Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Nova predstava “Preobražaj” na repertoaru HNK Mostar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6237862378Grude.com - klik u svijetThu, 15 Feb 2018 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-15-waf_3721_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je na rasporedu HNK Mostar u petak (16. 2.) isubotu (17. 2.), s početkom u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Preobražaj&ldquo; u režiji Segora Hadžagića, a u produkciji HNK Mostar, prva je inscenacija togaKafkinog djela na profesionalnim pozornicama u BiH. Zvuči pomalo nevjerojatno da djelo takve važnosti koje je postalo sinonim za otuđenost te za položaj pojedinca u svijetu koji se pokorava nekom dru&scaron;tveno be&scaron;ćutnom mehanizmu, nije do sada privuklo pozornost bh. teatarskih kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarska se obitelj Samsa u dramatizaciji Segora Hadžagića promeće u zrcalo na&scaron;eg dru&scaron;tva u kojemu je birokracija postala najbrojnija i nedodirljiva dru&scaron;tvena kasta presudna za očuvanje osjetljive socijalne ravnoteže. Neprestani je juri&scaron; na državne jasle učino posve opravdanu redateljsku transformaciju obitelji Samsa u na&scaron;e susjede koji su primorani uzeti kredit kako bi zaposlili sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Cijepljenje&ldquo; Kafkom je najbolja preventiva za dru&scaron;tvenu, ali prije svega individualnu apatiju, kako je to i sam rekao veliki pisac: &bdquo;Knjiga mora biti sjekira za zaleđeno u nama&ldquo;. Uspjeh na&scaron;eg scenskog &bdquo;Preobražaja&ldquo;, odnosno njegov prijam kod publike, bit će srazmjeran podizanju razine svijesti o uzrocima vlastite učahurenosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igraju: Ivan Skoko, Bojan Beribaka, Angela Bulum, Nikolina Marić iMiro Barnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je na rasporedu HNK Mostar u petak (16. 2.) isubotu (17. 2.), s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar, ali uz prethodnu rezervaciju mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za studente, umirovljenike i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati telefonom na broj 036/446 024 ili porukom putem<br />Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o predstavi dostupno je putem poveznice: http://www.hnkmostar.ba/preobražaj</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-15-waf_3721_web.jpgNova marka HP Mostar u povodu Svjetskog dana bolesnikahttp://grude.com/clanak/?i=6231062310Grude.com - klik u svijetMon, 12 Feb 2018 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-12-fdcdanbolesnika2008.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u povodu Svjetskoga dana bolesnika koji je utemeljio papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. <p>&nbsp;</p> <p>Pozvao je cijeli svijet na ozbiljno promi&scaron;ljanje onoga &scaron;to zovemo patnjom, trpljenjem i bole&scaron;ću. Obilježava se svake godine 11. veljače na spomendan za&scaron;titnice bolesnika Gospe Lurdske i prvi put je slavljen 1993. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 11. veljače 2018., je Vlado Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-12-fdcdanbolesnika2008.jpgDruga večer 'VIII. DANA POBIJENIH HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA'http://grude.com/clanak/?i=6219162191Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2018 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-06-obljetnica-18-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitvom krunice u 17.30 i slavljenjem sv. mise zadušnice u 18.00 sinoć u ponedjeljak, 5. veljače, na Širokom Brijegu u ispunjenoj samostanskoj crkvi nastavljeni su »VIII. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. <p>&nbsp;</p> <p>Sv. misu zadu&scaron;nicu predslavio je i na njoj propovijedao fra Domagoj &Scaron;imić, koji je trenutno na službi u Banja Luci a ujedno je i područni duhovni asistent Frame i Franjevačkog svjetovnog reda u provinciji Bosne Srebrene. Suslavilo je 8 fratara iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo misno slavlje pjevanjem su animirali članovi zbora Sv. Nikole Tavelića iz Dobrkovića pod ravnanjem Marije Cigić. Čitanja su čitali ministranti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Domagoj je u propovijedi istaknuo sljedeće. &raquo;Stoga, braćo i sestre, smrt na&scaron;ih fratara ne smije ostati zaboravljena, ne smije postati tek neka tradicija u kojoj ćemo se sjećati nevino stradalih žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, nego ona nama treba biti svjetionik, ona nama treba biti korektiv i putokaz na na&scaron;em životnom putu, kako bismo bili svjesni da ne trebamo odustajati od svojih ideala, da ne trebamo ni pod cijenu vlastite smrti odreći se svojega poslanja, svojega identiteta, svoje vjere. Jer nemojmo zaboraviti dana&scaron;nje Isusove riječi koje glase: "Tko ustraje do kraja spasit će se".&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također su dodijeljene i nagrade &raquo;VII. nagradnog natječaja na temu pobijeni franjevci, za uzrast djeca. Prvu nagradu dobila je Nika Bubalo iz &Scaron;irokog Brijega za literarni uradak Velikani na&scaron;ega vremena, drugu nagradu dobio je zajednički literarni uradak Istina je jedna učenika VII. b r. O&Scaron; Biograci, a treću je dobila Viktorija Kožul iz &Scaron;irokog Brijega za uradak Pobijeni franjevci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu obljetnice ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca i mno&scaron;tva vjernih članova puka Božjeg u 10.00 pred križem na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava vijence su položili i zapalili svijeće izaslanstva Grada &Scaron;irokog Brijega, Zapadno-hercegovačke županije, Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat pri HNS-u BiH zajedno s ministarstvom branitelja Zapadno-hercegovačke županije i Hrvatskog dokumentacijskog centra iz Mostara. Vicepostulator fra Miljenko Stojić predvodio je molitvu za pobijene.</p> <p><br />FOTO: <strong>P<span class="go">obijeni.info<br /><br /></span></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-06-obljetnica-18-2.jpgPosušje: 'Bal pod maskama'http://grude.com/clanak/?i=6217662176Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-maskare-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stiglo je vrijeme karnevala, vrijeme plesa, vrijeme šala. <p>U nedjelju, 11. veljače s početkom u 16 sati u posu&scaron;koj kinodvorani u organizaciji Glazbenog vrtića Posu&scaron;je održat će se priredba pod nazivom &bdquo;Bal pod maskama&ldquo;, u kojoj će vam polaznici vrtića izvesti zanimljiv program koji jamči dobru zabavu za sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste dobrodo&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-maskare-1.jpgNAJAVA: Predstavljanje knjige admirala Loše 'Admiralovi zapisi 2' u kinu Grudehttp://grude.com/clanak/?i=6217162171Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-davor_domazet_loo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjigu će u multimedijskom iskazu predstaviti autor, admiral Davor Domazet-Lošo.<p><br />Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Herceg-Bosne zajednica podružnica u županiji Zapadnohercegovačkoj, Martica hrvatska ogranak Grude i admiral Davor Domazet-Lo&scaron;o pozivaju vas na predstavljanje knjige 'Admiralovi zapisi 2 - &Scaron;to je istina?'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige upriličit će se u Kinu Grude u četvrtak 08. veljače 2018. godine s početkom u 18:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će u multimedijskom iskazu predstaviti autor, admiral Davor Domazet-Lo&scaron;o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se va&scaron;em dolsku, poručuju organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-davor_domazet_loo.jpgFOTO: Franjevci i vjernici u Čapljini zapalili svijeće za fra Petra, sestru Reginu i ostale nedužno ubijenehttp://grude.com/clanak/?i=6216062160Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2018 15:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-04-018_capljina_fra_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci Hercegovine u svim stoljećima otkad u njoj djeluju proganjani su na različite načine, od strane ljudi zla.<p>&nbsp;</p> <p>Čapljina se ovih dana prisjeća svih svojih stradalih, među kojima su i fra Petar Sesar i časna sestra Regina Milas, te jo&scaron; dvjestotinjak ljudi koji su 1945. ubijeni u Čapljini od strane partizana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čapljinski franjevci uz koncelebraciju svećenika iz susjednih župa, Gruda i Mostara služili su svetu misu za pokoj njihovim du&scaron;ama. Pjevao je zbor sv. Franje Asi&scaron;kog Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjevci i vjernici zatim su odali počast stradalima paljenjem svijeća kod spomen obilježja "Rane svetog Franje".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-04-018_capljina_fra_glavna.jpgGruđaninu fra Baziliju Pandžiću marka HP Mostar na dar za 100. rođendan!http://grude.com/clanak/?i=6204762047Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2018 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-30-2eae92cabdcb8701e2c0.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar čestita 100. rođendan fra Baziliju Pandžiću izdavanjem prigodne poštanske marke.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Bazilije (Stjepan) Pandžić rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnom selu, Franjevačku gimnaziju na &Scaron;irokom Brijegu, a bogosloviju u Mostaru i Rimu. U Franjevački red stupio je 1935., za svećenika zaređen 1941., a 1943. godine odlazi u Rim. Na Franjevačkom sveučili&scaron;tu &bdquo;Antonianum&ldquo; doktorirao je tezom o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, a potom je doktorirao i orijentalistiku na državnom sveučili&scaron;tu &bdquo;La Sapienza&ldquo; Trebinjska biskupija za turske okupacije (1466.-1878.). Pohađao je i zavr&scaron;io studij arhivistike i paleografije na Vatikanskom učili&scaron;tu. Godine 1947. imenovan je generalnim arhivarom i analistom Reda manje braće i tu dužnost obavljao je 37 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ti&scaron;ini Generalne kurije i samostanskih riznica osvjetljavao je tamne, ali i slavne dane franjevačke i hrvatske pro&scaron;losti, darujući &scaron;iroj javnosti nezaboravno djelo: Annales Minorum - Ljetopis Franjevačkog reda od 1661. do 1680. u dvije knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju 1969. s fra Dionizijem Lasićem i fra Lucijanom Kordićem osniva izdavačko poduzeće u inozemstvu ZIRAL. Fra Bazilije je autor brojnih knjiga i članaka iz područja povijesti i duhovnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada živi i pi&scaron;e nove stranice svojih Ljetopisa u franjevačkom samostanu na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 30. siječnja 2018., je Anđelko Mikulić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>, priopćeno je iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-30-2eae92cabdcb8701e2c0.pngGRUDE: Noć muzeja u Gorici 2018. privukla ljubitelje sporta FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6199061990Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2018 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-27-26992258_1794020003962338_544155298067175890_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi predstavljači su naglasili važnost sporta u ljudskom životu.<p>&nbsp;</p> <p>Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Župni ured Gorica-Sovići, Matica hrvatska Grude i Hrvatska franjevačka arheolo&scaron;ka zbirka &bdquo;sv. Stjepan Prvomučenik&ldquo; Gorica i ovu su godinu 26. siječnja 2018. organizirali po 8. put u Gorici Noć muzeja. Ove je godine ova muzejska noć bila pod motom: Muzeji i sport &ndash; brže, vi&scaron;e, jače&hellip; citius, altius, fortius&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za tu prigodu predstavljena je knjiga autora Blaža Duplančića iz Splita IVAN GUDELJ &ndash; HAJDUČKA PRIČA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova dobra knjiga govori o životu uspje&scaron;nog nogometa&scaron;a Ivana Gudelja čija je velika nogometna karijera prekinuta u 26. godini zbog bolesti Hepatitisa B. Ova je knjiga svojevrsno svjedočanstvo, kako su proslavljenog nogometa&scaron;a Ivana Gudelja, zapravo vjera u Boga i pozitivno razmi&scaron;ljanje usmjerili dalje u njegovu životu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku su sve nazočne pozdravili predsjednik Bratov&scaron;tine Dragan Prlić i Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj. Načelnik je i otvorio prigodnim govorom ovogodi&scaron;nju Noć muzeja koja se u Gorici održava 8. put zaredom i dio je Noći muzeja pod pokroviteljstvom Hrvatskog muzeolo&scaron;kog dru&scaron;tva iz Zagreba.<br />Predstavljači knjige Ivan Gudelj-Hajdučka priča bili su: prof. Mijo Grabovac, novinar Blaž Duplančić, Marinko Boban i Ivan Gudelj.<br />Prije samog predstavljanja knjige prikazan je kratak dokumentarni film o Ivanu Gudelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinko Boban, prvi Gudeljev trener u Mračaju, ispripovijedao je prve Gudeljeve korake u nogometnim klubovima i sve pote&scaron;koće koje su bile prisutne u tom vremenu na ovim prostorima, od onih materijalnih do onih obiteljskih i sociolo&scaron;kih, ali je naglasio kako se u samom početku vidjelo da se radi o jednom izuzetno talentiranom nogometa&scaron;u, &scaron;to se zapravo kasnije i obistinilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesor Mijo Grabovac je svoje kazivanje usmjerio na Gudeljevu nogometnu karijeru, na njegov žar i strast kojun je imao dodirom sa svakom loptom koja mu je do&scaron;la u noge. Ova knjiga je zapravo priča o velikoj nadi, o pravom 'Hajdučkom srcu'. &bdquo;Ivana Gudelja poznajem od početaka njegove karijere do danas, od njegova dolaska kao mladića iz rodnih Zmijavaca u Split. Nagla&scaron;avam kako je on bio najmlađi kapetan seniorske reprezentacije biv&scaron;e Jugoslavije sa samo 22 godine. Nažalost na samom vrhuncu karijere, u 26. godini, morao je zbog bolesti reći zbogom nogometu", kazao je između ostaloga Mijo Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor knjige novinar Blaž Duplančić kazao je da je dvije godine pisao ovu knjigu, a informacije za pisanje pronalazio je u razgovorima s Ivanom Gudeljom te u ahrivskim novinskim člancima. Malo je ovakvih biografija i treba ih nastaviti pisati, kazao je autor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi predstavljači su naglasili važnost sporta u ljudskom životu, ali i to da se u životu čovjeka može dogoditi u svakom trenutku određeni lom, koji promijeni u trenu cijeli čovjekov životni tijek i vijek. Upravo je takva priča Ivana Gudelja, koji je na vrhuncu svoje karijere, kad su ga tražili najveći europski klubovi, morao zbog bolesti prekinuti svoju nogometnu karijeru. Gudelj se, međutim, nije predao, nego je kročio dalje kroz svoj život snažnom i čvrstom vjerom u Boga i pozitivnim razmi&scaron;ljanjem o životu. Ivan Gudelj je na kraju svima od srca zahvalio na dolasku!<br />Ovo Gudeljevo svjedočanstvo svi prisutni u staroj crkvi, a crkva je bila puna, pozdravili su dugim i jakim pljeskom, iskazujući po&scaron;tovanje ovom velikom čovjeku. Gudelj i drugi predstavljači su svojim govorima izmamili i suze na oči mnogima nazočnima na ovoj promociji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ante Marić, ravnatelj Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, kratko je na kraju programa protumačio važnost ovoga prostora i svih pronađenih arheolo&scaron;kih ulomaka oko stare crkve koji su na ponos i diku cijelog na&scaron;eg podnebesja. Svi ti arheolo&scaron;ki ulomci i nalazi pokazuju starost i životnost na&scaron;ega prostora sve od prapovijesti, grčkog, rimskog, starohrvatskog doba kroz srednji vijek sve do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeni dio programa uljep&scaron;ala je klapa Bratov&scaron;tina Gorica-Sovići otpjevav&scaron;i dvije prigodne pjesme. Program je lijepo moderirala i vodila prof. Mirjana Mima Vla&scaron;ić.<br />Nakon predstavljanja knjige u Galeriji u staroj kapeli u Gorici bilo je otvorenje izložbe fotografija pod nazivom IZ NOGOMETNE RIZNICE OPĆINE GRUDE.<br />Svatko je mogao pogledati i Arheolo&scaron;ki muzej i sve umjetničke kutke u staroj crkvi i Galeriji u Gorici sve od 23 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-27-26992258_1794020003962338_544155298067175890_n.jpgGrude: Dva kulturna događaja ovaj tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=6188161881Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2018 20:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-22-plakat---gudelj---gorica_stara_crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva kulturna događaja u općini Grude u ovom tjednu!<p>&nbsp;</p> <p>U petak, 26. 1. 2018. u 18 sati u staroj crkvi u Gorici Otvorenje NOĆI MUZEJA U GORICI 2018. posvećene sportu i sporta&scaron;ima - Predstavljanje knjige Blaža Duplančića: IVAN GUDELJ - HAJDUČKA PRIČA i Otvorenje izložbe slika IZ SPORTSKE RIZNICE OPĆINE GRUDE.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 28. 1. 2018. u 18 sati u dvorani Osnovne &scaron;kole u Drinovcima predstavljanje Zbornika radova u čast fra Bazilija Pandžića u prigodi fra Bazilijeva 100. rođendana. (Fra Bazilije je najstariji Drinovčanin! Dođite i u ovoj prigodi proslavimo zajedno s njime njegov 100. rođendan!)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo Vas i Va&scaron;e prijatelje da budete sudionici ovih događaja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radosno vas očekujemo, poručuju organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-22-plakat---gudelj---gorica_stara_crkva.jpgNoć muzeja 2018. u Goricihttp://grude.com/clanak/?i=6187061870Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2018 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-22-noc_muzeja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu noći muzeja 2018. Muzeji i sport – brže, više, jače… citius, altius, fortius… u Staroj crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, 26.01.2018. s početkom u 18:00 sati održat će se predstavljanje knjige Ivan Gudelj HAJDUČKA PRIČA autora Blaža Duplančića. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predstavljanja knjige posjetiteljima se pruža mogućnost obilaska galerije Bratov&scaron;tine, Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana te arheolo&scaron;kih nalaza i stare crkve sv. Stjepana Prvomučenik u Gorici, priopćeno je iz Bratov&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljači knjige Ivan Gudelj HAJDUČKA PRIČA:</p> <p>Blaž Duplančić &ndash; autor knjige<br />Mijo Grabovac &ndash; promotor knjige<br />Marinko Boban &ndash; Gudeljev trener u Mračaju<br />fra Mario Knezović<br />Ivan Gudelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-22-noc_muzeja.jpgPrijavite svoju ekipu za ovogodišnji 'Ljubuški Karneval'http://grude.com/clanak/?i=6170261702Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jan 2018 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-15-ltkxksjv_karneval.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi zainteresirani koji žele sudjelovati na ovogodišnjem Ljubuškom Karnevalu, kao karnevalska skupina, mogu se prijaviti najkasnije do 5. veljače.<p>&nbsp;</p> <p>Dvadeseti Ljubu&scaron;ki Karneval održat će se 11. veljače, na posljednju nedjelju prije početka korizme, kako je i običaj u toj općini, navode iz Karnevalskog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj veliki događaj u Hercegovini pripreme traju već odavno, jer kako organizatori ističu za jedan od najluđih događaja ni&scaron;ta ne prepu&scaron;ta slučaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu karnevala, održat će se mimohod karnevalskih skupina ulicama grada i predstavljanje karnevalskih skupina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dječje skupine svoj će nastup izvesti na dječjem karnevalu sedam dana ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani koji žele sudjelovati na ovogodi&scaron;njem Ljubu&scaron;kom Karnevalu, kao karnevalska skupina, mogu se prijaviti najkasnije do 5. veljače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji se prijave za sudjelovanje u karnevalskom mimohodu dobit će od organizatora tablu s natpisom imena svoje grupe i zastavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sudjelovanje u auto-koloni prijave nisu obvezne.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-15-ltkxksjv_karneval.jpgFOTO: Isusov kip u Gornjem Gracu obilježava 90 godina! Fra Bernard Marić služio svetu misuhttp://grude.com/clanak/?i=5163351633Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jan 2018 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-07-018_g_gradac_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U crkvi Presvetog Imena Isusova u Gornjem Gracu proslavljen je njezin zaštitnik. Hodočastilo se sa svih strana kao u stara vremena.<p><br />Svetu misu predvodio je fra Bernard Marić uz koncelebraciju fra Bonifacija Barbarića, fra Stanka Pavlovića i fra Mile Vla&scaron;ića.</p> <p><br />Zanimljivo je da Isusov kip ove godine proslavlja 90 godina od kada se nalazi i &scaron;tuje u crkvi, naime 1928 godine priskrbio ga je fra Zlato Sivrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siječanjski dan izmamio je stotine ljudi na ovaj divni proplanak, a priređena je i gozba, uz prigodne božićne pjesme i hercegovačku gangu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="http://www.framost.com" target="_blank">Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-07-018_g_gradac_glavna.jpgNakon Pasije, prijatelj Međugorja Jim Caviezel u filmu 'Pavao, Kristov apostol' poručuje: Kristova mudrost nas spašava!http://grude.com/clanak/?i=5162451624Grude.com - klik u svijetSat, 06 Jan 2018 22:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-06-018_caviezel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolici moraju biti spremni riskirati svoje živote i svoj ugled kako bi porazili zlo u svijetu.“ rekao je Jim Caviezel, zvijezda filma „Pasija“, na skupu studenata katoličkih studija, u Chicagu.<p>&nbsp;</p> <p>Samo kroz vjeru i Kristovu mudrost možemo biti spa&scaron;eni, rekao je Caviezel, ali će se također trebati ljude koji su spremni boriti se, žrtvovati i patiti, prenosi<a href="https://www.facebook.com/uvijek.nedjeljom.ursic/posts/1283657351778453" rel="noopener noreferrer" target="_blank"> Uvijek Nedjeljom.</a></p> <p><br />Citirajući Sv. Maksimilijana Kolbea, Caviezel je rekao da je ravnodu&scaron;nost najveći grijeh 20. stoljeća, ali jo&scaron; uvijek i u 21. stoljeću.</p> <p><br /><br />"<strong>Moramo otresti sa sebe ovu ravnodu&scaron;nost, tu destruktivnu toleranciju zla. Samo na&scaron;a vjera i Kristova mudrost mogu nas spasiti</strong> ", rekao je. "To zahtijeva ratnike koji su spremni riskirati svoje ugled, svoja imena, pa čak i svoje živote, zalažući se za istinu."</p> <p><br />"Odvojite se od ove korumpirane generacije", glumac je izazvao prisutne. "Budite sveci. Vi niste stvoreni da bi se s njima uklopili. Rođeni ste da se izdvojite."</p> <p><br /><br />Zvijezda filma &bdquo;Pasija&ldquo; i veteran mnogobrojnih filmskih i televizijskih priča bio je gost iznenađenja u srijedu navečer na konferenciji SLS18 (Student Leadership Summit 2018), pod pokroviteljstvom Fellowship of Catholic University Students (FOCUS).</p> <p><br />Događaj se održava od 2. do 6. siječnja u Chicagu, a usmjeren je na formiranje katoličkih studenata da budu misionari u svojem životu, posebno na studentskom kampusu.</p> <p><br />Caviezelova video poruka, koju je objavio na Facebooku otac Brian Buettner, ravnatelj odjela za zvanja nadbiskupije u Oklahoma Cityju, primljena je s odu&scaron;evljenjem.Kao uvod u svoj govor prikazao je dio iz svojeg nadolazećeg filma &bdquo;<strong>Pavao, Kristov apostol</strong>&ldquo;, o kojem možete pročitati <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/vijesti-iz-svijeta/jim-caviezel-u-ulozi-sv-luke-u-novom-filmu-o-apostolu-pavlu" rel="noopener noreferrer" target="_blank">OVDJE</a>, rekav&scaron;i publici da mu je filmsko iskustvo pokazalo da za biti veliki u očima Boga, prvo moramo biti mali i prihvatiti Boga u cijelosti, dopu&scaron;tajući mu da nas vodi.</p> <p><br /><br />Caviezel je također govorio o značenju patnje i zatim rekao kako prevladava nerazumijevanje da je kr&scaron;ćanstvo samo "sretan razgovor".</p> <p><br />Nije bilo slučajno da je bio pozvan glumiti Krista, rekao je, rekav&scaron;i kako su ga ranije uloge dovele do uloge Krista u epskom filmu Mel Gibsona o Kristovoj muci i uskrsnuću.</p> <p><br />Caviezel je rekao sudionicima konferencije FOCUS da se njihovi životi ne sastoje samo od slučajnosti.</p> <p><br /><br />"Neki od vas možda su sada jadni, zbunjeni, nesigurni po pitanju budućnosti, ranjeni", rekao je. "<strong>Ovo nije vrijeme da ustuknemo ili odustanemo</strong>."</p> <p><br /><br />Rekao je kako je uloga Krista za njega značila veliki izazov i patnju, uključujući fizičke aspekte bičevanja, razapinjanja, udara munje i otvorene operacije srca nakon pet i vi&scaron;e mjeseci hipotermije.</p> <p><br /><br />Caviezelovo rame također se je odvojilo dok je nosio križ tijekom snimanja, ali on je izdržao kako bi zavr&scaron;io film. Ovo je bilo poput pokore, rekao je.</p> <p><br /><br />"Kad sam bio gore na križu naučio sam da je u Njegovoj patnji bilo na&scaron;e otkupljenje", rekao je Caviezel. "Zapamtite da sluga nije veći od gospodara."</p> <p><br /><br />"<strong>Svaki od nas mora nositi svoj vlastiti križ</strong>", nastavio je. "Postoji cijena za na&scaron;u vjeru, za na&scaron;e slobode."</p> <p><br />Rekao je publici da je patnja bila dio njegove izvedbe "ba&scaron; kao &scaron;to čini i dio na&scaron;eg života".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-06-018_caviezel.jpg'Ajmo na fuka' ispraća kazališnu 2017. godinuhttp://grude.com/clanak/?i=5155351553Grude.com - klik u svijetWed, 27 Dec 2017 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava „Ajmo na fuka“ autora i redatelja Dragana Komadine bit će odigrana u HNK Mostar u petak 29. 12. 