Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Najava: Predstavljanje knjige ''MetaStaze jedne revolucije''http://grude.com/clanak/?i=120827120827Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jun 2019 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izišla knjiga u autorstvu Ivice Šarca pod naslovom: Metastaze jedne revolucije. Uspostava komunističko-partizanske vlasti u zapadnim dijelovima Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Nastala najvećim dijelom kao rezultat pretraživanja izvorne građe u arhivskim ustanovama u Mostaru, Zagrebu i Beogradu, knjiga obrađuje razdoblje od dolaska jugoslavensko-partizanskih postrojbi u zapadne dijelove Hercegovine i uspostave prve komunističke vlasti do zavr&scaron;etka procesa njihova ovladavanja ovim prostorom (listopad 1944. - ožujak 1945.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz slojevitoga tematskog sklopa posebno izdvajamo odnos i postupke novih (vojnih i političkih) struktura moći, partizanskih i partijskih, prema lokalnom hrvatskom pučanstvu kao i prema hercegovačkim franjevcima, napose onima iz &scaron;irokobrije&scaron;koga i mostarskoga samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-25-19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige, u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, održat će se u srijedu, 26. lipnja 2019., u kinu Borak s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će, uz autora, predstaviti prof. dr. Božo Goluža i dr. sc. Robert Jolić. Voditelj programa je mag. polit. Ivan Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpgPosušje: Postavljen kip Judite, simbol ljepote, vjernosti prema Bogu i odanosti svome naroduhttp://grude.com/clanak/?i=120789120789Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-judita-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodišnji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric..<p>&nbsp;</p> <p>U naselju Petrici u posu&scaron;kom Čitluku u petak je otkriven kip Judite, biblijskoga lika u kojoj su inspiraciju prona&scaron;li mnogi autori, no najpoznatije djelo o ovoj junakinji je ep oca hrvatske književnosti Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor kipa je svećenik, akademski kipar, slikar, restaurator, pjesnik i ribar fra Joakim Jaki Gregov s Hvara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodi&scaron;nji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric, koji s obitelji živi u Zagrebu, no često je u svom rodnom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin Petric, vlasnik jedne od najvećih hrvatskih nakladničkih kuća Alfa, uoči samog čina otkrivanja spomenika pozdravio je prisutne s kojima je podijelio radost zbog ostvarenja svoje želje. A &scaron;to ga je ponukalo da postavi kip u dvori&scaron;tu svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku, i za&scaron;to ba&scaron; Judita, najbolje govore riječi kojima su se obratili akademik Stjepan Damjanović, prof. Božidar Petrač i prof. Milan Be&scaron;lić te sam autor fra Joakim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o povijesnom kontekstu u kojem je djelovao Marko Marulić, autor ovog opjevanog lika, prof.dr. Stjepan Damjanović je kazao kako s pravom zovemo Marulića ocem hrvatske književnosti, ali to ne treba shvatiti kao da prije njega ni&scaron;ta nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo barem petsto godina književnosti prije njega, ali on je na čelu takozvane autorske književnosti. On je prvi pisac stvarne europske vrijednosti, pri tom ne govorimo iz rodoljubnih razloga, nego je on čitan autor po Europi. &Scaron;to se tiče povijesnog konteksta dok stvara Juditu, situacija je bila takva, samo nekoliko stotina metara od Splita su Turci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je opsjednut tom opasno&scaron;ću, on je Splićanin, a mnogi su gradovi oko Splita pali. On koristi jednu biblijsku priču, da kaže kako su postojali i kod drugih naroda veliki problemi, ali ako smo kr&scaron;ćani i volimo svoj narod, Bog će pomoći. To je njegovo uvjerenje; da Bog pomaže u dobrim namjerama. On želi kroz cijelo svoje književno djelo, ne samo kroz Juditu, pro&scaron;iriti to uvjerenje na svoj narod, da kaže mali smo narod imamo puno problema, ali budemo li iskazali vjernost Bogu i pravu ljubav za svoj narod, mi ćemo biti pobjednici, kazao je akademik Damjanović.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-judita-posusje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>O Juditi kao liku govorio je prof. Božidar Petrač. Uzev&scaron;i biblijsku temu, Marulić je pisao o svome vremenu, vrlo lo&scaron;im prilikama koje su vladale. Marulić je pisao i pisma dvojici papa, tražeći od vrhovnih crkvenih autoriteta svoga vremena da učine ne&scaron;to za spas hrvatskoga naroda i onih naroda koji su bili pod turskom tlakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika je poruka Marulićeva epa i mnogih hrvatskih književnika koji su slijedili Marulića do ponovne uspostave hrvatske državnosti devedesetih bila otpor tuđinskoj vlasti i ta državotvorna misao povezivala je gotovo sve hrvatske velikane i hrvatske pjesnike, a to je želja da se hrvatski narod spasi od različitih ugroza, kazao je prof. Petrač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Milan Be&scaron;lić kazao je kako je fra Joakim prepoznatljiv u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti po specifičnom kiparskom oblikovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skulpturi Judite htjelo se apostrofirati Juditu kao Židovku, braniteljicu svoga naroda. Ona bi se mogla zvati Hrvatica, Slavonka, Zagorka ili Hercegovka, kazao je prof. Be&scaron;lić istaknuv&scaron;i kakao je skladnim proporcijama fra Jaki htio u svojemu djelu rimovati sastavnice žene koja je bila na glasu po ljepoti, odanosti svome narodu, po vjernosti u svojoj vjeri prema Bogu i koja je te vrijednosti za&scaron;titila svojom hrabro&scaron;ću i mudro&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kipar fra Joakim Gregov je kazao kako se s Mirom na&scaron;ao na zajedničkim relacijama ljepote i dobrote. Fra Joakim je isklesao Juditu koja odi&scaron;e senzualno&scaron;ću na &scaron;to kaže: Gospodin Bog je stvorio žensko kao senzualno djelo, ja ga samo vje&scaron;to imitiram, restauriram ono &scaron;to je Bog stvorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenik su, uz gospodina Petrica, otkrile mlađe članice njegove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Jabuka.tv</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-judita-posusje.jpgBogat program ovogodišnjeg Ljubuškog ljetahttp://grude.com/clanak/?i=120786120786Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-mazoretkinje-ljubuski-limenaglazba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi dan ljeta, Ljubuške mažoretkinje su uz pratnju Limene glazbe Sv. Ante Humac prodefilirale gradom te na taj način otvorile Ljubuško kulturno ljeto.<p>&nbsp;</p> <p>Čekaju Vas koncerti, izložbe, kazali&scaron;ne predstave, pjesničke večeri, jazz festival, klapske večeri, likovne kolonije, kreativci, tradicionalne pjesme i plesovi, streetball, jedinstvena atrakcija Grada Ljubu&scaron;kog - paragliding, a kao sredi&scaron;nji događaj izdvojio bih koncert poznatog rock sastava Opća opasnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizirano je vi&scaron;e od 30 manifestacija i vjerujemo kako će svatko pronaći ne&scaron;to za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uživajmo svi u Ljubu&scaron;kom ljetu 2019. Dobro nam do&scaron;li!, stoji u pozivu kojeg potpisuje gradonačelnik Ljubu&scaron;kog Nevenko Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROGRAM</strong></p> <p><strong>LIPANJ</strong><br /><br /></p> <p>24.06. / PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />KNJIŽEVNA VEČER S DIANOM BURAZER<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradska vijećnica</p> <p>&nbsp;</p> <p>26.06. / SRIJEDA / 19.30 sati<br />KONCERT BENDOVA GLAZBENE &Scaron;KOLE LJUBU&Scaron;KI<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>27.06. / ČETVRTAK / 09.00 sati<br />PARAGLIDING LJUBU&Scaron;KI - DAN OTVORENIH VRATA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Paragliding klub Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>28.06. / PETAK / 19.30 sati<br />PLESNI KLUB PAGANINI - SUSRET GRADOVA - plesna revija<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Plesni klub Paganini)<br />mjesto događanja: terasa hotela Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>29.06. / SUBOTA / 20.00 sati<br />KAZALI&Scaron;NA PREDSTAVA "SNOVOPRIČA O ŽIVOTU PETRA BARBARIĆA"<br />Hrvatsko kazali&scaron;te travnik, Pozori&scaron;te Travnik, Dramska scena K&Scaron;C Travnik<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Informacijsko-edukacijsko dru&scaron;tvo Herc info i župa Humac)<br />mjesto događanja: nova crkva na Humcu</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SRPANJ</strong></p> <p>_______________</p> <p>03.07 / SRIJEDA / 20.30 sati<br />PARK PUN PRIČA - kratke priče osnovno&scaron;kolci<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno &scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>13.07. / SUBOTA / 20.30 sati<br />AMATERSKO KAZALI&Scaron;TE MORETA IZ KA&Scaron;TELA "Sve na&scaron;e beside"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>14.07. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />DREAM TEAM BABE I GOSTI - večer tradicijskih pjesama i plesova<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, KUU Dream team Babe)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>16.07. / UTORAK / 20.00 sati<br />DUO PRIJATELJI "UGODNI ZVUCI MELODIJA HERCEGOVINE, DALMACIJE I SLAVONIJE"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.07. / PETAK / 20.30 sati<br />MONODRAMA "SAMO JEDNA ŽENA" - Gala teatar Zagreb<br />Igra: Matija Prskalo<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>20.-21.07 / SUBOTA I NEDJELJA / 12.00 sati<br />STREETBALL<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Ko&scaron;arka&scaron;ki klub Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>22.07. / PONEDJELJAK / 20.30 sati<br />KNJIŽEVNA VEČER S MILJENKOM MIĆOM STOJIĆEM<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>24.07. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />- KUD STUDENCI I PRIJATELJI - večer tradicijskih plesova i pjesama<br />- IZLOŽBA RUKOTVORINA LJUBU&Scaron;KIH RUKOTVORACA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, KUD Studenci, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>26.07. / PETAK / 20.00 sati<br />KLAPA CONCORDIA MEĐUGORJE - večer klapske i zabavne glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>27.07. / SUBOTA / 20.00 sati<br />PJESNIČKI MARATON<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Udruga Staro Hardomilje)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>28.07. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />OPĆA OPASNOST<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>29.07 - 02.08 / PONEDJELJAK I PETAK<br />14. KOLONIJA HLEBINSKE &Scaron;KOLE<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Udruga Drago Galić)<br />mjesto događanja: Grab</p> <p>&nbsp;</p> <p>30.07 / UTORAK / 20.00 sati<br />"LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVIJETLA" - izložba fotografija članova Foto kluba Fokus<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>31.07. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />KLAPA GRGA POSU&Scaron;JE - večer zabavne glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. i 8. MJESEC<br />MALONOGOMETNA LIGA MZ<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, "JU Kulturno-&scaron;portski centar" Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Centar malih &scaron;portova Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KOLOVOZ</strong></p> <p>______________________</p> <p>03.08 / SUBOTA / 20.00 sati<br />PROMOCIJA ROMANA "ZEMLJA HERCEGOVA"<br />Autor: Mate Grbavac<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događaja: Caffe gallery Kerametal Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p>05.08. / PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />VEČER GIMNAZIJALACA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Gimnazija Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>07.08. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />ŽENSKA KLAPA LIRA I MU&Scaron;KA KLAPA TREBIŽAT - večer klapske glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>08. 08. / ČETVRTAK / 20.00 sati<br />FESTIVAL KREATIVACA "ŽIVI I STVARA U LJUBU&Scaron;KOM"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Ljubu&scaron;ki kreativci)<br />mjesto događanja: Hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>09.08. / PETAK<br />DRUŽENJE ISELJENIKA LJUBU&Scaron;KOG<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Vodopad Koću&scaron;a</p> <p>&nbsp;</p> <p>09. i 10.08 / PETAK I SUBOTA<br />LIKOVNA KOLONIJA - LJUBU&Scaron;KI I GOSTUJUĆI SLIKARI (LJUBU&Scaron;KE BLAGODATI)<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Vodopad Koću&scaron;a</p> <p>&nbsp;</p> <p>12.08. / PONEDJELJAK / 21.00 sati<br />JAZZ FESTIVAL MAKARSKA BIG BAND, MARKO TOLJA; MISTY BAND<br />(Grad Ljubu&scaron;ki,Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>17.08 / SUBOTA / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA IVANE ĆAVAR<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU "Kulturno-&scaron;portski centar" Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>18.08. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA SVETISLAVA CVETKOVIĆA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.08. PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA JURE PAPONJE<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>20.08. / UTORAK / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA I GRAFIKA DARKE DUGANDŽIĆA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>21.08. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />PROMOCIJA KNJIGE NEBO BOJE POTOČNICE<br />Autor: Zvonimir Mikulić<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>22.08. / ČETVRTAK 20.00 sati<br />IZLOŽBA LJUBU&Scaron;KIH SLIKARA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>23.08 - 30.08<br />JAZZ SEMINAR<br />24.08. - koncert predavača seminara<br />29.08. - koncert polaznika seminara<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena! Moguće su promjene datuma i mjesta događanja iz tehničkih i vremenskih razloga. Sve eventualne promjene bit će na vrijeme objavljene putem medija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-mazoretkinje-ljubuski-limenaglazba.jpgNajava: Večer folklora pod nazivom ''Kočerinom kolo igra, a pisma se ori''http://grude.com/clanak/?i=120762120762Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jun 2019 07:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-20-kocerin-vecer-folklora1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu tradicionalne manifestacije ”Dani Kočerina 2019.” a u organizaciji HKUD-a ”Kočerin” u subotu, 22. lipnja 2019. održat će se tradicionalna Večer folklora pod nazivom ”Kočerinom kolo igra, a pisma se ori”.<p><br />Manifestacija će se održati na igrali&scaron;tu O&Scaron; Kočerin s početkom u 20:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na večeri folklora nastupit će: HKUD Kočerin, HKUD Bilo&scaron;evica, HKUD Ganga &Scaron;iroki Brijeg, KUD Vila Velebita Jasenice, HKUD Blaćani, Ganga Rakitno, guslari Marko Čolak i Vlado Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu programa nastupaju pjevači amateri: Kristijan Penavić, Matea Bazina, Lucija Ivanković i DJ Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetite manifestaciju &bdquo;Dani Kočerina 2019.&ldquo; koja se održava u sklopu cjelogodi&scaron;nje manifestacije &bdquo;Brije&scaron;ka zvona&ldquo; i uživajte u ovoj večeri folkora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-20-19-06-20-kocerin-vecer-folklora.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-20-kocerin-vecer-folklora1.jpgPrigodna marka za 30. Mladifest u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=120742120742Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jun 2019 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-19-hpmostar-mcmedjugorje2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnom poštanskom markom obilježava 30. obljetnicu Mladifesta.<p><br />Ovaj međunarodni molitven susret plod je Gospinih ukazanja, a iz godine u godinu raste broj mladih koji dolaze u Međugorje da u krilu Kraljice Mira nađu ljubav i utjehu.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-19-19-06-19-hpmostar-dpimedjugorej2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 25. lipnja 1981. kada je &scaron;est mladih ljudi na brdu Crnica, na dijelu zvanom Podbrdo, imalo susret sa ženom koju su prepoznali kao Gospu, Međugorje je postalo mjesto susreta s Bogom za tisuće i tisuće hodočasnika. Među njima veliki je broj mladih koji se od 1990. godine organizirano susreću na Mladifestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>30. Mladifest započet će 1. kolovoza molitvom krunice, večernjom svetom misom i klanjanjem pred Presvetim oltarskim sakramentom. Zavr&scaron;ava 6. kolovoza svetom misom u 5 sati ujutro na brdu Križevac na kojemu je 1934. godine podignut osam metara visok križ u spomen na 1900. obljetnice Isusove smrti. Majčinska dobrota Isusove majke posebno hrabri mlade ljude da se otvore bezuvjetnoj Božjoj ljubavi i grade bolji i ljep&scaron;i svijet budućnosti.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-19-19-06-19-hpmostar-arakmedjugorje2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja po&scaron;tanske marke je Marin Musa, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-19-hpmostar-mcmedjugorje2019.jpgVjernici sa zaštitnim kacigama na prvoj Misi u Notre-Dameu nakon požarahttp://grude.com/clanak/?i=120738120738Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jun 2019 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-18-misa-notre-dame.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkveni čelnici žele pokazati kako se život nastavlja u katedrali, dok pristižu donacije za njezinu obnovu. <p><br /> Zasad je pristiglo manje od 10 posto od 850 milijuna eura koje su obećali milijarderi, poslovni lideri i drugi, kazala je francuska vlada.</p> <p><br /> <br /> Misa, koja je bila posvećena godi&scaron;njici posvete katedrale, održana je u kapeli s lijeve strane, koja nije stradala u požaru 15. travnja, a u Misnom slavlju sudjelovalo je oko 30 ljudi koji su nosili za&scaron;titne kacige.</p> <p><br /> Svećenici su nosili svečano bijelo ruho sa žutim &scaron;tolama.</p> <p><br /> - S mnogo emocija ovdje slavimo posvetu katedrale - rekao je pari&scaron;ki nadbiskup Michel Aupetit, koji je predslavio slavlje.</p> <p><br /> <br /> To je poruka nade i zahvala za sve koji su bili dirnuti onime &scaron;to se događalo ovoj katedrali, kazao je pari&scaron;ki nadbiskup te dodao kako je 'pomalo čudno' slaviti Misu s kacigom.</p> <p><br /> <br /> "Misa je praćena prijenosom uživo na religijskom televizijskom kanalu, koji je donosio prizore plavog neba kroz razru&scaron;eni krov i crne ru&scaron;evine koje su i dalje u katedrali.</p> <p><br /> <br /> Francuski ministar kulture Franck Riester u petak je kazao da je katedrala i dalje u lo&scaron;em stanju, posebice svod.</p> <p><br /> <br /> Požar je uzrokovao propadanje krova i uru&scaron;avanje tornja velebnog arhitektonskog zdanja, &scaron;to je izazvalo tugu diljem svijeta.</p> <p><br /> <br /> Među onima koji su najavili donacije za obnovu katedrale bili su trgovci luskuznim dobrima Bernard Arnault i Francois-Henri Pinault.</p> <p><br /> <br /> - Bilo je ljudi koji su tada obećali donacije, no to nisu na kraju učinili - rekao je Riester televiziji France 2, bez vi&scaron;e detalja. No važnije je, a to je i normalno, da će donacije biti uplaćene kako bude napredovao proces restauracije, rekao je.</p> <p><br /> <br /> Predsjednik Emanuel Macron postavio je cilj od pet godina za obnovu katedrale, dok je Riester oprezniji.</p> <p><br /> <br /> - Predsjednik ima pravo odrediti cilj, ambiciju. No očito je kako je na kraju bitna kvaliteta izvedbe. To ne znači da će posao biti zavr&scaron;en točno za pet godina - dodao je Riester.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-18-misa-notre-dame.jpgKantanje uvršteno na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=120715120715Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jun 2019 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-17-koncert-gorica-korizma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je kantanje Gospina plača u Imotskoj i Vrgoračkoj krajini na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. <p><br />Ovu odluku donijelo je Stručno povjerenstvo za utvrđivanje kulturnih dobara Republike Hrvatske, na sjednici održanoj u srijedu, na prijedlog Konzervatorskoga odjela u Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan broj kantača, koji su u obvezi čuvanja i razvijanja ovoga fenomena jest 386, a kantanje je zabilježeno u imotskim župama Runovići, Zmijavci, Podbablje, Poljica, Zagvozd, Slivno, Vinjani, Krstatice i Župa Biokovska te u vrgoračkim župama Ra&scaron;ćane, Poljica Kozička i Kozica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Pučko otvoreno učili&scaron;te Imotski je, uz Konzervatorski odjel u Imotskom, bilo je organizator manifestacije &bdquo;Sine Božji budi faljen&ldquo;, održane tijekom korizme. Tijekom te manifestacije, koja je imala za cilj upravo očuvanje ovoga fenomena, u imotskim su župama održani koncerti &bdquo;Uputi se tužna mati&ldquo;, a prikazana je i izložba &bdquo;Dva pasionska fenomena Imotske krajine&ldquo;. Čitav projekt je, kroz financijsku i logističku potporu, podržao i Grad Imotski, koji se na taj način uključio u očuvanje ovoga fenomena. Projekt su podržale i općine na čijem se području nalaze župe u kojima je zabilježen ovaj fenomen, a kantači i izložba gostovali su i u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kantanje je specifična vrsta glazbovanja &ndash; arhaičan glazbeni fenomen &bdquo;pjevanja&ldquo; Gospina plača u određenim župama Imotske krajine te je važan dio njihova kulturnog identiteta. Sastavni je segment života čovjeka Imotske krajine i cijele dru&scaron;tvene zajednice, koji se usmenom predajom, unatrag nekoliko stoljeća, prenosi s generacije na generaciju. Ono je važni i integralni dio religijskog života; svoju kulminaciju doživljava na Veliki petak, u procesijama koje su od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati poznate i prakticirane u svim selima Imotske krajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ove godine će Pučko otvoreno učili&scaron;te Imotski ovaj projekt prijaviti u natječaju &bdquo;Nematerijalna kulturna ba&scaron;tina Republike Hrvatske&ldquo; te očekujemo jo&scaron; veću financijsku podr&scaron;ku Ministarstva kulture RH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-17-koncert-gorica-korizma.jpgDvije sjajne pjesnikinje u subotu u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=120671120671Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jun 2019 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-anita_pajevic_i_sima_majic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je poezija marginalizirana, nije teško primijetiti, no Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, svojom inicijativom „Poezija u Kazalištu“ ne dopušta da ona zamre i udalji se od publike. <p><br />U kazali&scaron;tu, koje je samo po sebi segment umjetnosti dostupniji i otvoreniji &scaron;iroj publici, predstavit će se u subotu, 15. lipnja, u 20 sati dvije sjajne mlade pjesnikinje Anita Pajević i &Scaron;ima Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojnost publike na prethodna dva događaja u okviru inicijative &bdquo;Poezija u Kazali&scaron;tu&ldquo;, odnosno kada su svoj poetski opus predstavili Marko Toma&scaron; i potom Mili Đukić, pokazala je kako za liriku ima mjesta te da je ljudima ona itekako potrebna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anitu Pajević i &Scaron;imu Majić povezuje zajednički poetski senzibilitet koji se manifestira u različitim formama, ali redovito s jakim odjecima. Ovom prilikom će &Scaron;ima Majić predstaviti svoju zbirku &bdquo;Melankolija igra badminton&ldquo; &scaron;to je ujedno i prva promocija ove knjige u BiH. Prije nje je objavila &bdquo;Potkožni sjever&ldquo; za koju je dobila dvije nagrade, i to &bdquo;Zdravko Pucak&ldquo;, koju dodjeljuje karlovački ogranak Matice hrvatske, i &bdquo;Anka Topić&ldquo;, nagradu za najbolju knjigu poezije žena BiH. Motivi koje srećemo u &Scaron;iminoj poeziji su u rasponu od osobnog do kozmičkog jer, kako kaže, jedino tako je moguće postići totalnost iskustva svijeta i života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Teme su i općeljudske i one s kojima se suočava suvremeni čovjek i o kojima poezija uvijek iznova ima potrebu progovoriti i u tome je nezamjenjiva&ldquo;, kaže &Scaron;ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarka Anita Pajević također je nagrađivana autorica, 2015. godine je dobila nagradu &bdquo;Mak Dizdar&ldquo; za pjesnički prvijenac &bdquo;Perlinov &scaron;um&ldquo; za koji je kasnije dobila i nagradu Fondacije Nijaz Slipičević. Njezina poezija je fokusirana na fenomen buke, ali se kroz nju provlače i drugi vidovi umjetnosti kao &scaron;to su glazba, film i fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbirka je konceptualna, a zanima me komuniciranje čovjeka s onim &scaron;to ga okružuje. U sve se upleo fenomen pamćenja i zaboravljanja te koliko smo u stanju zapamtiti nakon traume&ldquo;, kaže Anita o svojoj poeziji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-14-19-06-14-anitapajevicisimamajic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>I jedna i druga mlada pjesnikinja se slažu kako je poezija svakako marginalizirana te da je ideja mostarskog HNK o vraćanju poezije među publiku sjajna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-anita_pajevic_i_sima_majic.jpgOn je omiljeni svetac Hrvata! Sveti Ante ozdravljuje, obraća, spašava živote...http://grude.com/clanak/?i=120663120663Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jun 2019 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-13-019-grude-glavna.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mala skupina ljudi razgovarala je o čudima svetaca. Jedan čovjek krenuo je na sva zvona hvaliti čuda po zagovoru svetog Ante. <p>&nbsp;</p> <p>Pričao im je o staklenom kaležu koji se nije razbio kad ga je nevjernik bacio na pod. Tada jedan sumnjivac iz dru&scaron;tva uze ča&scaron;u i zgrabi snopić suhog trsa pa reče: <em>'Ako sveti Antun učini da iz ovih mladica vinove loze izrastu grozdovi, tako da novim vinom ispune ča&scaron;u, onda ću priznati da se radi o čudesnom događaju i povjerovat ću u to čudo s kaležom'</em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I gle čuda! Mladice su odmah oživjele i ukrasile se li&scaron;ćem. Niknuli su i grozdovi, svježi i zeleni. Po&scaron;to su se svi uvjerili u čudo, krenu zahvaljivati svetom Antunu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Antun uskrisuje kćer kralja Leona</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraljica grada Leona tri dana nije dala da joj pokopaju jedanaestogodi&scaron;nju kćer. Ustrajala je na tome usprkos kraljevoj volji, imajući veliko pouzdanje u svetog Antu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neprekidno se molila: <em>'O blaženi Antune, ja pripadam tvojoj domovini. Vrati mi moju djevojčicu'</em>. Njezina velika pobožnost bila je nagrađena i kćer uskrsne. Ali, tada prekori majku:<em> 'Bog neka ti oprosti, majko. Bila sam u slavi, u nebeskom zboru djevica, kad je sveti Antun dirnut tvojim molitvama, uporno molio Boga da me vrati u smrtni život i ponovno dade tebi. Ali znaj &scaron;to je Gospodin odredio: s tobom ću ostat samo petnaest dana'.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ukazao se Padovancima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Padovanci su čekali kapelana hoteći ga ubiti. Ali, tada im se ukaže sveti Antun koji ih ukori: &bdquo;&Scaron;to ste tu stali? Smjesta se udaljite.&ldquo; Oni mu odvrate neka ide za svojim poslom i da se oni ne miču. Svetac im odgovori da neće otići. Oni ga potom upitaju: &bdquo;A tko si ti da nama zapovijeda&scaron;?&ldquo; Sveti Antun uzvrati: &bdquo;Ja sam sveti Antun.&ldquo; Prestra&scaron;eni, istog trena padnu na zemlju, a svetac nestane. Nakon toga neprijatelju su sve ispričali i pomirili se s njime.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uklanja bolove ženi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je Svečevo tijelo jo&scaron; bilo izloženo i nepokopano, k njemu je do&scaron;la u molitvi časna sestra iz reda klarisa. Zatražila je od Gospodina da je po zagovoru Sveca udari svim kaznama za grijehe &scaron;to ih je, može biti, ranije učinila. Vratila se u samostan i odmah su je uzeli toliki bolovi u cijelome tijelu, da nije bila sposobna ni za jedno zajedničko djelo, tako da se čak za objedom morala pretvarati da uzima hranu. Bolovi su jačali i jačali i nadma&scaron;ivali njezine snage. Zadobila je milost i trpjela je za svoj zavjet koji je tražila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obratila se ponovno zagovoru Sveca i sjetila se da je kri&scaron;om donijela s odra komadić svečeve odjeće. Zamolila je jednu sestru da taj komadić donese u njezinu ćeliju. Ova je to spremno učinila i čim je počela moliti s relikvijom Sveca u rukama, odmah su bolovi nestali, a ona je nastavila slaviti Boga u njegovim miljenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obraća nevjernike</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna se žena iz mjesta Monselice udala za čovjeka koji je bio sve osim čovjeka i vjernika. Ali ona je bila i žena i vjernica. Tako je muž na njezinu zamolbu ipak oti&scaron;ao u crkvu i ispovjedio se. Kada se vratio kući obećao je ženi da će kao zahvalu zajedno hodočastiti sv. Jakovu u Compostelu u &Scaron;panjolskoj. Tko je mogao biti sretniji od ove žene &ndash; čovjek joj se skru&scaron;io i obratio, a usto idu zajedno na veliko hodoča&scaron;će koje si mogu priu&scaron;titi samo rijetki. Prije velikoga puta valjalo je otići u Padovu i namiriti se namirnicama i potrep&scaron;tinama. Žena je bila sva izvan sebe od sreće i to je pokazivala putem do Padove s drugim suputnicima i suputnicama. Muž nije dijelio njezinu sreću i veselje. Nekoliko ju je puta opomenuo, a na koncu rekao da se samo &scaron;alio i da on ne ide na hodoča&scaron;će sv. Jakovu. Žena je zanijemjela, a onda mu rekla da će se, ako neće ići na hodoča&scaron;će, baciti u vodu zazivajući pomoć Božju i sv. Antu. On je bio tvrdokoran i odvratio je da se samo &scaron;alio te da ne ide na hodoča&scaron;će. Ona se u istom trenu bacila u rijeku pokraj koje su i&scaron;li u Padovu. Za njom su se odmah bacile neke žene i nakon silnih muka izvukle je na obalu. Ali gle čuda, sve su žene bile mokre i s njih se cijedila voda, a ona je bila potpuno suha. Na tren je nazočne zahvatio strah, da bi odmah potom stali hvaliti i slaviti Boga &scaron;to im &scaron;alje svoje znakove za čitanje, opomene i razmi&scaron;ljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article cf"> <span class="related_article__photo_wrap"> <a class="related_article__link" href="https://www.24sata.hr/news/sv-ante-prije-smrti-je-ugledao-isusa-kako-mu-ide-u-susret-633872"> <source data-size="150x150" /></a></span> </span></span></p> <p><strong>Podaruje govor, vid i sluh</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je čovjek imena Bartol bio nijem cijeloga života. Usto je četrnaest zadnjih godina bio i potpuno uzet. Donijeli su ga zavjetom na Svečev grob. U molitvi mu se jezik razvezao i nastavio se s njima moliti. Potom je ostavio nosiljku-ležaljku i sam se vratio kući slaveći i hvaleći Boga. Isto se dogodilo i čovjeku iz pokrajine Friuli. Do&scaron;ao je na grob i dok se molio progledao je pa zahvalio Bogu na velikom daru &scaron;to mu ga je dao preko svojega miljenika sv. Ante. U Veneciji je živio čovjek imena Leonardo. Bio je gluh, tako da zadnje četiri godine nije ni&scaron;ta čuo. Po&scaron;ao je na grob sv. Ante, pomolio se svojom usrdnom vjerom i pouzdanjem pa tijekom molitve začuo oko sebe kako se drugi mole. Sav sretan zahvalio se Bogu i Svecu pa se vratio kući. Čovjek imena Rolando nakon te&scaron;ke je bolesti oglu&scaron;io i dvadeset godina tako živio. Oti&scaron;ao je zavjetom na Svečev grob, pomolio se i ponovno zadobio sluh. Slaveći i hvaleći Boga, vratio se kući.</p> <p><span class="ck_image_in_article--full article__gallery article_gallery article_gallery--inarticle"> <span class="article__main_img"> <span class="gallery__data_wrap cf"><span class="gallery__data_author"><br /></span> </span> </span> </span></p> <p><strong>Kako je svetac uskrisio utopljenog nećaka</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nećak svetog Ante imao je pet godina kada se krenuo igrati s drugim vr&scaron;njacima na moru, ali brodić se prevrnuo i samo se on utopio, dok su se drugi spasili jer su znali plivati. Dječakova majka, sestra svetog Ante, nakon tri sata primila je tijelo svoga sina. Njezin suprug i otac djeteta htio ga je odmah pokopati, ali majka nije dala. Vikala je: &bdquo;Ili ga ostavi sa mnom ili i mene pokopaj zajedno sa njime.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda se plačući obratila svetom Antunu: &bdquo;Brate moj, ti koji si milostiv i divan prema strancima, zar će&scaron; biti okrutan prema svojoj sestri? Budi mi sada milostiv i vrati mi sina živoga. Obećavam da ću ga posvetiti tvom redu, kako bi služio Bogu.