gradova i općina u Ličko-senjskoj županiji je bio da oni osiguraju neophodna sredstva kako bi se takva proslava mogla održati. Jasno je da to sve zahtijeva određena financijska sredstva. Vi&scaron;e puta je svima nagla&scaron;eno da ja svoj nastup za tu prigodu poklanjam.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ja osobno za Dan pobjede niti jedne godine nisam naplatio svoj nastup, pa tako ni ove godine nisam tražio honorar od Ličko-senjske županije niti od bilo koga drugoga. Nije mi jasno za&scaron;to tu moju odluku pojedini mediji i političari ne po&scaron;tivaju i ne cijene, već naprotiv, u javnosti me poku&scaron;avaju diskreditirati. Na žalost, kao &scaron;to je već viđeno u Kninu i ove godine se pojavljuju u javnosti nekorektne i neistinite izjave kojima se poku&scaron;ava nametnuti dojam da ja naplaćujem svoj nastup za proslavu Oluje, &scaron;to naravno nije istina. Dakle, radi se o tro&scaron;kovima infrastrukture i drugih potrebnih tehničkih sredstava za održavanje tako velikog događaja, a ne o bilo kakvom mom honoraru. Sama ideja proslave i velikog koncerta na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja nikad se nije temeljila na podjelama već na okupljanju hrvatskoga naroda kako bi taj dan proveli u zajedni&scaron;tvu i domoljublju slaveći velebnu pobjedu nad velikosrpskom agresijom u Domovinskom ratu. Upravo ta misao me je i vodila kada sam donio odluku da duh tog zajedni&scaron;tva iz Čavoglava podijelimo s cijelom Hrvatskom te da svake godine takva proslava bude u nekom drugom kraju Hrvatske, pogotovo u krajevima koji su podnijeli najveći teret u Domovinskom ratu.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ja ne želim biti uzrok nikakvim podjelama koje su u velikoj mjeri izražene u Ličko-senjskoj županiji, kao &scaron;to ne želim biti ni nečija izlika za osobne političke neuspjehe. Isto tako ne dopu&scaron;tam pojedincima da svoje političke poene prikupljaju preko mojih leđa i lažući o mojim navodnim komercijalnim angažmanima. Nažalost, osim političkih prepucavanja oko mog nastupa ne vidim nikakav napredak i dogovor tamo&scaron;njih vlastodržaca kako bi osigurali uvjete za ovogodi&scaron;nju proslavu obljetnice Oluje pa sam u dogovoru s mojim menadžmentom odlučio prekinuti razgovore za održavanje proslave Oluje na Krbavskom polju. Tražiti drugu lokaciju za ovu godinu već je prekasno. Zbog svega navedenog i želje da se proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja li&scaron;i svih spletki i političke prljav&scaron;tine, jer za nas je taj dan jedan od najvećih dana u hrvatskoj povijesti, na taj dan slavimo one vrijednosti i stečevine Domovinskog rata na kojima se temelji moderna Hrvatska država, odlučio sam kako u takvim prljavim igrama neću sudjelovati. Konačno, VRAĆAMO SE U ČAVOGLAVE!&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Ovom prilikom želim zahvaliti svima onima koji su se stavili na raspolaganje u Ličko-senjskoj županiji te silno željeli doprinijeti tomu da i ova proslava Oluje uspije kao i sve dosada&scaron;nje u kojma sam sudjelovao. Posebno se zahvaljujem ZUV HGP (Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi) i Udruzi Specijalne policije iz Domovinskog rata koji su trebali biti na&scaron;i suorganizatori proslave Oluje na Krbavskom polju. Vidimo se sljedeće 2020. godine na proslavi u Čavoglavama!" napisao je pjevač na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-31-thompson_cavoglave.jpgSnimljena pjesma i spot ''Žrtva fratara'' VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=131013131013Grude.com - klik u svijetTue, 09 Jul 2019 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« svake godine u rujnu raspisuje Nagradni natječaj na temu pobijenih hercegovačkih franjevaca. <p>&nbsp;</p> <p>Na pro&scaron;logodi&scaron;njem je ponovno sudjelovala Lucija Hrstić sa skladbom &raquo;Žrtva fratara&laquo; za koju je napisala i tekst i glazbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih se dana skladba pojavila u mp3 obliku u izdanju Sredi&scaron;ta HSK za istraživanje zločina totalitarizama u BiH, s trajanjem od 4.59 minuta. Kao solisti nastupili su: Lucija Hrstić i Hrvoje Merdžo, dok su u komornom zboru sudjelovali: Lucija Hrstić, Hrvoje Merdžo, Drina Dodig, Pava Ćorić, David Gagro i Miroslav Mijatović. Za aranžman je zaslužan Josip Vukoja, a za snimanje Zoran Milović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/Tft_ZMXD2pA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za objavu i produkciju skladbe Lucija Hrstić posebno se zahvaljuje Sredi&scaron;tu HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH, Franji Kraljeviću i fra Miljenku Stojiću. Također se zahvaljuje i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli da ova pjesma i video spot budu ovakvi kakvi jesu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg10 obljetnica smrti glumca Tonija Peharahttp://grude.com/clanak/?i=131005131005Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jul 2019 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-08-rodijaci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se s tugom prisjećamo 10 obljetnice smrti glumca Tonija Pehara, prvaka drame HNK Mostar, koji nas je prerano napustio. <p>&nbsp;</p> <p>Ante Toni Pehar rođen je 20. kolovoza 1952. u Mostaru i u bogatoj glumačkoj karijeri ostvario nastup u 120 kazali&scaron;nih, filmskih i televizijskih uloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva predstava u kojoj nastupa na sceni Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru bila je Fassbinderova "Pred rajem na žalost sada" u sezoni 1971/72 a sve do premijere Dervi&scaron;a i smrti Me&scaron;e Selimovića u veljači 1992. gotovo i da nije bilo predstave u kojoj nije nastupio s manjim ili većim ulogama. Svoj glumački put nastavlja kao jedan od osnivača Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i dramski prvak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijeratni glumačku karijeru obilježile su predstave "Cinco i Marinko" Mate Mati&scaron;ića koja je odigrana 37 puta te "Rodijaci" Petra Milo&scaron;a za koje Toni Pehar potpisuje režiju i u kojima nastupa zajedno s kolegom Velimirom P&scaron;eničnikom Njirićem. Predstava je odigrana 124 puta u kratkom razdoblju, dovoljno je reći da nije bilo mjesta u Bosni i Hercegovini gdje nisu nastupili a vrlo česta su gostovanja bila i u inozemstvu pred na&scaron;im iseljenicima. Od ostalih uloga ne smijemo zaboraviti predstave Tena, Urotnici, U godinama gladi i Druga savjest.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-08-19-07-08-toni-pehar-markica.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu 10 obljetnice smrti Tonija Pehara, Hrvatska po&scaron;ta Mostar izdala je prigodnu po&scaron;tansku marku u čast kazali&scaron;tu i glumcu koji je obilježio cijelu jednu generaciju svojim sjajnim ulogama i koji će zauvijek ostati u srcima svoje obitelji, prijatelja i radnih kolega kao velika ljudska i glumačka veličina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-08-rodijaci.jpgI Gruđani na svetoj misi za članove Fenix skupinehttp://grude.com/clanak/?i=130991130991Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jul 2019 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-07-019-fenix-obljetnica-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva Sarajevo na groblju Lužani u župi Skopaljska Gračanica kod Bugojna, slavljena je Sv. Misa kao spomen i zahvala za članove Fenix skupine. <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Misu predslavio je don Željko Marić, ravnatelj Katoličkog &scaron;kolskog centra u Travniku i dopredsjednik Hrvatskog katoličkog dobrotvornog dru&scaron;tva, u koncelebraciji sa župnikom Ilijom Ivo&scaron;, Tadijom Ivo&scaron;, župnikom župe Kandija, don Antom Jelićem, umirovljenim svećenikom i osnivačem HKDD-a, don Matom Križancem, župnikom iz Bistrice kod Uskoplja i fra Vlatko Soldom, župnikom iz Konjica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Pred vi&scaron;e stotina okupljenih vjernika, ispred spomen kapelice, preč. Marić je istaknuo kako je ovo spomen na veliki događaj iz Hrvatske povijesti, spomen na velike ljude Hrvatske povijesti te da Uskopaljska dolina, Bugojno i župa Skopaljska Gračanica trebaju biti ponosni na privilegiju koja im je žrtvom ovih ljudi darovana. &bdquo;U svijetu postoje umni i maloumni. Umni su kroz povijest pisali sva&scaron;ta, pa čak i to da su ovi muževi, očevi, mu&scaron;karci iz Bugojanske skupine nazvani teroristima. Ali pazite, tajna Božje ljubavi je objavljena malima. Nije li na&scaron; Gospodin rekao da nema veće ljubavi od te, nego tko život svoj položi za svoje prijatelje!?&ldquo;</p> <div class="wp-block-embed__wrapper"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica3.jpg" alt="" width="640px" /></p> &nbsp;</div> <p>Preč. Marić je svoju propovjed zaključio rekav&scaron;i da ima ne&scaron;to nadnaravno u svemu tome, nama danas poučno, da su Hrvati iz Dalmacije, Istre, Zagorja, Slavonije, Sredi&scaron;nje Bosne, Hercegovine i Tuzlanskog kraja imali istu, zajedničku ideju o od okova slobodnoj državi Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Na kraju Misnog slavlja nazočnima se obratio i jedan od organizatora ovog obilježavanja, gdin Ante Leko koji je do&scaron;ao iz daleke Australije. Zahvalio se svima koji su do&scaron;li poslav&scaron;i poruku da se ovdje obilježava događaj koji je &bdquo;načeo&ldquo; Jugoslaviju. &bdquo;Ovdje se sjećamo jednih koji su najvećih od cijele Hrvatske povijesti.&ldquo; Također je rekao kako će se, počev&scaron;i od ove subote, u budućnosti svake prve subote u srpnju obilježavati sjećanje na sudionike Bugojanske &ndash; Fenix skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Druženje se kasnije nastavilo u župnom dvoru u Skopaljskoj Gračanici, na spomen obilježju na Radu&scaron;i te u Ramskoj kući na Makljenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Također, i grudski branitelji nazočili su svetoj misi i ovom svečanom obilježavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://uskoplje.info/obiljezavanje-47-godisnjice-stradanja-bugojanske-skupine-fenix-72/" target="_blank">Uskoplje.info</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-07-019-fenix-obljetnica-glavna.jpgGrudski velikan promovira knjigu u Stocu! Pjevati će Miroslav Škorohttp://grude.com/clanak/?i=130971130971Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 23:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-miroslav-skoro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan Općine Stolac i patron župe Stolac obilježit će se 20. srpnja, na blagdan svetog Ilije Proroka.<p>&nbsp;</p> <p>Općina Stolac u suradnji s crkvom tim povodom pripremila je bogat vjerski, kulturni i zabavni program koji će se održavati od 12. do 20 srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, prvi dan obilježavanja bit će upriličen prijem za učenike generacije osnovnih i srednjih &scaron;kola te potpisivanje ugovora o stipendiranju studenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak će kod spomen obilježja poginulim braniteljima HVO-a biti položeni vijenci te predstavljanje knjige &ldquo;Sloboda, mir meju nami &ndash; Eurogledi&rdquo; autora Mile Pe&scaron;orde, rođenog Gruđanina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za utorak je planirano predstavljanje monografije &ldquo;Razgovor s Radimljom&rdquo; autora Miroslava Palamete i Mire Raguža, a za srijedu &ldquo;18. Večer folklora&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečani prijem u povodu Dana Općine Stolac održat će se u četvrtak dok će naredni dan biti upriličena zavr&scaron;nica Malonogometnog turnira &ldquo;Stolac 2019&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu će se održati svečana misa u dvori&scaron;tu župne crkve sv. Ilije Proroka u Stocu koju će predvoditi mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navečer će biti održan koncert hrvatskog glazbenika Miroslava &Scaron;kore, objavila je Općina Stolac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-miroslav-skoro.jpgAdnan Jašarević je od nedjelje svećenik Petar Mihaelhttp://grude.com/clanak/?i=130968130968Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 22:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-05-019-ado.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čim je vlč. Ado – kako ga od milja zovu oni koji ga bolje poznaju – ušao u našu redakciju, primijetili smo da unosi neku pozitivnu energiju i prokomentirali kako ponosno, ne samo u kolaru, nego i reverendi šeće šeher Sarajevom. S njim smo razgovarali o njegovu životnom putu i zapravo ostvarenju želje: postati Kristovim svećenikom.<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Tko je moj bližnji?</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Rođen 30. siječnja 1992. u Sarajevu, Adnan spada u generaciju &bdquo;ratne djece&ldquo;. U glavnom bh. gradu proveo je cijelo djetinjstvo te zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. S obzirom da se na na&scaron;im prostorima ljude već po imenu &bdquo;razvrstava&ldquo;, mnogi bi pomislili kako je riječ o muslimanu. Međutim, on potječe iz &bdquo;mje&scaron;ovite obitelji&ldquo; gdje se, kako je istaknuo, niti jedna vjera nije prakticirala. &bdquo;Iskren da budem, uvijek sam vi&scaron;e odgajan ili, bolje rečeno, vi&scaron;e sam naginjao kr&scaron;ćanskom odgoju kroz majku, ali i jednu susjedu koja je odigrala veliku ulogu u tom nekom vjerskom profiliranju, kao i dobrim dijelom u vjerskom odgoju. Tako da je glede samog, da tako kažem, vjerskog opredjeljenja kod mene uvijek većinskim dijelom bilo izraženo ono za kr&scaron;ćanstvo&ldquo;, objasnio nam je Adnan koji je nedugo nakon zavr&scaron;etka srednje &scaron;kole, kao laik, upisao studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Put do kr&scaron;tenja</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Dalje nam je otkrio kako je 7. srpnja 2007. kr&scaron;ten u sarajevskoj protestantskoj zajednici koju mu je približila susjeda koja je i sama bila dio iste, te ga je ondje vodila sa sobom jo&scaron; kao dječaka. &bdquo;Prije pristupanja Katoličkoj Crkvi bio sam dio protestantske zajednice, te sam preko njih prvotno spoznao <strong>Isusa Krista</strong>, i kasnije sam samo nastavio produbljivati taj odnos i spoznavanje... Također, ovdje smatram potrebnim istaknuti kako moj pokojni tata nije imao problem s tim da me susjeda vodi sa sobom u protestantsku zajednicu, ali nisam siguran kako bi gledao na kr&scaron;tenje kao takvo&hellip; Tako da koliko god to nekomu zvučalo grubo, ja upravo očevu smrt smatram Božjom voljom i Njegovom intervencijom kako bi mi se otvorila vrata da bih uopće mogao biti prvotno kr&scaron;ten, ali i to &scaron;to sada milo&scaron;ću Božjom jesam&ldquo;, otkrio nam je.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&bdquo;Druga stvar koju smatram jo&scaron; potrebnom naglasiti jest kako sam nakon kr&scaron;tenja u sebi na neki neobja&scaron;njiv način shvaćao kako ne&scaron;to nedostaje... Tako sam počeo lutati, onako malo pubertetski buntovan, bio sam intelektualno fasciniran nekim lo&scaron;im povijesnim stvarnostima preko kojih sam upoznao Katoličku Crkvu. Nakon tog promi&scaron;ljanja stupio sam u puno jedinstvo s Katoličkom Crkvom&ldquo;, otkrio nam je Adnan koji je na krizmi uzeo ime <strong>Petar Mihael</strong>.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Zrenje poziva...</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Kako otkriva, jo&scaron; od vremena dječa&scaron;tva, od nekih četiri-pet godina života, znao je samo za Isusa i da je On za sve ljude umro na križu. &bdquo;To tada nisam kao danas znao teolo&scaron;ki izraziti, ali sam u nekoj svojoj dječjoj dubokoj uvjerenosti to svim srcem prihvaćao, stoga samo kr&scaron;tenje kao takvo bio je neki logičan slijed koji se dogodio dosta kasnije dok su se neke druge stvari 'posložile', dok nije do&scaron;ao <em>kairos</em>&ldquo;, rado se prisjetio Adnan koji je sveti red đakonata primio na Prvu nedjelju do&scaron;a&scaron;ća, 2. prosinca 2018. &bdquo;Sama želja za prezbiteratom u mojem životu imala je nekoliko faza, kao i uspona i padova. Prvotno, moja neka želja od djetinjstva bila je postati policajcem, i upravo sam se nekako cijelu osnovnu &scaron;kolu i dio srednje usmjeravao k tomu. No, u razdoblju srednje &scaron;kole stupio sam u puno zajedni&scaron;tvo s Katoličkom Crkvom, nakon čega sam počeo svakodnevno ići na svete mise, i malo po malo ponuđeno mi je da budem čitač, a kasnije i ministrant. Na te zadaće sam rado pristao i bile su mi jako drage, a osobito zadaća ministriranja. Ali i tada sam čvrsto ostajao pri svojoj djetinjoj odluci postati policajac. U tome razdoblju ljudi koji su me promatrali prilikom ministriranja počeli su govoriti kako bih bio dobar svećenik. Na to se, istini za volju, nisam niti osvrtao jer sam uistinu želio ispuniti svoj dječački san&ldquo;, otkrio nam je vlč. Ja&scaron;arević slikovito opisujući svoje sazrijevanje u pozivu...</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">S nama je podijelio i za&scaron;to mu je važan njegov nadnevak kr&scaron;tenja &ndash; 7. srpnja 2007. &bdquo;<strong>Papa Benedikt XVI.</strong> je tog nadnevka izdao motuproprij <em>Summorum Pontificum</em> kojim otvara vrata ponovnom služenju tradicionalne latinske mise. Tako i ja, kad sam u svojem traženju upoznavao Katoličku Crkvu &ndash; latinski jezik, tamjan i izrazita pobožnost su stvari koje sam smatrao svojstvenima njoj. Gospodin mi je 2011. dao mogućnost da nekoliko puta budem nazočan tridentskoj misi ili, kako ju je Benedikt nazvao, izvanrednom obliku Rimskog misala. Imao sam priliku i ministrirati tada, te je prvi put dovedena u pitanje moja želja postati policajcem&ldquo;, ispričao nam je Adnan.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Krist(aliziranje) poziva/ā</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Ta je želja, prema njegovim riječima, jednostavno nestala prigodom pohoda Svetog Oca&nbsp; Zagrebu 2011. &bdquo;Tada sam oti&scaron;ao u Zagreb i kada je Papa krenuo u katedralu, pro&scaron;ao je pored mene na 10 metara. Gledao sam u njega i imao sam osjećaj da nam se pogled susreo&ldquo;, dočarao nam je na&scaron; sugovornik, te se prisjetio i kako je u akademskoj godini 2012./2013. prilikom upisa na studij u sebi nosio skrivenu želju postati svećenikom jer je, kako je spomenuo, bio duboko svjestan svoje povijesti, kao i konfuzije koju bi ista mogla proizvesti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na kraju akademske godine svoju je želju izrazio vrhbosanskom nadbiskupu <strong>Vinku kard. Puljiću</strong> koji ga je savjetovao da ipak jo&scaron; malo sačeka kako bi se ta želja iskristalizirala. &bdquo;Tako sam ja čekao i pri tome nastavio studirati teologiju, da bi me 2015. nadbiskup obavijestio kako je spreman primiti me kao svećeničkog kandidata. Tako sam na trećoj godini studija primljen u Vrhbosansko bogoslovno sjemeni&scaron;te kao svećenički kandidat. I s tim kreće moja formacija.<br /> Glede toga kako su me drugi prihvatili, tu imam samo riječi hvale, kako na poglavarstvo kuće, profesore, tako i na subraću bogoslove. Upravo sam u formaciji jo&scaron; dublje spoznao i svoju osobnu vjeru i poziv. Redovitim slijedom sam obavljao povjerene mi službe u bogosloviji koje sam primio po ustaljenom redu i praksi. Đakonskim ređenjem približio sam se ostvarenju svojega poziva&ldquo;, rekao je Adnan Petar Mihael koji je 2017. i studij teologije uspje&scaron;no priveo kraju. Za studij je rekao kako mu je puno pomogao u sazrijevanju vjere &bdquo;jer sama vjera kao takva nije protivna razumu, već ga nadilazi, ali osim toga, kako je <strong>Sv. Anzelmo</strong> znao reći, '<em>Fides quaerens intellectum</em>' (Vjera traži razumijevanje), tako i razumijevanje i studiranje kr&scaron;ćanskih otajstava doprinijelo je sazrijevanju, ali i dubljem proživljavanju otajstva vjere&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Odvažiti se</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Upitav&scaron;i ga s kakvim je osjećajima dočekao ređenje, kazao je kako poglavito sada jo&scaron; dublje sagledava put kojim je pro&scaron;ao i kroz kakve ga je nevjerojatne situacije Gospodin proveo i doveo do ovoga trenutka. &bdquo;Hvala mu na povjerenju koje ima prema meni, mislim kako se trenutni dojam može sažeti u zahvali Bogu koji je i u mojem životu rekao kako iz tame svjetlost sine. Sve one koji razmi&scaron;ljaju o svećeni&scaron;tvu potičem odazvati se ovoj uistinu velikoj avanturi, da svoj poziv povjere presvetoj Bogorodici, kraljici apostola, da Ona, pred prijestoljem svojega Sina zagovara poziv i želju postati svećenikom. Ukratko: da se odvaže odazvati se Kristu Kralju jer On ne vara&ldquo;, poručio je vlč. Ja&scaron;arević koji je red prezbiterata primio na svetkovinu Sv. Petra i Pavla, 29. lipnja u sarajevskoj prvostolnici.