Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Najžešća zagovornica pobačaja u Argentini umrla tijekom legalnog pobačajahttp://grude.com/clanak/?i=280374280374Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-17-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src9ea1ea4c0b1cab430d0f051167f3b30d_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1618563534.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imala je 23 godine i bila je vođa radikalne mladeži u općini La Paz u pokrajini Mendoza. Njezina smrt izazvala je žestoku raspravu o pobačaju u Argentini i dovela do poziva ženama da znaju kako taj postupak može nositi ozbiljne rizike.<p>&nbsp;</p> <p>Na dan 11. travnja Gonzalez Lopez bila je podvrgnuta legalnom postupku pobačaja u lokalnoj bolnici u La Pazu. Pokazalo se da je operacija za nju bila kobna. Ova činjenica bila je &scaron;ok za javnost jer je ovo bila prva zabilježena smrt nakon odobrenja zakona o pobačaju donesenog 30. prosinca 2020. koji je u nekim slučajevima legalizirao pobačaj. Podsjetimo, prije je pobačaj bio ilegalan u Argentini.<br /><br /></p> <p>&Scaron;utnja feministica koja okružuje smrt Marije del Valle Gonzalez Lopez zapanjujuća je.<br /><br /></p> <p>Predvodnica pokreta za život Guadalupe Batallan na svom Twitteru objavila sljedeći zapis, napisav&scaron;i: "Da je Maria umrla od pobačaja izvedenog u ilegali, feministice bi sravnile grad. Ali kako je Marija umrla tijekom legalnog pobačaja, njezina je smrt izbrisana."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-17-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src9ea1ea4c0b1cab430d0f051167f3b30d_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1618563534.jpegPosušje i Hercegovina tuguju: Otišao je legendarni Frano, organizirao je 4700 sprovoda tijekom životahttp://grude.com/clanak/?i=280308280308Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 20:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-frano-kovac-baric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri čovjek Posušja, Frano Kovač-Barić preminuo je danas u Posušju u svojoj 85 godini života.<div class="post-wrap"> <div class="post-content entry-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Frano je svima u Posu&scaron;ju najpoznatiji po svom pedesetogodi&scaron;njem, slobodno možemo kazati humanitarnom radu na organizaciji pogreba, koje je radio bez ikakvih naknada.<br /><br /></p> <p>Za njega su ljudskost i dobrota mjereni time koliko si čovjeku pomogao kada mu je te&scaron;ko. Upravo zato, općina Posu&scaron;je mu je 2018. Godine dodjelila javno priznanje Zahvalnicu općine Posu&scaron;je, upravo da njegovo ime ostane trajno upisano i priznato kao ime maloga, običnoga čovjeka koji je nesebično pomagao ljudima u te&scaron;kim trenucima.<br /><br /></p> <p>Tijekom života organizirao je 4700 sprovoda, a o njemu je snimljen dokumentarni film &rdquo;Počivali u miru Božjem&rdquo;.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com/Radio Posu&scaron;je<br />Foto: Pero Crnogorac<br /></strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-frano-kovac-baric.jpeg Bonton naš svagdašnji!http://grude.com/clanak/?i=280304280304Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-bonton.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru organizira online radionicu o bontonu koji bi trebali koristiti svakodnevno<p>&nbsp;</p> <p>Bilo da poslovni profesionalci komuniciraju u sobi za sastanke, tijekom posjeta nekoj stranoj zemlji ili u virtualnom okruženju, istraživanja pokazuju da njihov uspjeh mnogo vi&scaron;e ovisi o "mekim vje&scaron;tinama", a ne o tehničkom znanju.</p> <p><br />&bdquo;Bonton na&scaron; svagda&scaron;nji je naziv koji sam dala ovoj radionici. Smatram kako je, i uistinu jest tako, bonton jako bitan. O bontonu nas uče jo&scaron; od malena, a četiri čarobne riječi kojima su nas učili, ostale su čarobne i u velikom broju slučaja netaknute. No, smatram kako osim četiri čarobne riječi, postoji tu jo&scaron; dosta čarolije koju treba opipati, posebno u poslovnom svijetu, a ova radionica je izvrsna prilika za studente koji koračaju na poslovnu scenu.&ldquo; govori Marija Bagarić, koordinatorica za kulturu Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p><br />Cilj radionice je ukazati na značaj ključnih komunikacijskih vje&scaron;tina za pona&scaron;anje u svakodnevnom okruženju kao i za poslovne ljude kako bi unaprijedili svoje poslovanje. Poseban naglasak je na ključnim komunikacijskim vje&scaron;tinama neophodnim svim poslovnim ljudima koji u komunikaciji s kolegama, klijentima i drugim osobama u poslovnim odnosima, često predstavljaju prvi dojam o instituciji, poduzeću, ustanovi, udruzi. Opće je poznat kritični značaj prvog dojma koji bitno utječe na trenutnu, ali i kasniju (dugo)trajnu sliku poslovnog subjekta u javnosti.<br />Radionice će voditi doc. dr. sc. Ivona Čarapina-Zovko i doc. dr. sc. Ivana Primorac Bilaver.</p> <p><br />&bdquo;U dana&scaron;njem poslovnom svijetu nužno je razvijati senzibilitet prema lijepom pona&scaron;anju. Pohvalno je &scaron;to se studenti koji se razvijaju u području svoje buduće djelatnosti interesiraju i za znanja i vje&scaron;tine koje čine konkurentsku prednost. A upravo je pona&scaron;anje konkurentski razlikovni element jer primjena pravila bontona u poslovanju &scaron;alje pozitivnu poruku javnosti, pridonosi ugledu i uspjehu. Svijet se mijenja, a s njime i pravila pona&scaron;anja, stoga ih je potrebno iznova učiti. U novom komunikacijskom izazovu, koji je donijela pandemija, prepoznajemo i razvoj novih pravila lijepog pona&scaron;anja, tzv. covid bontona. Ova pravila stvaramo i učimo zajedno. Važno je naglasiti, da je u svakom vremenu i profesiji bonton aktualan jer je njegova temeljna poruka po&scaron;tovanje.&ldquo; govori nam dr. sc. Ivana Primorac Bilaver, jedna od voditeljica radionice.</p> <p><br />Poveznica za online radionicu je: http://meet.google.com/qpy-sxtb-vsr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-bonton.jpegNovoosnovani teatar mostarskoga sveučilišta organizira audicijuhttp://grude.com/clanak/?i=280295280295Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-kazaliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nisu potrebne nikakve posebne pripreme..<p>&nbsp;</p> <p>Novoosnovani teatar mostarskoga sveučili&scaron;ta organizira audiciju za prijem novih članova te ujedno za prvi projekt autorsko djelo Valerije Bago &bdquo;Samo me čekaj dugo.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako si:<br />- student/studentica Sveučili&scaron;ta u Mostaru<br />- voli&scaron; kazali&scaron;te i glumu<br />- uživa&scaron; biti na sceni ili iza scene<br />- želi&scaron; učiti o kazali&scaron;tu i sudjelovati u procesu stvaranja predstave<br />- sudjelovati u različitim kulturnim projektima i događanjima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa sveučili&scaron;nog teatra te pozivaju pozivaju da im se pridruži&scaron;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisu potrebne nikakve posebne pripreme, kažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Treutno radimo na predstavi "Samo me čekaj dugo", a ako želite biti dio nove predstave, sve &scaron;to trebate je volja, malo uloženog vremena i puno ljubavi prema umjetnosti.&ldquo; govori Valerija Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz teatra sve zainteresirane očekuju 15. travnja u 10h u Amfiteataru Sokrat i 16. travnja u 10h u učionica broj 26 na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-kazaliste.jpgPreminuo fra Serafin Hrkaćhttp://grude.com/clanak/?i=280294280294Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-fra-serafin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovačka franjevačka provincija objavila je da je u utorak, 13. travnja 2021., u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, okrijepljen sv. sakramentima, preminuo fra Serafin Hrkać u 79. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, odgojitelja i profesora.</p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu, u srijedu 14. travnja 2021. u 14,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na &Scaron;irokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u srijedu 14. travnja u 12,30 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-fra-serafin.jpgKlapa 'Sveti Juraj' u Hercegovini! Snimili kadrove za pjesmu 'Ostani s nama Kraljice mira' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=280287280287Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-klapa-svetijuraj-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kamenitom stazom kojom se prije gotovo 40 godina penjalo šestero vidioca kada im se prvi put ukazala Gospa, danas se na Podbrdo popela klapa ”Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice kako bi snimili kadrove videospota za pjesmu ”Ostani s nama Kraljice Mira”. <p><br />Pjesmu &rdquo;Ostani s nama Kraljice Mira&rdquo; za koju je glazbu i tekst je napisao Franjo Kraljević, a vokalni aranžman Mario Božić snimili su nedavno, a naći će se na novom CD-u kojeg će povodom 40. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju izdati Informativni centar Mir Međugorje.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Presretan sam da smo do&scaron;li u Međugorje, da smo mogli snimiti ovu prekrasnu pjesmu Franje Kraljevića, imali smo sreću hodočastiti, doći gore, snimiti kadrove&hellip; Osnovani smo u Lourdesu u znaku Gospe i možemo samo Gospi zahvaliti da nas je očuvala sve ove godine. Međugorje je mjesto gdje se na svakom koraku osjeća Božja prisutnost, Gospina prisutnost. Kao vjernici i ljudi koji prakticiraju svoju vjeru, presretni smo da smo danas ovdje&rdquo;, kazao nam je Marko Bralić, stožerni narednik, solist i zapovjednik klape &rdquo;Sveti Juraj&rdquo; HRM-a.<br /><br /></p> <p>Naglasio je kako je &rdquo;privilegija uvijek doći u Međugorje&rdquo; te da nisu do&scaron;li samo snimiti spot, nego se pomoliti Gospi i zahvaliti joj za sva dobra i sve blagoslove koje osjećaju na svakom svom životnom koraku.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Privatno često dolazim u Međugorje i sa svojom obitelji. Puno puta sam bio. Već od najranije mladosti. Otac me je ovdje dovodio kao dijete, čim su počela ukazanja, a kasnije sam i predvodio hodoča&scaron;ća. Silno me veseli da sam ovdje kao zapovjednik klape HRM-a, prve postrojbe HV-a koja je hodočastila u Međugorje i da smo Gospi na jedan simboličan način ovom pjesmom izrekli jedno veliko hvala za sve one milosti, za sve ove ljubavi, za sve ono dobro kojim nas je obdarila sve ove godine&hellip; Presretan sam da smo danas u Međugorju i da Gospi možemo kazati: Hval ti Majko&rdquo;, kazao nam je Bralić, a posjetom Međugorju odu&scaron;evljeni su i drugi članovi klape koji su kadrove za novi spot snimali u crkvi i ispred crkve sv. Jakova u Međugorju te na Podbrdu na koje im se nije bilo te&scaron;ko popeti, pomoliti se i uz pjesmu snimiti potrebne kadrove, na odu&scaron;evljenje i iznenađenje hodočasnika koji su ih zatekli kod Gospinog kipa na Brdu ukazanja.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Silno sam zahvalan Franji Kraljeviću, koji me kontaktirao i ponudio pjesmu povodom 40 godina Gospinih ukazanja u Međugorju. Čim sam dobio pjesmu, znao sam da je to to. Imali smo želju ne&scaron;to napraviti, ali nismo znali &scaron;to i to je znak. Pjesma je melodijski vrlo pitka i mislim da će je ljudi zavoljeti. Želim da ljudi pjevaju tu pjesmu, da dođe do njih i da bude njihova molitva, kao &scaron;to smo i mi rekli prije snimanja pjesme: &lsquo;Gospe ovo Tebi molimo, ovo za Tebe pjevamo. Nama na spasenje Tebi u čast&rsquo;. U tom duhu vjerujem da će i svi tako doživjeti&rdquo;, kazao nam je Marko Bralić. Cijeli razgovor s njim, koji je vodio Velimir Begić, poslu&scaron;ajte sutra u na&scaron;em programu, a u fotogaleriji pogledajte kako je bilo na snimanju spota.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Tekst: Velimir Begić/<a href="https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/klapa-sveti-juraj-hrm-a-u-medugorju-snimila-kadrove-za-spot-pjesme-ostani-s-nama-kraljice-mira/?fbclid=IwAR3piF0pPyrXZGcPnL-76-8RaelbHdWpv3uC1gMY9WOp-tM173pEQYf3rj4" target="_blank">Radio Međugorje</a></strong></em><br /> <em><strong>Foto: Arhiv Grude.com (koncert u crkvi Svete Kate u Grudama 2017.)<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-klapa-svetijuraj-grude.jpgTeme i motivi poštanskih maraka HP Mostar u 2022.http://grude.com/clanak/?i=280268280268Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-filatelija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijedlozi se mogu poslati do 26. travnja 2021.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar poziva institucije i pojedince s područja znanosti, kulture, obrazovanja, javnih službi, vjerske i druge organizacije te udruženja građana da dostave prijedloge tema i motiva za izdanja po&scaron;tanskih maraka u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlozi se mogu poslati do 26. travnja 2021. na adresu:</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar,</p> <p>Sektor prodaje,</p> <p>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.,</p> <p>88000 Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-filatelija.jpgNAJAVA: Izložba Širokobrijeških umjetnica Sanijele Matković i Anđelke Hrkaćhttp://grude.com/clanak/?i=280250280250Grude.com - klik u svijetSun, 11 Apr 2021 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-sanijela_matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će biti otvorena uz pridržavanje epidemioloških mjera..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobrije&scaron;ke umjetnice Anđelka Hrkać i Sanijela Matković danas, u nedjelju, 11. travnja, s početkom u 18 sati, u prostoru salona &bdquo;Kleopatra&ldquo;, koji se nalazi u &scaron;irokobrije&scaron;kom naselju Trn u zgradi &bdquo;Peka&ldquo;, predstavit će svoja likovna ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka Hrkać ima iza sebe 10-ak uspje&scaron;nih izložbi, a Sanijeli je ovo druga izložba slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka je za ovu izložbu pripremila 20-ak slika, a Sanijela sedam likovnih ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković poznatija je kao književnica i ove će prigode predstaviti čak deset knjiga, knjige koje je objavila u doba kortonakrize - od toga tri romana, jedan posvećen fra Didaku Buntiću, jedan Vukovaru i jedan osobama oboljelim od Parkinsonove bolesti. Tri njezine kratke priče objavljene su na talijanskom i engleskom jeziku, objavila je i monodramu o Vesne Parun pod nazivom &bdquo;Klepsidra&ldquo;, a u ostalim knjigama nalaze se njezina najnovija poetska ostvarenja. U pripremi je njena nova zbirka domoljubne i zavičajne poezije pod nazivom &bdquo;Domovina se pi&scaron;e velikim slovom&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka Hrkać ima bogat opus prepoznatljivih pejzaža i apstraktnih slika, a Sanijeline slike su poetska apstrakcija. One su likovni odraz njezinog poetskog opusa. Anđelka je sudjelovala na mnogim slikarskim kolonijama, dok je Sanijela prvenstveno književnica pa tek onda slikarica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će biti otvorena uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera, prodajnog je karaktera, bit će otvorena do 25. travnja, a moći će se posjetiti svakim radnim danom od 13 do 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela je vlasnica salona za ljepotu &bdquo;Kleopatra&ldquo;, te agencije za ljepotu &bdquo;Kleopatra&ldquo;, koja ima u cilju osim svog redovitog programa rada svoje prostorije koristiti za razne izložbe, edukacije, promocije, seminare i slično.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-sanijela_matkovic.jpgTajnik Vatikana: Ovo je temeljni problem Europe danashttp://grude.com/clanak/?i=280210280210Grude.com - klik u svijetThu, 08 Apr 2021 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-23-vatikan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa nije izgubila vjeru, nego zdrav razum, upozorio je kardinal..<p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Vatikana rekao je ovog tjedna u intervjuu da zakoni o eutanaziji i pobačaju u Europi ne predstavljaju samo gubitak vjere već i gubitak razuma.<br />&ldquo;Jako mi je žao zbog gubitka vjere u na&scaron;oj Europi, u na&scaron;oj kulturi, u na&scaron;im zemljama i zbog ovih antropolo&scaron;kih promjena koje se događaju, gubi se identitet ljudske osobe. Prije gubitka vjere, rekao bih da je do&scaron;lo do gubitka razuma&rdquo;, rekao je kardinal Pietro Parolin u intervjuu za &scaron;panjolsku mrežu COPE, objavljenom 5. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Europa je izgubila razum, a ne vjeru</strong></p> <p>&ldquo;Za&scaron;to? Papa to stalno napominje. Kaže, na primjer: pitanje pobačaja nije vjersko pitanje. Mi kr&scaron;ćani od prvog crkvenog dokumenta potpuno odbijamo pobačaj, ali pomoću argumenta razuma. Vjerojatno je danas, kao &scaron;to je i Benedikt XVI. govorio, temeljni problem Europe razum, a ne vjera.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Parolin rekao je da bi odgovor Crkve na ove dru&scaron;tvene promjene trebale biti &ldquo;pružanje koherentnog i uvjerenog svjedočenja kr&scaron;ćanskog života&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Čini mi se da se situacija koju imamo može usporediti s prvim stoljećima Crkve, kada su apostoli i prvi učenici stigli u dru&scaron;tvo koje nije imalo kr&scaron;ćanske vrijednosti, već su kroz njihovo osobno svjedočenje i prvim zajednicama uspjeli promijeniti mentalitet i uvesti vrijednosti Evanđelja u tada&scaron;nje dru&scaron;tvo. Mislim da je to način na koji i danas moramo činiti&rdquo;.</p> <p><br /><strong>Učimo od iračkih kr&scaron;ćana</strong></p> <p>Tijekom intervjua na &scaron;panjolskom, kardinal je opisao papu Franju kao &ldquo;jednostavnog čovjeka bez protokola&rdquo; koji jako pazi da bude blizak ljudima.<br />&ldquo;Njegova je želja učiniti Crkvu vjerodostojnijom u navije&scaron;tanju Evanđelja&rdquo;, rekao je kardinal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Parolin (66) u posljednjih je osam godina obna&scaron;ao dužnost državnog tajnika Vatikana. Rekao je da na crkvenu diplomaciju gleda kao na način preživljavanja svog svećeni&scaron;tva. &bdquo;U službi smo zajedni&scaron;tva, a također i u službi obrane slobode Crkve i vjerske slobode. To je moj način na koji gledam na diplomaciju &rdquo;, rekao je. Kardinal Parolin koji je također komentirao putovanje pape Franje u Irak, koje je opisao kao &ldquo;vrlo emotivno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Crkva je patila jer su kr&scaron;ćani, nažalost, bili proganjani zbog svih sukoba i svih sila koje žele iskorijeniti kr&scaron;ćansku vjeru u toj zemlji &hellip; Ali ono &scaron;to su nas naučili je svjedočanstvo vjere koje seže daleko kao mučeni&scaron;tvo. Odatle možemo izvući veliku lekciju od iračkih kr&scaron;ćana &rdquo;, rekao je kardinal Parolin, koji je pratio papu u posjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ponekad mi se čini da smo kao kr&scaron;ćani u Europi, na Zapadu, prehladni prema svojoj braći. Volio bih da postoji vi&scaron;e solidarnosti, vi&scaron;e bliskosti, vi&scaron;e načina da izrazimo svoju podr&scaron;ku i pomognemo u napredovanju. Oni nas uče toj sposobnosti da budemo vjerni unatoč svim pote&scaron;koćama, ali istovremeno traže od nas veću solidarnost &rdquo;, rekao je kardinal.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-23-vatikan.jpg(VIDEO) Oliver i Arsen opjevani u pjesmi: Još boli ta prazninahttp://grude.com/clanak/?i=280196280196Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-jos-boli-ta-praznina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Još boli ta praznina. Tko će sada, kad ih nima, pismom branit dalmatinski rod?“ U tim stihovima opjevani su legendarni Oliver Dragojević i Arsen Dedić.<p>&nbsp;</p> <p>Opjevali su ih Dalmatinski bardi Oliver Berekin, Nenad Petković, Petar Mikuličin. Poslu&scaron;ajte ovu emotivnu baladu:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Uma2v6PceNo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />"Spomenuti stihovi činili su mi se najjednostavnijim putem da izrazim jo&scaron; uvijek nazočnu bol, zbog odlaska na drugi svijet mog prijatelja i vr&scaron;njaka Olivera Dragojevića, te Arsena Dedića, kojega sam krstio &scaron;ibenskim bratom. S uvjerenjem da je njihov trag u beskraju puno dublji i dalji od rodne im Dalmacije. Stihovi i glazba nastali su gotovo u hipu. U trenucima potpune iskrenosti i tuge. Bez ikakve primisli o gruboj komercijalizaciji, ali sa željom da konačni glazbenik uradak dođe do svih, koji su voljeli i po&scaron;tovali spomenute dalmatinske barde. Da bude i podsjetnik, i putokaz novim generacijama glazbenika, orijentiranim na pjesme s okusom mora", kazao je o tvorac hita Ivo Mikuličin.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-jos-boli-ta-praznina.jpegDon Ivan Štironja zaređen za kotorskoga biskupahttp://grude.com/clanak/?i=280187280187Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-biskup_stironja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Ivan Štironja zaređen je u srijedu za kotorskoga biskupa na prigodnoj ceremoniji koja zbog pogoršane epidemiološke situacije nije održana u Kotoru u Crnoj Gori, nego u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Glavni zareditelj u prvostolnici Marije Majke Crkve u Mostaru novog kotorskog biskupa bio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Bari&scaron;ić, zajedno s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Petrom Palićem te barskim biskupom Rrokom Gjonlleshajom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi je nadbiskup Bari&scaron;ić rekao kako biskup &Scaron;tironja dolazi u &ldquo;malu, ali slavnu kotorsku biskupiju žive vjere i dubokih korijena&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tebe uskrsli Gospodin izabra za službu pastira Crkvi svojoj u zaljevu svetaca&rdquo;, rekao je splitsko-makarski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio mu je da kao i ostali kr&scaron;ćani bude otvoren prema svim zajednicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupskome ređenju nazočilo je 15 biskupa i nadbiskupa iz BiH, Hrvatske i susjednih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano ustoličenje biskupa &Scaron;tironje bit će na blagdan blažene Ozane Kotorske, tijekom euharistijskog slavlja 27. travnja u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivana &Scaron;tironju papa Franjo imenovao je 22. prosinca 2020. godine novim kotorskim biskupom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku liturgije ređenja u okviru Euharistijskog slavlja, u srijedu 7. travnja 2021. u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, pročitan je Apostolski nalog o biskupskom imenovanju mons. Ivana &Scaron;tironje kotorskim biskupom. Nakon &scaron;to su mons. &Scaron;tironju prezbiteri-pratitelji don Ante Đerek i don Tomislav Puljić doveli pred zareditelja mons. Marina Bari&scaron;ića, nadbiskupa splitsko-makarskog i metropolita, te kazali da &bdquo;Crkva kotorska i&scaron;te da prezbitera Ivana zaredi za odgovornu službu biskupstva&ldquo;, pročitan je Apostolski nalog. Tekst na latinskom jeziku pročitao je savjetnik Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini mons. Amaury Medina Blanco, a na hrvatskom jeziku kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Apostolski nalog odnosimo na hrvatskom i latinskom jeziku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FRANJO BISKUP SLUGA SLUGU BOŽJIH</strong></p> <p>ljubljenomu sinu</p> <p>IVANU &Scaron;TIRONJI,</p> <p>iz klera Trebinjsko-Mrkanskog, dosada&scaron;njemu župniku i rektoru biskupijskoga sveti&scaron;ta Presvetog Srca Isusova u mjestu Studencima, izabranome Kotorskom biskupu, pozdrav i Apostolski blagoslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čvrsta nam je nada doista u onome, jer je istinski posrednik kojega je Bog po svojemu tajanstvenom milosrđu objavio poniznima, onaj posrednik Boga i ljudi, čovjek Krist Isus, u svijetu se pojavio kako bismo se njegovim primjerom također i mi poučili toj istoj poniznosti (usp. sv. Augustin,Ispovijesti, X, 43). U tom pouzdanju učvr&scaron;ćeni, dok upravljamo sveopćom Crkvom, očinskom ljubavlju svraćamo misao na duhovne potrebe Kotorske biskupijske zajednice, koja je sada ostala bez nadstojnika poslije odreknuća prethodnoga biskupa, časnoga brata Ilije Janjića i očekuje novoga Pastira. Na tebe smo dakle, ljubljeni sine, mislili, koji, potaknut revno&scaron;ću navije&scaron;tanja katoličke vjere te osobito posvećen misionarskom i pastoralnom radu, ure&scaron;en čvrstom vjerom i ljudskim vrlinama, može&scaron; dati snažan doprinos službama posvećivanja, naučavanja i upravljanja u Crkvi. Čuv&scaron;i dakle savjete Državnoga tajni&scaron;tva i Kongregacije za Biskupe, puninom Na&scaron;e Apostolske vlasti, imenujemo tebe KOTORSKIM biskupom, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. Može&scaron; primiti biskupsko ređenje gdjegod želi&scaron; izvan Rima, od bilo kojeg katoličkoga biskupa, služeći se liturgijskim propisima. Tvoja je obveza da prije toga položi&scaron; ispovijest vjere te prisegu vjernosti Nama i Na&scaron;im Nasljednicima, po normama crkvenoga zakona. Želimo da o ovome Na&scaron;emu dekretu upozna&scaron; kler i vjernike tvoje biskupijske zajednice, koje sve potičemo da, pod tvojim vodstvom, iskrenim srcem ispunjavaju Kristovu volju u njihovome svakodnevnom životu. Umnožio Gospodin svoje milosrđe nad tobom, ljubljeni sine, kako bi S rado&scaron;ću vodio vjernike, koji neka se, prosvijetljeni primjerom tvojega vodstva, tako služe dobrima ljubavi, da bi već sad uzmogli postajati sličnima slici Kristovoj, po zagovoru Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa njezinoga Zaručnika, svetoga Tripuna, za&scaron;titnika tvoje biskupije te ostalih svetih iz Zaljeva svetaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dano u Rimu, kod Sv. Ivana Lateranskog, dvadeset i drugoga dana mjeseca prosinca, godine Gospodnje dvije tisuće dvadesete, osme Na&scaron;ega Pontifikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FRANJO, PAPA</p> <p>Na mrežnoj stranici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije stoji sljedeći životopis mons. Ivana &Scaron;tironje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Ivan je rođen 10. svibnja 1960. u Pje&scaron;ivcu, tada&scaron;nja župa Prenj, danas Aladinići, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bo&scaron;ković, rodili su i odgojili tri sina i sedam kćeriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je osnovnu &scaron;kolu polazio na Pileti, u Crnićima (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeni&scaron;tu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu je obvezu služio na Visu i u &Scaron;ibeniku (1979.-80.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teolo&scaron;koj &scaron;koli u Sarajevu (1980.-1986.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svećenika Trebinjske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već kao mladomisnik don Ivan se javio u misije i pripremao pola godina u Londonu učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning&rsquo;ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.). Biskup ga je Žanić pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri godine (1993.-1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakoga tjedna prenosio nedjeljnu poruku na torontskom radiju hrvatskim vjernicima Ontarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na &bdquo;Istituto di liturgia pastorale&rdquo; pohađao dvije godinu liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.-2002.), a odatle na Biskupski ordinarijat za pastoralnoga vikara hercegovačkih biskupija (2002.-2011.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &bdquo;Crkvi na kamenu&ldquo; vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsko-pastoralnu rubriku (1998.-2006.), a posljednje četiri godine misijsku rubriku po nazivom &bdquo;Za evangelizaciju naroda&ldquo; (2007. do danas). Biskup ga je imenovao dijecezanskim ravnateljem misijskih djela u prosincu 1999. godine. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Pi&scaron;e u &bdquo;Radosnoj vijesti&ldquo;, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Član je raznih tijela pri BK BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Biskupijama je, osim spomenutih službi, član Prezbiterskoga vijeća, Konzultorskoga zbora, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, povjerenik za duhovna zvanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim kisvaili jezikom, pi&scaron;e Vrisak.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-biskup_stironja.jpgFOTO: Fra Martin je svoj Veliki petak desetljećima proživljavao, neka mu uskrsli Krist podari vječni mirhttp://grude.com/clanak/?i=270177270177Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-vicka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenici Hercegovine, brojni franjevci i vjernici, vidjelica Vicka Ivanković... oprostili su se danas od fra Martina Planinića, hercegovačkog mučenika kojem jednako mira nisu dali ni komunistički dužnosnici nekad, a ni vjerski dužnosnici novijeg vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu u Tepčićima predvodila su braća franjevci, oni uz koje je ostao do kraja boreći se za istinu o Hercegovačkom slučaju, o nepravdi koja je podijelila Hercegovinu i zbog koje se Krist i danas krvavim znojem znoji, kako svojevremeno napisa pokojni fra Vendelin Karačić.</p> <p><br />Fra Mile Vla&scaron;ić istaknuo je kako je fra Martin na Uskrsno jutro sve ostavio i po&scaron;ao ususret Njemu, Isusu Kristu s kojim je cijeli život hodio. - I onda kad mu je bilo te&scaron;ko i onda kad mu je bilo lako. I onda kad je bio shvaćen, i onda kad je bio neshvaćen. Njegov hod bio je dostojanstven, bio je čvrst, bio je vjeran. I takav je ostao.</p> <p><br />Veliki rimski pjesnik Horacije rekao je pred svoj odlazak: Ne umire sve! Misleći na one pjesme koje je napisao. I da, ostale su njegove pjesme, njegova djela, oti&scaron;ao je Horacije!</p> <p>A na&scaron; fra Martin puno je toga ostavio i puno toga napisanog ostaje. A ono nevidljivo, ono duhovno &scaron;to nam ostavlja jo&scaron; je veće. Hvala fra Martinu za svu njegovu žrtvu. Neka s Uskrslim nastavi prema vječnosti, kazao je između ostalog fra Mile.</p> <p><br />Opro&scaron;tajni govor pročitan je i ispred župe Tepčići, iz one iz koje su ga htjeli istjerati, pa je fra Martin na sudu dokazao da je to njegova, franjevačka kuća i jo&scaron; jednom osramotio "ovozemaljske suce" koji ni od čega nisu prezali samo da prodube Kristove rane.<br /><br /></p> <p>..Ti si zaista bio velik. Velik na oči, svojom pojavom. Velik domoljub. Velik povjesničar. Velik teolog. Velik intelektualac. Velik savjetnik. Velik ljubitelj istine. Velik vjernik. I moglo bismo jo&scaron; dugo nabrajati da bismo opisali kako si bio velik čovjek..."<br /><br /><br />"...Do&scaron;li smo u nedjelju u svoju crkvu sretni, proslaviti Uskrsnuće na&scaron;eg Spasitelja. A tamo nas dočeka &scaron;apat, umro fra Martin. &Scaron;ok, muk i tugu smo potisnuli, a Uskrsnuće smo proslavili ba&scaron; onako kako bi ti htio, ni&scaron;ta ispred na&scaron;eg Gospodina. A onda smo vrijeme poklonili tebi u molitvama, mislima, sjećanjima, prepričavanjima..."<br /><br /><br />"...Tvoja korizma je davno počela. Odricanjem od najranijih dana tvoga života kad si ostao i odrastao bez svog oca... Odlučio si se odreći svoga svjetovnog života i posvetiti se Bogu i čovjeku. Ono &scaron;to te uistinu krasilo fra Martine je ta tvoja odlučnost. Ti si odlučio i u svojoj odluci ostao do samog kraja. Bilo je fra Martine na tom putu puno muke. Dosta gorkih ča&scaron;a žuči. Dosta trnovih vijenaca... Bilo je svega!"<br /><br /><br />"Na&scaron;la se tu pokoja Veronika da obri&scaron;e lice... ali ono &scaron;to je fasciniralo je tvoja reakcija. Dok bi mi ljudi odmah uzvratili udarac, digli svoj glas i svoje reakcije branili ... od tebe je bio samo mirni komentar: Ma pusti to!"<br /><br /><br />"Nikada osuda! Nikada ispravljanje! Nikada prozivka! To fra Martine može biti samo Božji dar i jo&scaron; jedna potvrda tvoje veličine."<br /><br /><br />"Jo&scaron; jedna osobina je bila kod tebe je bila vrijedna divljenja. Apsolutni izostanak straha! Ti se nisi bojao ni buke, ni mraka, ni čovjeka, ni lopova, ni kazne, ni budućnosti, ni partije, ni bolesti. Kažu da čovjek &scaron;to ima veću vjeru ima manji strah. Po ovome vidimo da si ti sve svoje strahove predao Bogu u koga si istinski vjerovao. Da tvoje pouzdanje nije bio čovjek nego Bog koji ti je pomogao na tom plemenitom putu kojem si hodio."<br /><br /><br />"U skladu sa svojom odlukom služiti Bogu i čovjeku do&scaron;ao si kod nas u Tepčiće. Ostavio si, znamo to, brojne blagodati koje si imao da bi ostao vjeran svom stanju i bio uz Božji narod. Znao si uz &scaron;to ide&scaron;, ali nisi mario. Tvoje je biti pastir. Kao i u svakoj zajednici i kod nas se na&scaron;ao pokoji Petar, koji se u tebe kleo pa te zatajio, netko jednom, netko triput. I ti si to znao, mirno gledao i nisi zamjerao. Neumorno, preko svih svojih granica, uz sva ograničenja koja nose bolesti i godine, ti si radio, služio kao da je sve bilo normalno, a znamo svi da nije. Bio si nam župnik, svećenik, prijatelj..."<br /><br />...<br /><br />"I sva&scaron;ta bi mi mogli reći o na&scaron;em fra Martinu jer se puno toga dogodilo i prije i za vrijeme ovih dvadesetak godina. Ostavit ćemo to u svojim sjećanjima i prepričavanju. Na kraju, ostaje nam samo reći jedno veliko ljudsko hvala tom čovjeku. Hvala ti za sve ove godine služenja. Hvala ti za svu žrtvu koju si za nas podnio. Hvala ti za sve savjete i ohrabrenja. Hvala ti za sve molitve koje si za nas molio. Na Uskrs te Bog pozvao k sebi... ne smijemo biti sebični i plakati, nego se moramo zbog tebe radovati. Odmori svoje umorne noge, zaliječi svoju ranjenu du&scaron;u i uživaj u Božjoj blizini jer mi smo sigurno da ti Anđeli Nebeski već rane previjaju. Ta kome će, ako tebi neće. Mi ćemo se moliti Bogu za tebe, a ti se pomoli za nas jer jo&scaron; si ti na&scaron;, a mi smo tvoji... Do susreta u Vječnosti, počivaj u miru dragi na&scaron; fra Martine i čekaj nas! Pokoj vječni daruj mu Gospodine.", poručili su mu župljani.</p> <p><br />Brojni su ga do&scaron;li ispratiti na posljednji počinak, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Krehinu Gracu, prema vlastitoj želji.</p> <p><br />Fra Martin Planinić bio je i ostao veličina, intelektualac, čovjek koji je svu svoju muku u komunističkim i post-komunističkim vremenima u kojima nije očekivao kazne, a osobito ne od svojih, predstavio i u knjigama, a čiji će se dijelovi, zasigurno, u idućem vremenu predstaviti i &scaron;iroj javnosti Hercegovine. Jedna u kojoj drži svoju glavu na pladnju posebno je dramatična i posebno je upozorenje da sramotu progona fratara i vjernika koji su zbog njih bili spremni i umrijeti kroz stoljeća treba zaustaviti!</p> <p><br />U fra Martinovom odlasku na Uskrs puno je simbolike. I on je proživljavao svoj Veliki petak godinama, desetljećima... i do&scaron;ao je njegov Uskrs. Onaj koji vapi da se preispita Dekret komunističkog vremena, Dekret iza kojeg stoji laž o dogovoru, Dekret koji utjelovljuje nepravdu, Dekret koji ne slu&scaron;a krik Crkve - naroda Božjega.</p> <p><br />Znamo &scaron;to bi Papa Franjo napravio da vidi narod koji hrli njegovim crkvama u Grudama, Čapljini, Cimu, Ilićima, Crnču... ispravio bi nepravdu i rekao: Pa puče vjerni, ostani sa svojim fratrima, pravila su tu da se mijenjaju! Znamo kako bi suzama bile ispunjene oči njemačkih svećenika da vide ovoliki broj vjernika na svojim misama... Hoćemo li dočekati Petra na&scaron;ih dana koji će ispraviti nepravde prema fra Martinu, fra Bernardu i drugim mučenicima vjere, vrijeme će pokazati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj8.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj9.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj10.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj16.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj18.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj19.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong><a href="http://www.framost.com/2021/04/06/ispracen-i-pokopan-fra-martin-planinic/" target="_blank">FOTO: Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-vicka.jpegPrigodne marke HP Mostar uz Međunarodni dan sporta za razvoj i mirhttp://grude.com/clanak/?i=270175270175Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 17:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-300dpikraul2021..png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir s motivima plivanja, omiljene rekreativne aktivnosti, ali i natjecateljskog sporta.<p>&nbsp;</p> <p>Različite tehnike plivanja čovjek je koristio od davnine, vje&scaron;tinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipćani. U Grčkoj plivanje je bilo dijelom općeg obrazovanja, a Rimljani su ga smatrali vojničkom vje&scaron;tinom. Prvo pisano djelo o plivanju, na latinskom jeziku, potječe iz 1538. godine. Od tada pa do kraja 18. stoljeća slijede mnoga djela o plivanju i njegovom značaju u tjelesnom odgoju. Između ostalog, plivanje jača krvožilni sustav, povećava kapacitet pluća, pozitivno djeluje na zglobove, razvija kondiciju i izdržljivost&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-300dpiprsno2021..png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 6. travnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-300dpikraul2021..pngVIDEO: HERCEGOVINA SE OPROSTILA OD FRA MARTINA PLANINIĆAhttp://grude.com/clanak/?i=270171270171Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-fra-martin-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se danas oprostila od legendarnog svećenika, franjevačkog mučenika i u komunističkim i u današnjim vremenima fra Martina Planinića.<p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F4I1RvreGTB%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=371&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="371"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-fra-martin-18.jpgHUMAC: Provincijal fra Miljenko Šteko blagoslovio kameni ''tau''http://grude.com/clanak/?i=270162270162Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-humac-tau.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tau su vlastitim rukama u potpunosti izgradili ovogodišnji novaci.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je nastajao kroz sedam mjeseci rada, u subotu, 27. ožujka fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM blagoslovio je kameni &bdquo;tau&ldquo; koji su u potpunosti vlastitim rukama izgradili ovogodi&scaron;nji novaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kameni tau nalazi se u novicijatskom prostoru franjevačkog samostana na Humcu pokraj Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgojitelj novaka fra Stanko Mabić kazao je kako su tau vlastitim rukama u potpunosti izgradili ovogodi&scaron;nji novaci - njih desetorica. Od 10 novaka devetorica su iz Hercegovačke provincije, a jedan je iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagoslov je upriličen u subotu 27. ožujka, a da bi upotpunili zajedni&scaron;tvo, tom prigodom su na Humac pristigli novoimenovani odgojitelj novaka Bosne Srebrene fra Marko E&scaron;egović te dosada&scaron;nji vr&scaron;itelj te službe fra Miro Relota. Događaju su također, osim prijatelja i podupiratelja, prisustvovali i najstariji fratri provincije na čelu s humačkim gvardijanom fra Dariom Dodigom, kao i najmlađi članovi provincije &ndash; postulanti, s odgojiteljem fra Ikom Skokom, prenosi pogled.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovo tau (T) u hebrejskoj i grčkoj abecedi ima oblik križa. Kod proroka Ezekijela tau je znak onih koji su po&scaron;teđeni od uni&scaron;tenja jer su, čineći pokoru, tugovali i plakali zbog grijeha koji su se činili u njihovom gradu, pi&scaron;e kta. Upravo taj znak Sv. Franjo je izabrao da bude znakom njegova obraćenja i pokorničkog života, njime je posvuda oslikavao zidove ćelija i potpisivao pisma &scaron;to ih je oda&scaron;iljao braći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-humac-tau.jpgZbogom FRA MARTINE! Na dan Svoga uskrsnuća, KRIST je k Sebi pozvao FRA MARTINA PLANINIĆAhttp://grude.com/clanak/?i=270143270143Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 19:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-fra-martin-planinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Uskrs, 4. travnja 2021. godine, u 80. godini života uskrsli Krist odlučio je k Sebi pozvati hercegovačkog mučenika fra Martina Planinića.<p>&nbsp;</p> <p>- Nakon duljeg bolovanja i kraće bolesti preminuo je na&scaron; brat, župnik, uznik, osuđenik, borac za istinu, domoljub, Bogoljub i čovjekoljub - stoji u priopćenju hercegovačkih fratara i župljana župe Ploče - Tepčići.<br /><br /></p> <p>Lijes s tijelom pokojnika bit će izložen u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Tepčićima u utorak, 6. travnja 2021., od 12 sati, a potom u 14.00 sati bit će služena sv. Misa zadu&scaron;nica, i fra Martin će biti ispraćen iz župe Plioče-Tepčići gdje je kao župnik službovao od 1999. godine, prepustiv&scaron;i posljednjih godina svojoj braći-fratrima da nastave sveto djelo.<br /><br /></p> <p>Fra Martinovo tijelo bit će pokopano u obiteljsku grobnicu na groblju &bdquo;Sv. Ivana Krstitelja&ldquo; u Krehinu Gracu, gdje počivaju tijela i njegovih pokojnih roditelja.<br /><br /></p> <p>Fra Martin Planinić je odlučio postati akter Hercegovačkog slučaja onog trenutka kad je vidio da nestaje "hrabrih boraca", da je sve vi&scaron;e Juda oko nas. Iako je imao župu i mogao je birati &scaron;to je htio, samo da odustane od istine, a prikloni se laži kako je dosta njegove subraće učinilo, on je odlučio ostati Kristu odan, svjestan da mu sve titule koje mu moćnici mogu dati ne vrijede ni&scaron;ta kao ono &scaron;to mu Gospodin Bog može dati. Tako je na opasku novinara da ni na početku ni na nepotpunom zavr&scaron;etku Hercegovačkog slučaja nije bio akter u njemu odgovorio sljedeće.<strong> -</strong> To bih osvijetlio jednom &scaron;aljivom zgodom. Kad smo na Humcu imali svoj službeni skup i do&scaron;li na ručak, svatko je bez nekih posebnih kriterija zauzimao zadnje mjesto. Tako sam pomičući se prema vrhu do&scaron;ao skoro do sama vrha. Kad mi je netko &scaron;aljivo dobacio da sam se visoko popeo, uzvratio sam: &ldquo;Uzvisila me bratska poniznost.&rdquo; Dok je fra Rufin &scaron;titio fratre svojim ugledom i svojim umijećem, bilo ih je koji su se isticali kao borci. Kad je nestalo fra Rufina i njegove za&scaron;tite, nestalo je i &ldquo;hrabrih boraca&rdquo;. Nije htio nitko i nije imao tko pa je zapalo mene. Po&scaron;ao sam kad je trebalo poći i do&scaron;ao jer je trebalo doći - kazao je u odgovoru.</p> <p><br />Svojevremeno je potresao Hercegovinu pitanjem živim i pokojnim biskupima: Pokojne pitam: Kako ste glede mene pro&scaron;li na Božjem sudu?, a žive: Kako ćete glede mene proći na Božjem sudu?</p> <p><br />Nikad se nija pla&scaron;io niti smrti niti crkvenih kazni, &scaron;to je potvrdio u odgovoru: - Rubikon sam pre&scaron;ao. Primam poput Spartanca &scaron;tit iz ruku majke Crkve koja mi riječima plemenite Spartanke govori. &ldquo;Vrati mi se, sine, ili na njemu ili s njim!&rdquo; Nakon stradanja svoje pet braće čujem glas iste svoje majke Crkve koja me ohrabruje riječima majke Makabejke: &ldquo;Budi dostojan svoje braće i prihvati smrt, da te s tvojom braćom u vrijeme milosti opet nađem!&rdquo; (2Mak 7,29). Kad ne bih ovako bio spreman postupiti, morao bih se zastidjeti starozavjetnog vjernika koji reče: &ldquo;Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer ti si sa mnom &ldquo; (Ps 23,4). &ldquo;Gospode, zazvah te i ti si me ozdravio. Gospode, izveo si mi du&scaron;u iz podzemlja, na rubu groba ti si me oživio&rdquo; (Ps 30,3-4). Kad se G. Savonarola nije bojao lomače, nema razloga da se bojim zapaljiva papira, neovisno o napisanom sadržaju. Nije na odmet znati: Kad je kardinal &ldquo;izvr&scaron;itelj odluke&rdquo; pape Aleksandra VI. rekao pred razbuktanom lomačom Savonaroli da ga li&scaron;ava i vojujuće i slavodobitne Crkve, on je odgovorio: &ldquo;Ove može&scaron;, a one ne može&scaron;.&rdquo; Parafrazirajući Savonaroline riječi i ja već sada izjavljujem: Nitko me ne može li&scaron;iti ni sada&scaron;nje Crkve. Crkva je Isus &ndash; pravi trs s vjernicima lozama. Samo Otac siječe neplodnu, a čisti plodnu. Taj posao je samo Očev i ničiji vi&scaron;e. Želio bih čuti komu je Otac na osnovi petnaestog poglavlja iz Ivanova Evanđelja predao nožice iz svojih ruku? Kroz svoj svećenički život trudio sam se biti vjeran Isusu Kristu - kazao je svojevremeno istaknuv&scaron;i da je zbog te vjernosti spreman biti i bačen na povijesno smetlji&scaron;te na zemlji ili poput psa skončati na cesti, ali da Krista nikad neće iznevjeriti!