&ldquo; Dijete je odmah ustalo, posve zdravo. Majka je ispunila zavjet, a dječak je svoj život posvetio franjevačkom redu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jo&scaron; čuda svetog Ante</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna priča iz 1647. opisuje moć Antunove intercesije. Otac Erasto Villani iz Padove vraćao se brodom u Italiju iz Amsterdama. Brod se s posadom i putnicima zatekao u jakoj oluji pa je postojala opasnost da potone. Otac Erasto ohrabrio je svakoga da se moli svetom Antunu. Tada je u more bacio nekoliko komada odjeće koja je bila u dodiru sa Svečevim tijelom. Odjednom, oluja se sti&scaron;a, vjetar prestane puhati i more se smiri. Nekom je franjevačkom novaku dosadio redovnički život i on odluči napustiti zajednicu. Odlazeći, uzme i Antunov psaltir. Vidjev&scaron;i da nema psaltira, Antun se počne moliti da ga pronađe i vrati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog je molitvu usli&scaron;ao tako da se Antunu vratio ne samo psaltir nego i mladić koji je ponovno pristupio Redu. Ovaj psaltir čuva se i danas u franjevačkom samostanu u Bologni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Ante omiljeni svetac Hrvata, izmolimo danas krunicu u čast Njegovog imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.24sata.hr/news/ozdravljao-i-nakon-smrti-molili-na-grobu-sv-ante-pa-ozdravili-634035" target="_blank"><strong><em>24sata</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-13-019-grude-glavna.pngMit o troglavom psu Kerberu na poštanskoj marki HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=120650120650Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jun 2019 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-12-hpmostar-blok-mitovi2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autor likovnog rješenja bloka s jednom markom je Vilim Parić..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku &bdquo;Mitovi i flora 2019.&ldquo; koja je izdana u bloku s jednom markom, a prikazuje mitolo&scaron;ku priču o troglavom psu Kerberu koji čuva ulaz u podzemni svijet kako nitko ne bi pobjegao iz njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene Heraklo, kako bi postao besmrtan, morao je izvr&scaron;iti 12 zadataka koje mu je postavljao kralj Euristej. Posljednji zadatak bio je i najteži. Trebao je otići do vrata podzemnog svijeta Hada i izvesti na svjetlo dana Kerbera, sina polužene-poluzmije Ehidne i giganta Tifona. Heraklo ga je svladao bez oružja, a dok ga je vraćao iz podzemlja Kerber je, ugledav&scaron;i svjetlo dana počeo sliniti po tlu. Iz njegove sline izrasla je otrovna biljka jedić, jedna od najotrovnijih biljaka na Zemlji.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-12-19-06-12-hpmostar-blok-mitovi2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />Modri jedić (Aconitum napellus) u Bosni i Hercegovini spada u red ugroženih biljnih vrsta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja bloka s jednom markom je Vilim Parić, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-12-hpmostar-blok-mitovi2019.jpgDobrič: Održana deveta po redu manifestacija ''Sveti Ante, čuvaj vrila naša'' FOTO http://grude.com/clanak/?i=110610110610Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jun 2019 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-09-dsc_0234.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program je započeo svečanim misnim slavljem koje je predvodio fra Mile Vlašić. <p>&nbsp;</p> <p>U na&scaron;oj okolici postoji popriličan broj kulturnih večeri koje se već tradicionalno održavaju. Tako je i ove subote, 8. lipnja, u selu Dobrič kod &Scaron;irokog Brijega, održana deveta po redu kulturno - zabavna manifestacija "Sv. Ante, čuvaj vrila na&scaron;a".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je započeo svečanim misnim slavljem koje je predvodio fra Mile Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnci općinske vlasti su zapalili svijeće i položili vijence ispred spomen obilježja za sve poginule iz tog mjesta, a iza toga je uslijedio kulturno - umjetnički program u kojem su sudjelovali: HKUD "Mokro", HKUD "Herceg Stjepan" Blagaj - Buna, "Srce Zagore" iz Solina, guslar Stole Damjanović, te domaćin; HKD Vrila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu programa nastupila je etno skupina "Sinovi Hercegovine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizirana je i bogata tombola, a za sve prisutne domaćini su spremili lovački gula&scaron; za skoro 500 ljudi, te prigodne delicije i piće.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0234.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0236.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0238.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0239.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0240.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0243.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0244.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0245.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0250.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0253.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0255.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0257.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-dsc_0258.jpg" alt="" width="640px" /><br /><br /><br />Druženje pod &scaron;atorima se nastavilo do kasno u noć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst/FOTO: Mario Knezović/Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-09-dsc_0234.jpgPredložite teme za poštanske marke HP Mostar u 2020./2021. godinihttp://grude.com/clanak/?i=110606110606Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jun 2019 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-09-fdcmajcindan2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poštanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu.<p><br />Po&scaron;tanske marke su mala umjetnička djela na kojima ostaje sačuvano duhovno, kulturno, povijesno i prirodno bogatstvo jedne zemlje. Svaka marka je priča za sebe, a kao lijep primjer izdvajamo prigodno izdanje iz 2019. tiskano u povodu Majčina dana. Autorica marke Tamara Herceg kroz po&scaron;tansku marku ispričala je prekrasnu priču o majčinskoj ljubavi koja nema cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar želi na po&scaron;tanskim markama prikazati &scaron;to vi&scaron;e lijepih i zanimljivih motiva te poziva institucije i pojedince s područja znanosti, kulture, obrazovanja, javnih službi, vjerske i druge organizacije te udruženja građana da dostave prijedloge tema i motiva za izdanja po&scaron;tanskih maraka u 2020. i 2021. godini.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-09-19-06-09-300dpimajcindan2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu. <br /><br /><br /><strong>Prijedlozi se mogu poslati do 30. lipnja 2019. na adresu: Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Sektor prodaje, Tvrtka Milo&scaron;a b.b., 88000 Mostar.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-09-fdcmajcindan2019.jpgUključite se u Devetnicu na čast sv. Antuna!http://grude.com/clanak/?i=110574110574Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jun 2019 00:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Približava se blagdan Sveca svega svijeta, sv. Antuna Padovanskog. Svece nismo pozvani imitirati nego nasljedovati, a duhovna priprava je najvažnija!<p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>UVODNA MOLITVA:</strong>&nbsp;O slavni sveče sv. Ante, ti osobiti za&scaron;titniče kr&scaron;ćanstva, ja, želeći te iz svega srca hvaliti i isprositi tvoj zagovor od Boga, kanim uz pomoć Božju, na tvoju čast obaviti ovu devetodnevnu pobožnost, pohađati tvoj oltar i prisustvovati svetoj misi na slavu Božju i tvoju čast. Odlučujem da ću se za ove pobožnosti ispovjediti i pričestiti. Samo te molim, sv. Ante, da se udostoji&scaron; primiti ovu moju pobožnost i isprositi mi za du&scaron;u i tijelo od dragoga Boga potrebite milosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PRVI DAN:</strong>&nbsp;O slavni sv. Ante, ti ljubitelju svih kreposti, čuj poniznu na&scaron;u molbu i isprosi nam od Boga milost da postojano hodimo putem straha Gospodnjega. To te molimo za tvoju naklonost prema pobožnosti i svetosti kojom si od svoje mladosti blistao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DRUGI DAN:</strong>&nbsp;O sveti Ante, ti uzore svetosti, izmoli nam stalnu mržnju na grijeh i goruću ljubav za krepo&scaron;ću. Molimo te po tvojem čeznuću za savr&scaron;eno&scaron;ću kojom si se u redu svetog Franje među braćom odlikovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TREĆI DAN:</strong>&nbsp;O veliki Ante, Ti svjetlo Crkve, isprosi nam od Boga milost da svomu bližnjemu svijetlimo dobrim primjerom. To te molimo za tvoj kreposni život koji si Ti u redu svetog Franje provodio kao najljep&scaron;i uzor svima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ČETVRTI DAN:</strong>&nbsp;O revni slugo Marijin, revni &scaron;tovatelju Isusa Krista, sveti Ante, užezi i u na&scaron;em srcu ljubav prema Isusu i Mariji. Molimo te to za ono neopisivo veselje koje je osjetila tvoja du&scaron;a dok je dijete Isus počivao na tvojim rukama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PETI DAN:</strong>&nbsp;O sveti Ante, ti si svjetlo nevjernika; isprosi nam od Boga milost da u svetoj vjeri ne kolebamo, nego da sveto Evanđelje uvijek neustra&scaron;ivo branimo i po njegovoj božanskoj nauci živimo. Molimo te za ovo tvoje propovijedanje i čudo kojim si nevjernike priveo &scaron;tovanju Presvetog Oltarskog Sakramenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;ESTI DAN:</strong>&nbsp;O čudotvorni sveti Ante, ti oče sirota i nevoljnika, tebi izručujemo sve bijede i nevolje, čuvaj nas od pogibli du&scaron;e i tijela. To te molimo za moć čudesa kojima te je Gospodin proslavio. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SEDMI DAN:</strong>&nbsp;O sveti Ante, hrabri pobjedniče svih napasti, izmoli nam jakost u napastima da tako ne bude za nas izgubijena dragocjena Krv božanskog Spasitelja. Isprosi nam u času smrti pomoć protiv svih navala zlobnog duha. Molimo te za onu pobjedu koju si često puta u životu, a osobito na času smrti nad neprijateljem izvojevao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OSMI DAN:</strong>&nbsp;Sveti Ante, mučeniče željom, učini da budemo spremni radije krv svoju proliti za Isusa koji je radi nas umro nego da zanemarimo njegovu božansku nauku. Izmoli nam tu milost za onu vruću težnju koja te dan i noć vukla za mučeničkom smrću.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DEVETI DAN:</strong>&nbsp;O moćni zagovorniče kod Boga, sveti Ante, ti svjetlo i diko grada Padove, zauzmi se za nas, pomozi nam u svakoj bijedi i nevolji. Za to te molimo po onoj velikoj odlici koju ti je Bog udijelio kao nagradu za tvoje zasluge i izvrsne kreposti. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Sad se izmoli Krunica i Litanije svetom Antunu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZAKLJUČNA MOLITVA:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Milostivo primi, o Bože moju pro&scaron;nju i okruni moje smjerno pouzdanje koje stavljam u zasluge Isusove i zagovor svetog Ante; utje&scaron;i moje ražalo&scaron;ćeno srce i milo&scaron;ću mi svojom pomozi u ovoj nevolji. Pokaži se na meni pravim pomoćnikom i spasiteljem, kao &scaron;to te veličaju i slave bezbrojni koje si tako milostivo usli&scaron;ao i iz njihove ih nevolje oslobodio.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>I tebe, veliki prijatelju Božji, sveti Ante, ponovo molimo za tvoje vanredne milosti kojima si na zemlji svijetlio i kojima si nedokučivo blaženstvo u nebu postigao, te za onu svetu ljubav kojom si pobožno svoje srce često Bogu i Spasitelju predavao, da me svojim zagovorom u mojoj nevolji podupre&scaron; svojom moću koju ti je Bog dao, te mi od njega potrebitu milost isprosi&scaron;. Amen.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>KRUNICA SV. ANTE (iz pripjeva&nbsp;<em>&ldquo;Si quaeris&rdquo;</em>)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>1. SMRT</em>&nbsp;&ndash; Preslavni sv. Ante, među tolikim milostima, koje dijeli&scaron; onima, koji te živom vjerom zazivaju, oslobađa&scaron; tvoje &scaron;tovatelje od smrtne pogibelji: molim te, očuvaj moju du&scaron;u od svakoga smrtnoga grijeha i izmoli mi da uvijek živim u milosti Božjoj. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>2. ZABLUDA</em>&nbsp;&ndash; Lažni proroci &scaron;ire na sve strane krivi nauk i mnoge neoprezne zavode u bludnju i bezvjerstvo. Moj veliki za&scaron;titniče sv. Ante, ti si bio propovjednik istine, strah i trepet krivovjeraca: oslobodi moju du&scaron;u od svake zablude i izmoli mi svjetlo prave vjere. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>3. NEVOLJE</em>&nbsp;&ndash; Zle su navike ljute nevolje moje du&scaron;e. Iako sam nevoljnik u sv. Ispovijedi odrije&scaron;en, prvom prilikom opet padam u stare grijehe. Sv. Ante, izmoli mi postojanost u dobrim odlukama i milost, da svladam svoje zle navike. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>4. ĐAVAO</em>&nbsp;&ndash; Kao ričući lav obilazi đavao i traži da upropasti moju du&scaron;u. Sveti Ante, ti si strah i trepet zlih duhova, na tvoje su riječi bježali u ponore paklene, za&scaron;titi moju du&scaron;u od svakoga nasrtaja zlih duhova. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>5. GUBA</em>&nbsp;&ndash; Moji su grijesi guba, koja mi je zarazila du&scaron;u; du&scaron;evne ljage čine moju du&scaron;u mrskom u Božjim očima. Sveti moj pokrovitelju, izmoli mi, da se očistim od svake ljage grijeha. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>6. BOLESNICI</em>&nbsp;&ndash; Najveće je vremenito dobro zdravlje. Koliko sam ga puta možda pokvario svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Ante, izmoli mi trajno zdravlje i du&scaron;e i tijela. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>7. MORE</em>&nbsp;&ndash; Na uzburkanu moru ovoga svijeta plovi lađa moje du&scaron;e, dižu se valovi neurednih strasti, pu&scaron;u vjetrovi zlih duhova: svi hoće da me potope. Ante sveti, sjajnim svojim svjetlom privedi me u luku vječnoga spasenja. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>8. ROPSTVO</em>&nbsp;&ndash; Svijet, đavao i moji grijesi sputa&scaron;e me u lance. Sveti Ante, izmoli mi, da se rije&scaron;im sviju veriga grijeha i da uživam potpunu slobodu djece Božje. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>9. RAZNE BOLI</em>&nbsp;&ndash; Navali&scaron;e na mene du&scaron;evne i tjelesne boli. Sv. Ante, divni liječniče bolesnih, kojima vi&scaron;e ne treba drugoga lijeka, kad im ti pomogne&scaron;; nebeskom ljekarijom milosti Božje izliječi du&scaron;u i tijelo moje. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>10. IZGUBLJENO</em>&nbsp;&ndash; Slava se tvoja ra&scaron;irila po čitavom svijetu time, &scaron;to pomaže&scaron;, da se nalaze izgubljene stvari. I ja sam vi&scaron;e puta grijehom izgubio milost Božju, izmoli mi, da je nigda vi&scaron;e ne izgubim. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>11. SVI DOBIVAJU</em>&nbsp;&ndash; Svi, koji se tebi mole, svi dobivaju; mladi i stari, pravednici i grje&scaron;nici. Naliči&scaron; suncu, koje sve obasjava: i meni siromahu pruži pomoć i usli&scaron;i me, kada te molim. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip;. Slava Ocu&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>12. POGIBELJ</em>&nbsp;&ndash; Na svakom koraku života prijeti mi pogibelj. Sve se urotilo protiv moje du&scaron;e, da je zauvijek upropasti. Jaki izbavitelju sv. Ante, izbavi moju du&scaron;u od svih pogibelji. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>13. SVETAC SVIJETA</em>&nbsp;&ndash; Sv. Ante, ti nisi svetac jednoga grada ili zemlje, ti si svetac čitavoga svijeta. Sva plemena i narodi tebe &scaron;tuju i zazivaju: izmoli da se kraijevstvo Božje &scaron;to vi&scaron;e &scaron;iri na zemlji, da svi ljudi dođu do spoznaje Imena Božjega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>LITANIJE SV. ANTE&nbsp;<em>(za privatnu uporabu)</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriste, smiluj se!<br /> Gospodine, smiluj se!<br /> Kriste, čuj nas!<br /> Kriste, usli&scaron;i nas!<br /> Oče nebeski, Bože, smiluj se nama,<br /> Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj se nama<br /> Du&scaron;e Sveti, Bože, smiluj se nama<br /> Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj se nama!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Sveta Marijo, MOLI ZA NAS,</strong></strong><br /> Sveta Bogorodice,<br /> Sveta Djevo djevica,<br /> Sveti Ante Padovanski, gorljivi apostole<br /> Sveti Ante miljeniče Božanskoga Djeteta,<br /> Sveti Ante, urese svoga svetog Reda,<br /> Sveti Ante, diko svetoga Franje,<br /> Sveti Ante, ljubitelj u siroma&scaron;tva,<br /> Sveti Ante, uzore poslu&scaron;nosti<br /> Sveti Ante, učitelju pokornosti,<br /> Sveti Ante, ogledalo odricanja i mrtvljenja,<br /> Sveti Ante, ljubitelju djevičanstva,<br /> Sveti Ante, miomirisna posudo čistoće,<br /> Sveti Ante, sjajna zvijezdo svetosti,<br /> Sveti Ante, uzore ćudorednosti,<br /> Sveti Ante, ognju ljubavi,<br /> Sveti Ante, krasoto nebeska,<br /> Sveti Ante, &scaron;krinjo zavjetna,<br /> Sveti Ante, čuvaru božanskoga znanja,<br /> Sveti Ante, trubljo evanđeoska,<br /> Sveti Ante, stupe Crkve,<br /> Sveti Ante, učitelju istine,<br /> Sveti Ante, vjesniče milosti,<br /> Sveti Ante, revnitelju du&scaron;a,<br /> Sveti Ante, utoči&scaron;te zapu&scaron;tenih,<br /> Sveti Ante, utjeho žalosnih,<br /> Sveti Ante, uskrisitelju mrtvih,<br /> Sveti Ante, iskorjenitelju opačine,<br /> Sveti Ante, uzore kreposti,<br /> Sveti Ante, kladivo krivovjeraca,<br /> Sveti Ante, svjetlo nevjernika,<br /> Sveti Ante, ispitatelju srdaca,<br /> Sveti Ante, mučeniče željom,<br /> Sveti Ante, trepete zlih duhova,<br /> Sveti Ante, nalazniče izgubljenih stvari,<br /> Sveti Ante, slavni čudotvorče,<br /> Sveti Ante, sveče čitavoga svijeta,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milostiv budi, oprosti nam, Gospodine!<br /> Milostiv budi, usli&scaron;i nas, Gospodine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od svakoga zla, OSLOBODI NAS GOSPODINE,<br /> Od svakog grijeha,<br /> Od zasjeda vražjih,<br /> Od kuge, gladi i rata,<br /> Od smrti vječne,<br /> Po zaslugama sv. Ante,<br /> Po gorućoj ljubavi njegovoj,<br /> Po revnom propovijedanju njegovu,<br /> Po želji njegovoj za mučeni&scaron;tvom,<br /> Po ustrajnosti njegovoj u poslu&scaron;nosti, siroma&scaron;tvu i čistoći,<br /> Po žarkoj ljubavi njegovoj, koja ga učini dostojnim, da te kao maleno djete&scaron;ce primi u ruke svoje,<br /> Na dan sudnji,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi gre&scaron;nici, TEBE MOLIMO, USLI&Scaron;I NAS,<br /> Da se dostoji&scaron; na pravu pokoru nas ganuti,<br /> Da se dostoji&scaron; oganj svete ljubavi svoje u nama upaliti,<br /> Da se dostoji&scaron; svetog Antu za za&scaron;titnika i zagovornika nama darovati,<br /> Da se dostoji&scaron; po zaslugama svetog Ante pravo nam pokajanje,duboku poniznost i dar svetoga razmi&scaron;ljanja podjeliti,<br /> Da se dostoji&scaron; po zagovoru svetog Ante pomoći nas, da đavla, svijet i tijelo, uzmognemo potpuno nadvladati,<br /> Da se dostoji&scaron; sve one pomoći, koji svetog Antu u svojim nevoljama zazivaju,<br /> Da se dostoji&scaron; usli&scaron;ati nas,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.<br /> Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, usli&scaron;i nas, Gospodine.<br /> Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriste, čuj nas.<br /> Kriste, usli&scaron;i nas.<br /> Gospodine, smiluj se.<br /> Kriste, smiluj se.<br /> Gospodine, smiluj se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomolimo se:</strong>&nbsp;Svemogući vječni Bože, koji si svetog Antu obilatim milostima i sjajnim čudesima oblikovao: udjeli nam milost, da sve, &scaron;to god od tebe po njegovim zaslugama molimo, po njegovu moćnom zagovoru za stalno primimo. Po Kristu Gospodinu na&scaron;em. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>O slavni za&scaron;titniče sveti Ante, koji tako slatko grli&scaron; premilo djete&scaron;ce Isusa, preporuči Mu nevoljnu i bijednu moju du&scaron;u i izmoli, da je uzmognem sačuvati neokaljanu i čistu od svake grje&scaron;ne ljage, da tako vrijedna postane ljubavi i zagrljaja preljubaznog Isusa. Po istom Kristu Gospodinu na&scaron;em. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpgMolitva za majku http://grude.com/clanak/?i=110570110570Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jun 2019 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvenim mrežama širi se poziv da se moli za jednu mladu majku.<p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, dogodila se tragedija, njeno dijete preminulo je nakon tjedan dana, a njoj se zakomplicirala zdravstvena situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Mostara je prevezena za Zagreb kako bi bila pod jo&scaron; boljim nadzorom liječnika, stoga preporučite je dragom Bogu u svojim molitvama, poziva se na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portalu Grude.com potvrđena je istinitost priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgLjubuški karneval gostuje Korceuhttp://grude.com/clanak/?i=110546110546Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jun 2019 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-04-ljubuski-karneval.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 8.lipnja (subota) održava se najveći i najpoznatiji međunarodni karneval u Albaniji - Karnevalet e Korces!!! <p>&nbsp;</p> <p>Grad Korce je sa svojih 100 000 stanovnika sedmi po veličini grad u Albaniji, a upravo u njemu se održava najstariji i najpoznatiji karneval u Albaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korce se nalazi u južnom dijelu Albanije, na samoj granici s Grčkom, odakle su vjerojatno i do&scaron;li karnevalski običaji u Albaniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki Karneval prvi put gostuje u Korceu, a Albanija će biti četvrta država u kojoj je na&scaron; karneval nastupio, nakon Hrvatske, Crne Gore i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ka ekipa kreće prema Albaniji u petak u ranim jutarnjim satima, a povratak u Ljubu&scaron;ki je predviđen u nedjelju u večernjim satima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubu&scaron;ki Karneval u Korceu nastupa s maskom "domoroci" jer je želja domaćina i organizatora bila da nastupimo upravo s tom maskom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-04-ljubuski-karneval.jpgOdržan koncert pod nazivom ''Zvukovi prijateljstva''http://grude.com/clanak/?i=110541110541Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jun 2019 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održan je koncert pod nazivom "Zvukovi prijateljstva", mladih glazbenih talenata iz cijelog svijeta u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o koncertima World Youth Orchestra čiji je cilj promoviranje vrijednosti, prijateljstva, sklada i sloge među narodima putem glazbe.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-04-19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku koncerta obratio se ambasador Italije u BiH, Nicola Minasi koji je uvodnu riječ rekao na hrvatskom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim projektom na simboličan način se obilježio dan Republike Italije u Bosni i Hercegovini. U punoj dvorani orkestrom je dirigirao Damiano Giuranna gdje se na&scaron;lo i 12 glazbenika Orkestra mladih BiH.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-04-19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br />Tekst/FOTO: Iva Begić/Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-04-koncert-zvukovi-prijateljstva.jpg''Sviraj to ponovno, Sam'' na Danima satire u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=110532110532Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jun 2019 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-20-hnkmostar-js1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava mostarskog HNK doista se našla u jakoj konkurenciji, a biti među ostvarenjima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, koja su u svojim zemljama polučila ogroman uspjeh, nije mala stvar..<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo; Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru na&scaron;ao se u konkurenciji s jo&scaron; 12 renomiranih predstava koje će biti izvedene na jednom od najstarijih regionalnih festivala satire, u zagrebačkom Satiričkom kazali&scaron;tu &bdquo;Kerempuh&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival Dani satire Fadila Hadžića održava se svake godine krajem kazali&scaron;ne sezone do kada selektori izaberu atraktivne i dru&scaron;tveno relevantne predstave, a ove godine su tu drame od nezavisnih produkcija do institucionalnih teatara iz četiri države regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selektorica festivala Željka Turčinović ranije je najavila da će publika imati priliku vidjeti predstave čiji se žanrovski raspon prostire od lagane komedije, preko satirične groteske i burleske do kabareta i komedije klasičnijeg tipa, uz često ispreplitanje i kontrapunktiranje različitih vrsta humornog izraza, pa čak i njegovo približavanje tragikomičkim obrascima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava mostarskog HNK doista se na&scaron;la u jakoj konkurenciji, a biti među ostvarenjima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, koja su u svojim zemljama polučila ogroman uspjeh, nije mala stvar te potvrđuje činjenicu da ovaj teatar radi kvalitetne predstave po svim kazali&scaron;nim segmentima te da nisu samo odlično prihvaćene od publike nego, kako vidimo, i kritika ih smatra recentnim i hvale vrijednim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, &bdquo;Dani satire&ldquo; postoje od 1976. godine kada je Fadil Hadžić osnovao ovaj jedinstveni festival te do danas ostao prepoznatljiv kao festival specijaliziranog teatra koji okuplja regionalnu satiru &bdquo;najbolju od najboljih&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-20-hnkmostar-js1.jpgPreminuo je fra Emanuel Jurić, franjevac kojeg su komunisti zatvorili u logorhttp://grude.com/clanak/?i=110492110492Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-fraema_nnn_bih_01062019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros, 1. lipnja, u franjevačkom samostanu u Kreševu blago u Gospodinu preminuo je naš subrat fra Emanuel Jurić.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Emanuel Jurić rođen je 6. svibnja 1935. godine u mjestu Gorani, župa Žitače/Podhum, od oca Ivana i majke Luce r. &Scaron;imunović. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnim Goranima, a srednjo&scaron;kolsko obrazovanje stekao je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Teolo&scaron;ki fakultet pohađao je najprije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1958-1964), a zatim na Teolo&scaron;kom fakultetu u Ljubljani, gdje je nakon redovitog studija (1964-1966) upisao i magistarski studij te stekao titulu magistra teologije (1966-1967). Iako mu je odobren nacrt doktorske disertacije pod naslovom "Antropologija u Gaudium et spes" &scaron;kolovanje nije nastavio, nego je nastavio raditi u pastoralu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redovnički habit obukao je 14. srpnja 1954. u Kraljevoj Sutjesci, a svečane zavjete položio je 16. travnja 1959. u Sarajevu. Red đakonata primio je 31. ožujka 1963., a svećenički red 14. srpnja 1963. na Plehanu po rukama nadbiskupa Marka Alaupovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godinama nakon svoga ređenja najprije je obna&scaron;ao službu župnog vikara u župama Novi &Scaron;eher (1964-1967), Osova (1967-1968) i Vare&scaron; (1968-1970). Zatim je kao župnik služio u župama &Scaron;urkovac (1970-1976), Ivanjska (1976-1979), Dubrave (1979-1981) i Novi &Scaron;eher (1981-1984), a nakon službe samostanskog i župnog vikara u samostanu Tuzla (1984-1987) ponovno je vr&scaron;io župničku službu u župama Zaton Veliki i Ora&scaron;ac (1987-2012). Posljednje godine života, počev&scaron;i od 2012. godine, proveo je samostanu Sv. Katarine Aleksandrijske u Kre&scaron;evu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se osvrnemo na život na&scaron;ega preminulog brata možemo reći da je oti&scaron;ao jo&scaron; jedan fratar svećenik na&scaron;e Provincije, koji je svojim uzornim životom pokazao kako treba živjeti svoje redovničko i svećeničko poslanje. Fra Emanuel je bio primjer redovnika i svećenika neslomljivog duha i neizmjerne snage, spreman da se do posljednjega daha žrtvuje za svoju Provinciju, mjesnu Crkvu i Božji narod, brižno čuvajući plamen redovničkog i svećeničkog žara sve do kraja. Iz njegovog života bitno je spomenuti da je kao župni vikar u Vare&scaron;u napisao priručnik za mlade pod naslovom "Vjerske istine", tiskan kod sestara Milosrdnica u Zagrebu u 800 primjeraka, prenose Grude.com. Ovaj priručnik kori&scaron;ten je u pastoralu. Treba spomenuti i da je tijekom Domovinskog rata fra Emanuel od strane dubrovačkog biskupa za vrijeme okupacije i rata u dubrovačkom Primorju bio postavljen za biskupskog vikara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je također reći da je pokojni fra Emanuel, za vrijeme svoga službovanja u Tuzli, radi svjedočenja vjere bio osuđen na zatvorsku kaznu i zatvoren u zloglasni Okružni zatvor u Tuzli, zvani "&Scaron;tok". Punih 40 dana je robovao u rudniku Dobrinja-Jug, te je kao takav zadnji fratar - logora&scaron;, posljednji u brojnom nizu franjevaca Bosne Srebrene koji su za vrijeme bezbožne komunističke vlasti bili nepravedno osuđivani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica za pokojnog fra Emanuela Jurića slavit će se u samostanskoj crkvi u Kre&scaron;evu u ponedjeljak 3. svibnja u 14 sati. Nakon svete mise bit će ukop na groblju Ograđe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi fra Emanuele, neka ti dobri Gospodin, kojem si povjerovao, na njegov glas se odazvao te mu kao svećenik u duhu sv. Franje služio, bude vječna nagrada u nebesima za sve dobro &scaron;to si učinio, a svaku nesavr&scaron;enost i manu neka ti oprosti po svojoj neizmjernoj dobroti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U raj poveli te anđeli! Pokoj vječni daruj mu Gospodine!</p> <p><br /><em><strong>(fia/fpub)</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-fraema_nnn_bih_01062019.jpgOdvjetnik Muselimović troknjižjem obilježio 50. godišnjicu djelovanjahttp://grude.com/clanak/?i=110491110491Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2019 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-01-muselimovic-troknjizje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova Muselimovićeva knjiga "Kud plovi ovaj brod", izašla je u nakladi Matice hrvatske Mostar i Zdravoga društva.<p>&nbsp;</p> <p>U Hotelu Mostar obilježena je 50. godi&scaron;njica odvjetničke profesije akademika Josipa Muselimovića predstavljanjem njegovih triju knjiga "Odvjetni&scaron;tvo Bosne i Hercegovine slavi svojih 135 godina postojanja, očito je ja sam zakasnio prvih 75 pa bi bilo pravo i pravično da to nadoknadim&ldquo;, kazao je akademik te počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović na predstavljanju svojeg troknjižja pod nazivom: "Kud plovi ovaj brod", "Mostarski dragulji" i "I to je to" u Hotelu Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vi&scaron;e od 1200 predstavljenih stranica Muselimović je utkao sve ono bitno i posebno &scaron;to odlikuje Grad Mostar, no njegovo troknjižje samo je kruna dugogodi&scaron;njeg rada i pedesetogodi&scaron;njeg jubileja kako u odvjetni&scaron;tvu, tako i u književnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Večeras je prigoda dodirnuti samo mali opus Josipovih djela, on je uistinu jedna posebna osoba. Ono &scaron;to je najvažnije je da je on nas na neki način izdigao, mi smo kroz Josipa postali veliki narod. Ponosni narod, mi u Mostaru i na&scaron;oj Hercegovini&ldquo;, kazao je predsjednik HDZ-a BIH i HNS-a te jedan od predstavljača troknjižja Dragan Čović. Muselimovićeve kolege nisu krile odu&scaron;evljenje i zahvalnost na radu i opusu koji im je Muselimović podario te nisu &scaron;tedjeli riječi hvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Josip Muselimović je glasnik humanih i moralnih poruka, branitelj obespravljenih, poniženih i ostavljenih. On je čovjek koji ne napu&scaron;ta čovjeka kada ga napuste svi, pa i najmiliji, i to je njegov odvjetnički životni postulat za sva vremena i sve prilike&ldquo;, kazala je predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-01-19-06-01-muselimovic-troknjizje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova Muselimovićeva knjiga "Kud plovi ovaj brod", iza&scaron;la je u nakladi Matice hrvatske Mostar i Zdravoga dru&scaron;tva. Urednik je Miro Petrović, a izvr&scaron;na urednica Misijana Brkić-Milinković. Opus rada Josipa Muselimovića zaista je izniman, dobitnik je Zlatne povelje za životno djelo Odvjetničke komore Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Vojvodine, Srbije, Crne gore i Makedonije te dobitnik najvećeg hrvatskog državnog priznanja Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj odvjetnički put Muselimović je započeo u uredu kultnog mostarskog odvjetnika Ive Čizmića te od tada nastoji pomagati Gradu Mostaru i njegovim građanima. Svi prihodi od prodaje knjiga i&scaron;li su u humanitarne svrhe Zakladi &ldquo;Fra Mladen Hrkać&ldquo;, prenosi <strong>Pogled.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-01-muselimovic-troknjizje.jpgUmro je legendarni Đelo Jusićhttp://grude.com/clanak/?i=110477110477Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 14:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-djelo-jusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čuveni kompozitor, legendarni Đelo Jusić umro je danas poslijepodne u 80. godini, potvrdio je njegov sin Đelo Jusić mlađi.