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za kraj vlč. Ado nam je otkrio da život svećenika vidi kao čovjeka koji se dao razapeti po uzoru na Isusa Krista, kako bi svojem nara&scaron;taju postao most i <em>alter Christus</em> u svetim sakramentima, kao i posrednik i putokaz u molitvama i naučavanju kr&scaron;ćanske vjere. &bdquo;A sam svećenički poziv smatram kao ne&scaron;to uistinu uzvi&scaron;eno, jer se ti sam jednako čovjek uzima&scaron; od naroda, ali si opet tu za taj isti narod da bude&scaron; na pomoć povjerenim ti ljudima i služi&scaron; Isusu Kristu opet kroz te iste ljude&ldquo;, kazao je mladomisnik.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong><span><span><span><span>Nedjelja.ba</span></span></span></span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-05-019-ado.jpgHNK Mostar započelo s pripremom predstave ''Kraljevo'' Miroslava Krležehttp://grude.com/clanak/?i=130961130961Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-05-hnkmo-ivan-leo-lemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijera je planirana 22. rujna 2019. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru započelo je s pripremom predstave &bdquo;Kraljevo&ldquo; Miroslava Krleže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je vjerojatno prva ekspresionistička drama u svijetu, u kojoj su svjetlo i zvuk ravnopravni dramski partneri, s masovnim scenama u kojima se prekrivaju i međusobno nadjačavaju brojni glasovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnja se događa na Kraljevskom sajmu, jedne kolovo&scaron;ke noći u Zagrebu pred Prvi svjetski rat. U doba sveopćeg klanja, autor jedini izlaz iz antipatične i okrutne stvarnosti vidi u grotesknoj i fantastičnoj slici, koja se promeće u očajnički krik protiv besmisla, strahota i gluposti svijeta i vremena.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-hnkmo-pocetak-proba1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenom odzvanjaju glasovi prodavača, krčmara, kumeka, purgera, prostitutki, Talijana, Kineza, cirkusanata.Ironijom potpuno depatetizirana priča o vječnom sukobu mu&scaron;karca i žene ovdje je samo osnova za gradnju snažnih i vi&scaron;eznačnih slika ljudskih odnosa i egzistencijalnih situacija koje nadrastaju uske okvire agramerskih sudbina, te poprimaju univerzalne i kozmičke dimenzije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljsku palicu preuzeo je Ivan Leo Lemo, koji je istaknuo kako mu je iznimna čast povodom 25. obljetnice postojanja HNK Mostar postaviti &bdquo;kapitalno djelo hrvatske dramske književnosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj će s ansamblom na novoj predstavi raditi sljedećih desetak dana, potom slijedi stanka do sredine kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera je planirana 22. rujna 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-05-hnkmo-ivan-leo-lemo.jpgFOTO: Svečano otvoren TRG na BILIMAhttp://grude.com/clanak/?i=130916130916Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jul 2019 16:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-019-bile-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Na ovom svetom hrvatskom tlu stoljećima su naši predci sa svojim fratrima slavili svete mise. Tako su čuvali duše za Onoga, koji je sama ljubav."<p>&nbsp;</p> <p>Tako počinje tekst na spomeniku koji se nalazi na Trgu brotnjačkih vinara na Bilima i kojim se označa to mjesto, utemeljeno stoljećima ranije, a koje je službeni naziv dobilo pro&scaron;le nedjelje, 30. lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomeniku na novootvorenom trgu također pi&scaron;e i da su Brotnjaci na konjima dogonili plodove svoje zemlje i misarima krijepili tijelo. "Tako su očuvali ovozemlje za potomstvo i ostavili poruku da su katoličke svetkovine dio nebeskog svjetla u zemaljskom mraku", zapisano je na spomeniku kojeg podižu zahvalni potomci brotnjačkih vinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki dan uveličali su vitezovi, povijesne postrojbe Ljubu&scaron;e Herceg Stjepana iz Ljubu&scaron;kog. - To je najmanje &scaron;to smo mogli učiniti da podržimo ovaj povijesni trenutak. Da se ne zaborave običaji na&scaron;ih predaka - poručili su, a &scaron;to je na svom Facebooku objavio i Ivan &Scaron;unjić, prvi čovjek Uvijek vjernih Herceg Bosne koji se i ovog puta dru&scaron;tveno angažirao za dobrobit zajednica i za Trg brotnjačkih vinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu na Bilima predvodio je fra Luka Marić, a poznati hercegovački franjevac jo&scaron; je jednom poslao snažne poruke koje učvr&scaron;ćuju vezu naroda i franjevaca na tisućljetnim prostorima i vjeru u dragoga Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-019-bile-glavna.jpgNOVA PJESMA: ''Gospe mila sačuvaj mi Ramu''http://grude.com/clanak/?i=130911130911Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jul 2019 13:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-019-rama.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesme o rodnom kraju posebno diraju u dušu, osobito u vremenima kad narod odlazi u tuđinu.<p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, među takvim krajevima je i Rama, napaćena i iseljena, posebno opterećena strahovladom lokalnih moćnika na čelu s načelnikom Jozom Ivančevićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U suradnji s Draganom Kapčevićem, predsjednikom Ramske zajednice Požega, i Matom Pavićem iz Požege, proteklog vikenda na par lokacija u Rami snimljen je spot za pjesmu &bdquo;Gospe mila, sačuvaj mi Ramu&ldquo;.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nema dice nema ni momaka, nema lipih ramskih divojaka, osta pusta sada Rama moja, u njoj živi samo baka koja... Gospe mila sačuvaj mi Ramu, ja je volim ko i svoju mamu, u njoj sam se rodio ko dijete i pjevao tvoje pjesme svete...</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/oVm" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst za pjesmu napisala je Ruža Grube&scaron;a<br /> Glazba: Dragan Kapčević i Mata Pavić<br /> Aranžman i produkcija: Ivica Bumba<br /> Studio: Takt, Požega<br /> Video i montaža: Damir Mi&scaron;ura /<a href="https://www.rama-prozor.info/clanak/video-gospe-mila-sacuvaj-mi-ramu/48325" rel="noreferrer noopener" target="_blank">www.rama-prozor.info</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-019-rama.pngFOTO: Tisuće ljudi svetom misom proslavile Divin danhttp://grude.com/clanak/?i=130885130885Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jun 2019 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-30-019-diva-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bila jednom u tim davnim danima, Grabovčeva lijepa kći, gdje iz kamena voda teče na Hercegovu tlu, gdje iz kamena raste cvijeće u sjećanje na nju...<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e tisuća ljudi bilo je danas na Kedžari, na grobu Dive Grabovčeve gdje je služena sveta misa za Divu. Među nazočnima i bili su prijatelji portala Grude.com koji su nam poslali ove divne fotografije s ovog povijesnog mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divu je, kaže legenda, u cvijetu mladosti ubio razuzdani turski plemić jer je odbila njegovu prosidbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz pronalazak groba Dive Grabovčeve veže se jo&scaron; jedna legenda. Navodno ga je slučajno otkrila jedna bolesna djevojka koja je čuvajući stado zaspala na grobu, kad se probudila bila je u potpunosti zdrava. S tom legendom kreće i &scaron;tovanje hrvatske mučenice i djevice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveto misno slavlje predvodio je provincijal Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić.&nbsp; Na svetoj misi pjevale su Čuvarice Dive Grabovčeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Du&scaron;man tuče, mlado tijelo ubija, u oku joj gasi nevin sjaj, molitva je na usnama, bila joj za kraj. Umre tijelo, al du&scaron;a ode u Gospin zagrljaj.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-30-019-diva-glavna.jpgPromocija knjige Stipe Božića ''San o Everestu''http://grude.com/clanak/?i=130882130882Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jun 2019 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-30-stippe-bozic-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promocija će se održati hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača 5.7.2019.<p><br />Povodom 40. obljetnice prvog uspona na Mount Everest, alpinist, pisac, televizijski snimatelj, član HGSS-a i autor mnogih dokumentaraca, neumorni Stipe Božić, predstavlja bogato ilustriranu knjigu koja je koncipirana njegovim člancima iz Slobodne Dalmacije kojoj je redovito slao s ekspedicije. <br /><br /><br />To su dramatične priče iz osobnog kuta, obogaćene tekstovima ostalih sudionika tada&scaron;nje ekspedicije. Na kraju knjige su osvrti Božićevih kolega, prijatelja i ljudi iz raznih sfera javnog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promocija će se održati hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača 5.7.2019. (petak) u 19 sati, a ulaz je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori:<br />HPD Prenj 1933 u suradnji sa hrvatskim domom Herceg Stjepan Kosača</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-stippe-bozic-knjiga1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Blidinje.net<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-30-stippe-bozic-knjiga.jpgFOTO: Vlašićka, a iz Rumunjske, najljepša je HRVATICA u narodnoj nošnjihttp://grude.com/clanak/?i=120873120873Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jun 2019 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-28-najljepse_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH postali su hrvatski i bosanskohercegovački brend, a uspjeh projekta i večeras je potvrđen u Tomislavgradu.<div> <p>&nbsp;</p> <p>Prije manifestacije održan je mimohod i smotre počasnih povijesnih postrojbi hrvatske vojske, te je svečano otvoren Trg gange i hajdučke družine u ovoj povije&scaron;ću bogatoj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga je uslijedio spektakl i izbor najljep&scaron;e, te revija tradicijske odjeće, a najljep&scaron;om Hrvaticom u narodnoj no&scaron;nji izvan RH progla&scaron;ena je Ivana Ana Vlasiciiz Rumunjske.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Prva pratilja je iz Mađarske, imenom Kinga Deniza Dancze, a druga pratilja Leslie Marjory Samokic Quiquia iz Perua.</p> <p><br /> Kao i dosada&scaron;njih godina, pokrovitelji ove manifestacije koja okuplja djevojke hrvatskog podrijetla iz različitih dijelova svijeta bili su: dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora, Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlada Hercegbosanske županije i Općina Tomislavgrad. Upravo je predsjednik HNS-a Čović uručio glavnu nagradu pobjednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine su sudjelovale 22 natjecateljice iz Norve&scaron;ke, Austrije, Bugarske, Perua, Paragvaja, Urugvaja, Njemačke, Italije, SAD-a, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Crne Gore, Kosova i, naravno, predstavnice zemlje domaćina Bosne i Hercegovine. Voditelj programa bio je Frano Ridjan, a go&scaron;ća večeri Žanamari Per&scaron;ić.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Duvanjka Eva Tadić s austrijskom adresom izabrana je za miss fotogeničnosti i to odukom glasača na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Izbor najljep&scaron;e Hrvatice u narodnoj no&scaron;nji izvan Republike Hrvatske bio je povjeren prosudbenom povjerenstvu koje su činili: Mate Bulić, pjevač, ujedno i predsjednik povjerenstva, a članovi povjerenstva bili su Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, Marija Perić, poduzetnica iz Tomislavgrada, Jozo Pavković, glavni urednik i direktor Večernjeg lista za BiH i Petar Galić, ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije.</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse8.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-28-najljepse_1.jpgHNK Mostar sa „Zečjom rupom“ na festivalu u Jajcuhttp://grude.com/clanak/?i=120860120860Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jun 2019 18:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-zecja-rupa-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ima zgusnuti raspored ovaj mjesec kada su festivali u pitanju. <p>&nbsp;</p> <p>Tek &scaron;to su se kazali&scaron;tarci vratili s Četvrtih dana smijeha Vukovar, gdje su gostovali s predstavom &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo;, odmah u subotu, 29. lipnja, putuju sa Zečjom rupom u Jajce na Pozori&scaron;ne/Kazali&scaron;ne igre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Pozori&scaron;nim/Kazali&scaron;nim igrama nastupit će ukupno &scaron;est predstava koje je odabrao dramaturg i teatrolog Strajo Krsmanović između 21 pristigle. Mnogi kažu da je ovo najznačajniji kazali&scaron;ni festival u BiH jer je i najstariji, a prikazuje uvijek najbolje predstave iz cijele države. Selektor Krsmanović obja&scaron;njava da su predstave birane prema općoj kvaliteti, a na sam festival kazali&scaron;ta iznose &bdquo;svoje najbolje ruho sačinjeno u protekloj sezoni&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zečja rupa&ldquo;, rađena po tekstu Davida Lindsaya-Abaira, jedna je od najizvođenijih predstava u svijetu, a on je za ovu dramu 2007. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija, a u predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo i Amar Rahić odnosno alternacija Ali Kamer Aksoy.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelena, koja glumi majku tragično preminulog dječaka, kaže kako je iznimno veseli &scaron;to ova predstava ide na festival jer će ovo biti prvi put da se &bdquo;Zečja rupa&ldquo; igra izvan scene HNK koja je intimna i kao takva jako zahvalna za glumačku igru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Isto tako vjerujem da &scaron;to zbog same teme komada, &scaron;to zbog redateljskih i scenografskih rje&scaron;enja i u konačnici glumačke igre, ova predstava ne može nikoga ostaviti ravnodu&scaron;nim. Radujem se da će je i publika u Jajcu imati priliku pogledati i iskreno vjerujem da ćemo biti dobro primljeni&ldquo;, kaže Jelena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trideset i osmo izdanje Pozori&scaron;nih/Kazali&scaron;nih igara će, osim &bdquo;Zečje rupe&ldquo; mostarskog HNK, obilježiti &bdquo;Karolina Nojber&ldquo; Narodnog pozori&scaron;ta Republike Srpske Banja Luka, &bdquo;Posljednja ljubav Hasana Kaimije&ldquo; Narodnog pozori&scaron;ta Tuzla, &bdquo;Pink moon&ldquo; Bosanskog narodnog pozori&scaron;ta Zenica, &bdquo;Sječa&scaron; li se Doli Bel&ldquo; Kamernog teatra 55 Sarajevo i &bdquo;Miri&scaron;u li jorgovani u New Yorku&ldquo; Narodnog pozori&scaron;ta u Tuzli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-zecja-rupa-4.jpgNajava: Predstavljanje knjige ''MetaStaze jedne revolucije''http://grude.com/clanak/?i=120827120827Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jun 2019 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izišla knjiga u autorstvu Ivice Šarca pod naslovom: Metastaze jedne revolucije. Uspostava komunističko-partizanske vlasti u zapadnim dijelovima Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Nastala najvećim dijelom kao rezultat pretraživanja izvorne građe u arhivskim ustanovama u Mostaru, Zagrebu i Beogradu, knjiga obrađuje razdoblje od dolaska jugoslavensko-partizanskih postrojbi u zapadne dijelove Hercegovine i uspostave prve komunističke vlasti do zavr&scaron;etka procesa njihova ovladavanja ovim prostorom (listopad 1944. - ožujak 1945.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz slojevitoga tematskog sklopa posebno izdvajamo odnos i postupke novih (vojnih i političkih) struktura moći, partizanskih i partijskih, prema lokalnom hrvatskom pučanstvu kao i prema hercegovačkim franjevcima, napose onima iz &scaron;irokobrije&scaron;koga i mostarskoga samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-25-19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige, u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, održat će se u srijedu, 26. lipnja 2019., u kinu Borak s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će, uz autora, predstaviti prof. dr. Božo Goluža i dr. sc. Robert Jolić. Voditelj programa je mag. polit. Ivan Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpgPosušje: Postavljen kip Judite, simbol ljepote, vjernosti prema Bogu i odanosti svome naroduhttp://grude.com/clanak/?i=120789120789Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-judita-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodišnji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric..<p>&nbsp;</p> <p>U naselju Petrici u posu&scaron;kom Čitluku u petak je otkriven kip Judite, biblijskoga lika u kojoj su inspiraciju prona&scaron;li mnogi autori, no najpoznatije djelo o ovoj junakinji je ep oca hrvatske književnosti Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor kipa je svećenik, akademski kipar, slikar, restaurator, pjesnik i ribar fra Joakim Jaki Gregov s Hvara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodi&scaron;nji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric, koji s obitelji živi u Zagrebu, no često je u svom rodnom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin Petric, vlasnik jedne od najvećih hrvatskih nakladničkih kuća Alfa, uoči samog čina otkrivanja spomenika pozdravio je prisutne s kojima je podijelio radost zbog ostvarenja svoje želje. A &scaron;to ga je ponukalo da postavi kip u dvori&scaron;tu svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku, i za&scaron;to ba&scaron; Judita, najbolje govore riječi kojima su se obratili akademik Stjepan Damjanović, prof. Božidar Petrač i prof. Milan Be&scaron;lić te sam autor fra Joakim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o povijesnom kontekstu u kojem je djelovao Marko Marulić, autor ovog opjevanog lika, prof.dr. Stjepan Damjanović je kazao kako s pravom zovemo Marulića ocem hrvatske književnosti, ali to ne treba shvatiti kao da prije njega ni&scaron;ta nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo barem petsto godina književnosti prije njega, ali on je na čelu takozvane autorske književnosti. On je prvi pisac stvarne europske vrijednosti, pri tom ne govorimo iz rodoljubnih razloga, nego je on čitan autor po Europi. &Scaron;to se tiče povijesnog konteksta dok stvara Juditu, situacija je bila takva, samo nekoliko stotina metara od Splita su Turci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je opsjednut tom opasno&scaron;ću, on je Splićanin, a mnogi su gradovi oko Splita pali. On koristi jednu biblijsku priču, da kaže kako su postojali i kod drugih naroda veliki problemi, ali ako smo kr&scaron;ćani i volimo svoj narod, Bog će pomoći. To je njegovo uvjerenje; da Bog pomaže u dobrim namjerama. On želi kroz cijelo svoje književno djelo, ne samo kroz Juditu, pro&scaron;iriti to uvjerenje na svoj narod, da kaže mali smo narod imamo puno problema, ali budemo li iskazali vjernost Bogu i pravu ljubav za svoj narod, mi ćemo biti pobjednici, kazao je akademik Damjanović.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-judita-posusje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>O Juditi kao liku govorio je prof. Božidar Petrač. Uzev&scaron;i biblijsku temu, Marulić je pisao o svome vremenu, vrlo lo&scaron;im prilikama koje su vladale. Marulić je pisao i pisma dvojici papa, tražeći od vrhovnih crkvenih autoriteta svoga vremena da učine ne&scaron;to za spas hrvatskoga naroda i onih naroda koji su bili pod turskom tlakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika je poruka Marulićeva epa i mnogih hrvatskih književnika koji su slijedili Marulića do ponovne uspostave hrvatske državnosti devedesetih bila otpor tuđinskoj vlasti i ta državotvorna misao povezivala je gotovo sve hrvatske velikane i hrvatske pjesnike, a to je želja da se hrvatski narod spasi od različitih ugroza, kazao je prof. Petrač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Milan Be&scaron;lić kazao je kako je fra Joakim prepoznatljiv u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti po specifičnom kiparskom oblikovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skulpturi Judite htjelo se apostrofirati Juditu kao Židovku, braniteljicu svoga naroda. Ona bi se mogla zvati Hrvatica, Slavonka, Zagorka ili Hercegovka, kazao je prof. Be&scaron;lić istaknuv&scaron;i kakao je skladnim proporcijama fra Jaki htio u svojemu djelu rimovati sastavnice žene koja je bila na glasu po ljepoti, odanosti svome narodu, po vjernosti u svojoj vjeri prema Bogu i koja je te vrijednosti za&scaron;titila svojom hrabro&scaron;ću i mudro&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kipar fra Joakim Gregov je kazao kako se s Mirom na&scaron;ao na zajedničkim relacijama ljepote i dobrote. Fra Joakim je isklesao Juditu koja odi&scaron;e senzualno&scaron;ću na &scaron;to kaže: Gospodin Bog je stvorio žensko kao senzualno djelo, ja ga samo vje&scaron;to imitiram, restauriram ono &scaron;to je Bog stvorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenik su, uz gospodina Petrica, otkrile mlađe članice njegove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Jabuka.tv</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-judita-posusje.jpgBogat program ovogodišnjeg Ljubuškog ljetahttp://grude.com/clanak/?i=120786120786Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-mazoretkinje-ljubuski-limenaglazba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi dan ljeta, Ljubuške mažoretkinje su uz pratnju Limene glazbe Sv. Ante Humac prodefilirale gradom te na taj način otvorile Ljubuško kulturno ljeto.