2017. u 20 sati. <p>&nbsp;</p> <p>Prvi koprodukcijski projekt Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta i Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru, predstava &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, prvi put nakon dvadeset godina izravno se i otvoreno bavi hrvatsko-bo&scaron;njačkim sukobom, ispreplićući pro&scaron;lost i sada&scaron;njost te vrlo sugestivno i iskreno progovora o besmislu rata i razloga zbog kojih je vođen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vojnike sukobljenih strana u Mostaru na sceni igraju glumac Narodnog pozori&scaron;ta Mostar Sa&scaron;a Oručević i glumac Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Robert Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema ratnih sukoba u Mostaru, koja je prvi put otvorena, privukla je mno&scaron;tvo gledatelja koji su u scenama prepoznavali i ratni i poratni život podijeljenog grada. Posebno je zanimljivo &scaron;to se jedna lokalna priča, prepuna slenga s mostarskih ulica, dojmila na sličan način i gledatelja u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Posu&scaron;ju, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Trebinju i Bugojnu. Predstava je stigla i do Če&scaron;ke republike te je odigrana dva puta u Pragu i Brnu, a zatim u Beču i Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na XIV. Festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici dobila je nagradu za odlučan iskorak teatra prema novim mogućnostima umjetničke suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O predstavi njen autor Dragan Komadina kaže: &bdquo;Ovo je prije svega antiratna predstava, koja evocirajući ratne traume istodobno utire put njihovom zacijeljenju, te razumijevanju i suočavanju s onim &scaron;to se događalo. No ona jednako tako upozorava i na hladni rat koji se vodi već dvadeset godina. I tu je najdragocjenija njezina recepcija kod mlađe publike. Kao opomena. Ili &scaron;to bi rekao Romain Rolland: od rata jedino vi&scaron;e mrzim one &scaron;to pjevaju o ratu u kojemu nikad nisu bili&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice</p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za umirovljenike, studente, i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati:</p> <p>telefonom na broj 036/446 024<br />porukom putem Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru<br />porukom na adresu e-po&scaron;te info@hnkmostar.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpgSTUDENTI I BAŠTINA Umjetnički susreti na spomeničkoj baštini FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=5152451524Grude.com - klik u svijetFri, 22 Dec 2017 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-22-00.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturne priredbe na spomeničkoj baštini 2017. godine obilježavaju se u organizaciji Hrvatskog društva čuvara baštine tradicionalno tijekom jeseni. <p>&nbsp;</p> <p>Jedna je od projektnih aktivnosti suradnja s obrazovnim institucijama, tema: Umjetnički susreti na spomeničkoj ba&scaron;tini, a suradnik je Akademija Likovnih umjetnosti &Scaron;iroki Brijeg (slikarski i grafički odjel).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj susreta sa studentima je oteti zaboravu djelić kulturno-povijesne ba&scaron;tine u Hercegovini i podsjetiti javnost na značaj čuvanja spomeničke ba&scaron;tine iz svih vremenskih razdoblja. Kroz radionicu i obilaske spomeničke ba&scaron;tine želi se prizvati važnost istinske povezanosti i interakcije čovjeka s prirodom u dana&scaron;njem visokotehnolo&scaron;kom dobu te ih pozicionirati kao temelj, izvori&scaron;te ljudskog umjetničkog kreiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj je umjetnički susret na spomeničkoj ba&scaron;tini poticaj svjesti o potrebi očuvanja simbola vlastitog kulturnog identiteta, o potrebi očuvanja svih spomenika iz svakog povijesnog razdoblja i režima, &scaron;to govori o bogatstvu kulture i povijesti na na&scaron;im prostorima. Uzalud su zakoni o za&scaron;titi kulturne ba&scaron;tine, ako je sami nećemo za&scaron;tititi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka ovaj susret čuva spomen na iznimnu kulturnu ba&scaron;tinu koju je stvaralački duh hrvatskoga naroda stvorio, svim povijesnim neprilikama usprkos, te je sačuvao za buduće nara&scaron;taje, makar u tragovima (jer su se osvajački pohodi oduvijek obru&scaron;avali na na&scaron;e kulturno blago), poročili su iz organizatora ovoga susreta sa studentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I.D./Grude.com</strong><br /><strong>FOTO: Grude.com</strong><br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-22-00.jpgVIDEO Gobac u suzama poručio preminulom prijatelju: Razvali ih gore, starihttp://grude.com/clanak/?i=5146751467Grude.com - klik u svijetThu, 14 Dec 2017 21:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-14-017_gobac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zagrebačkom krematoriju na posljednji je počinak ispraćen Tigran Kalebota, bubnjar Psihomodo popa, koji je iznenada preminuo 11. prosinca.<p>&nbsp;</p> <p>Od njega se dirljivim govorom oprostio dugogodi&scaron;nji prijatelj i kolega iz benda Davor Gobac kojeg su toliko svladali osjećaji da je jedva govorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Frende, pobjeđivali smo 35 godina zajedno kao Psihomodo pop. Ovo je prvi put da smo izgubili. Ići ćemo dalje, ali to neće biti to. Ako treba, ići ćemo za tobom i gore svirati kaj hoćemo. Razvali ih gore, stari", rekao je Gobac kroz suze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><iframe src="https://www.youtube.com/embed/A8Gh50PLhTg" frameborder="0" width="660" height="354"></iframe></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim obitelji i članova benda od Tigrana su se oprostili bračni par Merlić, Jasna Bilu&scaron;ić, Emil Tedeschi, Jurica Pađen, Ivan Dečak, Ur&scaron;a Raukar i mnogi drugi</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-14-017_gobac.jpgUTORAK VEČER: Pomolite se Svetoj Martihttp://grude.com/clanak/?i=5143851438Grude.com - klik u svijetTue, 12 Dec 2017 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-12-017_svmarta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva je snaga ljudima, temelj za vječni život, čini nas boljima, smirenijima, spremnijima za izazove.<p>&nbsp;</p> <p>Utorkom navečer, vjernici se mole za zagovor Svete Marte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marta, sestra Marijina i Lazarova, bila je brižna domaćica kuće u Betaniji u koju bi Isus rado svraćao kako bi se malko odmorio od propovijedanja, dok je boravio u Judeji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Evanđelju Martu susrećemo jo&scaron; i kada je umro njezin brat Lazar. Znajući kako se Isus približava&nbsp;Betaniji, kako bi se oprostio od svoga preminuloga prijatelja, trči Mu ususret Marta. Iako joj je srce u komadićima, ne može samo stajati skr&scaron;tenih ruku, poput svoje sestre Marije, shrvane od boli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ovoj se tužnoj prigodi otkriva njezin poduzetni značaj. Dolazi ususret Isusu i govori Mu: &ldquo;Da si Ti bio ovdje, brat moj ne bi umro! No, znadem da će Te Bog i sada usli&scaron;iti u svemu &scaron;to Ga zai&scaron;te&scaron;!&rdquo; Koliko god zauzeta i poduzetna bila, vjere joj ne manjka. Upravo je ta njezina jednostavna, ali nepokoljebiva vjera, i navela Isusa na čudo. I tako je Lazar bio vraćen u život.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>MOLITVA:</h3> <p>&nbsp;</p> <p>O Sveta Marto, ti prekrasna, uzimam pribježi&scaron;te u tvojoj pomoći uzdajući se u tebe da će&scaron; mi pomoći u nevolji i podržavati me u mojim isku&scaron;enjima... Kao zahvalu obećavam ti da ću svuda ra&scaron;iriti ovu molitvu... Tje&scaron;i me u mojim brigama i te&scaron;koćama, ponizno te molim.</p> <p><br /><br /> Da uz veliku radost koja ti je ispunila srce,kad si u svom domu u Bethaniji pružila utoči&scaron;te Spasitelju svijeta... Molim pomoli se za mene i moju obitelj da sačuvamo svog Boga u svojim srcima i da zavrijedimo dobijanje lijeka protiv svog siroma&scaron;tva,a prije svega od one brige koja me trenutno priti&scaron;će (kažite za &scaron;to molite)...</p> <p><br /><br /> Molim te spasiteljice u svakoj nevolji pobijedi te&scaron;koće kao &scaron;to si pobijedila zmaja sve dok ti nije ležao pod nogama.</p> <p>&nbsp;</p> <h3><strong>* IZMOLI: OČE NA&Scaron; - ZDRAVO MARIJO - SLAVA OCU<br /></strong></h3> <p><br /> <strong>Tri puta kaži:</strong> Sveta Marto, moli za nas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-12-017_svmarta.jpgANĐEOSKI GLAS: Sestre Ramljak iz Međugorja u velikom finalu Supertalenta!http://grude.com/clanak/?i=5140751407Grude.com - klik u svijetSun, 10 Dec 2017 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-017_ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samouke glazbenice, sestre Darija (18) i Ana Ramljak (22) iz Međugorja u finalu su Supertalenta!<p>&nbsp;</p> <p>Ove sestre glazbom se bave oko pet godina, a kao i većina sestara dosta su različitog karaktera, no glazba je ono &scaron;to ih povezuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;estoj polufinalnoj emisiji <strong>Supertalenta </strong>finale su posljednji izborili članovi plesne skupine <strong>Atomi </strong>te sestre <strong>Ramljak</strong>! Atomi su dobili najveći broj glasova publike, dok se između sestara <strong>Ramljak </strong>i <strong>Angela</strong> <strong>&Scaron;veca </strong>odlučivao žiri! S tri prema jedan sestre <strong>Ramljak </strong>porazile su <strong>Angela &Scaron;veca</strong>, za kojeg je glasao <strong>Davor</strong> <strong>Bilman</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-017_ramljak.jpgPredstavljeni 11. „SUSRETI“ MH Grudehttp://grude.com/clanak/?i=5138351383Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2017 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-img_5275.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još jedna kulturna večer u nizu dogodila se u Grudama kao dio programa XII. Dana Matice hrvatske Grude. U Gradskoj knjižnici predstavljen je godišnjak ove kulturne institucije - 'Susreti 11'.<p>&nbsp;</p> <p>U prostorima Gradske knjižnice gdje je također i sjedi&scaron;te Hrvatskog kulturnog doma Grude predstavljači ovoga godi&scaron;njeg almanaha djelovanja članova MH Grude i drugih sudionika čiji su radovi obogatili aktualno izdanje, bili su prof. Dominika Andrijanić i prof. Mladen Leko, ravnatelj Srednje &scaron;kole Antuna Branka &Scaron;imića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa Ivana Bo&scaron;njak morala je odgoditi uvodnu riječ za nekoliko minuta obzirom da je Snježana Barić, v.d. ravnateljice Gradske knjižnice, uz pomoć okupljenih gostiju doslovno morala donijeti stolice vi&scaron;ka za novoprido&scaron;le okupljene gledatelje te su se s pravom svi zapitali je li se događaj mogao upriličiti u nekom većem prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesorica Andrijanić je navela kako su i ovi &bdquo;Susreti&ldquo; kao knjiga prilagođeni svim uzrastima, bez pretenzija predstavljaju &scaron;tivo koje je sažeto i prožeto brojnim informacijama koje čitatelji mogu saznati a isto tako predstavljaju sami pojam nematerijalnog kulturnog naslijeđa za svakoga čitatelja koji će te informacije spoznati. Promicanje kulture, cjenjenost kulture i dičenje sa kulturom je bio cilj svakoga godi&scaron;njaka MH Grude do sada pa tako i ovoga, 11. po redu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Leko istaknuo je kako je veoma važno napomenuti da nijedan Godi&scaron;njak MH Grude ne obrađuje samo teme iz Gruda već je obogaćen i drugim, napose povijesnim sadržajima koji su udžbenički dostupni. Također, Leko je izrazio i nadu da će mladi pjesnici čiji su radovi objavljeni u ovom godi&scaron;njaku nekada i negdje, pred jednim budućim auditorijem reći da su njihovi prvi radovi objavljeni upravo u Godi&scaron;njaku MH Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturnu večer glazbeno je obogatio nastup prof. Zvonimira Pejića i Marije Tomić, nekada&scaron;nje učenice Osnovne glazbene &scaron;kole Grude. Sa samo dvije izvedene pjesme Pejić na akustičnoj gitari i Marija Tomić sa izuzetnim vokalnim izvedbama nikoga nisu mogli ostaviti ravnodu&scaron;nima.</p> <p><br />Grude.com<br />FOTO: Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-img_5275.jpgVečeras predstavljanje Godišnjaka Matice hrvatske Grude 'SUSRETI 11'http://grude.com/clanak/?i=5135051350Grude.com - klik u svijetWed, 06 Dec 2017 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-06-img_6792-1024x684.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska ogranak Grude i Gradska knjižnica Grude pozivaju Vas na XII. Dane Matice hrvatske u Grudama 2017. -BOŽIĆU USUSRET-<p>&nbsp;</p> <p>Večeras (srijeda 6. XII. 2017.) u Hrvatskom kulturnom domu u Gradskoj knjižnici u Grudama u 18 sati upriličit će se predstavljanje Godi&scaron;njaka Matice hrvatske Grude SUSRETI 11.</p> <p><br />Susrete će predstaviti prof. Dominika Andrijanić i prof. Mladen Leko.</p> <p><br />Voditeljica programa je Ivana Bo&scaron;njak, a u glazbenom dijelu programa nastupaju prof. Zvoinimir Pejić i učenica Marija Tomić.</p> <p><br />Radujmo se zajedno Božiću koji dolazi!<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-06-img_6792-1024x684.jpgFOTO: 'Božić u Busovači' svečan, unatoč teškoćama s kojima se Hrvati susrećuhttp://grude.com/clanak/?i=5132951329Grude.com - klik u svijetMon, 04 Dec 2017 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-04-017_bozic_busovaca_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je zajedničkim ukrašavanjem jelke ispred župne crkve sv. Ante Padovanskog i koncertom klasične glazbe "Musica aeterna" otvoren "Božić u Busovači".<p>&nbsp;</p> <p>Paljenje brojnih božićnih svjetala i lampica na jelki označilo je početak ovogodi&scaron;nje predbožićne čarolije u Busovači, a ona je službeno otvorena kada su na&scaron;i najmlađi sugrađani simbolično ukrasili prigodnu božićnu jelku.<br />Adventski program razveselio je brojno pučanstvo, a prvi dan programa, adventske kućice i koncert, posjetilo je vi&scaron;e od tisuću sugrađana i posjetitelja iz okolnih gradova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrhunac večeri bio je koncert klasične glazbe "Musica aeterna" u crkvi sv. Ante Padovanskog u Busovači. Koncert je okupio nekoliko stotina posjetitelja i dvadesetak glazbenika, počev&scaron;i od uspje&scaron;nih busovačkih glazbenika te drugih iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine. Glazbenici su najljep&scaron;a djela klasične glazbe muzicirali u svečanom adventskom ozračju župne crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupili su: Vedran Kolasević (truba), Renata Bagarić (klavir), Anamarija Marić (violina), Anita La&scaron;tro (klavir), Danijel Lovrić (harmonika), Manuela Ekmečić (violončelo), Dajana &Scaron;egvić (mezzosopran), Džanin Zeković (gitara), Valentin &Scaron;eremet (klarinet), Katarina Kikić (sopran), Milan Lucić (klavir), voditeljica zbora prof. Davorka Dujmu&scaron;ić i Vokalni sastav &bdquo;Gloria&ldquo; (sopran: M. Juri&scaron;ić, I. La&scaron;tro, Lj. Marić, I. Čavara, V. Kegelj, M. Marić, O. Krezić; tenor: J. Matijanić, I. Jandrić, N. Dimitrijević, I. Andrija&scaron;ević; bas: D. Bo&scaron;njaković, Ž. Kuzmanović, M. Lucić, J. Badrov).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvođači su glazbenu čaroliju u na&scaron; grad donijeli izvodeći djela Schuberta, Dvoraka, Albinonija, Chopina, Saint-Saensa, Mascagnija, Granadosa, Poncea i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorenje projekta "Božić u Busovači", prema riječima mnogih odu&scaron;evljenih posjetitelja, zasigurno je najbolje u bližoj povijesti na&scaron;eg grada i okolice. "Božić u Busovači" se nastavlja već ovu srijedu kada će u okviru adventskih kućica biti priređeno prigodno druženje i darivanje na&scaron;ih mali&scaron;ana u župnoj crkvi povodom sv. Nikole.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Artinfo.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-04-017_bozic_busovaca_glavna.jpgGrude: Predstavljeno 'Književno Posušje' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=5126051260Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2017 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-01-kx_izakk5zri_evcmw9e9eaw7dizjj4gubbqzbwid0f8knrnciqdfajn7xii.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom kulturnom domu "A.B.Šimić", u prostorijama Gradske knjižnice Grude, u utorak je održana književna večer i predstavljena knjiga "Književno Posušje", autora prof. Radice Leko i prof. Stanislava Bašića.<p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je svojevrsna povijesna čitanka, povijesne književnosti u zadnja dva stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi je zastupljeno 87 autora koji su obilježili književnu djelatnost u Posu&scaron;ju. Značajno je to djelo ne samo za Posu&scaron;je, već za cijelu Županiju, za cjelokupnu hrvatsku kulturu i književnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je objavljena u nakladi HKD Napredak, podružnica Posu&scaron;je, za ilustracije je zaslužna akademska slikarica Martina Tomić, grafičku pripremu uradila je Marijana Pekas, knjiga je tiskana u Grafotisku d.o.o. Grude, pa će jedan primjerak biti pridružen ostalim primjercima u na&scaron;oj Zavičajnoj zbirci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku književne večeri u ime Gradske knjižnice Grude i u svoje osobno ime, sve nazočne je pozdravila gđa Snježana Barić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iva Zadro i Martina Mikulić su izvrsno vodile program predstavljanja knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim autora, predstavljač ove povijesne čitanke, gosp. Jozo Marić je govorio o biografijama ljudi koji su zastupljeni u djelu i o potrebi da takav književni leksikon trebamo i mi u na&scaron;im Grudama, za sve one koji su ostavili pisani trag u na&scaron;oj općini, sve sto je zapisano to će i ostati kao spomen na te vrijedne ljude, koji su i kod nas obilježili književnu djelatnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gost večeri je bio i prof. Jozo Kolobarić, koji je čitao pjesmu iz knjige don Jakova Jake Perkovića. Književna večer je zavr&scaron;ila u lijepom ozračju, na zadovoljstvo svih, prizivajući jo&scaron; puno lijepih kulturnih događaja, priopćeno je iz Gradske knjižnice u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Srećko Mikulić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-01-kx_izakk5zri_evcmw9e9eaw7dizjj4gubbqzbwid0f8knrnciqdfajn7xii.jpgPreminula Mirjana Rogina - glumica koju pamtimo kao blagajnicu koja hoće ići na morehttp://grude.com/clanak/?i=5118051180Grude.com - klik u svijetTue, 28 Nov 2017 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-28-mirjana_screen_28112017.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva glumačka iskustva ostvarila je od 1975. do 1979. kao polaznica dramskog studija Zagrebačkog kazališta mladih, gdje je potom radila kao dramska pedagodinja, kao i u Kazalištu Mala scena. <p>Jučer je nakon te&scaron;ke bolesti u 56. godini preminula zagrebačka glumica Mirjana Rogina, poznata po ulogama u filmovima 'Tri mu&scaron;karca Melite Žganjer' i 'Ne dao Bog većeg zla' Snježane Tribuson, u filmu 'Blagajnica hoće ići na more' Dalibora Matanića, te u tv-seriji 'Odmori se, zaslužio si'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapažene uloge ostvarila je i u 'Prepoznavanju' Snježane Tribuson, 'Novogodi&scaron;njoj pljački' Dražena Žarkovića, 'Crnoj kronici' Snježane Tribuson, 'Novom dobu' Hrvoja Hribara, tv-seriji 'Moja kućica, moja slobodica' Tomislava Radića i filmu 'Ispod crte' Petra Krelje, pi&scaron;e Jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva glumačka iskustva ostvarila je od 1975. do 1979. kao polaznica dramskog studija Zagrebačkog kazali&scaron;ta mladih, gdje je potom radila kao dramska pedagodinja, kao i u Kazali&scaron;tu Mala scena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1990. na televiziji je vodila emisiju 'Mirčin lonac' i glumila u seriji za djecu 'Zlatko i detektivi'. U filmu 'Tri ljubavne priče' Snježane Tribuson 2007. asistirala je u radu s glumcima te glumila ulogu novinarke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumica Ur&scaron;a Raukar putem Facebooka oprostila se s kolegicom ovim riječima: "Noćas je zauvijek zaspala Mirjana Rogina, na&scaron;a Mirča. Hvala Ti, mila, na svoj toplini i ljubavi koju si nam nesebično poklanjala. Hvala na Tvojoj duhovitosti koja nas je uvijek nasmijavala do suza. Hvala na Tvom velikom talentu kojim si plijenila. Hvala Ti, mila na&scaron;a, &scaron;to smo Te imali. Odmori se."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi kazali&scaron;ni i filmski umjetnici putem dru&scaron;tvenih mreža izrazili su sućut.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-28-mirjana_screen_28112017.gifNAJAVA: Crna komedija „Ljepotica iz Leenanea“ na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=5117751177Grude.com - klik u svijetTue, 28 Nov 2017 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-28-ljepotica5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljepotica iz Leenanea je prvi dio trilogije smještene u okrug Galway. <p>&nbsp;</p> <p>Ljepotica iz Leenanea (The Beauty Queen of Leenane) je crna komedija s elementima melodrame i horora, koja tematizira odnos usidjelice Maureen i njezine majke Mag koje žive na brdu u malom mjestu Leenaneu, na zapadu Irske u okrugu Galway, tamo gdje je mnoga ljeta kao dječak znao provoditi i sam autor &ndash; Martin McDonagh. U toj irskoj provinciji svatko zna sve o svakome, ali neke su tajne ipak dobro čuvane. Svakodnevicu McDonaghovih dama sastavljenu od redovitih svađa potpuno preokrene neočekivani dolazak nekada&scaron;njeg prijatelja koji se zaljubi u Maureen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljepotica iz Leenanea je prvi dio trilogije smje&scaron;tene u okrug Galway. Preostala dva komada su Lubanja u Connemari (A Skull in Connemara) i Usamljeni Zapad (The Lonesome West), oba napisana 1997. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova trilogija s pravom stoji u samom vrhu dramaturgije devedesetih koje je obilježila nova drama, pojava koja se nije libila pokazati brutalnost novog stanja stvari. Smje&scaron;tena u najudaljeniju irsku provinciju, zaboravljeni dio Europe, ova se trilogija umjesto prikazivanja tada iznimno dominantnih dramatur&scaron;kih postupaka koji su brutalnost nalazili uglavnom u marginaliziranim socijalnim skupinama urbane sredine bavila ruralnim kontekstom. McDonagh bježi na selo, ali umjesto eskapističke pastorale tu sredinu pokazuje ogoljenu do potpune surovosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On se kao Irac s londonskom adresom vraća na izvore, u zavičaj svog oca, kako bi njegovi likovi progovorili autohtonim dijalektom, iz dubine du&scaron;e, ogrezle u vlazi i alkoholu i sam riskirajući da njegovo dramsko rovarenje po utrobi okruga Galway bude progla&scaron;eno &bdquo;izdajničkim&ldquo; činom, kojim iz svoje londonske perspektive želi p(r)okazati irsku zaostalost. Njegov je obrazac jednostavan i uspje&scaron;an &ndash; kroz odnos majke i kćeri prikazati sve objektivne i subjektivne okolnosti proma&scaron;enog i nedosanjanog sna, osobnog, socijalnog i nacionalnog. U njegovom dramskom prosedeu nema egzistencijalitičkih dvojbi niti intelektualnog pozerstva. Početna je pozicija njegovih ženskih likova uglavnom gubitnička i takvom ostaje do kraja komada, dodatno pogor&scaron;ana akcijom protagonistkinja. Iako u osnovi tragična, McDonaghova drama ipak nije samo tragedijska igra, nego i o&scaron;tra satira s manjkom suosjećanja i vi&scaron;kom cinizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljepotica iz Leenanea premijerno je izvedena u veljači 1996. u Druid Theatre Company u irskom okrugu Galway, a veliki je uspjeh doživjela i na londonskom West Endu, gdje je 2010. ponovno s uspjehom obnovljena. Za ovaj komad McDonagh je dobio nagradu za Najveću dramsku nadu koju dodjeljuje britanski dnevnik Evening Standard, a predstava je 1998. nominirana za &scaron;est američkih kazali&scaron;nih nagrada Tony, nakon &scaron;to je s Off-Broadwaya stigla i na Broadway.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-28-ljepotica5.jpgKolumnistica portala Grude.com Paula Tomić u Širokom Brijegu predstavlja knjigu 'Put srca'http://grude.com/clanak/?i=5115251152Grude.com - klik u svijetMon, 27 Nov 2017 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-27-knjiga-paule-tomic-9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu predstavljanja knjige bit će prikazan i desetominutni dokumentarni film "Moj svijet u plavom".<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je nedavno<a title="Paula Tomić" href="https://www.grude.com/clanak/?i=40529&amp;put-srca-%E2%80%93-put-do-zajednistva-nasa-kolumnistica-predstavila-knjigu-u-grudama" target="_blank"> predstavila knjigu</a> svojim gruđanima, na&scaron;a kolumnistica <a title="Paula Tomić" href="https://www.grude.com/Pretraga.aspx?pojam=paula%20tomi%C4%87" target="_blank">Paula Tomić</a> imati će predstavljanje knjige "Put srca, Jean Vanier i poslanje osoba s pote&scaron;koćama u razvoju" u utorak, 28. studenoga, u Narodnoj knjižnici u &Scaron;irokom Brijegu, u 19:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored autorice, o knjizi će govoriti voditeljica Odjeljenja za rad s djecom s vi&scaron;estrukim pote&scaron;koćama iz Prve osnovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg Tina Zovko i župni vikar u župi Krista Kralja Čitluk fra Goran Azinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu predstavljanja knjige bit će prikazan i desetominutni dokumentarni film "Moj svijet u plavom", autora Nenada Tomića, koji govori o radu Odjeljenja za rad s djecom s vi&scaron;estrukim pote&scaron;koćama iz Prve osnovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg, prenosi <strong>Fena</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica Tomić kazala je kako je njezino djelo "Put srca" nastalo iz želje da se prema primjeru života i djela Jeana Vaniera, osnivača međunarodne zajednice "Arka" koja je udomila niz osoba s pote&scaron;koćama, ukaže na duhovnu ljepotu i ljudsku vrijednost osoba s te&scaron;koćama u razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige u &Scaron;irokom Brijegu organizira Ogranak Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderator predstavljanja je novinarka Vi&scaron;nja Spajić, dok će program izvođenjem duhovnih pjesama obogatiti Matea Galić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-27-knjiga-paule-tomic-9.jpgOsnovana Udruga 'Hrvatska duvanjska baština'http://grude.com/clanak/?i=5114951149Grude.com - klik u svijetSun, 26 Nov 2017 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-26-narodna_nosnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prostorijama Vijeća mladih u Tomislavgradu u subotu je održana osnivačka skupština Udruge 'Hrvatska duvanjska baština'.