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski skladatelj bosansko-hercegovačkog porijekla Đelo Jusić rođen je 26. siječnja 1939. godine od majke Emine i oca Arifa u Dubrovniku. Ima i mlađeg brata Ibricu. Rođen je, govori, u pupku Dubrovnika, u Antuninskoj ulici gdje je kafić Talir. Cijeli Dubrovnik u djetinjstvu je propje&scaron;ačio bos. Govorio je da zna svaki njegov kut, svaki njegov skalin, sve njegove mirise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djetinjstvo pamti po bezbrižnosti ali i trenutku kada se inficirao umjetnosti. Imao&nbsp; je&nbsp; jedanaest ili dvanaest&nbsp; godina kad je ispred Kneževa dvora veliki Branko Gavella postavljao predstavu. Probe su tada počinjale u ponoć. - Glumci su bili ispred Dvora, Gavella je sjedio u fotelji preko puta njih, dok smo mi djeca virili iza kantuna i kada bi bila najnapetija scena mi bismo između njega i glumaca projurili na biciklima. Nekoliko puta je to &scaron;timalo, ali jednog dana zgrabila nas je milicija. Nadigla se velika galama, a Gavella svom asistentu Borisu Bakoviću kaže: "Dovedi te &scaron;mrkavce amo, pred mene!" Postrojilo nas pred njega onako bose, u kratkim gaćama, a Gavella govori asistentu: "Sve ove mangupe angažiraj u predstavi" - prisjeća se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već iduće noći držali su mačeve i kandelabre kao statisti u predstavi. Tako je Đelo u životu pro&scaron;ao pet Hamleta, i prisustvovao svim predstavama i probama na Igrama. Kao dijete je suflirao glumcima, znali su tekst bolje nego oni. Volio je i nogomet, bio je talentiran i zvali su ga Bajdo, prema&nbsp; &bdquo;najvećem nogometa&scaron;u svih vremena&ldquo;, hajdukovcu Bernardu Vukasu Bajdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đelo je poznat po brojnim velikim djelima domaće zabavne, ali i ozbiljne, uglavnom orkestralne muzike. Radio&nbsp; je i kao aranžer i dirigent, a svojevremeno je gradio i karijeru gitarista u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Bio je jako dobar gitarist. Skladati je počeo početkom 60-ih godina pro&scaron;loga stoljeća, a dirigirati je učio od slavnog Lovre Matačića.</p> <div class="article__gallery article__gallery--inarticle"><span class="article__main_img js_openBoxButton"><span class="article__main_img js_openBoxButton"> <source data-size="677x423" media="(min-width: 1024px)" /><br /></span></span> <div class="article__figure_arrows">&nbsp;</div> </div> <p>Početkom 60-ih osnovao je Dubrovačke trubadure a nekoliko godina kasnije i dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik. U karijeri je snimio 80 vinilnih albuma i 20 CD izdanja s vi&scaron;e od tisuću skladbi. Kao dirigent nastupao je u Berlinu, Moskvi, Lenjingradu, Vatikanu, Zagrebu i nizu drugih gradova. Između ostalog, ravna i Dubrovačkim simfonijskim orkestrom a skladao je i balet "Katarina-bosanska kraljica" (2012.) i oratorij "Srebrenički inferno" (2012.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom dugogodi&scaron;nje karijere nagrađivan je brojnim platinastim i zlatnim diskografskim priznanjima. Njegova djela izvodile su zvijezde domaće estrade: Tereza Kesovija, Oliver Dragojević, Ibrica Jusić, Frano Lasić, Ivo Pattiera, Neda Ukraden, Dubravka Jusić, Milo Hrnić i brojni drugi, a među njegova najpoznatija djela ubrajaju se jugoslavenska predstavnica na Euroviziji 1968. "Jedan dan", festivalske uspje&scaron;nice sa "Splita" i "Zagrebfesta" "Dalmatinski lero", "Zapjevajmo prijatelji", "Mladosti, moja lijepa radosti", "Volim te budalo mala", "Zagrljeni", "La musica di notte", "Stare ljubavi", "Sinoć sam htjela", &bdquo;Pusti da ti leut svira", &bdquo;Dobro jutro, Margareta", &bdquo;Sve se vraća, sve se plaća", te veliki hitovi kao "Prijatelji stari, gdje ste", "U svakom slučaju te volim", "Shalom Sara", "Con sordino", "Sva su moja proljeća u meni" i brojni drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dirigent nastupao je na najpoznatijim koncertnim pozornicama, a njegov skladateljski rad proteže se i na orkestralnu (suita Dubrovački kantuni), vokalno-instrumentalnu (oratorij De civitate libertatis veritas), scensku (musical Dundo Maroje), filmsku i televizijsku glazbu (Zlatna arena za glazbu u filmu Dubrovački suton, 1999.). Snimio je i nekoliko CD-a s dubrovačkim klapama Ragusa i Maestral. Dobitnik je nagrade Porin za životno dijelo 2007. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napisao je mjuzikl "Dundo Maroje" (1972.) koji je izveden vi&scaron;e od 500, u Hrvatskoj i inozemstvu. A prva mu je kritika bila - negativna! Napisala ju je, sjeća se Đelo, povjesničarka glazbe i glazbena kritičarka Jagoda Martinčević. Nakon nastupa u onda&scaron;njem Lenjingradu, gdje je "Dundo Maroje" doživio prave ovacije, uzeo je kartolinu i dragoj Jagodi napisao ovo: "Poslije velikog uspjeha Dunda Maroja u Lenjingradu, ljubi vas Đelo u pametno čelo!" Poslije su se, kaže, sprijateljili, zaboravili na tu epizodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je u braku s Dubrovkinjom Nelom Dražinčić s kojom ima troje djece, sina Đelu te kćeri Dubravku i Milvu. Ima i &scaron;estero unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-djelo-jusic.jpgBogat program manifestacije ''Lipanjske zore''http://grude.com/clanak/?i=110473110473Grude.com - klik u svijetFri, 31 May 2019 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-31-lipanjske-zore-spomenik-grudjanima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središnji događaj održat će se 7. lipnja u 11.30.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja manifestacija "Lipanjske zore", kojom se obilježava godi&scaron;njica vojne akcije u kojoj su snage HVO-a, HV-a i HOS-a oslobodile dolinu Neretve, na području Čapljine počet će 2. lipnja Međunarodnim &scaron;ahovskim turnirom koji će se održati u restoranu "Staklo" u Počitelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ovogodi&scaron;nje manifestacije tijekom lipnja planirana su brojna predavanja, koncerti, sportski i kulturni programi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nji događaj održat će se 7. lipnja u 11.30 sati kod spomen-obilježja hrvatskim braniteljima u Počitelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-31-19-05-31-lipanjske-zore-program.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-31-lipanjske-zore-spomenik-grudjanima.jpgMOSTAR: U Cimu predstavljena zbirka pjesama ''Govor duše u duhu narodnome'' Nevenke Ćubelahttp://grude.com/clanak/?i=110447110447Grude.com - klik u svijetWed, 29 May 2019 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-knjiga-govor-duse5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Domu svetog Ante u Cimu po drugi put predstavljena zbirka pjesama “Govor duše u duhu narodnome” autorice Nevenke Ćubela.<p><br />Zbirka pjesma &bdquo;Govor du&scaron;e u duhu narodnome&rdquo; govori o jednom proživljenom životu, o svemu onom &scaron;to je Nevneka u životu imala, stekla i očuvala. A o samoj autorici se može reći da je to jednostavna, pobožna hercegovačka žena i majka, ona koja je kao na&scaron;e mnoge majke živjela i živi za svoju obitelj, Boga i domovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O zbirci pjesama govorila je profesorica hrvatskog jezika i književnosti Dijana Zovko, Nevnekine pjesme su recitirali Dina Bo&scaron;njak, &Scaron;ima Ivanković, Sofija Vrljić i Dragica Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanju zbirke pjesama nastupila je izvorna skupina HKUD &ndash; a &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar čija je Nevenka Ćubela ponosna članica te ženska vokalna skupina &bdquo;sveti Ante &rsquo;39.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je sve prisutne pozdravio fra Luka Marić, a Nevenka se sa svojim družicama na poseban način, bećarcom zahvalila svima koji su do&scaron;li i koji je podržavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je moderirao Marinko Jurić.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-29-19-05-29-knjiga-govor-duse7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Framost" href="http://www.framost.com" target="_blank">Misija FRAMOST</a><br />foto: Ante Boras</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-knjiga-govor-duse5.jpgMOSTAR: Predavanje akademika Šimuna Muse ''Od Bečkoga dogovora do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika''http://grude.com/clanak/?i=110439110439Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-akademik-simun-musa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predavanje će biti održano u srijedu 29. svibnja 2019. u 11.30 sati, u Amfiteatru Gabrijel Jurkić..<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Matice hrvatske Mostar i Sveučili&scaron;ta u Mostaru, a u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće &ndash; XXI. dani Matice hrvatske Mostar, akademik &Scaron;imun Musa održat će javno predavanje o temi &bdquo;Od Bečkoga dogovora do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje će biti održano u srijedu 29. svibnja 2019. u 11.30 sati, u Amfiteatru Gabrijel Jurkić na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-28-19-05-28-knjiga-simunmusa.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-akademik-simun-musa.jpgPreminuo je dobri duh Zagreba, pater Antun koji je pomagao svimahttp://grude.com/clanak/?i=110435110435Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-pater-cvek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun Cvek (84), svećenik Družbe Isusove, veliki dobrotvor i prijatelj starih, bolesnih i nemoćnih, dobri duh Zagreba, kako ga često nazivaju, umro je noćas u Zagrebu. <p>&nbsp;</p> <p>Pokop velikoga humanitarca, koji je život posvetio pomaganju bolesnima i siroma&scaron;nima, je u četvrtak u 15.50 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj. Misa zadu&scaron;nica održat će se u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama je svakodnevno pater Antun Cvek posjećivao siroma&scaron;ne i donosio im hranu ili sitnice koje ih vesele. Dok god ga je služilo zdravlje nemoćnima je cijepao drva i popravljao kvarove po kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je počelo 1969. na Božić kad je susreo nepokretnu staricu koja je sama živjela. Kad se zaredio, osnovao je katoličku karitativnu udrugu &ldquo;Kap dobrote&rdquo;.<br />'Moramo biti zu jedni za druge'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi &ldquo;Kapi dobrote&rdquo; su dobrovoljci kojima je cilj svojim djelovanjem ublažiti nevolje i nedaće starijih, bolesnih i napu&scaron;tenih osoba koje žive na području Zagreba i &scaron;ire, osobito u vlažnim i hladnim podrumima ili potleu&scaron;icama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A pater Antun Cvek, u svojstvu prvog među jednakima, stvarao je povjerenje i zajedni&scaron;tvo između onih kojima se pomaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako sam ne&scaron;to dobro napravio, to je Božje djelo. Instrumenti smo Božje ljubavi i njegove milosti. Moramo biti jedni za druge, zdravi za bolesne, mlađi za starije - kazao je svojedobno za 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je u Bizeku 1934. godine, gdje je zavr&scaron;io prva četiri, dok druga četiri razreda osnovne &scaron;kole zavr&scaron;ava u Vrapču. Zavr&scaron;io je &scaron;kolu učenika u privredi gdje je izučio zanat za autolimara. Naknadno je uz rad u ZET-u upisao i zavr&scaron;io i srednju ekonomsku &scaron;kolu. U novicijat Družbe Isusove oti&scaron;ao je 1967. godine. Nakon novicijata studirao je filozofiju i teologiju, a 1974. godine zaređen je za svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Župi presvetog Srca Isusova, pri Bazilici u Palmotićevoj ulici u Zagrebu 1969. osnovao je tzv. "Prvu karitativnu grupu" za posjete potrebitima. U isto vrijeme osniva i "Zajednicu kr&scaron;ćanske ljubavi" kao duhovnu i molitvenu potporu radu na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pater koji je živio za ljude u nevolji oduvijek je bio primjer pravog kr&scaron;ćanskog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imao sam priliku upoznati buduću sveticu, majku Terezu iz Kalkute, kad je bila u Zagrebu. Ona mi je rekla da ne trebamo ići u Indiju kako bismo susreli najveće siromahe jer da ih imamo i ovdje, pred nosom, u centru Zagreba - kazao je pater Cvek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada i prizanja poput "Reda Danice Hrvatske" 2007. godine, nagrade "Ponos Hrvatske" 2008. Dobio je godi&scaron;nju nagradu Crvenoga križa "Milosrdni Samaritanac" 2010., a 2012. je nominiran i za osobu godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-pater-cvek.jpgINTERACADEMIA 2019 - Najznačajnije likovno okupljanje na Balkanuhttp://grude.com/clanak/?i=110429110429Grude.com - klik u svijetTue, 28 May 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-interacademia.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizacijskom smislu ovo je najznačajniji događaj ove vrste na Balkanu. <p>&nbsp;</p> <p>Konferencija za medije najavila je početak ovogodi&scaron;nje Interacademije. U obraćanju medijima ne&scaron;to vi&scaron;e o projektu rekao je dekan Akademije likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Stjepan Skoko naglasiv&scaron;i važnost projekta za studente i profesore koji nudi mogućnost razmjene iskustava u edukativnom, ali i kreativnom procesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Okupljanje studenata i profesora je i bio okidač za pokretanje ovog projekta, a ideja se rodila puno prije prve Interacademije. Zaista je poseban osjećaj &scaron;to će se jedna ovako velika i jedinstvena izložba 18 umjetnika održati u Galeriji ALU u &Scaron;irokom Brijegu&ldquo;, rekao je dekan Skoko te naglasio kako je cilj izložba bijenalnog karaktera koja bi se održavala kontinuirano svake dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Vukoja, iz Udruge građana &bdquo;Krug&ldquo;, koja je nositelj organizacijskog dijela projekta, podsjetio je na ranije Interacademije te početak zajedničke priče s akademijama likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu i Trebinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ove godine imamo devet likovnih institucija uključenih u ovaj projekt. To su akademije iz BiH i susjednih država i za sada to i jeste cilj, održati suradnju između ovih institucija. Osim izlagačkog dijela, projekt ima i teorijsku dimenziju pa se nastoji napraviti okvir za suradnju akademija na vi&scaron;im razinama, pomoći suradnji i mobilnosti profesora i studenata, ali i promi&scaron;ljati o bitnim temama za kulturne identitete te razmatrati o suvremenim umjetničkim praksama. Dakle, razmjenjivati iskustva, ali i ideje, koncepte i nove projekte&ldquo;, kazao je Vukoja na konferenciji za medije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je naglasio da je ovo u organizacijskom smislu najznačajniji događaj ove vrste na Balkanu.</p> <p>&bdquo;Već na prvoj Interacademiji dobili smo pohvale i zahvale dekana akademija koji su jo&scaron; tada imali potpisane sporazume o međusobnoj suradnji, ali ih nikada nisu realizirali tako da su se na Interacademiji uživo sreli i počeli razgovarati. I s te strane je ovo respektabilna organizacija, ali i sa strane činjenice da na jednom mjestu dobivamo uvid u recentno likovno stvarala&scaron;tvo&ldquo;, kazao je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Josip Blažević iz &bdquo;Kruga&ldquo; istaknuo je kako će se stručna konferencija Interacademia održat u HDHS Kosači u srijedu i četvrtak, a izložba će svečano biti otvorena u Galeriji ALU &Scaron;iroki Brijeg, s poečetkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U rujnu će izložba biti postavljena i u Mostaru, u HDHS Kosači, a nastojat ćemo da se nakon Mostara, izložba premjesti i u Trebinje&ldquo;, naglasio je Blažević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Interacademia najvećim dijelom financiran je kroz program &bdquo;Dijalog za budućnost&ldquo; koji provode agencije Ujedinjenih naroda &ndash; UNDP, UNICEF i UNESCO&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-interacademia.jpgKLAVIRSKI KONCERT - Bartolomejevo putovanje u velikoj dvorani Kosače http://grude.com/clanak/?i=110412110412Grude.com - klik u svijetMon, 27 May 2019 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-27-bartolomej-stankovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na programu djela za klavir bosanskohercegovačkih skladatelja.<p><br />Klavirski koncert Balkan Madness BH. Edition/ Bartolomejevo putovanje mladoga pijanista Bartolomeja Stankovića, u sklopu Mostarskoga proljeća 2019. &ndash; XXI. dana Matice hrvatske, bit će održan u ponedjeljak, 27. 5. u 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače i to u velikoj dvorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na programu djela za klavir bosanskohercegovačkih skladatelja:<br />Milene Mrazović-Preindslberger, JuliusaFučika, Milana Prebande,<br />fra Nenada Dujića, Milana Jeličanina, Samira Fejzića, Josipa Magdića, Ivana Čavlovića, Davida Mastikose, Dine Re&scaron;idbegovića, Darija Vučića, Armena&Scaron;kobalja, Vojina Komadine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROGRAM KONCERTA:</strong><br />Milena Mrazović-Preindlsberger(1863.&ndash;1927.)<br />W&uuml;rttembergMarsch op.10<br />JuliusFučik(1872.&ndash;1916.)<br />Sarajevo Marsch op.66<br />Milan Prebanda(1907.&ndash;1979.)<br />Četiri minijature<br />fra Nenad Dujić (1911.&ndash;1966.)<br />Rondo*<br />Milan Jeličanin (1935.&ndash;1999.)<br />Dvije tokate<br />Samir Fejzić (1966.)<br />Balkan Madness*<br />Josip Magdić (1937.)<br />Bentba&scaron;a<br />Ivan Čavlović (1949.)<br />Bartolomejevo putovanje*<br />David Mastikosa(1992.)<br />iRitualfor piano and human being*<br />Dino Re&scaron;idbegović(1975.)<br />Visitingspeechtherapist*<br />Dario Vučić (1980.)<br />Četiri minijature, op.10*<br />Armen&Scaron;kobalj (1980.)<br />Fantasiain jazz*<br />Dražan Kosorić(1976.)<br />Tri etide*<br />Vojin Komadina (1933.&ndash;1997.)<br />Refrain IV &ndash; Nijemo glamočko kolo<br />*premijerno izvođenje u Mostaru</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaz je slobodan.<br /><br /><br /></strong></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-27-19-05-27-plakatbartolomej.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bartolomej Stanković je bosanskohercegovački pijanist i docent na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Glazbeno obrazovanje započeo je 1997. godine u &Scaron;OMO &bdquo;AvdoSmajlović&ldquo; u Visokom, u klasi prof. Bahrije &Scaron;abanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu je, 2006. godine, zavr&scaron;io Srednju muzičku &scaron;kolu Sarajevo, u klasi prof. Angeline Bojović-Pap. Magistrirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 2011. godine, u klasi prof. em. Pavice Gvozdić. Zavr&scaron;io je i post diplomski studij na akademiji Steinway Academy u Veroni, u klasi pijaniste Federica Gianella. Usavr&scaron;avao se na seminarima kod eminentnih klavirskih pedagoga: Andrej Pisarev, Grigory Gruzman, Naum Grubert, Peter Eicher, Jan Jiracek von Armin, Danijel Detoni, Arsen Čarkić, Jelena Pavić, Gregor Vidović i Andrea Dindo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada na državnim i internacionalnim natjecanjima, kao i Rektorove nagrade Sveučili&scaron;ta u Zagrebu za projekt &bdquo;KLAVIR &ndash; kroz povijest i građu&ldquo; koji je kao koncertna prezentacija predstavljen u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U travnju, 2013. godine, predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na 27. muzičkom biennalu u Zagrebu. Surađivao je s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Sarajevskom filharmonijom i održao preko 60 solističkih koncerata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Italiji i Austriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ožujku 2018. godine, izdavačka kuća Nota Bene Records (Zagreb) objavila je njegov prvi nosač zvuka &ndash; CD album &ldquo;Balkan Madness BH edition&rdquo; s djelima 10 odabranih bh. skladatelja. Za kraj 2019. godine planirano je objavljivanje novog CD albuma, Balkan Madness BH edition 2, s djelima 14 odabranih bh. skladatelja različitih generacija i glazbenih žanrova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>www.bartolomejstankovic.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>facebook.com/bartolomej.stankovic</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-27-bartolomej-stankovic.jpgHrvatska glazba Mostar slavi 130. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=110362110362Grude.com - klik u svijetWed, 22 May 2019 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-22-hrvatska_glazba_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HKUD 'Seljačka Sloga' Trebižat i HKUD 'Dinara' Livno su gosti su koncerta..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska glazba Mostar obilježava 130. rođendan koncertom na platou ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Koncert će se održati 26. svibnja od 19 sati. (u slučaju ki&scaron;e koncert će se održati u Velikoj dvorani).</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD 'Seljačka Sloga' Trebižat i HKUD 'Dinara' Livno su gosti su koncerta i uveselit će nas svojim sviranjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače Hrvatska glazba Mostar nastala je 1889. godine i najstariji je puhački orkestar u Bosni i Hercegovini. Prvi predsjednik dru&scaron;tva fra Augustin Zubac smatrao je da za razvoj glazbene sekcije treba novi dirigent &ndash; kapelnik . Uspio je angažirati Vinka &Scaron;ubira, koji je do tada bio zborovođa Radničkog pjevačkog dru&scaron;tva &rdquo;Sloboda&rdquo; u Zagrebu. Vinko &Scaron;ubir je postavljen za dirigenta u Mostaru 30. listopada 1889. Odmah je počeo s radom i obukom puhačke glazbe. I tako je velikim trudom 17. svibnja 1890. godine ulicama grada Mostara zasvirala je civilna glazba, prva u Mostaru ali i prva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago nam je da pored tradicionalnih nastupa, poput Budnice za prvi maj, mačkara, Silvestrovog i Božićnog koncerta, obilježavamo posljednje dvije godine i koncert u mjesecu svibnju za rođendan Hrvatske glazbe Mostar. Nadamo se kako ćemo nastaviti i da će nam koncerti povodom rođendana postati tradicija. Zato se zahvaljujemo svim sponzorima i pozivamo Vas sve u nedjelju 26. svibnja od 19 sati da dođete ispred Kosače i uveličate jo&scaron; jedan na&scaron; koncert&ldquo;, kazao je predsjednik HGM Miroslav &Scaron;imunović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zaista želimo pružiti gradu Mostaru ne&scaron;to posebno, jer ipak mi opstajemo samo od entuzijazma samih glazbara. Mnogo se trudimo, uvodimo nove pjesme u na&scaron; repertoar. Zatim se trudimo i vi&scaron;e koncerata i nastupa pružiti na&scaron;oj publici tijekom godine. Tako smo imali u drugom mjesecu nastup u Mepas Mallu, &scaron;to dosada&scaron;njih godine nije bila praksa, ali nadamo se da će nam i ovo postati tradicija. Želim naglasiti kako svatko tko je željan druženja zabave, ro&scaron;tilja, putovanja a naravno prije svega rada i znanja u sviranju nekoga instrumenta može nam se slobodno priključiti, i to pozivom na broj 063 484 826, javit će Vam se tajnik glazbe Darko ili možete posjetiti na&scaron;u Facebook stranicu Hrvatska glazba Mostar i javiti nam se u inbox. Pozivamo sve građane grada Mostara, ali i &scaron;ire cijelu Hercegovinu, da nam se pridruže u nedjelju 26. svibnja od 19 sati ispred Kosače i uveličaju jo&scaron; jedan koncert HGM, spremili smo Vam ne&scaron;to novo, a ispred HGM se zahvaljujem na&scaron;im prijateljima iz Trebižata i Livna &scaron;to su se odazvali pozivu i &scaron;to će nam biti gosti koncerta, dođite, vidimo se!&ldquo;, rekla je članica HGM Mihaela Milić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-22-hrvatska_glazba_mostar.jpg''Jesenja sonata'' večeras na repertoaru HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110333110333Grude.com - klik u svijetMon, 20 May 2019 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-20-hnkmostar-js1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grandiozno djelo glasovitoga švedskog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana "Jesenja sonata" večeras je na repertoaru Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru s početkom u 20 sati. <p><br />Ovaj dramski komad, u kojem se suptilno seciraju složeni obiteljski odnosi, na scenu HNK Mostar postavio je istaknuti hrvatski redatelj Robert Raponja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-20-19-05-20-hnkmostar-js2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U dosada&scaron;njih nekoliko izvedbi mostarska publika odlično je reagirala na ovu predstavu, koja se osim izvrsne režije, odlične podjele uloga i glumačke izvedbe, može pohvaliti i izuzetnom likovno&scaron;ću, odnosno scenografijom i kostimografijom, za koju je zaslužna Jasmina Pacek, scenografkinja, kostimografkinja, dizajnerica, art direktorica i sveučili&scaron;na profesorica sa svjetskom karijerom i brojnim nagradama za svoj rad.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-20-19-05-20-hnkmostar-js3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>U predstavi igraju: Sanda Krgo Soldo, Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar i Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-20-hnkmostar-js1.jpgMostarski HNK oduševio publiku u Splituhttp://grude.com/clanak/?i=110308110308Grude.com - klik u svijetSat, 18 May 2019 16:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-18-hamlethnk3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja i na domaćoj sceni se uvijek traži ulaznica više..<p><br />&bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo; u produkciji Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, a u režiji Ivana Lea Leme u četvrtak navečer je do posljednjeg mjesta ispunila splitski HNK te na kraju doživjela gromoglasan pljesak &scaron;to samo govori o odličnom prijemu kod Splićana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jezik Ive Bre&scaron;ana i sam tekst itekako je blizak splitskoj publici pa je bilo utoliko uzbudljivije prenijeti emociju i oslu&scaron;kivati reakciju publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Unaprijed smo znali da imamo izvrsnu predstavu koja je već polučila poprilično uspjeha i na festivalima, gostovanjima i pred domaćom publikom, ali bez obzira na to vladala je doza zanosa i ushita jer je izvodimo pred publikom koja dobro poznaje jezik Ive Bre&scaron;ana. Publika je fantastično doživjela predstavu &scaron;to se vidjelo po erupciji odu&scaron;evljenja na samom naklonu, ali i tijekom cijele predstave jer je od početka sudjelovala i smijehom, ali i u onim trenucima kada se osjeti tajac zbog doživljenog na sceni. Pri povratku, u razgovoru s kolegama zajedno smo osvje&scaron;ćivali ono &scaron;to je redatelj Ivan Leo Lemo savr&scaron;eno odradio s ovom predstavom&ldquo;, kazao nam je Učitelj u predstavi Robert Pehar koji je na naklonu dobio ovacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Predstavu Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja i na domaćoj sceni se uvijek traži ulaznica vi&scaron;e, a sjajni ansambl u izvedbama do sada svaki put nadma&scaron;i sam sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka, te kao seljani Nikolina Marić, Danica Džidić, Stana &Scaron;uman, Sofija Vrljić, Mario Bo&scaron;njak i Zorislav Galić. Dramaturg je Dragan Komadina, scenografkinja Vesna Režić. Kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec, skladatelj je Zvonimir Dusper Dus, a koreograf Leo Mujić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-18-hamlethnk3.jpgFra Ante Marić slomio nogu i zadivio sve oko sebe!http://grude.com/clanak/?i=110273110273Grude.com - klik u svijetWed, 15 May 2019 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-fra_ante_maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je jutros imao nezgodu i slomio nogu, fra Ante Marić sinoć je u Mostaru predstavio svoje dvije knjige.<p>&nbsp;</p> <p>Knjige dopredsjednika Matice hrvatske Mostar fra Ante Marića "Plaču li jeleni" i "Tako je dobro s Tobom križ nositi" predstavljanje su u utorak u Mostar, u sklopu Mostarskog proljeća 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor je kazao kako je riječ o dvije vrlo različite knjige. "'Plaču li jeleni' povijesni je roman o događanjima koji su se dogodili prije vi&scaron;e od stotinu godina u Hercegovini. Riječ je o odvođenju gladne djece iz Hercegovine u Slavoniju čime je spa&scaron;eno preko 15 tisuća života", kazao je fra Ante. U drugoj knjizi "Tako je dobro s Tobom križ nositi" okupljeni su tekstovi o &scaron;est križnih putova koje je fra Ante pisao u razdoblju od 2014. do 2019. godine. U knjizi je &scaron;est različitih razmatranja za &scaron;est korizmenih tjedana. "Radio sam za časopis franjevačkog svjetovnog reda na &Scaron;irokom Brijegu, nakon čega je predloženo da to bude jedna knjiga molitvenik", kazao je fra Ante i napomenuo da on kao fratar pi&scaron;e iz potrebe pastorala, onoga čime se u svom fratarskom životu bavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-fra_ante_maric.jpgU Mostaru predstavljanje knjiga fra. Ante Marićahttp://grude.com/clanak/?i=110246110246Grude.com - klik u svijetMon, 13 May 2019 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-fra-ante-maric-jeleni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu Mostarskog proljeća 2019. – XXI. dana Matice hrvatske u Mostaru, u utorak, 14. svibnja u 19 sati, u Hotelu Mostar, bit će priređeno predstavljanje knjiga dopredsjednika Matice hrvatske Mostar fra Ante Marića ''PLAČU LI JELENI?'' i ''TAKO JE DOBRO S TOBOM KRIŽ NOSITI'' (Tekstovi razmatranja uz Put križa).<p><br />U programu sudjeluju: fra Gabriel Mioč, Dragan Marijanović, Gojko Jelić, fra Stanko Mabić, fra Ante Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeni će prinos dati Anica i Karlo Milićević, a moderatorica je Misijana Brkić Milinković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekstovi razmatranja uz Put križa autora fra Ante Marića, nastali su prikupljanjem tekstova koje je autor objavio u korizmenim brojevima lista Franjinim stopama u posljednjih &scaron;est godina. Knjiga tako donosi &scaron;est različitih razmatranja za &scaron;est korizmenih tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svakoj fra Antinoj rečenici očituje se duboka proživljenost s mukom na&scaron;ega Spasitelja. Crpio ju je iz vlastitih križeva, križeva braće fratara i križeva ovoga hercegovačkog puka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Antin križni put jo&scaron; je jedan doprinos u razvijanju ove pobožnosti koja se razvila i pro&scaron;irila u cijeloj Crkvi, ba&scaron; zaslugom sinova svetoga Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve na&scaron;e crkve su ure&scaron;ene lijepim umjetničkim ostvarenjima &ndash; bilo u slici ili kipu, a prisutni su i križni putevi na otvorenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je napraviti izbor najboljih ostvarenja, ali nismo tome ni težili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogranak Matice hrvatske u &Scaron;irokome Brijegu na ovaj način želi pro&scaron;iriti ovu drevnu katoličku pobožnost, zahvaliti autoru na svemu &scaron;to je u pisanim tragovima ostavio Hercegovini, a autorima umjetničkih djela dati prigodu da se kroz likovni izraz iskažu najdublji vjerski osjećaji, pogotovu u ovo milosno, korizmeno razdoblje godine. (Gojko Jelić)</p> <p>&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-13-19-05-13-fra-ante-maric.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-fra-ante-maric-jeleni.jpg"Živite život punim plućima... Neće se vratiti..."http://grude.com/clanak/?i=110237110237Grude.com - klik u svijetMon, 13 May 2019 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-doris-day.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hollywood je zanijemio na trenutak! Napustila nas je Doris Day, legendarna glumica i pjevačica. Day je prije mjesec dana proslavila 97. rođendan te izjavila kako je blagoslovljena dobrim zdravljem. <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp;Blagoslovljena sam dobrim zdravljem i presretna &scaron;to sam okružena dobrim prijateljima i obožavateljima koji mi pomažu prikupljati novce&nbsp;za životinje. To mi zaista puno znači. Godine su ionako samo broj ako se dobro osjećate&nbsp;- rekla je Doris za&nbsp;<a href="http://people.com/" rel="nofollow" target="_blank">People</a>, a isti magazin donosi njezinu posljednju fotografiju, napravljenu netom pred 97.&nbsp;rođendan.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Day je u mirovinu oti&scaron;la jo&scaron; davne 1973., a iste je godine osnovala i zakladu za prava životinja koja nosi njezino ime. U bogatoj karijeri snimila je preko 50 filmova i 650 pjesama.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Day je&nbsp;dobitnica Golden Globea 1989. i Grammyja 2007.&nbsp;za životno djelo, a filmsku karijeru započela je 1948. s filmom 'Romance on the High Seas'. Taj film joj je, kako kaže, osigurao uspjeh za idućih 20 godina karijere. Filmski redatelj&nbsp;<strong>Alfred Hitchcock&nbsp;</strong>angažirao ju je u svom filmu<strong>&nbsp;'</strong>Čovjek koji je previ&scaron;e znao' u kojem je glumila uz bok Jamesa Stewarta.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>-&nbsp;Film je doživio ogroman uspjeh i zaradu, ali mislim da me ljudi najvi&scaron;e vole gledati u romantičnim komedijama - rekla je svojedobno Day.&nbsp;Snimala je filmove u kojima su joj partneri bili najpoželjniji glumci zlatnog Hollywooda -&nbsp;<strong>Clark Gable,&nbsp;Cary Grant,&nbsp;Rod Taylor,&nbsp;David Niven,&nbsp;Kirk Douglas</strong>&nbsp;i mnogi drugi.&nbsp;Najveći uspjeh imala je s&nbsp;filmovima '&Scaron;aputanja na jastuku' i 'Move Over, Darling' u kojima je igrala s Rockom Hudsonom.