<p>&nbsp;</p> <p>Čekaju Vas koncerti, izložbe, kazali&scaron;ne predstave, pjesničke večeri, jazz festival, klapske večeri, likovne kolonije, kreativci, tradicionalne pjesme i plesovi, streetball, jedinstvena atrakcija Grada Ljubu&scaron;kog - paragliding, a kao sredi&scaron;nji događaj izdvojio bih koncert poznatog rock sastava Opća opasnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizirano je vi&scaron;e od 30 manifestacija i vjerujemo kako će svatko pronaći ne&scaron;to za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uživajmo svi u Ljubu&scaron;kom ljetu 2019. Dobro nam do&scaron;li!, stoji u pozivu kojeg potpisuje gradonačelnik Ljubu&scaron;kog Nevenko Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROGRAM</strong></p> <p><strong>LIPANJ</strong><br /><br /></p> <p>24.06. / PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />KNJIŽEVNA VEČER S DIANOM BURAZER<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradska vijećnica</p> <p>&nbsp;</p> <p>26.06. / SRIJEDA / 19.30 sati<br />KONCERT BENDOVA GLAZBENE &Scaron;KOLE LJUBU&Scaron;KI<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>27.06. / ČETVRTAK / 09.00 sati<br />PARAGLIDING LJUBU&Scaron;KI - DAN OTVORENIH VRATA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Paragliding klub Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>28.06. / PETAK / 19.30 sati<br />PLESNI KLUB PAGANINI - SUSRET GRADOVA - plesna revija<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Plesni klub Paganini)<br />mjesto događanja: terasa hotela Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>29.06. / SUBOTA / 20.00 sati<br />KAZALI&Scaron;NA PREDSTAVA "SNOVOPRIČA O ŽIVOTU PETRA BARBARIĆA"<br />Hrvatsko kazali&scaron;te travnik, Pozori&scaron;te Travnik, Dramska scena K&Scaron;C Travnik<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Informacijsko-edukacijsko dru&scaron;tvo Herc info i župa Humac)<br />mjesto događanja: nova crkva na Humcu</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SRPANJ</strong></p> <p>_______________</p> <p>03.07 / SRIJEDA / 20.30 sati<br />PARK PUN PRIČA - kratke priče osnovno&scaron;kolci<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno &scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>13.07. / SUBOTA / 20.30 sati<br />AMATERSKO KAZALI&Scaron;TE MORETA IZ KA&Scaron;TELA "Sve na&scaron;e beside"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>14.07. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />DREAM TEAM BABE I GOSTI - večer tradicijskih pjesama i plesova<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, KUU Dream team Babe)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>16.07. / UTORAK / 20.00 sati<br />DUO PRIJATELJI "UGODNI ZVUCI MELODIJA HERCEGOVINE, DALMACIJE I SLAVONIJE"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.07. / PETAK / 20.30 sati<br />MONODRAMA "SAMO JEDNA ŽENA" - Gala teatar Zagreb<br />Igra: Matija Prskalo<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>20.-21.07 / SUBOTA I NEDJELJA / 12.00 sati<br />STREETBALL<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Ko&scaron;arka&scaron;ki klub Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>22.07. / PONEDJELJAK / 20.30 sati<br />KNJIŽEVNA VEČER S MILJENKOM MIĆOM STOJIĆEM<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>24.07. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />- KUD STUDENCI I PRIJATELJI - večer tradicijskih plesova i pjesama<br />- IZLOŽBA RUKOTVORINA LJUBU&Scaron;KIH RUKOTVORACA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, KUD Studenci, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>26.07. / PETAK / 20.00 sati<br />KLAPA CONCORDIA MEĐUGORJE - večer klapske i zabavne glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>27.07. / SUBOTA / 20.00 sati<br />PJESNIČKI MARATON<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Udruga Staro Hardomilje)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>28.07. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />OPĆA OPASNOST<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>29.07 - 02.08 / PONEDJELJAK I PETAK<br />14. KOLONIJA HLEBINSKE &Scaron;KOLE<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Udruga Drago Galić)<br />mjesto događanja: Grab</p> <p>&nbsp;</p> <p>30.07 / UTORAK / 20.00 sati<br />"LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVIJETLA" - izložba fotografija članova Foto kluba Fokus<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>31.07. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />KLAPA GRGA POSU&Scaron;JE - večer zabavne glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. i 8. MJESEC<br />MALONOGOMETNA LIGA MZ<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, "JU Kulturno-&scaron;portski centar" Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Centar malih &scaron;portova Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KOLOVOZ</strong></p> <p>______________________</p> <p>03.08 / SUBOTA / 20.00 sati<br />PROMOCIJA ROMANA "ZEMLJA HERCEGOVA"<br />Autor: Mate Grbavac<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događaja: Caffe gallery Kerametal Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p>05.08. / PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />VEČER GIMNAZIJALACA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Gimnazija Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>07.08. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />ŽENSKA KLAPA LIRA I MU&Scaron;KA KLAPA TREBIŽAT - večer klapske glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>08. 08. / ČETVRTAK / 20.00 sati<br />FESTIVAL KREATIVACA "ŽIVI I STVARA U LJUBU&Scaron;KOM"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Ljubu&scaron;ki kreativci)<br />mjesto događanja: Hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>09.08. / PETAK<br />DRUŽENJE ISELJENIKA LJUBU&Scaron;KOG<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Vodopad Koću&scaron;a</p> <p>&nbsp;</p> <p>09. i 10.08 / PETAK I SUBOTA<br />LIKOVNA KOLONIJA - LJUBU&Scaron;KI I GOSTUJUĆI SLIKARI (LJUBU&Scaron;KE BLAGODATI)<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Vodopad Koću&scaron;a</p> <p>&nbsp;</p> <p>12.08. / PONEDJELJAK / 21.00 sati<br />JAZZ FESTIVAL MAKARSKA BIG BAND, MARKO TOLJA; MISTY BAND<br />(Grad Ljubu&scaron;ki,Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>17.08 / SUBOTA / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA IVANE ĆAVAR<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU "Kulturno-&scaron;portski centar" Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>18.08. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA SVETISLAVA CVETKOVIĆA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.08. PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA JURE PAPONJE<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>20.08. / UTORAK / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA I GRAFIKA DARKE DUGANDŽIĆA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>21.08. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />PROMOCIJA KNJIGE NEBO BOJE POTOČNICE<br />Autor: Zvonimir Mikulić<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>22.08. / ČETVRTAK 20.00 sati<br />IZLOŽBA LJUBU&Scaron;KIH SLIKARA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>23.08 - 30.08<br />JAZZ SEMINAR<br />24.08. - koncert predavača seminara<br />29.08. - koncert polaznika seminara<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena! Moguće su promjene datuma i mjesta događanja iz tehničkih i vremenskih razloga. Sve eventualne promjene bit će na vrijeme objavljene putem medija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-mazoretkinje-ljubuski-limenaglazba.jpgNajava: Večer folklora pod nazivom ''Kočerinom kolo igra, a pisma se ori''http://grude.com/clanak/?i=120762120762Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jun 2019 07:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-20-kocerin-vecer-folklora1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu tradicionalne manifestacije ”Dani Kočerina 2019.” a u organizaciji HKUD-a ”Kočerin” u subotu, 22. lipnja 2019. održat će se tradicionalna Večer folklora pod nazivom ”Kočerinom kolo igra, a pisma se ori”.<p><br />Manifestacija će se održati na igrali&scaron;tu O&Scaron; Kočerin s početkom u 20:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na večeri folklora nastupit će: HKUD Kočerin, HKUD Bilo&scaron;evica, HKUD Ganga &Scaron;iroki Brijeg, KUD Vila Velebita Jasenice, HKUD Blaćani, Ganga Rakitno, guslari Marko Čolak i Vlado Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu programa nastupaju pjevači amateri: Kristijan Penavić, Matea Bazina, Lucija Ivanković i DJ Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetite manifestaciju &bdquo;Dani Kočerina 2019.&ldquo; koja se održava u sklopu cjelogodi&scaron;nje manifestacije &bdquo;Brije&scaron;ka zvona&ldquo; i uživajte u ovoj večeri folkora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-20-19-06-20-kocerin-vecer-folklora.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-20-kocerin-vecer-folklora1.jpgPrigodna marka za 30. Mladifest u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=120742120742Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jun 2019 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-19-hpmostar-mcmedjugorje2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnom poštanskom markom obilježava 30. obljetnicu Mladifesta.<p><br />Ovaj međunarodni molitven susret plod je Gospinih ukazanja, a iz godine u godinu raste broj mladih koji dolaze u Međugorje da u krilu Kraljice Mira nađu ljubav i utjehu.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-19-19-06-19-hpmostar-dpimedjugorej2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 25. lipnja 1981. kada je &scaron;est mladih ljudi na brdu Crnica, na dijelu zvanom Podbrdo, imalo susret sa ženom koju su prepoznali kao Gospu, Međugorje je postalo mjesto susreta s Bogom za tisuće i tisuće hodočasnika. Među njima veliki je broj mladih koji se od 1990. godine organizirano susreću na Mladifestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>30. Mladifest započet će 1. kolovoza molitvom krunice, večernjom svetom misom i klanjanjem pred Presvetim oltarskim sakramentom. Zavr&scaron;ava 6. kolovoza svetom misom u 5 sati ujutro na brdu Križevac na kojemu je 1934. godine podignut osam metara visok križ u spomen na 1900. obljetnice Isusove smrti. Majčinska dobrota Isusove majke posebno hrabri mlade ljude da se otvore bezuvjetnoj Božjoj ljubavi i grade bolji i ljep&scaron;i svijet budućnosti.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-19-19-06-19-hpmostar-arakmedjugorje2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja po&scaron;tanske marke je Marin Musa, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-19-hpmostar-mcmedjugorje2019.jpgVjernici sa zaštitnim kacigama na prvoj Misi u Notre-Dameu nakon požarahttp://grude.com/clanak/?i=120738120738Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jun 2019 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-18-misa-notre-dame.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkveni čelnici žele pokazati kako se život nastavlja u katedrali, dok pristižu donacije za njezinu obnovu. <p><br /> Zasad je pristiglo manje od 10 posto od 850 milijuna eura koje su obećali milijarderi, poslovni lideri i drugi, kazala je francuska vlada.</p> <p><br /> <br /> Misa, koja je bila posvećena godi&scaron;njici posvete katedrale, održana je u kapeli s lijeve strane, koja nije stradala u požaru 15. travnja, a u Misnom slavlju sudjelovalo je oko 30 ljudi koji su nosili za&scaron;titne kacige.</p> <p><br /> Svećenici su nosili svečano bijelo ruho sa žutim &scaron;tolama.</p> <p><br /> - S mnogo emocija ovdje slavimo posvetu katedrale - rekao je pari&scaron;ki nadbiskup Michel Aupetit, koji je predslavio slavlje.</p> <p><br /> <br /> To je poruka nade i zahvala za sve koji su bili dirnuti onime &scaron;to se događalo ovoj katedrali, kazao je pari&scaron;ki nadbiskup te dodao kako je 'pomalo čudno' slaviti Misu s kacigom.</p> <p><br /> <br /> "Misa je praćena prijenosom uživo na religijskom televizijskom kanalu, koji je donosio prizore plavog neba kroz razru&scaron;eni krov i crne ru&scaron;evine koje su i dalje u katedrali.</p> <p><br /> <br /> Francuski ministar kulture Franck Riester u petak je kazao da je katedrala i dalje u lo&scaron;em stanju, posebice svod.</p> <p><br /> <br /> Požar je uzrokovao propadanje krova i uru&scaron;avanje tornja velebnog arhitektonskog zdanja, &scaron;to je izazvalo tugu diljem svijeta.</p> <p><br /> <br /> Među onima koji su najavili donacije za obnovu katedrale bili su trgovci luskuznim dobrima Bernard Arnault i Francois-Henri Pinault.</p> <p><br /> <br /> - Bilo je ljudi koji su tada obećali donacije, no to nisu na kraju učinili - rekao je Riester televiziji France 2, bez vi&scaron;e detalja. No važnije je, a to je i normalno, da će donacije biti uplaćene kako bude napredovao proces restauracije, rekao je.</p> <p><br /> <br /> Predsjednik Emanuel Macron postavio je cilj od pet godina za obnovu katedrale, dok je Riester oprezniji.</p> <p><br /> <br /> - Predsjednik ima pravo odrediti cilj, ambiciju. No očito je kako je na kraju bitna kvaliteta izvedbe. To ne znači da će posao biti zavr&scaron;en točno za pet godina - dodao je Riester.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-18-misa-notre-dame.jpgKantanje uvršteno na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=120715120715Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-17-koncert-gorica-korizma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je kantanje Gospina plača u Imotskoj i Vrgoračkoj krajini na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. <p><br />Ovu odluku donijelo je Stručno povjerenstvo za utvrđivanje kulturnih dobara Republike Hrvatske, na sjednici održanoj u srijedu, na prijedlog Konzervatorskoga odjela u Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan broj kantača, koji su u obvezi čuvanja i razvijanja ovoga fenomena jest 386, a kantanje je zabilježeno u imotskim župama Runovići, Zmijavci, Podbablje, Poljica, Zagvozd, Slivno, Vinjani, Krstatice i Župa Biokovska te u vrgoračkim župama Ra&scaron;ćane, Poljica Kozička i Kozica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Pučko otvoreno učili&scaron;te Imotski je, uz Konzervatorski odjel u Imotskom, bilo je organizator manifestacije &bdquo;Sine Božji budi faljen&ldquo;, održane tijekom korizme. Tijekom te manifestacije, koja je imala za cilj upravo očuvanje ovoga fenomena, u imotskim su župama održani koncerti &bdquo;Uputi se tužna mati&ldquo;, a prikazana je i izložba &bdquo;Dva pasionska fenomena Imotske krajine&ldquo;. Čitav projekt je, kroz financijsku i logističku potporu, podržao i Grad Imotski, koji se na taj način uključio u očuvanje ovoga fenomena. Projekt su podržale i općine na čijem se području nalaze župe u kojima je zabilježen ovaj fenomen, a kantači i izložba gostovali su i u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kantanje je specifična vrsta glazbovanja &ndash; arhaičan glazbeni fenomen &bdquo;pjevanja&ldquo; Gospina plača u određenim župama Imotske krajine te je važan dio njihova kulturnog identiteta. Sastavni je segment života čovjeka Imotske krajine i cijele dru&scaron;tvene zajednice, koji se usmenom predajom, unatrag nekoliko stoljeća, prenosi s generacije na generaciju. Ono je važni i integralni dio religijskog života; svoju kulminaciju doživljava na Veliki petak, u procesijama koje su od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati poznate i prakticirane u svim selima Imotske krajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ove godine će Pučko otvoreno učili&scaron;te Imotski ovaj projekt prijaviti u natječaju &bdquo;Nematerijalna kulturna ba&scaron;tina Republike Hrvatske&ldquo; te očekujemo jo&scaron; veću financijsku podr&scaron;ku Ministarstva kulture RH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-17-koncert-gorica-korizma.jpgDvije sjajne pjesnikinje u subotu u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=120671120671Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-anita_pajevic_i_sima_majic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je poezija marginalizirana, nije teško primijetiti, no Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, svojom inicijativom „Poezija u Kazalištu“ ne dopušta da ona zamre i udalji se od publike. <p><br />U kazali&scaron;tu, koje je samo po sebi segment umjetnosti dostupniji i otvoreniji &scaron;iroj publici, predstavit će se u subotu, 15. lipnja, u 20 sati dvije sjajne mlade pjesnikinje Anita Pajević i &Scaron;ima Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojnost publike na prethodna dva događaja u okviru inicijative &bdquo;Poezija u Kazali&scaron;tu&ldquo;, odnosno kada su svoj poetski opus predstavili Marko Toma&scaron; i potom Mili Đukić, pokazala je kako za liriku ima mjesta te da je ljudima ona itekako potrebna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anitu Pajević i &Scaron;imu Majić povezuje zajednički poetski senzibilitet koji se manifestira u različitim formama, ali redovito s jakim odjecima. Ovom prilikom će &Scaron;ima Majić predstaviti svoju zbirku &bdquo;Melankolija igra badminton&ldquo; &scaron;to je ujedno i prva promocija ove knjige u BiH. Prije nje je objavila &bdquo;Potkožni sjever&ldquo; za koju je dobila dvije nagrade, i to &bdquo;Zdravko Pucak&ldquo;, koju dodjeljuje karlovački ogranak Matice hrvatske, i &bdquo;Anka Topić&ldquo;, nagradu za najbolju knjigu poezije žena BiH. Motivi koje srećemo u &Scaron;iminoj poeziji su u rasponu od osobnog do kozmičkog jer, kako kaže, jedino tako je moguće postići totalnost iskustva svijeta i života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Teme su i općeljudske i one s kojima se suočava suvremeni čovjek i o kojima poezija uvijek iznova ima potrebu progovoriti i u tome je nezamjenjiva&ldquo;, kaže &Scaron;ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarka Anita Pajević također je nagrađivana autorica, 2015. godine je dobila nagradu &bdquo;Mak Dizdar&ldquo; za pjesnički prvijenac &bdquo;Perlinov &scaron;um&ldquo; za koji je kasnije dobila i nagradu Fondacije Nijaz Slipičević. Njezina poezija je fokusirana na fenomen buke, ali se kroz nju provlače i drugi vidovi umjetnosti kao &scaron;to su glazba, film i fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbirka je konceptualna, a zanima me komuniciranje čovjeka s onim &scaron;to ga okružuje. U sve se upleo fenomen pamćenja i zaboravljanja te koliko smo u stanju zapamtiti nakon traume&ldquo;, kaže Anita o svojoj poeziji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-anitapajevicisimamajic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>I jedna i druga mlada pjesnikinja se slažu kako je poezija svakako marginalizirana te da je ideja mostarskog HNK o vraćanju poezije među publiku sjajna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-anita_pajevic_i_sima_majic.jpgOn je omiljeni svetac Hrvata! Sveti Ante ozdravljuje, obraća, spašava živote...http://grude.com/clanak/?i=120663120663Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jun 2019 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-13-019-grude-glavna.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mala skupina ljudi razgovarala je o čudima svetaca. Jedan čovjek krenuo je na sva zvona hvaliti čuda po zagovoru svetog Ante. <p>&nbsp;</p> <p>Pričao im je o staklenom kaležu koji se nije razbio kad ga je nevjernik bacio na pod. Tada jedan sumnjivac iz dru&scaron;tva uze ča&scaron;u i zgrabi snopić suhog trsa pa reče: <em>'Ako sveti Antun učini da iz ovih mladica vinove loze izrastu grozdovi, tako da novim vinom ispune ča&scaron;u, onda ću priznati da se radi o čudesnom događaju i povjerovat ću u to čudo s kaležom'</em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I gle čuda! Mladice su odmah oživjele i ukrasile se li&scaron;ćem. Niknuli su i grozdovi, svježi i zeleni. Po&scaron;to su se svi uvjerili u čudo, krenu zahvaljivati svetom Antunu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Antun uskrisuje kćer kralja Leona</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraljica grada Leona tri dana nije dala da joj pokopaju jedanaestogodi&scaron;nju kćer. Ustrajala je na tome usprkos kraljevoj volji, imajući veliko pouzdanje u svetog Antu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neprekidno se molila: <em>'O blaženi Antune, ja pripadam tvojoj domovini. Vrati mi moju djevojčicu'</em>. Njezina velika pobožnost bila je nagrađena i kćer uskrsne. Ali, tada prekori majku:<em> 'Bog neka ti oprosti, majko. Bila sam u slavi, u nebeskom zboru djevica, kad je sveti Antun dirnut tvojim molitvama, uporno molio Boga da me vrati u smrtni život i ponovno dade tebi. Ali znaj &scaron;to je Gospodin odredio: s tobom ću ostat samo petnaest dana'.