Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Što čitaju svećenici? Večernji list istisnuo vjerske tiskovinehttp://grude.com/clanak/?i=8894088940Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-20-019-medjugorje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U knjizi fra Marija Knezovića ''Evangelizacija u digitalno doba – Crkva, mediji i odnosi s javnošću'' naći će se poglavlje o tome što od medija najviše prate pastoralni djelatnici.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se najvi&scaron;e prati Večernji list s 36,6 posto čitatelja. Večernjak je tako istisnuo ostale vjerske tiskovine, ali i portale po&scaron;to Bitno.net ima praćenje 25,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najpopularniji medij za svećenike je HRT, zatim slijedi Radiopostaja Mir Međugorje, a onda Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-20-019-medjugorje.jpegMeđunarodno natjecanje mladih u pisanju najljepšeg pisma u 2019. godini - Vrijedne nagradehttp://grude.com/clanak/?i=8891488914Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-hpmostar-napisi-pismo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetska pošta unija (UPU) i ove godine organizira izbor najljepšeg pisma mladih.<p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je dio međunarodnog natjecanja koje je organizirano kako bi se potaknulo razvijanje umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva. Pismo, koje će na natjecanju predstavljati BiH, odabrat će stručni žiri i poslati ga Međunarodnom uredu gdje će ući u konkurenciju za izbor najljep&scaron;eg pisma mladih u svijetu. Ove godine tema je <strong>"Napi&scaron;i pismo o svom junaku&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na natjecanju mogu sudjelovati mladi od 9 do 15 godina starosti, a otvoreno je do 5. 4. 2019. godine. Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni tablet računalima i novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM). A preostali učenici od 4. do 10. mjesta bit će nagrađeni prigodnim poklonima i poklonom iznenađenja. Vi&scaron;e informacija o natjecanju u pisanju pisama, možete dobiti putem telefona 036/445-092.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propozicije natjecanja se mogu pročitati na službenoj web stranici HP Mostar <a title="Post HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-hpmostar-napisi-pismo.jpgHNK MOSTAR: Jubilarna izvedba predstave 'Ajmo na fuka'http://grude.com/clanak/?i=8891388913Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 12:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-ajmo_na_fuka_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijerno je izvedena točno prije četiri godine i redovito puni dvorane..<p>&nbsp;</p> <p>Svoju jubilarnu, 50. izvedbu doživjet će u srijedu, na sceni HNK Mostar, s početkom u 20 sati, prva zajednička predstava Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta i Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, autora i redatelja Dragana Komadine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijerno je izvedena točno prije četiri godine i redovito puni dvorane ove dvije teatarske kuće. Osvojila je i četiri kazali&scaron;ne nagrade &scaron;to najbolje ilustrira njezinu kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom kazali&scaron;nom komadu igraju Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević. Oni su dvojica vojnika, jedan pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, a drugi Armije Republike BiH, a u predstavi se raspliće njihova ratna sudbina na dva načina. Uz nagla&scaron;eni lokalni kolorit pratimo ih u rovu, ali ih vidimo i nakon njihove pogibije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mi nudimo priču o tome &scaron;to će to biti njihove kazne na nebu ili njihov dana&scaron;nji život u Mostaru. I to je jedan od slojeva, nije jedini, ali nije ni najmanje važan. To je priča o prijateljstvu uspostavljenom u ratu koje je trajalo jednu sekundu jer oni se na kraju upoznaju i to im je kraj&ldquo;, kazao je Komadina nakon prve izvedbe ove predstave.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-ajmo_na_fuka_3.jpgDanas u Mostaru predstavljanje knjige ''Trećari-dar Neba'' fra Dane Karačićahttp://grude.com/clanak/?i=8890888908Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-trecari_fra_dane_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjiga govori o životu članova Franjevačkog svjetovnog reda u Širokom Brijegu..<p>&nbsp;</p> <p>Knjiga fra Dane Karačića "Trećari-dar Neba" koja će biti promovirana u dvorani ispod zvonika Franjevačke crkve u Mostaru u utorak 19. veljače u 19 sati govori o životu članova Franjevačkog svjetovnog reda u &Scaron;irokom Brijegu, a bit će prikazan i jedan kratki dokumentarni film.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će uz autora fra Danu Karačića predstaviti recenzentica Mirela Lovrić, tekstove će čitati glumac HNK Mostar Robert Pehar i članovi Trećeg franjevačkog reda iz Mostara i &Scaron;Irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu nastupit će Lucija Zovko a program vodi Vi&scaron;nja Spajić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-trecari_fra_dane_mostar.jpgSvečano otvoren 21. Ljubuški karnevalhttp://grude.com/clanak/?i=8889588895Grude.com - klik u svijetMon, 18 Feb 2019 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-18-ljubuski-karneval-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je na kuli Herceg-Stjepana svečano otvoren 21. Ljubuški Karneval i proglašena Karnevalska Republika Ljubuški.<p><br />Karneval je otvoren primopredajom ključeva grada koje je prvom vladaru Ljubu&scaron;kog, Herceg-Stjepanu, predao načelnik općine Ljubu&scaron;ki, Nevenko Barbarič.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predajući ključeve grada Barbarić je izrazio zadovoljstvo &scaron;to je ovogodi&scaron;nji Ljubu&scaron;ki karneval otvoren upravo na kuli Herceg-Stjepana, te novom vladaru Ljubu&scaron;kog zaželio dugu i uspje&scaron;nu vladavinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tako mi kćeri Katarine</p> <p>Kr&scaron;ćanske blaženice na&scaron;e, I sina mi Turčina</p> <p>Ahmed pa&scaron;e,</p> <p>Prisežem da će ova</p> <p>Republika Karnevalska,</p> <p>Uspje&scaron;na biti</p> <p>Kao moja vojska,</p> <p>I zato ove ključeve</p> <p>Podižem u zrak mu&scaron;ki,</p> <p>I progla&scaron;avam slobodnu i neovisnu</p> <p>Karnevalsku Republiku Ljubu&scaron;ki&ldquo;,</p> <p>&nbsp;</p> <p>kazao je novi vladar Ljubu&scaron;kog podižući ključeve grada u zrak, a sve uz svirku i pucanje projektila iz topa. U pratnji Herceg-Stjepana bila je i žena Ljubu&scaron;a, i svi njegovi dvorjani: sluge, pomagači, dvorska luda, topnici, vitezovi i ostala svita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Me&scaron;tar od Karnevala je poručio biv&scaron;oj vlasti da će ključeve grada čuvati kao općinsku fotelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon progla&scaron;enja Karnevalske Republike na jarbol su visoko podignute karnevalska i europska karnevalska zastava uz zvuke karnevalske himne: Oj mačkari Europljani!.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga, u kratkom uvodu, Me&scaron;tar od Karnevala je naglasio da će se ovogodi&scaron;nji Ljubu&scaron;ki karneval odvijati u ne&scaron;to drugačijem ruhu nego do sada. Naime, na kuli Herceg-Stjepana, gdje je započela povijest Ljubu&scaron;kog, započela je i jedna nova era Ljubu&scaron;kog karnevala. Zatim je u nekoliko kratkih crtica podsjetio na pro&scaron;lih 20 godina Ljubu&scaron;kog karnevala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljena je i maskota Ljubu&scaron;kog karnevala &ndash; Džudžan!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, autor maskote je Mate Herceg &ndash; Džidžo, pa je i džudžan dobio ime Džidžo. On će 3.ožujka predvoditi me&scaron;unarodnu povorku ulicama grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progla&scaron;enjem maskote Ljubu&scaron;kog karnevala zavr&scaron;en je prvi dio programa na kuli i počeo je drugi dio programa pod nazivom &bdquo;Fe&scaron;ta od prvog Me&scaron;tra&ldquo;. Naravno, prvi me&scaron;tar je bio pokojni Radoslav Dodig. On je nakon stoljetne tradicije mačkarskih običaja u Ljubu&scaron;kom, 1998.godine utemeljio službenu manifestaciju Ljubu&scaron;ki karneval, i bio prvi Me&scaron;tar Ljubu&scaron;kog karnevala od 1999.do 2007.godine. U njegovu čast u program Karnevala je uveden dio posvećen upravo njemu. Me&scaron;tar od Karnevala je pročitao i prigodni recital posvećen pokojnom Radi, a nakon toga su članovi KUD-a Dusina izveli nekoliko pjesama i tako uveličali proslavu. Kao zahvalu Radoslavu Dodigu &scaron;to je sve pokrenuo topnici su ispalili tri projektila iz topa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karnevalski puk je u sklopu ovogodi&scaron;nje &bdquo;Fe&scaron;te od prvog Me&scaron;tra&ldquo; mogao razgledati retrospektivu prvog Ljubu&scaron;kog karnevala iz 1999.godine, kroz fotografije i tekstove prvog karnevala, ali i kratki film, koji su svi mogli pogledati u stražarnici na samom ulazu u kulu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako i priliči hercegovačkoj fe&scaron;ti organizatori su pripremili u&scaron;tipaka, meze, kruva ispod sača, i raznog pića tako da se nazočni karnevalski puk malo i počasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program se nastavlja sljedeće nedjelje, kada će u Gradskoj &scaron;portskoj dvorani biti Dječji karneval.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Radio Ljubu&scaron;ki</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-18-ljubuski-karneval-2019.jpgPetar Barbarić uskoro postaje svetac, njegov grob pohode brojni vjernicihttp://grude.com/clanak/?i=8885188851Grude.com - klik u svijetFri, 15 Feb 2019 13:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-15-fra-petar-barbaric.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo je 18. ožujka 2015. odobrio dekret o priznavanju herojskih kreposti sluge Božjega Petra Barbarića.<p><br /><br />Rođen je u selu Klobuk (zaselak &Scaron;iljevi&scaron;te) općina Ljubu&scaron;ki 9. svibnja 1874. u hrvatskoj obitelji devetero djece od pobožnih roditelja. Djetinjstvo je proveo na pa&scaron;i s ovcama uz pobožne knjige. U pučku &scaron;kolu po&scaron;ao je tek s dvanaest godina, kad je blizu rodnog sela otvorena &scaron;kola. U dvije godine zavr&scaron;io je četiri razreda &scaron;kole s odličnim uspjehom.</p> <p><br /><br />Petrov život možemo podijeliti u četiri odsjeka: pred&scaron;kolsko doba, osnovna &scaron;kola u Veljacima, trgovački pomoćnik u Vitini te sjemeni&scaron;tarac u Travniku.</p> <p><br /><br />Za pred&scaron;kolsko Petrovo doba možemo reći da se rodio 19. svibnja 1874. u &Scaron;iljevi&scaron;tima, župa Klobuk, kao sin Ante Barbarića i Kate, rođene Tolj. Jo&scaron; se i danas čuva Petrova rodna kuća, zapu&scaron;tena na žalost. Nalazi se u kr&scaron;nom hercegovačkom kamenjaru, gdje je zemlja vrlo &scaron;krta te uspijeva samo duhan, ra&scaron;tika i jo&scaron; pokoja biljka. Život je tamo&scaron;njih ljudi bio tvrd i težak, no ipak ne bijahu žalosni. Imali su vi&scaron;e volje za život i životnosti negoli danas mnogi bogati i visokorazvijeni krajevi. To pokazuju sve od reda brojne obitelji. Tako su Petrovi roditelji imali devetero djece: pet sinova i četiri kćeri. Bili su to pobožni i bogobojazni ljudi. Vjera, molitva, nedjeljna misa, post, slavljenje blagdana bile su stvarnosti koje se same po sebi razumiju, s kojima se živi.</p> <p><br /><br />Petrovi roditelji već u ono doba velike nepismenosti bili su pismeni. Znali su čitati i pisati pa su u tom, kao i u kr&scaron;ćanskom nauku, bili prvi njegovi učitelji. I to uz drugo svjedoči o njihovu duhu. Oni su imali smisla za duhovne vrednote, a to su usadili i svojoj djeci pa najstariji sin postade franjevac, a Petar pođe u travničko sjemeni&scaron;te. Prva knjiga koju je Petar dobio u ruke bio je Mali katekizam, koji je doskora naučio napamet i tako naučio o vjeri i vjerskim duž&shy;nostima ono najvažnije. No, Petar to nije samo mehanički naučio i u pamćenju držao, već je to i usvojio. Počeo je po vjeri živjeti, često i pobožno moliti. U proljeću godine 1881. primio je prvu pričest, a u ljetu iste godine sakrament potvrde. To nije za njega bio &raquo;svr&scaron;etak&laquo; vjerskoga života, kao za mnoge koji idu na prvu pričest i krizmu vi&scaron;e iz običaja nego iz uvjerenja, već početak; jer je u vjeri neprestano rastao. Tome je pripomogla i njegova duhovna glad za znanjem. On je od malena bio prijatelj dobre, poučne i pobožne knjige. Na pa&scaron;u je uz kruh u torbici nosio i kakvu knjižicu, do koje je tada u onoj zabiti mogao doći.</p> <p><br /><br />Petar je bio dobro, ali i živahno dijete pa je svojim nesta&scaron;lucima koji put zaslužio i &scaron;ibu. On to u jednostavnosti srca priznaje i kaže da je za njega bilo dobro. Uvidio je vrlo rano da ga roditelji žele dobro odgojiti i pripraviti na život pa je prema njima uvijek gajio iskrene osjećaje po&scaron;tovanja i ljubavi. Eto, takvo je bilo Petrovo djetinjstvo. U proljeće godine 1886., kad je Petru bilo već 12 godina, otvorena je u Veljacima osnovna &scaron;kola, prva u onom kraju. Među njezinim prvim đacima bio je Petar Barbarić. Do &scaron;kole mu je bilo sat i pol hoda i to preko brda i potoka. Taj te&scaron;ki put morao je danomice dvaput prevaliti. Željan znanja hrlio je u &scaron;kolu kao da ga neka vi&scaron;a sila nosi. Njegov dobri učitelj Vuksan ponosio se njime kao svojim najboljim učenikom, a i Petar je volio i po&scaron;tivao svoga učitelja te ga čitav život zadržao u zahvalnom sjećanju. Iz toga &scaron;kolskog života vrijedno je spomenuti da je jednoga zimskoga dana, za vrijeme stra&scaron;ne bure i mećave, Petar jedini do&scaron;ao u &scaron;kolu. Ta zgoda pokazuje jasno koliko je kod njega bio razvijen osjećaj dužnosti te kako se u vr&scaron;enju dužnosti nije dao smesti nikakvim zaprekama. Zahvaljujući svojoj prirodnoj nadarenosti, a jo&scaron; vi&scaron;e zalaganju, Petar je uspio u dvije godine svr&scaron;iti četiri razreda i to s izvrsnim uspjehom. Kad se radilo o učenju, on se nije &scaron;alio, nije bio polovičan. Ta će ga vrlina pratiti kroz svih osam razreda travničkoga sjemeni&scaron;ta.</p> <p><br /><br />Svr&scaron;iv&scaron;i osnovnu &scaron;kolu, Petar je imao želju za daljnjim &scaron;kolovanjem, no roditelji, valjda u nemogućnosti da ga sami &scaron;koluju, dado&scaron;e ga u trgovinu, u dobru kr&scaron;ćansku obitelj Babića, u Vitini, koja se s njima vrlo dobro pazila. Petru je bilo te&scaron;ko zamijeniti knjigu s ar&scaron;inom, ali kad druge nije bilo, prihvatio se svog posla. Brzo je pokazao u poslovanju veliku vje&scaron;tinu pa ga je njegov gazda zavolio kao vlastitog sina. Sve mu je mogao povjeriti i u svemu se na njega osloniti. Iako je Petar bio dobar trgovački pomoćnik, taj mu posao nije ležao na srcu. Prihvatio ga je iz poslu&scaron;nosti prema roditeljima, ali je njegovo srce bilo izvan njega. Ono je čeznulo za nečim drugim, za &scaron;kolom i knjigom. Providnost će se pobrinuti da svoga odabranika dovede na pravo mjesto. Bilo je to ovako:<br /><br />Godine 1889. rektor je travničkoga sjemeni&scaron;ta razaslao pismo učiteljima po Bosni i Hercegovini moleći ih da mu preporuče dobre i nadarene mladiće koji bi se željeli posvetiti svećeničkom staležu. Dobri veljački učitelj Vuksan sjetio se odmah Petra. A Petru je to bilo kao glas i dar samoga neba. On je ponudu objeručke prihvatio i sve učinio da se njegova davna želja ostvari. Sam je napisao molbu, prikupio potrebne dokumente, nabavio ono osnovno te koncem kolovoza godine 1889. po&scaron;ao s ocem na konju u Travnik. I tako se napokon na&scaron;ao na cilju svojih želja. Sjemeni&scaron;te će mu postati drugi dragi dom, u kojem će toliko toga primiti u duhovnom, odgojnom i kulturnom pogledu. On je svoju veliku &scaron;ansu koju mu je Bog dao iskoristio do maksimuma. Kroz svih osam razreda bio je uvijek prvi u svom razredu, uzoran u svakom pogledu. Provodio je običan život tada&scaron;njega đaka sjemeni&scaron;tarca, ali ta običnost bila je neobična, jer je vrijeme dobro iskori&scaron;tavao, s milo&scaron;ću Božjom surađivao, odgojiteljima i profesorima bio poslu&scaron;an, prema njima pun po&scaron;tovanja i poučljivosti, a prema sudrugovima uvijek dru&scaron;tven, nesebičan, spreman pomoći, prenosi Stolac.co.</p> <p><br /><br />Postao je pravo svjetlo travničkoga sjemeni&scaron;ta.</p> <p><br /><br />Simpatično je kod svega toga da je sve to kod Petra bilo neusiljeno, nenamje&scaron;teno, bez poze. On je bio zdravo ambiciozan mladić, talentiran, koji je imao pred očima jasan cilj te prema njemu hrabro i dosljedno koracao. Već od I. razreda postao je vrlo aktivan član Marijine kongregacije, zagrijan za pobožnost prema Bogorodici, za Srce Isusovo, za misijske, ekumenske, crkvene i domovinske ideale. Ozbiljno se spremao i izgrađivao za službu Crkvi i narodu. U vi&scaron;im mu je razredima pomalo dozrela odluka da stupi u Družbu Isusovu i postane isusovac. No Bog je s njim imao drugi plan. Petar se kao sedmo&scaron;kolac za jedne &scaron;etnje te&scaron;ko nahladio, navukao su&scaron;icu i godinu dana kasnije umro, položiv&scaron;i prije toga isusovačke zavjete. Svoju je preranu smrt primio svjesno kao dar iz Božje ruke, o čemu svjedoče njegova dirljiva pisma ocu i bratu franjevcu fra Marku. U bolesti se pokazala sva duhovna i moralna Petrova veličina. Najbolje se u njegovoj biografiji izrazio pater Puntigam, koji je zapisao: Ja ne mogu Petra Barbarića proglasiti svetim. Ali toliko mogu reći sasvim iskreno da si ne mogu predstaviti kako mladić može vjernije Bogu služiti i bolje na smrt se pripraviti nego li je to Barbarić učinio. I zato se ne bih čudio ako bi jednom bio progla&scaron;en svecem.</p> <p><br /><br />To jo&scaron; nije ostvareno, ali se ipak vodi postupak da se jednom ostvari. Put je do tog cilja dug i mukotrpan. Onaj silni svijet &scaron;to jo&scaron; i danas svakog četvrtka, a pogotovo na Petrovo, hrpimice hrli na Petrov nekada&scaron;nji grob u Travniku, ulijeva nadu da je u slučaju Petra Barbarića prst Božji na djelu. Na&scaron;e je da i dalje molimo i radimo za Petrovu proslavu, da se s njime preko većega životopisa upoznamo, da u raznim potrebama i nevoljama molimo za njegov zagovor, da molimo čak i za pravo čudo, jer to je onda najsigurniji put do Petrove beatifikacije i anonizacije. Uspjeh u tome poslu bio bi za na&scaron;u mjesnu Crkvu, sigurno, veliko obogaćenje. Zato se isplati i dalje neumorno raditi na Petrovoj beatifikaciji.</p> <p><br /><br />Godine 1935. njegovi su zemni ostatci s gradskoga groblja Bojne prenijeti u sjemeni&scaron;nu crkvu, gdje se razvila prava pobožnost prema njemu. No tijelo mu je nakon 1944. godine zakopano u blato i zazidano da bi ga se sakrilo od naroda. Kad se obnavljalo jedan dio nadbiskupijske gimnazije, na&scaron;lo mu se tijelo.</p> <p><br /><br />Danas mu se oko groba okupljaju učenici i narod na molitvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-15-fra-petar-barbaric.pngLJUBUŠKI - Gradu za rođendan Perica Biško poklonio izložbu svojih fotografija FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=8881488814Grude.com - klik u svijetWed, 13 Feb 2019 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-13-dsc_0189.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zgradi Općine Ljubuški priređena je izložba fotografija Perice Biške „Gradu za rođendan“.<p><br />Izložene fotografije prikazivale su motive i prizore prirodnih ljepota, kulturne ba&scaron;tine te ljudi i običaja ljubu&scaron;kog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Perica Bi&scaron;ko za sebe kaže da je fotograf hobist, GSS-ovac, planinar, gamer, sretan dječak i ponosan muž te otac dvoje djece. Član je Foto kluba Fokus Ljubu&scaron;ki, a fotografija je njegova ljubav u koju poku&scaron;ava unijeti svoje misli, osjećaje i raspoloženja. Ljubu&scaron;ki je za njega fotografski raj, mjesto koje krije puno neistraženih motiva. Uradci su mu bazirani pretežno na pejzažne motive, a fotografijama se pomalo uzdiže prema najboljim fotografima prirodnih ljepota Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O umjetničkoj dimenziji izloženih fotografija govorila je Tamara Herceg, akademska slikarica članica Dru&scaron;tva Hrvatskih likovnih umjetnika koja je zaključila kako grad nije mogao dobiti bolji poklon za rođendan. Izložbu je otvorio Toni Kraljević, predsjednik Foto kluba Fokus Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su imali priliku vidjeti fotografije Perice Bi&scaron;ke koji se pomalo uzdiže prema najboljim fotografima prirodnih ljepota Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Perica je izloženim fotografijama vje&scaron;to oživio bogatu pro&scaron;lost Ljubu&scaron;kog, uhvatio prolaznost sada&scaron;njeg trenutka i prikazao nam sjajne vizure budućnosti na&scaron;eg grada. Ugodnu atmosferu u zgradi općine svojom svirkom uljep&scaron;ali su učenici osnovne i srednje glazbene &scaron;kole Ljubu&scaron;ki.</p> <p><br />Grude.com/<a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://www.radioljubuski.ba/" target="_blank">RLjubu&scaron;ki</a><br />FOTO: Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-13-dsc_0189.jpgHNK MOSTAR: Slobodan ulazak na glazbeno-poetsko-scenski kolaž ''Hercegovina''http://grude.com/clanak/?i=8878188781Grude.com - klik u svijetMon, 11 Feb 2019 12:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-hercegovina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolaž će biti izveden u utorak, 12. 2. 2019. s početkom u 20 sati, a ulazak je slobodan.<p><br />Kada je prije &scaron;est godina Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru počelo s glazbeno-poetsko-scenskim kolažom &bdquo;Hercegovina&ldquo;, umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina zaželio je dug život ovom repertoarno i kulturolo&scaron;ki vrijednom kazali&scaron;nom fenomenu, svojevrsnom živom spomeniku pjesničkoj ba&scaron;tini, koja se u najkraćem može sažeti u formulu: tisuće stihova, stotine pjesnika, pet stoljeća &ndash; od renesanse do danas, petero glumaca i jedna mistična zemlja, kao neiscrpno vrelo poetske inspiracije &ndash; Hercegovina. Prije svega, fascinira refleksivni potencijal ovog toposa, koji ovu regiju čini, uistinu, jednom od najopjevanijih na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ako igdje na svijetu, a ono ovdje, potvrđuje se iskonsko pravilo i čovjekov znak i zakon: da bijeda i jad pu&scaron;taju životonosnije, jedrije, plodnije i otpornije korijene od snage i moći.&ldquo; Ove riječi Anđelka Vuletića samo su dio razloga opčinjenosti pjesnika Hercegovinom. Te&scaron;ko je i poku&scaron;ati pobrojati sve moguće simptome &bdquo;kontaminiranosti&ldquo; ovom zemljom. Stotine autora koji su pisali i pjevali o njoj svjedočanstvo je kako je ona istodobno i neotuđiv dio na&scaron;eg identiteta, ali i neobja&scaron;njivi magnet pjesnikinjama i pjesnicima koji nisu rođeni u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatvaranje ovog peotskog kruga i vi&scaron;egodi&scaron;nje scensko druženje s poezijom i stihovima, najvi&scaron;e ima zahvaliti glumcu Robertu Peharu koji je idejno, redateljski i interpretativno dao ključan obol, skupa s Velimirom P&scaron;eničnikom Njirićem, Tinom Laco, Majom Lasić i Jelenom Kordić Kuret. Ukupno stotinu i osamnaest pjesnika i sto sedamdeset i &scaron;est pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolaž će biti izveden u utorak, 12. 2. 2019. s početkom u 20 sati, a ulazak je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-hercegovina1.jpgPreminuo jedan od najuglednijih Hrvata u Mannheimu, rođeni Ramljakhttp://grude.com/clanak/?i=8876988769Grude.com - klik u svijetSun, 10 Feb 2019 22:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-10-ilija-peran.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska zajednica u Mannheimu i Njemačkoj ostala je u subotu bez svog uglednog člana. Nakon duge borbe s bolešću, u Oftersheimu kod Mannheima, u krugu obitelji, je preminuo Ilija Peran, dugogodišnji predsjednik Njemačko-hrvatskog društva, predsjednik Matice hrvatske Mannheim-Ludwigshafen, osnivač DKG Croatija te jedan od osnivača HDZ-a u Mannheimu i jedan od osnivača Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi Hrvati i hrvatski prijatelji poznaju ga kao dugogodi&scaron;njeg socijalnog radnika iz Mannheima koji je svima pomagao.&nbsp; Pogotovu je pomagao prognanim Hrvatima, koji su tijekom Domovinskog rata dolazili u Mannheim. Također je pomagao i svima ostalima bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi u Fenixu sjećat ćemo se pok. Ilije Perana kao iskrenog prijatelja i povremenog suradnika koji je svojima prilozima&nbsp; obogaćivao na&scaron;e tiskanog izdanje.&nbsp;Bio je veliki čovjek, Hrvat i domoljub. Volio je svoj narod i svoju Domovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilija Peran je rođen 8. ožujka 1947. godine u Gmicima, općina Rama-Prozor u BiH. U Njemačku, točnije Frankfurt stigao je davne 1968. godine.&nbsp; Na preporuku fra Bernarda Dukića, tada&scaron;njeg voditelja Hrvatske katoličke misije u Frankfurtu, u rujnu 1971. seli u Mannheimi počinje raditi kao socijalni savjetnik pri Caritasu u Mannheimu. Tu je ujedno započeo studij te kasnije i diplomira za socijalnog radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa suprugom Katom, koja je također radila pri Caritasu,&nbsp; ima tri kćeri Margaretu, Helenu i Mariju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fenix-magazin/MD</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-10-ilija-peran.pngPočele prijave na 8. Seminar folklora Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=8873588735Grude.com - klik u svijetFri, 08 Feb 2019 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-08-seminar-folklor2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Seminar će se održati u Emaus centru, u Potocima kod Mostara od 25. do 28. srpnja 2019., a podučavat će se pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata..<p>&nbsp;</p> <p>Seminar folklora Hrvata u BiH ove se godine održava osmi put za redom u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u Bosni i Hercegovini (UHAKUD u BIH). Seminar će se održati u Emaus centru, u Potocima kod Mostara od 25. do 28. srpnja 2019., a podučavat će se pjesme, plesovi, no&scaron;nje i običaji Hrvata Sjeverne Hercegovine, Zavr&scaron;ja i Kupresa, kao i tradicijska glazbala Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj seminara je prof. Miroslav &Scaron;ilić. Područje Konjica, Rame, Kupresa i Zavr&scaron;ja, specifično je po tome &scaron;to se ispreplitala kultura sjevera i juga, ali i zapada i istoka Bosne i Hercegovine. Upravo zbog svoje prirodne granice koja dijeli Bosnu od Hercegovine, etnografska je odlika kako bosanskog tako i hercegovačkog folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom se području izgradio zaseban kulturolo&scaron;ki sustav koji je kao takav poseban, te se izdvaja i od jednog i od drugog kraja države BiH, &scaron;to ga čini uistinu izvorno sačuvanim od utjecaja pomodarstva koje je u mnogim područjima otklonilo izvornost, priopćeno je iz UHAKUD u BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-08-seminar-folklor2.jpgKnjiga napisana na mobilnom telefonu dobila književnu nagradu http://grude.com/clanak/?i=8872088720Grude.com - klik u svijetThu, 07 Feb 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-07-behrouz-boochani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izbjeglica, koji se trenutno nalazi u zatočeništvu na Papua Novoj Gvineji, osvojio je dva najviša književna priznanja u Australiji sa svojom debitantskom knjigom, koju je napisao na svom mobilnom telefonu i poslao poglavlje po poglavlje preko WhatsApp-a.<p>&nbsp;</p> <p>Iranac, Behrouz Boochani, dobitnik je ovogodi&scaron;nje Viktorijanske nagrade za književnost, vrijedne 100.000 australijskih dolara, kao i nagrade &ldquo;Prize for Non-Fiction&rdquo; vrijedne 25.000 australijskih dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađena autobiografija pod naslovom &bdquo;No Friend But the Mountains: Writing from Manus Prison&ldquo;, je objavljena pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Australija je uhitila kurdsko-iranskog novinara na otoku Manus 2013. godine zbog poku&scaron;aja ulaska u Australiju bez važeće vize, nakon &scaron;to je vi&scaron;e puta poku&scaron;ao emigrirati i pobjeći od rata iz Irana u Australiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je bio u centru za zatočenike, Boochani je napisao knjigu na svom maternjem perzijskom jeziku i poslao je preko WhatsApp-a prevoditelju Omid Tofighian u Australiji, a izdavač Picador Australia je primio transkript od njega parcijalno, putem tekstualne poruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik nagrade je rekao da se nada da će nagrada usmjeriti pažnju na te&scaron;koće vi&scaron;e od 1.000 ljudi koji se nalaze u Australiji u zatočeničkim centrima na otocima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga se bavi životom u pritvoru, otuđenjem i dehumanizacijom zatvorenika, torturom i metodičkim dovođenjem u stanje očaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boochani je rekao da je jedan od njegovih najvećih strahova, dok je pisao knjigu, bio da će njegov telefon konfiskovati stražari u zatočeničkom centru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Brinuo sam se da će, ako upadnu u moju sobu, konfiskovati moje stvari&ldquo;, rekao je Boochani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada je objavljena u četvrtak, 31. siječnja na svečanosti u Australiji, zemlji u kojoj je Boochani-ju zabranjen boravak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To donosi ogromnu sramotu australijskoj vladi&ldquo;, rekao je Boochani o politici odgovornoj za njegovu patnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-07-behrouz-boochani.jpgSretan 101. rođendan fra Bazilije! ''Prvih 100 ljeta brzo je proletjelo...''http://grude.com/clanak/?i=8859388593Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jan 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-26-fra_bazilije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najpoznatijih kulturnih radnika s ovih prostora Mario Bušić danas je na svom službenom Facebook profilu objavio rođendansku čestitku upućenu fra Baziliju Pandžiću.<p>&nbsp;</p> <p>Najstariji franjevac iz mjesta Drinovci u općini Grude proslavio je 101. rođendan, a uz dobre želje, portal Grude.com prenosi priču koju je o fra Baziliju pro&scaron;le godine na okrugli rođendan objavila <strong>Na&scaron;a TV.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Baziliju želimo jo&scaron; dobrog zdravlja i intelektualnog rada i jo&scaron; rođendana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Život treba živjeti uvijek svjestan kako će&scaron; umrijeti&rdquo; rečenica je koja s tako malo riječi tako dobro opisuje život fra Bazilija Pandžića, svećenika rođenog 1918. godine. Ovom rečenicom vodio se kroz cijeli život, život u kojemu je ostvario, proživio i preživio toliko toga, &scaron;to ne bi dovoljno dobro opisali ni najbolji pisci svijeta. Prvih 100 ljeta života kaže za Na&scaron;u TV fra Bazilije brzo mu je proletilo.. i danas se jako dobro osjeća. Nedavno je posjetio i rodne Drinovce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Drinovcima su svi mlađi od mene, ja najstariji..&rdquo; &scaron;aljivo nam je rekao fra Bazilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao mali nije volio nizati duhan čime se bavila njegova obitelj, no volio je čitati i učiti. Po zavr&scaron;etku srednje &scaron;kole franjevački habet obukao je na Humcu, gdje danas živi. Nastavio je služiti u Mostaru, nakon čega odlazi na daljnje &scaron;kolovanje u Rim. U to vrijeme Hercegovinu su pogodili nemili događaji&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tada su ubili i mog strica&rdquo; kazao je fra Bazilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>..tragična sudbina pobijenih hercegovačkih franjevaca i strah među narodom koji su u to vrijeme sijali komunistički zločinci, odrazila se i na život fra Bazilija. Od svoje obitelji odvojen je bio desetljećima. Tek jednog dana u posjetu u Rim stigla mu je nećakinja koja ga je željela upoznati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To je za mene poseban trenutak. Nakon pune 23 godine, napokon sam vidio nekog od svoje obitelji&rdquo; sjeća se fra Bazilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po kr&scaron;tenom imenu Stjepan jedno je od četvero djece obitelji Pandžić. Osobito vezan bio je uz svoju majku, kojoj je slao pisma u kojima bi govorio kako je živ i kako je dobro. Cijeli svoj život fra Bazilije je posvetio Bogu, a vrijeme provedeno u Rimu i radu i nauci. Želio je istraživati arhive Osmanskog carstva o povijesti Bosne i Hercegovine i ovih krajeva, no sudbina ga je namijenila za arhivara u Vatikanu i kapelana u bolnici. Imao je puno veza s papama svog vremena u Vatikanu, a ima zasluge u progla&scaron;enju pojedinih svetaca, između ostalog svetog Nikole Tavelića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Bazilije je istaknuo i kako mu je jedna od najtežih životnih situacija bila rastanak s fra Dominikom Mandićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ti&scaron;ini samostanskih prostorija fra Bazilije je molio i učio. Zavr&scaron;io je dva doktorata, crkvenu povijest i islamistiku. Iako danas, kaže, pone&scaron;to je zaboravio, govori čak 12 jezika, a nekad je napamet znao i dijelove iz Kurana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Bazilije je autor brojnih knjiga i članaka iz područja povijesti i duhovnosti. Sada živi i pi&scaron;e nove stranice svojih Ljetopisa u franjevačkom samostanu na Humcu. Također i informatički je pismen, pa sa svojim prijateljima i 13 godina mlađim bratom komunicira preko Skype-a. Kaže fra Bazilije lijepo mu je biti opet u svojoj Hercegovini. Vrijeme provodi uglavnom sa svojom subraćom</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom proslave stotog rođendana, između ostalog fra Baziliju u čast izrađena je i po&scaron;tanska markica s njegovim likom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zauvijek će ostati trag ovog velikog čovjeka. Na sve pote&scaron;koće koje su mu životne okolnosti pružale, fra Bazilije je odgovarao vjerom u Boga, učenjem i radom, u vlastitoj ti&scaron;ini i skromnosti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-26-fra_bazilije.jpgPogledajte tko će sve nastupiti u emisiji Lijepom našom u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=8858688586Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jan 2019 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-30-lijepomnasom-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostovi kultura 6.veljače u Ljubuškom (Snimanje emisije Lijepom našom).