Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Iz tiska izašao Godišnjak Matice hrvatske Grude SUSRETI 11http://grude.com/clanak/?i=5106351063Grude.com - klik u svijetWed, 22 Nov 2017 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-mhgodisnjak11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljanje će biti u mjesecu prosincu u Grudama.<p><br />Iz tiska je pro&scaron;li tjedan iza&scaron;ao Godi&scaron;njak Matice hrvatske - Ogranak Grude SUSRETI 11. I ovaj 11. broj matičina grudskog Godi&scaron;njaka obiluje mnogim zanimljivostima iz povijesti i sada&scaron;njosti, iz različitih vidokruga dru&scaron;tvenoga života na&scaron;ega podneblja.</p> <p><br />Predstavljanje će biti u mjesecu prosincu u Grudama gdje se Gruđani pobliže mogu upoznati sa sadržajem ovoga Godi&scaron;njaka. O mjestu i nadnevku predstavljanja obavijest će biti na vrijeme objavljena.</p> <p><br />Također će u mjesecu prosincu biti objavljeno i web-izdanje Susreta 11 na web-stranicu Matice hrvatske - Ogranak Grude: <a title="MH Grude" href="http://www.maticahrvatska-grude.org" target="_blank">www.maticahrvatska-grude.org</a>.<br /><br /><br /><strong>Grude.com</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-mhgodisnjak11.jpgPosušanka Ana Marija Miličević nastupa u Imotskomhttp://grude.com/clanak/?i=5102851028Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2017 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-20-ana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras u koncertnoj dvorani glazbene škole u Imotskom, od 19 sati svoj prvi solistički koncert ima mlada i nadarena pijanistica Ana Marija Miličević. <p>&nbsp;</p> <p>Ova mlada Posu&scaron;anka 28.ovoga mjeseca ima i obranu magistarskog rada na Glazbenoj akademiji u Mostaru, pa će magistarski repertoar prvo predstaviti u Imotskom i to djela J.S.Bacha, L.van Bethovena , B.Papandopula i R.Schumana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medijski pokrovitelj ovoga koncerta je Radio Imotski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-20-ana.jpgFOTO Čović otvorio veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topićahttp://grude.com/clanak/?i=4098840988Grude.com - klik u svijetFri, 17 Nov 2017 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-17-16112017-10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović otvorio je sinoć u Galeriji Aluminij u Mostaru veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i arhitekta Marina Topića pod nazivom "Zemlja humska – kist i Krist“, kojom taj slikar obilježava četrdeset godina svog umjetničkog stvaranja.<p>U svom obraćanju nazočnima, dr. Čović je kazao kako Topićeva djela pokazuju s koliko se pažnje i ljubavi slika Hercegovina te da su njegova djela vrijedna divljenja bez obzira kojem pravcu slikarstva pripadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Marin možda nema atelijer, ali suradnike ima u svima nama. To je dokazuje i ova, i sve prethodne, i buduće njegove izložbe &ndash; istaknuo je predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Čović, dodav&scaron;i kako smo svi mi na neki način ba&scaron;tinici onoga &scaron;to Topić stvara kistom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu su zajednički organizirali Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragana Čovića, a uz sponzorsku potporu Vlade HNŽ-a, Aluminija d.d. Mostar, HT Eroneta, Elektroprivrede HZ HB, Hrvatske po&scaron;te Mostar, Filozofskoga fakulteta i FPMOZ-a Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-17-16112017-10.jpgFOTO/VIDEO: U Grudama kroz poeziju oživjele najljepše slike Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=4096540965Grude.com - klik u svijetThu, 16 Nov 2017 00:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-16-017_kino_kolaz_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Robert Pehar koji je odabrao stihove i scenski ih upriličio zajedno s Velimirom Njirićem Pšeničnikom i Jelenom Kordić Kuret ovog tjedna je kroz poeziju oživio najljepše slike Hercegovine u kinodvorani Grude.<p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;njem mjestu kulturnog života općine Grude trojka iz Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta Mostar oživjela je velikane stiha, među kojima su Gruđani Antun Branko &Scaron;imić koji je neprikosnoven, zatim Mile Pe&scaron;orda, Iva Nuić i Drago Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom glazbeno poetsko scenskom kolažu uživali su i brojni učenici iz osnovnih i srednje &scaron;kole u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjetnički savjetnik u HNK Mostar, poznati redatelj Dragan Komadina o ovom poetsko scenskom kolažu je rekao sljedeće. - Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru može biti ponosno &scaron;to je ustrajalo u scenskom promoviranju poetskog blaga. Stotine autora koji su pisali i pjevali o Hercegovini zoran je dokaz kako ova regija, nije samo zemljopisna odrednica za južni dio ove zemlje, nego istinsko vrelo i nadahnuće nara&scaron;tajima pjesnika: od renesanse do danas. Hercegovina je neotuđiv dio na&scaron;eg identiteta. Nas koji u njoj živimo i koji je doživljavamo kao svoj zavičaj u naj&scaron;irem smislu riječi. Međutim, nepregledna kolona pjesnikinja i pjesnika koji su joj posvetili svoje stihove, a koji nisu rođeni u Hercegovini, svjedoče o njenoj jednoj gotovo mitskoj privlačnosti. Od njezinog su se sirenskog zova mnogi mogli obraniti isključivo stihovima. To je ona čarobna dionizijska moć kojoj je te&scaron;ko odoljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/5jwv_dFQCUI" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-16-017_kino_kolaz_(1).jpgMarinu Topiću svečano uručena poštanska marka s motivom njegove slikehttp://grude.com/clanak/?i=4094840948Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-zeljka_saravanja_i_marin_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S poštanskom markom Topićevo djelo kreće na svoj novi put.<p>&nbsp;</p> <p>Izdanje prigodne po&scaron;tanske marke <strong>HP Mostar &bdquo;Svjetski dan voda&ldquo;</strong> s motivom oblutaka u Neretvi svečano je uručeno Marinu Topiću na konferenciji za novinare održanoj u galeriji &bdquo;Aluminij&ldquo;, a u povodu obilježavanja 40 godina njegovog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motiv oblutaka, koje je Neretva oblikovala stoljećima, u zamku slikarskog kista uhvatio je Marin Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tanskom markom Topićevo djelo kreće na svoj novi put bilo da će marka biti nalijepljena na po&scaron;tansku omotnicu ili će postati dijelom filatelističke kolekcije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-zeljka_saravanja_i_marin_topic.jpgMostarci i Đani Stipaničev pomogli Svetoj obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=4086140861Grude.com - klik u svijetSat, 11 Nov 2017 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-11-stipanicev-humanitarni-koncert3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert je održan s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za provedbu programa i projekata rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u petak navečer koncert je održao Đani Stipaničev, a prihod od koncerta je oti&scaron;ao u humanitarne svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je upriličen u povodu 35 godina postojanja Caritasa hercegovačkih biskupija, a dobrotvorni koncert je održan s ciljem da se pomogne djeci s posebnim potrebama Rehabilitacijskog centra 'Sveta Obitelj'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Stipaničev je u svojoj dugogodi&scaron;njoj karijeri nastupio na brojnim festivalima i sudjelovao u mnogim humanitarnih koncertima. Ostvario je veliki broj nastupa izvan granica Hrvatske u europskim gradovima, ali i preko oceana u Americi i Kanadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je održan s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za provedbu programa i projekata rehabilitacije djece s te&scaron;koćama u razvoju. Organizator koncerta je bio Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, a producent je Franjo Kraljević.</p> <p>&nbsp;<br /><a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-11-stipanicev-humanitarni-koncert3.jpg'Noć tribada' u utorak i srijedu na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=4081440814Grude.com - klik u svijetMon, 06 Nov 2017 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-noc_tribada_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon uspješne premijerne izvedbe i prve reprize predstave, ovaj tjedan na rasporedu HNK Mostar su dvije izvedbe „Noći tribada“ autora Per Olova Enquista u režiji Bore Stjepanovića u utorak 7. 11. u 20 sati i srijedu 8. 11. 2017. u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Suvremeni &scaron;vedski pisac Per Olov Enkvist u ovom kazali&scaron;nom komadu, s kojim je postigao svjetsku slavu preko noći, tematizira jednu od brojnih životnih drama svog znamenitog zemljaka, Augusta Strindberga, jednog od najvećih modernih dramskih pisaca. U &bdquo;Noći tribada&ldquo; Enquist se bavi Strindbergovim kontroverznim odnosom prema ženama, ali i baca svjetlost na jednog prilično nepoznatog Strindberga, raspetog između osuda i pohvala, između vlastitih strasti prema ženama i mizoginije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strindberg je apsolutni vladar ove dramske situacije koja se događa 1889. u teatru &bdquo;Dagmar&rdquo; u Kopenhagenu. Svjedoci smo probe njegove drame &bdquo;Jača&rdquo; u kojoj, uz njegovu ženu Siri, glumi i njena ljubavnica, njegova glavna konkurentica, Maria Carolina David. Četvrti lik je istaknuti danski glumac Viggo Schiwe, inače, redatelj komada i veliki Strindbergov obožavatelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovakvoj konstelaciji odnosa publika sigurno ne možete očekivati tek jednu običnu probu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Ivan Skoko, Angela Bulum, Bojan Beribaka, Nikolina Marić i Zorislav Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaznice</strong></p> <p>Ulaznice za predstavu po cijeni od 10 KM, za studente, umirovljenike i učenike 5 KM, mogu se kupiti na blagajni kazali&scaron;ta svakim radnim danom od 10 do 15 sati ili rezervirati:</p> <p>telefonom na broj 036/446 024, porukom putem Facebook stranice Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru ili porukom na adresu e-po&scaron;te info@hnkmostar.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru i za ove predstave s redovitog repertoara HNK Mostar mogu iskoristiti vaučere koji ih čekaju u prostorijama Studentskog zbora ili na blagajni HNK Mostar, ali uz obaveznu rezervaciju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-noc_tribada_2.jpgSplićani doniraju knjige Vukovarcima: U prvih desetak dana prikupljeno ih je više od 1500!http://grude.com/clanak/?i=4070340703Grude.com - klik u svijetMon, 30 Oct 2017 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-30-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Društva hrvatskih književnika ogranak Split Siniša Vuković je inicirao akciju.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu predstojećeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara književnik i publicist Sini&scaron;a Vuković, u svojstvu predsjednika Dru&scaron;tva hrvatskih književnika ogranak Split, pokrenuo je inicijativu za donacijama knjiga za Gradsku knjižnicu Vukovar. Ogranku DHK priključila se i splitska Gradska knjižnica Marka Marulića u kojoj građani mogu ostaviti poklonjene knjige. Kako se splitska GKMM nalazi na desetak lokacija u gradu, osim u sredi&scaron;njici (u zgradi biv&scaron;e 'Depadanse') knjige je moguće odnijeti i u njezine podružnice u kvartovima Bol-Plokite, Brodarica, Spinut, Trstenik, Ravne Njive, Meje, Žrnovnica i Podstrana. Po riječima voditeljice programa GKMM-a, Ivane Salvador, u prvih desetak dana prikupljeno je vi&scaron;e od 1500 knjiga razne tematike, među kojima je veliki broj vrlo kvalitetnih novijih knjiga koje neće tek puniti police, već će biti interesantne korisnicima za posuđivanje i čitanje, prenosi <a title="Dalmatinski portal" href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/knjige-za-vukovar/25992" target="_blank">Dalmatinskiportal.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovu brojku nisu uračunate knjige koje su donirale zaista sve splitske institucije kojima se DHK obratio s molbom, a to su Književni krug Split, Verbum, Naklada Bo&scaron;ković, Zavod HAZU, Matica hrvatska Split, Napredak, Crkva u svijetu i Slobodna Dalmacija. Svoja izdanja i publikacije poklonili su i HNK Split, Muzej Grada Splita i Državni arhiv u Splitu. Po svemu sudeći splitska donacija Vukovaru sadržavat će nekoliko tisuća naslova, &scaron;to će biti mala knjižnica u knjižnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao logistička pomoć ovom projektu priključila se i splitska HVIDRA, na čijem je čelu Mladen &Scaron;i&scaron;ko, koji prikupljaju knjige i odvode ih na zbirno mjesto u svoje prostorije u Kineskom zidu na Spinutu, odakle će bit otpremljene izravno u Vukovar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sini&scaron;a Vuković najavljuje kako je ovo samo početak suradnje između Splita i Vukovara, jer je u planu jo&scaron; nekoliko projekata koji će povezati dva gotovo dijametralno udaljena prostora u Hrvatskoj. Građani knjige mogu donositi na sve lokacije GKMM u Splitu zaključno do 15. studenoga, nakon čega će na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara biti poslane u na&scaron; Grad Heroj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-30-maxresdefault.jpgPredstava 'Pastorak' Kazališta Mika Živković večeras na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=4067540675Grude.com - klik u svijetSat, 28 Oct 2017 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-28-pastorak_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sceni HNK Mostar u subotu 28. listopada 2017. u 20 h očekuje nas još jedno gostovanje Kazališta Mika Živković iz Retkovaca.<p>&nbsp;</p> <p>Ovog puta gosti dolaze s predstavom &bdquo;Pastorak&ldquo; autora Josipa Eugena Tomića u režiji Marka Sabljakovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je okupila ansambl od 23 glumca amatera iz kazali&scaron;ta koje je prvu registriranu predstavu odigralo jo&scaron; daleke 1919. godine i može se pohvaliti stoljeće dugom tradicijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drama &bdquo;Pastorak&ldquo; prožeta je aktualnom tematikom i publici otkriva nepromjenjivost ljudskog života i nakon vi&scaron;e od jednog stoljeća. Radoznalost i znatiželja onoga &scaron;to skriva susjedovo dvori&scaron;te, naru&scaron;eni odnosi unutar obitelji, neiskrena ljubav koju lako uni&scaron;ti pohlepa za bogatstvom, nepromi&scaron;ljenost i želja za ugodnijim, boljim životom obrisi su predstave koja intrigira, o kojoj se promi&scaron;lja. Ona je pro&scaron;lost u sada&scaron;njosti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali&scaron;te &bdquo;Mika Živković&ldquo; gostuje u Mostaru na poziv HKUD &bdquo;Didak&ldquo; iz Gradnića čija je dramska sekcija već nekoliko puta gostovala na najznačajnijem amaterskom kazali&scaron;nom festivalu u regiji koje se svake godine održava u malom slavonskom selu Retkovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na predstavu je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-28-pastorak_1.jpgZnate li tko je autor nadgrobnog poprsja Jima Morrisona na pariškom groblju?http://grude.com/clanak/?i=4065240652Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-djh2410-kipar-mladen-mikulin-03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladen je, ako ne najpoznatiji, onda najzapaženiji zbog nadgrobne biste Jima Morrisona u Parizu.<p>Mladen Mikulin poznat je i cijenjen hrvatski kipar. Njegovi spomenici krase brojne parkove i druge prostore, profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, no uz sve to, najče&scaron;će se spominje kao autor nadgrobnog poprsja Jima Morrisona na pari&scaron;kom groblju koje je ukradeno jo&scaron; 1988.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je napravio novu bistu i čeka odobrenje da je postavi na Morrisonov grob.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladen Mikulin, akademski kipar iz Vukovine, naselja u Velikoj Gorici, profesor primijenjenih umjetnosti na riječkoj Akademiji, autor 30-ak spomenika postavljenih diljem Hrvatske. Mladen je, ako ne najpoznatiji, onda najzapaženiji zbog nadgrobne biste Jima Morrisona u Parizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>To je bio moj početak kiparstva.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>1980. uočio je da na Morrisonovom grubu nema ničega, kontaktirao upravu groblja i dobio odobrenje da postavi svoju kamenu skulpturu. <em>I eto to je tako stajalo godinama dok jedne noći nije nestalo&hellip;</em> Napravio je novu Morrisonovu skulpturu i sada čeka dopu&scaron;tenje francuske administracije kako bi njegovo djelo opet krasilo grob njegova omiljenog glazbenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kipar Mikulin, kao svi pravi umjetnici, nikada ne prestaje stvarati. Njegov kreativni duh nikada ne spava. Ako nemate narudžbu, a hvala Bogu sad ih nema, onda radite svoju kreativnu skulpturu, svoje autorsko djelo, autentičnu skulpturu&hellip; <em>Ja sam tu u željezu, metalu, započeo kao diplomant, antropomorfne, čovjekolike skulpture&hellip;</em> Mnogo je skulptura oko njegova ateljea u Vukovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>80-ih godina pro&scaron;loga stoljeća počeo je obnavljati perivoj i danas je on u punom sjaju, no ne i kurija koja vapi za obnovom. Ona je u vlasni&scaron;tvu obitelji Mikulin od 1913. kad ju je pradjed Stjepan Mikulin kupio. <em>Generacije mojih su tu trajale, a ja sm prvi uložio neki napor u ovih 30 godina da se kurija obnovi. Jednom kada se obnovi, služit će za javne potrebe u kulturi i bit će otvorena za javnost.</em> Do tada kipar Mikulin uživa u perivoju, drvoredima koje je sam sadio prije 30 godina i povr&scaron;inama ukra&scaron;enim njegovim skulpturama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://magazin.hrt.hr/411847/znate-li-tko-je-autor-nadgrobnog-poprsja-jima-morrisona-na-pariskom-groblju" target="_blank">HRT</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-djh2410-kipar-mladen-mikulin-03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgŠiroki Brijeg: U subotu 'Večer gange, gusala i dipala'http://grude.com/clanak/?i=4064140641Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 06:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-antas-mucic-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 28. listopada u caffe clubu Casablanca (kod Križa) u Širokom Brijegu će se održati šesta po redu „Večer gange, gusala i dipala“ s početkom u 19h. <p>Organizator večeri je Dragan Soldo koji se trudi dati svoj doprinos očuvanju guslarskog pjevanja ovih krajeva Hercegovine i Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i svake godine i ove će godine na ovoj večeri nastupiti poznata imena hrvatskog izvornog stvarala&scaron;tva na području Hercegovine i Dalmacije, kao i neka nova imena, novi mladići koji se oku&scaron;avaju u sviranju tradicionalnih instrumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je već zima na vidiku, i kada se hladni vjetrovi s Čabulje i Čvrsnice polako spu&scaron;taju u nizine, to je najbolje vrijeme od gusala i drugih tradicionalnih instrumenata.</p> <p><br />Zato, iskoristite to vrijeme uz tradicionalne zvuke na&scaron;eg kraja te dođite na ovu 6. &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu, u caffe clubu Casablanca s početkom u 19h.</p> <p>​Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodo&scaron;li, pi&scaron;e ABCportal.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-antas-mucic-1.jpgFOTO: Fra Stanko Pavlović predvodio sv. misu, klapa Bratovština Gorica - Sovići pjevalahttp://grude.com/clanak/?i=4058340583Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-017_glavna_fra_stanko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svetištu svetog Nikole Tavelića na Buni svetom misom počela je manifestacija "Lijepa li si". <p>Svetu misu predvodio je fra Stanko Pavlović uz koncelebraciju fra Mile Vla&scaron;ića. Manifestaciju su uveličale klape iz Mostara, Posu&scaron;ja i Metkovića, ali i iz općine Grude iz župe Gorica - Sovići. Nastupila je klapa Bratov&scaron;tina, a članovi su dobili zahvalnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večer je nastavljena u crkvenoj dvorani uz dobru kapljicu i dobru hranu koju su priredili organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-017_glavna_fra_stanko.jpg'Smak svita' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=4056940569Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-foto-dana-77.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kazališnom smislu predstava jako zanimljiva! Ulaz slobodan!<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 26.10. u Dvorani Ivana Pavla II. u 20 sati Dramska sekcija &ldquo;Didak&rdquo; župe Gradnići održat će kazali&scaron;nu predstavu &ldquo;Smak svita&rdquo;. Autor je Dragan Komadina, a režija Robert Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na premijeri u srijedu, 20.10. Kosača je bila dupkom puna, a publika odu&scaron;evljena. Preporučujemo predstavu &ldquo;Smak svita&rdquo; i roditeljima i djeci i mladima, ali i svima drugima! U isto vrijeme se odigrava pro&scaron;lost i sada&scaron;njost. Mnogo dobrih poruka!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kazali&scaron;nom smislu predstava jako zanimljiva! Ulaz slobodan!</p> <p><br /><br />FOTO: <a title="međugorje" href="https://www.medjugorje-info.com/hr/medjugorje-novosti/smak-svita-u-medugorju" target="_blank"><span>medjugorje-info.com</span></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-foto-dana-77.jpgGanga se zaorila Mostarom: Izvorno pjevanje živi u Hercegovini http://grude.com/clanak/?i=4048940489Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-gangasizvoraglas3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti "Davorija“ iz Gruda, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizirala je predstavljanje knjige i nosača zvuka "GANGA – S izvora glas" autora Ante Kraljevića. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje je upriličeno u srijedu 18. listopada, na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ganga&scaron;ke izvedbe s područja Gruda, &Scaron;irokog Brijega i Mostara, o ovome djelu, uz autora knjige, govorila je pročelnica Studija glazbene umjetnosti na Sveučili&scaron;tu u Mostaru Lidija Vladić-Mandarić, zatim profesor na Sveučili&scaron;tu u Mostaru Marko Tokić, snimatelj nosača zvuka Tomislav Matković i urednik knjige Jure Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U nedostatku kvalitetne literature o gangi, ova knjiga predstavlja sveobuhvatan zapis o gangi, njezinu podrijetlu, sadržaju, ali i osvrt o pro&scaron;losti i budućnosti gange'', rekao je ranije Milo&scaron; u razgovoru za <a href="https://www.bljesak.info/kultura/glazba/ganga-se-zaorila-mostarom-izvorno-pjevanje-zivi-u-hercegovini/215954" target="_blank">Bljesak.info.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ganga je izvorno pjevanje nastalo na ovom prostoru, na potezu Imotski &ndash; Posu&scaron;je &ndash; Grude, odakle se &scaron;irilo na druga područja. Dakle, ganga je himna Hercegovine, identitet naroda koji obitava na ovom prostoru'', naglasio je Milo&scaron;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-gangasizvoraglas3.jpgFOTO: Antun Branko Šimić, Bruce Lee, Ivo Andrić...osvanuli s crvenom kravatomhttp://grude.com/clanak/?i=4048340483Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna.<p>&nbsp;Smatrana izvornim hrvatskim proizvodom, ra&scaron;irila se Europom u 17. stoljeću posredni&scaron;tvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodi&scaron;njem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Svake se godine 18. listopada obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKZ Troplet, čija je programska zadaća, između ostaloga, promicanje hrvatske kulture i ba&scaron;tine, obilježava Dan kravate. Ove godine su se tom obilježavanju radosno pridružili priznati i poznati mostarski kipovi i biste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraljica Katarina je to prihvatila dostojanstveno, onako kraljevski. Iako pogođena brojnim životnim nedaćama, napadom okupatora i gubitkom djece i kraljevstva, s novim modnim detaljem izgleda kao prava svjetska dama, &scaron;to istinski i jest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesnik Aleksa &Scaron;antić, kao urbani lik i gradski kico&scaron; je jedva dočekao novu kravatu i onakav emotivan kakav jest, rado je prihvatio sudjelovanje u obilježavanju Dana kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na&scaron; sugrađanin Bruce Lee je rado stavio kravatu i pridružio se proslavi, posebno stoga &scaron;to ova crvena kravata itekako ističe njegovu zlaćanu put i mi&scaron;iće, ne smeta nunchakama a odvlači pozornost protivnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnik, odvjetnik i novinar Ilija Jakovljević s ponosom sudjeluje u obilježavanju Dana kravate. Iako su ga progonili i crni i crveni, prihvatio je ovu crvenu kravatu jer iza njezine boje nema nikakve ideologije nego samo slavljenje ljepote, kulture i ljudskih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i nobelovci, kemičar Vladimir Prelog i književnik Ivo Andrić su bez truna dvoumljenja prihvatili kravate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, &scaron;to je nobelovac bez kravate!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Antun Branko &Scaron;imić, pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj, radosno je prihvatio slaviti Dan kravate, iako je nekada ranije zahtijevao da pisci odbace svu dekorativnost i otmjenost, da skinu, kako reče, i odijelo sa sebe, i &ldquo;kragne, man&scaron;ete, kravate, &scaron;alove i sve ono drugo, &hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Troplet poziva institucije i građane na obilježavanje Svjetskog dana kravate i aktivnosti koje slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i univerzalnu vrijednost i ba&scaron;tinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.troplet.ba/?p=16293" target="_blank"><span>HKZ TROPLET</span></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-absimic.jpgZapočela kulturna jesen u organizaciji MH Grudehttp://grude.com/clanak/?i=4040140401Grude.com - klik u svijetFri, 13 Oct 2017 18:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-13-fra-miljenko-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturna jesen nastavlja program 19. listopada 2017. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanjem knjiga pjesama fra Miljenka Miće Stojića u Hrvatskom kulturnom domu &ldquo;Antun Branko &Scaron;imić&rdquo;, u Gradskoj knjižnici Grude započela su tradicionalna jesenjska kulturna zbivanja u općini Grude koje organizira <a title="Matica hrvatska Grude" href="http://maticahrvatska-grude.org/" target="_blank">Matica Hrvatska u Grudama</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ugodnom ambijentu Gradske knjižnice o poeziji fra Miljenka Stojića govorili su književnica Anita Martinac i profesor Antun Lučic. Predstavljene su dvije knjige poezije i to knjiga za djecu Cvrk-cvrk o kojoj je govorila Anita Martinac i knjiga poezije Stopu po stopu koju je predstavio Antun Lučić. Zorana Grizelj vodila je program.Na koncu ovog kulturnog događaja nazočnima s nekoliko riječi zahvale obratio i sam autor fra Miljenko Stojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e bi se čitalo kada bi bilo kvalitetnih knjiga,jedan je od zaključaka fra Miljenka Stojića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturna jesen nastavlja program 19. listopada 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-13-fra-miljenko-1.jpgSAD izišle iz UNESCO-ahttp://grude.com/clanak/?i=4038040380Grude.com - klik u svijetThu, 12 Oct 2017 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-12-unesco3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu..<p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države istupile su iz UNESCO-a, a odluka će stupiti na snagu 31. prosinca, objavio je u četvrtak State Department.