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ukazao se Padovancima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Padovanci su čekali kapelana hoteći ga ubiti. Ali, tada im se ukaže sveti Antun koji ih ukori: &bdquo;&Scaron;to ste tu stali? Smjesta se udaljite.&ldquo; Oni mu odvrate neka ide za svojim poslom i da se oni ne miču. Svetac im odgovori da neće otići. Oni ga potom upitaju: &bdquo;A tko si ti da nama zapovijeda&scaron;?&ldquo; Sveti Antun uzvrati: &bdquo;Ja sam sveti Antun.&ldquo; Prestra&scaron;eni, istog trena padnu na zemlju, a svetac nestane. Nakon toga neprijatelju su sve ispričali i pomirili se s njime.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uklanja bolove ženi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je Svečevo tijelo jo&scaron; bilo izloženo i nepokopano, k njemu je do&scaron;la u molitvi časna sestra iz reda klarisa. Zatražila je od Gospodina da je po zagovoru Sveca udari svim kaznama za grijehe &scaron;to ih je, može biti, ranije učinila. Vratila se u samostan i odmah su je uzeli toliki bolovi u cijelome tijelu, da nije bila sposobna ni za jedno zajedničko djelo, tako da se čak za objedom morala pretvarati da uzima hranu. Bolovi su jačali i jačali i nadma&scaron;ivali njezine snage. Zadobila je milost i trpjela je za svoj zavjet koji je tražila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obratila se ponovno zagovoru Sveca i sjetila se da je kri&scaron;om donijela s odra komadić svečeve odjeće. Zamolila je jednu sestru da taj komadić donese u njezinu ćeliju. Ova je to spremno učinila i čim je počela moliti s relikvijom Sveca u rukama, odmah su bolovi nestali, a ona je nastavila slaviti Boga u njegovim miljenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obraća nevjernike</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna se žena iz mjesta Monselice udala za čovjeka koji je bio sve osim čovjeka i vjernika. Ali ona je bila i žena i vjernica. Tako je muž na njezinu zamolbu ipak oti&scaron;ao u crkvu i ispovjedio se. Kada se vratio kući obećao je ženi da će kao zahvalu zajedno hodočastiti sv. Jakovu u Compostelu u &Scaron;panjolskoj. Tko je mogao biti sretniji od ove žene &ndash; čovjek joj se skru&scaron;io i obratio, a usto idu zajedno na veliko hodoča&scaron;će koje si mogu priu&scaron;titi samo rijetki. Prije velikoga puta valjalo je otići u Padovu i namiriti se namirnicama i potrep&scaron;tinama. Žena je bila sva izvan sebe od sreće i to je pokazivala putem do Padove s drugim suputnicima i suputnicama. Muž nije dijelio njezinu sreću i veselje. Nekoliko ju je puta opomenuo, a na koncu rekao da se samo &scaron;alio i da on ne ide na hodoča&scaron;će sv. Jakovu. Žena je zanijemjela, a onda mu rekla da će se, ako neće ići na hodoča&scaron;će, baciti u vodu zazivajući pomoć Božju i sv. Antu. On je bio tvrdokoran i odvratio je da se samo &scaron;alio te da ne ide na hodoča&scaron;će. Ona se u istom trenu bacila u rijeku pokraj koje su i&scaron;li u Padovu. Za njom su se odmah bacile neke žene i nakon silnih muka izvukle je na obalu. Ali gle čuda, sve su žene bile mokre i s njih se cijedila voda, a ona je bila potpuno suha. Na tren je nazočne zahvatio strah, da bi odmah potom stali hvaliti i slaviti Boga &scaron;to im &scaron;alje svoje znakove za čitanje, opomene i razmi&scaron;ljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article cf"> <span class="related_article__photo_wrap"> <a class="related_article__link" href="https://www.24sata.hr/news/sv-ante-prije-smrti-je-ugledao-isusa-kako-mu-ide-u-susret-633872"> <source data-size="150x150" /></a></span> </span></span></p> <p><strong>Podaruje govor, vid i sluh</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je čovjek imena Bartol bio nijem cijeloga života. Usto je četrnaest zadnjih godina bio i potpuno uzet. Donijeli su ga zavjetom na Svečev grob. U molitvi mu se jezik razvezao i nastavio se s njima moliti. Potom je ostavio nosiljku-ležaljku i sam se vratio kući slaveći i hvaleći Boga. Isto se dogodilo i čovjeku iz pokrajine Friuli. Do&scaron;ao je na grob i dok se molio progledao je pa zahvalio Bogu na velikom daru &scaron;to mu ga je dao preko svojega miljenika sv. Ante. U Veneciji je živio čovjek imena Leonardo. Bio je gluh, tako da zadnje četiri godine nije ni&scaron;ta čuo. Po&scaron;ao je na grob sv. Ante, pomolio se svojom usrdnom vjerom i pouzdanjem pa tijekom molitve začuo oko sebe kako se drugi mole. Sav sretan zahvalio se Bogu i Svecu pa se vratio kući. Čovjek imena Rolando nakon te&scaron;ke je bolesti oglu&scaron;io i dvadeset godina tako živio. Oti&scaron;ao je zavjetom na Svečev grob, pomolio se i ponovno zadobio sluh. Slaveći i hvaleći Boga, vratio se kući.</p> <p><span class="ck_image_in_article--full article__gallery article_gallery article_gallery--inarticle"> <span class="article__main_img"> <span class="gallery__data_wrap cf"><span class="gallery__data_author"><br /></span> </span> </span> </span></p> <p><strong>Kako je svetac uskrisio utopljenog nećaka</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nećak svetog Ante imao je pet godina kada se krenuo igrati s drugim vr&scaron;njacima na moru, ali brodić se prevrnuo i samo se on utopio, dok su se drugi spasili jer su znali plivati. Dječakova majka, sestra svetog Ante, nakon tri sata primila je tijelo svoga sina. Njezin suprug i otac djeteta htio ga je odmah pokopati, ali majka nije dala. Vikala je: &bdquo;Ili ga ostavi sa mnom ili i mene pokopaj zajedno sa njime.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda se plačući obratila svetom Antunu: &bdquo;Brate moj, ti koji si milostiv i divan prema strancima, zar će&scaron; biti okrutan prema svojoj sestri? Budi mi sada milostiv i vrati mi sina živoga. Obećavam da ću ga posvetiti tvom redu, kako bi služio Bogu.&ldquo; Dijete je odmah ustalo, posve zdravo. Majka je ispunila zavjet, a dječak je svoj život posvetio franjevačkom redu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jo&scaron; čuda svetog Ante</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna priča iz 1647. opisuje moć Antunove intercesije. Otac Erasto Villani iz Padove vraćao se brodom u Italiju iz Amsterdama. Brod se s posadom i putnicima zatekao u jakoj oluji pa je postojala opasnost da potone. Otac Erasto ohrabrio je svakoga da se moli svetom Antunu. Tada je u more bacio nekoliko komada odjeće koja je bila u dodiru sa Svečevim tijelom. Odjednom, oluja se sti&scaron;a, vjetar prestane puhati i more se smiri. Nekom je franjevačkom novaku dosadio redovnički život i on odluči napustiti zajednicu. Odlazeći, uzme i Antunov psaltir. Vidjev&scaron;i da nema psaltira, Antun se počne moliti da ga pronađe i vrati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog je molitvu usli&scaron;ao tako da se Antunu vratio ne samo psaltir nego i mladić koji je ponovno pristupio Redu. Ovaj psaltir čuva se i danas u franjevačkom samostanu u Bologni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Ante omiljeni svetac Hrvata, izmolimo danas krunicu u čast Njegovog imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.24sata.hr/news/ozdravljao-i-nakon-smrti-molili-na-grobu-sv-ante-pa-ozdravili-634035" target="_blank"><strong><em>24sata</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-13-019-grude-glavna.pngMit o troglavom psu Kerberu na poštanskoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=120650120650Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-12-hpmostar-blok-mitovi2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autor likovnog rješenja bloka s jednom markom je Vilim Parić..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku &bdquo;Mitovi i flora 2019.&ldquo; koja je izdana u bloku s jednom markom, a prikazuje mitolo&scaron;ku priču o troglavom psu Kerberu koji čuva ulaz u podzemni svijet kako nitko ne bi pobjegao iz njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene Heraklo, kako bi postao besmrtan, morao je izvr&scaron;iti 12 zadataka koje mu je postavljao kralj Euristej. Posljednji zadatak bio je i najteži. Trebao je otići do vrata podzemnog svijeta Hada i izvesti na svjetlo dana Kerbera, sina polužene-poluzmije Ehidne i giganta Tifona. Heraklo ga je svladao bez oružja, a dok ga je vraćao iz podzemlja Kerber je, ugledav&scaron;i svjetlo dana počeo sliniti po tlu. Iz njegove sline izrasla je otrovna biljka jedić, jedna od najotrovnijih biljaka na Zemlji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-hpmostar-blok-mitovi2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />Modri jedić (Aconitum napellus) u Bosni i Hercegovini spada u red ugroženih biljnih vrsta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja bloka s jednom markom je Vilim Parić, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-12-hpmostar-blok-mitovi2019.jpgDobrič: Održana deveta po redu manifestacija ''Sveti Ante, čuvaj vrila naša'' FOTO http://grude.com/clanak/?i=110610110610Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jun 2019 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-09-dsc_0234.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program je započeo svečanim misnim slavljem koje je predvodio fra Mile Vlašić. <p>&nbsp;</p> <p>U na&scaron;oj okolici postoji popriličan broj kulturnih večeri koje se već tradicionalno održavaju. Tako je i ove subote, 8. lipnja, u selu Dobrič kod &Scaron;irokog Brijega, održana deveta po redu kulturno - zabavna manifestacija "Sv. Ante, čuvaj vrila na&scaron;a".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je započeo svečanim misnim slavljem koje je predvodio fra Mile Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnci općinske vlasti su zapalili svijeće i položili vijence ispred spomen obilježja za sve poginule iz tog mjesta, a iza toga je uslijedio kulturno - umjetnički program u kojem su sudjelovali: HKUD "Mokro", HKUD "Herceg Stjepan" Blagaj - Buna, "Srce Zagore" iz Solina, guslar Stole Damjanović, te domaćin; HKD Vrila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu programa nastupila je etno skupina "Sinovi Hercegovine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizirana je i bogata tombola, a za sve prisutne domaćini su spremili lovački gula&scaron; za skoro 500 ljudi, te prigodne delicije i piće.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0234.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0236.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0238.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0239.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0240.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0243.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0244.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0245.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0250.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0253.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0255.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0257.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0258.jpg" alt="" width="640px" /><br /><br /><br />Druženje pod &scaron;atorima se nastavilo do kasno u noć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst/FOTO: Mario Knezović/Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-09-dsc_0234.jpgPredložite teme za poštanske marke HP Mostar u 2020./2021. godinihttp://grude.com/clanak/?i=110606110606Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jun 2019 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-09-fdcmajcindan2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poštanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu.<p><br />Po&scaron;tanske marke su mala umjetnička djela na kojima ostaje sačuvano duhovno, kulturno, povijesno i prirodno bogatstvo jedne zemlje. Svaka marka je priča za sebe, a kao lijep primjer izdvajamo prigodno izdanje iz 2019. tiskano u povodu Majčina dana. Autorica marke Tamara Herceg kroz po&scaron;tansku marku ispričala je prekrasnu priču o majčinskoj ljubavi koja nema cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar želi na po&scaron;tanskim markama prikazati &scaron;to vi&scaron;e lijepih i zanimljivih motiva te poziva institucije i pojedince s područja znanosti, kulture, obrazovanja, javnih službi, vjerske i druge organizacije te udruženja građana da dostave prijedloge tema i motiva za izdanja po&scaron;tanskih maraka u 2020. i 2021. godini.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-300dpimajcindan2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu. <br /><br /><br /><strong>Prijedlozi se mogu poslati do 30. lipnja 2019. na adresu: Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Sektor prodaje, Tvrtka Milo&scaron;a b.b., 88000 Mostar.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-09-fdcmajcindan2019.jpgUključite se u Devetnicu na čast sv. Antuna!http://grude.com/clanak/?i=110574110574Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jun 2019 00:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Približava se blagdan Sveca svega svijeta, sv. Antuna Padovanskog. Svece nismo pozvani imitirati nego nasljedovati, a duhovna priprava je najvažnija!<p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>UVODNA MOLITVA:</strong>&nbsp;O slavni sveče sv. Ante, ti osobiti za&scaron;titniče kr&scaron;ćanstva, ja, želeći te iz svega srca hvaliti i isprositi tvoj zagovor od Boga, kanim uz pomoć Božju, na tvoju čast obaviti ovu devetodnevnu pobožnost, pohađati tvoj oltar i prisustvovati svetoj misi na slavu Božju i tvoju čast. Odlučujem da ću se za ove pobožnosti ispovjediti i pričestiti. Samo te molim, sv. Ante, da se udostoji&scaron; primiti ovu moju pobožnost i isprositi mi za du&scaron;u i tijelo od dragoga Boga potrebite milosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PRVI DAN:</strong>&nbsp;O slavni sv. Ante, ti ljubitelju svih kreposti, čuj poniznu na&scaron;u molbu i isprosi nam od Boga milost da postojano hodimo putem straha Gospodnjega. To te molimo za tvoju naklonost prema pobožnosti i svetosti kojom si od svoje mladosti blistao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DRUGI DAN:</strong>&nbsp;O sveti Ante, ti uzore svetosti, izmoli nam stalnu mržnju na grijeh i goruću ljubav za krepo&scaron;ću. Molimo te po tvojem čeznuću za savr&scaron;eno&scaron;ću kojom si se u redu svetog Franje među braćom odlikovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TREĆI DAN:</strong>&nbsp;O veliki Ante, Ti svjetlo Crkve, isprosi nam od Boga milost da svomu bližnjemu svijetlimo dobrim primjerom. To te molimo za tvoj kreposni život koji si Ti u redu svetog Franje provodio kao najljep&scaron;i uzor svima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ČETVRTI DAN:</strong>&nbsp;O revni slugo Marijin, revni &scaron;tovatelju Isusa Krista, sveti Ante, užezi i u na&scaron;em srcu ljubav prema Isusu i Mariji. Molimo te to za ono neopisivo veselje koje je osjetila tvoja du&scaron;a dok je dijete Isus počivao na tvojim rukama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PETI DAN:</strong>&nbsp;O sveti Ante, ti si svjetlo nevjernika; isprosi nam od Boga milost da u svetoj vjeri ne kolebamo, nego da sveto Evanđelje uvijek neustra&scaron;ivo branimo i po njegovoj božanskoj nauci živimo. Molimo te za ovo tvoje propovijedanje i čudo kojim si nevjernike priveo &scaron;tovanju Presvetog Oltarskog Sakramenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;ESTI DAN:</strong>&nbsp;O čudotvorni sveti Ante, ti oče sirota i nevoljnika, tebi izručujemo sve bijede i nevolje, čuvaj nas od pogibli du&scaron;e i tijela. To te molimo za moć čudesa kojima te je Gospodin proslavio. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEDMI DAN:</strong>&nbsp;O sveti Ante, hrabri pobjedniče svih napasti, izmoli nam jakost u napastima da tako ne bude za nas izgubijena dragocjena Krv božanskog Spasitelja. Isprosi nam u času smrti pomoć protiv svih navala zlobnog duha. Molimo te za onu pobjedu koju si često puta u životu, a osobito na času smrti nad neprijateljem izvojevao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OSMI DAN:</strong>&nbsp;Sveti Ante, mučeniče željom, učini da budemo spremni radije krv svoju proliti za Isusa koji je radi nas umro nego da zanemarimo njegovu božansku nauku. Izmoli nam tu milost za onu vruću težnju koja te dan i noć vukla za mučeničkom smrću.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DEVETI DAN:</strong>&nbsp;O moćni zagovorniče kod Boga, sveti Ante, ti svjetlo i diko grada Padove, zauzmi se za nas, pomozi nam u svakoj bijedi i nevolji. Za to te molimo po onoj velikoj odlici koju ti je Bog udijelio kao nagradu za tvoje zasluge i izvrsne kreposti. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZAKLJUČNA MOLITVA:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Milostivo primi, o Bože moju pro&scaron;nju i okruni moje smjerno pouzdanje koje stavljam u zasluge Isusove i zagovor svetog Ante; utje&scaron;i moje ražalo&scaron;ćeno srce i milo&scaron;ću mi svojom pomozi u ovoj nevolji. Pokaži se na meni pravim pomoćnikom i spasiteljem, kao &scaron;to te veličaju i slave bezbrojni koje si tako milostivo usli&scaron;ao i iz njihove ih nevolje oslobodio.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I tebe, veliki prijatelju Božji, sveti Ante, ponovo molimo za tvoje vanredne milosti kojima si na zemlji svijetlio i kojima si nedokučivo blaženstvo u nebu postigao, te za onu svetu ljubav kojom si pobožno svoje srce često Bogu i Spasitelju predavao, da me svojim zagovorom u mojoj nevolji podupre&scaron; svojom moću koju ti je Bog dao, te mi od njega potrebitu milost isprosi&scaron;. Amen.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>KRUNICA SV. ANTE (iz pripjeva&nbsp;<em>&ldquo;Si quaeris&rdquo;</em>)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>1. SMRT</em>&nbsp;&ndash; Preslavni sv. Ante, među tolikim milostima, koje dijeli&scaron; onima, koji te živom vjerom zazivaju, oslobađa&scaron; tvoje &scaron;tovatelje od smrtne pogibelji: molim te, očuvaj moju du&scaron;u od svakoga smrtnoga grijeha i izmoli mi da uvijek živim u milosti Božjoj. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>2. ZABLUDA</em>&nbsp;&ndash; Lažni proroci &scaron;ire na sve strane krivi nauk i mnoge neoprezne zavode u bludnju i bezvjerstvo. Moj veliki za&scaron;titniče sv. Ante, ti si bio propovjednik istine, strah i trepet krivovjeraca: oslobodi moju du&scaron;u od svake zablude i izmoli mi svjetlo prave vjere. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>3. NEVOLJE</em>&nbsp;&ndash; Zle su navike ljute nevolje moje du&scaron;e. Iako sam nevoljnik u sv. Ispovijedi odrije&scaron;en, prvom prilikom opet padam u stare grijehe. Sv. Ante, izmoli mi postojanost u dobrim odlukama i milost, da svladam svoje zle navike. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>4. ĐAVAO</em>&nbsp;&ndash; Kao ričući lav obilazi đavao i traži da upropasti moju du&scaron;u. Sveti Ante, ti si strah i trepet zlih duhova, na tvoje su riječi bježali u ponore paklene, za&scaron;titi moju du&scaron;u od svakoga nasrtaja zlih duhova. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>5. GUBA</em>&nbsp;&ndash; Moji su grijesi guba, koja mi je zarazila du&scaron;u; du&scaron;evne ljage čine moju du&scaron;u mrskom u Božjim očima. Sveti moj pokrovitelju, izmoli mi, da se očistim od svake ljage grijeha. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>6. BOLESNICI</em>&nbsp;&ndash; Najveće je vremenito dobro zdravlje. Koliko sam ga puta možda pokvario svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Ante, izmoli mi trajno zdravlje i du&scaron;e i tijela. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>7. MORE</em>&nbsp;&ndash; Na uzburkanu moru ovoga svijeta plovi lađa moje du&scaron;e, dižu se valovi neurednih strasti, pu&scaron;u vjetrovi zlih duhova: svi hoće da me potope. Ante sveti, sjajnim svojim svjetlom privedi me u luku vječnoga spasenja. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>8. ROPSTVO</em>&nbsp;&ndash; Svijet, đavao i moji grijesi sputa&scaron;e me u lance. Sveti Ante, izmoli mi, da se rije&scaron;im sviju veriga grijeha i da uživam potpunu slobodu djece Božje. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>9. RAZNE BOLI</em>&nbsp;&ndash; Navali&scaron;e na mene du&scaron;evne i tjelesne boli. Sv. Ante, divni liječniče bolesnih, kojima vi&scaron;e ne treba drugoga lijeka, kad im ti pomogne&scaron;; nebeskom ljekarijom milosti Božje izliječi du&scaron;u i tijelo moje. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>10. IZGUBLJENO</em>&nbsp;&ndash; Slava se tvoja ra&scaron;irila po čitavom svijetu time, &scaron;to pomaže&scaron;, da se nalaze izgubljene stvari. I ja sam vi&scaron;e puta grijehom izgubio milost Božju, izmoli mi, da je nigda vi&scaron;e ne izgubim. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>11. SVI DOBIVAJU</em>&nbsp;&ndash; Svi, koji se tebi mole, svi dobivaju; mladi i stari, pravednici i grje&scaron;nici. Naliči&scaron; suncu, koje sve obasjava: i meni siromahu pruži pomoć i usli&scaron;i me, kada te molim. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip;. Slava Ocu&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>12. POGIBELJ</em>&nbsp;&ndash; Na svakom koraku života prijeti mi pogibelj. Sve se urotilo protiv moje du&scaron;e, da je zauvijek upropasti. Jaki izbavitelju sv. Ante, izbavi moju du&scaron;u od svih pogibelji. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>13. SVETAC SVIJETA</em>&nbsp;&ndash; Sv. Ante, ti nisi svetac jednoga grada ili zemlje, ti si svetac čitavoga svijeta. Sva plemena i narodi tebe &scaron;tuju i zazivaju: izmoli da se kraijevstvo Božje &scaron;to vi&scaron;e &scaron;iri na zemlji, da svi ljudi dođu do spoznaje Imena Božjega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>LITANIJE SV. ANTE&nbsp;<em>(za privatnu uporabu)</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriste, smiluj se!<br /> Gospodine, smiluj se!<br /> Kriste, čuj nas!<br /> Kriste, usli&scaron;i nas!<br /> Oče nebeski, Bože, smiluj se nama,<br /> Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj se nama<br /> Du&scaron;e Sveti, Bože, smiluj se nama<br /> Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj se nama!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Sveta Marijo, MOLI ZA NAS,</strong></strong><br /> Sveta Bogorodice,<br /> Sveta Djevo djevica,<br /> Sveti Ante Padovanski, gorljivi apostole<br /> Sveti Ante miljeniče Božanskoga Djeteta,<br /> Sveti Ante, urese svoga svetog Reda,<br /> Sveti Ante, diko svetoga Franje,<br /> Sveti Ante, ljubitelj u siroma&scaron;tva,<br /> Sveti Ante, uzore poslu&scaron;nosti<br /> Sveti Ante, učitelju pokornosti,<br /> Sveti Ante, ogledalo odricanja i mrtvljenja,<br /> Sveti Ante, ljubitelju djevičanstva,<br /> Sveti Ante, miomirisna posudo čistoće,<br /> Sveti Ante, sjajna zvijezdo svetosti,<br /> Sveti Ante, uzore ćudorednosti,<br /> Sveti Ante, ognju ljubavi,<br /> Sveti Ante, krasoto nebeska,<br /> Sveti Ante, &scaron;krinjo zavjetna,<br /> Sveti Ante, čuvaru božanskoga znanja,<br /> Sveti Ante, trubljo evanđeoska,<br /> Sveti Ante, stupe Crkve,<br /> Sveti Ante, učitelju istine,<br /> Sveti Ante, vjesniče milosti,<br /> Sveti Ante, revnitelju du&scaron;a,<br /> Sveti Ante, utoči&scaron;te zapu&scaron;tenih,<br /> Sveti Ante, utjeho žalosnih,<br /> Sveti Ante, uskrisitelju mrtvih,<br /> Sveti Ante, iskorjenitelju opačine,<br /> Sveti Ante, uzore kreposti,<br /> Sveti Ante, kladivo krivovjeraca,<br /> Sveti Ante, svjetlo nevjernika,<br /> Sveti Ante, ispitatelju srdaca,<br /> Sveti Ante, mučeniče željom,<br /> Sveti Ante, trepete zlih duhova,<br /> Sveti Ante, nalazniče izgubljenih stvari,<br /> Sveti Ante, slavni čudotvorče,<br /> Sveti Ante, sveče čitavoga svijeta,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milostiv budi, oprosti nam, Gospodine!<br /> Milostiv budi, usli&scaron;i nas, Gospodine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od svakoga zla, OSLOBODI NAS GOSPODINE,<br /> Od svakog grijeha,<br /> Od zasjeda vražjih,<br /> Od kuge, gladi i rata,<br /> Od smrti vječne,<br /> Po zaslugama sv. Ante,<br /> Po gorućoj ljubavi njegovoj,<br /> Po revnom propovijedanju njegovu,<br /> Po želji njegovoj za mučeni&scaron;tvom,<br /> Po ustrajnosti njegovoj u poslu&scaron;nosti, siroma&scaron;tvu i čistoći,<br /> Po žarkoj ljubavi njegovoj, koja ga učini dostojnim, da te kao maleno djete&scaron;ce primi u ruke svoje,<br /> Na dan sudnji,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi gre&scaron;nici, TEBE MOLIMO, USLI&Scaron;I NAS,<br /> Da se dostoji&scaron; na pravu pokoru nas ganuti,<br /> Da se dostoji&scaron; oganj svete ljubavi svoje u nama upaliti,<br /> Da se dostoji&scaron; svetog Antu za za&scaron;titnika i zagovornika nama darovati,<br /> Da se dostoji&scaron; po zaslugama svetog Ante pravo nam pokajanje,duboku poniznost i dar svetoga razmi&scaron;ljanja podjeliti,<br /> Da se dostoji&scaron; po zagovoru svetog Ante pomoći nas, da đavla, svijet i tijelo, uzmognemo potpuno nadvladati,<br /> Da se dostoji&scaron; sve one pomoći, koji svetog Antu u svojim nevoljama zazivaju,<br /> Da se dostoji&scaron; usli&scaron;ati nas,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.<br /> Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, usli&scaron;i nas, Gospodine.<br /> Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriste, čuj nas.<br /> Kriste, usli&scaron;i nas.<br /> Gospodine, smiluj se.<br /> Kriste, smiluj se.<br /> Gospodine, smiluj se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomolimo se:</strong>&nbsp;Svemogući vječni Bože, koji si svetog Antu obilatim milostima i sjajnim čudesima oblikovao: udjeli nam milost, da sve, &scaron;to god od tebe po njegovim zaslugama molimo, po njegovu moćnom zagovoru za stalno primimo. Po Kristu Gospodinu na&scaron;em. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>O slavni za&scaron;titniče sveti Ante, koji tako slatko grli&scaron; premilo djete&scaron;ce Isusa, preporuči Mu nevoljnu i bijednu moju du&scaron;u i izmoli, da je uzmognem sačuvati neokaljanu i čistu od svake grje&scaron;ne ljage, da tako vrijedna postane ljubavi i zagrljaja preljubaznog Isusa. Po istom Kristu Gospodinu na&scaron;em. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpgMolitva za majku http://grude.com/clanak/?i=110570110570Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jun 2019 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvenim mrežama širi se poziv da se moli za jednu mladu majku.<p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, dogodila se tragedija, njeno dijete preminulo je nakon tjedan dana, a njoj se zakomplicirala zdravstvena situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Mostara je prevezena za Zagreb kako bi bila pod jo&scaron; boljim nadzorom liječnika, stoga preporučite je dragom Bogu u svojim molitvama, poziva se na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portalu Grude.com potvrđena je istinitost priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgLjubuški karneval gostuje Korceuhttp://grude.com/clanak/?i=110546110546Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jun 2019 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-04-ljubuski-karneval.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 8.lipnja (subota) održava se najveći i najpoznatiji međunarodni karneval u Albaniji - Karnevalet e Korces!!! <p>&nbsp;</p> <p>Grad Korce je sa svojih 100 000 stanovnika sedmi po veličini grad u Albaniji, a upravo u njemu se održava najstariji i najpoznatiji karneval u Albaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korce se nalazi u južnom dijelu Albanije, na samoj granici s Grčkom, odakle su vjerojatno i do&scaron;li karnevalski običaji u Albaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki Karneval prvi put gostuje u Korceu, a Albanija će biti četvrta država u kojoj je na&scaron; karneval nastupio, nakon Hrvatske, Crne Gore i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ka ekipa kreće prema Albaniji u petak u ranim jutarnjim satima, a povratak u Ljubu&scaron;ki je predviđen u nedjelju u večernjim satima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki Karneval u Korceu nastupa s maskom "domoroci" jer je želja domaćina i organizatora bila da nastupimo upravo s tom maskom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-04-ljubuski-karneval.jpgOdržan koncert pod nazivom ''Zvukovi prijateljstva''http://grude.com/clanak/?i=110541110541Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jun 2019 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održan je koncert pod nazivom "Zvukovi prijateljstva", mladih glazbenih talenata iz cijelog svijeta u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o koncertima World Youth Orchestra čiji je cilj promoviranje vrijednosti, prijateljstva, sklada i sloge među narodima putem glazbe.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-04-19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku koncerta obratio se ambasador Italije u BiH, Nicola Minasi koji je uvodnu riječ rekao na hrvatskom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim projektom na simboličan način se obilježio dan Republike Italije u Bosni i Hercegovini. U punoj dvorani orkestrom je dirigirao Damiano Giuranna gdje se na&scaron;lo i 12 glazbenika Orkestra mladih BiH.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-04-19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br />Tekst/FOTO: Iva Begić/Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva.jpg''Sviraj to ponovno, Sam'' na Danima satire u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=110532110532Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jun 2019 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-20-hnkmostar-js1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava mostarskog HNK doista se našla u jakoj konkurenciji, a biti među ostvarenjima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, koja su u svojim zemljama polučila ogroman uspjeh, nije mala stvar..<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo; Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru na&scaron;ao se u konkurenciji s jo&scaron; 12 renomiranih predstava koje će biti izvedene na jednom od najstarijih regionalnih festivala satire, u zagrebačkom Satiričkom kazali&scaron;tu &bdquo;Kerempuh&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival Dani satire Fadila Hadžića održava se svake godine krajem kazali&scaron;ne sezone do kada selektori izaberu atraktivne i dru&scaron;tveno relevantne predstave, a ove godine su tu drame od nezavisnih produkcija do institucionalnih teatara iz četiri države regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selektorica festivala Željka Turčinović ranije je najavila da će publika imati priliku vidjeti predstave čiji se žanrovski raspon prostire od lagane komedije, preko satirične groteske i burleske do kabareta i komedije klasičnijeg tipa, uz često ispreplitanje i kontrapunktiranje različitih vrsta humornog izraza, pa čak i njegovo približavanje tragikomičkim obrascima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava mostarskog HNK doista se na&scaron;la u jakoj konkurenciji, a biti među ostvarenjima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, koja su u svojim zemljama polučila ogroman uspjeh, nije mala stvar te potvrđuje činjenicu da ovaj teatar radi kvalitetne predstave po svim kazali&scaron;nim segmentima te da nisu samo odlično prihvaćene od publike nego, kako vidimo, i kritika ih smatra recentnim i hvale vrijednim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, &bdquo;Dani satire&ldquo; postoje od 1976. godine kada je Fadil Hadžić osnovao ovaj jedinstveni festival te do danas ostao prepoznatljiv kao festival specijaliziranog teatra koji okuplja regionalnu satiru &bdquo;najbolju od najboljih&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-20-hnkmostar-js1.jpgPreminuo je fra Emanuel Jurić, franjevac kojeg su komunisti zatvorili u logorhttp://grude.com/clanak/?i=110492110492Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-fraema_nnn_bih_01062019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros, 1. lipnja, u franjevačkom samostanu u Kreševu blago u Gospodinu preminuo je naš subrat fra Emanuel Jurić.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Emanuel Jurić rođen je 6. svibnja 1935. godine u mjestu Gorani, župa Žitače/Podhum, od oca Ivana i majke Luce r. &Scaron;imunović. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnim Goranima, a srednjo&scaron;kolsko obrazovanje stekao je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Teolo&scaron;ki fakultet pohađao je najprije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1958-1964), a zatim na Teolo&scaron;kom fakultetu u Ljubljani, gdje je nakon redovitog studija (1964-1966) upisao i magistarski studij te stekao titulu magistra teologije (1966-1967). Iako mu je odobren nacrt doktorske disertacije pod naslovom "Antropologija u Gaudium et spes" &scaron;kolovanje nije nastavio, nego je nastavio raditi u pastoralu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redovnički habit obukao je 14. srpnja 1954. u Kraljevoj Sutjesci, a svečane zavjete položio je 16. travnja 1959. u Sarajevu. Red đakonata primio je 31. ožujka 1963., a svećenički red 14. srpnja 1963. na Plehanu po rukama nadbiskupa Marka Alaupovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godinama nakon svoga ređenja najprije je obna&scaron;ao službu župnog vikara u župama Novi &Scaron;eher (1964-1967), Osova (1967-1968) i Vare&scaron; (1968-1970). Zatim je kao župnik služio u župama &Scaron;urkovac (1970-1976), Ivanjska (1976-1979), Dubrave (1979-1981) i Novi &Scaron;eher (1981-1984), a nakon službe samostanskog i župnog vikara u samostanu Tuzla (1984-1987) ponovno je vr&scaron;io župničku službu u župama Zaton Veliki i Ora&scaron;ac (1987-2012). Posljednje godine života, počev&scaron;i od 2012. godine, proveo je samostanu Sv. Katarine Aleksandrijske u Kre&scaron;evu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se osvrnemo na život na&scaron;ega preminulog brata možemo reći da je oti&scaron;ao jo&scaron; jedan fratar svećenik na&scaron;e Provincije, koji je svojim uzornim životom pokazao kako treba živjeti svoje redovničko i svećeničko poslanje. Fra Emanuel je bio primjer redovnika i svećenika neslomljivog duha i neizmjerne snage, spreman da se do posljednjega daha žrtvuje za svoju Provinciju, mjesnu Crkvu i Božji narod, brižno čuvajući plamen redovničkog i svećeničkog žara sve do kraja. Iz njegovog života bitno je spomenuti da je kao župni vikar u Vare&scaron;u napisao priručnik za mlade pod naslovom "Vjerske istine", tiskan kod sestara Milosrdnica u Zagrebu u 800 primjeraka, prenose Grude.com. Ovaj priručnik kori&scaron;ten je u pastoralu. Treba spomenuti i da je tijekom Domovinskog rata fra Emanuel od strane dubrovačkog biskupa za vrijeme okupacije i rata u dubrovačkom Primorju bio postavljen za biskupskog vikara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je također reći da je pokojni fra Emanuel, za vrijeme svoga službovanja u Tuzli, radi svjedočenja vjere bio osuđen na zatvorsku kaznu i zatvoren u zloglasni Okružni zatvor u Tuzli, zvani "&Scaron;tok". Punih 40 dana je robovao u rudniku Dobrinja-Jug, te je kao takav zadnji fratar - logora&scaron;, posljednji u brojnom nizu franjevaca Bosne Srebrene koji su za vrijeme bezbožne komunističke vlasti bili nepravedno osuđivani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica za pokojnog fra Emanuela Jurića slavit će se u samostanskoj crkvi u Kre&scaron;evu u ponedjeljak 3. svibnja u 14 sati. Nakon svete mise bit će ukop na groblju Ograđe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi fra Emanuele, neka ti dobri Gospodin, kojem si povjerovao, na njegov glas se odazvao te mu kao svećenik u duhu sv. Franje služio, bude vječna nagrada u nebesima za sve dobro &scaron;to si učinio, a svaku nesavr&scaron;enost i manu neka ti oprosti po svojoj neizmjernoj dobroti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U raj poveli te anđeli! Pokoj vječni daruj mu Gospodine!</p> <p><br /><em><strong>(fia/fpub)</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-fraema_nnn_bih_01062019.jpgOdvjetnik Muselimović troknjižjem obilježio 50. godišnjicu djelovanjahttp://grude.com/clanak/?i=110491110491Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-muselimovic-troknjizje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova Muselimovićeva knjiga "Kud plovi ovaj brod", izašla je u nakladi Matice hrvatske Mostar i Zdravoga društva.<p>&nbsp;</p> <p>U Hotelu Mostar obilježena je 50. godi&scaron;njica odvjetničke profesije akademika Josipa Muselimovića predstavljanjem njegovih triju knjiga "Odvjetni&scaron;tvo Bosne i Hercegovine slavi svojih 135 godina postojanja, očito je ja sam zakasnio prvih 75 pa bi bilo pravo i pravično da to nadoknadim&ldquo;, kazao je akademik te počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović na predstavljanju svojeg troknjižja pod nazivom: "Kud plovi ovaj brod", "Mostarski dragulji" i "I to je to" u Hotelu Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vi&scaron;e od 1200 predstavljenih stranica Muselimović je utkao sve ono bitno i posebno &scaron;to odlikuje Grad Mostar, no njegovo troknjižje samo je kruna dugogodi&scaron;njeg rada i pedesetogodi&scaron;njeg jubileja kako u odvjetni&scaron;tvu, tako i u književnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Večeras je prigoda dodirnuti samo mali opus Josipovih djela, on je uistinu jedna posebna osoba. Ono &scaron;to je najvažnije je da je on nas na neki način izdigao, mi smo kroz Josipa postali veliki narod. Ponosni narod, mi u Mostaru i na&scaron;oj Hercegovini&ldquo;, kazao je predsjednik HDZ-a BIH i HNS-a te jedan od predstavljača troknjižja Dragan Čović. Muselimovićeve kolege nisu krile odu&scaron;evljenje i zahvalnost na radu i opusu koji im je Muselimović podario te nisu &scaron;tedjeli riječi hvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Josip Muselimović je glasnik humanih i moralnih poruka, branitelj obespravljenih, poniženih i ostavljenih. On je čovjek koji ne napu&scaron;ta čovjeka kada ga napuste svi, pa i najmiliji, i to je njegov odvjetnički životni postulat za sva vremena i sve prilike&ldquo;, kazala je predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-muselimovic-troknjizje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova Muselimovićeva knjiga "Kud plovi ovaj brod", iza&scaron;la je u nakladi Matice hrvatske Mostar i Zdravoga dru&scaron;tva. Urednik je Miro Petrović, a izvr&scaron;na urednica Misijana Brkić-Milinković. Opus rada Josipa Muselimovića zaista je izniman, dobitnik je Zlatne povelje za životno djelo Odvjetničke komore Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Vojvodine, Srbije, Crne gore i Makedonije te dobitnik najvećeg hrvatskog državnog priznanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj odvjetnički put Muselimović je započeo u uredu kultnog mostarskog odvjetnika Ive Čizmića te od tada nastoji pomagati Gradu Mostaru i njegovim građanima. Svi prihodi od prodaje knjiga i&scaron;li su u humanitarne svrhe Zakladi &ldquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo;, prenosi <strong>Pogled.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-muselimovic-troknjizje.jpgUmro je legendarni Đelo Jusićhttp://grude.com/clanak/?i=110477110477Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 14:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-djelo-jusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čuveni kompozitor, legendarni Đelo Jusić umro je danas poslijepodne u 80. godini, potvrdio je njegov sin Đelo Jusić mlađi.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski skladatelj bosansko-hercegovačkog porijekla Đelo Jusić rođen je 26. siječnja 1939. godine od majke Emine i oca Arifa u Dubrovniku. Ima i mlađeg brata Ibricu. Rođen je, govori, u pupku Dubrovnika, u Antuninskoj ulici gdje je kafić Talir. Cijeli Dubrovnik u djetinjstvu je propje&scaron;ačio bos. Govorio je da zna svaki njegov kut, svaki njegov skalin, sve njegove mirise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djetinjstvo pamti po bezbrižnosti ali i trenutku kada se inficirao umjetnosti. Imao&nbsp; je&nbsp; jedanaest ili dvanaest&nbsp; godina kad je ispred Kneževa dvora veliki Branko Gavella postavljao predstavu. Probe su tada počinjale u ponoć. - Glumci su bili ispred Dvora, Gavella je sjedio u fotelji preko puta njih, dok smo mi djeca virili iza kantuna i kada bi bila najnapetija scena mi bismo između njega i glumaca projurili na biciklima. Nekoliko puta je to &scaron;timalo, ali jednog dana zgrabila nas je milicija. Nadigla se velika galama, a Gavella svom asistentu Borisu Bakoviću kaže: "Dovedi te &scaron;mrkavce amo, pred mene!" Postrojilo nas pred njega onako bose, u kratkim gaćama, a Gavella govori asistentu: "Sve ove mangupe angažiraj u predstavi" - prisjeća se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već iduće noći držali su mačeve i kandelabre kao statisti u predstavi. Tako je Đelo u životu pro&scaron;ao pet Hamleta, i prisustvovao svim predstavama i probama na Igrama. Kao dijete je suflirao glumcima, znali su tekst bolje nego oni. Volio je i nogomet, bio je talentiran i zvali su ga Bajdo, prema&nbsp; &bdquo;najvećem nogometa&scaron;u svih vremena&ldquo;, hajdukovcu Bernardu Vukasu Bajdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đelo je poznat po brojnim velikim djelima domaće zabavne, ali i ozbiljne, uglavnom orkestralne muzike. Radio&nbsp; je i kao aranžer i dirigent, a svojevremeno je gradio i karijeru gitarista u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Bio je jako dobar gitarist. Skladati je počeo početkom 60-ih godina pro&scaron;loga stoljeća, a dirigirati je učio od slavnog Lovre Matačića.</p> <div class="article__gallery article__gallery--inarticle"><span class="article__main_img js_openBoxButton"><span class="article__main_img js_openBoxButton"> <source data-size="677x423" media="(min-width: 1024px)" /><br /></span></span> <div class="article__figure_arrows">&nbsp;</div> </div> <p>Početkom 60-ih osnovao je Dubrovačke trubadure a nekoliko godina kasnije i dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik. U karijeri je snimio 80 vinilnih albuma i 20 CD izdanja s vi&scaron;e od tisuću skladbi. Kao dirigent nastupao je u Berlinu, Moskvi, Lenjingradu, Vatikanu, Zagrebu i nizu drugih gradova. Između ostalog, ravna i Dubrovačkim simfonijskim orkestrom a skladao je i balet "Katarina-bosanska kraljica" (2012.) i oratorij "Srebrenički inferno" (2012.