<p>&nbsp;</p> <p>Popularna emisija HRT-a &ldquo;Lijepom na&scaron;om&ldquo; snima se i u Bosni i Hercegovini pod nazivom &bdquo;Mostovi kultura&ldquo; ,riječ je o jednoj od najdugovječnijih emisija HRT-a koju vi&scaron;e od dva desetljeća uspje&scaron;no vodi Branko Uvodić. Ovaj glazbeno-scenski spektakl HRT-a po treći put dolazi u Ljubu&scaron;ki, a javno snimanje emisije zakazano je za 6. veljače u 19 sati u Gradskoj &scaron;portskoj dvorani u Ljubu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na manifestaciji u Ljubu&scaron;kom predstavit će se brojne skupine koje će prikazati bogatu kulturno-tradicijsku ba&scaron;tinu ovoga podneblja, a jamac velikoj zabavnoj noći poznati su izvođači, među kojima i Mate Bulić, Jole, Hanka Paldum, Alen Nižetić&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pogledajte tko će sve nastupiti u Ljubu&scaron;kom 6. veljače:</strong></p> <p>KUD&ldquo;Studenčica&ldquo; &ndash; Studenci ;ŽKUD&ldquo;Hercegovac&ldquo; &ndash; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD&ldquo;Sv. Marko&ldquo;,KUD&ldquo;Luke Čapljina&ldquo;, Željko Keža guslar ,Studenački bećari, Dream team Babe, klapa&ldquo;Benediktus&ldquo;, klape&ldquo;Aurora&ldquo; ,&ldquo;Bura&ldquo;,&ldquo;Herceg&ldquo; ,&ldquo;Trebižat&ldquo; ,&ldquo;Zvizdan&ldquo; ,ES&bdquo;Sinovi Hercegovine&ldquo; ,TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; i klapa&ldquo;Concordia,Darija, Monija, Mate i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; ,Darija Ramljak i Andrej Sivrić i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo;, Mate Miličević i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo;,Anita Čolak, Stjepan Lach i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; ,Stjepan Lach i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; , Džentlmeni ,Josip Ivančić ,Ivica Bago ,Zoran Begić ,Mario Roso ,Branko Medak ,klapa&ldquo;Ragusa&ldquo; ,Dukati &ndash; &Scaron;iroki Brijeg ,Alen Nižetić ,Hanka Paldum ,Jole ,Mate Bulić , Trebižat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su Općina Ljubu&scaron;ki i Javna ustanova Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje o snimanju za Radio Ljubu&scaron;ki otkriva voditelj i urednik emisije Branko Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://radioljubuski.ba/ljubuski/item/29890-branko-uvodic-u-programu-radija-ljubuski-najavio-javno-snimanje-emisije-lijepom-nasom-u-ljubuskom-audio.html" target="_blank">U audio zapisu poslu&scaron;ajte snimku razgovora</a></p> <p><br />Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-30-lijepomnasom-ljubuski.jpgMate Bulić ima novi hit: JA SAM NA TE PONOSAN (VIDEO)http://grude.com/clanak/?i=8856688566Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jan 2019 22:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-28-frane-i-mate.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjevač Frane Pehar pozvao svojeg rođaka, jednog od najvećih hrvatskih pjevača zabavne glazbe, Matu Bulića, na suradnju u novoj pjesmi „Ja sam na te ponosan“.<p>&nbsp;</p> <p>Tarapana band u samo tri godine postojanja dosegnuo je status jednog od najtraženijih mladih sastava na na&scaron;em području, a kad se mladost spoji s iskustvom rezultat može biti samo bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je pjevač Frane Pehar pozvao svojeg rođaka, jednog od najvećih hrvatskih pjevača zabavne glazbe, Matu Bulića, na suradnju u novoj pjesmi &bdquo;Ja sam na te ponosan&ldquo;. U pitanju je emotivna pjesma koja govori o ljubavi između oca i sina, ali i rastanku. Rastanci su tužni, ali ljubav nikada ne prestaje, poruka je koju su Mate i Frane sjajno iznijeli u ovom duetu kojemu je već na prvo slu&scaron;anje osiguran uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stari moj, nije lako ostati, pravi čovjek postati, te&scaron;ka su vremena...", tako počinje novi hit!</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/3aCB2o7z4OQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-28-frane-i-mate.jpegZapočinju ''IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca''http://grude.com/clanak/?i=8855788557Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jan 2019 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program kroz prva tri dana započinje molitvom krunice i razmatranjem u 17.30, zatim slijedi sv. misa zadušnica u 18.00. Ovogodišnji predvoditelj bit će fra Ivan Landeka, ml.<p>&nbsp;</p> <p>U samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u ponedjeljak, 4. veljače, započinju &raquo;IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca&laquo; u povodu 74. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca. Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Sve će zemaljskim vezama (92.7, 93.1 i 102.3 MHz) i preko interneta&nbsp;<a title="internet" href="http://eu6.fastcast4u.com:5036/" target="_blank">http://eu6.fastcast4u.com:5036/</a> uživo prenositi Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg <a title="&Scaron;iroki Brijeg" href="http://www.radiosirokibrijeg.com" target="_blank">www.radiosirokibrijeg.com</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program kroz prva tri dana započinje molitvom krunice i razmatranjem u 17.30, zatim slijedi sv. misa zadu&scaron;nica u 18.00. Ovogodi&scaron;nji predvoditelj bit će fra Ivan Landeka, ml.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz spomenuta tri dana podijelit će se i nagrade onima koji su sudjelovali na &raquo;VIII. nagradnom natječaju&laquo; s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučko&scaron;kolci, drugoga mladež, a trećega odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtoga dana, na sami dan Obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16.00 molitvom pred ratnim skloni&scaron;tem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadu&scaron;nica koju će predvoditi i na njoj propovijedati dr. fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti ukratko rad Vicepostulature kroz pro&scaron;lu godinu, a gvardijan fra Tomislav Puljić izreći će riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove će godine 7. veljače biti obilježen također kao &raquo;Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk&laquo;, &scaron;to ga je proglasio grad &Scaron;iroki Brijeg, te kao &raquo;Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja&laquo;, &scaron;to ga je proglasila Zapadno-hercegovačka županija. Nadamo se da će biti poslu&scaron;an naputak sadržan u odluci progla&scaron;enja Dana sjećanja da se popodne zatvore mjesta rada tako da i djelatnici u njima mogu doći u samostansku crkvu na sv. misu. U sklopu ovih dana sjećanja, 5. veljače u 10.00, izaslanstvo Grada &Scaron;irokog Brijega i izaslanstvo Zapadno-hercegovačke županije te izaslanstvo Vicepostulature položit će vijenac, zapaliti svijeću i pomoliti se za sve pobijene franjevce i puk Božji na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgU 27. godini preminuo hrvatski glumac Robert Budakhttp://grude.com/clanak/?i=8855088550Grude.com - klik u svijetSun, 27 Jan 2019 21:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-27-robert-budak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski glumac Robert Budak preminuo je u nedjelju u 27. godini. Nastupao je u predstavama 'Sherlock Holmes', 'Alisa u zemlji čudesa', 'Romeo i Giulietta', 'Tit Andronik' i 'Zdrav i čisti dom' u ZKM-u. <p>&nbsp;</p> <p>Dobio je i nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta 2017. godine za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina, za ulogu u predstavi Taksimetar Gorana Vojnovića u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumio u filmovima 'Zagreb Cappuccino', 'Mala kavana' i 'S one strane' te serijama 'Stipe u gostima' i 'Horvatovi'. U subotu navečer glumio je u predstavi Rene Medve&scaron;eka 'Huddersfield' u ZKM-u, dok je nedjeljna otkazana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Budaka su se oprostile mnoge kolege, među kojima su Tihana Lazarević i Jelena Perčin, kao i pjevač Dino Jelu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upravo sam saznao da je jedan od mojih srednjo&scaron;kolskih kolega i jedan od najtalentiranijih glumaca koje sam upoznao, preminuo danas ujutro. Robi, bio si stvarno jedinstven lik, i bilo mi je zadovoljstvo biti s tobom u 'Phantom Of The Opera' prije 9 godina - napisao je Dino.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-27-robert-budak.jpgPjesnik, književnik i šef policije: Zrinko Kapetanić poezijom rastapa najhladnija srcahttp://grude.com/clanak/?i=7849278492Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jan 2019 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-23-019-zrinko-policajac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznenadili su se, ali ugodno. Ima ih koji su pjesme pročitali i kažu da su jako zadovoljni, ne samo zato što sam im ja šef na poslu, pomalo u šali govori Zrinko Kapetanić (55).<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><strong>On je pjesnik, književnik, ali i načelnik Policijske postaje Okučani. </strong>U pisanju pronalazi svoje &ldquo;drugo ja&rdquo;, sažima misli i osjećaje. Na promociji njegove zbirke &ldquo;U &scaron;utnji pjevam&rdquo; u Matici hrvatskoj u Zagrebu u ponedjeljak su bili i Miro Gavran, Enes Ki&scaron;ević, načelnik PU brodsko-posavske Antun Valić...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jako sam sretan i zahvalan &scaron;to sam imao čast promovirati svoju novu zbirku. Hvala mojoj obitelji, prijateljima, kolegama s posla, novogradi&scaron;kom ogranku Matice hrvatske i MH u Zagrebu - kaže Zrinko. S poezijom se prvi put susreo jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Volio sam puno čitati i pisati. Već za moje prve pjesme stariji su rekli da su lijepe i duboko misaone, ugodno su se iznenadili. Kao srednjo&scaron;kolac i student pjesme sam slao u razne časopise, 80-ih godina sam čak bio i nagrađen za jednu priču. Uzori su mi bili i ostali Tin Ujević, Dobri&scaron;a Cesarić i cijeli taj pjesnički krug. Sveučili&scaron;te &lsquo;M. A. Relković&rsquo; izdalo je moju prvu zbriku pjesama ??Dječak u zabludi&rsquo;, kojoj nisam nazočio jer sam bio u vojsci, pa mi je ovo prva moja promocija koj sam nazočio - kaže Kapetanić. Čitao je svoje pjesme na radiju, na pjesničkim večerima, objavljivao u časopisima. Tijekom rata nije pisao pa je zbirka &ldquo;U &scaron;utnji pjevam&rdquo; nastala s pauzom od 35 godina. Obitelj ga podupire, kćeri Vanesa i Tena te sin Vedran također su umjetnički nadareni, a Vanesa je zbirku čak ilustrirala. Supruga Jadranka uživa u njegovim pjesmama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/oDY-JanwXjc" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-23-019-zrinko-policajac.jpegNAJAVA: Premijera filma ''Hajduk'' u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=7845178451Grude.com - klik u svijetTue, 22 Jan 2019 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-22-hajduk-film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 27. siječnja u zagrebačkom kinu Tuškanac, pod pokroviteljstvom grada Zagreba premijerno će biti prikazan igrani film “Hajduk” s početkom u 18:00h.<p>&nbsp;</p> <p>Film je većim dijelom sniman na autentičnim lokacijama na Duvanjskom polju te u Parku prirode Blidinje, a prikazuje život najpoznatijeg hajduka s na&scaron;ih prostora, rođenoga u mjestu Gornji Bri&scaron;nik pokraj Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice možete kupiti na dan prikazivanja filma, na blagajni kina Tu&scaron;kanac, po cijeni od 50 kn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem Vas pozivamo na zagrebačku premijeru filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidimo se!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Udruga Duvnjaka Zagreb</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-22-hajduk-film.jpgEvo koje predstave možete pogledati u HNK Mostar u ovom tjednuhttp://grude.com/clanak/?i=7843678436Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jan 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-hnkmo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovom tjednu bit će izvedene tri predstave na daskama Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru. <p><br /><br />U utorak (22. 1.) mostarska će publika imati priliku pogledati "Sviraj to ponovno, Sam". Riječ je o svevremenoj britkoj komediji o mu&scaron;ko-ženskim odnosima autora Woodyja Allena, a u režiji Marija Kovača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan poslije (srijeda, 23. 1.) na repertoaru je "Gnijezdo", autorski projekt Marine Petković Liker. Ovo je komad o nesređenim odnosima između tri sestre i tri brata koji nenadano na godi&scaron;njicu majčine smrti otvaraju bolnu temu &ndash; &scaron;to učiniti sa zajedničkom kućom koju je ozbiljno načeo zub vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Subota je rezervirana za "Zečju rupu", dramu o bračnom paru koji se suočava s gubitkom sina. Mnogi kritičari ovaj komad drže biserom suvremenog dramskog pisma &scaron;to potvrđuje i činjenica kako je jedan od naj&shy;igranijih komada u svijetu u pro&scaron;lom desetljeću čiji je autor David Lindsay-Abaire. Predstavu je režirala Lajla Kaikčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve predstave počinju u 20 sati. <br /><br /><br />Redovita cijena ulaznice je 10 KM, a mogu se rezervirati na broj 063/019 019. Studenti, učenici i umirovljenici plaćaju povla&scaron;tenu cijenu od 5 KM. Također, studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere koji se preuzimaju u prostorijama Studentskog zbora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-hnkmo.jpgU susret Valentinovu: Raspisan natječaj na temu 'Ljubav je…'http://grude.com/clanak/?i=7842978429Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jan 2019 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-14-srce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom predstojećeg mjeseca veljače ili mjeseca ljubavi (Valentinovo) Knjižnica Ljubuški poziva učenike petih razreda OŠ Tina Ujevića Vitina da se odazovu literarnom natječaju na temu „Ljubav je…“, koji ostaje otvoren do petka 8. veljače 2019. godine.<p><br /><br />''Dugo vremena psiholozi su bili neskloni kako definiranju tako i istraživanju fenomena ljubavi. Izgleda da se ta tema smatrala neozbiljnom i neprikladnom, a ni&scaron;ta bolje nisu prolazili ni oni koji su je poku&scaron;avali istraživati. Ni dan danas, na ta vječna pitanja o ljubavi, zaljubljenosti i leptirićima u trbuhu, nismo uspjeli naći jedinstven odgovor. A &scaron;to o ljubavi misle učenici petih razreda O&Scaron; Tina Ujevića Vitina doznat ćemo na izložbi literarnih radova na temu &bdquo;Ljubav je&hellip;&ldquo;, u četvrtak 14. veljače 2019. godine, s početkom u 10.30 sati, u prostorijama Knjižnice Ljubu&scaron;ki'', poručili su iz ove knjižnice.</p> <p><br />Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-14-srce.jpgPotrebna molitva za fra Matu Dragičevićahttp://grude.com/clanak/?i=7841078410Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jan 2019 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci s područja Hercegovine uputili su molbu za molitvom za fra Matu Dragičevića koji je sinoć imao hitnu operaciju.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Matino stanje nije dobro pa se pozivaju i vjernici da se uključe u molitve za fra Matu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpgKarizmatik Mijo Barada u Čapljini predstavlja knjigu 'Evo činim sve novo'http://grude.com/clanak/?i=7839878398Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 17:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-mijo-barada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čovjek nevjerojatne duhovne snage, karizmatik, svojevremeno pomoćnik pok. Marijana Arhara, jednog od najpoznatijih egzorcista i i misionar Mijo Barada u Hercegovini će predstaviti svoju knjigu "Evo činim sve novo".<p>&nbsp;</p> <p>Uz predstavljanje knjige Barada će održati i tematsko predavanje, a nazočni će zajedno moliti Svetu Krunicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje će se održati u salonu Storia u Tasovčićima, općina Čapljina, 30. siječnja od 19.00 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-mijo-barada.jpgHNK Mostar priprema ''Jesenju sonatu'' http://grude.com/clanak/?i=7839778397Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-jesenja_sonata_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru počele su čitaće probe za "Jesenju sonatu" Ingmara Bergmana. <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj je Robert Raponja, a u predstavi će igrati: Sanda Krgo Soldo, Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret i Nikolina Marić. Prema planu premijerna izvedba bit će odigrana u prvoj polovici ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U "Jesenjoj sonati" priča se vrti oko Charlotte, svjetski poznate pijanistice koja je svojoj karijeri podredila sve, uključujući i obitelj, a osobito svoje kćeri - Evu i Helenu. Nakon iznenadne smrti svoga muža i prijatelja, Charlotte odluči bol i prazninu preboljeti kod svoje kćeri Eve, koja s mužem Victorom i bolesnom sestrom Helenom živi na selu. Charlotte, premda uspje&scaron;na pijanistica, iznimno je sebična žena, s vrlo malo emotivne inteligencije, koja nikad nije htjela preuzeti odgovornost, ni kao žena ni kao majka. Sada je ljubomorna jer je Helena vi&scaron;e vezana za Evu nego za nju. Rastuća napetost između Charlotte i Eve dovodi do neminovnog sukoba, duela riječima, u kojima obje žene proživljavaju bol zbog nedostatka ljubavi i razumijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-jesenja_sonata_2.jpgTužan dan za sve vjernike: Preminuo je fra Leon Kikićhttp://grude.com/clanak/?i=7839178391Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-fra-leon-kikic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 40. godini života preminuo je fra Leon Kikić, član Franjevačke provincije Svetog Križa, Bosne Srebrene. Mladi svećenik preminuo je u Kliničkom centru Košeo, nakon iznenadne i teške bolesti srca, te od posljedica operacije koja je uslijedila.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Leon je bio rodom iz Drijenče, općina Čelić, u Tuzlanskoj županiji, iz obitelji Adama i Sare. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Drijenči, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1995-1999), novicijat na Gorici u Livnu (1999/2000), filozofsko-teolo&scaron;ki studij u Sarajevu (2000-2006), poslijediplomski studij iz dogmatsko-fundamentalne teologije na Papinskom sveučili&scaron;tu Comillas u Madridu (2008-2010) na kojem je magistrirao s temom Hacerse hombre perfecto seg&uacute;n san Ireneo de Lyon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na istom sveučili&scaron;tu zavr&scaron;io doktorantski studij (2010-2011). Od 2012. godine pi&scaron;e doktorsku dizertaciju (La cristolog&iacute;a de Olegario Gonz&aacute;lez de Cardedal). Nakon zavr&scaron;etka studija i doktorske disertacije 2015. godine vratio se u Provinciju i započeo službu profesora dogmatike na Franjevačkoj teologiji na &nbsp;Sarajevu. Ujedno je obavljao i službu samostanskog vikara i ekonoma u samostanu sv. Pavla na Nedžarićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među važnim datumima, svečane zavjete je položio 14. rujna 2004. u sveti&scaron;tu Gospe Olovske u Olovu.&nbsp; Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2006. u Sarajevu po rukama kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;im srcima ostaje neizmjerna žalost zbog preranog odlaska na&scaron;eg subrata fra Leona, skromnog i po&scaron;tenog fratra kojeg je Gospodin ipak po svojoj providnosti odlučio pozvati k sebi. Iskrena zahvala svima onima koji su se usprkos te&scaron;koj operaciji srca do zadnjeg trenutka nadali i molili za njegovo zdravlje. Hvala i liječnicima i bolničkom osoblju koji su neprestano bdjeli nad na&scaron;im bratom i učinili sve &scaron;to je u njihovoj moći da spase njegov život - priopćeno je iz provincije Bosne Srebrene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je ovo jedan tužan dan za Crkvu u BiH. Nakon &scaron;to je vi&scaron;e svećenika preminulo ovog mjeseca, pred fra Leonom je bilo jo&scaron; godina vrijednog rada u Crkvi i za Crkvu, međutim dragi Bog je odlučio drukčije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-fra-leon-kikic.jpgIzišao 22. broj glasila ''Stopama pobijenih'' http://grude.com/clanak/?i=7836278362Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-16-stopama-pobijenih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mr. sc. Vladimir Šumanović piše o pitanju autentičnosti izvješća 8. dalmatinskog korpusa Generalštabu Jugoslavenske armije od 25. veljače 1945. glede Mostarske operacije.<p>&nbsp;</p> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 22. broj glasila &raquo;Stopama pobijenih&laquo; koje donosi mno&scaron;tvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mr. sc. Vladimir &Scaron;umanović pi&scaron;e o pitanju autentičnosti izvje&scaron;ća 8. dalmatinskog korpusa General&scaron;tabu Jugoslavenske armije od 25. veljače 1945. glede Mostarske operacije. Na svome ratnome putu u toj operaciji jugokomunisti su ubijali sve &scaron;to im se ispriječilo na putu, jednako i civile i članove crkvene hijerarhije. Nije to bila osveta neodgovornih pojedinaca, već odluka vojnih tijela 8. dalmatinskog korpusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Krunoslav Draganović pi&scaron;e o stradanju Katoličke Crkve u Hercegovini, osvrnuv&scaron;i se najvi&scaron;e na krvavu 1945. kada je ubijeno mnogo hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Pobijeni&laquo; fra Ante Marić pi&scaron;e o ubojstvu dr. fra Lea Petrovića donoseći iskaze svjedoka o njegovom ubojstvu i ubojstvu zajedno s njim njegovih 6 subraće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Glas o mučeni&scaron;tvu&laquo; može se pronaći III. nastavak knjige Krvave godine autora dr. fra Ive Sivrića koji pi&scaron;e o hercegovačkim franjevcima i lažima napisanima i izrečenima ne samo u granicama biv&scaron;e Jugoslavije nego uključivo u cijelom zapadnom svijetu i SAD-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj broj donosi i nekoliko svjedočenja o znakovima milosti udijeljenima pojedinim osobama po zagovoru pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novom broju glasila nalaze se i literarni radovi fra Janka Bubala, fra Umberta Lončara i Ante Kraljevića. Tu su i nagrađeni radovi na Nagradnom natječaju Vicepostulature u 2018. za uzrast odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Goran Azinović pi&scaron;e o Hannah Arendt i banalnosti zla. Arendt je pratila suđenje Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu, koji je bio jedan od glavnih organizatora totalnog uni&scaron;tenja Židova u Europi. Na kraju ovog teksta zaključuje se da je komunistička ideologija &ndash; ideologija bez savjesti, krvoločna, u kojoj su ljudi i žrtve bili samo broj ili dio statistike. Komunizam je ubio najvi&scaron;e ljudi, ali jo&scaron; uvijek nije osuđen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anita Martinac je razgovarala s dr. Miroslavom Akmadžom, profesorom na vi&scaron;e fakulteta i povjesničarom na Hrvatskom institutu za povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Podsjetnik&laquo; donose se događanja s prvog i drugog dana proslave 100. obljetnice prve mature na &scaron;irokobrije&scaron;koj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glasilo &raquo;Stopama pobijenih&laquo; može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prija&scaron;nje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju &raquo;Izdava&scaron;tvo&laquo;. Spomenuti portal je inače sredi&scaron;nje mjesto za sve informacije glede pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-16-stopama-pobijenih.jpgVeleposlanik Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov otvoriti će izložbu i održati predavanje studentima SUMhttp://grude.com/clanak/?i=7836178361Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-16-plakat_predavanje_petar_ivancov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veleposlanik Ivancov će prije predavanja svečano otvoriti i izložbu fotografija ''Narodi Rusije''..<p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru organizira predavanje veleposlanika Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Petra Ivancova koje će se održati 17. siječnja (četvrtak) na Filozofskom fakultetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje o temi &bdquo;Rusija u sustavu suvremenih međunarodnih odnosa&ldquo; bit će održano u amfiteatru Antun Branko &Scaron;imić u 13.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanik Ivancov će prije predavanja svečano otvoriti i izložbu fotografija &bdquo;Narodi Rusije&ldquo; u suterenu Filozofskog fakulteta u 12 sati i 30 minuta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-16-plakat_predavanje_petar_ivancov.jpgSvećenik: Duše u čistilištu od mene su tražile da molimo za njihhttp://grude.com/clanak/?i=7834078340Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 23:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-15-jose-maniyangat-svecenik.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rođen sam 16. srpnja 1949. u Kerali, u Indiji, kao najstarije od sedmero djece. Kad sam imao 14 godina stupio sam u sjemenište Svete Marije u Thiruvalli i počeo se pripremati sa svećeništvo. <p><span style="font-weight: 400;">&nbsp;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Četiri godine poslije upisao sam bogosloviju Svetoga Josipa u mjestu Alwaye, u Kerali, gdje sam nastavio studij. Poslije sedam godina studija filozofije i teologije, 1. siječnja 1975. bio sam zaređen za svećenika i počeo sam služiti kao misionar u biskupiji Thiruvalla.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">U nedjelju 14. travnja 1985., na svetkovinu Božjega milosrđa, i&scaron;ao sam slaviti misu u jednoj misijskoj župi na sjeveru Kerale i putem sam doživio te&scaron;ku nesreću. Dok sam vozio motocikl, punom me snagom udario džip čiji se pijani vozač upravo vraćao s neke hinduske proslave. Hitno su me prevezli u bolnicu udaljenu oko 55 kilometara. Tijekom vožnje, moja je du&scaron;a iza&scaron;la iz tijela i iskusio sam smrt. Odmah sam susreo svog anđela čuvara.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Vidio sam svoje tijelo i ljude koji su me vozili u bolnicu. Čuo sam kako plaču i mole za mene. U tom mi je trenutku moj anđeo čuvar rekao: &bdquo;Odvest ću te u nebo, Gospodin te želi susresti i s tobom razgova</span><span style="font-weight: 400;">rati.&ldquo; Dodao je da mi putem želi pokazati pakao i čistili&scaron;te.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Najprije me odveo do </span><em><span style="font-weight: 400;">pakla</span></em><span style="font-weight: 400;">. To je bilo stravično. Vidio sam Sotonu i demone, neugasivu vatru od nekih 2000 &deg;C, crve kako gmižu, ljude koji vri&scaron;te i tuku se i druge koje demoni muče. Anđeo mi je rekao da sve te patnje dolaze od smrtnih grijeha za koje se ljudi nisu pokajali. Zatim sam shvatio da postoji sedam stupnjeva ili razina patnje ovisno o broju i vrsti grijeha koje su ljudi počinili za života na zemlji. Du&scaron;e su izgledale vrlo ružne, okrutne i užasne. To je bilo užasno iskustvo. Vidio sam ljude koje poznajem, ali ne smijem reći tko su. Grijesi koji su ih osudili bili su prvenstveno pobačaj, homoseksualnost, eutanazija, mržnja, odbijanje pra&scaron;tanja i svetogrđe. Anđeo mi je rekao da bi ti ljudi bili izbjegli pakao da su se pokajali i da bi i&scaron;li u čistili&scaron;te. Shvatio sam također da oni, koji se pokaju za svoje grijehe, kroz patnju mogu biti proči&scaron;ćeni na zemlji. Tako mogu izbjeći čistili&scaron;te i odmah otići u nebo. Bio sam iznenađen kad sam u paklu vidio čak i svećenike i biskupe za koje nisam očekivao da bi mogli biti ondje. Mnogi su od njih bili na tom mjestu jer su ljude varali svojim krivim naukom i lo&scaron;im primjerom.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Poslije pakla, anđeo čuvar me odveo u </span><em><span style="font-weight: 400;">čistili&scaron;te</span></em><span style="font-weight: 400;">. I ondje je bilo sedam stupnjeva patnje i neugasiva vatra, ali je to mnogo manje intenzivno nego u paklu, a nema ni svađa ni međusobnih sukoba. Najveća patnja tih du&scaron;a je u tome &scaron;to su odvojene od Boga. Neke du&scaron;e koje su u čistili&scaron;tu počinile su mnoge smrtne grijehe, ali su se prije smrti izmirile s Bogom. Iako tr</span><span style="font-weight: 400;">pe, te du&scaron;e su u miru i znaju da će jednoga dana vidjeti Boga licem u lice.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Mogao sam razgovarati s du&scaron;ama u čistili&scaron;tu. Tražile su me da molim za njih i da ljudima kažem da se mole za njih, da &scaron;to prije odu u nebo.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Kad molimo za te du&scaron;e one iz zahvalnosti mole zauzvrat za nas, a u nebu će njihove molitve imati jo&scaron; veću snagu zagovora.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Te&scaron;ko mi je opisati ljepotu anđela čuvara. Sjajan je i blistav. Uvijek me prati i pomaže mi u mojoj službi, napose u službi ozdravljanja. Njegovu sam prisutnost iskusio posvuda kamo sam i&scaron;ao i zahvalan sam mu &scaron;to me &scaron;titi u svakida&scaron;njem životu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Zatim me anđeo odveo u nebo. Pro&scaron;li smo kroz prostrani, blje&scaron;tavo bijeli tunel. Nikada u životu nisam osjetio takav mir i takvu radost. Zatim se nebo rastvorilo i čuo sam najljep&scaron;u glazbu. Anđeli su pjevali i slavili Boga. Vidio sam sve svece, napose Gospu i svetoga Josipa te nekoliko biskupa i svećenika koji su sjali poput zvijezda.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Kad sam stupio pred Gospodina Isusa, rekao mi je: &bdquo;Želim da se vrati&scaron; u svijet. U svom drugom životu bit će&scaron; oruđe mira i ozdravljenja za moj narod. Otići će&scaron; u stranu zemlju i govorit će&scaron; strani jezik. Sve može&scaron; uz moju milost.&ldquo; Poslije tih riječi, Gospa mi je rekla: &bdquo;Učini sve &scaron;to ti on kaže. Ja ću ti pomoći u tvojoj službi.&ldquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Ljepota neba ne može se opisati riječima. Mir i radost koji ondje vladaju milijun puta nadilaze sve &scaron;to možemo zamisliti. Gospodin je mnogo ljep&scaron;i od svih njegovih slika koje poznajemo. Lice mu blista i sjaji i mnogo je ljep&scaron;e od tisuću izlazaka sunca. Ono &scaron;to&nbsp;</span><span style="font-weight: 400;">vidimo na svijetu samo je sjena njegove slave. Gospa je bila pored Isusa. Bila je tako lijepa i blistava da se nijedna njezina slika na svijetu ne može usporediti s njezinom ljepotom. Nebo je na&scaron; pravi dom, svi smo mi stvoreni za nebo i zato da zauvijek uživamo u Bogu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Nakon toga sam se zajedno sa svojim anđelom vratio u svijet. Dok mi je tijelo bilo u bolnici, liječnik je obavio sve pretrage i proglasio me mrtvim. Uzrok smrti bilo je krvarenje. Obavijestili su moju obitelj, a kako su živjeli daleko, bolničko osoblje je odlučilo staviti moje truplo u mrtvačnicu. Budući da u bolnici nije bilo klimatizacije, bojali su se da bi se tijelo moglo brzo početi raspadati. Dok su me vozili u mrtvačnicu, du&scaron;a mi se vratila u tijelo. Osjetio sam strahovit bol zbog tolikih povrjeda i prijeloma kostiju. Počeo sam vikati, a bolničko osoblje se prestra&scaron;ilo i razbježalo vičući. Jedna od sestara je oti&scaron;la liječniku i rekla mu: &bdquo;Truplo viče!&ldquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Liječnik je do&scaron;ao pregledati moje tijelo i izjavio da sam živ. Zatim je dodao: &bdquo;Velečasni je živ, to je čudo! Vratite ga u bolnicu.&ldquo; Po povratku u bolnicu dali su mi transfuziju i odveli me na kirurgiju da mi skrpaju slomljene kosti. Imao sam slomljenu čeljust, zdjeličnu kost, ručne zglobove i desnu nogu. Dva mjeseca poslije iza&scaron;ao sam iz bolnice, ali je ortoped rekao da vi&scaron;e nikada ne ću moći hodati. Odgovorio sam mu: &bdquo;Ozdravit će me Gospodin koji mi je vratio život i poslao me natrag u svijet.&ldquo; Po povratku kući svi smo molili za čudo. Čak i poslije mjesec dana, kad su svi gipsevi bili uklonjeni, jo&scaron; uvijek se nisam mogao micati. Jednoga dana dok sam molio osjetio sam straho</span><span style="font-weight: 400;">vit bol u predjelu zdjelice. Malo poslije, bol je potpuno nestao i čuo sam glas kako mi govori: &bdquo;Ozdravljen si. Ustani i hodaj.&ldquo; Osjetio sam mir i snagu ozdravljenja u tijelu. Istom sam ustao i hodao. Slavio sam Boga i hvalio ga za to čudo.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Oti&scaron;ao sam k svom liječniku da mu kažem da sam ozdravio i bio je zabezeknut. Rekao je: &bdquo;Va&scaron; Bog je pravi Bog. Moram slijediti va&scaron;ega Boga.&ldquo; Taj je liječnik bio Indijac i zamolio me da ga poučim u vjeri Crkve. Poslije sam ga krstio i postao je katolik.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Kao &scaron;to mi je rekao moj anđeo čuvar, do&scaron;ao sam u SAD 10. studenog 1986. kao svećenik-misionar. Od lipnja 1999. služim kao župnik u crkvi svete Marije, Majke Milosrđa, u mjestu Macclenny na Floridi.<span id="easy-footnote-1-148088" class="easy-footnote-margin-adjust"></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>o. Jos&eacute; Maniyangat</strong></em></p> <p><em><strong>Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-15-jose-maniyangat-svecenik.pngMeđugorsko čudo: Anthony Burnside postao hercegovački fratarhttp://grude.com/clanak/?i=7833178331Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-14-fra-anthony.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Burnside je odnedavno novo šujičko prezime. Hrvatski jezik s australskim naglaskom također se u posljednje vrijeme čuje u Šujici. Osobito ga imaju priliku slušati vjernici katolici na svetim misama, gotovo svakim danom, a posebice nedjeljom. <p>&nbsp;</p> <p>Iako to traje tek oko dva mjeseca, za &Scaron;ujičane je vremenski bilo i vi&scaron;e nego dovoljno da budu sigurni kako ga slu&scaron;ati žele stalno. Ne zbog naglaska, iako je kroz smijeh nam kažu, njegov govor itekako simpatičan.. nego zbog duha! Fra Anthony Stephen Burnside, čovjek je koji istinski osvaja srca ljudi s kojima komunicira, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.