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odluka nije lako donesena", kazao je State Department, pojasniv&scaron;i da je ona među ostalim rezultat zabrinutosti SAD-a oko zaostalih dugova koji se gomilaju u UNESCO-u i oko nastavka neobjektivnog odnosa prema Izraelu, kao i činjenice da Washington smatra da je organizaciji potrebna temeljita reforma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SAD će zadržati status promatrača u organizaciji UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, poja&scaron;njava State Department. (Hina)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-12-unesco3.jpgFOTO: U prepunoj crkvi u Ilićima proslavljeni Dani svetog Franjehttp://grude.com/clanak/?i=4029040290Grude.com - klik u svijetSun, 08 Oct 2017 23:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-08-017_1_svfranjo_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitvom litanija i procesijom u krugu crkve proslavljeni su Dani svetog Franje u Ilićima, a crkva je bila ispunjena vjernicima do posljednjeg mjesta.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu služili su franjevci fra Mile Vla&scaron;ić, fra Stanko Pavlović i fra Luka Marić. Nadahnutim riječima franjevci su poručili vjernicima da nikada ne odustaju na svome putu istine i pravde na kojem im je smjernica Krist jer samo On jamči vječni život i neprolaznu radost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise, uz HKUD sveti Ante iz Dretelja zapjevalo se i zaplesalo. Druženje se uz hranu i piće koje su pripremili mje&scaron;tani nastavilo do kasnog poslijepodneva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-08-017_1_svfranjo_1.jpgFOTO: Tisuće ljudi obilježile stotu obljetnicu franjevačke župe u Čapljini i blagdan sv. Franjehttp://grude.com/clanak/?i=4022140221Grude.com - klik u svijetWed, 04 Oct 2017 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-04-017_1_svfranjo_capljina_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Čapljini je proslavljen blagdan svetog Franje Asiškog, zaštitnika župe i općine Čapljina. U franjevačkoj župi okupile su se tisuće vjernika iz svih krajeva u kojima žive Hrvati - katolici, a vrijedi spomenuti da je bilo i srednjoškolaca iz Argentine koji su bili posebni gosti u ovoj franjevačkoj župi.<p>&nbsp;</p> <p>Svetoj misi prisustvovali su župnik fra Mile Vla&scaron;ić, zatim fra Bonifacije Barbarić i fra Bože Rado&scaron;. U koncelebraciji su sudjelovali fra Luka Marić, fra Stanko Pavlović, fra Bernard Marić, fra Martin Planinić i fra Leonardo Hrkać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa svetog Franje Asi&scaron;kog proslavila je ovim činom stotu obljetnicu postojanja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred crkve u Čapljini svirala je limena glazba, te su položeni vijenci za sve ubijene fratre, mučenike, časne sestre i građane Čapljine u II svjetskom ratu i poraću, te Domovinskom ratu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise uslijedio je bogat kulturno - zabavni program koji je trajao tijekom cijelog dana, a večeras je također nastavljen i večerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Caportal.net/Framost.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-04-017_1_svfranjo_capljina_1.jpgVRDI 2017:Sveta misa u povodu 24. obljetnice pogibije naših braniteljahttp://grude.com/clanak/?i=4018540185Grude.com - klik u svijetTue, 03 Oct 2017 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-03-vrdi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetu misu će slaviti Vojni ordinarij msgr. Dr. Tomo Vukšić biskup.<p>&nbsp;</p> <p>Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Herceg-Bosne, zajednica podružnica Županije Zapadnohercegovačke, koordinacija udruga iz domovinskog rata općine Grude i općina Grude pozivaju vas na svetu misu u subotu 07. listopada 2017. godine u 11. sati povodom pogibije na&scaron;ih prijatelja i suboraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu će slaviti Vojni ordinarij msgr. Dr. Tomo Vuk&scaron;ić biskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>PROGRAM:</strong></span></p> <p>11:00 sati sveta misa<br />Polaganje vijenaca i paljenje svijeća (spomenik poginulim braniteljima)<br />Domjenak uz razgovor i sjećanje<br />Obilazak mjesta pogibije hrvatskih branitelja i polaganje cvijeća i paljenje svijeća uz molitvu</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-03-vrdi.jpgFOTO: Župni zbor iz Gruda pjevao u Čapljini u sklopu Dana svetog Franje Asiškoghttp://grude.com/clanak/?i=4015640156Grude.com - klik u svijetSun, 01 Oct 2017 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-01-017_1_capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini, u sklopu Dana svetog Franje koji su bogatim programom uveličali fratri Čapljine, ove nedjelje održano je misno slavlje uz više crkvenih zborova.<p>&nbsp;</p> <p>Tako su u Čapljini zapjevali zborovi sv. Franje iz Čapljine, sv. Kate iz Gruda, te crkveni zbor sv. Ante iz Cima-Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mile Vla&scaron;ić, čapljinski župnik izrazio je zadovoljstvo programom kojima su ove godine uveličani Dani sv. Franje u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-01-017_1_capljina.jpgPredstavljanje knjige „Prije nego odrastem“ u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=4004340043Grude.com - klik u svijetTue, 26 Sep 2017 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-prije_nego.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavljanje knjige „Prije nego odrastem“, autorice Ivane Milićević bit će upriličeno u nedjelju 1. listopada u 19:30 sati u dvorani sv. Ivana Pavla II. (žuta dvorana) u Međugorju. <p>O knjizi će govoriti prof. Ivona Brkić, fra Antonio &Scaron;akota, područni duhovni asistent Frame Hercegovina i Andrija Stojić, predsjednik Matice hrvatske Čitluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom djelu programa nastupit će glazbena sekcija Frame i mlada violinistica Sara Brkić. Voditeljica programa bit će urednica Radiopostaje &bdquo;Mir&ldquo; Međugorje Sanja Pehar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-prije_nego.jpg50. obljetnica časnih sestara na Kočerinuhttp://grude.com/clanak/?i=3994739947Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-asne-koerin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župa Kočerin će u subotu, 23. rujna, obilježiti 50. godina službe časnih sestara na Kočerinu. <p>Svečanost će započeti misnim slavljem u 17 sati. Svetu misu će predslaviti fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal. Nakon Svete mise bit će upriličena prigodna akademija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo slavlje okupit će sve časne sestre koje su djelovale u župi Kočerin ili su rodom iz nje, te sve svećenike koji su djelovali u župi ili su rodom iz nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedni&scaron;tvo će biti nastavljeno i nakon službenoga programa gdje je planirano druženje vjernika, redovnica i svećenika, javlja Radio &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-asne-koerin.jpgPredstava za starije od 16: Mostarsko Smeće pred mostarskom publikomhttp://grude.com/clanak/?i=3983239832Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-smeceplakat500.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Specifičnost predstave je da se uz glumca/autora pojavljuju i njegovi psi Flija i Koko u sporednim ulogama, a predstava se ne preporučuje mlađima od 16 godina.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača iz Mostara i Mali teatar iz Mostara upustili su se u koprodukcijsku priču sa kazali&scaron;tem u Močvari iz Zagreba te će, nakon uspje&scaron;ne premijere u Zagrebu, 3. listopada u 20 sati premijerno uprizoriti monodramu nagrađivanog autora Ive Kre&scaron;ića "Smeće", u režiji Marija Kovača, na sceni velike dvorane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Kovač kaže kako je ''Smeće'' crnohumorna drama koja progovara o onim tihim susjedima koji ne bi ni mrava zgazili, a onda iznenadno zavr&scaron;e preko cijele stranice crne kronike dnevnih novina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kre&scaron;ić kaže kako je tekst nadahnut stvarnim događajem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Smeće je redovito zavr&scaron;avalo ispred ulaza gdje živim, vjerujem da nisam jedini kome se to događa. I dan danas jednom tjedno zateknem kesu ili dvije ispred ulaza. Obično su žute kese, ali bude i bijelih. Ovim putem molim osobu koja to radi, ako čita ove retke, da prestane, jer to se ne radi ljudima'', naveo je Kre&scaron;ić s koji. Ostalo napisano u tekstu je puka ma&scaron;ta, &scaron;to bi bilo kad bi bilo, igra i zabava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Specifičnost predstave je da se uz glumca/autora pojavljuju i njegovi psi Flija i Koko u sporednim ulogama, a predstava se ne preporučuje mlađima od 16 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice je 10 KM, a prodaja kreće od ponedjeljka, 18. rujna, na blagajni Kosače. Broj mjesta po predstavi je ograničen. Svoje mjesto možete rezervirati na broj 063 940 584.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-smeceplakat500.jpgNAJAVA: Predavanje Dr. Liseca o zločinima protiv ljudskog bića večeras u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=3976339763Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 11:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. Lisec preko trideset godina progovara o zločinima protiv ljudskog bića..<p>&nbsp;</p> <p>Predavanje dr. med. Antuna Liseca u &scaron;irokobrije&scaron;kom kinu Borak pod nazivom 'Odgoj za po&scaron;tivanje života, zdravlja, predbračne suzdržanosti' održat će se u srijedu, 13. rujna, s početkom u 19.30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predavanju će biti govora o spiralama, pilulama, kontracepciji, neplodnosti, umjetnoj oplodnji te o abortusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, dr. Lisec preko trideset godina progovara o zločinima protiv ljudskog bića o kojima ljudi tako malo znaju, a njegove emisije redovito prenosi Radio Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator spomenutog predavanja je udruga Mlado sunce iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-maxresdefault.jpgFOTO Uspješno završila likovna kolonija u čast Zvonki Bušiću Taikuhttp://grude.com/clanak/?i=3971839718Grude.com - klik u svijetMon, 11 Sep 2017 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-11-likovna-kolonija-2017-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika, u suradnji s Maticom hrvatskom – Ogranak Grude, bijaše organizator 1. Likovne kolonije u čast i znak zahvalnosti za svu žrtvu tamnice i uzništva hrvatskom vitezu Zvonku Bušiću Taiku.<p>&nbsp;</p> <p>Likovna je kolonija bila u Gorici od 7. do 9. rujna 2017. pod nazivom: -Zvonko Bu&scaron;ić Taik-32-godi&scaron;nji uznički san o slobodnoj domovini Hrvatskoj. Održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 7. rujna 2017. u 19 sati u staroj crkvi u Gorici, u kojoj je Taik kr&scaron;ten, bila je večer otvorenja, pod nazivom Večer domoljublja. U program su sudjelovali Zvonkova supruga Julienne Bu&scaron;ić, akademski glumac HNK Split Pere Vitez Eranović, načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, predsjednik Matice hrvatske &ndash; Ogranak Grude Mario Bu&scaron;ić, ministar Hrvatskih branitelja iz Domovnskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić i glazbenim programom su Večer domoljublja uresile Zvonkove susjede iz Gorice krasnim pjevanjem. Pročitano je veoma sadržajno pismo ministra Hrvatskih branitelja Tome Medveda u kojem je naglasio Zvonkovu žrtvu za slobodu domovine Hrvatske, a u njegovo i svoje ime i u ime institucija kuju predstavljaju, ovu je Likovnu koloniju otvorio prigodnim riječima ministar Mladen Begić. Ministar Mladen Begić je naglasio između ostaloga: &ldquo;Vremenom i istinom oči&scaron;ćen od svih prizemnih stvari, zloba i zloća, kao i svi veliki ljudi drugih naroda, Taik nam treba kao uzor, poticaj, ohrabrenje, ali i Taik kao jasna i snažna opomena. Ako bude imalo mudrosti, takav Taik će hrvatskom narodu biti istinski, neugasivi svjetionik slobode.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak čitav dan i u subotu do podne umjetnici su radili nadahnuti krajolikom i ljepotama, te povijesno-kulturnim bogatstvom Gorice i njezine okolice. U subotu u podne u Galeriji u staroj kapeli u Gorici bilo je otvorenje izložbe radova. Mnogi Taikovi prijatelji, njegova obitelj, hrvatski branitelji, kao i ljubitelji umjetniosti bili su prisutni od početka do kraja na ovom hvalevrijednom kulturnom događaju. Prigdone riječi zahvale prisutnima i umjetnicima kazali su Mario Bu&scaron;ić i Julienne Bu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U ovoj su Likovnoj koloniji sudjelovali slijedeći hrvatski umjetnici:</strong></p> <p>Drago Bu&scaron;ić (Gorica)<br />Antun Boris &Scaron;valjek (Zadar)<br />Fra Vinko Mikulić (Gorica)<br />Hrvoje Peruzović (Split)<br />Estera Mihaela Peruzović (Split)<br />Ivan Liste&scaron; (Split)<br />Mirela Buzov Runac (Split)<br />Maroje Batić (Zagreb)<br />Anđelko Mikulić (&Scaron;iroki Brijeg)<br />Zdenko Galić (Gorica)<br />Josip &Scaron;kerlj (Dubrovnik)<br />Mi&scaron;o Baričević (Dubrovnik)<br />Ante Ljubičić Car (Imotski)<br />Tomislav Marijan Bilosnić (Zadar)<br />Mate Ljubičić (Zadar)<br />Ante Brkić (Čapljina)<br />Jure Pe&scaron;orda (Grude)<br />Karolina Maru&scaron;ić (&Scaron;iroki Brijeg)<br />Branko &Scaron;irić (Posu&scaron;je)<br />Anita Bilić Marić (Grude)<br />Zdravko Soldo (&Scaron;iroki Brijeg)<br />Marija Galić (Gorica)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje će radove priložiti i umjetnici koji nisu mogli izravno sudjelovati na ovoj Likovnoj koloniji, a to su: Antonio Kukavica (Imotski), Stjepan Skoko (Ljubu&scaron;ki), Andrijana Mlinarević-Cvetković (&Scaron;iroki Brijeg).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi s ove Likovne kolonije ostat će u fundusu Bratov&scaron;tine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići i Bratov&scaron;tina će raspolagati njima za humanitarne i druge dobrotvorne svrhe!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bratov&scaron;tina će i u buduće u znak sjećanja na Zvonku Bu&scaron;ića Taika organizirati Likovnu koloniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <a title="Bratov&scaron;tina" href="http://bratovstina.com/uspjesno-zavrsila-likovna-kolonija-cast-zvonki-busicu-taiku-gorici/" target="_blank">Bratov&scaron;tina</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-11-likovna-kolonija-2017-4.jpgProslavljena Mala Gospa u Ilićima, vrijedni župljani prikupljali novac za bolesnu sumještankuhttp://grude.com/clanak/?i=3969739697Grude.com - klik u svijetSat, 09 Sep 2017 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-ilici_017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Vrelu - Ilići se i ove godine tradicionalno slavila Mala Gospa u dvorištu crkve koju su Franjevci sagradili prije 105 godina, uz nazočnost mnogih vjernika ove župe.<p>&nbsp;</p> <p>Bilo je veličanstveno i ugodno slu&scaron;ati predvoditelje sv. mise, fra Milu Vla&scaron;ića i fra Luku Marića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije mise se nastavilo ugodno druženje uz pjesmu i trpezu koju su pripremili mje&scaron;tani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, organizirana je i akcija prikupljanja pomoći za te&scaron;ko oboljelu Ilićanku Milenku Marinović koja dugi niz godina boluje od amiotrofične lateralne skleroze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedni Ilićani su za nju odigrali malonogometni turnir i organizirali veliki koncert s grupama Twist, Dobre vibracije, Neretva, Galeb, Laguna, Enigma, Nazers i pjevačima Josip Bilać, Romeo Nikolić, Antonio Čarapina...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-ilici_017.jpgMijat Tomić premijerno u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=3961839618Grude.com - klik u svijetWed, 06 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-hajduk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pretpremijero prikazivanje filma "Hajduk" bit će održano 5. listopada u Hrvatskom dom hercega Stjepana Kosače u 19 sati. <p>Riječ je o filmu kojeg su snimili supružnici Perić, Mara i Branko, iz Tomislavgrada a u kojem je prikazan život najpoznatijeg hajduka s ovih prostora, Mijata Tomića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film, za koji scenarij potpisuje Mara, a njezin suprug režiju, sniman je na autentičnim lokacijama Parka prirode Blidinje i Duvanjskog polja na kojima je boravio Mijat, te u Te&scaron;nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavne su uloge odigrali Josip Tabak, Goran Grgić, Damir Beljo, Borko Brajović, Sado Seferović, Amer Tarabar..., pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za glazbu je bio zadužen Mihailo Božović, a za naraciju Buba Corelli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-hajduk.jpgPrigodna marka HP Mostar „100. obljetnica spašavanja hercegovačke djece“http://grude.com/clanak/?i=3959139591Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-markica-spasavanje-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnom poštanskom markom obilježava 100. obljetnicu spašavanja hercegovačke djece. <p>Katastrofalna glad pogodila je Hercegovinu 1917. i 1918. godine. Smrt je kosila sve vi&scaron;e i vi&scaron;e ljudi, a najugroženija su bila djeca. Očajan zbog sudbine svog naroda fra Didak Buntić, franjevac, svećenik i dobročinitelj koji je cijeloga sebe davao za dobro svoga naroda, traži pomoć na sve strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvara kuhinju za siroma&scaron;ne, moli pomoć od vlasti, čak odlazi moliti i na carski dvor u Beč. Uvidjev&scaron;i kako pomoći nema s prijateljima iz Hrvatske poduzima nevjerojatan pothvat. Akciju zbrinjavanja tisuća gladne djece u obiteljima, najvi&scaron;e u Slavoniji i Srijemu. Djeca su posebnim vlakovima putovala od Mostara do Bosanskog Broda gdje su ih domaćini prihvaćali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi vlak s gladnom hercegovačkom djecom krenuo je iz Mostara 10. 9. 1917. Uslijedili su i drugi vlakovi, a posljednji je bio vjerojatno 9. 5. 1918. godine. O velikodu&scaron;nom prihvatu djece u Slavoniji postoje brojna svjedočanstva, a fra Didak je svojim činom učinio nemoguće i zaslužio naziv &bdquo;spasitelj sirotinje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 5. rujna 2017., je Anđelko Mikulić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-markica-spasavanje-djeca.jpgTamburaška rapsodija u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2947429474Grude.com - klik u svijetThu, 31 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-tamrapsodijauhercego.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tamburaška rapsodija u Hercegovini je događaj, odnosno niz događaja koji će se održati početkom rujna ove godine. <p>Organizator je Hrvatsko dru&scaron;tvo tambura&scaron;kih pedagoga (HDTP), u suradnji s Hercegovačkom franjevačkom provincijom, a domaćin ovog susreta je župa Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povod i ideja za ovakav događaj su povijesno simbolični. Naime, 2017. godine obilježava se stota godi&scaron;njica od poznatog pothvata hercegovačkog franjevca fra Didaka Buntića koji je iz Hercegovine u Slavoniju vlakovima odveo tisuće djece kako bi ih spasio od gladi i su&scaron;e koja je u to te&scaron;ko vrijeme vihora Prvog svjetskog rata vladala u hercegovačkom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U spomen na taj važan događaj iz na&scaron;e neposredne povijesti, Hercegovačka franjevačka provincija je kroz cijelu godinu raznim kulturnim i drugim prigodnim manifestacijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj obilježavala ovu veliku obljetnicu, te je tako i ovaj glazbeno&ndash;tambura&scaron;ki susret dio tih događanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tambura&scaron;ka rapsodija u Hercegovini je u stvari preslika događaja pod nazivom Baranjska rapsodija, a koja se svake godine održava u Belom Manastiru u Baranji u organizaciji HDTP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se, naime, o petodnevnom tambura&scaron;kom kampu u kojem se intenzivno radi s velikim orkestrom od oko 100 ponajboljih tambura&scaron;a i njihovih profesora iz cijele Hrvatske, te priređuju i koncerti, a sve pod dirigentskom palicom maestra Alana Bjelinskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini tambura&scaron;ki orkestar iz BiH koji sudjeluje u cijelom ovom projektu je tambura&scaron;ki orkestar Misericordia iz &Scaron;urmanaca, župa Međugorje, jer su oni aktivni članovi HDTP, te sudjeluju i u Baranjskoj rapsodiji, a ovaj će put biti u ulozi domaćina. Vokalni će solisti također biti iz domaćih redova - uz veliki orkestar Tambura&scaron;ke rapsodije u Hercegovini, nastupit će i veliki župni zbor Kraljice Mira iz Međugorja, mezzosopranistica Monija Jarak, bariton Karlo Milićević, Marija Čolak, Darija Ramljak i Dražen &Scaron;ego.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nji događaj bit će cjelovečernji tambura&scaron;ki koncert u ponedjeljak 4. rujna u velikoj dvorani Hrvatskog doma Herceg-Stjepana Kosače u 20h, te svečana akademija 5. rujna u 19h na istom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaju će nazočiti i predsjednica Republike Hrvatske, koja je ujedno i su-pokrovitelj ovoga događaja, a uz nju i drugi predstavnici izvr&scaron;ne vlasti i dru&scaron;tva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, &nbsp;pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ove manifestacije ne&scaron;to ranije je planirano i otvaranje DOMPES-a, tj. novoizgrađenog studentskog doma i pučke kuhinje u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncu, veliki će tambura&scaron;ki orkestar u srijedu 6. rujna, u suradnji sa župnim zborom u Međugorju, svirati i na večernjoj misi na vanjskom oltaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz organizacijskog se Odbora nadaju kako će ovom Tambura&scaron;kom rapsodijom u Hercegovini na prigodan način obilježiti veliko djelo na&scaron;ega franjevca fra Didaka Buntića, ali i pokrenuti možebitne nove suradnje i događaje vezane za tambura&scaron;ku glazbu, a koja se danas tako dobro prihvaća i u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni organizatori ovoga događaja također podsjećaju kako, gledano povijesno i znanstveno, tambura ovim putem ne dolazi u Hercegovinu, nego se samo vraća kući.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-tamrapsodijauhercego.jpgNAJAVA: Obiteljski dan u Masnoj lucihttp://grude.com/clanak/?i=2946529465Grude.com - klik u svijetWed, 30 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-30-13700141_1156888990999491_4204285901740049861_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susret je predviđen kao duhovno-rekreacijski dan (molitva, druženje, igre...) za bračne parove i djecu.<p>&nbsp;</p> <p>Obiteljima je danas sve teže pronaći vrijeme za kvalitetno druženje i odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni ove potrebe međusobnog zbližavanja samih članova obitelji, ali i obitelji istog, katoličkog svjetonazora, Franjevački svjetovni red iz Mostara i ove godine organizira OBITELJSKI DAN u Masnoj Luci, u parku prirode Blidinje. Susret je predviđen kao duhovno-rekreacijski dan (molitva, druženje, igre...) za bračne parove i djecu. Održat će se u nedjelju 3. rujna 2017. Program započinje u 12.00 sati sa Svetom misom u prirodi, zatim je ručak, pa duhovni program (radionica sa biblijskim tekstom), igre, razgledavanje franjevačke kuće i galerije te molitva krunice. Oko 18.00 sati planirani je povratak kućama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji su ovim susretima već prije nazočili, znaju koliko bogatstvo i ljepota ostanu u du&scaron;i nakon ovog dana međusobnog druženja, zajedni&scaron;tva s prirodom i Bogom. I sami smo nakon pro&scaron;log puta rekli kako moramo opet ovakav izlet ponoviti, ali eto vrijeme prođe i čovjek se sam nikako ne organizira. Zato je lijepo kad te ovako drugi pokrenu i za tebe organiziraju. Stoga ne dopustite da vam ova prilika rasta u zajedni&scaron;tvu ove godine promakne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljnije obavijesti i prijavu pronađite <a title="Obiteljski dan" href="https://docs.google.com/forms/d/1GHzaUIDXjeh5JW52iRvLgq1sPWF5IGuVAR35ti6mTg0/viewform?edit_requested=true" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić/medjugorje-info.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-30-13700141_1156888990999491_4204285901740049861_n.jpgFra Mile Vlašić i fra Luka Marić predvodili misu na ostacima ranokršćanske bazilikehttp://grude.com/clanak/?i=2945329453Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_bazilika_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostatci ranokršćanske bazilike u Crkvinama u Cimu predstavljaju najznačajniji arheološki lokalitet iz ranokršćanskog razdoblja.<p>&nbsp;</p> <p>Arheolo&scaron;ka znamenitost posljednjih godina ponajvi&scaron;e živi zahvaljujući fra Luki Mariću, a svake zadnje nedjelje u kolovozu tu se održava sveta misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine, predslavio ju je fra Mile Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu se nalazi znatan broj grobnica iz razdoblja kasne antike &ndash; ranog kr&scaron;ćanstva, ali i zrelog srednjeg vijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utvrđeno je postojanje reprezetativnog ranokr&scaron;ćanskog sakralnog objekta.</p> <p>To podrazumijeva dataciju od 5. do 6. stoljeća poslije Krista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_bazilika_1.jpg'Okus betona' i 'Nitko ne umire ovdje' pobjedici 18. MFF-ahttp://grude.com/clanak/?i=2943629436Grude.com - klik u svijetSun, 27 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-27-kc7xfjdv_20170826_press2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grand Prix za najbolji dugometražni dokumentarac na 18. po redu Mediteran Film Festivalu pripao je filmu 'Okus betona', redatelja Ziada Kalthouma.<p><br />''Preciznom i estetski briljantnom upotrebom kamere, film 'Okus betona' uvlači gledatelja u svijet sirijskih radnika izbjeglica koji grade nebodere u Bejrutu dok njihove vlastite kuće u Siriji stradavaju u ratnim razaranjima. Poniženi i obespravljeni provode dane zatočeni na gradili&scaron;tu s kojeg im je zabranjeno izaći samo zato jer su izbjeglice. Glas pripovjedača iz offa, poetičan i snažan, zapravo je glas svih njih, svojevrsni krik vapijućeg za pravdom, krik za sve protjerane i obespravljene. 'Okus betona' fascinira svojim estetskim dometima, ali ujedno, &scaron;to je jo&scaron; važnije, upozorava kako je gorak okus nepravde'', objavili su Vlatka Vorkapić, Jorge Tur Molt&oacute; i Ademir Kenović, žiri u dugometražnoj kategoriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naboljim kratkim dokumentarcem 18. MFF-a progla&scaron;en je film ''Nitko ne umire ovdje'', redateljaSimona Panaya.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žiri kratkometražne konkurencije, kojeg su činili Josip Mlakić, Kyle Joseph Petty te Gordan Nuhanović, naveo je kako '''Nitko ne umire ovdje'', redatelja Panaya, na jedan iznimno dojmljiv filmski način prikazuje bijedu i beznađe afričkih rudara koji u divljim rudnicima traže zlato, bez obzira na opasnosti koje im prijete (smrt uslijed uru&scaron;avanja). Također, redatelj prikazuje be&scaron;ćutnost onih koji od tog rada imaju koristi.<br />Nagrada publike dodijeljena je filmu ''Ja sam jedan od sto tisuća'' redateljice Penelope Cruz.<br />U dugometražnoj konkurenciji dodijeljena su i tri posebna priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osjećaj veći od ljubavi'', redateljice Mary Jirmanus Saba je dobio priznanje zbogpropitivanja uvjerenja jedne generacije i prikazivanja duha starih militanata bez idealiziranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mijene - povijest izgubljenih i pronađenih života i snova (nekih i slomljenih)'', redatelja Alessandro Negrini, je po mo&scaron;ljenjužirija, snažan film koji nam je ispričala rijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nadajmo se da će rijeke koje razdvajaju ljude u budućnosti egzistirati samo u filmovima. Mi se nadamo da ce ovaj značajan dokument pridonijeti tome'', obrazložio ježiri dodjelu posebnog priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno prizanje dobio je i ''Buffet željezara'', redatelj Gorana Devića, a žiri navodi kako film o kafiću sisačkog autobusnog kolodvora koji broji posljednje dane jer ga njegovi vlasnici zatvaraju i odlaze u potragu za nekim boljim životom u Njemačkoj nije samo osobna priča vlasnika kafića i njegovih gostiju već je ujedno i metafora za cijeli grad i zemlju zarobljenu u posttranzicijskoj osiroma&scaron;enoj i opusto&scaron;enoj sada&scaron;njosti bez budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Redateljev nenametljiv i naizgled distanciran pristup, a ujedno vrlo precizan i promi&scaron;ljen, glavna je vrlina ovog izvrsnog filma'', naveo je žiri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva posebna priznanja dodijeljena su i u kratkometražnoj konkurenciji.