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom dugogodi&scaron;nje karijere nagrađivan je brojnim platinastim i zlatnim diskografskim priznanjima. Njegova djela izvodile su zvijezde domaće estrade: Tereza Kesovija, Oliver Dragojević, Ibrica Jusić, Frano Lasić, Ivo Pattiera, Neda Ukraden, Dubravka Jusić, Milo Hrnić i brojni drugi, a među njegova najpoznatija djela ubrajaju se jugoslavenska predstavnica na Euroviziji 1968. "Jedan dan", festivalske uspje&scaron;nice sa "Splita" i "Zagrebfesta" "Dalmatinski lero", "Zapjevajmo prijatelji", "Mladosti, moja lijepa radosti", "Volim te budalo mala", "Zagrljeni", "La musica di notte", "Stare ljubavi", "Sinoć sam htjela", &bdquo;Pusti da ti leut svira", &bdquo;Dobro jutro, Margareta", &bdquo;Sve se vraća, sve se plaća", te veliki hitovi kao "Prijatelji stari, gdje ste", "U svakom slučaju te volim", "Shalom Sara", "Con sordino", "Sva su moja proljeća u meni" i brojni drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dirigent nastupao je na najpoznatijim koncertnim pozornicama, a njegov skladateljski rad proteže se i na orkestralnu (suita Dubrovački kantuni), vokalno-instrumentalnu (oratorij De civitate libertatis veritas), scensku (musical Dundo Maroje), filmsku i televizijsku glazbu (Zlatna arena za glazbu u filmu Dubrovački suton, 1999.). Snimio je i nekoliko CD-a s dubrovačkim klapama Ragusa i Maestral. Dobitnik je nagrade Porin za životno dijelo 2007. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napisao je mjuzikl "Dundo Maroje" (1972.) koji je izveden vi&scaron;e od 500, u Hrvatskoj i inozemstvu. A prva mu je kritika bila - negativna! Napisala ju je, sjeća se Đelo, povjesničarka glazbe i glazbena kritičarka Jagoda Martinčević. Nakon nastupa u onda&scaron;njem Lenjingradu, gdje je "Dundo Maroje" doživio prave ovacije, uzeo je kartolinu i dragoj Jagodi napisao ovo: "Poslije velikog uspjeha Dunda Maroja u Lenjingradu, ljubi vas Đelo u pametno čelo!" Poslije su se, kaže, sprijateljili, zaboravili na tu epizodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je u braku s Dubrovkinjom Nelom Dražinčić s kojom ima troje djece, sina Đelu te kćeri Dubravku i Milvu. Ima i &scaron;estero unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-djelo-jusic.jpgBogat program manifestacije ''Lipanjske zore''http://grude.com/clanak/?i=110473110473Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-lipanjske-zore-spomenik-grudjanima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središnji događaj održat će se 7. lipnja u 11.30.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja manifestacija "Lipanjske zore", kojom se obilježava godi&scaron;njica vojne akcije u kojoj su snage HVO-a, HV-a i HOS-a oslobodile dolinu Neretve, na području Čapljine počet će 2. lipnja Međunarodnim &scaron;ahovskim turnirom koji će se održati u restoranu "Staklo" u Počitelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ovogodi&scaron;nje manifestacije tijekom lipnja planirana su brojna predavanja, koncerti, sportski i kulturni programi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nji događaj održat će se 7. lipnja u 11.30 sati kod spomen-obilježja hrvatskim braniteljima u Počitelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-lipanjske-zore-program.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-lipanjske-zore-spomenik-grudjanima.jpgMOSTAR: U Cimu predstavljena zbirka pjesama ''Govor duše u duhu narodnome'' Nevenke Ćubelahttp://grude.com/clanak/?i=110447110447Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-knjiga-govor-duse5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Domu svetog Ante u Cimu po drugi put predstavljena zbirka pjesama “Govor duše u duhu narodnome” autorice Nevenke Ćubela.<p><br />Zbirka pjesma &bdquo;Govor du&scaron;e u duhu narodnome&rdquo; govori o jednom proživljenom životu, o svemu onom &scaron;to je Nevneka u životu imala, stekla i očuvala. A o samoj autorici se može reći da je to jednostavna, pobožna hercegovačka žena i majka, ona koja je kao na&scaron;e mnoge majke živjela i živi za svoju obitelj, Boga i domovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O zbirci pjesama govorila je profesorica hrvatskog jezika i književnosti Dijana Zovko, Nevnekine pjesme su recitirali Dina Bo&scaron;njak, &Scaron;ima Ivanković, Sofija Vrljić i Dragica Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanju zbirke pjesama nastupila je izvorna skupina HKUD &ndash; a &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar čija je Nevenka Ćubela ponosna članica te ženska vokalna skupina &bdquo;sveti Ante &rsquo;39.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je sve prisutne pozdravio fra Luka Marić, a Nevenka se sa svojim družicama na poseban način, bećarcom zahvalila svima koji su do&scaron;li i koji je podržavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je moderirao Marinko Jurić.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Framost" href="http://www.framost.com" target="_blank">Misija FRAMOST</a><br />foto: Ante Boras</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-knjiga-govor-duse5.jpgMOSTAR: Predavanje akademika Šimuna Muse ''Od Bečkoga dogovora do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika''http://grude.com/clanak/?i=110439110439Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-akademik-simun-musa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predavanje će biti održano u srijedu 29. svibnja 2019. u 11.30 sati, u Amfiteatru Gabrijel Jurkić..<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Matice hrvatske Mostar i Sveučili&scaron;ta u Mostaru, a u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće &ndash; XXI. dani Matice hrvatske Mostar, akademik &Scaron;imun Musa održat će javno predavanje o temi &bdquo;Od Bečkoga dogovora do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje će biti održano u srijedu 29. svibnja 2019. u 11.30 sati, u Amfiteatru Gabrijel Jurkić na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-28-19-05-28-knjiga-simunmusa.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-akademik-simun-musa.jpgPreminuo je dobri duh Zagreba, pater Antun koji je pomagao svimahttp://grude.com/clanak/?i=110435110435Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-pater-cvek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun Cvek (84), svećenik Družbe Isusove, veliki dobrotvor i prijatelj starih, bolesnih i nemoćnih, dobri duh Zagreba, kako ga često nazivaju, umro je noćas u Zagrebu. <p>&nbsp;</p> <p>Pokop velikoga humanitarca, koji je život posvetio pomaganju bolesnima i siroma&scaron;nima, je u četvrtak u 15.50 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj. Misa zadu&scaron;nica održat će se u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama je svakodnevno pater Antun Cvek posjećivao siroma&scaron;ne i donosio im hranu ili sitnice koje ih vesele. Dok god ga je služilo zdravlje nemoćnima je cijepao drva i popravljao kvarove po kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je počelo 1969. na Božić kad je susreo nepokretnu staricu koja je sama živjela. Kad se zaredio, osnovao je katoličku karitativnu udrugu &ldquo;Kap dobrote&rdquo;.<br />'Moramo biti zu jedni za druge'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi &ldquo;Kapi dobrote&rdquo; su dobrovoljci kojima je cilj svojim djelovanjem ublažiti nevolje i nedaće starijih, bolesnih i napu&scaron;tenih osoba koje žive na području Zagreba i &scaron;ire, osobito u vlažnim i hladnim podrumima ili potleu&scaron;icama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A pater Antun Cvek, u svojstvu prvog među jednakima, stvarao je povjerenje i zajedni&scaron;tvo između onih kojima se pomaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako sam ne&scaron;to dobro napravio, to je Božje djelo. Instrumenti smo Božje ljubavi i njegove milosti. Moramo biti jedni za druge, zdravi za bolesne, mlađi za starije - kazao je svojedobno za 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je u Bizeku 1934. godine, gdje je zavr&scaron;io prva četiri, dok druga četiri razreda osnovne &scaron;kole zavr&scaron;ava u Vrapču. Zavr&scaron;io je &scaron;kolu učenika u privredi gdje je izučio zanat za autolimara. Naknadno je uz rad u ZET-u upisao i zavr&scaron;io i srednju ekonomsku &scaron;kolu. U novicijat Družbe Isusove oti&scaron;ao je 1967. godine. Nakon novicijata studirao je filozofiju i teologiju, a 1974. godine zaređen je za svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Župi presvetog Srca Isusova, pri Bazilici u Palmotićevoj ulici u Zagrebu 1969. osnovao je tzv. "Prvu karitativnu grupu" za posjete potrebitima. U isto vrijeme osniva i "Zajednicu kr&scaron;ćanske ljubavi" kao duhovnu i molitvenu potporu radu na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pater koji je živio za ljude u nevolji oduvijek je bio primjer pravog kr&scaron;ćanskog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imao sam priliku upoznati buduću sveticu, majku Terezu iz Kalkute, kad je bila u Zagrebu. Ona mi je rekla da ne trebamo ići u Indiju kako bismo susreli najveće siromahe jer da ih imamo i ovdje, pred nosom, u centru Zagreba - kazao je pater Cvek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada i prizanja poput "Reda Danice Hrvatske" 2007. godine, nagrade "Ponos Hrvatske" 2008. Dobio je godi&scaron;nju nagradu Crvenoga križa "Milosrdni Samaritanac" 2010., a 2012. je nominiran i za osobu godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-pater-cvek.jpgINTERACADEMIA 2019 - Najznačajnije likovno okupljanje na Balkanuhttp://grude.com/clanak/?i=110429110429Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-interacademia.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizacijskom smislu ovo je najznačajniji događaj ove vrste na Balkanu. <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija za medije najavila je početak ovogodi&scaron;nje Interacademije. U obraćanju medijima ne&scaron;to vi&scaron;e o projektu rekao je dekan Akademije likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Stjepan Skoko naglasiv&scaron;i važnost projekta za studente i profesore koji nudi mogućnost razmjene iskustava u edukativnom, ali i kreativnom procesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Okupljanje studenata i profesora je i bio okidač za pokretanje ovog projekta, a ideja se rodila puno prije prve Interacademije. Zaista je poseban osjećaj &scaron;to će se jedna ovako velika i jedinstvena izložba 18 umjetnika održati u Galeriji ALU u &Scaron;irokom Brijegu&ldquo;, rekao je dekan Skoko te naglasio kako je cilj izložba bijenalnog karaktera koja bi se održavala kontinuirano svake dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Vukoja, iz Udruge građana &bdquo;Krug&ldquo;, koja je nositelj organizacijskog dijela projekta, podsjetio je na ranije Interacademije te početak zajedničke priče s akademijama likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu i Trebinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ove godine imamo devet likovnih institucija uključenih u ovaj projekt. To su akademije iz BiH i susjednih država i za sada to i jeste cilj, održati suradnju između ovih institucija. Osim izlagačkog dijela, projekt ima i teorijsku dimenziju pa se nastoji napraviti okvir za suradnju akademija na vi&scaron;im razinama, pomoći suradnji i mobilnosti profesora i studenata, ali i promi&scaron;ljati o bitnim temama za kulturne identitete te razmatrati o suvremenim umjetničkim praksama. Dakle, razmjenjivati iskustva, ali i ideje, koncepte i nove projekte&ldquo;, kazao je Vukoja na konferenciji za medije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je naglasio da je ovo u organizacijskom smislu najznačajniji događaj ove vrste na Balkanu.</p> <p>&bdquo;Već na prvoj Interacademiji dobili smo pohvale i zahvale dekana akademija koji su jo&scaron; tada imali potpisane sporazume o međusobnoj suradnji, ali ih nikada nisu realizirali tako da su se na Interacademiji uživo sreli i počeli razgovarati. I s te strane je ovo respektabilna organizacija, ali i sa strane činjenice da na jednom mjestu dobivamo uvid u recentno likovno stvarala&scaron;tvo&ldquo;, kazao je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Josip Blažević iz &bdquo;Kruga&ldquo; istaknuo je kako će se stručna konferencija Interacademia održat u HDHS Kosači u srijedu i četvrtak, a izložba će svečano biti otvorena u Galeriji ALU &Scaron;iroki Brijeg, s poečetkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U rujnu će izložba biti postavljena i u Mostaru, u HDHS Kosači, a nastojat ćemo da se nakon Mostara, izložba premjesti i u Trebinje&ldquo;, naglasio je Blažević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Interacademia najvećim dijelom financiran je kroz program &bdquo;Dijalog za budućnost&ldquo; koji provode agencije Ujedinjenih naroda &ndash; UNDP, UNICEF i UNESCO&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-interacademia.jpgKLAVIRSKI KONCERT - Bartolomejevo putovanje u velikoj dvorani Kosače http://grude.com/clanak/?i=110412110412Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-bartolomej-stankovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na programu djela za klavir bosanskohercegovačkih skladatelja.<p><br />Klavirski koncert Balkan Madness BH. Edition/ Bartolomejevo putovanje mladoga pijanista Bartolomeja Stankovića, u sklopu Mostarskoga proljeća 2019. &ndash; XXI. dana Matice hrvatske, bit će održan u ponedjeljak, 27. 5. u 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače i to u velikoj dvorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na programu djela za klavir bosanskohercegovačkih skladatelja:<br />Milene Mrazović-Preindslberger, JuliusaFučika, Milana Prebande,<br />fra Nenada Dujića, Milana Jeličanina, Samira Fejzića, Josipa Magdića, Ivana Čavlovića, Davida Mastikose, Dine Re&scaron;idbegovića, Darija Vučića, Armena&Scaron;kobalja, Vojina Komadine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROGRAM KONCERTA:</strong><br />Milena Mrazović-Preindlsberger(1863.&ndash;1927.)<br />W&uuml;rttembergMarsch op.10<br />JuliusFučik(1872.&ndash;1916.)<br />Sarajevo Marsch op.66<br />Milan Prebanda(1907.&ndash;1979.)<br />Četiri minijature<br />fra Nenad Dujić (1911.&ndash;1966.)<br />Rondo*<br />Milan Jeličanin (1935.&ndash;1999.)<br />Dvije tokate<br />Samir Fejzić (1966.)<br />Balkan Madness*<br />Josip Magdić (1937.)<br />Bentba&scaron;a<br />Ivan Čavlović (1949.)<br />Bartolomejevo putovanje*<br />David Mastikosa(1992.)<br />iRitualfor piano and human being*<br />Dino Re&scaron;idbegović(1975.)<br />Visitingspeechtherapist*<br />Dario Vučić (1980.)<br />Četiri minijature, op.10*<br />Armen&Scaron;kobalj (1980.)<br />Fantasiain jazz*<br />Dražan Kosorić(1976.)<br />Tri etide*<br />Vojin Komadina (1933.&ndash;1997.)<br />Refrain IV &ndash; Nijemo glamočko kolo<br />*premijerno izvođenje u Mostaru</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaz je slobodan.<br /><br /><br /></strong></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-27-19-05-27-plakatbartolomej.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bartolomej Stanković je bosanskohercegovački pijanist i docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Glazbeno obrazovanje započeo je 1997. godine u &Scaron;OMO &bdquo;AvdoSmajlović&ldquo; u Visokom, u klasi prof. Bahrije &Scaron;abanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu je, 2006. godine, zavr&scaron;io Srednju muzičku &scaron;kolu Sarajevo, u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 2011. godine, u klasi prof. em. Pavice Gvozdić. Zavr&scaron;io je i post diplomski studij na akademiji Steinway Academy u Veroni, u klasi pijaniste Federica Gianella. Usavr&scaron;avao se na seminarima kod eminentnih klavirskih pedagoga: Andrej Pisarev, Grigory Gruzman, Naum Grubert, Peter Eicher, Jan Jiracek von Armin, Danijel Detoni, Arsen Čarkić, Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim natjecanjima, kao i Rektorove nagrade Sveučili&scaron;ta u Zagrebu za projekt &bdquo;KLAVIR &ndash; kroz povijest i građu&ldquo; koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U travnju, 2013. godine, predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu. Surađivao je s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Sarajevskom filharmonijom i održao preko 60 solističkih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i Austriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ožujku 2018. godine, izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov prvi nosač zvuka &ndash; CD album &ldquo;Balkan Madness BH edition&rdquo; s djelima 10 odabranih bh. skladatelja. Za kraj 2019. godine planirano je objavljivanje novog CD albuma, Balkan Madness BH edition 2, s djelima 14 odabranih bh. skladatelja različitih generacija i glazbenih žanrova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>www.bartolomejstankovic.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>facebook.com/bartolomej.stankovic</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-bartolomej-stankovic.jpgHrvatska glazba Mostar slavi 130. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=110362110362Grude.com - klik u svijetWed, 22 May 2019 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-22-hrvatska_glazba_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HKUD 'Seljačka Sloga' Trebižat i HKUD 'Dinara' Livno su gosti su koncerta..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska glazba Mostar obilježava 130. rođendan koncertom na platou ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Koncert će se održati 26. svibnja od 19 sati. (u slučaju ki&scaron;e koncert će se održati u Velikoj dvorani).</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD 'Seljačka Sloga' Trebižat i HKUD 'Dinara' Livno su gosti su koncerta i uveselit će nas svojim sviranjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače Hrvatska glazba Mostar nastala je 1889. godine i najstariji je puhački orkestar u Bosni i Hercegovini. Prvi predsjednik dru&scaron;tva fra Augustin Zubac smatrao je da za razvoj glazbene sekcije treba novi dirigent &ndash; kapelnik . Uspio je angažirati Vinka &Scaron;ubira, koji je do tada bio zborovođa Radničkog pjevačkog dru&scaron;tva &rdquo;Sloboda&rdquo; u Zagrebu. Vinko &Scaron;ubir je postavljen za dirigenta u Mostaru 30. listopada 1889. Odmah je počeo s radom i obukom puhačke glazbe. I tako je velikim trudom 17. svibnja 1890. godine ulicama grada Mostara zasvirala je civilna glazba, prva u Mostaru ali i prva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago nam je da pored tradicionalnih nastupa, poput Budnice za prvi maj, mačkara, Silvestrovog i Božićnog koncerta, obilježavamo posljednje dvije godine i koncert u mjesecu svibnju za rođendan Hrvatske glazbe Mostar. Nadamo se kako ćemo nastaviti i da će nam koncerti povodom rođendana postati tradicija. Zato se zahvaljujemo svim sponzorima i pozivamo Vas sve u nedjelju 26. svibnja od 19 sati da dođete ispred Kosače i uveličate jo&scaron; jedan na&scaron; koncert&ldquo;, kazao je predsjednik HGM Miroslav &Scaron;imunović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zaista želimo pružiti gradu Mostaru ne&scaron;to posebno, jer ipak mi opstajemo samo od entuzijazma samih glazbara. Mnogo se trudimo, uvodimo nove pjesme u na&scaron; repertoar. Zatim se trudimo i vi&scaron;e koncerata i nastupa pružiti na&scaron;oj publici tijekom godine. Tako smo imali u drugom mjesecu nastup u Mepas Mallu, &scaron;to dosada&scaron;njih godine nije bila praksa, ali nadamo se da će nam i ovo postati tradicija. Želim naglasiti kako svatko tko je željan druženja zabave, ro&scaron;tilja, putovanja a naravno prije svega rada i znanja u sviranju nekoga instrumenta može nam se slobodno priključiti, i to pozivom na broj 063 484 826, javit će Vam se tajnik glazbe Darko ili možete posjetiti na&scaron;u Facebook stranicu Hrvatska glazba Mostar i javiti nam se u inbox. Pozivamo sve građane grada Mostara, ali i &scaron;ire cijelu Hercegovinu, da nam se pridruže u nedjelju 26. svibnja od 19 sati ispred Kosače i uveličaju jo&scaron; jedan koncert HGM, spremili smo Vam ne&scaron;to novo, a ispred HGM se zahvaljujem na&scaron;im prijateljima iz Trebižata i Livna &scaron;to su se odazvali pozivu i &scaron;to će nam biti gosti koncerta, dođite, vidimo se!