&nbsp;Filmski uspjeh omogućio joj je i da dobije svoj show 'The Doris Day Show' koji se od 1968 do&nbsp;1973. uspje&scaron;no prikazivao diljem Amerike.&nbsp;Ipak prije uspje&scaron;ne filmske karijere u Hollywoodu, Doris je bila uspje&scaron;na plesačica, kao i pjevačica.</div> <div><br /> <p>Doris se udavala četiri puta. S trombonistom&nbsp;<strong>Al Jordenom</strong>&nbsp;bila&nbsp;je u braku od 1941. do 1943., a imali su sina&nbsp;<strong>Terryja Melchera</strong>. Glazbeni producent i tekstopisac bio je njezino jedino dijete, a umro je 2004. od raka kože, pet mjeseci nakon &scaron;to je Day dobila Predsjedničku medalju slobode od predsjednika&nbsp;<strong>Georgea W. Busha</strong>. Smrt djeteta ju je slomila i, kako kaže, bacila u depresiju. Zbog fizičkog zlostavljanja koje je trpjela od muža Jordena, Doris ga je napustila, a on je nedugo zatim počinio samoubojstvo pi&scaron;toljem.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi put se udala za saksofonistu<strong>&nbsp;Georgea Weidlera</strong>&nbsp;s&nbsp;kojim je provela tri godine. Poslije mnogo godina, sreli su se ponovo, i proveli jo&scaron; nekoliko mjeseci u ljubavi.&nbsp;Najveću ljubav doživjela je, kako tvrdi, s&nbsp;trećim mužem. Za filmskog producenta&nbsp;<strong>Martina Melchera</strong>&nbsp;udala se 1951. i taj brak je trajao sve do 1968. kada je on umro. Melcher je bio usvojio njezinog sina&nbsp;i dao mu svoje prezime.&nbsp;Osam godina nakon &scaron;to je Martin preminuo, Doris je upoznala&nbsp;<strong>Barryja Comdena</strong>&nbsp;koji je bio mlađi 13 godina. Vjenčali su se 1976., a&nbsp;razveli četiri godine kasnije.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina najpoznatija izjava glasi: "Živite život punim plućima... Neće se vratiti."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarna Doris, počivala u miru!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-doris-day.jpgDanas u Mostaru Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH http://grude.com/clanak/?i=110206110206Grude.com - klik u svijetSat, 11 May 2019 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-smotra-folklora-2017.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program počinje u 17 sati mimohodom društava sudionika smotre mostarskim ulicama, nakon čega u 18 sati slijede nastupi društava u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. <p>&nbsp;</p> <p>Mostar je danas domaćin Državne smotre izvornoga folklora Hrvata u BiH u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava (UHAKUD) u BiH, a na kojoj će se natjecati 14 dru&scaron;tava iz cijele BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program počinje u 17 sati mimohodom dru&scaron;tava sudionika smotre mostarskim ulicama, nakon čega u 18 sati slijede nastupi dru&scaron;tava u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zavr&scaron;etku službenog dijela smotre održat će se okrugli stol s predstavnicima dru&scaron;tava te koncert klape Kontra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cilj smotre je očuvanje nematerijalne kulturne ba&scaron;tine u Bosni i Hercegovini, kulture koja je biser BiH, i ono na čemu bi trebali graditi i na&scaron;u budućnost je upravo kultura kojom smo bogati kroz čitavu pro&scaron;lost koja je iza nas - kazao je predsjednik UHAKUD-a u BiH Vedran Vidović. Podsjetio je kako projekt Državne smotre izvornoga folklora Hrvata u BiH traje već 24 godine te kako je protekle tri godine smotra preselila u Mostar. Također je kazao kako je UHAKUD BiH krovna udruga koja u svom članstvu okuplja kulturno-umjetnička dru&scaron;tva iz BiH, i to ukupno njih 30 koji aktivnim radom doprinose očuvanju nematerijalnih elemenata kulturne ba&scaron;tine, dok podaci Dru&scaron;tva za digitalizaciju nematerijalne kulturne ba&scaron;tine govore da u BiH ima oko 120 hrvatskih umjetničko-kulturnih dru&scaron;tava od kojih neka nisu aktivna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ovogodi&scaron;nja smotra je ocjenjivačkog karaktera &scaron;to znači da će stručni žiri odabrati predstavnike BiH koji će sudjelovati na smotrama u Hrvatskoj (Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Na Neretvu misečina pala, smotra Hrvatskog sabora kulture i Brodsko kolo).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz godine u godinu imamo sve veći broj dru&scaron;tava na smotri. Pro&scaron;le godine imali smo devet dru&scaron;tava, dok će se ove godine natjecati njih 14 iz cijele Bosne i Hercegovine. Svake godine imamo i jedno gostujuće dru&scaron;tvo iz Hrvatske, a ove godine tu je Kulturna udruga "Linđo" O&scaron;lje - Stupa, iz okolice Dubrovnika - kazala je tajnica Udruge Marina Bazina i pozvala građane da svojim prisustvom uveličaju događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državnu smotru izvornog folklora Hrvata u BiH, UHAKUD-a BiH organizira u suradnji s Hrvatskom kulturnom zajednicom u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-smotra-folklora-2017.jpegOtvoren srednjovjekovni sajam 'Stolačka tarča' danas glavni događajhttp://grude.com/clanak/?i=110199110199Grude.com - klik u svijetSat, 11 May 2019 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-02-stolacka_tarca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bit će demonstrirano i predstavljeno rukovanje i pucanje iz vatrenog oružja, u velikoj kuli će biti otvorena i tamnica za posjetitelje dok je vrhunac programa uprizorenje Bitke za Vidoški grad, nakon čega će uslijediti Vatreni show te nastup DJ-eva. <p>&nbsp;</p> <p>Peto izdanje srednjovjekovnog sajma "Stolačka tarča" na kojemu će se kroz dva dana predstaviti 15 vite&scaron;kih skupina iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovačke i Rumunjske na starom gradu Vido&scaron;kom iznad Stoca svečano je u petak nakon mimohoda vite&scaron;kih skupina otvorio predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član vite&scaron;ke skupine 'Vitezovi hercega Stjepana Kosače' iz Stoca Ante Vujnović ocijenio je kako je ovo prva srednjovjekovna manifestacija u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stolac se danas lagano izdiže iz pepela i postaje turistička destinacija i kroz ovih pet godina održavanja Tarče uspjeli smo senzibilizirati &scaron;iru javnost, odnosno posjetitelje za Stolac - kazao je Vujnović. Istaknuo je kako će se kroz ovu manifestaciju promovirati te poku&scaron;ati oživjeti stari grad Vido&scaron;ki, ali i srednji vijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo 15 vite&scaron;kih skupina, a posebno nam je drago &scaron;to ove godine po prvi put gostuje i skupina vitezova iz Rumunjske koja nas je sama prona&scaron;la i izrazila zainteresiranost za Stolačku tarču, &scaron;to znači da se sav trud koji ulažemo svih ovih godina prepoznao - kazao je Vujnović. Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg ustvrdio je kako se Stolačkom tarčom oživljava duh srednjeg vijeka i vremena hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovaj srednjovjekovni sajam čuva od zaborava uspomenu na na&scaron;u dugu i bremenitu pro&scaron;lost. Tarča ne samo da doprinosi očuvanju na&scaron;e kulturno-povijesne ba&scaron;tine nego postaje i sve prepoznatljivija turistička atrakcija - kazao je Herceg. Dodao je kako je sve te vrijednosti prepoznala i Vlada HNŽ-a koja od samog početka pokazuje neupitnu spremnost za potporu Tarči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova manifestacija osim &scaron;to čuva bogatu povijesnu i kulturnu ba&scaron;tinu također promovira opće ljudske i civilizacijske vrijednosti i doprinosi na&scaron;em snažnijem gospodarskom, a osobito turističkom razvoju - istaknuo je Herceg. Načelnik općine Stolac Stjepan Bo&scaron;ković ocijenio je kako ova manifestacija ne bi bila moguća bez potpore svih razina vlasti, kao i sudionika koji će kroz ova dva dana predstaviti sebe, svoje vje&scaron;tine, ali i svim prisutnima poku&scaron;ati približiti srednji vijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nadam se kako će sve ono &scaron;to su sudionici Stolačke tarče donijeli sa sobom iz svojih mjesta, iz svojih zemalja i sve ono &scaron;to će nam prezentirati zapravo biti pozivnica svima da dođu i na slijedeću, &scaron;estu Tarču - kazao je Bo&scaron;ković. Inače na ovoj manifestaciji osim brojnih nastupa, borbi i predstava održavat će se i srednjovjekovna likovna radionica, radionica plesa za djecu, radionica streličarstva, kao i radionica keramike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, bit će demonstrirano i predstavljeno rukovanje i pucanje iz vatrenog oružja, u velikoj kuli će biti otvorena i tamnica za posjetitelje dok je vrhunac programa uprizorenje Bitke za Vido&scaron;ki grad, nakon čega će uslijediti Vatreni show te nastup DJ-eva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori ovog događaja su Javna ustanova Radimlja, Općina Stolac i Vitezovi hercega Stjepana Kosače iz Stoca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-02-stolacka_tarca.jpgThompson na Gospojinu u Širokom Brijegu!http://grude.com/clanak/?i=110183110183Grude.com - klik u svijetThu, 09 May 2019 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-19-thompson1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U povodu blagdana Velike Gospe i Dana Grada Širokog Brijega u Širokom Brijegu će se, 15. kolovoza, održati veliki koncert Marka Perkovića Thompsona.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uz vrhunsku produkciju i rasvjetu sve posjetitelje očekuje vrhunski doživljaj u &Scaron;irokom Brijegu, dosad neviđen na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz besplatni koncert poznatog hrvatskog glazbenika na Gospojinu predviđeno je jo&scaron; nekoliko događanja tih dana u &Scaron;irokom Brijegu&rdquo;, priopćeno je iz Gradske uprave &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-19-thompson1.jpgFOTO: Dževdet Tuzlić okupio Hercegovce! Doajen bh. novinarstva slavi 40 godina radahttp://grude.com/clanak/?i=110176110176Grude.com - klik u svijetThu, 09 May 2019 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-09-019-dzevdet_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjiga "Život na stiku - 40 godina na radiju, televiziji i printanim medijima" jednog od doajena bh. novinarstva, sudionika i svjedoka kulturnog života u BiH Dževdeta Tuzlića, predstavljena je večeras u Mostaru.<div class="col-xs-12 col-md-8 col-article-content "> <div class="rte"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga objedinjuje dio opusa, sadržanog u susretima s nekim od najeminentnijih aktera svjetske, europske, regionalne i bh. kulturne scene. Ona je svojevrsno dokumentarno <a id="xClaimOglasId-69167-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>putovanje kroz vrijeme od sredine 70-ih do danas, koje je na promociji pokrepljeno isječcima iz novina, audio i vizualnim materijalnima intervjua i drugih novinarskih formi koje je ovaj svestrani novinar upražnjavao proteklih 40 godina profesionalnog bavljenja novinarstvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dževdet Tuzlić jedan je od najpoznatijih bh. medijskih djelatnika, jedan od najboljih na ovim prostorima kad je urednički i voditeljski posao u oblasti kulture u pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dževdet Tuzlić rođen je 3. kolovoza 1955. godine u Kotor Varo&scaron;u. Gimnaziju je zavr&scaron;io u Banjoj Luci 1974. godine, a 1978. diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Odsjek žurnalistika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo profesionalno zaposlenje dobio je na drugom programu Radio Sarajeva, gdje je 1981. ustanovio emisiju "Treća dimenzija" koja je trajala 11 godina. Istovremeno je bio dopisnik drugog programa Radio Beograda, pri&scaron;tinskog "Jedinstva", zagrebačkog "Oka", "Omladinskih novina" iz Beograda, Radio Kopra i Radio Ljubljane i zagrebačkog tjednika "Danas".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Urednik je i voditelj emisije "Ususret Večernjakovom pečatu".</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-dzevdet16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-09-019-dzevdet_1.jpgFOTO: Bili smo u Mostaru, na predstavljanju knjiga o Vukovaruhttp://grude.com/clanak/?i=110175110175Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 23:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-09-019-vukovar-mostar-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Gruda, ekipa portala Grude.com, bila je i u dvorani Herceg Stjepan Kosača u Mostaru gdje je održano predstavljanje knjiga Damira Plavšića i Damira Markuša, ali i prikazano, na video platnu, stradavanje u Vukovaru, dramatično i potresno kako je i bilo te 1991. godine.<p><br /><br />Plav&scaron;ić, autor knjige "Ne plači, moj dobri anđele" i Marku&scaron;, autor knjige "58 - HOS u obrani Vukovara i Bogdanovca" istaknuli su važnost činjenica da djeca uče o Domovinskom ratu, te povijesti Hrvata kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.</p> <p><br /><br />Dvorana Kosača je bila prepuna, a upravo danas kad je treći dan obrane Hrvatske na Pologu, emocije su se mogle rezati nožem.</p> <p><br /><br />Ono &scaron;to je posebno važno je da je u Kosači bilo i mno&scaron;tvo mladih.</p> <p><br /><br />S ciljem promicanja hrvatske kulturne ba&scaron;tine u predstavi je sudjelovala i Folklorna skupina 'Fra Bernardin Smoljan' HKUD-a Rodoč, te tambura&scaron;i iz Tambura&scaron;kog orkestra Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderator programa bio je Ivo Kre&scaron;ić, jedan od najpoznatijih hercegovačkih glumaca i kulturnih djelatnika.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-05-09-19-05-09-019-vukovar-mostar19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-09-019-vukovar-mostar-glavna.jpgNAJAVA: Fotografije staroga Zagreba kroz fotoobjektiv Snježane Požarhttp://grude.com/clanak/?i=110170110170Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-08-snjezanapozar-fotokolaz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećanja su na korak do zaborava.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Mostarskoga proljeća 2019. &ndash; XXI. dana Matice hrvatske, sutra (četvrtak, 9.5.) u 19 sati u Galeriji Rondo (HD hercega Stjepana Kosače), bit će otvorena izložba fotografije &bdquo;Stari Zagreb&ldquo;, autorice Snježane Požar.<br />U programu sudjeluju: Dragan Marijanović, Ivan Vrljić, Dalibor Nikolić i Snježana Požar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz izložbu &bdquo;Stari Zagreb&ldquo;, Dragan Marijanović je napisao:<br />&bdquo;Snježana Požar, za vi&scaron;e od pola stoljeća bavljenja umjetničkom fotografijom i umjetno&scaron;ću uopće, evo se izložbeno okreće davnim vremenima koja, dok ih je bilježila, bjehu aktualna i dio njezine svakodnevice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako se sve mijenja!</strong></p> <p>Stotine tisuća situacija, trenutaka, prizora, lica i naličja, pojava i svega &scaron;to stane u nekoliko kroničarskih života, bilo da su bilježene zapisom, slovom, filmskim ili fotoobjektivom ili se tek prenose najnepouzdanijim načinom nara&scaron;tajne predaje, sabijaju more podataka u nesigurnu i u vremenu, krhku zonu sjećanja. Sjećanja su na korak do zaborava. Jednostavno, nije se zabilježilo, pa nije ni bilo&hellip; Istinabog, pričaju neki da je bilo, ali nitko se vi&scaron;e pouzdano ne sjeća, valjda su svi pomrli. I ljudi i gradovi, posječeni su drvoredi, nitko se vi&scaron;e ne tiska po javnim knjižnicama, nema vi&scaron;e crnobijelih snjegova, ne, to raskrižje vi&scaron;e ne izgleda tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrtuljak? Zar je tu nekada bio vrtuljak? Tako su tad uopće izgledali vrtuljci?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelačić plac imao takve reklame? Ma, dajte!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar doista ovi studenti sjede i uče? Tko vi&scaron;e tako uči?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kavana Opera? &Scaron;to je ono sada tu? Ma valjda je jo&scaron; uvijek kavana, da, jest... Ali, Bože, kako je nekada bila intimna. Kako su svi ovi ljudi na ulici, u učionici, pred knjižnicama mirni i disciplinirani!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma vidite vi tu umjetničinu frizuru! Ovo onaj glumac? Kako je bio lijep!<br />Zaboga, ovdje svi pu&scaron;e, zar se doista toliko pu&scaron;ilo nekada? Ovo Zagreb? Stvarno Zagreb? Ma, mogao bi i biti Zagreb, ali kao da mu je netko u međuvremenu izvadio sadržaj ulica i trgova i ubacio posve drukčiji, i drukčije ljude pospremio po ulicama...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, Snježana Požar već dugo je klasik hrvatske fotografije, a Hrvati su mali narod velikih umjetnika i hrvatska fotografija brand je u svijetu ove vrste arta i Snježana je jedna od njegovih perjanica. Umjetnica koja je snimila pro&scaron;lost. Izvukla iz nje najilustrativnije poruke. Ako je dokumentirala prizore s vi&scaron;e lica, sve ih je podredila jednom istom osjećanju, miru i ti&scaron;ini&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na izložbu je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-08-snjezanapozar-fotokolaz.jpg​'Zečja rupa' na repertoaru HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=110164110164Grude.com - klik u svijetWed, 08 May 2019 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-zecja-rupa-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najizvođenijih dramskih komada na svijetu „Zečja rupa“ bit će izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u srijedu, 8. 5. 2019., s početkom u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Autor ove predstave je Pulitzerovom nagradom ovjenčani David Lindsay-Abaire, a redateljica je Lajla Kaikčija. &bdquo;Zečja rupa&ldquo; je drama o empatiji, suosjećanju i istinskom razumijevanju likova i njihovog sredi&scaron;njeg problema.</p> <p><br />Ta mogućnost suživljavanja i emotivnog identificiranja, najrazornije je oružje ove studiozne analize ljudskih odnosa u vremenima polju&shy;ljanih vrijednosti i vjerovanja. <br /><br /><br />Igraju: Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo, Amar Rahić / Ali Kamer Aksoy.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-zecja-rupa-4.jpgNapustio nas je jedan od najvećih: Umro je Vlatko Filipovićhttp://grude.com/clanak/?i=110120110120Grude.com - klik u svijetSun, 05 May 2019 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-05-vlatko-filipovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga filmskih radnika Hercegovine i Bosne s velikom žalošću obavjestili su danas javnost da nas je napustio jedan od najznačajnih bosanskohercegovskih filmskih autora Vlatko Filipović.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlatko Filipović bio je redatelj, scenarist, sveučili&scaron;ni professor i jedan od začetnika Sarajevske &scaron;kole dokumentarnog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radio je kao umjetnički direktor &ldquo;Sutjeska filma&rdquo;, te kao urednik u Dokumentarno-obrazovnom programu TVBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Režirao je i napisao je četiri igrana filma, te vi&scaron;e od 20 kratkih i dokumentarnih filmova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među kojima su i Zlatna arena za film KAKO UBITI GRIEGA U SARAJEVU, &Scaron;estoaprilska nagrada Grada Sarajeva za film U ZAVJETRINI VREMENA, te nagrada Udruženja filmskih radnika &ldquo;Ivica Matić&rdquo; za životni doprinos bh. kinematografiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlatko Filipović preminuo je u Mostaru, a sahrana će se održati u Hutovu u ponedjeljak 6. svibnja u 16:00.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-05-vlatko-filipovic.jpgProslava ZLATNOG PIRA: Ivan i Janja vratili su se u Hercegovinu iz Njemačke!http://grude.com/clanak/?i=110117110117Grude.com - klik u svijetSat, 04 May 2019 22:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-04-019-ivanijanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan i Janja Soldo proslavili su u Širokom Brijegu u Hercegovini svoj Zlatni pir, svojih 50 godina zajedničkog života. Bračni par je 2. svibnja 1969. godine u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu vjenčao fra Zdenko Vukojević.<p>&nbsp;</p> <p>Ivan i Janja su 40 godina živjeli u Njemačkoj, u Ennepetalu kod Hagena. Roditelji su troje djece. Imaju petero unučadi, a vi&scaron;e od 40 godina živjeli su u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri godine vratili su se u rodni &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je rođen 10. lipnja 1946. godine u Kne&scaron;polju dok je Janja&nbsp; rođena 14. svibnja 1950. godine u Čerigaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svetog misnog slavlja, proslava zlatnog pira nastavljena je u krugu obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Lmz79prpGAc" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://fenix-magazin.de/video-proslava-zlatnog-pira-u-rodnom-kraju-bracni-par-se-iz-njemacke-vratio-u-hercegovinu/" target="_blank"><em><strong>Fenix-magazin/MD/Daniel Bo&scaron;njak</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-04-019-ivanijanja.jpgIzabrano vodstvo hercegovačkih franjevacahttp://grude.com/clanak/?i=110062110062Grude.com - klik u svijetWed, 01 May 2019 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-01-019-franjevc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova provincijska Uprava – Definitorij izabrana je u srijedu na redovitom Provincijskom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.<p>&nbsp;</p> <p>Provincijski kapitul Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM održava se u Franjevačkom samostanu u Mostaru pod predsjedanjem fra Mije Džolana, generalnog vizitatora i predsjednika Kapitula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su sva braća Provincije ponovno izabrala provincijala fra Miljenka &Scaron;teku, Kapitul je izabrao: vikara Provincije fra Iku Skoku, te definitore fra Dragana Ružića, fra Mladena Vuk&scaron;ića, fra Ljubu Kurtovića, fra Sretana Ćurčića i fra Ivana Landeku ml.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pogled.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-01-019-franjevc.jpgŽeljka Markotića Pinđu ispratila Neretva, Mostarske kiše, Mišo Marić...http://grude.com/clanak/?i=110050110050Grude.com - klik u svijetTue, 30 Apr 2019 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-30-019-pindja-sahrana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prisustvu rodbine, velikog broja prijatelja i jednog broja bivših kolega, jučer je na Gradskom groblju Sutina u Mostaru sahranjen Željko Markotić - Pinđa, dugogodišnji ton majstor na Radio Mostaru.<p><br />Markotić je u vrijeme domovinskog rata radio kao ton majstor na Radio Mostaru i Radiju Herceg Bosne, a nakon zavr&scaron;etka rata u Bosni i Hercegovini, Markotić je oti&scaron;ao živjeti i raditi u Norve&scaron;ku, gdje ga je 12. travnja, u gradu Bergenu, i smrt zatekla u 66. godini života. Njegova supruga Mersija, biv&scaron;a spikerica Radio Mostara, umrla je prije pet godina, također u Norve&scaron;koj. Iza njih je ostala kćer Lana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Markotić - Pinđa bio jedan je od najpriznatijih tehničkih stručnjaka u vrijeme kad je Radio Mostar stasao u respektabilnu radijsku postaju. Iako je Radio Mostar uvijek radio u relativno skromnim financijskim i tehničkim uvjetima, znao je kako slijediti i implementirati moderne trendove i dostignuća po pitanju proizvodnje i emitiranja radijskog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Markotić je godinama brinuo i za tehnički zahtjevne nastupe ansambla Mostarske ki&scaron;e, realizirao brojne prijenose niza javnih događaja, sportskih i glazbenih priredbi i drugih manifestacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dirljivim pismom koje je pročitano na ispraćaju Željka Markotića, prisutnima se obratio novinar, pjesnik i publicist Mi&scaron;o Marić, podsjećajući na dugogodi&scaron;nje iskreno prijateljstvo i uspje&scaron;nu suradnju s Markotićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Postoje riječi koje ne želimo reći, postoje sudbine koje ne možemo izbjeći, okrutno smo osuđeni na njih. Pa dalek, umoran i nesretan načinjem ovo slovo opro&scaron;taja s Pinđom: Život me počastio i usrećio da sam rastao i srastao s njim u duhovnog blizanca. Za skoro pola stoljeća vedrog, bratskog drugovanja i prijateljstva nikad me nije iznevjerio, nikad povrijedio, dapače, učinio mi je život praznikom. Osim 12. aprila ove godine kad nas je ožalostio. Bar za lijepa vijeka nije ličio na pokojnika, a susretah one koji jesu. Da je sudbina pravedniji redatelj filmskih priča u koje su nam pretočeni životi, dala bi mi da posljednje kadrove iz života Željka Markotića izdubliram. Jer po logici rodnog lista, meni je, a ne njemu bilo putovati pa sam istinski posramljen &scaron;to me preduhitrio. Ali kad je čovjek putnik s janjećim paso&scaron;em iz stozuba, vučjeg stoljeća - ko mari za pravdu...", napisao je Marić iz engleskog Exetera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga jedna skupina biv&scaron;ih članica Mostarskih ki&scaron;a otpjevala je pjesmu "Neretva".</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-30-19-04-30-019-pindja.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Grude.com/Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-30-019-pindja-sahrana.jpgFOTO: Čapljinski mališani primili sakrament prve svete pričestihttp://grude.com/clanak/?i=110026110026Grude.com - klik u svijetMon, 29 Apr 2019 00:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-29-019-pricest-capljina-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Mali Uskrs ili Bijelu nedjelju u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini uz Svetu misu u 10:30 održana je prva sveta pričest.<p>&nbsp;</p> <p>21 dječak i 14 djevojčica po prvi put su primili Tijelo Kristovo i tako jo&scaron; vi&scaron;e učvrstili svoju vjeru. U prepunoj crkvi Svetu misu je predvodio Fra Mile Vla&scaron;ić a svečanost su svojom pjesmom uveličali i sami prvopričesnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi limene glazbe HKUD &rdquo;Seljačka sloga&rdquo; iz Trebižata ispred crkve svetog Franje Asi&scaron;kog dočekali su prvopričesnike s roditeljima i rodbinom te tako označili početak slavlja i podjelu sakramenata Prve pričesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://hercegovackiportal.com/2019/04/28/fotovideo-prva-sveta-pricest-u-zupi-svetog-franje-u-capljini/?fbclid=IwAR3Rkt8Ui3DmdElSRu4fMxLXrtBIgNmCJ_5Mgdkab76g9fGomE6Vhrrxv3o" target="_blank"><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-04-29-19-04-29-019-pricest-capljina7.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-29-019-pricest-capljina-glavna.jpgVečeras ''Mirna Bosna''http://grude.com/clanak/?i=109978109978Grude.com - klik u svijetThu, 25 Apr 2019 09:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-25-dscf1163.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mirna Bosna se nalazi na granici između kriminala i poštenja, na granici između tragedije i komedije..<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 25. travnja 2019. u 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, u sklopu Mostarkoga proljeća 2019., bit će izvedena predstava Kamernog teatra 55 &bdquo;Mirna Bosna&ldquo; Borisa Lalića. Redatelj je Sa&scaron;a Pe&scaron;evski, a glume:<br />Rizo Solić &ndash; Feđa &Scaron;tukan,<br />Aleksa Aleksić &ndash; Gordana Boban,<br />&Scaron;apka Solić &ndash; Vanesa Glođo,<br />Boki Aleksić &ndash; Davor Golubović</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz: 10 KM. Ulaznice se mogu kupiti u uredu Matice hrvatske, na infopultu Mepas Malla i u Kosači. Sponzor večeri je Alfa Therm.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O PREDSTAVI&hellip;</strong><br />Nezaposlenost je jedan od gorućih problema u na&scaron;oj zemlji. Besposlica znači siroma&scaron;tvo, dosadu i porok. Svakoga dana &scaron;irom Bosne i Hercegovine na desetke tisuća mladih ljudi ma&scaron;ta o odlasku iz svoje domovine u zemlje gdje se po&scaron;teni rad isplati, a oni kojima je mogućnost odlaska skraćena u startu, oni ma&scaron;taju o potezima koji bi ih preko noći podigli s , među zvijezde.<br />Predstava Mirna Bosna prikazuje odmetanje dvije male bosanskohercegovačke obitelji u smjeru kriminalne organizacije. Izmučene siroma&scaron;tvom i oko&scaron;tale u uvjerenju da im nitko sa strane neće pomoći, one odlučuju iskoristiti svoju dru&scaron;tvenu nevidljivost za bavljenje unosnim poslom trgovine narkoticima. S jo&scaron; uvijek ne u potpunosti propalim Rizom kao vođom, umirovljenicama &Scaron;apkom i Aleksandrom kao radnicama, te jurodivim Bokijem kao pokrićem za njihov mali biznis, njih četvero su spremni uraditi sve &scaron;to treba kako bi jednom zauvijek pobjegli od bijede&hellip;<br /><strong>Boris Lalić, autor</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirna Bosna se nalazi na granici između kriminala i po&scaron;tenja, na granici između tragedije i komedije, te je zbog toga najbolje opisuje podnaslov drame &ndash; Komedija preživljavanja koju je na svijet donio Boris Lalić s Alipa&scaron;ina polja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svijet donesene obitelji &Scaron;abić i Aleksić klasični su predstavnici svih ljudi u ovom dru&scaron;tvu, koji se, na sve moguće načine, snalaze ne bi li preživjeli i pritom gledatelj ne zna bi li im plakao od smijeha ili samo plakao.<br /><strong>Sa&scaron;a Pe&scaron;evski, redatelj</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-25-dscf1163.jpg''Gnijezdo'' gostuje u zagrebačkom kazalištu Gavellahttp://grude.com/clanak/?i=109977109977Grude.com - klik u svijetThu, 25 Apr 2019 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-25-gnijezdo-web-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru gostuje s predstavom „Gnijezdo“ u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavella u četvrtak, 25. 4. 2019. godine s početkom u 20 sati.<p><br />Predstava &bdquo;Gnijezdo&ldquo; je autorski projekt zagrebačke redateljice Marine Petković Liker inspiriran poezijom mostarskog pjesnika Marka Toma&scaron;a. Govori o nesređenim odnosima između tri sestre i tri brata koji nenadano na godi&scaron;njicu majčine smrti otvaraju bolnu temu &ndash; &scaron;to učiniti sa zajedničkom kućom koju je ozbiljno načeo zub vremena. Dok jedni žele promjene drugi poku&scaron;avaju argumentirano upozoriti za&scaron;to one nisu moguće. Rastrgnuti obiteljskim tajnama, nerealiziranim ljubavima, ratnim ožiljcima i vi&scaron;kom majčinske ljubavi, oni tek mogu proizvesti neverin u lokvi vlastite nepomičnosti, progovarajući vrlo otvoreno o (ne)mogućnosti komuniciranja i međusobnog (ne)razumijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specifičnost &bdquo;Gnijezda&ldquo; je izrađena na uporabi svih osjetila &ndash; čak i onog tako često zanemarivanog u kazali&scaron;tu &ndash; osjetila mirisa. Ti mirisi na&scaron;ih domova koje osjetimo u gledali&scaron;tu jo&scaron; su jedan u nizu katalizatora iskrenog sjedinjenja publike i cijelog scenskog zbivanja u kojemu smo tragajući za domom i pripadanjem, nimalo slučajno zavr&scaron;ili u sigurnom &bdquo;Gnijezdu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nai&scaron;la na dobar prijem kod publike i kritike, gostovala je na Osječkom ljetu kulture pro&scaron;le godine, a progla&scaron;ena je najboljom predstavom 3. Međunarodnog teatarskog festivala &bdquo;Dani Jurislava Korenića&ldquo;, u organizaciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, koje je održano od 7. do 14. 12. 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju Miro Barnjak, Bojan Beribaka, Angela Bulum, Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić, Jadranka Popović Miljko i Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-25-gnijezdo-web-2.jpgDjevojčica rođena bez šaka ima najljepši rukopis na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=109963109963Grude.com - klik u svijetWed, 24 Apr 2019 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-24-sara-hinsley.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Desetogodišnja djevojčica koja je rođena bez šaka dokazala je da može obavljati zadatke kao i bilo tko drugi - ako ne i bolje.<p><br />Sara Hinesley osvojila je nagradu Nicholas Maxim na natjecanju Zaner-Bloser za najljep&scaron;i rukopis. Natjecanje se održavalo u Columbusu, u američkoj državi Ohio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi pisala Sara drži olovku između krajeva ruku. Učenica je trećeg razreda regionalne katoličke &scaron;kole St. John u Fredericku. Lijepom rukopisu naučila je učiteljica, no ima i prirodni talent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislila sam da je lako, ali morala sam vježbati", rekla je Sara i govorila kako se osjećala nakon &scaron;to je dobila nagradu. "Bila sam ponosna i nadam se da će druga djeca koja također imaju neki problem, naučiti ne&scaron;to od mene. A to je da ako se dovoljno potrudite, možete učiniti sve", rekla je Sara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-24-sara-hinsley.jpgPola Sarajeva su Hercegovci i tu je tajna ljubavi prema Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=109961109961Grude.com - klik u svijetWed, 24 Apr 2019 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-24-senad-basic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Kako se okrenemo u Sarajevu svako drugi kaže kako je "odozdo", pola ljudi je iz Hercegovine. Migracije su učinile svoje, ljudi su dolazili, završavali fakultete i ostajali, ali i dalje bivali vezani za Hercegovinu", ustvrdio je Bašić <p>&nbsp;</p> <p>Doajen bh glumi&scaron;ta i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu predsjedava stručnim žirijem Mostarske liske. Senad Ba&scaron;ić u razgovoru za Klix.ba rekao je kako je Mostar uvijek imao sjajnu publiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jo&scaron; od ranih godina nakon Drugog svjetskog rata kad se napravilo ovo kazali&scaron;te dobra je ekipa bila unutra, sjajni pojedinci. Od Skendera, Zuke, Ahmeta Obradovića, Ice Voljevice... Mostar je imao jedan dobar duh svojevrsnih komunističkih otpadnika, stavili bi ih sve na jedno mjesto, a njima je ovdje bilo prelijepo. Možda su ih nadzirali, ali su bili slobodni da rade, zezaju se i piju", kazao je Ba&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako ljude u BiH nikada nije bilo te&scaron;ko nasmijati, kako su uvijek bili željni &scaron;ale i radosti života, da svaki bh. grad ima neku specifičnu boju humora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Spominjali smo Icu, a on je imao onu anegdotu kada su svi govorili kada im je najbolje u Mostaru. Nekome u proljeće, nekome kada je jesen... a Ico kaže kako mu je najbolje u Mostaru kada je u Sarajevu. To je mogao smisliti samo netko tko je iz Mostara", kaže uz smijeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stalnu i začuđujuću ljubav Sarajeva i Mostara Ba&scaron;ić obja&scaron;njava činjenicom da "pola Sarajeva čine Hercegovci". "I sam sam takav. Rođen sam u Trebinju, majka i otac su mi iz Gacka, žena iz Jablanice... Kako se okrenemo u Sarajevu svako drugi kaže kako je "odozdo", pola ljudi je iz Hercegovine. Migracije su učinile svoje, ljudi su dolazili, zavr&scaron;avali fakultete i ostajali, ali i dalje bivali vezani za Hercegovinu", ustvrdio je Ba&scaron;ić te kazao kako je to vi&scaron;e izraženo nego u odnosu Sarajeva s drugim sredinama u državi.