&nbsp;</p> <p><br /> Preko 150 godina, otkako ova župa postoji, vjernici su uvijek bili vjerni i dosljedni Bogu i Crkvi. Tako je i danas. Uz fra Marija Ostojića koji djeluje kao župnik, kao kapelan u &Scaron;ujici &nbsp;djeluje rođeni Australac, a danas kako nam Anthony kroz smijeh kaže &ndash;&Scaron;ujičak. Tako se osjeća, a takvim ga osjećaju i sami &Scaron;ujičani. Na svakoj misi koju predvodi vjernika je sve vi&scaron;e. Pa kako i ne bi? Propovijedi o životu kroz primjere ljubavi, obitelji, pra&scaron;tanja i suživota, u vremenu u kojemu živimopružaju nadu i smisao koji su čovjeku čini se, potrebni vi&scaron;e nego ikada. No, njegove riječi istinsku težinu imaju zahvaljujući njegovim djelima odnosno čudesnoj životnoj priči &nbsp;-od Australije do &Scaron;ujice, pi&scaron;e <strong>ABCportal.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec je siječanj. Hladno je i vjetar pu&scaron;e. Podsjeća na zimu prije 30 godina. Točno toliko je vremena pro&scaron;lo otkako je jedan mladić iz Australije svoj život promijenio u potpunosti. Danas, svojim životom mijenja živote ljudi oko sebe.&nbsp;<br /> &bdquo; U Međugorju tada nije bilo snijega kao danas u &Scaron;ujici. No, bilo je jako hladno. Bio sam i trideset godina mlađi..&ldquo; prisjeća se Anthony svog prvog susreta s Međugorjem, Bosnom i Hercegovinom, tada&scaron;njom Jugoslavijom, pa i ovim dijelom Europe.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predivnog djetinjstva u iznimno bogatoj i priznatoj australskoj obitelji, nakon dva uspje&scaron;no zavr&scaron;ena studija &ndash; hortikulture i zemljopisa, od svoje obitelji, po australskom običaju za zavr&scaron;etak studija, nagrađen je putovanjem u Europu. Htio je, kaže, upoznati Englesku i &Scaron;kotsku, zemlje svojih predaka, &scaron;to je i učinio. S vremenom, nakon putovanja po Europi, poželio je posjetiti Jugoslaviju, zemlju za koju je mislio kako je zemlja suživota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dubrovnik me odu&scaron;evio. Crkve, kapele.. divan i drugačiji osjećaj me tamo obuzeo. Nakon Dubrovnika produžio sam za Mostar gdje se nisam zadržao, Međugorje je bilo moje iduće, ali usputno odredi&scaron;te.&ldquo;<br /> Planirao je posjetiti Split i Zagreb nakon čega bi i&scaron;ao u Makedoniju, na Kosovo itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vani nije bilo nikoga pa sam u&scaron;ao u Crkvu. Prizor koji nikada neću zaboraviti. Narod koji ne poznajem, zadivio me. Nikada prije nisam vidio kako se toliko ljudi na jednom mjestu zajedno moli Bogu..to su bili Hrvati.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako iz katoličke obitelji čiji su preci i cijela rodbina protestanti, vjerski običaji bili su ne&scaron;to drugačiji. Svoju vjeru zapostavio je za vrijeme studija, a ni krunicu nisu molili..<br /> &bdquo;Pokojni fra Slavko Barbarić, tada je rekao kako će se dan nakon, za hodočasnike s engleskog govornog područja upriličiti predavanje. Odlučio sam svoj boravak produžiti za jedan dan. Sudjelujući na predavanju, mojom glavom kružilo je pitanje &ndash; kakav sam ja to zapravo vjernik?&ldquo;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželio je u Međugorju ostati jo&scaron; jedan dan, &scaron;to je i učinio..<br /> &bdquo;Želio sam posjetiti brdo Gospinog ukazanja. Na jutarnjoj misi upoznao sam ženu iz Engleske, čiji se muž sa židovske u Međugorju obratio na katoličku vjeru. Odvela me do brda gdje smo opet bili sami s Hrvatima. Taj narod ponovno je u meni izazvao divljenje. Sve generacije zajedno su molile. Kleknuo sam s krunicom u ruci i osjetio Božji glas &ndash; želim biti u sredi&scaron;tu tvoga života.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz zajednicu koju je u Međugorju predvodio padreLucianoProietti, kroz učenje hrvatskog jezika,postulaturu, novicijat, studij filozofije i teologije na kojoj je progla&scaron;en studentom godine, kroz magisterij bioetike u Zagrebu, godinu dana pustinjskog života u Italiji do djelovanja na Čerinu, u Konjicu, Tomislavgradu i &Scaron;ujici - Bog je u sredi&scaron;tu Anthonyevog života.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek je to koji je napustio roditelje, dvije sestre i brata, cijelo materijalno bogatstvo i svoju zemlju Australiju, zbog Boga i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p> <p><br /> &bdquo;Moji prijatelji mislili su da sam poludio, a moja obitelj da sam izgubljen. Bili su protiv mog života ovdje. Nažalost, u snagu Međugorja uvjerili su se na jako težak način. Moja sestra oboljela je od leukemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Darovao sam joj svoju ko&scaron;tanu srž, krv, ali na prvom mjestu zajedničku obiteljsku molitvu Gospi iz Međugorja. Moja sestra danas je zdrava, a Međugorje i moj život ovdje obitelj je prihvatila.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život ovdje fra Anthony živi po uzoru na svetog Franju. Napustiv&scaron;i sve &scaron;to je imao, vjeru u Boga životom svjedoči. Iz Australije je donio tek ljubav prema životinjama, s kojima je odrastao i kojima pomaže i danas. No, na prvom mjestu pomaže narodu &ndash; osmijehom, toplom riječju, molitvom, razgovorom i pruženom rukom. To je ono istinsko, &scaron;to se osjeti i &scaron;to ni&scaron;ta promijeniti ne može. Prepoznali su to ljudi u župama u kojima je djelovao, prepoznaju i &Scaron;ujičani.&nbsp;</p> <p><strong><a href="http://www.abcportal.info">www.abcportal.info</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-14-fra-anthony.jpgPreminuo je fra Ivo Božićhttp://grude.com/clanak/?i=7832478324Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jan 2019 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-13-fra-ivo-bozic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 13. siječnja 2019. godine, u županijskoj bolnici u Orašju preminuo je bosanski franjevac i svećenik fra Ivo Božić u 82. godini života, 61. godini redovništva i 54. svećeništva, piše “Franjevačka prisutnost u Bosni”.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Ivo je rođen u Orlovom Polju, župa Tramo&scaron;nica, 29. kolovoza 1937. godine. Krsno ime Ivo zadržao je i u redovni&scaron;tvu. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnom jestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Godinu novicijata proveo je u Kraljevoj Sutjesci nakon čega je 15. srpnja 1958. položio jednostavne zavjete. Svečane zavjete položio je u Sarajevu 16. srpnja 1964. godine. Filozofsko-teolo&scaron;ki studij zavr&scaron;io je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu nakon čega je 2. svibnja 1965. zaređen za svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli svoj svećenički život proveo je u inozemstvu radeći s njemačkim vjernicima, ali i u pastoralnoj brizi za na&scaron;e vjernike koji su u potrazi za boljim životom oti&scaron;li u daleki svijet. Najprije je bio pastoralni pomoćnik u D&uuml;sseldorfu, zatim župni vikar u župama Essen, Bochum, Gelsenkirchen-Rotthausen, te kao župnik u župama Essen, Wehingen, Dailingen, Pfedelbach i Palling. Posljednje godine života proveo je u franjevačkom samostanu u Tolisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ivo je bio dobar poznavatelj njemačkog jezika. Godine 1972. položio je državni ispit za tumača i sudskog prevoditelja. Svojim znanjem pomagao je na&scaron;im brojnim iseljenicima u sređivanju papirologije kod njemačkih vlasti te poučavajući ih njemačkom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica za pokojnoga fra Ivu je u utorak 15. siječnja u samostanskoj i župnoj crkvi u Tolisi u 13 sati. Nakon svete mise bit će sprovod u samostanskom groblju u Tolisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Franjevačka prisutnost u Bosni</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-13-fra-ivo-bozic.jpgOvo su riječi tvorca Nutelle i Kindera: Uspjeh dugujemo Gospihttp://grude.com/clanak/?i=7831978319Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jan 2019 20:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-13-micheleferrero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Ferrero, koji je umro u dobi od 89 godina, bio je poduzetnik one vrste kakvu Italija izbaci s vremena na vrijeme, inspiriran više socijalnim naukom Katoličke Crkve nego ikakvim vjerovanjem u blagodati slobodnog tržišta.”<p>&nbsp;</p> <p>Tim je riječima ugledni Guardian u nekrologu iz 2015. opisao Michelea Ferrera, talijanskog poduzetnika koji je od male obiteljske tvrtke napravio jednog od najvećih proizvođača slatki&scaron;a u svijetu, i koji je bio predani katolik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Michel Ferrero rijetko se pojavljivao u javnosti, a nikada nije davao intervjue, no njegova vjera utjecala je duboko na tvrtku kojom je upravljao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznato je kako je tvorac Nutelle (i mnogih drugih proizvoda poput različitih Kinder čokoladica) barem jednom godi&scaron;nje posjećivao Lurd, sveti&scaron;te u kojem se svetoj Bernardici 1858. ukazala Djevica Marija. Također, u svim Ferrero tvornicama u svijetu naredio je da se postave kipovi Gospe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katolički portal Aleteia pi&scaron;e kako je na proslavi 50. obljetnice tvrtke izjavio: &ldquo;Uspjeh Ferrera dugujemo Gospi Lurdskoj; bez nje malo toga možemo napraviti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, jedini proizvod tvrtke koji se zove po obitelji &ndash; Ferrero Rocher &ndash; navodno je dobio ime po &scaron;pilji u Lurdu u kojoj se ukazanje i dogodilo. Ime stijene na francuskom je&nbsp;Rocher de Massabielle (rocher na francuskom znači &ldquo;stijena&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je 1957. Michele preuzimao tvrtku, napisao je pismo zaposlenicima u kojem je istaknuo: &ldquo;Zavjetujem se da ću sav svoj trud i djelovanje posvetiti ovoj tvrtki. I uvjeravam vas da ću biti zadovoljan jedino kad uspijem, uz konkretne rezultate, garantirati vama i va&scaron;oj djeci sigurnu i mirnu budućnost.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenicima je omogućio besplatno zdravstveno osiguranje, zajedničke izlete, a radnici tvornice u Albi (gdje je 1946. tvrtka osnovana) navodno nikada nisu pokrenuli &scaron;trajk. Tvrtka Ferrero se kroz svoju zakladu brine i za biv&scaron;e zaposlenike, a potiču i razvoj umjetnosti i znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Michele Ferrero u trenutku smrti bio je najbogatiji Talijan u svijetu, a preminuo je na Valentinovo 2015.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tino Krvavica | Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-13-micheleferrero.jpgProslavljena hrvatska glumica Mia Begović gostuje u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7829478294Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jan 2019 11:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-12-mia-begovic-monodrama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mia gledatelje vodi kroz svoj život, podastire im svoje uspone i padove, uspjehe i neuspjehe, ljubavi, rastanke i gubitke..<p>&nbsp;</p> <p>S monodramom "Sve &scaron;to sam pre&scaron;utjela" proslavljena hrvatska glumica Mia Begović gostuje u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru, u utorak (15.1.) i srijedu (16.1.). Obje izvedbe počinju u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pričajući o svojoj pro&scaron;losti i svojem životu, Mia se u monodrami dotiče svih aktualnosti koje muče svakoga od nas, a publika se može poistovjetiti s glavnom junakinjom u mnogim aspektima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve &scaron;to sam pre&scaron;utjela&rdquo; samoironična je monodrama, beskrajno duhovita, optimistična unatoč svemu i usprkos svima. Mia gledatelje vodi kroz svoj život, podastire im svoje uspone i padove, uspjehe i neuspjehe, ljubavi, rastanke i gubitke, ali i najveće životne i profesionalne radosti. Glumica s publikom dijeli ogoljen život. I kad je u trenirci, umorna i iscrpljena, i kad je dotjerana i glamurozna, Mia Begović je jednostavno samosvjesna, čvrsta, prekrasna žena, majka, sestra, prijateljica&hellip; Jedna od mnogih koje će se u ovoj monodrami prepoznati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice 10 KM. Za umirovljenike, studente i učenike 5 KM. Besplatni studentski vaučeri za ovu predstavu ne vrijede. Ulaznice je moguće rezervirati na broj 063/019 019 ili slanjem poruke preko Facebook stranice HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-12-mia-begovic-monodrama.jpgPosljednja slika i riječi Toše Proeskog: 'Nema povratka, a svega mi je dovde'http://grude.com/clanak/?i=7824078240Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jan 2019 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-09-007-tose-proeski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Toše Proeski bio je jedan od najvećih glazbenika s ovih prostora. Smrtno je stradao 16. listopada 2007. godine, a nekoliko sati prije pogibije odradio je posljednje televizijsko gostovanje.<p>&nbsp;</p> <p>Pojavio se u emisiji &ldquo;Vrte&scaron;ka&rdquo; gdje je djelovao iscrpljeno i umorno od svega. Kao da je želio otići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Želio bih malo da se trgnem od svega, ali ne mogu! Ma&scaron;inerija me je stavila, kako to kažu, u &ldquo;bubanj&rdquo; i gotovo. Nema povratka. Tražim povratak od svakodnevnih intervjua, od &scaron;minkanja, od skidanja &scaron;minke, pakovanja! Svega mi je &ldquo;dovde&rdquo;! Smeta mi sve. Želim, a ne mogu da odem na večeru, u prodavnicu sam &ndash; rekao je To&scaron;e uznemirenim glasom i naveo primjer &scaron;ta mu se dogodilo desetak dana pred ovo posljednje gostovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;etao sam ispred izloga i shvatio da vi&scaron;e od sedam godina nisam iza&scaron;ao, pro&scaron;etao gradom i rekao sebi: &ldquo;Ovo mi se dopada, ući ću da kupim.&rdquo; Mislite da ne želim? Želim. Kao i svi normalni ljudi &ndash; poručio je tada pjevač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljski par mu je tada poželio sretan put za Zagreb gdje je Proeski trebao snimiti dva nova spota. Na autocesti kod Nove Gradi&scaron;ke dogodila se te&scaron;ka prometna nesreća, a pjevač je na mjestu ostao mrtav. Imao je 26 godina, a ostavio nam je toliko divne pjesme.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/GKpv5HhPFhY" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-09-007-tose-proeski.jpgFOTO: Zbogom Ivo! Posavina ispratila legendu na vječni počinakhttp://grude.com/clanak/?i=7822678226Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jan 2019 15:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-08-ivo-hvalati2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon jučerašnjeg emotivnog ispraćaja glumca Ive Gregurevića na zagrebačkom Mirogoju te dolaska lijesa u rodnu Donju Mahalu, tisuće ljudi došle su pokloniti se kod njegova odra na mjesnom groblju Karaula.<p>&nbsp;</p> <p>To mjesto u Bosni i Hercegovini ovakvo ne&scaron;to jo&scaron; nije doživjelo. Kako će jer nikada dosad nije ispraćen ovakav sin kao &scaron;to je Ivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sprovod je počeo u 14 sati.&nbsp;Glumica <strong>Anja &Scaron;ovagović&nbsp;Despot </strong>kolegi Ivi je zapjevala njegovu omiljenu pjesmu 'Golubice bijela'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suze su lile s&nbsp;lica žena i mu&scaron;karaca, te&scaron;ko je svima prihvatiti da velikoga Gregurevića nema. Ivinog&nbsp;sina&nbsp;<strong>Marka</strong> (40) tje&scaron;ili su bližnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zadnja klapa, dragi na&scaron; Ivđa. Posavina te nikada neće zaboraviti - pisalo je na poruci kraj lampa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <div>- Ljudski um i du&scaron;a ne mogu shvatiti tu vrstu odlazaka u ovako kratkome roku. To je možda s jedne strane i lijepo, jer danima pričamo u uspomenama koje ostaju, a ono &scaron;to je predivno jest to &scaron;to svaka za priča zavr&scaron;ava osmjehom, anegdotom. Ivo se humorom borio protiv svakog problema, znao je svakome prijatelju i suradniku olak&scaron;ati život upravo briljantnom duhovito&scaron;ću &ndash; rekao nam je glumac Goran Navojec. O tome kakav je bio profesionalac, ne treba, kaže, tro&scaron;iti riječi.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>- Branko Schmidt ne bi bio Branko Schmidt bez Ive Gregurevića &ndash; rekao je Schmidt, referirajući se na izjave kako hrvatski film bez Ive Gregurevića ne bi bio hrvatski film.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>- Prvi igrani film u mom životu 1982. snimao sam s njim i Fabijanom &Scaron;ovagovićem. Oba su umrla na Novu godinu, ja bih Novu godinu ukinuo, dekretom! Moji najbolji prijatelji odlaze na Novu godinu. U Ora&scaron;ju sam kao doma, on me upoznao s Posavinom, snimili smo i prvi posavski film "Put lubenica." Moj drugi dom je Posavina, moj najbolji prijatelj je Ivo Gregurević, moj vjenčani kum. Imam čast nositi križ na sprovodu, nadam se da ću ga uspjeti odnijeti &ndash; potresen je bio Schmidt.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>&ndash; Bio si general glumačkog zanata. Bio si general hrvatskog glumi&scaron;ta i general hrvatske glume. I kada si generalski zatražio da ja pjevam, ja bih pjevala. Pjevala sam na seoskim zabavama, na telefon, na tulumima, na otvaranju Dana hrvatskog filma u Ora&scaron;ju. Uvijek kad si ti naredio &ndash; rekla je Anja &Scaron;ovagović-Despot.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list/24sata.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-08-ivo-hvalati2.jpegFOTO: Ivo Gregurević ispraćen uz tamburaše, nitko nije susprezao suzehttp://grude.com/clanak/?i=7820978209Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jan 2019 17:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-07-019-mirogoj-ivo-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na početku emotivnog ispraćaja Ive Gregurevića na zagrebačkom groblju Mirogoju, tamburaši su zapjevali njegovu omiljenu pjesmu 'Milov'o sam garave i plave' Zvonka Bogdana. <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o smrti legendarnog glumca 2. siječnja potresla je čitavu Hrvatsku, ali i regiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U počasnoj straži stajali su&nbsp;<strong>Perica Martinović</strong>, <strong>Božidar Alić</strong>, <strong>Dragan Despot</strong>, <strong>Miroslav &Scaron;koro</strong> i <strong>Anja &Scaron;ovagović-Despot</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio si&nbsp;nomadska du&scaron;a poput Đuke Begovića. Nadali smo se da je ovaj odlazak samo jo&scaron; jedna tvoja predstava. Život si teatralizirao, a teatar živio. Bio si velik kao i tvoj uzor Fabijan &Scaron;ovagović. Ostao si dijete iz Mahale i nikada se nisi prestao igrati. Dragi Ivo, volim te.&nbsp;Volim tvoje Ora&scaron;je, i nastavit ćemo tamo gdje si i ti stao u tvom i na&scaron;em Ora&scaron;ju. Ostvario si fascinantan zemaljski trag i ostao upisan u memoriju hrvatske kulture&nbsp;- drhtavim je glasom govorila glumica&nbsp;Martinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivin sin <strong>Marko</strong>&nbsp;(40) jedva je susprezao suze dok je bio okružen članovima obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gregurevićeva dugogodi&scaron;nja biv&scaron;a partnerica, glumica&nbsp;<strong>Dubravka Ostojić</strong> (57) skrivala je tugu iza glomaznih sunčanih naočala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema glavnoj mrtvačnici na Mirogoju stvorio se dug red.&nbsp;Brojni Gregurevićevi prijatelji i kolege su pristizali, među njima&nbsp;<strong>Mia Begović, Vedran Mlikota, Davor Bernardić, Igor Me&scaron;in, Luka Vidović, Ana Begić Tahiri, Ksenija Pajić, Goran Navojec, Marija &Scaron;karičić</strong>... Njima se pridružio i gradonačelnik <strong>Milan Bandić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac <strong>Vedran Mlikota</strong> govorom se oprostio od kolege.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- 'Poljem ravnim pustit' ćemo vrance, neka lete bijesno neprestance, ej neka lete, ma nikad ne stali, od umora makar popadali' - citirao je stihove Najboljih hrvatskih tambura&scaron;a i dodao: - Zbogom dragi Ivo. Čaruga putuje...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovo&nbsp;rodno Ora&scaron;je, Gregurevića su kolege ispratili dugotrajnim gromoglasnim pljeskom. Suze su tekle jedna niz drugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sprovod će biti 8. siječnja u Posavini, na Mjesnom groblju Karaula u Donjoj Mahali u 14 sati.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo8.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo9.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo10.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo18.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo19.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo20.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo21.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo22.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-07-019-mirogoj-ivo-glavna.jpegPravoslavni vjernici slave Božić: Neka im je sretan i blagoslovljenhttp://grude.com/clanak/?i=7820378203Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jan 2019 00:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-07-dodik-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolički vjernici Božić su proslavili 25. prosinca, a danas 7. siječnja, Božić proslavljaju i pravoslavni vjernici.<p>&nbsp;</p> <p>Na Božić kod pravoslavaca se ljudi pozdravljaju riječima: "Hristos se rodi!" i otpozdravljaju s: "Vaistinu se rodi!". Ako se &scaron;alje čestitka na njoj treba pisati "Mir Božji, Hristos se rodi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitku povodom pravoslavnog Božića uputila je i predsjednica svih Hrvata Kolinda Grabar Kitarović: "Svim kr&scaron;ćanskim vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru pozdravom 'Mir Božji, Hristos se rodi', srdačno čestitam Božić sa željom kako bi osnaženi njegovim značenjem pridonijeli izgradnji dru&scaron;tva solidarnosti i po&scaron;tovanja prema svakom čovjeku i u godini koja je pred nama. Svima želim i obilje zdravlja, mira i svakoga dobra u novoj, 2019. godini!", stoji u čestitki Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-07-dodik-kolinda.jpgUhićeni fratri koji su pred klinikom ohrabrivali žene da odustanu od pobačaja i dijelili im ružehttp://grude.com/clanak/?i=7817278172Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jan 2019 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-04-019-fratri-crvene-ruze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvorica američkih franjevaca uhićena su za vrijeme mirnog prosvjeda tijekom kojega su s još nekoliko pro-life aktivista dijelili ruže ženama u klinici za pobačaje u New Jerseyu, donosi uCatholic. <p>&nbsp;</p> <p>Redovnici su uhićeni kada su ženama u klinici Planned Parenthooda dijelili ruže i ohrabrivali ih da odustanu od pobačaja. Na svaku ružu su zataknuli karticu na kojoj je pisalo &bdquo;Novi život, koliko god je siću&scaron;an, donosi obećanje neponovljive radosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je par, koji se u klinici pojavio radi pobačaja, za vrijeme njihova prosvjeda napustio kliniku. Otac Fidelis Moscinski, koji je uhićen s jo&scaron; trojicom franjevaca, svjedoči: &bdquo;Njihov odlazak smo doživjeli kao na&scaron;u pobjedu. Naime, oni su ba&scaron; u tom trenutku ispunjavali upitnik za pobačaj. Naravno da ne možemo biti sigurni kako se jednom neće vratiti, ali znamo da su bili potaknuti na&scaron;im angažmanom. Da nismo tamo bili i razgovarali s njima, ta beba bi već bila mrtva.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je policija stigla na mjesto događaja četvorica aktivista su ostala sjediti na podu, tiho su molili i pjevali duhovne pjesme. Policajcima su poručili: &bdquo;Ne možemo otići. Nevinoj nerođenoj djeci se sprema smrt i mi smo odlučili ostati uz njih.&ldquo; Svećenik Stephen Imbarrato, koji nije bio među uhićenima, tvrdi: &bdquo;Odlučili smo otići na sva mjesta gdje se ubijaju nerođena djeca kako bi njihovim majkama ponudili pomoć. Neke majke će nas vjerojatno odbiti, ali mi nećemo napustiti klinike za pobačaje zbog solidarnosti s bespomoćnim žrtvama nepravednih pobačaja.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, aktivisti su članovi pro-life organizacije <a href="https://www.facebook.com/red.rose.rescue/">&bdquo;Spas crvene ruže&ldquo;</a> koja ima dva osnovna cilja. Prvi je majkama pružiti riječi ohrabrenja kako bi odustale od pobačaja, a drugi je &bdquo;ponuditi djelo ljubavi nerođenima u trenutku kada ih svijet napu&scaron;ta, odnosno u trenutku pobačaja&ldquo;.<br /> Otac Fidelis Moscinski je također bio uhićen pro&scaron;le godine, kada je početkom srpnja s jo&scaron; jednim svećenikom i dvoje laika sudjelovao u sličnom mirnom prosvjedu ispred jedne klinike za pobačaje u Washingtonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-04-019-fratri-crvene-ruze.jpgVedran Mlikota: U meni je more emocija, još nisam shvatio da je ovo istinahttp://grude.com/clanak/?i=7816678166Grude.com - klik u svijetThu, 03 Jan 2019 23:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-04-019-mlikota-gregurevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bili smo izvrsni prijatelji. Kad neko druženje dugo traje, onda znači da vrijedi. Naše je trajalo 25 godina, ali trebalo je i dulje. Prerano me napustio, tužno je rekao glumac Vedran Mlikota (49).<p>&nbsp;</p> <p>Da mu je netko rekao da će Silvestrovo biti posljednji put kad će sresti prijatelja Gregurevića, istaknuo je, pomislio bi da se &scaron;ali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa ipak smo to Ivo i ja, ne može proći dugo, a da nas dvojica ne poćakulamo, zabavimo se i družimo. Trenutačno je u meni more emocija i jo&scaron; nisam shvatio da je sve ovo istina. U nevjerici sam - ispričao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Staru godinu su cijeli dan proveli skupa u kafiću u sklopu zagrebačkog kazali&scaron;ta Gavella. Družili su se s <strong>Nenadom Cvetkom</strong> (49), <strong>Marinom Vujčić </strong>(52), <strong>Sonjom Kovačić </strong>(42) i <strong>Ksenijom Marinković</strong> (52), koja je i snimila posljednju Ivinu fotografiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio je odlično raspoložen za &scaron;alu, kao i uvijek. Čuli smo se ujutro i negdje oko 10 do&scaron;li smo u kafić. Tako smo se dobro zabavljali da nisam imao potrebu gledati na sat. Onda su nam rekli da je već 19 pa smo se razi&scaron;li. Ali evo, o tome pričam. <strong>Bio je gu&scaron;t družiti se s njim. Uvijek je bilo tema za razgovor</strong> - poja&scaron;njava Mlikota. Tvrdi da se Ivo nije žalio ni na kakve zdravstvene probleme i da, koliko zna, nije bio bolestan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- On je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od deset godina imao moždani, ali nikad nije govorio da ga ne&scaron;to boli. Pogotovo ne sad, zadnji put kad smo se sreli. Pa ljudi moji, mi smo čak i pjevali! I to smo napravili obradu pjesme &lsquo;Sretan Božić i Nova godina&rsquo; autora<strong> Željka Kru&scaron;lina Kru&scaron;ke. </strong>Zamijenili smo stihove u &lsquo;Stipe Božić i Vedran Mlikota&rsquo;. Ispraćali smo Staru i dočekivali Novu. Ivo je uživao, od srca se smijao na gluposti koje smo pričali. <strong>Žao mi je &scaron;to je ovako zavr&scaron;ilo jer ba&scaron; ovako nije trebalo</strong> - rekao je Mlikota.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-04-019-mlikota-gregurevic.jpegSiromašna starica Ivina susjeda: Ivo mi je u vratima ostavio 500 kunahttp://grude.com/clanak/?i=7816578165Grude.com - klik u svijetThu, 03 Jan 2019 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-03-019-gregurevic-susjeda.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikad neću zaboraviti, bilo je to oko Božića. Otvorila sam vrata i na pod je ispao nekakav smotani papirić. Odmotala sam ga i vidjela da je novčanica od 500 kuna. Ivo mi je to ostavio u vratima, suznih očiju govori Elizabeta Lupinski (77), susjeda pokojnoga glumca Ive Gregurevića (66).<p>&nbsp;</p> <p>Vijest o njegovoj iznenadnoj smrti zatekla je i rastužila sve stanare Buconjićeve ulice u Zagrebu, gdje je stanovao dvadesetak godina. Posebno je to potreslo njegovu prvu susjedu Elizabetu, čiji je stan preko puta Gregurevićeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji put vidjela ga je pro&scaron;log tjedna, ne zna točno kojeg dana, jer ga je vidjela samo u prolazu. Uvijek bi joj poklonio osmijeh te je pozdravio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kasnije sam ga vidjela jo&scaron; jedan dan. Nosio je pune vreće voća i svega. Bilo je to ujutro, negdje prije Nove godine. Valjda si je nosio kući malo &lsquo;meze&rsquo; - govori ova skromna umirovljenica, kojoj su preminuli suprug i kćer te ima samo unuku. Živi od hrane iz pučke kuhinje tako da joj je bilo kakva pomoć uvijek dobrodo&scaron;la, a Ivo je pokazao svoje veliko srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-03-019-gregurevic-susjeda.jpegOdlazak filmske legende: UMRO JE IVO GREGUREVIĆhttp://grude.com/clanak/?i=7815078150Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jan 2019 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-02-ivo-gregurevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni hrvatski glumac Ivo Gregurević umro je u 67. godini, javlja HRT. Ivo Gregurević rođen je u Donjoj Mahali u Orašju, 7. listopada 1952. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka srednje &scaron;kole upisao je Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na filmu je debitirao 1977. Glumio je glavnu ulogu provincijalca na radu u Njemačkoj&nbsp;u filmu "Ne naginji se van", koji je režirao Bogdan&nbsp;Žižić. Iste godine snimio je&nbsp;kultni film Antuna Vrdoljaka Mećava u kojemu je igrao lik Ivana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tumačio je&nbsp;grube "narodske tipove" poput otmičara u "Osuđenima" (1978.) Zorana&nbsp;Tadića, konduktera u "Kraljevoj zavr&scaron;nici" (1987.) Živorada&nbsp;Tomića i istražitelja u "Životu sa stricem" (1988.) Krste&nbsp;Papića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Velom mistu, igranoj seriji snimanoj od 1979.-1981., koju je režirao Joakim Maru&scaron;ić prema scenariju Miljenka Smoje, Gregurević je veliku popularnost stekao igrajući ulogu Netjaka. Godine 1986. postao je član ansambla Drame HNK u Zagrebu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U glumačkom vrhu</strong></p> <p>1991. godine je snimio film Čaruga, koji ga je pozicionirao u samom glumačkom vrhu. U njemu je, uz glavnu ulogu, zaigrao i ženski lik sna&scaron;e.</p> <p>Tijekom 80-ih i 90-ih ostvario je niz izuzetno zapaženih velikih uloga na filmu.</p> <p>Također, u&nbsp;kazali&scaron;tu je glumio u drama Shakespearea, Čehova, Gogolja, Krleže, Držića, Smoje, a radio je na filmovima i serijama s Rajkom Grlićem, Brankom &Scaron;mitom, Antunom Vrdoljakom, Lukasom Nolom. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobitnik prestižnih nagrada</strong></p> <p>1998. je osvojio Nagradu Hrvatskog dru&scaron;tva dramskih umjetnika&nbsp;za film &Scaron;okica. Također, istu nagradu je dobio 2006. za ulogu u filmu i istoimenoj seriji Duga mračna noć.</p> <p>Dobitnik je i najprestižnije nagrade Vladimir Nazor. U&nbsp;Ora&scaron;ju je1995. pokrenuo festival Dani hrvatskog filma. Iza sebe je ostavio&nbsp;od 90 filmova, 19 televizijskih serija te 30-tak kazali&scaron;nih predstava, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slavni glumac koji nije podnosio intervjue</strong></p> <p>Gregurević je među novinarima bio poznat kao čovjek koji ne daje intervjue.</p> <p>Sredinom 2014. godine dao je intervju za portal evarazdin, u kojem je objasnio za&scaron;to je to tako.</p> <p>"Prije sam volio, ali sad sam već u godinama, pa znam i &scaron;to ću reći i &scaron;to će me pitati. Uglavnom, mislim da sam već sve rekao", pojasnio je.</p> <p>Iako je bio izuzetno popularan u javnosti, Gregureviću slava nije udarila u glavu. Glumio je u 90 filmova, ali je smatrao da je dobrih uloga ostvario vrlo malo.</p> <p>"Ostvario sam možda četiri ili pet jako dobrih uloga. Prosječno dobrih bilo je možda i vi&scaron;e, ali ove su jako dobre. Općenito mislim da svaki glumac na svijetu nema vi&scaron;e od četiri ili pet vrhunskih uloga", rekao je tada za evarazdin.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti: <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=78152&amp;adio-cinco-adio-marinko-od-svih-prijatelja-jos-samo-ti-i-ja-zivi" target="_self">Adio Cinco, adio Marinko! Od svih prijatelja, jo&scaron; samo ti i ja živi...</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-02-ivo-gregurevic.jpgFra Ivan Matić: Ispovijedam najteže grijehe slavnih Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=7814778147Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jan 2019 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-02-fra-ivan-matic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imali su sve što su ikad htjeli. Novac nije bio problem i sva vrata su im uvijek bila otvorena. Uspjesi su na poslovnom planu dolazili jedan za drugim, ali umjesto sreće - osjećali su prazninu u sebi. <p>&nbsp;</p> <p><em>Ne&scaron;to je nedostajalo, ne&scaron;to &scaron;to novac ne može kupiti. Počeli su istraživati svoju duhovnu stranu i preporodili su se u vjeri. U četvrtom nastavku serijala "Od zvijezda do Boga" fra Ivan Matić otkriva koga je sve preobratio.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomen<strong> Kuće susreta Tabor</strong> srce im zaigra, &scaron;irok osmijeh razlije se po njihovu licu, a ni poneke suze radosnice i zahvalnice ne nedostaju, svojedobno je pokojn<strong>i fra Zvjezdan Linić </strong>opisao osjećaje koji se bude u čovjeku nakon proživljenih duhovnih obnova. Kako se priča, ali i kako mnogi svjedoče u Kući susreta, velik broj slavnih se preobrazio.<strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mnogi koji su tražili smisao života otkrili su ga ovdje u Taboru, pa mnogi znaju reći: &lsquo;Tu se osjećamo doma, tu smo doživjeli ne&scaron;to predivno &scaron;to je promijenilo na&scaron; život&rsquo;. To se poslije itekako vidi i odražava u njihovu svakodnevnom životu. Počnu živjeti novi život u vjeri i kroz 21 godinu doista je velik broj ljudi pro&scaron;ao kroz Tabor, a i danas dolaze - govori nam<strong> fra Ivan Matić </strong>(51).