<br />''Nebo plavo od boli'', redatelja Stephanosa Mangriotisa kroz nekoliko lirskih minijatura progovarar o najvećoj tragediji dana&scaron;njeg svijeta, maloljetnim izbjeglicama u neuvjetnom kampu u Grčkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Manodopera'', redatelja Lukianosa Moshonasa oslikava zemlju u tranziciji kroz balansiranje kontrasta. Naizmjeničnim prikazivanjem demoliranja i izgradnje, noći i dana, ti&scaron;ine i političke debate, stvoren je tihi portret nezadovoljstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediteran Film Festival održan je u &Scaron;irokom Brijegu od 23. do 26. kolovoza, a u konkurenciji je bilo 12 dugometražnih i deset kratkometražnih dokumentaraca. Na festivalu je, u vi&scaron;e programa, prikazano 45 filmova, a održana je i radionica na kojoj su nastala dva kratka filma, priopćili su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-27-kc7xfjdv_20170826_press2.jpgMEDITERAN FILM FESTIVAL: '23 grama': Održana premijera lijepe i teške priče životahttp://grude.com/clanak/?i=2942029420Grude.com - klik u svijetFri, 25 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-25-mff2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film je pun i lijepih i teških stvari, baš kao što je i život'', rekao je Robert Bubalo uoči premijere filma ''23 grama'' koja je održana u četvrtak navečer na platnu otvorenog kina Mediteran Film Festivala. <p>Priča je to o dječaku Borni, sinu redatelja Bubala, koji ne govori i ne jede i o njegovim roditeljima koje svaki dan iznova muči pitanje &ndash; kako nahraniti sina? ''Nakon njega, a sad mu je 18 godina, nitko se u BiH i Hrvatskoj nije rodio s tom dijagnozom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz film prikazujemo samo jedan segment njegove borbe za život a to je njegovo konstantno odbijanje uzimanja hrane na usta'', rekao je Bubalo. Riječ je i o posljednjem filmu kojeg je snimao Vedran &Scaron;amanović, koji je tijekom snimanja preminuo od raka. Film je snimao i Toni Ćorić. Maja Domić potpisuje scenarij, Marijo Vukadin je montažer i producent, a koproducent je Tomislav Topić dok je montažu zvuka radio Tomislav Bubalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Bubalo zahvalio se, između ostalog, i Fondaciji za kinematografiju BiH koja je financirala projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, drugog dana Mediteran Film Festivala, koji se održava do 26. kolovoza, prikazano je devet kratkih igranih filmova bh autora u programu ''BH kratka devetka'' , dok su u natjecateljskom dijelu dugometražne konkurencije prikazani filmovi ''Vječni'', o lutanju i bježanju na granicama Gorskog-Karabaha, armenskoj enklavi u Azerbajdžanu te ''Okus betona'', o sirijskim građevinarima koji grade zgradu u Bejrutu dok se istodobno njihovi domovi u Siriji granatiraju. Prikazan je i dokumentarac 'Osjećaj veći od ljubavi'' o libanonskim prosvjedima. <br /><br /><br />U kratkometražnoj konkurenciji je prikazano pet dokumentaraca dok je noćna projekcija na otvorenom bila rezervirana za film ''Pričest'' u sklopu HBO Adria programa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-25-mff2.jpgPromocija knjige dr Jadranka Prlića na 24. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg Bosnehttp://grude.com/clanak/?i=2939929399Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-23-prlic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Polaganje vijenaca na groblju Gorica (Grude) bit će u 12 sati i ispred Spomenika hrvatskim braniteljima (Trg hrvatskih velikana) u 18, 45 sati.<p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru, 28. kolovoza 2017. (ponedjeljak), u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače &ndash; velika dvorana, s početkom u 19 sati održat će se svečana akademija u povodu 24. obljetnice Hrvatske Republike Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polaganje vijenaca na groblju Gorica (Grude) bit će u 12 sati i ispred Spomenika hrvatskim braniteljima (Trg hrvatskih velikana) u 18, 45 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru svečane akademije održat će se i predstavljanje troknjižja dr. Jadranka Prlića &bdquo;Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg &ndash; Bosne&ldquo;. Uvodničar na promociji knjige je predsjednik HZ HB Vladimir &Scaron;oljić, a Prlićevu knjigu predstavit će dr. sc. Ante Nazor, Željko Raguž i prof. dr. sc. Mladen Ančić</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelj svečanosti su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata RH i Hrvatska zajednica Herceg &ndash; Bosna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-23-prlic.jpgETNOFEST Neum će večeras na poseban način promovirati cijelu BIH!http://grude.com/clanak/?i=2936229362Grude.com - klik u svijetSun, 20 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-20-etnofest-neum3-1440x564_c.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festivalsko ozračje odlično se uklopilo u turističku sezonu u Neumu u kojem je i ovog vikenda kao u košnici.<p>Nije lako ovim ljudima dok na plus 40 montiraju pozornicu i vuku svu tu opremu. To je ba&scaron; iscrpljujuće i onaj teži dio posla a na kraju će sve to onako festivalski zasjati. Ovo je za Neum veliki plus i mnogi se vraćaju u ovaj grad samo zbog tradicionalnog Hrvatskog glazbenog festivala.&ldquo; -onako poluglasno komentira Velimir iz Varaždina dok sa članovima svoje obitelji iz hladovine i sa sigurne udaljenosti promatra radove na montiranju pozornice za 22.izdanje Hrvatskog glazbenog festivala ETNO FEST Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč izuzetno visokim temperaturama i suncu, koje doslovce prži na sve i u zraku a i na zemlji , djelatnici produkcije strpljivo su postavljali dijelove pozornice na plaži hotela &bdquo;Zenit&ldquo; u Neumu gdje će se večeras (20,30 sati, izravan TV prijenos na BHRT-u) publici predstaviti brojne pjevačke i glazbene zvijezde iz cijele Bosne i Hercegovine i Hrvatske. &bdquo;Sve je spremno i ostaje nam evo da odradimo one zavr&scaron;ne detalje koji često znaju biti zahtjevni. No, imamo veliku želju i motivaciju da i ovo 22.izdanje ETNO FESTA u Neumu bude u najmanju ruku na razini onih iz prethodnih godina. Naravno, tu su i neka sitna iznenađenja koja ostavljamo publici ovdje uživo ispred pozornice ali i gledateljima na malim TV ekranima.&ldquo; -govori nam Tomislav &Scaron;ojat, direktor festivala dok u prijamnom uredu za izvođače i novinare s umjetničkim direktorom festivala Juricom Pađenom i izvr&scaron;nom producenticom Tamarom Terzija razrađuje i one zadnje aktivnosti u pripremi ovog festivalskog spektakla u Neumu. Pridružuje im se i voditeljski dvojac Ana Radi&scaron;ić-Mario Sedmak pred kojim je jo&scaron; jedan zahtjevan posao jer će na poseban način kormilariti cijelom programom i publici dočaravati sve detalje o samim izvođačima. &bdquo;Idemo delati&ldquo;-kratko je dobacio popularni Mario Sedmak koji se tijekom jučera&scaron;njeg jutra jo&scaron; razbuđivao i polako upoznavao ljepote Neuma za kojeg kaže da se osjeća kao u svom gradu. Svoj dio posla odrađivao je i umjetnički direktor festivala Jurica Pađen iza kojeg je bogata glazbena i pjevačka ali i skladateljska karijera. Ipak je stigao malo i pro&scaron;etati Neumom dok nije &bdquo;pravo zagužvalo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvođači ovogodi&scaron;njeg ETNO FESTA su polako pristizali u Neum i upoznavali se s ovogodi&scaron;njim programom kojeg čini ukupno dvadeset i četiri skladbe. Kao uvod u ETNO FEST i ove godine je bila deseta po redu Večer hrvatskog folklora koja na istoj festivalskoj pozornici, na plaži hotela &bdquo;Zenit&ldquo;, okupi veliki broj folklora&scaron;a iz Bosne i Hercegovine i gostiju iz Hrvatske. Stoga smo u Neumu susreli i poznatog voditelja Branka Uvodića koji je do&scaron;ao razgledati montiranje pozornice te se s dru&scaron;tvom pripremiti za svoj voditeljski posao na desetoj Večeri hrvatskog folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festivalsko ozračje odlično se uklopilo u turističku sezonu u Neumu u kojem je i ovog vikenda kao u ko&scaron;nici. Svi traže rashlađenje pa je gužva i u vodi a i na kopnu. Neumske su plaže prepune domaćih i stranih gostiju koji najkraće rečeno uživaju u ljepotama ovog jedinog BIH gradića na moru i ovda&scaron;njoj bogatoj i kvalitetnoj turističkoj ponudi, pi&scaron;e <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponuda hrane i pića je izuzetno dobra a i cijene su dosta povoljne. &bdquo;Naravno da moramo biti zadovoljni ovim prizorima prepunog Neuma. Svi na&scaron;i gosti dobrodo&scaron;li i drago nam je da su svi zadovoljni i da im godi&scaron;nji odmori prolaze onako kako su i poželjeli&ldquo;-zadovoljan je i neumski načelnik dr.Živko Matu&scaron;ko koji cijelo vrijeme prima goste i uzvanike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 22.izdanju ETNO FESTA NEUM nastupit će Mate Bulić, Livio Morosin, Te&scaron;ka industrija,Dražen Žanko, Mario Rucner,Ivana Banfić, Dalmatino, Trio gu&scaron;t, Alka Vujica, Bruno Krajcar, &Scaron;ima Jovanovac, Darko Domijan, Zdravko &Scaron;kender, Akvarel, Mladen Burnać, Nenad Vetma, Razbijači ča&scaron;a, Dario Plevnik, Ine Tadić i hercegovački bećari, CIMA, L.I.P.E, Goran &Scaron;kerlep i Veljko Ra&scaron;ić</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-20-etnofest-neum3-1440x564_c.jpgFOTO: Fra Luka Marić predvodio misu u najstarijem svetištu Velike Gospe u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=2936929369Grude.com - klik u svijetSun, 20 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-20-017_orovnik1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Orovniku, najstarijem svetištu Velike Gospe u Hercegovini tradicionalno je služena sveta misa koju je predvodio fra Luka Marić s braćom franjevcima.<p>&nbsp;</p> <p>Orovnik se spominje jo&scaron; u rimskim dokumentima davne 1671. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje uveličala je vokalna grupa Sveti Josip iz Dobriča, župa Mostarski Gradac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetoj misi nazočio je velik broj župljana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost" target="_blank"><em><strong>Framost<br /></strong></em></a><em><strong>Foto:Ante Boras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-20-017_orovnik1.jpgElvis Presley: Ono sam što je Bog odabrao za mene! Krist je kralj, a ja sam samo pjevačhttp://grude.com/clanak/?i=2935129351Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-017_elvis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se obilježava 40 godina od smrti jednog od najvećih, ako ne i najvećeg pjevača svih vremena Elvisa Presleya. <p>&nbsp;</p> <p>Njegove pjesme nadahnule su milijune ljudi, a to čine i danas. Legenda o njemu je tako snažna da i danas mnogi tvrde da Elvis nije mrtav, već da ga viđaju po cijelome svijetu. Kralj Rock and Rolla bio je veliki vjernik, unatoč porocima s kojima se godinama borio. Tražio je svoj mir u Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedino dijete u obitelji punoj ljubavi, onoj koja je često odlazila u crkvu, Elvis je tražio. Tražio je smisao. Znao je da mu je namijenjeno vi&scaron;e, ali njegova slava je postala veća od njega samog. Du&scaron;evan pjevač/tekstopisac je volio svoju obitelj, Boga i druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nisam očekivao da ću ikada biti netko važan. Možda sada nisam, ali tko god sam ja, &scaron;to god ću postati, će biti ono &scaron;to je Bog odabrao za mene.&rdquo; rekao je jednom Elvis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uskr&scaron;nje službe 1958. godine, u Prvom Božjem zboru, Elvis je rekao vlč Jamesu Hamillu: &ldquo;Pastore, ja sam najjadniji mladić kojeg ste ikad vidjeli. Imam novac koji nikad neću uspjeti potro&scaron;iti. Imam milione obožavatelja. Imam prijatelje. Ali ja radim ono &scaron;to ste me učili ne raditi, a ne radim ono &scaron;to ste me naučili raditi.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borba je pratila Elvisa kroz cijeli život. &ldquo;Ta ne činim dobro koje bih htio, nego zlo koje ne bih htio &ndash; to činim.&rdquo; (Rimljanima 7,19)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis je rekao svom prijatelju Pat Booneu: &ldquo;Volio bih da mogu ići u crkvu poput tebe.&rdquo; Nakon &scaron;to mu je Boone rekao da bi mogao, Elvis mu je odgovorio: &ldquo;Ne, ne bi me ostavili na miru. Odvraćao bih pažnju svećeniku.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boone je poku&scaron;ao uvjeriti Elvisa: &ldquo;Ako bi vidjeli da dolazi&scaron; iz istog razloga kao i oni, sve to bi se ublažilo i ti bi mogao slobodno bogoslužiti kao i svi ostali. I tebi bi to puno pomoglo, Elvise.&rdquo; Prema Booneu, Elvis se &ldquo;osjećao kao da ne može otići bilo gdje u javnost.&rdquo; Dakle, bio je u nekoj vrsti zatočeni&scaron;tva. &ldquo;Osjećao sam kao da je živio kao državni neprijatelj broj 1, a ne kao kralj rock &lsquo;n&rsquo; rolla. To je usporavalo njegov dru&scaron;tveni i duhovni rast.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis je gladovao i žeđao za vi&scaron;e od života; postao je odlučan otkriti svoju sudbinu i svrhu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospel pjevač J.D. Sumner se sjeća žene koja se približila pozornici u Vegasu sa krunom na jastuku, a Elvis ju je upitao &scaron;to je to. Odgovorila je: &ldquo;To je za tebe. Ti si Kralj.&rdquo; Elvis ju je uzeo za ruku, nasmije&scaron;io se i rekao: &ldquo;Ne, du&scaron;o, ja nisam Kralj. Krist je Kralj. Ja sam samo pjevač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis je izjavio: &ldquo;Sve &scaron;to želim je znati istinu, znati i iskusiti Boga. Ja sam tragač, to je sve &scaron;to sam.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosincu 1976. godine, Elvis je tražio da se TV evanđelist Rex Humbard i njegova supruga Maude Aimee susretnu s njim iza pozornice u Las Vegasu, između setova. &ldquo;Isus se vraća vrlo brzo, zar ne, Rex?&rdquo; Elvis je počeo citirati odlomke iz Svetog Pisma o Drugom dolasku. &ldquo;&Scaron;okiralo me da je Elvis znao sve te odlomke iz Starog i Novog Zavjeta o drugom Gospodinovom dolasku.&rdquo; rekao je Humbard u intervjuu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elvis, Maude Aimee, Rex i J.D. Sumner su se odvojili u veliki ormar kako bi imali malo privatnosti i govorili o duhovnim stvarima. &ldquo;Vidio sam da se vraćao natrag u djetinjstvo kada je svirao gitaru, i&scaron;ao u crkvu i pjevao crkvene pjesme.&rdquo; prisjetio se Humbard. &ldquo;I mogao sam vidjeti da se vraćao natrag u pro&scaron;lost &ndash; duhovno, onom osjećaju koji je imao godinama i godinama prije nego je zasađen u njegovu srcu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je stvarno &scaron;okiralo Elvisa tijekom njihova vremena provedenog zajedno, je kada mu je Maude Aimee rekla kako je molila Boga da on postane &ldquo;zvono na ovci&rdquo; za Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada ju je Elvis pitao &scaron;to to znači, odgovorila je: &ldquo;U Svetoj Zemlji, stave zvono na jednu ovcu i, kada se ona pomakne, ostatak stada krene s njome. Godinama sam se molila za tebe, Elvise, da ti postane&scaron; to zvono.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako si u potpunosti posvetio svoj život Bogu, mogao bi dovesti milijune ljudi u Kraljevstvo Božje.&rdquo; Prema Humbardu, &ldquo;Elvis se slomio na komadiće. Počeo je plakati. Stvarno ga je potresla tom izjavom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su se njih četvero držali za ruke i molili, &ldquo;ponovno je posvetio svoj život Bogu.&rdquo; prisjetio se Humbard. &ldquo;Pitao sam Boga da ga blagoslovi i da po&scaron;alje svoga Duha u njegovo srce i ispuni svaku njegovu potrebu.&rdquo; Odmah nakon molitve, Maude Aimee je oti&scaron;la u hotelsku suvenirnicu i kupila simbolično zvono samalim dijamantom na njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom drugog dijela večernje emisije, Elvis je podignuo malo zvono i nasmije&scaron;io se Maude Aimee i Humbardovima posvetio pjesmu &ldquo;How Great Thou Art&ldquo;. Ali nikada nisam vidio taj snimak. Trebat će vam maramice kada čujete iskrenu poruku Elvisova oca Vernona, na 03:45.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema sumnje da je Elvis imao uznemirenu du&scaron;u. No, uvijek je čuvao svoju vjeru i zavjete, često nadahnjujući milijune evanđeoskim pjesmama. Nikad ne znamo kroz kakve borbe možda netko prolazi u svom životu. Zastanite i pomolite se za nekoga za koga znate da se bori naći mir i snagu učiniti ispravnu odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Novizivot.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-017_elvis.jpgMostarsko ljeto: Otvorena najmasovnija izložba do sadahttp://grude.com/clanak/?i=2932429324Grude.com - klik u svijetThu, 17 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-17-izlozba-mostar-u-bojama-ljeta6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski umjetnici koji danas žive širom svijeta okupili su se u srijedu u Gradu na Neretvi na otvaranju skupne izložbe 'Mostar u bojama ljeta' organizirane u sklopu manifestacije 'Mostarsko ljeto 2017'.<p>Po riječima Mustafe Baje Hadžajlića iz Udruženja umjetnika Mostara, spremnost za sudjelovanje na toj izložbi bezrezervno su podržali svi kontaktirani umjetnici, a mnogi od njih odlučili su prevaliti veliki put kako bi večeras bili na samom činu otvaranja, prenosi <a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je prema mojim saznanjima najmasovnija izložba i najveći broj izloženih radova u Centru za kulturu Mostar posljednjih godina, a vjerujem isto tako i u cijelom Mostaru. Umjetnici koji izlažu dolaze iz Mostara, ali su tu i Mostarci koji trenutno žive u zemljama Europe. Cilj izložbe je promovirati zajedni&scaron;tvo kroz umjetnost", rekao je predstavnik Udruženja umjetnika Mostara Mustafa Hadžajlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svi su 'na prvu' pozitivno reagirali i rekli da će svakako sudjelovati na ovom velikom druženju. Dogovor je bio da svaki umjetnik odabere svoja dva rada i mnogu su odlučili posjetiti Mostar u ove vrele ljetne dane isključivo zbog ove izložbe", dodao je Hadžajlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izložbi je prikazano 76 djela od oko 40 umjetnika, a među brojnim nagrađivanim i priznatim umjetnicima odazvali su se Adin Hebib, zatim Josip Mićković koji živi u Irskoj, Nina Acković koja dolazi iz Belgije, Zdenko Bo&scaron;ković iz Nizozmske, Mili Selimović iz Norve&scaron;ke, Muriz Sefić iz &Scaron;vedske, Miodrag Milićević iz Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su i djela Salke M. Peze, Florijana Mićkovića, Ramiza Pandura, Vesne Oborine, Đanija i Anele Jakirović, Nusreta i Zarife Velić, Merime Ivković, Nermina Pala, Seke Behmen, Gorana Milinkovića, Slavenke Volić, Mustafe Baje Hadžajlića, Salke Batlaka, Mire Burić, Azre Avdagić Hamzić, Zijada Zekić, Zlatka Batlaka i drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu je otvorila Alma Fazil Obad, koja je uz Vesnu Oborinu, recitirala svoje pjesme. Izložba koja je postavljena u Centru za kulturu Mostar bit će otvorena sljedećih pet dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već u četvrtak u 20 sati u Centru za kulturu u okviru 'Mostarskog ljeta' bit će otvorena izložba 'Hamza Humo u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar'.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-17-izlozba-mostar-u-bojama-ljeta6.jpgPosušje: Smotra hrvatskog izvornog folklora “Silo na ognjištu”http://grude.com/clanak/?i=2916429164Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-fra_petar_bakula.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu manifestacije „Posuško lito“ 2017. na Trgu hrvatskih branitelja u subotu, 12. kolovoza u Posušju održati će se tradicionalna 12. Smotra hrvatskog izvornog folklora pod nazivom “Silo na ognjištu”. <p>Program će početi u 20.30 sati. Posjetitelji će moći uživati u no&scaron;njama i igrama, pjesmi i plesu koje će vam vjerno dočarati članovi KUD-ova:</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD &rdquo;FRA PETAR BAKULA" - Posu&scaron;je</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD KRALJ TOMISLAV - Tolisa</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD BRIBIR - Bribir</p> <p>&nbsp;</p> <p>BEĆARI S NERETVE - Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD PRIMOSRSKI DOLAC - Primosrki Dolac</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD LIJERICA - Slano</p> <p>&nbsp;</p> <p>KUD KU&Scaron;EVAC - Đakovo</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu nastupa legendarni bećarac starog kova &Scaron;ima Jovanovac i tambura&scaron;ki sastav "Izvor".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator smotre je HKUD Fra Petar Bakula iz Posu&scaron;ja, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-fra_petar_bakula.jpgTurnirom i folklornom večeri oblježit će se 65. obljetnica HKUD Jarehttp://grude.com/clanak/?i=2917229172Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-hkud-jare-0614216.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turnir zaseoka i prezimena MZ Jare počeo je u ponedjeljak a traje sve do petka..<p>Mjesna zajednica Jare i Kulturno umjetničko dru&scaron;tvo Jare povodom 65. obljetnice HKUD JARE organiziraju malonogometni turnir prezimena i zaseoka MZ Jare kao uvod za tradicionalnu Večer folklora pod nazivom &bdquo;Čuvati ćemo običaje svoje&ldquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turnir zaseoka i prezimena MZ Jare počeo je u ponedjeljak a traje sve do petka, a u svojem prvom izdanju broji čak 11 momčadi, čiji su igrači isključivo stanovnici Jara. Utakmice su svake večeri na rasporedu od 20 sati do 23:30 sati na igrali&scaron;tu Osnovne &scaron;kole Jare. Nakon finalne večeri turnira u petak, u subotu (12.kolovoza), u Jarama nas očekuje Večer folklora i fe&scaron;ta uz nastup brojnih folklornih dru&scaron;tva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, dok će sve prisutne do kasnih večernjih sati zabavljati Jozo Vučić i Duka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve ljude dobre volje i prijatelje Jara, da nam se i ove godine pridruže na tradicionalnoj Večeri folklora ali i na prvom izdanju malonogometnog turnira zaseoka i prezimena MZ Jare!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-hkud-jare-0614216.jpgParni Valjak u Posušju 13. kolovoza http://grude.com/clanak/?i=2917729177Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-parni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugoočekivani spektakl, koncert Parnog Valjka, održat će se u nedjelju 13. kolovoza na Trgu hrvatskih branitelja u Posušju, s početkom od 21:00, u organizaciji udruge PAUK. <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom, sada već tradicionalnom, petom po redu koncertu ranijih godina nastupali su Zabranjeno Pu&scaron;enje, Opća Opasnost, Prljavo Kazali&scaron;te, Te&scaron;ka Industrija, Crvena Jabuka, Predgrađe, Sjena. Sredinom kolovoza deseci tisuća ljudi pro&scaron;li su posu&scaron;kim trgom, a ni&scaron;ta manje od punog trga i ulica ne očekuje se ni ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će to prilika za fanove ovog benda iz BiH i Dalmacije da ih opet uživo čuju, ali i za one koji ih do sada nisu slu&scaron;ali uživo da provjere za&scaron;to se ovaj bend, koji iza sebe ima 18 studijskih i pet live albuma, na sceni održao već vi&scaron;e od četrdeset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak ni Zagreb nema vi&scaron;e isti pozivni, ali Parni Valjak i dalje žari i pali regionalnim pozornicama. Zato 13. kolovoza sunčanom stranom, nakon svih ovih godina, dođi, zapjevaj, uhvati ritam i pusti nek&rsquo; traje&hellip; Ulaz slobodan!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-parni.jpgVečer folklora u Širokom Brijegu 11. kolovozahttp://grude.com/clanak/?i=2910329103Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-b57af9b71eb22e9444b6a784bb199425_l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Težište večeri posvećeno je gangi, izvornoj pjesmi Hercegovine i Imotske Krajine, pjesmi s kojom se u ovim krajevima rađalo i živjelo a koja i danas u narodu živi kao tradicijska pjesma koju pjevaju mladi i stari. <p>U petak, 11. kolovoza u 21 sat prigodom obilježavanja Dana grada i blagdana Velike Gospe na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava (kod križa) održat će se manifestacija Večer folklora i kulturne ba&scaron;tine pod nazivom &bdquo;Brijeg &Scaron;iroki slavno ti je ime&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teži&scaron;te večeri posvećeno je gangi, izvornoj pjesmi Hercegovine i Imotske Krajine, pjesmi s kojom se u ovim krajevima rađalo i živjelo a koja i danas u narodu živi kao tradicijska pjesma koju pjevaju mladi i stari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na manifestaciji će nastupiti 15 folklornih skupina s područja &Scaron;irokog Brijega, Mostara, Čitluka, Ljubu&scaron;kog, Posu&scaron;ja, i Tomislavgrada, a na istoj će se predstaviti izvorno narodno stvarala&scaron;tvo zapadne Hercegovine u pjesmi, plesu kao i tradicijska glazbala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od dru&scaron;tava nastupaju KUD "Ganga" &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Brda&ldquo; Izbično, HKUD &bdquo;Blaćani&ldquo; Biograci,HKUD &bdquo;Vrila&ldquo;Župa Mostarski Gradac, HKUD &bdquo;Sveta Ana&ldquo; Ljuti Dolac, HKUD &bdquo;Crnač&ldquo; , HKUD&ldquo; Sveti Ante&ldquo; Cim, HKUD &bdquo;Sarajlije&ldquo; Tomislavgrad, HKUD &bdquo;Herceg Stjepan&ldquo; Blagaj-Buna, HKUD &bdquo;Donji Ograđenici&ldquo; Čitluk, Ganga&scaron;i iz Dužica &bdquo;Ćipa i ekipa&ldquo;, Posu&scaron;ki ganga&scaron;i &bdquo;Vjeko Ba&scaron;ić i ekipa&ldquo;, Ljubu&scaron;ki ganga&scaron;i &bdquo;Željko Keža i ekipa&ldquo;, Posu&scaron;ki ganga&scaron;i &bdquo;Žaer i ekipa&ldquo;Rakitski ganga&scaron;i &bdquo;Jusić i ekipa&ldquo; i guslar Dario Ižić iz Klobuka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori manifestacije su Grad &Scaron;iroki Brijeg i KUD Ganga &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-b57af9b71eb22e9444b6a784bb199425_l.jpgPUBLIKA I ŽIRI SLOŽNI: Ankora i Đirata imale najbolje nastupe na IV. Festivalu klapske pisme u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2908129081Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-07-fkp17-zim-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pobjedama klape Ankora iz Podstrane u ženskoj kategoriji i klape Đirata iz Zagreba u mješovitoj kategoriji završen je IV. Festival klapske pisme Posušje 2017. <p>Ne pamtimo da se dosada na ijednom festivalu klapske pisme dogodilo da se u sve tri kategorije žiri i publika slože oko pobjednika. Ipak, to se ove godine dogodilo u Posu&scaron;ju. Žiri i publika bili su jedinstveni oko odluke o najboljim nastupima na ovogodi&scaron;njem festivalu, navodi se na stranici Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ženskoj kategoriji u jakoj konkurenciji nastupilo je 11 klapa. Prema ocjeni stručnog žirija u sastavu maestro Jo&scaron;ko Ćaleta, Marko Rogo&scaron;ić, Ivica Kaleb i Terezija Kusanović, ali i prema glasovima publike, za najbolju žensku klapu proglasili su Ankoru iz Podstrane. Nagradu &bdquo;Posu&scaron;ki stećak&ldquo; uručio im je predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, a &bdquo;Buru&ldquo; posu&scaron;ki slikar, kipar i klesar Mario Mihalj koji je zajedno sa učenicima kamenoklesarske &scaron;kole izradio ovogodi&scaron;nje statue.