<p>Za predsjednika Udruge izabran je Ilija Sli&scaron;ko, za potpredsjednika Mate Musić, a za tajnika Ilija Madunić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su istakli kako je udruga osnovana u cilju očuvanja hrvatskih tradicijskih napjeva duvanjskog kraja &ndash; gange, gusala, bećarca i dipala, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Budući smo svjedoci da se ganga, gusle, bećarac i diple sve manje čuju na Duvanjskom polju, grupa zaljubljenika ove na&scaron;e ba&scaron;tine odlučila se na spomenutu inicijativu. Smatramo da se na&scaron;a bogata kulturna tradicija mora otrgnuti od zaborava&rdquo;, istakli su iz novoosnovane udruge te poručili kako će jednom godi&scaron;nje organizirati veliki festival gange, gusala, dipala i bećarca .</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-26-narodna_nosnja.jpgFOTO: Snima se hercegovački filmski klasik! U Grudama počelo snimanje filma 'DUVANDŽIJE'http://grude.com/clanak/?i=5108151081Grude.com - klik u svijetWed, 22 Nov 2017 19:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-017_duvandzije_gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, snimani su kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.<p>&nbsp;</p> <p>Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za &bdquo;Duvandžije&ldquo; na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa jo&scaron; uvijek živućim Duvandžijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj te&scaron;ki život i borbu za preživljavanje. U tim scenama&nbsp; &scaron;irem gledateljstvu bit će &nbsp;vidljive ne samo te&scaron;koće duvandžijskog puta, nego i života stanovni&scaron;tva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti. U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju. &nbsp;Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato &scaron;to svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato &scaron;to je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.&nbsp; Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj prudikciji za film kazao: &bdquo;Ideja za film je do&scaron;la od mojih djedova i oca, jer su i oni i&scaron;li u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje prepordavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o &scaron;vercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne i&scaron;li u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napi&scaron;e scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske. Ljudi su ovdje preživljavali od &scaron;verca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i &scaron;to su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najvi&scaron;e duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim &scaron;vercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne. Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najvi&scaron;e materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika &scaron;verca duhanom i poku&scaron;avamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega &scaron;to su na tim putovima proživjeli.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenarij za film je napravio na&scaron; poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja. &nbsp;O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: &bdquo;&Scaron;to se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o &scaron;vercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krujumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima nai&scaron;ao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se &scaron;vercao bio ljubitelj i Staljin. Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i su&scaron;enja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja. To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Zavr&scaron;ne scene su ovdje, jer su putovi i&scaron;li preko Vrana, Dra&scaron;eva, Radu&scaron;e i Vranice, a odatle dalje.&ldquo; &ndash; kazao je Josip Mlakić o dosada&scaron;njem snimanju filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podr&scaron;ku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizuelnog centra. Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodi&scaron;njem Sarajevo film festivalu dobio specijalno &nbsp;priznanje žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja. Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz &Scaron;irokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je riječ tek o snimanju jo&scaron; se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo snimanje na Jaklićkoj planini jo&scaron; jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Dra&scaron;evu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od 5 km koji je napravi Veljko Bulajić u filmu &bdquo;Neretva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ramski-vjesnik.ba/" target="_blank"><em><strong>Ramski vjesnik</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-017_duvandzije_gl.jpgIz tiska izašao Godišnjak Matice hrvatske Grude SUSRETI 11http://grude.com/clanak/?i=5106351063Grude.com - klik u svijetWed, 22 Nov 2017 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-mhgodisnjak11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljanje će biti u mjesecu prosincu u Grudama.<p><br />Iz tiska je pro&scaron;li tjedan iza&scaron;ao Godi&scaron;njak Matice hrvatske - Ogranak Grude SUSRETI 11. I ovaj 11. broj matičina grudskog Godi&scaron;njaka obiluje mnogim zanimljivostima iz povijesti i sada&scaron;njosti, iz različitih vidokruga dru&scaron;tvenoga života na&scaron;ega podneblja.</p> <p><br />Predstavljanje će biti u mjesecu prosincu u Grudama gdje se Gruđani pobliže mogu upoznati sa sadržajem ovoga Godi&scaron;njaka. O mjestu i nadnevku predstavljanja obavijest će biti na vrijeme objavljena.</p> <p><br />Također će u mjesecu prosincu biti objavljeno i web-izdanje Susreta 11 na web-stranicu Matice hrvatske - Ogranak Grude: <a title="MH Grude" href="http://www.maticahrvatska-grude.org" target="_blank">www.maticahrvatska-grude.org</a>.<br /><br /><br /><strong>Grude.com</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-mhgodisnjak11.jpgPosušanka Ana Marija Miličević nastupa u Imotskomhttp://grude.com/clanak/?i=5102851028Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2017 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-20-ana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras u koncertnoj dvorani glazbene škole u Imotskom, od 19 sati svoj prvi solistički koncert ima mlada i nadarena pijanistica Ana Marija Miličević. <p>&nbsp;</p> <p>Ova mlada Posu&scaron;anka 28.ovoga mjeseca ima i obranu magistarskog rada na Glazbenoj akademiji u Mostaru, pa će magistarski repertoar prvo predstaviti u Imotskom i to djela J.S.Bacha, L.van Bethovena , B.Papandopula i R.Schumana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medijski pokrovitelj ovoga koncerta je Radio Imotski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-20-ana.jpgFOTO Čović otvorio veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topićahttp://grude.com/clanak/?i=4098840988Grude.com - klik u svijetFri, 17 Nov 2017 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-17-16112017-10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović otvorio je sinoć u Galeriji Aluminij u Mostaru veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topića pod nazivom "Zemlja humska – kist i Krist“, kojom taj slikar obilježava četrdeset godina svog umjetničkog stvaranja.<p>U svom obraćanju nazočnima, dr. Čović je kazao kako Topićeva djela pokazuju s koliko se pažnje i ljubavi slika Hercegovina te da su njegova djela vrijedna divljenja bez obzira kojem pravcu slikarstva pripadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Marin možda nema atelijer, ali suradnike ima u svima nama. To je dokazuje i ova, i sve prethodne, i buduće njegove izložbe &ndash; istaknuo je predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Čović, dodav&scaron;i kako smo svi mi na neki način ba&scaron;tinici onoga &scaron;to Topić stvara kistom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu su zajednički organizirali Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čovića, a uz sponzorsku potporu Vlade HNŽ-a, Aluminija d.d. Mostar, HT Eroneta, Elektroprivrede HZ HB, Hrvatske po&scaron;te Mostar, Filozofskoga fakulteta i FPMOZ-a Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-17-16112017-10.jpgFOTO/VIDEO: U Grudama kroz poeziju oživjele najljepše slike Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=4096540965Grude.com - klik u svijetThu, 16 Nov 2017 00:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-16-017_kino_kolaz_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Robert Pehar koji je odabrao stihove i scenski ih upriličio zajedno s Velimirom Njirićem Pšeničnikom i Jelenom Kordić Kuret ovog tjedna je kroz poeziju oživio najljepše slike Hercegovine u kinodvorani Grude.<p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;njem mjestu kulturnog života općine Grude trojka iz Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta Mostar oživjela je velikane stiha, među kojima su Gruđani Antun Branko &Scaron;imić koji je neprikosnoven, zatim Mile Pe&scaron;orda, Iva Nuić i Drago Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom glazbeno poetsko scenskom kolažu uživali su i brojni učenici iz osnovnih i srednje &scaron;kole u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjetnički savjetnik u HNK Mostar, poznati redatelj Dragan Komadina o ovom poetsko scenskom kolažu je rekao sljedeće. - Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru može biti ponosno &scaron;to je ustrajalo u scenskom promoviranju poetskog blaga. Stotine autora koji su pisali i pjevali o Hercegovini zoran je dokaz kako ova regija, nije samo zemljopisna odrednica za južni dio ove zemlje, nego istinsko vrelo i nadahnuće nara&scaron;tajima pjesnika: od renesanse do danas. Hercegovina je neotuđiv dio na&scaron;eg identiteta. Nas koji u njoj živimo i koji je doživljavamo kao svoj zavičaj u naj&scaron;irem smislu riječi. Međutim, nepregledna kolona pjesnikinja i pjesnika koji su joj posvetili svoje stihove, a koji nisu rođeni u Hercegovini, svjedoče o njenoj jednoj gotovo mitskoj privlačnosti. Od njezinog su se sirenskog zova mnogi mogli obraniti isključivo stihovima. To je ona čarobna dionizijska moć kojoj je te&scaron;ko odoljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/5jwv_dFQCUI" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-16-017_kino_kolaz_(1).jpgMarinu Topiću svečano uručena poštanska marka s motivom njegove slikehttp://grude.com/clanak/?i=4094840948Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-zeljka_saravanja_i_marin_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S poštanskom markom Topićevo djelo kreće na svoj novi put.<p>&nbsp;</p> <p>Izdanje prigodne po&scaron;tanske marke <strong>HP Mostar &bdquo;Svjetski dan voda&ldquo;</strong> s motivom oblutaka u Neretvi svečano je uručeno Marinu Topiću na konferenciji za novinare održanoj u galeriji &bdquo;Aluminij&ldquo;, a u povodu obilježavanja 40 godina njegovog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motiv oblutaka, koje je Neretva oblikovala stoljećima, u zamku slikarskog kista uhvatio je Marin Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tanskom markom Topićevo djelo kreće na svoj novi put bilo da će marka biti nalijepljena na po&scaron;tansku omotnicu ili će postati dijelom filatelističke kolekcije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-zeljka_saravanja_i_marin_topic.jpgMostarci i Đani Stipaničev pomogli Svetoj obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=4086140861Grude.com - klik u svijetSat, 11 Nov 2017 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-11-stipanicev-humanitarni-koncert3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert je održan s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za provedbu programa i projekata rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u petak navečer koncert je održao Đani Stipaničev, a prihod od koncerta je oti&scaron;ao u humanitarne svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je upriličen u povodu 35 godina postojanja Caritasa hercegovačkih biskupija, a dobrotvorni koncert je održan s ciljem da se pomogne djeci s posebnim potrebama Rehabilitacijskog centra 'Sveta Obitelj'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Stipaničev je u svojoj dugogodi&scaron;njoj karijeri nastupio na brojnim festivalima i sudjelovao u mnogim humanitarnih koncertima. Ostvario je veliki broj nastupa izvan granica Hrvatske u europskim gradovima, ali i preko oceana u Americi i Kanadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je održan s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za provedbu programa i projekata rehabilitacije djece s te&scaron;koćama u razvoju. Organizator koncerta je bio Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, a producent je Franjo Kraljević.</p> <p>&nbsp;<br /><a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-11-stipanicev-humanitarni-koncert3.jpg'Noć tribada' u utorak i srijedu na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=4081440814Grude.com - klik u svijetMon, 06 Nov 2017 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-noc_tribada_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon uspješne premijerne izvedbe i prve reprize predstave, ovaj tjedan na rasporedu HNK Mostar su dvije izvedbe „Noći tribada“ autora Per Olova Enquista u režiji Bore Stjepanovića u utorak 7. 11. u 20 sati i srijedu 8. 11. 2017. u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Suvremeni &scaron;vedski pisac Per Olov Enkvist u ovom kazali&scaron;nom komadu, s kojim je postigao svjetsku slavu preko noći, tematizira jednu od brojnih životnih drama svog znamenitog zemljaka, Augusta Strindberga, jednog od najvećih modernih dramskih pisaca. U &bdquo;Noći tribada&ldquo; Enquist se bavi Strindbergovim kontroverznim odnosom prema ženama, ali i baca svjetlost na jednog prilično nepoznatog Strindberga, raspetog između osuda i pohvala, između vlastitih strasti prema ženama i mizoginije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strindberg je apsolutni vladar ove dramske situacije koja se događa 1889. u teatru &bdquo;Dagmar&rdquo; u Kopenhagenu. Svjedoci smo probe njegove drame &bdquo;Jača&rdquo; u kojoj, uz njegovu ženu Siri, glumi i njena ljubavnica, njegova glavna konkurentica, Maria Carolina David. Četvrti lik je istaknuti danski glumac Viggo Schiwe, inače, redatelj komada i veliki Strindbergov obožavatelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovakvoj konstelaciji odnosa publika sigurno ne možete očekivati tek jednu običnu probu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Ivan Skoko, Angela Bulum, Bojan Beribaka, Nikolina Marić i Zorislav Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaznice</strong></p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za studente, umirovljenike i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati:</p> <p>telefonom na broj 036/446 024, porukom putem Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru ili porukom na adresu e-po&scaron;te info@hnkmostar.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar, ali uz obaveznu rezervaciju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-noc_tribada_2.jpgSplićani doniraju knjige Vukovarcima: U prvih desetak dana prikupljeno ih je više od 1500!http://grude.com/clanak/?i=4070340703Grude.com - klik u svijetMon, 30 Oct 2017 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-30-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Društva hrvatskih književnika ogranak Split Siniša Vuković je inicirao akciju.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu predstojećeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara književnik i publicist Sini&scaron;a Vuković, u svojstvu predsjednika Dru&scaron;tva hrvatskih književnika ogranak Split, pokrenuo je inicijativu za donacijama knjiga za Gradsku knjižnicu Vukovar. Ogranku DHK priključila se i splitska Gradska knjižnica Marka Marulića u kojoj građani mogu ostaviti poklonjene knjige. Kako se splitska GKMM nalazi na desetak lokacija u gradu, osim u sredi&scaron;njici (u zgradi biv&scaron;e 'Depadanse') knjige je moguće odnijeti i u njezine podružnice u kvartovima Bol-Plokite, Brodarica, Spinut, Trstenik, Ravne Njive, Meje, Žrnovnica i Podstrana. Po riječima voditeljice programa GKMM-a, Ivane Salvador, u prvih desetak dana prikupljeno je vi&scaron;e od 1500 knjiga razne tematike, među kojima je veliki broj vrlo kvalitetnih novijih knjiga koje neće tek puniti police, već će biti interesantne korisnicima za posuđivanje i čitanje, prenosi <a title="Dalmatinski portal" href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/knjige-za-vukovar/25992" target="_blank">Dalmatinskiportal.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovu brojku nisu uračunate knjige koje su donirale zaista sve splitske institucije kojima se DHK obratio s molbom, a to su Književni krug Split, Verbum, Naklada Bo&scaron;ković, Zavod HAZU, Matica hrvatska Split, Napredak, Crkva u svijetu i Slobodna Dalmacija. Svoja izdanja i publikacije poklonili su i HNK Split, Muzej Grada Splita i Državni arhiv u Splitu. Po svemu sudeći splitska donacija Vukovaru sadržavat će nekoliko tisuća naslova, &scaron;to će biti mala knjižnica u knjižnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao logistička pomoć ovom projektu priključila se i splitska HVIDRA, na čijem je čelu Mladen &Scaron;i&scaron;ko, koji prikupljaju knjige i odvode ih na zbirno mjesto u svoje prostorije u Kineskom zidu na Spinutu, odakle će bit otpremljene izravno u Vukovar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sini&scaron;a Vuković najavljuje kako je ovo samo početak suradnje između Splita i Vukovara, jer je u planu jo&scaron; nekoliko projekata koji će povezati dva gotovo dijametralno udaljena prostora u Hrvatskoj. Građani knjige mogu donositi na sve lokacije GKMM u Splitu zaključno do 15. studenoga, nakon čega će na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara biti poslane u na&scaron; Grad Heroj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-30-maxresdefault.jpgPredstava 'Pastorak' Kazališta Mika Živković večeras na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=4067540675Grude.com - klik u svijetSat, 28 Oct 2017 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-28-pastorak_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sceni HNK Mostar u subotu 28. listopada 2017. u 20 h očekuje nas još jedno gostovanje Kazališta Mika Živković iz Retkovaca.<p>&nbsp;</p> <p>Ovog puta gosti dolaze s predstavom &bdquo;Pastorak&ldquo; autora Josipa Eugena Tomića u režiji Marka Sabljakovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je okupila ansambl od 23 glumca amatera iz kazali&scaron;ta koje je prvu registriranu predstavu odigralo jo&scaron; daleke 1919. godine i može se pohvaliti stoljeće dugom tradicijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drama &bdquo;Pastorak&ldquo; prožeta je aktualnom tematikom i publici otkriva nepromjenjivost ljudskog života i nakon vi&scaron;e od jednog stoljeća. Radoznalost i znatiželja onoga &scaron;to skriva susjedovo dvori&scaron;te, naru&scaron;eni odnosi unutar obitelji, neiskrena ljubav koju lako uni&scaron;ti pohlepa za bogatstvom, nepromi&scaron;ljenost i želja za ugodnijim, boljim životom obrisi su predstave koja intrigira, o kojoj se promi&scaron;lja. Ona je pro&scaron;lost u sada&scaron;njosti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali&scaron;te &bdquo;Mika Živković&ldquo; gostuje u Mostaru na poziv HKUD &bdquo;Didak&ldquo; iz Gradnića čija je dramska sekcija već nekoliko puta gostovala na najznačajnijem amaterskom kazali&scaron;nom festivalu u regiji koje se svake godine održava u malom slavonskom selu Retkovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na predstavu je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-28-pastorak_1.jpgZnate li tko je autor nadgrobnog poprsja Jima Morrisona na pariškom groblju?http://grude.com/clanak/?i=4065240652Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-djh2410-kipar-mladen-mikulin-03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladen je, ako ne najpoznatiji, onda najzapaženiji zbog nadgrobne biste Jima Morrisona u Parizu.<p>Mladen Mikulin poznat je i cijenjen hrvatski kipar. Njegovi spomenici krase brojne parkove i druge prostore, profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, no uz sve to, najče&scaron;će se spominje kao autor nadgrobnog poprsja Jima Morrisona na pari&scaron;kom groblju koje je ukradeno jo&scaron; 1988.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je napravio novu bistu i čeka odobrenje da je postavi na Morrisonov grob.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladen Mikulin, akademski kipar iz Vukovine, naselja u Velikoj Gorici, profesor primijenjenih umjetnosti na riječkoj Akademiji, autor 30-ak spomenika postavljenih diljem Hrvatske. Mladen je, ako ne najpoznatiji, onda najzapaženiji zbog nadgrobne biste Jima Morrisona u Parizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>To je bio moj početak kiparstva.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>1980. uočio je da na Morrisonovom grubu nema ničega, kontaktirao upravu groblja i dobio odobrenje da postavi svoju kamenu skulpturu. <em>I eto to je tako stajalo godinama dok jedne noći nije nestalo&hellip;</em> Napravio je novu Morrisonovu skulpturu i sada čeka dopu&scaron;tenje francuske administracije kako bi njegovo djelo opet krasilo grob njegova omiljenog glazbenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kipar Mikulin, kao svi pravi umjetnici, nikada ne prestaje stvarati. Njegov kreativni duh nikada ne spava. Ako nemate narudžbu, a hvala Bogu sad ih nema, onda radite svoju kreativnu skulpturu, svoje autorsko djelo, autentičnu skulpturu&hellip; <em>Ja sam tu u željezu, metalu, započeo kao diplomant, antropomorfne, čovjekolike skulpture&hellip;</em> Mnogo je skulptura oko njegova ateljea u Vukovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>80-ih godina pro&scaron;loga stoljeća počeo je obnavljati perivoj i danas je on u punom sjaju, no ne i kurija koja vapi za obnovom. Ona je u vlasni&scaron;tvu obitelji Mikulin od 1913. kad ju je pradjed Stjepan Mikulin kupio. <em>Generacije mojih su tu trajale, a ja sm prvi uložio neki napor u ovih 30 godina da se kurija obnovi. Jednom kada se obnovi, služit će za javne potrebe u kulturi i bit će otvorena za javnost.</em> Do tada kipar Mikulin uživa u perivoju, drvoredima koje je sam sadio prije 30 godina i povr&scaron;inama ukra&scaron;enim njegovim skulpturama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://magazin.hrt.hr/411847/znate-li-tko-je-autor-nadgrobnog-poprsja-jima-morrisona-na-pariskom-groblju" target="_blank">HRT</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-djh2410-kipar-mladen-mikulin-03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgŠiroki Brijeg: U subotu 'Večer gange, gusala i dipala'http://grude.com/clanak/?i=4064140641Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 06:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-antas-mucic-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 28. listopada u caffe clubu Casablanca (kod Križa) u Širokom Brijegu će se održati šesta po redu „Večer gange, gusala i dipala“ s početkom u 19h. <p>Organizator večeri je Dragan Soldo koji se trudi dati svoj doprinos očuvanju guslarskog pjevanja ovih krajeva Hercegovine i Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i svake godine i ove će godine na ovoj večeri nastupiti poznata imena hrvatskog izvornog stvarala&scaron;tva na području Hercegovine i Dalmacije, kao i neka nova imena, novi mladići koji se oku&scaron;avaju u sviranju tradicionalnih instrumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je već zima na vidiku, i kada se hladni vjetrovi s Čabulje i Čvrsnice polako spu&scaron;taju u nizine, to je najbolje vrijeme od gusala i drugih tradicionalnih instrumenata.</p> <p><br />Zato, iskoristite to vrijeme uz tradicionalne zvuke na&scaron;eg kraja te dođite na ovu 6. &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu, u caffe clubu Casablanca s početkom u 19h.</p> <p>​Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodo&scaron;li, pi&scaron;e ABCportal.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-antas-mucic-1.jpgFOTO: Fra Stanko Pavlović predvodio sv. misu, klapa Bratovština Gorica - Sovići pjevalahttp://grude.com/clanak/?i=4058340583Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-017_glavna_fra_stanko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svetištu svetog Nikole Tavelića na Buni svetom misom počela je manifestacija "Lijepa li si". <p>Svetu misu predvodio je fra Stanko Pavlović uz koncelebraciju fra Mile Vla&scaron;ića. Manifestaciju su uveličale klape iz Mostara, Posu&scaron;ja i Metkovića, ali i iz općine Grude iz župe Gorica - Sovići. Nastupila je klapa Bratov&scaron;tina, a članovi su dobili zahvalnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer je nastavljena u crkvenoj dvorani uz dobru kapljicu i dobru hranu koju su priredili organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-017_glavna_fra_stanko.jpg'Smak svita' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=4056940569Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-foto-dana-77.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kazališnom smislu predstava jako zanimljiva! Ulaz slobodan!<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 26.10. u Dvorani Ivana Pavla II. u 20 sati Dramska sekcija &ldquo;Didak&rdquo; župe Gradnići održat će kazali&scaron;nu predstavu &ldquo;Smak svita&rdquo;. Autor je Dragan Komadina, a režija Robert Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na premijeri u srijedu, 20.10. Kosača je bila dupkom puna, a publika odu&scaron;evljena. Preporučujemo predstavu &ldquo;Smak svita&rdquo; i roditeljima i djeci i mladima, ali i svima drugima! U isto vrijeme se odigrava pro&scaron;lost i sada&scaron;njost. Mnogo dobrih poruka!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kazali&scaron;nom smislu predstava jako zanimljiva! Ulaz slobodan!</p> <p><br /><br />FOTO: <a title="međugorje" href="https://www.medjugorje-info.com/hr/medjugorje-novosti/smak-svita-u-medugorju" target="_blank"><span>medjugorje-info.com</span></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-foto-dana-77.jpgGanga se zaorila Mostarom: Izvorno pjevanje živi u Hercegovini http://grude.com/clanak/?i=4048940489Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-gangasizvoraglas3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti "Davorija“ iz Gruda, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizirala je predstavljanje knjige i nosača zvuka "GANGA – S izvora glas" autora Ante Kraljevića. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje je upriličeno u srijedu 18. listopada, na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ganga&scaron;ke izvedbe s područja Gruda, &Scaron;irokog Brijega i Mostara, o ovome djelu, uz autora knjige, govorila je pročelnica Studija glazbene umjetnosti na Sveučili&scaron;tu u Mostaru Lidija Vladić-Mandarić, zatim profesor na Sveučili&scaron;tu u Mostaru Marko Tokić, snimatelj nosača zvuka Tomislav Matković i urednik knjige Jure Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U nedostatku kvalitetne literature o gangi, ova knjiga predstavlja sveobuhvatan zapis o gangi, njezinu podrijetlu, sadržaju, ali i osvrt o pro&scaron;losti i budućnosti gange'', rekao je ranije Milo&scaron; u razgovoru za <a href="https://www.bljesak.info/kultura/glazba/ganga-se-zaorila-mostarom-izvorno-pjevanje-zivi-u-hercegovini/215954" target="_blank">Bljesak.info.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ganga je izvorno pjevanje nastalo na ovom prostoru, na potezu Imotski &ndash; Posu&scaron;je &ndash; Grude, odakle se &scaron;irilo na druga područja. Dakle, ganga je himna Hercegovine, identitet naroda koji obitava na ovom prostoru'', naglasio je Milo&scaron;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-gangasizvoraglas3.jpgFOTO: Antun Branko Šimić, Bruce Lee, Ivo Andrić...osvanuli s crvenom kravatomhttp://grude.com/clanak/?i=4048340483Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna.<p>&nbsp;Smatrana izvornim hrvatskim proizvodom, ra&scaron;irila se Europom u 17. stoljeću posredni&scaron;tvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodi&scaron;njem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Svake se godine 18. listopada obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKZ Troplet, čija je programska zadaća, između ostaloga, promicanje hrvatske kulture i ba&scaron;tine, obilježava Dan kravate. Ove godine su se tom obilježavanju radosno pridružili priznati i poznati mostarski kipovi i biste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraljica Katarina je to prihvatila dostojanstveno, onako kraljevski. Iako pogođena brojnim životnim nedaćama, napadom okupatora i gubitkom djece i kraljevstva, s novim modnim detaljem izgleda kao prava svjetska dama, &scaron;to istinski i jest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesnik Aleksa &Scaron;antić, kao urbani lik i gradski kico&scaron; je jedva dočekao novu kravatu i onakav emotivan kakav jest, rado je prihvatio sudjelovanje u obilježavanju Dana kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na&scaron; sugrađanin Bruce Lee je rado stavio kravatu i pridružio se proslavi, posebno stoga &scaron;to ova crvena kravata itekako ističe njegovu zlaćanu put i mi&scaron;iće, ne smeta nunchakama a odvlači pozornost protivnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnik, odvjetnik i novinar Ilija Jakovljević s ponosom sudjeluje u obilježavanju Dana kravate. Iako su ga progonili i crni i crveni, prihvatio je ovu crvenu kravatu jer iza njezine boje nema nikakve ideologije nego samo slavljenje ljepote, kulture i ljudskih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i nobelovci, kemičar Vladimir Prelog i književnik Ivo Andrić su bez truna dvoumljenja prihvatili kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, &scaron;to je nobelovac bez kravate!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Antun Branko &Scaron;imić, pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj, radosno je prihvatio slaviti Dan kravate, iako je nekada ranije zahtijevao da pisci odbace svu dekorativnost i otmjenost, da skinu, kako reče, i odijelo sa sebe, i &ldquo;kragne, man&scaron;ete, kravate, &scaron;alove i sve ono drugo, &hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Troplet poziva institucije i građane na obilježavanje Svjetskog dana kravate i aktivnosti koje slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i univerzalnu vrijednost i ba&scaron;tinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.troplet.ba/?p=16293" target="_blank"><span>HKZ TROPLET</span></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-absimic.jpgZapočela kulturna jesen u organizaciji MH Grudehttp://grude.com/clanak/?i=4040140401Grude.com - klik u svijetFri, 13 Oct 2017 18:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-13-fra-miljenko-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturna jesen nastavlja program 19. listopada 2017. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanjem knjiga pjesama fra Miljenka Miće Stojića u Hrvatskom kulturnom domu &ldquo;Antun Branko &Scaron;imić&rdquo;, u Gradskoj knjižnici Grude započela su tradicionalna jesenjska kulturna zbivanja u općini Grude koje organizira <a title="Matica hrvatska Grude" href="http://maticahrvatska-grude.org/" target="_blank">Matica Hrvatska u Grudama</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ugodnom ambijentu Gradske knjižnice o poeziji fra Miljenka Stojića govorili su književnica Anita Martinac i profesor Antun Lučic. Predstavljene su dvije knjige poezije i to knjiga za djecu Cvrk-cvrk o kojoj je govorila Anita Martinac i knjiga poezije Stopu po stopu koju je predstavio Antun Lučić. Zorana Grizelj vodila je program.Na koncu ovog kulturnog događaja nazočnima s nekoliko riječi zahvale obratio i sam autor fra Miljenko Stojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e bi se čitalo kada bi bilo kvalitetnih knjiga,jedan je od zaključaka fra Miljenka Stojića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturna jesen nastavlja program 19. listopada 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-13-fra-miljenko-1.jpgSAD izišle iz UNESCO-ahttp://grude.com/clanak/?i=4038040380Grude.com - klik u svijetThu, 12 Oct 2017 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-12-unesco3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu..<p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države istupile su iz UNESCO-a, a odluka će stupiti na snagu 31. prosinca, objavio je u četvrtak State Department.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odluka nije lako donesena", kazao je State Department, pojasniv&scaron;i da je ona među ostalim rezultat zabrinutosti SAD-a oko zaostalih dugova koji se gomilaju u UNESCO-u i oko nastavka neobjektivnog odnosa prema Izraelu, kao i činjenice da Washington smatra da je organizaciji potrebna temeljita reforma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, poja&scaron;njava State Department. (Hina)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-12-unesco3.jpgFOTO: U prepunoj crkvi u Ilićima proslavljeni Dani svetog Franjehttp://grude.com/clanak/?i=4029040290Grude.com - klik u svijetSun, 08 Oct 2017 23:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-08-017_1_svfranjo_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitvom litanija i procesijom u krugu crkve proslavljeni su Dani svetog Franje u Ilićima, a crkva je bila ispunjena vjernicima do posljednjeg mjesta.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu služili su franjevci fra Mile Vla&scaron;ić, fra Stanko Pavlović i fra Luka Marić. Nadahnutim riječima franjevci su poručili vjernicima da nikada ne odustaju na svome putu istine i pravde na kojem im je smjernica Krist jer samo On jamči vječni život i neprolaznu radost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise, uz HKUD sveti Ante iz Dretelja zapjevalo se i zaplesalo. Druženje se uz hranu i piće koje su pripremili mje&scaron;tani nastavilo do kasnog poslijepodneva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-08-017_1_svfranjo_1.jpgFOTO: Tisuće ljudi obilježile stotu obljetnicu franjevačke župe u Čapljini i blagdan sv. Franjehttp://grude.com/clanak/?i=4022140221Grude.com - klik u svijetWed, 04 Oct 2017 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-04-017_1_svfranjo_capljina_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Čapljini je proslavljen blagdan svetog Franje Asiškog, zaštitnika župe i općine Čapljina. U franjevačkoj župi okupile su se tisuće vjernika iz svih krajeva u kojima žive Hrvati - katolici, a vrijedi spomenuti da je bilo i srednjoškolaca iz Argentine koji su bili posebni gosti u ovoj franjevačkoj župi.<p>&nbsp;</p> <p>Svetoj misi prisustvovali su župnik fra Mile Vla&scaron;ić, zatim fra Bonifacije Barbarić i fra Bože Rado&scaron;. U koncelebraciji su sudjelovali fra Luka Marić, fra Stanko Pavlović, fra Bernard Marić, fra Martin Planinić i fra Leonardo Hrkać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa svetog Franje Asi&scaron;kog proslavila je ovim činom stotu obljetnicu postojanja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred crkve u Čapljini svirala je limena glazba, te su položeni vijenci za sve ubijene fratre, mučenike, časne sestre i građane Čapljine u II svjetskom ratu i poraću, te Domovinskom ratu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise uslijedio je bogat kulturno - zabavni program koji je trajao tijekom cijelog dana, a večeras je također nastavljen i večerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Caportal.net/Framost.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-04-017_1_svfranjo_capljina_1.jpgVRDI 2017:Sveta misa u povodu 24. obljetnice pogibije naših braniteljahttp://grude.com/clanak/?i=4018540185Grude.com - klik u svijetTue, 03 Oct 2017 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-03-vrdi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetu misu će slaviti Vojni ordinarij msgr. Dr. Tomo Vukšić biskup.<p>&nbsp;</p> <p>Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Herceg-Bosne, zajednica podružnica Županije Zapadnohercegovačke, koordinacija udruga iz domovinskog rata općine Grude i općina Grude pozivaju vas na svetu misu u subotu 07. listopada 2017. godine u 11. sati povodom pogibije na&scaron;ih prijatelja i suboraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu će slaviti Vojni ordinarij msgr. Dr. Tomo Vuk&scaron;ić biskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>PROGRAM:</strong></span></p> <p>11:00 sati sveta misa<br />Polaganje vijenaca i paljenje svijeća (spomenik poginulim braniteljima)<br />Domjenak uz razgovor i sjećanje<br />Obilazak mjesta pogibije hrvatskih branitelja i polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz molitvu</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-03-vrdi.jpgFOTO: Župni zbor iz Gruda pjevao u Čapljini u sklopu Dana svetog Franje Asiškoghttp://grude.com/clanak/?i=4015640156Grude.com - klik u svijetSun, 01 Oct 2017 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-01-017_1_capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini, u sklopu Dana svetog Franje koji su bogatim programom uveličali fratri Čapljine, ove nedjelje održano je misno slavlje uz više crkvenih zborova.<p>&nbsp;</p> <p>Tako su u Čapljini zapjevali zborovi sv. Franje iz Čapljine, sv. Kate iz Gruda, te crkveni zbor sv. Ante iz Cima-Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mile Vla&scaron;ić, čapljinski župnik izrazio je zadovoljstvo programom kojima su ove godine uveličani Dani sv. Franje u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-01-017_1_capljina.jpgPredstavljanje knjige „Prije nego odrastem“ u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=4004340043Grude.com - klik u svijetTue, 26 Sep 2017 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-prije_nego.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljanje knjige „Prije nego odrastem“, autorice Ivane Milićević bit će upriličeno u nedjelju 1. listopada u 19:30 sati u dvorani sv. Ivana Pavla II. (žuta dvorana) u Međugorju. <p>O knjizi će govoriti prof. Ivona Brkić, fra Antonio &Scaron;akota, područni duhovni asistent Frame Hercegovina i Andrija Stojić, predsjednik Matice hrvatske Čitluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom djelu programa nastupit će glazbena sekcija Frame i mlada violinistica Sara Brkić. Voditeljica programa bit će urednica Radiopostaje &bdquo;Mir&ldquo; Međugorje Sanja Pehar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-prije_nego.jpg50. obljetnica časnih sestara na Kočerinuhttp://grude.com/clanak/?i=3994739947Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-asne-koerin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župa Kočerin će u subotu, 23. rujna, obilježiti 50. godina službe časnih sestara na Kočerinu. <p>Svečanost će započeti misnim slavljem u 17 sati. Svetu misu će predslaviti fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal. Nakon Svete mise bit će upriličena prigodna akademija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo slavlje okupit će sve časne sestre koje su djelovale u župi Kočerin ili su rodom iz nje, te sve svećenike koji su djelovali u župi ili su rodom iz nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedni&scaron;tvo će biti nastavljeno i nakon službenoga programa gdje je planirano druženje vjernika, redovnica i svećenika, javlja Radio &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-asne-koerin.jpgPredstava za starije od 16: Mostarsko Smeće pred mostarskom publikomhttp://grude.com/clanak/?i=3983239832Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-smeceplakat500.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Specifičnost predstave je da se uz glumca/autora pojavljuju i njegovi psi Flija i Koko u sporednim ulogama, a predstava se ne preporučuje mlađima od 16 godina.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača iz Mostara i Mali teatar iz Mostara upustili su se u koprodukcijsku priču sa kazali&scaron;tem u Močvari iz Zagreba te će, nakon uspje&scaron;ne premijere u Zagrebu, 3. listopada u 20 sati premijerno uprizoriti monodramu nagrađivanog autora Ive Kre&scaron;ića "Smeće", u režiji Marija Kovača, na sceni velike dvorane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Kovač kaže kako je ''Smeće'' crnohumorna drama koja progovara o onim tihim susjedima koji ne bi ni mrava zgazili, a onda iznenadno zavr&scaron;e preko cijele stranice crne kronike dnevnih novina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kre&scaron;ić kaže kako je tekst nadahnut stvarnim događajem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Smeće je redovito zavr&scaron;avalo ispred ulaza gdje živim, vjerujem da nisam jedini kome se to događa. I dan danas jednom tjedno zateknem kesu ili dvije ispred ulaza. Obično su žute kese, ali bude i bijelih. Ovim putem molim osobu koja to radi, ako čita ove retke, da prestane, jer to se ne radi ljudima'', naveo je Kre&scaron;ić s koji. Ostalo napisano u tekstu je puka ma&scaron;ta, &scaron;to bi bilo kad bi bilo, igra i zabava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specifičnost predstave je da se uz glumca/autora pojavljuju i njegovi psi Flija i Koko u sporednim ulogama, a predstava se ne preporučuje mlađima od 16 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice je 10 KM, a prodaja kreće od ponedjeljka, 18. rujna, na blagajni Kosače. Broj mjesta po predstavi je ograničen. Svoje mjesto možete rezervirati na broj 063 940 584.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-smeceplakat500.jpgNAJAVA: Predavanje Dr. Liseca o zločinima protiv ljudskog bića večeras u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=3976339763Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 11:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. Lisec preko trideset godina progovara o zločinima protiv ljudskog bića..<p>&nbsp;</p> <p>Predavanje dr. med. Antuna Liseca u &scaron;irokobrije&scaron;kom kinu Borak pod nazivom 'Odgoj za po&scaron;tivanje života, zdravlja, predbračne suzdržanosti' održat će se u srijedu, 13. rujna, s početkom u 19.30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predavanju će biti govora o spiralama, pilulama, kontracepciji, neplodnosti, umjetnoj oplodnji te o abortusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, dr. Lisec preko trideset godina progovara o zločinima protiv ljudskog bića o kojima ljudi tako malo znaju, a njegove emisije redovito prenosi Radio Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator spomenutog predavanja je udruga Mlado sunce iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-maxresdefault.jpgFOTO Uspješno završila likovna kolonija u čast Zvonki Bušiću Taikuhttp://grude.com/clanak/?i=3971839718Grude.com - klik u svijetMon, 11 Sep 2017 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-11-likovna-kolonija-2017-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika, u suradnji s Maticom hrvatskom – Ogranak Grude, bijaše organizator 1. Likovne kolonije u čast i znak zahvalnosti za svu žrtvu tamnice i uzništva hrvatskom vitezu Zvonku Bušiću Taiku.<p>&nbsp;</p> <p>Likovna je kolonija bila u Gorici od 7. do 9. rujna 2017. pod nazivom: -Zvonko Bu&scaron;ić Taik-32-godi&scaron;nji uznički san o slobodnoj domovini Hrvatskoj. Održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 7. rujna 2017. u 19 sati u staroj crkvi u Gorici, u kojoj je Taik kr&scaron;ten, bila je večer otvorenja, pod nazivom Večer domoljublja. U program su sudjelovali Zvonkova supruga Julienne Bu&scaron;ić, akademski glumac HNK Split Pere Vitez Eranović, načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, predsjednik Matice hrvatske &ndash; Ogranak Grude Mario Bu&scaron;ić, ministar Hrvatskih branitelja iz Domovnskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić i glazbenim programom su Večer domoljublja uresile Zvonkove susjede iz Gorice krasnim pjevanjem. Pročitano je veoma sadržajno pismo ministra Hrvatskih branitelja Tome Medveda u kojem je naglasio Zvonkovu žrtvu za slobodu domovine Hrvatske, a u njegovo i svoje ime i u ime institucija kuju predstavljaju, ovu je Likovnu koloniju otvorio prigodnim riječima ministar Mladen Begić. Ministar Mladen Begić je naglasio između ostaloga: &ldquo;Vremenom i istinom oči&scaron;ćen od svih prizemnih stvari, zloba i zloća, kao i svi veliki ljudi drugih naroda, Taik nam treba kao uzor, poticaj, ohrabrenje, ali i Taik kao jasna i snažna opomena. Ako bude imalo mudrosti, takav Taik će hrvatskom narodu biti istinski, neugasivi svjetionik slobode.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak čitav dan i u subotu do podne umjetnici su radili nadahnuti krajolikom i ljepotama, te povijesno-kulturnim bogatstvom Gorice i njezine okolice. U subotu u podne u Galeriji u staroj kapeli u Gorici bilo je otvorenje izložbe radova. Mnogi Taikovi prijatelji, njegova obitelj, hrvatski branitelji, kao i ljubitelji umjetniosti bili su prisutni od početka do kraja na ovom hvalevrijednom kulturnom događaju. Prigdone riječi zahvale prisutnima i umjetnicima kazali su Mario Bu&scaron;ić i Julienne Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U ovoj su Likovnoj koloniji sudjelovali slijedeći hrvatski umjetnici:</strong></p> <p>Drago Bu&scaron;ić (Gorica)<br />Antun Boris &Scaron;valjek (Zadar)<br />Fra Vinko Mikulić (Gorica)<br />Hrvoje Peruzović (Split)<br />Estera Mihaela Peruzović (Split)<br />Ivan Liste&scaron; (Split)<br />Mirela Buzov Runac (Split)<br />Maroje Batić (Zagreb)<br />Anđelko Mikulić (&Scaron;iroki Brijeg)<br />Zdenko Galić (Gorica)<br />Josip &Scaron;kerlj (Dubrovnik)<br />Mi&scaron;o Baričević (Dubrovnik)<br />Ante Ljubičić Car (Imotski)<br />Tomislav Marijan Bilosnić (Zadar)<br />Mate Ljubičić (Zadar)<br />Ante Brkić (Čapljina)<br />Jure Pe&scaron;orda (Grude)<br />Karolina Maru&scaron;ić (&Scaron;iroki Brijeg)<br />Branko &Scaron;irić (Posu&scaron;je)<br />Anita Bilić Marić (Grude)<br />Zdravko Soldo (&Scaron;iroki Brijeg)<br />Marija Galić (Gorica)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje će radove priložiti i umjetnici koji nisu mogli izravno sudjelovati na ovoj Likovnoj koloniji, a to su: Antonio Kukavica (Imotski), Stjepan Skoko (Ljubu&scaron;ki), Andrijana Mlinarević-Cvetković (&Scaron;iroki Brijeg).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi s ove Likovne kolonije ostat će u fundusu Bratov&scaron;tine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići i Bratov&scaron;tina će raspolagati njima za humanitarne i druge dobrotvorne svrhe!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bratov&scaron;tina će i u buduće u znak sjećanja na Zvonku Bu&scaron;ića Taika organizirati Likovnu koloniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <a title="Bratov&scaron;tina" href="http://bratovstina.com/uspjesno-zavrsila-likovna-kolonija-cast-zvonki-busicu-taiku-gorici/" target="_blank">Bratov&scaron;tina</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-11-likovna-kolonija-2017-4.jpgProslavljena Mala Gospa u Ilićima, vrijedni župljani prikupljali novac za bolesnu sumještankuhttp://grude.com/clanak/?i=3969739697Grude.com - klik u svijetSat, 09 Sep 2017 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-ilici_017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Vrelu - Ilići se i ove godine tradicionalno slavila Mala Gospa u dvorištu crkve koju su Franjevci sagradili prije 105 godina, uz nazočnost mnogih vjernika ove župe.<p>&nbsp;</p> <p>Bilo je veličanstveno i ugodno slu&scaron;ati predvoditelje sv. mise, fra Milu Vla&scaron;ića i fra Luku Marića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije mise se nastavilo ugodno druženje uz pjesmu i trpezu koju su pripremili mje&scaron;tani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, organizirana je i akcija prikupljanja pomoći za te&scaron;ko oboljelu Ilićanku Milenku Marinović koja dugi niz godina boluje od amiotrofične lateralne skleroze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedni Ilićani su za nju odigrali malonogometni turnir i organizirali veliki koncert s grupama Twist, Dobre vibracije, Neretva, Galeb, Laguna, Enigma, Nazers i pjevačima Josip Bilać, Romeo Nikolić, Antonio Čarapina...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-ilici_017.jpgMijat Tomić premijerno u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=3961839618Grude.com - klik u svijetWed, 06 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-hajduk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pretpremijero prikazivanje filma "Hajduk" bit će održano 5. listopada u Hrvatskom dom hercega Stjepana Kosače u 19 sati. <p>Riječ je o filmu kojeg su snimili supružnici Perić, Mara i Branko, iz Tomislavgrada a u kojem je prikazan život najpoznatijeg hajduka s ovih prostora, Mijata Tomića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film, za koji scenarij potpisuje Mara, a njezin suprug režiju, sniman je na autentičnim lokacijama Parka prirode Blidinje i Duvanjskog polja na kojima je boravio Mijat, te u Te&scaron;nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavne su uloge odigrali Josip Tabak, Goran Grgić, Damir Beljo, Borko Brajović, Sado Seferović, Amer Tarabar..., pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za glazbu je bio zadužen Mihailo Božović, a za naraciju Buba Corelli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-hajduk.jpgPrigodna marka HP Mostar „100. obljetnica spašavanja hercegovačke djece“http://grude.com/clanak/?i=3959139591Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-markica-spasavanje-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnom poštanskom markom obilježava 100. obljetnicu spašavanja hercegovačke djece. <p>Katastrofalna glad pogodila je Hercegovinu 1917. i 1918. godine. Smrt je kosila sve vi&scaron;e i vi&scaron;e ljudi, a najugroženija su bila djeca. Očajan zbog sudbine svog naroda fra Didak Buntić, franjevac, svećenik i dobročinitelj koji je cijeloga sebe davao za dobro svoga naroda, traži pomoć na sve strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvara kuhinju za siroma&scaron;ne, moli pomoć od vlasti, čak odlazi moliti i na carski dvor u Beč. Uvidjev&scaron;i kako pomoći nema s prijateljima iz Hrvatske poduzima nevjerojatan pothvat. Akciju zbrinjavanja tisuća gladne djece u obiteljima, najvi&scaron;e u Slavoniji i Srijemu. Djeca su posebnim vlakovima putovala od Mostara do Bosanskog Broda gdje su ih domaćini prihvaćali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi vlak s gladnom hercegovačkom djecom krenuo je iz Mostara 10. 9. 1917. Uslijedili su i drugi vlakovi, a posljednji je bio vjerojatno 9. 5. 1918. godine. O velikodu&scaron;nom prihvatu djece u Slavoniji postoje brojna svjedočanstva, a fra Didak je svojim činom učinio nemoguće i zaslužio naziv &bdquo;spasitelj sirotinje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 5. rujna 2017., je Anđelko Mikulić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-markica-spasavanje-djeca.jpgTamburaška rapsodija u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2947429474Grude.com - klik u svijetThu, 31 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-tamrapsodijauhercego.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tamburaška rapsodija u Hercegovini je događaj, odnosno niz događaja koji će se održati početkom rujna ove godine. <p>Organizator je Hrvatsko dru&scaron;tvo tambura&scaron;kih pedagoga (HDTP), u suradnji s Hercegovačkom franjevačkom provincijom, a domaćin ovog susreta je župa Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povod i ideja za ovakav događaj su povijesno simbolični. Naime, 2017. godine obilježava se stota godi&scaron;njica od poznatog pothvata hercegovačkog franjevca fra Didaka Buntića koji je iz Hercegovine u Slavoniju vlakovima odveo tisuće djece kako bi ih spasio od gladi i su&scaron;e koja je u to te&scaron;ko vrijeme vihora Prvog svjetskog rata vladala u hercegovačkom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U spomen na taj važan događaj iz na&scaron;e neposredne povijesti, Hercegovačka franjevačka provincija je kroz cijelu godinu raznim kulturnim i drugim prigodnim manifestacijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj obilježavala ovu veliku obljetnicu, te je tako i ovaj glazbeno&ndash;tambura&scaron;ki susret dio tih događanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tambura&scaron;ka rapsodija u Hercegovini je u stvari preslika događaja pod nazivom Baranjska rapsodija, a koja se svake godine održava u Belom Manastiru u Baranji u organizaciji HDTP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se, naime, o petodnevnom tambura&scaron;kom kampu u kojem se intenzivno radi s velikim orkestrom od oko 100 ponajboljih tambura&scaron;a i njihovih profesora iz cijele Hrvatske, te priređuju i koncerti, a sve pod dirigentskom palicom maestra Alana Bjelinskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini tambura&scaron;ki orkestar iz BiH koji sudjeluje u cijelom ovom projektu je tambura&scaron;ki orkestar Misericordia iz &Scaron;urmanaca, župa Međugorje, jer su oni aktivni članovi HDTP, te sudjeluju i u Baranjskoj rapsodiji, a ovaj će put biti u ulozi domaćina. Vokalni će solisti također biti iz domaćih redova - uz veliki orkestar Tambura&scaron;ke rapsodije u Hercegovini, nastupit će i veliki župni zbor Kraljice Mira iz Međugorja, mezzosopranistica Monija Jarak, bariton Karlo Milićević, Marija Čolak, Darija Ramljak i Dražen &Scaron;ego.