</p> <p><br />Sada će u molitvi s Gospodinom koji ga je na Uskrs pozvao k Sebi moći pomagati napaćenoj Hercegovini na putu do pobjede, kao &scaron;to je svojedobrno rekao: Mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac duboko zareže u tkivo svete Crkve i svaku trulež s Krista-trsa očisti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tolikih godina muke, kako u komunističkim vremenima u kojima su ga tada&scaron;nje vlasti kažnjavale zbog odanosti hrvatskim idealima, tako i posljednjih godina kada ga je don Tomislav Ljuban po nalogu biv&scaron;eg biskupa Ratka Perića tužio i na kraju ih je fra Martin povijesno pobijedio na sudu, sada fra Martin ide uskrslom Gospodinu, oči u oči, reći sve &scaron;to su mu činili kroz njegov mučenički život.</p> <p><br />Fra Martine, puno je simbolike u tvom odlasku na dana&scaron;nji dan, na Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-fra-martin-planinic.jpg(VIDEO) Fra Stanko Pavlović: Neka Kristovo uskrsnuće bude najuspjelija pandemija Božje blizine i snage u našem životuhttp://grude.com/clanak/?i=270139270139Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-fra-stanko-pavlovic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus je uskrsnuo. Katolici diljem svijeta raduju se u ovom neizvjesnom vremenu. <p><br />Mučenička, a Bogu draga, župa Grude možda je i najsvjesnija važnosti Kristova uskrsnuća nakon muke u kojoj se protiv njega urotio cijeli svijet. Izdajnici, licemjeri, veliki svećenici, suci... svi su odlučili na Veliki petak Isusa proglasiti krivim i pogubiti na temelju laži i lažnih svjedočenja. Tek nekolicina ona najvjernijih ostala je uz njega. Zvuči tako poznato...<br /><br /></p> <p>Već u nedjelju, život je pobijedio smrt, istina je pobijedila laž, ljubav je pobijedila mržnju. Krist koji je si&scaron;ao s nebesa postav&scaron;i nama jednak u svemu, osim u grijehu, uskrsnuo je.<br /><br /></p> <p>Svetu misu u Grudama predvodio je župnik fra Stanko Pavlović.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/D4oQpDsBECs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />- Nakon Velikog petka, premda je Isus pripremao svoje učenike na to &scaron;to će se dogoditi s njim i &scaron;to će biti treći dan, apostoli su ostali do kraja ljudski, upla&scaron;eni, smeteni, zatvoreni. Do njih dopiru glasovi. Marija Magdalena imala je hrabrosti poći na grob i vidjeti kako to izgleda. I ona je zatečena. Iznenađena. Susreće Isusa i onda odlazi njima javiti radosnu vijest - kazao je fra Stanko u uvodu propovijedi.<br />Na&scaron;u dana&scaron;nju poljuljanost usporedio je s onom učenika toga vremena. - Koliko smo čvrsti, koliko smo kolebljivi, koliko smo mlaki u vjeri i međuodnosima... znamo i sami. Ali, dragi Bog stoji uz nas. Pa i prihvaća na&scaron;u molitvu kad bezvoljno molimo. Duboka je svaka molitva i Bogu mila pa i kad priznamo Gospodinu da smo bezvoljni, zato &scaron;to smo iskreni u svojoj slabosti. Takve Gospodin jača. Tako je ojačao i svoje apostole - istaknuo je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Na Veliki petak, grob zapečaćen, stražari oko njega. A na Uskrsno jutro, kamen otkotrljan, Isus uskrsli izi&scaron;ao, grob ostao prazan. I uskrsli onda dolazi među svoje.<br />- Uskrsli Isus vi&scaron;e nije ono zemaljsko tijelo, nego preobraženo nebesko. Njegove rane kasnije će razuvjeriti i sru&scaron;iti Tominu sumnju. To nam govori da Isus svojim uskrsnućem navje&scaron;ćuje nama, dana&scaron;njima, svevremenima da ćemo i mi uskrsnuti na Njegov način. Ali ne vi&scaron;e s ovozemaljskim tijelom, nego s nebeskim tijelom. I mi ćemo uskrsnuti. Ali uskrsnuti darom i milo&scaron;ću na&scaron;e vjere. Ali i darom i milo&scaron;ću Gospodinovom jer oni koji Njega ljube, On te svoje ne ostavlja nego i njima garantira da će biti ondje gdje je On. I Gospodin nam je pripravio mjesto i u Njegovu nebu, u Njegovu srcu ima mjesta ba&scaron; za sve ljude - kazao je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Podsjetio je i kome je Isus do&scaron;ao nakon uskrsnuća. - Isus nije do&scaron;ao svojim progoniteljima, nije do&scaron;ao svojim razapinjateljima da njih razoruža, nije do&scaron;ao velikim svećenicima koji imaju autoritet nekad i danas, nego je do&scaron;ao onima koji su njega slijedili i koji su mu vjerni bili. E njima je do&scaron;ao. A ne onima koji bi htjeli imati zadnju riječ i na zemlji i kod Gospodina. I u ovom na&scaron;em životu On ima zadnju riječ, a pogotovo u nebeskoj slavi koju nam objavljuje, koju nam navje&scaron;ćuje i koju nam jamči - kazao je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Govorio je i o dana&scaron;njem dobu pandemije. - I u zdravlju i u bolesti, to su trenuci kada trebamo biti s Gospodinom, i kad nam ide i kad nam ne ide. Budimo Gospodinovi. Isusovo uskrsnuće je val - pandemija Božje ljubavi. I neka bude najuspjelija pandemija Božje blizine i snage u na&scaron;em životu. Gospodin hoće, a mi gledajmo ustrajati i ne pokleknuti - kazao je u nadahnutoj propovijedi.<br /><br /></p> <p>Pozvao je vjernike da im ovaj dan bude odraz Božjeg dara. - Zato draga braćo i sestre neka nam ovaj dan i na&scaron;e bratoljublje, na&scaron;a ljubav prema Gospodinu i jednih prema drugima, neka to bude odraz Božjeg dara, Božje milosti, Božjeg blagoslova i danas u zajedni&scaron;tvu na&scaron;ih obitelji i danas u zajedni&scaron;tvu onih koji su daleko od nas, s kojima ćemo se čuti. Neka bude živa Božja ljubav u nama i nemojmo gasiti Božju ljubav u nama, i dok god budemo ustrajavali neće se izgubiti ni vjera, ni milost, ni svaki Božji blagoslov. Isusovo uskrsnuće nam je garancija da bol, muka i smrt nisu zadnji. Nego je prvi i zadnji u na&scaron;em životu isti Gospodin koji je za nas trpio, isti Gospodin koji nas je ljubio, isti Gospodin koji je za nas uskrsnuo - zaključio je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Naposljetku je molio molitvu za prestanak pandemije. Donosimo vam je da je slu&scaron;ate u svojim domovima, da Kristova ljubav pobijedi ovu po&scaron;ast kako u na&scaron;oj župi i općini Grude, tako i diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/dVlcUw70lTw" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong><br />Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-fra-stanko-pavlovic-21.jpgTri brata Hrvata iz BiH rasprodali sve i kupili Getsemanski vrt u kojem je Juda izdao Isusahttp://grude.com/clanak/?i=270121270121Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-12-getsemanski_vrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun, Pavle i Jakov Branković iz Sarajeva zaslužni su što je mjesto kojeg se kršćani sjećaju na Veliki četvrtak i s kojeg je počela Kristova muka vraćeno kršćanima. <p><br />Riječ je o Getsemanskom vrtu koji su spomenuta trojica Hrvata iz Bosne i Hercegovine otkupila od tada&scaron;njih turskih vlasnika, muslimana, pi&scaron;e Večernji list BiH. Maslinska gora planina je istočno od Jeruzalema obrasla maslinama.<br /><br /></p> <p>U podnožju Maslinske gore nalazi se Getsemanski vrt. Dobio je ime od tijeska za maslinovo ulje. Isusova muka započela je u Getsemaniju. Poslije Posljednje večere Isus je s apostolima krenuo prema Maslinskoj gori i Getsemanskom vrtu. Tamo je vi&scaron;e puta do&scaron;ao prenoćiti ako bi se dugo zadržao u Jeruzalemu. Isus se povukao na molitvu rekav&scaron;i apostolima da sjednu i čekaju. Jedino su Petar, Jakov i Ivan, kao trojica najvjernijih, po&scaron;li s njime. Isus je znao da ga čekaju ku&scaron;nja i slabost pa je samo trojici apostola dopustio tome svjedočiti jer bi to ostali te&scaron;ko podnijeli. Zaokupile su ga misli o muci i smrti, bio je u tjeskobi i tuzi. Trojici apostola rekao je: &ldquo;Du&scaron;a mi je nasmrt žalosna! Ostanite ovdje i bdijte.&rdquo; Udaljio se i od njih, ali ne predaleko. Isus je imao običaj moliti se Bogu Ocu prije važnih događaja. Tako je činio i ovaj put.<br /><br /></p> <p>Kleknuo je i licem pao na zemlju od muke i straha. To je trajalo oko sat vremena. Isus je znao, jer je Bog i čovjek, &scaron;to će se dogoditi dan poslije na Veliki petak. U glavi su mu prolazile slike mučenja. Osjetio je jake du&scaron;evne bolove, oblijevao ga je hladan znoj. U Getsemanskom vrtu Isus nije oplakivao toliko svoju muku i smrt koliko ljudsku pakost i zloću. Isku&scaron;avao ga je đavao, prvi put nakon ku&scaron;nje u pustinji. Prikazao mu je grijehe svijeta da ga odvrati od žrtve. U nevolji zavapio je: &ldquo;Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova ča&scaron;a. Ali ne kako ja hoću, nego kako hoće&scaron; ti.&rdquo; Nakon molitve oti&scaron;ao je do trojice apostola, koje je na&scaron;ao kako spavaju pa im je rekao: &ldquo;Tako, zar niste mogli jedan sat probdjeti sa mnom?&rdquo; Apostolima je bilo neugodno. Isus im je jo&scaron; rekao: &ldquo;Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.&rdquo; Isus se ponovno povukao na molitvu i trpio, zbog ravnodu&scaron;nosti ljudi na njegovu muku i zbog toga &scaron;to se neće svi ljudi spasiti, jer su dobrovoljno odbacili spasenje.<br /><br /></p> <p>Za vrijeme muke Isusu je do&scaron;ao anđeo i tje&scaron;io ga. Isus je molitvom želio dati ljudima primjer da se mole u te&scaron;koćama i pred važne životne događaje. Nakon molitve osjetio je mir, odlučnost i du&scaron;evnu snagu, &scaron;to će nastaviti osjećati tijekom cijele muke i križnog puta. Isus je bdio, a učenici su spavali dok ih nije probudio riječima: &ldquo;Evo, približio se čas! Sin Čovječji predaje se u ruke gre&scaron;ničke! Ustanite, hajdemo! Evo, približio se moj izdajica.&rdquo; U Getesmanski vrt u&scaron;ao je Juda, neki članovi židovskog velikog svećeničkog vijeća, sluge i vojnici. Imali su svjetiljke i bili su naoružani. Neki nisu znali kako Isus izgleda pa im je Juda bio vodič. Dogovorili su se da će poljubac biti znak: &ldquo;Koga poljubim, taj je, njega uhvatite!&rdquo; Tako je Juda izdao Isusa poljupcem. Isus je znao &scaron;to se sprema pa ih je mirno dočekao. Nakon Judina poljupca rekao je: &ldquo;Juda, poljupcem Sina Čovječjeg predaje&scaron;?&rdquo; Mirno se predao vojnicima nakon &scaron;to ih je upitao koga traže.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Kada je rekao da je on taj koga traže, vojnici su popadali na zemlju od snage Isusovih riječi, a Isus nije pobjegao. Htio je pokazati da se dobrovoljno predaje. Pri tome je zatražio da apostole ostave na miru i ne uhite ih. Iz Getsemanskog vrta počela je muka koja je trajala satima da bi na koncu Isus bio razapet na Veliki petak. Zbog svega ovog Maslinska gora i Getsemani već su u prva dva stoljeća kr&scaron;ćanstva postali, uz ostale lokacije u Jeruzalemu, vezani uz Kristov život, obvezno mjesto hodoča&scaron;ća kr&scaron;ćana iz cijelog onda&scaron;njeg svijeta, pi&scaron;e Večernji list BiH. Kada su u 9. stoljeću muslimani ovladali Jeruzalemom, nisu sprječavali hodočasnike da obilaze sveta mjesta, uz plaćanje ulaznice za ulazak u Jeruzalem. No dva stoljeća kasnije, Sveti Grad triju religija osvajaju Turci Seldžuci i put u Svetu Zemlju postajao je sve pogibeljniji. Premda Seldžuci nikad nisu zaustavili hodočasnike sa zapada, njih je bivalo sve manje. Ipak, Turci su tolerirali jedan katolički red, Malu braću svetoga Franje Asi&scaron;koga. Sam Franjo prokrčio je put svojoj subraći: 1219. godine propovijedao je na Bliskom istoku pred sultanom Melekom el Kamelom, kojeg je odu&scaron;evio.</p> <p><br /><em><strong>Kompletan članak čitajte u blagdanskom trobroju Večernjeg lista BiH 3., 4. i 5. travnja</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-12-getsemanski_vrt.jpgVelika subota - Krist je početak i svršetak svega, alfa i omegahttp://grude.com/clanak/?i=270114270114Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-03-vazmeno-bdijenje-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. <p>&nbsp;</p> <p>Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer se slavi Vazmeno bdijenje. Vazmeno bdijenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spa&scaron;eni. U pandemiji ono u Bosni i Hercegovini, u mjestima gdje katolici slave Uskrs, počinje u ranijem terminu od nekda&scaron;njih 19, 20 ili 21 sat. Sveta misa u Grudama koju će portal Grude.com prenositi je ove Velike subote u 18:00 sati.<br /><br /></p> <p>Vazmeno bdijenje započinje <strong>paljenjem i blagoslovom &ldquo;ognja bdijenja&rdquo;</strong>, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svr&scaron;etak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja, te s njom ulazi u crkvu. Dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put vi&scaron;im glasom: Svjetlo Kristovo!, na &scaron;to vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne.<br /><br /></p> <p>Nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć&hellip; Potom se čitaju biblijska čitanja. Najprije se čitaju tekstovi iz <strong>Starog zavjeta</strong>, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvje&scaron;taj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini&hellip;, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-03-vazmeno-bdijenje-grude.jpgFra Jozo Zovko progovorio o izdajihttp://grude.com/clanak/?i=270113270113Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-fra-jozo-zovko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Moru milosrđa na Laudato TV-u urednika i voditelja Darka Pavičića prošlog četvrtka tema je bila "Judina izdaja i naše izdaje".<p>&nbsp;</p> <p>U međugorskom studiju bio je fra Ivan Dugandžić, iz Mostara se oko ove teme u glavni studio javio i poznati psiholog Ivan Romić, a iz Zagreba fra Jozo Zovko.<br /><br /></p> <p>Upravo fra Jozo dobro zna &scaron;to znači izdaja i osjetio ju je na svojoj koži kao i dosta drugih hercegovačkih franjevaca, ali i civila. Osim &scaron;to je izdan, fra Jozo je i prognan iz svoje Hercegovine, međutim čovjek čiji su srce i du&scaron;a ispunjeni ljubavlju i milosrđem spreman je na svo zlo koje mu se činilo uzvratiti dobrotom.</p> <p><br />Fra Jozo je u uvodu istaknuo da izdaja uvijek ima negativno lice.<br /><br /></p> <p>- Izdaja se kažnjavala najstrože, to je bila sramota. Pisac je stavljao izdajnike u deveti krug, ako se sjetimo umjetnika koji su poku&scaron;ali staviti i na papir i na literaturu opisati to negativno lice čovjeka koji izdaje domovinu, obitelj, crkvu, svog Boga... nije važno zbog čega... zbog tih 30 srebrenjaka... to je jedna oholost, jedna promocija vlastitog života, izdaja... - kazao je u uvodu fra Jozo.<br /><br /></p> <p>Prisjetio se sadržaja enciklike pape Pia XI iz 1939. godine. - Tu Papa najavljuje taj komunistički pokret i okarakterizirat će ga kao Judin poljubac. Blaženi Alojzije Stepinac prihvaća Papine riječi i hrvatskom narodu pi&scaron;e i naučava ga: Načela na&scaron;e crkve se ne mogu složiti s komunizmom, on čupa du&scaron;u. I to je bila jedna izdaja kojoj nije bilo ravne. Ljudi su bili slijepi i za manje novca od Jude izdvali svoju vjeru, svoje blagdane, svoje ime, svoju obitelj... Ta tema izdaje je opisana u svakom grijehu, izdati Boga, izdati moralni zakon, izdati dekalog, izdati jedan kr&scaron;ćanski moral, stil života... sad kad gledamo te ljude na čijim usnama leži poljubac Judin. Mi se moramo truditi i nastojati poput apostola koji govore o Judi, oni ne nariču za njim, oni su ga nazvali pravim imenom. Juda je uzeo zalogaj i izi&scaron;ao u noć, bila je noć, bio je mrak, mrak ispunja du&scaron;u čovjekovu koji izdaje Boga, a to vrlo lako i jednostavno se događa, izdaja Boga i božanskog imena, taj poljubac događa se onda kad zaista Isusa procjenjujemo materijalno, kad ga procjenjujemo i stavljamo na drugo mjesto i nije uvijek Bog i Gospodin na prvom mjestu i zato je važno u ovim svetim danima razmi&scaron;ljati ne samo o Judinu poljupcu nego i o svom poljupcu - upozorio je fra Jozo.<br /><br /></p> <p>Kazao je i da s pogledom na Isusov križ, kroz evanđelje onih koji izvje&scaron;ćuju o Judinoj izdaji ili o Petru kada je zatajio Isusa, moramo ispitati svoju savjet, jesmo li mi zanijekali svoju vjeru... - Ovo su blagdani koji uskrisuju u nama tu vjeru koja tinja, vjeru koja je umrla, tu klicu koja će narasti u veliko stablo, ovo je vrijeme da se prisjetimo svoje cijene. Ako kaže Isus Judi: "Prijatelju, prisjeti se za&scaron;to si ti do&scaron;ao? Prijatelju, pita Isus i nas, &scaron;to hoće&scaron; kad psuje&scaron;, za&scaron;to u ispraznosti pljuje&scaron; moje lice? Ali Ja te volim, Ja ti opra&scaron;tam", govori. U grijehu nema navike, već je u grijehu ropstvo i treba ga se osloboditi. Ja to ne mogu bez Boga, bez Božje pomoći. Danas treba razmi&scaron;ljati o Judinoj izdaji i o na&scaron;oj izdaji. Nisu slobodni ljudi koji ne znaju ljubiti svoju crkvu i svoju domovinu. I u politici i u crkvi, za&scaron;to nema poniznosti? Ne molimo, ne postimo. Ostavili smo Isusov put koji nas je naučio, a to je na početku korizme rekao: Čovječe obrati se, sjeti se da će&scaron; jednom doći pred moje lice, prah si, u prah će&scaron; se pretvoriti, ali tvoj poljubac ostaje na mome licu i ti će&scaron; ga vidjeti. Izdajnički poljubac - upozorio je fra Jozo. Podsjetio je na velikog umjetnika Giotta koji je oslikao život svetog Franje u Asizu. - Napravio je jednu sliku u Padovi, najljep&scaron;u u renesansi, Judin poljubac u Isusov obraz. Zaogrnuo se u skoro zlatni pla&scaron;t, Isus ga gleda, a on rasko&scaron;no ide, glumi prijateljstvo i po&scaron;tenje, a lažan je, izdajnik je. Giotto je izvukao iz ljudske du&scaron;e svu tajnu. I danas kad gledamo lažne ljude, dvolične ljude, ti su često u crkvi, u na&scaron;im kr&scaron;ćanskim brakovima... potrebno je se pokajati, vratiti se Bogu. Jednostavno vratiti se Gospodinu i reći: Ja sam slab čovjek. Kako je Petar predivan, ne optužujemo ga! Na Isusovo pitanje: "Petre ljubi&scaron; li me?" Ražalosti se Petar jer ga to pita već treći put i zaplaka: "Isuse Ti zna&scaron; sve, Ti zna&scaron; da te ja volim." Te suze su molba za oprost - istaknuo je fra Jozo.<br /><br /></p> <p>Kazao je i kako crkva zna slaviti svete sakramente, napose svetu ispovijed, pomirenje s Bogom, pomirenje sa svojom nacijom. - Ovi blagdani zahtjevaju od nas: Vratite se Gospodinu i Gospodin će se vratiti k vama. I one stroge kazne... kako malo cijenimo vjernost ljudi, kako malo cijenimo vrijednost ljudi koji su u zatvoru propatili, koji su dali život za nas. Sjećamo se ovih dana smrti dragog nam Josipa Jovića, pa tko se može time igrati!? Na&scaron;a kr&scaron;ćanska, moralna načela nisu na rasprodaju. Moramo ih čuvati u svojim literaturama, u svom odgoju, i zato moramo znati živjeti čestito. Ako sam pogrije&scaron;io ja znam kako ću se popraviti, zagrlit ću svog Isusa i reći mu: Učitelju, oprosti mi, izbri&scaron;i moj, Judin poljubac, sa svoga lica - naglasio je fra Jozo. Kazao je da u ovom Velikom tjednu želimo susresti Isusa: - Isuse, blagoslovi nas, blagoslovi na&scaron;u crkvu, da budemo kao svećenici vjerni tebi, vjerni tvom križu, vjerni tvom nauku. Izlij na nas svojim križem mir i blagoslov - kazao je fra Jozo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-fra-jozo-zovko.jpegMons. Tomo Vukšić objavio knjigu ''Mir vam svoj dajem''http://grude.com/clanak/?i=270112270112Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 22:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-22-tomo-vuksic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakladnik knjige, koja ima 295 stranica, je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu 10. obljetnice službe vojnoga biskupa, don Tome Vuk&scaron;ića, sada&scaron;njeg apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata i nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog, a koja se navr&scaron;ava 2. travnja 2021., iz tiska je u Sarajevu izi&scaron;la knjiga ''Mir vam svoj dajem &ndash; birane poruke vojnicima i žrtvama nasilja''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbor je to propovijedi i poruka nadbiskupa Vuk&scaron;ića koje su tijekom tih deset godina, u različitim prigodama i na različitim mjestima, u Bosni i Hercegovini ili u inozemstvu, bile izgovorene i upućene vojnicima katolicima i njihovim obiteljima. To su bili ponajvi&scaron;e katolici pripadnici Oružanih snaga BiH, ali također pripadnici vojska drugih država, a među njima su često bivali prisutni i drugi vjernici. Nakladnik knjige, koja ima 295 stranica, je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom dijelu knjige čitatelj će naći razmatranja, koja su izgovorena za vrijeme svetih Misa ili na komemoracijama i molitvama za pokojne vojnike i druge žrtve nasilja. U drugom pak dijelu objavljene su poruke u povodu Božića i Uskrsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U svim tekstovima prevladava tema mira i oprosta. Prije svega du&scaron;evnoga mira, koji uvijek proizlazi iz oprosta, ali je česta i tema dru&scaron;tvenoga mira, koji se temelji na osobnom oprostu, sudskom kažnjavanju počinjenoga zločina i na sprječavanju novoga te na primjeni pravednoga zakona'', napisao je u uvodu knjige nadbiskup Vuk&scaron;ić koji potom poja&scaron;njava da naslov knjige ''Mir vam svoj dajem!'' (Iv 14,27) predstavljaju riječi koje je izgovorio Isus svojim učenicima za vrijeme Posljednje večere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Riječi, kojima Isus daruje mir svojim učenicima, nastavak su i neka vrsta zaključka njegove poruke da je ljubav prema njemu, Isusu Kristu, osnovica svakoga dobra, pa i mira. Jer, neposredno prije riječi iz naslova ove knjige kazao je: 'Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti. Tko mene ne ljubi, riječi mojih ne čuva. A riječ koju slu&scaron;ate nije moja, nego Oca koji me posla' (Iv 14,23-24)'', pojasnio je nadbiskup Vuk&scaron;ić dodav&scaron;i da osobito vojnici znaju koliko je važan mir, pogotovo poginuli vojnici i njihove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup koadjutor vrhbosanski istaknuo je u svom uvodu u spomenutu knjigu da su grobovi vojnika, kao &scaron;to se kaže u jednoj od propovijedi, &bdquo;najveći propovjednici mira&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''To je ujedno razlog za&scaron;to je korica ove zbirke u boji vojničke maskirne odore, koja simbolički dočarava sve vojnike kojima su ove poruke upućene, i za&scaron;to preko te odore dominira poruka mira. Ona je toj odori upućena, sa željom da rata nikada vi&scaron;e ne bude i da mir svi gradimo i ljubomorno čuvamo, jer samo u miru mogu živjeti sretni i zadovoljni ljudi te s osmijehom i utemeljenim optimizmom nadati se boljoj budućnosti, osobnoj i dru&scaron;tvenoj'', zaključuje u uvodu nadbiskup Vuk&scaron;ić, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-22-tomo-vuksic.jpegFOTO: Fra Mile i župljani s križem hodočastili na Križevac 15. godinu zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=270110270110Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-framile-krizevac-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Mile Vlašić i njegovi župljani 16. godinu zaredom hodočastili su na Križevac, javlja hercegovackiportal.com<p><br />Prilika je to bila za žrtvu i molitvu, ali isto tako za prijateljsko druženje i učvr&scaron;ćenje sveza i spona zajedni&scaron;tva.<br /><br /><br />Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani jo&scaron; 15. ožujka 1934. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godi&scaron;njice Muke Isusove.<br /><br /></p> <p>Na dana&scaron;nji dan Isus je ponio svoj te&scaron;ki križ nakon &scaron;to ga je veliki svećenik predvođen svjetinom osudio na smrt. Na Ponciju Pilatu Rimskom upravitelju Judeje ostalo je samo potpisati smrtnu presudu Isusu.<br />Hercegovački franjevci već desetljećima nose svoj te&scaron;ki križ i u činu fra Mile Vla&scaron;ića puno je simbolike, pi&scaron;e <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/04/02/capljinci-s-fra-milom-vlasicem-hodocastili-na-krizevac/" target="_blank">hercegovackiportal.com<br /></a></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-framile-krizevac-1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-framile-krizevac-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-framile-krizevac-3.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-framile-krizevac-1.jpegBorislav Brzica Džon u 55. godini dobitnik studenske stipendije i prvi na listihttp://grude.com/clanak/?i=270109270109Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 20:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-brzica-dzon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljen je prijedlog rang liste studenata za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2020/2021,koje svake godine dodjeljuje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske studentima, hrvatskim državljanima koji studiraju u RH i BiH.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Sredi&scaron;nji državni ured dodjeljuje tako 100 stipendija studentima iz BiH koji studiraju u RH i 400 stipendija studentima koji studiraju u BiH. Kako bi ostvarili pravo na stipendiju u visini 700 kuna mjesečno 10 mjeseci u kalendarskoj godini studenti su morali zadovoljiti opće i posebne uvjete iz Javnog natječaja.<br /><br /></p> <p>Ova &scaron;kolska godina je za URB HVO-a ŽZH bila od iznimnog značenja jer su se na javni natječaj javila neka djeca od na&scaron;ih članova, razvojačenih Branitelja HVO-a iz cijele ŽZH od kojih je ogroman broj njih pro&scaron;ao uvjete natječaja te se na&scaron;ao na spisku od njih 400 koji su u&scaron;li u uži krug dobitnika stipendija koji studiraju u BiH.<br /><br /></p> <p>No, od svega je najvažnije slijedeće: Tajnik URB HVO-a ŽZH iz Gruda, Borislav Brzica, zv. Džon, oženjen, otac trojice sinova je pro&scaron;ao natječaj i zasjeo zasluženo na 1(prvo) mjesto rang liste od 400 studenata koji studiraju u BiH, pi&scaron;e Otpor.media. Isto tako važno je napomenuti kako je ukupan broj studenata koji su pro&scaron;li uvjete natječaja za studiranje u BiH 957 tako da je njegovo prvo na rang listi mjesto jo&scaron; značajnije.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-brzica-dzon2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ispred URB HVO-a ŽZH se zahvaljujemo sredi&scaron;njem državnom uredu za Hrvate izvan RH jer su cijenili sve uvjete natječaja u kojima je Borislav Brzica zasluženo skupio najvi&scaron;e bodova(115), te se nadamo kako će sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan RH svoj dignitet zadržati i narednih &scaron;kolskih godina te dodjeljivati stipendije isključivo studentima koji na temelju zbira općih i posebnih uvjeta skupe najvi&scaron;e bodova kako se ne bi događale malverzacije oko bodovnih rang listi koje su produkt lažiranih podataka za neke studente &scaron;to se događalo prethodnih godina a sredi&scaron;nji državni ured to nije mogao kontrolirati o čemu su mediji podrobno izvje&scaron;tavali.<br /><br /></p> <p><strong><span class="has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color">No, kako ne bi ostavljali nikoga u nedoumici tko je Borislav Brzica dužni smo u kratkim crtama napisati njegov životopis:<br /><br /></span></strong></p> <p>Rođen je 14.10.1966.godine u Grudama i oženjen je. Ima trojicu sinova od kojih su dvojica zavr&scaron;ila redovno &scaron;kolovanje a treći jo&scaron; uvijek ide u &scaron;kolu. Supruga mu je nezaposlena. Razvojačeni Branitelj je HVO-a iz borbenih postrojbi bez ikakvih trajnih mjesečnih primanja. Sudionik je svih borbenih operacija u vojnim postrojbama HVO-a Grude, u vrijeme Domovinskog rata. Od malih nogu se zanimao za slikarstvo i slikao je uvijek za svoju du&scaron;u. Cijeli se život zajedno sa svojom obitelji bavio poljoprivredom kako bi prehranio sebe i svoju obitelj. No, ona iskra koja ga je vukla prema slikarstvu uvijek je gorjela u njemu, nekada je tinjala no uvijek je bila sveprisutna u cijelom njegovom biću.</p> <p><br />Zbog Domovinskog rata i drugih životnih pote&scaron;koća vezanih za egzistenciju slikarski duh u njemu je često bio prekriven pla&scaron;tem za kojeg je sa sigurno&scaron;ću znao kako će ga jednoga dana strgnuti, otkriti i pokazati svoj Bogom dan talent u punom sjaju. Kada su djeca u priliku odrasla iskazao je želju užem krugu ljudi s kojima je surađivao u URB HVO-a ŽZH kako mu je životna želja upisati ALU (Akademiju likovnih umjetnosti) u &Scaron;irokom Brijegu. Nekako je bojažljivo priopćio svoje skrivene želje tek uskom krugu istinskih prijatelja i članova udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Činilo mu se kako će ga njegove kolege ismijati i reći mu: &ldquo;zar ti nije kasno za to&rdquo; jer je bila 2020.godina. No, za njegovo divno čudo kolege se nisu smijale već su prihvatili njegov prijedlog i priča oko upisa na ALU u &Scaron;irokom Brijegu je krenula. Uspio je položiti prijamni ispit, i upisao se u kalendarsku &scaron;kolsku godinu 2020/2021 godinu. Ovdje ne treba zaboraviti ni ministarstvo hrvatskih branitelja ŽZH koji su mu pomogli u dijelu uplate na ALU na čemu im se svi skupa zahvaljujemo, pi&scaron;e Otpor.media.<br /><br /></p> <p>Borislav Brzica zvani Džon nije ni jednog trenutka sumnjao u svoje sposobnosti, niti u to kako je možda &bdquo;zakržljao&ldquo; jer upisuje I godinu ALU koju upisuju studenti koji mu komotno mogu biti djeca jer je većina rođena 2000 i neke godine. Savr&scaron;eno se uklopio u taj mladalački svijet, stekao mnoge prijatelje na svojoj godini faxa ali i na vi&scaron;im godinama, kojima može poslužiti kao uzor ali i kao otac jer se od njega dade puno toga naučiti. No, naučiti će i on od njih jer u tom mladalačkom plahom svijetu treba znati ploviti. Ipak od svega je važno napomenuti kako je njegova pojavnost na ALU od vi&scaron;estruke koristi tim mladim studentima jer neće zalutati u bespućima poroka kojima robuju dana&scaron;nji mladi a sve iz razloga jer Borislav Brzica praktični vjernik koji svoju vjeru prakticira svakodnevnim molitvama krunice te odlascima na Svete nedjeljne Euharistije zajedno sa suprugom i djecom. Ako ne svi skupa obvezatno Svetu Nedjeljnu Euharistiju su dužni pohoditi svi članovi njegovog kućanstva.<br /><br /></p> <p>Ocijene koje je već dobio na ALU su odlične i prima pohvale od profesora svakodnevno kao i od svojih kolega studenata. Zakoračio je hrabro i odvažno u jedan novi svijet i Bogu hvala sve ide po planu. Na Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima koji studiraju u BiH se prijavio opet na nagovor užeg kruga suradnika iz URB HVO-a ŽZH i evo uspio je zasjesti na prvo mjesto rang liste &scaron;to je veličanstvena pobjeda istine i pravde. Pobjeda onoga za &scaron;to se on osobno i predstavnici URB HVO-a ŽZH od svog osnutka ustrajno bore. Nikada nisu sumnjali niti jednog trenutka kako će pravda i istina doći na svoje a danas je ona u svom punom sjaju zasjala u domu Borislava Brzice ali i u domovima svih razvojačenih Branitelja HVO-a koji vjeruju i ne odustaju nikada. Na naplatu je konačno do&scaron;la njihova vjera u Boga koji nikada svoje vjerne ovčice ne ostavlja u bespućima nepravde, licemjerstva, podvala i laži od onih koji tu istu istinu i pravdu sustavno gaze na njihov račun. Od zavr&scaron;etka Domovinskog rata pa sve do dana dana&scaron;njeg, stoji u priopćenju URB ZHŽ-a.<br /><br /></p> <p><strong><br /></strong>&Scaron;to reći nego čestitke Džonu!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-brzica-dzon.jpgTetrijeb na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=270107270107Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-hpmostar-fdceuropa2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u izdanju „EUROPA 2021.“ s motivima ženke i mužjaka velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), vrste koja se ubraja u ugrožene vrste divljači u BiH. <p>&nbsp;</p> <p><br />Tetrijebi spadaju u rod &scaron;umskih ptica iz reda koko&scaron;ki (Galliformes), žive u gustim planinskim &scaron;umama i hrane se raznim plodovima i bobicama, li&scaron;ćem, pupovima, travom, a zimi iglicama crnogoričnog drveća. Mužjaci velikog tetrijeba imaju crno rasko&scaron;no perje, krila su im crvenkastosmeđa s bijelom mrljom na krilnom zglobu. Iznad očiju imaju jarkocrveni polumjesec, a oko gu&scaron;e tamnozeleni vijenac. Ženke nisu tako rasko&scaron;nog perja i za trećinu su manje i lak&scaron;e od mužjaka. Perje im je crvenkasto smeđe boje s crnim prugastim &scaron;arama, kako bi se bolje prikrile i za&scaron;titile od grabljivica. U vrijeme parenja mužjaci imaju &bdquo;ljubavni ritual&ldquo; kojim privlače ženke. &Scaron;ire svoj prekrasni rep, podižu glavu i proizvode različite zvukove te se bore s konkurentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-hpmostar-fdceuropa2021-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Ernesto Markota, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 5. travnja 2021. godine.</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-hpmostar-fdceuropa2021.jpgNAGRADNA IGRA - Izbor najljepše marke Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=270094270094Grude.com - klik u svijetThu, 01 Apr 2021 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-01-hpmostar-najljepsa-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poštanske marke volimo, najljepšu izdvojimo!<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar i ove godine organizira izbor najljep&scaron;e po&scaron;tanske marke izdane u 2020. godini. Kao i prethodnih godina očekuju vas odlične nagrade. Fotografije svih izdanja maraka u 2020. godini, s pripadajućim rednim brojem, nalaze se na letku zajedno s glasačkim listićem koji možete pronaći na službenoj web stranici <a title="HP MOSTAR" href="https://rebrand.ly/letakNajljepsaMarka" target="_blank">https://rebrand.ly/letakNajljepsaMarka</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, letci s glasačkim listićima se mogu preuzeti i u po&scaron;tanskim uredima HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati najkasnije do 15. svibnja 2021. godine na adresu:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar</strong></em><br /><em><strong>&bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke Hrvatske po&scaron;te Mostar 2020.&ldquo;</strong></em><br /><em><strong>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.</strong></em><br /><em><strong>88000 Mostar</strong></em><br /><em><strong>p.p. 500</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravila nagradne igre &bdquo;Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2020.&ldquo; možete pronaći na službenoj web stranici HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 1. lipnja 2021. godine, a njihova imena bit će objavljena 2. lipnja 2021. godine na <a title="HP MOSTAR" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odaberite najljep&scaron;u marku Hrvatske po&scaron;te Mostar i osvojite izvrsne nagrade!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sretno svima!</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-01-hpmostar-najljepsa-marka.jpgMOLITVA VELIKOG ČETVRTKA: O dušice grišna, bud' u viri kripna...http://grude.com/clanak/?i=270090270090Grude.com - klik u svijetThu, 01 Apr 2021 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-01-djeca-mole.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Veliki četvrtak bake bi molile jednu predivnu molitvu, koja ovisno od hrvatskog područja u kojem se moli ima razlika tek u riječima. <p>&nbsp;</p> <p>Snaga ove molitve u svakom obliku je neupitna!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O du&scaron;ice gri&scaron;na, bud' u viri kripna,</strong></p> <p><strong>Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,</strong></p> <p><strong>Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,</strong></p> <p><strong>Pitat će nas, jesil moja il si Božja?</strong></p> <p><strong>Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja</strong></p> <p><strong>Bogu oću i Bogu sam rekla</strong></p> <p><strong>Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-01-djeca-mole.jpgSestra Ljubica iz Posušja otkriva: Stres je najgori, a 'pomjereni' želudac djeluje na mali mozakhttp://grude.com/clanak/?i=270087270087Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 23:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-31-sestra-ljubica-casna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog životnih neuspjeha, gubitka posla, kuće, obitelji, bolesti, čovjek upada u ovisnost ili bezumnost. <p>&nbsp;</p> <p>Milijuni ljudi žele biti mi&scaron;ićavi i zdravi, ali, trudeći se to, upadaju u anoreksiju ili bulimiju pa im je lo&scaron;ije nego prije. Ili su preumorni i uzrujani te iznenada imaju srčani udar zbog dizanja utega u teretani. U emisiji Laudato TV-a &ldquo;More milosrđa&rdquo; na&scaron; novinar Darko Pavičić ugostio je časnu sestru Ljubicu Bernardicu Kovač iz Posu&scaron;ja. Nadaleko poznata po svojim biljnim pripravcima, časna sestra Ljubica već dulje od 40 godina pomaže ljudima u nevolji, i to bez ikakve naknade, prenosi <strong><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/casna-sestra-iz-posusja-mnogi-mladi-dolaze-mi-po-pomoc-od-stresa-1480813" target="_blank">Večernji list BiH</a>.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najavili smo vas kao prvu hrvatsku ljekaru&scaron;u, časnu sestru poznatu po prikupljanju ljekovitoga bilja i izradi preparata od njega. Pomažete ljudima u izlječenju njihova duha i tijela. Kako ste se počeli baviti ovim poslom?</strong></p> <p>- Nikada nisam mislila kako ću se baviti time. Osam godina nisam dolazila kući jer mi je otac branio ići u samostan. On me je stra&scaron;no volio i bojala sam se kako mi neće dopustiti vratiti se. Sve dok mi mama nije pala i polomila ključnu kost i rebra pa me rodica iz Mostara pozvala da dođem vidjeti majku jer je bila jako lo&scaron;e. Brat me je dočekao i uveo u kuću upitav&scaron;i mamu: - Zna&scaron; li tko ti je do&scaron;ao. Ona je nabrojila sve osim mene jer me nije očekivala, a tati je sve poispadalo iz ruke kada me je ugledao. Zagrlio me je i plakao, plakao. Volio me stra&scaron;no. A kad sam do&scaron;la, roditelji su mi bili jako bolesni. Mama je imala Parkinsonovu bolest, a tata je bolovao od te&scaron;ke anemije. Sestra Iva brinula se za njih koliko je mogla, a kada joj je muž obolio od raka na bubregu, vi&scaron;e im se nije mogla toliko posvetiti. Inače, nas je u obitelji sedmero živih, a majka nas je rodila 11, od toga tri puta po dvoje djece. Živjeli smo u selu Batin pored Posu&scaron;ja. Ja sam zamolila poglavara samostana da me pusti kako bih se brinula o roditeljima. Dopustili su mi da budem godinu dana s njima. Onda sam morala moliti Kongregaciju redovnika u Rimu i od njih sam dobila dopu&scaron;tenje dok potreba traje. I tako sam oti&scaron;la roditeljima i za godinu dana ponovno se vratila u samostan. Ali sam se ubrzo vratila natrag doma jer nisu mogli sami ostati. Bilo mi je vrlo te&scaron;ko ostaviti samostan. Toliko sam voljela svoje zvanje i samostan, ali Bog je sa mnom imao drugi plan i vodio me je svojim putem premda mi nije bilo svejedno. Ali nisam nikad ustuknula. Slijedila sam Njegov put. Nikad nisam posumnjala u svoje zvanje ili bila nesretna. Ali kad sam vidjela roditelje u te&scaron;kom stanju, i materijalnom i fizičkom, morala sam im pomoći. Ni mama ni tata nisu imali mirovinu, ja sam također bila bez ikakvih primanja. Borila sam se samo da ne budu gladni. Kopala sam i sadila, sve sam radila samo da roditelji ne budu gladni. Trebale su mi dvije godine da ih podignem na noge. Tata vi&scaron;e nije padao, pojačala sam im hranu i pripremala čajeve te im davala svaki dan. I dobro su se osjećali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su se na tom va&scaron;em putu na&scaron;le biljke i čajevi?</strong></p> <p>- Kada sam se vratila kući bila je 1989. godina, kod nas je do&scaron;la jedna žena i kazala kako joj dijete umire od astme. Rekla sam joj da nemam ni&scaron;ta, ali moja mama je dobro poznavala biljke i trave, valjda je to naslijedila jer je moja baka imala ujaka fratra koji se naveliko bavio liječenjem ljekovitim biljem. Fra Silvestar Kutle&scaron;a se zvao. Bio je župnik u Runovićima, a onda u Imotskom. Žena nije oti&scaron;la od nas dok joj nisam obećala kako ću jo&scaron; ne&scaron;to pripraviti za lijek. Mi u kući nikada nismo bili bolesni niti smo ijednu dječju bolest preboljeli. Uvijek su se koristile trave za bilo kakve boljke, poglavito u proljeće, a tada je bila jesen i nisam uopće znala kako doći do biljaka. Onda mi je mama rekla gdje ću otići te gdje i u jesen mogu naći biljke. Prona&scaron;la sam biljke i samljela ih te stavila u posudu s medom i dodala malo vode, čisto da to pokrije. Stavila sam to na &scaron;tednjak da prokuha i poklopila, a ujutro procijedila. Do&scaron;la je ponovno ta gospođa i dala sam joj pola litre tog sirupa, pa neka poku&scaron;a jer joj je dječak bio jako slab, gotovo na umoru, nije mogao čak ni gutati. Rekla sam joj da mu daje polako na žličicu, kapljicu po kapljicu svakih pet minuta. Cijeli dan i noć mu je tako davala i dječak se digao na noge te progledao. Kada je potro&scaron;ila sve &scaron;to sam joj dala, dječak je ozdravio. Povratio je stra&scaron;an sekret koji mu je bio začepio bronhije. Do&scaron;la je k meni i kazala: - Časna, moj mali se igra, dobar je i zdrav, kad biste mi mogli napraviti jo&scaron; jednu dozu. I napravila sam joj. Vodila je dječaka liječniku, snimili su ga i rekli kako nema ni&scaron;ta na plućima i da je ozdravio. To je bio početak mog bavljenja travama. Nakon toga do&scaron;la mi je druga gospođa pa sam počela pripravljati sirupe samo za bronhitise. Za djecu i starce. Dosta ih se izliječilo. A kada su u pitanju druge bolesti, nisam iz knjiga preuzimala recepte, nego sam po vlastitom nahođenju pripravljala napitke. Imala sam jedan slučaj čovjeka oboljelih bubrega i nisam znala kako u tom trenutku pronaći lijek, ali nisam odbijala ljude pa sam poku&scaron;ala načiniti smjesu kojom se on ipak izliječio. I tako bih zapisivala &scaron;to je pomoglo ljudima za bubrege, a &scaron;to za bronhitis. Tu mi je od velike pomoći bila mama. Ona bi me opominjala i govorila mi: - Ljubice, zapi&scaron;i sve &scaron;to pripravlja&scaron;. I tako je to počelo naglo ići. U međuvremenu roditelji su ozdravili, mama je poživjela nakon toga jo&scaron; 15 godina, a tata 12 godina. Mama je izliječila Parkinsonovu bolest, nije vi&scaron;e drhtala, mogla je mirno jesti. Te&scaron;ko joj je padalo kada je netko hrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste se vi&scaron;e vraćali u samostan od tada?</strong></p> <p>- Dobro, ja sam uvijek i&scaron;la na duhovne vježbe i držala se samostana, ali nisam bila vezana da moram doći. Ali &scaron;to se tiče redovničkoga života, sve sam obavljala kako treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste bili slobodnjak?</strong></p> <p>- A, ne, ne...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su vam počeli dolaziti ljudi? Evo, kad sam ja do&scaron;ao dogovarati ovaj razgovor, vidio sam dosta ljudi koji čekaju na vas po rasporedu, moraju se naručiti i doći na vrijeme?</strong></p> <p>- U roku od tri godine nakon mog povratka iz samostana, već je bilo za neizdržati koliko je ljudi dolazilo. I onda svi na&scaron;i koji su radili u stranim zemljama znali bi dolaziti ljeti, tada su bile velike gužve. Onda sam morala angažirati dvije gospođe da beru trave jer je tu puno posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako izgleda taj posao prikupljanja trava i priprave napitaka?</strong></p> <p>- Nije ba&scaron; jednostavno, to je dosta težak posao. Dobro, ja sam i&scaron;la samo jedno vrijeme u branje s ovim ženama dok im nisam objasnila gdje će i &scaron;to brati. Ponedjeljkom nismo radili i taj dan bismo iskoristili za branje bilja sve do mora. Kad bismo se vratili s branja, morali smo pregledati svaku travku jer se zna dogoditi da bude i otrovnih trava. Kad se trave pregledaju, onda se peru pa se sijeku. Prije smo to radili &scaron;karama, a danas imamo strojeve za mljevenje. Onda se trave stave na plahte i su&scaron;e. Svoje sam radnice naučila koje trave i kako koristim, bilo je tu 105 trava i, hvala Bogu, nikad se nije nitko njima otrovao. Tako je sve krenulo dobro, ljudi su pristizali sve vi&scaron;e te su bili zadovoljni i presretni. Imam pregr&scaron;t pisama zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osim trava, počeli ste se baviti i namje&scaron;tanjem želuca. Po tome ste poznati?</strong></p> <p>- Ja sam u Dubrovniku 1972. spustila prvi želudac. U Dubrovniku smo imali vrtić s 85 djece. Jedna majka koja je dolazila po dijete bila je jako slaba, osjećala se lo&scaron;e. Pitala sam je: - &Scaron;to je, gospođo, s vama, a ona bi kazala kako nitko ne zna jer je po nalazima zdrava, a ne može hodati koliko se ru&scaron;i od slabosti. Nikad prije toga nisam vidjela kako netko spu&scaron;ta želudac, ali sam dosta knjiga pročitala kako bih prona&scaron;la glavne točke želuca, ali nigdje u medicinskoj literaturi to nisam na&scaron;la. Rekla je kako je boli iza lijeve lopatice i na dlanu. Dobro sam je izmasirala i polegla na stol te tražila gdje kuca želudac. Prona&scaron;la sam ga gore ispod prsne kosti. Spustila sam ga na mjesto masažama, a žena je dobila zraka. Želudac mora biti iznad pupka. Kada sam joj spustila želudac, stavila sam joj jedan pojas kako bi držao da ne ide gore i rekla da petnaest dana ne diže ni&scaron;ta te&scaron;ko. U 15 danas toliko se dobro osjećala i do&scaron;la je zahvaliti.