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojila je klapa Orca iz Splita, kojoj je priznanje uručio gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić, dok je na trećem mjestu zavr&scaron;ila klapa Kandelora iz Zemunika a priznanje im je uručila Miljana Glamuzina v.d. glavni tajnik HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko apsolutnog pobjednika žiri i publika bili su složni i za mje&scaron;ovitu kategoriju. &bdquo;Posu&scaron;ki stećak&ldquo;, nagradu za prvo mjesto, i &bdquo;Buru&ldquo;, nagradu publike, osvojila je klapa Đirata iz Zagreba. Nagrade i priznanja su im uručili Velimir Jukić, direktor državne Agencije za statistiku i Ivan Lončar, predsjednik općinskog Vijeća općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje je klapi Sv. Nikola iz Metkovića uručila nagradu za osvojeno drugo mjesto, dok je gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić predala nagradu za osvojeno treće mjesto klapi Signum iz Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz priznanja i statute klape su u sve tri kategorije nagrađene i novčanim nagradama od 1.500,00 KM za prvo mjesto. Drugo mjesto je nagrađeno s 1.000,00 KM, a treće s 500,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici klapa koje su nastupile na ovogodi&scaron;njem festivalu imali su samo riječi hvale za organizaciju festivala koja je bila na vrlo visokom nivou te se nadaju da će nastupiti i dogodine, Posebno su pohvalili gostoprimstvo od strane organizatora općine Posu&scaron;je, HKD Napredak &ndash; podružnica Posu&scaron;je, mu&scaron;ke i ženske klape Zvizdan, klape Grga te udruge PAUK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepuni Trg hrvatskih branitelja tako su ispunili zvuci klapske pisme i gromoglasni pljesak publike kojim su nagrađivali svaku klapu pojedinačno, a posebno klapu &Scaron;ufit koja je nastupila u revijalnom dijelu i svojim pjesmama raspjevala cijeli auditorij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji nisu mogli nazočiti ovom spektakularnom događaju, koji se održava u sklopu manifestacije &bdquo;Posu&scaron;ko lito&ldquo;, izravan prijenos mogli su pratiti putem valova Radio Posu&scaron;ja uz uključenje Radio Plusa i Herceg Bosne. A reportažu s festivala će moći gledati na svojim ekranima zahvaljujući Na&scaron;oj TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori se ovim putem zahvaljuju svima onima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji i potpori a posebno članovima Odbora, žiriju, klapama, pokroviteljima, sponzorima, donatorima, medijima i volonterima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlične klape, jo&scaron; bolja scenografija, uigrani i simpatični voditeljski dvojac Gabrijela Senjak Be&scaron;lić i Dragan Soldo kao i odu&scaron;evljena publika jamac su da nas dogodine očekuje jo&scaron; bolji jubilarni V. festival klapske pisme Posu&scaron;je 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve fotografije možete pogledati <a href="http://www.fkp-posusje.com/novosti/publika-i-ziri-slozni-ankora-i-dirata-imale-najbolje-nastupe-na-iv-festivalu-klapske-pisme-u-posusju/" target="_blank">OVDJE</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Mate Stipić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-07-fkp17-zim-14.jpgMeđunarodni seminar klasične glazbe u Čapljini uveličali Končar, von Arnim, te Grigorianhttp://grude.com/clanak/?i=2908729087Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-07-017_akademija_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Čapljini se od 6. do 13. kolovoza održava Međunarodni seminar klasične glazbe ARDEA, a nositelj projekta je čapljinska Akademija, koju uspješno godinama vodi fra Mile Vlašić.<p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni seminar počeo je svečanim koncertom otvorenja, violinu je svirao Goran Končar, piano Arnulf von Arnim, te cello David Grigorian.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranje je održano u crkvi svetog Franje Asi&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:<a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost/?fref=ts" target="_blank">Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-07-017_akademija_1.jpgKlapa Bošket i ove godine osvojila „Posuški stećak“http://grude.com/clanak/?i=2906029060Grude.com - klik u svijetSun, 06 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-06-klapa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klapa Bošket iz Zagreba osvojila je prvo mjesto i nagradu “Posuški stećak” na prvoj večeri IV. Festivala klapske pisme Posušje 2017. koji je pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i hrvatskog člana BiH Predsjedništva Dragana Čovića održan u Posušju. <p>&nbsp;</p> <p>Klapa Bo&scaron;ket prvo mjesto osvojila je u konkurenciji devet klapa, a nagradu im je uručio Tomislav Madžar, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za zdravlje i &scaron;port.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto na festivalu pripalo je klapi Bunari iz Vodica, a treće mjesto zauzela je klapa Grga iz Posu&scaron;ja.</p> <p><br />Koliko je jaka mu&scaron;ka konkurencija svjedoči i činjenica da su među klapama bile čak tri klape koje su bile u zavr&scaron;noj večeri 51. FDK u Omi&scaron;u &ndash; Bunari iz Vodica, Bo&scaron;ket iz Zagreba te Krunik iz Kučina. Upravo su Bunari nagrađeni srebrnim &scaron;titom na spomenutom festivalu od strane stručnog žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je i publika ove godine bila istog stava kao i stručni žiri, pa je tako nagrada &bdquo;Bura&ldquo; pripala klapi Bo&scaron;ket iz Zagreba. Nagradu im je uručio predsjednik organizacijskog odbora Festivala i općinski načelnik Branko Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U revijalnom dijelu programa nastupila je Meri Cetinić sa svojom kćeri Ivanom Burić, te i s klapom Bunari koji su svojim nastupom odu&scaron;evili publiku. &bdquo;Diva dalmatinskog soula&ldquo;, kako je nazivaju hrvatski novinari, izvedbom svojih najvećih hitova kao &scaron;to su Četiri stađuna, U prolazu, Potraži me u predgrađu, Zemlja dide mog kao i neke nove skladbe prisutnoj publici pružila je nezaboravan koncert. Na kraju je zahvalila Posu&scaron;anima na prekrasnom i ugodnom dru&scaron;tvu, kazav&scaron;i da nije ni sumnjala da će ju Hercegovci srdačno primiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druge večeri festivala, večeras će se za glavnu nagradu natjecati 11 ženskih klapa i 5 mje&scaron;ovitih klapa. Za večera&scaron;nji revijalni dio najavljena je splitska klapa &Scaron;ufit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival klapske pjesme u Posu&scaron;ju jedini je festival te vrste u BiH, održava se u sklopu kulturno-zabavne i &scaron;portske manifestacije &bdquo;Posu&scaron;ko lito&ldquo;, a ulaz za sve posjetitelje je besplatan. Za sve one koji nisu u mogućnosti doći na Trg hrvatskih branitelja i pratiti Festival uživo, napominjemo da izravan prijenos osigurava Radio Posu&scaron;e i Radio Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posusje.net</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-06-klapa.jpgFOTO: Na bajkovitoj Čabulji, povodom tužne 75. obljetnice mučeništva trojice Hrvata - katolika, služena sveta misahttp://grude.com/clanak/?i=2893128931Grude.com - klik u svijetMon, 31 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-017_11_fratri_cabulja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na bajkovitoj planini Čabulji, povodom 75. obljetnice ubojstva Luke Marića Meštrova iz Goranaca, Adama Vrlića iz Bogodola i Stipe Čuljka iz Prova, od strane četnika, održana je sveta misa.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu služili su fra Luka Marić, fra Mile Vla&scaron;ić i fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istrgnuti iz svojih obitelji, krivica im jedina bi &scaron;to su Hrvati - Rimokatolici. Čabulja je čula njihove smrtne jauke i zadnje izdisaje. Sačuva tajnu i ispisa je rukom potomaka. Djeca va&scaron;a i djeca djece va&scaron;e niču iz va&scaron;e krvi i žrtve i ostaju vam vječnim dužnikom i nasljedovateljem. Vi i svi hrvatski mučenici počivajte u miru Božjem. Amen!", stoji na spomeniku podignutom u čast trojice mučenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise, vjernici i njihovi fratri družili su se do kasnih poslijepodnevnih sati uz jelo i piće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>FOTO:<a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost" target="_blank">FRAMOST</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-017_11_fratri_cabulja.jpgMagic time vinyl festival prvu večer okupio velik broj zaljubljenika u gramofonske pločehttp://grude.com/clanak/?i=2890428904Grude.com - klik u svijetSat, 29 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-29-vinyl-1-1024x682.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magic time vinyl festival u Imotskom okupio brojne ljubitelje glazbe<p>Magic time vinyl festival koji je svečano jučer otvoren na Perinu&scaron;i okupio je vi&scaron;e od pet tisuća zaljubljenika u stare gramofonske ploče, svih uzrasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je uistinu lijepo biti u predivnom ambijentu u okružju rijeke Vrljike, gdje se družilo, pjevalo, plesalo cijelu večer, pi&scaron;e <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/magic-time-vinyl-festival-prvu-vecer-okupio-velik-broj-zaljubljenika-u-gramofonske-ploce/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi gost festivala bila je Zorica Kondža, također odu&scaron;evljena prijemom i ugođajem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pu&scaron;tala je s nekoliko gramofona vinyl ploče s glazbom nekih lijepih davnih vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival se nastavlja i danas, ba&scaron; kao i izložba starih gramofona, ploča, slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Radio Imotski</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-29-vinyl-1-1024x682.jpgOdržana manifestacija ”Na temeljima bazilike naše”http://grude.com/clanak/?i=2878628786Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ostatcima ranokršćanske bazilike iz 5. i 6. stoljeća, u Dubokom Mokrom pored Širokog Brijega, u podnožju Gradine na kojoj su 2001. godine mještani podigli veliki križ, slavila se sveta misa. <p>Misno slavlje predvodio je župnik fra Stipe Bi&scaron;ko. U toj prigodi u organizaciji KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo; upriličena je manifestaciju &ldquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&rdquo;, u sklopu koje je održana i tradicionalna večer folklora, pi&scaron;e <strong>Vecernji.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočne su pozdravili Slavica Ćužić, predsjednica KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo;, i &scaron;irokobrije&scaron;ki gradonačelnik Miro Kraljević. Himnu &ldquo;Lijepa na&scaron;a&rdquo; izvela je Marija Će&scaron;kić uz pratnju tambura&scaron;ica KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo; i tambura&scaron;a iz HKUD-a &ldquo;Fra Bernardin Smoljan&rdquo; iz Rodoča. Osim članova KUD-a &ldquo;Mokro&rdquo; svojim koreografijama, pjesmama i plesom predstavili su se i članovi KUD-a &ldquo;Tomislav&rdquo; iz Cerne (Hrvatska), HKUD-a &ldquo;Crna&scaron;nica&rdquo; iz Kne&scaron;polja, HKD-a &ldquo;Napredak&rdquo; iz Busovače, &ldquo;Studenačkih bećara&rdquo;, &ldquo;Dream teama Babe&rdquo; i ganga&scaron;ke skupine &ldquo;Dužice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodio Ivan Kraljević. U zabavnom dijelu programa nastupala je i grupa &ldquo;Brig&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-2.jpgU Posušju prikazan film Bijeli put, slijedi veliki koncert Parnog valjkahttp://grude.com/clanak/?i=2866528665Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-19-img_4422.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Nove Bile, Zagreba, Osijeka, Busovače... i posuška publika pogledala je film Bijeli put autora Zdenka Jurilja, koji je u organizaciji Udruge PAUK, a u sklopu Posuškog lita održan u kinodvorani. <p>&nbsp;</p> <p>Uz filmsku ekipu, Zdenka Jurilja, Tomislava Bubala, Tomislava Topića i Marka Mandića posu&scaron;ka publika imala je priliku pozdraviti i organizatora Bijelog puta dr. Ivana Bagarića, nekada&scaron;njeg dopredsjednika Vlade RH Milana Ramljaka, liječnika u bolnici u Novoj Biloj dr. Vladu Tabaka i vozača u konvoju Bijeli put Ivicu Prilića koji su se i obratili nakon filma.</p> <p>Ovo je bio već treći uspje&scaron;ni PAUK-ov događaj ovog ljeta nakon kina na otvorenom u suradnji sa Sarajevo film festivalom, te In memoriama na Darka Ćurdu koji su obilježili predstavom Sve o ženama Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Sada je pred Paucima najzahtjevniji događaj ovog ljeta koncert Parnog valjka, čija priprema već naveliko traje. Na ovom događaju očekuje se vi&scaron;e tisuća i ljudi i spektakl kakav Posu&scaron;je, ali i Hercegovina odavno nisu vidjeli. Zahvaljujući tvrtki Planet koja sponzorira dolazak ovog benda ulaz na koncert je slobodan, kao i na sve dosada&scaron;nje Paukove događaje, a uz Planet, Pauci zahvaljuju i medijima koji su im uvijek bili na usluzi za organiziranje svih događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />I ovaj koncert, koji će se održati u nedjelju 13. kolovoza već je tradicionalan i bit će peti po redu. Ranijih godina na Trgu hrvatskih branitelja nastupali su Zabranjeno pu&scaron;enje, Opća opasnost, Prljavo kazali&scaron;te, Crvena jabuka, Te&scaron;ka industrija, a publici su se predstavili i domaći rockeri, bendova Predgrađe i Sjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ranijih godina posu&scaron;ki trg bio je pun, a to se očekuje i ove godine uz legendarne rokere. Bit će to prilika za fanove Parnog valjka iz BiH i Dalmacije da ih opet uživo čuju, ali i za one koji ih do sada nisu slu&scaron;ali uživo da provjere za&scaron;to se ovaj bend, koji iza sebe ima 18 studijskih i pet live albuma, na sceni održao već vi&scaron;e od četrdeset godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-19-img_4422.jpgPremijerno prikazan film o Zvonimiru Čuvaluhttp://grude.com/clanak/?i=2858928589Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Tata nemoj ići na teren!”, zavapila je Silvija kojoj je taj dan bila sveta krizma zagrlivši svog oca Zvonimira, kojem je upravo javljeno da se stanje u Mostaru pogoršalo. <p><br />Kao da je slutila da ga vi&scaron;e neće vidjeti. &ldquo;Sad ću otići i neću vi&scaron;e nikada&rdquo;, odgovorio joj je Zvonimir, pozdraviv&scaron;i se s ljudima koji su bili pred njegovom kućom i radionicom u Donjem Proboju. Bio je to 11.svibnja 1993., u Mostaru je rat buktio. Najgore je bilo na Bulevaru. Sukobljene strane bilu su svega nekoliko metara jedni od drugih. Pucalo se, palilo, Mostar je gorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvonimir se pridružio svojoj vojsci, koja se nalazila u jednoj od zgrada na zapadnoj strani Bulevara. U jednom trenutku čuo je plač i vri&scaron;tanje civila iz zgrade preko puta. Iz zgrade se vidio gusti dim i bilo je jasno da će ukoliko ne iziđu iz nje svi civili koji su u njoj izgorjeti. Uglavnom je bila riječ o ženama i djeci. Kroz glavu su mu u tom trenutku pro&scaron;li njegovih četvero djece koja su ostala kući čekajući da se vrati. Odlučio je spasiti ih. Svojim vojnicima je naredio da ne pucaju. A kako nisu imali nikakvu komunikaciju s drugom stranom, Zvonimir je odlučio izići na sredinu Bulevara noseći u ruci bijelu zastavu s kojom je mahao. Sa sobom nije ponio nikakvo oružje te mu nitko nije čuvao leđa. Primičući se gorućoj zgradi dozivao je civile da iziđu, da se na njih neće pucati. U trenutku kada je stao na sredinu ulice, Zvonimir je pao i ostao nepomično ležati. Pogodio ga je snajper. Netko je kukavički pucao na čovjeka koji je nosio bijelu zastavu s ciljem spa&scaron;avanja desetaka žena i djece. On u tom trenutku nije znao koje su nacionalnosti civili, niti ga je to zanimalo. Za njega su to bile žene i djeca. Kasnije se pokazalo da je među civilima bilo svih nacionalnosti. Zvonimir je poginuo, a oni su spa&scaron;eni. Uspjeli su izići iz zgrade i preći Bulevar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Zvonimiru Čuvalu rođenom u Donjem Proboju u općini Ljubu&scaron;ki i njegovom životu i stradanju, u petak večer, je u gradskoj vijećnici u Ljubu&scaron;kom prikazan film. Redateljica filma je Marijeta Petković, tekst je pripremio Ilko Barbarić, a u realizaciji cijelog projekta produkcijski su sudjelovali Prvi TV i Romeo Bilać. &ldquo;Ideja o filmu se rodila davno. Ja sam povezana s Jurom, Zvonimirovim sinom i nekako mi je ta priča o Zvonimiru već godinama bila u u&scaron;ima i htjela sam saznati vi&scaron;e. Do&scaron;li smo na ideju da prikažemo film o njegovu liku i dijelu, ali nisam očekivala da će doći do ovoga do čega je do&scaron;lo sada. Razgovarali smo s puno ljudi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zadovoljstvo filmom</strong><br />&ldquo;Nagla&scaron;avam da mi je zadovoljstvo bilo surađivati s Zdenkom Andabakom koji odvojio vrijeme i kazao svoju priču&rdquo;, kazala nam je redateljica filma Marijeta Petković. Dodala je kako joj je iznimno drago &scaron;to su općina Ljubu&scaron;ki i Udruga žena i branitelja prepoznali ovaj film i odlučili ga pokazati premijerno u rodnom gradu Zvonimira Čuvala. Iza Zvonimira je ostalo četvero maloljetne djece Dejan, Stanislava, Silvija i Jurica te supruga Nada. Pokojni Zvonimir Čuvalo bio je zapovjednik IV. Radi&scaron;ko-Probojske satnije, nakon toga bojnik I. bojne, posthumno pukovnik, a Radi&scaron;ko-probojska satnija nakon njegove smrti nosi njegovo ime, a kasnije i bojna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik OSH, Vrhovnik dr. Franjo Tuđman donio je odluku 1995. kojom se odlikuje (275 ČUVALO ZVONIMIR NIKOLA 2504955152730 ) Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;<br />FOTO:<strong> Prvi.tv</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-maxresdefault.jpgObnovljen rad Društva hrvatskih novinara u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2850628506Grude.com - klik u svijetWed, 12 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-dhn-u-bih-ff2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana je osnivačka, a ujedno obnoviteljska skupština Društva hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini. <p>Dru&scaron;tvo ba&scaron;tini vrijednosti i načela Udruge hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini koja je osnovana 1999. godine i nastavlja s djelatnostima koje je Udruga obavljala tijekom svog djelovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime Inicijativnog odbora Skup&scaron;tinu je otvorio prof. dr. Zoran Tomić koji je kazao kako je prema Statutu pravni sljedbenik Udruge hrvatskih novinara u BiH Centar za studije novinarstva, odnosno danas Studij novinarstva Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru te je upravo iz tih razloga inicijativa do&scaron;la s fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Jedna od misija Sveučili&scaron;ta je promicanje hrvatske kulture, hrvatskoga jezika i vrijednosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Obnovom rada Dru&scaron;tva hrvatskih novinara mi smo danas najizravnije implementirali ovu misiju Sveučili&scaron;ta. Odlučni smo nastaviti i dalje pomagati i promicati vrijednosti koje su danas istaknute i zapisane u Statutu'',poručio je Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za predsjednicu Dru&scaron;tva izabrana je Valentina Rupčić, zamjenica glavnoga urednika Večernjega lista, izdanja za Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovu za mene izuzetno važnu dužnost prihvatila sam kako bismo okupili hrvatske novinare, objedinili medije te napravili strategiju djelovanja. Kao &scaron;to je poznato ovakve udruge postoje okupljajući većinom bo&scaron;njačke i srpske novinare. Zajedničkim snagama kroz ovu udrugu i mi ćemo biti od sada ti koji ćemo dati hrvatski odgovor'', istaknula je Rupčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je formirana Skup&scaron;tina za predsjednika je izabran pročelnik Studija novinarstva prof. dr. Ilija Musa dok je za tajnicu Dru&scaron;tva imenovana Maja Ere&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Neki od ciljeva Dru&scaron;tva su promicanje temeljnih i ustavom zajamčenih prava javnosti da bude informirana o događanjima u dru&scaron;tvu te promicanje prava svake osobe na slobodu izražavanja, promicanje profesionalne neovisnosti, novinarske etike i slobode izražavanja, organizacija i provedba stručnih radionica, edukacija i usavr&scaron;avanja članova udruge, a samim time i studenata '', kazao je Musa te naglasio da je planirana i suradnja s odgovarajućim udrugama, organizacijama ili dru&scaron;tvima u inozemstvu, kao i učlanjenje u međunarodne oblike povezivanja udruga i organizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajna misija Dru&scaron;tva je promicanje unapređenja uvjeta za zapo&scaron;ljavanje, plaćanje i angažmane svojih članova, kao i dogovor u pogledu svih uvjeta pod kojima se djelatnosti članova udruge bilo gdje u svijetu provode, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-dhn-u-bih-ff2.jpgPreminula 17-godišnja članica GKM-a Vitez: Grad je zavijen u crno, bol se ne može opisatihttp://grude.com/clanak/?i=2832428324Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-03-017_kristina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava “Brat Magarac” HNK-a Mostar, autora Renea Medvešeka a u režiji Lawrencea Kiirua, koja je trebala biti odigrana u ponedjeljak navečer na 2. Danima hrvatskog kazališta u BiH, otkazana je, priopćeno je iz Gradskog kazališta mladih Vitez i Udruge mladih “Enter”.<p><br />Razlog otkazivanja igranja ove predstave, koja je trebala biti izvedena u sredi&scaron;njem dijelu Dana hrvatskog kazali&scaron;ta u BiH, tragična je smrt mlade Kristine Lovrinović, sedamnaestogodi&scaron;nje članice Gradskog kazali&scaron;ta mladih Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Shrvani smo ovom tragedijom, bol svih nas je prevelika i na&scaron;e su misli sad uz Kristininu obitelj. Uz Kristininu najužu obitelj mi smo najvi&scaron;e tužni zbog ove neopisive tragedije i igranje predstave nije opcija. U na&scaron;oj kazali&scaron;noj dvorani je tijekom dana velik broj na&scaron;ih članova tugovao, dvorana je doslovno nakva&scaron;ena suzama. Na&scaron;i prijatelji iz HNK-a Mostar su bez pogovora prihvatili na&scaron;u odluku i izrazili nam duboku i iskrenu sućut, kao i velik broj kazali&scaron;ta iz zemalja okruženja, na čemu smo im zahvalni&rdquo;, priopćeno je iz GKM-a Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevjerica je zavladala u Vitezu nakon ove velike tragedije, na&scaron; redakcijski mail i facebook stranica su zatrpani porukama. Iz GKM-a Vitez su tijekom dana objavili i osmrtnicu, uz poruku koju prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dragi prijatelji, na&scaron;a kazali&scaron;na obitelj je danas obavijena tugom. Neopisiva je bol u na&scaron;im srcima, izgubili smo sestru i prijateljicu. Na&scaron;a kazali&scaron;na dvorana natopljena je suzama na&scaron;e brojne obitelji. Ne možemo zaustaviti suze i skriti tugu, ali gdje nema suza nije bilo ni ljubavi. A kod nas je ljubavi bilo, u izobilju. Ne možemo opisati ni izbliza riječima koliko, niti &scaron;to trenutno osjećamo, ali nema ni veze. Znamo mi, a zna i Kristina. I to je dovoljno! Kristininim roditeljima i bratu, članovima najuže obitelji, kao i svim članovima GKM Vitez izražavamo sućut, a na&scaron;u Kristinu ćemo voljeti i pamtiti zauvijek i sačuvati ju u na&scaron;im srcima. Kike, ljubavi na&scaron;a, volimo te ❤&rdquo;, stoji na službenoj facebook stranici Gradskog kazali&scaron;ta mladih Vitez, prenosi Vitez.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-03-017_kristina.jpgVIDEO: Tisuće vjernika na Kedžari proslavilo Divin danhttp://grude.com/clanak/?i=2831828318Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jul 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-02-divin_dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na Vran planini proslavljen Divin dan. <p>U organizaciji župe sv. Ilije proroka Doljani, program obilježavanja Divina dana započeo je u subotu 1. srpnja Misom Uočnicom koju je u 18 sati na Kedžari predvodio i pod njom propovijedao fra Andrija Jozić, ramski gvardijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sam dan proslave, sredi&scaron;njem euharistijskom slavlju u 11 sati prethodile su pučke pobožnosti - obavljanje zavjeta, u molitvi obilazak Divinog groba i spomen kipa. Isto tako vjernici odnosno hodočasnici imali su priliku i za osobnu Ispovijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije početka Svete mise tekst Poruke Dive Grabovčeve u ramskoj narodnoj no&scaron;nji izrekla je djevojka Daria Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/SFMZLpY8cB0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>U nazočnosti nekoliko tisuća hodočasnika kako iz ramskog kraja tako i drugih dijelova BiH, RH i Hrvata katolika iz dijaspore, svečano euharistijsko slavlje u 11 sati predslavio je fra Mijo Džolan, biv&scaron;i provinijal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale okupljenim vjernicima izrekao je mjesni župnik fra Ivan Pervan. Euharistijsko slavlje svojim pjevanjem uljep&scaron;ao je zbor iz Mostara pod ravnanjem maestra Dragana Filipovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije svečanoga euharistijskog slavlja uslijedila je ča&scaron;ica razgovora za starije te narodno veselje okupljenih hodočasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakog ljeta, točnije na prvu nedjelju poslije Petrova, tisuće hodočasnika iz Rame, Hercegovine, Bosne, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na lokalitetu Kedžara, na Vran planini. Dio njih, a posebno mladi i pje&scaron;ači do ovoga mjesta kako bi obavili svoje zavjete i sudjelovali u slavlju Svete mise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diva Grabovčeva, koja je danas inspiracija mnogim pjesnicima i umjetnicima, bila je katolička djevojka, prema legendi najljep&scaron;a u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Želeći očuvati svoju kr&scaron;ćansku vjeru i djevojačku čestitost, Diva se toj njegovoj namjeri izričito usprotivila. No, mladi beg bio je uporan, te je mladu pastiricu Divu prona&scaron;ao na Vran planini. Kad ga je Diva jo&scaron; jednom odbila, Tahir-beg ju je u bijesu i usmrtio. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Danas se na grobu nalazi veliki kameni stećak, a pored njega se nalazi brončani kip koji prikazuje Divu u klečećem položaju s uzdignutom glavom prema nebu, pi&scaron;e <a href="http://www.rama-prozor.info/clanak/foto-video-tisuce-vjernika-na-kedzari-proslavilo-divin-dan/30126" target="_blank">rama-prozor.info.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-02-divin_dan.jpgKedžara: Proslava u čast Divi Grabovčevojhttp://grude.com/clanak/?i=2827528275Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-kedzara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski narod već desetljećima hodočasti na jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine.<p>U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve, hrvatske mučenice koja je dala svoj život za Boga i vjeru, očuvav&scaron;i tako ljubav svojih predaka prema Domovini i Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su Divin dan i Kedžara povod i mjesto okupljanja brojnih hodočasnika iz svih krajeva BiH i Hrvatske. Mno&scaron;tvo koje se okuplja na Divinu grobu prve nedjelje poslije Petrovdana svjedoči o vjerovanju u Divin lik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program obilježavanja Divinog dana započet će Misom uočnicom 1. srpnja 2017., u 18:00 h. Misu će predvoditi fra Andrija Jozić, gvardijan župe Rama &Scaron;ćit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nju svetu misu u nedjelju 2. srpnja 2017. u 11 sati na Kedžari predvodit će i pod njom propovijedati fra Mijo Džolan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz proslavu na Kedžari posjetitelji će imati priliku osvježiti se i uživati u tradicionalnoj hrani pod &scaron;atorima ili u nekima od restorana koje Blidinje nudi. Od svirki uživo izdvajamo Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Zlatne strune&rdquo; koji će nastupiti u restoranu STAZA na skijali&scaron;tu u subotu 1.srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove nedjelje na skijali&scaron;tu započinje ljetna sezona panoramske vožnje žičarom. Cijena vožnje je 5 KM, a za svaki račun vrijednosti 30 KM iz Restorana Staza Blidinje imate pravo na besplatnu vožnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također će svi posjetitelji imati priliku jahati, slikati se, družiti s konjima ili jednostavno uživati u najplemenitijim životinjama na svijetu. Jahanje je jedno od noviteta koje nudi Blidinje, poseban, inspirativan i lijep doživljaj za sve uzraste, pi&scaron;e <a href="http://blidinje.net/najava-proslava-u-cast-divi-grabovcevoj/" target="_blank">Blidinje.net.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-kedzara.jpgIzvučen redoslijed klapa koje će nastupiti na IV. Festivalu klapske pisme Posušje 2017http://grude.com/clanak/?i=2828628286Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-30-klape.