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nji događaj bit će cjelovečernji tambura&scaron;ki koncert u ponedjeljak 4. rujna u velikoj dvorani Hrvatskog doma Herceg-Stjepana Kosače u 20h, te svečana akademija 5. rujna u 19h na istom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaju će nazočiti i predsjednica Republike Hrvatske, koja je ujedno i su-pokrovitelj ovoga događaja, a uz nju i drugi predstavnici izvr&scaron;ne vlasti i dru&scaron;tva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, &nbsp;pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ove manifestacije ne&scaron;to ranije je planirano i otvaranje DOMPES-a, tj. novoizgrađenog studentskog doma i pučke kuhinje u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncu, veliki će tambura&scaron;ki orkestar u srijedu 6. rujna, u suradnji sa župnim zborom u Međugorju, svirati i na večernjoj misi na vanjskom oltaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz organizacijskog se Odbora nadaju kako će ovom Tambura&scaron;kom rapsodijom u Hercegovini na prigodan način obilježiti veliko djelo na&scaron;ega franjevca fra Didaka Buntića, ali i pokrenuti možebitne nove suradnje i događaje vezane za tambura&scaron;ku glazbu, a koja se danas tako dobro prihvaća i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni organizatori ovoga događaja također podsjećaju kako, gledano povijesno i znanstveno, tambura ovim putem ne dolazi u Hercegovinu, nego se samo vraća kući.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-tamrapsodijauhercego.jpgNAJAVA: Obiteljski dan u Masnoj lucihttp://grude.com/clanak/?i=2946529465Grude.com - klik u svijetWed, 30 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-30-13700141_1156888990999491_4204285901740049861_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susret je predviđen kao duhovno-rekreacijski dan (molitva, druženje, igre...) za bračne parove i djecu.<p>&nbsp;</p> <p>Obiteljima je danas sve teže pronaći vrijeme za kvalitetno druženje i odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni ove potrebe međusobnog zbližavanja samih članova obitelji, ali i obitelji istog, katoličkog svjetonazora, Franjevački svjetovni red iz Mostara i ove godine organizira OBITELJSKI DAN u Masnoj Luci, u parku prirode Blidinje. Susret je predviđen kao duhovno-rekreacijski dan (molitva, druženje, igre...) za bračne parove i djecu. Održat će se u nedjelju 3. rujna 2017. Program započinje u 12.00 sati sa Svetom misom u prirodi, zatim je ručak, pa duhovni program (radionica sa biblijskim tekstom), igre, razgledavanje franjevačke kuće i galerije te molitva krunice. Oko 18.00 sati planirani je povratak kućama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji su ovim susretima već prije nazočili, znaju koliko bogatstvo i ljepota ostanu u du&scaron;i nakon ovog dana međusobnog druženja, zajedni&scaron;tva s prirodom i Bogom. I sami smo nakon pro&scaron;log puta rekli kako moramo opet ovakav izlet ponoviti, ali eto vrijeme prođe i čovjek se sam nikako ne organizira. Zato je lijepo kad te ovako drugi pokrenu i za tebe organiziraju. Stoga ne dopustite da vam ova prilika rasta u zajedni&scaron;tvu ove godine promakne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnije obavijesti i prijavu pronađite <a title="Obiteljski dan" href="https://docs.google.com/forms/d/1GHzaUIDXjeh5JW52iRvLgq1sPWF5IGuVAR35ti6mTg0/viewform?edit_requested=true" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/medjugorje-info.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-30-13700141_1156888990999491_4204285901740049861_n.jpgFra Mile Vlašić i fra Luka Marić predvodili misu na ostacima ranokršćanske bazilikehttp://grude.com/clanak/?i=2945329453Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_bazilika_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostatci ranokršćanske bazilike u Crkvinama u Cimu predstavljaju najznačajniji arheološki lokalitet iz ranokršćanskog razdoblja.<p>&nbsp;</p> <p>Arheolo&scaron;ka znamenitost posljednjih godina ponajvi&scaron;e živi zahvaljujući fra Luki Mariću, a svake zadnje nedjelje u kolovozu tu se održava sveta misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine, predslavio ju je fra Mile Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu se nalazi znatan broj grobnica iz razdoblja kasne antike &ndash; ranog kr&scaron;ćanstva, ali i zrelog srednjeg vijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utvrđeno je postojanje reprezetativnog ranokr&scaron;ćanskog sakralnog objekta.</p> <p>To podrazumijeva dataciju od 5. do 6. stoljeća poslije Krista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_bazilika_1.jpg'Okus betona' i 'Nitko ne umire ovdje' pobjedici 18. MFF-ahttp://grude.com/clanak/?i=2943629436Grude.com - klik u svijetSun, 27 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-27-kc7xfjdv_20170826_press2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grand Prix za najbolji dugometražni dokumentarac na 18. po redu Mediteran Film Festivalu pripao je filmu 'Okus betona', redatelja Ziada Kalthouma.<p><br />''Preciznom i estetski briljantnom upotrebom kamere, film 'Okus betona' uvlači gledatelja u svijet sirijskih radnika izbjeglica koji grade nebodere u Bejrutu dok njihove vlastite kuće u Siriji stradavaju u ratnim razaranjima. Poniženi i obespravljeni provode dane zatočeni na gradili&scaron;tu s kojeg im je zabranjeno izaći samo zato jer su izbjeglice. Glas pripovjedača iz offa, poetičan i snažan, zapravo je glas svih njih, svojevrsni krik vapijućeg za pravdom, krik za sve protjerane i obespravljene. 'Okus betona' fascinira svojim estetskim dometima, ali ujedno, &scaron;to je jo&scaron; važnije, upozorava kako je gorak okus nepravde'', objavili su Vlatka Vorkapić, Jorge Tur Molt&oacute; i Ademir Kenović, žiri u dugometražnoj kategoriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naboljim kratkim dokumentarcem 18. MFF-a progla&scaron;en je film ''Nitko ne umire ovdje'', redateljaSimona Panaya.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žiri kratkometražne konkurencije, kojeg su činili Josip Mlakić, Kyle Joseph Petty te Gordan Nuhanović, naveo je kako '''Nitko ne umire ovdje'', redatelja Panaya, na jedan iznimno dojmljiv filmski način prikazuje bijedu i beznađe afričkih rudara koji u divljim rudnicima traže zlato, bez obzira na opasnosti koje im prijete (smrt uslijed uru&scaron;avanja). Također, redatelj prikazuje be&scaron;ćutnost onih koji od tog rada imaju koristi.<br />Nagrada publike dodijeljena je filmu ''Ja sam jedan od sto tisuća'' redateljice Penelope Cruz.<br />U dugometražnoj konkurenciji dodijeljena su i tri posebna priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osjećaj veći od ljubavi'', redateljice Mary Jirmanus Saba je dobio priznanje zbogpropitivanja uvjerenja jedne generacije i prikazivanja duha starih militanata bez idealiziranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mijene - povijest izgubljenih i pronađenih života i snova (nekih i slomljenih)'', redatelja Alessandro Negrini, je po mo&scaron;ljenjužirija, snažan film koji nam je ispričala rijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nadajmo se da će rijeke koje razdvajaju ljude u budućnosti egzistirati samo u filmovima. Mi se nadamo da ce ovaj značajan dokument pridonijeti tome'', obrazložio ježiri dodjelu posebnog priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno prizanje dobio je i ''Buffet željezara'', redatelj Gorana Devića, a žiri navodi kako film o kafiću sisačkog autobusnog kolodvora koji broji posljednje dane jer ga njegovi vlasnici zatvaraju i odlaze u potragu za nekim boljim životom u Njemačkoj nije samo osobna priča vlasnika kafića i njegovih gostiju već je ujedno i metafora za cijeli grad i zemlju zarobljenu u posttranzicijskoj osiroma&scaron;enoj i opusto&scaron;enoj sada&scaron;njosti bez budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Redateljev nenametljiv i naizgled distanciran pristup, a ujedno vrlo precizan i promi&scaron;ljen, glavna je vrlina ovog izvrsnog filma'', naveo je žiri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva posebna priznanja dodijeljena su i u kratkometražnoj konkurenciji.<br />''Nebo plavo od boli'', redatelja Stephanosa Mangriotisa kroz nekoliko lirskih minijatura progovarar o najvećoj tragediji dana&scaron;njeg svijeta, maloljetnim izbjeglicama u neuvjetnom kampu u Grčkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Manodopera'', redatelja Lukianosa Moshonasa oslikava zemlju u tranziciji kroz balansiranje kontrasta. Naizmjeničnim prikazivanjem demoliranja i izgradnje, noći i dana, ti&scaron;ine i političke debate, stvoren je tihi portret nezadovoljstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediteran Film Festival održan je u &Scaron;irokom Brijegu od 23. do 26. kolovoza, a u konkurenciji je bilo 12 dugometražnih i deset kratkometražnih dokumentaraca. Na festivalu je, u vi&scaron;e programa, prikazano 45 filmova, a održana je i radionica na kojoj su nastala dva kratka filma, priopćili su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-27-kc7xfjdv_20170826_press2.jpgMEDITERAN FILM FESTIVAL: '23 grama': Održana premijera lijepe i teške priče životahttp://grude.com/clanak/?i=2942029420Grude.com - klik u svijetFri, 25 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-25-mff2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film je pun i lijepih i teških stvari, baš kao što je i život'', rekao je Robert Bubalo uoči premijere filma ''23 grama'' koja je održana u četvrtak navečer na platnu otvorenog kina Mediteran Film Festivala. <p>Priča je to o dječaku Borni, sinu redatelja Bubala, koji ne govori i ne jede i o njegovim roditeljima koje svaki dan iznova muči pitanje &ndash; kako nahraniti sina? ''Nakon njega, a sad mu je 18 godina, nitko se u BiH i Hrvatskoj nije rodio s tom dijagnozom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz film prikazujemo samo jedan segment njegove borbe za život a to je njegovo konstantno odbijanje uzimanja hrane na usta'', rekao je Bubalo. Riječ je i o posljednjem filmu kojeg je snimao Vedran &Scaron;amanović, koji je tijekom snimanja preminuo od raka. Film je snimao i Toni Ćorić. Maja Domić potpisuje scenarij, Marijo Vukadin je montažer i producent, a koproducent je Tomislav Topić dok je montažu zvuka radio Tomislav Bubalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Bubalo zahvalio se, između ostalog, i Fondaciji za kinematografiju BiH koja je financirala projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, drugog dana Mediteran Film Festivala, koji se održava do 26. kolovoza, prikazano je devet kratkih igranih filmova bh autora u programu ''BH kratka devetka'' , dok su u natjecateljskom dijelu dugometražne konkurencije prikazani filmovi ''Vječni'', o lutanju i bježanju na granicama Gorskog-Karabaha, armenskoj enklavi u Azerbajdžanu te ''Okus betona'', o sirijskim građevinarima koji grade zgradu u Bejrutu dok se istodobno njihovi domovi u Siriji granatiraju. Prikazan je i dokumentarac 'Osjećaj veći od ljubavi'' o libanonskim prosvjedima. <br /><br /><br />U kratkometražnoj konkurenciji je prikazano pet dokumentaraca dok je noćna projekcija na otvorenom bila rezervirana za film ''Pričest'' u sklopu HBO Adria programa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-25-mff2.jpgPromocija knjige dr Jadranka Prlića na 24. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg Bosnehttp://grude.com/clanak/?i=2939929399Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-23-prlic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Polaganje vijenaca na groblju Gorica (Grude) bit će u 12 sati i ispred Spomenika hrvatskim braniteljima (Trg hrvatskih velikana) u 18, 45 sati.<p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru, 28. kolovoza 2017. (ponedjeljak), u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače &ndash; velika dvorana, s početkom u 19 sati održat će se svečana akademija u povodu 24. obljetnice Hrvatske Republike Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polaganje vijenaca na groblju Gorica (Grude) bit će u 12 sati i ispred Spomenika hrvatskim braniteljima (Trg hrvatskih velikana) u 18, 45 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru svečane akademije održat će se i predstavljanje troknjižja dr. Jadranka Prlića &bdquo;Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg &ndash; Bosne&ldquo;. Uvodničar na promociji knjige je predsjednik HZ HB Vladimir &Scaron;oljić, a Prlićevu knjigu predstavit će dr. sc. Ante Nazor, Željko Raguž i prof. dr. sc. Mladen Ančić</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelj svečanosti su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata RH i Hrvatska zajednica Herceg &ndash; Bosna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-23-prlic.jpgETNOFEST Neum će večeras na poseban način promovirati cijelu BIH!http://grude.com/clanak/?i=2936229362Grude.com - klik u svijetSun, 20 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-20-etnofest-neum3-1440x564_c.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festivalsko ozračje odlično se uklopilo u turističku sezonu u Neumu u kojem je i ovog vikenda kao u košnici.<p>Nije lako ovim ljudima dok na plus 40 montiraju pozornicu i vuku svu tu opremu. To je ba&scaron; iscrpljujuće i onaj teži dio posla a na kraju će sve to onako festivalski zasjati. Ovo je za Neum veliki plus i mnogi se vraćaju u ovaj grad samo zbog tradicionalnog Hrvatskog glazbenog festivala.&ldquo; -onako poluglasno komentira Velimir iz Varaždina dok sa članovima svoje obitelji iz hladovine i sa sigurne udaljenosti promatra radove na montiranju pozornice za 22.izdanje Hrvatskog glazbenog festivala ETNO FEST Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč izuzetno visokim temperaturama i suncu, koje doslovce prži na sve i u zraku a i na zemlji , djelatnici produkcije strpljivo su postavljali dijelove pozornice na plaži hotela &bdquo;Zenit&ldquo; u Neumu gdje će se večeras (20,30 sati, izravan TV prijenos na BHRT-u) publici predstaviti brojne pjevačke i glazbene zvijezde iz cijele Bosne i Hercegovine i Hrvatske. &bdquo;Sve je spremno i ostaje nam evo da odradimo one zavr&scaron;ne detalje koji često znaju biti zahtjevni. No, imamo veliku želju i motivaciju da i ovo 22.izdanje ETNO FESTA u Neumu bude u najmanju ruku na razini onih iz prethodnih godina. Naravno, tu su i neka sitna iznenađenja koja ostavljamo publici ovdje uživo ispred pozornice ali i gledateljima na malim TV ekranima.&ldquo; -govori nam Tomislav &Scaron;ojat, direktor festivala dok u prijamnom uredu za izvođače i novinare s umjetničkim direktorom festivala Juricom Pađenom i izvr&scaron;nom producenticom Tamarom Terzija razrađuje i one zadnje aktivnosti u pripremi ovog festivalskog spektakla u Neumu. Pridružuje im se i voditeljski dvojac Ana Radi&scaron;ić-Mario Sedmak pred kojim je jo&scaron; jedan zahtjevan posao jer će na poseban način kormilariti cijelom programom i publici dočaravati sve detalje o samim izvođačima. &bdquo;Idemo delati&ldquo;-kratko je dobacio popularni Mario Sedmak koji se tijekom jučera&scaron;njeg jutra jo&scaron; razbuđivao i polako upoznavao ljepote Neuma za kojeg kaže da se osjeća kao u svom gradu. Svoj dio posla odrađivao je i umjetnički direktor festivala Jurica Pađen iza kojeg je bogata glazbena i pjevačka ali i skladateljska karijera. Ipak je stigao malo i pro&scaron;etati Neumom dok nije &bdquo;pravo zagužvalo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvođači ovogodi&scaron;njeg ETNO FESTA su polako pristizali u Neum i upoznavali se s ovogodi&scaron;njim programom kojeg čini ukupno dvadeset i četiri skladbe. Kao uvod u ETNO FEST i ove godine je bila deseta po redu Večer hrvatskog folklora koja na istoj festivalskoj pozornici, na plaži hotela &bdquo;Zenit&ldquo;, okupi veliki broj folklora&scaron;a iz Bosne i Hercegovine i gostiju iz Hrvatske. Stoga smo u Neumu susreli i poznatog voditelja Branka Uvodića koji je do&scaron;ao razgledati montiranje pozornice te se s dru&scaron;tvom pripremiti za svoj voditeljski posao na desetoj Večeri hrvatskog folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festivalsko ozračje odlično se uklopilo u turističku sezonu u Neumu u kojem je i ovog vikenda kao u ko&scaron;nici. Svi traže rashlađenje pa je gužva i u vodi a i na kopnu. Neumske su plaže prepune domaćih i stranih gostiju koji najkraće rečeno uživaju u ljepotama ovog jedinog BIH gradića na moru i ovda&scaron;njoj bogatoj i kvalitetnoj turističkoj ponudi, pi&scaron;e <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponuda hrane i pića je izuzetno dobra a i cijene su dosta povoljne. &bdquo;Naravno da moramo biti zadovoljni ovim prizorima prepunog Neuma. Svi na&scaron;i gosti dobrodo&scaron;li i drago nam je da su svi zadovoljni i da im godi&scaron;nji odmori prolaze onako kako su i poželjeli&ldquo;-zadovoljan je i neumski načelnik dr.Živko Matu&scaron;ko koji cijelo vrijeme prima goste i uzvanike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 22.izdanju ETNO FESTA NEUM nastupit će Mate Bulić, Livio Morosin, Te&scaron;ka industrija,Dražen Žanko, Mario Rucner,Ivana Banfić, Dalmatino, Trio gu&scaron;t, Alka Vujica, Bruno Krajcar, &Scaron;ima Jovanovac, Darko Domijan, Zdravko &Scaron;kender, Akvarel, Mladen Burnać, Nenad Vetma, Razbijači ča&scaron;a, Dario Plevnik, Ine Tadić i hercegovački bećari, CIMA, L.I.P.E, Goran &Scaron;kerlep i Veljko Ra&scaron;ić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-20-etnofest-neum3-1440x564_c.jpgFOTO: Fra Luka Marić predvodio misu u najstarijem svetištu Velike Gospe u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2936929369Grude.com - klik u svijetSun, 20 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-20-017_orovnik1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Orovniku, najstarijem svetištu Velike Gospe u Hercegovini tradicionalno je služena sveta misa koju je predvodio fra Luka Marić s braćom franjevcima.<p>&nbsp;</p> <p>Orovnik se spominje jo&scaron; u rimskim dokumentima davne 1671. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje uveličala je vokalna grupa Sveti Josip iz Dobriča, župa Mostarski Gradac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetoj misi nazočio je velik broj župljana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost" target="_blank"><em><strong>Framost<br /></strong></em></a><em><strong>Foto:Ante Boras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-20-017_orovnik1.jpgElvis Presley: Ono sam što je Bog odabrao za mene! Krist je kralj, a ja sam samo pjevačhttp://grude.com/clanak/?i=2935129351Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-017_elvis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se obilježava 40 godina od smrti jednog od najvećih, ako ne i najvećeg pjevača svih vremena Elvisa Presleya. <p>&nbsp;</p> <p>Njegove pjesme nadahnule su milijune ljudi, a to čine i danas. Legenda o njemu je tako snažna da i danas mnogi tvrde da Elvis nije mrtav, već da ga viđaju po cijelome svijetu. Kralj Rock and Rolla bio je veliki vjernik, unatoč porocima s kojima se godinama borio. Tražio je svoj mir u Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedino dijete u obitelji punoj ljubavi, onoj koja je često odlazila u crkvu, Elvis je tražio. Tražio je smisao. Znao je da mu je namijenjeno vi&scaron;e, ali njegova slava je postala veća od njega samog. Du&scaron;evan pjevač/tekstopisac je volio svoju obitelj, Boga i druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nisam očekivao da ću ikada biti netko važan. Možda sada nisam, ali tko god sam ja, &scaron;to god ću postati, će biti ono &scaron;to je Bog odabrao za mene.&rdquo; rekao je jednom Elvis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uskr&scaron;nje službe 1958. godine, u Prvom Božjem zboru, Elvis je rekao vlč Jamesu Hamillu: &ldquo;Pastore, ja sam najjadniji mladić kojeg ste ikad vidjeli. Imam novac koji nikad neću uspjeti potro&scaron;iti. Imam milione obožavatelja. Imam prijatelje. Ali ja radim ono &scaron;to ste me učili ne raditi, a ne radim ono &scaron;to ste me naučili raditi.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borba je pratila Elvisa kroz cijeli život. &ldquo;Ta ne činim dobro koje bih htio, nego zlo koje ne bih htio &ndash; to činim.&rdquo; (Rimljanima 7,19)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis je rekao svom prijatelju Pat Booneu: &ldquo;Volio bih da mogu ići u crkvu poput tebe.&rdquo; Nakon &scaron;to mu je Boone rekao da bi mogao, Elvis mu je odgovorio: &ldquo;Ne, ne bi me ostavili na miru. Odvraćao bih pažnju svećeniku.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boone je poku&scaron;ao uvjeriti Elvisa: &ldquo;Ako bi vidjeli da dolazi&scaron; iz istog razloga kao i oni, sve to bi se ublažilo i ti bi mogao slobodno bogoslužiti kao i svi ostali. I tebi bi to puno pomoglo, Elvise.&rdquo; Prema Booneu, Elvis se &ldquo;osjećao kao da ne može otići bilo gdje u javnost.&rdquo; Dakle, bio je u nekoj vrsti zatočeni&scaron;tva. &ldquo;Osjećao sam kao da je živio kao državni neprijatelj broj 1, a ne kao kralj rock &lsquo;n&rsquo; rolla. To je usporavalo njegov dru&scaron;tveni i duhovni rast.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis je gladovao i žeđao za vi&scaron;e od života; postao je odlučan otkriti svoju sudbinu i svrhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospel pjevač J.D. Sumner se sjeća žene koja se približila pozornici u Vegasu sa krunom na jastuku, a Elvis ju je upitao &scaron;to je to. Odgovorila je: &ldquo;To je za tebe. Ti si Kralj.&rdquo; Elvis ju je uzeo za ruku, nasmije&scaron;io se i rekao: &ldquo;Ne, du&scaron;o, ja nisam Kralj. Krist je Kralj. Ja sam samo pjevač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis je izjavio: &ldquo;Sve &scaron;to želim je znati istinu, znati i iskusiti Boga. Ja sam tragač, to je sve &scaron;to sam.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosincu 1976. godine, Elvis je tražio da se TV evanđelist Rex Humbard i njegova supruga Maude Aimee susretnu s njim iza pozornice u Las Vegasu, između setova. &ldquo;Isus se vraća vrlo brzo, zar ne, Rex?&rdquo; Elvis je počeo citirati odlomke iz Svetog Pisma o Drugom dolasku. &ldquo;&Scaron;okiralo me da je Elvis znao sve te odlomke iz Starog i Novog Zavjeta o drugom Gospodinovom dolasku.&rdquo; rekao je Humbard u intervjuu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis, Maude Aimee, Rex i J.D. Sumner su se odvojili u veliki ormar kako bi imali malo privatnosti i govorili o duhovnim stvarima. &ldquo;Vidio sam da se vraćao natrag u djetinjstvo kada je svirao gitaru, i&scaron;ao u crkvu i pjevao crkvene pjesme.&rdquo; prisjetio se Humbard. &ldquo;I mogao sam vidjeti da se vraćao natrag u pro&scaron;lost &ndash; duhovno, onom osjećaju koji je imao godinama i godinama prije nego je zasađen u njegovu srcu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je stvarno &scaron;okiralo Elvisa tijekom njihova vremena provedenog zajedno, je kada mu je Maude Aimee rekla kako je molila Boga da on postane &ldquo;zvono na ovci&rdquo; za Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada ju je Elvis pitao &scaron;to to znači, odgovorila je: &ldquo;U Svetoj Zemlji, stave zvono na jednu ovcu i, kada se ona pomakne, ostatak stada krene s njome. Godinama sam se molila za tebe, Elvise, da ti postane&scaron; to zvono.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako si u potpunosti posvetio svoj život Bogu, mogao bi dovesti milijune ljudi u Kraljevstvo Božje.&rdquo; Prema Humbardu, &ldquo;Elvis se slomio na komadiće. Počeo je plakati. Stvarno ga je potresla tom izjavom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su se njih četvero držali za ruke i molili, &ldquo;ponovno je posvetio svoj život Bogu.&rdquo; prisjetio se Humbard. &ldquo;Pitao sam Boga da ga blagoslovi i da po&scaron;alje svoga Duha u njegovo srce i ispuni svaku njegovu potrebu.&rdquo; Odmah nakon molitve, Maude Aimee je oti&scaron;la u hotelsku suvenirnicu i kupila simbolično zvono samalim dijamantom na njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom drugog dijela večernje emisije, Elvis je podignuo malo zvono i nasmije&scaron;io se Maude Aimee i Humbardovima posvetio pjesmu &ldquo;How Great Thou Art&ldquo;. Ali nikada nisam vidio taj snimak. Trebat će vam maramice kada čujete iskrenu poruku Elvisova oca Vernona, na 03:45.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema sumnje da je Elvis imao uznemirenu du&scaron;u. No, uvijek je čuvao svoju vjeru i zavjete, često nadahnjujući milijune evanđeoskim pjesmama. Nikad ne znamo kroz kakve borbe možda netko prolazi u svom životu. Zastanite i pomolite se za nekoga za koga znate da se bori naći mir i snagu učiniti ispravnu odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Novizivot.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-017_elvis.jpgMostarsko ljeto: Otvorena najmasovnija izložba do sadahttp://grude.com/clanak/?i=2932429324Grude.com - klik u svijetThu, 17 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-17-izlozba-mostar-u-bojama-ljeta6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski umjetnici koji danas žive širom svijeta okupili su se u srijedu u Gradu na Neretvi na otvaranju skupne izložbe 'Mostar u bojama ljeta' organizirane u sklopu manifestacije 'Mostarsko ljeto 2017'.<p>Po riječima Mustafe Baje Hadžajlića iz Udruženja umjetnika Mostara, spremnost za sudjelovanje na toj izložbi bezrezervno su podržali svi kontaktirani umjetnici, a mnogi od njih odlučili su prevaliti veliki put kako bi večeras bili na samom činu otvaranja, prenosi <a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je prema mojim saznanjima najmasovnija izložba i najveći broj izloženih radova u Centru za kulturu Mostar posljednjih godina, a vjerujem isto tako i u cijelom Mostaru. Umjetnici koji izlažu dolaze iz Mostara, ali su tu i Mostarci koji trenutno žive u zemljama Europe. Cilj izložbe je promovirati zajedni&scaron;tvo kroz umjetnost", rekao je predstavnik Udruženja umjetnika Mostara Mustafa Hadžajlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svi su 'na prvu' pozitivno reagirali i rekli da će svakako sudjelovati na ovom velikom druženju. Dogovor je bio da svaki umjetnik odabere svoja dva rada i mnogu su odlučili posjetiti Mostar u ove vrele ljetne dane isključivo zbog ove izložbe", dodao je Hadžajlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izložbi je prikazano 76 djela od oko 40 umjetnika, a među brojnim nagrađivanim i priznatim umjetnicima odazvali su se Adin Hebib, zatim Josip Mićković koji živi u Irskoj, Nina Acković koja dolazi iz Belgije, Zdenko Bo&scaron;ković iz Nizozmske, Mili Selimović iz Norve&scaron;ke, Muriz Sefić iz &Scaron;vedske, Miodrag Milićević iz Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su i djela Salke M. Peze, Florijana Mićkovića, Ramiza Pandura, Vesne Oborine, Đanija i Anele Jakirović, Nusreta i Zarife Velić, Merime Ivković, Nermina Pala, Seke Behmen, Gorana Milinkovića, Slavenke Volić, Mustafe Baje Hadžajlića, Salke Batlaka, Mire Burić, Azre Avdagić Hamzić, Zijada Zekić, Zlatka Batlaka i drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu je otvorila Alma Fazil Obad, koja je uz Vesnu Oborinu, recitirala svoje pjesme. Izložba koja je postavljena u Centru za kulturu Mostar bit će otvorena sljedećih pet dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već u četvrtak u 20 sati u Centru za kulturu u okviru 'Mostarskog ljeta' bit će otvorena izložba 'Hamza Humo u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar'.