</p> <p>Nakon nje do&scaron;la je jo&scaron; jedna žena i tako dalje... Zatrpala sam se poslom. Tada je bilo dosta napeto jer sam skrbila o roditeljima, ali su mi pomagale dvije djevojke koje sam naučila kako se namje&scaron;ta želudac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A zbog čega želudac &ldquo;pobjegne&rdquo; gore?</strong></p> <p>- Najvi&scaron;e zbog stresa. Posebice danas, svi su pod stresom... Toliko dolazi mladih, svi su pod stresom da ne možete ni zamisliti. Prva, druga godina fakulteta..., posjećuju psihijatra. Psihijatar im da lijekove i oni samo spavaju. Imala sam slučaj s jednim studentom kojega su roditelji jedva nagovorili da dođe k meni. Kad sam ga vidjela, kazala sam da on nije psihički bolesnik. Spustila sam mu želudac i rije&scaron;ila njegove probleme. Jer želudac jako djeluje na mali mozak, a ja imam bilje koje popu&scaron;ta napetost u malome mozgu. On je tako patio tri godine. Svakakvih slučajeva je bilo. Problemi sa želucom i glavoboljom danas uzimaju maha. I kožne bolesti i gljivice..., to je užas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S kakvim bolestima ljudi najče&scaron;će dolaze u posljednje vrijeme k vama?</strong></p> <p>- Zbog želuca i psihičkih problema najče&scaron;će. Dosta je astme i bronhitisa kod djece i odraslih. To izliječim bez problema. Sastavim sirupe i popiju tri doze te se izliječe. Ja pacijenta pregledam i napi&scaron;em recept koji će tro&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vezano uz koronavirus i inhalaciju, &scaron;to preporučujete?</strong></p> <p>- Imamo lijek od slatkog pelina koji preporučujem protiv korone. On se uzima ujutro i navečer u kapima. Uz pelin, radim i klinčiće protiv zgru&scaron;avanja krvi, dok pelin liječi, od njega pada temperatura. Dolazi nam puno ljudi i traži te kapi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Spomenuli ste i problem glavobolje?</strong></p> <p>- Tu je problem želudac. Kad spustimo želudac, glavobolje nestane. To je sigurno. Toliko dugo radim, imam toliko iskustva i znam da je želudac najče&scaron;će krivac za glavobolju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mogu li ljudi sami spustiti želudac?</strong></p> <p>- Mogu im pokazati kako se to radi i da onda sami to primjenjuju. Iako je jedan liječnik kazao kako je za to &scaron;to radim potreban cijeli studij. Preporučujem prije spavanja masažu trbuha s lijeve strane do pupka. Također, staviti dlan na dlan i masirati od prsne kosti do pupka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li lijek za krvarenje iz debelog crijeva?</strong></p> <p>- Imam lijek i za to, melem i čaj. Pravim i željezo na prirodan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomogli ste ženama koje nisu mogle začeti i roditi?</strong></p> <p>- I tu je želudac kriv jer sa sobom vuče maternicu. Imamo toliko fotografija djece koja su se rodila nakon &scaron;to smo pomogli majkama namje&scaron;tanjem želuca. Tri razreda. Imala sam slučaj jedne žene koja je imala osam spontanih pobačaja. Za sve je bio kriv želudac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neplodnost je veliki problem?</strong></p> <p>- Da, jako je puno neplodnih žena, a &scaron;to je uzrok, ne znam. Otrovi, možda, ili stresan život. Dolaze nam jako nervozne žene, po 15 godina poku&scaron;avaju začeti, a ne mogu. Onda dođu i vidimo kako je stvar u želucu. I zanesu za mjesec i pol dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kod prijeloma nadlaktične kosti u predjelu ramena, &scaron;to preporučujete za oporavak? Možda neke obloge da ožive mi&scaron;iće?</strong></p> <p>- Imamo ulje od 28 biljaka koje izvlači bol iz kostiju. Njime su prezadovoljni pacijenti koji dolaze s bolnim zglobovima i kostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolazi vam i dosta sporta&scaron;a, ljudi koji imaju vodu u koljenu. Kako to liječite?</strong></p> <p>- Za vodu u koljenu dajem obloge od ječmenog bra&scaron;na, neprosijanoga, koje izvuče tu vodu, toliko da ostane na oblogu. Pet-&scaron;est dana i gotovo. I &scaron;to je najvažnije, tu se voda vi&scaron;e ne vraća. Jedan nam je sporta&scaron; dolazio koji nije mogao igrati zbog vode u koljenu. Nakon mog recepta od neprosijanog ječmenog bra&scaron;na, svinjske masti i octa sve je pro&scaron;lo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molim vas lijepo. Kako se može doći do va&scaron;e knjige &ldquo;Ljekovito bilje - dar iz Božje ruke&rdquo;?</strong></p> <p>- Možete nam poslati adresu i mi ćemo je poslati po&scaron;tom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to se nalazi u va&scaron;oj knjizi?</strong></p> <p>- Tu su recepti za gotovo sve bolesti. Kapi protiv tumora, karcinom, upalnih kanala, čajevi protiv upale želuca, za sniženje krvnog tlaka, lijek protiv znojenja nogu, za jačanje živaca, čaj za vodu u trbuhu i plućima... Imali smo slučaj čovjeka iz Splita kojemu su tjedno 7 l iz pluća ispumpavali vode. Poslije na&scaron;eg pripravka voda je nestala. Liječnik nije mogao vjerovati. Taj recept je dobar za svaki vi&scaron;ak vode u organizmu. Svaka travka je za neku bolest i svaka mi je draga. Na&scaron;e trave su najljekovitije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Stres je danas opća pojava u dru&scaron;tvu. Kako se s njime nositi?</strong></p> <p>- Svi ti stresovi utječu na želudac. Namje&scaron;tanjem želuca može se rije&scaron;iti taj problem. Kad je čovjek pod stresom i u psihičkim problemima, želudac ide gore. I hrana može biti uzrok, ali i neaktivnost jer danas ljudi ne rade kao nekad fizički. Kad čovjek te&scaron;ko radi, onda mu želudac pada. Uvijek je bilo baka koje su spa&scaron;avale te koji su bili slabi na želucu. Ljudi umiru od želuca. Obilaze najeminentnije klinike na svijetu, ali im ne mogu pomoći jer ne shvaćaju u čemu je problem. I kad im netko spomene časnu sestru iz Posu&scaron;ja, odmahuju rukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ljudi iz susjednih zemalja mogu doći do vas?</strong></p> <p>- Potrebno se najaviti telefonski, mi kažemo kad da dođete. Nalazimo se u blizini Posu&scaron;ja, a radimo od 9 do 17 sati. Sad je malo teže, prelazi se granica na 12 sati, pacijenti se naruče i mi im napi&scaron;emo kad da dođu, datum i sat, onda ih puste preko granice pa im udarimo pečat da su bili kod nas. Nikad u ovih 40 godina za pregled, masažu i namje&scaron;tanje želuca nismo naplatile nikome ni lipe, ni dinara. I kad nam netko na silu ostavi novac, damo to sirotinji. Ne uzimam novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li kakav lijek za distrofiju mi&scaron;ića?</strong></p> <p>- Imam poseban sastav za masaže, izvanredno dobar i uz to čajeve za cirkulaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakva je uloga molitve u ozdravljenju?</strong></p> <p>- Molitva je sastavni dio zdravlja tijela, a posebice du&scaron;e. Svakom pacijentu kažem: - Dala sam vam lijek, ali Bog će vas izliječit. Zato molite. Bez obzira na vjeru i naciju. Dolaze mi svi ljudi, različitih vjera, kažem im da su mi svi pacijenti jednako dragi i važni. Bez obzira koje su vjere. Dođe dosta i muslimana iz Bosne, i njima kažem: - Uzmite ovu kap čaja pa kap molitve. Mnogo je ljudi koji ne znaju moliti pa im kažem da uzmu molitvenik i nauče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to preporučujete za mjehur kad popusti?</strong></p> <p>- Imamo jako dobre čajeve. Pravimo i lijek od aloe vere te dvaju kaktusa. To dobro očisti mjehur i njegovu stijenku. Imamo dobar lijek za kamence u bubrezima - kupus, limun i žlica maslinova ulja. Imali smo slučaj kod jedne žene kamenca u bubregu od 4 cm koji se rastopio za 18 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Problemi sa &scaron;titnjačom su među najče&scaron;ćim autoimunim bolestima. Kako se boriti protiv toga?</strong></p> <p>- Imamo lijek za &scaron;titnjaču.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako se boriti protiv grčeva u nogama?</strong></p> <p>- Navečer, prije spavanja, smočiti mi&scaron;iće hladnom vodom i namazati bilo kojim sapunom te ne ispirati do ujutro. To pomaže za grčeve. Mjesec dana tako i proći će.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Otkuda vam toliko znanje o bolestima? Gdje ste to naučili?</strong></p> <p>- Bog mi je dao znanje. Imam Božju medicinu. Sve &scaron;to mi dođe na pamet, zabilježim. To je od Boga dano, nije to moje. Nikad se nisam s Bogom prepirala i posumnjala u svoje zvanje. I kad sam počinjala ni iz čega, molila sam se Gospi. Imala sam jednu Gospinu sliku i zazivala sam je da nemam novca da kupim alkohol za dezinfekciju posuđa. Obratim se Gospi da mi pomogne. Jer moja je majka bila jake vjere i uvijek mi je govorila da nikad ne smijem posumnjati u Božju providnost. Nakon tri dana dođe mi jedan direktor iz Kiseljaka, kojega je udario kamenčić u glavu. Stalno mu je krvarilo iz glave iako je obi&scaron;ao sve bolnice: -Sestro, pomozite mi, već tri-četiri godine ne mogu ni&scaron;ta, nikakav poslovni sastanak planirati. Imala sam jedan recept od 10 biljaka i melem, prvi &scaron;to sam napravila. Očistila sam mu tu ranu. Pričekali smo pola sata. Kad sam skinula zavoj, nije bilo ničega. Nije se vi&scaron;e nikad pojavila ni kap krvi. Kaže on meni: -Sestro, &scaron;to je vama potrebno. Rekla sam da mi nabavi alkohol. Sutra je stigla po&scaron;iljka od 100 l alkohola. I nije htio naplatiti. Tada sam shvatila kako je Bog htio da ja to radim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neumjerenost i potreba za hranom. Je li to poremećaj?</strong></p> <p>- I za to je kriv želudac. Ljudi se toliko udebljaju da jedva doprem do želuca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rane od dekubitusa. Postoji li melem za to?</strong></p> <p>- Imamo tekućinu kojom se ispire rana i melem koji se stavlja gazom na ranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sestro, kako gledate na službenu medicinu?</strong></p> <p>- Ja protiv medicine ne bih riječi rekla, po&scaron;tujem je. Liječnike, kirurge koji vr&scaron;e operacije, oni su glavni. Ja tu dođem kao pomoć poslije operacije i kod bolesti koje nisu za rezanje. Mogu pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolaze vam ljudi koji su pod terapijom i s dijagnozom?</strong></p> <p>- Da. Dolazi nam puno ljudi nakon operacije tumora. Traže pomoć za imunitet jer poslije operacije je potrebno ojačati imunitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Epilepsija. Kako spriječiti napade?</strong></p> <p>- Za epilepsiju imamo čajeve i kapi. Ali ja sam pomoć, ne mogu sve izliječiti. Treba i moliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dolaze vam i liječnici. Traže pomoć?</strong></p> <p>- Dolazili su mi zbog želuca. Polegnem ih na stol, izmasiram, spustim želudac i bude to drugi čovjek. A njima medicina to ne dopu&scaron;ta. Namjestila sam na tisuće želudaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Smetnje u probavi?</strong></p> <p>- I to se rje&scaron;ava namje&scaron;tanjem želuca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Očito se sve vrti oko želuca?</strong></p> <p>- Želudac je sredi&scaron;nji organ koji utječe na sve ostale. Jetru, bubrege, crijeva... Želudac &ldquo;gnjavi&rdquo; jetru jer je podiže. Onda i srce strada. Kad spustim želudac, rije&scaron;im velike probleme. Osamdeset posto bolesti dolazi od želuca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hernija i kila u želucu stvaraju ljudima probleme?</strong></p> <p>- Imamo lijek za herniju, ali prije toga moramo regulirati želudac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od sada će se va&scaron;i pripravci i lijekovi moći nabaviti i u Hrvatskoj?</strong></p> <p>- Hoće, već smo dobili odobrenje. Dugo smo čekali, korona nas je malo poremetila, ali sad možemo svoje proizvode plasirati i u Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preboljeli ste i COVID?</strong></p> <p>- Jesam, pro&scaron;lo je, hvala Bogu, za osam dana uz temperaturu.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/casna-sestra-iz-posusja-mnogi-mladi-dolaze-mi-po-pomoc-od-stresa-1480813" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-31-sestra-ljubica-casna.jpegPreminuo fra Berislav Nikić: U Ružićima se rodio 1939., a tu je služio i svetu misu 1966.http://grude.com/clanak/?i=270052270052Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-29-fra-berislav-nikic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Berislav Nikić, okrijepljen sakramentima umirućih, umro je u ponedjeljak, 29. ožujka, u Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu, u 82. godini života, 62. redovništva i 55. svećeništva.<p><br />Fra Berislav će biti pokopan u franjevačku grobnicu na gradskom groblju Lovrinac u Splitu u srijedu, 31. ožujka, a nakon sprovoda bit će misa zadu&scaron;nica u samostanskoj i župnoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu.<br /><br /></p> <p>Fra Berislav (Branko) rođen je 12. studenoga 1939. u Ružićima, općina Grude, od oca Pavla i majke Slavke. Osnovno &scaron;kolovanje zavr&scaron;io je u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu, filozofski i teolo&scaron;ki studij u Makarskoj.<br /><br /></p> <p>U franjevački red stupio je 24. kolovoza 1958. na Visovcu, a vječne zavjete položio je 8. prosinca 1964. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 13. srpnja 1966. u Makarskoj, a za svećenika idući dan, 14. srpnja također u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u rodnom mjestu 31. srpnja iste godine.<br /><br /></p> <p>Nakon ređenja fra Berislav se opredijelio za pastoralnu službu; najprije kao župni vikar u Župi Gospe od Ružarija u Drni&scaron;u (1967. &ndash;1970.) i župnik u Župi Sv. Josipa Radnika u susjednoj Kadinoj Glavici (1969. &ndash;1970.), a zatim i kao župnik u Župi Imena Isusova u Čvrljevu u Drni&scaron;koj Zagori (1970. &ndash;1972.). Zatim je bio du&scaron;obrižnik u hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj: M&uuml;nchen (1972. &ndash; 1973.) Traunreut (1973. &ndash; 1975.), Wuppertal (1975. &ndash; 1982.) i Bonn (1982. &ndash; 1991.).<br /><br /></p> <p>Nakon povratka u domovinu, bio je gvardijan i župnik u Zaostrogu (1991. &ndash; 1994.) i župnik u Župi Sv. Nikole Putnika u Ba&scaron;koj Vodi kraj Makarske (1994. &ndash; 2000.), da bi se ponovno vratio u Njemačku u kao voditelj hrvatske katoličke misije R&uuml;esselsheim (2000. &ndash; 2014.). Nakon pobolijevanja nastanio se u Franjevački samostan Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu gdje je i preminuo.<br /><br /></p> <p><em><strong>KTA/Ika</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-29-fra-berislav-nikic.jpegPurger opjevao Hercegovce: Vjera, krv, obitelj, zakon im je prvi - Zakon što se kovao u borbi i krvihttp://grude.com/clanak/?i=270012270012Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-herceg-bosna-covjek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesma koju je napisao Zagrepčanin Zvonimir Ulaga u svojoj zbirci „Zbudimo se purgeri“ naveliko se dijeli putem društvenih mreža.<p>&nbsp;</p> <p>Ulaga je inače rođeni Zagrepčanin i pravi purger.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Hercegovac<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">U kamenu kada vidi da povrće sadi</p> <p style="text-align: center;">Mnogobrojna mu obitelj ne boji se gladi.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Iz kamena radom proizvodi novac,</p> <p style="text-align: center;">To sigurno može samo Hercegovac.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Hercegovac sve to radi bez žurbe i buke,</p> <p style="text-align: center;">I jedini zna kroz kakve sve prolazi muke.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">S kakvom lakoćom obrađuje i zemlju i kamen</p> <p style="text-align: center;">Stoljećima za njih prepoznatljivu znamen.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Vjera, krv, obitelj, zakon im je prvi</p> <p style="text-align: center;">Zakon &scaron;to se kovao u borbi i krvi.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Zakon &scaron;to je prepoznao i na&scaron; dragi Franjo</p> <p style="text-align: center;">I s takvim Hrvatima Hrvatsku dosanjo.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Opstali su jer su bili od kamena jači,</p> <p style="text-align: center;">Klanjam se iz Zagreba toj hrvatskoj braći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Zvonimir Ulaga</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-herceg-bosna-covjek.jpgMadrid zamijenila Hercegovinom! Mnogi su bili šokirani mojim dolaskom, ali zašto se ne boriti ovdje?http://grude.com/clanak/?i=270005270005Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-azra-isic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završila je studij turizma u Španjolskoj, bila perspektivna sportašica. S pronalaskom posla u prijestolnici Madridu, u kojem je živjela, zasigurno ne bi imala problema.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ona se odlučila za Mostar, grad svoje majke, a postala je i jedno od najpoznatijih lica SUM TV-a, sveučili&scaron;ne televizije u Mostaru. Sve do dolaska ovdje, Azra nije znala jezik. - Život me nekako doveo ovdje. Moja je majka prije dvije godine bila u Mostaru i odlučila sam doći živjeti s njom i vidjeti kakav je život ovdje - priča nam u uvodu dok uspoređujemo dva grada - Madrid i Mostar. Zajedničko im je prvo slovo i jednak broj znakova, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p>- Jako je te&scaron;ko usporediti Madrid i Mostar. Madrid je grad koji ima tri milijuna stanovnika, i to samo u sredi&scaron;tu. Ako računamo periferiju, ima ih puno vi&scaron;e. Način života i tempo također su različiti. Ono &scaron;to bih mogla izdvojiti kao isto, osim broja slova, jest kako postoje dvije nogometne momčadi s dvama stadionima, Zrinjski i Velež, kao u Madridu Real Madrid i Atletico de Madrid. Uz to, stadion jednog nalazi se u gradu, a drugog na periferiji. A i klima je vrlo slična - kaže nam Azra. Također, ističe i mentalitet. - U &Scaron;panjolskoj mentalitet također ovisi o tome gdje živite. Nije isto živjeti u glavnom gradu Madridu ili Barceloni i živjeti u manjim mjestima, poput Albacetea ili Segovije. &Scaron;to je veći grad u kojem živite, mentalitet je otvoreniji, kao &scaron;to je to sigurno i u ostatku svijeta. Mogla bih reći kako su ljudi u jednom pogledu slični, u smislu da vole izlaziti i biti na ulici kada je sunčano, provoditi vrijeme u barovima, organizirati ro&scaron;tilje s prijateljima... Ali &scaron;to se tiče načina razmi&scaron;ljanja u nekim aspektima, &Scaron;panjolska je naprednija, ne gleda se toliko tko ima &scaron;to. &Scaron;to ne znači da BiH, kada bi htjela, ne bi mogla doći do iste razine. Način razmi&scaron;ljanja ovdje je razumljiv, ali s vremenom trebao bi se malo promijeniti - ističe za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/mnogi-su-bili-sokirani-mojim-dolaskom-u-bih-ali-zasto-se-ne-boriti-ovdje-1479482" target="_blank">Večernjak</a> Azra.<br /><br /></p> <p><strong>Ronaldo ispred Messija<br /><br /></strong></p> <p>Na Sveučili&scaron;tu u Mostaru jedna je od najboljih studentica novinarstva i voditeljica na SUM TV-u, a prije toga studij turizma zavr&scaron;ila je na jednom od najtežih i najstarijih javnih sveučili&scaron;ta u Madridu. Pitamo je odakle želja i energija za daljnjim učenjem i svladavanjem gradiva. - Jako je jednostavno. Kad radite ono &scaron;to volite ili na neki način vidite da vas put vodi prema onome &scaron;to želite od djetinjstva, energija i želja idu ruku pod ruku. Sportsko novinarstvo je moja ljubav, to sam shvatila na Svjetskom prvenstvu 2010., gdje je bila Sara Carbonero, službena novinarka &ldquo;La Roje&rdquo;, i rekla sam: &ldquo;Želim biti kao ona, okružena sportom, mojom ljubavlju, a da to mi bude posao&rdquo; - kaže za Vecernji.ba. Sport je u Azrinu životu uvijek bio prisutan, zato i nije čudno &scaron;to njezini sugovornici uživaju odgovarati na njezina pitanja. - Odmalena sam uvijek trenirala neki sport. Mali nogomet najdulje sam trenirala i igrala, natjecali smo se u ligi u regiji Madrid. Prvo protiv mu&scaron;karaca, nije bilo ženske lige, a godinu dana poslije i protiv djevojaka. Prije toga također sam dugo vremena trenirala ritmičku gimnastiku. Ljeti sam igrala tenis, a moja skupina prijatelja i ja bili smo vrlo aktivni i uvijek smo se bavili nekom sportskom aktivno&scaron;ću. Vjerujem kako je sport jako važan i kako se od djetinjstva treba ne&scaron;to trenirati ili se posvetiti nekoj vrsti sporta. Treniranje je dobro za timski rad i prijateljstvo. Uz to, bavljenje timskim sportom potiče socijalizaciju jer se upoznaju novi ljudi i generira niz uspomena i iskustava podijeljenih s drugima - kaže nam. A otkrila nam je i za koga navija, a to nije Real Madrid.<br /><br /></p> <p>- Svi koji me poznaju znaju da sam fan Atletica. Prema Atleticu imam vrlo jake osjećaje, pa čak i ako momčad ne pobjeđuje uvijek, i bilo bi puno lak&scaron;e biti navijač Real Madrida. Mnogi ljudi ovdje to ne razumiju, ali u Madridu broj navijača praktički je pola-pola - kaže nam, a onda joj postavljamo pitanje - Messi ili Ronaldo. - Obojica su nevjerojatni igrači koji su dali nekoliko spektakularnih godina za &scaron;panjolski i svjetski nogomet. Da moram birati, držala bih se Cristiana Ronalda. Imala sam prilike vidjeti ga kako igra uživo i to je nevjerojatno. Njegova disciplina je nevjerojatna, oduvijek je želio biti najbolji, a i njegov trening i dandanas. On točno zna gdje se postaviti i zabiti pogodak. To su neki stvari kojima se divim kod ovog igrača. Bila sam i na njegovu predstavljanju na Bernabeuu, imala sam petnaest godina i bilo je nevjerojatno vidjeti pun Madrid zbog susreta s nogometa&scaron;em. Ronaldo je puno dao Realu, a i Real Ronaldu - kaže za Vecernji.ba. Hrvatski jezik, priznala je svojedobno, najteži je koji je učila, a na Sveučili&scaron;tu u Mostaru uspje&scaron;no ga svladava. - Jezik jo&scaron; moram svladavati. Nisam bila u dodiru s njim u &Scaron;panjolskoj, tako da nisam imala priliku naučiti ga. Te&scaron;ko je, vjerojatno zato &scaron;to je gramatika potpuno drukčija. Čim se svi mi iz &Scaron;panjolske susretnemo s padežima u hrvatskom, malo se zbunimo - kaže kroz smijeh. Zahvalila je i svim profesorima Filozofskog fakulteta koji joj otpočetka pomažu u radu i svladavanju jezika. - Moram zahvaliti i kolegama s novinarstva i videomontaže i režije, koji su uvijek tu da mi pomognu u bilo čemu, a posebno Emili Ibrulj, jako ambiciozna djevojka koja ima mnogo obveza i, unatoč svemu, od prve godine pomaže mi s gotovo svim tekstovima koje sam napisala - kaže nam.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Prostor za razvoj<br /><br /></strong></p> <p>Kada su u pitanju prednosti ove zemlje, kaže kako je super &scaron;to ima dosta prostora za razvoj. - U Madridu, primjerice, te&scaron;ko je napredovati jer je već sve izmi&scaron;ljeno ili gotovo sve. Ako si bio malo vani, može&scaron; donijeti nove stvari, pokrenuti nove biznise, biti prvi u nečemu... - kaže Azra za Vecernji.ba. Komentiramo i činjenicu kako mnogi izvana misle da ovdje jo&scaron; traju sukobi pa, kada dođu, uvjere se da nije sve kao u filmovima, koji su u ovoj zemlji uglavnom vezani uz ratnu tematiku. - Mislim da infrastruktura puno pomaže u tome. Bilo bi potrebno malo vi&scaron;e uložiti u infrastrukturu i promijeniti izgled gradova, starih zgrada iz kojih jo&scaron; uvijek možete vidjeti da je bio rat. Stadioni su također prilično stari, kao prije rata, a sve to ne daje lijep vizualni dojam. Realna sam i znam kako za to treba vremena i novca, ali možda bi se to moglo početi stavljati na popis stvari koje treba promijeniti, upravo kako bi se izbjeglo tu misao turista i neturista, jer postoje ljudi koji razmi&scaron;ljaju hoće li doći ili ne, jer misle da smo jo&scaron; u ratu. Za one ljude koji misle da je to tako, bilo bi potrebno prvo promijeniti unutarnje odnose u državi i tako ljude izvana naučiti pozitivnim stvarima o ovoj zemlji, a ne samo o negativnim ili ratnim temama. Snimati dokumentarne filmove o ljepoti BiH, njezinoj prirodi i bogatstvu i ne zaranjati u ratne teme o kojima imam dojam da se jedino govori. Povijest se ne smije zaboraviti kako se ne bi ponovila, ali mora se ići dalje - priča nam Azra. Osvrnuli smo se i na temu odlazaka. Neki uspiju, a neki se vani brzo razočaraju...<br /><br /></p> <p>- Gdje god da ste, morate se potruditi. Problem je u tome &scaron;to mnogi ljudi misle kako će u uređenoj zemlji sve biti puno bolje, ali u stvarnosti sve ovisi o pojedincu. Onda, za&scaron;to se ne boriti ovdje? Istina je kako je ovdje pomalo te&scaron;ko vidjeti budućnost, posebno mladim ljudima, ali i to se može promijeniti. Da se Martin Luther King nije se borio, Afroamerikanci jo&scaron; uvijek ne bi imali građanska prava, da pokret glasačkog prava nije postojao, žene jo&scaron; uvijek ne bi glasovale. Uzimajući sebe za primjer, svakodnevno se borim s jezikom. Mnogi su mi govorili kako sam luda zbog želje da ovdje poku&scaron;am studirati novinarstvo i da ga nikada neću moći zavr&scaron;iti. A evo me, zavr&scaron;avam preddiplomski studij i imam emisiju na SUM TV-u. Treba se boriti i ako je za neko dobro, napor nije uzaludan i sigurno će se isplatiti - zavr&scaron;ava za Večernji list Azra Isić. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-azra-isic.pngPoziv Marije svijetu: Hoću da sve kršćanske obitelji ovo učine!http://grude.com/clanak/?i=269992269992Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-26-gospa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovako možeš zaštititi svoju obitelj od svakog zla!<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sotona će napasti obitelj, a jedno od dva posljednja oružja za obranu koje Gospodin sada daje svijetu je Posveta Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinom&rdquo; &ndash; riječi su to sestre Lucije, fatimske vidjelice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećeniku i začetniku Svećeničkog Marijanskog pokreta don Stefanu Gobiju, Blažena Djevica Marija počela je govoriti upravo u Fatimi, a govorila mu je i o posveti obitelji Njenom Bezgre&scaron;nom Srcu, kao o snažnoj za&scaron;titi od sveg zla.<br />U vrijeme kad svijedočimo stra&scaron;nim trpljenjima brojnih obitelji; rasula, rastava, povreda, ubojstava, ostavljene djece i ranjene djece i slomljenih obiteljskih ognji&scaron;ta, Marija nas poziva u utoči&scaron;te do kojeg zlo ovog svijeta ne može doći. U ovoj poruci Blažena Djevica Marija hrabri obitelji i govori da kad ju pustimo u svoj dom, ona će se brinuti za sve, i za na&scaron;e živote, i za na&scaron;u djecu ali i za na&scaron;e poslove, &scaron;to je milost o kojoj već svjedoće na tisuće obitelji posvećenih Njenom Bezgre&scaron;nom Srcu, prenosi dnevno.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoću da se sve kr&scaron;ćanske obitelji meni posvete</strong></p> <p>&ldquo;S ljubavlju gledam na meni posvećene obitelji. U ovim vremenima, Ja okupljam obitelji i vodim ih u dubinu svoga Bezgrje&scaron;nog Srca, kako bi ondje na&scaron;le zaklon, sigurnost, utjehu i obranu. Kao &scaron;to volim da me zazivaju Majkom i Kraljicom mojih svećenika, tako volim da me zazivaju Majkom i Kraljicom meni posvećenih obitelji. Ja sam Majka i Kraljica obitelji. Bdijem nad njihovim životom, brinem se za njihove brige, zanima me ne samo duhovno nego i materijalno dobro svih njihovih članova. Kada posvećujete jednu obitelj mom Bezgrje&scaron;nom Srcu, to je isto kao da otvarate vrata va&scaron;eg doma nebeskoj Majci, pozivate je da uđe i dajete joj prostora kako bi ona sve jače mogla vr&scaron;iti svoju majčinsku dužnost. Eto za&scaron;to hoću da se sve kr&scaron;ćanske obitelji posvete mom Bezgrje&scaron;nom Srcu. Tražim da mi se otvore vrata svih kuća, da mogu ući i prebivati s vama. Tada Ja ulazim kao va&scaron;a Majka, prebivam s vama i sudjelujem u va&scaron;em životu. Iznad svega se brinem za va&scaron; duhovni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S Marijom do svetosti</strong></p> <p>Nastojim voditi du&scaron;e onih koji sačinjavaju obitelj prema stalnom življenju u milosti Božjoj. Odande kamo Ja ulazim, izlazi grijeh, ondje gdje Ja prebivam uvijek su prisutne božanska milost i svjetlost; ondje gdje Ja živim žive čistoća i svetost. Eto za&scaron;to je moja prva majčinska zadaća da postignem da članovi jedne obitelji žive u milosti, te da rastu u životu svetosti prakticirajući sve kr&scaron;ćanske kreposti. A budući da vam sakrament ženidbe daje posebnu milost kako biste rasli zajedno, moja je zadaća da duboko učvrstim jedinstvo obitelji, da dovedem muža i ženu k sve dubljem duhovnom zajedni&scaron;tvu, da učinim savr&scaron;enom njihovu ovozemaljsku ljubav i da je stavim u Srce Isusovo kako bi poprimila novi i savr&scaron;eni oblik, koji se iskazuje u čistoj i nadnaravnoj ljubavi. Ja stalno jačam jedinstvo obitelji, vodim sve članove k većem razumijevanju, dajem im da osjećaju nove potrebe za sve jačim i dubljim zajedni&scaron;tvom. Vodim njihove članove na putu svetosti i radosti, koji se mora graditi i prelaziti zajedno, da bi mogli postići savr&scaron;enstvo ljubavi i uživati u beskrajno vrijednom daru mira. Tako Ja oblikujem du&scaron;e svoje djece i preko obitelji ih vodim do vrhunca svetosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želim ući u obitelji da vas učinim svetima, da vas dovedem do savr&scaron;enstva ljubavi, da budem s vama, te da učinim plodnijim i jačim va&scaron;e obiteljsko jedinstvo. Zatim, zauzimam se za materijalno dobro meni posvećenih obitelji.<br />Marija brine za djecu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeca su najdragocjenije dobro obitelji. Djeca su znak Isusove i moje osobite ljubavi. Djecu se mora željeti, prihvatiti i uzgajati poput najvrednijeg dragog kamenja u obiteljskom posjedu. Kad uđem u obitelj, odmah se brinem za djecu, ona postaju moja. Uzimam ih za ruku, vodim ih putem na kojem se ostvaruje Božja zamisao, jer gore, u vječnosti, već je svaka od njih jasno zacrtana; ljubim ih, nikad ih ne napu&scaron;tam, i oni postaju vrijedan dio moga majčinskog vlasni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Marija Brine za posao</strong></p> <p>Osobito se brinem za va&scaron; posao. Nikad vas ne ostavljam bez Božje providnosti. Uzimam va&scaron;e ruke i otvaram ih Božjoj zamisli, koju On ostvaruje svaki dan, uz pomoć va&scaron;e suradnje. Kao &scaron;to je moje ponizno, vjerno i svakodnevno majčinsko djelovanje u malenoj i siroma&scaron;noj nazaretskoj kućici učinilo mogućim ispunjenje Očevog plana koji se ostvario u ljudskom rastu Sina, pozvanog da izvr&scaron;i djelo Otkupitelja i va&scaron;eg spasenja, tako i Ja zovem vas da slijedite Očev plan koji se ostvaruje uz va&scaron;u ljudsku suradnju i pomoću va&scaron;eg svakodnevnog rada. Vi morate obaviti svoj dio, kao &scaron;to nebeski Otac obavlja svoj. Va&scaron;e se djelo mora udružiti s djelom Božanske providnosti, kako bi rad dao ploda u onim dobrima koja su korisna za va&scaron;e održavanje života i za obogaćenje same obitelji, tako da njeni članovi mogu uvijek uživati u duhovnom i materijalnom dobru.<br />Osim toga, Ja vam pomažem ostvariti plan Božje volje. Tako va&scaron; rad činim duhovno plodnijim, jer ga pretvaram u izvor zasluga za vas i u priliku za spasenje tolike moje jadne i zalutale djece. Tada se u vama djelo sjedinjuje s ljubavlju, rad s molitvom, trud s gorućom žedi za sve većom milo&scaron;ću.<br />Tako, svojom suradnjom s Očevom voljom, vi činite remek djela providnosti, koja, preko vas, postaje konkretna i svakida&scaron;nja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obitelji posvećene Mariji će pobjediti</strong></p> <p>Ne bojte se: kamo Ja ulazim, sa mnom je sigurnost. Nikad vam ni&scaron;ta neće uzmanjkati. Va&scaron;e djelo činim savr&scaron;enijim, a proči&scaron;ćavam i sam va&scaron; rad. Ja sam s vama i u svim va&scaron;im brigama. Znam da danas obitelj ima mnogo briga. One su va&scaron;e i postaju moje. Dijelim s vama va&scaron;e patnje. Zbog toga, u te&scaron;kim vremenima sada&scaron;njeg či&scaron;ćenja, Ja sam prisutna u obiteljima meni posvećenima, poput zabrinute i ožalo&scaron;ćene majke, koja uistinu uzima udjela u svim va&scaron;im stradanjima. Budite zato utje&scaron;eni. Ovo su moja vremena. &lsquo;Ovi&rsquo;, tj. dani koje živite; &lsquo;moji&rsquo; su, jer su to vremena obilježena mojom velikom i snažnom prisutno&scaron;ću. Ova vremena postat će jo&scaron; vi&scaron;e moja, &scaron;to se vi&scaron;e bude &scaron;irila i jačala moja pobjeda nad sada&scaron;njom pobjedom moga Protivnika. Ova moja prisutnost postajat će sve to jača i neobičnija, poglavito u obiteljima koje su posvećene mom Bezgrje&scaron;nom Srcu. Ona će se navijestiti svima, a vama će postati izvorom osobite utjehe. Idite, dakle, naprijed s povjerenjem i s nadom, u ti&scaron;ini, u va&scaron;em svakodnevnom radu, u molitvi i poniznosti. Idite naprijed u sve većoj čistoći s jasnom namjerom; sa mnom idete naprijed po strmoj stazi mira u srcu i u va&scaron;im obiteljima.<br />Ako svi idete cestom koju sam vam Ja naznačila, ako slu&scaron;ate i u djelo provodite ono &scaron;to sam vam danas rekla, va&scaron;e će obitelji biti prve mladice moje pobjede: sitne, skrivene, nečujne mladice, koje već izbijaju u svim dijelovima zemlje, kako bi navijestile novu eru i nova vremena, koja su već tu, pred vratima. Sve vas hrabrim i blagoslivljam.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posveta obitelji Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinom</strong></p> <p>Blažena Djevica Marija u ostalim porukama često poziva obitelji da zajedno mole svetu krunicu koja od obitelji čini najjaču utvrdu protiv zloga, ali posvetu obitelji Bezgre&scaron;nom Srcu Marijinom možete učiniti i ovako,:</p> <p>&nbsp;</p> <p>O, Djevice Marijo, Tvom Bezgre&scaron;nom Srcu posvećujemo danas na&scaron; dom i sve koji u njemu stanuju. Daj da na&scaron;a kuća bude slična Tvojoj kući u Nazaretu po ispunjenju Božje volje, po djelima djelotvorne ljubavi i po bezgraničnoj predanosti Božjoj Providnosti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj da bude prebivali&scaron;te mira i tihe sreće! Bdij nad svima koji u na&scaron;oj kući stanuju, pomozii m uvijek da kr&scaron;ćanski žive i sve ih obujmi svojom majčinskom za&scaron;titom! Čuvaj nas, o Djevice Marijo, po dobroti svoje velike milosti, da mi svoj ovozemaljski dom, koji smo ovdje zauvijek posvetili tvom Bezgre&scaron;nom Srcu, jednom u nebu zavrijedimo imati! Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-26-gospa.jpgPoruka Kraljice mira svijetu preko Međugorja: Prepustite sve u ruke Svevišnjega, tko moli ne boji se budućnostihttp://grude.com/clanak/?i=269986269986Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija šalje svoje poruke čovječanstvu, moli za cijeli svijet i zagovara za spasenje duša kod Gospodina.<p>&nbsp;</p> <p>Poruka Kraljice mira preko Marije Pavlović Lunetti:<br /><br /></p> <p>"Draga djeco<br /><br /></p> <p>I danas sam s vama da vam kažem: dječice, tko moli, ne boji se budućnosti i ne gubi nadu. Vi ste izabrani da nosite radost i mir, jer ste moji.<br />Ja sam ovdje do&scaron;la s imenom Kraljica mira, jer đavao želi nemir i rat, želi ispuniti va&scaron;e srce strahom u budućnost, a budućnost je Božja.<br /><br /></p> <p>Zato budite ponizni i molite i prepustite sve u ruke Svevi&scaron;njega koji vas je stvorio.<br />Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpgPrvo 'More milosrđa' iz Hercegovine, evo gdje gledati i kako se javiti sestri Ljubicihttp://grude.com/clanak/?i=269985269985Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-26-bernardica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Bog je imao taj plan sa mnom", kaže sestra Ljubica Bernardica Kovač iz Posušja iz Hercegovine, poznata kao "hrvatska ljekaruša", jer je gotovo cijeli život posvetila prikupljanju ljekovitoga bilja...<p>&nbsp;</p> <p>... i izradi pripravaka kojima pomaže ljudima, kao i duhovnim savjetima. Kako ova redovnica Kćeri Božje ljubavi dolazi do nadahnuća za svoje recepte, koja je tajna njezina "namje&scaron;tanja želuca", &scaron;to preporuča za depresiju i tjeskobu, kako se nositi s te&scaron;kim bolestima i tumorima moći ćete čuti u prvom "Moru milosrđa" iz Laudato TV centra Međugorje. Moći ćete postavljati i pitanja sestri Ljubici na telefon 00387/36/312 172</p> <p>Emisiju gledajte večeras, od 22 sata iz Mostara, iz studija RTV Herceg Bosne!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-26-bernardica.jpg U Sveučilišnoj galeriji SUM bit će otvorena izložba ''Cvjetnica'' akademskog kipara Stjepana Skokehttp://grude.com/clanak/?i=269979269979Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-25-izlozba_cvjetnica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru organizira izložbu „Cvjetnica“ akademskog kipara Stjepana Skoke u Sveučilišnoj galeriji SUM u kampusu Rodoč u petak 26. ožujka u 12.00 sati.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu će otvoriti književnik i sociolog Ivan Vukoja, zajedno s voditeljem Sveučili&scaron;ne galerije, povjesničarom umjetnosti Marinom Ivanovićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba &bdquo;Cvjetnica&ldquo; novi je ciklus slika koji nosi prikladno ime, ali i temu za ovo korizmeno vrijeme. Kipar Skoko donosi poseban ciklus u Sveučili&scaron;nu galeriju na kojemu će posjetitelji, uz slike, imati priliku vidjeti i nove, do sada nigdje predstavljene skulpture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stjepan Skoko rođen je 1959. godine u Grabu, Bosna i Hercegovina. &Scaron;kolu primijenjenih umjetnosti zavr&scaron;io je u Sarajevu, a diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Vjekoslava Rukljača. Član je HDLU u Zagrebu te ULUBIH u Sarajevu. Godine 1995. utemeljio je Umjetničku galeriju TMT u Ljubu&scaron;kom te sudjelovao u osnivanju Akademije likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu gdje je voditelj kiparske klase u statusu redovitog profesora i dekan od 2013. godine. Imao je dvadeset &scaron;est samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te preko trideset skupnih izložbi. Izveo je i postavio preko četrdeset skulptura na javnim mjestima, a djela mu se nalaze u mnogim muzejskim i privatnim zbirkama. Njegovi radovi zastupljeni su u udžbenicima, književnim izdanjima, monografijama i antologijskim pregledima, poput monografije &bdquo;Destination Art&ldquo; o skulpturi u javnim prostorima autorice Amy Dempsey, u izdanju Thames &amp; Hudson iz Londona te su druga izdanja objavili University of California Press, Ludion i Belser.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-25-izlozba_cvjetnica.jpegSVJETSKI DAN KAZALIŠTA HNK Mostar nagrađuje publiku odličnom predstavom i besplatnim ulaznicamahttp://grude.com/clanak/?i=269978269978Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj važni kazališni datum obilježiti će se i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru izvedbom predstave „Ja od jutra nisam stao“<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljudska bića jedna drugima pričaju priče otkad su se pojavila na ovom planetu. Ta će prekrasna kultura kazali&scaron;ta opstati dok god budemo živi. Kreativni nagoni pisaca, dizajnera, plesača, pjevača, glumaca, glazbenika i redatelja nikad neće biti ugu&scaron;eni, a u bliskoj budućnosti opet će procvati, ispunjeni novom energijom i novim razumijevanjem svijeta koji svi zajedno dijelimo&ldquo;, dio je iz ovogodi&scaron;nje međunarodne poruke koja se tradicionalno čita u kazali&scaron;tima diljem svijeta na Svjetski dan kazali&scaron;ta, 27. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čast da ove godine napi&scaron;e poruku pripala je proslavljenoj engleskoj kazali&scaron;noj, televizijskoj i filmskoj glumici Helen Mirren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj važni kazali&scaron;ni datum obilježiti će se i u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru izvedbom predstave &bdquo;Ja od jutra nisam stao&ldquo; u subotu, 27. ožujka 2021. s početkom u 18 sati. Osim odličnom predstavom, ovim povodom mostarska publika bit će nagrađena i besplatnim ulaznicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije same izvedbe predstave, kao &scaron;to je običaj za ovaj kazali&scaron;ni &bdquo;praznik&ldquo;, na daskama HNK Mostar čitat će se međunarodna, ali i hrvatska poruka za koju je zaslužna nacionalna prvakinja Drame HNK Zagreb Branka Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove poruke u HNK Mostar pročitat će umirovljeni dramski prvak Velimir P&scaron;eničnik Njirić i članica ansamba HNK Mostar Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Ja od jutra nisam stao&ldquo;, prema dramskom tekstu uspje&scaron;ne dramatičarke i spisateljice Une Vizek, dotiče se aktualnih rodnih pitanja, ali uz zanimljiv i neočekivan zaokret &ndash; stereotipizirane mu&scaron;ke i ženske rodne uloge obrću se na način da vidimo svijet u kojem vladaju žene. Standardni kli&scaron;eji o mu&scaron;ko-ženskim odnosima na satiričan način podliježu kritici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu predstavu na scenu HNK Mostar postavio je redatelj Dražen Kre&scaron;ić, a u njoj igraju Jelena Kordić Kuret, Mario Knezović, Ivo Kre&scaron;ić, Dražen Pavlović te Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ulaznice za predstavu rezervirane su prije mjesec dana, odmah po objavi repertoara za ožujak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgKatolici danas obilježavaju svetkovinu Blagovjestihttp://grude.com/clanak/?i=269976269976Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-25-blagovijest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.<p>&nbsp;</p> <p>Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali jo&scaron; nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: &bdquo;Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom&rdquo;, &scaron;to je postalo početak molitve &bdquo;Zdravo Marijo&rdquo;. Marija je prihvatila Božji naum riječima: &bdquo;Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!&rdquo; Arkanđeo je tada oti&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvr&scaron;i djelo spasenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagovijest se slavi u korizmi, čime se nagla&scaron;ava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Nazaretu se nalazi Bazilika Navje&scaron;tenja Gospodinova. Prema predaji, Marijina kuća, gdje se dogodilo navje&scaron;tenje, nalazila se u Nazaretu do kraja 13. stoljeća. Tada joj je prijetilo ru&scaron;enje pa su je anđeli prenijeli na Trsat u Hrvatsku. Na Trsatu je bila od 10. svibnja 1291. do 10. prosinca 1294. Tada su je anđeli, odnijeli u Loreto u Italiju, gdje je i danas. Za utjehu, papa Urban V. 1367. godine &scaron;alje na Trsat čudotvornu sliku Majke Božje imena &bdquo;Majka milosti&rdquo;. Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-25-blagovijest.jpg'U mojoj obitelji bilo je: Ne smiješ u Partiju ni u Njemačku, i danas se kod nas ljepše živi'http://grude.com/clanak/?i=269975269975Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-franjo_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počasni predsjednik Napretka mons. Franjo Topić u intervjuu za hercegovina.info govori društvenoj i političkoj situaciji, odrastanju u obitelji u kojoj su bila dva zlatna pravila <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; nema u Partiju i Njemačku, uređenju države, nasljedniku na čelu Napretka, iseljavanju, lo&scaron;oj demografskoj slici, te drugim aktualnostima. 29 godina vodio je jedno od najznačajnijih kulturnih dru&scaron;tava u BiH, a i danas aktivno prati i reagira na sva bitnija događanja u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kazali ste jednom da su u va&scaron;oj obitelji bila dva ključna pravila - nema u Njemačku ni u Partiju. To mi se ba&scaron; duboko urezalo u sjećanje. Razmi&scaron;ljaju li dana&scaron;nje obitelji tako?</strong></p> <p>-Određeni dio ljudi i obitelji razmi&scaron;ljaju i danas tako. To je doba komunizma i situacija je bila bitno drugačija, uostalom povijest teče. U to vrijeme tj. sedamdesetih 20. st. živjelo se dobrano siroma&scaron;no. Kuće su bile lo&scaron;e, mnoge nisu imale ni fasade, 90% nisu imale banje, apsolutna većina nije imala auto, čak je biciklo bilo pojam. &bdquo;Seljaci&ldquo; su jeli ono &scaron;to su uzgajali vlastito kako životinje tako i povrće i voće. Apsolutna većina nije nikad oti&scaron;la u mesnicu ili u piljaru. Članstvo u komunističkoj partiji je pružalo mogućnost bržeg napredovanja i dobivanja nekih dobrih položaja.