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Azra.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-24-senad-basic1.jpgSveti Jure: Umijte se u cvijeću, izmolite blagoslov za usjeve, išibajte djecu koprivama...http://grude.com/clanak/?i=109951109951Grude.com - klik u svijetTue, 23 Apr 2019 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-23-sveti-juraj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Juraj je, moglo bi se reći, univerzalni svetac. Štuju ga i katolici i pravoslavci i muslimani, a posebno ga štuju Romi. Omiljen je i u našim krajevima, njemu su posvećene mnoge crkve i mnoga mjesta, a zapravo malo tko od vjernika zna reći o svetom Jurju više od onoga da se liturgijski časti 23. travnja.<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Iako o njemu ima vrlo malo pouzdanih podataka, tijekom stoljeća su nastale mnoge legende, velikim dijelom u vrijeme vite&scaron;tva, koje toga mučenika (vjerojatno zato &scaron;to je bio vojnik) najče&scaron;će prikazuju kao viteza koji ubija zmaja i spa&scaron;ava princezu. Tako postoji legenda (pripisuje se&nbsp;Giacomu di Varazzeu) koja tvrdi kako je u jezeru u blizini grada Silene živio zmaj, kojemu su svakodnevno za hranu morali davati ovce, janjad, telad ili kakvu drugu životinju. Međutim, zmaj se obezobrazio pa je počeo tražiti da mu žrtvuju&nbsp;mladiće i djevojke. Oni na koje je pala kocka bili bi bačeni zmaju. Jednom zgodom na takav način bi izvučena i kraljevna, ali dok je i&scaron;la u smrt, sretne ju sveti Juraj i kaže da će ju spasiti ako kralj obeća da će se on i svi stanovnici ostaviti poganskih bogova i obratiti na kr&scaron;ćanstvo. Kralj spremno obeća. Kad je zmaj izi&scaron;ao iz jezera, sveti Juraj se zaleti prema njemu na konju i kopljem mu probode vrat. Potom ga sveza svilenim konopcem i povede pred kraljev dvor, gdje kralj jo&scaron; jednom potvrdi da će se obratiti, a sveti Juraj potom ubije zmaja.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Takve i slične legende, iako se mogu sa simbolične strane promatrati i u pozitivnom svjetlu (npr. zmaj je simbol zla, pa je figurativno riječ o pobjedi kr&scaron;ćanstva nad zlom i grijehom), učinile su da sveti Juraj postane manje svetac, a vi&scaron;e narodni heroj, bez gotovo ikakve povezanosti s istinskom vjerom.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Zato bi se bilo dobro držati sigurnih povijesnih podataka, bez obzira koliko oni bili &scaron;turi, jer je već sama činjenica da se o svetom Jurju sačuvao spomen kroz dugi niz stoljeća važna i vrijedna po&scaron;tovanja. Tako npr. znamo da je sv. Juraj bio rimski časnik koji je umro mučeničkom smrću za vrijeme Dioklecijanova progona 303. god. u Kapadociji, kada su ga, zbog nepriznavanja poganskih bogova, osudili na smrt odrubljivanjem glave. Kao i mnogi drugi sveci njegova vremena, koji su podnijeli sličnu mučeničku smrt, i sv. Juraj nam može biti izvrstan putokaz u postojanosti u vlastitoj vjeri.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U tom smislu valja imati u vidu dobronamjernost starih hagiografa koji su donosili razne legende o svetom Jurju, kao onih koji su kroz nevjerojatne i gotovo nevjerojatne priče o hrabrosti toga sveca htjeli potaknuti narod na privrženost Bogu i na bolje prakticiranje svoga vjerskog života, pa u tom smislu čak ni te legende ne treba odbaciti kao potpuno bezvrijedne.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Tako npr. kaže legenda kako su sv. Jurja, nakon &scaron;to je osuđen,&nbsp;najprije privezali na kotač koji je u sebi imao čavle, koji bi mu pri svakom pokretu kidali dijelove tijela, a on je unatoč tome bio veseo i blagoslivljao Boga. &Scaron;tovi&scaron;e, sve su mu rane zacijelile, a takvo čudesno ozdravljenje mnoge je obratilo na kr&scaron;ćanstvo. Također, na kr&scaron;ćanstvo se obratio i jedan vrač, nakon &scaron;to je sv. Jurju dao vrč zmijskog otrova, a ovaj ga je jednostavno prekrižio i popio, i pri tome mu se nije ni&scaron;ta dogodilo. Svetog Jurja su mučili na kotaču s noževima, bacili ga u kotao u kojemu je bilo rastopljeno olovo, konji su ga vukli po gradu i na druge načine su ga poku&scaron;avali ubiti, ali je on svaki puta čudesno ostao živ. &Scaron;tovi&scaron;e, mnogi koji su gledali takva mučenja, preobratili su se na kr&scaron;ćanstvo. Na kraju je ipak ubijen, odrubljena mu je glava, a tijelo raskomadano i bačeno u bunar. Prema jo&scaron; jednoj legendi, glavu su mu anđeli uzeli iz bunara i odnijeli.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">S obzirom na tolike legende i njihovu ra&scaron;irenost, u narodnom vjerovanju sv. Juraj je postao za&scaron;titnik za mnoga životna područja, a posebno mu se pripisivala za&scaron;tita od zaraznih bolesti, opasnosti na moru, ratu, pred sudom i uopće u svim životnim opasnostima. Također, za&scaron;titnik je zemlje, usjeva, zelenila (zeleni Juraj), stoke (posebno konja), za&scaron;titnik je pastira, ratara, križara, vojnika i svih obrta vezanih uz ratovanje.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <hr /> <h3 style="text-align: center;">Blagoslov konja na Jurjevo</h3> <hr /> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Diljem na&scaron;ih krajeva posebno je bio cijenjen blagoslov konja na spomendan sv. Jurja, a bio je običaj da se u prilično ra&scaron;irenim sveti&scaron;tima posvećenima tom svecu odlazi na hodoča&scaron;će s konjima, kako bi se oni upravo ondje blagoslovili. Tako bi, primjerice, slavonsko-podravski seljaci jo&scaron; prije Drugog svjetskog rata redovito hodočastili s konjima u Sveti Đurađ kod Donjeg Miholjca, kao posebno značajno sveti&scaron;te posvećeno sv. Jurju u tom kraju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U na&scaron;im starim obrednicima pokatkad možemo pronaći taj blagoslov, pa ga tako pronalazimo i u <em><a href="https://www.scribd.com/document/32956911/Obrednik-Biskupije-Bosansko-djakova%C4%8Dke-i-Sriemske-1878">Obredniku biskupije Bosansko-djakovačke i Sriemske</a>,</em> koji je izdao biskup Josip Juraj Strossmayer 1878. god.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sam je blagoslov započinjao zazivom: <em>Pomoć je na&scaron;a&hellip;,</em> nakon čega je slijedila najprije molitva da Bog po posredovanju sv. Jurja (ili nekog drugog sveca) sačuva konje <em>od bolesti i svake djavaoske varke i vlasti,</em> a potom se molila druga molitva, koja u cijelosti glasi ovako:</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify; padding-left: 30px;">&ldquo;Usli&scaron;i nas gospode, sveti otče, svemožni vječni bože, da kao &scaron;to si kuće židovske u Egiptu po&scaron;kropljene janjećom krvju čuvao od angjelja porazitelja: tako zaslugama i zagovorom sv. Gjurgja (ili svetoga N.) dostoj se poslati svetoga angjelja s nebesa, da čuva, &scaron;titi i brani ove konje (ili druge životnje) od bolesti, odtimača, od &scaron;kodljivih životinja, od &scaron;uge, od raznih bolesti i ujeda, od nenadanih pogibelji, od djavla i sluga njihovih, od zasieda vidivih i nevidivih, kao i od učina i otrova, ma kakvim načinom učinjena ili pripravljena, da se hvali i uzveličaje sveto i slavno ime tvoje. Po gospodu na&scaron;em Isukrstu itd. Amen.</p> <p style="text-align: justify; padding-left: 30px;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify; padding-left: 30px;">Blagoslov boga svemožnoga otca +, i sina +, i duha + svetoga si&scaron;ao vrhu ovih konja i ostao vazda. Odg. Amen&rdquo; (Str. 155). <em>(Napomena: u Obredniku se svuda Bog (u raznim oblicima) navodi malim slovom.)</em></p> <p style="text-align: justify; padding-left: 30px;">&nbsp;</p> <hr /> <h3 style="text-align: center;">Jurjevo i narodni običaji</h3> <hr /> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Spomendan sv. Jurja pada u proljeće &ndash; 23. travnja (ranije se slavio 24. travnja) &ndash; pa je &scaron;tovanje toga sveca vezano, osim uz konje i druge životinje, uz molbu da Bog, po zagovoru sv. Jurja, blagoslovi usjeve i cjelokupna gospodarstva. Tako su se u raznim krajevima uvriježili i različiti običaji. Npr. među hrvatskim Romima vjernicima, uz blagoslov konja pronalazimo i običaj ranojutarnjeg umivanja u cvijeću, u nekim krajevima bi se pravili vijenci od trava i cvijeća pa bi se njima ukra&scaron;avale glave životinja (vijenci bi se stavljali oko vrata ili na rogove), drugdje su se cvijećem&nbsp;kitili pragovi i &scaron;tokovi prozora i vrata,&nbsp;negdje su se u predvečerje palili krijesovi, preko kojih su mladići i djevojke preskakali kako bi se do idućeg Jurjevdana za&scaron;titili od groznice,&nbsp;drugdje bi opet prolazile povorke s trubama napravljenim od vrbovih ili lijeskovih grana&nbsp;itd.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U nekim su krajevima bili uobičajeni i ophodi, kada bi mladići i djevojke&nbsp;i&scaron;li od kuće do kuće i ostavljali po jednu zelenu grančicu (kao znak dobrih želja),&nbsp;i pri tome&nbsp;ukućanima pjevali različite pjesme,&nbsp;&nbsp;a domaćini bi ih darivali jajima, slaninom, novčićima ili kakvom drugom sitnicom. Potom bi domaćini te grančice zadijevali u polja, staju ili na neko drugo prigodno mjesto, kako bi si na takav način osigurali dobar urod i blagoslov u kući i staji. Ponegdje je bio običaj da majke svoju djecu i&scaron;ibaju koprivama, kako bi bila zdravija i otporna na bolest. Drugdje su mladići obilazili kuće svojih dragana i poljskim cvijećem kitili njihove kuće ili pleli ljuljačke, kao znak udvaranja. Naravno, posebno su se kitili oni koji su toga dana slavili imendan, kako bi im se na takav način prenio blagoslov.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Če&scaron;će su sve te običaje pratili praznovjerni elementi, prepuni strahova od uroka, vje&scaron;tica i demonskih sila, a također su postojali razni gotovo magijski običaji. Primjerice, da bi se osiguralo zdravlje cijele naredne godine, bilo je potrebno odmah u svitanje okupati se ispod česme u ledenoj vodi. Djevojke su &ldquo;provjeravale&rdquo; hoće li se te godine udati na način da bacaju papuče preko kuće, pa ako se peta papuče okrene prema kući, bio je to znak da će se udati, dok su prsti&nbsp;označavali da joj se to neće dogoditi. Slično je bilo i sa strukom koprive, koji bi se preko noći stavljao na plot, a prema tome kako ga se zatekne sutra ujutro, znat će se hoće li udaje biti ili ne.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Domaćini bi vodom donosenom s blagoslova uoči Bogojavljenja (nekada se blagdan nazivao Vodokr&scaron;će) rano ujutro &scaron;kropio kuću, ukućane, staju, dvori&scaron;te, koko&scaron;injac i druge prostore imanja,&nbsp;kako bi se svi za&scaron;titili od bolesti, vukova, zmija, demona&hellip;&nbsp;Na Jurjevdan su bile uobičajene i procesije, če&scaron;će uz blagoslov&nbsp;polja, kao i mnogi drugi običaji, koji su se podosta razlikovali od mjesta do mjesta.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U nekim je krajevima bio običaj <em>križićanja </em>(tetoviranja, najče&scaron;će&nbsp;po rukama) na Jurjevdan, a kao spomen na turska vremena, kada su si djevojke pravile tetovaže u obliku križa na čelu, prsima i posebno na rukama (nadlanici), kako bi na takav način spriječile da ih Turci siluju ili odvedu sa sobom. Na dan sv. Jurja su se križićali&nbsp;mladići i djevojke od kojih petnaestak godina, a&nbsp;obično na način da se zamije&scaron;a med s usitnjenim izgorenim drvetom, te se u to umače igla i njome crta križ na tijelu, a potom se iglom po crtežu izbocka u nekoliko navrata, kako bi koža upila boju. I danas se mogu susresti starije žene, posebno iz bosanskih i hercegovačkih krajeva, koje imaju na ruci istetoviran jedan ili vi&scaron;e križeva.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Možemo zaključiti kako je spomendan sv. Jurja tradicijski bio vrlo bogat dan, te da je, unatoč mno&scaron;tvu praznovjernih elemenata, to ipak bio dan iskrenog zajedni&scaron;tva, molitve i razvijanja vjerskog i duhovnog života.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Izvor: Vjeraidjela.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-23-sveti-juraj.jpgDragan Bender na misi u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=109940109940Grude.com - klik u svijetMon, 22 Apr 2019 22:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-22-019-misa-rados-bender.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom katoličkog blagdana Uskrsa, u nedjelju je, u crkvi sv. Franje Asiškog služena sveta misa.<p>&nbsp;</p> <p>Misu je predvodio fra Bože Rado&scaron; koji je čestitao Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se danas slavi Isusova pobjeda nad smrću, zlom, te se vraća nada čovjeku da otkrije smisao života i patnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželio je da kada se kaže &rdquo;sretan Uskrs&ldquo;, to bude oslobađanje od svakog zla, mržnje i zlobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskrs je jedan od najvažnijih blagdana u godini koji se zbog svog značaja, Kristova uskrsnuća, često ističe kao blagdan važniji od Božića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetoj misi u Čapljini nazočio je veliki broj vjernika, a među njima je bio i NBA ko&scaron;arka&scaron; porijeklom iz Čapljine Dragan Bender.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://caportal.net/2019/04/21/foto-povodom-uskrsa-sluzena-sveta-misa-u-crkvi-sv-franje-asiskog/" target="_blank"><em><strong>Čaportal<br /><br /></strong></em></a><em><strong>Ilustracija:Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-22-019-misa-rados-bender.jpgDalić: Moja mater me učila vjeri! Bez dragoga Boga ne može se ništa napravitihttp://grude.com/clanak/?i=109880109880Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 23:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-16-dalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zagrebačkoj Pešćenici u župi bl. Augustina Kažotića, u srijedu je održana posljednja korizmena tribina u organizaciji dominikanaca. Ciklus “Zašto vjerujem?” zaključili su Miroslav Ćiro Blažević i trener Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodnih riječi moderatora tribine o. Ante Gavrića, Dalić je rekao da su ostvarenim uspjehom na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, mladima pružili svjedočanstvo kako uz ustrajan rad, vjeru i poniznost mogu puno toga ostvariti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moja mater me od prvoga dana učila vjeri, tako sam odgajan, tako sam i ja sa ženom učio svoju djecu. Bez vjere i bez dragoga Boga se ni&scaron;ta ne može napraviti. Mislim da je to putokaz svima nama. Vjera je ono &scaron;to nam daje snagu&rdquo;, posvjedočio je izbornik.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="banner banner-billboard-unutar-clanka-970x250 clear adexElement">&nbsp;</div> <p>O. Gavrić istaknuo je kako su Hrvate u i izvan domovine krasili veliko zajedni&scaron;tvo i domoljublje tijekom nogometnog prvenstva. Na tu izjavu nadovezao se Blažević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Želim <a id="xClaimOglasId-537874-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>vas pozdraviti svjestan da se obraćam najčistokrvnijim Hrvatima, katolicima&rdquo;, započeo je svoju misao &ldquo;trener svih trenera&rdquo; i dodao da je Dalić ujediniv&scaron;i Hrvatsku ostvario puno vi&scaron;e od nogometnog rezultata. Naglasio je da se probudila mladost u patriotskom zanosu zahvaljujući &ldquo;vatrenima&rdquo; i njihovom treneru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki dio atmosfere sačinjavale su i poruke za koje Dalić kaže da su sve bile pune mira, po&scaron;tovanja i ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve &scaron;to smo napravili zasluga je na&scaron;ih obitelji, zajedni&scaron;tva i <a id="xClaimOglasId-533336-5" class="xClaimClass" target="_blank"></a>kvalitete igrača. Na ono &scaron;to je već postojalo trebalo je samo nadograditi. Stvorili smo zajedni&scaron;tvo u prijateljskom odnosu. Puno smo razgovarali i razmjenjivali mi&scaron;ljenja. Oni su imali povjerenja u mene, a ja sam zauzvrat bio njihov brat, otac i prijatelj&rdquo;, rekao je Dalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pripremi svake utakmice trener Hrvatske nogometne reprezentacije daje svoje znanje, ideje, bezuvjetno zalaganje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad se <a id="xClaimOglasId-533488-6" class="xClaimClass" target="_blank"></a>sve pripremi i napravi, onda prepusti&scaron; da djeluje Bog. Prije izlaska na teren uvijek izmolim molitvu &lsquo;Gospi u potrebi&rsquo;, no nikada ne tražim da se meni ne&scaron;to da, nego se zahvalim Bogu &scaron;to me stavio na ovo mjesto. Ne smijemo zaboraviti da i drugi mole i traže pomoć od Boga, tako će biti ono &scaron;to smo zavrijedili&rdquo;, istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blažević je na poseban način progovorio o Dalićevoj veličini. Rekao je da su na <span id="xClaimOglasId-537554-2" class="xClaimClass">stol</span> aktualnog izbornika pristigle <span id="xClaimOglasId-537645-4" class="xClaimClass">ponude</span> od kojih je jedna bila u iznosu od 10 milijuna američkih dolara. Iako bi on sam prihvatio <span id="xClaimOglasId-537683-3" class="xClaimClass">ponudu</span> Dalić je odlučio ostati u domovini. &ldquo;On je pravi domoljub i uzoran katolik&rdquo;, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Veseli me kada govorimo o na&scaron;oj ljubavi prema domovini, o zajedni&scaron;tvu i Crkvi koja stoji iza nas. Moramo tako nastaviti&rdquo;, pozvao je izbornik okupljene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je razmi&scaron;ljao o odlasku i povlačenju jer je dosegao vrh nakon kojeg sigurno slijedi pad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ja sam bio taj koji je s igračima &scaron;irio zajedni&scaron;tvo i ljubav. Kako bi bilo da prvi odem? Ljudi bi rekli da govorim jedno, a radim drugo. Kako bi mladi ljudi shvatili tu poruku? Kad dođe negativa ja ću biti tu, dokle god me Hrvatska treba&rdquo;, zaključio je izbornik Dalić, javlja <a href="https://hkm.hr/vijesti/domovina/zlatko-dalic-dokle-god-me-hrvatska-treba/" target="_blank">Hrvatska katolička mreža</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-16-dalic.jpgO dušice grišna bud' u viri kripna...http://grude.com/clanak/?i=109878109878Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-molitva-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine idu i odnose u zaborav sve one lijepe trenutke iz ranijih, težih, a opet ponosnijih vremena, kad se ustajalo, radilo i živjelo, te lijegalo s molitvom na usnama.<p>&nbsp;</p> <p>Na Veliki četvrtak bake bi molile jednu predivnu molitvu, koja ovisno od hrvatskog područja u kojem se moli ima razlika tek u riječima. Mi vam ove godine prenosimo ovakvu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oj du&scaron;ice gri&scaron;na, bud' u viri kripna,</p> <p>Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,</p> <p>Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,</p> <p>Pitat će nas, jesil moja il si Božja?</p> <p>Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja</p> <p>Bogu oću i Bogu sam rekla</p> <p>Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-molitva-djeca.jpgIzabrano najlijepše pismo u BiH http://grude.com/clanak/?i=109875109875Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-fb-cover.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završen je izbor za najljepše pismo na 48. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2019. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta.<p>&nbsp;</p> <p>Najbolji rad u BiH na temu: &bdquo;Napi&scaron;i pismo o svom junaku&ldquo; napisala je Adna &Scaron;ljivar, učenica O. &Scaron;. &bdquo;Kiseljak 1&ldquo;, Bilalovac. Njen rad ocijenjen je najboljim između 530 pisma koja su pristigla na adrese tri bh. po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).<br />Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojio je Nikola Lazić, učenik JU O.&Scaron;. "Sveti Sava" iz Zvornika, a treće mjesto pripalo je Petri Milinković, iz Osnovne &scaron;kole Cim, Mostar<br />Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicama materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.<br />Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni prigodnim poklon paketima: Haris Memi&scaron;ević (2005.), JU Sedma osnovna &scaron;kola Gornji Rahić, Brčko distrikt, Ivona Radman (2005.), VIII razred JU O.&Scaron;. "Me&scaron;a Selimović", Janja, Tamara Majerski (2007.), O.&Scaron;. &bdquo;Petar Bakula&ldquo;, Mostar, Ena Bunjak, (2004.), O.&Scaron;. &bdquo;Musa Ćazim Ćatić&ldquo;, Zenica, Marija Kovač, (2007.), O.&Scaron;. Ivana Mažuranića, Posu&scaron;je, Anja Torbarac, (2006.), K&Scaron;C &bdquo;Sveti Franjo&ldquo;, Tuzla, Milica Deurić (2006.), JU O&Scaron; "Vuk Karadžić", Vlasenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi autori odabranih radova dobit će zbirke maraka sva tri po&scaron;tanska operatora u BiH. Tu su i nagrade iznenađenja, kao i posebna nagrada za najkreativniji rad</p> <p>.<br />Nagrada za najkreativniji rad ide u ruke Nikole Ćubele iz Osnovne &scaron;kole za djecu s posebnim potrebama iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu sa svoga područja iz koje je po mi&scaron;ljenju vanjskog člana žirija (Dragan Marijanović) stiglo najljep&scaron;e pismo, a to je &scaron;kola učenice Petre Milinkovića: Osnovna &scaron;kola Cim, Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirkom maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar bit će nagrađeni i sljedeći učenici: Zlata Veronika Bo&scaron;njak (O.&Scaron;. Marka Marulića, Ljubu&scaron;ki), Sanja Đerek (O.&Scaron;. Franice Dall'era, Posu&scaron;je), Lovro Bo&scaron;ković (O.&Scaron;. &bdquo;Crnići&ldquo;, Crnići), Ena Stanić (O.&Scaron;. &bdquo;Kiseljak&ldquo;, Kiseljak), Josipa Ivančić (O.&Scaron;. Stjepana Radića, Prisoje), Viktorija Jelu&scaron;ić (O.&Scaron;. &bdquo;Novi Travnik&ldquo;, Novi Travnik), Iva Ramljak (O. &Scaron;. &bdquo;Novi Travnik&ldquo;, Novi Travnik), Ružica Majić (O. &Scaron;. Antuna Branka i Stanislava &Scaron;imića, Drinovci), Ela Lubina (O.&Scaron;. Ilije Jakovljevića, Mostar), Mihaela Ere&scaron; (O.&Scaron;. Silvija Strahimira Kranjčevića, Mostar).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati u rujnu i listopadu 2019. godine u organizaciji Hrvatske po&scaron;te Mostar. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obavije&scaron;teni.<br />Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-fb-cover.pngNa Uskrsni ponedjeljak se obilježava završetak humanitarne putujuće izložbehttp://grude.com/clanak/?i=109871109871Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 11:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-18-03-13-img_016.jpg.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolekcija od 79 umjetničkih djela u proteklih je godinu dana prikazana u točno 40 gradova diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>Povodom zavr&scaron;etka humanitarne putujuće izložbe umjetničkih djela &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo;, humanitarna udruga &bdquo;fra Mladen Hrkać organizira zavr&scaron;nu live aukciju umjetničkih djela koja će se održati na Uskrsni ponedjeljak, 22. travnja, od 15 do 16 sati u prostorijama Udruge na adresi Fra Didaka Buntića 56 u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Online aukcija je jo&scaron; u tijeku, a svi zainteresirani joj mogu pristupiti putem linka na službenoj web stranici <a title="HUMH" href="http://www.humh.hr" target="_blank">www.humh.hr</a>, gdje odabirom svakog djela možete vidjeti postojeću ponudu te dati Va&scaron;u ponudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu zavr&scaron;ne live aukcije, predstavnici Udruge će zajedno sa korisnicima i prijateljima Udruge animirati potencijalne i postojeće ponuditelje da daju svoje konačne ponude i tako podrže realizaciju projekta Dom fra Mladen Hrkać, nakon čega će se proglasiti konačne cijene djela i kupci istih. Javnost će imati mogućnost pratiti događaj uživo putem službene Facebook stranice Udruge, te se uključiti sa svojim ponudama putem linka za online aukciju na web stranici www.humh.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na&scaron;a cijela priča, kao i ova akcija, počiva na sloganu &bdquo;Pomozimo zajedno&ldquo; jer formula na&scaron;eg uspjeha je zajedni&scaron;tvo. Kroz ovu akciju zajedni&scaron;tvo su pokazali brojni talentirani umjetnici, ali i brojni prijatelji Udruge diljem svijeta koji su svojim ponudama odlučili podržati i umjetnost i humanost. Jo&scaron; uvijek se nalazimo u vremenu pripreme za najvažniji kr&scaron;ćanski blagdan, vremenu koje simbolizira žrtva, odricanje, nesebična ljubav i zahvalnost. Stoga vas pozivam dragi prijatelji da otvorite svoje srce prema onima koji sada vode te&scaron;ke bitke daleko od svojih domova i na ovaj način pokažete da vam je stalo&ldquo;, rekao je Ivan Soldo, predsjednik humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolekcija od 79 umjetničkih djela u proteklih je godinu dana prikazana u točno 40 gradova diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tijekom cijelog trajanja izložbe, sva umjetnička djela su bila ponuđena i putem online aukcije na službenoj stranici Udruge www.humh.hr gdje su brojni zainteresirani već iskazali svoje ponude. Kroz ovu jedinstvenu kulturno-umjetničku akciju, Udruga je okupila tisuće posjetitelja iz različitih lokalnih zajednica koji su iskazali zadovoljstvo &scaron;to kroz svoj interes za umjetno&scaron;ću mogu djelovati za opće dobro i dobro svih svojih sugrađana podržavajući rad i djelovanje Udruge kroz projekt Dom fra Mladen Hrkać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovim putem želim zahvaliti svim posjetiteljima ove izložbe u proteklih godinu dana, svim gradovima domaćinima i suorganizatorima, partnerima i pokroviteljima, svim autorima navedenih umjetničkih djela, svim trenutnim ponuditeljima ali i svima vama koji ćete se tek uključiti s ciljem da podržite projekt Dom fra Mladen Hrkać koji je od interesa svih nas, bez obzira na zemljopisni položaj te nacionalnu i vjersku pripadnost&ldquo;, istaknuo je Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban obol ovom događaju dat će korisnici pomoći Udruge sa svojim članovima obitelji koji će s prisutnima podijeliti svoja iskustva i dojmove o Udruzi tijekom boravka na liječenju u Zagrebu. U glazbenom dijelu nastupit će Petra &Scaron;u&scaron;ak&amp;Ana Raspudić, dok će program voditi Misijana Brkić Milinković.<br /><br /><br /><em><strong>Na sljedećem linku <a title="HUMH" href="https://bit.ly/2PdKj7q" target="_blank">https://bit.ly/2PdKj7q</a> pronađite fotografije nekih umjetničkih djela koji su dio bogate kolekcija od ukupno 79 umjetničkih djela.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Partneri na projektu Humanitarne putujuće izložbe &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo; su Matica Hrvatska i Hrvatska Matica iseljenika, dok su pokrovitelji projekta Vlada Republike Hrvatske i Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te JP Hrvatske telekomunikacije Mostar d.d. i JP Elektroprivreda HZHB Mostar d.d.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-18-03-13-img_016.jpg.pngBošnjačkim strankama smeta Hrvatsko narodno kazalište Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=109865109865Grude.com - klik u svijetWed, 17 Apr 2019 18:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-hnkmo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Je li uzrok političkih prijepora u nazivu Kazališta, odnosno u činjenici da je riječ o Hrvatskom narodnom kazalištu?<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te (HNK) u Mostaru odbacilo je kao politikanske prigovore bo&scaron;njačkih stranaka koje su se usprotivile kandidaturi toga grada za europsku prijestolnicu kulture 2024. godine navodeći da je upravo prijeporno sudjelovanje HNK u tome projektu, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalni odbori Stranaka demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost, Demokratske fronte i Stranke za BiH usprotivile su se prijedlogu da zgrada Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta, koje se nalazi u sredi&scaron;njoj zoni Mostara, bude uključena u popis objekata važnih za kandidaturu Mostara za EPK.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imaju sve dozvole</strong><br />U očitovanju su naveli kako se radi o nelegalnome objektu u sredi&scaron;tu grada, &scaron;to su iz Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta u utorak opovrgnuli navodeći da imaju sve uredne dozvole za gradnju, a da su razlozi posve druge naravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Možemo zaključiti kako zahtjev određenih stranaka da se objekt Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta izbaci s popisa infrastrukturnih objekata bitnih za EPK 2024. nema nikakvo pravno utemeljenje nego je isključivo političke prirode ili, kako su i sami naveli, predmet političkih prijepora&rdquo;, naveli su u priopćenju iz HNK. Pri tome su upitali je li problem u nazivu te institucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Je li uzrok političkih prijepora u nazivu Kazali&scaron;ta, odnosno u činjenici da je riječ o Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu, ili pak nekim strankama ne odgovara da Mostar dobije titulu europske prijestolnice kulture 2024. pokazat će vrijeme koje je pred nama&rdquo;, pitaju se u ovoj instituciji. Objasnili su kako će uprava HNK-a nastaviti izgradnju i zavr&scaron;iti objekt &ldquo;jer za to ne postoje bilo kakve pravne prepreke&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HNK predstavili su i nekoliko dokumenata navodeći kako zgrada HNK u Mostaru ima sva regularna rje&scaron;enja za izgradnju. S obzirom na to da HNK ima dozvolu za građenje, koja je u skladu s pozitivnim gradskim propisima izdana 1996. godine, očito je kako je odluka iz 2010. godine potvrdila pravo Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu za nastavak izgradnje objekta. Zabrana građenja se, dakle, odnosila samo na nove objekte i samo u razdoblju od dvije godine, od 1. prosinca 2010. do 1. prosinca 2012. godine. Budući da u spomenutom razdoblju nije usvojen novi regulacijski plan, stari regulacijski plan donesen 1996. nastavio je biti važeći ne samo za stare objekte nego od 1. prosinca 2012. godine i za nove objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su kako su čvrsto opredijeljeni za nastavak projekta &ldquo;Mostar europska prijestolnica kulture 2024.&rdquo; te su apelirali na &ldquo;takozvane probosanske stranke da pri dono&scaron;enju odluka o potpori projektu EPK uvažavaju pravne činjenice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dio tima iz cijelog grada</strong><br />&ldquo;Uvjereni smo da se uz malo dobre političke volje na svim stranama i ovaj problem može uspje&scaron;no premostiti i da Mostar uistinu može postati europska prijestolnica kulture 2024.&rdquo;, naveli su iz HNK u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je institucija dio tima koji je započeo proceduru da se Mostar kandidira za EPK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Podržali smo projekt EPK 2024. i zato jer smo u njemu prepoznali potencijal za nadvladavanje ili premo&scaron;ćivanje mnogih dru&scaron;tvenih, političkih i kulturnih problema s kojima se Mostar već godinama suočava. Umjesto toga, &scaron;to je posve apsurdno, za kandidaturu Mostara za europsku prijestolnicu kulture postala je prijeporna upravo kulturna institucija koja nosi naziv hrvatski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>VL</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-hnkmo.jpgGlazbena škola Široki Brijeg i prijatelji organiziraju tamburaški koncert “U san mi dođu tambure”http://grude.com/clanak/?i=109836109836Grude.com - klik u svijetTue, 16 Apr 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-16-koncert-usanmidodjutambure-siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbena škola Široki Brijeg organizira Tamburaški koncert Glazbene škole i prijatelja pod nazivom “U san mi dođu tambure”.<p><br />Koncert će se održati 25. travnja 2019., (četvrtak) u kinu &ldquo;Borak&rdquo; s početkom u 20:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, koncert je prilika za sve ljubitelje tambura&scaron;ke glazbe, a na njemu će nastupiti prijatelji Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg i velika imena tambura&scaron;ke scene. Uz domaće izvođače, večer će dodatno začiniti i gosti večeri &Scaron;ima Jovanovac i Stjepan Jer&scaron;ek-&Scaron;tef.