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-17-izlozba-mostar-u-bojama-ljeta6.jpgPosušje: Smotra hrvatskog izvornog folklora “Silo na ognjištu”http://grude.com/clanak/?i=2916429164Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-fra_petar_bakula.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu manifestacije „Posuško lito“ 2017. na Trgu hrvatskih branitelja u subotu, 12. kolovoza u Posušju održati će se tradicionalna 12. Smotra hrvatskog izvornog folklora pod nazivom “Silo na ognjištu”. <p>Program će početi u 20.30 sati. Posjetitelji će moći uživati u no&scaron;njama i igrama, pjesmi i plesu koje će vam vjerno dočarati članovi KUD-ova:</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD &rdquo;FRA PETAR BAKULA" - Posu&scaron;je</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD KRALJ TOMISLAV - Tolisa</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD BRIBIR - Bribir</p> <p>&nbsp;</p> <p>BEĆARI S NERETVE - Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD PRIMOSRSKI DOLAC - Primosrki Dolac</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD LIJERICA - Slano</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD KU&Scaron;EVAC - Đakovo</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu nastupa legendarni bećarac starog kova &Scaron;ima Jovanovac i tambura&scaron;ki sastav "Izvor".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator smotre je HKUD Fra Petar Bakula iz Posu&scaron;ja, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-fra_petar_bakula.jpgTurnirom i folklornom večeri oblježit će se 65. obljetnica HKUD Jarehttp://grude.com/clanak/?i=2917229172Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-hkud-jare-0614216.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turnir zaseoka i prezimena MZ Jare počeo je u ponedjeljak a traje sve do petka..<p>Mjesna zajednica Jare i Kulturno umjetničko dru&scaron;tvo Jare povodom 65. obljetnice HKUD JARE organiziraju malonogometni turnir prezimena i zaseoka MZ Jare kao uvod za tradicionalnu Večer folklora pod nazivom &bdquo;Čuvati ćemo običaje svoje&ldquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turnir zaseoka i prezimena MZ Jare počeo je u ponedjeljak a traje sve do petka, a u svojem prvom izdanju broji čak 11 momčadi, čiji su igrači isključivo stanovnici Jara. Utakmice su svake večeri na rasporedu od 20 sati do 23:30 sati na igrali&scaron;tu Osnovne &scaron;kole Jare. Nakon finalne večeri turnira u petak, u subotu (12.kolovoza), u Jarama nas očekuje Večer folklora i fe&scaron;ta uz nastup brojnih folklornih dru&scaron;tva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, dok će sve prisutne do kasnih večernjih sati zabavljati Jozo Vučić i Duka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve ljude dobre volje i prijatelje Jara, da nam se i ove godine pridruže na tradicionalnoj Večeri folklora ali i na prvom izdanju malonogometnog turnira zaseoka i prezimena MZ Jare!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-hkud-jare-0614216.jpgParni Valjak u Posušju 13. kolovoza http://grude.com/clanak/?i=2917729177Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-parni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugoočekivani spektakl, koncert Parnog Valjka, održat će se u nedjelju 13. kolovoza na Trgu hrvatskih branitelja u Posušju, s početkom od 21:00, u organizaciji udruge PAUK. <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom, sada već tradicionalnom, petom po redu koncertu ranijih godina nastupali su Zabranjeno Pu&scaron;enje, Opća Opasnost, Prljavo Kazali&scaron;te, Te&scaron;ka Industrija, Crvena Jabuka, Predgrađe, Sjena. Sredinom kolovoza deseci tisuća ljudi pro&scaron;li su posu&scaron;kim trgom, a ni&scaron;ta manje od punog trga i ulica ne očekuje se ni ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će to prilika za fanove ovog benda iz BiH i Dalmacije da ih opet uživo čuju, ali i za one koji ih do sada nisu slu&scaron;ali uživo da provjere za&scaron;to se ovaj bend, koji iza sebe ima 18 studijskih i pet live albuma, na sceni održao već vi&scaron;e od četrdeset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak ni Zagreb nema vi&scaron;e isti pozivni, ali Parni Valjak i dalje žari i pali regionalnim pozornicama. Zato 13. kolovoza sunčanom stranom, nakon svih ovih godina, dođi, zapjevaj, uhvati ritam i pusti nek&rsquo; traje&hellip; Ulaz slobodan!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-parni.jpgVečer folklora u Širokom Brijegu 11. kolovozahttp://grude.com/clanak/?i=2910329103Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-b57af9b71eb22e9444b6a784bb199425_l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Težište večeri posvećeno je gangi, izvornoj pjesmi Hercegovine i Imotske Krajine, pjesmi s kojom se u ovim krajevima rađalo i živjelo a koja i danas u narodu živi kao tradicijska pjesma koju pjevaju mladi i stari. <p>U petak, 11. kolovoza u 21 sat prigodom obilježavanja Dana grada i blagdana Velike Gospe na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava (kod križa) održat će se manifestacija Večer folklora i kulturne ba&scaron;tine pod nazivom &bdquo;Brijeg &Scaron;iroki slavno ti je ime&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teži&scaron;te večeri posvećeno je gangi, izvornoj pjesmi Hercegovine i Imotske Krajine, pjesmi s kojom se u ovim krajevima rađalo i živjelo a koja i danas u narodu živi kao tradicijska pjesma koju pjevaju mladi i stari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na manifestaciji će nastupiti 15 folklornih skupina s područja &Scaron;irokog Brijega, Mostara, Čitluka, Ljubu&scaron;kog, Posu&scaron;ja, i Tomislavgrada, a na istoj će se predstaviti izvorno narodno stvarala&scaron;tvo zapadne Hercegovine u pjesmi, plesu kao i tradicijska glazbala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od dru&scaron;tava nastupaju KUD "Ganga" &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Brda&ldquo; Izbično, HKUD &bdquo;Blaćani&ldquo; Biograci,HKUD &bdquo;Vrila&ldquo;Župa Mostarski Gradac, HKUD &bdquo;Sveta Ana&ldquo; Ljuti Dolac, HKUD &bdquo;Crnač&ldquo; , HKUD&ldquo; Sveti Ante&ldquo; Cim, HKUD &bdquo;Sarajlije&ldquo; Tomislavgrad, HKUD &bdquo;Herceg Stjepan&ldquo; Blagaj-Buna, HKUD &bdquo;Donji Ograđenici&ldquo; Čitluk, Ganga&scaron;i iz Dužica &bdquo;Ćipa i ekipa&ldquo;, Posu&scaron;ki ganga&scaron;i &bdquo;Vjeko Ba&scaron;ić i ekipa&ldquo;, Ljubu&scaron;ki ganga&scaron;i &bdquo;Željko Keža i ekipa&ldquo;, Posu&scaron;ki ganga&scaron;i &bdquo;Žaer i ekipa&ldquo;Rakitski ganga&scaron;i &bdquo;Jusić i ekipa&ldquo; i guslar Dario Ižić iz Klobuka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori manifestacije su Grad &Scaron;iroki Brijeg i KUD Ganga &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-b57af9b71eb22e9444b6a784bb199425_l.jpgPUBLIKA I ŽIRI SLOŽNI: Ankora i Đirata imale najbolje nastupe na IV. Festivalu klapske pisme u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2908129081Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-07-fkp17-zim-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pobjedama klape Ankora iz Podstrane u ženskoj kategoriji i klape Đirata iz Zagreba u mješovitoj kategoriji završen je IV. Festival klapske pisme Posušje 2017. <p>Ne pamtimo da se dosada na ijednom festivalu klapske pisme dogodilo da se u sve tri kategorije žiri i publika slože oko pobjednika. Ipak, to se ove godine dogodilo u Posu&scaron;ju. Žiri i publika bili su jedinstveni oko odluke o najboljim nastupima na ovogodi&scaron;njem festivalu, navodi se na stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ženskoj kategoriji u jakoj konkurenciji nastupilo je 11 klapa. Prema ocjeni stručnog žirija u sastavu maestro Jo&scaron;ko Ćaleta, Marko Rogo&scaron;ić, Ivica Kaleb i Terezija Kusanović, ali i prema glasovima publike, za najbolju žensku klapu proglasili su Ankoru iz Podstrane. Nagradu &bdquo;Posu&scaron;ki stećak&ldquo; uručio im je predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, a &bdquo;Buru&ldquo; posu&scaron;ki slikar, kipar i klesar Mario Mihalj koji je zajedno sa učenicima kamenoklesarske &scaron;kole izradio ovogodi&scaron;nje statue.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojila je klapa Orca iz Splita, kojoj je priznanje uručio gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić, dok je na trećem mjestu zavr&scaron;ila klapa Kandelora iz Zemunika a priznanje im je uručila Miljana Glamuzina v.d. glavni tajnik HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko apsolutnog pobjednika žiri i publika bili su složni i za mje&scaron;ovitu kategoriju. &bdquo;Posu&scaron;ki stećak&ldquo;, nagradu za prvo mjesto, i &bdquo;Buru&ldquo;, nagradu publike, osvojila je klapa Đirata iz Zagreba. Nagrade i priznanja su im uručili Velimir Jukić, direktor državne Agencije za statistiku i Ivan Lončar, predsjednik općinskog Vijeća općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje je klapi Sv. Nikola iz Metkovića uručila nagradu za osvojeno drugo mjesto, dok je gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić predala nagradu za osvojeno treće mjesto klapi Signum iz Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz priznanja i statute klape su u sve tri kategorije nagrađene i novčanim nagradama od 1.500,00 KM za prvo mjesto. Drugo mjesto je nagrađeno s 1.000,00 KM, a treće s 500,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici klapa koje su nastupile na ovogodi&scaron;njem festivalu imali su samo riječi hvale za organizaciju festivala koja je bila na vrlo visokom nivou te se nadaju da će nastupiti i dogodine, Posebno su pohvalili gostoprimstvo od strane organizatora općine Posu&scaron;je, HKD Napredak &ndash; podružnica Posu&scaron;je, mu&scaron;ke i ženske klape Zvizdan, klape Grga te udruge PAUK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepuni Trg hrvatskih branitelja tako su ispunili zvuci klapske pisme i gromoglasni pljesak publike kojim su nagrađivali svaku klapu pojedinačno, a posebno klapu &Scaron;ufit koja je nastupila u revijalnom dijelu i svojim pjesmama raspjevala cijeli auditorij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji nisu mogli nazočiti ovom spektakularnom događaju, koji se održava u sklopu manifestacije &bdquo;Posu&scaron;ko lito&ldquo;, izravan prijenos mogli su pratiti putem valova Radio Posu&scaron;ja uz uključenje Radio Plusa i Herceg Bosne. A reportažu s festivala će moći gledati na svojim ekranima zahvaljujući Na&scaron;oj TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori se ovim putem zahvaljuju svima onima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i potpori a posebno članovima Odbora, žiriju, klapama, pokroviteljima, sponzorima, donatorima, medijima i volonterima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlične klape, jo&scaron; bolja scenografija, uigrani i simpatični voditeljski dvojac Gabrijela Senjak Be&scaron;lić i Dragan Soldo kao i odu&scaron;evljena publika jamac su da nas dogodine očekuje jo&scaron; bolji jubilarni V. festival klapske pisme Posu&scaron;je 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve fotografije možete pogledati <a href="http://www.fkp-posusje.com/novosti/publika-i-ziri-slozni-ankora-i-dirata-imale-najbolje-nastupe-na-iv-festivalu-klapske-pisme-u-posusju/" target="_blank">OVDJE</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Mate Stipić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-07-fkp17-zim-14.jpgMeđunarodni seminar klasične glazbe u Čapljini uveličali Končar, von Arnim, te Grigorianhttp://grude.com/clanak/?i=2908729087Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-07-017_akademija_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Čapljini se od 6. do 13. kolovoza održava Međunarodni seminar klasične glazbe ARDEA, a nositelj projekta je čapljinska Akademija, koju uspješno godinama vodi fra Mile Vlašić.<p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni seminar počeo je svečanim koncertom otvorenja, violinu je svirao Goran Končar, piano Arnulf von Arnim, te cello David Grigorian.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranje je održano u crkvi svetog Franje Asi&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:<a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost/?fref=ts" target="_blank">Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-07-017_akademija_1.jpgKlapa Bošket i ove godine osvojila „Posuški stećak“http://grude.com/clanak/?i=2906029060Grude.com - klik u svijetSun, 06 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-06-klapa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klapa Bošket iz Zagreba osvojila je prvo mjesto i nagradu “Posuški stećak” na prvoj večeri IV. Festivala klapske pisme Posušje 2017. koji je pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i hrvatskog člana BiH Predsjedništva Dragana Čovića održan u Posušju. <p>&nbsp;</p> <p>Klapa Bo&scaron;ket prvo mjesto osvojila je u konkurenciji devet klapa, a nagradu im je uručio Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za zdravlje i &scaron;port.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto na festivalu pripalo je klapi Bunari iz Vodica, a treće mjesto zauzela je klapa Grga iz Posu&scaron;ja.</p> <p><br />Koliko je jaka mu&scaron;ka konkurencija svjedoči i činjenica da su među klapama bile čak tri klape koje su bile u zavr&scaron;noj večeri 51. FDK u Omi&scaron;u &ndash; Bunari iz Vodica, Bo&scaron;ket iz Zagreba te Krunik iz Kučina. Upravo su Bunari nagrađeni srebrnim &scaron;titom na spomenutom festivalu od strane stručnog žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je i publika ove godine bila istog stava kao i stručni žiri, pa je tako nagrada &bdquo;Bura&ldquo; pripala klapi Bo&scaron;ket iz Zagreba. Nagradu im je uručio predsjednik organizacijskog odbora Festivala i općinski načelnik Branko Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U revijalnom dijelu programa nastupila je Meri Cetinić sa svojom kćeri Ivanom Burić, te i s klapom Bunari koji su svojim nastupom odu&scaron;evili publiku. &bdquo;Diva dalmatinskog soula&ldquo;, kako je nazivaju hrvatski novinari, izvedbom svojih najvećih hitova kao &scaron;to su Četiri stađuna, U prolazu, Potraži me u predgrađu, Zemlja dide mog kao i neke nove skladbe prisutnoj publici pružila je nezaboravan koncert. Na kraju je zahvalila Posu&scaron;anima na prekrasnom i ugodnom dru&scaron;tvu, kazav&scaron;i da nije ni sumnjala da će ju Hercegovci srdačno primiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druge večeri festivala, večeras će se za glavnu nagradu natjecati 11 ženskih klapa i 5 mje&scaron;ovitih klapa. Za večera&scaron;nji revijalni dio najavljena je splitska klapa &Scaron;ufit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival klapske pjesme u Posu&scaron;ju jedini je festival te vrste u BiH, održava se u sklopu kulturno-zabavne i &scaron;portske manifestacije &bdquo;Posu&scaron;ko lito&ldquo;, a ulaz za sve posjetitelje je besplatan. Za sve one koji nisu u mogućnosti doći na Trg hrvatskih branitelja i pratiti Festival uživo, napominjemo da izravan prijenos osigurava Radio Posu&scaron;e i Radio Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posusje.net</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-06-klapa.jpgFOTO: Na bajkovitoj Čabulji, povodom tužne 75. obljetnice mučeništva trojice Hrvata - katolika, služena sveta misahttp://grude.com/clanak/?i=2893128931Grude.com - klik u svijetMon, 31 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-017_11_fratri_cabulja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na bajkovitoj planini Čabulji, povodom 75. obljetnice ubojstva Luke Marića Meštrova iz Goranaca, Adama Vrlića iz Bogodola i Stipe Čuljka iz Prova, od strane četnika, održana je sveta misa.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu služili su fra Luka Marić, fra Mile Vla&scaron;ić i fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istrgnuti iz svojih obitelji, krivica im jedina bi &scaron;to su Hrvati - Rimokatolici. Čabulja je čula njihove smrtne jauke i zadnje izdisaje. Sačuva tajnu i ispisa je rukom potomaka. Djeca va&scaron;a i djeca djece va&scaron;e niču iz va&scaron;e krvi i žrtve i ostaju vam vječnim dužnikom i nasljedovateljem. Vi i svi hrvatski mučenici počivajte u miru Božjem. Amen!", stoji na spomeniku podignutom u čast trojice mučenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise, vjernici i njihovi fratri družili su se do kasnih poslijepodnevnih sati uz jelo i piće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>FOTO:<a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost" target="_blank">FRAMOST</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-017_11_fratri_cabulja.jpgMagic time vinyl festival prvu večer okupio velik broj zaljubljenika u gramofonske pločehttp://grude.com/clanak/?i=2890428904Grude.com - klik u svijetSat, 29 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-29-vinyl-1-1024x682.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magic time vinyl festival u Imotskom okupio brojne ljubitelje glazbe<p>Magic time vinyl festival koji je svečano jučer otvoren na Perinu&scaron;i okupio je vi&scaron;e od pet tisuća zaljubljenika u stare gramofonske ploče, svih uzrasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je uistinu lijepo biti u predivnom ambijentu u okružju rijeke Vrljike, gdje se družilo, pjevalo, plesalo cijelu večer, pi&scaron;e <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/magic-time-vinyl-festival-prvu-vecer-okupio-velik-broj-zaljubljenika-u-gramofonske-ploce/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi gost festivala bila je Zorica Kondža, također odu&scaron;evljena prijemom i ugođajem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pu&scaron;tala je s nekoliko gramofona vinyl ploče s glazbom nekih lijepih davnih vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival se nastavlja i danas, ba&scaron; kao i izložba starih gramofona, ploča, slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Radio Imotski</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-29-vinyl-1-1024x682.jpgOdržana manifestacija ”Na temeljima bazilike naše”http://grude.com/clanak/?i=2878628786Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ostatcima ranokršćanske bazilike iz 5. i 6. stoljeća, u Dubokom Mokrom pored Širokog Brijega, u podnožju Gradine na kojoj su 2001. godine mještani podigli veliki križ, slavila se sveta misa. <p>Misno slavlje predvodio je župnik fra Stipe Bi&scaron;ko. U toj prigodi u organizaciji KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo; upriličena je manifestaciju &ldquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&rdquo;, u sklopu koje je održana i tradicionalna večer folklora, pi&scaron;e <strong>Vecernji.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočne su pozdravili Slavica Ćužić, predsjednica KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo;, i &scaron;irokobrije&scaron;ki gradonačelnik Miro Kraljević. Himnu &ldquo;Lijepa na&scaron;a&rdquo; izvela je Marija Će&scaron;kić uz pratnju tambura&scaron;ica KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo; i tambura&scaron;a iz HKUD-a &ldquo;Fra Bernardin Smoljan&rdquo; iz Rodoča. Osim članova KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo; svojim koreografijama, pjesmama i plesom predstavili su se i članovi KUD-a &ldquo;Tomislav&rdquo; iz Cerne (Hrvatska), HKUD-a &ldquo;Crna&scaron;nica&rdquo; iz Kne&scaron;polja, HKD-a &ldquo;Napredak&rdquo; iz Busovače, &ldquo;Studenačkih bećara&rdquo;, &ldquo;Dream teama Babe&rdquo; i ganga&scaron;ke skupine &ldquo;Dužice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodio Ivan Kraljević. U zabavnom dijelu programa nastupala je i grupa &ldquo;Brig&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-2.jpgU Posušju prikazan film Bijeli put, slijedi veliki koncert Parnog valjkahttp://grude.com/clanak/?i=2866528665Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-img_4422.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Nove Bile, Zagreba, Osijeka, Busovače... i posuška publika pogledala je film Bijeli put autora Zdenka Jurilja, koji je u organizaciji Udruge PAUK, a u sklopu Posuškog lita održan u kinodvorani. <p>&nbsp;</p> <p>Uz filmsku ekipu, Zdenka Jurilja, Tomislava Bubala, Tomislava Topića i Marka Mandića posu&scaron;ka publika imala je priliku pozdraviti i organizatora Bijelog puta dr. Ivana Bagarića, nekada&scaron;njeg dopredsjednika Vlade RH Milana Ramljaka, liječnika u bolnici u Novoj Biloj dr. Vladu Tabaka i vozača u konvoju Bijeli put Ivicu Prilića koji su se i obratili nakon filma.</p> <p>Ovo je bio već treći uspje&scaron;ni PAUK-ov događaj ovog ljeta nakon kina na otvorenom u suradnji sa Sarajevo film festivalom, te In memoriama na Darka Ćurdu koji su obilježili predstavom Sve o ženama Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Sada je pred Paucima najzahtjevniji događaj ovog ljeta koncert Parnog valjka, čija priprema već naveliko traje. Na ovom događaju očekuje se vi&scaron;e tisuća i ljudi i spektakl kakav Posu&scaron;je, ali i Hercegovina odavno nisu vidjeli. Zahvaljujući tvrtki Planet koja sponzorira dolazak ovog benda ulaz na koncert je slobodan, kao i na sve dosada&scaron;nje Paukove događaje, a uz Planet, Pauci zahvaljuju i medijima koji su im uvijek bili na usluzi za organiziranje svih događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />I ovaj koncert, koji će se održati u nedjelju 13. kolovoza već je tradicionalan i bit će peti po redu. Ranijih godina na Trgu hrvatskih branitelja nastupali su Zabranjeno pu&scaron;enje, Opća opasnost, Prljavo kazali&scaron;te, Crvena jabuka, Te&scaron;ka industrija, a publici su se predstavili i domaći rockeri, bendova Predgrađe i Sjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ranijih godina posu&scaron;ki trg bio je pun, a to se očekuje i ove godine uz legendarne rokere. Bit će to prilika za fanove Parnog valjka iz BiH i Dalmacije da ih opet uživo čuju, ali i za one koji ih do sada nisu slu&scaron;ali uživo da provjere za&scaron;to se ovaj bend, koji iza sebe ima 18 studijskih i pet live albuma, na sceni održao već vi&scaron;e od četrdeset godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-img_4422.jpgPremijerno prikazan film o Zvonimiru Čuvaluhttp://grude.com/clanak/?i=2858928589Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Tata nemoj ići na teren!”, zavapila je Silvija kojoj je taj dan bila sveta krizma zagrlivši svog oca Zvonimira, kojem je upravo javljeno da se stanje u Mostaru pogoršalo. <p><br />Kao da je slutila da ga vi&scaron;e neće vidjeti. &ldquo;Sad ću otići i neću vi&scaron;e nikada&rdquo;, odgovorio joj je Zvonimir, pozdraviv&scaron;i se s ljudima koji su bili pred njegovom kućom i radionicom u Donjem Proboju. Bio je to 11.svibnja 1993., u Mostaru je rat buktio. Najgore je bilo na Bulevaru. Sukobljene strane bilu su svega nekoliko metara jedni od drugih. Pucalo se, palilo, Mostar je gorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvonimir se pridružio svojoj vojsci, koja se nalazila u jednoj od zgrada na zapadnoj strani Bulevara. U jednom trenutku čuo je plač i vri&scaron;tanje civila iz zgrade preko puta. Iz zgrade se vidio gusti dim i bilo je jasno da će ukoliko ne iziđu iz nje svi civili koji su u njoj izgorjeti. Uglavnom je bila riječ o ženama i djeci. Kroz glavu su mu u tom trenutku pro&scaron;li njegovih četvero djece koja su ostala kući čekajući da se vrati. Odlučio je spasiti ih. Svojim vojnicima je naredio da ne pucaju. A kako nisu imali nikakvu komunikaciju s drugom stranom, Zvonimir je odlučio izići na sredinu Bulevara noseći u ruci bijelu zastavu s kojom je mahao. Sa sobom nije ponio nikakvo oružje te mu nitko nije čuvao leđa. Primičući se gorućoj zgradi dozivao je civile da iziđu, da se na njih neće pucati. U trenutku kada je stao na sredinu ulice, Zvonimir je pao i ostao nepomično ležati. Pogodio ga je snajper. Netko je kukavički pucao na čovjeka koji je nosio bijelu zastavu s ciljem spa&scaron;avanja desetaka žena i djece. On u tom trenutku nije znao koje su nacionalnosti civili, niti ga je to zanimalo. Za njega su to bile žene i djeca. Kasnije se pokazalo da je među civilima bilo svih nacionalnosti. Zvonimir je poginuo, a oni su spa&scaron;eni. Uspjeli su izići iz zgrade i preći Bulevar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Zvonimiru Čuvalu rođenom u Donjem Proboju u općini Ljubu&scaron;ki i njegovom životu i stradanju, u petak večer, je u gradskoj vijećnici u Ljubu&scaron;kom prikazan film. Redateljica filma je Marijeta Petković, tekst je pripremio Ilko Barbarić, a u realizaciji cijelog projekta produkcijski su sudjelovali Prvi TV i Romeo Bilać. &ldquo;Ideja o filmu se rodila davno. Ja sam povezana s Jurom, Zvonimirovim sinom i nekako mi je ta priča o Zvonimiru već godinama bila u u&scaron;ima i htjela sam saznati vi&scaron;e. Do&scaron;li smo na ideju da prikažemo film o njegovu liku i dijelu, ali nisam očekivala da će doći do ovoga do čega je do&scaron;lo sada. Razgovarali smo s puno ljudi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zadovoljstvo filmom</strong><br />&ldquo;Nagla&scaron;avam da mi je zadovoljstvo bilo surađivati s Zdenkom Andabakom koji odvojio vrijeme i kazao svoju priču&rdquo;, kazala nam je redateljica filma Marijeta Petković. Dodala je kako joj je iznimno drago &scaron;to su općina Ljubu&scaron;ki i Udruga žena i branitelja prepoznali ovaj film i odlučili ga pokazati premijerno u rodnom gradu Zvonimira Čuvala. Iza Zvonimira je ostalo četvero maloljetne djece Dejan, Stanislava, Silvija i Jurica te supruga Nada. Pokojni Zvonimir Čuvalo bio je zapovjednik IV. Radi&scaron;ko-Probojske satnije, nakon toga bojnik I. bojne, posthumno pukovnik, a Radi&scaron;ko-probojska satnija nakon njegove smrti nosi njegovo ime, a kasnije i bojna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik OSH, Vrhovnik dr. Franjo Tuđman donio je odluku 1995. kojom se odlikuje (275 ČUVALO ZVONIMIR NIKOLA 2504955152730 ) Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;<br />FOTO:<strong> Prvi.tv</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-maxresdefault.jpgObnovljen rad Društva hrvatskih novinara u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2850628506Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-dhn-u-bih-ff2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana je osnivačka, a ujedno obnoviteljska skupština Društva hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini. <p>Dru&scaron;tvo ba&scaron;tini vrijednosti i načela Udruge hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini koja je osnovana 1999. godine i nastavlja s djelatnostima koje je Udruga obavljala tijekom svog djelovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime Inicijativnog odbora Skup&scaron;tinu je otvorio prof. dr. Zoran Tomić koji je kazao kako je prema Statutu pravni sljedbenik Udruge hrvatskih novinara u BiH Centar za studije novinarstva, odnosno danas Studij novinarstva Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru te je upravo iz tih razloga inicijativa do&scaron;la s fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Jedna od misija Sveučili&scaron;ta je promicanje hrvatske kulture, hrvatskoga jezika i vrijednosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Obnovom rada Dru&scaron;tva hrvatskih novinara mi smo danas najizravnije implementirali ovu misiju Sveučili&scaron;ta. Odlučni smo nastaviti i dalje pomagati i promicati vrijednosti koje su danas istaknute i zapisane u Statutu'',poručio je Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za predsjednicu Dru&scaron;tva izabrana je Valentina Rupčić, zamjenica glavnoga urednika Večernjega lista, izdanja za Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovu za mene izuzetno važnu dužnost prihvatila sam kako bismo okupili hrvatske novinare, objedinili medije te napravili strategiju djelovanja. Kao &scaron;to je poznato ovakve udruge postoje okupljajući većinom bo&scaron;njačke i srpske novinare. Zajedničkim snagama kroz ovu udrugu i mi ćemo biti od sada ti koji ćemo dati hrvatski odgovor'', istaknula je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je formirana Skup&scaron;tina za predsjednika je izabran pročelnik Studija novinarstva prof. dr. Ilija Musa dok je za tajnicu Dru&scaron;tva imenovana Maja Ere&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Neki od ciljeva Dru&scaron;tva su promicanje temeljnih i ustavom zajamčenih prava javnosti da bude informirana o događanjima u dru&scaron;tvu te promicanje prava svake osobe na slobodu izražavanja, promicanje profesionalne neovisnosti, novinarske etike i slobode izražavanja, organizacija i provedba stručnih radionica, edukacija i usavr&scaron;avanja članova udruge, a samim time i studenata '', kazao je Musa te naglasio da je planirana i suradnja s odgovarajućim udrugama, organizacijama ili dru&scaron;tvima u inozemstvu, kao i učlanjenje u međunarodne oblike povezivanja udruga i organizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajna misija Dru&scaron;tva je promicanje unapređenja uvjeta za zapo&scaron;ljavanje, plaćanje i angažmane svojih članova, kao i dogovor u pogledu svih uvjeta pod kojima se djelatnosti članova udruge bilo gdje u svijetu provode, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-dhn-u-bih-ff2.jpgPreminula 17-godišnja članica GKM-a Vitez: Grad je zavijen u crno, bol se ne može opisatihttp://grude.com/clanak/?i=2832428324Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-03-017_kristina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava “Brat Magarac” HNK-a Mostar, autora Renea Medvešeka a u režiji Lawrencea Kiirua, koja je trebala biti odigrana u ponedjeljak navečer na 2. Danima hrvatskog kazališta u BiH, otkazana je, priopćeno je iz Gradskog kazališta mladih Vitez i Udruge mladih “Enter”.