</p> <p>Inozemstvo je pružalo mogućnost dobre zarade. I mnogi su na&scaron;i ljudi oti&scaron;li. Na&scaron;i su roditelji bili vjernici, svako jutro i svaku večer je bila zajednička molitva, da ne govorimo o molitvi uz jelo. Molitva i ti stavovi nisu bili radi mene jer sam ja najmlađi od &scaron;est braće i sestre. Iako su 1949. izgubili većinu zemlje (oduzelo ima za tvornicu Bratstvo u Novom Travniku) i ostali bez kuće, vjerovali su u Boga i u rad. Nakon 20 godina opet su imali svega, kupili puno zemlje, napravili su zajedno svoj braći kuće, imali auta i sve drugo. To je stara benediktinska formula uspjeha: moli i radi. Mislim da je poučno reći da se u na&scaron;oj kući nikad nije izrekla teža psovka niti ispričao vulgaran vic i &scaron;ala. Bilo puno smijeha i radosti, čak oženjena dvojica braće, iako su imali kuće, ostali su živjeti s roditeljima i bio nam je lijep život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Crkvena statistika ne govori lijepe stvari, ba&scaron; kao ni civilna. Na putu smo nestajanja. Iseljavaju li na&scaron;e obitelji uglavnom zbog neima&scaron;tine, ili zbog nesređena dru&scaron;tvena stanja, nesigurnosti, neizvjesne budućnosti ili zbog svega navedenog?</strong></p> <p>-Vi ste već dali praktično odgovor. Sve su to razlozi a često postoje i posebne okolnosti. Sad je novost da odlaze i oni koji oboje imaju solidan posao. Ljudi su se uvijek selili i selit će se do kraja svijeta prije svega zbog boljeg života. Samo po mom sudu ima puno i krivih informacija. Neki misle da svi u Njemačkoj imaju plaće kao Angela Merkel. Ja poznajem dosta dobro život u Njemačkoj kako na&scaron;ih ljudi tako i Njemaca. Da ne idem u detalje, nijedna prosječna obitelj u Njemačkoj ne može živjeti od jedne plaće. Reći ću jo&scaron; ne&scaron;to: kad bi se ovdje radilo puno kao u Njemačkoj bio bi i kod nas standard puno veći nego sada. Tamo ljudima treba samo radno odijelo i spavaćica. Mi ne živimo dobro kao Austrija, ali živimo bolje nego jugoistočne zemlje. Dodajem u Njemačkoj ili u SAD-u bolje se materijalno živi, ali se u na&scaron;im krajevima ljep&scaron;e živi. Nisam za vraćanje unazad niti zagovaram siroma&scaron;tvo. Mnogi su robovi pretjeranog konzumizma pohlepe. A ima i previ&scaron;e neumjerenosti, a neumjerenost je grijeh. Smatram da se previ&scaron;e kuka, &scaron;to je papa Franjo nazvao &bdquo;mistika jadanja&ldquo;. Na vratima pape Franje pi&scaron;e: zabranjeno kukati!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li Crkva valjano odgovorila na zadatak u BiH, i sama ovisna o davanjima o kojima odlučuje politika. Čuvaju li pastiri svoje stado i znaju li njegove muke?</strong></p> <p>-Pastiri rade svoj posao kako najbolje znaju i umiju. Ali i pastiri su dio svog naroda, djeca svog vremena i podložni mnogim utjecajima. Ipak od svih mislim da pastiri ponajbolje poznaju svoje stado. Ne treba Crkvi stavljati na leđa terete koje ne može nositi a i ne treba, jer nema ona ta sredstva kojima može puno utjecati na standard života. Caritas ne&scaron;to čini, no to je procentualno malo, ali važno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U državi smo tri konstitutivna naroda, od kojih je svaki obespravljen ovisno o tome gdje živi. Politika pak profitira i parazitira konfrontiranjem. Ima li ključa za bolje sutra?</strong></p> <p>-Konstitutivnost je bitna za opstanak BiH. Činjenica jest da je ona rijetkost, ali ima slično npr. u &Scaron;vicarskoj ili Maleziji. Sad neki forsiraju ukidanje konstitutivnosti, to je pogubno. Svaka zemlja ima specifičnosti, nisu na&scaron;e najveće niti najgore, u Nigeriji ima preko 500 plemena i naroda. U BiH mora biti &bdquo;kombinirana demokracija&ldquo; tj. osigurana individualna i kolektivna prava. Sve se može rije&scaron;iti ako se želi i ako se ostavi po strani osobni i stranački egoizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dugo ste vodili Napredak, govorili stvari koje treba reći u trenutku kada to nije možda bilo ni najpametnije za vas. Ide li nasljednik va&scaron;im stopama ili linijom manjeg otpora?</strong></p> <p>-Mislim da ne treba previ&scaron;e uspoređivati nasljednika dr. Čiču sa mnom, jer ipak sam ja obnovitelj Napretka, i ja sam vodio Napredak 29 godina. Uz to je do&scaron;ao rat a onda i poratne (ne)prilike. Napredak je uspio postati unatoč svemu veliko kulturno dru&scaron;tvo i u europskim razmjerima i kojim nije lako upravljati. Treba nasljedniku dati &scaron;anse. Važno je da su Sredi&scaron;njica i podružnice dobro organizirane i mnoge dobro rade. Sredi&scaron;njica, hvala Bogu, stoji dobro i financijski pa tako preživljava dobro i ovu korona krizu. Pozivam članove i prijatelje da plate barem članarinu, a i dodaju mjesečno vrijednost kutije cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Te&scaron;ko su vas pogodila događanja oko mise za Bleiburg u Sarajevu, te ste i javno istupali i obja&scaron;njavali za&scaron;to misa, za&scaron;to za Bleiburg. Treba li mise uopće obja&scaron;njavati?</strong></p> <p>-To je bio neočekivani &scaron;ok, koji nismo doživjeli ni u ratu. Neshvatljivo je i neprihvatljivo da su neki bolj&scaron;evici od molitve a Misa je vrhunska molitva iskonstruirali atmosferu linča i da je misa morala biti organizirana pod ogromnim sigurnosnim mjerama kao rijetko gdje u svijetu. Kao da Katolička Crkva, Vatikan i kardinal Puljić sa svećenicima i redovnicima nije dokazala u ovome ratu i drugom vremenu riječju i djelom da je na strani dobra, istine i humanosti. Da budem osoban kao da i ja nisam pokazao dobrim riječima i djelima ljudskost i &scaron;irinu. Netko je trebao za to odgovarati. Oni protesti nemaju nikakve veze s ljudskim pravima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koje je po vama goruće pitanje u BiH, a ne vrti se puno u dnevnim izvje&scaron;tajima?</strong></p> <p>-Katastrofalno nizak natalitet. I to je pitanje svih pitanja. U Bosni i Hercegovini u 2018. godini rođeno je 28.555 djece , a umrlo je 36.305 lica, to znači oko 8.000 je vi&scaron;e umrlih nego rođenih. Za deset godina to je 80.000 &scaron;to je za bh prilike veliki grad. Svake se godine značajno smanjuje broj prvih razreda. Da odmah eliminiramo prigovore, da su drugačija vremena, da je danas teže rađati djecu, da su veći zahtjevi itd. Sve je to točno, ne treba biti nerealan i ne treba se vraćati unazad kad je petero djece nosilo jedno odijelce i kad je hrana bila oskudna. Po mom sudu materijalni element je bitan ali nije ključni. Čim se djeca gledaju kroz novac i koliko će ko&scaron;tati, onda nema djece. I ako se gledaju kao teret, onda nema djece. Da su na&scaron;i roditelji računali koliko ćemo ko&scaron;tati i koliko je truda oko nas, nikad nas ne bi rodili. Treba posvijestiti da su djeca i ljudski život dar Božji i roditeljski, počev&scaron;i od nas samih. Treba smatrati da su djeca radost i budućnost naroda i zemlje. I tu svi politika, Crkva, udruge i pojedinci možemo doprinijeti da se mijenja mentalitet da se vi&scaron;e voli život i djecu. Tko neće život, nema pravo na život. Europa pa i BiH i RH su sami sebe osudili na izumiranje, odnosno na smrt. &Scaron;to će nam kuće, zemlja, auta, vlast i sve bogatstvo ako nema ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li neke podatke koji potkrepljuju gore navedeno?</strong></p> <p>-Ima ih puno. Prema popisu 2013. u BiH ima 3.500.000 stanovnika, 1.155.000 domaćinstava/kućanstava, a stanova/kuća 1.607.000 od čega 385.000 praznih stanova. U 2019. godini u Bosni i Hercegovini ima registriranih 1.175.731 cestovno vozilo. Inozemni dug Hrvatske iznosi 41 milijardi eura, zanimljivo relativno mala Slovenija duguje 40 mld &euro;, a BiH 4,2 mld. (portal Th Prestige, 6.2.2020.). I to uglavnom nitko ne ističe, a da je bh dug 40 mld bilo bi svaki dan u medijima. Zar je ovo tako lo&scaron;e? Nikad se nije bolje živjelo. A neki pi&scaron;u i govore kao da pola ljudi nema kruha. Ako imamo siromaha blizu pomozimo im. Da podsjetim na Selimovićevu misao: &bdquo;Nezadovoljstvo je kao zvijer. Nemoćna kad se rodi, stra&scaron;na kad ojača&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U korizmenom smo vremenu. Najteža čovjekova borba je ona protiv samog sebe, svojih propusta i slabosti. Kako se najbolje pripremiti za najveći kr&scaron;ćanski blagdan Uskrs?</strong></p> <p>-Dobro ste rekli da je čovjek krhko biće. Nema Uskrsa bez korizme, tj. Bez muke. Posebno korizmena pokora a i čitav vjernički život treba se stalno popravljati i usavr&scaron;avati dobrim djelima, postom i molitvom. Uskrs je blagdan života, blagdan životne radosti i optimizma. Svakom čovjeku treba toga da bi lak&scaron;e kročio kroz život koji je svagdje pa i kod najbogatijih često ispunjen raznim problemima. Ni&scaron;ta nam ne treba ako neće biti ljudi. Volio bih kad bi neki mediji i uopće svi ljudi vi&scaron;e isticali pozitivne činjenice i tako stvarali pozitivnu atmosferu a ne iznosili samo one negativne. Tako se truje ljudska du&scaron;a i tako se ljude gura u depresiju. Pesimizam ne donosi ni&scaron;ta dobro. Ne treba se zavaravati iluzijama, ali ne treba stalno isticati samo negativno. Želim sretan Uskrs pun optimizma, pun dobrih djela i pun prave radosti.</p> <p><br /><a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/ima-li-toga-danas-u-njegovoj-obitelji-bilo-je-moli-i-radi-i-dva-pravila-ne-smijes-u-njemacku-i-partiju/193364/" target="_blank"><em><strong>Hercegovina.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-franjo_topic.jpgKrijesnice - knjiga koja govori o najpotrebitijima među namahttp://grude.com/clanak/?i=269959269959Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-24-knjiga-krijesnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čast nam je i zadovoljstvo predstaviti vam višemjesečni trud i upornost kojeg otkriva knjiga pod imenom Krijesnice.<p>&nbsp;</p> <p>Njezin naziv obja&scaron;njava se legendom koja kaže: &bdquo;Kada sanja&scaron; da krijesnice lete oko tebe &ndash; otkrit će&scaron; ne&scaron;to važno&ldquo;, a ako je tako onda ona među svojim koricama krije mno&scaron;tvo krijesnica. Njihov zadatak je osvijetliti puteve razumijevanja, empatije i prihvaćanja.</p> <p><br />Glavni cilj ove knjige je podizanje razine svijesti dru&scaron;tva o osobama s invaliditetom i djeci s te&scaron;koćama u razvoju te razbijanje predrasuda i stereotipija o toj populaciji. Navedeni cilj nastoji se ostvariti kroz životne priče koje su zapravo i sama tema knjige. Priče koje otkrivaju pravu istinu o borbama i pobjedama, razočaranju i ljubavi, rastancima i susretima, rutinama i promjenama, suzama i osmjesima, o onomu &scaron;to svijet drži normalnim i &scaron;to drži drugačijim. Priče uz koje ćete plakati i smijati se, te priče zbog kojih ćete promijeniti pogled na svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga ih sadrži devedeset i jednu, a raspoređene su u osam poglavlja te prožete crtežima djece s te&scaron;koćama u razvoju. Autori priča su osobe s invaliditetom, djeca s te&scaron;koćama u razvoju, njihovi roditelji, braća i sestre te ostali ljudi koji su dio njihovog života: stručnjaci, studenti, prijatelji. Svi oni govore o jednom &ndash; o vrijednosti i vrlinama svake osobe. Nadamo se da ćete čitajući svaku od njih spoznati o kojim je vrijednostima i vrlinama riječ.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-24-21-03-24-knjiga-krijesnice1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Prva promocija knjige održat će se u Mostaru 27.3. i 28.3., a vi&scaron;e detalja o rezervaciji mjesta nalazi se na Instagram i Facebook stranci knjige. Također, promocije će se održati i u idućim gradovima: Sarajevo, Čitluk, Ljubu&scaron;ki, Tuzla, Čapljina, Stolac, Posu&scaron;je, Tomislavgrad, Split, Dubrovnik i Zagreb, a detalje o njihovim terminima moći ćete pronaći na na&scaron;im stranicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko ne budete u mogućnosti biti na promocijama, knjiga će se moći kupiti u nedjelju 28.3.2021. na ulazu u hotel Mostar pored recepcije, a sav prihod ići će za pomoć i podr&scaron;ku osobama s invaliditetom i djeci s te&scaron;koćama u razvoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-24-knjiga-krijesnice.jpgFOTO: Hercegovina ispratila fra Ivana Ševu na vječni počinakhttp://grude.com/clanak/?i=269945269945Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-fra-mile-ispracaj-fra-ivan-sevo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se danas oprostila od fra Ivana Ševe, znamenitog franjevca koji nas je napustio jučer nakon teške bolesti.<p><br />Sveta misa zadu&scaron;nica služena je u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, a potom je pokopan na groblju Podadvor u Čitluku.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-23-21-03-23-ispracaj-fra-ivan-sevo-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong><br />Foto:<a href="http://www.framost.com/2021/03/23/sahranjen-je-fra-ivan-sevo/" target="_blank">Framost.com</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-fra-mile-ispracaj-fra-ivan-sevo.jpegProf. dr. sc. Ivica Musić i dalje dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=269863269863Grude.com - klik u svijetFri, 19 Mar 2021 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-19-dekan_ivica_music.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prof. dr. sc. Ivica Musić, dosadašnji dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, ponovno je izabran na tu funkciju na današnjoj sjednici Znanstveno-nastavnoga vijeća.<p>&nbsp;</p> <p>U predstavljanju programa rada i razvoja Fakulteta prof. Musić istaknuo je kako je u cjelokupnu svom dosada&scaron;njem radu uvijek nagla&scaron;avao da je poslanje Filozofskog fakulteta ne samo dosljedna i krajnja profesionalna provedba nastavnog procesa nego i promicanje univerzalnih i humanističkih vrijednosti te obveza čuvanja, njegovanja i promidžbe hrvatskoga jezika i hrvatske kulturne ba&scaron;tine, poglavito onoga njihova dijela koji se odnosi na bosanskohercegovački milje, a koji je integralni dio opće hrvatske kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da u sredi&scaron;tu pozornosti svih djelatnika moraju biti studenti. Nužno je njegovati socijalnu osjetljivost prema studentima, te u okvirima svojih mogućnosti pomagati im. &bdquo;U sljedećemu razdoblju poticat ćemo izvrsnost nagrađivanjem najuspje&scaron;nijih studenata dekanovim nagradama, čime želimo pokazati da se vrijedan rad i zalaganje uvijek isplati&ldquo;, kazao je dekan Musić te dodao kako je studente potrebno poticati i na mobilnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je pandemija jo&scaron; uvijek velik izazov s obzirom na ograničene mogućnosti prilagodbe novim okolnostima, prof. Musić smatra da će tehnička pomagala i suvremene nastavne metode sve vi&scaron;e imati utjecaja na pobolj&scaron;anje konačnog ishoda nastave. Stoga je kao cilj postavio nastavak osuvremenjivanja studijskih programa, ponajprije uvođenjem učenja na daljinu u većemu opsegu u skladu s primjerima dobre prakse referentnih fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekan smatra da Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru može odgovoriti na postavljene ciljeve, i to suvereno i suvremeno, primjenjujući najnovije metode i načine rada. &bdquo;Kako bi sve to bilo izvodivo, nužno je zadržati financijsku stabilnost, a ključnu ulogu za financiranje imaju osnivači Sveučili&scaron;ta koji bi postojeći model financiranja od studentskih upisnina morali zamijeniti nekim boljim, sigurnijim i dru&scaron;tveno osjetljivijim modelom. Uvjeren sam da zajedno sa svima vama buduća uprava može učinkovito odgovoriti na sve navedene izazove i nadalje Filozofskom fakultetu očuvati ulogu predvodnika bilo da je riječ o Sveučili&scaron;tu ili pak o &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj zajednici&ldquo;, poručio je dekan Musić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-19-dekan_ivica_music.jpgZaboravljena i moćna MOLITVA SVETOM JOSIPU po kojoj je dana svaka milosthttp://grude.com/clanak/?i=269857269857Grude.com - klik u svijetFri, 19 Mar 2021 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-19-sveti-josip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaka osoba koja bude godinu dana molila 7 puta Očenaš, Zdravo Marijo i Slava Ocu razmišljajući o mojih 7 žalosti – radosti zadobiti će od Boga svaku milost<p>&nbsp;</p> <p>Sedam žalosti i radosti sv. Josipa, stara je pobožnost sv. Josipu koja je kod nas malo i zaboravljena. Jedno od najstarijih pisanih svjedočanstava o ovoj pobožnosti se nalazi u franjevačkim ljetopisima.<br /><br /></p> <p>Fra. Giovanni da Fano (1469 &ndash; 1539), jedan od promicatelja obnove reda koja je dovela do utemeljenja franjevaca Kapucina, pi&scaron;e da su dva redovnika nakon &scaron;to izbjegli smrtnoj opasnosti, nakon brodoloma na moru, pripovijedala kako im se ukazao sv. Josip koga su zazivali i kazao:<br /><br /></p> <p>&laquo;Ja sam sv. Josip, zaručnik Presvete Djevice Marije, kojemu ste se toliko preporučivali u opasnosti brodoloma&hellip; I znajte, isprosio sam od beskrajnog Božjeg milosrđa, da će svaka osoba koja bude godinu dana molila 7 puta Očena&scaron;, Zdravo Marijo i Slava Ocu razmi&scaron;ljajući o mojih 7 žalosti &ndash; radosti zadobiti od Boga svaku milost koja je u skladu s njenim duhovnim dobrom&raquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">1.</strong>&nbsp;Utjelovljenje: Sv. Josipe, u ime tvojih boli koje si osjećao ne znajući za Isusovo utjelovljenje po navje&scaron;tenju Arkan&ntilde;ela Gabrijela , i za radost koju ti je navijestio anđeo da će Marija biti Majka Spasiteljeva, molimo za tvoj zagovor. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">2.</strong>&nbsp;Rođenje: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao tražeći skloni&scaron;te u Betlehemu i u ime radosti, kad si se klanjao novorođenom Isusu u &scaron;pilji, molim za tvoj zagovor. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font: 400 16px / 24px arial, sans-serif; text-align: left; color: #222222; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">3.</strong><span>&nbsp;</span>Obrezanje: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao promatrajući prvi puta kaplje krvi Isusove&nbsp;i u ime radosti kad si mu davao ime Isus prema želji Neba, molim te da nas zagovara&scaron; kod Boga.&nbsp;Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">4.</strong>&nbsp;&Scaron;imunovo proro&scaron;tvo: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao čuv&scaron;i da će Isus biti znak, kome&nbsp;će se protiviti, i kad si čuo da će Srce Marijino biti probodeno mačem boli, i u ime radosti koju si&nbsp;osjećao prikazujući Isusa u hramu kao Otkupitelja naroda Božjega, molim te zagovaraj nas. Oče&nbsp;na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">5.</strong>&nbsp;Bijeg u Egipat: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao, kad si čuo opomenu anđela da mora&scaron;&nbsp;bježati s Isusom i Marijom u Egipat, jer ga Herod želi ubiti, i u ime radosti koju si osjećao vidjev&scaron;i&nbsp;da će&scaron; s Isusom u naručju izbjeći opasnosti, zagovaraj nas. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">6.</strong>&nbsp;Povratak iz Egipta: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao, na povratku iz Egipta u strahu za Isusa, i u ime radosti, koju si osjećao, kad ti je anđeo rekao da ide&scaron; u Nazaret i da je nestalo opasnosti, zagovaraj nas. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em; margin: 0px 0px 19px; font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-stretch: normal; font-size: 16px; line-height: 24px; font-family: arial, sans-serif; color: #222222;"><strong style="box-sizing: inherit; max-height: 100000em;">7.</strong>&nbsp;Isus izgubljen i pronađen u Jeruzalemu: Sv. Josipe, u ime tvoje boli, koju si osjećao za tri dana tražeći Isusa, i u ime radosti koju si osjećao na&scaron;av&scaron;i ga u hramu zagovaraj nas. Oče na&scaron;, Zdravo Marijo, Slava Ocu.</p> <p><em><strong>&nbsp;Svjedočanstva.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-19-sveti-josip.jpgSveti Josip zaštitnik je Hrvata: Izmolite danas prigodnu molitvu koju je kazivala baka Anđahttp://grude.com/clanak/?i=269853269853Grude.com - klik u svijetFri, 19 Mar 2021 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-19-svetijosipiisus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Josip, zaručnik je Marijin i Isusov hranitelj. Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda.<p><br />Josip je bio potomak iz Davidova kraljevskoga roda te je po njemu i Isus bio Davidov potomak. Radio je kao siroma&scaron;ni tesar iz Nazareta i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje djetinjstvo i mladost, živeći jednostavnim radničkim životom. Kr&scaron;ćani slave Josipa, Marijinog zaručnika i Isusova poočima kao sveca i kao Božjeg odabranika, kome je Bog povjerio da bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Isusovo utjelovljenje, prenosi Narod.hr.<br /><br /></p> <p>Uz svoj tesarski rad, Josip je bio vjernik. Molio je i čitao Sveto pismo, pristao je vr&scaron;iti Božju volju i da Bog po njegovu životu čini svoja djela. Josip je bio toliko spreman Bogu vjerovati, da nije sumnjao ni onda kada mu je Bog govorio u snovima. Bog mu je u snu rekao, da uzme Mariju za svoju ženu i da se ne boji onoga &scaron;to je u njoj začeto. Kasnije mu je također poručio, da uzme Mariju i dijete i ode u Egipat, i da se također u određeno vrijeme vrati iz Egipta i nastani u Nazaretu. Drugim riječima, Josip je bio dobro upućen u Božje govore.<br /><br /></p> <p>Svetac kojem se radujemo doći i moliti se s Njim u Kraljevstvu Nebeskome.</p> <p>Lijepu molitvu u prigodi dana&scaron;njega blagdana kazivala je za Tomislavcity.com baka Anđa Protuđer iz Tomislavgrada.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Molitva sv. Josipu<br /><br /></h3> <p><em>O, Josipe oče sveti čuvaj kuću i posveti</em><br /><em>Sva obitelj da se složi</em><br /><em>ljubav sveta da se množi.<br /><br /></em></p> <p><em>Mir, veselje k nama svrati,</em><br /><em>strah Gospodnji nek nas prati.<br /><br /></em></p> <p><em>Krepo&scaron;ću da žiće plodi,</em><br /><em>putem raja ti nas vodi.<br /><br /></em></p> <p><em>Čuj nam Oče, molbu vruću</em><br /><em>čuvaj nas i svu nam kuću.<br /><br /></em></p> <p><em>Tebi ključeve sve predajem,</em><br /><em>gospodarom prepoznajem.<br /><br /></em></p> <p><em>Sve &scaron;to može nauditi,</em><br /><em>kući, dostoj se odstraniti.<br /><br /></em></p> <p><em>U Presvetog Srca Rani</em><br /><em>ti nas Oče sve nastani.<br /><br /></em></p> <p><em>Da živimo na tom svijetu,</em><br /><em>kao ti u Nazaretu.<br /><br /></em></p> <p><em>Amen.</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-19-svetijosipiisus.jpgDanas počinje pobožnost 13 utoraka svetom Anti: Izmolite ovu molitvu za obiteljhttp://grude.com/clanak/?i=269789269789Grude.com - klik u svijetTue, 16 Mar 2021 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas počinje pobožnost 13 utoraka svetom Anti, javlja Radio Mir Međugorje. Utecimo mu se s velikim povjerenjem! <p><br />Molitva sv. Anti za svoju obitelj:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sveti Ante, ti si već za svoga zemaljskog života rado pritjecao u pomoć svima. Posebno si nastojao da u obiteljima vlada mir, sloga, suradnja i ljubav i da svi vjerno služe Bogu. Utječem se tebi za svoje roditelje koji su mi, svojom suradnjom u stvarateljskom Božjem činu, dali život i koji se sada žrtvuju za mene da bih "napredovao u mudrosti i milosti" pred Bogom i ljudima. Hrabri ih u pote&scaron;koćama, tje&scaron;i u žalostima, jačaj u vjeri, isprosi im dobro zdravlje i dug život. Molim te i za svoju braću i sestre i za svoju bližu i daljnju rodbinu. Budi svima u pomoći i trajno ih blagoslivljaj na njihovu životnom putu. Svojim zagovorom kod Boga dovedi sve do vječnog spasenja, a pokojnima izmoli da &scaron;to prije postanu dionici Kristova uskrsnuća u domu Nebeskoga Oca. Amen."</p> <p><br />Sveti Ante, moli za nas!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgVelika je razlika između teksta u računalu i likova koji zažive na pozornicihttp://grude.com/clanak/?i=269767269767Grude.com - klik u svijetMon, 15 Mar 2021 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-15-ruzica-mateja-monika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras svečana dodjela u HNK Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras će u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru biti održana svečana dodjela nagrada autoricama čiji su dramski tekstovi ocijenjeni najboljima na javnom &bdquo;Natječaju za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina&ldquo; koji je HNK Mostar raspisao u suradnji sa Sredi&scaron;njim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Topla, obiteljska priča, ali i dru&scaron;tvena kritika mogu se pronaći u obiteljskoj drami &bdquo;Zid&ldquo;, mlade autorice Ružice A&scaron;čić iz Zagreba, koja je progla&scaron;ena laureatkinjom natječaja. Osim praizvedbe teksta, A&scaron;čić je osvojila i vrijednu novčanu nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst za ovu dramu napisala je jo&scaron; prije objavljenog natječaja u HNK Mostar, ali kaže kako joj velika razlika imati tekst sačuvan u u mapi svog računala, koji nije kritički evaluiran i kad netko zna prepoznati dobru priču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Presretna sam &scaron;to će moji likovi zaživjeti na pozornici&ldquo;, navela je A&scaron;čić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VAŽNOST NATJEČAJA MLADIM AUTORIMA</strong></p> <p>Osim ove mlade spisateljice, HNK Mostar nagradio je jo&scaron; dvije drame: &bdquo;Visoke frekvencije&ldquo;, autorice Mateje Posedi iz Nedeli&scaron;ća, i &bdquo;Zakopana čuda&ldquo; Monike Herceg iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mateja Posedi kaže kako su joj ovakvi natječaji iznimno važni jer pokazuju kako su neka vrata ravnopravna i otvorena za sve te kako nije bitno tko se, nego kakav je va&scaron; rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S obzirom kako se mladi iznimno te&scaron;ko probijaju na trži&scaron;te rada, ovaj natječaj im pomaže da ih se vidi i čuje. Bilo bi odlično kad bi svako kazali&scaron;te jednom godi&scaron;nje otvorilo ovakav ili sličan natječaj&ldquo;, izjavila je Posedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jezično-stilski rafinirana drama nagla&scaron;enog poetsko-filozofskog diskursa djelo je Monike Herceg koje je osvojilo treće mjesto, a ona smatra kako se upravo ovakvim javnim pozivima otvaraju književna, ali i kazali&scaron;na polja mladim autorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Djela mlađih autora rjeđe se izvode na kazali&scaron;nim daskama, ovo je jedinstvena prilika da se ostvari taj cilj. Bitno je ustrajati na ovakvom natječaju, kako bi mladi autori imali priliku da im tekst zaživi na pozornici. I broj prijava pokazuje kako potreba za takvim natječajima postoji, a pogotovo kad je riječ o mlađim piscima&ldquo;, poručila je Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, na natječaj je pristiglo važećih 30 dramskih tekstova, a glavna mu je svrha poticanje dramskog stvarala&scaron;tva, prije svega među mladim autorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o najboljim tekstovima donijelo je povjerenstvo u sastavu Ivan Vukoja (predsjednik), Dragan Komadina, Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret i Anita Miličević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-15-ruzica-mateja-monika.jpgUživajte uz Korizmene meditacije srijedom iz Međugorja VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=269729269729Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-fra_stanko_kateheza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prve dvije meditacija o postu predvodio je međugorski župnik fra Marinko Šakota. <p>&nbsp;</p> <p>U korizmenom vremenu župa Međugorje i Informativni centar Mir Međugorje pripremaju Korizmene meditacije srijedom. Svake srijede počev&scaron;i od Čiste srijede 17. veljače 2021. nakon večernjeg molitvenog programa emitirane su preko livestreama i YouTube kanala, a dan kasnije i u programu Radiopostaje Mir Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;njih godina srijedom su bili događaji koje je župa organizirala u dvorani Ivana Pavla II. Ove godine u korizmenom vremenu župa i Informativni centar Mir Međugorje pripremaju meditacije koje emitirati srijedom u večernjem terminu nakon molitvenog programa u livestreame programu i YouTube kanalima i facebook stranicama, a i u na&scaron;em radijskom programu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva dvije meditacija o postu predvodio je međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota. Potom je fra Stanko Mabić govorio o pustinji, &scaron;utnji i ti&scaron;ini pro&scaron;le srijede te o ove srijede o ku&scaron;nji i napasti. Fra Stanko Mabić s vama će meditirati i sljedeće srijede, dok je za posljednju srijedu u ovoj korizmi predviđena meditacija fra Ante Vučkovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ove meditacije su snimljene uz glazbenu pratnju međugorskog svećenika fra Zvonimira Pavičića koji je izvodio gregorijanske korale Atende Domine, Cum facis eleemosynam, Parce Domine, Non in solo pane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Međugorje meditacije" href="https://www.youtube.com/playlist?list=PLJ0rpsM6k2AemzzlrqoWPLY4CKih_TuXa" target="_blank">Sve meditacije i korali dostupni su na YouTube kanalu Radiomedjugorje</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-fra_stanko_kateheza.jpgLepeza osjećaja Halila Džubrana prema Isusu Kristu kroz bajkovite prizore na sceni HNK u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=269728269728Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dramatizacijom veličanstvene poezije u prozi Halila Džubrana, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru priprema novi, zanimljiv kazališni komad kojim želi scenski obilježiti korizmeno razdoblje koje završava Uskrsom.<p>&nbsp;</p> <p>Za novu predstavu izabrana je jedna od napoznatijih knjiga ovoga velikoga libanonskog pisca &bdquo;Isus, sin Čovječji&ldquo;, koja stilom podsjeća na biblijske parabole, a koji je kroz vid poezije u prozi na intiman način povezao boga, čovjeka i prirodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave je Robert Pehar, koji je poručio kako je Džubran upravo u ovom djelu uzdizao sve ono &scaron;to je glavna poruka svih religija svijeta: Da je Bog ljubav. Dodao je kako se u njemu na nevjerojatno senzibilan način kroz lepezu nježnosti može osjetiti &scaron;to ovaj teolo&scaron;ki mislilac i pjesnik osjeća prema Isusu Kristu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pretvaranje priča iz ovog djela u predstavu i prebacivanje kazali&scaron;nim sredstvima na scenu bit će izuzetno težak zadatak, ali dat ćemo sve od sebe kako bi stvorili zanimljiv kazali&scaron;ni komad. Želimo da to bude i vizualno i govorno i scenografski i kostimografski i nadasve glazbeno prava bajka koja će nas provesti kroz sve ono &scaron;to je Halil Džubran na svoj način rekao o Gospodinu Isusu Kristu&ldquo;, naveo je Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj predstavi igrat će cijeli ansambl HNK Mostar i nekoliko gostiju, a ravnatelj Ivan Vukoja izrazio je posebno zadovoljstvo izvrsnim timom kojeg je redatelj okupio te je poručio kako očekuje dinamičan proces i u konačnici kvalitetnu predstavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Poku&scaron;at ćemo zanos i ljepotu Džubranovog stila pisanja pretvoriti u dramske slike. Bit će tu i na&scaron;e izvorne glazbe u suvremenim aranžmanima, pjevanja, plesa i referiranja na bogatu europsku likovnu tradiciju s biblijskim motivima&ldquo;, izjavio je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi će igrati Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić, Anja Kraljević, Iva &Scaron;imić, Velimir P&scaron;eničnik Njirić i Ana Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dramaturg je Dragan Komadina, autor glazbe Gabrijel Prusina, scenografkinja je Vesna Režić, a kostimografkinja Mirjana Zagorec. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Jelena Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na nepovoljnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, te&scaron;ko je odrediti kada će točno predstava moći biti spremna, ali mostarska publika zasigurno uskoro može očekivati premijernu izvedbu novog kazali&scaron;nog komada HNK Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpgAntun Vrdoljak imao moždani udar! Jedan od najvećih redatelja u Hrvata uspješno se oporavljahttp://grude.com/clanak/?i=269723269723Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-antun-vrdoljak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redatelj Antun Vrdoljak (89) krajem veljače je hospitaliziran jer se nije osjećao dobro. U bolnici na Rebru proveo je desetak dana.<p>&nbsp;</p> <p><span>- Otac je sada dobro. Doma je i već je na nogama - ispričao je za&nbsp;</span><a href="https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/antun-vrdoljak-pretrpio-mozdani-udar-u-tom-je-trenu-bio-kod-kuce-srecom-je-shvatio-sto-bi-to-moglo-biti-15057111" target="_blank">Gloriju</a><span>&nbsp;njegov sin&nbsp;</span><span>Marko Vrdoljak</span><span>. Vrdoljak je sam&nbsp;potražio liječničku pomoć jer se nije&nbsp;mogao osloniti na lijevu nogu. Osim toga, iznenada ga je zaboljela glava.&nbsp;</span><span>- Srećom da je odmah oti&scaron;ao u bolnicu. Majka i on su u tom trenutku kod kuće bili sami. Otac je odmah shvatio &scaron;to bi moglo biti u pitanju, iako nikada nije doživio ne&scaron;to slično - rekao je Marko.&nbsp;</span></p> <p><span><br /><span>Redateljev sin ispričao je kako je njegov&nbsp;otac ba&scaron; tog dana kad mu je pozlilo trebao primiti cjepivo protiv korone. Antun je bio dobro raspoložen unatoč stanju i priopćio svojim najmilijima da je doživio moždani udar. Ohrabrivao ih je govoreći da je moglo biti i gore.</span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-antun-vrdoljak.jpegFOTO: Fra Mario Knezović održao duhovni seminar na Kočerinuhttp://grude.com/clanak/?i=269722269722Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-kocerinseminar1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župi Kočerin je od 9. do 11. ožujka održan trodnevni duhovni seminar pod nazivom „Kako popraviti budućnost – novi početak s Kristom“. <p>&nbsp;</p> <p>Seminar se odvijao u crkvi na Kočerinu, te zbog okolnosti i mjera opreza neki su vjernici su bili u dvoranama i vanjskome prostoru. Voditelj seminara fra Mario Knezović je prve večeri govorio o ljubavi prema neprijateljima i snazi pra&scaron;tanja. Čovjek se po pra&scaron;tanju, darovanome ili dobivenome, nanovo rađa i ima novi početak, istaknuo je predavač. Druge večeri tema je bila obraćenje na tri razine: Intelektualnoj, emocionalnoj i instiktivnoj. Treće večeri je fra Mario govorio o raka ranama osobnosti i dru&scaron;tva: po&scaron;tenju, karakteru, dosljednosti i pravdi. Kroz tri dana duhovne obnove pjevale su frama&scaron;ice s Kočerina i Jelena Skoko sa &Scaron;irokoga Brijega. Osim predavanja program je bio ispunjen molitvom, meditacijom i klanjanjeme pred Presvetim, pi&scaron;e <strong>Kocerin.info</strong>.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-12-21-03-12-kocerinseminar1.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-kocerinseminar1.jpgEcija Ojdanić s predstavom ‘Vla-Vla-Vlajland cabaret’ stiže u Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=259690259690Grude.com - klik u svijetTue, 09 Mar 2021 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-09-ecija-ojdanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S predstavom ‘Vla-Vla-Vlajland cabaret” u kojoj utjelovljuje lik Vlajne čistačice, hrvatska glumica Ecija Ojdanić u ožujku stiže u Hercegovinu.<p>&nbsp;</p> <p>Čistačica Vlajna se na posebno smije&scaron;an način bori za svoju egzistenciju i u toj borbi doživljava razne spoznaje atipične za vlastitu stereotipnu poziciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narodnu feministicu i zdravorazumsku heroinu, sudbina je odvela, kao i mnoge građane na&scaron;e zemlje, u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova epizoda njezinih pustolovina prati kulturolo&scaron;ke nesporazume i melodramatske zavrzlame koje su je sna&scaron;le u toj zemlji snova mnogih na&scaron;ih gastarbajtera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstave će se održati u Kinu u &Scaron;irokom Brijegu u srijedu 10.03, u Mostaru 11.03 i u Hotelu Brotnjo u Čitluku 12.03.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-09-ecija-ojdanic.jpgImam 102 godine, veselim se životu, a najviše od svega bih sad voljela ići u MEĐUGORJEhttp://grude.com/clanak/?i=259670259670Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 23:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-07-domenika-zec.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domeniku Zec (102) s Cresa mještani od milja zovu teta Dunčica. Svoju dugovječnost, kaže, duguje mediteranskoj prehrani i aktivnom životu.<p>&nbsp;</p> <p>Sve se rjeđe na otocima mogu vidjeti ljudi kako se iz polja ili &scaron;uma vraćaju s naramkom drva na svojim leđima, no stanovnici malog mjesta Beli naviknuli su se vidjeti najstariju mje&scaron;tanku otoka Cresa kako čini upravo to, na svojim leđima nosi svežanj drvenih kolaca za svoj povrtnjak, koji, unatoč svoje 102 godine, jo&scaron; obrađuje sama.<br /><br /></p> <p>Domenika Zec (102), koju mje&scaron;tani od milja zovu teta Dunčica, upravo skroman i aktivan život te jednostavnu mediteransku prehranu (maslinovo ulje, domaće voće i povrće i obaveznu palentu) smatra razlozima svoje dugovječnosti.<br /><br /></p> <p>Naime, doživjeti 102. rođendan te biti pokretan i lucidan, samo po sebi nije mala stvar, no jedna od onih koji od toga ne rade pompu upravo je ova vesela, energična i aktivna žena, koju, osim tople naravi, krasi izgled žene bar dva desetljeća mlađe od datuma navedenog u njenom rodnom listu.<br /><br /></p> <p>- Hote naprid, hote, dobro mi do&scaron;li - dočekuje nas na vratima svoje rodne kuće iznimno vitalna i pričljiva teta Dunčica, vodeći nas prema kuhinjskom stolu, gdje je brižno pripremila pinku, pr&scaron;ut, kolače, domaći sok od nara i orehovicu, koju sama radi, a sama radi sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam nikad mislila da ću doživjeti ovoliku mladost, al mogu vam reći da su sve te godine pro&scaron;le za čas. Vrijeme jako brzo prolazi - počinje svoju životnu priču nasmijana najstarija Cresanka, koja u dubokoj starosti živi sasvim sama i skrbi o sebi; obrađuje vrt, a katkad i susjedov jer, kako kaže, &ldquo;&scaron;teta zemlje&rdquo;. Donedavno je brala masline, dovlačila i sama pilila drva za ogrjev, ali joj to obitelj sad brani kako joj se ne bi ne&scaron;to dogodilo dok sama &scaron;eće &scaron;umom ili maslinicima.<br /><br /></p> <p>- Meni vam je dan ispunjen. Inače ustajem rano, no otkad je korone, malo dulje spavam, ali stignem sve, skuham si kavu i onda krenem s vrtom. A tu vavik ima posla. Obrezujem jabučice, mandarine i dunje, lozu, a vidite, ovdje imam i ra&scaron;tiku, ona je jako zdrava i bez nje i palente ne moren. Nekad se toliko zanesem da zaboravim na ručak, ali onda pojedem kasnije, &scaron;ta ima veze, ma moren kad hoću. Onda potlen radim po kući, malo počistin, pa malo kuham, operen, popeglan, ma posla uvik ima. Kad se umorin, pojden leć, Imam dva televizora, al ne gledam ni jedan; najrađe posedim sa susedama ili se molim sa svojon krunicom.<br /><br /></p> <p>Iman jo&scaron; jednu želju, a to je poć va Međugorje, al ne moren sad od te korone. A cijepit ću se, &scaron;ta ću, ne bojin se, al dal će nam bit bolje, to sam Bog zna, ovo van je opomena Božja, odlučno kaže nasmijana Dunčica pokazujući nam svoj mali vrt ispod velebne kuće, koju je sama preuredila i koju po potrebi sama boji i vr&scaron;i potrebne sitne popravke. Često, kažu susjedi, i njima nosi svoje voće, povrće i domaće delicije koje spravlja, a kad zatekne nekog na cesti da nosi pune vrećice stvari, &ldquo;ljutito&rdquo; vikne: &ldquo;Ća to sami nosite?! Dajte da van ja pomognen!&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Da ju život nije mazio, može se zaključiti iz njene životne priče, koja ju je, trbuhom za kruhom, odvela čak do Amerike, gdje joj je živio pokojni brat, a danas nećak, i gdje je, među ostalim, radeći u tvornici mesa, provela 30-ak godina.<br /><br /></p> <p>- Navikla san delat jo&scaron; od malih nogu. Bilo nas je puno u obitelji, devetero braće i sestara, trebalo je sve prehranit i jo&scaron; kao dijete sam rano ustajala i čuvala ovce, kosila, kopala, mljela žito za palentu i kruh. Kasnije sam radila na po&scaron;umljavanju otoka, pa se bavila poljoprivredom, sjekla drva, ma sva&scaron;ta san radila i puno pje&scaron;ačila. Sve smo delali, samo krali nismo. Ali nije te&scaron;ko radit, te&scaron;ko je bit u tuđini, ne znate jezik, ne znate nikog, tamo van stalno neko zapovida, vavik san čekala vratit se u svoju grudu. Tu imam sve &scaron;to mi treba, iman svoj mir. Jedino ća mi je krivo je ća ovdeka vi&scaron;e ni ljudi, sve je oti&scaron;lo, a ni lipo bez naroda - prisjeća se teta Dunčica &ldquo;vremena prijateljstva&rdquo; u svom Belom te Amerike, gdje je naposljetku prodala kuću u Arizoni i vratila se na svoj rodni Cres. Ipak, pomalo sjetno dodaje, nisu ljudi kao prije, nestalo je &ldquo;re&scaron;pekta&rdquo;, mladi vi&scaron;e ne po&scaron;tuju starije kao prije i to je pomalo žalosti, kaže.<br /><br /></p> <p>Upravo skroman i aktivan život smatra receptom za dugovječnost, iako, dodaje - nije svakom dozvoljeno doživjeti 102.<br /><br /></p> <p>- Ma to van je od Boga dano. Ako će&scaron; dobro delat drugom, dobro će ti Bog dat - kaže nasmijana Dunčica, koja se ne sjeća kad je zadnji put bila kod doktora i koju jedino može razljutiti &scaron;to neki ljudi svojim najmilijima ne čiste posljednja prebivali&scaron;ta na mjesnom groblju, pa tako ona obavlja i to, nakon obavezne nedjeljne ma&scaron;e (mise), koju ne propu&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>- Vjera u Boga, rad, dobri odnosi u obitelji, međusobno po&scaron;tovanje i razumijevanje, to van je tajna - zaključuje vesela 102-godi&scaron;njakinja, koja se nikad nije udavala niti imala djece. Jednom se, kaže, zaljubila u talijanskog vojnika, koji ju je htio voditi da živi u Veneciji, no zabrinuta majka tome se protivila, a Domenica se zainatila i rekla - ako ne moren &scaron; njin, neću s nijednim. No zaključuje - nije joj žao jer ima veliku obitelj, puno nećaka i njihove djece iz Australije i Amerike, koja je posjećuju i zbog kojih se ne osjeća usamljeno.&nbsp;</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr &nbsp;</strong> </em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-07-domenika-zec.jpegIz hercegovačkog mjestašca krenula velika inicijativa: Počinje danonoćno čitanje Svetoga pismahttp://grude.com/clanak/?i=259658259658Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-07-biblija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove korizme u župi Gradnići, nedaleko Međugorja, počinje danonoćno čitanje Svetoga pisma. <p>&nbsp;</p> <p>Točnije, na inicijativu fra Nikole Rosančića, župnika župe sv. Blaža iz Gradnića, nakon nedjeljne mise, 7. ožujka, u podne započet će se s čitanjem Biblije, koje se cijelo vrijeme može pratiti na internetu: <a href="https://boxcast.tv/view/zupa-gradnici-416198" rel="nofollow" target="_blank">https://boxcast.tv/view/zupa-gradnici-416198<br /><br /></a></p> <p>Čitanje Svetoga pisma, prema riječima župnika Rosančića, trebalo bi trajati četiri i pol dana.<br /><strong><br /></strong></p> <p>Kr&scaron;ćanski se vjernici duhovno hrane Božjom Riječju. Čitaju je i razmatraju. Rastu u njezinu razumijevanju. Ponizno joj služe. Stalno oslu&scaron;kuju Božji govor. Znaju da je uvijek velika potreba za glasom s Nebesa. Svjedoče i navije&scaron;taju poruku Pisma. I tako se posvećuju. To je uvijek važno, a posebice u vrijeme u kojemu se sve vi&scaron;e &scaron;iri pojava relativizma&ldquo;,&nbsp; napisali su biskupi BiH u svojoj zajedničkoj poruci te pozvali sve članove na&scaron;ih biskupija, župnike i vjernike, ostale svećenike, redovnike i redovnice, bogoslove i sjemeni&scaron;tarce da se tijekom &bdquo;Godine Božje Riječi&ldquo; jo&scaron; vi&scaron;e posvete čitanju, proučavanju, &scaron;irenju i razmatranju Svetoga Pisma.