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su se u Taboru, gdje Matić trenutačno vodi obnove, na&scaron;li <strong>Sanja Doležal</strong> (55), <strong>Ivana Husar Mlinac</strong> (41), <strong>Marija Husar Rimac</strong> (43), <strong>Marin Ivanković Stoka </strong>(37), <strong>Nina Badrić </strong>(46), <strong>Simona Mijoković</strong> (33), <strong>Ante Gotovac </strong>(48), <strong>Zoran Mamić</strong> (47) i biv&scaron;a supruga <strong>Vanja </strong>(46), <strong>Matija Dedić</strong> (45), <strong>Alan Hržica</strong> (40)... Njih je na produhovljenje potaknuo upravo pater Zvjezdan. Uz fra Ivan bio im je najveća potpora kad im je to bilo potrebno. Nekima je trebala če&scaron;ća i dulja duhovna obnova da bi se &ldquo;izliječili&rdquo;, dok je drugima samo jedan susret bio dovoljan da spoznaju kako su na pravome mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je polaznicima Kuće susreta poku&scaron;ao dati najbolji savjet i riječi utjehe da spoznaju vjeru, njegova bolest bila je jača. Pater Linić preminuo je u prosincu 2013. Vijest je rastužila brojne domaće zvijezde koje su se, zahvaljujući njemu, promijenile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jako mi je te&scaron;ko. Bili smo bliski 25 godina. Krstio je moju djecu, vjenčao mene i supruga. <strong>Bio je jedan od rijetkih, svetac među nama </strong>- govorila je pjevačica Sanja Doležal, dok je Ivana Husar Mlinac rekla kako će joj nedostajati njegovi savjeti, on kao osoba i ljubav koju je imao za sve. Ipak, kako mnogi tvrde, Linić je nakon smrti dobio dostojnog zamjenika te Tabor nije zamro, zaustavio se ili ugasio nego se nastavio razvijati istim putem. <strong>Njemu se sad slavni ispovijedaju i &ldquo;mole&rdquo; ga za pomoć.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad sam se vratio iz Rima, počeo sam pomagati fra Zvjezdanu, a onda sam poslije nastavio taj rad u Taboru. Od 2000. do 2013. bio sam u drugoj službi, no naravno, i tad sam pratio sve u na&scaron;oj provinciji, ali tek kad sam se vratio, počeo sam aktivno sudjelovati u radu Kuće susreta Tabor - rekao je fra Ivan, koji tvrdi kako nije smatrao da će ba&scaron; on naslijediti vođenje Kuće susreta. Svjestan je da je preuzeo mjesto na kojem se svakodnevno događaju preobraćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi ovdje imamo molitve pred presvetim i mnogi su otkrili ljepotu i snagu u tim molitvama - priznao je Matić. Smatra kako duhovne obnove mogu pomoći u tome da čovjek bolje vidi sebe u onome &scaron;to radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao i svi ljudi koji traže, tako i mnoge medijski poznate osobe znaju doći tu i puno puta ljudi u njima gledaju one svjedoke koji žele i svojim dolaskom u Tabor posvjedočiti vjeru. Tu otkrivaju ne&scaron;to &scaron;to je snaga te Božje blizine, posebno kroz tu ljubav Božju koja se očituje u sakramentima kroz ispovijed, svetu misu, kroz razgovor, kroz to zajedni&scaron;tvo vjere, u pjesmi i radosti - izjavio je pater.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim duhovnih obnova kroz seminare Matić če&scaron;će ispovijeda. Ljudi u Kući susreta mogu i prespavati, a kako fra Ivan kaže, ljudi se u Tabor često dolaze i odmoriti. Bijeg od stvarnosti ovdje je prona&scaron;ala Marija Husar Rimac 2003.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moje srce je stvarno bilo željno i vapilo je za obnovom. U tome momentu moj život je na van izgledao predivno; slava, uspjeh, novac, predivna karijera u bendu Divas, no moje srce i du&scaron;a bili su prazni - rekla je Ivana. Čim su javne osobe, smatra Matić, one su izloženije komentarima i susretima koji donose nemir pa zato traže taj mir i povlače se na ovakvo mjesto. To dokazuje i Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona se preobratila na seminaru koji je trajao sedam dana. Polaznici su dobili zadatak da se moraju pokleknuti pred Presvetim i reći: &ldquo;Isuse, predajem ti svoj život&rdquo;. U tom trenutku je Marija, kako je objasnila, doživjela puninu ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad god sam bila umorna, nikad nisam trčala na neki wellness vikend, moj wellness bio je Tabor. To je jedino mjesto gdje sam se mogla odmoriti - rekla je pjevačica. U duhovnu glazbu krenula je s pjesmom &ldquo;Rijeke žive vode&rdquo;, a 2008. je u Međugorju pred mladima svjedočila o svom obraćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pater Ivan dodao je kako poznati ne dolaze samo zato &scaron;to imaju probleme nego i zato &scaron;to žele biti u toj molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni žele biti u zajedni&scaron;tvu. Naravno, ako postoje neki problemi, onda imam osobne razgovore u kojima se čovjek može vi&scaron;e otvoriti i vidjeti &scaron;to i kako dalje - objasnio nam je fra Matić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to je u Taboru upoznala supruga Vjekoslava, s kojim danas ima sina <strong>Ivana </strong>(4), Marija Husar jo&scaron; se vi&scaron;e zbližila sa sestrom Ivanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- <strong>U početku nas je vjera razdvojila jer me Ivana nije mogla prihvatiti, nije mogla prihvatiti moju promjenu i to joj je bio velik &scaron;ok.</strong> Mislila je da je to hir, no kad je vidjela da ne posustajem, i ona se preobrazila - opisala je Marija. Kako svjedoče polaznici u Taboru, sestre se znaju ispovijedati dva, tri puta na tjedan te redovito posjećuju Kuću susreta. Na seminarima se nisu isticale u odnosu na druge polaznike, bile su usredotočene na molitvu, a s vremenom su se sve vi&scaron;e zanimale o Bogu i vjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Duhovne obnove, osobni susreti, razgovori i ispovijedi, to je ne&scaron;to &scaron;to stvarno daje smisao Taboru. Ljudi se žele ispovjediti temeljito - obja&scaron;njava pater Ivan. Osim Marije, u Taboru je pokojnog supruga upoznala i Sanja Doležal. No njezin Nenad umro je prije &scaron;est godina od moždanog udara, a pjevačica je utjehu prona&scaron;la u riječima fra Zvjezdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- On mi je zaista pomogao. Ni u jednom trenutku nisam osjetila gorčinu, ljutnju i bijes na Boga. Nerazumijevanje - da jer ne možemo pojmiti, ne možemo shvatiti, od nas se traži samo da prihvatimo. Nije to lako prihvatiti kad si s nekim vi&scaron;e od 20 godina i kad je netko kraj tebe živ i zdrav, a idućeg trenutka ga nema. Bilo je jako bolno, ali da nije bilo vjere i da nema vjere i sad, vjerojatno bi bilo jo&scaron; gore. Sigurno bih izgubila smisao - priznala je, a fra Matić smatra da se upravo kroz takve primjere može vidjeti kolika je &ldquo;veličina&rdquo; Tabora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svatko od nas traži smisao i upravo te poznate osobe negdje su u sebi osjetile prazninu te do&scaron;le tu. Svi koji dolaze ovdje dožive tu jednostavnost i ljepotu zajedni&scaron;tva. Naravno, kad dođu poznate osobe i kad posvjedoče koliko im je važno ovo mjesto, žele se malo povući, odmoriti i doživjeti taj unutarnji mir, tu snagu da mogu nastaviti dalje - obja&scaron;njava Matić.<strong> U Taboru je svoje rane izliječio i biv&scaron;i bračni par Gotovac. Ante i Simona dugi su niz godina vodili život pun droge i orgija.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- U matičnom uredu bili smo &lsquo;ubijeni&rsquo; od bijelog. Čim smo u&scaron;li u Kuću, rekao sam svatovima da mogu ostati samo oni raspoloženi za grupnjak. Tri se dana ružilo. &Scaron;ampanjac, bijelog kao u priči. O seksu da i ne govorim - priznao je Ante u autobiografskoj knjizi &ldquo;Vrag&rdquo;. Simona nije skrivala da je bila nesretna u braku te da je patila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila sam jako tužna. Zbog Ante sam odbacila sve. Revije, karijeru, ugovor sa Chanelom vrijedan 250.000 dolara, slavu. On je postao lo&scaron;. Sve gori i gori. Bojao se, bio je ljubomoran - rekla je. Tako je nakon burnoga trogodi&scaron;njeg braka sa zagrebačkim poduzetnikom i rastave koju je pratila cijela Hrvatska utjehu prona&scaron;la u vjeri. Biv&scaron;i suprug, s kojim ima kćer <strong>Gabrijelu </strong>(11), prvi ju je odveo fra Zvjezdanu. Ante se tamo pojavio u siječnju 2011., a Simona u veljači 2012.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad je Ante shvatio da se ne&scaron;to događa, odlučio mi je pomoći. Nazvao me i rekao da je bio u Taboru i da mi je odande donio svetu vodu i svetu sol, kao i mali križ - rekla je svojedobno. Borila se s bulimijom i svaku si je večer kuhala kilogram tjestenine za večeru, &scaron;to bi poslije povratila. Taj put skuhala ju je u svetoj vodi te posolila svetom soli i prvi joj se put dogodilo da nije mogla povraćati, a kako je priznala, hrana joj je imala drugi okus. Osjetila je želju pa je oti&scaron;la fra Liniću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ante i Simona su do&scaron;li ovdje dok je bio pater Zvjezdan, tako da je on njima pomogao da dođu k sebi i da otkriju Božju ljubav. I sami su znali posvjedočiti koliko im je značio Tabor, kao i pater Zvjezdan, koji ih je tako očinski primio. Zahvaljujući ovakvome mjestu, čovjek može iznova početi život. Kad krenemo tim novim putem, to drugima postane znak, drugi jednostavno vide da je osoba drukčija i da živi drukčije - objasnio nam je promjenu koja se dogodila biv&scaron;em paru fra Ivan pa nastavio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je stalni proces, čovjek treba duhovnu obnovu u tom svom hodu. Jedanput kad čovjek srcem uđe u sve to, vidi i ljepotu toga i jednostavno vidi da ne može bez Boga. Duhovna obnova je proces u na&scaron;em vjerničkom hodu ne samo tijekom boravka u Taboru nego i poslije u životu kad čovjek nastavlja živjeti svoj Tabor i ono &scaron;to je tu doživio u svom srcu. U grupi od tridesetak osoba Simona je pjevala, plesala, molila se. Navodno je jedanput, u žaru sjedinjenja s Kristom, zapjevala i na hebrejskom, a nekoliko je puta zbog prosvjetljenja padala u nesvijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus joj je, govorila je Simona, bezbroj puta kucao na vrata srca, ali ona se nije obazirala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Strpljivo je čekao da mu se vrati najprljavija od svih ovčica. Prepoznala sam se u propovijedima o izgubljenom sinu koji je sve prokockao, ali Bog je znao da ima veliki plan koji će ostvariti ba&scaron; kroz mene - rekla je te se pohvalila kako se kroz vjeru i duhovne obnove rije&scaron;ila cigareta, maknula od bluda i lo&scaron;eg života te prihvatila Isusa kao jedinog spasitelja i prijatelja. Isus ju je, dodaje, izliječio i od bulimije od koje je bolovala od 16. godine. Za prvu ispovijed kod fra Zvjezdana grijehe je napisala na sedam stranica, a priznala je i da je bila prostitutka. Svjedočila je kako ju je s 13 godina zlostavljao očuh, a prisjetila se i razdoblja drogiranja i opijanja te svega lo&scaron;eg &scaron;to joj je brak s Gotovcem donio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njom je, kažu nam ljudi iz Tabora, počela dolaziti i njezina majka Tamara, a na Simoni se samo nakon nekoliko susreta vidjelo da se &ldquo;ponovno rodila&rdquo;. Danas, &scaron;est godina nakon, Simona i dalje ima život ispunjen Bogom. Prije dvije godine udala se za <strong>Stanislava Mijokovića</strong> (51), koji radi u tvrtki koja se bavi prodajom, servisom i či&scaron;ćenjem automobila, a vjenčao ih je upravo fra Ivan. Ubrzo su se nakon vjenčanja preselili s Gabrijelom u austrijski grad Linz. Imaju dvoje djece, sina <strong>Joshuu </strong>(1) i petomjesečnu kćer <strong>Amaliju</strong>, kojima su dali biblijska imena. Par se u Zagreb vratio samo da bi Simonina sina mogao krstiti fra Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad su nas pustili doma, prvo smo odveli Joshuu u Crkvu, pred Tabernakul - pred Isusa. To sam obećala Isusu. I prva riječ koju ću naučiti Joshuu da kaže bit će ne &lsquo;mama&rsquo;, ne &lsquo;tata&rsquo; nego &lsquo;Isus&rsquo;. I kad kažu da je Simona sredila život. Nije to tako nego moje srce svjedoči: Isus mi je darovao novi život - zaključila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko na svoj način živi vjeru, smatra Matić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primjerice, Alan Hržica pokrenuo je molitvenu zajednicu Srca Isusova, kamo danas dolaze stotine mladih, a u Taboru se dogodilo njegovo osobno obraćenje. Ljudi dođu i otkriju svoj poziv - obja&scaron;njava Matić, koji s duhovnim pjevačem često organizira razna pjevačka događanja. Osim Hržice i sestara Husar, u Tabor često zna doći Nina Badrić. Pjevačica je duhovnu obnovu kod fra Zvjezdana &ldquo;pohađala&rdquo; nakon &scaron;to se rastala od supruga <strong>Bernarda Krasnića</strong>. Kratko nakon toga par se pomirio, a Nina je izjavila: &ldquo;Neke stvari u životu dolaze onako kako to netko odozgo složi.&rdquo; Da snagu nalazi u vjeri, dokazala je i kad je u povodu dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku s drugim pjevačima snimila pjesmu &ldquo;Zajedno u Kristu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život je zbog Tabora drukčiji postao i Stoki koji se na odvikavanju od droge u komuni okrenuo Bogu. Bio je na duhovnoj obnovi kod Linića te mu je tijekom boravka u komuni napisao pjesmu. Za repera to je bio težak period, a Matić nam je otkrio kako i estradnjake često znaju mučiti sumnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljudi mi znaju govoriti: &lsquo;Joj, to je prezahtjevno&rsquo;, &lsquo;Pa to ne mogu&rsquo;, &lsquo;Pa kako ću ja to?&rsquo;..., no i dalje ipak nastoje dolaziti, dok se ne dogodi da je to ne&scaron;to &scaron;to je dobro za osobe, ali čovjek to sam shvati, nije da ih treba uvjeravati - kaže pater Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.24sata.hr/show/fra-ivan-matic-ja-ispovijedam-najteze-grijehe-slavnih-hrvata-607191" target="_blank"><strong><em>24sata</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-02-fra-ivan-matic.pngFOTO: Lepenička dolina oprostila se od velikog čovjeka i svećenikahttp://grude.com/clanak/?i=7814178141Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jan 2019 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rijetko je koja vijest pogodila žitelje Lepeničke doline kao smrt fra Ivana Pervana, ili jednostavno fra Džive. Vijest se u rekordnom vremenu proširila medijima, društvenim mrežama a izrazi sućuti stizale su iz cijele BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Stoga ne čudi odziv posljednjem ispraćaju fra Ivana u Kre&scaron;evu kojem je nazočio ogroman broj ljudi doslovno iz cijele države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, nakon kraće te&scaron;ke bolesti u nedjelju 30. prosinca kod rodne kuće u Novom &Scaron;eheru preminuo je bosanski franjevac i svećenik fra Ivan Pervan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ivan je rođen 16. prosinca 1957. u Strupini, župa Novi &Scaron;eher. Nakon zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, gdje je obukao franjevački habit i proveo godinu novicijata. Za svećenika je zaređen 1983. u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećeničku službu vr&scaron;io je u: Lepenici, Brajkovićima, Kre&scaron;evu, Busovači, Kiseljaku, Gračacu, Novom &Scaron;eheru, Fojnici i Doljanima. Ostao je upamćen kao župnik u Kiseljaku u vrijeme posljednjega rata. Svojim djelovanjem i spontano&scaron;ću stekao je status "žive legende" kiseljačkoga i kre&scaron;evskog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj pokojnog fra Džive, kako ga je narod od milja zvao, bio danas u župnoj crkvi u Novom &Scaron;eheru dok je misa zadu&scaron;nica slavljena u samostanskoj crkvi u Kre&scaron;evu te ukop na fratarskom groblju Ograđe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti: <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=78106&amp;odlazak-franjevacke-legende-preminuo-je-fra-ivan-pervan" target="_self">Odlazak franjevačke legende! Preminuo je fra Ivan Pervan</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Izvor:<a href="https://www.artinfo.ba/index.php/lokalne-arhiva/15453-veliki-covjek-i-svecenik-lepenicka-dolina-se-oprostila-od-fra-ivane-pervana?fbclid=IwAR04ltojN1cpSajJiatAm9-bfPa_KRrRMQasRnIqu0AzTnmxQWsTk_OOrVo" target="_blank">Artinfo</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana7.jpgNa današnji dan: Bojna Čavoglave zaorila se Hrvatskomhttp://grude.com/clanak/?i=7811678116Grude.com - klik u svijetMon, 31 Dec 2018 16:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-31-thompson_cavoglave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi veliki hit i jedna od najpoznatijih pjesama Marka Perkovića Thompsona – ‘Bojna Čavoglave’ – prvi je put javno izvedena na Hrvatskom radiju Split na današnji dan, prije 27 godina – 31. prosinca 1991. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je snimljen video spot koji je prvi put pu&scaron;ten na Otvorenoj televiziji. Tijekom Domovinskog rata &lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo; bila je izuzetno slu&scaron;ana, te je proslavila Marka Perkovića. Ova pjesma slu&scaron;a se dosta i danas. Na početku Domovinskog rata 1991. godine Marko Perković pridružio se Zboru narodne garde. U to vrijeme u rukama je imao američku strojnicu Thompson, po kojoj je i dobio nadimak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, u svom se tekstu bavi obranom hrvatskog sela smje&scaron;tenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drni&scaron; koji je smje&scaron;ten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovni&scaron;tvo Drni&scaron;a primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj boji&scaron;nici, ali n<strong>ikada nije bilo okupirano</strong>. Veliki broj mje&scaron;tana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Thompson u stihovima &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo; poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremno&scaron;ću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko Perković Thompson godinama se progoni zbog &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo;. Ipak, usprkos medijskoj hajci kojoj je izložen, Marko Perković Thompson je nakon nastavio pjevati domoljubne pjesme, pa su one postale njegov za&scaron;titni znak, te je napravio veliku karijeru, a već godinama puni stadione u Hrvatskoj, te dvorane po čitavome svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sve je počelo s &lsquo;Bojnom Čavoglave&rsquo; prvi put emitirane na Radio Splitu, prije 27 godina&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, stihovi:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Za Dom &ndash; Spremni!</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>U Zagori na izvoru rijeke Čikole</em><br /> <em>Stala braća da obrane na&scaron;e domove</em></p> <p><em>Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi</em><br /> <em>Nećete u Čavoglave dok smo živi mi!</em></p> <p><em>Tuče thompson, kala&scaron;njikov a i zbrojevka</em><br /> <em>Baci bombu, goni bandu preko izvora</em></p> <p><em>Korak naprijed, pu&scaron;ka gotovs&rsquo;i uz pjesmu svi</em><br /> <em>Za Dom braćo, za slobodu, borimo se mi!</em></p> <p><em>Čujte srpski dobrovoljci, bando četnici</em><br /> <em>Stići će vas na&scaron;a ruka i u Srbiji!</em></p> <p><em>Stići će vas Božja pravda, to već svatko zna</em><br /> <em>Sudit&rsquo; će vam bojovnici iz Čavoglava!</em></p> <p><em>Slu&scaron;ajte sad poruku od Svetog Ilije:</em><br /> <em>Nećete u Čavoglave, niste ni prije!</em></p> <p><em>Oj Hrvati, braćo mila iz Čavoglava</em><br /> <em>Hrvatska vam zaboravit neće nikada!</em></p> <div style="position: absolute; left: -99999px;">&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, u svom se tekstu bavi obranom hrvatskog sela smje&scaron;tenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drni&scaron; koji je smje&scaron;ten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovni&scaron;tvo Drni&scaron;a primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. godine. U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj boji&scaron;nici, ali nikada nije bilo okupirano. Veliki broj mje&scaron;tana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba. Thompson u stihovima &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo; poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremno&scaron;ću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo">www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo</a> &copy; dalmacijadanas.hr</div> <div style="position: absolute; left: -99999px;">&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, u svom se tekstu bavi obranom hrvatskog sela smje&scaron;tenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drni&scaron; koji je smje&scaron;ten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovni&scaron;tvo Drni&scaron;a primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. godine. U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj boji&scaron;nici, ali nikada nije bilo okupirano. Veliki broj mje&scaron;tana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba. Thompson u stihovima &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo; poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremno&scaron;ću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo">www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo</a> &copy; dalmacijadanas.hr</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-31-thompson_cavoglave.jpgDanas i sutra izmolite možete otvoriti vrata RAJA nekoj duši u čistilištuhttp://grude.com/clanak/?i=7811178111Grude.com - klik u svijetMon, 31 Dec 2018 00:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz himan "Te deum" javno recitiran ili pjevan danas ili uz javno zazivanje Duha Svetoga s "O dođi Stvorče Duše Sveti", možete otvoriti vrata Raja nekoj duši u čistilištu.<p>&nbsp;</p> <p>Bog po Katoličkoj Crkvi, između ostalih, u ovim datumima daje posebnu milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernici u svim crkvama, grobljama u javnim ili polujavnim bogomoljama mogu dobiti POTPUNI OPROST, koji se može namijeniti samo ZA POKOJNE.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za dobiti potpuni oprost potrebno je:</strong><br />- pohoditi crkvu, groblje ili bogomolju u kojoj treba:<br />1) izmoliti Oče na&scaron; i Vjerovanje<br />2) ispovijediti se, ako je to potrebno (obavezno prije pričesti ako imamo te&scaron;ki grijeh na savjesti)<br />3) primiti sv. Pričest <br />4) izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape (nije propisano koju, svatko može izmoliti molitvu po osobnom nahođenju, ali je treba moliti na nakanu Sv. Oca)</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgBoravak u logoru pretočio u autobiografsko djelo, pročitajte svjedočenje Gorana Hillera VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=7810878108Grude.com - klik u svijetSun, 30 Dec 2018 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-30-goran-hiller.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vrlo emotivnom predstavljanju knjige autor je ispričao niz teških događaja koje je zajedno s ocem i bratom proživljavao u ratnom logoru..<p>&nbsp;</p> <p>Pred brojnim gostima i posjetiteljima u Domu HVIDR-e održana je promocija knjige autora <a title="Goran Hiller" href="https://www.facebook.com/Ispovijest-zarobljenika-Goran-Hiller-252263365431703/" target="_blank">Gorana Hillera</a> pod nazivom &bdquo;Ispovijest zarobljenika&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o autobiografskom djelu koje govori o stradavanju i zarobljeni&scaron;tvu autora, njegova oca i brata u srpskom logoru u Bosanskoj Posavini 1991. godine. Predgovor za knjigu napisao je Vilim Karlović, autor knjige "Preživjeo sam Vukovar i Ovčaru".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrlo emotivnom predstavljanju knjige autor je ispričao niz te&scaron;kih događaja koje je zajedno s ocem i bratom proživljavao u ratnom logoru te je istaknuo kako su ga jedino vjera i nada održavale u najtežim trenutcima. Naime, čitavo vrijeme zarobljeni&scaron;tva uz sebe je imao krunicu koju je molio zajedno s obitelji i drugim zarobljenim Hrvatima, a čuva ju i danas kao podsjetnik na te&scaron;ka vremena i snagu vjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran je danas uspje&scaron;an poduzetnik u Slavonskom Brodu, a evo njegova svjedočenja:<br /><br /></p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/8UZbUCWLi9o" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br />Video: <a title="sbplus" href="https://www.youtube.com/channel/UCPrhhs6e8p0PbaWX_zErPwQ" target="_blank">SBplus</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-30-goran-hiller.jpgOdlazak franjevačke legende! Preminuo je fra Ivan Pervanhttp://grude.com/clanak/?i=7810678106Grude.com - klik u svijetSun, 30 Dec 2018 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-30-017-fra_ivan_pervan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 61. godini napustio nas je fra Ivan Pervan, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene i svećenik Vrhbosanske nadbiskupije.<p>&nbsp;</p> <p>Veliki čovjek preminuo je u Novom &Scaron;eheru, na svojoj rodnoj grudi, nakon teže bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župljani Gruda dobro pamte pro&scaron;lu 2017. godinu kada je fra Ivan do&scaron;ao na blagdan svete Kate u Grude, proslaviti s grudskim franjevcima i vjernicima blagdan njihove za&scaron;titnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pravom smislu riječi bio je franjevačka legenda, hrabar i nepokolebljiv u svom svećeničkom pozivu, uvijek na strani slabijih i onih koje progone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobito je ostao upamćen kao župnik u Kiseljaku u vrijeme posljednjega rata. Kiseljački i kre&scaron;evski kraj vječno će mu biti zahvalni na svemu &scaron;to je u te&scaron;kom vremenu činio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao župnik u Doljanima krenuo je s izgradnjom nove crkve na visini od 1200 metara na Risovcu, u neposrednoj blizini Blidinjskog jezera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaviv&scaron;i neizbrisiv trag napustio nas je, ali njegova djela nikad neće biti zaboravljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj tijela iz župne crkve u Novom &Scaron;eheru pokojnog fra Đive, kako ga je narod od milja zvao, bit će u utorak, na Novu godinu, 1. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-30-18-12-30-fra-ivan-pervan.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-30-017-fra_ivan_pervan.jpgGodina kada su otišli Oliver i Fiamengo! Adio kapetanihttp://grude.com/clanak/?i=7807178071Grude.com - klik u svijetThu, 27 Dec 2018 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-27-fiamengo-i-oli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski pjesnik i akademik Jakša Fiamengo preminuo je jutros u 73. godini, piše splitski dnevnik.<p>&nbsp;</p> <p>Veliki književnik, novinar i pjesnik&nbsp;rođen je 1946. godine u Komiži na Visu, a živio je u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom života napisao je 15-ak knjiga poezije, a iza sebe ostavio je i vi&scaron;e od 450 uglazbljenih stihova&nbsp;koje su otpjevali velikani hrvatske glazbe, između ostalih Meri Cetinić i&nbsp;Oliver Dragojević, od kojeg se Fiamengo nedavno i sam oprostio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svoje radove osvojio je vi&scaron;e od 50 nagrada, a ove godine dobio je i Porin za životno djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fiamengo je za Olivera napisao preko 60 pjesama, a uvijek je pi&scaron;ući stihove zami&scaron;ljao kako ih pjeva Oliver.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdvojio je i najdražu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je pjesma Karoca. Pjesma koja opisuje i njegov, i moj, i va&scaron; i svačiji život. Karoca (kočija, op.a) koja gre i nitko ne zna gdje će se zaustaviti, a mi smo samo u njoj, samo prolaznici kroz vrijeme. Drago mi je da sam to vrijeme proveo s njim", kazao je Jak&scaron;a Fiamengo tom prilikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedan kapetan ove godine je poletio nebom. Adio!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-27-fiamengo-i-oli.jpgRAZGOVOR SA KNJIŽEVNICOM: Iza Sanijele Matković uspješna godina, spremna dva nova naslova u 2019. http://grude.com/clanak/?i=7803678036Grude.com - klik u svijetMon, 24 Dec 2018 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-24-sanijela-matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriješka književnica Sanijela Matković 2018., pamtit će kao kreativnu književnu godinu.<p><br />Naime uz primanje među velikane Hrvatskog pera DHK i u P.E.N. BiH, Sanijela je objavila i dvije nove knjige roan UVALA OD LAVANDE i zbirku zavičajne poezije TRANSKRIPTI U KAMENU.<br /><br /></p> <p><strong>U 8 godina objavili ste 7 knjiga. &Scaron;to je to &scaron;to Vas motivira na pisanje?</strong><br /><br />Točno, u osam godina objavila sam ;zbirku dramskih tekstova, dvije zbirke duhovne, dvije ljubavne poezije, jednu znirku zavičajne poezije i&nbsp; roman. Po&scaron;em odavna, moja prva pjesma nagrađena je u prvom razredu osnovne &scaron;kole, i zanimljivo je da sam je osvojila upravo duhovnom poezijom. Iako tada jo&scaron; nisma razmi&scaron;ljla o studiju Teologije.<br /><br /></p> <p>Na objavu prve zbirke&nbsp; OTISAK SRCA odlučila sma se na nagovor jednog profesora na Poslijediplomskom studiju. Riječ je o zbirci dramskih komada, koje sam relizirala u razdoblju od 2000. Do 2013.,<br />Zatim sam se odlučila objaviti zbirku ljubavne poezije PARTITURE SNA&nbsp; koju je čitateljstvo jako lijepo prihvatilo. Riječ je o jednoj meni posebno vaćnoj i dragoj zbirci, sa 38 pjesama i kratkom pričom. Citirat ću recezenta fra Antu Marića<br />&bdquo; i ne zna&scaron; je li prvo nastala priča pa su iz nje potekle pjesme, ili obrnuto&ldquo; .<br /><br /><br />&Scaron;to se tiče pisanja to je jedna jako lijepa ovisnost, koja vas formira i određuje kao osobu. Ono &scaron;to footograf čini fotografijom, književnik čini riječima &ndash; ZAUSTAVLJA PROLASZNOST! Volim pjesnike opisivati kao &bdquo;somoljere snova, &scaron;aptaće ti&scaron;ine&ldquo;<br />&nbsp;Najteže je izdati prvu knjigu, u njoj se na neki način nalaze i sve buduće.&nbsp; Sve knjige na kreativan način otkida&scaron; od prve. <br /><br /></p> <p><strong>Svakodnevno objavljujete pjesme i tekstova na svom facebook profilu</strong><br /><br />Točno, u pripremi je velika zbirka ljubavnih stihova naslova TRI ZIME SU DO PROLJEĆA koje sam u zadnje dvije godine napisala direktno na facebooko. Volim taj oblik komunikacije, i sve če&scaron;će pi&scaron;em direktno na profilu. Zbirka koju sma spomenula sadrži oko 260 stihova, podjeljenih u pet poglavlja. Recezentica knjoževnica &gt;Marina Kljajo nazvala ju je POETSKIM HOODČA&Scaron;ĆEM LJUBAVI<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-24-18-12-24-sanijela-matkovic-text.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p><strong>Va&scaron; prvi roman po recenzijama i tematici izmje&scaron;ten je u Hrvatsku. &Scaron;to je bilo povod za pisanje psiholo&scaron;kog romana?</strong></p> <p>UVALA OD LAVANDE govori o zamkama maski, koje ljudi često stavljaju kako bi se prikazali drugačijim u ovom ili virtualnom svijetu. Roman govori i fenomenu laćnih prodila na dru&scaron;tvenim mrežama, o verbalnim zločinima, moralnim devijacijama... pisan je tako da je ostavljen prostor čitatelju da zajedno sa mnom kao autoricom, kreira prostor i vrijeme u kojem se roman događa.<br />Kroz ovaj roman nastala su lijepa prijateljstva, neke nove priće, publika ga je jako lijepo prihvatila...tako da moram priznati kako je moj prvi roman donio puno lijepih događaja i prijateljstava u moj život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Novu 2019., ulazite i s novim romanom?<br /></strong><br />Drugi roman je nastao u ovoj godini, no odlučila sam spomenuta dva naslova ostaviti za 2019. Tematski je također izmje&scaron;ten u Hrvatsku, no za razliku od prvog sadrži i puno stvarnih događaja, dosta je osoban! Prepun je emocija, dramaturgije, ljubavi...sigurna sam da će ga čitatelji lijepo prihvatiti jer oslikava životnu priču punu uspona i padova, koja zavr&scaron;ava sretno.<br /><br /><br /><strong>Dakle u Novu 2019., ulazite s nova dva naslova, jeli u međuvremenu nastala jo&scaron; koja ideja?</strong><br /><br />Hvala Bogu ideja ima dovoljno, vidjet ćemo &scaron;to ću sve uspjeti izrealizirati do kraja 2019. Primarni cilj je objaviti i promovirati pripremljene naslove, a zatim polako krenuti u susret novim projektima.<br /><br /><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-24-sanijela-matkovic.jpgIstinite pjesme koje i danas tjeraju suze na oči! ''Zaspala je zadnja ruža Hrvatska...''http://grude.com/clanak/?i=7802578025Grude.com - klik u svijetSun, 23 Dec 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-23-houra-bodalec.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iza brojnih hrvatskih hitova kriju se dramatične i životne priče, a mi smo izdvojili samo neke.<p>&nbsp;</p> <h2>Indexi: Bacila je sve niz rijeku</h2> <p>Ova slavna balada govori o velikoj ljubavi frontmena Davorina Popovića javnosti nepoznate djevojke iz Sarajeva. Njihova je ljubavna veza bila ozbiljna, no dogodilo se dijete koje nisu planirali. Djevojka je tada navodno pobacila i nestala iz njegovog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno je desetljećima poslije Popović uočio tu djevojku među publikom na koncertu u &Scaron;vedskoj, prekinuo je sa svirkom te je uzaludno tražio. Autor glazbe pjesme je Fadil Redžić, a stihova Kemal Monteno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Nosila je na&scaron;u ljubav na&scaron;u sreću prvi cvijet<br /> Bacila je sve niz rijeku i po&scaron;la u drugi svijet<br /> A noćas ako slu&scaron;a nek čuje bol<br /> U pjesmi koju pjevam njoj, samo njoj<br /> Zauvijek neka nosi na srcu znak<br /> Život je jedan ona bacila"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Prljavo kazali&scaron;te: Tu noć kad si se udavala</h2> <p>Prema priči, Jasenko Houra iz slavnog benda imao je djevojku koju je jako volio. Budući da je morao ići odslužiti vojni rok, pitao ju je hoće li mu biti vjerna te ga čekati, na &scaron;to je ona pozitivno odgovorila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, nakon &scaron;to se vratio, njegova ga draga nije čekala, već je spremala svadbu, ali s drugim.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Tu noć kad si se udavala<br /> Nitko ne zna za&scaron;to si plakala<br /> Ili ti je kroz glavu pro&scaron;lo sve.