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festivalski odbor Festivala klapske pisme Posušje temeljem pristiglih prijava održao je ždrijeb klapa koje će nastupiti na ovogodišnjem, četvrtom festivalu klapa u Posušju. <p>U subotu, 5. kolovoza u konkurenciji mu&scaron;kih klapa nastupiti će devet klapa i to ovim redoslijedom:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;ke klape</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. mu&scaron;ka klapa Studenac, Kru&scaron;evo</p> <p>2. mu&scaron;ka klapa Bunari, Vodice</p> <p>3. mu&scaron;ka klapa Zvizdan, Posu&scaron;je</p> <p>4. mu&scaron;ka klapa Okruk, Okrug Donji</p> <p>5. mu&scaron;ka klapa Bo&scaron;ket, Zagreb</p> <p>6. mu&scaron;ka klapa Grga, Posu&scaron;je</p> <p>7. mu&scaron;ka klapa Krunik, Kučine</p> <p>8. mu&scaron;ka klapa Herceg, Čitluk</p> <p>9. mu&scaron;ka klapa Sv. Mihovil Proložac, Proložac</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 6. kolovoza u konkurenciji ženskih i mje&scaron;ovitih klapa nastupiti će &scaron;esnaest klapa po sljedećem rasporedu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženske klape</p> <p>1. ženska klapa Orca, Split</p> <p>2. ženska klapa Stivanja, Trogir</p> <p>3. ženska klapa Kolura, Split</p> <p>4. ženska klapa Bura, Mostar</p> <p>5. ženska klapa Ventula, Split</p> <p>6. ženska klapa Zvizdan, Posu&scaron;je</p> <p>7. ženska klapa Salona, Solin</p> <p>8. ženska klapa Kandelora, Zamunik</p> <p>9. ženska klapa Uzorita, Suko&scaron;an</p> <p>10. ženska klapa Besida, Klis</p> <p>11. ženska klapa Ankora, Split</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mje&scaron;ovite klape</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. mje&scaron;ovita klapa Goromita, Vrgorac</p> <p>2. mje&scaron;ovita klapa Signum, Čapljina</p> <p>3. mje&scaron;ovita klapa Đirata, Zagreb</p> <p>4. mje&scaron;ovita klapa Sv. Nikola, Metković</p> <p>5. mje&scaron;ovita klapa Kolajna, Zadar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klape se u sve tri kategorije natječu za prvu nagradu Posu&scaron;ki stećak, a uz ovo priznanje osigurana je i novčana nagrada od 1.500,00 KM. Drugo mjesto bit će uz priznanje nagrađeno s 1.000,00 KM, a treće s 500,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obje kategorije priznanjem Bura bit će nagrađene najbolje klape po izboru publike, pi&scaron;e Radio Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-30-klape.jpgPOSUŠKO LITO: I ove godine bacite "Posuški đir"http://grude.com/clanak/?i=2825328253Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-posuski-dir1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalnom biciklijadom „Posuški đir“ u nedjelju, 2. srpnja službeno će se otvoriti kulturno-zabavna i športska manifestacija „Posuško lito“. <p>Biciklijadu, koja već polako prelazi u jednu lijepu tradiciju, četvrtu godinu zaredom organizira posu&scaron;ki biciklistički klub &bdquo;Pony&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ne sumnjamo da će biciklijada i ove godine okupiti veliki broj biciklista, amatera i rekreativaca, iz susjednih općina i gradova. Svi će oni imati priliku baciti đir po Posu&scaron;ju'', navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljanje je na Trgu hrvatskih branitelja u 14 sati, a polazak na đir previđen je u 15 sati. Ruta kojom će se voziti je: Trg hrvatskih branitelja &ndash; obilaznica &ndash; Ina &ndash; rotor u Rastovači &ndash; rotor na Ričini, obilaznica &ndash; Trg hrvatskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pozivamo sve vas da se pridružite ovoj zanimljivoj kombinaciji rekreacije, sporta i druženja'', priopćili su organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-posuski-dir1.jpgBiH nominirala branje trave ive i kosidbu na Kupresu na listu kulturne baštinehttp://grude.com/clanak/?i=2820228202Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-kosidba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu se danas i sutra održava 11. godišnji sastanak mreže eksperata za nematerijalnu kulturnu baštinu jugoistočne Europe na kojoj će biti razmjenjene informacije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine regije, javlja Anadolu Agency (AA). <p>&nbsp;</p> <p>Sini&scaron;a &Scaron;e&scaron;um, &scaron;ef Kancelarije UNESCO u BiH, izjavio je kako je riječ o regionalnoj plaformi koja služi za razmjenu informacija o za&scaron;titi nematerijalne kulturne ba&scaron;tine regije. Sudionici će danas razgovarati o za&scaron;titi nematerijalne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;e&scaron;um je dodao kako će sutra&scaron;nji dio sastanka biti posvećen financiranju i mehanizmima kroz koje se osigurava adekvatna za&scaron;tita nematerijalne kulturne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- BiH koristi ovu priliku da promovira svoju nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu. Mislimo da je ovo jedinstvena prilika. Ovo je 11. sastanak i zaista kvalitetna platforma kroz koju se rađaju i razvijaju nove ideje. Ono &scaron;to je za UNESCO jako važno to je da se u zemljama regije i BiH zaista vodi računa i da se nematerijalna ba&scaron;tina &scaron;titi na odgovarajući način - izjavio je &Scaron;e&scaron;um.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako BiH ima jedan element upisan na listu nematerijalne ba&scaron;tine, a da je drugi predložen za upis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upisano je konjičko drvorezbarstvo, branje trave ive je već predloženo za upis - dodao je &Scaron;e&scaron;um te dodao kako se pripremaju nove nominacije i smatra kako će narednih nekoliko godina biti vrlo aktivno za eksperte u BiH na izložbi nominacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović rekao je kako je BiH u veljači preuzela predsjedavanje Vijećem ministara kulture JI Europe te da će iskoristiti priliku za jačanje regionalne suradnje u oblasti nematerijalne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako je BiH 2009. godine rafiticirala konvenciju UNESCO-a o za&scaron;titi nematerijalne ba&scaron;tine&nbsp; i da je 2014. godine zmijanski vez upisani element na reprezentativnu listu kulturne ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U proceduri upisa je također nekoliko elemenata, konjičko drvorezbarstvo, sevdalinka, Dan kosidbe na Kupresu, branje trave ive na Ozrenu... - rekao je Osmanović i dodao kako će dvodnevnu konferenciju iskoristiti da se eksperti bolje upoznaju sa nematerijalnom ba&scaron;tinom u BiH, između ostalog sevdalinkom i da imaju priliku gledati skokove sa Starog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina je na 2. lipnja 1993. godine, postala članica Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastanku prisustvuju predstavnici zemalja Balkana, Italije, Turske, Cipra...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-kosidba.jpgObilježena 20. obljetnica kapelice u vojarni Stanislava Baje Kraljevićahttp://grude.com/clanak/?i=2810328103Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-34c0920b6aec991d3e9c.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ova kapela je svjedočanstvo da su 170 -torica naše braće položila, darovala, svoje živote kao čin ljubavi prema bližnjem svom, prema svom hrvatskom narodu, poručio je Sopta.<p>U vojarni "Stanislava Baje Kraljevića" u Mostaru, obilježena je 20. obljetnica podizanja spomen kapelice sv. Ivana Krstitelja. Ta je kapelica podignuta 1997.godine u znak trajnog sjećanja na sve poginule pripadnike 2.gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti su nazočili veterani brigade, a kratki osvrt o kapelici izrekao je ratni zapovjednik brigade general zbora Stanko Sopta. Služena je i sv. misa koju je predvodio vojni kapelan don Ivan Turudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ratni zapovjednik general zbora Stanko Sopta je rekao kako u spomen kapelu sv. Ivana Krstitelja već dvadeset godina ulaze kao u hram žrtve i prilikom svakoga ulaska obuzimaju ih duboke emocije. <br />"Ljudski su to osjećaji koji nas potvrđuju i čine nas boljim i plemenitijim. Na prvom mjestu vjera, pa zahvalnost, pa divljenje, pa tuga, pa ponos, pa nada života, a onda naviru pitanja, no kada se priberemo duboko shvatimo da smo na Svetom mjestu. "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe", druga je Božja zapovijed, ona je neprestano pred nama, često je nismo kadri po&scaron;tivati. No sigurni smo, tko život svoj daruje ljubeći bližnjega svoga, Božju zapovijed je slijedio", poručio je Sopta. "Ova kapela je svjedočanstvo da su 170-torica na&scaron;e braće položila, darovala, svoje živote kao čin ljubavi prema bližnjem svom, prema svom hrvatskom narodu. Svojom žrtvom života, nama su darovali slobodu. Ovim dana&scaron;njim spominjanjem im zahvaljujemo, ovim skromnim činom uzvraćamo ljubav koju nam oni darova&scaron;e! Glasno danas izgovorimo, ponosni smo na Vas, dičimo se s Vama! Zahvalni smo Va&scaron;im obiteljima i u dubini du&scaron;e, s njima dijelimo sve bratske osjećaje!", poručio je Sopta.<br />"Na dvadesetu obljetnicu podizanja i blagoslova ove kapele prisjećamo se i na&scaron;eg ministra obrane Gojka &Scaron;u&scaron;ka, jednog od najvećih sinova na&scaron;eg naroda, koji nam je na ovom mjestu prije dvadeset godina očinskom ljubavlju i brigom izgovorio, tako snažno i ohrabrujuće, a tako brižno "NE BOJTE SE". Danas smo potpuno svjesni da je njegovo ime i da su njegove riječi stalno u nama, da nas opominju i podsjećaju, da nas na nova hrabre. Danas mi jedni drugima ponovo kažimo "NE BOJMO SE", nisu se bojali ni na&scaron;i prijatelji pa ne smijemo se bojati ni mi. Budimo dostojni njihove Žrtve!", naglasio je Sopta. <br />"Na zidove ove kapele među imena na&scaron;ih branitelja, na&scaron;ih prijatelja, iz svojih srca, iz svojih misli prenijeti ćemo imena na&scaron;ih "očeva" koji nas hrabro vodi&scaron;e u tim slavnim danim boja za slobodu. Zlatnim slovima upisati ćemo imena dr. Franje Tuđmana, Gojka &Scaron;u&scaron;ka i Mate Bobana", poručio je Sopta u svom govoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomen kapela sv. Ivana Krstitelja Kapelica sv.Ivana Krstitelja je podignuta 1997.godine u znak trajnog sjećanja na sve poginule pripadnike 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane. Kapelu su podigli pripadnici brigade za zapovijedanja ratnog zapovjednika brigade generala zbora Stanka Sopte. Kapelu je projektirao talijanski arhitekt Michele Bergamasco. Otkrivena je i posvećena na sam blagdan sv. Ivana Krstitelja 1997. godine. Unutar kapele ukupno je postavljeno 170 mramornih ploča (30 x 60 cm) sa slikom upečenom na glini i imenima poginulih pripadnika. U sredi&scaron;njem prostoru dominira oltarni prostor &ndash; žrtvenik u čijim plohama su isklesani reljefi: razapinjanje na križu kojem su grede troplet (južna strana), ruka i krunica (desna strana), ruka i pu&scaron;ka (lijeva strana), a na sjevernoj plohi je potpis umjetnika akademskog slikara Anđelka Mikulića s prigodnim tekstom iznad kojeg lebdi golub Duha Svetoga ili Mira. U prostoru iza žrtvenika nalazi se Mozaik urađen od murana i raznobojnog granita. I to je djelo akademskog slikara Anđelka Mikulića. Prikazuje žalost i bol majke za gubitkom sina.<br /><br /><br />(Vecernji.ba)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-34c0920b6aec991d3e9c.jpegOvaj vikend počinje „Posuško lito“ 2017.http://grude.com/clanak/?i=2805728057Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-koncertv-crvena-jabuka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posušje u sljedeća tri mjeseca postaje kulturno-zabavno i sportsko središte, ne samo Hercegovine već BiH i šire regije. <p>Od subote 24. lipnja kreće jo&scaron; jedno &bdquo;Posu&scaron;ko lito&ldquo; 2017. veliki brend Posu&scaron;ja u sklopu kojeg se održava vi&scaron;e od 30 kulturno-zabavnih i sportski događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Započeti će 2. Memorijalnim turnirom u bridžu &bdquo;Jerko-Jerry Kovač&ldquo; u Parku prirode Blidinje te Međunarodnim festivalom animiranog filma (NAFF) koji će se održati u posu&scaron;koj kinodvorani. Svečano otvaranje je predviđeno 2. srpnja velikom biciklijadom &bdquo;Posu&scaron;ki đir&ldquo; u organizaciji BK &bdquo;Pony&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom ne&scaron;to vi&scaron;e od dva mjeseca, od kraja lipnja pa sve do početka rujna, posjetitelji će moći uživati u brojnim događajima, smotri folklora, predstavama, koncertima, projekciji filmova, animiranom festivalu, festivalu klapske pisme i sportskim događajima. I ove godine je pred nama dvadesetak događaja koji će obogatiti ovogodi&scaron;nji program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrhunac manifestacije bit će IV. Festival klapske pisme na kojem će u revijalnom dijelu nastupiti Meri Cetinić i klapa &Scaron;ufit te spektakularni koncert Parnog valjka na kojem se očekuje na tisuće posjetitelja. Svakako vrijedi izdvojiti Igre bez granica koje svake godine obaraju rekorde po prijavi natjecatelja, smotru folklora &bdquo;Silo na ognji&scaron;tu&ldquo; koja okuplja brojna kulturno-umjetnička dru&scaron;tva iz BiH i Hrvatske. Poseban naboj će imati koncert &ldquo;Za sve ove godine&ldquo; na kojem će nastupiti svi posu&scaron;ki bendovi koji su djelovali na prostoru općine u ovom i pro&scaron;lom stoljeću, pi&scaron;e Posu&scaron;je.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo da je &ldquo;Posu&scaron;ko lito&rdquo; manifestacija koja se održava ususret Danu općine Posu&scaron;je, odnosno proslavi blagdana Velike Gospe koji se obilježava 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine naslovnicu letka i plakata krasila je bista fra Petra Bakule u čast 200. obljetnice rođenja, prije njega fra Grge Martiće, zatim most na Ričini da bi ove godine svoje mjesto na njima zauzeli izlo&scaron;ci franjevačkog muzeja &bdquo;U kući Oca mojega&ldquo;. Nakon mukotrpnog rada na pripremi prostora i izložaka pronađenih na prostoru općine Posu&scaron;je javnost će ih moći vidjeti do kraja ove godine.</p> <p>Inače, pro&scaron;logodi&scaron;nju manifestaciju &ldquo;Posu&scaron;ko lito 2016.&rdquo; posjetilo je vi&scaron;e od 50.000 posjetitelja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-koncertv-crvena-jabuka.jpgGeneralni ministar reda fra Michael Perry posjetio širokobriješki samostanhttp://grude.com/clanak/?i=2799427994Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-19-perry.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu posjeta Generalne uprave Franjevačkog reda OFM Južnoslavenskoj konferenciji provincijala u nedjelju je generalni ministar reda fra Michael Perry posjetio samostan u Širokom Brijegu. <p>Tom prigodom, fra Perryja i njegovo izaslanstvo ispred &scaron;irokobrije&scaron;ke bazilike dočekali su fratri koji djeluju u samostanu, na čelu s gvardijanom fra Tomislavom Puljićem. Nakon dočeka uputili su se u crkvu gdje ih je gvardijan pozdravio i izrazio dobrodo&scaron;licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Perry je, također, uputio nekoliko prigodnih riječi, potaknuv&scaron;i nazočne da se i dalje bore za svoju vjeru na ovim trusnim područjima, priopćeno je iz Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva "Fra Leo Petrović i 65 subraće".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo je obi&scaron;lo samostan i Muzej te su se pomolili na grobu dvadesetčetvorice hercegovačkih fratara ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vendelin Karačić je nakon toga kratko izložio povijest crkve i samostana, a fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeni&scaron;tva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", uveo je nazočne u tematiku pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, fra Perry je posjetio ratno skloni&scaron;te u kojem je 7. veljače 1945. ubijeno i spaljeno 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Miljenko Stojić pojasnio je nazočnima kako se i &scaron;to točno dogodilo u tom skloni&scaron;tu, ali i kako je ista, jugokomunistička, ruka u tom vremenu ubila jo&scaron; 54 hercegovačka fratra za koje se vodi postupak mučeni&scaron;tva da bi ih Crkva jednoga dana proglasila mučenicima, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-19-perry.jpgIzmolite molitvu koja se moli na blagdan svetog Antehttp://grude.com/clanak/?i=2787127871Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan je svetog Antuna (Ante) Padovanskog, jednog od najomiljenijih katoličkih svetaca, koji je svetim proglašen samo 11 i pol mjeseci nakon svoje smrti. U Hercegovini se blagdan obilježava svetim misama, blagoslovom djece i procesijama.<p>&nbsp;</p> <p>S portala <strong><a href="http://www.medjugorje-info.com/hr" target="_blank">Međugorje info</a></strong> prenosimo prigodnu molitvu povodom dana&scaron;njeg dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Antune, veliki sveče i čudotvorče, s vjerom se i ufanjem utječemo tebi i tvojemu svetom zagovoru kod Boga danas, na dan tvoga blaženog preminuća i prijelaza u vječni život na nebesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojim vjernim nasljedovanjem Isusa Krista, svojom pokorom, čistoćom, pravedno&scaron;ću, ponizno&scaron;ću, ljubavlju i svim drugim kr&scaron;ćanskim krepostima u herojskom stupnju, ukratko, svojom izvanrednom sveto&scaron;ću, zaslužio si vječnu slavu kod Boga i ljudi. Time si pokazao put kojim je i nama ići, svijetli primjer kako ćemo i mi nasljedovati svoga Spasitelja, Isusa Krista. Bio si već za svoga zemaljskog života toliko drag Bogu da je Djetić Isus si&scaron;ao u tvoje naručje i da si, promatrajući ga svojim očima, mogao s njime tajnovito i ljubazno razgovarati. Sada si mu jo&scaron; draži u nebu. Molimo te, zagovaraj nas kod dobroga Boga. Preporučamo ti prije svega potrebe Crkve u na&scaron;em hrvatskom narodu i po svem svijetu; preporučamo ti sve svećenike da uspje&scaron;no navije&scaron;taju ljudima Radosnu vijest spasenja i vode ih k pravom miru u Bogu; zatim, sve na&scaron;e redovnike i redovnice, da se žrtvuju za Krista i bližnjega; sve na&scaron;e obitelji, da žive po Božjem zakonu u slozi i ljubavi; na&scaron;u mladež, da ustraje u svetim idealima; na&scaron;e starce, bolesnike i sve koji trpe, da strpljivo za Isusom nose svoj križ; umiruće, da preminu u milosti Božjoj, i pokojnike, da se raduju vječnoj svjetlosti neba. Po tebi neka bude vječna hvala i slava Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu: "Divan je Bog u svetima svojim!" Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim se pjeva ili recitira:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ak&rsquo; čudesa traži&scaron;, gle!<br />Smrt i bludnja, nevolje,<br />Vrag i guba nestaju.<br />Zdrave bolesnici.<br />More, lanci padaju,<br />Uda, stvari propale<br />Mole i dobivaju<br />Mladi pa i starci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I&scaron;čezava pogibelj,<br />Prestaju i potrebe.<br />Neka kaže tko to zna,<br />Pa i Padovanci!<br />More, lanci...<br />Slava Ocu i Sinu<br />I Duhu Svetomu.<br />More, lanci...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ove pjesme pjeva se ili recitira:</p> <p>&nbsp;</p> <p>O jeziče blagoslovljeni, koji si uvijek blagoslivljao Gospodina i druge si blagoslivljati učio: sad je očito kakve te zasluge uzvisi&scaron;e pred Bogom!</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moli za nas, blaženi Antune!<br />- Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomolimo se! Zavjetni spomen blaženoga Antuna, tvojega, Bože, priznavatelja i naučitelja, neka razveseli svekoliku Crkvu da vazda bude za&scaron;tićena duhovnom pomoći i zavrijedi uživati vječne radosti. Po Kristu, Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpgČetvrtom knjigom Mila Stanković još jednom uzburkala duhovehttp://grude.com/clanak/?i=2785527855Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-12-knjige1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Dok ne pustimo misao da slobodno poteče i ne oslobodimo pero u vlastitoj ruci, naš rukopis robovat će zakonima i propisima."<p>&nbsp;</p> <p>Riječi su to iz pera Mile Stanković, poznate novinarke Večernjeg lista, koja je ovih dana objavila svoju četvrtu knjigu pod nazivom "Oslobođena misao".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj knjizi, Mila Stanković je odlučila osloboditi svoje misli, odlučila ih je podijeliti sa svijetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predgovoru o ovoj knjizi, Ante Gugo je napisao kako se autorica u svojim razmi&scaron;ljanjima obračunava s anomalijama koje postaju postaju dru&scaron;tvena pravila.</p> <p><br />- Mislim dakle postojim (Cogito ergo sum) izrekao je Rene Decartes, francuski matematičar i filozof koji je svije obogatio svojom intelektualnom ostav&scaron;tinom u razdoblju od 1597. do 1651. godine. Da je Decartesova misao uvijek aktualna pod izvrsno odabranim nazivom "Oslobođena misao". Sadržaj nekih eseja koji su pred nama takav je da je trebala velika količina hrabrosti za objaviti ih. Zbog toga je ova knjiga jo&scaron; vrjednija. Autorica se u svojim razmi&scaron;ljanjima obračunava s anomalijama koje postaju dru&scaron;tvena pravila. Ba&scaron; kao &scaron;to je nekad Decartes geometrijski ra&scaron;članjivao neki problem i onda ga dio po dio analizirao idući do konačnog rezultata, tako nam i Mila Stanković aktualno stanje u dru&scaron;tvu svodi na pojedinačne radnje i događaje koji rezultiraju aktualnim dru&scaron;tvenim stanjem, govori Gugo u predgovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjim rečenicama predgovora Gugo ističe da se dade u tekstovima Mile Stanković vidjeti i samoprijekora, ali i iskrene radosti zbog trenutka u kojem je autorica odlučila postati slobodna osoba i progovoriti.<br />- Nije time razveselila samo sebe nego i sve nas koji smo pročitali, odnosno sve one koji će tek pročitati ovu izvrsnu knjigu, zaključuje Gugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mila Stanković kritički se u svojoj knjizi odnosi prema svakodnevici, koja je i dva desetljeća nakon rata, sumorna, isprepletena nepravdom i bezakonjem. U svojem razmi&scaron;ljanju osobito je ogorčena onima koji su "isplivali" nakon posljednjeg rata i koji su stvorili, te i dalje stvaraju tu sumornu svakodnevicu. Ali, kako na kraju nakon ki&scaron;e dolazi sunce, tako je i autorica za kraj ostavila ono najljep&scaron;e, promi&scaron;ljanje o ljubavi. - U biti, mislim kako je život satkan od malih stvari. A ljubav je i mala i velika stvar. Ljubav je dostupna svima. Svi smo se s njom rodili... ako nas vodi ljubav, mislim kako nam je "pobjeda" ilitiga "opstanak", zajamčen, stoji u knjizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima iz posljednjeg dijela knjige "Oslobođena misao" Mila Stanković vraća nadu svim obespravljenima u dana&scaron;njem vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogovor za njezinu knjigu, napisao je novinar i pisac Du&scaron;an Musa. - Nakon isčitavanja niza eseja iz sadržaja knjige prva asocijacija je Silvije Strahimir Kranjčević i njegova neprolazna &ndash; Eli! Eli! Lama azavtani?!&ldquo; &ndash; Bože! Bože! Za&scaron;to si nas (me) ostavio?!. Da za&scaron;to? Kakve to veze ima s djelom, ovovremene autorice? Ima, ima, kazuju to stihovi...., ističe Musa u pogovoru, pa zavr&scaron;ava mislima: "Dva smo svijeta različita", bio bi konačni zaključak nakon isčitavanja 'oslobođene misli'. Jedan je svijet za kojeg se spremala 'generacija koja nije dolila priliku', romantični Radio Luksemburga, svijet Charlesa Aznavura i njegovog recimo &ndash; Treba znati.... Umjesto recimo, Aznavurovog, Treba znati, danas se na istim mjestima valjaju stihovi koje slu&scaron;aju djeca 'generacije koja nije dobila priliku'...., zaključuje jedan od recenzenata Du&scaron;an Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon putopisnog romana prema istinitim događajima "Ponosna pustinja", zbirke kolumni "Retrovizor" i knjige "Zemlja apsurda", Mila Stanković jo&scaron; je jednom uspjela dodirnuti du&scaron;u svojih čitatelja i dokazati da njena, "izgubljena generacija", kako je naziva Du&scaron;an Musa u svojem pogovoru, a koja je bila stvorena za velike domete, ali ih je rat zaustavio, jo&scaron; ima &scaron;to&scaron;ta za reći i upozoriti na nepravdu koja se događa u dana&scaron;njem vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji su zainteresirani za najnoviju knjigu poznate novinarke i književnice iz &Scaron;irokog Brijega mogu se javiti na njezinu <strong><a href="https://www.facebook.com/stankovicmilaknjige/" target="_blank">službenu Facebook stranicu Mila Stanković</a></strong>, gdje mogu doznati sve detalje o ovoj, kao i o ostalim knjigama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br /><a href="https://www.facebook.com/stankovicmilaknjige/" target="_blank">https://www.facebook.com/stankovicmilaknjige/</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-12-knjige1.jpgNarodne nošnje i tradicionalne pjesme odjeknule Mostaromhttp://grude.com/clanak/?i=2782627826Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-10-folklor-hrvata-u-bih7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH u organizaciji UHAKUD u BiH održava se danas u Mostaru u HD Herceg Stjepan Kosača. <p>Na smotri nastupa devet skupina iz BiH. Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH -UHAKUD u BiH osnovni je način za&scaron;tite i promocije izvrsnosti i izvornosti nematerijalne kulturne ba&scaron;tine na&scaron;ega naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ciljem &scaron;to boljeg i kvalitetnijeg očuvanja na&scaron;e nematerijalne kulturne ba&scaron;tine organizacija ovakvog događaja je neophodna kako bi se dru&scaron;tva predstavila sa svojim izvornim nematerijalnim izričajem s jednim ciljem, prijenosom ba&scaron;tine s koljena na koljeno, naveli su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SUDIONICI SMOTRE: 1. HKD &bdquo;Napredak&ldquo; &ndash; Bugojno<br />2. HKDU &bdquo;Zora&ldquo; Struge i Gorica &ndash; Čapljina<br />3. HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; &ndash; Mostar<br />4. KUD &bdquo;Stari hrast 2000&ldquo; &ndash; Novi Travnik<br />5. HKUD &bdquo;Hercegovac&ldquo; &ndash; &Scaron;iroki Brijeg<br />6. KUD &bdquo;Izvor&ldquo; &ndash; Žabljak Usora<br />7. HFS &bdquo;Bobovac&ldquo; Ćatići Kakanj<br />8. HKUD &bdquo;Drijeva&ldquo; Gabela&ldquo;<br />9. HKUD &bdquo;Veljaci&ldquo; Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <strong>Bljesak.info</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-10-folklor-hrvata-u-bih7.jpgJozo Pavković kod Pape: Darujem vam "krikove" kojima upozoravam na nepravdu prema Hrvatimahttp://grude.com/clanak/?i=2778927789Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-jozo_i_papa1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Među koricama knjige ‘Urednikov pečat’ sadržani su moji krikovi kojima upozoravam na nepravdu koja se čini nad Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini”, rekao je Jozo Pavković Svetom Ocu uručujući mu svoju knjigu u Vatikanu. <p>&nbsp;</p> <p>Papa je također uzvratio darom - svojim medaljonom. Susret s poglavarom Katoličke crkve za svakoga je posebna čast i doživljaj koji ostaje u sjećanju cijeloga života. Malo kome se u životu pruži prilika susresti se s Papom u njegovu uredu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pavković je imao tu prigodu čak &scaron;est puta, i to s trojicom papa - Ivanom Pavlom II., Benediktom XVI. i papom Franjom. Uz to, izvje&scaron;tavao je tijekom njihovih posjeta BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bio sam s izaslanstvom iz BiH s papom Franjom u knjižnici u kojoj je soba za prijam. Dolazak do njegova ureda nezaboravan je doživljaj. Prolazak kroz hodnike u strogo je određenoj koloni. Ide se jedan iza drugoga, u ti&scaron;ini, pored &Scaron;vicarske garde i papinih časnih ljudi. Prefekt dirigira kada se hoda ili stoji. Kao da prolazite kroz povijest. Put pored impresivnih dvorana do vrhovnog poglavara vi&scaron;e od milijarde katolika iz cijelog svijeta prepun je mističnosti. Sve izgleda svečano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomislio sam - ima li veće sreće za jednoga autora od toga da tek otiskani primjerak svoje knjige među prvima uruči upravo Svetome Ocu&rdquo;, kaže Pavković. Ističe kako mu je taj trenutak važan i zbog činjenice &scaron;to je ponajveći &ldquo;glavni krivac&rdquo; pisanja kolumni, a potom i izlaska knjige papinski izaslanik nuncij u Hrvatskoj Alessandro D&rsquo;Errico.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo na poticaj nuncija i glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića počeo je pisati kolumne, ponajvi&scaron;e o političkom položaju Hrvata u BiH. Zato je Pavković iskoristio prigodu Svetom Ocu kazati i u posveti napisati kako on kao urednik vidi njihov težak položaj i pozvati Vatikan na diplomatsku ofenzivu. Za posjeta Vatikanu Pavković je imao priliku susresti se i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom. U razgovoru ga je podsjetio na obećanje koje mu je dao prije dvije godine - da će doći u Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-jozo_i_papa1.jpeg''Operacija Kino'' stiže u Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=2780227802Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-operacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Operacija kino kreće na ljetnu turneju 15. lipnja Prvi grad na karti Operacije kino ovoga ljeta je Čapljina čiji stanovnici će 15. i 16. lipnja uživati u filmovima ''Sing Street'' Johna Carneya i ''Uzbuna na Zelenom vrhu'' Čejen Černić. <p>Putujuće kino Sarajevo Film Festivala i Obala Art Centra će obradovati i stanovnike Livna (17. i 18. lipnja), Tomislavgrada (19. i 20. lipnja), Ljubu&scaron;kog (21. i 22. lipnja), Trebinja (23. i 24. lipnja), Posu&scaron;ja (28. i 29. lipnja), te posjetitelje OK Festa na Tjenti&scaron;tu (30. lipnja, 1. i 2. srpnja).