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&bdquo;Neka se, gdje je to moguće, organiziraju kateheze i drugi oblici pouke o Bibliji, &scaron;to vrijedi osobito za župne i redovničke zajednice. U nekima od tih zajednica bit će moguće, možda kroz Do&scaron;a&scaron;će i Korizmu, u vrijeme koje bude najprikladnije, za skupine vjernika prirediti kontinuirano čitanje svetih tekstova, pri čemu se svaki put može uvesti prikladnom poukom i tumačenjem. Bilo bi pastoralno vrlo korisno, ako bi se u svakoj obitelji na&scaron;ao primjerak Biblije, ili barem Novi Zavjet, tako da se također u obiteljskom krugu mogu čitati sveti tekstovi. Pozivamo i sve vjeroučitelje i nastavnike vjeronauka u &scaron;kolama, kao i one koji okupljaju studente, učenike, drugu mladež, duhovne pokrete i stale&scaron;ke grupe: neka tijekom sljedeće godine u njihovim katehezama, propovijedima, seminarima i duhovnim obnovama Sveto Pismo bude najvažnija tema i sadržaj&ldquo;, poručili su biskupi Bosne i Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-07-biblija.jpgPrva projekcija uživo filma ''Zašto mama vazda plače'' oduševila gledatelje u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=259639259639Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 10:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-karmen-obrdalj-hnkmostar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrađivani dokumentarni film "Zašto mama vazda plače" prikazan je sinoć u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj film, redateljice i producentice Karmen Obrdalj, koji je osvojio 11 međunarodnih nagrada, prvi je put uživo prikazan upravo pred mostarskom publikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mojoj divnoj suradnici Fatimi Kazazić Obad i meni bila je čast prvi put gledati film među publikom i to u Mostaru. Vrlo emotivno iskustvo koje ćemo dugo nositi u srcima. Hvala Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu i Mostaru&ldquo;, izjavila je Obrdalj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako na području BiH generalno ne postoji neka platforma za razvoj filma, kako je to rije&scaron;eno u susjednim državama, pa je apelirala na donositelje odluka da se takvo &scaron;to pokrene i u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljica je ovom prilikom izjavila kako je predivno &scaron;to HNK Mostar prepoznaje mlade i talentirane ljude i na ovakav način ih potiče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U HNK Mostar nastojimo, koliko god je to moguće u okviru financijskih i tehničkih mogućnosti, biti svojevrsna platforma putem koje će &scaron;to veći broj ljudi, prvenstveno mladih, biti usmjeravano prema umjetnosti. Pored na&scaron;ih redovitih kazali&scaron;nih aktivnosti organiziramo i &bdquo;off programe&ldquo; kojima omogućujemo mladim i kreativnim ljudima da svoj rad prikažu &scaron;iroj publici. U tom smislu pokrenuli smo, osim Dramskog studija mladih, i radionice pisanja dramskog teksta i filmskog scenarija&ldquo;, kazao je direktor marketinga Josip Blažević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film "Za&scaron;to mama vazda plače" prati Enu koja otkriva roditeljska ljubavna pisma. Dopisivanje je trajalo dok su bili razdvojeni na beznadnom mjestu u Bosni i Hercegovini u kojoj je bio rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slike pune čežnje dirnule su žiri na brojnim filmskim festivalima, stoga nagrade za ovaj film pristižu iz Irske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Hrvatske i drugih europskih država.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-karmen-obrdalj-hnkmostar-1.jpgFOTO: Duhovnu obnovu u Podhumu predvodio fra Dario Galić, župni vikar u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=259638259638Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-podhum-duhovna-obnova-21_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. (Lk 9,23)<div dir="auto"> <p>&nbsp;</p> <p>Korizma je vrijeme ku&scaron;nje kada želim stati na vagu života i reći koliko sam težak i koliko želim promijeniti neku gre&scaron;nu naviku, vrijeme posezanja za &bdquo;oružjem kr&scaron;ćanske pokore&rdquo;, molitvom, postom i djelima ljubavi. Molitvom tako vjernik usavr&scaron;uje ljubav prema Bogu, nastojeći &scaron;to vi&scaron;e uranjati u Kristovu muku, razmi&scaron;ljati o vazmenom otajstvu i pripremiti se i duhovno i tjelesno za slavlje Kristova uskrsnuća te u tom smislu zahvaljivati Bogu na daru otkupljenja.<br /> Tako se u četvrtak, 4. 3. 2021. godine u župnoj crkvi Svetog Ivana Krstitelja u Podhumu kod Livna, održala korizmena duhovna obnova koju je predvodio fra Dario Galić župni vikar u &Scaron;irokom Brijegu, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/foto-duhovnu-obnovu-u-podhumu-predvodio-fra-dario-galic-zupni-vikar-u-sirokom-brijegu-1474213" target="_blank">Vecernji.ba</a>.<br /><br /></p> <p>U suradnji sa župnikom fra Juricom Peri&scaron;om, duhovnu obnovu organizirala je molitvena zajednica Rastimo u Gospodinu koja djeluje u župi. &nbsp;<br /> Program je započeo slavljenjem svete mise. Vjernici su se okupili, odričući se svakoga zla i grijeha, slaviti Boga te zahvaliti Bogu za sve jer je sve Njegovo, zemlja po kojoj hodamo, kuća u kojoj stanujemo, sunce koje nas grije, sve je djelo Njegove dobrote i ljubavi. Iza misnog slavlja upriličeno je klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Na kraju je fra Dario vjernicima udijelio blagoslov pro&scaron;av&scaron;i s Presvetim kroz Crkvu.<br /> Duhovnu obnovu učinili su jo&scaron; bogatijom, mladi župljani (Marko Omazić, Lucija Omazić i Magdalena Pavić)&nbsp; koji su svojim sviranjem i pjevanjem animirali cijeli molitveni program.<br /><br /></p> <p>Fra Dario nas je sve pozvao da nam Abraham, kojeg mi kr&scaron;ćani nazivamo ocem vjere, bude primjer istinske vjere. Po Abrahamovoj vjeri i predanju Bogu u njegovu životu se dogodio prolaz Božjeg djelovanja. Vidjev&scaron;i da je Abraham nezdravo navezan na svoga sina, Bog od njega traži da mu ga preda, jer Bog želi da Abraham primi puninu blagoslova i bude slobodan od ovoga svijeta. Slobodan da se Duh Božji, sam Bog, do kraja može proslaviti u njegovu životu. Sloboda od svega, predanje i vjera. Ovaj događaj je plod Abrahamove povijesti odnosa s Bogom, plod padova i ustajanja. Iza ovoga događaja stoje godine Abrahamove molitve, borbe, njegove vjere padova i ustajanja. Abraham je bio uporan i trudio se s Gospodinom. On ne vidi, a hoda. On ne zna do kraja, ali on ide. To je vjera.<br /><br /></p> <p>Mi kr&scaron;ćani kroz njegov primjer možemo vidjeti kako te stvari funkcioniraju u na&scaron;em životu. Bog nas poziva da mu vjerujemo, da pođemo iz svoje nutrine i zatvorenosti, da poslu&scaron;amo Njegovu zapovijed, da prihvatimo Njegovu Riječ. Bog nas poziva da poput Abrahama budemo poslu&scaron;ni jer je vjera povezana s posluhom.<br /> Kako bi Bog mogao djelovati u na&scaron;em životu, Bog nas poziva da vjerujemo prije svega Isusu, a ne samo svojim očima, ne samo materiji koju možemo vidjeti i opipati. Milost vjere dolazi i po odluci da ne tražimo volju svoju prije nego volju Božju. Ako tako ne činimo postajemo&nbsp; blokirani i svezani, Božja prisutnost nije u na&scaron;em životu i životni nas križ opterećuje, satire, jer nismo slobodni, jer smo navezani na sebe i na svijet, a Bog nas želi osloboditi i blagosloviti.<br /><br /></p> <p>Najveći izraz nepovjerenja u Boga je grijeh. A izraz vjere je da dadnem prvo mjesto Bogu, jer tu je tada ljubljen, hvaljen i slavljen. Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati, kaže nam Isus. Mi ljudi često vi&scaron;e ljubimo grijeh i neposlu&scaron;ni smo i nevjerni Božjoj ljubavi. Tako teret grijeha pada na čovjeka, i zla sila pada preko čovjeka, veže mu du&scaron;u, srce, volju, opterećuje mu um i emocije, nastaju blokade na financije, blokade u braku i križ života postaje pretežak.<br /> Krist nas u evanđelju uči kako izići na kraj s tim križem. Isus ide prema Jeruzalemu, prema Golgoti, i&nbsp; u Galileji odlazi na brdo Tabor u molitvu s Ocem i Duhom Svetim. On se priprema za svoj križ. Svjestan svega &scaron;to ga čeka, traži zajedni&scaron;tvo Oca Nebeskoga i silu Duha Svetoga da može iznijeti teret svoga života, svoje služenje do muke i smrti. On moli Oca &scaron;to mu je potrebno, jer nije samo Bog, bio je i čovjek.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Tako i mi u odnosu s Bogom, kroz Njegovu Riječ, osobnu i zajedničku molitvu, primamo milost, snagu da možemo iznijeti svoj križ. Oni koji ne žele u samoću s Gospodinom, na molitvu, njih životni križevi lome, ne živi im se, nemaju snage, sve postaje besmisleno, beznađe, nastaju ovisnosti i lomovi. Oni čine grijeh propusta jer ne prime ono &scaron;to su trebali primiti. Prema njima ide križ života, ali ga nemaju snage zagrliti, primiti jer nisu poveli Isusa sa sobom, idu sami. Nisu po&scaron;li s Abrahamovom vjerom i nisu razvili odnos s Isusom i misle da Bog &scaron;uti i da je dalek. Takve duh svijeta uči bjegovima, ovisnostima, uživanju, dominiranju, a ne služenju. Grijeh tada lomi čovjeka, a križ svejedno ide prema njemu, bio on s Isusom ili ne. Križ života i određeni tereti idu prema nama. Nikoga ne čeka kroz život crveni tepih. Zato, ovozemaljsko sjedinimo s Isusom i zamolimo Gospodina da On nadopuni mojoj naravi i volji snagu Duha Svetoga. Neka bude volja Njegova. Po na&scaron;oj vjeri, molitvi, postu i predanju sve se mijenja. Događa se prolaz utjehe Duha Svetoga, dolazi Božja prisutnost i snaga da nas križ na&scaron;ega života ne slomi, nego da hodam uspravno.<br /><br /></p> <p>Samo Krist Gospodin može razbiti svaku blokadu, ako sam mu uistinu predao svoj život. Ne vidim, a hodam. Ne znam &scaron;to će biti do kraja Kalvarije, ali idem. Bit će dobro. Krist Isus se ne priprema samo za Golgotu nego i za uskrsnuće. Njegov je cilj Nebo. Neka i na&scaron; cilj bude Nebo i vječnost. To je ta sloboda. Na&scaron; konačni cilj je Nebo. Na &scaron;to god smo nezdravo i posesivno navezani ovdje, to nas vuče prema dolje da tražimo volju svoju, a ne volju Božju. Mi biramo &scaron;to će nas posvetiti, &scaron;to prokleti, &scaron;to će nas podignuti, a &scaron;to će nas oboriti. Tako živimo. Ali, ako sam s Kristom ovdje i sada, tada je kraljevstvo Božje u nama, u srcu i du&scaron;i, u životu i obitelji. I sve se mijenja. Zato nas Gospodin sa svoga Tabora poziva da se pripremimo za dan, za tjedan, za mjesec, za godinu, za čas svoje smrti. Na&scaron; zadatak je da Mu se predamo i da Mu dopustimo da On bude Gospodin Krist u poslu, u obitelji, u cijelom životu. Tako On dolazi u na&scaron; život da nam pomogne nositi križ i tada se događa preobrazba. Križ je drvo uni&scaron;tenja. Kada je na taj križ do&scaron;la Krv Jaganjčeva, taj se križ slomio, preobrazio i postao mjesto Prijestolja Kristova, Slave, Ljubavi. Eto nam prijestolja Jaganjčeva. Služenje i predanje do smrti.<br /> Krist nije do&scaron;ao da bude služen, nego da služi i dadne sve. Dao je život za drugoga. Ako nismo primili prvo mi Ljubav Njegovu, ako nismo od Njega naučili kako trpjeti i &scaron;to znači sebe dati, kako ćemo mi moći služiti, kako biti otac, majka, vjernik!? Ali ako se sjedinjujem s Njim, onda to vi&scaron;e neće biti u mom životu križ, nego susret s Bogom. Nastaje preobrazba križa i zrtve. Sve ima svoj smisla. Teret tada s Kristom sjedinjen mene preobražava i pomaže mi da slijedim cilj svoga života.<br /><br /></p> <p>Otvorimo svoja vrata Kristu, budimo poslu&scaron;ni Njegovoj Riječi, predajmo se i vjerujmo. Nije dovoljno znati da je Krist Bog, to zna i đavao, te mu to ni&scaron;ta ne koristi. On je svega sebe dao, i on se daje onima koji su sebe do kraja dali njemu. Predajmo se i mi u volju Očevu, ljubimo, slijedimo Njegov put pa će i Njegov Duh biti nad nama, Njegova ljubav i utjeha nad na&scaron;im domom, djecom djece. Onima koji ljube Boga sve se okreće na dobro i teret će se preobraziti u blagoslov. Svoje boli, mane, napasti, pona&scaron;anje, patnje sjedinimo s Kristom da se preobraze. Umirimo svakodnevno sebi da izraste ne&scaron;to drugo, otrpimo sebe za drugoga, molimo i blagoslivljajmo one koji nas ne vole, to može samo onaj koji je s Isusom, u Njegovoj Ljubavi. Sve će ovo proći, sva se carstva i unije ustati i pasti, ali će Riječ Božja ostati vječna, za sva vremena. Oni koji povjeruju poput Abrahama imat će križ na zamaljskom putu, ali po vjeri i blagoslov za sebe, svoju obitelj i svoju djecu, naglasio je fra Dario.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-212.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-213.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-214.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-215.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-216.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-217.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-218.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-219.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2110.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2111.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2112.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2113.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2114.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2115.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2116.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2117.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2118.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2119.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2120.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2121.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2122.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2123.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2124.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2125.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2126.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2127.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-06-21-03-06-podhum-duhovna-obnova-2128.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><em><strong>Večernji list<br />Foto: Ivan Krželj</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-podhum-duhovna-obnova-21_1.jpegPreminuo je pater Daroslav Miklaušić, dugogodišnji dušobrižnik Hrvatske katoličke misije Bečhttp://grude.com/clanak/?i=259619259619Grude.com - klik u svijetFri, 05 Mar 2021 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-05-pater-daroslav.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pater Daroslav (Ivan) Miklaušić, dugogodišnji dušobrižnik Hrvatske katoličke misije Beč, preminuo je jučer u glavnom gradu Austrije, u 74. godini života, 57. redovništva i 48. svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 1947. godine u Zagrebu, kao posljednji od četvero djece u obitelji oca Vojka iz Zadra i majke Blaženke rođ. &Scaron;tromar iz Petrinje.<br /><br /></p> <p>Djetinjstvo je proveo u selu Donja Lomnica, a osnovnu &scaron;kolu pohađao je u Zagrebu. Kao 15-godi&scaron;njak oti&scaron;ao je u sjemeni&scaron;te. Od 1964. do 1965. vrijeme je provodio u Cerniku gdje je bio u novicijatu, nakon kojeg se vratio u Zagreb i zavr&scaron;io gimnaziju.<br /><br /></p> <p>Prije nego &scaron;to je nastavio sa studijem, 1967. oti&scaron;ao je u vojsku na dvije godine. Zatim je bio bogoslov na Trsatu gdje su franjevci imali studij filozofije. Spletom okolnosti oti&scaron;ao je u Tirol, točnije u Schwaz. Naime, franjevci su u Austriji tražili bogoslove franjevce koji će doći kod njih studirati.<br /><br /></p> <p>Provincijal ga je pet godina poslije poslao u Australiju, u na&scaron;u misiju u Sydneyu (Summer Hill) gdje je boravio četiri godine. Vizu je čekao u Virovitici pa je tamo bio na službi od 1984. do 1986. godine.<br /><br /></p> <p>Godine 1990. vratio se u Hrvatsku i prvih 12 mjeseci proveo u Na&scaron;icama. Nakon pet godina djelovanja u župi Petrovsko iznad Krapine, 1996. je oti&scaron;ao u Čakovec i obavljao službu vjeroučitelja u Građevinskoj &scaron;koli. Godine 1997. s fra Ilijom Vrdoljakom do&scaron;ao je u Hrvatsku katoličku misiju Beč.</p> <p><br />&ldquo;Kada dođete liječniku on vas prvo pita ima li netko u va&scaron;oj obitelji tu i tu bolest. Tako je i mene pitao ima li tko u mojoj obitelji &scaron;ećer. Ja sam rekao ima djed i odmah su mi odgovorili da je to to, nasljedni faktor. Moj djed jest imao &scaron;ećer, ali umro je zbog neke prehlade. Ja sam &scaron;ećer otkrio sasvim slučajno, kada je kod nas na ispomoći bio fra Rozo Brkić koji je svojoj majci kupio aparat za mjerenje &scaron;ećera u krvi i tako je on isprobavajući aparat svima nama izmjerio &scaron;ećer. Nisam siguran da bi &scaron;ećer dobio po djedu, skloniji sam misliti da sam ga dobio jer sam uvijek dobro jeo, napose u Slavoniji, u Cerniku&rdquo;, rekao je fra Dragoslav za magazin &ldquo;Na&scaron;a riječ&rdquo; u lipnja 2017. godine.</p> <p>Ukop njegova tijela bit će na zagrebačkom groblju Mirogoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-05-pater-daroslav.jpgRaspisan natječaj za književnu nagradu A. B. Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=259596259596Grude.com - klik u svijetWed, 03 Mar 2021 18:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bilo koje vrste ili za književno-znanstveno djelo objavljeno od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor Dru&scaron;tva hrvatskih književnika (DHK) Herceg-Bosne raspisao je natječaj za godi&scaron;nju nagradu A. B. &Scaron;imić, koji ostaje otvoren do 1. travnja.</p> <p><br />Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bilo koje vrste ili za književno-znanstveno djelo objavljeno od 1. travnja 2020. do 1. travnja 2021. godine. Književno djelo mora biti objavljeno na hrvatskom jeziku, iznimne umjetničke vrijednosti, a natjecati se mogu svi članovi DHK Herceg-Bosne, kao i članovi Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, koji objave djelo u skladu s uvjetima navedenim u natječaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se može dodijeliti autoru književnog djela samo jedanput u životu, a dodjeljuje se samo jednom autoru za točno određeno književno djelo. Nagrada A. B. &Scaron;imić može biti dodijeljena i za životno djelo. Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa, a uručuje se na &Scaron;imićevim susretima u svibnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Upravnog odbora spomenutog dru&scaron;tva navode kako zainteresirani trebaju po tri primjerka knjige poslati na adresu: <em><strong>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Trg hrvatskih velikana bb., Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, 88 000 Mostar.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-absimic.jpg Napiši najljepše pismo i osvoji vrijedne nagrade!http://grude.com/clanak/?i=259578259578Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-02-1920x1080_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) školu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljepše pismo.<p>&nbsp;</p> <p>I ove godine Svjetska po&scaron;tanska unija (UPU) organizira Međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade s ciljem poticanja umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH natjecanje zajednički organiziraju tri po&scaron;tanska operatora - Hrvatska po&scaron;ta Mostar, BH Po&scaron;ta i Po&scaron;te Srpske. Pismo koje stručni žiri odabere kao najljep&scaron;e predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodi&scaron;njem natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedne nagrade mogu osvojiti mladi ljudi od 9 do 15 godina starosti koji napi&scaron;u pismo na temu &bdquo;Napi&scaron;i pismo članu obitelji o svom iskustvu s Covidom 19&ldquo; i po&scaron;alju ga na adresu jednoga od tri bh. po&scaron;tanska operatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalni rad može sadržavati od 500 do 1000 riječi i mora biti u obliku pisma. Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni mobilnim telefonima i novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za posebne pohvale i nagrade stručni žiri će izabrati jo&scaron; 8 radova, a njihove autore očekuju prigodni pokloni iznenađenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) &scaron;kolu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljep&scaron;e pismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je otvoreno do 11. travnja 2021. godine. Vi&scaron;e informacija možete dobiti pozivom na broj telefona 036/445-092.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propozicije natjecanja se nalaze na službenoj web stranici Hrvatske po&scaron;te Mostar www.post.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-02-1920x1080_1.jpgPJESMA U ČAST BANDIĆU! Pročitajte pjesmu osvanulu na ulaznim vratima u Bužanovojhttp://grude.com/clanak/?i=259579259579Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-02-pjesma-bandicu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesmu pod naslovom “Veliki Milan” koju je napisao Franjo Mazal. Pretipkala ju je vrijedna ekipa portala Zagreb.info<p style="text-align: center;"><strong>&nbsp;</strong><br /><strong>Veliki Milan</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Autor: Franjo Mazal&nbsp;</strong></p> <p>&ldquo;Po nekome ime Milan je dobio<br />U zemlji kamena on se rodio<br />Od malena radu se dao<br />Samo radom dobre navike stekao<br />Raditi i raditi samo je želio<br />Dobrim radom život ga vodio<br />Želja prava u Zagreb ga vodila<br />Brzo mu se želja ispunila<br />Volio je život, volio je ljude<br />Činio je da drugima dobro bude<br />Samom vrhu on je težio<br />Prvim u gradu biti on je želio<br />Vi&scaron;e puta to je ostvario<br />Pa vi&scaron;e nije ni brojio<br />Drugima je sebe darivao<br />Mnogo toga sagraditi je dao<br />&Scaron;kole mnoge, vrtiće i stanove<br />Za čim je grad imao potrebe<br />Ranom zorom vrpce bi rezao<br />Sve to svom bi gradu poklanjao<br />Zbog ljudi &scaron;to ih je volio<br />Na sebe nije puno mislio<br />Zbog ljubavi sve to je činio<br />Ljubav koju je darivao gradu<br />Davala mu je uvijek novu nadu<br />Nije bio orač, da bi se okretao<br />Samo je uporno naprijed i&scaron;ao<br />Iz tunela uvijek svjetlo bi vidio<br />Uporan u svemu je bio<br />Tako je Milan volio svoj grad<br />Neki su osude njemu dali<br />Neki do neba ga dizali<br />On je bio u zlatnoj sredini<br />Kao grad obasjan na mjesečini<br />Ranom zorom on je ustajao<br />Ranom zorom sve je obavljao<br />Mnoga djela &scaron;to je učinio<br />Malo zahvala za to je dobio<br />Bar da vrijeme može malo stati<br />Da mu ono može zahvalu dati<br />Kada vrijeme prođe tada<br />Recimo mu hvala za vođenje grada&rdquo;</p> <p><br /><a href="https://www.zagreb.info/zagrebackim-ulicama/pjesma-u-cast-bandicu-osvanula-na-ulaznim-vratima-u-buzanovoj-4-obavezno-procitajte/319832/?fbclid=IwAR1tTOCW4gF8GZAuSrzLODRxUWKPWBO8Ocp_XorvdfRnSp1sm3owSCrfeVk" target="_blank"><em><strong>Zagreb.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-02-pjesma-bandicu.jpgFra Miljenkov osvrt, a fra Ivanova knjiga: Ordinarijat se nikad nije ispričao franjevcimahttp://grude.com/clanak/?i=259561259561Grude.com - klik u svijetMon, 01 Mar 2021 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-01-medjugorje-u-ocima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ratkovci, odnosno ostaci okupljeni oko bivšeg biskupa u Hercegovini nastavljaju s prijetnjama neistomišljenicima u "Hercegovačkom slučaju" i "Međugorskom fenomenu", a u tome ih ne može pokolebati ni novi biskup Petar Palić koji ili iz straha ili iz neznanja ne čini ništa da ih primiri.<p>&nbsp;<br />Tako se ovih dana dijele poruke nekih od njih koji ne biraju riječi kojima žele zastra&scaron;iti vjernike, međutim represije je bilo dosta, a sigurno i &scaron;utnje prema takvima, osobito zbog činjenice da su se godinama ti isti vje&scaron;to skrivali iza ranijeg biskupa i sami muteći vodu gdje god stignu, s osmijehom na licu i mržnjom na srcu.<br /><br /></p> <p>Međutim, i franjevci sve manje &scaron;ute iako su neki od njih "naivno" potpisivali predaje svojih stoljetnih župa i tako izdali ideale za koje su živjeli i umrli franjevci Hercegovine u te&scaron;kim vremenima. Vremena za kajanje i ispravljanje pogre&scaron;ki, iako je i tog vremena sve manje, jo&scaron; uvijek ima. Osobito zbog doprinosa istini kojeg je dijelom u svojoj posljednjoj knjizi dao i fra Ivan Dugandžić:&nbsp;<strong>Nakon &scaron;to je biskup Žanić 1980. podijelio dotada&scaron;nju Franjevačku župu Sv. Petra i Pavla u Mostaru, na temelju nepostojećeg dogovora</strong>,&nbsp;<strong>Žanić je kaznio dvojicu kapelana fra Ivana Prusinu i fra Ivicu Vegu</strong>.</p> <p><br /><strong>Upravo je nepostojeći dogovor temelj i dekreta Romanis Pontificibus koji je dokumentirana laž napisana na temelju nepostojećeg dogovora između petrovaca, franjevaca i naroda.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo, s web stranice Miljenko.info osvrt fra Miljenka Mike Stojića o knjizi fra Ivana Dugandžića.</p> <p><br />Prikaz knjige: fra Ivan Dugandžić, Međugorje u očima mjesnih biskupa Žanića i Perića, ICMM, Međugorje, 2020.</p> <p>&raquo;Stoga, da bi se donio pravilan sud o važnosti privatne objave, nije dosta samo biti uvjeren da je subjekt te objave du&scaron;evno zdrava osoba i da je njegova poruka dogmatski ispravna i da ne proturječi službenoj objavi i crkvenoj tradiciji. Potrebno je tu objavu također promatrati u njezinu povijesnom kontekstu, &scaron;to znači pitati se, može li se ta privatna objava smatrati odgovorom Neba na tjeskobna pitanja stanovitog povijesnog trenutka Crkve i svijeta.&laquo; (str. 18.) Ovako fra Ivan Dugandžić progovara u Uvodnom razmi&scaron;ljanju pa malo dalje nastavlja misleći na ono &scaron;to se odvijalo u župi Međugorje. &raquo;Ukazanja se događaju u svijetu koji je duboko zahvaćen materijalističkim hedonizmom i moralnim relativizmom i u Crkvi u kojoj je vjera dobrim dijelom degradirana na nekakav kr&scaron;ćanski svjetonazor u kojemu je sve manje mjesta za slavljenje otajstva i molitvu, gdje se gubi svaki osjećaj i smisao za žrtvu i nesebično služenje.&laquo; (str. 20.) Svemu ovomu treba pridodati i tzv. Hercegovački slučaj za kojega Dugandžić drži da mu nikako nije mjesto u dru&scaron;tvu s ukazanjima Kraljice Mira, kako god ih netko shvaćao. I to je pozornica za ovo djelo, postavljena &raquo;na temelju dostupnih dokumenata&laquo;, kako se kaže u njegovu podnaslovu.<br /><br /></p> <p>Dr. fra Ivan Dugandžić bio je član dviju biskupskih Komisija koje su proučavale, ili su to trebale, fenomen ukazanja Kraljice Mira u župi Međugorje. Stoga iznutra poznaje rad tih Komisija te posjeduje određenu dokumentaciju do koje je do&scaron;ao za to vrijeme. Vadeći glavne dijelove iz nje ili je priloživ&scaron;i čitavu, zajedno sa svojim tumačenjem ili razmi&scaron;ljanjem stvara &scaron;tivo koje će zacijelo čitati mnogi. Namjera mu je izbjeći polemiku, ali te&scaron;ko je to s ovakvom građom.<br /><br /></p> <p>Jedan od najvećih misterija u svom ovom događanju jest promjena stava mjesnog biskupa Žanića glede vjerodostojnosti spomenutih ukazanja. Vrlo kratko nakon &scaron;to su počela izjasnio se za njihovu vjerodostojnost. Čak ga je kočio i fra Jozo Zovko koji je tada bio župnik u župi Međugorje. Pa se onda ubrzo sve preokrenulo. Biskup Žanić počeo je postajati gorljivi zagovornik nijekanja ukazanja, a fra Jozo Zovko njihov gorljivi zagovaratelj. &Scaron;to se dogodilo? Dugandžić na dosta mjesta poku&scaron;ava odgovoriti na to pitanje, ali uvijek priznaje da mu je to nejasno.<br /><br /></p> <p>Kao najznačajnije motive zbog čega je uopće krenuo u pisanje ovoga djela, autor najprije navodi veličanje biskupa Perića njegova pred&scaron;asnika biskupa Žanića, poglavito njegova odnosa prema ukazanjima Kraljice Mira, &scaron;to nam jasno kaže da je i sam nastavio njegovim putem. S druge strane, autor je svjestan i svojih poodmaklih godina pa se osjeća pozvanim iznijeti na vidjelo dana dokumentaciju koju ima da bi svi ti događaji bili jasniji.<br /><br /></p> <p>A jesu li? Očito će trebati jo&scaron; vremena da se sve pročisti. Mudro je učinio Vatikan kada je u posljednje vrijeme obznanio da bi se prvih 7 dana ukazanja moglo priznati vjerodostojnima, a kasnije dane treba dalje proučavati. Razlog je jasan. Nakon njih puno toga se uplelo u događanja te treba razlučiti &scaron;to s koje strane dolazi. Uzmimo samo taj tzv. Hercegovački slučaj. <strong>Nakon &scaron;to je biskup Žanić 1980. podijelio dotada&scaron;nju Franjevačku župu Sv. Petra i Pavla u Mostaru, na temelju nepostojećeg dogovora, kako navodi Dugandžić</strong> (str. 56.), <strong>Žanić je kaznio dvojicu kapelana fra Ivana Prusinu i fra Ivicu Vegu</strong>. Na upit, <strong>Kraljica Mira je, navodno, preko vidioca odgovorila &raquo;da se prenaglio&laquo;. Za Žanića to je predstavljalo jedan od važnijih kamenčića u nevjerodostojnosti ukazanja. No, vrhovno crkveno sudi&scaron;te u Rimu tu je kaznu 1993. poni&scaron;tilo. &raquo;Autoru ovih redaka nije poznato da je itko u ime Biskupskog ordinarijata, biv&scaron;e Uprave Franjevačke provincije ili Komisije tim ljudima uputio neku riječ isprike. A &scaron;to je sve o njima izrečeno i napisano!&laquo;</strong> (str. 214.)<br /><br /></p> <p>Kada se sve ovo sagleda, ostaje nam za zaključiti, &scaron;to je naznačeno u tekstu knjige, da se Kraljica Mira sama brani svojim djelovanjem, odnosno prepoznaje se po plodovima svoga djelovanja, kako nas i Sveto pismo uči. Zbog toga je jedna stvar njezina ukazanja, druga stvar tzv. Hercegovački slučaj, treća stvar mije&scaron;anje raznih tajnih službi, četvrta stvar... Kad se sve stavi na svoje mjesto, slika će odjedanput postati jasnija.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.miljenko.info/index.php/knjigozori/osvrti-teologija/2446-pogled-iznutra" target="_blank"><em><strong>Fra Miljenko Stojić</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-01-medjugorje-u-ocima.jpgU 57. godini života preminuo hercegovački franjevac fra Mladen Sesarhttp://grude.com/clanak/?i=259531259531Grude.com - klik u svijetSat, 27 Feb 2021 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-27-154702624_1849107515255846_7792584714113023673_o.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon kraće bolesti u subotu 27. veljače 2021. godine u Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu, preminuo je fra Mladen Sesar, u 57. godini života i 30.godina svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Rodio se na Rujnu u župi Kočerin 11. svibnja 1964.godine.<br />Fra Mladen, član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, obrana&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika i odgojitelja bogoslova.<br /><br />U svojoj žalosti za na&scaron;im bratom fra Mladenom preporučujemo ga u va&scaron;e molitve. Na&scaron;a domovina je na nebesima odakle i Spasitelja i&scaron;čekujemo! Ipak ne možemo pobjeći od svoje ljudskosti i izraziti težinu zbog tjelesnog gubitka fra Mladena. Njegova radost, poletnost, raspoloživost, osmijeh donosili su Božji blagoslov kako na&scaron;em bratstvu u samostanu tako i ljudima kojima je rado služio i s njima se družio.</p> <p><br />Njegova Korizma počela je u borbi s te&scaron;kom zdravstvenom dijagnozom i doživio svoju pobjedu u Kristu uskrslomu. Oti&scaron;ao si s osmjehom u Zagreb i dao svima nadu u dobro..&nbsp;</p> <p><br />Ipak sada dok je suza u očima, tuga u srcu molimo Boga za te i za nas. Mir vječnosti neka ti podari Krist kojemu si služio po svetim otajstvima. Molimo Gospodara života da nam podari snage i utjehu po vjeri u život vječni. Doviđenja brate!</p> <p><br />Franjevački samostan i župa &Scaron;iroki Brijeg</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-27-154702624_1849107515255846_7792584714113023673_o.png''Logorilijada'' na repertoaru HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=259518259518Grude.com - klik u svijetFri, 26 Feb 2021 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-21-logorilijada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava “Logorilijada” na repertoaru je Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru u utorak (2. 3.) i srijedu (3.3.) s početkom u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića "Konclogor na Savi" i zbirci pjesama "Lirika nevremena" te motivima "Grobnice za Borisa Davidoviča" Danila Ki&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dramatizaciju i dramaturgiju napravio je Dragan Komadina, režirao Ivan Leo Lemo, a u njoj igraju Robert Pehar, Sa&scaron;a Oručević, Slaven Knezović, Ivo Kre&scaron;ić, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Bojan Beribaka i Mario Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Logorilijada&ldquo; je predstava o pjesniku kojega je povijesni kovitlac podignuo u stra&scaron;nu oluju, odnosno u dramatur&scaron;ku centrifugu s epicentrom u njegovoj glavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi se koriste zanimljivi dramatur&scaron;ki postupci, a kazali&scaron;ni kritičari su je jako dobro ocijenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Davor Moja&scaron; je tako na portalu Kazaliste.hr zapisao kako "redatelj Ivan Leo Lemo vje&scaron;to prati i usložava segmentirane epizode i sastavnice Jakovljevićeve priče 'o životu i smrti'".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svome prikazu predstave na portalu Dubrovniknet.hr Petra Jelača je istaknula kako je "komad je vrlo vje&scaron;to napisao Dragan Komadina, smje&scaron;tajući radnju u prostor autorovog prisjećanja, dok neku vrstu komentara zbivanja preuzima recitirana lirika. Ivan Leo Lemo uspio je, oslanjajući se na pokret, a ne na fizički teatar, postaviti ga na scenu i postići koherentnu dramatur&scaron;ko-redateljsku cjelinu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno epidemiolo&scaron;kim mjerama broj mjesta je ograničen, a ulaznice je moguće rezervirati pozivom na broj 063/019 019 ili slanjem poruke preko Facebook Messengera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-21-logorilijada.jpgVIDEO: Sunce zalazi u Hercegovini, uz molitvu! Izgledalo je neobično lijepohttp://grude.com/clanak/?i=259501259501Grude.com - klik u svijetWed, 24 Feb 2021 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-24-21-sunce-hercegovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelj portala Grude.com poslao je snimku koju je zabilježio danas prolazeći kroz Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>"Sunce je u Hercegovini danas izgledalo lijepo, ba&scaron; neobično lijepo... Slu&scaron;ajući Radio Mir Međugorje i poslijepodnevnu krunicu snimio sam zalazak sunca u Hercegovini i ustupam ga va&scaron;em portalu", napisao je čitatelj.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/2dDTP5ydLPE" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe><br /><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-24-21-sunce-hercegovina.jpgOTIŠAO JE OGI, OSTALE SU PJESME: Posljednji pozdrav Ivanu Grubišiću Ogiju, intelektualcu, enigmatu, pjesniku, sportašu...http://grude.com/clanak/?i=259500259500Grude.com - klik u svijetWed, 24 Feb 2021 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-24-ivan-grubisic-ogi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tužnim vijestima kao da nema kraja. Hercegova zemlja danas je zastala na trenutak jer je čula tužnu vijest koja je došla iz Bobanove Drage iz općine Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Napustio nas je Ivan Grubi&scaron;ić - Ogi (62).<br /><br /></p> <p>Za Gruđane dovoljno bi to bilo napisati da bi znali o kome se radi i počeli tugovati.<br /><br /></p> <p>Ali Ogi je bio puno vi&scaron;e od nekog prosječnog i zaslužuje jo&scaron; koju crticu u in memoriamu, pi&scaron;u Grude.com.</p> <p>Intelektualac, enigmat, pjesnik, nogometni golman...<br /><br /></p> <p>Njegov 'Poljoprivredni blues' i danas je himna poljoprivrednika.<br /><br />Stariji će se sjetiti početka 80-ih godina, kada je i pticama na grani bilo jasno da uskoro ni&scaron;ta vi&scaron;e neće biti isto.<br /><br /></p> <p>U Jugoslaviji je donesena odluka o dodjeli bonova za gorivo, a svako auto imalo je pravo na 40 litara benzina mjesečno.<br /><br /></p> <p>Vladala je nesta&scaron;ica kave, deterdženta, ulja, kozmetike...<br /><br /></p> <p>Ljudi su bili nervozni čak i ne zbog nedostatka kave, deterdženta, ulja, kozmetike... koliko zbog nedostatka goriva jer se nije moglo ići obrađivati polje.<br /><br /></p> <p>Sve to promatrao je Ivan Grubi&scaron;ić Ogi, tada 23-godi&scaron;nji mladić iz Bobanove Drage. Zapalio je cigaretu, pogledao izrevoltirani narod i dobio inspiraciju za pjesmu: "Kad u frezi nema goriva kako obrati zelen, kad u frezi nema goriva, poljoprivredni melem... jer za otić u polje, treba imati volje, a volje nemam ja... na prozoru stojim i zvjezdice brojim, pu&scaron;im pikavce i slu&scaron;am zrikavce, ono normalno..."<br /><br /></p> <p>Sve ostalo je povijest. Pjesma koju su otpjevali legendarni Vukas i grupa Express postala je kultna.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-44U5aQgLZM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Dvije godine poslije, tog 14. srpnja 1984. godine održana je utemeljiteljska skup&scaron;tina kluba Ero na tada&scaron;njem Pravnom fakultetu u Mostaru. Klub je okupljao sastavljače, rje&scaron;avače i ljubitelje enigmatike, a među utemeljiteljima bio je i mladi intelektualac, tada 25-godi&scaron;nji Ivan Grubi&scaron;ić - Ogi.<br /><br /></p> <p>Ljubitelji sporta pamte ga i kao sporta&scaron;a i nogometnog golmana, a jedno vrijeme bio je i pomoćnik trenera golmana u jednom njemačkom, amaterskom klubu.<br /><br /></p> <p>Bobanova Draga, Grude, Hercegovina... ostali su bez jednog svog velikana. Kada se du&scaron;a vine Gospodinu, ljudima na zemlji ostaje sjećanje. Međutim, iza Ogija ostaju i djela, pjesme koje će živjeti jer je i sam, u jednom od intervjua za FB stranica Bobanova Draga novinaru Marku Čuljku otkrio da je jo&scaron; dosta neobjavljenih pjesama ostavio iza sebe.<br /><br /></p> <p>Uživat ćemo čitajući ih, a vjerujemo i slu&scaron;ajući kada ih netko odluči uglazbiti jer stihovi ovog bobanjarskog kralja bluesa neprocjenjivi su i vrijedni za kulturu ovoga kraja.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-24-ivan-grubisic-ogi.jpgHerceg primio predstavnike HKD Napredak, naglašena dobra suradnjahttp://grude.com/clanak/?i=259496259496Grude.com - klik u svijetWed, 24 Feb 2021 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-24-nevenko-herceg-hkdnapredak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Herceg izrazio je zadovoljstvo djelovanjem HKD Napredak, ističući dobru suradnju..<p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je jučer dr. sc. Nikolu Čiču i Miroslava Landeku, predsjednika i dopredsjednika Sredi&scaron;nje uprave Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Napredak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Čiča upoznao je predsjednika Hercega s aktivnostima i djelovanjem, kao i vizijama koje Napredak ima u skoroj budućnosti, ali i na dugoročnom planu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatsko kulturno dru&scaron;tvo Napredak od svog utemeljenja 1902. pa do danas postalo je i ostalo stjeci&scaron;te kulturnog i intelektualnog života Hrvata, i mnogih drugih na ovim prostorima. Sve &scaron;to radimo, radimo radi ljudi i glavna nam je zadaća biti u službi čovjeka, posebno mladih ljudi. Želimo pomoći izgradnji boljeg dru&scaron;tva ma gdje bili. Napredak je pokazao riječju i primjerom kako se može raditi i u najtežim uvjetima, puno i kvalitetno&ldquo;, kazao je predsjednik Čiča, istaknuv&scaron;i kako HKD Napredak ima vi&scaron;e tisuća članova u 62 podružnice i 3 povjerenstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Herceg izrazio je zadovoljstvo djelovanjem HKD Napredak, ističući dobru suradnju s predstavnicima HKD Napredak, Glavna podružnica Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;HKD Napredak jedno je od onih nacionalnih kulturnih dru&scaron;tva kojega je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije prepoznala kao istinskog promotora kulture i očuvanja kulturne ba&scaron;tine. Kao rezultat narečenog, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije kontinuirano daje potporu organiziranju Napretkovih kulturnih sadržaja, kao i svim bitnim kulturnim zbivanjima u Gradu Mostaru i Županiji&ldquo;, zaključio je predsjednik Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gosp. Čiča zahvalio je predsjedniku Hercegu na srdačnom prijamu, na kojemu je iskazana obostrana spremnost za daljnjom suradnjom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-24-nevenko-herceg-hkdnapredak.jpgIvan Dodig: GOSPE, HVALA TI NA SVEMUhttp://grude.com/clanak/?i=259477259477Grude.com - klik u svijetTue, 23 Feb 2021 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-23-ivan-dodig-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Dodig je na svojoj službenoj stranici objavio zahvalu Kraljici Neba i Majci Mira Blaženoj Djevici Mariji.<p>&nbsp;</p> <p>Uz fotografiju Radija Mir Međugorje stoji Dodigova zahvala: GOSPE, HVALA TI NA SVEMU.</p> <p><br />Podsjetimo, Ivan Dodig je nakon posljednje osvajanja Australije u parovima, postao rekorder među hrvatskim tenisačima s pet osvojenih Grand slam turnira.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-23-ivan-dodig-medjugorje.jpgNisu napravili tužni treći čin: Balašević ispraćen uz tamburaše i pjesmu koju je posvetio supruzihttp://grude.com/clanak/?i=259436259436Grude.com - klik u svijetSun, 21 Feb 2021 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-21-balasevic-sahrana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je tražio u jednoj od svojih pjesama, od sahrane Đorđa Balaševića nije napravljen tužni, treći čin.<p>&nbsp;</p> <p>Bala&scaron;ević je ispraćen u krugu obitelji i uz tambura&scaron;e koji su otpjevali pjesmu Olivera, koju je legendarni Đole posvetio supruzi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-21-balasevic-sahrana.jpgTomislav Kvesić objavio prvu knjigu: Pjesma 'Nijema zemlja' posvećena je tragediji na Tribistovuhttp://grude.com/clanak/?i=259434259434Grude.com - klik u svijetSun, 21 Feb 2021 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-21-tomislav_kvesic_210221.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesnički prvijenac "Poroci sanjara" autora Tomislava Kvesića izišao je ovih dana u nakladi Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Zbirka sadrži 85 pjesama i podijeljena je u tri ciklusa - Svijet udesa, Molitva za pjesmu i Izgrebana sjećanja.<br />&nbsp;</p> <p>Autor knjige Tomislav Kvesić, koji radi kao glasnogovornik u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje i nekda&scaron;nji je novinar Večernjeg lista BiH u&nbsp;razgovoru za Fenu kaže kako se ljubav prema pisanoj riječi rodila jo&scaron; u srednjo&scaron;kolskim danima kada počinje pisati svoje prve stihove koji su kasnije objavljivani u mnogim časopisima i studentskim listovima. <br /><br /></p> <p>Međutim, trebalo je vi&scaron;e od 20 godina da njegovi pjesnički radovi budu skupljeni u zbirku te predstavljeni javnosti, a kroz smijeh kaže kako vjerojatno ne bi ni sada do&scaron;lo do objavljivanja da nije dobio nagradu &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka MH za najbolju neobjavljenu zbirku.<br /> </p> <p>- Riječ je o pjesmama koje govore o ljubavnoj, emotivnoj tematici, kao i nekim životnim događajim koji nisu ba&scaron; bili ugodni i lijepi. To je nekakav sklop mojih emocija u 20-ak godina - kazao je Kvesić u povodu izdanja knjige.<br />&nbsp;</p> <p>Upitan u čemu pronalazi inspiraciju i slaže li se s tim da čovjek najbolje pi&scaron;e kada je nesretan, Kvesić kaže da se ne sjeća da je ikada pisao kada je bio sretan jer smatra da se čovjeku tada ni&scaron;ta ne pi&scaron;e, a posebice ne pjesme.<br />&nbsp;</p> <p>- Ne znam da sam ikada pisao kada sam bio sretan, veseo, raspoložen. Tada vam se ne pi&scaron;u pjesme, ne pi&scaron;e vam se ni&scaron;ta u principu, a pogotovo pjesme. Barem ih ja ne pi&scaron;em na taj način. Uglavnom me na pisanje potakne nekakav događaj, emocija, nekakav razlog zbog čega se uzbudite, ili ste tužni, nesretni. To me uglavnom inspirira, i ponuka napisati neku pjesmu. Osjećaji sreće koji su, hvala Bogu, če&scaron;ći od ovih drugih osjećaja nisu, barem&nbsp; za mene, toliko inspirativni da bi ih prenosio na papir - ističe Kvesić.<br />&nbsp;</p> <p>Prisjećajući se svojih početaka pisanja kaže da se to dogodilo sasvim slučajno, u srednjo&scaron;kolskim danima. <br />&nbsp;</p> <p>- Počeo sam pisati u srednjoj &scaron;koli i to sasvim slučajno. To &scaron;to sam tada pisao to nije uopće bila poezija. Naime, jedan kolega u razredu je tražio od drugog kolege da mu napi&scaron;e pjesmu koju bi on uglazbio. Slu&scaron;ajući to sa strane pomislio sam mogao bih ja to poku&scaron;ati napisati, i napisao sam ne&scaron;to, srećom ne znam gdje mi je to vi&scaron;e i ne sjećam se tog dobro, znam da je bilo užasno.&nbsp;I onda sam nastavio pisati te neke pjesame koje bi se kao mogle uglazbiti, otpjevati. Ja bih to sebi ne&scaron;to otpjevao u glavi i zapisao. To je ono katastrofa u nekakvom poetskom smislu. Ali eto nastavio sam pisati, a kasnije i neke pjesme koje su se učinile onako i ozbiljnije i kvalitetnije - kaže Kvesić.<br />&nbsp;</p> <p>Ističe kako ga je uvijek privlačila poezija koju je s rado&scaron;ću čitao, a&nbsp;prvenstveno poezija hrvatskih pisaca od Tina Ujevića, A.B. &Scaron;imića, Gustava Mato&scaron;a, Dobri&scaron;e Cesarića.<br />&nbsp;</p> <p>- To su mi bili nekakvi da kažem i uzori. Uživao sam u njihovoj poeziji i divi joj se, i naravno bio i ljubomoran &scaron;to ne znam ne&scaron;to tako napisati, pa sam poku&scaron;avao i s godinama napredovao u tom smislu - prisjeća se Kvesić.<br />&nbsp;</p> <p>Zbirka "Poroci sanjara" izi&scaron;la je u nakladi Ogranka Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg koji ju je nagradio nagradom Tomica Penavić za najbolju neobjavljenu zbirku pjesama u protekloj godini. Knjiga se može pronaći u knjižari Na&scaron;a ognji&scaron;ta u &Scaron;irokom Brijegu i knjižari Alfa u Mepas Mallu u Mostaru.