<br /> Tu noć kad si se udavala<br /> Mene pijanog su odnijeli<br /> Moji prijatelji, vjerni psi<br /> Do jutra me tje&scaron;ili"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Prljavo kazali&scaron;te: Ruža Hrvatska</h2> <p>Nisu samo djevojke i žene bile inspiracija tužnim pjesmama. Jasenko Houra je pjesmu "Mojoj majci" ("Ruža hrvatska&ldquo;), koju pjeva Prljavo kazali&scaron;te, posvetio svojoj mami Ruži nakon smrti. Iako su postojale spekulacije da je pjesmu čiji stihovi glase "zadnja ruža hrvatska" posvetio političarki Savki Dapčević-Kučar, Houra je izjavio: "Ja sam puno pričao o Ruži, i o tome kako je nastala pjesma, i o tome svemu zajedno i to je pjesma za moju mater pokojnu. Za mene je ona ne&scaron;to vi&scaron;e u životu i naprosto neka tako i ostane".</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/TRRW_rT1v3I" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Miroslav &Scaron;koro: Majko jedina</h2> <p>Poznati pjevač napisao je jednu od svojih najtužijih pjesama i posvetio je upravo svojoj te&scaron;ko bolesnoj majci sa stihovima s kojima se opra&scaron;ta od nje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Te 1998. gledao sam prazno mjesto u dvorani na kojem je trebala sjediti moja mama i borio se sa suzama. Umrla je dva mjeseca prije koncerta - potreseno govori pjevač. Dodaje da se tada okrenuo prema svojim tambura&scaron;ima i tražio pomoć. Svi su gledali u pod. Svirali su, dodaje, s te&scaron;kom mukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Suznim očima potražio sam prateće vokale. Nitko od tuge nije mogao pustiti glas. U tom se trenutku prolomio pljesak. U pomoć je priskočila moja jedinstvena publika - prisjeća se Miroslav. Ljudi su, dodaje, znali za odlazak njegove majke i dugo pljeskali.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pro&scaron;lo je dosta vremena, ali te&scaron;ko bi mi bilo pjevati tu pjesmu. I bolno. Mislim da je vi&scaron;e nikad neću izvesti - izjavio je 2015. pjevač za 24sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Dugo dugo ne vidjeh te ja<br /> Kad si oti&scaron;la<br /> Na srcu mi želja zaspala<br /> Srest ćemo se jednom majko<br /> Među zvijezdama<br /> Ti si za mene jedina"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Ksenija Erker: Proljeće je otpočelo s ki&scaron;om</h2> <p>Dok je upoznala Hrvoja Hegedu&scaron;ića, on je već bio u braku, no među njima se rodila velika ljubav. Upustili su se u ljubavnu vezu, a Ksenija nije željela biti "druga žena" te mu je dala ultimatum - ili će okončati brak ili među njima vi&scaron;e neće ni&scaron;ta biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Hrvoje nije pokrenuo razvod, mlada je Ksenija odlučila ići na turneju u Sovjetski savez, a prije odlaska na put, slomljena od tuge, pokucala je na vrata Arsena Dedića da joj uglazbi tekst pjesme Željka Sabola "Proljeće je otpočelo s ki&scaron;om". Ta je pjesma opjevala njihovu vezu i ono &scaron;to je smatrala da će biti njihovim ljubavnim zavr&scaron;etkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Proljeće je otpočelo s ki&scaron;om<br /> s vlakovima koji kasno stižu<br /> i dok dani umorno se nižu<br /> mi se opet pozdravljamo kri&scaron;om</em></p> <p><em>I pamtit ću dugo ono vrijeme<br /> kad jos nismo znali &scaron;to nas čeka<br /> kad su &scaron;ume ostajale nijeme<br /> kad je modra nosila nas rijeka</em></p> <p><em>I pamtit cu dugo one sate<br /> &scaron;to ne mogu vi&scaron;e da se vrate"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Boris Novković: Tamara</h2> <p>Tko mi tebe uze Tamara - bio je vapaj pjevača Borisa Novkovića, koji nije konretno patio za Tamarom, ali je suosjećao s boli prijatelja koji je volio Tamaru. Njihova se veza prekinula i on je neizmjerno patio za njom. Prema riječima samog pjevača, prava se Tamara prepoznala u pjesmi te je nedugo nakon njenog izdavanja na telefonskoj sekretarici čuo njenu poruku u kojoj mu je zahvalila &scaron;to joj je posvetio pjesmu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Noćas sam ti opet sam<br /> da me barem ne&scaron;to udari<br /> bit će rata, kažu svi<br /> al' ja ću umrijeti od ljubavi<br /> Ko mi tebe uze, Tamara<br /> prodala si suze drugima"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Zdravko Čolić: Ona spava</h2> <p>Ova pjesma navodno opisuje tragediju koja se dogodila 1974, kad se djevojka Milica Kostić bacila s 11 kata nebodera kako bi pobjegla od pet nasilnika koji su je htjeli silovati. Tamo ju je jedan poznanik doveo na prevaru, kako bi navodno pozvala njegovu djevojku koja ima stroge roditelje da izađe van, činiv&scaron;i mu tako uslugu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je shvatila da nema djevojke i koje su im namjere, preklinjala ih je da je ne diraju apelirajući im na savjest. Nisu željeli odustati i bacanje kroz prozor joj se učinilo kao jedina opcija - kako bi obranila svoju čast. Tekst je djelo Crnogorca Velizara &Scaron;ofranca, a nakon te velike tragedije, tamo su organizirane i demonstracije te je cijeli slučaj &scaron;okirao tada&scaron;nju jugoslavensku javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Nikad vi&scaron;e snene oči,<br /> nikad vi&scaron;e crne kose,<br /> nikad vi&scaron;e noge bose &scaron;to je nose,<br /> &scaron;to je nose<br /> neće vidjet' smiraj dana<br /> ona spava, ona spava.</em></p> <p><em>Nek umuknu sva zvona,<br /> da ne zvone, da ne zvone<br /> ustrijelite sve ptice,<br /> da ne lete, da ne lete<br /> i okujte sva mora<br /> da ne &scaron;ume, da ne &scaron;ume"</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Express.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-23-houra-bodalec.jpegTiha noć, sveta noć... 200 godina od božićne himnehttp://grude.com/clanak/?i=7799677996Grude.com - klik u svijetFri, 21 Dec 2018 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-24-017_badnji_dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božićna pjesma "Tiha noć, sveta noć" nastala u prosincu 1818. slavi ove godine dvjestotu obljetnicu postojanja, a pjeva se na gotovo svim jezicima i na svim kontinentima.<p>&nbsp;</p> <p>Vrhunac proslave dvjestote obljetnice "Tihe noći" bit će na Badnjak kada će se pjesma izvesti ispred kapele u selu Oberndorfu, blizu Salzburga. Ondje je 24. prosinca 1818. izvedena prvi put a tijekom vremena će postati božićna himna. Tada je na mjestu dana&scaron;nje crkve bila kapela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ove godine očekujemo oko 6.000 ljudi na božićnom bdjenju, a obično ih bude 3.000 do 4.000", rekao je za AFP Clemens Konrad, direktor tamo&scaron;nje turističke zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oberndorf, kao i čitav Salzburg, gdje su i druga mjesta povezana s nastankom pjesme, ovih mjeseci ugo&scaron;ćuju niz manifestacija poveznih s proslavom obljetnice za koju je poziv upućen i papi Franji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor teksta, austrijski svećenik Joseph Mohr, nije mogao ni zamisliti da će ta umirujuća pjesma nastala u vrijeme kada su u Europi tek&nbsp; zavr&scaron;ili napoleonski ratovi, doživjeti takav uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skladbu za pjesmu sa &scaron;est kitica napisao je učitelj Franz Xaver Gruber koji je bio i orgulja&scaron; u crkvi u Oberndofrtu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prve engleske inačice teksta ("Silent night") zapažene su već sredinom 19. stoljeća. Od tada je "Tiha noć" prevedena na gotovo tristo jezika i narječja, a najvi&scaron;e su je pronijeli svijetom kr&scaron;ćanski misionari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tihu noć" su pjevale brojne zvijezde, od Elvisa Presleyja do Celine Dion i lutaka Muppet Showa, a 'zloupotrijebila' ju je njemačka metal skupina, pa čak i zbor koza, prenosi Hina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-24-017_badnji_dan.jpgFOTO: Slavonci u snijegu napravili lik Isusa! Sretan Božić hrvatskome roduhttp://grude.com/clanak/?i=7794377943Grude.com - klik u svijetMon, 17 Dec 2018 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-17-018-orubica-gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Sretan Božić hrvatskome rodu, sretan Božić i slobodu, neka vječno živi naša mati, i sinovi njezini Hrvati..."<p>&nbsp;</p> <p>Tako glasi pjesma Slavonskih lola koja svojim nostalgičnim ritmom ujedinjuje narod i oživljava miris dalekih Božića, iz dana ponosa i slave hrvatskog naroda, kada se zabranjivalo ići u crkvu, a opet se i&scaron;lo, hrabro i odvažno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz tu pjesmu, vjernici su u Orubici, malom slavonskom mjestu pokraj Davora, napravili od snijega lik u obliku Isusa Krista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prelijepo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-17-018-orubica-gl.jpg'Faljen Isus gazdarice, čestitamo ti Materice'http://grude.com/clanak/?i=7792477924Grude.com - klik u svijetSun, 16 Dec 2018 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-16-materice-u-rami.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ramsko područje stoljećima njeguje posebne običaje koji se provlače kroz cijeli život; od rođenja pa sve do smrti. <p>&nbsp;</p> <p>Običaji vezani uz najveće katoličke blagdane kao &scaron;to su Uskrs i Božić posebno su zanimljivi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od takvih običaja su Materice. To je obilježavanje dana majki na treću nedjelju Do&scaron;a&scaron;ća. Djeca kao "male materice" a i odrasli kao "velike materice" obilazili su majke i čestitali im taj dan s pozdravom</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Faljen Isus gazdarice, čestitamo ti Materice", pi&scaron;e Rama-prozor.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada bi majke darivale čestitare jabukama, orasima, lje&scaron;njacima, gurabijama, bra&scaron;nom za puru i nečim sličnim čime je mogla. Danas se uglavnom djeca daruju slatki&scaron;ima, a ponekada i novčano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Običaj i blagdan &bdquo;materica&ldquo; obilježava se različito u pojedinim krajevima i mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pojedinim krajevima ovu bi pjesmu djeca pjevala svojim majkama ili bakama: "Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice! Ja sam do&scaron;o zna&scaron;, da mi ne&scaron;to da&scaron;. Ja sam do&scaron;o priko mora, da mi dade&scaron; koji oraj, sna&scaron;la me je neka muka, daj ti meni i jabuka. Ja sam do&scaron;o priko strane, da mi dade&scaron; malo hrane. Ja sam do&scaron;o priko polja, da ti bude bolja volja. Vidio sam i ovaca, da mi dade&scaron; i novaca, a i sira kad bi dala reko bi ti puno fala, jer su danas materice moja draga gazdarice,&hellip;&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-16-materice-u-rami.jpgOBIČAJ NA SV. LUCIJU - Jeste li posijali božićnu pšenicu?http://grude.com/clanak/?i=7788177881Grude.com - klik u svijetThu, 13 Dec 2018 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao simbol obnove života i plodnosti, milijuni ljudi diljem svijeta svake godine na blagdan svete Lucije siju božićnu pšenicu. <p>&nbsp;</p> <p>Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle p&scaron;enice, odnosno njezinoj gustoći i boji, u idućoj godini bit će bolja ili lo&scaron;ija žetva. Već tradicionalno milijuni ljudi diljem svijeta na blagdan svete Lucije posijat će p&scaron;enicu iako možda i ne znaju puno o samom običaju koji je vezan uz Svetu obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je nastao kada je, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija zamolila težaka koji je na njivi sijao p&scaron;enicu da kaže progoniteljima kako su pro&scaron;li tim putem dok je sijao, pi&scaron;e Tportal.hr. Kada su vojnici stigli do tog mjesta, p&scaron;enica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje uzaludne potjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux ili lucis, koja znači 'svjetlo', stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami. Uz sve to navje&scaron;ćuje Božić kao rođendan Svjetla, a mnogi smatraju kako je upravo sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na jugu Italije - na Siciliji. Majka joj je bila jako bolesna, stoga se Lucija molila svetoj Agati da joj pomogne, a poslije je tvrdila kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga. Kao zahvalu za majčino ozdravljenje, Lucija je odlučila razdijeliti svoj imetak siroma&scaron;nima. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kr&scaron;ćanka pa je zavr&scaron;ila u tamnici u kojoj je mučena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema staroj legendi, priča se kako je Lucija bila izuzetno hrabra i odvažna, &scaron;to se nije svidjelo caru Dioklecijanu. On je u bijesu rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je napustiti njezin Duh Sveti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala. Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra za&scaron;titnicom očiju i vida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok se u većini Hrvatske djeci daruju slatki&scaron;i na svetog Nikolu, u Dalmaciji je to običaj upravo na svetu Luciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zanimljiva vjerovanja vezana uz svetu Luciju</strong><br />U pro&scaron;losti se vremenska prognoza za nadolazeću godinu određivala tako da se 12 dana između svete Lucije i Božića stavljalo po 12 kri&scaron;ki posoljenog luka i predviđalo kakvo će vrijeme biti. Kako bi doznale ime svog budućeg muža, djevojke su znale na 11 papirića napisati imena potencijalnih ženika, s time da su jedan ostavile prazan. Papiriće bi zgužvale i svakog dana odabrale i zapalile jedan, a da prethodno nisu pogledale čije ime pi&scaron;e na njemu. Papirić koji bi ostao posljednji otvarao se na sam Božić i otkrivao je ime budućeg muža. Ukoliko bi im kao posljednji ostao prazni papirić, to bi značilo da se neće udati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najbolji savjeti za sijanje</strong><br />Namočite p&scaron;enicu u mlakoj vodi i ostavite preko noći da odstoji, a nakon toga osu&scaron;ite ju na papirnatom ubrusu. Stavite sloj vate, koji će upiti vi&scaron;ak tekućine, i posijte p&scaron;enicu u teglici ili na tanjuriću, no prije na dno stavite zemlju i potom je prekrijte slojem zemlje. Zalijte i stavite na toplo i svjetlo mjesto, no nikako blizu radijatora i izvora topline, da se ne osu&scaron;i. Zalijevajte ju svaki dan, no nemojte pretjerivati u tome. Dovoljna je žlica vode.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpgSvećenik koji je kao novinar prvi stigao u Međugorje zaslužan je za 'Krist na žalu'http://grude.com/clanak/?i=7784177841Grude.com - klik u svijetTue, 11 Dec 2018 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-11-krist-na-zalu-papa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od najpoznatijih duhovnih pjesama koja se rado pjeva u brojnim prigodama, 'Krist na žalu', bila je jedna od omiljenih pjesama pokojnog pape Ivana Pavla II. Štoviše, mnogi su papu Wojtylu smatrali autorom te pjesme, pa čak i autorom prepjeva na hrvatski jezik. No, niti jedno niti drugo nije točno.<p>&nbsp;</p> <p>Otkrio je to velečasni Mijo Gabrić tijekom gostovanja u emisiji Hrvatskog katoličkog radija 'Sacro ritam' urednika Slavka Nedića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako kaže Gabrić, javnosti poznat i kao 'crkveni ministar financija' koji se na&scaron;ao u velikoj financijskoj aferi koja je potresala Kaptol, autor pjesme&nbsp;'Krist na žalu'&nbsp;je &scaron;panjolski salezijanac <strong>Ces&aacute;reo Gabar&aacute;in</strong>, jedan od najpoznatijih &scaron;panjolskih katoličkih skladatelja. Pjesma se u originalu zove 'Pescador de Hombres', &scaron;to bi u prijevodu značilo 'Ribar ljudi', na poljskom se pjesma zove 'Barka', a skladana je 1974. godine. Do sada je prevedena na vi&scaron;e od 80 jezika &scaron;to uključuje i hrvatski. A autor hrvatskog prepjeva nije papa Ivan Pavao II, nego upravo - vlč. Mijo Gabrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Poznat je i kao novinar Glasa Koncila koji je kao prvi novinar uopće 1981. godine do&scaron;ao u Međugorje nakon dojave o djeci kojoj se ukazala Gospa.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><iframe src="https://www.youtube.com/embed/rAWZVttOI3E" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-11-krist-na-zalu-papa.jpgNAJAVA: Božićni koncert zborova i solistahttp://grude.com/clanak/?i=7781777817Grude.com - klik u svijetMon, 10 Dec 2018 15:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-koncert_zupni_zborovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska Grude i Župni ured Tihaljina pozivaju vas na tradicionalni 14. ADVENTSKO-BOŽIĆNI KONCERT zborova i solista iz općine Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Domaćin ovogodi&scaron;njeg koncerta je župa Tihaljina, a koncert je na rasporedu u nedjelju 16. prosinca 2018. godine u župnoj crkvi u 17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjeluju:<br />Mali zbor župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM Tihaljina<br />Zbor Osnovne glazbene &scaron;kole Grude<br />Dječji zbor župe sv. Male Terezije Ledinac - &bdquo;Nebeske ruže&ldquo;<br />Mali zbor župe Ružići &bdquo;Kristova ruža&ldquo;<br />Zbor Osnovne &scaron;kole Ruđera Bo&scaron;kovića Grude<br />Zbor župe sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići<br />Klapa Bratov&scaron;tina Gorica-Sovići<br />Frama župe Drinovci<br />Zbor župe sv. Mihovila Drinovci<br />Zbor župe sv. Male Terezije Ledinac - &bdquo;Nebeske ruže&ldquo;<br />Zbor župe sv. Ivana Krstitelja Ružići<br />Sanja Boban<br />Frama župe Tihaljina<br />Lucija Zovko</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dobro Vam do&scaron;ao Božić i sveto porođenje Isusovo!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-koncert_zupni_zborovi.jpgFOTOGALERIJA: Omiljeni svetac došao u livanjsku župu i darivao 800 djecehttp://grude.com/clanak/?i=7781077810Grude.com - klik u svijetMon, 10 Dec 2018 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-018-vidosi-livno-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove nedjelje posebno svečano bilo je u Župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Vidošima, u Livnu. Oko 800 djece darivao je omiljeni svetac najmlađih sveti Nikola.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je blagdan proslavljen 6. prosinca, fra Ivan Kasalo i fra Jurica Peri&scaron;a pomjerili su ga na svetu nedjelju kako bi &scaron;to vi&scaron;e djece nazočilo svetoj misi. - U na&scaron;em adventskom hodu prema Božiću dani poput Sv. Nikole dobro dođu da ponovno u sebi probudimo dječje osjećaje koje smo nekada imali, osobito u ovom vremenu konzumerizma, kada su mnoge vrijednosti pomalo izokrenute. Vlada osjećaj da se danas Božiću raduju jedino maleni, a taj njihov duh i mi svi u sebi moramo probuditi. Prije nekoliko godina nas dvojica franjevaca započeli smo s tradicijom uprizorenja dolaska svetog Nikole u jedno malo selo najstarije livanjske župne zajednice, Vido&scaron;e. Želja nam je poslati poruku da se iz Livna, na&scaron;e HB županije, iz ovih krajeva odakle ljudi odlaze, oda&scaron;ilje plemenita i pozitivna priča i poruka kako nas jo&scaron; ima, a 800 malenih s roditeljima svjedoči da ima života pod ovim nebom - poručili su vrijedni franjevci za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je sve izgledalo pogledajte u galeriji koju donosimo sa službene stranice župe <a href="https://www.facebook.com/gospavidoska/" target="_blank">Vido&scaron;i</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno22.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-018-vidosi-livno-glavna.jpgFOTOGALERIJA: Zbor sv. Kate Grude nastupio na najvećoj božićnoj manifestaciji u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=7779477794Grude.com - klik u svijetSun, 09 Dec 2018 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-09-018-gradusljubavlju-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „sv. Ante - Cim" iz Mostara večeras je u Hrvatskom Domu hercega Stjepana Kosače priredilo svoj tradicionalni božićni koncert „GRADU S LJUBAVLJU".<p>&nbsp;</p> <p>Kao i dosada&scaron;njih 25 godina ljepotom plesa, pjesme, običaja i bogatstvom narodnih no&scaron;nji upriličeno je nezaboravno druženje u prepunom Hrvatskom Domu hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored domaćina HKUD sv. Ante Cim na koncertu su nastupili i brojni gosti: Harmonika&scaron;ki ansambl &ldquo;Anantango&rdquo; iz Zenice, mje&scaron;ovita klapa Katarina Buna, KUD "Zora" Pi&scaron;korevci Đakovo i Mje&scaron;oviti pjevački zbor &ldquo;sv. Kata&rdquo; Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodila Maja Pa&scaron;alić, nazočne je pozdravio fra Luka Marić, i na koncu riječ je dobio podpredsjednik Marinko Jurić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući hercegovačkim franjevcima, u ovom slučaju osobito fra Luki Mariću, ovo je postala najposjećenija božićna manifestacija u gradu Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Hercegovina.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-09-018-gradusljubavlju-glavna.jpgPromišljajte i vi o Božiću, prijavite se na e-duhovne vježbe fra. Josipa Vlašićahttp://grude.com/clanak/?i=7774177741Grude.com - klik u svijetWed, 05 Dec 2018 16:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-molitva-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijeme je adventa. Katolici se pripremaju za najradosniji blagdan Božić, 25. prosinca, kada se slavi rođenje Isusa Krista, spasitelja i otkupitelja svijeta. <p>&nbsp;</p> <p>Crkve u BiH prepune su vjernika. Slave se mise zornice. Na različite načine traje priprema za Božić. Jedan od njih su i e-duhovne vježbe. Tim vježbama trojica franjevaca nastoje potaknuti ljude na osobnu molitvu, poučavaju ih različitim oblicima molitve i razmatranja, a osobito razmatranju biblijskih tekstova, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Web-stranica</strong><br />A franjevci koji do svakog čovjeka u potrebi koji im se obrati dopiru e-mailom i preko svoje web-stranice <a title="eduhovnevjezbe" href="https://www.eduhovnevjezbe.hr" target="_blank">eduhovnevjezbe.hr</a> jesu fra Darko Tepert, fra Marinko Klaić i fra Josip Vla&scaron;ić. Sada su u fokusu jer su uveli adventske e-duhovne vježbe. Na njihovoj stranici nalazi se uvodno pismo fra Josipa Vla&scaron;ića, a svi koji žele sudjelovati mogu se prijaviti na internetsku stranicu duhovnih vježbi na gore spomenutoj adresi i svakog dana za vrijeme do&scaron;a&scaron;ća, osim nedjeljom, dobivat će tekstove pomoću kojih će moći razmatrati misaone molitve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su se ranije prijavili već su sada u tome razmatranju. O tome fra Josip, čiji su korijeni iz općine Grude, mjesta Sovići, kaže sljedeće: - Razmatranje je misaona molitva. Dok razmatra&scaron;, otkriva&scaron; se Bogu i Bog se otkriva tebi. Razmatranje znači vježbati um ozbiljnim razmi&scaron;ljanjem, kako kaže Thomas Merton. Meni se sviđa ta definicija. Zato je razmatranje pomalo zahtjevna i ozbiljna molitva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želi&scaron; saznati ne&scaron;to vi&scaron;e o razmatranju, preporučujem ti da poslu&scaron;a&scaron; duhovni nagovor o molitvi razmatranja koji je fra Darko Tepert održao na na&scaron;em regionalnom susretu u Međugorju ove godine, a koji se može naći na YouTubeu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ustrajni u vjeri</strong><br />O čemu ćemo razmatrati u ovim duhovnim vježbama? Obično smo tijekom do&scaron;a&scaron;ća i korizme razmatrali nadahnuti dnevnim misnim čitanjima. Ovaj put koncept je ne&scaron;to drukčiji. Razmatranja će biti tematska. Kao &scaron;to već zna&scaron;, zajednička je tema: život skriven s Kristom u Bogu. Razmatrat ćemo o Bogu općenito: tko je Bog i kakav je On? Možemo li Ga uopće spoznati? Možemo li s Njim biti u odnosu? &Scaron;to želi? Time će biti obilježen prvi tjedan duhovnih vježbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmatrat ćemo i o sebi: tko sam ja, za&scaron;to postojim, iz čega živim, čime sam određen, jesam li slobodan? O tome ćemo razmatrati u drugom tjednu do&scaron;a&scaron;ća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trećem tjednu promi&scaron;ljat ćemo o na&scaron;im odnosima. Razmatranja će se sastojati od 4 tj. od 5 koraka - kazao je fra Josip. Radi se o pripravi, čitanju, poticaju za razmatranje, molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peti korak je samo za hrabre, a sve korake je fra Josip objasnio na stranici eduhovnevjezbe.hr. Pozvao je vjernike da budu ustrajni u vjernosti Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ustrajni postižu ono &scaron;to pametni ne uspijevaju! Budi ustrajan! To je put svetosti! Na&scaron; poziv je živjeti životom koji je s Isusom skriven u Bogu. Koja radost! Sretan ti put kroz do&scaron;a&scaron;će, dragi prijatelju - poručuje fra Josip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-molitva-djeca.jpgSuradnja Kazališta i studenata obostrano korisnahttp://grude.com/clanak/?i=7770577705Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-promocija_vaucera_2018-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već tradicionalni projekt kroz koji se studentima putem Studentskog zbora podijeli 12 tisuća besplatnih ulaznica za repertoarske predstave HNK Mostar predstavljen je danas u Amfiteatru Ekonomskog fakulteta.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vi dolazite iz svih krajeva BiH i kroz va&scaron;u nazočnost u Kazali&scaron;tu, prisutne su i va&scaron;e sredine otkud dolazite. Budite na&scaron;i zagovaratelji, na&scaron;i veleposlanici, a da ćete biti na&scaron;a publika, u to uopće ne sumnjam, ako pogledate bilo koju od na&scaron;ih predstava&rdquo;, kazao je ravnatelj Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Ivan Vukoja studentima Sveučili&scaron;ta u Mostaru prilikom prezentacije projekta &ldquo;Studenti za HNK, HNK za studente&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već tradicionalni projekt kroz koji se studentima putem Studentskog zbora podijeli 12 tisuća besplatnih ulaznica za repertoarske predstave HNK Mostar predstavljen je danas u Amfiteatru Ekonomskog fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je također istaknuo kako su Sveučili&scaron;te u Mostaru i HNK dvije ključne institucije hrvatskog naroda u BiH kada su u pitanju znanosti i kultura i samim time upućeni su jedno na drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Suradnja koju ostvarujemo korisna je i jednima i drugima jer Kazali&scaron;te tako dobiva publiku koja nas motivira za rad na &scaron;to kvalitetnijim predstavama, a Sveučili&scaron;te ima dodanu vrijednost za svoje studente jer to nije samo studiranje nego i cjelokupan način života te ulaganje u sebe, ne samo trenutno, nego i za kasnije kada ćete biti akademski obrazovani ljudi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je pohvalno da se broj studenata na predstavama stalno povećava i kako su vi&scaron;e od 50 posto publike studenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Želimo da svaki student Sveučili&scaron;ta tijekom jedne kazali&scaron;ne sezone, ili makar za vrijeme studiranja, dođe na jednu predstavu. HNK Mostar uistinu želi biti kazali&scaron;te svih Hrvata u BiH, a to ispunjavamo tako &scaron;to redovito gostujemo u svim krajevima gdje žive Hrvati u BiH. Kroz taj segment ispunjavamo dru&scaron;tvenu, nacionalnu i kulturnu ulogu. Ono &scaron;to je jako važno, ispunjavamo je i preko vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je na kraju zahvalio na potpori Sredi&scaron;njem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji financira ovaj projekt te najavio njegovo pro&scaron;irenje i na nastavno osoblje cijelog Sveučili&scaron;ta koje će također biti u prilici preko vaučera besplatno gledati predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. sc. Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, u ime rektora Sveučili&scaron;ta u Mostaru Zorana Tomića, kazao je kako ovakvi projekti, kojima daje potporu Republika Hrvatska, postoje kako bi se mladima, uz obrazovanje, osiguralo bavljenje kulturom kao dijelom razvoja i opstanka, a u smislu ostvarivanja na ovom prostoru kako ne bi bilo potrebe za napu&scaron;tanjem BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bez kulture nema opstanka, nema razvoja, nema mladih. I ja sam prva iskustva s kazali&scaron;tem stjecao u Mostaru te se nadam da ćete se i vi uključiti i biti sretni &scaron;to imate mogućnost besplatno nazočiti predstavama. Ključne smo institucije za opstanak na&scaron;e regije bez obzira na nacionalnost. Iskoristite ponuđenu priliku&rdquo;, poručio je prorektor Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Studentskog zbora Marko Džoić spomenuo je kako je u proteklih godinu dana podijeljeno gotovo deset tisuća vaučera te da je zanimanje studenata za predstavama sve veće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-promocija_vaucera_2018-1.jpgGospina poruka: Neka vaša srca budu obasjana ljubavlju i svjetlošćuhttp://grude.com/clanak/?i=7769577695Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-mirjana1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija je preko vidjelice Mirjane uputila poruku čovječanstvu, javlja Medjugorje-info.com.<p>&nbsp;</p> <p>"Draga djeco, kada mi kao majci dolazite čista i otvorena srca znajte da vas slu&scaron;am, hrabrim, tje&scaron;im i nadasve zagovaram kod Svoga Sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znam da želite imati jaku vjeru i iskazati je na pravi način. Ono &scaron;to Moj Sin traži od vas je iskrena, jaka i duboka vjera, onda je svaki način na koju je iskazujete valjan. Vjera je predivna tajna koja se čuva u srcu, ona je između Nebeskog Oca i sve njegove djece. Prepoznaje se po plodovima i prema ljubavi koja se ima prema svim Božjim stvorenjima. Apostoli moje ljubavi, djeco moja, imajte povjerenja u Moga Sina, pomozite da sva moja djeca upoznaju Njegovu ljubav. Vi ste moja nada. Vi koji nastojite iskreno ljubiti Moga Sina u ime ljubavi za va&scaron;e spasenje po volji Nebeskog Oca i po Mome Sinu tu sam među vama. Apostoli moje ljubavi, neka uz va&scaron;u molitvu i žrtvu va&scaron;a srca budu obasjana ljubavlju i svjetlo&scaron;ću Moga Sina. Neka ta svjetlost i ljubav obasjava sve one koje susrećete i vraća ih Mome Sinu. Ja sam s vama. Na poseban način sam uz va&scaron;e pastire. Svojom majčinskom ljubavlju ih obasjavam i hrabrim da rukama blagoslovljenima od Moga Sina blagoslivljaju cijeli svijet. Hvala vam."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-mirjana1.jpgNEVJEROJATNO OTKRIĆE: Pronađeni prsten pripada Ponciju Pilatuhttp://grude.com/clanak/?i=7769477694Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-pilatov-prsten.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izraelske novine Haaretz su objavile da su arheolozi utvrdili da prsten koji je pronađen prije 50 godina na Zapadnoj obali blizu Betlehema pripada rimskom upravitelju Ponciju Pilatu, javlja Aciprensa.<p>&nbsp;</p> <p>Prsten je pronađen kasnih &scaron;ezdesetih godina na jednom arheolo&scaron;kom nalazi&scaron;tu zajedno s drugim artefaktima, ali je tek nedavno u potpunosti oči&scaron;ćen i pregledan te je tako otkriven natpis na kojem se vlasnika prstena identificira kao čovjeka koji je odgovoran za Isusovo raspeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prsten je služio za udaranje službenog pečata te na sebi ima ugraviranu posudu za vino te natpis na grčkom na kojem pi&scaron;e &ldquo;Pilat&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-pilatov-prsten.jpgBio je u vezi s muškarcima, došao je u MEĐUGORJE! Preobratio se i upoznao ženu svog životahttp://grude.com/clanak/?i=7767577675Grude.com - klik u svijetSat, 01 Dec 2018 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-018-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luca di Tolve pobijedio je u showu Mister Gay Italia devedesetih godina, ali je doživio dramatičnu promjenu života uz pomoć Djevice Marije. Svoju priču je ispričao u knjizi ‘Ero gay’ (hrv. Bio sam gay). U intervjuu za ACI Prensu 2017. godine, Luca di Tolve ispričao je svoje teško djetinjstvo.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moji roditelji su se uvijek svađali, a nakon nekog vremena su se razveli. Majka me sama odgojila. Kada bi radila do kasno, mene bi čuvala susjedna obitelj u kojoj su sve žene kritizirale mog oca jer nas je napustio&rdquo;, rekao je Luca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nisam imao mu&scaron;ku figuru koja bi mi bila uzor i odrastao sam s osjećajem mržnje prema ocu jer smo zbog njega mama i ja bili u te&scaron;koj situaciji. Nisam mogao igrati nogomet s prijateljima jer nisam znao kako&rdquo;, prisjetio se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao tinejdžera ga je počeo privlačiti prijatelj iz &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bio je najvi&scaron;i, najjači, najinteligentniji, sporta&scaron;,&hellip; U njemu sam vidio sve ono &scaron;to sam i sam želio biti i počeo mi se sviđati. Moja majka se zabrinula jer sam u snu govorio njegovo ime, pa me odvela psihologu. Psiholog joj je rekao da sam homoseksualac i da se mora naučiti voljeti me takvog. No, nitko me nije pitao za&scaron;to se tako osjećam, odakle to potječe.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa 16 ili 17 godina, Luca se sprijateljio s dječakom iz obližnje &scaron;kole koji je također bio homoseksualac i koji ga je uveo u diskoteke u kojima su se družili homoseksualci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U tom sam se okruženju poku&scaron;avao oporaviti od svih patnji koje sam doživio u &scaron;koli. Zaposlio sam se kao plesač u diskoteci, plaćali su mi nekih 150 eura, a to je puno novaca za jednog dječaka&rdquo;, rekao je u intervjuu. Ne&scaron;to kasnije se prijavio na prvo natjecanje showa Mister Gay Italia i pobijedio.</p> <br /> <p>&ldquo;Želio sam biti poznat, slavan. Živio sam u najskupljoj ulici u Milanu, i&scaron;ao sam na revije, upoznao Dolce &amp; Gabbanu, Giannija Versacea, sve modne dizajnere. I&scaron;ao sam na odmor na Sardiniju i na jahti pokraj na&scaron;e bila je Madonna i mnoge druge poznate osobe.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usred tako raskala&scaron;enog života, njegov dečko je preminuo od AIDS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imao sam 25 godina i nekolicina mojih prijatelja je preminula od AIDS-a, uključujući i mog dečka. Prije smrti, dao sam mu malu sliku Djevice Marije, iz tradicije, a njegove posljednje riječi bile su: &lsquo;Za&scaron;to se ovo događa meni?&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njegove smrti, poku&scaron;avao sam stalno ne&scaron;to raditi, i&scaron;ao sam u teretanu, izlazio u klubove, ali polako sam postao depresivan jer nisam pronalazio mir&rdquo;, ispričao je Luca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon jednog putovanja počeo se osjećati lo&scaron;e, a nakon nekoliko dana u bolnici saznao je da je HIV pozitivan. Trebalo je požuriti s liječenjem kako ne bi razvio bolest.