<p><br />Razlog otkazivanja igranja ove predstave, koja je trebala biti izvedena u sredi&scaron;njem dijelu Dana hrvatskog kazali&scaron;ta u BiH, tragična je smrt mlade Kristine Lovrinović, sedamnaestogodi&scaron;nje članice Gradskog kazali&scaron;ta mladih Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Shrvani smo ovom tragedijom, bol svih nas je prevelika i na&scaron;e su misli sad uz Kristininu obitelj. Uz Kristininu najužu obitelj mi smo najvi&scaron;e tužni zbog ove neopisive tragedije i igranje predstave nije opcija. U na&scaron;oj kazali&scaron;noj dvorani je tijekom dana velik broj na&scaron;ih članova tugovao, dvorana je doslovno nakva&scaron;ena suzama. Na&scaron;i prijatelji iz HNK-a Mostar su bez pogovora prihvatili na&scaron;u odluku i izrazili nam duboku i iskrenu sućut, kao i velik broj kazali&scaron;ta iz zemalja okruženja, na čemu smo im zahvalni&rdquo;, priopćeno je iz GKM-a Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevjerica je zavladala u Vitezu nakon ove velike tragedije, na&scaron; redakcijski mail i facebook stranica su zatrpani porukama. Iz GKM-a Vitez su tijekom dana objavili i osmrtnicu, uz poruku koju prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dragi prijatelji, na&scaron;a kazali&scaron;na obitelj je danas obavijena tugom. Neopisiva je bol u na&scaron;im srcima, izgubili smo sestru i prijateljicu. Na&scaron;a kazali&scaron;na dvorana natopljena je suzama na&scaron;e brojne obitelji. Ne možemo zaustaviti suze i skriti tugu, ali gdje nema suza nije bilo ni ljubavi. A kod nas je ljubavi bilo, u izobilju. Ne možemo opisati ni izbliza riječima koliko, niti &scaron;to trenutno osjećamo, ali nema ni veze. Znamo mi, a zna i Kristina. I to je dovoljno! Kristininim roditeljima i bratu, članovima najuže obitelji, kao i svim članovima GKM Vitez izražavamo sućut, a na&scaron;u Kristinu ćemo voljeti i pamtiti zauvijek i sačuvati ju u na&scaron;im srcima. Kike, ljubavi na&scaron;a, volimo te ❤&rdquo;, stoji na službenoj facebook stranici Gradskog kazali&scaron;ta mladih Vitez, prenosi Vitez.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-03-017_kristina.jpgVIDEO: Tisuće vjernika na Kedžari proslavilo Divin danhttp://grude.com/clanak/?i=2831828318Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-divin_dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na Vran planini proslavljen Divin dan. <p>U organizaciji župe sv. Ilije proroka Doljani, program obilježavanja Divina dana započeo je u subotu 1. srpnja Misom Uočnicom koju je u 18 sati na Kedžari predvodio i pod njom propovijedao fra Andrija Jozić, ramski gvardijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sam dan proslave, sredi&scaron;njem euharistijskom slavlju u 11 sati prethodile su pučke pobožnosti - obavljanje zavjeta, u molitvi obilazak Divinog groba i spomen kipa. Isto tako vjernici odnosno hodočasnici imali su priliku i za osobnu Ispovijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije početka Svete mise tekst Poruke Dive Grabovčeve u ramskoj narodnoj no&scaron;nji izrekla je djevojka Daria Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/SFMZLpY8cB0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>U nazočnosti nekoliko tisuća hodočasnika kako iz ramskog kraja tako i drugih dijelova BiH, RH i Hrvata katolika iz dijaspore, svečano euharistijsko slavlje u 11 sati predslavio je fra Mijo Džolan, biv&scaron;i provinijal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale okupljenim vjernicima izrekao je mjesni župnik fra Ivan Pervan. Euharistijsko slavlje svojim pjevanjem uljep&scaron;ao je zbor iz Mostara pod ravnanjem maestra Dragana Filipovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije svečanoga euharistijskog slavlja uslijedila je ča&scaron;ica razgovora za starije te narodno veselje okupljenih hodočasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakog ljeta, točnije na prvu nedjelju poslije Petrova, tisuće hodočasnika iz Rame, Hercegovine, Bosne, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na lokalitetu Kedžara, na Vran planini. Dio njih, a posebno mladi i pje&scaron;ači do ovoga mjesta kako bi obavili svoje zavjete i sudjelovali u slavlju Svete mise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diva Grabovčeva, koja je danas inspiracija mnogim pjesnicima i umjetnicima, bila je katolička djevojka, prema legendi najljep&scaron;a u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Želeći očuvati svoju kr&scaron;ćansku vjeru i djevojačku čestitost, Diva se toj njegovoj namjeri izričito usprotivila. No, mladi beg bio je uporan, te je mladu pastiricu Divu prona&scaron;ao na Vran planini. Kad ga je Diva jo&scaron; jednom odbila, Tahir-beg ju je u bijesu i usmrtio. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Danas se na grobu nalazi veliki kameni stećak, a pored njega se nalazi brončani kip koji prikazuje Divu u klečećem položaju s uzdignutom glavom prema nebu, pi&scaron;e <a href="http://www.rama-prozor.info/clanak/foto-video-tisuce-vjernika-na-kedzari-proslavilo-divin-dan/30126" target="_blank">rama-prozor.info.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-divin_dan.jpgKedžara: Proslava u čast Divi Grabovčevojhttp://grude.com/clanak/?i=2827528275Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-kedzara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski narod već desetljećima hodočasti na jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine.<p>U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve, hrvatske mučenice koja je dala svoj život za Boga i vjeru, očuvav&scaron;i tako ljubav svojih predaka prema Domovini i Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su Divin dan i Kedžara povod i mjesto okupljanja brojnih hodočasnika iz svih krajeva BiH i Hrvatske. Mno&scaron;tvo koje se okuplja na Divinu grobu prve nedjelje poslije Petrovdana svjedoči o vjerovanju u Divin lik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program obilježavanja Divinog dana započet će Misom uočnicom 1. srpnja 2017., u 18:00 h. Misu će predvoditi fra Andrija Jozić, gvardijan župe Rama &Scaron;ćit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nju svetu misu u nedjelju 2. srpnja 2017. u 11 sati na Kedžari predvodit će i pod njom propovijedati fra Mijo Džolan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz proslavu na Kedžari posjetitelji će imati priliku osvježiti se i uživati u tradicionalnoj hrani pod &scaron;atorima ili u nekima od restorana koje Blidinje nudi. Od svirki uživo izdvajamo Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Zlatne strune&rdquo; koji će nastupiti u restoranu STAZA na skijali&scaron;tu u subotu 1.srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove nedjelje na skijali&scaron;tu započinje ljetna sezona panoramske vožnje žičarom. Cijena vožnje je 5 KM, a za svaki račun vrijednosti 30 KM iz Restorana Staza Blidinje imate pravo na besplatnu vožnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također će svi posjetitelji imati priliku jahati, slikati se, družiti s konjima ili jednostavno uživati u najplemenitijim životinjama na svijetu. Jahanje je jedno od noviteta koje nudi Blidinje, poseban, inspirativan i lijep doživljaj za sve uzraste, pi&scaron;e <a href="http://blidinje.net/najava-proslava-u-cast-divi-grabovcevoj/" target="_blank">Blidinje.net.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-kedzara.jpgIzvučen redoslijed klapa koje će nastupiti na IV. Festivalu klapske pisme Posušje 2017http://grude.com/clanak/?i=2828628286Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-klape.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festivalski odbor Festivala klapske pisme Posušje temeljem pristiglih prijava održao je ždrijeb klapa koje će nastupiti na ovogodišnjem, četvrtom festivalu klapa u Posušju. <p>U subotu, 5. kolovoza u konkurenciji mu&scaron;kih klapa nastupiti će devet klapa i to ovim redoslijedom:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;ke klape</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. mu&scaron;ka klapa Studenac, Kru&scaron;evo</p> <p>2. mu&scaron;ka klapa Bunari, Vodice</p> <p>3. mu&scaron;ka klapa Zvizdan, Posu&scaron;je</p> <p>4. mu&scaron;ka klapa Okruk, Okrug Donji</p> <p>5. mu&scaron;ka klapa Bo&scaron;ket, Zagreb</p> <p>6. mu&scaron;ka klapa Grga, Posu&scaron;je</p> <p>7. mu&scaron;ka klapa Krunik, Kučine</p> <p>8. mu&scaron;ka klapa Herceg, Čitluk</p> <p>9. mu&scaron;ka klapa Sv. Mihovil Proložac, Proložac</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 6. kolovoza u konkurenciji ženskih i mje&scaron;ovitih klapa nastupiti će &scaron;esnaest klapa po sljedećem rasporedu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženske klape</p> <p>1. ženska klapa Orca, Split</p> <p>2. ženska klapa Stivanja, Trogir</p> <p>3. ženska klapa Kolura, Split</p> <p>4. ženska klapa Bura, Mostar</p> <p>5. ženska klapa Ventula, Split</p> <p>6. ženska klapa Zvizdan, Posu&scaron;je</p> <p>7. ženska klapa Salona, Solin</p> <p>8. ženska klapa Kandelora, Zamunik</p> <p>9. ženska klapa Uzorita, Suko&scaron;an</p> <p>10. ženska klapa Besida, Klis</p> <p>11. ženska klapa Ankora, Split</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mje&scaron;ovite klape</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. mje&scaron;ovita klapa Goromita, Vrgorac</p> <p>2. mje&scaron;ovita klapa Signum, Čapljina</p> <p>3. mje&scaron;ovita klapa Đirata, Zagreb</p> <p>4. mje&scaron;ovita klapa Sv. Nikola, Metković</p> <p>5. mje&scaron;ovita klapa Kolajna, Zadar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape se u sve tri kategorije natječu za prvu nagradu Posu&scaron;ki stećak, a uz ovo priznanje osigurana je i novčana nagrada od 1.500,00 KM. Drugo mjesto bit će uz priznanje nagrađeno s 1.000,00 KM, a treće s 500,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obje kategorije priznanjem Bura bit će nagrađene najbolje klape po izboru publike, pi&scaron;e Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-klape.jpgPOSUŠKO LITO: I ove godine bacite "Posuški đir"http://grude.com/clanak/?i=2825328253Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-posuski-dir1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalnom biciklijadom „Posuški đir“ u nedjelju, 2. srpnja službeno će se otvoriti kulturno-zabavna i športska manifestacija „Posuško lito“. <p>Biciklijadu, koja već polako prelazi u jednu lijepu tradiciju, četvrtu godinu zaredom organizira posu&scaron;ki biciklistički klub &bdquo;Pony&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ne sumnjamo da će biciklijada i ove godine okupiti veliki broj biciklista, amatera i rekreativaca, iz susjednih općina i gradova. Svi će oni imati priliku baciti đir po Posu&scaron;ju'', navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljanje je na Trgu hrvatskih branitelja u 14 sati, a polazak na đir previđen je u 15 sati. Ruta kojom će se voziti je: Trg hrvatskih branitelja &ndash; obilaznica &ndash; Ina &ndash; rotor u Rastovači &ndash; rotor na Ričini, obilaznica &ndash; Trg hrvatskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pozivamo sve vas da se pridružite ovoj zanimljivoj kombinaciji rekreacije, sporta i druženja'', priopćili su organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-posuski-dir1.jpgBiH nominirala branje trave ive i kosidbu na Kupresu na listu kulturne baštinehttp://grude.com/clanak/?i=2820228202Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-kosidba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu se danas i sutra održava 11. godišnji sastanak mreže eksperata za nematerijalnu kulturnu baštinu jugoistočne Europe na kojoj će biti razmjenjene informacije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine regije, javlja Anadolu Agency (AA). <p>&nbsp;</p> <p>Sini&scaron;a &Scaron;e&scaron;um, &scaron;ef Kancelarije UNESCO u BiH, izjavio je kako je riječ o regionalnoj plaformi koja služi za razmjenu informacija o za&scaron;titi nematerijalne kulturne ba&scaron;tine regije. Sudionici će danas razgovarati o za&scaron;titi nematerijalne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;e&scaron;um je dodao kako će sutra&scaron;nji dio sastanka biti posvećen financiranju i mehanizmima kroz koje se osigurava adekvatna za&scaron;tita nematerijalne kulturne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- BiH koristi ovu priliku da promovira svoju nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu. Mislimo da je ovo jedinstvena prilika. Ovo je 11. sastanak i zaista kvalitetna platforma kroz koju se rađaju i razvijaju nove ideje. Ono &scaron;to je za UNESCO jako važno to je da se u zemljama regije i BiH zaista vodi računa i da se nematerijalna ba&scaron;tina &scaron;titi na odgovarajući način - izjavio je &Scaron;e&scaron;um.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako BiH ima jedan element upisan na listu nematerijalne ba&scaron;tine, a da je drugi predložen za upis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upisano je konjičko drvorezbarstvo, branje trave ive je već predloženo za upis - dodao je &Scaron;e&scaron;um te dodao kako se pripremaju nove nominacije i smatra kako će narednih nekoliko godina biti vrlo aktivno za eksperte u BiH na izložbi nominacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović rekao je kako je BiH u veljači preuzela predsjedavanje Vijećem ministara kulture JI Europe te da će iskoristiti priliku za jačanje regionalne suradnje u oblasti nematerijalne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako je BiH 2009. godine rafiticirala konvenciju UNESCO-a o za&scaron;titi nematerijalne ba&scaron;tine&nbsp; i da je 2014. godine zmijanski vez upisani element na reprezentativnu listu kulturne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U proceduri upisa je također nekoliko elemenata, konjičko drvorezbarstvo, sevdalinka, Dan kosidbe na Kupresu, branje trave ive na Ozrenu... - rekao je Osmanović i dodao kako će dvodnevnu konferenciju iskoristiti da se eksperti bolje upoznaju sa nematerijalnom ba&scaron;tinom u BiH, između ostalog sevdalinkom i da imaju priliku gledati skokove sa Starog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina je na 2. lipnja 1993. godine, postala članica Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku prisustvuju predstavnici zemalja Balkana, Italije, Turske, Cipra...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-kosidba.jpgObilježena 20. obljetnica kapelice u vojarni Stanislava Baje Kraljevićahttp://grude.com/clanak/?i=2810328103Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-34c0920b6aec991d3e9c.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ova kapela je svjedočanstvo da su 170 -torica naše braće položila, darovala, svoje živote kao čin ljubavi prema bližnjem svom, prema svom hrvatskom narodu, poručio je Sopta.<p>U vojarni "Stanislava Baje Kraljevića" u Mostaru, obilježena je 20. obljetnica podizanja spomen kapelice sv. Ivana Krstitelja. Ta je kapelica podignuta 1997.godine u znak trajnog sjećanja na sve poginule pripadnike 2.gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti su nazočili veterani brigade, a kratki osvrt o kapelici izrekao je ratni zapovjednik brigade general zbora Stanko Sopta. Služena je i sv. misa koju je predvodio vojni kapelan don Ivan Turudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ratni zapovjednik general zbora Stanko Sopta je rekao kako u spomen kapelu sv. Ivana Krstitelja već dvadeset godina ulaze kao u hram žrtve i prilikom svakoga ulaska obuzimaju ih duboke emocije. <br />"Ljudski su to osjećaji koji nas potvrđuju i čine nas boljim i plemenitijim. Na prvom mjestu vjera, pa zahvalnost, pa divljenje, pa tuga, pa ponos, pa nada života, a onda naviru pitanja, no kada se priberemo duboko shvatimo da smo na Svetom mjestu. "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe", druga je Božja zapovijed, ona je neprestano pred nama, često je nismo kadri po&scaron;tivati. No sigurni smo, tko život svoj daruje ljubeći bližnjega svoga, Božju zapovijed je slijedio", poručio je Sopta. "Ova kapela je svjedočanstvo da su 170-torica na&scaron;e braće položila, darovala, svoje živote kao čin ljubavi prema bližnjem svom, prema svom hrvatskom narodu. Svojom žrtvom života, nama su darovali slobodu. Ovim dana&scaron;njim spominjanjem im zahvaljujemo, ovim skromnim činom uzvraćamo ljubav koju nam oni darova&scaron;e! Glasno danas izgovorimo, ponosni smo na Vas, dičimo se s Vama! Zahvalni smo Va&scaron;im obiteljima i u dubini du&scaron;e, s njima dijelimo sve bratske osjećaje!", poručio je Sopta.<br />"Na dvadesetu obljetnicu podizanja i blagoslova ove kapele prisjećamo se i na&scaron;eg ministra obrane Gojka &Scaron;u&scaron;ka, jednog od najvećih sinova na&scaron;eg naroda, koji nam je na ovom mjestu prije dvadeset godina očinskom ljubavlju i brigom izgovorio, tako snažno i ohrabrujuće, a tako brižno "NE BOJTE SE". Danas smo potpuno svjesni da je njegovo ime i da su njegove riječi stalno u nama, da nas opominju i podsjećaju, da nas na nova hrabre. Danas mi jedni drugima ponovo kažimo "NE BOJMO SE", nisu se bojali ni na&scaron;i prijatelji pa ne smijemo se bojati ni mi. Budimo dostojni njihove Žrtve!", naglasio je Sopta. <br />"Na zidove ove kapele među imena na&scaron;ih branitelja, na&scaron;ih prijatelja, iz svojih srca, iz svojih misli prenijeti ćemo imena na&scaron;ih "očeva" koji nas hrabro vodi&scaron;e u tim slavnim danim boja za slobodu. Zlatnim slovima upisati ćemo imena dr. Franje Tuđmana, Gojka &Scaron;u&scaron;ka i Mate Bobana", poručio je Sopta u svom govoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomen kapela sv. Ivana Krstitelja Kapelica sv.Ivana Krstitelja je podignuta 1997.godine u znak trajnog sjećanja na sve poginule pripadnike 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane. Kapelu su podigli pripadnici brigade za zapovijedanja ratnog zapovjednika brigade generala zbora Stanka Sopte. Kapelu je projektirao talijanski arhitekt Michele Bergamasco. Otkrivena je i posvećena na sam blagdan sv. Ivana Krstitelja 1997. godine. Unutar kapele ukupno je postavljeno 170 mramornih ploča (30 x 60 cm) sa slikom upečenom na glini i imenima poginulih pripadnika. U sredi&scaron;njem prostoru dominira oltarni prostor &ndash; žrtvenik u čijim plohama su isklesani reljefi: razapinjanje na križu kojem su grede troplet (južna strana), ruka i krunica (desna strana), ruka i pu&scaron;ka (lijeva strana), a na sjevernoj plohi je potpis umjetnika akademskog slikara Anđelka Mikulića s prigodnim tekstom iznad kojeg lebdi golub Duha Svetoga ili Mira. U prostoru iza žrtvenika nalazi se Mozaik urađen od murana i raznobojnog granita. I to je djelo akademskog slikara Anđelka Mikulića. Prikazuje žalost i bol majke za gubitkom sina.<br /><br /><br />(Vecernji.ba)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-34c0920b6aec991d3e9c.jpegOvaj vikend počinje „Posuško lito“ 2017.http://grude.com/clanak/?i=2805728057Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-koncertv-crvena-jabuka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posušje u sljedeća tri mjeseca postaje kulturno-zabavno i sportsko središte, ne samo Hercegovine već BiH i šire regije. <p>Od subote 24. lipnja kreće jo&scaron; jedno &bdquo;Posu&scaron;ko lito&ldquo; 2017. veliki brend Posu&scaron;ja u sklopu kojeg se održava vi&scaron;e od 30 kulturno-zabavnih i sportski događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Započeti će 2. Memorijalnim turnirom u bridžu &bdquo;Jerko-Jerry Kovač&ldquo; u Parku prirode Blidinje te Međunarodnim festivalom animiranog filma (NAFF) koji će se održati u posu&scaron;koj kinodvorani. Svečano otvaranje je predviđeno 2. srpnja velikom biciklijadom &bdquo;Posu&scaron;ki đir&ldquo; u organizaciji BK &bdquo;Pony&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom ne&scaron;to vi&scaron;e od dva mjeseca, od kraja lipnja pa sve do početka rujna, posjetitelji će moći uživati u brojnim događajima, smotri folklora, predstavama, koncertima, projekciji filmova, animiranom festivalu, festivalu klapske pisme i sportskim događajima. I ove godine je pred nama dvadesetak događaja koji će obogatiti ovogodi&scaron;nji program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrhunac manifestacije bit će IV. Festival klapske pisme na kojem će u revijalnom dijelu nastupiti Meri Cetinić i klapa &Scaron;ufit te spektakularni koncert Parnog valjka na kojem se očekuje na tisuće posjetitelja. Svakako vrijedi izdvojiti Igre bez granica koje svake godine obaraju rekorde po prijavi natjecatelja, smotru folklora &bdquo;Silo na ognji&scaron;tu&ldquo; koja okuplja brojna kulturno-umjetnička dru&scaron;tva iz BiH i Hrvatske. Poseban naboj će imati koncert &ldquo;Za sve ove godine&ldquo; na kojem će nastupiti svi posu&scaron;ki bendovi koji su djelovali na prostoru općine u ovom i pro&scaron;lom stoljeću, pi&scaron;e Posu&scaron;je.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo da je &ldquo;Posu&scaron;ko lito&rdquo; manifestacija koja se održava ususret Danu općine Posu&scaron;je, odnosno proslavi blagdana Velike Gospe koji se obilježava 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine naslovnicu letka i plakata krasila je bista fra Petra Bakule u čast 200. obljetnice rođenja, prije njega fra Grge Martiće, zatim most na Ričini da bi ove godine svoje mjesto na njima zauzeli izlo&scaron;ci franjevačkog muzeja &bdquo;U kući Oca mojega&ldquo;. Nakon mukotrpnog rada na pripremi prostora i izložaka pronađenih na prostoru općine Posu&scaron;je javnost će ih moći vidjeti do kraja ove godine.</p> <p>Inače, pro&scaron;logodi&scaron;nju manifestaciju &ldquo;Posu&scaron;ko lito 2016.&rdquo; posjetilo je vi&scaron;e od 50.000 posjetitelja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-koncertv-crvena-jabuka.jpgGeneralni ministar reda fra Michael Perry posjetio širokobriješki samostanhttp://grude.com/clanak/?i=2799427994Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-perry.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu posjeta Generalne uprave Franjevačkog reda OFM Južnoslavenskoj konferenciji provincijala u nedjelju je generalni ministar reda fra Michael Perry posjetio samostan u Širokom Brijegu. <p>Tom prigodom, fra Perryja i njegovo izaslanstvo ispred &scaron;irokobrije&scaron;ke bazilike dočekali su fratri koji djeluju u samostanu, na čelu s gvardijanom fra Tomislavom Puljićem. Nakon dočeka uputili su se u crkvu gdje ih je gvardijan pozdravio i izrazio dobrodo&scaron;licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Perry je, također, uputio nekoliko prigodnih riječi, potaknuv&scaron;i nazočne da se i dalje bore za svoju vjeru na ovim trusnim područjima, priopćeno je iz Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva "Fra Leo Petrović i 65 subraće".