<br />&nbsp;</p> <p>Autor najavljuje i skora&scaron;nju promociju knjige.<br />&nbsp;</p> <p>- Promocija bi nadam se trebala biti uskoro. Nekakvo je pravilo da čim izdate knjigu da radite promociju, ali zbog koronavirusa i mjera zasad je nismo definirali, ali vjerujem da bi mogla biti uskoro, posebice jer su u Zapadnohercegovačkoj županiji malo drugačija pravila pa se mogu organizirati skupovi do 100 ljudi, a vi&scaron;e ih neće ni doći - kaže Kvesić.<br />&nbsp;</p> <p>Upitan nastavlja li s pisanjem i može li publika očekivati i drugu knjigu, Kvesić odgovara kako će nastaviti pisati dok za objavljivanje druge knjige ba&scaron; i nije siguran.<br />&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to se tiče druge knjige, ne znam. Ovim tempom i ovim načinom kako ja to objavljujem ako mi je trebalo za ovu 20 godina, a ne bih je vjerojatno ni sada objavio da nisam dobio nagradu, ne znam možda ako mi daju opet neku nagradu da objavim i sljedeću - kaže on.<br />&nbsp;</p> <p>Ali, dodaje kako nastavlja s pisanjem.<br />&nbsp;</p> <p>- Pi&scaron;em opet kad me ne&scaron;to inspirira, u zadnje vrijeme ne toliko često, pa mogu reći nisam u tim nekim te&scaron;kim, lo&scaron;im, tužnim stanjima - ističe Kvesić.<br />&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je zadnja pjesma koja se nalazi u zbirci napisana u povodu tragedije osmero mladih ljudi u Tribistovu kod Posu&scaron;ja na Novu godinu.<br />&nbsp;</p> <p>- Pjesma se zove "Nijema zemlja". Ja zbilja nemam &scaron;to reći na to sve, može se samo &scaron;utjeti. I tako sam prenio tu neku emociju na papir koja priča i na taj način upravo da su svi ostali nijemi i zatečeni time, i da jednostavno nema prave riječi koja bi opisala i osjećaje i raspoloženja ljudi tog dana i tih dana nakon &scaron;to se ta tragedija dogodila - zaključio je Kvesić. &nbsp; <br />&nbsp;</p> <p>Tomislav Kvesić, rođen je 30. lipnja 1981. u &Scaron;irokom Brijegu gdje je zavr&scaron;io Gimnaziju fra Dominika Mandića. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru i stekao zvanje diplomirani novinar. Surađivao s vi&scaron;e medijskih kuća , a najveći dio novinarske karijere proveo u Večernjem listu. Od 2010. godine radi kao glasnogovornik u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Pjesme je objavljivao u časopisima Vitko, Motri&scaron;ta i Osvit, studentskom listu Opomena, gimnazijskom godi&scaron;njaku Dominiku kao i na pojedinim usmjerenim portalima. Pjesme pi&scaron;e od srednjo&scaron;kolskih dana.<br />&nbsp;</p> <p>U nastavku prenosimo dvije njegove pjesme;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Plamen sjećanja&nbsp;</strong></p> <p>Mnogi su već oti&scaron;li&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p> <p>A ne rekoh im zbogom&nbsp;</p> <p>Negdje&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p> <p>Tamo daleko&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</p> <p>Iznenada</p> <p>Tek ostane za čovjekom&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; </p> <p>Plam sjećanja&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p> <p>&Scaron;to ga vrijeme ne gasi</p> <p>No, svi odnesu neki dio tebe&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; </p> <p>Sa sobom&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p> <p>Jer i dio tebe u njima strada</p> <p>Pa i onda&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; </p> <p>Samo da se spasi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U magli<br /><br /></strong></p> <p>Kao magla si;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; </p> <p>Uvijek korak ispred mene,&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; </p> <p>Nedodirljiva, a skriva&scaron; mi put.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; </p> <p><br />Moje zvijezde nema,&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; </p> <p>&nbsp;<br />I sve su staze blijede.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; </p> <p>Ja čeznem sunce pobjede,&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; </p> <p>Il' bar neki mjesec žut.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-21-tomislav_kvesic_210221.jpgFOTO: Hercegovina se oprostila od legendarnog umjetnika! Na posljednji počinak ispraćen Florijan Mićkovićhttp://grude.com/clanak/?i=249437249437Grude.com - klik u svijetSat, 20 Feb 2021 19:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-20-florijan-4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni hercegovački kipar Florijan Mićković koji je preminuo jučer u svojoj 86. godini života, sahranjen je danas na groblju „Masline" u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Velikog mostarskog umjetnika Florijana Mićkovića na posljednji počinak ispratili su rodbina, brojni prijatelji i poznanici.</p> <div>Florijan Mićković rođen je u Mostaru 1935. godine. Srednju &scaron;kolu je zavr&scaron;io u Mostaru, a Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Antuna Augustinčića 1962. godine. Član je ULUH-a od 1963. godine i ULUBiH-a. Izlagao u većini europskih zemalja i SAD-u, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/kultura/na-posljednji-pocinak-ispracen-je-florijan-mickovic-1470553">Večernji list</a>.</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-20-21-02-20-florijan-7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-20-florijan-4.jpegSamo da rata ne bude...http://grude.com/clanak/?i=249436249436Grude.com - klik u svijetSat, 20 Feb 2021 19:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-20-dijete-kira.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pale se svijeće, ostavljaju se poruke, plišani zečevi na trgovima...<p><br />Posebno emotivan video povodom smrti Đorđa Bala&scaron;evića snimili su otac i kći iz Sarajeva, a snimku objavili na Facebook stranici "Tata i Kira, raspjevana lektira".</p> <p>Dok tata svira gitaru, Kira pjeva dobro poznatu Bala&scaron;evu pjesmu "Samo da rata ne bude".</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F3N2fz2kWfo%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=372&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="372"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-20-dijete-kira.jpgOvo je bila posljednja Balaševićeva željahttp://grude.com/clanak/?i=249426249426Grude.com - klik u svijetSat, 20 Feb 2021 00:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-20-djordje-olivera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Omiljenom kantautoru stanje se u četvrtak naglo i vrlo iznenada pogoršalo zbog ranijih kroničnih zdravstvenih problema. <p>&nbsp;</p> <p>U početku je samo bio na kisiku, potom i na respiratoru. Liječnici su ga skoro dva i pol sata poku&scaron;avali reanimirati. Izvor blizak obitelji je otkrio da je kantautor prije nego &scaron;to je prebačen na odjel intenzivne njege poželio čuti svoju najveću ljubav, suprugu Oliveru. <strong>To mu je i bila posljednja želja.</strong> Iza sebe je ostavio 12 albuma, nekoliko knjiga i uloga u televizijskim serijama 'Specijalna redakcija', 'Vojnici', 'Pop Ćira i pop Spira', 'Panonski mornar' te stotine hitova koji su postali evergreeni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-20-djordje-olivera.jpgO Balaševiću večeras pišu AP, Washington Post, ABC News...http://grude.com/clanak/?i=249425249425Grude.com - klik u svijetSat, 20 Feb 2021 00:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-20-balasevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je ugledna agencija Associated Press objavila kako je preminuo glazbeni velikan vijest je prenio The Washington Post, ali i drugi poznati portali, novine i TV kuće. <p>&nbsp;</p> <p>'Bala&scaron;ević je svoju karijeru počeo krajem 1970-ih i početkom 1980-ih, najprije nastupajući u bendovima, prije nego &scaron;to je postao solist sa svojom mekom pop muzikom i duhovitim tekstovima. Kada se Jugoslavija raspala u etničkom ratu ranih 1990-ih, Bala&scaron;ević se otvoreno usprotivio nacionalizmu. Zbog njegovih stavova, tijekom ratne ere glavni mediji u Srbiji izbjegavali su Bala&scaron;evića', ocijenio je 'The Washington Post'.</p> <p><br />Naglasili su kako je državna televizija RTS javila da u petak preminuo u bolnici te da je Bala&scaron;ević ostao omiljen diljem etnički podijeljene balkanske regije nakon ratova, puneći koncertne dvorane u svim zemljama nastalim iz &scaron;est biv&scaron;ih jugoslovenskih republika.</p> <p><br />Osim 'The Washington Posta' o smrti omiljenog kantautora oglasili su se i drugi američki mediji U.S. News, ABC News, The Seattle Times i mnogi drugi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-20-balasevic.jpegVeliki intervju s vidjelicom Vickom: Gospinu poruku treba staviti u srce, živjeti jehttp://grude.com/clanak/?i=249391249391Grude.com - klik u svijetWed, 17 Feb 2021 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-vicka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojni međugorski hodočasnici pamte vidjelicu Vicku Ivanković-Mijatović kao toplu, blisku, prisnu djevojku, koja svjedoči o susretima s Blaženom Djevicom Marijom u staroj roditeljskoj plavo obojenoj kući, ponedjeljkom podno Brda ukazanja.<p><br />Vicka je sa svojim odabranikom Mariom zasnovala obitelj i preselila se u svoj novi dom u selu Krehin Gradac nedaleko od Međugorja. Iskrena, otvorena i nasmijana, srdačno je prihvatila razgovor za Glas mira dok je uz radoznalu i živahnu asistenciju Vickine kćeri Marije Sofije usnivao njezin sinčić Ante. Razgovor uz &scaron;alicu čaja izmamio je pregr&scaron;t osmijeha svih ukućana. Prerastao je u ugodno druženje s omiljenom međugorskom osobom iz koje izbija neporeciva sigurnost i jasnoća dok nježno, ali čvrsto privija uza se svoju djevojčicu.<br /><br /></p> <p>Majka ste, supruga, osoba koja je doživjela puninu srca. Dok vas gledam, izgledate mi drukčijom od one Vicke koju poznajem kod plave kuće, koja svjedoči hodočasnicima.</p> <p>VIDJELICA VICKA: To je istina. Često kažem da se to ne može usporediti sa susretima s Gospom i njezinom ljepotom, odnosno ljepotom tog susreta, jer nema ni&scaron;ta tako lijepo. Majčinstvo je lijepo na drugačiji način i ispunjeno je posebnom rado&scaron;ću i zadovoljstvom. Bog mi je dao tu milost i to je uistinu ne&scaron;to iznimno. Razumljivo, ne mogu kroz to vrijeme biti posvećena i hodočasnicima, jer sam primila taj dar života koji s rado&scaron;ću čuvam i njegujem. Zahvaljujući milosti, životom se može svjedočiti i na jedan i na drugi način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je za vas divno životno razdoblje s obzirom na na ono kad ste te&scaron;ko bolesni hodali po Križevcu i Brdu ukazanja?!</p> <p>VIDJELICA VICKA: Ako želimo trpjeti ili ne&scaron;to činiti na slavu Božju, tada se o tome previ&scaron;e ne govori. Ako Bog istinski traži na&scaron;e trpljenje, žrtvu, tada to traži u punini i poniznosti. Samo ja i on. Bit trpljenja je da uistinu izvr&scaron;imo ono &scaron;to Bog od nas traži i da smo mu u potpunosti blizu. On zna za&scaron;to ti ne&scaron;to daje, a za&scaron;to uzima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednoj od poruka Gospa govori da će ostati među nama sve dok joj to Svevi&scaron;nji dopu&scaron;ta.</p> <p>VIDJELICA VICKA: Odmah se sjetim kako su nas prvih dana nagovarali: &ldquo;Hajde, pitajte Gospu do kad će ostati.&rdquo; I mi smo je pitali: &ldquo;Draga Gospe, mi te pitamo u ime drugih, željeli bi znati&hellip;&rdquo; Ona nam je odgovorila: &ldquo;Zar sam vam dosadila?&rdquo; To me se tako duboko i snažno dojmilo da sam odlučila nikada vi&scaron;e ne ponoviti takvo pitanje, iako znam da ljudi, postavljajući ga, nisu imali nikakve lo&scaron;e namjere. Kako mi Gospa može dosaditi. Nije Gospa taj odgovor dala samo nama. Shvatila sam da je to odgovor cijelom svijetu. Zato je u toj poruci Gospa kazala: &ldquo;Dokle god Svevi&scaron;nji dopusti, dotle ću biti.&rdquo; Također je rekla i to: &ldquo;Ja sam samo posrednica milosti, koliko mi Svevi&scaron;nji daruje, toliko i ja darujem vama.&rdquo;Mi molimo Gospu, Gospa moli svoga sina, ona je posrednica između nas i Isusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom brojnih susreta Neba i Zemlje diljem svijeta, a osobito u Međugorju, Bog nas moli da bi milosrđe i dalje presizalo njegovu pravednost. Može li se to tako reći?</p> <p>VIDJELICA VICKA: Vidite, nije to nikakva molba, nego je to čista, neizmjerna ljubav. Bog nas ne moli zbog sebe, nego on moli nas, a nema vi&scaron;e načina kako bi nam se približio. &Scaron;alje nam svoju Majku, svoju prisutnost, sve nam daje. Cijelo je Nebo tu, a mi smo toliko slijepi, gluhi, nijemi da ni&scaron;ta ne razumijemo. Bog nas jednostavno voli i nada se da bi nas tom svojom silnom ljubavlju mogao barem malo pokrenuti. A čovjek se nakratko preda Bogu, pa zatim ponovno vrati svojim potrebama i nastavlja s molitvom kad sam odluči. A Gospa nam ba&scaron; naprotiv poručuje da svaki dan, korak po korak, trebamo ići prema Bogu, i to tako da ne stavljamo svoje želje i svoje nakane u prvi plan. Gospa kaže: &ldquo;Vi molite za ostvarenje mojih i Božjih planova, a ono &scaron;to vama treba, mi znamo najbolje kad će vam se dati. Za to ne trebate previ&scaron;e moliti, nego molite za ostvarenje mojih i Božjih planova, a vama će se uzvratiti kad bude pravi trenutak.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To će biti pravi odgovor mnogima.</p> <p>VIDJELICA VICKA: Tko god traži i želi odgovor, on će ga i dobiti. Ako imamo otvoreno srce i želimo ne&scaron;to učiniti, tada se ne treba bojati. A najveći problem i jest srce. Možemo shvatiti Gospinu poruku pameću i sposobnostima uma, znalački izvesti cijelu filozofsku raspravu, ali ako svaku riječ ne stavimo sebi u srce, nema od toga nikakve koristi. Isus i Gospa nikome neće reći da ne&scaron;to mora, nego nam uvijek daju priliku za novi početak. U svakom slučaju pozivam vas da osjetite pravu ljubav, a prava ljubav jedino se može naći u Isusu i u Gospi. Sve je drugo prolazno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A svijet je uvijek dovoljno moćan da nas ipak malo o&scaron;teti.</p> <p>VIDJELICA VICKA: Nije problem u svijetu. Svijet nije zemljopisno određen, niti on znači naselja, građevine, zidove. Svijet smo mi, svatko od nas dio je svijeta. I kada kažemo da nas je svijet o&scaron;tetio, nije točno, o&scaron;tetili smo sami sebe. Potrebno je shvatiti da je svatko od nas jedinka svijeta. Zato, kada bismo se svi pokrenuli, kada bismo činili dobro za svijet, svijet bi cvjetao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to Gospa govori o obitelji, o va&scaron;oj obitelji?</p> <p>VIDJELICA VICKA: Moja obitelj trebala bi biti primjer drugima. Općenito, Gospa traži da se u obiteljima obnovi molitva krunice, ali najvi&scaron;e &scaron;to traži jest zajedni&scaron;tvo: da svi u obitelji nađemo vremena jedni za druge. Ako čovjek čini ne&scaron;to iskreno, želi slijediti ono &scaron;to Gospa traži, tada će i ona malo-pomalo, djelima, odgovarati obiteljima. No najvažnije &scaron;to nam Gospa govori jest da bez molitve nema budućnosti. U na&scaron;im životima molitva treba biti na prvom mjestu. Ako počnemo moliti u svojim obiteljima, bit će i razgovora, i smijeha, i svakog dobra i sve će to biti u skladu s Božjom voljom. Ako pak čovjek ne moli, nema vremena ni za sebe ni za obitelj, nastaje razdor u obitelji. Ako se svaki dan prije posla pomolimo, ako dan započnemo na koljenima, bilo to dvije ili pet minuta, pa kažemo, Bože, hvala ti za ovaj novi dan i mene u njemu, dobro sam i evo me, u službi sam tebi, time smo učinili potrebno. Taj dan i sebe u njemu predali smo Božjoj volji. Uvečer okupimo svoju obitelj, zahvalimo Bogu na tom daru &scaron;to smo dobro, &scaron;to je obitelj dobro, predajmo mu sve u ruke i pođimo na počinak, jer sutra je novi dan koji ponovno moramo započeti zahvaljivanjem i molitvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjećuje li vas Gospa i dalje svaki dan i je li jo&scaron; uvijek ista?</p> <p>VIDJELICA VICKA:Gospa me i dalje posjećuju svaki dan i nimalo se nije promijenila, ali mi jesmo. Ponekad po promjeni njezina lica, po nekom dojmu, ugođaju možemo primijetiti da je vi&scaron;e ili manje radosna, vi&scaron;e ili manje tužna.Prije nego &scaron;to dođe, tri se puta pojavi svjetlost. To je znak da dolazi. Odjevena je u sivu haljinu, ima bijeli veo, krunu od zvijezda, oči plave, kosu crnu, jagodice rumene. I lebdi u zraku na sivom oblaku, ne staje na zemlju. Kad su blagdani, Uskrs, Božić, Velika Gospa, Gospin rođendan, odjevena je u zlatnu opravu. Jedino za Božić Gospa dođe s malim Isusom u naručju. Samo jednom prije nekoliko godina, za Veliki petak, Gospa je do&scaron;la s odraslim Isusom koji je bio sav izranjen. Na njemu je sve bilo rastrgano, imao je trnovu krunu, a Gospa je tada rekla: &ldquo;Do&scaron;la sam da vam pokažem da vidite koliko je Isus trpio za sve nas.&rdquo; I svaki put kad je na&scaron; rođendan, Gospa nam čestita, kad je njezin mi čestitamo njoj. Pružimo ruku, poljubimo se. Reklo bi se da je normalna osoba, živa kao i mi. No Gospina se ljepota ne može opisati niti s nečim usporediti, jer na zemlji ne postoji ni&scaron;ta tako lijepo. Jednom smo je pitali za&scaron;to je tako lijepa, a ona nam je odgovorila: &ldquo;Lijepa sam zato &scaron;to ljubim. Počnite ljubiti i vi da biste bili lijepi. Prava ljepota ne dolazi s vanjske strane, nego dolazi iz dubine na&scaron;e du&scaron;e i srca. Vi ste danas previ&scaron;e opterećeni vanjskom ljepotom, a zaboravili ste važnost unutarnje ljepote. Ja vas pozivam i molim da malo vi&scaron;e pogledate na unutra&scaron;nju ljepotu, a ova vanjska doći će sama po sebi, ne trebate se za to brinuti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Silno je zanimljiva ona epizoda kad ste vi i Jakov i&scaron;li u Raj. Doslovce. Kako je to izgledalo?</p> <p>VIDJELICA VICKA: To je uistinu bilo doslovce! To se nije dogodilo u uobičajeno vrijeme ukazanja, nego poslijepodne prije ulaska u crkvu na krunicu. Svratili smo kod Jakova i zamolili smo njegovu pokojnu majku da nam pripremi ne&scaron;to za jelo. Dok je ona oti&scaron;la dolje u kuhinju, mi smo bili u maloj gornjoj sobici. Gledali smo obiteljske slike u fotoalbumu. U jednom trenutku Jakov, koji je držao album, naglo ga je bacio i pao na koljena. I ja sam se na&scaron;la do njega. Gospa je do&scaron;la iznenada, u 15 sati i 20 minuta i uistinu se tome nismo nadali. Rekla nam je: &ldquo;Sada ćete ti i Jakov poći sa mnom da vidite Raj, Pakao i Čistili&scaron;te.&rdquo; U tom je trenutku Jakov odgovorio: &ldquo;Draga Gospe, ti povedi Vicku jer ima vi&scaron;e braće i sestara, a ja sam sam.&rdquo; Jakov je mislio da ako odemo, vi&scaron;e se nećemo vratiti. Ja sam pak u tom trenutku razmi&scaron;ljala koliko ćemo dana do tamo putovati ili koliko sati, ide li se prema nebu ili prema zemlji, a opet, Bogu hvala, kako god Gospa kaže, tako neka bude; nisam ni&scaron;ta govorila, misleći neka bude njezina volja. Tada je Gospa uzela mene za desnu ruku, Jakova za lijevu i povela nas. Strop se odjednom otvorio samo toliko da možemo proći. Nismo uspjeli ni trepnuti okom, već smo do&scaron;li u Raj. To je veliki beskonačni prostor osvijetljen svjetlo&scaron;ću koja na zemlji ne postoji. Vidjeli smo ljude odjevene u sive, ružičaste i žute haljine koji hodaju, mole, pjevaju, a iznad njih kruže mali anđeli. Gospa nam je rekla: &ldquo;Vidite kako su presretne osobe koje se nalaze u Raju.&rdquo; To je radost koja se ne može opisati riječima, koja ne postoji na zemlji. Čistili&scaron;te je također veliki prostor, no u njemu se ljudi ne vide. Jedino se vidi tama siva kao pepeo i osjeća se da se osobe trzaju, sudaraju, lupaju. Jasno se osjeća da se za njih treba &scaron;to vi&scaron;e moliti, da su potrebiti na&scaron;ih molitvi kako bi se izbavili iz Čistili&scaron;ta. U Paklu postoji jedna velika vatra smje&scaron;tena na sredini. Najprije nam je Gospa pokazala ljude kakvi su u normalnom stanju, a poslije kako izlaze iz vatre kao razne životinje, kao da nikad nisu bili ljudi. I &scaron;to god dublje upadaju u vatru, sve su vi&scaron;e protiv Boga. Gospa nam je objasnila da su osobe koje se nalaze u Paklu oti&scaron;le onamo same, svojom voljom, zato &scaron;to su to željele. A i osobe koje žive ovdje, a čine sve protiv Božje volje, već i ovdje, na zemlji, žive određeni pakao, poslije samo nastave. Jer, Gospa kaže: &ldquo;Ima dosta ljudi koji žive na zemlji i misle kad se na zemlji umre, da zavr&scaron;ava sve. Naprotiv, varaju se, vi ste ovdje samo prolaznici.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ne vole Pakao i ne žele čuti o njegovu postojanju.</p> <p>VIDJELICA VICKA:Ima mnogo onih koji me pitaju i žele čuti kako izgleda Raj, kako izgleda Čistili&scaron;te, a Pakao&hellip;, za njega ne pitaju. Misle, i u pravu su, da je Bog neizmjerna ljubav i nikoga neće poslati u Pakao. Ali Gospa je to posebno izrazila i rekla: &ldquo;Bog neće nikoga poslati, ali mi smo ti koji sami po sebi određujemo gdje ćemo otići i dana nam je slobodna volja. I osobe koje su u Paklu, one su odlučile same i oti&scaron;le su tamo svojom voljom. Svaki čovjek ima priliku ovdje na zemlji popraviti se, pokajati i zaslužiti Raj. Samo do nas je koliko ćemo mi na tome raditi.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je često u svojim prija&scaron;njim porukama spominjala Sotonu i koliko je jak.</p> <p>VIDJELICA VICKA: Ne samo u prija&scaron;njim, spominje ga i u sada&scaron;njim. Sotona je jak i čeka svaki slobodan trenutak jer uvijek zna gdje smo najosjetljiviji i to koristi za sebe. Danas mu je glavni cilj razru&scaron;iti na&scaron;e obitelji, napraviti u njima &scaron;to vi&scaron;e razdora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme je velike milosti.</p> <p>VIDJELICA VICKA: Ovo su vremena velike milosti, a ja smatram dokle god je ona među nama, da je to velika, neprocjenjiva milost. I dana je svakome podjednako. I nema razlike, jer nije riječ o milosti samo za tebe ili za mene, nego je ta milost pružena svakome, dana je svakome i samo je do nas kako ćemo joj se odazvati, kako ćemo je primiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko vodi razgovar, Gospa ili Vicka?</p> <p>VIDJELICA VICKA: Ponekad ona, ponekad ja. Kako se kada povede razgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima li ne&scaron;to &scaron;to nije rečeno, a &scaron;to je Gospa objavila?</p> <p>VIDJELICA VICKA: Uglavnom je sve rečeno, osim onoga &scaron;to će se dogoditi poslije. Kad dođe vrijeme za to, bit će objavljeno.Gospa nam kaže da ima za nas toliko novih poruka, ali nam ih ne može dati jer i ove dosada&scaron;nje nismo prihvatili. Ne žive se onako kao &scaron;to ona traži. Govori se i to da Gospa uvijek ponavlja isto, da su njezine poruke iste, da uvijek traži isto. Ali kako bi Majka drugačije tražila kad je toliko onih na koje se odnosi ona izreka da im kroz jedno uho ide unutra, kroz drugo van, a u srcu im ne ostaje ni&scaron;ta. Ona se trudi svim silama, najjednostavnijim načinima, najjednostavnijom prisutno&scaron;ću, a mi je ne shvaćamo i uvijek iznova pitamo za ne&scaron;to novo. Nitko ne pita &scaron;to nam je dala do sada. To znači da nas ne zanima &scaron;to je Gospa govorila, nego tim pitanjima opravdavamo sebe jer u nama nema ničega. Kad prihvatimo i počnemo živjeti Gospine poruke, vidjet ćemo da niti jedna riječ nije ista. Sada nam Gospa daje poruku za cijeli svijet svakog 25. u mjesecu. Prvih godina Gospa je davala poruku svakog četvrtka. Za&scaron;to ih vi&scaron;e nije davala svakog četvrtka? Zato &scaron;to je mislila da je to ljudima previ&scaron;e. Nijedna poruka nema trideset riječi. Kao da nam je time poručila, evo, pružit ću vam i sad priliku pa da vidimo koliko ste spremni, koliko ćete sad učiniti. Poruku treba staviti u srce, živjeti je, kako bismo, kada dođe druga, mogli je spremno prihvatiti. Tek kada počnemo živjeti Gospine poruke, vidjet ćemo važnost svake riječi.</p> <p><br /><a href="https://medjugorje-news.com/vidjelica-vicka-gospa-mi-je-otkrila-do-kada-ce-se-ukazivati/?fbclid=IwAR3IKK4h48PGPAc599X957vKLbp7eBHrbn9hAoMf-BM0KRb-saD9Yi_5pbM" target="_blank"><em><strong>Medjugorje-news</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-vicka.jpgDanas je Čista srijeda. Što to točno znači i koja je razlika između nemrsa i posta?http://grude.com/clanak/?i=249390249390Grude.com - klik u svijetWed, 17 Feb 2021 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-17-pepeljanje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, što je poseban oblik pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva.<p><br />Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promi&scaron;ljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju". Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: "Sjeti se, čovječe, da si prah i da će&scaron; se u prah vratiti".<br /><br /></p> <p>Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica pro&scaron;logodi&scaron;nje Cvjetnice. Posipanjem pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi.<br /><br /></p> <p>Posipanje pepela u kr&scaron;ćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na &scaron;to podsjećaju riječi: "Obratite se i vjerujte evanđelju"&rdquo;, dok formula "Sjeti se, čovječe da si prah i da će&scaron; se u prah vratiti" podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju.<br /><br /></p> <p>Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutra&scaron;nje či&scaron;ćenje, zato se i naziva Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.<br /><br /></p> <p>Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, &scaron;tovi&scaron;e dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.<br /><br /></p> <p>Post obvezuje sve vjernike od navr&scaron;ene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navr&scaron;ili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.<br /><br /></p> <p>Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao &scaron;to su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze te&scaron;ko postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.<br /><br /></p> <p>Čista srijeda je dan koji svojom simbolikom poziva ljude da sve vi&scaron;e i vi&scaron;e postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito pona&scaron;anje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom.<br /><br /></p> <p>S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.<br />Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv - korizma.<br /><br /></p> <p>Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a zavr&scaron;avala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-17-pepeljanje.jpegČasna sestra iz Posušja: Bog je u mene usadio da liječim i nikad nikog nisam odbilahttp://grude.com/clanak/?i=249377249377Grude.com - klik u svijetTue, 16 Feb 2021 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-16-sestra-ljubica-kovac-posusje-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija gostovala je časna sestra Ljubica Bernardica Kovač koja više od 32 godine proučava ljekovito bilje te izrađuje lijekove i preparate.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Sestrino ljekovito bilje poznato je diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Do sada je prodala vi&scaron;e od 3 tisuće knjiga s receptima iz prirode, a njezin rad i zalaganje prate mnoga svjedočanstva ljudi koji su ozdravili od raznih bolesti.<br /><br /></p> <p>Sestra Ljubica poznata je pod imenom Hrvatska ljekaru&scaron;a. Istaknula je za na&scaron; radio kako nikada nije niti pomislila da će se baviti ovakvim poslom.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bog je imao taj plan sa mnom. Kada su se moji roditelji razbolili ja sam ih do&scaron;la dvoriti jer nije imao tko drugi. Oboje su bili te&scaron;ko bolesni i nepokretni te su zahtijevali mnogo brige.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Uz roditelje o kojima je brinula, u njezin život su ulazili i drugi ljudi koji su trebali pomoć. Tako je jednog dana do&scaron;la gospođa čiji je sin imao bronhitis, i zamolila je s. Ljubicu da napravi čaj za njezinog bolesnog sina. Razlog te molbe krije se u činjenici kako je sestra od malih nogu gajila veliku ljubav prema prirodi, bilju i cvijeću, a sama kaže da ju je mama uvijek tjerala iz trava jer je cvijeće nerijetko ubirala, sadila i koristila za kićenje. &ldquo;To je sa mnom od rođenja. To je Bog u mene usadio, to nije moje djelo. Bog se sa mnom poslužio.&rdquo; Čaj &ndash; pripravak od biljaka koje je sama odabrala, skuhala i ostavila tijekom noći &ndash; je urodio plodom. Bolesni dječak se očistio od sekreta koji se nakupio u plućima, a sestri je to bio prvi napitak koji je napravila već sada davne 1988. godine.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Samo Bog zna koliko je ljudi prona&scaron;lo pomoć u mojim pripravcima i receptima. Tijekom ljetnih mjeseci skupljaju se ljudi sa svih strana svijeta. Dolaze kako bih im pripremila napitke za razne bolesti, te&scaron;ke bolesti i rane na tijelu&rdquo;, s ponizno&scaron;ću je rekla sestra Ljubica i naglasila da nikada nije pomagala drugima kako bi i&scaron;la na večere i odmore te imala neku korist. Svoje pacijente voli vi&scaron;e nego li sebe i stoga ih nikada ne napu&scaron;ta. &ldquo;Zvijezda vodilja mi je uvijek bila da bolesnicima olak&scaron;am muke.&rdquo; Na pitanje kako ljudi dolaze do nje i traže pomoć, sestra odgovara da ju najče&scaron;će kontaktiraju putem telefona jer su čuli priče o njoj i svjedočanstva ljudi koji su ozdravili. Jedna zanimljivost je svakako činjenica da je neki ljudi sanjaju, a da pritom nikada nisu čuli za nju i njezine preparate. Kako god ljudi do&scaron;li do nje, najavili se ili ne, s. Ljubica nikada nije nikoga odbila.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U početku je bilo jako te&scaron;ko. Znala sam da je na djelu Bog, ali ku&scaron;nje nisu izostajale. Ovo poslanje kao da nije bilo kompatibilno s karizmom Družbe kojoj pripadam, a to su Kćeri Božje ljubavi. Uvijek sam se vodila Isusovim riječima: &Scaron;to god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste (Mt 25, 45).&rdquo;<br /><br /></p> <p>Osim čajeva sestra pripravlja kapi, bilje u prahu s medom, sirupe&hellip; Biljke traži po &scaron;umama, planinama i dolinama, a nijednu ne želi nagaziti jer zna koliki je potencijal u tom daru od Boga. Kada je ljudi pitaju mogu li sami pripravljati napitke prema njezinim receptima, sestra ih uvijek ohrabruje, ali i upozorava da mnogo biljaka koje ona bere i koristi nisu &scaron;iroko rasprostranjene. &ldquo;Uvijek im kažem da su na&scaron;e biljke izvanredno mirisne i ukusne. Tijekom priprave čaja, prije vi&scaron;e godina, za jednu gospođu u Splitu morala sam naručiti dvije biljke koje nisam imala u tom trenutku. Napravila sam čaj i poslala ga u Split. Nedugo nakon primitka čaja nazvala me gospođa i požalila se kako čaj nema miris niti okus koji ga je prije krasio. Tada sam shvatila posebnost biljaka koje rastu na na&scaron;oj zemlji.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Kada je ova kćer Božje ljubavi počela sastavljati recepte, na umu su joj prvo bila djeca i njihove tegobe. Kada priprema recept, kako kaže, &ldquo;jednostavno mi dođe u misli ta, ta i ta biljka. Ja ih onda sljubljujem u medu, čaju, ili nekom drugom pripravku, a rezultati govore za sebe. Ne služim se knjigama i zapisima koje napravim, jer me Bog uvijek iznova nadahnjuje da u datom trenutku znam &scaron;to povezati i kako to pripremiti. Za teže bolesti koristimo čak od 12 do 15 trava.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Prirodni lijek za usporeni/ubrzani rad &scaron;titnjače</strong><br /><br /></p> <p>Navečer uzeti žlicu maslinovog ulja, žlicu crnog vina (nefla&scaron;iranog) i pola limuna, izmije&scaron;ati sastojke i popiti prije spavanja. Nakon pripravka ne unositi vodu kako ne bi do&scaron;lo do mučnine u želucu. Preporučuje se pojesti komadić kruha kako bi se očistilo ulje koje ostaje u ustima. Ponavljati radnju 40 dana. Ovaj jednostavan recept pomaže i ljudima koji imaju problema s gu&scaron;enjem.<br /><br /></p> <p>U svojim nastojanjima da pomogne svima koji on nje traže pomoć s. Ljubica nije zaboravila da je Bog onaj koji liječi, a ljudi su oni koji surađuju s njim.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Svakom pacijentu nagla&scaron;avam da uz kapljicu lijeka najbolje ide molitva. Oni se počnu smijati kad im to kažem, ali na kraju ipak iskuse i taj recept.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Prirodni lijek za osobe koji imaju problema sa &scaron;ećerom</strong><br /><br /></p> <p>Visoki &scaron;ećer treba tretirati limunadom. Limunadu se pije tjedan dana nakon redovitog ručka. Navečer prije spavanja uzima se ju&scaron;na žlica mje&scaron;avine ribanog celera i gomoljastog korijena s jogurtom, a ujutro dva če&scaron;nja če&scaron;njaka nasjeckati na sitno i pojesti s jogurtom na prazan želudac.<br /><br /></p> <p>Sve čajeve, sirupe i druge pripravke možete nabaviti kod sestre Ljubice u selu Batin koje je dio općine Posu&scaron;je u Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Sestru možete kontaktirati na broj telefona 00387/39200220; na broj mobitela 099-881/9952; ili putem elektroničke po&scaron;te casnaljubica7@gmail.com<br /><br /></p> <p>Na kraju je na&scaron;a sugovornica uputila poruku svima koji ne vjeruju u trave i prirodnu medicinu. Poručila je da bi nebrojeno vi&scaron;e ljudi prona&scaron;lo utjehu, olak&scaron;anje u bolesti i ozdravilo kada bi se alternativu usmjerilo uz bok modernoj medicini.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Mno&scaron;tvo bi ljudi bilo izliječeno. Ja ne mogu operirati, to je sigurno! Ali nakon operacije mogu pomoći u oporavku kroz jačanje imuniteta i ublažavanje boli. Po&scaron;tujem modernu medicinu i pohvaljujem ju zbog mnogo stvari koje ta medicina čini, a travari nisu u mogućnosti. Ja sam tu i želim biti poput ruke koja može pružiti pomoć u cijelom procesu.&rdquo;</p> <p><br /><em><strong>HKR</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-16-sestra-ljubica-kovac-posusje-1.jpgTetovaže su sačuvale katolkinje od Osmanlija i prava prve bračne noćihttp://grude.com/clanak/?i=249357249357Grude.com - klik u svijetMon, 15 Feb 2021 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-15-tetovaza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tetovaže koje su se radile ženskoj djeci, odnosno mladim djevojkama kako bi ih se sačuvalo od Osmanlija i zaštitilo od prava prve bračne noći, izgubivši svoju prvobitnu zaštitnu funkciju, ali zadržavši svoj identitetsko vjerski značaj postale su dio tradicije i kulture Hrvata u Bosni i Hercegovini, a danas su popularizacijom tetovaže postale i sastavni dio opće pop kulture među mladima.<p>&nbsp;</p> <p>Sa znanstvenog aspekta, većih istraživanja fenomena tradicijske tetovaže nema vi&scaron;e od stotinu godina te nam je pozornost privukla nedavna obrana teme doktorske disertacije Vesne Haluga iz Varaždina na temu tradicijske tetovaže žena katolkinja iz BiH: &bdquo;Semiotički aspekti tradicijskih tetovaža katolkinja s područja Bosne i Hercegovine i njihov suvremeni komunikacijski značaj&ldquo;. O spomenutoj temi doktorica Haluga op&scaron;irnije je govorila u intervjuu za HKD Napredak, a koji vam donosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mr. sc. Vesna Haluga je doktorandica na Poslijediplomskom sveučili&scaron;nom studiju Mediji i komunikacija Sveučili&scaron;ta Sjever, najmlađeg, ali iznimno perspektivnog, suvremeno koncipiranog Sveučili&scaron;ta. Vesna Haluga je i suradnica na predmetima Javni nastup i Suvremena vanjska politika i diplomatski protokoli Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo istog Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kako ste se uopće počeli u znanstvenom smislu baviti ovom nedovoljno istraženom temom?</strong></em></p> <p>Kao i sve najbolje stvari koje Vam se dogode u životu i tradicijska tetovaža se meni dogodila slučajno. Tema seminarskog rada na kolegiju Analitički modeli i simulacije interpersonalnih komunikacijskih protokola bila je tetovaža. Kako nisam sklona tetovaži, a jedino &scaron;to mi je vezano za tu temu izrazito pozitivno konotirano je upravo tradicijska tetovaža žena katolkinja iz BiH, predložila sam prof. Nik&scaron;i Sviličiću, mom sada&scaron;njem mentoru temu. Ostalo je sada već povijest &ndash; samo strast, velika ljubav i želja otrgnemo iz zaborava ovaj u svjetskim razmjerima jedinstveni fenomen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>S komunikacijskog aspekta koji je tema Va&scaron;e doktorske disertacije &scaron;to nam možete reći o tradicijskoj tetovaži?</strong></em></p> <p>Prvi kontakt koji uspostavljamo kada započinjemo bilo koju vrstu komunikacije pa i odnosa s bilo kime je neverbalni, odnosno vizualni &scaron;to rezultira i prvim dojmom koji druga osoba stječe o nama. U slučaju tradicijske tetovaže iznimno je interesantan upravo njen komunikacijski značaj. Od prvobitne za&scaron;titne funkcije, ona prerasta u identitetsko vjersko obilježje jednog naroda pa sve do dana&scaron;njih dana kada je simbol, nositeljica procesa očuvanja tradicije i kulture ne samo Hrvata u Bosni i Hercegovini već cjelokupnog hrvatskog naroda. Istraživanjem koje sam već provela, vezanim za percepciju vjerskih motiva tetovaže aplicirane na suvremen način, hrvatska tradicijska tetovaža bila je izabrana kao najpoželjniji motiv kod tetoviranih, ne tetoviranih, vjerski opredijeljenih i neopredijeljenih osoba oba spola. Manje je poznata i njena suvremena primjena u književnosti i umjetnosti &scaron;to je također predmet moga istraživanja. Želja mi je i nadam se kako će ovo znanstveno istraživanje biti objavljeno upravo u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Od kuda interes?</strong></em></p> <p>Tradicija i kultura su ono po čemu poznajete, ali i prepoznajete jedan narod. Mi Hrvati često smo fascinirani svime stranim, naročito ako dolazi sa Zapada. Mi&scaron;ljenja sam da premalo cijenimo svoje. Od srednje &scaron;kole zanima me tradicijska i kulturna ba&scaron;tina. Maturalna radnja mi je bila &bdquo;Hrvatski folklor&ldquo;. Upravo je tradicijska ba&scaron;tina ogromno i neiscrpno hrvatsko bogatstvo. Pogledajte samo narodne no&scaron;nje. Zemlje imaju jednu ili nekoliko no&scaron;nji, a Hrvati nebrojeno. Svako selo kod nas ima svoju narodnu no&scaron;nju. Zamislite zadatak da morate poslati fotografiju hrvatske narodne no&scaron;nje?&nbsp; Koju biste poslali?</p> <p>Također, volim i povijest i uistinu je te&scaron;ko ne biti fasciniran pričom o nastanku i značenju tradicijske tetovaže žena katolkinja iz BiH od vremena turskih osvajanja kada je doslovno čuvala živote, preko identitetsko vjerskog značaja pa sve do danas kada postaje i dijelom suvremene umjetnosti i pop kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Je li s vjerskog aspekta grijeh tetovirati se?</strong></em></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Praktična sam vjernica. Poznate su mi i izjave nekih svećenika iznesene u medijima, no država niti crkva nikada nisu izrijekom branili tetoviranje. Činjenica je da, iako nije direktno navedena riječ &bdquo;tetovaža&ldquo;, Levitski zakon (19, 28) kaže: &ldquo;Ne urezujte zareza na svome tijelu &hellip; niti na sebi usijecajte kakvih biljega. Ja sam Gospodin&rdquo;. Vjernici danas nisu pod zakonom Staroga zavjeta (Rimljanima 10,4, Galaćanima 3,23-25, Efežanima 2,15), a Novi zavjet ne kaže ni&scaron;ta o tome bi li se vjernik tetovirao ili ne.</p> <p>S komunikacijskog aspekta Biblije svakako valja uzeti u obzir moralni zakon/e poglavito ako postoje dvojbe glede određenih postupaka. &raquo;Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da &scaron;to drugo činite, sve činite na slavu Božju&laquo; (1. Korinćanima 10,31). Biblija ne zabranjuje tetovaže, ali niti ne pruža razlog da bismo vjerovali kako Bog želi da se tetoviramo. Moje osobno mi&scaron;ljenje i je kako novo vrijeme zahtjeva i nove oblike evangelizacije. Živimo u vremenu kada opet nije lako biti vjernik. Može li tetoviranje vjerskih simbola biti, kako kaže i Sveti Otac odličan način za započeti razgovor te vizualno, ali i verbalno svjedočiti/komunicirati vjeru, pitanje je o kojemu se mogu voditi rasprave i &scaron;to je potrebno dodatno istražiti. Zaključno, činjenica je, ako je riječ o deklariranim vjernicima, da se treba voditi moralnim zakonima, a &bdquo;Sve &scaron;to se ne čini po čvrstom uvjerenju grijeh je.&ldquo; (Rimljanima 14,23).</p> <p><em><strong>5. Imate li Vi tetovažu?</strong></em></p> <p>Mislite tradicijsku? Ne. Nemam &ndash; za sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Znači li to da ćete se tetovirati tradicijskom tetovažom?</strong></em></p> <p>Da. Planiram u spomen i kao iskaz po&scaron;tovanja za sve &scaron;to su na&scaron;e žene Hrvatice katolkinje pretrpjele kroz povijest tetovirati motiv tradicijske tetovaže na vidljivom mjestu. Želja mi je to napraviti na tradicijski, a ne suvremen način i ako znate nekoga tko to jo&scaron; radi neka mi se svakako javi. Nažalost, gospođa Stojanović iz Rame je preminula i za sada ne znam nekoga tko tetovira na tradicijski način, no nadam se da ću uskoro nekoga pronaći. Također, neka križić na mojoj ruci bude i moje živo svjedočanstvo vjere, a možda u skladu s postulatima nove evangelizacije bude i moj mali doprinos istoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Surađujete li s kime u BiH?</strong></em></p> <p>Hvala na ovome pitanju. Koristim ga prije svega kako bih zahvalila i mome mentoru prof. Sviličiću na velikom razumijevanju i potpori, ali najvi&scaron;e mojoj lijevoj i desnoj ruci prof. Zoranu Stojanoviću iz Rame koji je jedan od najaktivnijih u borbi za očuvanje tradicijske tetovaže. Trenutno nas je korona kriza malo zaustavila, ali nadam se kako ću uskoro i posjetiti Ramu u&nbsp; čiju smo se ljepotu suprug i ja zaljubili toliko da smo poželjeli i imati tamo ne&scaron;to svoje za odmor. Hvala i dopredsjedniku HKD Napredak&nbsp; Miroslavu Landeki koji je kao i HKD Napredak uvijek na raspolaganju za pomoć.&nbsp; Sretna sam &scaron;to sam prona&scaron;la dizajnericu Helenu Beljo iz Mostara čije kreacije s motivima tradicijske tetovaže iz kolekcije &bdquo;Saja&ldquo; gotovo dnevno nosim i mogu Vam reći da izazivaju pozornost gdje god se pojavim. S komunikacijskog aspekta,&nbsp; jo&scaron; jedan izvrstan način za popularizaciju i očuvanje tradicijske tetovaže.</p> <p>Pozivam i ovim putem sve koji žele pridonijeti očuvanju tradicijske tetovaže, imaju tetovažu, materijal koji svjedoči njenoj jedinstvenosti, bilo kakva saznanja, ideje za buduća istraživanja da me kontaktiraju. Planiram čitav niz istraživanja i svaka je pomoć dobro do&scaron;la.&nbsp; U konačnici, bilo bi izvrsno da svi nađemo načina kako bi tradicijska tetovaža žena katolkinja iz BiH bila uvr&scaron;tena na Listu nematerijalne kulturne ba&scaron;tine čovječanstva&nbsp; UNESCO-a &scaron;to bi značilo da je sačuvana i spa&scaron;ena od zaborava. No, glavni preduvjet je da se netko time bavi, odnosno tetovira na tradicijski način. Nekako vjerujem da ćemo, s obzirom da se i putem interneta okuplja sve veći broj ljudi koji su fascinirani ovim jedinstvenim fenomenom u tome, uz božju pomoć i u tome uspjeti, a do tada ostaje vrijedno i s puno entuzijazma raditi.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/kultura/tradicijska-tetovaza-zena-katolkinja-iz-bih-danas-je-postala-sastavni-dio-opce-pop-kulture-medu-mladima-1469113" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-15-tetovaza.jpgVIDEO: Fra Stjepan prosidbu mladića i djevojke učinio nezaboravnom!http://grude.com/clanak/?i=249339249339Grude.com - klik u svijetSun, 14 Feb 2021 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-14-prosidba-rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu se dogodila dirljiva prosidba pod vodstvom fra Stjepana Brčine.<p>&nbsp;</p> <p>Mladić je kleknuo pred svoju djevojku dok su njoj oči bile privezane maramom, a fra Stjepan ju je upitao je li spremna iz faze zaljubljenosti prijeći u fazu ljubavi. Odgovorila je potvrdno, a svi prisutni su zapjevali poznatu pjesmu ''Sve za ljubav'' te ''Hvalospjev ljubavi''.<br /><br /></p> <p>Video-događaj koji se dogodio u crkvi sv. Antuna Padovanskog poznati je fratar objavio na svom Instagram profilu i YouTube kanalu te odu&scaron;evio sve koji su pogledali snimku.</p> <p><br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-fZedxcauXc" frameborder="0" width="660" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-14-prosidba-rh.jpgHP Mostar prigodnom markom obilježava Valentinovohttp://grude.com/clanak/?i=249318249318Grude.com - klik u svijetFri, 12 Feb 2021 19:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-12-1613153897664_fdcvalentinovo2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu Valentinova.<p>&nbsp;</p> <p>Ljubav zaslužuje da se slavi svakoga dana, a Valentinovo ili Dan zaljubljenih je prekrasna prigoda da se pokaže i romantičnom gestom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O sv. Valentinu kruže različite legende. Jedna od njih govori da je živio u Rimu i unatoč carskoj naredbi da se vojnici ne smiju ženiti, vjenčavao je mlade zaljubljene parove. Sv. Valentin je zbog kr&scaron;enja te naredbe zatvoren i bačen u tamnicu gdje mu je 14. veljače odrubljena glava.