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekipa Operacije kino se pobrinula da odabere program u kojem će, pored velikih, moći uživati i mali filmoljupci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publika će imati priliku osjetititi posebnu draž gledanja filmova pod otvorenim nebom, a ulaz na projekcije je slobodan, prenosi Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PROGRAM OPERACIJE KINO 2017:</p> <p>&nbsp;</p> <p>ČAPLJINA<br />20.30 - Sportski centar Čapljina (u slučaju ki&scaron;e: kino Mogorjelo)<br />15. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney<br />16. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić</p> <p>LIVNO<br />21.00 - Trg kralja Tomislava (u slučaju ki&scaron;e: Kino dvorana NS Livno)<br />17. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić<br />18. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney</p> <p>TOMISLAVGRAD<br />21.00 - Plato ispred Osnovne &scaron;kole Ivana Mažuranića (u slučaju ki&scaron;e: Gradska galerija)<br />19. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić<br />20. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney</p> <p>LJUBU&Scaron;KI<br />21.00 - Gradski park (u slučaju ki&scaron;e: Osnovna &scaron;kola Marka Marulića)<br />21. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney<br />22. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić</p> <p>TREBINJE<br />21.00 - JU Dom mladih &ndash; ljetna pozornica (u slučaju ki&scaron;e: JU Dom mladih)<br />23. lipanj &ndash; RIČARD RODA, režija: Toby Genkel, Reza Memari - (sinhronizovan)<br />24. lipanj &ndash; LUDI PROVOD, režija: Paolo Virz&igrave;</p> <p>POSU&Scaron;JE<br />21.00 &ndash; Trg hrvatskih branitelja (u slučaju ki&scaron;e: kino dvorana Posu&scaron;je)<br />28. lipanj &ndash; UZBUNA NA ZELENOM VRHU, režija: Čejen Černić<br />29. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney</p> <p>TJENTI&Scaron;TE &ndash; OK FEST &ndash; 21.00<br />30. lipanj &ndash; SING STREET, režija: John Carney<br />1. srpanj &ndash; TOUR THE FRANCE, režija: Rachid Djaidani<br />2. srpanj &ndash; NESLAVNO SLAVNA FLORENCE, režija: Stephen Frears</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-operacija.jpgPremijera videa za "Pjesmu o ljubavi" Lucije Zovkohttp://grude.com/clanak/?i=2776827768Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-big_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Pjesma o ljubavi'', nagrađena skladna na natječaju u sklopu Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca (2016.) kojeg svake godine organizira Vicepostulatura postupka mučenistva "fra Leo Petrović i 65 subraće", ovih dana dobila je video spot. <p>Za video za ovu skladbu Lucije Zovko zaslužni su redatelj Tomislav Topić i direktor fotografije Antoni Ćorić iz &scaron;irokobrije&scaron;ke filmske produkcije Kadar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst potpisuje Stanko Zovko, glazbu Stanko i Lucija Zovko, a aranžman Gabrijel Prusina. Glazbenu produkciju je radio Franjo Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studijsko snimanje, miks i mastering rađeni su u "Studiju 3" Radiopostaje Mir Međugorje i Studiju Groove, Mostar, pi&scaron;e Bljesak.info. Snimanje za potrebe glazbenog videa odvijalo se na &Scaron;irokom Brijegu u blizini mjesta gdje su pobijeni &scaron;irokobrije&scaron;ki franjevci, kojima je ova pjesma i posvećena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/Pc-1GqERrLY" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-big_(1).jpgGLAZBENA DIVA U POSUŠJU: Meri Cetinić nastupa u revijalnom dijelu Festivala klapske pisme Posušje 2017.http://grude.com/clanak/?i=2776927769Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-08-meri-cetinic-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meri Cetinić, kantautorica iz Splita čije pjesme rado slušamo i u njima uživamo već godinama, nastupiti će u revijalnom dijelu IV. Festivala klapske pisme Posušje 2017. i unijeti šansonijerski ugođaj te večeri. <p>Nastupiti će u duetu sa kćerkom Ivanom Burić u jedinstvenom ambijentu pod otvorenim nebom na Trgu hrvatskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne sumnjamo da će &bdquo;diva dalmatinskog soula&ldquo;, kako je nazivaju hrvatski novinari, izvedbom svojih najvećih hitova kao &scaron;to su Mornareva žena, Četiri stađuna, Lastavica, U prolazu, Potraži me u predgrađu, Zemlja dide mog kao i neke nove skladbe prisutnoj publici pružiti nezaboravan koncert, pi&scaron;e Posu&scaron;je.net.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meri Cetinić će pjevati na prvoj večeri festivala kada su na programu mu&scaron;ke klape u subotu, 5. kolovoza na Trgu hrvatskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/WJGGF5mZJJ0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-08-meri-cetinic-1.jpgŠiroki Brijeg: Otvoren natječaj za 15. izdanje WHFesta http://grude.com/clanak/?i=2770427704Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-06-whf_no_15.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj za prijave radova na West Herzegowina Fest No.15. koji će se održati u Širokom Brijegu od 3. do 5. kolovoza otvoren je 6. lipnja ove godine. <p>Kao i do sada, na natječaj se mogu prijaviti glazbenici, autori kratkih filmova te pisci kratkih priča, a nakon selekcije, žiri će odlučiti o najboljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za glazbeni dio festivala potrebno je poslati tri autorske skladbe na e-mail glazba@whfest.com, a autori kratkih filmova mogu na mail film@whfest.com slati radove isključivo u trajanju do 8 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratke priče, koje će nakon selekcije biti objavljene u festivalskom Fanzinu, &scaron;aljite isključivo na e-mail kratka.prica@whfest.com. Priča ne smije biti ranije objavljena (&scaron;to uključuje i dru&scaron;tvene mreže), a može imati najvi&scaron;e 9.000 znakova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori kratkih priča natječu se za novčanu nagradu od 1.000,00 KM, autori filmova natječu se za novčanu nagradu od 1.000,00 KM, a nagrada za glazbeni dio festivala je snimanje pjesme i snimanje spota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival će se održati na dobro poznatoj lokaciji, a kao i dosada&scaron;njih godina, program će činiti upravo prijave bendova, priča i filmova, uz nastup glazbenih gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;lih godina to su bili Vatra, Pavel, Silente, Edo Maajka, Hladno Pivo, Sars, Goran Bare &amp; Majke, Letu &Scaron;tuke, Damir Urban, Neno Belan, Gustafi, Kino Klub, Kawasaki 3p, TBF, JINX, Belfast Food, Dubioza Kolektiv, Elemental, Kries, Zoster, Zabranjeno pu&scaron;enje, Natali Dizdar..., a i ove godine očekujemo zvučna imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren do 10. srpnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija na službenim <a href="http://www.whfest.com/vijest118.asp" target="_blank">internetskim stranicama Festivala</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-06-whf_no_15.jpgPosušje: Predavanje o značaju i zaštiti kulturno-povijesne baštine ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=2766827668Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-steci-blidinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Edukativno predavanje o značaju i zaštiti kulturno-povijesne baštine Županije Zapadnohercegovačke, u organizaciji Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH održat će se u srijedu 7.6.2017 s početkom u 9 sati u općinskoj vijećnici u Posušju. <p>Predavač će biti Maja Soldo stručni suradnik za kulturno-povijesnu ba&scaron;tinu navedenog ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potreba za ovakvim predavanjem, koje bi educiralo ili podsjetilo lokalnu zajednicu na značaj kulturno-povijesne ba&scaron;tine, potaknuto je brojnim devastacijama, ali i zaboravom nekoliko stotina lokaliteta od prapovijesti do novijeg vremena. Na predavanju će biti obrađene 3 cjeline:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavne karakteristike i pojmovi svakog razdoblja od prapovijesti do srednjeg vijeka;<br />Poznati lokaliteti općine u kojoj se održava predavanje;<br />Za&scaron;tita kulturno-povijesne ba&scaron;tine</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje se u prvom redu odnosi na predstavnike mjesnih zajednica, ali i na predstavnike zainteresiranih institucija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-steci-blidinje.jpgPosjetitelji uživali u plesovima Hercegovine, Posavine, Slavonije...: HKUD ''Hercegovac'' proslavio 20. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=2744527445Grude.com - klik u svijetSun, 28 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-28-hkud.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posjetitelji su mogli uživati u plesovima iz zapadne Hercegovine, Posavine, Slavonije, ciganskim plesovima, plesovima Makedonije i izvornim plesovima Hercegovine, te u izvornim pjevanjima gange i bećarca. <p>U organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva &bdquo;Hercegovac&ldquo; održan je cjelovečernji koncert &bdquo;20 GODINA S VAMA&ldquo; u kojem su ljubitelji narodnih pjesama i plesova uistinu mogli uživati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je upriličen u &scaron;kolskoj dvorani Gimnazije fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su mogli uživati u plesovima iz zapadne Hercegovine, Posavine, Slavonije, ciganskim plesovima, plesovima Makedonije i izvornim plesovima Hercegovine, te u izvornim pjevanjima gange i bećarca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, na koncertu su bili gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-28-hkud.jpgU Mostaru spektakularni broadwayski mjuzikl 'Kralj Lavova'http://grude.com/clanak/?i=2730627306Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-kralj_lavova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spektakularni broadwayski mjuzikl "Kralj Lavova" izvest će se 27. i 28. svibnja, s početkom u 19.'' sati, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, u organizaciji plesnog studija B-Dance. <p>Jedinstveni visoko nagrađivani mjuzikl izvest će trinaestero djece &ndash; glumaca u uzrastu od petog do devetog razreda osnovne &scaron;kole te 39 plesača iz Plesnog studija B-Dance.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjuzikl "Kralj Lavova" je jedna bezvremenska priča za sve uzraste u kojoj se isprepliću obiteljske i prijateljske intrige, te se oživljava tema ljubavi, zajedni&scaron;tva, po&scaron;tovanja i prijateljstva, istaknuo je voditelj projekta mjuzikla Goran Popović, koji potpisuje tekst i režiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koreografiju za mjuzikl radile su Kristina Glavina i Sanja Elezović, glazbu Igor Raguž, a vokalni trening Željka Zovko, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-kralj_lavova.jpgU Mostaru projekcija filma 'Bijeli put' Zdenka Juriljahttp://grude.com/clanak/?i=2731127311Grude.com - klik u svijetWed, 24 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-bijeli-put-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekcija dokumentarnog filma "Bijeli put" redatelja Zdenka Jurilja održat će se u petak, 26. svibnja, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru u 20 sati. <p>Film će biti prikazan u sklopu kulturne manifestacije Hrvatsko proljeće Sredi&scaron;nje Bosne, a pod pokroviteljstvom hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bijeli put" tematizira organiziranje najvećeg humanitarnog konvoja koji je 1993. godine spasio 80.000 opkoljenih Hrvata u Sredi&scaron;njoj Bosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera filma upriličena je 9. travnja u Novoj Biloj, nakon čega je održana projekcija u kinu "Europa" u Zagrebu. Nakon Mostara film će biti prikazan u Splitu, Osijeku, Dubrovniku i u ostalim gradovima Hrvatske i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, film će biti prikazan u jo&scaron; nekim zemljama u inozemstvu. "Bijeli put" realizirala je autorska ekipa iz &scaron;irokobrije&scaron;ke produkcije "Kadar" - redatelj Zdenko Jurilj, direktor fotografije Antoni Ćorić, montažer Tomislav Topić i producent Tomislav Bubalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-bijeli-put-2.jpgNAJAVA: Koncert '20 godina s vama' HKUD Hercegovachttp://grude.com/clanak/?i=2728127281Grude.com - klik u svijetTue, 23 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-23-hercegovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 26. svibnja 2017., s početkom u 19 sati, u organizaciji Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Hercegovac“ održat će se koncert „20 GODINA S VAMA“.<p>Koncert će biti upriličen u &scaron;kolskoj dvorani Gimnazije fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji će zasigurno uživati u plesovima iz zapadne Hercegovine, Posavine, Slavonije, ciganskim plesovima, plesovima Makedonije i izvornim plesovima Hercegovine, te u izvornim pjevanjima gange i bećarca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom pozivaju sve ljubitelje narodnih pjesama i plesova, istovremeno radujući se Va&scaron;em dolasku kako bi zajedno proslavili dvadeset godina postojanja Dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-23-hercegovac.jpg'TU SAM DA TE SLAVIM' Proslavljen Treći festival hercegovačkih Frama u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=2724727247Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-_festival_00051.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Posušju je održan Treći festival hercegovačkih Frama pod geslom „Tu sam da Te slavim“.<p>&nbsp;Ovaj uistinu poseban i radostan događaj protekao je u izvrsnu ozračju te su hercegovački frama&scaron;i zajedničkom pjesmom i druženjem proslavili Boga na najljep&scaron;i mogući način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sam događaj započeo je euharistijskim slavljem u kripti nove crkve, a zatim smo se uputili prema Gradskoj &scaron;portskoj dvorani gdje se slavio ovaj Festival. Kaže se da je pjevanje Bogu dvostruka molitva, a kako se Boga slavi pokazali su posjetitelji Festivala. Zaista je bilo lijepo vidjeti mno&scaron;tvo mladih, uz nekolicinu roditelja i ostalih ljubitelja ovakvih događanja, kako zdu&scaron;no pjevaju uskrslom Kristu. Svoje druženje nastavili smo u Maloj &scaron;portskoj dvorani zajedničkim domjenkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujemo Framama: Čerin, Drinovci, Gorica-Sovići, Gradnići, Humac, Kočerin, Međugorje, Mostar, Posu&scaron;je, Posu&scaron;ki Gradac, &Scaron;iroki Brijeg, Tomislavgrad i Vitina na lijepu pjevanju. Također zahvaljujemo svim gostima i posjetiteljima na dolasku i uveličavanju ovog Festivala. Posu&scaron;je je jo&scaron; jednom bilo sredi&scaron;te okupljanja hercegovačkih frama&scaron;a i slavljenja Boga te se nadamo da nas ovakvo veselje očekuje i sljedeće godine. Do idućeg puta...", navode iz Frame Posu&scaron;je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fotogaleriju možete pogledati <a href="http://www.frama-posusje.com/content/proslavljen-treći-festival-hercegovačkih-frama-u-posu&scaron;ju" target="_blank">OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-_festival_00051.jpgSnimljeni posljednji kadrovi filma 'Hajduk Mijat Tomić'http://grude.com/clanak/?i=2721627216Grude.com - klik u svijetSun, 21 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-21-hajduk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Ćavarovu Stanu (Tomislvagrad) su snimljeni posljednji kadrovi filma Hajduk, kojega supružnici Mara i Branko Perić snimaju već godinu dana.<p>Zadnji set je ujedno bio i najzahtjevniji tako da je sa sobom nosio posebnu težinu. Snimana je scena velike borbe Hajduka i Turaka, uz dosta statista, konja i kočija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenaristica Mara Perić je istaknula da je snimanje zadnjega kadra veliko olak&scaron;anje i da im je veliki teret pao s leđa. Dodala je i da su gotovi s hodanjem po nimalo pristupačnim terenima, ali da ih čeka postprodukcija koja predstavlja novi izazov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom Studio Perić zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog velikog projekta, pi&scaron;e <a href="http://tomislavcity.com/index.php/teme/kultura/item/11222-cavarov-stan-snimljeni-posljednji-kadrovi-filma-hajduk-mijat-tomic" target="_blank">Tomislavcity.com.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Tomislavcity.com</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/wuXngA3dIds" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-21-hajduk.jpgTomislavgrad dobiva muzej gangehttp://grude.com/clanak/?i=2719327193Grude.com - klik u svijetSat, 20 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-20-ganga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj projekta je održavanje nematerijalne kulturne baštine, bećarca i gange, koja će postati kulturno turistička atrakcija, kako Pleternice, tako i Tomislavgrad. <p>Načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin nazočio je u petak potpisivanju ugovora između gradonačelnice Pleternice Antonije Jozić i ravnateljica Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske Stella Arneri o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Kulturna ruta bećarca i gange".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o projektu prekogranične suradnje Interreg koji je uspje&scaron;no ocijenjen od mjerodavnih tijela EU, u kojem je Grad Pleternica nositelj projekta, a Općina Tomislavgrad partner u projektu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost ukupnog projekta iznosi oko 17,5 milijuna kuna (oko 2,35 milijuna eura), od čega će Europska unija osigurati 85 posto sredstava, a sudionici projekta preostalih 15 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od odobrenih sredstava Poduzetnički centar Pleternica i Turistička zajednica Pleternica dobit će 1,35 milijuna eura, dok će Općini Tomislavgrad i Kulturno-informativnom centru (KIC) Tomislavgrad pripasti milijun eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta je održavanje nematerijalne kulturne ba&scaron;tine, bećarca i gange, koja će postati kulturno turistička atrakcija, kako Pleternice, tako i Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu projekta, u Pleternici će se urediti sredi&scaron;nji gradski trg s muzejom bećarca, dok će Tomislavgrad dobiti muzej gange.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tomislavgradu također je predviđena izgradnja &scaron;etnica ''Hajdučke družine'', uređenje fasade na zgradi KIC-a u Tomislavgradu, izgradnja krovnog interpretacijskog plana razvoja te idejnog projekta uređenja budućeg muzeja gange, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-20-ganga.jpgŠIROKI BRIJEG: Otvorena izložba »66« u Franjevačkoj galerijihttp://grude.com/clanak/?i=2716727167Grude.com - klik u svijetFri, 19 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-19-66.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba je otvorena u 18.00, a bit će zatvorena u nedjelju, 21. svibnja u 20.00. Izloženi su ostatci crkvenog posuđa nakon što su jugokomunisti opustošili samostan i crkvu..<p>Sinoć, u četvrtak 18. svibnja, u Franjevačkoj galeriji na &Scaron;irokom Brijegu otvorena je izložba pod nazivom &raquo;66&laquo; koja oživljuje tragične događaje iz Drugoga svjetskog rata u kojima je ubijeno 66 hercegovačkih franjevaca. Računajući po broju nazočnih i odjecima u medijima izložba je pobudila veliko zanimanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je organizirano u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Organizacija ICOM (International council of museums), koja povezuje sve muzeje svijeta, ove godine je izabrala temu &raquo;Muzeji i sporne povijesti: govoriti neizrecivo o muzejima&laquo; (Museums and contested histories: saying the unspeakable in Museums). Franjevačka galerija se priključila ovom projektu te je za temu izabrala priču o jugokomunističkom ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca. Ovom izložbom poku&scaron;alo se osigurati stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja zbiljskog identiteta iz vlastitog nasljeđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba je otvorena u 18.00, a bit će zatvorena u nedjelju, 21. svibnja u 20.00. Izloženi su ostatci crkvenog posuđa nakon &scaron;to su jugokomunisti opusto&scaron;ili samostan i crkvu, predmeti koji su pronađeni uz ubijene fratre te likovne vizualizacije akademskih umjetnika na ovu temu. Izloženi su radovi 17 umjetnika: Odej Atić, Josip Mijić, Snižana Romanović, Ivona Skočilić, Tomislav Zovko, Matea Martinović, fra Vinko Mikulić, Vilim Parić, fra Bože Rado&scaron;, Željko Koren, Antun Boris &Scaron;valjek, Branimir Bartulović, Kristina Ćavar, Igor Dragićević, Ilija Kegelj, Jasmina Runje i fra Tihomir Bazina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu su otvorili djelatnici Franjevačke galerije Josip Mijić i Kristina Ćavar. Mijić je u svom obraćanju nazočnima istaknuo: &raquo;Jedino suočavanjem s pro&scaron;lo&scaron;ću možemo pro&scaron;lost prihvatiti onakvom kakva je, koliko god ona bolna i nepravedna bila, i uz Božju pomoć smoći snage da neopterećeno, kr&scaron;ćanski snažno i ispravno, živimo u sada&scaron;njosti te gradimo bolju budućnost za sve nas. Ova izložba je jasna poruka svima da se zlo ne isplati i da se na zlo ne smije odgovarati novim zlom.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji ove izložbe Galeriji je pripomogla i Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;. U zahvalu za to i za sve &scaron;to radi neki su joj od umjetnika, nakon zatvaranja izložbe, darovali svoje radove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />FOTO: <a title="Pobijeni info" href="http://www.pobijeni.info/" target="_blank">Pobijeni.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-19-66.jpgVečernjakov pečat: Europsko proljeće večeras stiže u Mostar http://grude.com/clanak/?i=2712027120Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-pecat.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras, u 21.05 sati, “Europsko proljeće” stiže u Bosnu i Hercegovinu, točnije u Mostar. <p>&nbsp;</p> <p>Večernji list, zajedno sa svojim partnerima, organizira 16. po redu Večernjakov pečat, manifestaciju koja je u svijetu prepoznata po snažnim porukama mira i suživota, a koju su mnogi ocijenili najvećim dru&scaron;tvenim događajem u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogat zabavni program i glamurozni crveni tepih, manifestacija &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo; ima i svoju relevantnu dru&scaron;tveno-političku dimenziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, već tradicionalno, Večernjakov pečat okuplja brojne visoke dužnosnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Europe. Tako će biti i ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi put manifestaciji &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo;, koja se ove godine održava pod motom &ldquo;Europsko proljeće&rdquo;, nazočit će premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković kojem će dru&scaron;tvo praviti i &scaron;ef slovačke diplomacije i kandidat za predsjednika Skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda Miroslav Lajčak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o čovjeku koji je vi&scaron;e puta pokazao koliki je prijatelj Bosne i Hercegovine i naroda koji žive na ovim prostorima, zbog čega mu je 2008. godine i dodijeljena nagrada &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večera&scaron;njem događaju nazočit će članovi Predsjedni&scaron;tva BiH koji su i ove godine preuzeli visoko pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom te brojni politički dužnosnici sa svih razina vlasti, uključujući predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju nazočnost na manifestaciji, koja se održava u Hrvatskom domu &ldquo;Herceg Stjepan Kosača&rdquo; u Mostaru, potvrdili su i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, predsjednik Narodne skup&scaron;tine RS Nedeljko Čubrilović, kao i brojni državni, federalni i županijski ministri, visoki međunarodni dužnosnici, članovi diplomatskog zbora, gradonačelnici, načelnici i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoj pečat ovoj manifestaciji svake godine daju i brojni poznati estradnjaci, znanstvenici, gospodarstvenici, sporta&scaron;i, osobe iz kulturnog i vjerskog života. Tako će i ove godine manifestaciji nazočiti Papin izaslanik apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto. Gibonni, Goran Karan, Giuliano, Nedžad Salković, Đelo Jusić, Enis Be&scaron;lagić samo su neke od osoba s estrade koje će se večeras pro&scaron;etati crvenim tepihom ispred Hrvatskog doma &ldquo;Herceg Stjepan Kosača&rdquo; u Mostaru te uveličati manifestaciju &ldquo;Večernjakov pečat&rdquo; kojoj je cilj promovirati Bosnu i Hercegovinu u svoj njezinoj različitosti te pokazati da je ovoj zemlji mjesto u europskoj obitelji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-pecat.jpegUlazak u Guinnesa: Kupres ovoga ljeta okuplja najviše Ivana na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=2714127141Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-kupres-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga Kupreški kosci, uz snažnu podršku cijele lokalne zajednice, ovoga ljeta planira do sada neviđeno, u poznatoj pjesmi opjevano, rekordno okupljanje i druženje na poznatom Kupreškom polju. <p>Kupre&scaron;aci zadnjega dana srpnja okupljaju sve Ivane iz zemlje, susjedstva i dijaspore da zajedno sa svojim obiteljima slave i bolje upoznaju zapanjujuće prirodne ljepote te bogatu kulturu i tradiciju ovog specifičnog bosansko hercegovačkog kraja te istovremeno pomognu zapisati taj poseban trenutak u povijesti &ndash; ru&scaron;enjem Guinnessovog rekorda u okupljanju najvi&scaron;e osoba istoga imena na jednom mjestu,&nbsp;navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvećim okupljanjem Ivana cilj je promovirati obiteljske i duhovne vrijednosti te obilježiti obiteljsku nedjelju 30. srpnja 2017. zajedničkom molitvom i obiteljskim druženjem, milenijskom fotografijom, obaranjem najpoznatijeg svjetskog rekorda te neizostavnim koncertom Marka Perkovića Thompsona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Originalna ideja iza ovog događanja koje će zasigurno okupiti najveći broj Ivana na svijetu proiza&scaron;la je iz poznate pjesme &bdquo;Vratit će se Ivan s 1000 momaka&ldquo; popularnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, a u cilju promoviranja vrijednosti kupre&scaron;ke zajednice, ljepota kupre&scaron;kog kraja i bogatstva kupre&scaron;ke tradicije i kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupre&scaron;ani će svojim gostima iz cijeloga svijeta omogućiti cjelodnevno druženje, upoznavanje s tradicionalnim aktivnostima, zanatima i rukotvorinama specifičnima za kupre&scaron;ki kraj, uz poznatu kupre&scaron;ku gostoljubivost i srdačnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi tragovi ljudskog života u kupre&scaron;kom kraju potiču iz novijeg kamenog doba, čak tri tisuće godina prije na&scaron;e ere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ostatke građevina iz davnih vremena, do na&scaron;ih dana je očuvano kameno oruđe pohranjeno u sarajevskom muzeju, a specifičan geografski položaj i bogata i burna povijest oblikovala je Kupres i Kupre&scaron;ane onakvima kakve poznajemo danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupres danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju tijekom cijele godine, zahvaljujući snježnim planinama zimi i zelenim sunčanim obroncima ljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek malo vi&scaron;e od stotinu kilometara udaljen od Splita i Mostara, Kupres svake godine sve veći broj turista prepoznaje kao idealno mjesto za uživanje u sanjkanju iskijanju zimi te zmajarenju, paraglajdingu, planinarenju, lovu ili jednostavno uživanju u prirodi ljeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovoga ljeta će okupljanje 1000 Ivana podignuti turističku ponudu ovog osebujnog kraja na novu razinu, a dobrodo&scaron;li su svi ljudi dobre volje, dobrog namjera i otvorenog srca, navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija možete pronaći na<a href="http://1000ivana.com" target="_blank"> http://1000ivana.com/.