&ldquo;, rekla je članica HGM Mihaela Milić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-22-hrvatska_glazba_mostar.jpg''Jesenja sonata'' večeras na repertoaru HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110333110333Grude.com - klik u svijetMon, 20 May 2019 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-20-hnkmostar-js1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grandiozno djelo glasovitoga švedskog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana "Jesenja sonata" večeras je na repertoaru Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru s početkom u 20 sati. <p><br />Ovaj dramski komad, u kojem se suptilno seciraju složeni obiteljski odnosi, na scenu HNK Mostar postavio je istaknuti hrvatski redatelj Robert Raponja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-20-19-05-20-hnkmostar-js2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U dosada&scaron;njih nekoliko izvedbi mostarska publika odlično je reagirala na ovu predstavu, koja se osim izvrsne režije, odlične podjele uloga i glumačke izvedbe, može pohvaliti i izuzetnom likovno&scaron;ću, odnosno scenografijom i kostimografijom, za koju je zaslužna Jasmina Pacek, scenografkinja, kostimografkinja, dizajnerica, art direktorica i sveučili&scaron;na profesorica sa svjetskom karijerom i brojnim nagradama za svoj rad.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-20-19-05-20-hnkmostar-js3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>U predstavi igraju: Sanda Krgo Soldo, Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar i Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-20-hnkmostar-js1.jpgMostarski HNK oduševio publiku u Splituhttp://grude.com/clanak/?i=110308110308Grude.com - klik u svijetSat, 18 May 2019 16:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-18-hamlethnk3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja i na domaćoj sceni se uvijek traži ulaznica više..<p><br />&bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo; u produkciji Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, a u režiji Ivana Lea Leme u četvrtak navečer je do posljednjeg mjesta ispunila splitski HNK te na kraju doživjela gromoglasan pljesak &scaron;to samo govori o odličnom prijemu kod Splićana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jezik Ive Bre&scaron;ana i sam tekst itekako je blizak splitskoj publici pa je bilo utoliko uzbudljivije prenijeti emociju i oslu&scaron;kivati reakciju publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Unaprijed smo znali da imamo izvrsnu predstavu koja je već polučila poprilično uspjeha i na festivalima, gostovanjima i pred domaćom publikom, ali bez obzira na to vladala je doza zanosa i ushita jer je izvodimo pred publikom koja dobro poznaje jezik Ive Bre&scaron;ana. Publika je fantastično doživjela predstavu &scaron;to se vidjelo po erupciji odu&scaron;evljenja na samom naklonu, ali i tijekom cijele predstave jer je od početka sudjelovala i smijehom, ali i u onim trenucima kada se osjeti tajac zbog doživljenog na sceni. Pri povratku, u razgovoru s kolegama zajedno smo osvje&scaron;ćivali ono &scaron;to je redatelj Ivan Leo Lemo savr&scaron;eno odradio s ovom predstavom&ldquo;, kazao nam je Učitelj u predstavi Robert Pehar koji je na naklonu dobio ovacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Predstavu Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja i na domaćoj sceni se uvijek traži ulaznica vi&scaron;e, a sjajni ansambl u izvedbama do sada svaki put nadma&scaron;i sam sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka, te kao seljani Nikolina Marić, Danica Džidić, Stana &Scaron;uman, Sofija Vrljić, Mario Bo&scaron;njak i Zorislav Galić. Dramaturg je Dragan Komadina, scenografkinja Vesna Režić. Kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec, skladatelj je Zvonimir Dusper Dus, a koreograf Leo Mujić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-18-hamlethnk3.jpgFra Ante Marić slomio nogu i zadivio sve oko sebe!http://grude.com/clanak/?i=110273110273Grude.com - klik u svijetWed, 15 May 2019 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-fra_ante_maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je jutros imao nezgodu i slomio nogu, fra Ante Marić sinoć je u Mostaru predstavio svoje dvije knjige.<p>&nbsp;</p> <p>Knjige dopredsjednika Matice hrvatske Mostar fra Ante Marića "Plaču li jeleni" i "Tako je dobro s Tobom križ nositi" predstavljanje su u utorak u Mostar, u sklopu Mostarskog proljeća 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor je kazao kako je riječ o dvije vrlo različite knjige. "'Plaču li jeleni' povijesni je roman o događanjima koji su se dogodili prije vi&scaron;e od stotinu godina u Hercegovini. Riječ je o odvođenju gladne djece iz Hercegovine u Slavoniju čime je spa&scaron;eno preko 15 tisuća života", kazao je fra Ante. U drugoj knjizi "Tako je dobro s Tobom križ nositi" okupljeni su tekstovi o &scaron;est križnih putova koje je fra Ante pisao u razdoblju od 2014. do 2019. godine. U knjizi je &scaron;est različitih razmatranja za &scaron;est korizmenih tjedana. "Radio sam za časopis franjevačkog svjetovnog reda na &Scaron;irokom Brijegu, nakon čega je predloženo da to bude jedna knjiga molitvenik", kazao je fra Ante i napomenuo da on kao fratar pi&scaron;e iz potrebe pastorala, onoga čime se u svom fratarskom životu bavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-fra_ante_maric.jpgU Mostaru predstavljanje knjiga fra. Ante Marićahttp://grude.com/clanak/?i=110246110246Grude.com - klik u svijetMon, 13 May 2019 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-fra-ante-maric-jeleni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu Mostarskog proljeća 2019. – XXI. dana Matice hrvatske u Mostaru, u utorak, 14. svibnja u 19 sati, u Hotelu Mostar, bit će priređeno predstavljanje knjiga dopredsjednika Matice hrvatske Mostar fra Ante Marića ''PLAČU LI JELENI?'' i ''TAKO JE DOBRO S TOBOM KRIŽ NOSITI'' (Tekstovi razmatranja uz Put križa).<p><br />U programu sudjeluju: fra Gabriel Mioč, Dragan Marijanović, Gojko Jelić, fra Stanko Mabić, fra Ante Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeni će prinos dati Anica i Karlo Milićević, a moderatorica je Misijana Brkić Milinković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekstovi razmatranja uz Put križa autora fra Ante Marića, nastali su prikupljanjem tekstova koje je autor objavio u korizmenim brojevima lista Franjinim stopama u posljednjih &scaron;est godina. Knjiga tako donosi &scaron;est različitih razmatranja za &scaron;est korizmenih tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svakoj fra Antinoj rečenici očituje se duboka proživljenost s mukom na&scaron;ega Spasitelja. Crpio ju je iz vlastitih križeva, križeva braće fratara i križeva ovoga hercegovačkog puka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Antin križni put jo&scaron; je jedan doprinos u razvijanju ove pobožnosti koja se razvila i pro&scaron;irila u cijeloj Crkvi, ba&scaron; zaslugom sinova svetoga Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve na&scaron;e crkve su ure&scaron;ene lijepim umjetničkim ostvarenjima &ndash; bilo u slici ili kipu, a prisutni su i križni putevi na otvorenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je napraviti izbor najboljih ostvarenja, ali nismo tome ni težili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogranak Matice hrvatske u &Scaron;irokome Brijegu na ovaj način želi pro&scaron;iriti ovu drevnu katoličku pobožnost, zahvaliti autoru na svemu &scaron;to je u pisanim tragovima ostavio Hercegovini, a autorima umjetničkih djela dati prigodu da se kroz likovni izraz iskažu najdublji vjerski osjećaji, pogotovu u ovo milosno, korizmeno razdoblje godine. (Gojko Jelić)</p> <p>&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-13-19-05-13-fra-ante-maric.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-fra-ante-maric-jeleni.jpg"Živite život punim plućima... Neće se vratiti..."http://grude.com/clanak/?i=110237110237Grude.com - klik u svijetMon, 13 May 2019 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-doris-day.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hollywood je zanijemio na trenutak! Napustila nas je Doris Day, legendarna glumica i pjevačica. Day je prije mjesec dana proslavila 97. rođendan te izjavila kako je blagoslovljena dobrim zdravljem. <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp;Blagoslovljena sam dobrim zdravljem i presretna &scaron;to sam okružena dobrim prijateljima i obožavateljima koji mi pomažu prikupljati novce&nbsp;za životinje. To mi zaista puno znači. Godine su ionako samo broj ako se dobro osjećate&nbsp;- rekla je Doris za&nbsp;<a href="http://people.com/" rel="nofollow" target="_blank">People</a>, a isti magazin donosi njezinu posljednju fotografiju, napravljenu netom pred 97.&nbsp;rođendan.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Day je u mirovinu oti&scaron;la jo&scaron; davne 1973., a iste je godine osnovala i zakladu za prava životinja koja nosi njezino ime. U bogatoj karijeri snimila je preko 50 filmova i 650 pjesama.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Day je&nbsp;dobitnica Golden Globea 1989. i Grammyja 2007.&nbsp;za životno djelo, a filmsku karijeru započela je 1948. s filmom 'Romance on the High Seas'. Taj film joj je, kako kaže, osigurao uspjeh za idućih 20 godina karijere. Filmski redatelj&nbsp;<strong>Alfred Hitchcock&nbsp;</strong>angažirao ju je u svom filmu<strong>&nbsp;'</strong>Čovjek koji je previ&scaron;e znao' u kojem je glumila uz bok Jamesa Stewarta.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>-&nbsp;Film je doživio ogroman uspjeh i zaradu, ali mislim da me ljudi najvi&scaron;e vole gledati u romantičnim komedijama - rekla je svojedobno Day.&nbsp;Snimala je filmove u kojima su joj partneri bili najpoželjniji glumci zlatnog Hollywooda -&nbsp;<strong>Clark Gable,&nbsp;Cary Grant,&nbsp;Rod Taylor,&nbsp;David Niven,&nbsp;Kirk Douglas</strong>&nbsp;i mnogi drugi.&nbsp;Najveći uspjeh imala je s&nbsp;filmovima '&Scaron;aputanja na jastuku' i 'Move Over, Darling' u kojima je igrala s Rockom Hudsonom.&nbsp;Filmski uspjeh omogućio joj je i da dobije svoj show 'The Doris Day Show' koji se od 1968 do&nbsp;1973. uspje&scaron;no prikazivao diljem Amerike.&nbsp;Ipak prije uspje&scaron;ne filmske karijere u Hollywoodu, Doris je bila uspje&scaron;na plesačica, kao i pjevačica.</div> <div><br /> <p>Doris se udavala četiri puta. S trombonistom&nbsp;<strong>Al Jordenom</strong>&nbsp;bila&nbsp;je u braku od 1941. do 1943., a imali su sina&nbsp;<strong>Terryja Melchera</strong>. Glazbeni producent i tekstopisac bio je njezino jedino dijete, a umro je 2004. od raka kože, pet mjeseci nakon &scaron;to je Day dobila Predsjedničku medalju slobode od predsjednika&nbsp;<strong>Georgea W. Busha</strong>. Smrt djeteta ju je slomila i, kako kaže, bacila u depresiju. Zbog fizičkog zlostavljanja koje je trpjela od muža Jordena, Doris ga je napustila, a on je nedugo zatim počinio samoubojstvo pi&scaron;toljem.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi put se udala za saksofonistu<strong>&nbsp;Georgea Weidlera</strong>&nbsp;s&nbsp;kojim je provela tri godine. Poslije mnogo godina, sreli su se ponovo, i proveli jo&scaron; nekoliko mjeseci u ljubavi.&nbsp;Najveću ljubav doživjela je, kako tvrdi, s&nbsp;trećim mužem. Za filmskog producenta&nbsp;<strong>Martina Melchera</strong>&nbsp;udala se 1951. i taj brak je trajao sve do 1968. kada je on umro. Melcher je bio usvojio njezinog sina&nbsp;i dao mu svoje prezime.&nbsp;Osam godina nakon &scaron;to je Martin preminuo, Doris je upoznala&nbsp;<strong>Barryja Comdena</strong>&nbsp;koji je bio mlađi 13 godina. Vjenčali su se 1976., a&nbsp;razveli četiri godine kasnije.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina najpoznatija izjava glasi: "Živite život punim plućima... Neće se vratiti."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarna Doris, počivala u miru!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-doris-day.jpgDanas u Mostaru Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH http://grude.com/clanak/?i=110206110206Grude.com - klik u svijetSat, 11 May 2019 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-smotra-folklora-2017.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program počinje u 17 sati mimohodom društava sudionika smotre mostarskim ulicama, nakon čega u 18 sati slijede nastupi društava u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. <p>&nbsp;</p> <p>Mostar je danas domaćin Državne smotre izvornoga folklora Hrvata u BiH u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava (UHAKUD) u BiH, a na kojoj će se natjecati 14 dru&scaron;tava iz cijele BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program počinje u 17 sati mimohodom dru&scaron;tava sudionika smotre mostarskim ulicama, nakon čega u 18 sati slijede nastupi dru&scaron;tava u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zavr&scaron;etku službenog dijela smotre održat će se okrugli stol s predstavnicima dru&scaron;tava te koncert klape Kontra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cilj smotre je očuvanje nematerijalne kulturne ba&scaron;tine u Bosni i Hercegovini, kulture koja je biser BiH, i ono na čemu bi trebali graditi i na&scaron;u budućnost je upravo kultura kojom smo bogati kroz čitavu pro&scaron;lost koja je iza nas - kazao je predsjednik UHAKUD-a u BiH Vedran Vidović. Podsjetio je kako projekt Državne smotre izvornoga folklora Hrvata u BiH traje već 24 godine te kako je protekle tri godine smotra preselila u Mostar. Također je kazao kako je UHAKUD BiH krovna udruga koja u svom članstvu okuplja kulturno-umjetnička dru&scaron;tva iz BiH, i to ukupno njih 30 koji aktivnim radom doprinose očuvanju nematerijalnih elemenata kulturne ba&scaron;tine, dok podaci Dru&scaron;tva za digitalizaciju nematerijalne kulturne ba&scaron;tine govore da u BiH ima oko 120 hrvatskih umjetničko-kulturnih dru&scaron;tava od kojih neka nisu aktivna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ovogodi&scaron;nja smotra je ocjenjivačkog karaktera &scaron;to znači da će stručni žiri odabrati predstavnike BiH koji će sudjelovati na smotrama u Hrvatskoj (Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Na Neretvu misečina pala, smotra Hrvatskog sabora kulture i Brodsko kolo).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz godine u godinu imamo sve veći broj dru&scaron;tava na smotri. Pro&scaron;le godine imali smo devet dru&scaron;tava, dok će se ove godine natjecati njih 14 iz cijele Bosne i Hercegovine. Svake godine imamo i jedno gostujuće dru&scaron;tvo iz Hrvatske, a ove godine tu je Kulturna udruga "Linđo" O&scaron;lje - Stupa, iz okolice Dubrovnika - kazala je tajnica Udruge Marina Bazina i pozvala građane da svojim prisustvom uveličaju događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državnu smotru izvornog folklora Hrvata u BiH, UHAKUD-a BiH organizira u suradnji s Hrvatskom kulturnom zajednicom u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-smotra-folklora-2017.jpegOtvoren srednjovjekovni sajam 'Stolačka tarča' danas glavni događajhttp://grude.com/clanak/?i=110199110199Grude.com - klik u svijetSat, 11 May 2019 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-02-stolacka_tarca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bit će demonstrirano i predstavljeno rukovanje i pucanje iz vatrenog oružja, u velikoj kuli će biti otvorena i tamnica za posjetitelje dok je vrhunac programa uprizorenje Bitke za Vidoški grad, nakon čega će uslijediti Vatreni show te nastup DJ-eva. <p>&nbsp;</p> <p>Peto izdanje srednjovjekovnog sajma "Stolačka tarča" na kojemu će se kroz dva dana predstaviti 15 vite&scaron;kih skupina iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovačke i Rumunjske na starom gradu Vido&scaron;kom iznad Stoca svečano je u petak nakon mimohoda vite&scaron;kih skupina otvorio predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član vite&scaron;ke skupine 'Vitezovi hercega Stjepana Kosače' iz Stoca Ante Vujnović ocijenio je kako je ovo prva srednjovjekovna manifestacija u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stolac se danas lagano izdiže iz pepela i postaje turistička destinacija i kroz ovih pet godina održavanja Tarče uspjeli smo senzibilizirati &scaron;iru javnost, odnosno posjetitelje za Stolac - kazao je Vujnović. Istaknuo je kako će se kroz ovu manifestaciju promovirati te poku&scaron;ati oživjeti stari grad Vido&scaron;ki, ali i srednji vijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo 15 vite&scaron;kih skupina, a posebno nam je drago &scaron;to ove godine po prvi put gostuje i skupina vitezova iz Rumunjske koja nas je sama prona&scaron;la i izrazila zainteresiranost za Stolačku tarču, &scaron;to znači da se sav trud koji ulažemo svih ovih godina prepoznao - kazao je Vujnović. Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg ustvrdio je kako se Stolačkom tarčom oživljava duh srednjeg vijeka i vremena hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovaj srednjovjekovni sajam čuva od zaborava uspomenu na na&scaron;u dugu i bremenitu pro&scaron;lost. Tarča ne samo da doprinosi očuvanju na&scaron;e kulturno-povijesne ba&scaron;tine nego postaje i sve prepoznatljivija turistička atrakcija - kazao je Herceg. Dodao je kako je sve te vrijednosti prepoznala i Vlada HNŽ-a koja od samog početka pokazuje neupitnu spremnost za potporu Tarči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova manifestacija osim &scaron;to čuva bogatu povijesnu i kulturnu ba&scaron;tinu također promovira opće ljudske i civilizacijske vrijednosti i doprinosi na&scaron;em snažnijem gospodarskom, a osobito turističkom razvoju - istaknuo je Herceg. Načelnik općine Stolac Stjepan Bo&scaron;ković ocijenio je kako ova manifestacija ne bi bila moguća bez potpore svih razina vlasti, kao i sudionika koji će kroz ova dva dana predstaviti sebe, svoje vje&scaron;tine, ali i svim prisutnima poku&scaron;ati približiti srednji vijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nadam se kako će sve ono &scaron;to su sudionici Stolačke tarče donijeli sa sobom iz svojih mjesta, iz svojih zemalja i sve ono &scaron;to će nam prezentirati zapravo biti pozivnica svima da dođu i na slijedeću, &scaron;estu Tarču - kazao je Bo&scaron;ković. Inače na ovoj manifestaciji osim brojnih nastupa, borbi i predstava održavat će se i srednjovjekovna likovna radionica, radionica plesa za djecu, radionica streličarstva, kao i radionica keramike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, bit će demonstrirano i predstavljeno rukovanje i pucanje iz vatrenog oružja, u velikoj kuli će biti otvorena i tamnica za posjetitelje dok je vrhunac programa uprizorenje Bitke za Vido&scaron;ki grad, nakon čega će uslijediti Vatreni show te nastup DJ-eva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori ovog događaja su Javna ustanova Radimlja, Općina Stolac i Vitezovi hercega Stjepana Kosače iz Stoca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-02-stolacka_tarca.jpgThompson na Gospojinu u Širokom Brijegu!http://grude.com/clanak/?i=110183110183Grude.com - klik u svijetThu, 09 May 2019 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-19-thompson1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U povodu blagdana Velike Gospe i Dana Grada Širokog Brijega u Širokom Brijegu će se, 15. kolovoza, održati veliki koncert Marka Perkovića Thompsona.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uz vrhunsku produkciju i rasvjetu sve posjetitelje očekuje vrhunski doživljaj u &Scaron;irokom Brijegu, dosad neviđen na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz besplatni koncert poznatog hrvatskog glazbenika na Gospojinu predviđeno je jo&scaron; nekoliko događanja tih dana u &Scaron;irokom Brijegu&rdquo;, priopćeno je iz Gradske uprave &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-19-thompson1.jpgFOTO: Dževdet Tuzlić okupio Hercegovce! Doajen bh. novinarstva slavi 40 godina radahttp://grude.com/clanak/?i=110176110176Grude.com - klik u svijetThu, 09 May 2019 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-09-019-dzevdet_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjiga "Život na stiku - 40 godina na radiju, televiziji i printanim medijima" jednog od doajena bh. novinarstva, sudionika i svjedoka kulturnog života u BiH Dževdeta Tuzlića, predstavljena je večeras u Mostaru.<div class="col-xs-12 col-md-8 col-article-content "> <div class="rte"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga objedinjuje dio opusa, sadržanog u susretima s nekim od najeminentnijih aktera svjetske, europske, regionalne i bh. kulturne scene. Ona je svojevrsno dokumentarno <a id="xClaimOglasId-69167-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>putovanje kroz vrijeme od sredine 70-ih do danas, koje je na promociji pokrepljeno isječcima iz novina, audio i vizualnim materijalnima intervjua i drugih novinarskih formi koje je ovaj svestrani novinar upražnjavao proteklih 40 godina profesionalnog bavljenja novinarstvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dževdet Tuzlić jedan je od najpoznatijih bh. medijskih djelatnika, jedan od najboljih na ovim prostorima kad je urednički i voditeljski posao u oblasti kulture u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dževdet Tuzlić rođen je 3. kolovoza 1955. godine u Kotor Varo&scaron;u. Gimnaziju je zavr&scaron;io u Banjoj Luci 1974. godine, a 1978. diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo profesionalno zaposlenje dobio je na drugom programu Radio Sarajeva, gdje je 1981. ustanovio emisiju "Treća dimenzija" koja je trajala 11 godina. Istovremeno je bio dopisnik drugog programa Radio Beograda, pri&scaron;tinskog "Jedinstva", zagrebačkog "Oka", "Omladinskih novina" iz Beograda, Radio Kopra i Radio Ljubljane i zagrebačkog tjednika "Danas".