</p> <p><br />Srce je simbol Valentinova jo&scaron; od davnina kada se vjerovalo da je ono izvor osjećaja i ljubavi. Ako voljenoj osobi daruje&scaron; srce, daruje&scaron; samoga sebe. Valentinovo je dan koji nas podsjeća da ljubav treba biti na prvom mjestu svakoga dana u godini jer samo ljubav životu daje smisao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-12-21-02-12-arakvalentinovo2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Tamara Herceg, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 14. veljače 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-12-1613153897664_fdcvalentinovo2021..jpgOd najveće svatovske tragedije prošle 83 godine: Uloga dvojice nepoznatih ljudi zauvijek ostala nerazjašnjenahttp://grude.com/clanak/?i=249270249270Grude.com - klik u svijetTue, 09 Feb 2021 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-09-sretnice-tragedija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sretnička tragedija, događaj u kojem su izgorjeli svatovi Ivana Rozića nadaleko je tragično poznati događaj, dogodila se na današnji dan.<div id="articlepxfontsize1" style="height: auto !important;"> <p>&nbsp;</p> <p>O njoj se prenose usmene i pisane predaje. Dogodila se za vrijeme župnikovanja vlč Ante Romića u Kru&scaron;evu. On je o njoj pisao službene izvje&scaron;taje Biskupskom ordinarijatu u Mostaru, te novinske izvje&scaron;taje za Katolički tjednik i Kr&scaron;ćansku obitelj; pisao je mnogim prijateljima o tragediji, mnogim ustanovama od kojih je tražio financijsku pomoć za obitelji stradalnika. želja nam je da u ovom prikazu skupa s vlč Antom ponovo proživimo preko pisane riječi ono &scaron;to se dogodilo 1938. god. na Sretnicama za vrijeme i poslije sretničke tragedije, pi&scaron;e Večernji List.<br /><br /></p> <p>Prvi izvje&scaron;taj kojega je vlč Ante napisao složen je poslije ponoći kada se vratio s lica mjesta u svoju sobu i pisao. Pisao je uza svijeću, na brzinu, da bi u jutro poslao poruku biskupu o stra&scaron;nom događaju u svojoj župi. Ovaj izvje&scaron;taj je temelj svih kasnijih pisanja i rasprava o sretničkoj tragediji.<br /><br /></p> <p><strong>O Sretnicama<br /><br /></strong></p> <p>Sretnice &ndash; udaljene 12 kilometara jugozapadno od Mostara. Posljednje je mjesto administrativne uprave općine Mostar. Pripada župi Kru&scaron;evo u čijem su sastavu jo&scaron; mjesta: Krivodol, Seli&scaron;ta, Podgorje i Čula.<br /><br /></p> <p>Sretnice te 1938. godine su imale nekoliko zaseoka koja su uglavnom dobila imena po prezimenima ili imenima : Bevande- Pe&scaron;ići, Rozići- Banići, Rozići- Bobankići, Rozići &ndash; Jozići, Rozići &ndash; Perići, Rozići &ndash; Stipanovi, Kordići &ndash; Martinovi, Kordići &ndash; Rozu&scaron;ini, Kordići- Smoljankići, Zovke, Ere&scaron;i, Brkići i Marići.<br /><br /></p> <p>Mjesto je imalo ukupno 29 domaćinstava, gospodarstvo je bilo ekstenzivnog karaktera &ndash; uobičajeno za to vrijeme i taj hercegovački krajolik gdje je duhan bio artikl od kojeg se uglavnom ne&scaron;to novca moglo dobit. Ta kultura zahtijevala je brižni i mukotrpni rad a u financijskom smislu nije bitnije doprinosila boljoj i sigurnijoj egzistenciji življenja žitelja Sretnica. Kuće su bile skromne, neke su bile pokrivene ražovom slamom- krovare, a rijetke su imale crijep ili kamenu ploču. Interijer kuća je bio oskudan, svaka kuća je imala ognji&scaron;ta sa verigama ili kako ih je narod zvao komo&scaron;trama gdje se pekao kruh ispod peke &ndash; sača. Bra&scaron;no od kojeg je kruh pečen je uglavnom bilo od sirka &ndash; sijerka, ječma, prosa kukuruza a za kakve blagdane od p&scaron;enice. Posuđe je bilo od drveta, rijetko je u kojoj kući bio predmet od porculana ili bilo kojeg metala. To ni&scaron;ta nije smetalo Sretničanima u njihovom načinu življenja i u njihovom blagovanju svetaca: Božića, Uskrsa kao i ostalih svetkovina. Svatovi i svatovski običaji za žitelje Sretnica bili su poseban događaj.<br /><br /></p> <p><strong>Svadba Ivana Rozića i Jele Su&scaron;ac<br /><br /></strong></p> <p>Sinu Jure Rozić Ivanu do&scaron;lo je vrijeme da se ženi. Jure je pozvao prijatelje, susjede, poznanike, kumove i rodbinu u svatove svom jedinom sinu. Skupio je oko dvadeset svatova koji su oti&scaron;li po mladu Jelu Su&scaron;ac u Blatnicu koja je bila u najmu u susjedstvu u sestre Mare Marić na Sretnicama. Svatovi su bili 8/9. veljače 1938. godine. Veselje je bilo veliko, pjevale su se svatovske pjesme, ganga i bećarac. Svatovi su se kod mlade zadržali 3 do 4 sata da bi s njom do&scaron;li u kasnim popodnevnim satima u mladoženjinu kuću na Sretnice. Običaj je bio u to vrijeme da su po mladu i&scaron;li djever i djeveru&scaron;a, a ne mladoženja.<br /><br /></p> <p>Obično je u svatovima djever bio mladoženjin brat, a djeveru&scaron;a sestra, a ako mladoženja nije imao brata i sestre, onda ih je mijenjao netko iz bliže rodbine mladoženje. Kako mladoženja Ivan Rozić nije imao brata djever mu je bio Grgo &ndash; Grgula Rozić iz Poljana sa Sretnica, a djeveru&scaron;a je bila mladoženjina sestra Iva Rozić koja se kasnije udala za Ivana Ćorića sa Dobrog Sela koji je kasnije živio s Ivom na njezinom imanju na Sretnicama. Stari svat je bio mladoženjin tetak Martin Su&scaron;ac iz Blatnice. Kuma je bila mladina sestra Iva Su&scaron;ac koja se udala za Martina &Scaron;aina u Gradniće. Kum je bio Ivan &ndash; Ivi&scaron;a Ćorić sa Dobrog Sela. Svatova je bilo od 20 do 25.<br /><br /></p> <p>U večernjim satima oko mladoženjine kuće uz svatove na&scaron;li su se pohođani i sildžije sa susjedima koji su do&scaron;li na svatovsko sijelo. Bilo je oko 120 osoba. Svatovi su bili obvezni plaćati mladin dar (pletene čarape, pletene terluke, ručnik, ko&scaron;ulju) i &laquo;jabuku&raquo;. Dok se plaćao dar i &laquo;jabuka&raquo; djevojke su pjevale svatovske pjesme na svatovski način opijevanja &laquo;jabuke&raquo;. Sildžije nisu bile obvezne plaćati mladin dar nego samo &laquo;jabuku&raquo;. Svatovsko veselje se zahuktavalo, čula se ganga, bećarac, svatovska pjesma i rera, igrala se trusa i taraban. Veselje se odvijalo u svatovskom ozračju i nitko ni&scaron;ta neobično nije primijetio. Svatovi su bili smje&scaron;teni na katu u tavanskoj prostoriji. Ispod svatova je bila prizemna prostorija u kojoj se nalazilo sijeno i grm. Vatra je tinjala u sijenu u prizemlju. Razbuktala se i zahvatila grede i podne daske. Izvana je Stipe Kordić Jurin primijetio vatru i viknuo: &laquo;Vatra&raquo;! U nastalom metežu nagorjeli pod tavana se sru&scaron;io u sijeno i grm zajedno sa svatovima. Nastao je metež, panika, nevjerica, tjeskoba&hellip; Svatovsko veselje pretvorilo se u plamen. Oni koji su bili bliže vratima i prozorima uspjeli su se spasiti. Na svim otvorima na vratima i prozorima i svugdje okolo nastala je velika panika. Izvana je svijet panično nadirao na sve otvore da bi nekoga spasio. Svatovi su iznutra nadirali na prozore i vrata da bi se izvukli van. U tom nadiranju s jedne i druge strane na otvore kuće svi oni koji su se na&scaron;li unutra ostali su zatočeni u plamenu. Oni koji su izvučeni iz vatre izvučeni su s velikim opekotinama. Vi&scaron;e svatova s opekotinama upućen je u bolnicu u Mostar. U trenutku kada je nastala panika mladoženja i mlada su bili na dvori&scaron;tu. U panici i poku&scaron;aju spa&scaron;avanja svatova mladoženja je uskočio na tavan da bi poku&scaron;ao spa&scaron;avati i vi&scaron;e se nije vratio.<br /><br /></p> <p>U plamenu i vatri ostalo je 29 osoba koji su nađeni u jednom zajedničkom klupku &ndash; zagrljaju, vjerojatno su se na taj naći htjeli spa&scaron;avati. Žitelji susjednih sela: Kru&scaron;eva, Dobrog Sela, Ljutog Doca i Blatnice do&scaron;li su pomoći unesrećenima. Sve je bilo kasno, vidjeli su samo zgari&scaron;te i doživjeli strah. Vatra je progutala 29 svatova. Izgorjeli su bili sa Sretnica iz Kru&scaron;eva, Blatnice i Dobrog Sela. Gledajući stradalnike očevice je obuzimala jeza. Čekali su dan ali ni dan nije ni&scaron;ta bolje donio. Nitko nikoga nije prepoznao. U identifikaciji stradalnika pomogla je sudsko &ndash; liječnička komisija iz Mostara. Svi stradalnici pokopani su u jednu grobnicu. Mati mladoženje Ivana, Stojka Rozić zahtijevala je da se na mjestu tragedije podigne spomenik, međutim akcijski odbor za podizanje spomenika se odlučio za groblje. Na čelu akcijskog odbora bili su provincijal fra Mate Ćuturić i trgovac Marko Suton. Ivan Rozić &ndash; mladoženja imao je strica u Americi koji je slao novac za spomenik i za izgradnju nove kuće. Svim novcem oko izgradnje spomenika i kuće raspolagao je akcijski odbor.<br /><br /></p> <p><strong>Uzrok požara<br /><br /></strong></p> <p>Okolnosti pod kojima je izbio požar nisu ni do danas razrije&scaron;ene. Postoji vi&scaron;e pretpostavki o požaru:<br /><br /></p> <p>- jedna pretpostavka je da je &scaron;ibica od upaljene cigarete neuga&scaron;ena pala na pod i kroz razmake dasaka pala u sijeno i zapalila ga.</p> <br />- druga pretpostavka je da je opu&scaron;ak od cigareta pao između tavanskih dasaka i zapalio sijeno.<br /><br />- treća pretpostavka, dok su Vida i &Scaron;ima Rozić i&scaron;le na sijelo prema kući mladoženje susrele su dva nepoznata čovjeka koja su i&scaron;la od kuće mladoženje. Jedna im je rekla: &laquo;Vi momci sa sila, mi na silo&raquo;. Nisu ni&scaron;ta odgovorili, pro&scaron;li su prema gaju. Ova dvojica su imali zimske kapute i &scaron;e&scaron;ir na glavi. Nitko ovu dvojicu nije vidio u svatovima. Svi svatovi su bili u narodnoj no&scaron;nji bez kaputa i &scaron;e&scaron;ira. Ostala je sumnja da su ova dvojica kao državni službenici iz političkih razloga podmetnuli požar u prizemlju kuće gdje su bili svatovi.<br /><br /> <p><strong>Kru&scaron;evski župnik o sretničkoj tragediji<br /><br /></strong></p> <p>U Kru&scaron;evu je tada župnik bio vlč Ante Romić. On je izvje&scaron;taj o Sretničkoj tragediji poslao na vi&scaron;e adresa: Biskupskom ordinarijatu, različitim ustanovama, uglednim ljudima, humanitarnim organizacijama. Neke spise je pisao kao izvje&scaron;taj o tragediji a neke s idejom da traži materijalnu pomoć obiteljima stradalnika. Mnoge institucije i pojedinci su se odazvali na vlč Antine zamolbe i dopise te su slali sućutna pisma, sažalnice i materijalnu pomoć. Urednik katoličkog tjednika odgovara na vlč Antin izvje&scaron;taj: &laquo; Iako je nemoguće osjetiti svu strahotu sritničkog događaja, kako si je Ti sam osjetio, ipak mogu samo donekle razumjeti Tvoju bol i klonulost. Moje najiskrenije sauče&scaron;će i Tebi i Tvojim dragim ožalo&scaron;ćenim i ucviljenim župljanima&hellip;&raquo;.<br /><br /></p> <p>U obiteljima pogorjelih svatova ostalo je lijepo sjećanje na vlč Antu koji ih je često poslije tragedije posjećivao. Tje&scaron;io je obitelji pogorjelih svatova i molio se Bogu za pogorjele. Ostalo je prisjećanje na njega da je u noćnim satima kad se tragedija dogodila do&scaron;ao na Sretnice opremiti svetim sakramentima pogorjele svatove.<br /><br /></p> <p>U izvje&scaron;taju Biskupskom ordinarijatu u Mostaru pod brojem 13/1938., 10. veljače vlč Ante pi&scaron;e: &laquo;Preuzvi&scaron;eni gospodine! Javljam Vam tužnu vijest s prevelikom boli: U mojoj župi &ndash; jučer je bila svadba Ivana Rozića sina Jurina sa Sretnica. Jedinak u oca od sinova. Bio je siroma&scaron;ak Jure Rozić. Sin mu je bio valjan, mladić dobar, dapače među najboljima,&hellip;..<br /><br /></p> <p>Jučer u jutro vjenčao sam spomenutog mladića s dobrom djevojkom sirotom, koja je bila u najmu na Sretnicama, s Jelom Su&scaron;ac (rodom iz Blatnice). Otac se veselio jedinku sinu. Mladenci najvi&scaron;e. A nije bilo ni manje veselje u susjedstvu.<br /><br /></p> <p>Bila je svadba&hellip; Sakupilo se mno&scaron;tvo svijeta iz Kru&scaron;eva te iz okolnih župa, s kojima su mladenci imali rodbinski i prijateljskih veza. Bila je noć&hellip; oko 11 sati&hellip; jabuka se pripjevala i gotovo do&scaron;la svome svr&scaron;etku&hellip; Veselje bez trunke zle slutnje&hellip; Ali, u punom jeku svadbenog veselja, do&scaron;la je grozno, jezovito iznenađenje&hellip; Netko je opazio vatru u prizemlju i kriknuo&hellip;. U zadnji čas opazili su pod sobom strahotu plamena, koji se naglo digao. Upalilo se suho sijeno i grm&hellip;. Bio je silan visok plamen. Nastala je konsternacija, očaj, krik i bijeg iz nutra. Po&scaron;to je bila zbijena kuća svijeta, nisu mogli svi izbjeći. Jedni su bježali na vrata a drugi skakali s visine od 3 metra s prozora&hellip;. Izlazeći iz kuće mnoge je opet zahvatila vatra, pa su te&scaron;ko ozlijeđeni po licu, nogama i rukama&hellip;<br /><br /></p> <p>Noćas oko pola jedan do&scaron;ao je po mene Josip Pajer,&hellip; koji se službom dogodio na Sritnicama&hellip;. On mi je javio strahovit nepamtljivi slučaj. Pratio Isusa u pres. Ol. Sakramentu i mene &hellip;. Troje sam ispovjedio i pričestio i jedno od tih pouljao.<br /><br /></p> <p>Prolazeći pokraj gari&scaron;ta, osjećao sam miris ljudskog tijela&hellip; Osjećaj koji potresa i drma čitavim bićem. Kako mi je toga čas bilo pri du&scaron;i, ne da se izreći. Svakako puna ča&scaron;a žalosti i boli.<br /><br /></p> <p>Iz moje župe ima oko 20 osoba, koje tako tragično zavr&scaron;i&scaron;e. Među njima oženjenih, udatih, djece, mladića, djevojaka. Računa se na 30 osoba koje je progutala vatra. Jo&scaron; se ne može ustanoviti točan broj. Tu nađe stra&scaron;nu smrt i mladenac, otac mu i dvije sestre.<br /><br /></p> <p>O ovoj Vas katastrofi izvje&scaron;ćujem Preuzvi&scaron;eni, da dobrostivo preporučite du&scaron;e nastradalih&hellip;. gajim nadu da ih je privilo k sebi presveto Srce&hellip;.<br /><br /></p> <p>Očekujući Va&scaron;u očinsku utjehu i vrhunaravnu pomoć ostaje Va&scaron;oj Preuzvi&scaron;enosti odani, vlč Ante Romić&raquo;<br /><br /></p> <p>U uvodu u pismo vlč Ante pi&scaron;e: Dragi tajniče! &laquo;Evo Vam &scaron;aljem podatke o nastradalim prigodom požara na Sritnicama&hellip; sve je kao pokopano. U petak i subotu hodao sam po Sritnicama, da tje&scaron;im&hellip; Brate, jauk i plač. Prizori žalosni do jada&hellip; ali i utje&scaron;ni jer ovaj svijet kod najvećeg svoga bola viče: Bogu hvala! Ovdje se vidi velika snaga po vjeri. Bez toga bilo bi sva&scaron;ta i vjerujete &ndash; samoubistva.<br /><br /></p> <p>Onih 400 dinara do Preuzvi&scaron;enog biskupa &ndash; dao sam pred ljudima obitelji pok. Rozić Jure &ndash; jer mu je kuća izgorjela i hrana stoki. Ova je kuća sada najsiroma&scaron;nija i najvi&scaron;e ucviljena. Kad sam pružio dar i spomenuo od koga je onda nasta grozan plač i pomaganje&hellip; Osjeti&scaron;e da su sirote i nužni tuđe pomoći&hellip;. Čovjeku se srce cijepa&hellip; Tje&scaron;io sam ih s drugima, pa reko&scaron;e ožalo&scaron;ćeni: &laquo;Bogu hvala, Bog dao, Bog uzeo&hellip; Da ne duljim, jer se ne da vi&scaron;e govoriti, puno vas pozdravlja i zahvaljuje&raquo;.<br /><br /></p> <p>Tada&scaron;nji mediji o tragediji<br /><br /></p> <p>Tragični događaj sretničkih svatova izazvao je medijsku pozornost na razini cijele stare Jugoslavije. Većina tada&scaron;njeg tiska je iznio kraći ili duži izvije&scaron;taj o tragediji: Katolički tjednik, Kr&scaron;ćanska obitelj, Politika, Jugoslovenski list...</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-09-sretnice-tragedija.jpegU Zagrebu obilježena 76. obljetnica ubojstva franjevaca i puka Širokog Brijegahttp://grude.com/clanak/?i=249250249250Grude.com - klik u svijetMon, 08 Feb 2021 15:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>fra Svetozar Kraljević usporedio je prošlu stvarnost u Hercegovini s današnjom u stvarnosti u Zagrebu vezano uz epidemiju i potrese istaknuvši kako hrvatski narod nakon proživljenih patnji izaći još snažniji.<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Franjevačkog samostana u zagrebačkoj Dubravi i Zavičajne zajednice &Scaron;iroki Brijeg(ZZ&Scaron;B) u Zagrebu u nedjelju 7. veljače 2021. u 18 sati obilježena je 76. obljetnica stradanja franjevaca i puka u sklopu događaja "Dani sjećanja na pobijene franjevce i puk &Scaron;irokog Brijega" u crkvi Bezgre&scaron;nog začeća Blažene Djevice Marije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu predvodio je dr. sc. fra Ante Bekavac, asistent pri Katedri moralne teologije na Katoličko bogoslovnom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, uz koncelebraciju četvorice svećenika. Osvrnuo se na nemile događaje u veljači '45 na Brijegu i cijeloj Hercegovini u Drugom svjetskom ratu te objasnio da nijedna ideologija ne može zatrti vjeru i Božju volju i da &scaron;irokobrije&scaron;ki mučenici mogu biti uzor vjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije svečanog blagoslova, domaćin fra Svetozar Kraljević, gvardijan franjevačkog samostana u Dubravi uputio je riječi pozdrava gradonačelniku Milanu Bandiću, svećenicima i vjernicima podrijetlom iz &Scaron;irokog Brijega, Hercegovine, ali i mno&scaron;tvu Zagrepčana prijatelja &Scaron;irokobriježana i &scaron;tovatelja pobijenih &scaron;irokobrije&scaron;kih fratara i puka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Svetozar je istaknuo kako je mučenička smrt hercegovačkih franjevaca i ubojstva preko 23.000 hrvatskih civila u Hercegovini u poraću potaknulo demografsku obnovu i kasniji procvat Hercegovine. Usporedio je pro&scaron;lu stvarnost u Hercegovini s dana&scaron;njom u stvarnosti u Zagrebu vezano uz epidemiju i potrese istaknuv&scaron;i kako hrvatski narod nakon proživljenih patnji izaći jo&scaron; snažniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvod u dan sjećanja bila je trodnevnica. Svetu misu prvi dan trodnevnice predvodio je fra Josip Serđo Ćavar, a druga dva dana fra Franjo Vuk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog epidemiolo&scaron;kih mjera i uputa stožera CZ ove godine nije bilo tradicionalnog druženje u dvorani samostana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgBlizanke iz Posušja, Valentina i Ivana Begić, nagrađene za najbolji rad na temu o franjevačkim mučenicimahttp://grude.com/clanak/?i=249238249238Grude.com - klik u svijetSun, 07 Feb 2021 20:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-07-valentina-ivana-begic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva nagrada na "Danima pobijenih hercegovačkih franjevaca" pripala je sestrama blizankama Valentini i Ivani Begić, učenicama OŠ Vranić iz Broćanca (Posušje) za prozni rad pod nazivom “Širokobriški mučenici”. <div class="post-wrap"> <div class="post-content entry-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo pobjednički prozni rad:<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;IROKOBRIJE&Scaron;KI MUČENICI<br /><br /></strong></p> <p>&bdquo;<em>Bol. Samo bol. Sve &scaron;to osjećam je bol. Nemoćan sam. U ovome tijelu nemam snage. Bol. Gledam oko sebe. Nema ničega, ničega doli pra&scaron;ine, guste crne pra&scaron;ine&hellip; I boli. Pa se i pra&scaron;ina oslabi, ali&hellip; Bol. I krv. Lokve krvi. Pod djecom. Mrtvom djecom. I ljudima. Mrtvim. I opet&hellip; Bol. I moje oslabljene ruke, noge, misli&hellip; I ru&scaron;evine, ru&scaron;evine crkve. Ali&hellip; Bol. Krv. I zatvaram oči, ali ne posustaje&hellip; Ta bol. Sjećam se, ali ne želim. Ne želim se sjećati, to je bol. Ne daju mi mira moje misli, moja sjećanja&hellip; I boli&hellip; Uspjeli su. Sravnili su je sa zemljom, nju &ndash; crkvu, moju utjehu, moj dom&hellip; Bol. O ta bol&hellip; Ali otvaram oči. Pra&scaron;ina nije vi&scaron;e gusta. Za&scaron;to? Za&scaron;to je otkrila le&scaron;ine ljudi prosute po cesti? Boli. Za&scaron;to nije prekrila tamnu krv, u lokvama? Za&scaron;to mi nije olak&scaron;ala muku i zatajila tu&hellip; Bol. A kako je lijepo bilo dok nije rat počeo, kako je lijepo bilo prije&hellip;<br /><br /></em></p> <p><em>&nbsp;Sve je bilo puno života. Livade su se toliko jarko zelenile da u njih nisi mogao pogledati. Brežuljci i planine odzvanjale su pjesmom ptica. Mirisala je trava u proljeće, a jabuke u jesen. Djeca su od zore do podneva bila u &scaron;kolama, a kasnije trčala po poljima čuvajući stoku. Majke su svakim danom sve radosnije pripremale ručak za sinove koji su se umorni vraćali s njiva. Očevi su od zore bili budni kako bi rano počeli raditi oko kuća. Kad bi zimi pao snijeg, sve bi pobijelilo. Bilo je predivno, ba&scaron; kao u snu. Naravno, svi smo bili siromasi, te smo svi jednako radili i trudili se. Ali, bili smo ponosni i sretni unatoč te&scaron;kom životu. Nitko nije ispu&scaron;tao ni suza, ni krikova. Svi smo bili zadovoljni onim &scaron;to imamo, a nitko nije imao mnogo. Sve je bilo tako mirno, tako spokojno. Nebo je rijetko bilo oblačno. Do tad&hellip; Odjednom tamni su oblaci tuge prekrili blago, toplo sunce. Nastao je hlad, tama&hellip; Takav led nikad prije nismo osjetili, ni na koži, ni u du&scaron;i&hellip; Bilo je&hellip;<br /><br /></em></p> <p><em>&nbsp;Ali ponovno puče. Opet pra&scaron;ina. Zatrese se zemlja jo&scaron; jedanput. Pomislio sam da je stigao kraj, da me Otac zove k sebi. Ali nije se dogodilo. Živ sam. Ležao sam nemoćan, ali živ. Skupljao sam snagu. Ustao sam se na slabe noge. A onda opet: bol. Vratila se&hellip; Ili nije ni oti&scaron;la..? Lutao sam kroz ru&scaron;evine kao lopov. Moje slabo tijelo trudilo se izdržati sve napore, ma koliko te&scaron;ko bilo. Nije popustilo. Ali&hellip; Ta bol&hellip; Nekako sam do&scaron;ao ovamo &ndash; uspio sam se vratiti nazad. I pokuca&scaron;e</em>&ldquo;<br /><br /></p> <p>Ba&scaron; tako: &bdquo;<em>I pokuca&scaron;e</em>&ldquo; &ndash; nema točke jer nitko sebi ne pi&scaron;e kraj. Ili ga pi&scaron;e Bog ili ubojica.<br /><br /></p> <p>Uđo&scaron;e i povedo&scaron;e&nbsp; ih putem bez povratka. I te nedužne du&scaron;e su to znale, no nisu htjele vjerovati. Po&scaron;li su. Bilo je hladno, ledeno, a njih oblijeva znoj kao da im vrući oganj pali kožu, misli, tijelo&hellip; Odvedo&scaron;e ih u tamu, u tamu za koju su mislili da njihove nevine du&scaron;e nikada neće pustiti. Ti krvnici hoda&scaron;e po Jugoslaviji hvaleći se svojim odvratnim i nečistim djelima. Kako stra&scaron;no &ndash; oni, kao vampiri žedni krvi nedužnih ljudi, smiju se, ismijavaju njihova već mrtva tijela, a imaju obraza ponositi se svime &scaron;to čine.<br /><br /></p> <p>Danas&hellip; Ni danas nije kako treba biti. I danas neki ljudi u siroma&scaron;tvu žive. Ni danas nije bajno, ali jo&scaron; je gore ljudsko nezadovoljstvo. Imamo sve, a u srcu nemamo ni&scaron;ta. Događaju se odvratne stvari. Teroristički napadi, ubojstva, bitke&hellip; Ljudi bježe iz svojih domova i ostavljaju svoje naselje, dom, prijatelje&hellip; A najgore je &scaron;to neki ostavljaju i svoju obitelj.<br /><br /></p> <p>No ne gubite nadu! Vjerujte da će jednoga dana svijet postati miran i spokojan, ba&scaron; kao nekada; da će opet iz svakih usta izlaziti riječi molitve&hellip; Vjerujte!<br /><br /></p> <p>Trebamo se radovati malim stvarima, ne tražiti zlo u drugima. Jedino tako će svijet postati bolji, jer ne znamo &scaron;to budućnost donosi&hellip;<br /><br /></p> <p>Opra&scaron;tajmo! Ta ipak smo kr&scaron;ćani. Hoćemo li slijediti &scaron;irokobrije&scaron;ke mučenike i Boga, jer i Isus je na križu zamolio svoga Oca da svima oprosti grijehe&hellip; Ili ćemo biti kao ljudi bez nade u bolje sutra, bez volje za dobrotom, puni mržnje, nezahvalni, nezadovoljni, a najgore: biti toliko oholi da ne možemo na trenutak pregaziti svoj ponos i oprostiti nekome..? Na vama je da izaberete&hellip;<br /><br /></p> <p><strong>NAPOMENA: Pisci ovoga sastavka su se zamislili kao jednog od franjevca koji je proživio rat i mučenje. Prvi dio ovoga sastavka napisan je zbog toga kao njegov dnevnik, a zadnja rečenica nema točku jer je zami&scaron;ljeno da su tada partizani do&scaron;li ubiti franjevce i taj franjevac nije uspio zavr&scaron;iti svoj onda&scaron;nji doživljaj.<br /><br /></strong></p> <p><strong>(www.jabuka.tv)</strong></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-07-valentina-ivana-begic.jpgKip Isusa pronađen kako viri iz stablahttp://grude.com/clanak/?i=249226249226Grude.com - klik u svijetSun, 07 Feb 2021 10:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-07-20210207_101736.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kip Isusa koji proviruje iz stabla pronađen je na napuštenom groblju u poljskom gradu Łupków.<p>&nbsp;</p> <p>Ovo &bdquo;slučajno&ldquo; umjetničko djelo predstavlja simbol Kristove neiscrpne nazočnosti u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;ću The First Newsa, mjesto Łupk&oacute;w, u kojemu je pronađen kip, zapravo je sru&scaron;eni grad koji je uglavnom napu&scaron;ten nakon Drugog svjetskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od naselja su ostali samo temelji crkve i zvonika. Nedaleko od njih počiva zaraslo groblje gdje Kristov kip pomalo &bdquo;sablasno&ldquo; viri iz stabla drveta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to to priroda obično čini, vegetacija je zauzela to područje i pritom stvorila dirljiv simbol Kristove stalne prisutnosti u na&scaron;em svijetu. Rezultat je sjajan komad kr&scaron;ćanske umjetnosti koji bi bio savr&scaron;en i za ukra&scaron;avanje naslovnice ekolo&scaron;ke enciklike pape Franje Laudato Si, te ga zasigurno možemo smatrati simbolom iste, pi&scaron;e Nedjelja.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvje&scaron;će časopisa My Modern Met napominje kako poza kipa sugerira da je svojedobno bio ključna točka raspela. Kristove su ruke &scaron;iroko ra&scaron;irene kao da je na križu. Noge izgledaju stisnute kao da su stopala prikovana jedno za drugo. Budući da se ne planira uklanjanje kipa iz stabla &ndash; znači da ne postoji način za potvrditi pozu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ovo je napu&scaron;teno groblje sadržavalo i nekoliko drugih grobnih biljega koji su na sličan način bili okruženi li&scaron;ćem. Nije poznato &scaron;to je dovelo do toga da je ovaj Isusov kip postavljen unutar rastućeg drveta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-07-20210207_101736.jpg'Franjevci nikad nisu bježali! Umirali su s molitvenikom u ruci'http://grude.com/clanak/?i=249220249220Grude.com - klik u svijetSat, 06 Feb 2021 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-06-vicepostulatura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitveni program drugoga dana obilježavanja »Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca« 5. veljače na Širokom Brijegu započeo je molitvom sv. krunice i razmatranjem u 17.30 koju je predvodio fra Augustin Čordaš s Franjevačkom mladeži (Framom). <p>&nbsp;</p> <p>U 18.00 uslijedila je sv. misa zadu&scaron;nica koju je predslavio zlatomisnik fra Vitomir Musa.<br /><br /></p> <p>On je u svojoj propovijedi govorio o svojim sjećanjima na te&scaron;ku 1945. te kako su ubojstva hercegovačkih fratara potresla cijeli hrvatski narod. Istaknuo je: &raquo;Na&scaron;i fratri koji su prije 76 godina zavr&scaron;ili ovozemaljski život proli&scaron;e svoju krv i postado&scaron;e živa slika Kristova. Oni su s ovih oltara propovijedali Krista raspetoga i govorili o smislu patnje, ljubavi i dobrote. Oni su ovaj narod učili čitati i pisati da bi se majke i djeca mogli javiti svojima koji su oti&scaron;li u tuđinu kako bi zaradili koricu kruha, koji su oti&scaron;li na branike Domovine braniti nas od neprijatelja. Oni su pravili mlinice i kanale za navodnjavanje da bi se ljudi zadržali na ovom kr&scaron;u. Oni su ljude i djecu vodili u Slavoniju da bi im život sačuvali od gladi. Oni su sirotinju hranili i u vrijeme rata. Ti fratri nisu htjeli bježati iz samostana, a mogli su. Nismo krivi, govorili su, za&scaron;to ćemo bježati. Vele očevidci, opra&scaron;taju i s molitvenikom u ruci umiru. Sjećam se kao dječak od 4 godine veljače 1945. Poslije sv. mise idu žene na skloni&scaron;te gdje su fratri spaljeni. Idem i ja s mamom. Bilo je dosta svijeta i djece s majkama. Svi u ti&scaron;ini i u suzama mole. Ostao mi je u sjećanju njihov &scaron;apat i molitva, njihove suze i uzdasi, kao i miris paljevine i dima. Gledao sam ih kako bri&scaron;u suze, kako mole i vijesti jedne drugima kazuju. Ne&scaron;to &scaron;apuću, a nas sklanjaju da ne čujemo. I do&scaron;lo je proljeće, godine Gospodnje 1971. kada se skupi mno&scaron;tvo vjernika, preko stotinu fratara, sve mlađi od mlađeg, bolji od boljeg, koji s molitvom na usnama preneso&scaron;e kosti mučenika i dostojno ih pokopa&scaron;e te ovu na&scaron;u crkvu mučeni&scaron;tvom posveti&scaron;e i jo&scaron; ljep&scaron;om učini&scaron;e. Od tih dana do danas na ovom se mjestu moli, svijeće pali, a u zadnje vrijeme vjernici, poglavito članovi molitvenih skupina i Trećeg reda, uređuju ovo mučeničko mjesto. Od pobijenih fratara kosti se traže i ovdje pokopavaju. Ovaj je Narod Božji znao da su neprijatelji kr&scaron;ćanske vjere učinili zločin s namjerom da bi uni&scaron;tili vjeru ovog naroda i iskorijenili ga iz ovog kr&scaron;a. Ali su se prevarili i zaboravili su da je mrak u mučeničkom plamenu raspr&scaron;en. Mržnja je u njihovoj ljubavi sažgana, nasilje njihovom nevino&scaron;ću razoružano. Oni su mučeni&scaron;tvom posvjedočili i nama pokazali kako postoje vrijednosti koje su veće od života. Oni koji su pucali na njih ubili su sami sebe, koji su palili njih spali&scaron;e sami sebe.&laquo;<br /><br /></p> <p>Frama je pod vodstvom fra Augustina Čorda&scaron;a čitala misna čitanja i pjevala. A to čine i svake nedjelje na večernjoj sv. misi.<br /><br /></p> <p>Vicepostulator fra Miljenko Stojić i večeras je dodijelio nagrade na Natječaju s temom pobijeni hercegovački franjevci, ovaj put za uzrast mladež. Prva nagradu dobila je Andrea &Scaron;akota, učenica IV.b r. Gimnazije fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu. Njezin rad nosi naslov &raquo;Uvijek vjerni vama&laquo;. Drugu nagradu dobila je Petra Smoljan, učenica 3. r gimnazije Srednje &scaron;kole dr. fra Slavka Barbarića u Čitluku za pjesmu &raquo;A sada ti, druže&laquo;. Treća nagrada oti&scaron;la je u ruke Gabrijela Prce, učenika 3. r. gimnazije u Stocu. Napisao je pjesmu &raquo;Braća anđela&laquo;.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-playing" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>I dru&scaron;tvena je zajednica obilježila jugokomunističko ubojstvo franjevaca i puka Božjega. U 10.00 pred križem na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava vijence su položili i zapalili svijeće izaslanstva Grada &Scaron;irokog Brijega, Zapadno-hercegovačke županije, Odjela za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a u BiH, zajedno s ministarstvom branitelja Zapadno-hercegovačke županije. Vicepostulator fra Miljenko predvodio je molitvu za sve pobijene.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-06-vicepostulatura.jpgPreminuo je Jakov Peharhttp://grude.com/clanak/?i=249219249219Grude.com - klik u svijetSat, 06 Feb 2021 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-06-jakov_pehar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je akademik Jakov Pehar (93), predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Objavio je 18 monografija i knjiga, vi&scaron;e od sto znanstvenih i stručnih radova, vi&scaron;e od 40 godina djelovao u sveučili&scaron;noj nastavi. Bio je i jedan od osnivača Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Hrvatske enciklopedije BiH kojoj je i glavni urednik. Bio je zamjenikom ministra prosvjete, znanosti, kulture i &scaron;porta u Vladi FBiH, predsjednik Hrvatskog dru&scaron;tva za znanost i umjetnost u BiH, a također je inicijator i jedan od osnivača HAZU-a BiH i njezin prvi predsjednik.<br /><br /></p> <p>Posljednji ispraćaj bit će u nedjelju. 7. veljače, na Rimokatoličkom groblju ''Masline'' u Mostaru. Sprovodni obredi počinju od 15:00 sati, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-06-jakov_pehar.jpgNa današnji dan umro je Andrijica Šimić: Njegovo suđenje je prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u Dalmacijihttp://grude.com/clanak/?i=249199249199Grude.com - klik u svijetFri, 05 Feb 2021 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-06-andrijica-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan 5. veljače 1905. godine umro je Andrijica Šimić, legendarni hrvatski hajduk.<p>&nbsp;</p> <p>Taj Hercegovac iz okolice Gruda jo&scaron; je za života postao živa legenda među hrvatskim pukom s obje strane umjetne tursko-austrijske granice.<br /><br /></p> <p>Bilo je to doba slabljenja Turskog carstva &scaron;to je uzrokovalo velika ugnjetavanja kr&scaron;ćanskog stanovni&scaron;tva Bosne i Hercegovine. Stoga su hajduci koji su napadali turske karavane i posade bili narodni junaci.<br /><br /></p> <p>Suđenje Andrijici &Scaron;imiću je bila prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u Dalmaciji!<br /><br /></p> <p>Imao je brata i pet sestara, a u djetinjstvu deset godina je radio te&scaron;ke poslove kod age Tikvine u Mostaru. Kad je odlučio postati hajduk turske karavane, trgovce i kiridžije napadao je najče&scaron;će na potezu Imotski-Vrlika. Na planini Kame&scaron;nici i danas je poznata njegova pećina koja se po njemu zove &Scaron;imića pećina.<br /><br /></p> <p>Nekada je i&scaron;ao i do Kupresa, Glamoča, Duvna, Mostara, pa čak i Sarajeva i Travnika. Bio je neuhvatljiv i stoga je kad je umro nastalo je veselje među bosanskim i hercegovačkim muslimanima.<br /><br /></p> <p>Većinom se skrivao na Dinari s vrličkim hajducima Petkovićem, Burilom, Ćorićem i Dražićem.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je dugo uspijevao umaći i turskim i austrijskim vlastima, uhićen je 14. siječnja 1871. u kući obitelji Garčevih koja ga je izdala, dok su preostali članovi njegove družine uhićeni u zaselku Prodani kod Zagvozda.<br /><br /></p> <p>Suđenje Andrijici &Scaron;imiću bila je prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u Dalmaciji, koga dalmatinski suci većinom nisu poznavali.<br /><br /></p> <p>Hrvatski jezik se pokazao vrlo dobrim za sudske procese. &Scaron;imić je osuđen na doživotni zatvor, dok su Sekulović i Lončar osuđeni na smrt, a kasnije pomilovani na doživotnu robiju. Ostali su osuđeni na doživotnu robiju ili vremenske kazne. Kaznu su služili u Kopru.<br /><br /></p> <p>&Scaron;imić i njegova rodbina &scaron;alju vi&scaron;e molbi za njegovo pomilovanje, ali sve su odbijene. Tek &Scaron;imićeva molba koju je podnio vjerojatno početkom svibnja 1901., biva usli&scaron;ana.<br /><br /></p> <p>I tako Andrijica &Scaron;imić nakon 31 godinu uzni&scaron;tva, 17. prosinca 1901. dolazi brodom uSplit gdje ga na rivi čeka masa odu&scaron;evljenog svijeta. Svatko hoće vidjeti živu legendu. &Scaron;imić tada obilazi hrvatski puk po cijeloj Dalmaciji te po Bosni i Hercegovini. Hrvati ga odu&scaron;evljeno dočekuju, časte i dive se narodnom junaku.<br /><br /></p> <p>Dana 5. veljače 1905. dolazi u selo Runoviće gdje umire.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-06-andrijica-simic.jpg99 godina od smrti fra Didaka Buntića! Otac Hercegovine spasio je tisuće djece od gladihttp://grude.com/clanak/?i=249169249169Grude.com - klik u svijetWed, 03 Feb 2021 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-23-didak7_nnn_pan_210217.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Didak Buntić veliki dobrotvor Hercegovine rođen je 9. listopada 1871. u Paoči, župa Gradnići, koja je pod nebeskom zaštitom sv. Blaža. A umro je upravo na spomendan sv. Blaža 1922. u 51. godini života.<p><br />Fra Didak je čovjek koji je zadužio Hercegovce, opismenjavao ih, borio se za njihova prava, spa&scaron;avao od sigurne smrti od gladi. Fra Didak je bio provincijal hercegovačkih franjevaca od 1919. pa sve do svoje smrti, 1922. Spasio je tisuće hercegovačke djece od gladi. Zbog svega &scaron;to je učinio za njega, narod ga je opisivao pridjevima kao &scaron;to su: otac Hercegovine, Mojsije, spasitelj sirotinje&hellip;<br /><br /></p> <p>Fra Didak Buntić je na kapitulu franjevačkog Reda 1921. stekao puno prijatelja među europskim provincijalima. Ti provincijali su mu iskazali svoje po&scaron;tovanje, veliku naklonost i prijateljstvo time &scaron;to su na svoja sveučili&scaron;ta rado primali bogoslove Hercegovačke franjevačke provincije.<br /><br /></p> <p>Jedna od njegovih najprepoznatljivinih karakteristika bila je neizmjerna ljubav prema svome narodu, koja je postala izvori&scaron;te svih fra Didakovih ideja i u&scaron;će svih ostvarenja. Bio je istinski domoljub, borac za prava svakog čovjeka. Svojim djelovanjem predstvljao je primjer na koji način se boriti za prava svoga naroda i domovine. Bio je jedna od najutjecajnijih osoba u Hercegovini prvih desetljeća 20. stoljeća.<br /><br /></p> <p>O liku i djelu fra Didaka Buntića napisano je vise od 300 priloga u kojima se svjedoči njegova odgajateljska, vjerska, graditeljska, prosvjetiteljska i kulturna uloga.</p> <p><br /><em><strong>Radio Mir</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-23-didak7_nnn_pan_210217.jpgMinistar Grlić-Radman posjetio HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=249159249159Grude.com - klik u svijetTue, 02 Feb 2021 19:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-02-radman_u_hnk_mostar_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada RH će nastaviti podržavati Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru jer je to jedna od ključnih institucija hrvatskog naroda u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, u okviru svog posjeta Mostaru, danas je obi&scaron;ao prostorije Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i s ravnateljem HNK Mostar Ivanom Vukojom razgovarao o tekućim i budućim aktivnostima ovog kazali&scaron;ta te nastavku i dovr&scaron;etku izgradnje kazali&scaron;ne zgrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru važna je institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Svjesna te važnosti, Vlada Republike Hrvatske na različite je načine podržavala Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru, a to će činiti i ubuduće. Drago mi je &scaron;to sam se uvjerio da je ta podr&scaron;ka pomogla da HNK Mostar postigne uistinu impresivne umjetničke, ali i &scaron;ire kulturne i dru&scaron;tvene rezultate. Sve to nam govori da bi &scaron;to prije trebalo krenuti i s nastavkom izgradnje kazali&scaron;ne zgrade. Vlada RH će i na tom planu, zasigurno, dati svoji velik doprinos&ldquo; istaknuo je ministar Grlić Radman.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-02-21-02-02-radmanuhnkmostar5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Vukoja i ministar Grlić Radman s pratnjom pro&scaron;etali su cijelim kazali&scaron;tem, pa tako i dijelovima iza i ispod Male scene HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je posebno istaknuo činjenicu kako &bdquo;HNK Mostar na repertoaru ima 15 živućih predstava, od kojih su 12 festivalske predstave, a njih osam je bilo nagrađeno s ukupno 40 nagrada&ldquo;. Osvrnuo se i na aktivnosti u vezi nastavka i dovr&scaron;etka izgradnje objekta HNK Mostar te zahvalio ministru Grlić Radmanu na kontinuiranoj pomoći i podr&scaron;ci koju Vlada RH putem Ministarstva kulture i Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pruža Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-02-radman_u_hnk_mostar_4.jpgPučke izreke o Kalandori ili Svijećnici: Ako je lipo vrime, do Jurjeva će past dvanaest snigovahttp://grude.com/clanak/?i=249147249147Grude.com - klik u svijetTue, 02 Feb 2021 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-02-snig-2012.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U starome Rimu, svake godine početkom veljače častila se Lupa (lat. vučica), majka Romula i Rema. <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je Lupa othranila osnivače Rima i svojom ih brigom spasila od smrti, bolesti i nesreće, Rim joj je u čast posvetio cjelotjedno slavlje koje je sredinom veljače zavr&scaron;avalo velikom ceremonijom či&scaron;ćenja od divljih duhova smrti, bolesti i nesreće.<br /><br /></p> <p>Kad je Rim postao kr&scaron;ćanska prijestolnica, Crkva je poku&scaron;avala zabraniti taj poganski blagdan, ali bezuspje&scaron;no. Čak je i papa Gelazije u 5. st. nagovarao Senat da zabrani taj blagdan, ali opet bez rezultata. Tada je Crkva uvela blagdan Marijina či&scaron;ćenja, koji pada upravo u dane Lucernaria i tako nadomjestila poganski običaj kr&scaron;ćanskim značenjem. Marija po svome Sinu, Svjetlu svijeta, &scaron;titi grad od svih bolesti i čisti ga od svakoga zla.<br /><br /></p> <p>Međutim, tradicija svjetlono&scaron;a i dalje je ostala među pukom. Kr&scaron;ćani bi s upaljenim svijećama izlazili na ulice i trgove grada te uz lik Blažene Djevice Marije proslavljali Krista Svjetlo svijeta kako je to nekoć učinio starac &Scaron;imun (usp. Itinerarum Egerie, gl.26).<br /><br /></p> <p>Rimski naziv Lucernaria naknadno je zamijenjen talijanskim Candelora, koji je metatezom slogova pre&scaron;ao u hrvatski naziv Kalandora.&nbsp;</p> <p><br />S obzirom da je danas vedro, izdvojili smo nekoliko izreka iz knjige legendarnog pučkog pisca iz Imotskog Ante Čelana Gaganića. Možda je danas proljetno vrijeme, ali pučka meteorologija u većini slučajeva pokaže se točnom...<br />&nbsp;</p> <p>- Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima.</p> <p>- Ako je na Kalandoru lipo vrime, do Jurjeva (23. IV.) će past dvanest snigova.</p> <p>- Bolje je vuka u &scaron;tali imati, nego se na suncu o Svijećnici grijati.</p> <p>- Ako je Svićnica zelena, Cvitnica će biti snižna.</p> <p>- Cvate li na Kalandoru, bit će o Cvitnoj nedilji mraza.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-02-snig-2012.jpgNAJAVA: Dani pobijenih hercegovačkih franjevacahttp://grude.com/clanak/?i=249135249135Grude.com - klik u svijetMon, 01 Feb 2021 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Širokom Brijegu uobičajeno će 4. – 7. veljače biti održani »Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 76. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću.<p><br />Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Sve će zemaljskim vezama (92.7, 93.1 i 102.3 MHz) te preko interneta uživo prenositi Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg (www.radiosirokibrijeg.com).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. mise zadu&scaron;nice za pobijene franjevce i puk započinju 4. veljače. Kroz prva tri dana predvode ih zlatomisnici rodom iz župe &Scaron;iroki Brijeg. U 17.30 je molitva krunice, a u 18.00 sv. misa, kao i u sljedeća dva dana. Iza sv. mise 4. veljače bit će i Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu. Prvoga dana sv. misu predvodi i na njoj propovijeda fra Karlo Lovrić, sutradan fra Vitomir Musa, a preksutra fra Dane Karačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz spomenuta tri dana podijelit će se i nagrade onima koji su sudjelovali na &raquo;X. natječaju&laquo; s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučko&scaron;kolci, drugoga mladež, a trećega odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vicepostulator će 5. veljače u 10.00, zajedno s dru&scaron;tvenim predstavnicima koji će položiti vijence i zapaliti svijeće, na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji. Prisjetimo se da je u Drugom svjetskom rata i poraću ubijen svaki 10. Hrvat iz Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtoga dana, na sami dan Obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16.00 molitvom pred ratnim skloni&scaron;tem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadu&scaron;nica koju će predvoditi i na njoj propovijedati dr. fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti ukratko rad Vicepostulature kroz pro&scaron;lu godinu, a gvardijan fra Ivan Marić, ml., izreći će riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga, u 14.00 vicepostulator fra Miljenko Stojić sačekat će &raquo;Mimohod sjećanja&laquo; vjernika od različitih spomenika njihovim pobijenima do ratnog skloni&scaron;ta. S njima će se pomoliti za pokoj du&scaron;a pobijenih franjevaca i vjernih članova puka Božjega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove će godine 7. veljače biti obilježen također kao &raquo;Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk&laquo;, &scaron;to ga je proglasio grad &Scaron;iroki Brijeg, te kao &raquo;Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja&laquo;, &scaron;to ga je proglasila Zapadno-hercegovačka županija. Sve će se odvijati u sklopu važećih mjera nadležnih civilnih vlasti u ovoj pandemiji, kao i preporuka mjesnoga Ordinarija glede liturgijskog slavlja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgVratili svetu vodu u hrvatskoj župi! Evo kakohttp://grude.com/clanak/?i=249114249114Grude.com - klik u svijetSun, 31 Jan 2021 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-31-inovacija-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveta voda na senzor oduševila vjernike u župi Sv. Leopold Mandić jutros na svetoj misi. Ideja da blagoslovljena voda bude na senzor u crkvi Sv. Leopolda Mandića prvi je pozdravio župnik velečasni Zeljko Lovrić koji naglašava kako je to izvrsno rješenje u ovo doba kada se posebno treba paziti na higijenu, piše Večernji list.