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nastupaju:</strong></p> <p><em>Tambura&scaron;ki orkestar Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>Djevojački zbor Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>&Scaron;ima Jovanovac</em><br /><em>Stjepan Jer&scaron;ek &ndash; &Scaron;tef</em><br /><em>Marijan Župić &ndash; Vukas</em><br /><em>Dragan Rezić &ndash; Duka</em><br /><em>Marija Čolak</em><br /><em>Dragan Lovrić</em><br /><em>Zdenko Damjanović</em><br /><em>Toni Ćavar</em><br /><em>Klapa &ldquo;Proložac&rdquo;</em><br /><em>Klapa &ldquo;Dobrkovići&rdquo;</em><br /><em>Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Tambura&scaron;i s kamena&rdquo;</em><br /><em>Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Mokarski tambura&scaron;i&rdquo;</em><br /><em>Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Dukati&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zborovođa koncerta je Marija Čolak, dok je dirigent Jo&scaron;ko Sli&scaron;ković. Koncert se održava pod pokroviteljstvom Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbena &scaron;kola &Scaron;iroki Brijeg poziva sve prijatelje i ljubitelje dobre glazbe da im se pridruže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-16-koncert-usanmidodjutambure-siroki.jpgVIDEO: Fra Marin Karačić objavio pjesmu 'Pred Tvojim Imenom'http://grude.com/clanak/?i=109813109813Grude.com - klik u svijetSun, 14 Apr 2019 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-14-fra_marin2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Marin Karačić objavio je danas prekrasnu pjesmu koja nosi naziv "Pred Tvojim Imenom". <p>&nbsp;</p> <p>Na svojoj stranici, o njoj je iznio i svoje zapažanje i zahvalio se onima koji su pomogli u realizaciji pjesme. Njegovu objavu možete pročitati u nastavku, te pjesmu poslu&scaron;ati na dnu teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; Bog progovara nam iz svega stvorenoga. A ako je ono stvoreno ovako lijepo, koliko lijep tek treba biti na&scaron; Stvoritelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo pronalazio je Božji potpis u svakome stvoru. Ponekad se čini lak&scaron;e diviti se Bogu gledajući izlazak sunca, promatrajući zoru, maglu i zaigranost ptica, nego prepoznati Ga u licu brata. A tako je potrebno, pogotovo danas prepoznati Boga u čovjeku, jer čovjek je kruna Njegovog stvaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova pjesma je molitva, tiha molitvena &scaron;etnja i traženje Lica Gospodinovog u svim Njegovim stvorenjima. Cijeli na&scaron; život je traženje puta koji će nas odvesti natrag u na&scaron; Dom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju nekoliko velikih "hvala";<br />hvala Bogu, hvala Josip Bo&scaron;njak, Zdravko Terke&scaron;, Luka Rupčić, Milos V. Nikolic, Petra Mandić, Ani Jimi i &Scaron;vigi Zoran &Scaron;vigir. Znaju oni za&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesma je sada Va&scaron;a; slu&scaron;ajte, molite i tražite Lice Njegovo...", zavr&scaron;ava u objavi fra Marin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ajte pjesmu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/T65BI_UNpD8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-14-fra_marin2.jpgU kolovozu VI. Festival klapske pisme Posušje 2019.http://grude.com/clanak/?i=109788109788Grude.com - klik u svijetSat, 13 Apr 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-13-festival-klape-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom kolovoza održat će se VI. po redu Festival klapske pisme Posušje 2019. Otvorena je prijava na natječaj.<p>&nbsp;</p> <p>Održana je godi&scaron;nja Skup&scaron;tina Udruge Festivala klapske pisme Posu&scaron;je.<br />Razmatralo se i usvojilo Izvje&scaron;će o radu Udruge u protekloj godini, kroz koje su sumirane aktivnosti vezane uz organizaciju pro&scaron;logodi&scaron;njeg Festivala te je podne&scaron;eno financijsko izvije&scaron;će.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruge Branko Bago osvrnuo se na pro&scaron;logodi&scaron;nji Festival, ocijeniv&scaron;i ga iznimno zatjevnim u tehničko-organizacijskom smislu, s obzirom da je trajao 3 dana. I ovu prigodu je iskoristio kako bi zahvalo svim sudionicima, organizacijama i pojedncima koji su nesebično radili da se ovaj događaj održi na iznimno visokoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom kolovoza održat će se VI. po redu Festival klapske pisme Posu&scaron;je 2019. Koristimo prigodu pozvati i ovim putem klape da se prijave na Javni natječaj za sudjelovanje koji je otvoren do 15.4.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e na poveznici: <a title="Festival klapa Posu&scaron;je" href="http://www.fkp-posusje.com/natjecaj/" target="_blank">http://www.fkp-posusje.com/natjecaj/</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-13-festival-klape-posusje.jpgPredstavljena knjiga 'Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do danas'http://grude.com/clanak/?i=109763109763Grude.com - klik u svijetThu, 11 Apr 2019 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-11-predstavljanje_knjige1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predstavljena je knjiga „Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do danas“ prof. dr. sc. Marije Musa.<p>&nbsp;</p> <p>Autorica je istaknula kako je javna komunikacija poseban dru&scaron;tveni fenomen. &bdquo;To je medij koji očituje položaj nekog standardnog jezika u dru&scaron;tvu&ldquo;, kazala je dr. Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi je istražen položaj hrvatskog jezika u administrativno-funkcionalnom i publicističkom stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebnu pozornost posvetila sam hrvatskom jeziku na javnim RTV servisima u BiH. To je jedan od tri službena jezika i nema svoje pravo mjesto u javnoj komunikaciji, nije zastupljen u onom smislu u kojem bi jedan standardni jezik, jednog konstitutivnog naroda, trebao biti zastupljen&ldquo;, naglasila je dr. Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. Katica Kre&scaron;ić je objasnila kako knjiga osim informacija i rezultata analize, autoričinih kritičnih osvrta, zapravo i potiče nova istraživanja u jezikoslovlju u BiH u kontekstu hrvatskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Novinari, urednici i lektori u medijima na hrvatskom jeziku, osim primarne informativne zadaće, imaju vrlo važnu ulogu u &scaron;irenju jezične kulture&ldquo;, kazala je dr. Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz autoricu knjigu su predstavili dr. sc. Mario Grčević, izv. prof., Hrvatski studiji Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, dr. sc. Katica Kre&scaron;ić, izv. prof., Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru, Slaven Pehar, dipl. ing., &Scaron;kolska naklada Mostar, a organizatori su Sveučili&scaron;te u Mostaru, Filozofski fakultet i &Scaron;kolska naklada d.o.o., Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-11-predstavljanje_knjige1.jpgBerinovac se oprostio od Zovke: Stradao je u Grudama, na putu u Međugorjehttp://grude.com/clanak/?i=109721109721Grude.com - klik u svijetTue, 09 Apr 2019 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-josip-zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imoćanin Josip Zovko, glumac HNK Split, koji je poginuo u srijedu u prometnoj nesreći kraj Gruda, pokopan je u rodnom Berinovcu, općina Lokvičići, u župi Krista Kralja. <h3>&nbsp;</h3> <h3>Misu zadu&scaron;nicu i sprovodne obrede predvodio je župnik don Neven Vuković u suslavlju biv&scaron;eg župnika don Mladena Ivi&scaron;ića.</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu je u prometnoj nesreći na magistralnoj cesti u mjestu Grudsko Vrilo život izgubio Josip Zovko, 48 &ndash; godi&scaron;nji splitski glumac imotskih korijena. Splitsko i hrvatsko kazali&scaron;te ostalo je bez velikog umjetnika, snažne scenske osobnosti, koji je svakoj ulozi, ma koliko &lsquo;velika&rsquo; ili &lsquo;mala&rsquo; bila, pristupao posvećeno, a Crkva je ostala bez plemenitog čovjeka, istinskog vjernika.</p> <p><br />Jozo je pro&scaron;ao, naime, svojevrsni križni put, odbijao je nemoralne uloge vezane za Crkvu, te je stoga bio razapet. Nekoliko puta su mu prijetili i otkazom. Zato je &lsquo;po kazni&rsquo; taj mladi i talentirani glumac dobivao samo rubne uloge ili ni&scaron;ta, a poginuo je na putu upravo zbog jednog angažmana u Međugorju.</p> <p><br /><br />Jozo je imao &ndash; kažu oni koji su ga poznavali &ndash; Božji dar, &lsquo;Božji glas&rsquo;, i uvijek se rado odazivao i bez honorara pjevao &lsquo;Bogu svome&rsquo;.</p> <p><br /><br />Mnogi će ga se rado sjetiti kroz izvedbu drame &lsquo;Raspeta ljubav &ndash; Paola, žena koja ljubi&rsquo;, praizvedena u Nadbiskupijskom sjemeni&scaron;tu u Splitu 2005. u povodu 150. obljetnice dolaska sestra Anćela u Split, kao i u ulozi apostola Ivana u predstavi &lsquo;Kako je izdan Isus&rsquo;.</p> <p><br /><br />Josip Zovko, bio je plemeniti čovjek i umjetnik, koji je bez presedana odbijao igrati svaku nemoralnu ulogu, u kojoj se neprimjereno govorilo o svećeniku, vjeri, domoljublju, Crkvi i svemu onome &scaron;to se kosilo s njegovim životnim svjetonazorom.</p> <p><br />Živio je skromno i pokopan je skromno, u ti&scaron;ini.</p> <p><br /><br />Pre&scaron;ao je u &lsquo;život vječni&rsquo; glumac, prijatelj, čovjek velikog srca i plemenite du&scaron;e. Njegova smrt pogodila je sve prijatelje i &scaron;tovatelje. Odigrao je vi&scaron;e od 50 uloga, ali najzapamćeniji u &scaron;iroj javnosti ostat će po ulozi Mate u filmu &lsquo;Da mi je biti morski pas&rsquo;.</p> <p><br />Remek djelo njegove glume bila je i uloga Malog u predstavi &lsquo;Bijelo&rsquo; Dubravka Mihanovića za koju je dobio nagradu &lsquo;Veljko Maričić&rsquo; na međunarodnome Festivalu malih scena 1998. godine.</p> <p><br />Josip se rodio u Imotskom 1970. godine, diplomirao je na ADU u Zagrebu, a stalni član ansambla Drame HNK Split bio je od 1993. Nastupao je i u Gradskom kazali&scaron;tu mladih (&lsquo;Jubovnici&rsquo;, &lsquo;Kazali&scaron;ni sat&rsquo;, &lsquo;Libar Marka Uvodića&rsquo;).</p> <p><br />Za svoj debi na velikom ekranu u &lsquo;Da mi je biti morski pas&rsquo; dobio je 2000. Nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta. Josipa znamo također iz filmova &lsquo;Oprosti za kung fu&rsquo;, &lsquo;Vjerujem u anđele&rsquo;, te iz serija &lsquo;Va&scaron;i i na&scaron;i&rsquo; i &lsquo;Bitange i princeze&rsquo;.</p> <p><br /><br />U kazali&scaron;tu je debitirao 1990. u Euripidovoj &lsquo;Heleni&rsquo;, predstavi Splitskog ljeta. U svaki scenski zadatak pokojni je Zovko ulagao cijeloga sebe, kako istančanu senzibilnost tako i svoje &scaron;iroko znanje i izobrazbu.</p> <p><br /><br />Upravo zbog toga, kao malo koji drugi glumac, svojom je glumom dokazivao često izricanu, a malo kada opravdanu tezu o nepostojanju velikih i malih uloga.</p> <p><br /><br />I pojavom u tzv. manjoj ulozi znao je ostaviti neizbrisiv dojam na gledatelja. Podjednako je bio suveren i siguran u &scaron;irokom repertoarnom rasponu od grčke tragedije do komedije.</p> <p><br /><br />Josip je tako ostavio trag u scenskim djelima od Sofokla, Molierea, Shakespearea, preko Držića, Goldonija, Pirandella, Dostojevskog, do Arthura Millera, Ive Bre&scaron;ana, Milana Begovića i nekih drugih suvremenih dramskih autora. Pamtit ćemo tog &lsquo;čovjeka i vjernika&rsquo;, istina, prerano nas je napustio, ali je i oti&scaron;ao u sigurne ruke Onoga kojeg je do kraja branio i zagovarao na &lsquo;daskama koje život znače&rsquo;, ističe se na portalu Hrvatske katoličke mreže (<a href="http://hkm.hr)">hkm.hr)</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-josip-zovko.jpgZHŽ: Sastanak predstavnika knjižnicahttp://grude.com/clanak/?i=109716109716Grude.com - klik u svijetTue, 09 Apr 2019 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-019-knjiznice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U "Kulturno-športski centar" Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški, organizira II. okrugli stol za predstavnike gradskih knjižnica s prostora Županije Zapadnohercegovačke - Ljubuški, Grude, Široki Brijeg i Posušje, na temu "Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu".<p>&nbsp;</p> <p>Okrugli stol bit će upriličen u četvrtak 11. travnja 2019. godine, s početkom u 10.30 sati, u prostorijama Knjižnice Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Programom skupa istaknut će se nove vrste i oblici usluga koje knjižnice pružaju kao potporu obrazovanju, kao i rje&scaron;enja koja primjenjuju kako bi uspje&scaron;no obavljale svoje zadaće u suvremenome digitalnom okruženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujedno, sudionici susreta razgovarat će i o značaju gradske knjižnice te njezinoj prisutnosti u lokalnoj zajednici, kao i o zadacima koje treba ispuniti, kako bi se zadovoljile potrebe pojedinih korisničkih skupina, priopćeno je iz Gradske knjiženice Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-019-knjiznice.jpg''Jazz u Kazalištu'' povodom međunarodnog dana jazz-ahttp://grude.com/clanak/?i=109665109665Grude.com - klik u svijetFri, 05 Apr 2019 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-05-jazz_u_kazalistu_polozeno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom Međunarodnog dana jazz-a, 30. 4. 2019., s početkom u 20 sati, HNK Mostar u partnerstvu s Američkim kutkom Mostar organizira jazz koncert mladog mostarskog benda Smooth Groove.<p>&nbsp;</p> <p>Smooth Groove je trenutno jedini bend u na&scaron;em gradu koji svira jazz, a čini ga &scaron;est članova koje je spojila ljubav prema jazz glazbi: Josip Palameta (vokal), Ante Sunjic (klarinet i saksofon), Marko Palameta (klavir), Nedim Kurtovic (el. gitara), Josip Zovko (bass ) i Toni Lesko (bubnjevi).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice je 5 KM, a svoju možete rezervirati slanjem poruke preko Facebook stranice HNK Mostar ili pozivom na broj 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-05-jazz_u_kazalistu_polozeno.jpgZvijezda se ugasila u Grudama: Glumačka legenda izgubila je živothttp://grude.com/clanak/?i=109648109648Grude.com - klik u svijetWed, 03 Apr 2019 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-zovko-mlikota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati hrvatski glumac kojeg je proslavila uloga Mate u filmu "Da mi je biti morski pas" s Vedranom Mlikotom poginuo je danas u Grudama.<p>&nbsp;</p> <p>Zovko je odigrao preko 50 uloga, kazali&scaron;nih i filmskih, u zadnje vrijeme je i režirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumio je i u filmovima 'Vjerujem u anđele', 'Najveća pogre&scaron;ka Alberta Einsteina', 'Holding' i 'Oprosti za kung-fu', ali i serijama 'Na&scaron;i i va&scaron;i' te 'Bitange i princeze'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijatelji, poznanici i svi ljubitelji filmske umjetnosti &scaron;okirani su preranim odlaskom sjajnog glumca i dobrog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=109640&amp;tragedija-u-grudama-jedna-osoba-smrtno-stradala" target="_self">&nbsp;</a></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=109640&amp;tragedija-u-grudama-jedna-osoba-smrtno-stradala" target="_self"><em><strong>Povezane vijesti: Tragedija u Grudama: Jedna osoba smrtno stradala</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-zovko-mlikota.jpgPreminula je Ane s križevima! Skrušena u molitvi imala je 9 djece i više od 50 unučadi i praunučadihttp://grude.com/clanak/?i=9964399643Grude.com - klik u svijetTue, 02 Apr 2019 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-02-019-aneskrizevima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sigurni smo da ne postoji osoba u Travniku, ali i cijeloj Srednjoj Bosni kojoj nekada blagoslov nije uputila Ane Mačić.<p>&nbsp;</p> <p>Poznatu Travničanku, katolkinju, posvećenu vjeri, prije ste svakodnevno imali priliku susresti na ulici, no u posljednje vrijeme i ne, jer je zbog bolesti bila smje&scaron;tena u Dom za stare osobe &bdquo;Otac Kristofor&ldquo; u Novoj Biloj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko vrata je uvijek nosila krunicu sa desetak velikih križeva sa razapetim Isusom Kristom. U desnoj ruci držala je križ, sliku svetog Ante Padovanskog i bočicu sa svetom vodom. Na lijevom reveru svojeg vunenog crnog pulovera uvjek je imala okačenu jo&scaron; jednu manju krunicu i medaljon svetog Leopolda Mandića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko struka zavezana fratarska korda, bijeli pojas na kojem su svezana tri čvora. Svakodnevni &ldquo;podsjetnik&rdquo; na tri zavjeta &ndash; poslu&scaron;nost, siroma&scaron;tvo i čistoću. Marama na glavi i uvijek skru&scaron;ena u molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira koje doba godine, da li visoke ljetne temperature ili duboki zimski minusi, Ane uvijek ustrajna u svom zavjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ane Mačić iz Travnika, majka devetoro djece i baka i prabaka vi&scaron;e od 50 unučadi i praunučadi napustila je ovaj svijet u 90- godini života, neka joj je pokoj du&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://centralna.ba/preminula-poznata-travnicanka-ane-sa-krizevima/?fbclid=IwAR0c7YwrhE52jBTEAWgfobAUnvBbTgVDReqfP-UebZC72nHJ-F8vVmRVrrQ" target="_blank"><em><strong>Centralna.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-02-019-aneskrizevima.jpgPoziv na molitvu za 11-godišnju Melani Zorićhttp://grude.com/clanak/?i=9963499634Grude.com - klik u svijetMon, 01 Apr 2019 23:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras je u župnoj crkvi Drvar održana molitva za 11-godišnju Melani Zorić koja je teško ozlijeđena prilikom nesretnog slučaja.<p>&nbsp;</p> <p>Melani je prevezena iz Livna u bolnicu u Split i u te&scaron;kom je stanju, dok se njena majka Marica nalazi u Livanjskoj bolnici i u stabilnom je stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećenik iz Drvara i ostali svećenici iz Hercegbosanske županije pozivaju sve vas da u svojim molitvama preporučite 11-godi&scaron;nju Melani kako bi se njeno stanje stabiliziralo i kako bi liječnici koji je liječe uz Božju pomoć spasili njen mladi život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgPjesnikinja iz Drinovaca istinski promišlja o najbitnijem u našemu prolaznom životuhttp://grude.com/clanak/?i=9961399613Grude.com - klik u svijetSun, 31 Mar 2019 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-31-019-knjiga-aleric.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Posušju su predstavljene tri zbirke poezije pjesnikinje Marine Alerić Bebić. O knjigama su govorili književnici, članovi DHKHB Stanislav Bašić i Miljenka Koštro.<p><br />Marina Alerić Bebić rođena je u Drinovcima 13. Kolovoza, 1966. godine. Članica je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Kao srednjo&scaron;kolka pobjednica je &Scaron;imićevih susreta 1985. u kategoriji srednjo&scaron;kolaca.</p> <p><br />Djela (zbirke poezije):<br />Bijeli pelin (Matica hrvatska, Grude,2016.)<br />Ptica na prozoru, (Matica hrvatska, Grude, 2016.)<br />VAE SOLI (Ovo djelo je nagrađeno na natječaju Fondacije za izdava&scaron;tvo Sarajevo u 2018. Godini. (Izdavačka kuća PLANJAX KOMERC doo)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo &scaron;to je o njenim djelima rekla književnica Miljenka Ko&scaron;tro. "Susret s pjesni&scaron;tvom uvijek je izazov, a izazov traži odgovor. Nađoh se pred jednim takvim, zapravo pred tri stihozbirke Marine Alerić Bebić. Marina gleda iz kuta sestre, hoću reći, između ostalog, pi&scaron;e i kao sestra poginulog hrvatskog branitelja, dragovoljca, i iz tog gorkog iskustva gubitka voljenog brata, rađaju se snažni stihovi koji čitatelja ostavljaju bez daha. Marininu poeziju treba s puno pozornosti čitati i isčitati. Svi smo mi, uz Božju pomoć, pozvani na izgradnju ljep&scaron;ega svijeta i podizanja svijesti o važnosti doma, domovine, obitelji i drugih neprolaznih vrijednosti o kojima autorica pi&scaron;e.<br />Autorica se nikomu ne dodvorava nego u stihovima iznosi zdrav kritički stav o problemima u dru&scaron;tvu i istinski promi&scaron;lja o najbitnijemu u na&scaron;emu prolaznom životu", između ostalog kazala je Ko&scaron;tro.</p> <p><br />Stanislav Ba&scaron;ić je kazao da poezija i pjesme nisu isto, jer pjesme ne moraju bit poezija. "Riječ je o dva različita svijeta koje na svoj način objedinjava stih kao vanjska odrednica i jednoga i drugog, a čija je bit vrlo različita. U općoj poplavi pjesama, čitamo pjesme s vrlo malo inventivnosti, a s dosta plitkosti. Kada je riječ o pjesnikinji Alerić vidljiva je originalnost, inventivnost i snaga individualiteta. Poezija je najdublja duhovna djelatnost koja u sebi spaja i pjesnički zanat i znanje i jo&scaron; mnogo toga u jedan sretni trenutak", kazao je Ba&scaron;ić.</p> <p><br />U glazbenom dijelu je nastupila klapa Zvizdan, a voditeljski sve uobličila Marija Budimir. Na kraju se brojnoj publici i sudionicima promocije obratila sama autorica koja se svima zahvalila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-31-019-knjiga-aleric.pngFOTO: Fra Vendelin Karačić proglasio najbolje radovehttp://grude.com/clanak/?i=9960899608Grude.com - klik u svijetSun, 31 Mar 2019 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-31-019-kulturna-bastina_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svake godine Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa organizira županijsko natjecanje iz likovne kulture za učenike osnovnih škola na temu “Kulturna baština moga kraja”.<p>&nbsp;</p> <p>Domaćin ovogodi&scaron;njeg natjecanja bila je Osnovna &scaron;kola Marka Marulića Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogatu izložbu likovnih radova, učenika svih četrnaest osnovnih &scaron;kola iz ŽZH-a, djeca iz osnovne &scaron;kole Marka Marulića priredila su kratku priredbu u kojoj je bilo pjesme i recitacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime domaćina nekoliko prigodnih riječi uputio je ravnatelj O&Scaron; Marka Marulića Davorin Medić, a na kraju programa član Povjerenstva imenovanog od strane Ministarstva, fra Vendelin Karačić, je proglasio najbolje radove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo mjesto osvojila je Anica Perić iz Osnovne &scaron;kole Antuna Branka i Stanislava &Scaron;imića Drinovci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina27.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina28.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina29.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina30.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina31.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina32.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina35.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina36.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina37.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina38.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina39.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina40.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina41.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina42.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina43.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina44.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina45.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina46.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina47.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-31-019-kulturna-bastina_glavna.jpgFra Ivo Pavić krstio Thompsona! Pjevač dane provodi u molitvihttp://grude.com/clanak/?i=9957299572Grude.com - klik u svijetThu, 28 Mar 2019 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-28-019-thompson.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Perković Thompson (52) na sedmodnevnom je hodočašću u Izraelu, a sa svojim pratiteljima i fanovima na društvenim mrežama odlučio je podijeliti nekolicinu fotografija na kojima šeta, moli, a na jednoj fra Ivo Pavić glazbenika krsti u rijeci. <p>&nbsp;</p> <p>- Na sedmodnevnom hodoča&scaron;ću u Svetoj Zemlji, u pradomovini Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista - napisao je na Instagramu Perković te motivacijskoj poruci pridružio emoji sklopljenih ruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Thompson je poznat po pjesmama religijske i vjerske tematike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-28-019-thompson.jpegKomedija proslavljenoga Woodyja Allena na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=9953699536Grude.com - klik u svijetTue, 26 Mar 2019 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-26-9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon prošlotjednih izvedbi drame "Jesenja sonata", glasovitoga redatelja i scenarista Ingmara Bergmana, vrijeme je za komediju "Sviraj to ponovno, Sam". <p><br />Ova komedija proslavljenoga redatelja, scenarista i glumca Woodyja Allena bit će odigrana u srijedu i četvrtak na pozornici Hrvatskog narodnog kazali&scaron;tu u Mostaru, s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;tu radnje kazali&scaron;nog komada "Sviraj to ponovno, Sam" je filmski kritičar Allan Felix, arhetipski &scaron;mokljan, simpatični gubitnik, nespretni, anksiozni i brbljivi hipohondar koji s manje ili vi&scaron;e uspjeha poku&scaron;ava prebo&shy;ljeti činjenicu da ga je napustila žena i pronaći novu djevojku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbunjeni Allan ne snalazi se u ratu spolova i uvijek je u gubitničkoj poziciji. On je tip mu&scaron;karca koji želi biti mačo, želi biti kao Humphrey Bogart kojega gleda u filmovima, i koji se i pojavljuje u njegovim fantazijama te mu daje zastarjele i arhaične savjete, ali zapravo tako unosi toplinu u lik koji dobiva humoristične crte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavu je režirao Mario Kovač, a u autorskom timu su i Davor Prah, zadužen za vizualni identitet, kostime i scenu te Tomislav Babić, autor glazbe. U predstavi igraju Robert Pehar, Angela Bulum, Ivo Kre&scaron;ić, Ivan Skoko, Jelena Kordić Kuret i Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice se mogu rezervirati preko Facebook stranice HNK Mostar ili broja 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-26-9.jpgU Gorici održana 2. korizmena tribinahttp://grude.com/clanak/?i=9950999509Grude.com - klik u svijetMon, 25 Mar 2019 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-25-bratovstina-korizmenatribina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 22. ožujka 2019. održana je druga Korizmena tribina u Gorici. Tribinu je održala sestra Dominika Anić, koja je na službi u Bijelom Polju.<p>&nbsp;</p> <p>Sestra Dominika je govorila o patnji i njezinim pozitivnim stranama. Naime, kad kažemo patnja onda ta riječ sama po sebi izaziva u čovjeku zgražanje i čovjek ju te&scaron;ko prihvaća. Ali iz patnje čovjek može izvući najpozitivnije stvari za svoj život. Može u potpunosti preokrenuti sve svoje dosada&scaron;nje korake i usmjeriti pogled i sav svoj život prema pozitivnom, prema Bogu u konačnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače sestra Dominika rođena je u Tomislavgradu 1968. godine, kao prvo od sedmero djece u obitelji. U samostan &Scaron;kolskih sestara franjevki Provincije Sv. Obitelji u Mostaru stupila je 1986. godine. Studirala je u Mostaru na Pedago&scaron;koj akademiji odsjek Pred&scaron;kolski odgoj i u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu &ndash; ITKL. Odgoj djece pred&scaron;kolske dobi je njezino područje djelovanja. Radila je u Majčinu selu u Međugorju, u vrtiću Sv. Franjo u Kiseljaku, a trenutno radi u vrtiću Sv. Klara u Bijelom Polju kod Mostara. Surađuje s radio postajom Mir Međugorje već vi&scaron;e godina. Pisala je za Glasnik mira i Svjetlo riječi, koje je 2012. objavilo i njezinu knjigu &bdquo;Priče za ljubav i povjerenje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sljedeća korizmena tribina je u petak, 29. Ožujka 2019. U 20 sati</strong> u starom župnom dvoru kad će predavanje s vidio i foto prezentacijom održati kancelar Križevačke eparhije đakon o. Livio Tomislav Marijan. Tema je aktualna u dana&scaron;nje vrijeme, a nosi naslov: Kr&scaron;ćani Bliskog istoka &ndash; Isusovi zemljaci, i njihova tragična sudbina. Svi ste dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-25-bratovstina-korizmenatribina.jpgFOTO: Remek-djela neprocjenjive vrijednosti izložena u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=9949499494Grude.com - klik u svijetSun, 24 Mar 2019 21:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-24-019-bukovac-mostar-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložbom „Portreti obitelji Vlaha Bukovca“ otvoreno je Mostarsko proljeće, 21. Dani Matice hrvatske Mostar. Slike su vlasništvu Umjetničke galerije Dubrovnik, a do 19. travnja, biti će izložene u Galeriji Aluminij. <p><br />&bdquo;Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Dovesti ovu izložbu u Mostar tehnički je bilo iznimno složeno i ponos je time veći &scaron;to su djela danas ovdje. Uz prezime Bukovac, svaki ukras od riječi, svaki iskazani ushit, doimaju se nedostatnima. Ovo je krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale.&ldquo; &ndash; rekao je voditelj Galerije Aluminij Darko Juka, te izložbu Bukovčevih portreta obitelji nazvao &bdquo;cvjetanjem du&scaron;e&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />&nbsp;Neprocjenjivi postav koji će slijedećih mjesec dana biti izložen u Galeriji Aluminij u Mostaru , čini trinaest remek-djela&nbsp; hrvatskog slikara, dva autoportreta Bukovčevih kćerki Ivanke i Jelice te nekoliko obiteljskih fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br />Marin Ivanović, v. d. ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik ističe:&ldquo; Vlaho Bukovac je u na&scaron;oj nacionalnoj umjetnosti važan kao rodonačelnik modernog slikarstva kojeg je donio iz Pariza kao sredi&scaron;njeg urbanog i umjetničkog sredi&scaron;ta Europe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Istovremeno je imao izuzetnu dru&scaron;tvenu ulogu jer je bio nositelj dru&scaron;tvenih aktivnosti u Zagrebu, utemeljiv&scaron;i prvi pravi izložbeni prostor - Umjetnički paviljon i Dru&scaron;tvo hrvatskih umjetnika koje je okupljalo mlade i progresivne slikare. Zbog tog čina i sukoba s ministrom bogo&scaron;tovlja i nastave Izidorom Kr&scaron;njavim, Bukovac je napustio Zagreb i oti&scaron;ao u Prag gdje je živio dvadesetak godina, do svoje smrti 1922. godine.Kada promatramo njegovu važnost u suvremenom trenutku, govorimo o bogatoj likovnoj produkciji, njegovom neospornom talentu i spomenutoj dru&scaron;tvenoj ulozi. Možda je ono najosobnije uvijek ostavljeno u drugom planu, a to je Bukovčev osjećaj odbačenosti nakon sukoba s Kr&scaron;njavim i njegovo žaljenje &scaron;to u domovini ne može naći svoju sreću. U mnogome je ta paradigma aktualna i danas u primjerima ljudi koji su iz egzistencijalnih i drugih razloga iselili iz Hrvatske.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Bukovčev rad obuhvaća oko 400 portreta i 150 drugih slika, a tijekom života pro&scaron;ao je mnoge slikarske faze. Iz pari&scaron;ke faze najpoznatije je djelo La grande Iza, u stilu akademskog realizma, dok u portretima nastalim oko 1885. godine, poput portreta obitelji Katalinić, već vi&scaron;e upotrebljava boje, na tragu impresionizma. Tijekom boravka u Zagrebu izrađuje velike naručene kompozicije- Gundulićev san i Zastor Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta s temom hrvatskog preporoda. Izrađuje brojne potrete, među kojima su najpoznatiji onaj Celestina Medovića i Autoportret u bijeloj ko&scaron;ulji. Kasnije radi pod utjecajem secesije, zatim u kratkom povratku u rodni Cavtat slika i pejzaže, dok naposlijetku u pra&scaron;kom razdoblju dolazi pod utjecaj postimpresionista i poentilizma s portretima usredotočenim na kolorizam, primjerice u djelima Probuđena i Ružičasti san.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Portreti obitelji Vlaha Bukovca&ldquo; izložba je koja na vi&scaron;e načina pobuđuje emocije u čovjeku te je svakako vrijedna posjeta svih koji čeznu za umjetno&scaron;ću.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RENATA ALPEZA/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-24-019-bukovac-mostar-glavna.jpgKad je Đurđica umrla svi satovi u kući Rajka Dujmića su stalihttp://grude.com/clanak/?i=9948399483Grude.com - klik u svijetSun, 24 Mar 2019 00:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-24-djurdjica-barlovic-slike.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva pjevačica "Novih fosila", Đurđica Barlović bila je jedna od najkarizmatičnijih dama bivše države, a njenu karijeru prekinula je prerana smrt 1992. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Njeno djevojačko prezime bilo je Miličević, a podrijetlo iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi nastup imala je sa samo 13 godina na dječjem festivalu, a prvi njen zabilježen nastup bio je u beogradskoj zabavnoj emisiji "Obraz uz obraz" 1974., kada je nastupila s pjesmom "Kad bi bio samo moj".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Đurđica je oti&scaron;la od nas kad je željela srediti obiteljski život, jer mi smo radili urnebesnim tempom. Njoj je obitelj bila važnija od nas, od bilo kakvog novca. Ona je bila rođena za majku, suprugu, a opet, s druge strane, bila je vrhunska pjevačica. Nikada zbog nje nismo otkazali koncert, nikad joj nije pukao glas -&nbsp;ispričao je jednom osnivač Novih Fosila, Rajko Dunjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila je čvrstog i stabilnog zdravlja. Zato me je i iznenadio taj prerani odlazak. Tog dana kad je umrla, vjerovali ili ne, svi satovi u mom stanu su stali. Kasnije sam čuo tu tužnu vijest -&nbsp;rekao je nekda&scaron;nji vođa "Novih fosila" Rajko Dujmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika diva preminula je u 42. godini života pomalo davne 1992. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/YgOxC6VGmZ8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-24-djurdjica-barlovic-slike.jpgU Širokom predstavljena književna djela Sanijele Matković FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9946499464Grude.com - klik u svijetFri, 22 Mar 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-22-54430226_10219021577918644_4659861446815907840_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni dan Pjesništva bio je idealna prigoda za predstavljanje nove zbirke poezije književnice Sanijele Matković TRI ZIME DO PROLJEĆA, koja zajedno s novim romanom KIŠA BOJE TULIPANA izlazi sredinom travnja u Zagrebu. <p>&nbsp;</p> <p>U prelijepoj večeri koju je moderirao Ivan Kraljević i ambijentu Galerije VRBA u &Scaron;irokom Brijegu Sanijeline stihove interpretirali su:</p> <p>-ANA MUSA ZOVKO &ndash; Narančasta bajka<br />-IVANA ZELJKO &ndash; Grimiz noći<br />-ŽELJKA &Scaron;ARAVANJA - Upit<br />-JOSIPA ZOVKO &ndash; Ruke<br />-MARIJA LOVRIĆ &ndash; ja u tebi<br />-JOSIP ĆORLUKA - Zalazak<br />-MARIO ĆE&Scaron;KIĆ &ndash; Ta Hercegovina i Putevi žita<br />-IVAN KRALJEVIĆ &ndash; Mostarske ki&scaron;e jesenje<br />-ZDRAVKA GALIĆ - Spoznaja<br />-ANDRIJA ZELJKO - Ti<br />-RENATA NALETILIĆ &ndash; More<br />-MIRELA LOVRIĆ &ndash; 10.padež<br />-MARIJANA JURILJ - Dođi<br />-JELICA GALIĆ &ndash; Korak<br />-MARIJA IVANKOVIĆ - Izgnana<br />-TONĆIKA KOLOBARIĆ - Čekanje<br />-KRISTINA ĆAVAR - &Scaron;apni<br />-MAJA MATKOVIĆ &ndash; Najljep&scaron;a ki&scaron;o<br />-ANA RA&Scaron;IĆ MATKOVIĆ &ndash; Lovac u Žitu<br />-ANA SOLDO &ndash; Želja<br />-ŽELJKA &Scaron;ARAVANJA &ndash; Neka boli</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druženje se nastavilo uz prigodni domjenak u Galeriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10219022601344229%26set%3Da.10201232799570303%26type%3D3%26theater&amp;width=620&amp;show_text=true&amp;appId=164842796935149&amp;height=638" frameborder="0" scrolling="no" width="620" height="638"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-22-54430226_10219021577918644_4659861446815907840_n.jpgJim Caviezel poslao u svijet najsnažniju poruku 21. stoljeća: Pošaljite Lucifera u pakao!http://grude.com/clanak/?i=9943599435Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-jim-caveziel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jim Caviezel u svom posljednjem filmu Pavao, Kristov apostol, koji je objavljen prošlog proljeća, glumi evanđelista Luku. Kako bi promovirao film, otišao je na sastanak voditelja FOCUS-a (na SLS konferenciju).<p>&nbsp;</p> <p>Okupljeni studenti su možda očekivali da će glumac govoriti o svom filmu, ali Caviezelov govor bio je fenomenalan poziv na akciju koji je svih dirnuo, pi&scaron;e katolički portal Aleteia.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publika je bila odu&scaron;evljena kad je vidjela Caviezela, do te mjere da se činilo da se nikada neće smiriti. Nježno je podigao prst i cijela je prostorija utihnula. Tada je počeo tiho i nespretno čitati s papira na kojem je imao pripremljen govor:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ime Savao (eng. Saul) znači Veliki. Ime Pavao (eng. Paul) znači Mali. Snimajući ovaj film naučio sam da ako promijenimo jedno malo slovo možemo postati veliki u Božjim očima. No, prvo moramo biti mali kako bi postali veliki. To je put svetih. To je put Svetoga i način na koji je Savao postao sv. Pavao."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavio je govoriti o pozivu i kako čovjek mora biti otvoren kako bi razabrao takvu vrstu poziva. Govorio je o tome kako je znao da želi biti glumac, o stresnom razdoblju kada je glumio Edmonda Dantesa u filmu Grof Monte Cristo te o tome koliko se žrtvovao dok je igrao ulogu Isusa u Pasiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad sam bio na križu, naučio sam da je na&scaron;e otkupljenje u Njegovoj patnji. Zapamtite da sluga nije veći od gospodara. Svatko od nas mora nositi vlastiti križ. Postoji cijena za na&scaron;u vjeru i slobodu. Bio sam kažnjavan, bičevan, raspet, pogođen munjom, da, operacijom na otvorenom srcu - to se dogodi nakon pet i pol mjeseci hipotermije.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjetio se trenutka sa snimanja Pasije kada je bio pribijen ispod križa, a netko je poku&scaron;ao povući klin na pogre&scaron;an način te mu tako i&scaron;ča&scaron;io rame. Rekao je da je taj trenutak ostao u konačnoj verziji filma i komentirao da tako ne&scaron;to ne bismo imali prilike vidjeti u slučaju da se produkcija odvijala u studiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Patnja je bila glavna karakteristika mog nastupa, a istu ulogu ima i u na&scaron;im životima."</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bilo je mnogo boli i patnje prije uskrsnuća. Va&scaron; put neće biti drugačiji. Prihvatite svoj križ i usmjerite se prema svom cilju. Želim da odete u ovaj poganski svijet i besramno ispovijedate svoju vjeru u javnosti. Svijetu su potrebni ponosni ratnici vođeni vjerom. Ratnici poput sv. Pavla i sv. Luke koji riskiraju svoja imena i ugled da svoju vjeru i ljubav prema Isusu pokažu svijetu."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorio je o demokraciji i o tome kako sloboda svakog čovjeka da radi ono &scaron;to želi nije isto &scaron;to i sloboda da čini bilo &scaron;to. Citirao je čuvenu rečenicu Maximiliana Kolbea: "Ravnodu&scaron;nost je najveći grijeh 20. stoljeća", te dodao: "Pa, moja braćo i sestre, to je najveći grijeh i 21. stoljeća."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je zavr&scaron;io navodeći poznati govor iz filma Hrabro srce, u kojem William Wallace hrabri svoju vojsku govoreći o slobodi i o tome &scaron;to čovjek mora biti spreman učiniti za nju. Za kraj je dodao:</p> <p>&ldquo;Svaki čovjek umire. No, nije svatko doista i živio. Ti, ti, ti. Svi se moramo boriti za pravu slobodu i živjeti, prijatelji moji. Moramo živjeti! Sa Svetim Duhom kao va&scaron;im &scaron;titom i Kristom kao va&scaron;im mačem, možete se pridružiti svetom Mihaelu i svim anđelima u slanju Lucifera i svih njegovih prista&scaron;a ravno u pakao gdje i pripadaju!"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je promatrati promjenu u Caviezelu kada prestaje pratiti svoj pripremljeni govor i prepusti se spontanoj izvedbi, kao da vizualno pokazuje razliku između "Velikog" i &ldquo;Malog". Kada je zavr&scaron;io, nagnuo se preko pozornice i osmjehnuo nelagodno kada je shvatio da je odstupio od svojih pripremljenih riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video puno bolje dočarava snagu njegovih riječi od teksta stoga ga vrijedi pogledati, a možda vas i potakne da pogledate film Pavao, Kristov apostol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/vijesti-iz-svijeta/posalji-lucifera-natrag-u-pakao-jim-caviezel-poslao-u-svijet-najsnazniju-poruku-21-stoljeca?fbclid=IwAR3i3Flvh6sTu8XF5iBXSX4b8AkvS6FYfXqoMfFObCfYxuTOqzrl7VIXS3A" target="_blank"><em><strong>Prevela Erika Radović/medjugorje-info.com</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-jim-caveziel.jpgNovo književno djelo Miljenka Stojićahttp://grude.com/clanak/?i=9942799427Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-miljenkostojic-jednom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, s objavljenih dosadašnjih deset zbirki pjesama, dvije zbirke priča, četiri romana i šest slikovnica, te brojnih ogleda i kritika, donosi pred ljubitelje pisane riječi novo književno djelo.<p><br />&raquo;Jednom&laquo;, naslov je zbirke pjesama prepoznatljivog pjesničkog jezika stvaratelja Miljenka Stojića koji pi&scaron;e jezikom svakodnevice &ndash; jezikom opominjućeg priopćavanja. Pjesnik traži, pronalazi, dopunjuje i slavi hrvatsku zemlju, hrvatskog čovjeka i hrvatsku žrtvu ispreplićući pritom svoj zacrtani mozaik. Pjesme su osebujnog izričaja u kojima njihovi stihovi znaju kad&scaron;to teći naoko mirno, a onda nas nenadano prenu pr&scaron;teći snagom i porukom. Kroz sve njih, vi&scaron;e ili manje očito, provlači se, pak, pouzdanost i vjera u Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Urednik knjige je Ljubo Krmek, recenziju potpisuju književnici Antun Lučić i Marina Kljajo-Radić, a lekturu i korekturu uradila je Zdenka Leženić. Promi&scaron;ljenu sliku na naslovnici potpisuje Zdenka Bilu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirka pjesama &raquo;Jednom&laquo; tiskana je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i Ogranka Matice hrvatske u &Scaron;ibeniku, čiji su predsjednici Andrija Stojić i Zdenka Bilu&scaron;ić. Izrada knjige povjerena je provjerenoj kvaliteti tiskare FRAM-ZIRAL iz Mostara. A naručiti se može najjednostavnije preko nakladnika ili portala <a title="Miljenko Stojić" href="http://www.miljenko.info" target="_blank">miljenko.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-miljenkostojic-jednom.jpgMons. Ramos: Grijesi koji su ispovijeđeni trajno se brišu!http://grude.com/clanak/?i=9942599425Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-019-monsinjor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklog petka i subote u varaždinskoj je katedrali održana korizmena duhovna obnova za mlade pod geslom „Izvezi na pučinu! Poziv na svetost u suvremenom svijetu“ koju je predvodio mons. Jorge Ramos, svećenik Prelature Opusa Dei u Hrvatskoj i poznati ispovjednik. <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Darovan nam je dragocjen sakramenat sv. ispovijedi. Grijesi koji su ispovjeđeni trajno se bri&scaron;u, uni&scaron;teni su i ne spominje ih se vi&scaron;e ni Bog, ni itko drugi! Poznati egzorcist Amorth spominje da Sotona za vrijeme egzorcizama spominje grijehe svećenika egzorcista ili prisutnih, ali nikada one ispovjeđene! Treba moliti za ustrajnost u popravljanju i ne ponavljanju istih grijeha! Ne smijemo ubijati riječima, pogledima, djelima, propustima&hellip; Treba moliti Gospodina da postanem bolji čovjek! Ne smijemo biti na misi pasivni i ne smijemo doći ni&scaron;ta ne prinoseći Gospodinu! Već sam ulazak u crkvu poziva nas na preispitivanje ne prinosim li ne pomiren s bratom! Zato, gledaj da se nagodi&scaron; s Isusom dok si jo&scaron; na zemlji!&ldquo;, kaže mons. Ramos svoju propovijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>hkm.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-019-monsinjor.jpgPoruka vidjelici Mirjani: 'Prihvatite mog sina i imat ćete mir u duši'http://grude.com/clanak/?i=9941299412Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-mirjanaukazanje132019-1024x684.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjelica Mirjana Dragićević-Soldo imala je svakodnevna ukazanja od 24. lipnja 1981. do 25. prosinca 1982.<p>&nbsp;</p> <p>Na posljednjem svakodnevnom ukazanju Gospa je, povjeriv&scaron;i joj desetu tajnu, rekla da će joj se ukazivati jedanput godi&scaron;nje i to 18. ožujka. Tako je i bilo tijekom svih ovih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e tisuća hodočasnika okupilo se na molitvi krunice. Ukazanje je započelo u 13:41 h i trajalo do 13:46 h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeco moja, kao majka, kao Kraljica mira, pozivam vas da prihvatite moga Sina da bi vam mogao udijeliti mir du&scaron;e, da bi vam mogao udijeliti ono &scaron;to je pravedno, &scaron;to je za vas dobro. Djeco moja, moj Sin vas poznaje. On je živio život čovjeka, a u isto vrijeme Boga, čudesan život &ndash; ljudsko tijelo, božanski duh. Zato, djeco moja, dok vas moj Sin gleda svojim Božjim očima, prodire u va&scaron;a srca. Njegove blage, tople oči u va&scaron;em srcu traže sebe. Može li naći sebe, djeco moja? Prihvatite ga pa će trenutci bola i patnje postati trenutci blagosti. Prihvatite ga i imat ćete mir u du&scaron;i, &scaron;irit ćete ga svima oko sebe, a to vam je sada najpotrebnije. Poslu&scaron;ajte me, djeco moja. Molite za pastire, za one čije je ruke moj Sin blagoslovio. Hvala vam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Medjugorje.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-mirjanaukazanje132019-1024x684.jpgKad prođe Sveti Jozo 'Kupimišinar' može se odahnutihttp://grude.com/clanak/?i=9940899408Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-24-grude_razglednica_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Josip štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji, on je bio muž Marijin koja je po bezgrešnom začeću rodila Isusa Krista.<p>&nbsp;</p> <p>U Hercegovini, ovaj blagdan je itekako cijenjen i slavljen. Postoje molitve Svetom Josipu, Jozi, za sretnu i blaženu smrt. I smatra se da su oni koji su se njemu molili, a preminu u vremenu od početka godinu do blagdana, doživjeli sretnu i blaženu smrt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je to razdoblje dosta intenzivno po smrtnosti, ovaj blagdan Hercegovci nazivaju i blagdan Svetog Joze "Kupimi&scaron;inara".</p> <p>- Sad se može odahnuti - kroz smijeh kažu dosjetljivi Hercegovci, nakon &scaron;to blagdan prođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-24-grude_razglednica_4.jpgHKUD ''sv. Ante – Cim'' Mostar predstavljao BiH na folklornom festivalu pjesme, igre i tradicije u Pragu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9940699406Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Folklorni ansambl hrvatskog kulturno umjetničkog društva „sv. Ante – Cim“ Mostar te ženska vokalna skupina „sv. Ante '39“ su pod pokroviteljstvom Misije Framost – Poveznice baštine ljudi i prostora od 14. do 17. ožujka boravili u Pragu. <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv su oti&scaron;li predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 28. folklornom festivalu pjesme, igre i tradicije. Zajedno s njima na festivalu su nastupila folklorna dru&scaron;tva iz Grčke, Bugarske, Mađarske, Njemačke, Hrvatske, Srbije i Izraela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i predstavnici su se predstavili sa zavr&scaron;nim kolom opere &bdquo;Ero s onog svijeta&ldquo; te pjesmom &bdquo;Hercegovina u srcu&ldquo;. Nakon njihove izvedbe cijela se dvorana ispunila ovacijama i gromoglasnim pljeskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to su nastupali na folklornom festivalu, upoznali su i obi&scaron;li grad Prag. Karlov most, V&aacute;clavsk&eacute; n&aacute;městi, Pra&scaron;ki dvorac s katedralom svetog Vida, Astronomski sat, samo su neke od znamenitosti Praga koje su posjetili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratili su se s brojim uspomenama na grad i festival, ali i međusobno druženje i dobru zabavu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-10.jpgBogat program u HNK Mostar ovaj tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=9939399393Grude.com - klik u svijetMon, 18 Mar 2019 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-hnk-mostar-jesenja-sonata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru ovaj tjedan očekuje vas niz zanimljivih događanja.<p>&nbsp;</p> <p>U okviru Mostarskoga proljeća 2019. u srijedu, s početkom u 19 sati, moći ćete uživati u Danima Mire Gavrana. Prvi program toga ciklusa jest književno-kazali&scaron;na večer M. Gavrana na kojoj će biti predstavljena njegova knjiga "Odabrane komedije", objavljena u nakladi MH Zagreb. Ulomke iz komedija "Hotel Babilon" i "Najluđa predstava na svijetu" izvest će glumica Mladena Gavran. Moderatorica je Misijana Brkić-Milinković, a ulazak je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak i petak, s početkom u 20 sati, na repertoaru HNK Mostar bit će izvedena predstava "Jesenja sonata" glasovitoga &scaron;vedskog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana u režiji Roberta Raponje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom biseru svjetske dramaturgije govori se o susretu majke i kćeri nakon dugo vremena koji neočekivano otvara niz bolnih tema. U napetosti između ljubavi i mržnje, poput demona izlijeću u kasnu noć i sukljaju iz tih ranjenih i životom izudaranih persona bolne ispovijesti. Sve ono &scaron;to je zatomljeno u biću mora kad-tad biti izgovoreno kako bi do&scaron;lo do proči&scaron;ćenja misli i osjeća, i, na kraju, do oprosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice je moguće rezervirati preko Facebook stranice hnkmostar ili telefonom na broj 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Kluba studenata hrvatskoga jezika i književnosti "Franjo Milićević" i Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru u subotu, s početkom u 20 sati, bit će izveden književni performans &ldquo;&Scaron;to te nema?&ldquo;. Mostarski studenti nastojat će u performansu kroz spoj domaće i svjetske poezije te odabirom najdražih stihova i neobičnim scenskim zahvatima stvoriti jedinstvenu priču o borbi za dominacijom u svim dru&scaron;tvenim slojevima. Ulazak je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-hnk-mostar-jesenja-sonata.jpgNadbiskup HOSER: Hercegovina je prva kći Crkvehttp://grude.com/clanak/?i=9937499374Grude.com - klik u svijetSun, 17 Mar 2019 17:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-hoser_poljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser, slaveći svetu misu u crkvi sv. Jakova u Međugorju u sklopu duhovne obnove za župljane, istaknuo je, između ostaloga, kako su Francusku nekada nazivali prvom kćeri Crkve, ali Hrvatska i Hercegovina su isto tako prva kći Crkve, objavio je Medjugorje.hr. <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup Hoser govorio je na francuskom jeziku jer, kako je kazao, njegovo poznavanje hrvatskog jezika jo&scaron; nije dostatno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obiteljski život</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Francusku su nekad nazivali prvom kćeri Crkve, ali Hrvatska i Hercegovina su, isto tako, prva kći Crkve. To je bila rimska provincija iz koje su proistekli i crkveni oci kao &scaron;to je sveti Jeronim. Vi imate bogatstvo i blago koje se ne zna uvijek dobro živjeti. To je blago koje je dio va&scaron;eg identiteta. Hrvatski identitet je, između ostaloga, kr&scaron;ćanska vjera i jaka vezanost za obiteljski život. Svjedoci smo kako se u svijetu degradira i raspada obiteljski život. Kultura obiteljskog života, koju vi jo&scaron; uvijek imate, cjelovita je. U Međugorju i okolici vidim obitelji koje su jo&scaron; uvijek cjelovite. Ne obitelji od oca, majke i jednog djeteta, nego obitelji od nekoliko nara&scaron;taja. Ako to izgubite, izgubit ćete svoje nacionalno jedinstvo i svoju vezanost uz Crkvu - kazao je mons. Hoser. - Obitelj je &scaron;kola zajedničkog života, zajednica koja vjeruje i evangelizira. Ne samo unutar sebe nego i prema vani. Obitelj je kao zajednica u neprestanom razgovoru s Bogom i, na koncu, to je zajednica koja je u službi čovjeka. Proročka uloga i poslanje obitelji je ne samo navije&scaron;tati nego tumačiti znakove vremena u svjetlu evanđelja. Roditelji sudjeluju u svećeničkom poslanju Isusa Krista. Oni zajedno sa svima koji stanuju pod istim krovom trebaju slaviti vjeru, između ostalog, i preko zajedničke obiteljske molitve. Kristova uloga je i kraljevanje &ndash; funkcija upravljanja. Tako da bračni par ima Kristovu funkciju upravljanja obiteljskom zajednicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliko dostojanstvo</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Želio bih čestitati svim bračnim parovima koji su ovdje jer oni imaju veliko dostojanstvo. Ivan Pavao II. govorio je da je dostojanstvo mjera čovjekove vrijednosti. Čestitam vam &scaron;to ste nasljednici takve obiteljske tradicije i tog hrvatskog i hercegovačkog identiteta - kazao je mons. Hoser, pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-hoser_poljak.jpgU Zagrebu izlaze dva nova književna djela širokobriježanke Sanijele Matkovićhttp://grude.com/clanak/?i=9936299362Grude.com - klik u svijetSat, 16 Mar 2019 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-54225084_10218963360103235_8683244916874149888_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom izlaska svoje nove zbirke ljubavne poezije TRI ZIME DO PROLJEĆA, 21.3.2019., širokobriješka književnica Sanijela Matkoviću u Galeriji VRBA upriličit će večer poezije.<p>&nbsp;</p> <p>Navedeni datum ujedno je i 20. Obljetnica otkada je UNESCO proglasio SVJETSKI DAN PJESNI&Scaron;TVA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme iz spomenute zbirke čitat će;<br />- MARIO ĆE&Scaron;KIĆ<br />- IVAN KRALJEVIĆ<br />- ANA MUSA ZOVKO<br />- IVANA ZELJKO<br />- ŽELJKA &Scaron;ARAVANJA<br />- JOSIPA ZOVKO<br />- MARIJA LOVRIĆ<br />- JOSIP ĆORLUKA<br />- BLAŽENKA MARU&Scaron;IĆ<br />- ZDRAVKA GALIĆ<br />- ANDRIJA ZELJKO<br />- RENATA NALETILIĆ<br />- MARIJA BUNTIĆ<br />- MIRELA LOVRIĆ<br />- MARIJANA JURILJ<br />- JELICA GALIĆ<br />- MARIJA IVANKOVIĆ<br />- TONĆIKA KOLOBARIĆ<br />- KRISTINA ĆAVAR<br />- MAJA MATKOVIĆ<br />- ANA RA&Scaron;IĆ MATKOVIĆ<br />- ANA SOLDO</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirka TRI ZIME DO PROLJEĆA sadrži 270 stihova podjeljenih u pet poglavlja. Recezentica zbirke je Marina Kljajo Radić, a osvrte potpisuju Dino Porović i Dragan Mučibačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon izlaska zbirke poezije u Hrvatskim knjižarama naći će se novi Sanijelin roman KI&Scaron;A BOJE TULIPANA.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">NARANČASTA BAJKA</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Tri zime su do proljeća<br />do jeseni<br />ljeta četiri.<br />Svatko<br />sabire svoje daljine<br />svatko<br />svojoj nadjeva ime<br />jo&scaron; je dobro<br />dok se može<br />sabrati<br />i imenovati.<br />Ja ostadoh<br />bez<br />imena,<br />naziva,<br />zaziva<br />proseći ljeto.<br />Jo&scaron;<br />tri su zime do proljeća,<br />tri vječnostido tebe,<br />a ja k'o Lazar<br />skupljam mrvice<br />ispod stolova ljeta<br />da napitam mrave<br />dok u koloni vuku<br />narančastu bajku sreće.<br />I neće biti ni&scaron;ta drugo<br />neće ni ni&scaron;ta treće,<br />ako bude sreće<br />biti će<br />jo&scaron;...<br />tri zime do proljeća!</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-54225084_10218963360103235_8683244916874149888_n.jpgTisuće ljudi na trodnevnom duhovnom seminaru na Kočerinu kojega je vodio Fra Mario Knezovićhttp://grude.com/clanak/?i=9935999359Grude.com - klik u svijetFri, 15 Mar 2019 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-15-framarioseminar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće vjernika iz različitih župa kroz protekla tri dana, do 12. do 14. ožujka, bili su sudionici duhovnoga seminara koji je održan u župnoj crkvi na Kočerinu.<p>&nbsp;</p> <p>Pod naslovom &bdquo;Ako se ne obratite svi ćete propasti&ldquo; seminar je vodio dr. fra Mario Knezović, kočerinski župnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prve večeri voditelj je govorio o &bdquo;bolestima&ldquo; suvremenoga čovjeka na temelju smjernica pape Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Među te pote&scaron;koće čovjeka dotaknute su: duhovna okamenjenost, martizam-preuzetost, duhovni &lsquo;alzheimer&rsquo;, narcisoidnost, suparni&scaron;tvo, umi&scaron;ljenost, egzistencijalna shizofrenija, obožavanje nadređenih, konzumerizam, pripadnost skupinama u zatvorenim krugovima, nestanak radosti i osjećaja za druge&rdquo;, poručio je fra Mario Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugoga dana fra Mario je govorio o odnosu prema grijehu, osobito ističući pet vapijućih grijeha u nebo: Krv Abelova; sodomski grijeh; jauk potlačenog naroda u Egiptu; jauk stranca, udovice i sirote; nepravda prema zaposlenom radniku. Seksualna i moralna izopačenost je uznapredovala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svijet se nalazi u poziciji Sodome i Gomore koji su živjeli spolnu razuzdanost i pre&scaron;ućivali su glas proroka za obraćenjem. Posljedica takvoga činjenja i moralnoga kaosa bija&scaron;e kazna i uni&scaron;tenje tih gradova koji su postali neplodni i bez mogućnosti života&rdquo;, rekao je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trećega dana voditelj je istaknuo uzore koji nisu &bdquo;razvikani&ldquo; na javnoj sceni, a žive dubokim pokorničkim životom i svjedoče vjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mnogi među njima su mladi koji se pretvaraju u apostole novovjekoga navje&scaron;taja i vjerskoga aktivizma&rdquo;, nadodao je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duhovni seminar je zaključen klanjanjem Isusu u Presvetome Oltarskome Sakramentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Seminar su pjevanjem pratili Frama s Kočerina i Leon Lasić iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>hkm.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-15-framarioseminar.jpgMladiću bisernog osmijeha i velikog srca zauvijek ostaješ u našim mislimahttp://grude.com/clanak/?i=9935199351Grude.com - klik u svijetFri, 15 Mar 2019 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-15-019-djerek2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milan Đerek, mladić velikog srca, napustio nas je jučer u teškoj prometnoj nesreći. Od njega se opraštaju obitelj, prijatelji i poznanici i imaju samo riječi hvale o ovom zlatnom 22-godišnjaku koji nas je tako rano napustio.<p>&nbsp;</p> <p>"Nekada riječi nisu dovoljne i prikladne da opi&scaron;emo kako se osjećamo u određenom trenutku. Samo ti&scaron;ina i suze na na&scaron;im licima uz sjećanje na pro&scaron;le dane. Mladiću, bisernog osmijeha i srca otvorenog za druge, zauvijek si u na&scaron;im mislima. Nećemo te dati zaboravu! Veliko HVALA i zbogom...do ponovnog susreta, prijatelju", napisali su na svom Facebook profilu iz Vijeća mladih Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list</strong> pi&scaron;e da je riječ o mladom glazbeniku, iznimnog talenta, koji je nastupao na raznim proslavama i koncertima, te je zajedno s kolegom s fakulteta i prijateljem Marijom Puljićem održavao tečaj gitare, harmonike i klavira. Đerek je često kao ispomoć sudjelovao u radu Vojnog orkestra Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. &ldquo;Riječ je o mladom, talentiranom dečku koji je bio omiljen gdje bi god do&scaron;ao. Nikada od njega nismo čuli neku ružnu riječ, a glazbu je posebno volio&rdquo;, rekli su nam iz Vojnog orkestra Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. S njima je posljednji put nastupio na tradicionalnom Božićnom koncertu u Sarajevu koji se održao u organizaciji ministrice Oružanih snaga BiH Marine Pende&scaron;. Iako je svirao mnoge instrumente, zaljubljen je bio u zvuk trube. Đerek je zavr&scaron;io srednju glazbenu &scaron;kolu za trubu u Imotskom. &Scaron;kolovanje je nastavio na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru na smjeru glazbene kulture gdje je bio treća godina studija. Iako je imao tek dvadeset i dvije godine, već je bio itekako prepoznat u glazbenom svijetu Bosne i Hercegovine. Zvuk njegove trube tako se mogao čuti u izvedbama Hrvatske glazbe Mostar, svirao je i s Ivicom Bagom te je osnovao i vlastiti bend. Miju se nerijetko moglo sresti na pokopima, ali i raznim proslavama na kojima se nije odvajao od svoje trube. Pred njim je bio život ispunjen pjesmom i glazbom... Omiljen u dru&scaron;tvu &ldquo;Trebali smo imati predavanja na fakultetu, međutim, on se jučer nije pojavio&rdquo;, kazao nam je jučer vidno potresen Mario Puljić, koji je Đerekov najbolji prijatelj i kolega s fakulteta. Puljić ističe kako je Mijo bio omiljen u dru&scaron;tvu, gdje god bi se pojavio unosio je vedrinu. &ldquo;Jo&scaron; uvijek nisam svjestan &scaron;to se dogodilo. Ne mogu vjerovati da vi&scaron;e nećemo čuti zvuk njegove trube&rdquo;, potresenim glasom kazao je Puljić. Očevid na mjestu nesreće obavili su policijski službenici Policijske uprave Mostar zbog čega je nekoliko sati u potpunosti bio obustavljen promet na magistralnoj cesti M-6.1 Mostar - &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-15-19-03-15-019-djerek.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-15-019-djerek2.jpgFranjevci se oprostili od svog fra Ilije: Bio je iznimno ugodan čovjek koji se nije znao naljutitihttp://grude.com/clanak/?i=9932999329Grude.com - klik u svijetWed, 13 Mar 2019 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-13-019-fratri-sb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovački fratri, koliko god ih se proganjalo, a proganjalo ih se u svim vremenima, pa i danas, u teškim trenucima drže se zajedno. Tako su naučili. Tako je bilo i jučer kad su se okupili u Širokom Brijegu zbog svog brata fra Ilije Šaravanje.<p>&nbsp;</p> <p>Uz njih i mnogi drugi svećenici, ali i vjernici laici do&scaron;li su na sahranu člana Hercegovačke franjevačke provincije, svećenika koji je bio primjer rada u misijama. Fra Ilija je većinu svoga života proveo u &Scaron;vicarskoj, gdje je obna&scaron;ao dužnost voditelja Hrvatske katoličke misije u mjestu Aargau. I odatle se velik broj vjernika do&scaron;ao oprostiti od svog franjevca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ilija je preminuo u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar u nedjelju u 71. godini života&nbsp;te u 52. godini redovni&scaron;tva i 44. godini svećeni&scaron;tva. Rođen je 1948. u &scaron;irokobrije&scaron;kom selu Crnač, a njegovo prvo službovanje bilo je u Mostaru, gdje je boravio nekoliko godina, nakon čega je oti&scaron;ao u <strong>&Scaron;vicarsku</strong> i tamo proveo cijeli svećenički vijek.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &Scaron;vicarske, fra Ilija se vraća u svoj &Scaron;iroki Brijeg. Prema riječima njegove subraće, <strong>bolest </strong>&ndash;<strong> visoki &scaron;ećer,</strong> već odavno je uni&scaron;tavala&nbsp;tijelo ovog dobrog svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Njegova osobnost je ne&scaron;to posebno, rijetko viđeno.<strong> Bio je iznimno ugodan čovjek, </strong>komunikativan i nikad se nije znao naljutiti, ni&scaron;ta ga nije moglo izbaciti iz takta. Bio je to jedan osebujan tipični fratar", rekao je fra Dane, njegov sumje&scaron;tanin, koji ga poznaje jo&scaron; od djetinjstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica slavljena ja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u &Scaron;irokom Brijegu, a potom je sprovodni obredi i ukop obavljen na groblju Mekovac. Prije same mise, tijelo pokojnika bilo je izloženo u crkvi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-13-19-03-13-fra-saravanja.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-13-019-fratri-sb.jpg6. OBLJETNICA: Papa Franjo, graditelj mostova, u hodu usred narodahttp://grude.com/clanak/?i=9932899328Grude.com - klik u svijetWed, 13 Mar 2019 19:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-24-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Smirenost, pozornost prema osobi i prema drugima općenito, slušanje i sinodalnost – samo su neka od ključnih obilježja papinstva pape Franje koje je ravnatelj ad interim Tiskovnoga ureda Svete Stolice, Alessandro Gisotti, istaknuo u svom razmišljanju povodom šeste obljetnice izbora pape Bergoglia.<p>&nbsp;</p> <p>Pozdravljajući 13. ožujka 2013. godine, sa sredi&scaron;nje lože vatikanske bazilike, vjernike na Trgu svetoga Petra i u cijelom svijetu, Papa je započeo put koji je odmah sam nazvao &bdquo;putom bratstva, ljubavi, pouzdanja&ldquo;. Posvjedočio je to poslije nekoliko mjeseci, kada je, 8. srpnja iste godine, posjetio migrante na Lampedusi. To je putovanje bilo neplanirano, ali je papa Franjo &ndash; kako je sām rekao &ndash; jednostavno osjetio da mora ići. Ta je njegova briga za migrante tijekom proteklih &scaron;est godina ostala nepromijenjena &ndash; rekao je vatikanski glasnogovornik u razgovoru za na&scaron;u radijsku postaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa pokazuje da su migranti osobe, a ne brojke, &ndash; istaknuo je Gisotti &ndash; i to čini zbog toga &scaron;to je njegova pozornost stalno upravljena na njih, dok se mediji, kako možemo vidjeti, migrantima bave kada dođe do neke te&scaron;ke krize, kada neki čamac doživi brodolom ili kada dođe do kriznoga stanja zbog rata. Nakon tog prvog putovanja na Lampedusu bilo je mnogo gesta blizine s migrantima, upravo na putovanjima, sve do aktualnih zbivanja i Papina putovanja u Maroko. Za nekoliko će tjedana, tijekom apostolskoga putovanja u tu zemlju, Papa posjetiti Caritasov centar za migrante, kao i poslije u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje će posjetiti jedan izbjeglički kamp.