</p> <div id="middle-position"> <div id="middle-position-inner">&nbsp;</div> </div> <br /> <p>&ldquo;Tada sam shvatio da ti ni&scaron;ta na svijetu ne može pomoći da se suoči&scaron; sa smrću. Kosa mi je počela ispadati, koža mi je bila u lo&scaron;em stanju&hellip; a za jednog mladog narcisa poput mene, to je bilo stra&scaron;no.&rdquo; Već u dubokoj depresiji, kada mu je bilo najgore, Luca je na jednoj slici Djevice Marije u svojoj kući vidio krunicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tada sam pomislio da Djevica zaista postoji. S tim na umu sam molio krunicu i dogodilo se ne&scaron;to nevjerojatno. Pao sam na koljena i počeo osjećati duboki mir koji nikada prije nisam osjetio. Ljubav Djevice Marije me ohrabrivala da se ne predam. Puno sam plakao i od tada sam slu&scaron;ao samo Radio Mar&iacute;a jer sam htio moliti &scaron;to vi&scaron;e krunica da opet osjetim mir.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupio je snage da izađe iz kuće i ode na ispovijed u obližnju crkvu. &ldquo;Na ispovijedi sam shvatio da sam uvijek krivio unutarnju bol za sve &scaron;to sam činio&rdquo;, prisjeća se Luca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se vratio vjeri, Lucu su i dalje privlačili mu&scaron;karci, ali prona&scaron;ao je međunarodnu grupu Living Waters koja pomaže osobama u njegovoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislio sam da neću ni&scaron;ta izgubiti ako poku&scaron;am i Djevica me potakla da to i učinim.&rdquo; Nakon godinu i pol dana, Luca je otkrio da vi&scaron;e ne osjeća nikakvu privlačnost prema mu&scaron;karcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jednog dana sam oti&scaron;ao na plažu s prijateljima iz grupe. Razgovarali smo i shvatio sam da se nalazim u situaciji koja bi me prije uzbudila, ali sada nisam osjećao ni&scaron;ta prema njima, vi&scaron;e me nisu privlačili.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luca je otputovao u Međugorje sa svojom župom i ondje od Djevice zatražio da mu pronađe ženu s kojom bi osnovao obitelj. Bio je u vezi s kolegicom s posla, ali veza nije uspjela. Jednog se ljeta odlučio vratiti u Međugorje na festival mladih. &ldquo;Ondje sam upoznao djevojku koja je bila sa mnom u grupi.</p> <br /> <p>Bila je prelijepa, počeli smo pričati i brzo smo se zbližili. Prohodali smo i rekao sam joj istinu o svom životu jer sam želio biti iskren prema njoj. Iznenadila me njena reakcija, rekla mi je: &lsquo;Nije me briga &scaron;to si bio, nego &scaron;to si sada. Ako si iskren i želi&scaron; ovako živjeti, možemo nastaviti&rsquo;&rdquo;, rekao je Luca.</p> <p><span style="font-size: 12pt;"><strong>&nbsp;</strong></span></p> <p>Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u SAD-u pokazuju da nemjerljiva količina HIV-a smanjuje mogućnost preno&scaron;enja virusa na seksualnog partnera i dobra je za cjelokupno zdravlje HIV pozitivne osobe. Ta niska količina virusa se može postići svakodnevnim kori&scaron;tenjem lijekova i odlaskom na odgovarajuća liječenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nekoliko godina bez djece, Lucina supruga je zatrudnjela i rodila djevojčicu. Objasnio je u intervjuu da je njegov cilj &ldquo;dati do znanja onima koje privlače osobe istog spola da mogu potražiti pomoć, ja sam to učinio i presretan sam sada. Volio bih da oni koji su u istoj situaciji mogu slobodno birati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luca i supruga su osnovali grupu Lot Regina della Pace gdje pomažu osobama koje imaju emocionalnih problema, problema s rodnim identitetom, koje su zlostavljane i kojima je te&scaron;ko održavati dobre i zdrave odnose s drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <strong>medjugorje-info.com|Erika Radovic</strong></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-018-medjugorje.jpgDošašće kuca na vratahttp://grude.com/clanak/?i=7766677666Grude.com - klik u svijetSat, 01 Dec 2018 12:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-16-015_advent_svijetlo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Došašće je sveto i milosno vrijeme, vrijeme radosne nade! Vrijeme obećanja s Božje strane i ispunjenja tih obećanja.<p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme isčekivanja i odgovora s na&scaron;e strane. Ovo vrijeme Bog nam dariva i ono je za nas vrijeme spasenja. Možemo s pravom reći da je na&scaron; život jedno veliko do&scaron;a&scaron;će, i&scaron;čekivanje Krista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme duhovnog promi&scaron;ljanja, vrijeme priprave za Božić, vrijeme na&scaron;e du&scaron;evne inventure. Priznajmo da smo grje&scaron;nici i da nam je potrebno opro&scaron;tenje i obraćenje! Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme za okajavanje grijeha, za ispovijedanje grijeha te otvaranje na&scaron;ega srca Isusu, na&scaron;emu Spasitelju. Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme u kojem trebamo učiniti ono &scaron;to je učinila Linda Marshall, odrekla se grijeha i dvostrukog života te pristala uz Boga. Rekla je: &bdquo;Gospodine Bože, ja izabirem Tebe!&ldquo; Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme u kojem trebamo duboko udahnuti te reći: Bože, ja sam izabrao Tebe, s Tobom želim koračati u svom životu, s Tobom želim dijeliti svoje dane na zemlji. Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme u kojem trebamo upitati sebe gdje sam, &scaron;to sam i kamo vodi moj život? Ako znamo gdje smo, onda blago nama; ako znamo &scaron;to smo, jo&scaron; vi&scaron;e blago nama; ako znamo da na&scaron; život vodi u vječnost ali preko križa, onda smo već blaženi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U do&scaron;a&scaron;ću slavimo Isusov dolazak k nama, njegov dolazak u na&scaron;a srca. Isus kuca na vrata na&scaron;ega srca. Nemojmo zaboraviti: Krist dolazi svakoga trenutka k nama. Pitanje je samo primjećujemo li Njegov dolazak? I danas će k nama doći dok o ovome razmi&scaron;ljamo... On želi biti s nama i želi nam pokazati pravi put u život. Kad dopustimo Isusu da uđe u na&scaron;e srce, mi smo oslobođeni i spa&scaron;eni. Ovo vrijeme nas zove da dođemo k sebi i da bi Isus mogao doći k nama u svakom trenutku života, ali i na kraju vremena, kada na&scaron;e vrijeme bude pri kraju i Krist dođe k nama u svojoj slavi, da zauvijek budemo s njim i tako bude ispunjenje na&scaron;e žarke čežnje i želje. Svi želimo spasiti du&scaron;u! To bi trebala biti na&scaron;a životna zadaća. To mora biti plod na&scaron;ega svakodnevnog nastojanja, rada i na&scaron;e brige! To je najglavnije!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svetom vremenu do&scaron;a&scaron;ća božanski nam Spasitelj govori: &bdquo;Bdijte i molite! Vrijeme je blizu. Ja dolazim. Bdijte, jer ne znate dana ni trenutka! Bdijte da biste mogli dočekati moj dolazak! Bdijte da ne propustite životnu priliku! Bdijte!"</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdijte - to znači nemojte spavati, nemojte drijemati dok je dan, ne gubite vrijeme, ni jednoga trenutka. Ono je dragocjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdjeti - to znači biti razborit i realan, pozoran na sve &scaron;to se oko nas događa, otvoriti oči i promatrati &scaron;to nam dan donosi, truditi se otkriti i raspoznavati znakove vremena, dobro od zla razlikovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdjeti - to konačno znači ostati aktivan, ne skrstiti ruke, boriti se protiv klonulosti ravodu&scaron;nosti i rezignacije, s vjerom gledati u budućnost, vjerno Bogu služiti, iznad svega ga ljubiti, na braću i sestre misliti i pomagati im.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdjeti znači biti spreman na susret s Tobom, svojim Spasiteljem i čekati kao &scaron;to se čeka ljubljena osoba, prijatelj, oslobođenje, spas. Budnost je vrlo važna u životu. Ako budemo bdjeli, onda nas sigurno neće iznenaditi Kristov dolazak, pa do&scaron;ao on navečer ili rano ujutro, u pola noći ili pola dana. A biti budan, znači kr&scaron;ćanski živjeti, u svakom trenutku biti spreman pokazati Bogu svoje račune...</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je briga za jedan drugi život, vječni, u koji vjerujemo i koji je dragocjeniji od ovoga običnog biolo&scaron;kog života. Hvala Ti, Gospodine, na ovom vremenu koje nas potiče na veću budnost, da Te dočekamo kao vjerni sluge, koji ne ljenčare, nego izgrađujući sebe po Tvojoj nauci izgrađuju bolji i ljep&scaron;i svijet. Budimo Ivani koji će prepoznati Krista na vrijeme i drugima ga navijestiti, ali i pomoći da ga prepoznaju i ostanu na njegovu putu. Svjedočimo drugima svojim dobrim djelima. To će biti najbolja priprema za Božić...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ Božja nas opominje da ozbiljno shvatimo svoj život, svoj poziv na vječni život, da se vladamo odgovorno. Da budni budemo, bdijemo i usrdno molimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/medjugorje-info.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-16-015_advent_svijetlo1.jpg'Oče naš' na hrvatskom neće se mjenjati http://grude.com/clanak/?i=7764377643Grude.com - klik u svijetFri, 30 Nov 2018 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-krunica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral Ante Crnčević izjavio je da neće biti promjene teksta molitve "Oče naš" na hrvatskom jeziku. <p>&nbsp;</p> <p>Crnčević je na Hrvatskom katoličkom radiju istaknuo kako hrvatski biskupi od mjerodavne Kongregacije u Vatikanu nisu tražili odobrenje novog prijevoda molitve "Oče na&scaron;" pa će se na hrvatskom jeziku do daljnjega moliti kao i do sada, sa zazivom "ne uvedi nas u napast".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje &scaron;to se mijenja u molitvi Oče na&scaron; i jesmo li dosad dobro molili "ne uvedi nas u napast", Crnčević rekao je da se "dobro moliti" ne tiče samo riječi. "Tema prijevoda osnovne kr&scaron;ćanske molitve Oče na&scaron; na govorne jezike, žive jezike nije nova", rekao je dodav&scaron;i kako se o njoj u javnosti zadnjih godina raspravljalo u vi&scaron;e prigoda. Naglasio je kako Crkva ne mijenja Gospodnju molitvu, ali o njezinu značenju raspravlja, razmi&scaron;lja, istražuje kako bi dublje proniknula u nju i kako bi u molitvi Crkve ona postala dublje sjedinjenje s Bogom, uranjanje u božanski život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako je povod aktualnim raspravama knjiga pape Franje "Oče na&scaron;", u kojoj je analizirajući pojedine molitvene zazive, primijetio da molitveni zaziv 'ne uvedi nas u napast' "i nije ba&scaron; najsretnije preveden". Drugi povod je odluka Talijanske biskupske konferencije na plenarnoj sjednici održanoj prije dva tjedna, napomenuo je dodav&scaron;i kako je na toj sjednici prihvaćen talijanski prijevod trećega tipskog izdanja Rimskog misala koji je poslan Svetoj Stolici, Kongregaciji za bogo&scaron;tovlje i disciplinu sakramenata, na daljnje postupanje radi konačnog odobrenja prijevoda, prenosi <strong>Hina.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome kontekstu, istaknuo je, u predloženom i izglasanome tekstu Misala stoji i novi prijevod Gospodnje molitve, u kojoj zaziv "i ne uvedi nas u napast", umjesto dosada&scaron;njeg "non ci indurre in tentazione" glasi "non abbandonarci alla tennotazione", "ne napusti nas u napasti", "ne prepusti nas napasti". Poručio je kako se ne mijenja molitva Gospodnja jer je riječ samo o promjeni prijevoda za koji netko smatra da u određenome kulturalnome kontekstu vi&scaron;e odgovara smislu izvornog teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po Crnčevićevim riječima premda kod nas postoji niz studija o molitvi Gospodnjoj i nastoji se tumačiti mjerodavno ovaj zaziv, nigdje se ne traži novi prijevod ili korekcija teksta molitve Gospodnje u Crkvi. Naglasio je kako se prijevod liturgijskog teksta ne oslanja samo na izvorni biblijski tekst, nego se treba oslanjati i na tradiciju interpretiranja u Crkvi tog biblijskog teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad se prevode biblijski tekstovi, jasno da su mjerodavni izvorni tekstovi, ali kad je riječ o biblijskom tekstu za uporabu u liturgiji Crkve prema uputi o prevođenju tekstova jasno se kaže da taj prijevod treba uzimati u obzir i onaj prijevod koji se tradicionalno rabio i u liturgiji Crkve, odnosno liturgiji rimske tradicije", rekao je Crnčević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-krunica.jpg''Neke Cece pune dvorane, a kvalitetni, kulturni događaji slabije se posjećuju''http://grude.com/clanak/?i=7759777597Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-hkud-hercegovac-jerko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu 1. prosinca, a u Grudama 8. prosinca, u 19.00 sati, održati će se koncerti HKUD-a Hercegovac. Onaj širokobriješki biti će u kinu Borak, a grudski u dvorani Biberon.<p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom na Na&scaron;oj TV gostovali su Ljubica &Scaron;u&scaron;ak i Jerko Sesar ispred HKUD-a Hercegovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalog govorili su i o slaboj posjećenosti kulturnih događaja u Hercegovini. - Imam osjećaj da nedostaje te jedne kulture da se posjećuju takvi događaji. Da dođe neka, ajmo reći, Ceca, onda bi sve bilo puno, a ovako kad imate jedan kulturni događaj, kvalitetan događaj, posjećenost bude lo&scaron;a - kazao je Sesar, prenose Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;u&scaron;ak je istaknula da je zadovoljna &scaron;to se događaji HKUD-a Hercegovac posjećuju. - Na&scaron; HKUD nije tako lo&scaron;e posjećen i prati ga se. Vjerujemo da će tako biti u &Scaron;irokom Brijegu i u Grudama. Pripremili smo brojna iznenađenja i zanimljivosti za publiku. Uvježbali smo običaj svadbe, dolazak mladenaca kući, nadamo se da će to biti jedan simpatičan i fin način predstavljanja izvornog oblika svadbe, onako kako je to bilo nekad - kazala je &Scaron;u&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su da će županijsko dru&scaron;tvo, možda i najveće u BiH, nastupiti i s 85 djece na najavljenim događajima. - Djeca su uvijek simpatična. Imamo sreću da nam je voditelj Ivan Barać, izuzetan mladić koji s 35 godina radi čuda. Za pro&scaron;li koncert sa&scaron;io je stotinjak no&scaron;nji za djecu, a sad &scaron;ije no&scaron;nje za Žepče - kažu sugovornici za ovog profesora razredne nastave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD Hercegovac svira na brojnim instrumentima, a proputovali su praktički cijeli svijet, Europu, Rusiju, Ameriku, Kanadu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iduća destinacija trebala bi im biti Portugalski Azori. - Kao predstavnici BiH i&scaron;li bismo na Portugalske Azore, a oni su od Portugala dva sata leta avionom, to je na pola puta do Južne Amerike, tro&scaron;kovi su veliki. Mi smo kao dru&scaron;tvo voljni prihvatiti to, ali financijski nismo u mogućnosti. Dru&scaron;tvo ovakvog kalibra ne može raditi bez redovitih sredstava. Predsjednik Sesar uvijek u financijama najvi&scaron;e povuče, osigurava sve &scaron;to može osigurati. Dobili smo neki prostor, nadamo se da će bit na&scaron; pa ćemo poku&scaron;at osmislit jo&scaron; ne&scaron;to u njemu. A već sada prostor se maksimalno koristi. Mi imamo probe koje se tijekom čitavog tjedna održavaju. Mi imamo i novinarsku sekciju, i radionicu ručnih radova, subotom i nedjeljom i balet se održava - kazala je &Scaron;u&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-hkud-hercegovac-jerko.jpgKoncerti HKUD-a ''Hercegovac'' u Širokom Brijegu i Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=7757477574Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 19:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-26-hercegovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na koncertu će se predstavit sve skupine HKUD-a Hercegovac koje ukupno broje 150 ljudi..<p>&nbsp;</p> <p>Koncert ''Kolo igram, pismu pivam'' Hrvatskog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva ''Hercegovac održat će se u subotu, 1. prosinca 2018. godine, s početkom u 19:00 sati u kinu Borak u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će se predstavit sve skupine dru&scaron;tva koje ukupno broje 150 ljudi:</p> <p><strong>3 skupine djece (Hercegovina i linđo)</strong></p> <p><strong>Svatovski običaji (Dolazak svatova po mladu)</strong></p> <p><strong>Plesovi hrvatske Posavine uz orkestar</strong></p> <p><strong>Plesovi Slavonije uz orkestar</strong></p> <p><strong>Plesovi Žepča s vrćenjem tepsije uz violinu i &scaron;argiju</strong></p> <p><strong>Tambura&scaron;ki orkestar (blok tambura&scaron;kih pjesama)</strong></p> <p><strong>Izvorni napjevi (mu&scaron;ka i ženska ganga i bećarac).</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na koncert je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti koncert održat će se i u Grudama, 8. prosinca, u boćarskom domu ''Biberon'' s početkom u 19:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-26-hercegovac.jpgGatalov novi roman: ''Stradanje Mate Paradžika''http://grude.com/clanak/?i=7756077560Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-11-prvitv_gatalo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veselin Gatalo dao je intervju za Klix i odmah uzburkao duhove u Sarajevu govoreći ono što oni ne vole čuti.<p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatima su predstavnika izabrali Bo&scaron;njaci, znači imamo dva bo&scaron;njačka člana Predsjedni&scaron;tva i jednog srpskog. To je već viđeno - kazao je Gatalo i nastavio: U svakom slučaju ako jedan narod nije zadovoljan to nije dobro. &Scaron;to se mene tiče ovo može biti Hrvatska i Hercegovina ili Srbija i Hercegovina, isto kao Bosna i Hercegovina. Vijek države je ovdje trideset, pedeset ili sedamdeset godina... Na kraju ćemo mi ostati jedni drugima bez obzira kako se država zvala - kazao je. Ismijao je i Abdulaha Sidrana i vojnika Armije RBiH koji je živio na jaslama Hrvatske države i čovjeka koji je suludom vožnjom usmrtio ženu Emira Hadžihafizbegovića. - Mjesto intelektulca u ovoj zemlji je ovisno od njegovih prioriteta. Recimo, mjesto Abdulaha Sidrana je uz onog koji ima para. Emira Hadžihafizbegovića također.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gatalo trenutno radi roman "Stradanje Mate Paradžika". - Čovjek ne postoji pod tim imenom, ali nije fiktivan jer će se mnogi ljudi u njemu prepoznati i događa se ovdje u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-11-prvitv_gatalo.jpgPromocija knjiga Sanijele Matkovićhttp://grude.com/clanak/?i=7750677506Grude.com - klik u svijetThu, 22 Nov 2018 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-22-sanijelamatkovic-uvalaodlavande.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U širokobriješkom kinu 'Borak' 26.11., s početkom u 19:30 sati promovirat će prvi roman 'Uvala od lavande' i zbirku zavičajne poezije 'Transkripti u kamenu'<p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković je &scaron;irokobrije&scaron;ka književnica i kazali&scaron;na djelatnica, objavljuje od 2010., godine, autorica je sedam knjiga. Članica Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, PEN-a BiH, Članica Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne i &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske. Po zanimanju dip.prof. vjeronauka i etike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;irokobrije&scaron;kom kinu 'Borak' 26.11., s početkom u 19:30 sati promovirat će prvi roman 'Uvala od lavande' i zbirku zavičajne poezije 'Transkripti u kamenu'. Prihod od prodanih knjiga bit će uplaćen Udruzi 'Fra Mladen Hrkać' za izgradnju doma fra Mladen Hrkać u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu će osim autorice sudjelovati Miljenka Ko&scaron;tro, Marija Crnjac - Lovrić, Ivan Kraljević, Željka &Scaron;aravanja, Mario Će&scaron;kić, Sofija Naletilić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-22-sanijelamatkovic-uvalaodlavande.jpgPromocija knjige ''Uvod u istraživanja jezičnoga krajobraza'' na Filozofskom fakultetuhttp://grude.com/clanak/?i=7747277472Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-19-ivanagrbavac-promocija_knjige_plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promocija knjige doc. dr. sc. Ivane Grbavac pod nazivom „Uvod u istraživanja jezičnoga krajobraza“ bit će održana 20. studenoga (utorak) u 11.00 sati u amfiteatru A. B. Šimić na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o knjizi koja, između ostalog, na hrvatsko govorno područje uvodi novi termin - jezični krajobraz (engl. linguistic landscape) i koja sustavno obja&scaron;njava ovu novu disciplinu sociolingvistike koja se bavi proučavanjem jezičnih znakova u javnom prostoru nekog grada. Tako se autorica bavi grafitima, javnim natpisima, uličnim znakovima, itd. proučavajući na njima i jezični identitet, utjecaj engleskoga jezika, geografsku distribuciju i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova vrsta jezikoslovnog istraživanja karakteristična je za vi&scaron;enacionalne, vi&scaron;ejezične, multikulturalne sredine, tako da je knjiga obogaćena i primjerima istraživanja jezičnoga krajobraza u gradu Mostaru i u gradu Leuvenu u Belgiji. Knjiga je udžbeničkog karaktera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-19-ivanagrbavac-promocija_knjige_plakat.jpgVatikan odlučio: Mijenja se molitva Očenašahttp://grude.com/clanak/?i=7746977469Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-18-vatikan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promjena će se za sada primijeniti samo u talijanskim Biblijama, a samo se čeka dozvola Vatikana..<p>&nbsp;</p> <p>Jedna rečenica iz Biblije, koja se često koristi doživjet će veliku promjenu. Sa biskupske konferencije u Italiji stigla je inicijativa da se promijeni dio molitve Očena&scaron;a - "...ne uvedi nas u napast" u "...ne napu&scaron;taj nas u napasti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjena će se za sada primijeniti samo u talijanskim Biblijama, a samo se čeka dozvola Vatikana, prenosi Express.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je pro&scaron;le godine kazao da prijevod s latinskog na talijanski nije dobar jer se implicira da Bog navodi ljude na grijeh. Papa je tada istaknuo da francuska Katolička crkva već koristi drugačiju sintagmu koja glasi "...ne dozvoli nam da padnemo u napast..." i predložio da bi se ne&scaron;to slično trebalo koristiti u molitvama u svim katoličkim crkvama u svijetu, javlja Euronews.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo ti koji upadaju u napast. Nije On taj koji nas navodi pa nas onda pu&scaron;ta da padnemo u napast. Otac ne čini to. Otac pomaže da se dignemo", kazao je papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biblija je najčitanija knjiga na svijetu, do sada je prodana u preko četiri milijarde primjeraka, a u zadnjih dvije tisuće godina doživjela je brojne promjene. Originalna knjiga naravno ne postoji, a prvih 200 godina kopije Biblije radile su se ručno i nisu ih radili stručnjaci. Takva praksa je dovela do brojnih gre&scaron;aka, promjena, krivih tumačenja i izostavljenih poglavlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evanđelje po Ivanu tako primjerice neko vrijeme nije sadržavalo dio "Tko je među vama bez grijeha, neka prvi baci kamen...". Ta je rečenica u Bibliju ubačena 200 godina kasnije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-18-vatikan.jpgU čast svete Kate, Matica hrvatska Grude organizira dva događajahttp://grude.com/clanak/?i=7746577465Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 12:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-01-016_puna_crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 22. studenoga 2018. započinje tradicionalna kulturna manifestacija XIII. Dani Matice hrvatske u Grudama -Božiću ususret-. Ove godine ova manifestacija se održava u prigodi 120. obljetnice rođenja velikog hrvatskog pjesnika, Drinovčanina Antuna Branka Šimića (*1898. - ⁺1925. – 2018.).<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-22. studenoga 2018. (četvrtak) - u Hrvatskom kulturnom domu A. B. &Scaron;imić, u Narodnoj knjižnici u Grudama u 19 sati gostovanje Matice hrvatske iz Iloka - predstavljanje publikacije muzeja Ilok &bdquo;Proces mirne reintegracije&ldquo;, te izložbeni projekt &bdquo;Stolen heritage/Ukradena ba&scaron;tina&ldquo; (Sudjeluju: dipl. arheolog Andrea Rimpf; prof. Marko Kevo; i prof. Maja Barić, predsjednica Matice hrvatske u Iloku).</p> <p>&nbsp;</p> <p>-23. studenoga 2018 (petak) &ndash; u Srednjoj &scaron;koli Antuna Branka &Scaron;imića u Grudama u 11 sati - Akademija Matice hrvatske Grude (dodjela članskih iskaznica novim članovima Matice hrvatske, darovanje knjiga srednjo&scaron;kolskoj knjižnici u Grudama i prigodno predavanje) &ndash; gosti su iz Zagreba - književni tajnik Matice hrvatske Božidar Petrač i hrvatski književnik Dubravko Jelačić Bužimski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ova dva kulturna događaja se organiziraju u čast svete Kate, za&scaron;titnice Gruda</strong>, priopćeno je iz najaktivnije hrvatske kulturne institucije, čiji je ogranak u Grudama jedan od najproduktivnijih u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ovoga bit će tu jo&scaron; niz sadržajnih i zanimljivih kulturnih sadržaja (predstavljanja knjiga, izložbi slika, predavanja, koncerata &hellip;).</p> <p><br />Ova će kulturna manifestacija zavr&scaron;iti tradicionalnim 14. Adventsko-božićnim koncertom župnih zborova, Frama, Osnovne glazbene &scaron;kole Grude, drugih osnovnih &scaron;kola iz općine Grude te klape Bratov&scaron;tina i pojedinih solo pjevača - u nedjelju, 16. XII. 2018., ove godine u župnoj crkvi Bezgrje&scaron;nog začeća Blažene Djevice Marije u Tihaljini.</p> <p><br />U pripremi je dvanaesti po redu Godi&scaron;njak Matice hrvatske Grude &ndash; SUSRETI 12, koji će također biti predstavljen u mjesecu prosincu u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-01-016_puna_crkva.jpgHT ERONET – glavni sponzor 12. MOFF-a: ''Sam samcat'' za početak festivalahttp://grude.com/clanak/?i=7739977399Grude.com - klik u svijetWed, 14 Nov 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-14-hteronet-mof2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnji MOFF počinje projekcijom filma Bobe Jelčića „Sam samcat“.<p><br />HT ERONET i ove je godine glavni sponzor 12. MOFF-a koji počinje 27. studenoga i trajat će do 3. prosinca. Uz otvaranje MOFF-a, već tradicionalno, vezan je i godi&scaron;nji poslovni domjenak HT ERONET-a koji će se, nakon svečanosti otvaranja i projekcije filma, održati u Ljetnikovcu &bdquo;Radobolja&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji MOFF počinje projekcijom filma Bobe Jelčića &bdquo;Sam samcat&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj festivala Slaven Knezović je istaknuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ponosni smo &scaron;to 12 godina održavamo tradiciju jer na&scaron;a publika pamti filmska ostvarenja koja im nudimo, a glumci i redatelji Mostar zauvijek ponesu u svojim srcima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival filmske glume &ndash; 12. MOFF, ove godine donosi 26 filmova, koji će se predstaviti kroz natjecateljski i dokumentarni program, retrospektivu i obiteljski vikend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljen je i studentski program te popratni sadržaji - masterclass radionice, filmski razgovori s regionalnim autorima te zabavni i glazbeni program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije HT ERONET-a Misijana Brkić-Milinković istaknula je kako ova tvrtka, kroz potporu umjetničkim i kulturnim projektima poput MOFF-a, pokazuje svoju dru&scaron;tvenu odgovornost i opredijeljenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na neki smo način, od samoga početka uz ovaj festival. Vjerujemo da će se ta suradnja nastaviti i u godinama koje slijede, na obostrano zadovoljstvo&ldquo;, kazala je Brkić-Milinković.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-14-hteronet-mof2.jpgOdržana 30. jubilarna Posuška večer u Zagrebu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7739377393Grude.com - klik u svijetWed, 14 Nov 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-14-m-img-1834.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom večeri prisutne je zabavljala klapa Kampanel, a program je vodila Hercegovka s privremenom adresom u Zagrebu glumica Ornela Vištica..<p><br />U Zagrebu u subotu 10. studenog 2018. održana je 30. jubilarna Posu&scaron;ka večer u Zagrebu u organizaciji Zavičajnog dru&scaron;tva Posu&scaron;je u Zagrebu. Ovogodi&scaron;nja večer imala je iznimno bogati program kako bi se na pravi način proslavila ova uistinu posebna obljetnica jer je vrlo malo zavičajnih dru&scaron;tava u Zagrebu koja kroz toliki broj godina uspijevaju održati kontinuitet održavanja ovakvih manifestacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posu&scaron;ka večer započela je izvedbom hrvatske himne koju je otpjevala operna pjevačica Ivana Lučić, nakon čega je minutim &scaron;utnje odana počast svim poginulim hrvatskim braniteljima. Voditeljica programa 30. jubilarne Posu&scaron;ke večeri bila je Hercegovka s privremenom adresom u Zagrebu glumica Ornela Vi&scaron;tica koja je pozvala predsjednika Zavičajnog dru&scaron;tva Posu&scaron;je u Zagrebu g. Vladu Begića da se obrati uzvanicima. U svom govoru g. Begić se osvrnuo na dugu povijest djelovanja Dru&scaron;tva i istaknuo brojne događaje koje je dru&scaron;tvo organiziralo ili pomoglo organizirati, pozdravio je ugledne goste večeri, Zagrebačkog gradonačelnika g. Milana Bandića i izaslanika predsjednice Republike Hrvatske g-đeKolinde Grabar Kitarović g. Marka Primorca kao i brojne druge visoke uzvanike koji su bili prisutni, među kojima je bio i veliki književnik, čiji su korijeni iz Posu&scaron;ja, g. Miro Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svojeg govora zahvalio se svim dosada&scaron;njim vodstvima dru&scaron;tva na predanom radu i djelovanju na razvoju Dru&scaron;tva i svima koji su na bilo koji način pomagali i ne&scaron;tedimice dali svoj prinos kako bi Zavičajno dru&scaron;tvo danas bilo tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svim prisutnim se obratio i načelnik općine Posu&scaron;je g. Branko Bago koji se u svom govoru dotaknuo nekoliko tema poput netom zavr&scaron;enih izbora u BiH, demografske situacije u općini i razvojnih projekata koje općina provodi s ciljem razvoja općine Posu&scaron;je. Zahvalio se i Zavičajnom dru&scaron;tvu Posu&scaron;je u Zagrebu na pozivu i pozvao na daljnje jačanje suradnje između Dru&scaron;tva i općine na korist svih žitelja općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavičajno dru&scaron;tvo Posu&scaron;je u Zagrebu ovog putase odlučilo uručiti posebno priznanje Ani Ramljak, supruzi pokojnog posu&scaron;kog književnika Ivana Ićana Ramljaka, koja je darovala kompletnu privatnu obiteljsku knjižnicu posu&scaron;koj Gimnaziji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom večeri prisutne je zabavljala klapa Kampanel, vidjeli smo solo nastup Katarine Kovač, nastupe posu&scaron;kihganga&scaron;a, održan je i tradicionalni turnir &scaron;ijavici, čiji su pobjednici odvjetnik Vinko Knezović i profesor u mirovini, biv&scaron;i predsjednik Dru&scaron;tva, g.Zvonimir Marić. Folklorna sekcija Zavičajnog dru&scaron;tva hercegovačkih studenta u Zagrebu izvela je tradicionalni hercegovački ples linđo. Organizirana je i bogata tombola od koje će dio prihoda ići za Dječju bolnicu Zagreb u Klaićevoj ulici i studentima slabijeg imovinskog stanja.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<a title="Posu&scaron;je" href="http://www.opcina-posusje.ba/nekategorizirano/odrzana-jubilarna-30-posuska-vecer-u-zagrebu/" target="_blank">Općina Posu&scaron;je</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-14-m-img-1834.jpgMostar ušao u ''Mrežu europskih gradova kulture'' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7734577345Grude.com - klik u svijetSun, 11 Nov 2018 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-11-firenca7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvoj Konferenciji europskih prijestolnica kulture Grad Mostar postao je dio "Mreže EPK gradova" (ECoC Network).<p><br />Konferencija pod nazivom "Unity in Diversity" održala se pro&scaron;li tjedan u Firenzi na inicijativu njezinog gradonačelnika Daria Nardelia. Prisustvovalo je preko 45 gradonačelnika gradova koji su već bili prijestolnice kulture ili pretendiraju za taj prestižni naslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić je potpisivanjem sporazuma "ECoC Network" omogućio Gradu Mostaru i projektu Mostar 2024 ravnopravnu ulogu s ostalim europskim gradovima iz "mreže".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buduća suradnja u okviru ove mreže značajno će pobolj&scaron;ati razvoj kreativnog potencijala Mostara, &scaron;to će se odraziti na boljem pozicioniranju Mostara kao brenda na europskoj karti gradova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji u Firenci premijerno je prikazan prezentacijski video Grada Mostara. Film je pobrao brojne simpatije, a može ga se pogledati putem sljedeće poveznice: <a title="Mostar" href="http://www.mostar2024.ba/Everything%20is%20bridgeable.avi" target="_blank">http://www.mostar2024.ba/Everything is bridgeable.avi</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga Konferencija ECoC gradova održati će se 2020. godine u Rijeci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Mostar se za naslov 2024 godine službeno kandidirao 10. 10. 2018., nakon godinu dana rada na pripremi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na odgovor Stručnog panela briselske komisije, u smislu prolaska prvog kruga od mogućih dva, čeka se od 3 do 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-11-firenca7.jpgRestauriran arhiv Dubrovačke Republikehttp://grude.com/clanak/?i=7727077270Grude.com - klik u svijetWed, 07 Nov 2018 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-07-dubrovnik-restauracija.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki dokument prošao je kroz složeni restauratorsko-konzervatorski proces.