<p>&nbsp;</p> <p>- Sretan sam &scaron;to su se vjernici sna&scaron;li i zahvalan &scaron;to ljudi imaju dostupnu sada svetu vodu s kojom se mogu prekrižiti u znak sjećanja na kr&scaron;tenje i pripadnost svetoj zajednici - kaže velečasni Lovrić.<br /><br /></p> <p>Članica župe Sv. Leopolda Mandića, Kristina, koja je ujedno i članica tima zaslužnog za ovo rje&scaron;enje, napominje kako su sretni &scaron;to su uspjeli napraviti proizvod na dobrobit svih vjernika.<br /><br /></p> <p>- Ovo je rje&scaron;enje koje smo mjesecima detaljno razvijali. Vjernicima je nedostajao taj vjerski simbolički znak i ovo nam je do&scaron;lo spontano - veli Kristina. Oni od sada mogu sigurno i bez bojazni uzimati čistu svetu vodu i tom prilikom uz križanje kao prateći simbol u miru ulaziti i izlaziti iz crkve.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-31-21-01-31-inovacija-2.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-31-inovacija-1.jpegVjetrenica u posljednji trenutak nominirana za listu UNESCO-ahttp://grude.com/clanak/?i=249110249110Grude.com - klik u svijetSun, 31 Jan 2021 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-vjetrenica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upis na listu svjetske baštine UNESCO-a, uz ostalo bi doprinijelo promociji i razvoju turizma.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&Scaron;pilja Vjetrenica se u posljednji trenutak uspjela nominirati za uvr&scaron;tavanje na listu UNESCO-a čime bi trebala postati prvi prirodni fenomen na svjetskoj listi za&scaron;tićenih spomenika u BiH.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdila zastupnica Skup&scaron;tine HNŽ-a Stana Burić koja je u skup&scaron;tinsku proceduru uputila zahtjev da se na razini županija donese zakon o progla&scaron;enju &scaron;pilje Vjetrenica s dijelom Popova polja za&scaron;tićenim pejzažom. Ona je pojasnila kako je ovo bio zadnji korak za nominaciju, koja je bila moguća do 31. siječnja ove godine, a kako nagla&scaron;ava čekao čitavo desetljeća zbog niza nesporazuma i nepoznavanja materije nadležnih tijela. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Pojasnila je da se već ranije poku&scaron;avalo Vjetrenicu nominirati na listu UNESCO-ali tada je falila nacionalna za&scaron;tita, a potom se pristupilo opsežnom projektu za&scaron;tite koji je trajao od 2017. godine do 2019 godine. Problem je bio &scaron;to na županijskoj razini nije bila pod važećom zakonom za&scaron;tićena, iako je prije progla&scaron;enja tog zakona bila za&scaron;tićeno područje, ali kao spomenik prirode, &scaron;to po međunarodnoj kvalifikaciji za&scaron;tite prirode nije dovoljno. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Morala se uraditi revizija područja prema Federalnom zakonu o za&scaron;titi prirode i sve je to bio opsežan posao, ali evo sva sreća uspjeli smo na kraju i to uraditi i ponovno zakonom za&scaron;titi Vjetrenicu. Nominirana je za listu UNESCO-a kao prirodnog fenomena i područja izvanredne prirodne ljepote i estetske vrijednosti, kao i važnog i značajnog prirodnog stani&scaron;ta za očuvanje prirodne raznolikosti na lokalitetu uključujući ugrožene vrste izvanredne vrijednosti za znanost ili očuvanje života", pojasnila nam je Burić. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Vjetrenica je složen &scaron;piljski sustav i najdulja &scaron;pilja u BiH, te predstavlja hidrolo&scaron;ki aktivan protočni speleolo&scaron;ki objekt s aktivnim podzemnim tokovima vode i podzemnim jezerima. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Upis na listu svjetske ba&scaron;tine UNESCO-a, uz ostalo bi doprinijelo promociji i razvoju turizma. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Ako nam prođe ovo mi ćemo biti prvi prirodni fenomen u BiH na popisu UNESCO-a", kaže Burić. Dodaje kako u svijetu nema puno prirodnih fenomena na svjetskoj listi za&scaron;tite, te da ih je svega oko 200 &scaron;to pokazuje koliki je značaj ove nominacije.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> "Ovo bi bilo veoma značajno za Vjetrenicu i čitavu županiju, ali i najjača promocije na&scaron;e zemlje BiH pa i regiju. Time bi nam se osnažio turizam i bio olak&scaron;an i pristup raznim financijskim potporama i projektima na međunarodnoj razini", zaključila je Burić za Klix. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&Scaron;pilja Vjetrenica je jednu od najatraktivnijih &scaron;pilja u Bosni i Hercegovini i godi&scaron;nje je posjeti oko 15 tisuća turista, a tijekom pro&scaron;le godine unatoč situaciji s koronavirusom zabilježeno je čak 6.000 posjeta, &scaron;to je 40 posto prometa iz 2019. godine. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Najvi&scaron;e dolazaka zabilježeno je tijekom kolovoza i rujna, kada su turisti iz BiH i Srbije koji su ljetovali u Neumu, dolazili posjetiti ovaj bh. pećinski dragulj.</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-vjetrenica.jpgOtvorena izložba o korizmenim i uskrsnim običajima Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=249094249094Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jan 2021 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-30-tomislavgrad....jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba fotografija pod nazivom "Korizmeni i uskrsni obredi i običaji Hrvata u Bosni i Hercegovini" otvorena je u petak navečer u Gradskoj galeriji Kulturno-informativnog centra (KIC) u Tomislavgradu.<p>&nbsp;</p> <p>Pasionska ba&scaron;tina Zagreb i Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH "Stećak" u suradnji s KIC-om Tomislavgrad organizatori su izložbe koja je otvorena u povodu manifestacije "Noć muzeja".<br /><br /></p> <p>Autor izložbe je etnolog Zvonko Martić iz Samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" u čijem se arhivu nalaze fotografije, a one predstavljaju nematerijalne kulturne aspekte kulture i pučke tradicije koji slijede liturgijski kalendar.<br /><br /></p> <p>U njegovo ime izložbu božićnog i korizmeno-uskrsnog ciklusa otvorila je ravnateljica KIC-a Tomislavgrad Danijela Papić.<br /><br /></p> <p>"Kroz 21 scenu fotografija koju je napravio Jasmin Fazlagić&nbsp;prikazane su specifičnosti religioznosti bosanskohercegovačkih katolika koja je spoj njihove pripadnosti kr&scaron;ćanskom i katoličkom svjetonazoru i vjerovanjima nekr&scaron;ćanskog porijekla nastalih i čuvanih u kontaktu jedinstvene povijesti kako nije imala ni jedna druga europska zemlja", za Fenu je kazala Papić.<br /><br /></p> <p>Fotografije iz cijelog prostora BiH, po njezinim riječima, predstavljaju svojevrsnu rekonstrukciju nekih religijski praksi i običaja iz ne tako davne pro&scaron;losti kada su Hrvati bili dio života u svakodnevnom i blagdanskom kontekstu.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Sve fotografije su snimane na mjestima i sa stanovnicima mjesta iz koji se prikazuju pobožne prakse i običaji katoličkog hrvatskog puka, a izuzetak čini fotografija iz župe Sasina jer zbog nemogućnosti odlaska na teren snimak je napravljen u crkvi u Podhumu pored Livna", istaknula je Papić.<br /><br /></p> <p>Na kraju je dodala da se ukratko po ovim fotografijama može kazati da je cijela povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini bila i do dana&scaron;njih dana ostala njihova stvarna borba za fizički opstanak, usprkos patnjama kroz koje su prolazili.<br /><br /></p> <p>Otvaranje izložbe glazbeno su popratili učenici Osnovne glazbene &scaron;kole iz Tomislavgrada i pjevačka skupina "Mlade" iz Bukovice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-30-tomislavgrad....jpgOdlazak legendarnog pjesnika: Napisao je Mišin hit 'Poljubi zemlju'http://grude.com/clanak/?i=249093249093Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jan 2021 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-30-zeljko-miso.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbenici se od jutra opraštaju od skladatelja, tekstopisca i pjesnika koji je obilježio karijere mnogih, Željka Pavičića koji je preminuo u 73. godini života. <p>&nbsp;</p> <p>Na njegovom Facebook zidu mnogi od njih, poput Alena Slavice ili Branimira Mihaljevića, ostavljaju dirljive riječi zahvale čovjeku kojeg su svi voljeli. U karijeri je napisao neke od najvećih hitova, a iako se nije volio medijski eksponirati, gotovo da nema pjevača kome nije napisao hit.<br /><br /></p> <p>Prve pjesme na singl pločama objavljuju mu se već 1976. godine. S Đorđem Novkovićem započinje suradnju 1979. godine,[1] te od tada tandem Novković/Pavičić objavljuje prvi album Srebrnih krila, koji se prodaje u tiraži 500.000 kopija. Suradnja Pavičića i Novkovića vrlo je uspje&scaron;na i iz nje nastaju brojni hitovi za Mi&scaron;u Kovača, Olivera Dragojevića, Vladu Kalembera,Terezu Kesoviju, Daniela Popovića, Severinu, Dalibora Bruna, Zlatka Pejakovića, Jasnu Zlokić, Željka Bebeka, Jasmina Stavrosa, Doris Dragović, Nedu Ukraden, Gaby Novak, Alena Slavicu, Anu &Scaron;tefok, Ota Pestnera, Mineu, Velinu i ine. Željko Pavičić surađuje i s mnogim drugim skladateljima (Zrinko Tutić, Zdenko Runjić, Vladimir Delač, Ivo Lesić, Rajko Dujmić, Branimir Mihaljević, Marko Tomasović ).<br /><br /></p> <p>Napisao je oko dvije tisuće pjesama za glazbu, a nekoliko stotina pjesama sam je skladao.<br /><br /></p> <p>Poznatije pjesme su mu: "Ako me ostavi&scaron;", "Bio sam naivan", "Dao sam ti du&scaron;u","Djeni nosi kečke", "Good boy", "Ja nisam kockar", "Južnjačke sam krvi", "Lili", "Ljepota", "Prva noć s njom", "Samo anđeli znaju", "Samo nas nebo rastavit može", "Sanjar lutalica", "Siromah sam nije me sramota", "Slu&scaron;aj majko moju pjesmu", "Svi su znali da smo ljubovali", "Vagabundov sin""Poljubi zemlju po kojoj hoda&scaron;","Domu mom","Prije sna", "Do kraja vrimena"," Lutajuće srce","Ča&scaron;a otrova""Zingarella" "Posuđeno vrijeme" "Sutra mi sude" "Južnjačke sam krvi""Svirajte mi marijači" "Molitva za domovinu"i mnoge druge.<br /><br /></p> <p>Mnogi će ga najvi&scaron;e pamtiti i po mega hitu Mi&scaron;e Kovača "Poljubi zemlju", o čemu je svojedobno medijima rekao:<br /><br /></p> <p>-Kad sam napisao &lsquo;Poljubi zemlju&rsquo;, pjesmu sam dao supruzi na čitanje. Isprva uopće nisam bio siguran mogu li takvi stihovi &lsquo;proći&rsquo; među publikom budući da su na sceni vladali hitovi drukčijeg stila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-30-zeljko-miso.jpegPutuj Selma... u najljepše visine! Bebek u suzama zbog njenog odlaskahttp://grude.com/clanak/?i=249076249076Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jan 2021 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-29-bebek-selma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Selma Borić, koja je opjevana u rock baladi legendarnog "Bijelog dugmeta" preminula je u 92. godini života. <p>&nbsp;</p> <p>- Jutros me je obavijestila njena obitelj, s obzirom da je zbog korone nisam posjećivao dugo vremena. Nažalost starost je odnijela, ali zaspala je u miru i nek ostane tako u miru. Oti&scaron;la je moja Selma. I dalje ću ja njoj pjevati i spominjati je pred publikom, zbog toga &scaron;to pjesma nosi njeno ime a pjesma je opisala dio njenog života, lijepi dio njenog života. Tako ćemo je se rado sjećati - rekao je njezin prijatelj Željko Bebek.</p> <p><br />Jednu od najtužnijih pjesama ikad napisao je legendarni Vlado Dijak koji je izvjesnu Selmu pratio na vlak koji ju je odveo na fakultet u Zagreb, a umjesto da joj prizna da je voli samo je nespretno izustio: Ne naginji se kroz prozor... i nikad se vi&scaron;e nisu vidjeli, ali je Selma, tada već žena, inženjerka, na svom radnom mjestu u Zagrebu čula pjesmu Selma Bijelog dugmeta, a koju je napisao Vlado Dijak... i sve joj je bilo jasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-29-bebek-selma.jpgMolitva Svetom Dominikuhttp://grude.com/clanak/?i=249064249064Grude.com - klik u svijetThu, 28 Jan 2021 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-28-sveti-dominik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Red propovjednika ove godine slavi jubilej 800. obljetnice rođenja za nebo svoga utemeljitelja sv. Dominika. Sretna je okolnost da se iste godine proslavlja 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore.<p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo Vam molitvu svetom Dominiku.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><span><strong>Molitva sv. Dominiku</strong><br /></span></p> <p style="text-align: left;"><span>Sveti Oče Dominiče, vjerni Kristov sljedbeniče, tebi se danas utječemo. Ti si sačuvao ne samo nevinost koju si dobio na svetom kr&scaron;tenju, nego si ukrasio svoju du&scaron;u divnim krepostima i postigao veliki stupanj svetosti čineći neprestano strogu pokoru.</span><br /><span>Tako je tvoja du&scaron;a bila uvijek s Bogom sjedinjena, iako si bio zaposlen neprekidnim apostolskim radom. U tebi je bila živa vjera, koju si uvijek branio i za koju si bio spreman žrtvovati život.<br /></span><br /><br /><span>U tebi je bilo čvrsto ufanje u Boga, koji te je neprestano pomagao. U tvom srcu uvijek je gorjela žarka ljubav prema Bogu i bližnjemu te nisi žalio truda da privede&scaron; Bogu grje&scaron;nike i nevjernike.</span><br /><span>Smiluj se i meni koji sam opterećen mnogim opačinama i trebam tvoj zagovor. Daj da već jednom počnem oplakivati svoje grijehe i za njih činim pokoru.<br /></span><br /><br /><span>Isprosi mi milost da sve dužnosti svoga staleža posvetim čistom nakanom i trajnom mi&scaron;lju na Božju prisutnost. Napokon izmoli mi i to da ljubim Boga i bližnjega radi Boga, da budem daleko od grijeha i pokvarenosti svijeta. Tako ću slijediti ovdje na zemlji tvoj primjer i postati dionikom one slave koju ti uživa&scaron; na nebesima. Amen.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-28-sveti-dominik.jpgGOSPINA PORUKA SVIJETU: Ovo je vrijeme buđenjahttp://grude.com/clanak/?i=249051249051Grude.com - klik u svijetWed, 27 Jan 2021 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakog 25. u mjesecu vidjelica Marija Pavlović prima poruku Gospe iz Međugorja za čovječanstvo, tako je i ovaj utorak. Ne bez razloga, Gospa ponovno poziva na obraćenje, ali i na pokoru, prenosi dnevno.hr. <p>&nbsp;</p> <p>Evo &scaron;to poručuje svijetu:<br /><br /></p> <p>&lsquo;Draga djeco! Pozivam vas u ovom vremenu na molitvu, post i odricanje da biste bili jači u vjeri.<br /><br /></p> <p>Ovo je vrijeme buđenja i rađanja. Kao priroda koja se daje, i vi, dječice, razmi&scaron;ljajte koliko ste primili.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Budite radosni nositelji mira i ljubavi da bi vam bilo dobro na zemlji. Žudite za nebom, a u nebu nema tuge ni mržnje.&nbsp;<br /> Zato, dječice, iznova se odlučite na obraćenje i neka svetost zavlada u va&scaron;em životu. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-medjugorje.jpgNa toj zemlji rodi Eru mati, di oduvik su živili Hrvati...http://grude.com/clanak/?i=249050249050Grude.com - klik u svijetWed, 27 Jan 2021 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-27-ero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velimir Velo Raspudić će jednom, ako sačuvamo zemlju Hercegovinu za buduće naraštaje, apsolutno biti antologijski pjesnik ovoga kraja!<p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Večeras je objavio pjesmu Ero koju prenosimo u cijelosti.<br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><strong>Ero</strong></p> <p style="text-align: center;">Rodio se uz bukaru vina,<br />di se ganga piva od davnina,<br />di matere rađaju bećare,<br />po kavanam di se tro&scaron;e pare!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Rodio se di no kruv se kuva,<br />di se staro od promaje čuva,<br />di rumeno kr&scaron;no je čeljade,<br />svako svakog di u du&scaron;u znade!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Tu di vino iz kamena teče,<br />a Bogu se moli svaku veče,<br />di se čeljad posvađa pa miri,<br />di se vazda gonjaju papiri!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Di no liti po&rsquo; &Scaron;vabije dođe,<br />a u jesen pozlati se grožđe<br />i svako drugo likovito bilje<br />samo nemoj spominjati smilje!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Di no svako vozi Mercedesa,<br />a Mate se čuje do nebesa,<br />di se pisma ne piva već ori,<br />borovina di no često gori!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Di bi bila najveća grijota<br />daljinski da se dobro ne umota,<br />di je dite lipo kao slika,<br />ispod 500 svadba se ne pika!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Na toj zemlji rodi Eru mati,<br />di oduvik su živili Hrvati<br />pa ne more nikako da svati<br />sa Bijače kad ga nazad vrati!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Ali za druge pisme to je tema,<br />&scaron;ta bi prićero da granice nema!?<br />A prićera i vako!!!<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><strong>Velimir Velo Raspudić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-27-ero.jpgNova predstava HNK Mostar ''Ja od jutra nisam stao'' – svijet u kojem vladaju ženehttp://grude.com/clanak/?i=249044249044Grude.com - klik u svijetWed, 27 Jan 2021 15:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-27-hnk_mostarja_od_jutra_nisam_stao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru pripremilo je novu predstavu „Ja od jutra nisam stao“, a premijerna izvedba održat će se u petak 29. siječnja 2021. godine s početkom u 19 sati. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavu je režirao Dražen Kre&scaron;ić prema tekstu Une Vizek i kroz ovaj dramski komad poku&scaron;at će se odgovoriti na pitanje &scaron;to bi bilo kada bi mu&scaron;karci i žene zamijenili uloge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi hrvatski redatelj obja&scaron;njava kako je to priča o četiri prijatelja koji se sastaju na večeri i kartanju. Tada počinju privatne drame pojedinaca sa specifičnom inverzijom u osnovnoj premisi komada, a to je da je to svijet u kojem vladaju žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U svijetu ove predstave na svim vodećim pozicijama u tvrtkama su žene, u znanosti, zdravstvu, obrazovanju. Mu&scaron;karci su submisivni svojim ženama, čuvaju djecu, kuhaju, uzimaju rodiljski dopust. Unutar toga pratimo njihove priče, i osobne i međusobne&ldquo;, kaže nam redatelj Kre&scaron;ić dodav&scaron;i kako je "u tekstu sama ideja najvrednija jer zastupa poziciju ravnopravnosti spolova &scaron;to je vrlo važna tema koju ne treba ignorirati na u&scaron;trb jeftinih &scaron;ala".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim same tematike koja će se zasigurno svidjeti publici, zanimljivo je da će uz glumce HNK Mostar, jednog od likova igrati i glazbenik Mario Knezović, frontmen grupe Zoster. Mariju ovo nije prvi dodir s kazali&scaron;tem jer je i ranije u nekoliko navrata radio u lutkarskim kazali&scaron;tima, ali mu je bez obzira na to, zanimljivo i izazovno iskustvo. Kaže kako je "u isto vrijeme i zabavno i zahtjevno, ali je uvjeren kako će taj rad donijeti jo&scaron; jednu izvrsnu predstavu na mostarske daske".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Radio sam u Lutkarskom kazali&scaron;tu prije 20 godina i opet poslije 10, ali mogu reći kako je ovo ipak prvo pravo iskustvo. Veliko mi je zadovoljstvo raditi s ovakvim profesionalcima, a Jelenu Kordić Kuret svakako moram izdvojiti jer mi je veliki uzor od ranije&ldquo;, kaže Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj je ovaj tekst već praizveden &scaron;to je redatelju olak&scaron;alo pritisak, kako kaže, te se nije striktno morao držati teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tekst nismo masakrirali, već kondenzirali, nismo ni&scaron;ta značajno premetali, samo ga učinili ozbiljnijim, a određeni dio didaskalija odlučili smo odigrati. Želio bih dati makar malo drugačiji pogled na komediju, makar moj pogled na nju. Da ne idem utabanim stazama jer je i za mene ovo izazov. Volio bih da imamo svježu komediju nakon koje će publika kada izađe iz dvorane imati neku ideju&ldquo;, zaključuje Dražen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi mu&scaron;ke likove tumače Dražen Pavlović, Ivo Kre&scaron;ić, Ivan Skoko i Mario Knezović, dok sve ženske uloge igra Jelena Kordić Kuret.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-27-hnk_mostarja_od_jutra_nisam_stao.jpgIzišao je 26. broj glasila ''Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=248993248993Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-25-sp-26.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rubrika »Glas o znakovima« bilježi svjedočenje Ivane Mikulić. Molila se zagovoru »Širokobriških mučenika« i zadobila milost.<p>&nbsp;</p> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 26. broj glasila &raquo;Stopama pobijenih&laquo; kojeg Vicepostulatura izdaje dvaput godi&scaron;nje. Glavni mu je i odgovorni urednik fra Miljenko Stojić, vicepostulator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvim stranicama nalaze se uobičajeno vijesti o radu Vicepostulature kroz proteklih pola godine. Ovaj put posebno treba istaći napis o XII. simpoziju Stopama pobijenih, događanjima na Groblju mira, medijske odjeke rada Vicepostulature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Strati&scaron;ta&laquo; donosi svjedočenje o jugokomunističkom osvajanju &Scaron;irokog Brijega 1945. U razgovoru s fra Andrijom Nikićem tih se dana sjeća Ljubo Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;esti nastavak &raquo;Krvavih godina&laquo;, pisca dr. Ive Sivrića, u rubrici &raquo;Glas o mučeni&scaron;tvu&laquo; govori o &scaron;irokobrije&scaron;kim profesorima i o biskupu Petru Čuli. Donesen je i Odlomak iz knjige &raquo;Fratar &ndash; narodni neprijatelj&laquo; fra Ratimira Kordića gdje on pi&scaron;e o smrti fra Slobodana Lončara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Glas o znakovima&laquo; bilježi svjedočenje Ivane Mikulić. Molila se zagovoru &raquo;&Scaron;irokobri&scaron;kih mučenika&laquo; i zadobila milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Odjek u puku&laquo; sadrži tekstove Zdravka Luburića i fra Miljenka Stojića. Na književan način progovorili su o pobijenim hercegovačkim franjevcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika &raquo;Djela pobijenih&laquo; donosi djelo fra Brune Adamčika &raquo;Misa u čast blaženog Nikole Tavelića&laquo;. U samostanskoj knjižnici u Mostaru pronađene su dionice alt, tenor i bas. Fra Ante Marić je tražio način da se upotpuni ovo glazbeno djelo te je &scaron;irokobrije&scaron;ki gvardijan fra Ivan Marić s bogoslovima pretražio arhiv i prona&scaron;li su dionice soprana. Tako je ovo djelo upotpunjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Fra Anđeo Zvizdović&laquo;, djelo je dr. fra Lea Petrovića. Kao provincijala ubili su ga jugokomunisti, koje je do tada pomagao, u Mostaru 14. veljače 1945.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi broj glasila skupio je i nagrađene radove na Nagradnom natječaju iz 2020., za uzrast odrasli. Kao i obično, vrlo su zanimljivi i kvalitetni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Povijesne pribilje&scaron;ke&laquo; fra Gaudencija Ivančića u rubrici &raquo;Povijesne okolnosti&laquo; govore o prijenosu kostiju pobijenih fratara na &Scaron;irokom Brijegu, o napadu na biskupa Petra Čulu u političkom listu Narodna Sloboda te o jo&scaron; mnogo zanimljivih događaja iz 1945. godine pa nadalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niko Kri&scaron;to u svom svjedočenju govori o fra Miji Čuiću i o lažnim optužbama protiv njega. Podnio je sve i ostao u trajnom sjećanju duvanjskog i &scaron;ireg kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristina Raguž je razgovarala s fra Jozom Grbe&scaron;om, kustosom Hrvatske franjevačke kustodije Sv. obitelji u SAD-u. Fra Jozo se jo&scaron; kao mlad franjevac i svećenik odlučio za du&scaron;obrižničko djelovanje u Kustodiji. Učinio je to po uzoru na mnogu drugu svoju subraću. Svi oni pritom su se susretali s različitim znamenitim ličnostima te nam spomenuti razgovor prenosi i taj dio povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Podlistak&laquo; don Anto Orlovac pi&scaron;e kako su jugokomunisti nakon smrti kardinala Stepinca bili u dilemi gdje ga pokopati, da &scaron;to manje ljudi posjećuje njegov grob pa su ga pokopali u zagrebačkoj katedrali. Na taj način, iako nisu imali tu namjeru, njegov je grob postao dostupan svima i svi su ga mogli posjećivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo je moguće pronaći u župnim crkvama i na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH. Moguće ga je naravno dobiti i izravno od Vicepostulature preko podataka na portalu <em><strong>pobijeni.info</strong></em>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-25-sp-26.jpg199 godina od rođenja fra Grge Martića, zlodusi su bježali iz Istanbula kad je on dolazio!http://grude.com/clanak/?i=248989248989Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jan 2021 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-24-fra-grga-martic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Grgo - Grga Martić bio je veliki hrvatski prosvjetitelj, pisac, političar, prijatelj bana Jelačića, biskupa Strossmayera, Ljudevita Gaja i zalagao se za hrvatstvo Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih preporoditelja u Bosni, pisao je lirske i epske pjesme te je radio kao suradnik Danice i drugih listova (pod pseudonimom Ljubomir Martić Hercegovac). Za svećenika zaređen 1845. u Travniku, služio je u različitim bosanskim mjestima, najveći dio života kao župnik u Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Rodio se 24. siječnja 1822. u Rastovači kraj Posu&scaron;ja (BiH), a umro je 30. kolovoza 1905. u franjevačkom samostanu u Kre&scaron;evu. Pokopan je na tamo&scaron;njem groblju, gdje mu je i danas sačuvan grob, a u njegovoj blizini nalazi se i grob poznatog hrvatskog istraživača Afrike (Konga) Dragutina Lermana Požežanina.<br /><br /></p> <p>Dio svećeničkog djelovanja fra Grge Martića, između ostalog, odnosio se i na egzorcizam pa je tako i nastala ova legenda u kojoj se na pomalo &scaron;aljiv način prikazuje njegovo istjerivanje zlih duhova. Ovu priču objavio je učitelj Ivan Trtanj u mostarskom &bdquo;Osvitu&rdquo;, glasilu Hrvata iz Bosne i Hercegovine 1905. godine.<br /><br /></p> <p>Kada je fra Grgo Martić bio nadžupnik u Sarajevu, dođe k njemu seljak potužiti mu se da je nečastivi u njegovoj kući. Lupa po tavanu i baca grede, nikad mira u kući. Fra Grgo ga ispita je li se molio Bogu, je li &scaron;kropio kuću svetom vodom? Seljak mu potvrdno odgovori, ali reče da ni&scaron;ta to nije pomoglo. <em>&bdquo;Hajde ti bolan kući&rdquo;</em>, reče fra Grgo, <em>&bdquo;ja ću poslati kapelana koji će ti blagosloviti kuću i očitati svetu misu. Ti i tvoji ukućani se lijepo ispovjedite i pričestite.&rdquo;</em> Seljak ode zadovoljan jer je fra Grgo tako rekao!<br /><br /></p> <p>Do&scaron;ao kapelan, rekao misu, ispovjedio, pričestio sve ukućane i ta lupetanja po kući prestanu mjesec dana. Nakon toga jo&scaron; gore. Eto seljaka opet fra Grgi pa mu reče da se nečastivi opet pojavio i da je lupao jo&scaron; gore nego prije. Nakon duljeg uvjeravanja nagovori seljak fra Grgu neka on osobno dođe i istjera đavla. Fratar pristade i kada je seljak već iza&scaron;ao, pozove ga on nazad pa mu reče: <em>&bdquo;Okreni bolan &scaron;togod!&rdquo;</em> A seljak odgovori: <em>&bdquo;Okrenut ću ja i petero janjaca samo vi dođite.&rdquo;</em> I tako se rasta&scaron;e.<br /><br /></p> <p>U dogovoreni dan dođe fra Grgo sa svojim pomoćnicima u seosku crkvu. Kada je kapelan počeo službu Božju nakon posvećenja, udari sa stropa trijeska u kalež, prevrne ga pa se misno vino prelilo po oltaru. Sav prepla&scaron;en kapelan otrči Grgi u seljakovu kuću i ispriča mu &scaron;to se dogodilo. Svi se zaprepaste, jedino se fra Grgo nije stra&scaron;io već zatraži lulu da zapali. Nakon nekoliko dimova pođe u sakristiju, gdje su bile haljine i knjige za egzorcizme, obuče se i počne izgoniti nečastivog. Tek &scaron;to je izgovorio prve riječi molitve, u isti čas na njega padne trijeska. Kada se i treći put prekrstio, ponavljajući iste riječi molitve, pred fra Grgu padne golem kamen.<br /><br /></p> <p>Fra Grgo, zaprepastiv&scaron;i se, baci knjigu i izgovori: <em>&bdquo;Udri ga, Isuse Kriste, Boga ti živoga, pobi nas sve! Grebi se ti, đavle, nema fra Grgo s tobom nikakva posla!&rdquo;</em> Onda je iza&scaron;ao i oti&scaron;ao ne probav&scaron;i janjca na ražnju. Nikada se vi&scaron;e u toj kući ni&scaron;ta nije dogodilo. Glas o Grginom istjerivanju zlih sila stigao je tako i do samog sultana u Stambolu.<br /><br /></p> <p>Tamo su zli duhovi svaku večer iz sultanove blagovaonice sakupili bakreno posuđe i odnosili u najveću džamiju. To je dojadilo sultanu i sva&scaron;ta se poduzimalo da se protjeraju zli dusi, ali bez uspjeha.<br /><br /></p> <p>Na kraju sultan izda zapovijed da fra Grgo dođe u Istanbul&nbsp; i protjera duhove. Fratar se spremao ići jer se ne smije carskom fermanu oglu&scaron;iti. Sluga izveo konja i fra Grgo ga htjede uzjahati da ode u Istanbul no u isti tren začu se u Istanbulu huka u zraku: <em>&bdquo;Bježmo, eto fra Grge&rdquo;</em>, povika&scaron;e zli dusi i od tada vi&scaron;e ih nije bilo u sultanovoj palači.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://blagamisterije.com/" target="_blank"><em><strong>blagamisterije</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-24-fra-grga-martic.jpg“Bože čuvaj Hrvatsku” Tuđman je doživljavao kao drugu himnu Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=248984248984Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jan 2021 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-24-marsan-tudjman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Đani Maršan gospodin je među pjevačima. O njegovoj karijeri zapravo se i ne zna puno, a jedan od razloga je i što nikada nije imao menadžera. <p>&nbsp;</p> <p>Pjevao je, primjerice, na 100. obljetnici Coca Cole u New Yorku, Parizu i Moskvi, bio je nagrađivan, govori <strong>pet jezika</strong> &ndash; talijanski, engleski, njemački, ruski i albanski.<br /><br /></p> <p>Đani Mar&scaron;an oduvijek se gospodski pona&scaron;ao i prema glazbi i prema publici. Ne daje često intervjue, a za Večernjakovu Nedjelju prvi put op&scaron;irno govori o svom glazbenom, političkom i obiteljskom životu, o te&scaron;kom djetinjstvu, ali i lijepim danima s polubraćom, također legendarnim zadarskim pjevačima Tomislavom i <strong>Vedranom Ivčićem</strong>. Iako pred njegovom pjesmom svi HDZ-ovci stoje mirno s rukom na srcu, nije član HDZ-a, ali ponosan je &scaron;to je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman njegovu pjesmu<strong> &bdquo;Bože čuvaj Hrvatsku&ldquo;</strong> volio najvi&scaron;e, odmah nakon hrvatske himne.<br /><br /></p> <p>Izrazito voli svoj grad i nema Zadranina koji nije pjevu&scaron;io &ldquo;Zadar je u srcu mome&rdquo;, ali i druge pjesme o Zadru i Dalmaciji. Vidljivo je razočaran odnosom pojedinaca iz gradske vlasti prema njemu, ali bira riječi, poku&scaron;avajući ne uvrijediti nikoga.<br /><br /></p> <p>&ndash; Već od rane mladosti pokazivao sam sklonost prema glazbi, točnije pjevanju, koje se ponekad manifestiralo i pjevanjem serenada, prateći se na gitari. Nerijetko sam s prijateljima imao običaj zapjevati &bdquo;a capella&ldquo; po zadarskim kaletama i portunima. Iako izraziti bariton, kada je riječ o vi&scaron;eglasnom glazbenom izričaju, doista nemam problema otpjevati sva četiri temeljna glasa &scaron;to sam kasnije ponekad koristio tijekom snimanja u studiju &ndash; kaže Mar&scaron;an o svojim počecima, a potom pone&scaron;to i o svojim uzorima. Pitali smo ga i o poznanstvu iz dječačkih dana s jo&scaron; jednim poznatim zadarskim pjevačem.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dok smo pohađali Pomorsku &scaron;kolu,<strong> Du&scaron;ko Lokin</strong> i ja pjevali smo na tada&scaron;njim plesnjacima, i to ponajvi&scaron;e pjesme na&scaron;ih tada&scaron;njih uzora &ndash; Pata Boonea, Elvisa Presleyja, Roya Orbisona, ne&scaron;to kasnije<strong> Toma Jonesa</strong> &ndash; kaže Mar&scaron;an, koji je nakon zavr&scaron;ene Srednje pomorske &scaron;kole, dvije i pol godine plovidbe te položenog državnog ispita i stjecanja zvanja časnika trgovačke mornarice, s tada&scaron;njom djevojkom i sada&scaron;njom suprugom Jasenkom odlazi na studij u Zagreb, gdje je 1969. diplomirao na Vi&scaron;oj &scaron;koli za vanjsku trgovinu. Tada je snimio i svoj prvi nosač zvuka &bdquo;Kad ljubav postane poezija&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ndash; U Zagrebu sam upoznao, a poslije s njima i surađivao, Nikicu Kalogjeru, Stjepana Mihaljinca, Peru Gotovca, Đorđa Novkovića, redom izuzetne skladatelje, &scaron;to držim sretnom okolno&scaron;ću i privilegijom. Te 1969. godine službeno počinje moja profesionalna glazbena karijera, a &scaron;to se tiče ekonomije, odnosno pomorstva, unatoč diplomi nisam bio osobito zainteresiran za nju niti sam sebe zami&scaron;ljao kao uspje&scaron;nog stručnjaka ekonomskih znanosti. Da sam umjesto strojarskog odabrao i zavr&scaron;io<strong> nautički smjer</strong>, zasigurno bih svoj radni vijek dočekao kao pomorac jer more je utkano u samu bit mog postojanja, u moj DNK, &scaron;to je do&scaron;lo do punog izražaja u mojim stihovima i glazbi &ndash; kaže Đani o počecima svog životnog puta.<br /><br /></p> <p>Naravno, pitali smo ga i o <strong>djetinjstvu</strong>, te&scaron;kom, ali i punom pjesme s polubraćom Vedranom i Tomislavom Ivčićem.<br /><br /></p> <p>&ndash; Rođen sam tijekom rata 1944. godine u gotovo do temelja <strong>razru&scaron;enom Zadru</strong>, gradu mojih predaka, mog djetinjstva, moje mladosti&hellip; Kao dječak dobro se sjećam posve razru&scaron;enih dijelova grada, jer sam s upravo zavr&scaron;enih &scaron;est godina počeo pohađati prvi razred osnovne &scaron;kole, koja se nalazila u samom sredi&scaron;tu poluotoka. Usprkos te&scaron;ko opisivoj <strong>tragediji</strong>, Zadar je već sredinom &scaron;ezdesetih postupno postajao grad po mjeri čovjeka, tako da unatoč spoznaji na za moju obitelj manje sretne događaje, to razdoblje doživljavam kao dragu uspomenu. Imao sam nepunih devet mjeseci kada smo moja tri godine starija sestra Pina i ja ostali bez oca pa smo tu činjenicu doživljavali svatko na svoj specifičan način. Odrastanje nije uvijek bilo osobito ugodno i zbog same spoznaje da vam je pokraj te <strong>bolne stvarnosti </strong>oduzet najvredniji dio djedovine, danas vrlo atraktivnog zemlji&scaron;ta s izgrađenim vilama &ndash; kaže Mar&scaron;an i dodaje da mu se, nažalost, ne&scaron;to slično dogodilo i 2015. godine.<br /><br /></p> <p>&ndash; Tada mi je, usprkos svjedočenju u moju korist dvoje najstarijih tada jo&scaron; živućih ljudi, krajnje suspektnom odlukom Općinskog suda u Zadru oduzeto nekoliko vrijednih komada građevinskog zemlji&scaron;ta na koje se, gle čuda, upisao Grad Zadar! Kad sam se usudio reći da ću o svemu izvijestiti novinare, sutkinja je priprijetila riječima: &bdquo;Tužit ću Vas za uvredu suda!&ldquo;<br /><br /></p> <p>Prisjetio se Đani Mar&scaron;an 1951. godine, kada se rodio Vedran Ivčić, te dvije godine nakon toga i Tomislav Ivčić.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dakako da smo se, bez obzira na različita prezimena, osjećali isključivo kao rođena braća. Da, to su moja dva brata, od kojih je svaki ponaosob zadužio i rodni grad Zadar, a napokon i domovinu Hrvatsku &ndash; kazao je Đani, koji na koncertima uza svoje autorske skladbe u pravilu izvodi neku od Tomislavovih ili Vedranovih pjesama, kao i neke s dva zajednička albuma, &bdquo;Dalmatinske noći&ldquo; i &bdquo;Pisma iz konobe&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na tim se albumima nalaze uspje&scaron;nice kao &scaron;to su &bdquo;Fe&scaron;ta&ldquo;, &bdquo;Bepo bagulin&ldquo;, &bdquo;Kalelarga&ldquo;, &bdquo;Pe&scaron;karija&ldquo;, &bdquo;Berekin&ldquo; i mnoge druge koje su neizostavan dio svake ljetne zabave &ndash; ističe Mar&scaron;an, inače autor glazbe i stihova vi&scaron;e od 120 pjesama. Najpoznatiji su mu s albuma &bdquo;Kamen i more&ldquo; &ndash; &bdquo;Čovik s mora&ldquo;, &bdquo;Vitar u provu&ldquo;, &bdquo;Suza na &scaron;koju&ldquo;, &bdquo;Ribar&ldquo;, &bdquo;Mendula&ldquo; i s albuma &bdquo;Ljubav kao tema&ldquo; &ndash; &bdquo;Ja te volim&ldquo;, &bdquo;Prozor prema zalazu&ldquo;, &bdquo;Adio&ldquo;. A tu je i <strong>domoljubni sadržaj </strong>&ndash; &bdquo;Vivat Croatia&ldquo;, &bdquo;Hrvatski mornari&ldquo;, &bdquo;Velebite suzo moja&ldquo; i dakako &bdquo;Bože čuvaj Hrvatsku&ldquo;.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ndash; Kamen, more, &scaron;koji, ribari, težaci, masline, mendule, prevladavajući su dio sadržaja mojih stihova koje ću, nadam se, napokon izdati u obliku zbirke pjesama. Inače, &scaron;to se tiče moje davna&scaron;nje želje za održavanjem cjelovečernjeg koncerta u dvorani Lisinski, živim u nadi i uvjerenju da će se u primjerenom trenutku to i ostvariti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Mar&scaron;an je u svojoj karijeri vi&scaron;e puta nagrađivan na <strong>međunarodnoj glazbenoj sceni</strong>. Osvojio je Grand prix de Paris International 1972. u Parizu te nagrade na Schlager International Festivalu 1974. u Dresdenu i četiri godine kasnije na festivalu u Rostocku.<br /><br /></p> <p>I na domaćoj sceni nabrao se nagrada. Na Zagrebfestu je osvojio prvu nagradu ocjenjivačkog suda s pjesmom &bdquo;Djevojka s juga&ldquo;&lsquo;, na Splitskom festivalu zabavne glazbe s pjesmom &bdquo;Kad mendule procvitaju&ldquo;, drugu nagradu publike, na Melodijama hrvatskog Jadrana treću nagradu žirija s pjesmom &bdquo;Prozor prema zalazu&ldquo; i brojne druge.<br /><br /></p> <p>Mar&scaron;an je <strong>&scaron;ezdesetak puta</strong> gostovao diljem Sjedinjenih Američkih Država, četrnaest puta u Australiji, tri puta u Novom Zelandu, dvanaest godina gostovao je diljem biv&scaron;eg DDR-a, &scaron;est turneja održao je diljem biv&scaron;eg SSSR-a, vi&scaron;e gostovanja imao je po zemljama zapadne Europe, nastupao je u glasovitom <strong>hotelu Plaza</strong> u New Yorku, u Friedrichstadt Pallastu u Berlinu kao gost na koncertu Gilberta<br /><br /></p> <p>Becauda, u hramu <strong>francuske &scaron;ansone</strong> Bobino u Parizu (Grand prix de Paris International) te u glasovitom Teatro Aristonu u San Remu. U lokalnim zadarskim okvirima valja istaknuti da Đani Mar&scaron;an i braća Tomislav i Vedran Ivčić nisu jedini poznati pjevači iz zadarskih Arbanasa te smo ga stoga i upitali kako komentira tu zaljubljenost u glazbu u tom zadarskom kvartu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Mladen Grdović napravio je <strong>zavidnu karijeru</strong>, Bepo Mate&scaron;ić, Zoran Jelenković, Kre&scaron;o Perović, svaki ponaosob, izuzetno su glazbeno nadareni. Činjenica je da je u Arbanasima u krugu objektivno malog broja stanovnika oduvijek bio niz talentiranih glazbenika, umjetnika, sporta&scaron;a, akademskih građana.<br /><br /></p> <p>Pitali smo ga, dakako, i za himnu HDZ-a.<br /><br /></p> <p>&ndash; Da, ponosni sam autor glazbe skladbe &bdquo;Bože čuvaj Hrvatsku&ldquo;, dok je autor stihova antologijski vrijedan pjesnik <strong>Drago Britvi</strong>ć. Kad bi se tvrdnja nekih da ju je predsjednik Tuđman doživljavao gotovo kao drugu hrvatsku himnu pokazala točnom, za mene bi to bila, a siguran sam i za nažalost pokojnog Britvića, <strong>izuzetna čast</strong>. Skladba je nastala spontano, iz du&scaron;e i nepatvorene ljubavi prema svojoj domovini. Inače, bila mi je izuzetna čast osobno poznavati pokojnog predsjednika Tuđmana, za koga me, unatoč malom broju susreta, vežu neprocjenjivo drage uspomene. Napokon, iz njegovih sam ruku primio odličje <strong>Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića</strong> &ndash; kaže Mar&scaron;an, koji je bio i uspje&scaron;an hrvatski diplomat. Bio je ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH pri Svetoj Stolici, konzul-savjetnik u Trstu, konzul RH u Perthu u Australiji i generalni konzul u Milanu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svoje sam dužnosti ministra savjetnika pri Svetoj Stolici i Suverenom vite&scaron;kom malte&scaron;kom redu, konzula savjetnika u Trstu, konzula u Perthu te generalnog konzula u Milanu, izvr&scaron;avao odgovorno i nadasve časno, vođen neupitnim načelima univerzalnih vrijednosti duboko utkanih u moj svjetonazor. Napokon pri obna&scaron;anju povjerenih mi dužnosti i zadaća svoju sam domovinu predstavljao na razini očekivanoga &ndash; svojstveno svom izričaju odgovorio je na tu temu Đani Mar&scaron;an i naposljetku, na posljednje pitanje, odgovarao najdulje i definitivno s najvi&scaron;e emocija. O Zadru je dakako riječ...<br /><br /></p> <p>&ndash; Iako profesionalno bavljenje politikom držim časnim zanimanjem, nikada nisam bio član nijedne političke stranke. Član sam samo Hrvatskog dru&scaron;tva skladatelja i Hrvatske glazbene unije, &scaron;to je, imajući u vidu moje glazbeno djelovanje, posve prirodan odabir. &Scaron;to se mog rodnog Zadra tiče, javnost napokon mora i čuti i znati sljedeće: nikada u mojih vi&scaron;e od pedeset godina bavljenja glazbom ni na jednoj razini vlasti &ndash; županija, poglavarstvo, Turistička zajednica &ndash; nisam pozvan na razgovor niti je pokazano bilo kakvo zanimanje za moj glazbeni ili ini doprinos mom gradu! Tijekom svojeg <strong>glazbenog djelovanja </strong>dobio sam niz nagrada i priznanja diljem Hrvatske i u inozemstvu, ali u svom rodnom gradu Zadru nikada, ni u kakvom obliku ili prigodi. Dakako, to me nije a i neće sputavati u mojoj ljubavi prema mom dragom Zadru kao ni prema mojim dragim sugrađanima, koje kao ni do sada nikada neću iznevjeriti. &bdquo;Vi mene kamenom, a ja ću vas i dalje pjesmom&ldquo;, sudeći po aktualnoj situaciji ostat će i dalje aktualan. Na kraju, kad je o tome riječ, držim potrebnim spomenuti svoje autorske skladbe namijenjene Zadru: &bdquo;Zadar u mom srcu&ldquo;, &bdquo;Blagoslovi Bože Zadar&ldquo;, &bdquo;Kaleto, kaleto&ldquo;, &bdquo;Misto kraj mora&ldquo;, &bdquo;Barkajoli&ldquo;, &bdquo;Pjaca&ldquo;&hellip; a bit će ih jo&scaron;.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-24-marsan-tudjman.jpgFOTO: Održano Vincekovo na Buni! Tradiciju i običaje ništa ne može spriječitihttp://grude.com/clanak/?i=248979248979Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jan 2021 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-23-blagoslov-vina-buna-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na Buni u organizaciji Udruge malih vinogradara i vinara BUNA održana jedanaesta po redu kulturna manifestacija „Vincekovo Buna“. <p><br /> &nbsp;<br /> "Suočeni s nesvakida&scaron;njim okolnostima pandemije koronavirusa Covid 19 u kojima se na&scaron;ao cijeli svijet i uz mjere stožera koje ne dopu&scaron;taju velika javna okupljanja građana bili smo primorani manifestaciju zadržati u okviru Udruge malih vinogradara i vinara Buna.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-2.jpg" alt="" width="640px" /><br /> &nbsp;<br /> Udruga Malih Vinogradara i vinara Buna smatra kako je bitno sačuvati tradiciju održavanja kulturne manifestacije &bdquo;Vincekovo Buna&ldquo;, ove godine u malom krugu udruge, a u nadi da ćemo se iduće godine susresti u skroz nekim povoljnijim uvjetima i proveseliti svi skupa uz veliku pučku veselicu koja podrazumijeva dobra jela i pića, te ugodno druženje uz lijepu glazbu.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-3.jpg" alt="" width="640px" /><br /> &nbsp;<br /> Običaj na Buni je takav da vinski biskup, član udruge koji se obuče u vinskog biskupa samo za ovu prigodu, vr&scaron;i obred &scaron;kropljenja uz &scaron;aljive dosjetke, a sve je popraćeno&nbsp; pjesmom i svirkom, uz obavezno ča&scaron;ćenje nazočnog dru&scaron;tva.&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Član udruge&nbsp; je orezao nekoliko grančica s trsa, orezani se trs potom obredno po&scaron;kropio - "krstio" starim vinom, izvjesile su se kobasice i panceta, koji znakovito naznačuju želju za plodno&scaron;ću i dobrim urodom.<br /><br /><br /> Ove godine domaćin je Udruga malih vinogradara i vinara Buna i obred rezidbe je obavljen u vinogradu člana udruge u nadi na ćemo u budućnosti nastaviti prijenos domaćinstva na nekog novog domaćina kao &scaron;to smo to činili do sada.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-23-21-01-23-blagoslov-vina-buna-5.jpg" alt="" width="640px" /><br /><br /> Udruga malih vinogradara i vinara Buna upućuje zahvale svim članovima udruge, svim dobročiniteljima i donatorima i svim ostalim sudionicima koji su sve ove dosada&scaron;nje godine na bilo koji način doprinijeli održavanju ove kulturne manifestacije i učinili je velikom.&nbsp;<br /> Dragi prijatelji kulturne manifestacije &bdquo;Vincekovo Buna&ldquo; veselimo se ponovnom susretu sa svima Vama u nekim povoljnijim uvjetima, stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-23-blagoslov-vina-buna-1.jpg