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo je obi&scaron;lo samostan i Muzej te su se pomolili na grobu dvadesetčetvorice hercegovačkih fratara ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vendelin Karačić je nakon toga kratko izložio povijest crkve i samostana, a fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeni&scaron;tva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", uveo je nazočne u tematiku pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, fra Perry je posjetio ratno skloni&scaron;te u kojem je 7. veljače 1945. ubijeno i spaljeno 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Miljenko Stojić pojasnio je nazočnima kako se i &scaron;to točno dogodilo u tom skloni&scaron;tu, ali i kako je ista, jugokomunistička, ruka u tom vremenu ubila jo&scaron; 54 hercegovačka fratra za koje se vodi postupak mučeni&scaron;tva da bi ih Crkva jednoga dana proglasila mučenicima, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-perry.jpgIzmolite molitvu koja se moli na blagdan svetog Antehttp://grude.com/clanak/?i=2787127871Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan je svetog Antuna (Ante) Padovanskog, jednog od najomiljenijih katoličkih svetaca, koji je svetim proglašen samo 11 i pol mjeseci nakon svoje smrti. U Hercegovini se blagdan obilježava svetim misama, blagoslovom djece i procesijama.<p>&nbsp;</p> <p>S portala <strong><a href="http://www.medjugorje-info.com/hr" target="_blank">Međugorje info</a></strong> prenosimo prigodnu molitvu povodom dana&scaron;njeg dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Antune, veliki sveče i čudotvorče, s vjerom se i ufanjem utječemo tebi i tvojemu svetom zagovoru kod Boga danas, na dan tvoga blaženog preminuća i prijelaza u vječni život na nebesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojim vjernim nasljedovanjem Isusa Krista, svojom pokorom, čistoćom, pravedno&scaron;ću, ponizno&scaron;ću, ljubavlju i svim drugim kr&scaron;ćanskim krepostima u herojskom stupnju, ukratko, svojom izvanrednom sveto&scaron;ću, zaslužio si vječnu slavu kod Boga i ljudi. Time si pokazao put kojim je i nama ići, svijetli primjer kako ćemo i mi nasljedovati svoga Spasitelja, Isusa Krista. Bio si već za svoga zemaljskog života toliko drag Bogu da je Djetić Isus si&scaron;ao u tvoje naručje i da si, promatrajući ga svojim očima, mogao s njime tajnovito i ljubazno razgovarati. Sada si mu jo&scaron; draži u nebu. Molimo te, zagovaraj nas kod dobroga Boga. Preporučamo ti prije svega potrebe Crkve u na&scaron;em hrvatskom narodu i po svem svijetu; preporučamo ti sve svećenike da uspje&scaron;no navije&scaron;taju ljudima Radosnu vijest spasenja i vode ih k pravom miru u Bogu; zatim, sve na&scaron;e redovnike i redovnice, da se žrtvuju za Krista i bližnjega; sve na&scaron;e obitelji, da žive po Božjem zakonu u slozi i ljubavi; na&scaron;u mladež, da ustraje u svetim idealima; na&scaron;e starce, bolesnike i sve koji trpe, da strpljivo za Isusom nose svoj križ; umiruće, da preminu u milosti Božjoj, i pokojnike, da se raduju vječnoj svjetlosti neba. Po tebi neka bude vječna hvala i slava Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu: "Divan je Bog u svetima svojim!" Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim se pjeva ili recitira:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ak&rsquo; čudesa traži&scaron;, gle!<br />Smrt i bludnja, nevolje,<br />Vrag i guba nestaju.<br />Zdrave bolesnici.<br />More, lanci padaju,<br />Uda, stvari propale<br />Mole i dobivaju<br />Mladi pa i starci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I&scaron;čezava pogibelj,<br />Prestaju i potrebe.<br />Neka kaže tko to zna,<br />Pa i Padovanci!<br />More, lanci...<br />Slava Ocu i Sinu<br />I Duhu Svetomu.<br />More, lanci...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ove pjesme pjeva se ili recitira:</p> <p>&nbsp;</p> <p>O jeziče blagoslovljeni, koji si uvijek blagoslivljao Gospodina i druge si blagoslivljati učio: sad je očito kakve te zasluge uzvisi&scaron;e pred Bogom!</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moli za nas, blaženi Antune!<br />- Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomolimo se! Zavjetni spomen blaženoga Antuna, tvojega, Bože, priznavatelja i naučitelja, neka razveseli svekoliku Crkvu da vazda bude za&scaron;tićena duhovnom pomoći i zavrijedi uživati vječne radosti. Po Kristu, Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpgČetvrtom knjigom Mila Stanković još jednom uzburkala duhovehttp://grude.com/clanak/?i=2785527855Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-knjige1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Dok ne pustimo misao da slobodno poteče i ne oslobodimo pero u vlastitoj ruci, naš rukopis robovat će zakonima i propisima."<p>&nbsp;</p> <p>Riječi su to iz pera Mile Stanković, poznate novinarke Večernjeg lista, koja je ovih dana objavila svoju četvrtu knjigu pod nazivom "Oslobođena misao".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj knjizi, Mila Stanković je odlučila osloboditi svoje misli, odlučila ih je podijeliti sa svijetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predgovoru o ovoj knjizi, Ante Gugo je napisao kako se autorica u svojim razmi&scaron;ljanjima obračunava s anomalijama koje postaju postaju dru&scaron;tvena pravila.</p> <p><br />- Mislim dakle postojim (Cogito ergo sum) izrekao je Rene Decartes, francuski matematičar i filozof koji je svije obogatio svojom intelektualnom ostav&scaron;tinom u razdoblju od 1597. do 1651. godine. Da je Decartesova misao uvijek aktualna pod izvrsno odabranim nazivom "Oslobođena misao". Sadržaj nekih eseja koji su pred nama takav je da je trebala velika količina hrabrosti za objaviti ih. Zbog toga je ova knjiga jo&scaron; vrjednija. Autorica se u svojim razmi&scaron;ljanjima obračunava s anomalijama koje postaju dru&scaron;tvena pravila. Ba&scaron; kao &scaron;to je nekad Decartes geometrijski ra&scaron;članjivao neki problem i onda ga dio po dio analizirao idući do konačnog rezultata, tako nam i Mila Stanković aktualno stanje u dru&scaron;tvu svodi na pojedinačne radnje i događaje koji rezultiraju aktualnim dru&scaron;tvenim stanjem, govori Gugo u predgovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjim rečenicama predgovora Gugo ističe da se dade u tekstovima Mile Stanković vidjeti i samoprijekora, ali i iskrene radosti zbog trenutka u kojem je autorica odlučila postati slobodna osoba i progovoriti.<br />- Nije time razveselila samo sebe nego i sve nas koji smo pročitali, odnosno sve one koji će tek pročitati ovu izvrsnu knjigu, zaključuje Gugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mila Stanković kritički se u svojoj knjizi odnosi prema svakodnevici, koja je i dva desetljeća nakon rata, sumorna, isprepletena nepravdom i bezakonjem. U svojem razmi&scaron;ljanju osobito je ogorčena onima koji su "isplivali" nakon posljednjeg rata i koji su stvorili, te i dalje stvaraju tu sumornu svakodnevicu. Ali, kako na kraju nakon ki&scaron;e dolazi sunce, tako je i autorica za kraj ostavila ono najljep&scaron;e, promi&scaron;ljanje o ljubavi. - U biti, mislim kako je život satkan od malih stvari. A ljubav je i mala i velika stvar. Ljubav je dostupna svima. Svi smo se s njom rodili... ako nas vodi ljubav, mislim kako nam je "pobjeda" ilitiga "opstanak", zajamčen, stoji u knjizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima iz posljednjeg dijela knjige "Oslobođena misao" Mila Stanković vraća nadu svim obespravljenima u dana&scaron;njem vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogovor za njezinu knjigu, napisao je novinar i pisac Du&scaron;an Musa. - Nakon isčitavanja niza eseja iz sadržaja knjige prva asocijacija je Silvije Strahimir Kranjčević i njegova neprolazna &ndash; Eli! Eli! Lama azavtani?!&ldquo; &ndash; Bože! Bože! Za&scaron;to si nas (me) ostavio?!. Da za&scaron;to? Kakve to veze ima s djelom, ovovremene autorice? Ima, ima, kazuju to stihovi...., ističe Musa u pogovoru, pa zavr&scaron;ava mislima: "Dva smo svijeta različita", bio bi konačni zaključak nakon isčitavanja 'oslobođene misli'. Jedan je svijet za kojeg se spremala 'generacija koja nije dolila priliku', romantični Radio Luksemburga, svijet Charlesa Aznavura i njegovog recimo &ndash; Treba znati.... Umjesto recimo, Aznavurovog, Treba znati, danas se na istim mjestima valjaju stihovi koje slu&scaron;aju djeca 'generacije koja nije dobila priliku'...., zaključuje jedan od recenzenata Du&scaron;an Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon putopisnog romana prema istinitim događajima "Ponosna pustinja", zbirke kolumni "Retrovizor" i knjige "Zemlja apsurda", Mila Stanković jo&scaron; je jednom uspjela dodirnuti du&scaron;u svojih čitatelja i dokazati da njena, "izgubljena generacija", kako je naziva Du&scaron;an Musa u svojem pogovoru, a koja je bila stvorena za velike domete, ali ih je rat zaustavio, jo&scaron; ima &scaron;to&scaron;ta za reći i upozoriti na nepravdu koja se događa u dana&scaron;njem vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji su zainteresirani za najnoviju knjigu poznate novinarke i književnice iz &Scaron;irokog Brijega mogu se javiti na njezinu <strong><a href="https://www.facebook.com/stankovicmilaknjige/" target="_blank">službenu Facebook stranicu Mila Stanković</a></strong>, gdje mogu doznati sve detalje o ovoj, kao i o ostalim knjigama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br /><a href="https://www.facebook.com/stankovicmilaknjige/" target="_blank">https://www.facebook.com/stankovicmilaknjige/</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-knjige1.jpgNarodne nošnje i tradicionalne pjesme odjeknule Mostaromhttp://grude.com/clanak/?i=2782627826Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-10-folklor-hrvata-u-bih7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH u organizaciji UHAKUD u BiH održava se danas u Mostaru u HD Herceg Stjepan Kosača. <p>Na smotri nastupa devet skupina iz BiH. Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH -UHAKUD u BiH osnovni je način za&scaron;tite i promocije izvrsnosti i izvornosti nematerijalne kulturne ba&scaron;tine na&scaron;ega naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ciljem &scaron;to boljeg i kvalitetnijeg očuvanja na&scaron;e nematerijalne kulturne ba&scaron;tine organizacija ovakvog događaja je neophodna kako bi se dru&scaron;tva predstavila sa svojim izvornim nematerijalnim izričajem s jednim ciljem, prijenosom ba&scaron;tine s koljena na koljeno, naveli su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SUDIONICI SMOTRE: 1. HKD &bdquo;Napredak&ldquo; &ndash; Bugojno<br />2. HKDU &bdquo;Zora&ldquo; Struge i Gorica &ndash; Čapljina<br />3. HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; &ndash; Mostar<br />4. KUD &bdquo;Stari hrast 2000&ldquo; &ndash; Novi Travnik<br />5. HKUD &bdquo;Hercegovac&ldquo; &ndash; &Scaron;iroki Brijeg<br />6. KUD &bdquo;Izvor&ldquo; &ndash; Žabljak Usora<br />7. HFS &bdquo;Bobovac&ldquo; Ćatići Kakanj<br />8. HKUD &bdquo;Drijeva&ldquo; Gabela&ldquo;<br />9. HKUD &bdquo;Veljaci&ldquo; Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <strong>Bljesak.info</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-10-folklor-hrvata-u-bih7.jpgJozo Pavković kod Pape: Darujem vam "krikove" kojima upozoravam na nepravdu prema Hrvatimahttp://grude.com/clanak/?i=2778927789Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-jozo_i_papa1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Među koricama knjige ‘Urednikov pečat’ sadržani su moji krikovi kojima upozoravam na nepravdu koja se čini nad Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini”, rekao je Jozo Pavković Svetom Ocu uručujući mu svoju knjigu u Vatikanu. <p>&nbsp;</p> <p>Papa je također uzvratio darom - svojim medaljonom. Susret s poglavarom Katoličke crkve za svakoga je posebna čast i doživljaj koji ostaje u sjećanju cijeloga života. Malo kome se u životu pruži prilika susresti se s Papom u njegovu uredu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pavković je imao tu prigodu čak &scaron;est puta, i to s trojicom papa - Ivanom Pavlom II., Benediktom XVI. i papom Franjom. Uz to, izvje&scaron;tavao je tijekom njihovih posjeta BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bio sam s izaslanstvom iz BiH s papom Franjom u knjižnici u kojoj je soba za prijam. Dolazak do njegova ureda nezaboravan je doživljaj. Prolazak kroz hodnike u strogo je određenoj koloni. Ide se jedan iza drugoga, u ti&scaron;ini, pored &Scaron;vicarske garde i papinih časnih ljudi. Prefekt dirigira kada se hoda ili stoji. Kao da prolazite kroz povijest. Put pored impresivnih dvorana do vrhovnog poglavara vi&scaron;e od milijarde katolika iz cijelog svijeta prepun je mističnosti. Sve izgleda svečano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomislio sam - ima li veće sreće za jednoga autora od toga da tek otiskani primjerak svoje knjige među prvima uruči upravo Svetome Ocu&rdquo;, kaže Pavković. Ističe kako mu je taj trenutak važan i zbog činjenice &scaron;to je ponajveći &ldquo;glavni krivac&rdquo; pisanja kolumni, a potom i izlaska knjige papinski izaslanik nuncij u Hrvatskoj Alessandro D&rsquo;Errico.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo na poticaj nuncija i glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića počeo je pisati kolumne, ponajvi&scaron;e o političkom položaju Hrvata u BiH. Zato je Pavković iskoristio prigodu Svetom Ocu kazati i u posveti napisati kako on kao urednik vidi njihov težak položaj i pozvati Vatikan na diplomatsku ofenzivu. Za posjeta Vatikanu Pavković je imao priliku susresti se i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom. U razgovoru ga je podsjetio na obećanje koje mu je dao prije dvije godine - da će doći u Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-jozo_i_papa1.jpeg''Operacija Kino'' stiže u Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=2780227802Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-operacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Operacija kino kreće na ljetnu turneju 15. lipnja Prvi grad na karti Operacije kino ovoga ljeta je Čapljina čiji stanovnici će 15. i 16. lipnja uživati u filmovima ''Sing Street'' Johna Carneya i ''Uzbuna na Zelenom vrhu'' Čejen Černić. <p>Putujuće kino Sarajevo Film Festivala i Obala Art Centra će obradovati i stanovnike Livna (17. i 18. lipnja), Tomislavgrada (19. i 20. lipnja), Ljubu&scaron;kog (21. i 22. lipnja), Trebinja (23. i 24. lipnja), Posu&scaron;ja (28. i 29. lipnja), te posjetitelje OK Festa na Tjenti&scaron;tu (30. lipnja, 1. i 2. srpnja).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekipa Operacije kino se pobrinula da odabere program u kojem će, pored velikih, moći uživati i mali filmoljupci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publika će imati priliku osjetititi posebnu draž gledanja filmova pod otvorenim nebom, a ulaz na projekcije je slobodan, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PROGRAM OPERACIJE KINO 2017:</p> <p>&nbsp;</p> <p>ČAPLJINA<br />20.30 - Sportski centar Čapljina (u slučaju ki&scaron;e: kino Mogorjelo)<br />15. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney<br />16. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić</p> <p>LIVNO<br />21.00 - Trg kralja Tomislava (u slučaju ki&scaron;e: Kino dvorana NS Livno)<br />17. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić<br />18. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney</p> <p>TOMISLAVGRAD<br />21.00 - Plato ispred Osnovne &scaron;kole Ivana Mažuranića (u slučaju ki&scaron;e: Gradska galerija)<br />19. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić<br />20. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney</p> <p>LJUBU&Scaron;KI<br />21.00 - Gradski park (u slučaju ki&scaron;e: Osnovna &scaron;kola Marka Marulića)<br />21. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney<br />22. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić</p> <p>TREBINJE<br />21.00 - JU Dom mladih &ndash; ljetna pozornica (u slučaju ki&scaron;e: JU Dom mladih)<br />23. lipanj &ndash; RIČARD RODA, režija: Toby Genkel, Reza Memari - (sinhronizovan)<br />24. lipanj &ndash; LUDI PROVOD, režija: Paolo Virz&igrave;</p> <p>POSU&Scaron;JE<br />21.00 &ndash; Trg hrvatskih branitelja (u slučaju ki&scaron;e: kino dvorana Posu&scaron;je)<br />28. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić<br />29. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney</p> <p>TJENTI&Scaron;TE &ndash; OK FEST &ndash; 21.00<br />30. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney<br />1. srpanj &ndash; TOUR THE FRANCE, režija: Rachid Djaidani<br />2. srpanj &ndash; NESLAVNO SLAVNA FLORENCE, režija: Stephen Frears</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-operacija.jpgPremijera videa za "Pjesmu o ljubavi" Lucije Zovkohttp://grude.com/clanak/?i=2776827768Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-big_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Pjesma o ljubavi'', nagrađena skladna na natječaju u sklopu Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca (2016.) kojeg svake godine organizira Vicepostulatura postupka mučenistva "fra Leo Petrović i 65 subraće", ovih dana dobila je video spot. <p>Za video za ovu skladbu Lucije Zovko zaslužni su redatelj Tomislav Topić i direktor fotografije Antoni Ćorić iz &scaron;irokobrije&scaron;ke filmske produkcije Kadar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst potpisuje Stanko Zovko, glazbu Stanko i Lucija Zovko, a aranžman Gabrijel Prusina. Glazbenu produkciju je radio Franjo Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studijsko snimanje, miks i mastering rađeni su u "Studiju 3" Radiopostaje Mir Međugorje i Studiju Groove, Mostar, pi&scaron;e Bljesak.info. Snimanje za potrebe glazbenog videa odvijalo se na &Scaron;irokom Brijegu u blizini mjesta gdje su pobijeni &scaron;irokobrije&scaron;ki franjevci, kojima je ova pjesma i posvećena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/Pc-1GqERrLY" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-big_(1).jpgGLAZBENA DIVA U POSUŠJU: Meri Cetinić nastupa u revijalnom dijelu Festivala klapske pisme Posušje 2017.http://grude.com/clanak/?i=2776927769Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-meri-cetinic-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meri Cetinić, kantautorica iz Splita čije pjesme rado slušamo i u njima uživamo već godinama, nastupiti će u revijalnom dijelu IV. Festivala klapske pisme Posušje 2017. i unijeti šansonijerski ugođaj te večeri. <p>Nastupiti će u duetu sa kćerkom Ivanom Burić u jedinstvenom ambijentu pod otvorenim nebom na Trgu hrvatskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne sumnjamo da će &bdquo;diva dalmatinskog soula&ldquo;, kako je nazivaju hrvatski novinari, izvedbom svojih najvećih hitova kao &scaron;to su Mornareva žena, Četiri stađuna, Lastavica, U prolazu, Potraži me u predgrađu, Zemlja dide mog kao i neke nove skladbe prisutnoj publici pružiti nezaboravan koncert, pi&scaron;e Posu&scaron;je.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meri Cetinić će pjevati na prvoj večeri festivala kada su na programu mu&scaron;ke klape u subotu, 5. kolovoza na Trgu hrvatskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/WJGGF5mZJJ0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-meri-cetinic-1.jpgŠiroki Brijeg: Otvoren natječaj za 15. izdanje WHFesta http://grude.com/clanak/?i=2770427704Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-whf_no_15.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj za prijave radova na West Herzegowina Fest No.15. koji će se održati u Širokom Brijegu od 3. do 5. kolovoza otvoren je 6. lipnja ove godine. <p>Kao i do sada, na natječaj se mogu prijaviti glazbenici, autori kratkih filmova te pisci kratkih priča, a nakon selekcije, žiri će odlučiti o najboljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za glazbeni dio festivala potrebno je poslati tri autorske skladbe na e-mail glazba@whfest.com, a autori kratkih filmova mogu na mail film@whfest.com slati radove isključivo u trajanju do 8 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratke priče, koje će nakon selekcije biti objavljene u festivalskom Fanzinu, &scaron;aljite isključivo na e-mail kratka.prica@whfest.com. Priča ne smije biti ranije objavljena (&scaron;to uključuje i dru&scaron;tvene mreže), a može imati najvi&scaron;e 9.000 znakova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori kratkih priča natječu se za novčanu nagradu od 1.000,00 KM, autori filmova natječu se za novčanu nagradu od 1.000,00 KM, a nagrada za glazbeni dio festivala je snimanje pjesme i snimanje spota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival će se održati na dobro poznatoj lokaciji, a kao i dosada&scaron;njih godina, program će činiti upravo prijave bendova, priča i filmova, uz nastup glazbenih gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;lih godina to su bili Vatra, Pavel, Silente, Edo Maajka, Hladno Pivo, Sars, Goran Bare &amp; Majke, Letu &Scaron;tuke, Damir Urban, Neno Belan, Gustafi, Kino Klub, Kawasaki 3p, TBF, JINX, Belfast Food, Dubioza Kolektiv, Elemental, Kries, Zoster, Zabranjeno pu&scaron;enje, Natali Dizdar..., a i ove godine očekujemo zvučna imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 10. srpnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija na službenim <a href="http://www.whfest.com/vijest118.asp" target="_blank">internetskim stranicama Festivala</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-whf_no_15.jpgPosušje: Predavanje o značaju i zaštiti kulturno-povijesne baštine ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=2766827668Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-steci-blidinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Edukativno predavanje o značaju i zaštiti kulturno-povijesne baštine Županije Zapadnohercegovačke, u organizaciji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH održat će se u srijedu 7.6.2017 s početkom u 9 sati u općinskoj vijećnici u Posušju. <p>Predavač će biti Maja Soldo stručni suradnik za kulturno-povijesnu ba&scaron;tinu navedenog ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potreba za ovakvim predavanjem, koje bi educiralo ili podsjetilo lokalnu zajednicu na značaj kulturno-povijesne ba&scaron;tine, potaknuto je brojnim devastacijama, ali i zaboravom nekoliko stotina lokaliteta od prapovijesti do novijeg vremena. Na predavanju će biti obrađene 3 cjeline:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavne karakteristike i pojmovi svakog razdoblja od prapovijesti do srednjeg vijeka;<br />Poznati lokaliteti općine u kojoj se održava predavanje;<br />Za&scaron;tita kulturno-povijesne ba&scaron;tine</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje se u prvom redu odnosi na predstavnike mjesnih zajednica, ali i na predstavnike zainteresiranih institucija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-steci-blidinje.jpgPosjetitelji uživali u plesovima Hercegovine, Posavine, Slavonije...: HKUD ''Hercegovac'' proslavio 20. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=2744527445Grude.com - klik u svijetSun, 28 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-28-hkud.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posjetitelji su mogli uživati u plesovima iz zapadne Hercegovine, Posavine, Slavonije, ciganskim plesovima, plesovima Makedonije i izvornim plesovima Hercegovine, te u izvornim pjevanjima gange i bećarca. <p>U organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva &bdquo;Hercegovac&ldquo; održan je cjelovečernji koncert &bdquo;20 GODINA S VAMA&ldquo; u kojem su ljubitelji narodnih pjesama i plesova uistinu mogli uživati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je upriličen u &scaron;kolskoj dvorani Gimnazije fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su mogli uživati u plesovima iz zapadne Hercegovine, Posavine, Slavonije, ciganskim plesovima, plesovima Makedonije i izvornim plesovima Hercegovine, te u izvornim pjevanjima gange i bećarca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, na koncertu su bili gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-28-hkud.jpgU Mostaru spektakularni broadwayski mjuzikl 'Kralj Lavova'http://grude.com/clanak/?i=2730627306Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-kralj_lavova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spektakularni broadwayski mjuzikl "Kralj Lavova" izvest će se 27. i 28. svibnja, s početkom u 19.'' sati, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, u organizaciji plesnog studija B-Dance. <p>Jedinstveni visoko nagrađivani mjuzikl izvest će trinaestero djece &ndash; glumaca u uzrastu od petog do devetog razreda osnovne &scaron;kole te 39 plesača iz Plesnog studija B-Dance.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjuzikl "Kralj Lavova" je jedna bezvremenska priča za sve uzraste u kojoj se isprepliću obiteljske i prijateljske intrige, te se oživljava tema ljubavi, zajedni&scaron;tva, po&scaron;tovanja i prijateljstva, istaknuo je voditelj projekta mjuzikla Goran Popović, koji potpisuje tekst i režiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koreografiju za mjuzikl radile su Kristina Glavina i Sanja Elezović, glazbu Igor Raguž, a vokalni trening Željka Zovko, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-kralj_lavova.jpgU Mostaru projekcija filma 'Bijeli put' Zdenka Juriljahttp://grude.com/clanak/?i=2731127311Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-bijeli-put-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekcija dokumentarnog filma "Bijeli put" redatelja Zdenka Jurilja održat će se u petak, 26. svibnja, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru u 20 sati. <p>Film će biti prikazan u sklopu kulturne manifestacije Hrvatsko proljeće Sredi&scaron;nje Bosne, a pod pokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bijeli put" tematizira organiziranje najvećeg humanitarnog konvoja koji je 1993. godine spasio 80.000 opkoljenih Hrvata u Sredi&scaron;njoj Bosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera filma upriličena je 9. travnja u Novoj Biloj, nakon čega je održana projekcija u kinu "Europa" u Zagrebu. Nakon Mostara film će biti prikazan u Splitu, Osijeku, Dubrovniku i u ostalim gradovima Hrvatske i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, film će biti prikazan u jo&scaron; nekim zemljama u inozemstvu. "Bijeli put" realizirala je autorska ekipa iz &scaron;irokobrije&scaron;ke produkcije "Kadar" - redatelj Zdenko Jurilj, direktor fotografije Antoni Ćorić, montažer Tomislav Topić i producent Tomislav Bubalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-bijeli-put-2.jpg