<p><br />U Dubrovniku je predstavljen plod trogodi&scaron;nje suradnje Državnog arhiva, Hrvatskoga restauratorskog zavoda te Dru&scaron;tva prijatelja Dubrovačke starine. Restaurirano je i konzervirano vi&scaron;e od 200 dokumenata, povelja i kodeksa vrijednog arhiva Dubrovačke Republike. Njihov rad predstavljen je na izložbi Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu ni blizu nije kraj, ali je početak fascinantan. Obnovljeno je vi&scaron;e od 200 dokumenata i kodeksa iz doba Dubrovačke Republike. "O&scaron;tećenja su bila velika, riječ je o mehaničkim i biolo&scaron;kim o&scaron;tećenjima", rekla je Nata&scaron;a Miloslavić iz Odjela za papir u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki dokument pro&scaron;ao je kroz složeni restauratorsko-konzervatorski proces. Tajna dobre očuvanosti dokumenata iz doba Dubrovačke Republike leži i u činjenici da su stari Dubrovčani za njihovu izradu koristili najkvalitetniji papir tog doba, a najvažnije dokumente pisali na pergamentu. Državni arhiv u Dubrovniku kontinuirano vodi brigu o toj vrijednoj građi, a ovu suradnju, najavili su na izložbi, nastavljaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zadovoljni smo time &scaron;to sad krajem 2018. zavr&scaron;avamo restauraciju jedne podserije diplomata et acta, znači cijelo 13. stoljeće smo mi kodekse i isprave doveli kraju. Kolege će izabrati nove serije za 14. i 15. stoljeće oko nove suradnje", rekla je ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Poznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će se posao oko restauracije i konzervacije vrijednih dokumenata jedinstvenog arhiva Dubrovačke Republike nastaviti.</p> <p><br />Grude.com/HRT</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-07-dubrovnik-restauracija.pngKoncertom violinistice Kaoru Yamamoto završeni Dani japanske kulture u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=7724377243Grude.com - klik u svijetMon, 05 Nov 2018 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-05-kaoru-yamamoto-capljina-mile-vlasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centar za obrazovanje i kulturu ''Akademija'' Čapljina upriličio je u svojim prostorijama “Dan japanske kulture” u ovom gradu na jugu Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Manifestacija je počela projekcijom dvaju japanskih filmova - &ldquo;Vrt riječi&rdquo; te &ldquo;Rimske terme&rdquo; u &ldquo;Galeriji TAU&rdquo;, a potom je u crkvi svetog Franje Asi&scaron;kog održan koncert violinistice Kaoru Yamamoto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kroz ovu godinu imali smo dosta raznovrsnih koncerata, večeras je to ne&scaron;to posebno. U sklopu &ldquo;Dana svetog Franje&rdquo;, a dana&scaron;nji dan je dan kada se spominjemo svih umrlih iz franjevačke obitelji, u spomen na njih i u zahvalnost za sve ono &scaron;to su činili, ovaj koncert posvećujemo njima ali isto tako dijelimo s vama. Kaoru Yamamoto je jedna obična žena, ali one darove koje joj je Bog dao iskoristila je na najbolji mogući način. Večeras, zajedno s na&scaron;im prijateljima iz Japana koji slave svoj nacionalni praznik, mi zajedno s na&scaron;om violinisticom ali i s prijateljima iz Japanske ambasade iz Sarajeva, ovaj dan smo učinili i činimo obilježen japanskom kulturom'', istaknuo je fra Mile Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz &scaron;est skladbi koje je izvela ova japanska violinistica, posjetitelji su mogli čuti i neke zanimljivosti iz japanske kulture pa tako u Japanu primjerice ima &scaron;esnaest državnih praznika i svi su neradni. Ono &scaron;to je zanimljivo, ako neki od praznika pada u nedjelju, obavezno se prebacuje u ponedjeljak.</p> <p><br />Grude.com/Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-05-kaoru-yamamoto-capljina-mile-vlasic.jpgDušni je dan - prisjećamo se onih koji više nisu s namahttp://grude.com/clanak/?i=7718777187Grude.com - klik u svijetFri, 02 Nov 2018 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-31-017_groblje_4a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona.<p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;ni je dan. Na taj se dan Crkva sjeća svih vjernih mrtvih, a tradicija potječe iz 7. stoljeća. Toga se dana u crkvama služe mise za sve du&scaron;e umrlih vjernika. Prema tradiciji se na taj dan obilazi grobove pokojnika, premda se običaj, zbog toga &scaron;to je svetkovina Svih svetih u većini zemalja i neradni dan, posjećivanja grobova premjestio i na 1. studenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona. Krajem 1. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998. sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca blagdan se pro&scaron;irio Europom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. &Scaron;panjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Du&scaron;ni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele, drugu na nakanu Svetog Oca a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. pro&scaron;irio na cijelu Crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono "svih", po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Du&scaron;ni dan (2. studenog) upravlja vjerniku misao vi&scaron;e na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Vjernik daje odu&scaron;ka i svojoj ljudskoj, prirodnoj zemaljskoj žalosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;ni dan budi po&scaron;tovanje prema čovjekovom tjelesnom vremenitom životu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-31-017_groblje_4a.jpgU Širokom Brijegu održan ''X. simpozij Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=7711277112Grude.com - klik u svijetMon, 29 Oct 2018 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-29-simpozij-stopama-pobijenih-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom je Brijegu održan »X. simpozij Stopama pobijenih« kojeg organizira Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.<p>&nbsp;</p> <p>Simpozij je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi koju je, uz vicepostulatora fra Miljenka Stojića, vikara Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivana &Scaron;eve i gvardijana fra Tomislava Puljića, predslavio don Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj propovijedi don Ivan je istaknuo &raquo;kako svaki čovjek ima u sebi urođeno svjetlo koje mu omogućuje razlikovanje dobra i zla i svaki čovjek ima, kad-tad, iskustvo gubljenja toga svjetla i popu&scaron;tanja zlu.&laquo; Osvrnuo se i na počinitelje stra&scaron;nih zločina na &Scaron;irokom Brijegu. &raquo;I počinitelji stra&scaron;nih zločina nad &scaron;irokobrije&scaron;kim franjevcima izgubiv&scaron;i duhovni "očinji vid" i postajući izvr&scaron;itelji bolj&scaron;evičke ideologije i komunističke revolucije, upali su u stra&scaron;nu tamu, ali, vjerujemo, nisu izgubili svijest da postoji svjetlo. Možda su mnogi počinitelji zločina u svojim neizbježnim i tjeskobnim nemirima poku&scaron;avali, poput Bartimeja, doći do obnove svjetla, no službena javnost, službena ideologija i politika to im je branila i onemogućavala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možemo razumjeti da je takva javna klima postojala dok su komunisti bili i formalno na vlasti, ali ne možemo razumjeti za&scaron;to je i danas takva klima da nema javnih svjedočanstava o kajanju za te zločine, o priznavanju te&scaron;koga lutanja. Ne možemo razumjeti za&scaron;to ni danas nema javnih traženja opro&scaron;tenja jer to je jedini put oslobođenja, jedini put do svjetla i mira, i jer je to jedini način da se to stra&scaron;no bolno iskustvo ne ponovi na novim pokoljenjima. Svi oni koji u politici i medijima podržavaju i obnavljaju takvu klimu, čine stra&scaron;nu nepravdu počiniteljima zločina, ali i sada&scaron;njim i budućim pokoljenjima kao i povijesnoj istini.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostrana samostanska crkva bila je dupkom ispunjena. Svojim čitanjem sv. misu su uveličali članovi Franjevačkog svjetovnog reda koje predvodi fra Dana Karačić, a svojim pjevanjem veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi dio simpozija nastavljen je u samostanskoj dvorani gdje su održana tri predavanja. Simpoziju je također nazočio velik broj slu&scaron;atelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo izlaganje održao je povjesničar dr. Jure Kri&scaron;to na temu &raquo;Mržnja prema vjeri u jugokomunističkoj ideologiji&laquo;. Između ostaloga je rekao sljedeće. &raquo;Odmah nakon preuzimanja vlasti, komunisti su zabranili sve katoličke organizacije, ukinuli su sve odgojno-obrazovne i karitativno-humanitarne ustanove u okrilju crkvenih redova, mnogi samostani časnih sestara, kao i biskupijske i župne zgrade, djelomice ili u cijelosti oduzete su i dane na kori&scaron;tenje drugima, vjerska pouka bila je dopu&scaron;tena samo u crkvenim prostorima, agrarnom reformom te konfiskacijom i nacionalizacijom Crkvi je oduzet velik dio zemlji&scaron;ta i drugih posjeda, a svećenici na župama su opterećivani prekomjernim porezima, većina &scaron;kola i učili&scaron;ta za spremanje svećeničkih kandidata bila je zatvorena ili pred zatvaranjem, zabranjen je gotovo sav vjerski tisak. Uveden je sustav dou&scaron;ni&scaron;tva, tako da su svi svećenici bili pod neprestanom paskom.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesorica i aktivistica Maja Runje govorila je na temu &raquo;Jugoslavenski komunizam i hrvatska mladež.&laquo; Istaknula je da se &raquo;jugoslavenski komunistički režim održavao silom, kao &scaron;to to svi znamo. Nasiljem je grubo nasrtao na mlade ljude. Najdublju ranjenost osjetimo kad mislimo na Bleiburg. Žrtvoslovi, koliko ih postoji, pokazuju zastra&scaron;ujuće veliki broj žrtava rođenih u razdoblju 1920. &ndash; 1925., dakle mladića, pa i djevojaka, s tek navr&scaron;enih 20 godina života.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trećem izlaganju don Ivan Miklenić je govorio o &raquo;Lustraciji prema pisanju Glasa Koncila&laquo; U svojem nastupu istaknuo je posebno proces detuđmanizacije, tj. proces rashrvaćivanja na svim područjima dru&scaron;tvenoga života. &raquo;Službena politika, koja tobože ne utječe na državno odvjetni&scaron;tvo i pravosuđe, sve do na&scaron;ih dana spriječila je da u Hrvatskoj bude procesuiran jedan jedini okrivljenik s partizanske i komunističke strane za zločine iz Drugog svjetskog rata ili poraća. Dvojicu visoko pozicioniranih pripadnika Udbe do sada je za atentat na hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića pravomoćno osudio tek njemački sud.&laquo; Za kraj je rekao: &raquo;Premda je u doba vladavine nacionalnoga pomirenja Glas Koncila zagovarao odustajanje od lustracije, nakon razmahivanja procesa detuđmanizacije Glas Koncila je odlučno zagovarao i zagovara potrebu lustracije u Hrvatskoj.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Simpozij je zavr&scaron;io zahvalom svim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu te na taj način doprinesu njezinu uspje&scaron;nom radu. Moderirao ga je povjesničar Hrvoje Mandić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-29-simpozij-stopama-pobijenih-18.jpgSedma 'Večer gange, gusala i dipala' u Širokom Brijegu http://grude.com/clanak/?i=7700077000Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-23-received_323451385151524.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodošli!<p>&nbsp;</p> <p>U subotu, 27. listopada 2018. godine, u &Scaron;irokom Brijegu u caffe clubu Casablanca(kod Križa) će se održati sedma po redu "Večer gange, gusala i dipala". Početak večeri je u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako to već tradicija nalaže, na jednom će se mjestu iskupiti guslari i diplari iz cijele Hercegovine i Dalmacije, te vrsne ganga&scaron;ke skupine iz zapadne Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je već zima na vidiku, i kada se hladni vjetrovi s Čabulje i Čvrsnice polako spu&scaron;taju u nizine, to je najbolje vrijeme od gusala i drugih tradicionalnih instrumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato, iskoristite to vrijeme uz tradicionalne zvuke na&scaron;eg kraja te dođite na ovu 7. &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu, u caffe clubu Casablanca s početkom u 19h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodo&scaron;li!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-23-received_323451385151524.jpegMladi Novobiljanin na putu od školarca do umjetnika: Što oko vidi, ruke nacrtajuhttp://grude.com/clanak/?i=7698376983Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-23-crtezi_novabila2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je Nova Bila jedno veliko nepresušno vrelo raznih talenata potvrđuje i naša priča kolega sa portala Novabila.info. <p>&nbsp;</p> <p>Slobodan Cakalin je devetnaestogodi&scaron;njak koji rukom nacrta ono &scaron;to okom vidi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, crtanjem se bavi već od svoje &scaron;este godine kada su njegovi bližnji i sam Slobodan vidjeli da ima usađen veliki talent za crtanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne mogu reći da sam ga otkrivao, crtam otkad znam za sebe, crtanje i percepcija prostora mi je uvijek bila jednostavna i jasna, kao dječak nisam to smatrao nekim talentom. Crtanje mi je hobi jo&scaron; od osnovne &scaron;kole, rekao je na početku razgovora talentirani Slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam kaže, inspiraciju za crtanjem uvijek ima, a pronalazi je okruženju, gdje vidi dosta zanimljivih slika i crteža, kao i na dru&scaron;tvenim mrežama. Posebno ga inspiriraju mladi i talentirani umjetnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da se crtanjem ne bavim profesionalno, crtam ono &scaron;to vidim i smatram zanimljivim. Volim crtati malo apstraktnije stvari, uglavnom vidim sliku ili crtež, potom ju i sam nacrtam, govori nam ovaj mladi i talentirani umjetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i svakom umjetniku, likovna kultura bila mu je omiljeni predmet u osnovnoj &scaron;koli kroz koji se mogao izraziti kao individua, a to mu je uvijek zanimljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osnovnoj &scaron;koli sam i&scaron;ao na natjecanje. Osvojio sam 2. mjesto na općinskom natjecanju, gdje smo crtanjem trebali prikazati na&scaron;e viđenje oneči&scaron;ćenja Zemlje, ponosno govori Slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodan ne skriva kako je njegov talent za slikanjem dodatno produbljen na satima likovne kulture budući da ga je nastavnica Brana hvalila i ohrabrivala, a njemu kao &scaron;kolarcu to je itekako značilo, iako se ljubav prema crtanju rodila i prije osnovne &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omiljeni crtež na koji sam ponosan je upravo s spomenutog natjecanja. To je bilo moje prvo natjecanje, ostvario sam dobar rezultat, te sam na taj crtež posebno ponosan, rekao je na kraju razgovora na&scaron; umjetnik Slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodanu je ovo samo hobi, a kako kaže bio bi izrazito sretan kada bi imao priliku u budućnosti raditi ono &scaron;to najvi&scaron;e voli i živjeti od toga, a budući da posjeduje neprikosnoveni talent ne sumnjamo da će se se na&scaron;em umjetniku ispuniti želje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude,com/<a title="Nova Bila" href="http://novabila.info/" target="_blank">Novabila.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-23-crtezi_novabila2.jpgZKHS u Mostaru igra predstavu 'Autobusom do Zagreba i nazad''http://grude.com/clanak/?i=7697076970Grude.com - klik u svijetMon, 22 Oct 2018 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-22-predstava-autobus-studenti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zavičajni klub hercegovačkih studenata iz Zagreba poziva Vas na Hercegovačku trash komediju ''Autobusom do Zagreba i nazad''. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dvije uspje&scaron;ne izvedbe u Zagrebu, autobus smijeha dolazi u Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava će se održati 3. studenog u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 18 i 30.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karte po cijeni od 5KM možete kupiti na sljedećim prodajnim mjestima: Caffe Mexx, &Scaron;iroki Brijeg<br />Caffe Bonaca, Posu&scaron;je<br />Peri&scaron;ić Benz, Grude<br />Caffe Slastičarna Aldi, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se Va&scaron;em dolasku, poručuju studenti</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-22-predstava-autobus-studenti.jpgKoncert komornog zbora Ivan Filipović iz Zagreba u Cimuhttp://grude.com/clanak/?i=7693276932Grude.com - klik u svijetSat, 20 Oct 2018 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-20-komorni_zbor_ivan_filipovic_plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>FRAMOST – Misija poveznica baštine ljudi i prostora u sklopu Dana svetog Franje 2018. vas poziva na koncert komornog zbora “Ivan Filipović” iz Zagreba u nedjelju, 21. listopada 2018. godine u 10:30 u crkvu svetog Ante Padovanskog u Cimu.  <p>&nbsp;</p> <p>Događaj je to koji zaljubljenici u zborsko pjevanje ne smiju propustiti.<br />Komorni zbor Ivan Filipović, osnovan 1998. godine, jedan je od najuspje&scaron;nijih a cappella sastava u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karakterizira ga visoka vokalno-tehnička i estetska razina interpretacije te izbor specifičnog programa visoke izvodilačke težine. Pohvale i pozitivne kritike uglednih glazbenih stručnjaka, a posebno brojne nagrade na domaćim i svjetskim natjecanjima (Verona, Bremen, Xiamen, Rim, Istanbul, Zagreb&hellip;) pokazatelj su iznimne kvalitete rada i umjetničkih standarda koje si je Zbor, kao trajni cilj i kriterij, postavio jo&scaron; od samog osnutka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te odlike donijele su Zboru nagrade na brojnim hrvatskim i prestižnim svjetskim zborskim natjecanjima, kao &scaron;to su Grand Prix na 14. međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova (Verona 2003.), Zlatna medalja na 3. zborskoj olimpijadi (Bremen, 2004.), Zlatna medalja na 4. svjetskim zborskim igrama (Xiamen, 2006.) Grand Prix na Međunarodnom zborskom natjecanju &ldquo;Musica Sacra a Roma&rdquo; (Rim, 2007) i Nagrada Hrvatskog dru&scaron;tva glazbenih umjetnika &ndash; Diploma &ldquo;Milka Trnina&rdquo; za 2008. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbor je održao mnogo koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu te ostvario i vrlo uspje&scaron;ne turneje (Austrija, BiH, Bugarska, Francuska, Italija, Izrael, Kina, Mađarska, Njemačka, SAD, Velika Britanija, Tajvan, Turska&hellip;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi prijatelji, ne propustite ovaj događaj, dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="FraMost" href="http://www.framost.com/" target="_blank">Misija &ndash; FRAMOST</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-20-komorni_zbor_ivan_filipovic_plakat.jpgSvi žele sa zvonika crkve vidjeti gradhttp://grude.com/clanak/?i=7691176911Grude.com - klik u svijetFri, 19 Oct 2018 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-19-zvonik_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahvaljujući mostarskim franjevcima, grad na Neretvi dobio je moderno parkiralište za autobuse, a prije nešto više od dvije godine i novu, danas nezaobilaznu, turističku atrakciju - pogled na grad mostova sa 78 metara visine, piše Večernji list BiH. <p><br />Naime na 78. metru zvonika franjevačke crkve sv. Petra i Pavla prije dvije godine otvoren je vidikovac s kojeg je Mostar vidljiv iz ptičje perspektive. Ante Raič, direktor tvrtke Campanile u vlasni&scaron;tvu mostarske franjevačke crkve, govori nam da je zvonik svake godine sve posjećeniji i da se na&scaron;ao na turističkoj karti Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je druga sezona da zvonik ugo&scaron;ćuje turiste. Povećanjem broja turista i zvonik je sve posjećeniji. U zvoniku se nalazi i prikaz povijesti Mostara i postavljen je tako da ga turisti mogu pratiti od dizala do vidikovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za invalide je napravljen mali vidikovac, tako da oni koji Mostar ne mogu vidjeti sa 78. metra, to mogu učiniti s 45 metara - govori nam Raič. Osim zvonika, tvrtka Campanile upravlja parkirali&scaron;tem za autobuse, suvenirnicom i kafeterijom. - Na&scaron;e parkirali&scaron;te posjećuju najvi&scaron;e izletnici Mostara koji se u gradu zadrže po nekoliko sati i idu na druge destinacije. Nekada je bilo najvi&scaron;e turista iz Italije i Dubrovnika, ali i Francuza, &Scaron;panjolaca te Nijemaca. Posljednjih nekoliko godina povećava se broj turista iz Poljske. Broj turista iz Azije je veći trostruko. Oni su sada jedni od značajnih gostiju i, &scaron;to je vrlo važno, dolaze tijekom cijele godine - kaže Raič.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od mnogih vozača autobusa koji dovoze turiste u Mostar čujemo da je ovo zasigurno najuređenije parkirali&scaron;te za autobuse na Balkanu, koje pruža sve usluge odjednom za 43 autobusa, odnosno vozače i turiste. Također, i sama blizina Staroga grada kao turističke destinacije daje mu reference - govori Raič.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je stara jezgra Grada Mostara stavljena pod za&scaron;titu UNESCO-a, a brojni svjetski mediji simbol Mostara uvrstili među pet najljep&scaron;ih mostova svijeta, grad svake godine posjećuje sve vi&scaron;e turista. Tomu svakako doprinose i mostarski franjevci koji pružaju visokokvalitetne usluge turistima iz svih krajeva svijeta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-19-zvonik_mostar.jpgUručene su nagrade za najljepše pismo mladih BiH 2018.http://grude.com/clanak/?i=7689676896Grude.com - klik u svijetThu, 18 Oct 2018 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-18-najpismo2018_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama i tablet računalima.<p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada sudionicima 47. Međunarodnog natjecanja u pisanju pisama za mlade na temu: &bdquo;Zamisli na trenutak da si pismo koje putuje kroz vrijeme. Koju poruku želi&scaron; prenijeti svojim čitateljima?&ldquo; upriličena je u Skup&scaron;tinskoj sali Administrativnog centra grada Istočno Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo natjecanje, koje su u BiH organizirali Hrvatska po&scaron;ta Mostar, BH Po&scaron;ta i Srpske po&scaron;te, dio je međunarodnog natjecanja u organizaciji Svjetske po&scaron;tanske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sara Knežević, učenica Osnovne &scaron;kole Branko Radičević iz Banja Luke, je osvojila prvo mjesto na natjecanju u BiH i njeno je pismo predstavljalo državu na međunarodnom natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojila je Adna Međić, učenica Prve osnovne &scaron;kole iz Maglaja, a treće mjesto pripalo je Sari Huseinbegović, učenici Osnovne &scaron;kole fra Miroslava Džaje Kupres.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicama materinskog jezika (Tanja Pavičar, Edina Ibraković i Josipa Čolić) pripale su novčane nagrade u iznosu od po 100 KM i prigodni darovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostali nagrađeni učenici su: Lucija Bo&scaron;njak, O&Scaron; Petra Bakule Mostar, Nina Čerkić, Četvrta osnovna &scaron;kola Mostar, Nikola Kutlija, O&Scaron; Sveti Sava Novi Grad, Nikola Milinković, O&Scaron; Vladimira Pavlovića Čapljina, Marija Todorović, Osnovna &scaron;kola Srbija Pale, Martina Živković, Srednja &scaron;kola Čapljina, Merima Žu&scaron;kić, Osnovna &scaron;kola Drežnica Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada za najkreativniji rad oti&scaron;la je u ruke Lejle Umihana Mičijević, učenice Osnovne &scaron;kole Musa Ćazim Ćatić iz Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradila je prigodnim darom &scaron;kolu sa svoga područja iz koje je po mi&scaron;ljenju vanjskog člana žirija (Dragan Marijanović) stiglo najljep&scaron;e pismo, a to je &scaron;kola učenika Nikole Milinkovića: Osnovna &scaron;kola Vladimira Pavlovića, Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-18-najpismo2018_3.jpgPOSUŠJE: otvoren franjevački muzej 'U kući oca mojega' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7672476724Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 21:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-muzej-posusje4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevački muzej “U kući oca mojega”, s pratećom postavom eksponata, danas je svečano otvoren u Posušju.<p><br />Vinku Sablji, predsjedniku Hrvatskoga svjetskoga kongresa, pripala je čast otvorenja, dok je prostorije muzeja blagoslovio dr. fra Miljenko &Scaron;teko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz mno&scaron;tvo uzvanika ovom događaju je nazočio i Općinski načelnik Branko Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prve tri prostorije muzeja smje&scaron;tena je Etnografska zbirka. U njoj je postavljena kultura posu&scaron;koga kraja s konca 19. i početka 20. stoljeća. Zbirka raspolaže sa 173 eksponata, od kojih je njih 91 izložen. U četvrtoj prostoriji smje&scaron;tena je Sakralna zbirka, koja sadrži &scaron;ezdesetak vrlo vrijednih izložaka. Najstariji eksponat je misal iz 1827.godine, dok je možda najvrijednija posudica za sveta ulja iz 1896. godine s natpisom Župa posu&scaron;je. U istočnom dijelu Muzeja smje&scaron;tena je Arheolo&scaron;ka zbirka, u čijem je stalnom postavu izloženo 110 eksponata. Vrijeme nastanka eksponata je neolitik/eneolitik ( oko 6 500 do 3 500 god.pr.Kr.), brončano i kasno brončano doba (oko 3 000 do 1 200 god.pr. Krista, željezno doba ( od 1 200 god. pr. Krista pa nadalje) te od početka do kraja srednjeg vijeka (od 5. do 16. st. poslije Kr.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je i Numizmatiča zbirka, koja sadrži različite novčiće od sredine 3. stoljeća pr. Krista pa sve do novijega doba. Zbirka sadrži oko 150 rimskih novčića, novije kovanice iz 54 države svijeta te ne&scaron;to papirnatih novčanica i žetona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muzej raspolaže i s dvije Muzejske čuvaonice, bogatom Knjižnicom i s Lapidarijem koji je u izgradnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije svečanog čina otvaranja ove, za Posu&scaron;je značajne kulturne institucije, na području istočnog ulaza u Posu&scaron;je blagoslovljen je i otkriven Posu&scaron;ki križ, simbol stradanja Hrvata kroz povijest.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<em><strong>Općina Posu&scaron;je</strong></em><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-muzej-posusje4.jpgOdržana izložba slika s likovne kolonije na Blidinju FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7670976709Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-zlozba-blidinje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba je humanitarnog karaktera..<p>&nbsp;</p> <p>U subotu je u restoranu &ldquo;Staza&rdquo; na skijali&scaron;tu postavljena izložba slika s likovne kolonije na Blidinju, koju je organizirala Eko ZH Udruga za razvoj, okoli&scaron; i kulturu. Izložba je humanitarnog karaktera,a sav prihod od prodanih slika usmjeren je za potrebe Doma za djecu s posebnim potrebama &ldquo;Marija na&scaron;a nada&rdquo; &Scaron;iroki Brijeg. U nastavku večeri organizatori, umjetnici i gosti su se družili uz ča&scaron;icu razgovora i pića te odličnu glazbenu izvedbu dueta M&amp;M.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba je nastala u okviru projekat &ldquo;Eko kolonija 2018&rdquo; koji se financira kroz RYCO program (Regional Youth Cooperation Office) tj. Regionalni ured za suradnju mladih. EKO ZH udruga okuplja mlade ljude, entuzijaste, kreativce koji okupljeni oko zajedničke ideje promoviraju kulturu i razvoj u lokalnoj zajednici i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EKO ZH već ima tradiciju u organiziranju Eko kolonija, na kojima okuplja mlade umjetnike iz regije, koji su na putu razvoja, isticanja i prepoznavanja od strane dru&scaron;tva u kojem žive.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Blidinje.net<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-zlozba-blidinje1.jpgOdlazak dive: U 86. godini preminula Montserrat Caballé http://grude.com/clanak/?i=7661976619Grude.com - klik u svijetSat, 06 Oct 2018 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-caballe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Španjolska operna diva Montserrat Caballé, u svijetu najpoznatija po duetu s Freddiejem Mercuryjem 'Barcelona', himnom Olimpijskih igara koje su se 1992. održale u Barceloni, preminula je u dobi od 86 godina, javlja BBC. <p>Čuvena pjevačica je u posljednje vrijeme imala zdravstvenih problema te je tijekom rujna smje&scaron;tena u bolnicu u Barceloni. Njezina bogata karijera trajala je 50 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radila je u operi u &scaron;vicarskom Baselu i u njemačkom Bremenu prije nego je 1965. svojim nastupom u njujor&scaron;kom Carnegie Hallu postigla međunarodni uspjeh. Tijekom karijere nastupala je i u Metropolitanu, San Franciscu te u Beču, a nerijetko je pjevala u dru&scaron;tvu najslavnijih mu&scaron;kih kolega, uključujući Luciana Pavarottija i Placida Dominga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesma 'Barcelona' prvi je put na nosaču zvuka izdana 1987. godine, da bi nekoliko godina kasnije, tijekom Olimpijskih igara, postala hit i istinski evergreen, prenosi Jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/Y1fiOJDXA-E" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-caballe.jpgFOTO: Franjevačka Čapljina proslavila blagdan svetog Franjehttp://grude.com/clanak/?i=7659376593Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 18:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-04-018-capljina-franjevci_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ako Hrvatska ima Vatrene, Čapljina ima volontere", tim riječima, ponosan i zadovoljan fra Mile Vlašić u franjevačkoj Čapljini obratio se u prepunoj crkvi svetog Franje Asiškog, povodom proslave blagdana ovog znamenitog sveca, a upravo su brojni volonteri ponijeli teret organizacije jednog od najmasovnijih događaja u Hercegovini, kada je u pitanju proslava blagdana.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je crkva bila ispunjena do posljednjeg mjesta, dvori&scaron;te crkve svetog Franje je zbog lijepog vremena okupilo jo&scaron; dvije pune crkve, tako da se broj vjernika u Čapljini mjerio u tisućama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Čapljinaca, brojni prijatelji iz Mostara, Gruda, &Scaron;irokog Brijega, ali i udaljenijih župa do&scaron;li su na proslavu blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu predvodio je fra Andrija Nikić Gruđanin iz mjesta Ružići koji ove godine obilježava 50 godina svećeni&scaron;tva. - Kada sam postao svećenik i u mojim Ružićima do&scaron;ao mi je na&scaron; književnik Ivan Alilović (Najdugovječniji grudski svećenik fra Bernard Marić svojevremeno ga skrivao od komunista, kasnije inicijator da se njegov grob obnovi i uredi). I kaže mi Ivan tada: "Ti si borac protiv komunizma." U godinama koje su uslijedile shvatio sam vrijednost tih riječi. Kasnije kada je Papa Ivan Pavao II govorio o komunizmu u Jugoslaviji kazao je da je komunizam poražen zahvaljujući dragoj Gospi. Drago mi je &scaron;to sam i ja kao svećenik sudjelovao u toj pobjedi i hvala vam na svemu - kazao je fra Andrija. U propovijedi, govorio je o znamenitom svecu Franji Asi&scaron;kom, ali i o dana&scaron;njim nedaćama koje prate suvremenog čovjeka. - Čuvajte obitelj, supružnici čuvajte svoj sveti brak, idite na svete mise, svoju djecu vodite na svete mise. Uz božju pomoć sve nedaće ovog svijeta mogu se pobijediti - kazao je fra Andrija Nikić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Čapljini su bili i grudski župnik fra Stanko Pavlović i fra Ante &Scaron;aravanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svete mise nazočnima se obratio fra Bonifacije Barbarić, čapljinski župnik koji je spomenuo realizirane i projekte u tijeku, kao i projekte koje će u narednom vremenu realizirati čapljinski franjevci sa svojim pukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepuna crkva pozdravila je i fra Martina Planinića koji se uspje&scaron;no oporavlja i koji će, vjeruju, uskoro služiti svete mise kao i fra Leonarda Hrkaća iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise uslijedilo je veliko druženje uz zajednički ručak, pjesmu i ples.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo kao &scaron;to je fra Mile Vla&scaron;ić kazao, čapljinski volonteri ispunili su zadaću i dokazali da Čapljina ne treba brinuti oko svoje budućnosti. Tisuće ljudi morale su samo sjesti ispred crkve kao i na trgu preko puta i čekati da im se donesu hrana i piće. Barem 150 različitih mladih vidjeli smo dok su brzo i spretno obilazili stolove župljana i gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim progonima nad franjevcima koje nakon komunističkog sustava sustavno provode oni koji su s tom ideologijom ostali djelovati u Katoličkoj crkvi u Hercegovini, jedinstvo franjevaca i puka jo&scaron; se jednom pokazalo na djelu i "vrata paklena neće ga nadvladati".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras je u Čapljini tradicionalna ribarska večer, također u sklopu ovog blagdana, a dolazi legendarni kulinarski majstor Veljko Barbieri. Svi su dobrodo&scaron;li, poručuju čapljinski fratri sa svojim pukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte fotografije koje je ekipa portala Grude.com danas zabilježila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci27.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci28.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci29.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci30.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci31.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci32.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci34.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci35.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci36.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci37.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci38.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci39.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci40.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci41.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci42.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci43.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci44.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci45.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci46.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci47.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci48.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci49.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci50.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci51.