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrćući se na Papino zauzimanje za mir, Gisotti je prije svega podsjetio kako je prije &scaron;est godina, kada je izabran za papu, papa Bergoglio sve iznenadio izborom imena Franjo po Franji Asi&scaron;komu, čovjeku mira i dijaloga. Papa Franjo je graditelj mostova. Katkada zaboravljamo tu dimenziju, vlastitu papama &ndash; kazao je te dodao &ndash; Papa Franjo doista, kako smo često mogli vidjeti, možda čak i vi&scaron;e gestama nego riječima, tamo gdje su zidovi, ru&scaron;i te cigle kako bi izgradio mostove koji prolaze kroz njih. Mislim da je to konstanta papinstva koju vidimo svakoga dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;te su ovoga pontifikata &ndash; po mi&scaron;ljenju Alessandra Gisottija &ndash; propovijedi na jutarnjim misama slavljenim u Domu svete Marte. Papa se tada susreće s Božjim narodom u temeljnom trenutku za jednoga svećenika, za jednoga biskupa &ndash; napomenuo je te dodao &ndash; Kroz susret s euharistijom i vjernicima rađaju se te propovijedi koje su izvanredno blago, jer ako pogledamo važne dokumente papinstva, primjećuje se kako se često oslanjaju ili su izravno nadahnuti propovijedima iz Doma svete Marte &ndash; primijetio je Gisotti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuv&scaron;i potom Papino prijateljstvo s velikim imamom Al-Azhara Ahmadom Al-Tayyibom, kao i s ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I., vatikanski je glasnogovornik istaknuo da je tema dijaloga zacijelo na srcu papi Franji. Nije to nikada dijalog s nekim točno određenim ciljem &ndash; primijetio je Gisotti &ndash; nego je to dijalog koji se rađa iz susreta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak tiče za&scaron;tite maloljetnika i susreta održanoga u veljači u Vatikanu, privremeni je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice kazao da je Papa pokazao veliku proročku hrabrost, jer je prvi put &ndash; pred stra&scaron;nim skandalom koji stavlja u opasnost ne samo vjerodostojnost Crkve, nego s nekih vidika i njezino poslanje &ndash; sazvao predsjednike svih biskupskih konferencija. Papa je stoga prije svega želio reći da na globalni problem valja dati globalni odgovor. A tu je onda i pitanje konkretnih mjera &ndash; rekao je Gisotti te dodao da je za papu Franju, osim toga, bitno obraćenje srdaca koje proizlazi iz slu&scaron;anja žrtava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarkinu primjedbu kako je papa Franjo potaknuo tri sinode te unio neke promjene u radu, Gisotti je istaknuo Papino viđenje Crkve kao one koja izlazi i koja je poput &bdquo;poljske bolnice&ldquo;. Crkva koja izlazi pretpostavlja da je cijela Crkva u hodu. A 'sinodska' znači da hodi zajedno. To je duh kojim papa Franjo živi svoju dimenziju pastira, kako je rekao na samom početku papinstva, prije &scaron;est godina: s narodom, ispred naroda, ali i usred i iza naroda, onako kako bi dobri pastir trebao uvijek činiti sa svojim stadom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkva poput &bdquo;poljske bolnice&ldquo;; vidjeli smo to na Susretu o za&scaron;titi maloljetnika; Crkva koja ima hrabrosti sagnuti se nad rane ženā i mu&scaron;karaca na&scaron;ega vremena. Lijepo je misliti na to &ndash; a to je na neki način viđenje pape Franje &ndash; da Crkva nije samo svjetionik koji osvjetljava nepomičan, dalek, nego i luč koja osvjetljava hodeći s Božjim narodom &ndash; rekao je Alessandro Gisotti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Vatikan" href="https://www.vaticannews.va/hr.html" target="_blank">Vaticannews.va</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-24-papa_franjo.jpgPraizvedena ''Jesenja sonata'' u HNK Mostar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9928299282Grude.com - klik u svijetMon, 11 Mar 2019 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-11-waf9406.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Jesenja sonata" glasovitog švedskog filmskog i kazališnog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana praizvedena je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. <p><br />Predstavu je režirao Robert Raponja, a njome je obilježena 40. obljetnica umjetničkog djelovanja prvakinje Drame HNK Mostar Sande Krgo Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drami "Jesenja sonata" seciraju se složeni odnosi između sebeljubive majke i samozatajne kćeri. Svi oni te&scaron;ki obiteljski odnosi koji su dugo vremena bili zatomljeni bivaju otvoreni, izgovoreni, kako bi do&scaron;lo do proči&scaron;ćenja misli i osjećaja te na kraju i do oprosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Sande Krgo Soldo u predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar i Nikolina Marić. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Jasmina Pacek, a autor glazbe je Andrijan Zovko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-11-waf9406.jpgPreminuo fra Ilija Šaravanjahttp://grude.com/clanak/?i=9927099270Grude.com - klik u svijetSun, 10 Mar 2019 20:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-10-fra-ilija-saravanja-1_82639640.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Ilija Šaravanja preminuo je u nedjelju u 71. godini života, objavio je Franjevački samostan i župa Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Ilija je preminuo u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar,&nbsp;objavili su &scaron;irokobrije&scaron;ki franjevci navodeći da je umro u 52. godini redovni&scaron;tva i 44. godini svećeni&scaron;tva. Rođen je 1948. godine u &scaron;irokobrije&scaron;kom selu Crnač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je voditelj Hrvatske katoličke misije u &scaron;vicarskom Aargauu od 1. siječnja 1995. godine do 1. lipnja 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u &Scaron;irokom Brijegu, u utorak 12. ožujka 2019. u 15:00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu u utorak, 12. ožujka, od 13:00 sati, prenosi Bljesak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-10-fra-ilija-saravanja-1_82639640.jpg''Sama ne mogu promijeniti svijet, ali mogu baciti kamen i stvoriti mnogo valova''http://grude.com/clanak/?i=9924299242Grude.com - klik u svijetFri, 08 Mar 2019 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-08-majka_tereza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan je žena, stoga donosimo pozitivne misli i riječi jedne od najvećih žena 20. stoljeća, ali i povijesti čovječanstva. Radi se o svetoj Majci Tereziji<p>&nbsp;</p> <p>* Sama ne mogu promijeniti svijet, ali mogu baciti kamen i stvoriti mnogo valova</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. &ldquo;Nije važno koliko radi&scaron;, već je važno koliko ljubavi unosi&scaron; u ono &scaron;to radi&scaron;.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. &ldquo;Oni koji osuđuju ljude, nemaju ih vremena voljeti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. &ldquo;Da bi nam bilo opro&scaron;teno, moramo mi oprostiti drugima. Samo tko uspije oprostiti, imat će mir.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="SDkj33du"> <div class="inline-ads">4. &ldquo;Radost je plod djelovanja Duha Svetoga i bitna oznaka Božjega kraljevstva. Jer Bog je radost&hellip;&rdquo;</div> <div class="inline-ads">&nbsp;</div> </div> <p>5. &ldquo;Ako zaista želimo pravi mir u svijetu, ljubimo jedni druge prije svega u obitelji: tako ćemo imati radost Kristovu, njegovu snagu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. &ldquo;Ne treba se bojati smrti, jer je smrt povratak u dom Božji. Za mene je najveća kruna ljudskog života: umrijeti u miru s Bogom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. &ldquo;Usamljenost i osjećaj da nisi voljen najveće je siroma&scaron;tvo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. &ldquo;Svatko tko ti se približi neka ode od tebe bolji i sretniji.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. &ldquo;Za&scaron;to bivamo žalosni? Jer smo puni samih sebe. Zato nas Bog ne može ispuniti svojom rado&scaron;ću. Kako se isprazniti? Prepusti se Bogu, on zna kako će to učiniti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>10. &ldquo;Da bismo postali sveti potrebno je mnogo podnositi. Patnja rađa ljubav&hellip; i život u du&scaron;ama.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-08-majka_tereza.jpgBratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići organizira Korizmene tribine u Goricihttp://grude.com/clanak/?i=9922899228Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 22:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-korizmene-tribine-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već tradicionalno u korizmeno vrijeme Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići organizira Korizmene tribine u Gorici, kao i humanitarnu akciju za djecu u Majčinu selu u Međugorju. <p><br /><em><strong>KORIZMENE TRIBINE 2019.:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 15. III. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Zagledani u Ljubav Raspetu. Tribinu će održati fra Kristian Stipanović, gvardijan i župnik u Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 22. III. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Kako patnja može biti pozitivna! Tribinu će održati s. Dominika Anić, članica &Scaron;kolskih sestara franjevki Provincije Svete obitelji u Mostaru. Trenutačno na službi u Bijelom Polju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 29. III. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Kr&scaron;ćani Bliskog istoka - Isusovi zemljaci, i njihova tragična sudbina. Tribinu (s video i foto prezentacijom) će održati đakon o. Livio Tomislav Marijan, kancelar križevačke eparhije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 5. IV. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Svjedočanstvo života, ili moj životni put od Australije do Međugorja i Hercegovačke franjevačke provincije. Tribinu će održati fra Anthony Toni Burnside, svećenik fratar na službi u &Scaron;uici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Subota, 6. IV. 2019.</strong></span><br />U 19 sati u staroj crkvi u Gorici bit će korizmeni koncert: Kada bude Tilo ʼmriti... &ndash; pučka korizmena pivana ba&scaron;tina Omi&scaron;a i okolice.<br />Sudjeluju: Klapa Pasika (župa sv. Mihovila Arkanđela, Kostanje); Pučki pivači (župa sv. Luke Evanđelista, Kučiće); Mu&scaron;ka pivačka skupina Cantores Almissum (župa sv. Ivana Nepomuka, Omi&scaron;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bratvo&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva sve na Korizmenu humanitarnu akciju za djecu u Majčinu selu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoć će biti prikupljana od četvrtka 4. travnja do nedjelje 7. travnja 2019. godine u Starom župnom dvoru u Gorici od 18 do 20 sati. Prikupljaju se nekvarljivi prehrambeni proizvodi! Molimo Vas da se odazovete kao i svake godine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog Vas blagoslovio!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-korizmene-tribine-2019.jpgProdaju se imanje i najpoznatiji dvorac u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=9921499214Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-vitina-dvorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imanje na kojem se nalazi čuveni i poznati dvorac Kapetanovića na ulazu u Vitinu odnedavno se prodaje.<div class="itemBody"> <div class="itemIntroText"> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="itemFullText"> <p>Kako doznaje Radio Ljubu&scaron;ki, vlasnik "Mujkića imanja", na kojem se nalazi i poznati dvorac s kulom, dao je oglas da se imanje u cijelosti prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, dvorac koji je sada u ru&scaron;evnom stanju predstavlja jedan od najljep&scaron;ih graditeljskih kompleksa u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Specifičan je kao graditeljski tip", rekla je nedavno arhitektica Medina Hadžihasanović-Katana za BHRT koji je radio reportažu o ljubu&scaron;kim kulama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik je u svom oglasu naveo kako prodaje ukupno osam duluma zemlje, na kojem se nalazi i ru&scaron;evna stara kula. Vlasni&scaron;tvo je 1/1. Imanje je uz glavnu prometnicu, s priključcima struje i vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Radio Ljubu&scaron;ki</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-vitina-dvorac.jpgPožar u američkoj crkvi: NIJEDNA BIBLIJA NI KRIŽ NISU IZGORJELIhttp://grude.com/clanak/?i=8918289182Grude.com - klik u svijetTue, 05 Mar 2019 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-05-bible-virginia.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatrogasci su u nedjelju u 12.58 sati po lokalnom vremenu gasili požar u crkvi u Grandviewu u Zapadnoj Virginiji. Vatra je boila toliko snažna da su se vatrogasci u jednom trenutku morali povući. Kasnije su objavili na Facebooku da kako niti jedan vatrogasac nije bio ozlijeđen.<p>&nbsp;</p> <p>- Požar je bio takav da je prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju sve trebalo izgorjeti. No nije izgorjela niti jedna Biblija niti je izgorio jedan jedini križ - objavili su vatrogasci, javlja <a href="https://edition.cnn.com/2019/03/05/us/church-fire-bibles-untouched-trnd/index.html" rel="nofollow">CNN</a>. Uzrok požara se utvrđuje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-05-bible-virginia.jpgHercegovački franjevac na Manhattanu: Dva sata naši vjernici zbog mise provedu u vožnjihttp://grude.com/clanak/?i=8917989179Grude.com - klik u svijetTue, 05 Mar 2019 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-05-frazeljkobarbaric6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Ono što me posebno raduje ovdje je pomaganje nepoznatim ljudima koje uglavnom nikada više ne susretnem. To je onaj nekakav osjećaj besplatnog davanja i uvjerenja da mi ti ljudi nikad neće ni na koji način uzvratiti osim što će možda reći 'hvala' na kraju našeg susreta i možda stisnuti ruku'', počinje priču za Bljesak.info o dalekoj Americi fra Željko Barbarić, franjevac rođen u Širokom Brijegu, a danas župni vikar u župnoj crkvi Hrvatske župe sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, prije skoro osam godina zaređen je za svećenika, a već skoro tri godine djeluje u New Yorku za koji kaže da nije bila laka odluka, ali da je shvatio u jednom trenutku kako je vrijeme poći i tražiti negdje ne&scaron;to drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uglavnom &ndash; jo&scaron; tražim'', ističe fra Željko.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ubrzan život i podizanje svijesti</h3> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon 'početnog &scaron;oka', za par mjeseci uskočio sam u ritam New Yorka koji me podsjeća djelomično na Hercegovinu. Puno posla i malo slobodnog vremena. Život ovdje je brz'', kaže fra Željko i ističe predanost i žrtvu kao najvažnije vrline vjernika koji dolaze u njegovu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Malo tko od na&scaron;ih župljana vozi manje od sat vremena u jednom pravcu kako bi do&scaron;li na nedjeljnu misu na hrvatskom jeziku. To su barem dva sata vožnje nedjeljom'', ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovoj župi u kojoj živi i radi postoji Hrvatska &scaron;kola 'Kardinal Stepinac' u koju idu djeca od 1. do 8. razreda. Cilj &scaron;kole je učiti djecu o hrvatskoj kulturi, povijesti, jeziku te naučiti ih tradicionalne plesove i pjesme. Podizanje svijesti o Hrvatskoj i njenoj kulturi, prema njegovim riječima, uvelike je pomoglo Svjetsko nogometno prvenstvo, te su mladi sve vi&scaron;e zainteresirani za njenu povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad sa mladima ga posebno veseli. Voli razgovarati s njima o vjeri i, kako on kaže, rasti zajedno s njima u vjeri. S druge strane, fra Željko nagla&scaron;ava da je danas izazov pristupiti mladom čovjeku u svjetlu vremena u kojem živimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Divim se mladim ljudima u kojima vidim toliko potencijala, toliko talenata i toliko <a id="xClaimOglasId-65932-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>energije, ali s druge strane, rad i brzina života kao da nas pojede. Izazov je danas pronaći vrijeme za Boga, a jo&scaron; vi&scaron;e razlog za pronaći vrijeme za Boga'', obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>''Ako držim dobro otvorene oči i naćulim u&scaron;i''</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Na ulicama New Yorka svaki dan ga, kaže fra Željko, ne&scaron;to odu&scaron;evi. Ono &scaron;to ga posebno veseli je upoznavanje novih ljudi koji mu pomažu da i sam nauči bolje pomagati ljudima.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Evo jednog detalja s mog fakulteta. Dekan mog fakulteta stoji iza mene u redu za menzu. I pita me može li mi se pridružiti za ručak. Na kraju ručka se prvi ustaje i počisti stol i za mene i za sebe. Ili jedan drugi detalj. Svaki utorak jedan stari fratar Amerikanac pravi večeru za nas trojicu fratara. Nakon večere odemo do sudopera i operemo zajedno suđe'', prepričava fra Željko.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>''Pretežno vedro''</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj mladi svećenik prije tri godine je izdao svoju prvu knjigu 'Pretežno vedro' koja je zapravo zbirka njegovih tekstova već objavljivanih na internetskim stranicama. Inspiraciju za tekstove crpi iz svakodnevice te nagla&scaron;ava da ga raduje kada njegove riječi i tekstovi postanu i riječi i tekstovi za druge koji u njima pronađu ne&scaron;to za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ne izmi&scaron;ljam priče. Ne prepričavam ono &scaron;to su drugi napisali. Jednostavno, imam potrebu pisati. Ciljana skupina ne postoji. Postoji potreba pisati. Pretakati ono &scaron;to vidim, čujem, doživim i osjećam u riječi'', kaže fra Željko.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliko zanimanje mladih pobudila je i njegova stranica na Facebooku na kojoj mogu pronaći njegova razmi&scaron;ljanja i savjete. 'Pretežno vedro' ispunjava pozitivni prostor dru&scaron;tvenih mreža i daje priliku mladima da pronađu ne&scaron;to kvalitetno za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imam potrebu nekome ispričati priče koje bi vjerojatno ostale neispričane, a možda bih te priče i ja zaboravio. Ne ulazim u vrijednost priča. Nadam se da i čitatelji pronađu ne&scaron;to korisno, vrijedno, dobro i lijepo u tim pričama'', govori skromno ovaj franjevac za Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Teme o kojima se premalo priča</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Uz neke vedrije teme, fra Željko često spominje i teme kojih mnogi nisu svjesni i o kojima se ne govori puno. Jedna od takvih je patnja koju on viđa svaki dan kod drugih ljudi kao franjevac i kao stažist u psihijatrijskoj bolnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ona je jedna od onih tema s kojima sam na 'ti'. Ne u smislu da znam sve o patnji, nego vi&scaron;e u smislu da sam tu patnju imao priliku vidjeti izbliza. Bliski susreti zaista znaju promijeniti živote. Pričati vi&scaron;e o tome? Hoće li to značiti da će netko pomoći čovjeku u nevolji &ndash; onda svakako!'', ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kamen, kr&scaron; i maslina</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina mu nedostaje, a vi&scaron;e od nje same nedostaje mu njegova obitelj i prijatelji. No, fra Željko poku&scaron;ava dati smisao svom boravku u New Yorku ne toliko u žaljenju prema onome &scaron;to je ostavio, nego vi&scaron;e u onome &scaron;to može učiniti tu ili na bilo kojem drugom kraju svijeta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zahvalnost znači i otvorenost &ndash; ne samo otvorenost prema sebi i svome, nego i prema poticajima koji dolaze od Boga. Ono &scaron;to je najljep&scaron;e (i malo najstra&scaron;nije) u svemu tome &scaron;to nikad ne zna&scaron; kamo će te novi dan odvesti. Mislim da to daje pravi okus mom franjevačkom pozivu. Očekivati neočekivano i biti otvoren za poticaje odozgo'', zaključuje fra Željko Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje tko je zapravo&nbsp; fra Željko Barbarić, on kaže da se istovremeno boji i raduje &scaron;to će to pitanje vjerojatno ostati poluodgovoreno dok god bude živ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kako god me koji dan 'izbaci', tako i oblikujem uvijek iznova odgovor na ono 'tko sam ja'. Temelj svemu je biti i ostati čovjek. Sve ostalo je 'nadogradnja' na tu bazu'', odgovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-05-frazeljkobarbaric6.jpgNAJAVA: Prvi puta u HERCEGOVINI: mjuzikl Svetac svega svijetahttp://grude.com/clanak/?i=8914789147Grude.com - klik u svijetMon, 04 Mar 2019 09:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-04-humac-mjuzikl-sv-ante.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstave će se održati 9. ožujka 2019. godine u Crkvi sv. Ante na Humcu s početkom u 19.00 sati i u nedjelju 10. ožujka crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru.<p><br />Veritas &ndash; Glasnik sv. Antuna Padovankoga i Ansambl Kolbe pozivaju vas na izvedbu mjuzikla Svetac svega svijeta koji govori o životu sv. Ante Padovanskog, koja je do sada izvedena 19 puta, a ovo je prvo gostovanje u Bosni i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstave će se održati 9. ožujka 2019. godine u Crkvi sv. Ante na Humcu s početkom u 19.00 sati i u nedjelju 10. ožujka crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovome jedinstvenom projektu sudjeluju etablirana imena na području glazbene i dramske umjetnosti. Mjuzikl Svetac svega svijeta donosi glazbeno-scensko osvježenje duhovnog karaktera s ciljem &scaron;irenja univerzalne poruke ljubavi namijenjene svima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O čemu mjuzikl govori?</strong><br />Kada je riječ o svetom Anti, popularnom &ldquo;Svecu svega svijeta&rdquo;, usudimo se reći kako je riječ o svevremenom svecu koji svojim životom i djelom i danas privlači mnoge generacije. Stoga ne začuđuje pojava jedinstvenog mjuzikla posvećenog upravo životu svetog Ante. Iako nam se može činiti kako mnogo toga već znamo o njegovu životu, pisac libreta Nino &Scaron;krabe svojim specifičnim narativom gledatelje vodi u kontekst i duhovnu situaciju vremena u kojem odrasta mladi Fernando. Ovdje dobivamo odgovore na pitanja o tome tko je bio sv. Antun prije nego &scaron;to je postao svetac i koji su sve izazovi stavljeni pred njega kao mladića koji je vrlo rano i otvoreno pokazao svoje divljenje prema Stvoritelju. I tko je Amalia? Nakon bijega od kuće mladi Fernando pridružuje se najprije augustincima, a zatim franjevcima gdje dobiva ime Antun. Zatim odlazi u misije u kojima slijedi niz događanja koja će ostaviti duboki trag na životu mladog Antuna, a upravo razdoblje oluja na moru će utjecati na smjer njegova daljnjeg životnog poziva i djelovanja. Nakon susreta sa svetim Franjom njegova jedina želja je &ldquo;ljubiti i grliti Isusa Raspetoga&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poruka koju nosi</strong><br />Sveti Antun se obraća svima bez iznimke, a tome svjedoči obraćenje dvanaestorice razbojnika u Padovi, susret s gospodarom Verone i mnogi drugi &ldquo;otpadnici&rdquo; dru&scaron;tva koje se vrlo lako osuđuje i od kojih se jo&scaron; lak&scaron;e odustaje. Ali ne i sv. Antun! Upravo je ovo poruka njegova životnog djelovanja; svaki čovjek je dragocjen i jedinstven u očima Oca koji nas neprestano zove. U umjetničkom ostvarenju kakav je mjuzikl o svetom Antunu, gdje se ujedinjuje pero dramaturga Nine &Scaron;krabe, redateljski talent Roberta Bo&scaron;kovića i glazba Branka Barduna uz izvrsnu glumu mladoga Marka Dumančića u ulozi sv. Antuna, odvest će Vas na putovanje kroz vrijeme i pružiti sasvim jednu novu perspektivu na život omiljenog sveca i priču koja je toliko narodu znana, ali do sada u kazali&scaron;tu nije viđena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne&scaron;to vi&scaron;e o Ansamblu Kolbe</strong><br />Ansambl Kolbe je jedinstvena pojava na kulturnoj sceni. Okuplja mlade talentirane ljude koji u svoje slobodno vrijeme sudjeluju u kreiranju mjuzikala duhovne tematike. S Ansamblom Kolbe rade vrhunski profesionalci koji cijelom projektu daju veliku ozbiljnost. Ansambl je nastao pod okriljem Veritasa-Glasnika sv.Antuna Padovanskog iz Zagreba prije sedam godina te je od tada do danas napravio četiri vrhunska mjuzikla koji su izvedeni na brojnim mjestima i kazali&scaron;tima. Cjelokupni projekt je volonterski, nitko u Ansamblu ne prima honorar nego ovo čini iz ljubavi te je ujedno ovo i veliki doprinos novoj evangelizaciji, putem kazali&scaron;ne umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-04-humac-mjuzikl-sv-ante.jpgFOTO: Rodijaci se vratili u GRUDE i napravili urnebes u najboljem hercegovačkom domuhttp://grude.com/clanak/?i=8910689106Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2019 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-02-019-rodijaci-vita_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dom Vita u Grudama bio je domaćin pučke hit komedije "Rodijaci" prema knjizi legendarnog Petra Miloša.<p>&nbsp;</p> <p>"Rodijaci", Mati&scaron;a i Stipan koje igraju velikani hrvatskog glumi&scaron;ta u BiH Miro Barnjak i Velimir Njirić P&scaron;eničnik jo&scaron; su jednom do suza nasmijali publiku, korisnike doma Vita, najboljeg doma za umirovljenike na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je posebno upečatljivo da upravo u Viti boravi dosta onih koji su svoj radni vijek proveli daleko od doma, tako da im je bilo uistinu zanimljivo prisjetiti se svojih zgoda s njemačkih i drugih inozemnih radnih mjesta, kroz utjelovljenje Mati&scaron;e i Stipana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je nastavak odličnih događaja koje vodstvo doma Vita organizira za svoje korisnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita18.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-02-019-rodijaci-vita_1.jpgŠIROKI BRIJEG: Predstavljena prva zbirka poezije Mirjane Barać FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=8906989069Grude.com - klik u svijetWed, 27 Feb 2019 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-barac-predstavljanje-knjige5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Matice hrvatske Ogranak Široki Brijeg sinoć je s početkom u 19 sati u prepunoj Narodnoj knjižnici predstavljena prva zbirka poezije Mirjane Barać pod nazivom „Nota života“. <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbirka pjesama nastajala je dosta dugo i dotaknula sam se svih tema. Pisala sam nekada davno u srednjoj &scaron;koli, a onda sam napravila dugu stanku od 20 godina pa sam onda prije tri godine krenula ponovo. U svakoj je pjesmi moj kostur, a ostalo je nadogradnja&ldquo; kazala je autorica Mirjana Barać predstavljajući prvu zbirku poezije pod nazivom &bdquo;Nota života&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu predstavljanja sudjelovali su Radica Leko, Marija Lovrić Crnjac, Vesna Mandić, Luka Jurilj, a za glazbeni ugođaj pobrinuo se Vinko Kovačić.<br /><br /><br /><br />Grude.com<br />FOTO: Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-barac-predstavljanje-knjige5.jpgFra Mate je znao s fratrima bratski živjeti u slozi i ljubavihttp://grude.com/clanak/?i=8906889068Grude.com - klik u svijetWed, 27 Feb 2019 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-fratri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik Hercegovačke franjevačke provincije fra Mate Dragićević preminuo je 25. veljače u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, a sahranjen je na Novom groblju na Humcu gdje je obrede predvodio provincijal fra Miljenko Šteko.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uz Tvoj lik je nekako pristajala krunica, molitva. Uživao si u misnim slavljima, ljubio pobožnosti, bio sav u homiliji, onoj predanoj, punoj Božje snage, ritma božanske milosti, i primjera koji su zračili nadu u bolje sutra. Svugdje gdje si djelovao, navikao si vjernike na lijepe i dirljive propovijedi. Bog Ti je dao poseban glas kao stvoren za pučkoga propovjednika. Tvoje su propovijedi bile mile neuku i učenu, mladu i staru. Rado su te župnici zvali za svečane propovijedi, a Ti si u tom vidio svoju duboku predanost Bogu i Crkvi. To su vjernici prepoznavali i zato su ti rado dolazili na razgovore i ispovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znao si i s fratrima bratski živjeti u slozi i ljubavi, uz &scaron;alu i bratsku susretljivost. Nedostajat će&scaron; ovdje u crkvi. Falit će&scaron; Jasenici i Rodoču, mnogim pučkim i večernjim svetim misama, klanjanju s Presvetim, nedostajat će Tvoje duhovne misli na radiopostajama. Nedostajat će mnogim zajednicama tvoje duhovne obnove i vježbe. Nedostajat će&scaron; i na&scaron;oj Badiji i svemu onom &scaron;to si u tom drevnom samostanu na franjevačkom otočiću pokrenuo, potakao i predano vodio. Dragi fra Mate, obna&scaron;ao si ove zadnje godine odgovornu dužnost ekonoma na&scaron;e Provincije. Iskreno sam Ti zahvalan za Tvoju predanost, povjerljivost i po&scaron;teno gospodarenje na&scaron;im dobrima. Činio si to poput odgovorna i predana oca ili brižljive majke, koji na srcu nose odgovornost za sve povjereno im za dobro obitelji. Hvala Ti, dobri i časni moj brate fra Mate&ldquo;, istaknuo je fra Miljenko izraziv&scaron;i iskrenu sućut fra Matinoj obitelji &ndash; njegovoj braći fra Marku, Vinku, Franji, sestrama Ivi, Vidi i Dragici i njihovim obiteljima.</p> <p>Upravo je fra Matin brat, fra Marko, prethodnik fra Stanka Pavlovića na mjestu grudskog župnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mate je bio ponos i bogatstvo svoje obitelji i franjevačke zajednice u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-fratri.jpgU utorak predstavljanje zbirke poezije 'Nota života' Mirjane Baraćhttp://grude.com/clanak/?i=8904089040Grude.com - klik u svijetMon, 25 Feb 2019 23:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-25-mirjana-barac-zbirka-poezije-plakat-753x1024.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak 26. veljače u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu održat će se predstavljanje zbirke poezije “Nota života” autorice Mirjane Barać.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje ove zbirke održava se u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, a početak promocije predviđen je za 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavljanju knjige sudjelovat će Radica Leko, Marija Lovrić &ndash; Crnjac i sama autorica Mirjana Barać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stihove iz ove zbirke recitirat će pjesnikinja&nbsp;<span>Vesna Mandić</span>&nbsp;i<span>&nbsp;Luka Jurilj.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa sudjeluje&nbsp;Vinko Kovačić,&nbsp;a program će voditi novinarka&nbsp;Željka &Scaron;aravanja.</p> <h4>&nbsp;</h4> <h4>O autorici:</h4> <p>Autorica zbirke Mirjana Barać rođena je&nbsp;1976. u Posu&scaron;ju, gdje zavr&scaron;ava Kemijsko tehničku &scaron;kolu. Udana je, majka četvero djece.&nbsp;Živi u Turčinovićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada su njezine pjesme objavljivane u nekoliko skupnih zbirki&nbsp;&ldquo;Pisci i njiževnost&rdquo;, &ldquo;Minelino srce&rdquo;, &ldquo;Teov put&rdquo;, časopisu&nbsp;&ldquo;Franjinim stopama&rdquo;&nbsp;te po mnogim pjesničkim portalima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-25-mirjana-barac-zbirka-poezije-plakat-753x1024.jpgNakon teške bolesti preminuo poznati hercegovački franjevachttp://grude.com/clanak/?i=8903089030Grude.com - klik u svijetMon, 25 Feb 2019 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak, 25. veljače 2019., u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, okrijepljen sv. sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo njegov sluga svećenik i fra Mate Dragićević u 70. godini života, 52. godini redovništva i 45. godini svećeništva. <p>&nbsp;</p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica za pokojnog fra Matu slavit će se u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, u utorak 26. veljače 2019. u 13,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na Novom groblju na Humcu u 15.30 sati, pi&scaron;e <a href="http://www.brotnjo.info" target="_blank"><strong>Brotnjo.info</strong></a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, u utorak 26.2. od 9 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mate Dragićević rođen je 23. listopada 1949. u Miletini, župa Međugorje. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Milteni i Jablanici, Franjevačku gimnazija i sjemeni&scaron;te u Visokom (Bosna), ispit zrelosti 1967.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjevački habit obukao je iste godine, a filozofsko-teolo&scaron;ki studij pohađao je na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu i u W&uuml;rzburgu, Njemačka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svećenika je zaređen u Austriji 29.06.1974. Obna&scaron;ao je službu odgojitelja bogoslova u Njemačkoj i odgojitelja novaka na Humcu, službu pročelnika Vijeća za duhovnost, u dva je navrata bio definitor Provincije, te od 1994. do 1997. vikar Provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službu kapelana i župnika u župama Hercegovačke franjevačke provincije u domovini i inozemstvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpgZečja rupa na sceni HNK Mostar http://grude.com/clanak/?i=8897988979Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-zecja-rupa-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava će biti izvedena u subotu, 23. 2. 2019. s početkom u 20 sati. <p><br />&bdquo;Zečja rupa&ldquo; progovara o uvijek osjetljivoj i tabuiziranoj temi najvećeg ljudskog gubitka i konačnosti. To čini putem psiholo&scaron;ki bogatih lica i situacija, pa unatoč zahtjevnoj temi, nije li&scaron;ena suptilnog humora koji je čini životnom, privlačnom i uvjerljivom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za &bdquo;Zečju rupu&ldquo; suvremeni američki dramatičar David Lindsay Abaire je 2007. nagrađen Pulitzerovom nagradom i od tada je ovaj komad jedan od najizvođenijih na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zečja rupa&ldquo; na najbolji način sintetizira ono najbolje &scaron;to predstava može pobuditi kod publike, i smijeh i suze &ndash; i to istodobno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava će biti izvedena u subotu, 23. 2. 2019. s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igraju: Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo, Amar Rahić/Ali Kamer Aksoj, a režiju potpisuje Lajla Kaikčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezervacija ulaznica moguća je porukom preko Facebook stranice hnkmostar ili telefonom na broj 063/019 019. Cijena ulaznice je 10 KM, a za umirovljenike, studente i učenike 5 KM. Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere koji su dostupni u prostorijama Studentskog zbora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-zecja-rupa-4.jpg