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-kupres-3.jpgPotrebno 10 do 15 statista za snimanje filma "Hajduk Mijat Tomić" http://grude.com/clanak/?i=2714527145Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Produkcijska kuća Studio Perić treba 10 do 15 statista za snimanje filma "Hajduk Mijat Tomić" koje će biti u subotu 20. svibnja, javlja Tomislavcity.com<p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani se mogu javiti <a href="https://www.facebook.com/foto.peric" target="_blank">ovdje </a>ili na brojeve mobitela: 063/343 - 906; 063/ 097 - 896.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-film.jpg'EUROPSKO PROLJEĆE' Večernjakov pečat otvoren predajom ovjerene preslike Povelje Kulina banahttp://grude.com/clanak/?i=2715227152Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-pecat-4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras je u Mostar stiglo "Europsko proljeće".<p>&nbsp;U tijeku je 16. po redu izdanje Večernjakovog pečata, koju Večernji list organizira zajedno sa svojim partnerima. Večernjakov pečat, manifestacija je koja je u svijetu prepoznata po snažnim porukama mira i suživota, a koju su mnogi ocijenili najvećim dru&scaron;tvenim događajem u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogat zabavni program i glamurozni crveni tepih, manifestacija "Večernjakov pečat" ima i svoju relevantnu dru&scaron;tveno-političku dimenziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Manifestacija je počela večeras u 20.20 postrojavanjem mažoretkinja ispred redakcije Večernjeg lista odakle su u kratkom defileu krenule prema crvenom tepihu ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače gdje su formirale &scaron;palir kako bi dočekale uzvanike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku manifestacije , ministar pravde BiH Josip Grube&scaron;a i predstavnik Veleposlanstva Ruske Federacije u BiH Aleksej Semenihin uručili su direktoru &bdquo;Večernjakovog pečata&ldquo; i glavnom uredniku Večernjeg lista u BiH Jozi Pavkoviću ovjerenu presliku Povelje Kulina bana koja se nalazi u Biblioteci Akademije znanosti Ruske Federacije u Sankt Petersburgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetiv&scaron;i da je Bosna i Hercegovina do sada vi&scaron;e puta bezuspje&scaron;no poku&scaron;avala vratiti Povelju Pavković je kazao da je na &bdquo;Večernjakovu&ldquo; inicijativu Ruska Federacija pozitivno odgovorila te da je najavila da će ustupiti BiH Povelju Kulina bana na privremeno kori&scaron;tenje uz ispunjavanje određenih uvjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao prethodnicu originala Ruska Federacija danas nam je dostavila ovjerenu presliku Povelje Kulina bana. Želeći vjerovati da će najava povratka originalnog rodnog lista u BiH biti poticaj za dolazak dugo očekivanog europskog proljeća na ove prostore, progla&scaron;avam 16. Večernjakov pečat otvorenim &ndash; kazao je Pavković otvarajući manifestaciju tijekom koje će biti dodijeljena priznanja u vi&scaron;e kategorija, uključujući i glavnu nagradu za osobu 2016. godine u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već tradicionalno, Večernjakov pečat okuplja brojne visoke dužnosnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će biti i ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras je u Mostaru i Enis Be&scaron;lagić, pro&scaron;logodi&scaron;nja osoba godine po izboru Večernjaka. "Zahvaljujem organizatorima ova manifestacija je stvarno čudo, Mostar je prelijep i čestitam organizatorima", kazao je Be&scaron;lagić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Večernjakov pečat je dru&scaron;tveni događaj godine u BiH pa i regiji, i ovo je to &scaron;to nam treba jedna pozitivna energija koju pečat oda&scaron;ilje", Nevenko Herceg, premijer HNŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je za Mostar veoma važan događaj koji &scaron;alje jednu drugu sliku od one koju često žele prestaviti", Ljubo Be&scaron;lić, gradonačelnik Mostar.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciji "Večernjakov pečat" nazoči premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković kojem dru&scaron;tvo pravi i &scaron;ef slovačke diplomacije i kandidat za predsjednika Skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda Miroslav Lajčak, članovi Predsjedni&scaron;tva BiH koji su i ove godine preuzeli visoko pokroviteljstvo nad ovom manifestacijom te brojni politički dužnosnici sa svih razina vlasti, uključujući predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru, kao i brojni državni, federalni i županijski ministri, visoki međunarodni dužnosnici, članovi diplomatskog zbora, gradonačelnici, načelnici i dr. Svoj pečat ovoj manifestaciji svake godine daju i brojni poznati estradnjaci, znanstvenici, gospodarstvenici, sporta&scaron;i, osobe iz kulturnog i vjerskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Večernjakov pečat, koji se ove godine održava pod sloganom "Europsko proljeće", ulaznica nema već danima unatrag, a kako bi bili zadovoljni svi koji odluče nazočiti ovoj manifestaciji, ove godine će na spektakularnom crvenom tepihu biti postavljen veliki videozid ispred kojeg će se moći gledati prijenos uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Prvi.tv, vecernji.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-pecat-4.jpegSPEKTAKL U MOSTARU: Marko Pipunić dobitnik nagrade "Večernjakov pečat" za osobu godinehttp://grude.com/clanak/?i=2715427154Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-pecat2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večernji list, zajedno sa svojim partnerima, organizirao je 16. po redu Večernjakov pečat, manifestaciju koja je u svijetu prepoznata po snažnim porukama mira i suživota, a koju su mnogi ocijenili najvažnijim društvenim događajem u Bosni i Hercegovini. <p>Osoba godine u Bosni i Hercegovini u tradicionalnom izboru &bdquo;Večernjakov pečat&ldquo; je gospodarstvenik Marko Pipunić. Nagradu mu je na manifestaciji u mostarskoj &bdquo;Kosači&ldquo; uručio predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj rođeni Modričanin je nakon odlaska u izbjegli&scaron;tvo u Slavoniji pokrenuo biznis, a danas je vlasnik gotovo cijelog biv&scaron;eg Industrijsko poljoprivrednog kombinata Osijek, PPK Valpovo, PPK Orahovica, sedam velikih silosa i mlinova, osječke &scaron;ećerane, te Tvornice ulja Čepin. Najveći je proizvođač svinja u Hrvatskoj, a u njegovim pogonima se godi&scaron;nje proizvede 70 milijuna jaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno u obrazloženju nagrade, Pipunić nikada nije zaboravio Posavinu, zapo&scaron;ljava svoje sunarodnjake i nesebično im pomaže. Pipunić je član udruge &bdquo;Prsten&ldquo;, koju čine poduzetnici iz Bosanske Posavine. Bio je predsjednik te udruge od 2010. do 2012., a sada je među njenim vodećim ljudima, prenijela je Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad pogledam sve dobitnike prije mene stvarno ne znam čime sam ovu nagradu zaslužio. Zaista ne znam &scaron;to u ovom trenutku reći. Kao dječak sam često želo praviti svijet boljim. &Scaron;kolujući sam oti&scaron;ao u Slavoniju, okolnosti su bile takve da sam se morao vratiti tamo gdje sam se &scaron;kolovao. Ostao sam u Hrvatskoj, ali iz mene nije oti&scaron;la Bosna i Hercegovina. Ovo daje čast i važnost. Važnost ću poku&scaron;ati vratiti kroz pomoć ljudima i stvarajući bolje uvjete za život. Mogu obećati da ćete imati svog Bosanca uz sebe i to je način na koji ja mogu zahvaliti za nagradu", rekao je Pipunić nakon &scaron;to mu je uručena nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz glavnu nagradu za osobu godine, uručeno je jo&scaron; 14 nagrada i tri specijalna priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat u kategoriji Ponos BiH dodijeljen je u kategorijama humanost, pothvat godine i uspjeh godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Humanist godine je Ivo Soldo. Predsjednik udruge fra Mladen Hrkać koja je tisućama potrebitih omogućila smje&scaron;taj i liječenje izvan BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat za pothvat godine primio je Mustafa Mehić. Slijepi mladić osim &scaron;to trči polumaratone, snimio je i svoju prvu pjesmu i postao primjer cijeloj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh godine ostvarili su supružnici Almasa i Đemal Memagić. Vlasnici poduzeća Alma Ras među najuspje&scaron;nijim su gospodarstvenicima u BiH. Uz taj angažman Đemal je i načelnik Olova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno priznanje za doprinos neovisnom pravosuđu u BiH uručeno je predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za gospodarstvenika godine izabran je sarajevski hotelijer Rasim Bajrović, dok je za sporta&scaron;icu godine izabrana državna rekorderka u plivanju Amina Kajtaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji kultura, najboljom je progla&scaron;ena direktorica Muzeja suvremene umjetnosti u RS-u Sarita Vujković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat za međupolitčki dijalog oti&scaron;ao je u ruke Denisa Zvizdića, predsjedatelja Vijeća ministara BiH, dok je lokalni lider Igor Radojičić, gradonačelnik Banja Luke.</p> <p><br />"Svi se radujemo vraćanjem Povelje Kulina bana u BiH, u svoju domovinu. Dokument malih dimenzija i velikog značaja. Ona je dokaz da je BiH uvijek bilo i da će je biti. Za ovu nagradu su zaslužni svi članovi Vijeća ministara koji dvije godine rade na boljitku BiH. Ova nagrada je velika čast ,ali i obveza meni i mojim kolegama za nastavak rada do realizaciji ciljeva, a najvažniji je članstvo u EU", poručio je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagradu u kategoriji &bdquo;Na&scaron;e gore list&ldquo; dobio je ministar državne imovine u Republici Hrvatskoj Goran Marić.</p> <p>"Oti&scaron;ao sam prije 40 godina i velika mi je čast dobiti priznanje u svom kraju koji nosim u srcu, ovo priznanje doživljavam kao uzvraćanje ljubavi za ljubav", poručio je Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakov pečat za znanstvenika godine dobio je Nihad Alihodžić, jedan od direktora Organizacije za zabranu kori&scaron;tenja kemijskog oružja (OPWC) koja je dobitnik Nobelove nagrade za mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađeni u kategoriji međureligijski dijalog je iguman manastira Žitomislić kod Mostara Danilo Pavlović.</p> <p><br />"Razmi&scaron;ljam, 20 godina živim u BiH od toga 15 u Mostaru, ljudi su dobivali nagrade za velika djela, a ja sam ove godine radio samo svoj posao. Hvala vam &scaron;to ste to prepoznali i sretan sam &scaron;to sam žitelj ove prelijepe zemlje", rekao je Iguman Danilo Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodijeljena su jo&scaron; dva posebna priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pečat za životno djelo, doprinos u filmskoj industriji i promociju pozitivnih vrijednosti ovih prostora dodijeljen je poznatom holiwudskom glumcu Armandu Assanteu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno priznanje uručeno je i predstavniku SAD-a zaduženom za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee-u. Asante i Yee su poslali poruke, jer nisu mogli nazočiti manifetaciji u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Večernjakovom pečatu uručene su i priznanja nositeljima europskih vrijednosti. Osoba godine u Europi je &scaron;ef slovačke diplomacije Miroslav Lajčak, europski lider i lobist za BiH je premijer Hrvatske Andrej Plenković dok je član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović promotor europskih vrijednosti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: VL BIH, FENA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-pecat2017.jpg​Podržana kandidatura Mostara za Europsku prijestolnicu kulturehttp://grude.com/clanak/?i=2709327093Grude.com - klik u svijetWed, 17 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-17-mostar_forum2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na forumu o mogućoj kandidaturi Mostara za Europsku prijestolnicu kulture, Grad Mostar je dobio potporu u pristupanju ovome projektu, priopćeno je iz Odjela za društvene djelatnosti Grada.<p>Forum, koji je održan 15. svibnja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, okupio je sve relevantne institucije, pojedince, udruženja i ustanove iz oblasti kulture Grada Mostara, prenosi <a title="Pogled.ba" href="http://www.pogled.ba/clanak/podrzana-kandidatura-mostara-za-europsku-prijestolnicu-kulture/115676" target="_blank">Pogled.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvosatnoj raspravi, uz prezentaciju osnovnih informacija o kandidaturi, izneseni su korisni prijedlozi, stavovi i sugestije. Dana je potpora tome procesu i aktivnostima koje Grad Mostar, u okviru svih segmenata kulturnog djelovanja, treba poduzeti kod ostvarivanja kandidature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj grandiozni kulturni projekt, prema zaključcima foruma, iznimna je prilika da Mostar kroz kulturu unaprijediti svoje okružje u svim aspektima življenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Forumu je nazočilo 87 sudionika iz cijeloga Mostara koji su aktivnom raspravom otvorili vi&scaron;e aspekata kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine. Krajem 2017. bit će objavljen poziv za prijavu gradova-kandidata za prestižnu titulu "Europske prijestolnice kulture 2024. godine", a svoje kandidature moći će podnijeti i gradovi iz Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-17-mostar_forum2.jpgPredstavljen film o hrvatskom misionaru: "Fra Ilija Barišić – Od Rame do Konga"http://grude.com/clanak/?i=2707427074Grude.com - klik u svijetTue, 16 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-ilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj u ponedjeljak 15. svibnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljen je film „Fra Ilija Barišić – Od Rame do Konga", autora Ivice Barišića.<p>Uvodeći u program Ines So&scaron;a Me&scaron;trović je u ime organizatora predstavila životopis jednog od najstarijih hrvatskih misionara fra Ilije Bari&scaron;ića ističući kako od 1972. godine u Kongu svakodnevno svjedoči &bdquo;snagu vjere, ljepotu ljudskog srca i nadasve radost milosrđa".</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u RH vlč. Antun &Scaron;tefan podsjetio je na ulogu misionara, posebno u nemirnim zemljama, gdje lokalno stanovni&scaron;tvo &bdquo;nikako da živi zajedno u miru. Ono &scaron;to im treba je upoznavanje Isusa koji donosi mir, a prvi koji su to činili i koji uvijek čine su misionari, Isusovi misionari, a među njima mnogima je i fra Ilija Bari&scaron;ić".<br />Istaknuo je da ovim susretom Papinska misijska djela žele posvijestiti kako je misijska djelatnost ono najvažnije &scaron;to je u Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, &bdquo;u svakoj zemlji postoji apostolska nuncijatura i Papinska misijska djela. To je važno, i ukazuje na činjenicu da se bez misija ne može živjeti, da su misije srce Crkve. Isus je prvi koji je rekao 'idite po svem svijetu'. Dakle, on je odlučilo da svijet djeluje misijski i tako dugo dok hodamo zemljom mi smo pravi Isusovi misionari, a jedan od takvih je fra Ilija: čovjek ne velik rastom, ali velikoga srca, uvijek nasmije&scaron;en. Upoznao je kulturu naroda u kojem živi i savr&scaron;eno je naučio jezik. Ljudi ga zovu svojim najboljim prijateljem, a on i u dobru i u zlu, i u zdravlju i bolesti nikada se ne povlači i ostaje s njima vjeran do kraja poput svog Učitelja, Isusa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlč. &Scaron;tefan je podsjetio kako se misijama može pomoći na dva načina. Na prvom mjestu je svakako molitva, a na drugom mjestu je materijalna potpora. Pozvao je prisutne da prema svojim mogućnostima pomažu misionare preko Papinskih misijskih djela. Naime, naglasio je, kako nikome nije zabranjeno činiti dobro, &bdquo;pomažući preko udruga sigurno radite dobro", no upozorio je, udruge &bdquo;dođu, naprave i povlače se, a na&scaron;i misionari tamo ostaju, žive. Ono &scaron;to dobiju od vas čuvaju i to koriste za dobro mjesnoga stanovni&scaron;tva".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju se jo&scaron; jednom osvrnuo na djelovanje fra Ilije, te zaključio kako je to &bdquo;čovjek koji miri&scaron;e na svetost, miri&scaron;e na Isusa. Hvala vam &scaron;to ste do&scaron;li, budite i vi misionari u va&scaron;im sredinama".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisutnima se obratio i snimatelj i redatelj dokumentarnog filma Ivica Bari&scaron;ić. Istaknuo je, kako je ovaj film nastao nakon njegovog drugog posjeta Kongu prije tri godine, a prvi je bio prije deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je, kako prvi dio filma govori o nečemu &scaron;to je često fasciniralo fra Iliju, a to je način prijenosa i prijevoza stvari i ljudi u Kongu biciklima, motorima, kamionima. Potom autor donosi vi&scaron;e isječaka iz djelovanja fra Ilije koji je u DR Kongu pomogao izgraditi samostan, i nekoliko &scaron;kola u nepristupačnim dijelovima zemlje. Skroman život hrvatskog misionara karakterizira briga za domaće stanovni&scaron;tvo, posebno za najmlađe kojima obrazovanjem nastoji osigurati bolju budućnost, a tome svjedoče razdragana lica djece, ali i starijih koji su zahvalni Bogu &scaron;to im je poslao ovoga misionara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjem dijelu filma, na dokumentaran način prikazuje se život fra Ilije, od rodnoga kraja, djetinjstva, odrastanja bez roditelja koji su rano preminuli, buđenja zvanja, do dana&scaron;njih dana. Ivica Bari&scaron;ić je naglasio kako se ovim željela dati mogućnost upoznati ljude i kraljeve u kojima djeluje na&scaron; misionar, a sve to možda bude i poticaj za potporu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanju filma nazočila je i hrvatska misionarka u Ruandi s. s. Agnezija Bilić, članica Družbe službenica milosrđa. Poseban ugođaj susretu pjesmom dala je skupina iz Brazila koji ovih dana borave u Hrvatskoj zajedno s na&scaron;im misionarom p. Milanom Knezovićem, članom Družbe Božje riječi (verbiti), prenosi <a href="http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=190295" target="_blank">IKA.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-ilija.jpgU Imotskom počelo snimanje filma o Gotovinihttp://grude.com/clanak/?i=2701927019Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Imotskom je započelo snimanje dijela kadrova za film Antuna Vrdoljaka General, koji govori o životu i i ratnom putu generala Ante Gotovine. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletna snimateljska i veliki dio glumačke ekipe smje&scaron;ten je na samoj lokaciji snimanja u ambijentu stare imotske Dogane.To je veliki kompleks koji je izgradila austrijska vlast a u kojem se otkupljivao i prerađivao duhan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumačku ekipu predvodi Goran Vi&scaron;njić, Mustafa Nadarević, te brojni glumci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Uvijek je lijepo doći u svoj rodni Imotski, vidjeti slike iz djetinjstva. I ovdje u Dogani, sjećam se kao dječak provodio sam dane u igri i druženjima, a evo sada snimam i važne kadrove moga filma. Snimanje imamo i slijedeći tjedan, a kako vidim po cijeloj ekipi, boravak u mom rodnom Imotskom im prija, riječi su Vrdoljaka za <a href="http://radioimotski.hr/naslovnica/u-imotskom-pocelo-snimanje-filma-o-gotovini/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-film.jpgODLAZAK LEGENDARNOG HRVATSKOG KVIZOMANA Mirko Miočić preminuo u 61. godini životahttp://grude.com/clanak/?i=2703927039Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-15-miocic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerojatno najpoznatiji hrvatski kvizoman Mirko Miočić preminuo je u ponedjeljak u Općoj bolnici Zadar od komplikacija nastalih upalom pluća, u 61. godini života. <p>Jo&scaron; pro&scaron;li tjedan javio se telefonski u emisiju &lsquo;Potjera&rsquo; i izrazio želju da se kao najpoznatiji lovac vrati u poznati kviz:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I ja to jako želim. Ali sve će ovisiti o tome kako će me služiti zdravlje. Bude li sve u redu, volio bih od jeseni opet ući u &lsquo;Potjeru&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, Mirko je izgubio bitku s te&scaron;kom bole&scaron;ću&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legendarni Mirko Miočić, jedan od najpoznatijih domaćih majstora u kvizovima znanja, u &lsquo;Potjeru&rsquo; se uključio prije četiri godine, a posljednju je emisiju odradio početkom ove godine, Naime, u ožujku je zavr&scaron;io u bolnici u Zadru zbog komplikacija vezanih uz dijabetes zbog čega je već dva puta ranije bio operiran, pi&scaron;e <a href="http://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/odlazak-legendarnog-hrvatskog-kvizomana-mirko-miocic-preminuo-u-61-godini-zivota/6065799/" target="_blank">Jutarnji List.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Hodajući Google&rsquo;, koji je rođen 23. srpnja 1956. u Rtini u Zadarskoj županiji, za kvizove se zainteresirao jo&scaron; kao srednjo&scaron;kolac. Prvi put se pojavio u kvizu &lsquo;Tri, dva, jedan, ali vrijedan&rsquo; 1972. godine, kao 17-godi&scaron;njak, u drugom razredu gimnazije (koju je pohađao u Rijeci), i odmah osvojio drugo mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pamtimo ga i iz &lsquo;Kviskoteke&rsquo; gdje je pobijedio u tri emisije, a 1983. godine bio je pobjednik cjelogodi&scaron;nje serije &lsquo;Kviskoteke&rsquo;. Bio je odabran i u dru&scaron;tvo najboljih natjecatelja tog kviza svih vremena, no u konačnom natjecanju podijelio je treće mjesto s Jasenkom Stani&scaron;ić, dok su prva dva mjesta podijelili Radoslav Dodig i Robert Pauletić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecao se u gotovo svim TV kvizovima, a posebno će ostati zapamćen po kvizu &lsquo;Tko želi biti milijuna&scaron;?&rsquo; koji je zbog njega mijenjao pravila. Naime, kao napozivaniji &lsquo;jocker zovi&rsquo; samo u jednoj sezoni tog kviza bio je pozivan četrdeset i osam puta, od čega je četrdeset i pet puta znao točan odgovor. Kako bi to izbjegli, u kvizu su modificirali pravila pa je istog čovjeka bilo moguće zvati samo triput u sezoni prikazivanja. Jednom je prilikom i sam sjeo preko puta Tarika Filipovića i osvojio je 32.000 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tjedan dana, u utorak, kviz &lsquo;Potjera&rsquo; slavio je 500. jubilarnu emisiju te su ga nazvali. Mirko im je telefonski potvrdio da se jo&scaron; bori sa zdravstvenim problemima, no izrazio je želju da im se ponovno priključi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I ja to jako želim. Ali sve će ovisiti o tome kako će me služiti zdravlje. Bude li sve u redu, volio bih od jeseni opet ući u &lsquo;Potjeru&rsquo;. Ali, o tom-potom. Dotad ću gledati kviz, pratiti natjecatelje i lovce, a posebno genijalnog Kre&scaron;u Sučevića-Međerala, koji je u kviz u&scaron;ao kao moja zamjena i sjajno se sna&scaron;ao. Ba&scaron; sam neki dan Tariku rekao: &lsquo;Da je Kre&scaron;o bolji, ne bi valjalo jer ga nitko nikada ne bi mogao pobijediti&rsquo;. A velika je čast pobijediti lovca, rekao je Mirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miočić je bez konkurencije bio omiljeni kviza&scaron;. Gledatelej nije fasciniralo samo njegovo nevjerojatno &scaron;iroko znanje, Miočić se otpočetka isticao svojom skromno&scaron;ću i spremno&scaron;ću da pomogne. Ljubitelji kvizova pamit će ga kao iznimno toplu osobu koja je uvijek bila spremna podijeliti svoje znanje, a da se pritom nikad prema onima slabijeg znanja nije odnosio svisoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/E_mkkR-dK-c" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-15-miocic.jpgOGŠ Posušje održala godišnji koncert: Posjetitelji uživali u izvedbi posuških učenikahttp://grude.com/clanak/?i=2691426914Grude.com - klik u svijetThu, 11 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-osglposusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u posuškoj kinodvorani održan redoviti godišnji koncert OGŠ Posušje, na kojem su, pored posuških, nastupili i učenici OGŠ Brotnjo iz Čitluka.<p>Izvedeno je ukupno 26 točaka, a program je, kao i obično, započeo nastupom zbora OG&Scaron; Posu&scaron;je, koji su skladnim vi&scaron;eglasnim izvedbama zaokupili pozornost publike, javlja <a title="Radio Posu&scaron;je" href="http://www.radioposusje.ba/" target="_blank">Radio Posu&scaron;je</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom su uslijedili nastupi učenika na glasoviru. Dio svog programa izveli su učenici koji su sudjelovali na nedavno održanom 20. otvorenom natjecanju učenika i studenata glazbe u Čitluku, točnije u Međugorju i Bijakovićima. Njih deset osvojili su jednu prvu, četiri druge i četiri treće nagrade te jednu pohvalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redali su se potom nastupi i na ostalim instrumentima: gitari, flauti i saksofonu, &scaron;to solo, &scaron;to uz pratnju profesora i kolega na glasoviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snažnim pljeskom pozdravljen je nastup gostiju iz OG&Scaron; Brotnjo. Sara Brkić na violini apsolutno je dokazala da je prva nagrada na natjecanju u Međugorju oti&scaron;la u prave ruke. Josipa Jerkić na klarinetu i Josip Prusina na saksofonu dodatno su pridonijeli dobroj atmosferi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je zavr&scaron;en jo&scaron; jednom skladnom izvedbom zbora OG&Scaron; Posu&scaron;je uz solo nastup Vanesse Erceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju su ravnatelji obiju &scaron;kola, prof. Ljubo Begić i prof. Jure Su&scaron;ac, uručuli priznanja posu&scaron;kim osnovcima, sudionicima natjecanja u Čitluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to prekrasno druženje uz glazbu, a umjetnička suradnja koja već odavno egzistira među na&scaron;im &scaron;kolama vjerujemo da će se nastaviti razvijati i ubuduće kroz zajedničke nastupe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-osglposusje.jpgOkupljaju se glumci kultne "Audicije", turneja kreće najesenhttp://grude.com/clanak/?i=2686626866Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-audicija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedam glumaca koji igraju devet likova počet će turneju iz Sarajeva, grada u kojem je sve počelo.<p>Kultna predstava, poznata pod nazivom "Audicija", koja je izvedena preko 3.000 puta i koju je gledalo vi&scaron;e od dva i pol milijuna gledatelja najesen će ponovno biti igrana, saznaje <a href="https://www.klix.ba/magazin/kultura/okupljaju-se-glumci-kultne-audicije-turneja-krece-najesen/170509110" target="_blank">Klix.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedam glumaca koji igraju devet likova počet će turneju iz Sarajeva, grada u kojem je sve počelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi glumci koje smo gledali prije vi&scaron;e od trideset godina glumit će i sada - Admir Glamočak, Senad Ba&scaron;ić, Emir Hadžihafizbegović, Sa&scaron;a Petrović, Mladen Nelević, Jasmin Geljo i Željko Ninčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kultna predstava nastala je u prosincu 1984. godine kao dio nastavnog procesa na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, prvi put izvedena na Otvorenoj sceni Obala. Do danas je ostala zabilježena kao najuspje&scaron;niji bh. teatarsko-studentski projekt svih vremena, koji nitko nije nadma&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća "Audicija" je dostigla ogromnu popularnost, a 1986. menadžer Raka Đokić organizirao je veliku jugoslovensku turneju i pomogao da postane televizijsko čudo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Audicija" je izvedena vi&scaron;e stotina puta, a ostaje zabilježeno da su u Beogradu, u Sava Centru, redovi za kupovinu karata bili dugi nekoliko stotina metara. Predstava ''Audicija'' i danas drži mnoge rekorde po posjećenosti, pa je tako u Lisinskom za 11 dana rasprodala 33 predstave &scaron;to do dan danas nikome nije uspjelo. U sklopu jugoslovenske turneje ova predstava igrala je 50 puta u beogradskom Domu Sindikata gdje se svaki put tražila karta vi&scaron;e. Punila je dvorane &scaron;irom biv&scaron;e Jugoslavije, a pregledalo je vi&scaron;e od dva i pol milijuna gledatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom 25. godi&scaron;njice nastanka "Audicije" u Sarajevu su se u prosincu 2009. godine skupili svi glumci iz originalne postavke i održali dvije predstave na ''Obali''. Zabilježeno je da je Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, koja je bila inicijator i organizator ovog okupljanja, imala preko 15.000 rezervacija za ovu predstavu dok ''Obala'' ima samo 300 mjesta, pi&scaron;e Klix.