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Urednik je i voditelj emisije "Ususret Večernjakovom pečatu".</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-09-019-dzevdet_1.jpgFOTO: Bili smo u Mostaru, na predstavljanju knjiga o Vukovaruhttp://grude.com/clanak/?i=110175110175Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 23:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-09-019-vukovar-mostar-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Gruda, ekipa portala Grude.com, bila je i u dvorani Herceg Stjepan Kosača u Mostaru gdje je održano predstavljanje knjiga Damira Plavšića i Damira Markuša, ali i prikazano, na video platnu, stradavanje u Vukovaru, dramatično i potresno kako je i bilo te 1991. godine.<p><br /><br />Plav&scaron;ić, autor knjige "Ne plači, moj dobri anđele" i Marku&scaron;, autor knjige "58 - HOS u obrani Vukovara i Bogdanovca" istaknuli su važnost činjenica da djeca uče o Domovinskom ratu, te povijesti Hrvata kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.</p> <p><br /><br />Dvorana Kosača je bila prepuna, a upravo danas kad je treći dan obrane Hrvatske na Pologu, emocije su se mogle rezati nožem.</p> <p><br /><br />Ono &scaron;to je posebno važno je da je u Kosači bilo i mno&scaron;tvo mladih.</p> <p><br /><br />S ciljem promicanja hrvatske kulturne ba&scaron;tine u predstavi je sudjelovala i Folklorna skupina 'Fra Bernardin Smoljan' HKUD-a Rodoč, te tambura&scaron;i iz Tambura&scaron;kog orkestra Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderator programa bio je Ivo Kre&scaron;ić, jedan od najpoznatijih hercegovačkih glumaca i kulturnih djelatnika.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-09-019-vukovar-mostar-glavna.jpgNAJAVA: Fotografije staroga Zagreba kroz fotoobjektiv Snježane Požarhttp://grude.com/clanak/?i=110170110170Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-08-snjezanapozar-fotokolaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećanja su na korak do zaborava.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Mostarskoga proljeća 2019. &ndash; XXI. dana Matice hrvatske, sutra (četvrtak, 9.5.) u 19 sati u Galeriji Rondo (HD hercega Stjepana Kosače), bit će otvorena izložba fotografije &bdquo;Stari Zagreb&ldquo;, autorice Snježane Požar.<br />U programu sudjeluju: Dragan Marijanović, Ivan Vrljić, Dalibor Nikolić i Snježana Požar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz izložbu &bdquo;Stari Zagreb&ldquo;, Dragan Marijanović je napisao:<br />&bdquo;Snježana Požar, za vi&scaron;e od pola stoljeća bavljenja umjetničkom fotografijom i umjetno&scaron;ću uopće, evo se izložbeno okreće davnim vremenima koja, dok ih je bilježila, bjehu aktualna i dio njezine svakodnevice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako se sve mijenja!</strong></p> <p>Stotine tisuća situacija, trenutaka, prizora, lica i naličja, pojava i svega &scaron;to stane u nekoliko kroničarskih života, bilo da su bilježene zapisom, slovom, filmskim ili fotoobjektivom ili se tek prenose najnepouzdanijim načinom nara&scaron;tajne predaje, sabijaju more podataka u nesigurnu i u vremenu, krhku zonu sjećanja. Sjećanja su na korak do zaborava. Jednostavno, nije se zabilježilo, pa nije ni bilo&hellip; Istinabog, pričaju neki da je bilo, ali nitko se vi&scaron;e pouzdano ne sjeća, valjda su svi pomrli. I ljudi i gradovi, posječeni su drvoredi, nitko se vi&scaron;e ne tiska po javnim knjižnicama, nema vi&scaron;e crnobijelih snjegova, ne, to raskrižje vi&scaron;e ne izgleda tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrtuljak? Zar je tu nekada bio vrtuljak? Tako su tad uopće izgledali vrtuljci?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelačić plac imao takve reklame? Ma, dajte!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar doista ovi studenti sjede i uče? Tko vi&scaron;e tako uči?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kavana Opera? &Scaron;to je ono sada tu? Ma valjda je jo&scaron; uvijek kavana, da, jest... Ali, Bože, kako je nekada bila intimna. Kako su svi ovi ljudi na ulici, u učionici, pred knjižnicama mirni i disciplinirani!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma vidite vi tu umjetničinu frizuru! Ovo onaj glumac? Kako je bio lijep!<br />Zaboga, ovdje svi pu&scaron;e, zar se doista toliko pu&scaron;ilo nekada? Ovo Zagreb? Stvarno Zagreb? Ma, mogao bi i biti Zagreb, ali kao da mu je netko u međuvremenu izvadio sadržaj ulica i trgova i ubacio posve drukčiji, i drukčije ljude pospremio po ulicama...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, Snježana Požar već dugo je klasik hrvatske fotografije, a Hrvati su mali narod velikih umjetnika i hrvatska fotografija brand je u svijetu ove vrste arta i Snježana je jedna od njegovih perjanica. Umjetnica koja je snimila pro&scaron;lost. Izvukla iz nje najilustrativnije poruke. Ako je dokumentirala prizore s vi&scaron;e lica, sve ih je podredila jednom istom osjećanju, miru i ti&scaron;ini&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na izložbu je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-08-snjezanapozar-fotokolaz.jpg​'Zečja rupa' na repertoaru HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110164110164Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-zecja-rupa-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najizvođenijih dramskih komada na svijetu „Zečja rupa“ bit će izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u srijedu, 8. 5. 2019., s početkom u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Autor ove predstave je Pulitzerovom nagradom ovjenčani David Lindsay-Abaire, a redateljica je Lajla Kaikčija. &bdquo;Zečja rupa&ldquo; je drama o empatiji, suosjećanju i istinskom razumijevanju likova i njihovog sredi&scaron;njeg problema.</p> <p><br />Ta mogućnost suživljavanja i emotivnog identificiranja, najrazornije je oružje ove studiozne analize ljudskih odnosa u vremenima polju&shy;ljanih vrijednosti i vjerovanja. <br /><br /><br />Igraju: Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo, Amar Rahić / Ali Kamer Aksoy.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-zecja-rupa-4.jpgNapustio nas je jedan od najvećih: Umro je Vlatko Filipovićhttp://grude.com/clanak/?i=110120110120Grude.com - klik u svijetSun, 05 May 2019 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-05-vlatko-filipovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga filmskih radnika Hercegovine i Bosne s velikom žalošću obavjestili su danas javnost da nas je napustio jedan od najznačajnih bosanskohercegovskih filmskih autora Vlatko Filipović.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlatko Filipović bio je redatelj, scenarist, sveučili&scaron;ni professor i jedan od začetnika Sarajevske &scaron;kole dokumentarnog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radio je kao umjetnički direktor &ldquo;Sutjeska filma&rdquo;, te kao urednik u Dokumentarno-obrazovnom programu TVBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Režirao je i napisao je četiri igrana filma, te vi&scaron;e od 20 kratkih i dokumentarnih filmova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među kojima su i Zlatna arena za film KAKO UBITI GRIEGA U SARAJEVU, &Scaron;estoaprilska nagrada Grada Sarajeva za film U ZAVJETRINI VREMENA, te nagrada Udruženja filmskih radnika &ldquo;Ivica Matić&rdquo; za životni doprinos bh. kinematografiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlatko Filipović preminuo je u Mostaru, a sahrana će se održati u Hutovu u ponedjeljak 6. svibnja u 16:00.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-05-vlatko-filipovic.jpgProslava ZLATNOG PIRA: Ivan i Janja vratili su se u Hercegovinu iz Njemačke!http://grude.com/clanak/?i=110117110117Grude.com - klik u svijetSat, 04 May 2019 22:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-04-019-ivanijanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan i Janja Soldo proslavili su u Širokom Brijegu u Hercegovini svoj Zlatni pir, svojih 50 godina zajedničkog života. Bračni par je 2. svibnja 1969. godine u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu vjenčao fra Zdenko Vukojević.<p>&nbsp;</p> <p>Ivan i Janja su 40 godina živjeli u Njemačkoj, u Ennepetalu kod Hagena. Roditelji su troje djece. Imaju petero unučadi, a vi&scaron;e od 40 godina živjeli su u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri godine vratili su se u rodni &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je rođen 10. lipnja 1946. godine u Kne&scaron;polju dok je Janja&nbsp; rođena 14. svibnja 1950. godine u Čerigaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svetog misnog slavlja, proslava zlatnog pira nastavljena je u krugu obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Lmz79prpGAc" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://fenix-magazin.de/video-proslava-zlatnog-pira-u-rodnom-kraju-bracni-par-se-iz-njemacke-vratio-u-hercegovinu/" target="_blank"><em><strong>Fenix-magazin/MD/Daniel Bo&scaron;njak</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-04-019-ivanijanja.jpgIzabrano vodstvo hercegovačkih franjevacahttp://grude.com/clanak/?i=110062110062Grude.com - klik u svijetWed, 01 May 2019 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-01-019-franjevc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova provincijska Uprava – Definitorij izabrana je u srijedu na redovitom Provincijskom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.<p>&nbsp;</p> <p>Provincijski kapitul Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM održava se u Franjevačkom samostanu u Mostaru pod predsjedanjem fra Mije Džolana, generalnog vizitatora i predsjednika Kapitula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su sva braća Provincije ponovno izabrala provincijala fra Miljenka &Scaron;teku, Kapitul je izabrao: vikara Provincije fra Iku Skoku, te definitore fra Dragana Ružića, fra Mladena Vuk&scaron;ića, fra Ljubu Kurtovića, fra Sretana Ćurčića i fra Ivana Landeku ml.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pogled.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-01-019-franjevc.jpgŽeljka Markotića Pinđu ispratila Neretva, Mostarske kiše, Mišo Marić...http://grude.com/clanak/?i=110050110050Grude.com - klik u svijetTue, 30 Apr 2019 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-30-019-pindja-sahrana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prisustvu rodbine, velikog broja prijatelja i jednog broja bivših kolega, jučer je na Gradskom groblju Sutina u Mostaru sahranjen Željko Markotić - Pinđa, dugogodišnji ton majstor na Radio Mostaru.<p><br />Markotić je u vrijeme domovinskog rata radio kao ton majstor na Radio Mostaru i Radiju Herceg Bosne, a nakon zavr&scaron;etka rata u Bosni i Hercegovini, Markotić je oti&scaron;ao živjeti i raditi u Norve&scaron;ku, gdje ga je 12. travnja, u gradu Bergenu, i smrt zatekla u 66. godini života. Njegova supruga Mersija, biv&scaron;a spikerica Radio Mostara, umrla je prije pet godina, također u Norve&scaron;koj. Iza njih je ostala kćer Lana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Markotić - Pinđa bio jedan je od najpriznatijih tehničkih stručnjaka u vrijeme kad je Radio Mostar stasao u respektabilnu radijsku postaju. Iako je Radio Mostar uvijek radio u relativno skromnim financijskim i tehničkim uvjetima, znao je kako slijediti i implementirati moderne trendove i dostignuća po pitanju proizvodnje i emitiranja radijskog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Markotić je godinama brinuo i za tehnički zahtjevne nastupe ansambla Mostarske ki&scaron;e, realizirao brojne prijenose niza javnih događaja, sportskih i glazbenih priredbi i drugih manifestacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dirljivim pismom koje je pročitano na ispraćaju Željka Markotića, prisutnima se obratio novinar, pjesnik i publicist Mi&scaron;o Marić, podsjećajući na dugogodi&scaron;nje iskreno prijateljstvo i uspje&scaron;nu suradnju s Markotićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Postoje riječi koje ne želimo reći, postoje sudbine koje ne možemo izbjeći, okrutno smo osuđeni na njih. Pa dalek, umoran i nesretan načinjem ovo slovo opro&scaron;taja s Pinđom: Život me počastio i usrećio da sam rastao i srastao s njim u duhovnog blizanca. Za skoro pola stoljeća vedrog, bratskog drugovanja i prijateljstva nikad me nije iznevjerio, nikad povrijedio, dapače, učinio mi je život praznikom. Osim 12. aprila ove godine kad nas je ožalostio. Bar za lijepa vijeka nije ličio na pokojnika, a susretah one koji jesu. Da je sudbina pravedniji redatelj filmskih priča u koje su nam pretočeni životi, dala bi mi da posljednje kadrove iz života Željka Markotića izdubliram. Jer po logici rodnog lista, meni je, a ne njemu bilo putovati pa sam istinski posramljen &scaron;to me preduhitrio. Ali kad je čovjek putnik s janjećim paso&scaron;em iz stozuba, vučjeg stoljeća - ko mari za pravdu...", napisao je Marić iz engleskog Exetera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga jedna skupina biv&scaron;ih članica Mostarskih ki&scaron;a otpjevala je pjesmu "Neretva".</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-30-19-04-30-019-pindja.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Grude.com/Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-30-019-pindja-sahrana.jpgFOTO: Čapljinski mališani primili sakrament prve svete pričestihttp://grude.com/clanak/?i=110026110026Grude.com - klik u svijetMon, 29 Apr 2019 00:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-29-019-pricest-capljina-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Mali Uskrs ili Bijelu nedjelju u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini uz Svetu misu u 10:30 održana je prva sveta pričest.<p>&nbsp;</p> <p>21 dječak i 14 djevojčica po prvi put su primili Tijelo Kristovo i tako jo&scaron; vi&scaron;e učvrstili svoju vjeru. U prepunoj crkvi Svetu misu je predvodio Fra Mile Vla&scaron;ić a svečanost su svojom pjesmom uveličali i sami prvopričesnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi limene glazbe HKUD &rdquo;Seljačka sloga&rdquo; iz Trebižata ispred crkve svetog Franje Asi&scaron;kog dočekali su prvopričesnike s roditeljima i rodbinom te tako označili početak slavlja i podjelu sakramenata Prve pričesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hercegovackiportal.com/2019/04/28/fotovideo-prva-sveta-pricest-u-zupi-svetog-franje-u-capljini/?fbclid=IwAR3Rkt8Ui3DmdElSRu4fMxLXrtBIgNmCJ_5Mgdkab76g9fGomE6Vhrrxv3o" target="_blank"><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina7.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-29-019-pricest-capljina-glavna.jpgVečeras ''Mirna Bosna''http://grude.com/clanak/?i=109978109978Grude.com - klik u svijetThu, 25 Apr 2019 09:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-25-dscf1163.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mirna Bosna se nalazi na granici između kriminala i poštenja, na granici između tragedije i komedije..<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 25. travnja 2019. u 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, u sklopu Mostarkoga proljeća 2019., bit će izvedena predstava Kamernog teatra 55 &bdquo;Mirna Bosna&ldquo; Borisa Lalića. Redatelj je Sa&scaron;a Pe&scaron;evski, a glume:<br />Rizo Solić &ndash; Feđa &Scaron;tukan,<br />Aleksa Aleksić &ndash; Gordana Boban,<br />&Scaron;apka Solić &ndash; Vanesa Glođo,<br />Boki Aleksić &ndash; Davor Golubović</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz: 10 KM. Ulaznice se mogu kupiti u uredu Matice hrvatske, na infopultu Mepas Malla i u Kosači. Sponzor večeri je Alfa Therm.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O PREDSTAVI&hellip;</strong><br />Nezaposlenost je jedan od gorućih problema u na&scaron;oj zemlji. Besposlica znači siroma&scaron;tvo, dosadu i porok. Svakoga dana &scaron;irom Bosne i Hercegovine na desetke tisuća mladih ljudi ma&scaron;ta o odlasku iz svoje domovine u zemlje gdje se po&scaron;teni rad isplati, a oni kojima je mogućnost odlaska skraćena u startu, oni ma&scaron;taju o potezima koji bi ih preko noći podigli s , među zvijezde.<br />Predstava Mirna Bosna prikazuje odmetanje dvije male bosanskohercegovačke obitelji u smjeru kriminalne organizacije. Izmučene siroma&scaron;tvom i oko&scaron;tale u uvjerenju da im nitko sa strane neće pomoći, one odlučuju iskoristiti svoju dru&scaron;tvenu nevidljivost za bavljenje unosnim poslom trgovine narkoticima. S jo&scaron; uvijek ne u potpunosti propalim Rizom kao vođom, umirovljenicama &Scaron;apkom i Aleksandrom kao radnicama, te jurodivim Bokijem kao pokrićem za njihov mali biznis, njih četvero su spremni uraditi sve &scaron;to treba kako bi jednom zauvijek pobjegli od bijede&hellip;<br /><strong>Boris Lalić, autor</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirna Bosna se nalazi na granici između kriminala i po&scaron;tenja, na granici između tragedije i komedije, te je zbog toga najbolje opisuje podnaslov drame &ndash; Komedija preživljavanja koju je na svijet donio Boris Lalić s Alipa&scaron;ina polja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svijet donesene obitelji &Scaron;abić i Aleksić klasični su predstavnici svih ljudi u ovom dru&scaron;tvu, koji se, na sve moguće načine, snalaze ne bi li preživjeli i pritom gledatelj ne zna bi li im plakao od smijeha ili samo plakao.<br /><strong>Sa&scaron;a Pe&scaron;evski, redatelj</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-25-dscf1163.jpg''Gnijezdo'' gostuje u zagrebačkom kazalištu Gavellahttp://grude.com/clanak/?i=109977109977Grude.com - klik u svijetThu, 25 Apr 2019 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-25-gnijezdo-web-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru gostuje s predstavom „Gnijezdo“ u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavella u četvrtak, 25. 4. 2019. godine s početkom u 20 sati.<p><br />Predstava &bdquo;Gnijezdo&ldquo; je autorski projekt zagrebačke redateljice Marine Petković Liker inspiriran poezijom mostarskog pjesnika Marka Toma&scaron;a. Govori o nesređenim odnosima između tri sestre i tri brata koji nenadano na godi&scaron;njicu majčine smrti otvaraju bolnu temu &ndash; &scaron;to učiniti sa zajedničkom kućom koju je ozbiljno načeo zub vremena. Dok jedni žele promjene drugi poku&scaron;avaju argumentirano upozoriti za&scaron;to one nisu moguće. Rastrgnuti obiteljskim tajnama, nerealiziranim ljubavima, ratnim ožiljcima i vi&scaron;kom majčinske ljubavi, oni tek mogu proizvesti neverin u lokvi vlastite nepomičnosti, progovarajući vrlo otvoreno o (ne)mogućnosti komuniciranja i međusobnog (ne)razumijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specifičnost &bdquo;Gnijezda&ldquo; je izrađena na uporabi svih osjetila &ndash; čak i onog tako često zanemarivanog u kazali&scaron;tu &ndash; osjetila mirisa. Ti mirisi na&scaron;ih domova koje osjetimo u gledali&scaron;tu jo&scaron; su jedan u nizu katalizatora iskrenog sjedinjenja publike i cijelog scenskog zbivanja u kojemu smo tragajući za domom i pripadanjem, nimalo slučajno zavr&scaron;ili u sigurnom &bdquo;Gnijezdu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nai&scaron;la na dobar prijem kod publike i kritike, gostovala je na Osječkom ljetu kulture pro&scaron;le godine, a progla&scaron;ena je najboljom predstavom 3. Međunarodnog teatarskog festivala &bdquo;Dani Jurislava Korenića&ldquo;, u organizaciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, koje je održano od 7. do 14. 12. 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju Miro Barnjak, Bojan Beribaka, Angela Bulum, Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić, Jadranka Popović Miljko i Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-25-gnijezdo-web-2.jpgDjevojčica rođena bez šaka ima najljepši rukopis na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=109963109963Grude.com - klik u svijetWed, 24 Apr 2019 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-24-sara-hinsley.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Desetogodišnja djevojčica koja je rođena bez šaka dokazala je da može obavljati zadatke kao i bilo tko drugi - ako ne i bolje.<p><br />Sara Hinesley osvojila je nagradu Nicholas Maxim na natjecanju Zaner-Bloser za najljep&scaron;i rukopis. Natjecanje se održavalo u Columbusu, u američkoj državi Ohio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi pisala Sara drži olovku između krajeva ruku. Učenica je trećeg razreda regionalne katoličke &scaron;kole St. John u Fredericku. Lijepom rukopisu naučila je učiteljica, no ima i prirodni talent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislila sam da je lako, ali morala sam vježbati", rekla je Sara i govorila kako se osjećala nakon &scaron;to je dobila nagradu. "Bila sam ponosna i nadam se da će druga djeca koja također imaju neki problem, naučiti ne&scaron;to od mene. A to je da ako se dovoljno potrudite, možete učiniti sve", rekla je Sara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-24-sara-hinsley.jpg