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci52.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci53.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci54.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci55.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci56.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci57.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci58.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci59.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci60.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci61.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci62.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci63.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci64.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci65.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci66.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci67.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci68.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci69.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci70.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci71.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci72.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci73.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci74.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci75.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci76.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci77.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci78.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci79.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci80.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci81.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-04-018-capljina-franjevci_1.jpgSLAVIMO SVETKOVINU TROJICE ARKANĐELA Saznajte više o Mihaelu, Rafaelu i Gabrieluhttp://grude.com/clanak/?i=7649476494Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-sveti-arkandjeli-mihael-gabriel-i-rafael.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva 29. rujna slavi blagdan trojice arkanđela koji se imenom spominju u Bibliji: Mihael, Gabriel i Rafael<p><br />Mihael, Gabriel i Rafael tri su biblijska anđeoska imena. Izvorna značenja imena su, kako je to često u drevnim istočnim kulturama, rečenice, svojevrsne definicije nositelja imena: Mi-ha-el znači Tko je kao Bog?, Ga-bri-el &ndash; Bog je jak, a Ra-fa-el &ndash; Bog iscjeljuje, liječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđeli su po katoličkom učenju osobna, od Boga stvorena bića, koja &ldquo;uvijek gledaju lice Oca nebeskoga&rdquo; (Mt 18,10), te su neposredni svjedoci njegovih velikih djela i razgla&scaron;uju njegovu slavu (grčki angelos znači glasnik).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od ljudi, anđeli nisu vezani na tijelo. Oni su čisti dusi, a posjeduju veću moć nad materijom od čovjeka i veću sposobnost spoznaje. Nauka o anđelima (angelologija) razvrstava anđele u devet korova. Osmi su kor arkanđeli i među njih spadaju Mihael, Gabriel i Rafael.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najstarije &scaron;tovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je već u 4. stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Prema liturgijskim tekstovima, Mihael je voditelj du&scaron;a u raj. Stari su ga pisci nazivali &ldquo;vagatelj du&scaron;a&rdquo; na posljednjem sudu, a ikonografi ga slikali s vagom u ruci. Slikaju ga i kao &ldquo;vojskovođu nebeske vojske&rdquo; s plamenim mačem ili kopljem, a u srednjem vijeku u tada&scaron;njoj vojničkoj opremi: oklopu, kacigi, sa &scaron;titom i kopljem. Obično u žaru borbe, okružena drugim anđelima, kako pobjeđuje Sotonu (koji je često prikazan likom zmaja ili slične zastra&scaron;ujuće spodobe) i strovaljuje ga u pakao. Općenito, Mihael se &scaron;tuje kao branitelj i za&scaron;titnik vjere i Crkve. Kao svojeg patrona posebno ga časte, u vezi s njegovom ulogom, vojnici i policajci, pa ljekarnici, vagari i trgovci, pekari; umirući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Mihaele Arhanđele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjedama đavolskih budi nam zaklon. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo: Ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast du&scaron;a, božanskom krepo&scaron;ću i jako&scaron;ću u pakao strovali. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>***</p> <p>Arkanđeo Gabriel u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odluka. On u Starom zavjetu tumači proroku Danijelu viđenje ovna i jarca (Dan 8, 16-26) i značenje sedamdeset godina (Dan 9, 21-17). U Novom zavjetu svećeniku Zahariji navije&scaron;ta rođenje Ivana Krstitelja (Lk 1,11-20), ukazuje se Mariji i navije&scaron;ta rođenje Isusovo (Lk 1,26-38). Do reforme katoličkog kalendara (1969.) kalendarski spomendan Gabriela bio je 24. ožujka, dan uoči blagdana Blagovijesti. Sada je zajedno s Mihaelom i Rafaelom, 29. rujna. U ikonografiji se najče&scaron;će prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci. U Crkvi je godine 1951. progla&scaron;en za&scaron;titnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, po&scaron;tara i filatelista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Bože, koji si između svih anđela, odabrao arkanđela Gabriela, da navijesti tajnu tvoga utjelovljenja, daj nama, molimo te, da se, slaveći ga na zemlji, možemo nadati njegovoj za&scaron;titi na nebu, po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>***</p> <p>Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji, kao pratilac na putu, za&scaron;titnik i zagovornik mladog Tobije. Po Božjoj zapovijedi svladava pakosnog zloduha Asmodeja i iscjeljuje Tobijina oca. Rafael je patron ljekarnika, iseljenika, hodočasnika, putnika, brodara, rudara, krovopokrivača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Bože, koji si svom slugi Tobiji dao kao pratnju na putu sv. arkanđela Rafaela, daj nama, ponizno te molimo mi, tvoje sluge, da uvijek budemo za&scaron;tićeni pomoću ovog kneza Nebeskog Dvora i ojačani Njegovom pomoći, po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđele, duhovna bića, nije moguće naslikati. Likovna se umjetnost domi&scaron;lja pa ih uobičajeno prikazuje kao lijepa bića, nalik na mladiće ili djecu, s krilima. Krila su simbol njihove nesmetane pokretljivosti i nenavezanosti na vrijeme i prostor. U najranijim prikazima, iz prvih kr&scaron;ćanskih vremena, anđeli nemaju krila. Tu oznaku su im slikari počeli dodavati tek od 4. stoljeća, pi&scaron;e <a href="https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveti-arkandeli-mihael-gabriel-i-rafael/" target="_blank">Bitno.net.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-sveti-arkandjeli-mihael-gabriel-i-rafael.jpgŠIROKI BRIJEG: 100. obljetnica dobivanja prava javnosti 'FRANJEVAČKE KLASIČNE GIMNAZIJE'http://grude.com/clanak/?i=7642276422Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-franj-gimazija-siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan.<p>&nbsp;</p> <p>Usporedo s tim razvijali su i &scaron;kolstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja. Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svr&scaron;ene osmo&scaron;kolce dopu&scaron;tena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na &Scaron;irokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad &Scaron;iroki Brijeg i Gimnazija &raquo;Fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu&laquo; za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti. Prvoga dana u samostanskoj dvorani na &Scaron;irokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup. Drugoga dana u samostanskoj crkvi na &Scaron;irokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na &Scaron;irokom Brijegu s đacima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspje&scaron;no vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uni&scaron;tili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi &scaron;kola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smje&scaron;tena Gimnazija &raquo;Fra Dominik Mandić&laquo; i Srednja strukovna &scaron;kola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije pro&scaron;li svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je &scaron;k. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu progla&scaron;eni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-franj-gimazija-siroki.jpgRestaurirala kipove iz 15.stoljeća tvorničkim bojama, službe zgroženehttp://grude.com/clanak/?i=7642076420Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-restauracija-kipova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>To je treći pokušaj neuspjelog restauriranja koji se dogodio u Španjolskoj tijekom protekle dvije godine ... <p>Prvi je poku&scaron;aj bio kada je do&scaron;lo do nesretnog slučaja u jednoj crkvi u Borji (Zaragoza) gdje je 81-godi&scaron;nji restaurator amater o&scaron;tećenu fresku iz 1930. godine koja prikazuje nadrealističnog Isusa pretvorio u mutnog čovjeka s majmunastim licem. Crkvu u kojoj se nalazi ta izobličena freska danas posjećuje oko 50.000 posjetitelja godi&scaron;nje, pi&scaron;e <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/zanimljivosti/restaurirala-kipove-iz-15-stoljeca-tvornickim-bojama-sluzbe-zgrozene" target="_blank">Medjugorje-info.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim, prije nekoliko mjeseci, kip sv. Jurja iz 16. stoljeća, koji se nalazio u crkvi San Miguel de Estella na sjeveru &Scaron;panjolske, koju je dobronamjeran ali nevje&scaron;ti kipar pretvorio u karikaturu promijeniv&scaron;i njegov lik do neprepoznatljivosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći takav poku&scaron;aj dogodio se isto nedavno na sjeveru &Scaron;panjolske kada je restaurirana skupina svetačkih kipova iz kasnoga srednjeg vijeka. Drveni kipovi sad su obojeni u jarke boje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;panjolka Maria Luisa Menendez htjela je unijeti malo živosti u svoju staru seosku crkvu. Stoga je u vlastitoj režiji obojila nekolicinu svetačkih kipova iz 15. i 16. stoljeća. O tomu je izvijestila novina La Nueva Espa&ntilde;a u subotnjem izdanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&bdquo;Nisam stručnjakinja za restauraciju, ali su ovi kipovi izgledali jednostavno grozno. Htjela sam ih obojiti kako bih to promijenila&rdquo;, izjavila je Menendez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova prodavačica iz maloga sela Ra&ntilde;adoiro u pokrajini Asturias u sjevernoj &Scaron;panjolskoj tako je ove kipove odnijela kući. Prethodno je nadležnoga svećenika pitala za dopu&scaron;tenje. Kipovi su doista do&scaron;li do izražaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Koristila sam samo one boje koje sam smatrala lijepima&rdquo;, objasnila je Menendez i dodala kako je pri oslikavanju kipova koristila između ostaloga karmin i kreon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obojeni kipovi predstavljaju Blaženu Djevicu Mariju, njezinu majku Anu i Dijete Isusa. Osim toga, Menendez je obojila jo&scaron; jednu figuru Bogorodice s Djetetom Isusom i jedan kip svetoga Petra.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovorni svećenik i nadbiskupija Oviedo nisu se htjeli izja&scaron;njavati po pitanju ovoga slučaja. No državne su službe zgrožene nad ovim činom. &bdquo;To nije restauracija, to je sramota&rdquo;, komentirao je odgovorni za obrazovanje i kulturu za &scaron;panjolsku pokrajinu Asturiju Genaro Alonso.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-restauracija-kipova.jpgFra Vinko Mikulić Bajević održao izložbu: 'S njegovih slika čuje se pijuk tek izleglih pilića, na njima se kozlići igraju po suhozidima...'http://grude.com/clanak/?i=7627576275Grude.com - klik u svijetTue, 18 Sep 2018 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-18-16092018-izlozba-fra-vinko-mikulic-bajevic05.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 16.rujna, fra Vinko Mikulić Bajević održao je svoju sedmu samostalnu izložbu na dar fra Petru za njegov dijamantni jubilej.<p>&nbsp;U uvodnom dijelu izložbe obratio se fra Ante Marić koji je ujedno priredio katalog za izložbu, a ovu sedmu izložbu službeno je otvorio hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinko Mikulić Bajević, hercegovački franjevac, prvu je samostalnu izložbu imao 29. srpnja 2001. u Drinovcima. Tom je izložbom sve iznenadio, osobito one koji su ga bolje poznavali. U svojoj je pedeset i četvrtoj (54.) godini života oteo du&scaron;i tajnu. Onaj osjećaj lijepoga, koji je bio duboko u njemu, on je, te&scaron;ka srca, rekao bih, prepustio javnosti, jednoj izložbi.</p> <p><br />Tematika je njegovih slika svakodnevna. Ono &scaron;to ljudi među sobom raspravljaju, o čemu će za kavom razgovarati, fra Vinko je preslikao uljem na platno. Bilo da je riječ o egzistencijalnom životnom, bilo da je riječ o javnom političkom, bilo da je riječ o ljepoti Božjih stvorenja, prirode, biljaka i životinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegove su slike u svome samom početku zaprepa&scaron;teno gledale kako se teroristi zrakoplovima zabijaju u njujor&scaron;ke nebodere, poslovne blizance. Fra Vinkove slike stoje na nogostupu i promatraju kako Petrichevi tenkovi gaze i gase Hercegovačku banku, ni krivu ni dužnu. One suznih očiju promatraju pokolj &scaron;irokobrije&scaron;kih i hercegovačkih franjevaca i zbore o partizanskome i komunističkome krvavom zločinu. Stoje fra Vinkove slike sada već kao opomena i molitva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S fra Vinkovih slika čuje se pijuk tek izleglih pilića, na njima se kozlići igraju po suhozidima i vrtovima. Kukuriče pijetao. Djeca grle janjce. Stado ovaca hodi i pase dolinom predivnoga perivoja. Plahe jarebice pozorno stoje u paru, divlje patke, srne, divokoze, zečevi. Krasni konji na sočnim ledinama uživaju u svojoj slobodi i spliću svoje grive. Fra Vinkove slike vole pejzaže, proplanke i planine, one vole cvjetna polja, vole kamene hercegovačke kuće napola urasle u zemlju. Vole stari, već zaboravljeni namje&scaron;taj: sinije, stoce, varićake, vole drvene čanke i žlice. Na fra Vinkovim platnima uživa krto puno jedra i zrela grožđa i smokava. &Scaron;ipci su veliki i raspukli. Pričaju o Hercegovini i žegama koje je valjalo preživjeti. A cvjetovi su posebna priča fra Vinkovih slika. Ima ih svih vrsta. I sam cvijet, i u buketu, cvijet u vazi, u ikebani, cvijet na kamenu, cvijet u svojoj ljepoti. I sikavica. Jedinstvena, velika, i spremna na borbu svakom svojom bodljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinkove slike kao da su noćima sanjale PJESMU STVOROVA sv. Franje Asi&scaron;koga. I te snove podarile zbilji. Ponad portala, brončanoga, crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci je vitraj &ldquo;Sv. Franjo i vuk&rdquo;. Autor je i darovatelj fra Vinko Mikulić Bajević. A na ulazu u Franjevačku kuću molitve drugi je fra Vinkov vitraj &ldquo;Sv. Franjo propovijeda pticama&rdquo;. Oba su ova vitraja jedinstvena priča koja izriče slikarevu franjevačku du&scaron;u. I stoje oba mnogim posjetiteljima i vjernicima kao prvi pozdrav koji ih obuzme u tome predivnom Božjem perivoju. Ova sedma (7.) samostalna fra Vinkova izložba dar je fra Petru Krasiću za njegov dijamantni svećenički jubilej. Ova su dvojica franjevaca dugi niz godina &ldquo;Cvjetiće&rdquo; iz života sv. Franje Asi&scaron;koga živjeli u na&scaron;emu Gubbiju u Masnoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinko Mikulić Bajević rodio se u Kočerinu 1947. godine. Osnovnu je &scaron;kolu zavr&scaron;io u Kočerinu, srednju u Vinkovcima. Na Humcu je obukao habit i u&scaron;ao u Franjevački red 1969. godine, te postaje članom Hercegovačke franjevačke provincije. Služio je vojni rok u JNA. U Konigstein &ndash; Taunusu u Njemačkoj zavr&scaron;ava teolo&scaron;ki studij započet u Sarajevu. Tu je zaređen za svećenika 1977. godine. Od tada kao franjevac službuje u Konjicu, u &Scaron;irokom Brijegu u župi Mostarski Gradac, u Gorici Sovićima, u Drinovcima i opet u Gorici Sovićima. U vrijeme domovinskog rata 1992. godine Franjevački provincijalat u Mostaru imenovao ga je vojnim kapelanom Hrvatskog vijeća obrane brigade Viteza Ranka Bobana Grude. Predsjednik Hrvatske republike Herceg Bosne mr. Mate Boban fra Vinka je promaknuo u čin bojnika HVO-a. Fra Vinko je od osnutka 2001. godine kustos Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici i pomoćnik ravnatelja Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://blidinje.net/fra-vinko-mikulic-bajevic-odrzao-sedmu-samostalnu-izlozbu/" target="_blank"><em><strong>Tekst: Fra Ante Marić</strong></em></a><br /><a href="http://blidinje.net/fra-vinko-mikulic-bajevic-odrzao-sedmu-samostalnu-izlozbu/" target="_blank"><em><strong>Foto: Blidinje.NET</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-18-16092018-izlozba-fra-vinko-mikulic-bajevic05.jpgSanijela Matković uskoro objavljuje prvi roman o labirintima ljudske osobnostihttp://grude.com/clanak/?i=7619476194Grude.com - klik u svijetFri, 14 Sep 2018 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-sanijela_matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sanijela Matković uskoro objavljuje prvi roman o labirintima ljudske osobnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesnikinja, književnica, kazali&scaron;na i kulturna djelatnica Sanijela Matković, čije se pjesme prepoznaju po izraženoj sklonosti duhovnom promi&scaron;ljanju stvarnosti, uskoro će se javnosti predstaviti romanom ''Uvala od lavande'' u izdanju &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, a čije se premijerno predstavljanje očekuje u rujnu u njezinom rodnom &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Romanom zavr&scaron;ava ciklus od sedam knjiga Nakon niza od &scaron;est knjiga duhovne, ljubavne i zavičajne poezije (''Otisak srca'' (2010.), ''Partiture sna'' (2011.), ''Panta Rei'' (2013.), ''U susret Riječi'' (2013.), ''Mističnim tragom suze'' (2017.) i ''Transkripti u kamenu'' (2018.)) te dramskih tekstova koje je u razdoblju od 2000. do 2014. režirala u izvedbi Amaterskog kazali&scaron;ta ''Didak'' iz &Scaron;irokog Brijega, ova svestrana kulturna djelatnica romanom ''Uvala od lavande'' pravi prijelaz iz poezije u najop&scaron;irniju proznu književnu vrstu i zaokružuje ciklus od sedam knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Roman je bio svojevrsni izazov za mene, pisan je u mu&scaron;kom licu. Uvala od lavande govori o lažnom identitetu i labirintima ljudske osobnosti, odnosno o komunikaciji u stvarnom i virtualnom svijetu. Uloge su osmi&scaron;ljene na način da se svatko može pronaći'', otkriva Sanijela Matković u razgovoru za Bljesak.info. ''Poezija je moja prva ljubav. No, mno&scaron;tvo je kreativnih izazova u književnosti. Zavr&scaron;ila sam i drugi roman, a imam i dva nova materijala u pripremi'', dodaje na&scaron;a sugovornica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković, po zanimanju diplomirana profesorica vjeronauka i etike, svojim vrijednim i stručnim radom zavrijedila je članstvo u &scaron;irokobrije&scaron;kom ogranku Matice hrvatske, Dru&scaron;tvu hrvatskih književnika, Dru&scaron;tvu hrvatskih književnika Herceg Bosne te PEN-u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekogranična književna suradnja Njezin roman ''Uvala od lavande'' recenzirale su Julijana Matanović, Mirela &Scaron;panjol Marković, Zorica &Scaron;u&scaron;ak te Zana Coven koja je istaknula kako Sanijela Matković u svome romanu donosi ''novi inovativni pristup dobro poznatoj i vjekovima popularnoj formi naracije''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Njen stil je reporterski &scaron;tur te mene osobno podsjeća na Hemingwaya. Zapleti i raspleti su skoro neosjetni i njegova forma u potpunosti odražava suvremeni život i stoga će se čitatelj lako uživjeti u njega. Ni&scaron;ta suvi&scaron;no neće oteti njegovu pažnju koncentiranu jedino na reakcije aktera. Nasuprot, njegova imaginacija će stvoriti čitav film u glavi'', ističe Žana Coven u svojoj recenziji. ''Recezenticama su književnice i komunikologinje čije mi&scaron;ljenje respektiram. Žive u Hrvatskoj i Italiji tako da je ovo svojevrsna prekogranična književna suradnja. Vjerujem kako će i roman krenuti tim putem'', optimistično se nada sugovornica portala <a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi Sanijele Matković objavljivani su u Zborniku solinske gradske knjižnice, tjedniku Hrvatsko slovo, Motri&scaron;tima, Vitku i Osvitu te u drugim zbornicima i zajedničkim zbirkama u BiH i Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-sanijela_matkovic.jpgU nedjelju dijamantna misa fra Petra Krasića i izložba fra Vinka Mikulića Bajevićahttp://grude.com/clanak/?i=7614476144Grude.com - klik u svijetWed, 12 Sep 2018 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-12-fra-petar-krasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 16. rujna 2018. u 10 sati, u crkvi sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci fra Petar Krasić će proslaviti Dijamantnu sv. misu – šezdeset (60 ) godina svoje službe oltaru i narodu. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sv. mise fra Vinko Mikulić Bajević će u prostoru Franjevačke galerije Masna Luka imati svoju sedmu (7.) samostalnu izložbu na dar fra Petru za njegov dijamantni jubilej.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Blidinje.NET</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-12-fra-petar-krasic.jpgSto godina zavjetne kapelice! Fra Mile Vlašić: Kapelica je posvećena najljepšoj na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=7610476104Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-018_fratri_hercegovine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod kipića u Poljicima Grabova Draga uz put Gostuša, Gradac, Grabova Draga, Polog, Mostar godine Gospodnje 1918., Luka Ćubela Beg sagradio je zavjetnu kapelicu na čast Blažene Djevice Marije. <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje su se uz kapelicu dva puta godi&scaron;nje slavila sveta misa, na Božić i u nedjelju po Maloj Gospi. S gradnjom Crkve u Grabovoj Dragi sveta misa na Božić nastavlja se slaviti u Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine Gospodnje 2018., Ivica Maru&scaron;ić s obitelji Dobrič, ovu begovu marijansku kapelicu sa oltarom je u potpunosti obnovio. On je staru dotrajalu kapelicu obzidao i novi lik Gospe nabavio. Oltar u obliku stećka odvojio od kapele, kako to zahtijevaju na&scaron;i propisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako da imamo staru kapelicu u novoj kapelici, za arheologe du&scaron;u dalo. Ovom prigodom u ime svih potomaka pokojnoga bega izražavam duboku zahvalnost na&scaron;em Ivici i njegovoj obitelji i zazivam Božji blagoslov na njih i na sve nas. Ali pazite, &scaron;to je prvo. Prvo je počelo s Begom, nastavilo se s Ivicom. Opet će doći vrijeme kad će se nastaviti preko nekog trećeg, ali ovo sveti&scaron;te Majke Božje neka bude postojano dok je svijeta i vijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodne riječi izrekao je fra Bonifacije Barbarić. Ove se godine okupilo preko par tisuća vjernika ne samo iz Grabove Drage nego i iz drugih dijelova župe Mostarskog Gradaca, tako iz &Scaron;irokog Brijega i Mostara. Misno slavlje i blagoslov obnovljene kapelice predvodio je fra Mile Vla&scaron;ić iz Čapljine, koji je vrlo lijepo, poticajno i poučno govorio o Gospi, majčinstvu i življenju vjere. "Braćo i sestre imamo najljep&scaron;u kapelicu na svjetu, stotinu godina, a kao da je mlada. Ako i nije možda najljep&scaron;a na svjetu, jer drugi će reć sa Orovnika na&scaron;a je ljep&scaron;a, oni iz Mostara, oni sa drugog kraja svjeta. Ako i nije možda najljep&scaron;a, posvećena je najljep&scaron;oj na svijetu, a to je Gospi."</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.hercegovackiportal.info" target="_blank"><em><strong>HercegovačkiPortal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-018_fratri_hercegovine.jpgA.G.Matoš: Ima jedna Mala Gospahttp://grude.com/clanak/?i=7606176061Grude.com - klik u svijetSat, 08 Sep 2018 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun Gustav Matoš jedan je od najvećih hrvatskih pjesnika, a povodom blagdana Male Gospe objavljujemo njegovu pjesmu "Ima jedna Mala Gospa".<p>&nbsp;</p> <p>Ima jedna mala gospa Marija,<br />&Scaron;to sve mi draža biva &scaron;to je starija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jer ona me je prvog trudno rodila,<br />Za ručicu me slabu prva vodila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva me na ovom svijetu volila,<br />Prva se za mene Bogu molila,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupala me suzom, Bog joj platio,<br />Anđeo joj suzom suzu vratio,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojila me mlijekom svoje ljubavi,<br />Učila me ovaj jezik ubavi,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kojim ću i onda slatko tepati,<br />Kada ću za plotom možda krepati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo tebe volim, draga nacijo,<br />Samo tebi služim, oj, Kroacijo,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to si du&scaron;a, jezik, majka, a ne znamen,<br />Za te živim, samo za te, amen!</p> <p>&nbsp;</p> <p>ANTUN GUSTAV MATO&Scaron;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgŠto slavimo na blagdan Male Gospe?http://grude.com/clanak/?i=7605776057Grude.com - klik u svijetSat, 08 Sep 2018 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-08-mala_gospa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji blagdan ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci.<p><br />Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi &ldquo;mala Marija&rdquo;, spomendan Marijina rođenja, za razliku od &ldquo;Velike Gospe&rdquo;, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov &ldquo;rođendan za nebo&rdquo;, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje &ndash; Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i zavr&scaron;etak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. &ndash; Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta ili barem na misu u najbližu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže &ldquo;Gospa Mala &ndash; jesen prava!&rdquo; O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao &scaron;to ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). (Izvor: Katolici.org)</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pomolimo se:</strong> </em></p> <p>Pozdravljamo Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvi&scaron;eni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao na&scaron;u Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, na&scaron;eg života, znak nade i utjehe, savr&scaron;enu sliku Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učini nas samo jednim srcem i jednom du&scaron;om s Tobom, da navije&scaron;tamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s rado&scaron;ću Njegovu prisutnost u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tebi odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, na&scaron;e djelovanje i na&scaron; život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utisni svoj pečat u na&scaron;e du&scaron;e, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži na&scaron;u glad kruhom Riječi i Euharistije, da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe na&scaron;e traženje Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="bitno net" href="https://www.bitno.net" target="_blank">Bitno.net</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-08-mala_gospa.jpgU Orašju otvoreni 'DANI HRVATSKOG FILMA'http://grude.com/clanak/?i=6593465934Grude.com - klik u svijetSun, 02 Sep 2018 13:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-orasje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekcijom filma “Za ona dobra stara vremena”, Eduarda Galića, počeli su 23. “Dani hrvatskog filma” u Orašju. Svečanom otvorenju, na kojem su dodijeljene i počasne nagrade, prisustvovali su brojni glumci, režiseri i prijatelji festivala.<p>&nbsp;</p> <p>U Ora&scaron;ju će do 8. rujna biti prikazano osam filmova, i to &scaron;est iz najnovije hrvatske kinematografije koji su prikazani na ovogodi&scaron;njem filmskom festivalu u Puli, te filmovi iz Bosne i Hercegovine i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator festivala je Udruženje &ldquo;Filmski festival Dani hrvatskog filma Ora&scaron;je&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojstvu visokog pokrovitelja, svečanom otvaranju festivala je prisustvovao i član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvarajući festival, Čović je rekao kako Ora&scaron;je s ovom produkcijom festivala stvara jednu potpuno novu dimenziju. On je uputio i zahvalu Ivi Gregureviću, inicijatoru ovog kulturnog događaja u Ora&scaron;ju, te poželio svima da uživaju u filmskoj umjetnosti tokom trajanja festivala.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-orasje.jpgFranjevci na najznačajnijoj lokaciji kasne antike služili svetu misuhttp://grude.com/clanak/?i=6582365823Grude.com - klik u svijetMon, 27 Aug 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-27-018_bazilika_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već tradicionalno, 15 godina zaredom, zadnje nedjelje u kolovozu, služi se sveta misa na iskopinama Bazilike u Cimu, koja datira s kraja 4. stoljeća/početak 5. stoljeća.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu je služio fra Mile Vla&scaron;ić uz koncelebriranje fra Stanka Pavlovića i fra Luke Marića .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mise održan je kratki kulutno &ndash; umjetnički program u kojem je sudjelovala izvorna skupina HKUD &ndash; a &ldquo;sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar te njihovi prijatelji ganga&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon gange i bećarca, organizatori su pripremili u&scaron;tipke za sve posjetitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U doba kasne antike Cim je bio jedno od najznačajnijih naselja o čemu svjedoče mnogi arheolo&scaron;ko tragovi. Naziv Cim potječe od rimskog broja 899.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.framost.com/2018/08/27/sveta-misa-na-bazilici-u-cimu/" target="_blank"><em><strong>/Misija &ndash; FRAMOST/</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-27-018_bazilika_0.jpgVELIK INTERES PUBLIKE Film 'Sestre' u Širokom prikazuju još jednomhttp://grude.com/clanak/?i=6577565775Grude.com - klik u svijetFri, 24 Aug 2018 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-24-sima_i_drazenka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog velikog zanimanja publike, kako su naglasili organizatori Mediteran Film Festivala, u subotu 25. kolovoza u 16 sati u dvorani kina Borak u Širokom Brijegu, ponovno će bit prikazan dokumentarni film 'Sestre', redatelja Zdenka Jurilja. <p>Film je to koji je otvorio 19. izdanje festivala te, uz projekcije na otvorenom kinu u sredi&scaron;tu grada i dvorani kina Borak, nije bilo dovoljno mjesta za sve one koji su htjeli vidjeti i ponovno 'oživjeti' priču sestara &Scaron;ime i Draženke Čuljak, pi&scaron;e <a href="https://www.dnevnik.ba/dogadaji/velik-interes-publike-film-sestre-u-sirokom-prikazuju-jos-jednom" target="_blank">Dnevnik.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu domaćih autora uz 'Sestre', ističe se i film 'Putevi duhana', redatelja i snimatelja Mirka Pivčevića koji će na otvorenom kinu bit prikazan u petak 24. kolovoza u 21 sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći dan festivala obilježit će program MFF fora u kojem će bit prikazana magična avanturistička komedija 'Coco i velika tajna'. Komedija koja je oborila sve rekorde gledanosti u Meksiku otkriva nam nevjerojatnu i fantastičnu Zemlju mrtvih, slaveći na&scaron;e obitelji i tradiciju koja nadilazi vrijeme, kao i način na koji nas ona oblikuje, povezuje i usmjerava da slijedimo svoje snove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program u konkurenciji kreće od 17 sati gdje će bit prikazani dokumentarci iz Izraela, 'Nevjerojatni dućan' redatelja Tomera Lahmya, Alona Markovitza i Avnera Azulaya te 'Njenim stopama' pod režijom Rana Abu Fraiha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 19 sati na programu je '90 sekundi u Sjevernoj Koreji' Ranka Paukovića, i 'Druga strana svega' Mile Turajlić. Konkurencija u 21 sat donosi egipatski film 'Egzil' Medhata Mageda i &scaron;panjolsko 'Ispucavanje' Felixa Colomera. U 23 sata gledamo 'La rambla te noći', &scaron;panjolskih redatelja Isaaca R. Folgarolasa i T&agrave;nit Fern&aacute;ndez te 'Prije nego moja stopala dodirnu tlo', izraelske redateljice Daphni Leef.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otvorenom kinu, treću večer festivala u 22 sata, zatvorit će igrana komedija Nevia Marasovića 'Comis Sans'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U konkurenciji MFF, koji će trajat do 25. kolovoza, deset dugometražnih dokumentaraca bori za nagradu MFF Projektor ''Grand Prix &ndash; Jack Daniel's'' a deset kratkometražnih dokumentarnih filmova se natječe za MFF Projektor ''Best Short''. Najbolji film birat će i publika online glasovanjem a taj film čeka nagrada MFF projektor ''AudienceAward''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalni pokrovitelj Mediteran Film Festivala je HT Eronet, a festival su podržali i američko Veleposlanstvo u BiH te Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>*Vi&scaron;e informacija o 19. Izdanju Mediteran Film Festivala potražite na internetskim stranicama (www.mff.ba) te na Instagramu (@mediteranfilmfestival) i Faceboku (https://www.facebook.com/mediteranfilmfestivalsirokibrijeg/) stranicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-24-sima_i_drazenka.jpgKern i Končar večeras pripremaju spektakl u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=6576165761Grude.com - klik u svijetThu, 23 Aug 2018 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-23-018_ardea_capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras se održava prvi u nizu koncerata u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini u 20:30 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će nastupiti poznati svjetski glazbenici, profesor Oliver Kern (Njemačka) sa svojim izvedbama na klaviru te profesor Goran Končar (Hrvatska) sa izvedbama na violini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji žele doći dobrodo&scaron;li su na ovaj spektakl. Ulaz je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-23-018_ardea_capljina.jpg