</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/KCT1q1U-yUQ" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/XGPQ2H62kTY" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-audicija.jpgLjubo Krmek dobitnik Godišnje književne nagrade ''Antun Branko Šimić''http://grude.com/clanak/?i=2677326773Grude.com - klik u svijetSat, 06 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-06-antun-branko-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Književnik iz Čapljine Ljubo Krmek dobitnik je Godišnje književne nagrade "Antun Branko Šimić" za djelo "Iz humske zemlje – Knjiga druga".<p>Odluku o dodjeli ove prestižne književne nagrade "Antun Branko &Scaron;imić" Upravni odbor Dru&scaron;tva hrvatskih književnika (DHK) Herceg-Bosne donio je na temelju prijedloga Prosudbenog povjerenstva za dodjelu te nagrade u čijem sastavu su bili članovi Ružica Soldo i Željko Kocaj, te predsjednik Vlatko Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"..Svojim osebujnim pjesničkim jezikom Ljubo Krmek nas upoznaje s često zaboravljenim i zanemarenim arheolo&scaron;kim nalazi&scaron;tima, iskopinama, br&scaron;ljanom obraslim zidinama, skrivenim izvorima rijeka, ilirsko-rimskim gradinama, bakrenim kopljima, neponovljivim mozaicima, statuama izrađenim od kamena pje&scaron;čenjaka, kulama, crkvicama sa starohrvatskim pletenicama opečaćenim likovima hrvatskih vladara. Donosi nam priče o stećcima, o njihovoj ljepoti i tajnosti, o vječnom snu kamenih spavača koji ostaju kao znak bivanja i trajanja Hrvata na ovim prostorima, koji nam, u zagrljaju smilja i kadulje pokazuju da smo svoji među svojima, da trebamo nastaviti koračati uspravno i dostojno, ne pokleknuti, ne izdati svoj narod i svoju vjeru", kazala je u obrazloženju prijedloga Ružica Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik povjerenstva Vlatko Majić je ocijenio knjigu "Iz humske zemlje &ndash; Knjiga druga" vrijednim djelom "koje s pravom promiče i spaja ljubav sa slovom i traži pozornost daleko &scaron;ireg karaktera".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu "Iz humske zemlje &ndash; Knjiga druga", objavilo je Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika (DHK) Herceg Bosne i Matica hrvatska Stolac 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik godi&scaron;nje nagrade Dru&scaron;tva Ljubo Krmek (1969., Čapljina), član je DHK HB, i DHK u Zagrebu. Član je Matice hrvatske Stolac te predsjednik Južnohrvatskog ogranka Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Predsjednik je Povjerenstva za održavanje književnih manifestacija "Vido&scaron;ka pjesnička noć&ldquo; u Stocu i "Rijek iz kamena" u Čapljini. Predsjednik je udruge građana "Yabsco" Neum. Jedan je od pokretača lista VRUTAK Dru&scaron;tva prijatelja starina Hutovo, koji je iza&scaron;ao u jedanaest brojeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svoje pjesni&scaron;tvo 2010. nagrađen je i nagradom "Dubravko Horvatić", a do sada je objavio dvanaest knjiga (pjesme, proza, kolumne, povijesno porozni zapisi).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada je književniku Krmeku dodijeljena u petak na zavr&scaron;noj priredbi "54. &Scaron;imićevih susreta" u Drinovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na natječaj za dodjelu Godi&scaron;nje nagrade Dru&scaron;tva prijavilo se inače trideset autora s trideset dva djela, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosudbeno Povjerenstvo je zaključilo kako su se svojom kvalitetom istaknula također djela: Lidije Bajuk &bdquo;Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert", Tomislava Marijana Bilosnića "Sto pjesama o tijelu", &Scaron;imuna &Scaron;ite Ćorića "Izgleda drugog puta nije bilo", Zdenke Čorkalo "Tanak led", Davora Grgurića " Zalog sidrenja", Jasne Horvat " Vilijun", Stiepe Mijovića Kočana " Čim umre&scaron; rodit će&scaron; se", Anite Martinac "Posljednji", Mate Nedića " Antikvarijat", Božidara Prosenjaka "Poruka", Miljenka Stojića " Stopu po stopu", Ivana &Scaron;arolića "Kolajna od rubina" i Drage &Scaron;tambuka " Hram u stijeni".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-06-antun-branko-simic.jpgGibonni: Vjerujem čvrsto u Boga jer me čini boljim nego što jesam, On je svugdje prisutanhttp://grude.com/clanak/?i=2671426714Grude.com - klik u svijetThu, 04 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-04-gibonni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Kada vidim svoju narav, koja je prgava, i kada vidim ‘materijal od kojeg sam napravljen’, shvaćam da Bog radi čudo svaki dan sa mnom. Bog je od mene nikakvoga napravio nekoga tko funkcionira s ljudima i tko je druželjubiv. <p>Upoznao sam ljude koji su bili puno, da tako kažem, agresivniji od mene, pa su se kroz vjeru naučili trpljenju i strpljenju. Vidi&scaron; kako je Bog svugdje prisutan i kako od nas radi bolje ljude nego &scaron;to jesmo. Meni nikakva druga čuda ne trebaju, to mi je dovoljno za vjeru&rdquo;, rekao je glazbenik Zlatan Stipi&scaron;ić Gibonni odgovarajući za&scaron;to vjeruje u Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za&scaron;to vjerujem&rdquo; ime je emisije Hrvatskog katoličkog radija u kojoj je Gibonni gostovao i svjedočio o svojoj vjeri. Kako je pojasnio, vjeru nije nikada &ldquo;doživljavao kao ne&scaron;to &scaron;to mi je usađeno odgojem, nego kao moj osobni odabir koji je time i čvr&scaron;ći. Uvjeren sam u postojanje Boga, svaki dan dobivam potvrdu za to&rdquo;. Kao presudnu odrednicu svoje vjere i kr&scaron;ćanstva, Gibonni navodi &ndash; Božju milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislim da je milost na neki način nemilosrdna. U naravi čovjeka je da kada ti netko naudi, da mu vrati&scaron;. A milost je u osnovi na&scaron;e vjere, ona se bez nje svodi na folklor, na bojanje jaja. Ja na to nikada nisam pristajao. Vjera te mora činiti boljim nego &scaron;to to jesi po genetici. Tamo gdje znanost prestaje imati odgovor, mora ih ponuditi vjera. Stati u jednom trenutku i reći dosta sile na silu, to nije znak slabosti nego Božje prisutnosti&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je rekao kako je njegova vjera vi&scaron;e pitanje njegova odabira, nego nečega &scaron;to mu je usađeno odgojem, dodao je kako nema sumnje da je vjera njegova oca, pokojnog glazbenika Ljube Stipi&scaron;ića Delmata, utjecala na njega:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moj otac je u svom životu imao čudesno ozdravljenje. Zato je bio tako otvoren prema vjeri. Nije ozdravio od skalpela, od medicine, nego od Božjeg duha. I to je vjerojatno utjecalo na mene, da tražim i da prihvaćam neke stvari. Potrebno je znati prihvatiti čudo u životima. A ona su svakodnevna.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o svojoj glazbi, Gibonni je rekao kako mu se ponekad čini da je &ldquo;samo kao antena koja prenosi misli koje nisu moje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pjesme koje radim bolje su od mene i one bolje izražavaju duhovnu stvarnost koju živim&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je naglasio kako ne razumije inzistiranje na racionaliziranju vjere, te kako je ona takva da od čovjeka traži da ne lomi glavu oko nje nego da joj se prepusti, Gibonni je dodao kako ipak ima spreman odgovor za one koji traže od njega da ponudi racionalan razlog za svoju vjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mogao bih samo reći da nikada nisam susreo tolerantniju i humaniju vjeru. A upoznao sam puno kultura i filozofija. Ljudi misle da vjera koči u slobodama, a ja nikada nisam čitajući Sveto pismo osjetio taj problem. Ljudi nekada žele obući Boga u svoj dres, a taj problem je ljudski, a ne Božji&rdquo;, rekao je splitski glazbenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progovorio je i o molitvi koju najče&scaron;će moli:</p> <p>&ldquo;Isuse, blaga i ponizna srca, učini srce moje po srce svome. Sve je u tome. Biti ponizan ne znači biti ponižen, nego uzvi&scaron;en. Ljudi koriste vjeru kao identifikacijski pin, a uopće ne znači da traže Boga u svojim životima i srcima. A On od nas traži da budemo blaga i ponizna srca.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Goran Andrijanić/Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-04-gibonni.jpgNa današnji dan preminuo grudski velikan A.B. Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=2668226682Grude.com - klik u svijetTue, 02 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan 1925. godine umro je Antun Branko Šimić, jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika modernizma, esejist, književni kritičar i prevoditelj.<p>Rano djetinjstvo provodi u malom hercegovačkom mjestu Drinovci kod Gruda gdje zavr&scaron;ava osnovnu &scaron;kolu, nakon čega nastavlja formalno gimnazijsko obrazovanje u &Scaron;irokom Brijegu, a potom u Mostaru, i Vinkovcima i napokon u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju prvu pjesmu, &rdquo;Zimsku pjesmu&rdquo;, objavio je već kao petnaestogodi&scaron;njak, u književnom časopisu Luč u Vinkovcima 1913. godine. Dvije godine poslije, seli se u Zagreb u kojem će, baveći se književno&scaron;ću i pisanjem, ostati do kraja života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pjesničko stvarala&scaron;tvo Antuna Branka &Scaron;imića značajan je utjecaj Antuna Gustava Mato&scaron;a. Njegova poezija intenzivira doživljaj svijeta izrazito &scaron;krtim i zgusnutim stihom. Melankonični, otmjeni i dekadentni &scaron;timung, krajolici izdvojeni iz svakodnevnice, prigu&scaron;ene boje i fine nijanse, milozvučna i gotovo svečana akustika &ndash; sve su to elementi upisani u &Scaron;imićevo pjesni&scaron;tvo. Njegov je pjesnički opus predstavljen kao svojevrstan bijeg i otklon od banalnosti svakodnevnog života, u kojem je umjetnost svrha samoj sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umro je od posljedica tuberkuloze, 1925. godine u Zagrebu, u dobi od 27 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;imić je uz Tina Ujevića i Miroslava Krležu najistaknutiji hrvatski pjesnik modernizma, zaslužan za popularizaciju slobodnoga stiha i novih kompozicijskih načela kao i za doprinos i integraciju hrvatskoga pjesni&scaron;tva u europske književne tokove.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-absimic.jpgFOTOREPORTAŽA S OTVARANJA: Antun Branko Šimić javio se i nestao kao meteor. Ostala je svjetlosthttp://grude.com/clanak/?i=2668526685Grude.com - klik u svijetTue, 02 May 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-017_absimic_otvaranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturna manifestacija “Šimićevi susreti 2017.” počela je u dvorani osnovne škole u Drinovcima predstavljanjem knjige “Šimićevska preobraženja” Mladena Vukovića. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je zbirci 111 pjesama posvećenih Antunu Branku &Scaron;imiću, ocu hrvatske moderne književnosti, &scaron;to ju je priredio Mladen Vuković. Nazočne je pozdravio Mario Bu&scaron;ić, dopredsjednik Organizacijskoga odbora &Scaron;imićevih susreta i predsjednik grudskog ogranka Matice hrvatske, izdavača ove knjige, a Zora Dujmović, federalna ministrica kulture i sporta, službeno je otvorila ovu tradicionalnu kulturnu manifestaciju poručiv&scaron;i: &ldquo;Ne idite maleni ispod zvijezda!&rdquo;</p> <p><br /><strong>Pojedinosti iz života</strong></p> <p><br />Miljenko Bujac govorio je o nepoznatim pojedinostima iz života i djela oca hrvatske moderne književnosti, istaknuv&scaron;i da je puno ostav&scaron;tine A, B. &Scaron;imića sačuvano zahvaljujući njegovu nećaku Vladi Pandžiću i bratu Stanislavu. &ldquo;Artist &Scaron;imić inzistirao je na začudnosti&rdquo;, istaknuo je Bujac, dodav&scaron;i kako se ovaj protagonist modernizma u hrvatskoj književnosti ogledao u raznolikoj poetskoj vokaciji. Pohvalio je arhivski trud vrsnog znalca Mladena Vukovića. Ivica &Scaron;u&scaron;ić kazao je kako je u Drinovce dolazio jo&scaron; 70-ih godina kada je pisao diplomski rad o ekspresionizmu A. B. &Scaron;imića. Citirao je Juru Ka&scaron;telana koji je o pjesniku rekao: &ldquo;Javio se i nestao kao meteor. Ostala je svjetlost.&rdquo; &Scaron;u&scaron;ić je istaknuo kako je &Scaron;imić počeo kao mato&scaron;evac, a da su kasnije na njega utjecaj imali njemački ekspresionistički časopisi.</p> <p><br />Mladen Vuković koji je pripremio i zbirke pjesama posvećenih Tinu Ujeviću, Marinu Držiću i Bruni Bu&scaron;iću, kazao je kako je knjiga &ldquo;&Scaron;imićevska preobraženja&rdquo; njegov mali dar velikom pjesniku. Naglasio je neke pojedinosti iz njegova predgovora u knjizi. Tako je kazao kako su pjesme A. B. &Scaron;imića prevedene na 20-ak jezika, da su 22 skladatelja uglazbila &Scaron;imićeve stihove, da gotovo nema hrvatskog grada bez ulice A. B. &Scaron;imić, a da je ovome pjesniku podignuto pet spomenika. Može se reći kako je ova Vukovićava knjiga posvetnica &scaron;esti spomenik A. B. &Scaron;imiću! &Scaron;imićeve stihove govorio je glumac Robert Pehar koji je bio i voditelj programa, a u glazbenom dijelu programa nastupila je Lucija Zovko.</p> <p><br /><strong>Bogat program</strong></p> <p><br />Program &Scaron;imićevih susreta 2017. nastavit će se večeras u kinodvorani u Grudama predstavom &ldquo;Gastarbajterski Božić&rdquo; Mate Mati&scaron;ića u izvedbi glumačke družine Histrion. U ovoj hit-komediji koja govori o zgodama i nezgodama gastarbajtera na Badnju večer u Njemačkoj briljiraju Zlatko Vitez, Anica Dobrić i Jo&scaron;ko &Scaron;evo. Program ove kulturne manifestacije sutra stiže u Mostar i &Scaron;iroki Brijeg, značajne postaje na životnom putu oca hrvatske moderne književnosti, pa se ponovo vraća u Grude i Drinovce, rodno mjesto braće &Scaron;imić, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klikom na link pogledajte fotogaleriju otvaranja &Scaron;imićevih susreta:</p> <p><span style="font-size: small;"><a href="http://grude.com/fotografije?id=53" target="_blank"><strong>&Scaron;IMIĆEVI SUSRETI</strong></a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-017_absimic_otvaranje.jpgNajava: Predstavljanje knjige 'Bilo jednom na Kupresu' u nedjelju u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=2663826638Grude.com - klik u svijetSat, 29 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-29-58edd740961fe30d8f360d727dc9dcaa_xl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 30.4.2017. s početkom u 19:30 u kinodvorani Grude bit će upriličeno predstavljanje knjige „Bilo jednom na Kupresu”, autora Dinka Pejčinovića.<p>Dinko Pejčinović je sudionik ratnih događanja na Kupresu i upravo to stalno propitkivanje razloga i odluke da kao student sve napusti i krene u nepoznato i neizvjesno, potaknula ga je da prikupi svjedočanstva izravnih sudionika, kolega studenata i HOS-ovaca, te prikaže potpuno ogoljenu ratnu stvarnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bilo jednom na Kupresu&ldquo; (Studentska bojna i HOS) zasigurno je vrijedno i za sve sudionike ratnih kupre&scaron;kih događanja nezaobilazno &scaron;tivo, obogaćeno velikim brojem fotografija iz toga vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom predstavljanju biti će prvi put prikazani video isječci iz ratnog vihora na Kupresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-29-58edd740961fe30d8f360d727dc9dcaa_xl.jpgU Mostaru se organizira književna srijeda u čast A.B. Šimićahttp://grude.com/clanak/?i=2652626526Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-26-ab_simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poetski kolaž priredili su studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, pod vodstvom profesorice Tine Laco. <p>U sklopu 54. &Scaron;imićevih susreta, u srijedu, 3. svibnja, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, u okviru Književne srijede, organizira poetski kolaž o Antunu Branku &Scaron;imiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poetski kolaž priredili su studenti Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, pod vodstvom profesorice Tine Laco.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupit će i pjesnici Pero Pavlović, Grgo Mikulić, Marina Kljajo-Radić, Ivan Vrljić, Snježana Lovrić, Miljenko Stojić i Ružica Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program u Kosači počinje u 12 sati, a u 13 sati uslijedit će polaganje cvijeća na &Scaron;imićev spomenik u Parku nobelovaca u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-26-ab_simic.jpgJubilarni 10. Susret klapa “Pismo moja” okupit će najpoznatija klapska imenahttp://grude.com/clanak/?i=2647626476Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-pismo_moja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 28. travnja, u kino dvorani u Imotskom svi ljubitelji klapske pjesme proslavit će jubilarni 10. Susret klapa „Pismo moja Imotski“, s početkom u 20 sati.<p>Nastupit će osam klapa među kojima i najpoznatija klapska imena hrvatske glazbene scene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupaju mu&scaron;ke klape: Sv. Mihovil iz Prolo&scaron;ca, Bratov&scaron;tina sv. Stjepana iz Gorice i Sovića, Pasika iz Kostanja te Ka&scaron;e iz Dubrovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ženske klape: Kurjože iz Podstrane, Rećina iz &Scaron;ibenika te klapa Neviste iz Imotskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebni gosti ovogodi&scaron;njeg susreta klapa vi&scaron;estruko je nagrađivana klapa Cambi iz Splita, nezaobilazno klapsko ime hrvatske glazbene scene, javlja Radio Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim tradicionalnih klapskih napjeva i klapskih obrada velikih hitova, svi posjetitelji ove svečanosti imat će se priliku upoznati sa stvarala&scaron;tvom dvojice istaknutih Imoćana Pere Picukarića i Vlade Vicića, autora velikih klapskih i popularnih hitova, čijim su se pjesmama proslavila brojna estradna imena od Mate Mi&scaron;e Kovača, Mladena Grdovića, Mile Hrnića, Tereze Kesovije, klape &Scaron;ibenik, Bonaca, Nostalgija i mnogih drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medijski pokrovitelj Radio Imotski. Ulaz je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-pismo_moja.jpgU Gorici otvorenje izložbe slika Stepinac – Put svetostihttp://grude.com/clanak/?i=2644326443Grude.com - klik u svijetMon, 24 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-preuzimanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će se održati u srijedu, 26. travnja 2017. u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 20 sati. <p>Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, Hrvatska franjevačlka arheolo&scaron;ka zbirka sv. Stjepana Gorica i Ogranak Matice hrvatske Grude organiziraju otvorenje izložbe slika "Stepinac &ndash; Put svetosti".&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će se održati u srijedu, 26. travnja 2017. u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su život i djelovanje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca predstavljeni u lipnju 2016. u Europskom parlamentu u Bruxellesu kroz izložbu pod nazivom &bdquo;Stepinac: put svetosti&ldquo; , ista će biti otvorena u srijedu 26. travnja u 20:00 sati u galeriji Stare kapelu u Gorici. Posjetiteljima će se pružiti mogućnost da kroz vremensku lentu bolje upoznaju Stepinčev život i djelo, kao i sve važne događaje vezane uz njegovo &scaron;tovanje, priopćeno je iz Bratov&scaron;tine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-preuzimanje.jpgPREMIJERA FILMA “BIJELI PUT”: Priča o humanitarnom konvoju koji je donio mir u Središnju Bosnuhttp://grude.com/clanak/?i=2640426404Grude.com - klik u svijetSun, 23 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-23-plakat-bijeli-put-b1-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film o humanitarnom konvoju koji je 1993. spasio Hrvate u Lašvanskoj dolini u Središnjoj Bosni i koji je ispisao dirljivu priču o zajedništvu hrvatskog naroda<p>Pod pokroviteljstvom Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te u organizaciji Udruge Istina, Inicijativa za slobodu, toleranciju i nacionalnu afirmaciju i u suorganizaciji s UBH Prsten i Studentskim centrom Zagreb, u subotu 29.travnja u kinu Europa u Zagrebu, s početkom u 19.00 sati održat će se premijera dokumentarnog filma &bdquo;Bijeli put&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj Zdenko Jurilj i producentska kuće &ldquo;Kadar&rdquo; iz &Scaron;irokog Brijega su nakon gotovo tri godine istraživanja, snimanja i mjeseci provedenih u montaži, dovr&scaron;ili film o najvećem humanitarnom konvoju nakon Drugog svjetskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film je realiziran uz suradnju dvije državne TV kuće &ndash; HRT-a i BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz izjave brojnih svjedoka, ali i raritetnu video arhivu, koja se prvi put prikazuje na platnu, &scaron;ira javnost konačno može vidjeti &scaron;to se stvarno događalo te ratne 1993. i na koji način su ljudi u Sredi&scaron;njoj Bosni spa&scaron;eni od golog izumiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U filmu su zastupljene i igrane filmske scene kako bi se na temelju pisanih dokaza i izjave svjedoka, rekonstruirali događaji koje u to ratno vrijeme nije bilo moguće zabilježiti video kamerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U La&scaron;vanskoj se dolini i Sredi&scaron;njoj Bosni preživljavalo, borilo, ginulo, umiralo od gladi, bolesti, premorenosti, a humanitarni konvoj, u zimu 1993. donio je svjetlost i nadu Hrvatima La&scaron;vanske doline ali i cijele Sredi&scaron;nje Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedni&scaron;tvo hrvatskog naroda tih se ratnih godina najbolje pokazalo u &bdquo;Bijelom putu&ldquo; &ndash; stotine humanitaraca, medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i drugih osoba, dovezli su humanitarni konvoj pred franjevačku bolnicu u Novoj Biloj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predvođeni pokojnim Slobodanom Langom, Androm Vlahu&scaron;ićem i Hermanom Vuku&scaron;ićem, doprinijeli su opstanku i ostanku vi&scaron;e od 70 tisuća Hrvata koji su skoro osam mjeseci bili pod opsadom tzv. Armije BiH. Tih osam mjeseci, Hrvati Sredi&scaron;nje Bosne, nisu imali nijedan mogući izlaz iz te opsade niti komunikaciju s bilo kojim drugim krajevima u BiH. Tu blokadu probio je Bijeli put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, njegov prolazak kroz teritorije pod kontrolom tzv. Armije BiH bio je dozvoljen, međutim, dva je puta napadnut, a vozač Ante Vlaić ubijen, a drugi ranjen, no, konvoj sa 99 &scaron;lepera i gotovo dvije stotine članova ipak stigao u dvori&scaron;te franjevačke bolnice u Novoj Biloj i donio nadu u opstanak, i ba&scaron; kako je to na&scaron; nobelovac Andrić davno i napisao &bdquo;Ovdje se umiralo &ndash; da bi se živjelo&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U filmu govore: Slobodan Lang, Ante Damjanović, dr. Tihomir Perić, Tihomir Bla&scaron;kić, Džemal Merdan, Branko Čulo, dr. Ivan Bagarić, dr. Mate Granić, dr. Miro Jakovljević, fra Zoran Livančić, fra Velimir Valjan, fra Iko Skoko, fra Stipo Karajica, Meri Vlaić, Sally Backer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film u trajanju od 79 minuta produkcija Kadar iz &Scaron;irokog Brijega realizirala je u koprodukciji s HRT-om, BHRT-om i ostalim koproducentima (Vertex, 24 Media, ERO), a njegovu realizaciju potpomagao je Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz za sve posjetitelje je slobodan do popune kapaciteta dvorane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trailer: https://vimeo.com/214015642</p> <p>Plakat: http://tinyurl.com/nyzq25k</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-23-plakat-bijeli-put-b1-660x330.jpg'NE DAMO TE PISMO NAŠA': Bratovština na susretu klapa u Šuicihttp://grude.com/clanak/?i=2634626346Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-klapaasuica-300x225.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Mali Uskrs ( 24. travnja, 2017.) s početkom u 20 sati u Hrvatskom domu Stjepana Radića u Šuici-Tomislavgrad, održat će se susreti klapa „Ne damo te pismo naša“, jedni od najpoznatijih susreta klapskog pjevanja ne samo u BiH nego i šire. <p>&nbsp;</p> <p>Organizator je HKDU &bdquo;Sveti Jeronim&ldquo; &Scaron;uica, sudjelovat će vi&scaron;e klapa iz Hrvatske i BiH, među kojima i:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-ŽENSKA KLAPA &bdquo;ZVIZDAN&ldquo; POSU&Scaron;JE</p> <p>-MJE&Scaron;OVITA KPALA &bdquo;KOLAJNA&ldquo; ZADAR</p> <p>-ŽENSKA KLAPA &bdquo;DRAČA&ldquo; MOSTAR</p> <p>-KLAPA &bdquo;BRATOV&Scaron;TINA&ldquo; SOVIĆI-GORICA</p> <p>-TRO &bdquo;DALMACIJA&ldquo; TOMISLAVGRAD</p> <p>-MU&Scaron;KA KLAPA &bdquo;ZVIZDAN&ldquo; POSU&Scaron;JE</p> <p>-MU&Scaron;KA KLAPA &bdquo;GRGA&ldquo; POSU&Scaron;JE&ldquo;</p> <p>-KLAPA &bdquo;SVETI MIHOVIL&ldquo; PROLOŽAC&ldquo;</p> <p>-KLAPA &bdquo;MURTELA&ldquo; DUGOPOLJE</p> <p>-KUPRE&Scaron;KI BEĆARI, KUPRES</p> <p>-KLAPA &bdquo;SVETI JERONIM&ldquo; &Scaron;UICA</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste dobro do&scaron;li, a ljubitelji klapske pjesme sigurno će uživati u milozvučju klapskog pjevanja, pi&scaron;e Tomislavnews.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-klapaasuica-300x225.jpgŠirokobriježanin Ante Marić pobjednik Red Bull Doodle Art projektahttp://grude.com/clanak/?i=2628226282Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-19-red_bul.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crtanje ili škrabanje kako se popularno među studentima zove kreativni izražaj koji nadolazi u trenucima kada se mozak odmara od napornog učenja i praćenja predavanja. <p>Svjetski popularni projekt Red Bull Doodle Art upravo je na tragu da pronađe najbolje radove i nagradi njihove autore. Vi&scaron;e od 50.000 studenata iz 40 zemalja svijeta sudjeluje u ovom projektu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Student iz &Scaron;irokog Brijega, Ante Marić, je od strane žirija odabran kao najbolji doodle između 355 radova koje su prijavili studenti iz Bosne i Hercegovine. Pobjeda nije bila lagana, prvo su na otvorenom online glasovanju svi mogli dati svoj glas i odabrati 20 radova koje će ići na ruke stručnom žiriju, koji je na kraju imao težak zadatak, pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi žirija su bili Matea Martinović, magistrica grafike i profesorica likovne kulture, i Bojan Hadžihalilović, čovjek koji ima izuzetno bogatu grafičko, dizajnersku karijeru, a ujedno je i osnivač agencije Fabrika. Njih dvoje su pregledali svih 20 radova i na kraju kada se zbroje ocjene za stil i kreativnost pobjednički rad za 2017. godinu progla&scaron;en je kreativni uradak studenta Ante Marića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žiri nije imao nimalo lagan posao, jer je bilo veoma te&scaron;ko među dobrim radovima izabrati onaj najbolji. Na kraju članica žirija Matea Martinović je objasnila za&scaron;to je pobijedio rad studenta iz &Scaron;irokog Brijega: ''Iako se doodling ne bavi temeljnim zakonitostima crteža, &scaron;krabotina Ante Marića ih ipak tehnički po&scaron;tuje, sa maksimalno iskori&scaron;tenim prostorom, genijalnom idejom i svakako, jako lijepo zaokružena priča. &Scaron;to se tiče mog osobnog mi&scaron;ljenja, vidi se da se Ante potrudio vi&scaron;e oko glasovanja jer je stvarno veliki broj ljudi pozvao da glasuju. A meni se sviđa ta činjenica da je nacrtao doodle u doodleu sa jako puno malih likova i stvari u pozadini''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobjednik iz BiH će putovati na svjetsko finale Red Bull Doodle Art 2017, na uzbudljivoj lokaciji gdje će steći novo iskustvo virtualne stvarnosti. Finalna remek-djela bit će izložena u Globalnoj virtualnoj galeriji, gdje ljubitelji umjetnosti mogu u potpunosti doživjeti radove u virtualnoj stvarnosti iz cijelog svijeta. Svjetski pobjednik će biti odabran od strane žirija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pratit ćemo i dalje Antu Marića i njegov put do svjetskog finala, a na ovom <a href="https://doodleart.redbull.com/en/bih/" target="_blank">linku</a> možete pogledati svih 20 radova koje je žiri ocjenjivao. Svi sudionici će dobiti majicu s printom svog doodla, kao i posebne flomastere za crtanje partnera projekta Stabilo. Pobjednica online glasovanja, koja je prikupila 1.804 glasova, Nata&scaron;a Bajić, će pored gore navedenih nagrada dobiti i poseban Stabilo set za crtanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-19-red_bul.jpg