Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Vidjelica Marija: 'Ma kakav smak svijeta? Bog nam u ovom dobu daje novu šansuhttp://grude.com/clanak/?i=185965185965Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jul 2020 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-07-vidjelica-marija-2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župljani Međugorja, među njima i novinar Večernjaka, nazočili su ukazanju Blažene Djevice Marije vidjelici Mariji Pavlović Lunetti prošlog petka i subote, sudjelujući u molitvi na jedinstvenom događaju u svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdje nas je Gospa Kraljica sve promatrala. Rekla nam je da molimo i sve nas je blagoslovila - rekla je nakon ukazanja Marija Pavlović Lunetti nazočnim župljanima i hodočasnicima te autoru ovih redaka koji je jedini fotografirao ukazanje. S obzirom na to da su svi zabrinuti u doba pandemije koronavirusa, vidjelica nas je ohrabrila: - Krunica je spas od korone &ndash; kazala je. Zbog zatvaranja granica nije bilo hodočasnika iz cijelog svijeta. Međutim, molitveno ozračje s ljudima iz Međugorja vladalo je u njezinoj obiteljskoj kapelici u Bijakovićima u župi Međugorje.<br /><br /></p> <p>- Dođite opet - s velikim osmijehom kazala je na kraju vidjelica Marija&nbsp;i uputila se na večernju svetu misu koja se slavila na vanjskom oltaru u 19 sati. Tako smo i učinili, a sutradan smo, u želji da doznamo &scaron;to Marija osjeća te kako tumači ovaj fenomen i dana&scaron;nje vrijeme, oti&scaron;li u Bijakoviće, boravili u njezinoj obiteljskoj kapelici, razgovarali i nazočili ukazanju. Od svećenika bio je Talijan Antonio Cotelemo iz zajednice Novi horizonti, koji je molio i jedan dio krunice.<br /><br /></p> <p><strong>Molitva i krunica<br /><br /></strong></p> <p>Ukazanje se dogodilo u 18.40 u obiteljskoj kapelici.<br /><br /></p> <p>- Navikla sam na svakodnevne susrete s Gospom. Stalno te Gospine poruke promi&scaron;ljam u glavi, pa tako i sada - kazala nam je Marija Pavlović Lunetti. Najprije su se molila Radosna otajstva krunice, a nakon toga i Žalosna. Molio je i talijanski svećenik, a ukazanje se dogodilo kada su nazočni počeli moliti &ldquo;Slava Ocu&rdquo;. Tada je molitva prestala. Vidjelica Marija podignula je glavu. Usne su joj se micale, a mi je nismo ni&scaron;ta čuli. Samo se u prostoriji čuo tihi plač malog djeteta koje je u naručju držala majka. Ukazanje je trajalo ne&scaron;to vi&scaron;e od tri minute i onda je molitva nastavljena. Nakon ukazanja i molitve nastavljamo razgovarati. - Koja je najveća Gospina poruka? - upitao sam vidjelicu, na &scaron;to mi je kratko i jasno odgovorila: &ldquo;Obraćenje&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Razgovarali smo i o aktualnom vremenu. - Ja mogu samo nagađati da je riječ o novom trenutku i za Međugorje vezano uz međugorske poruke i koronavirus. Neki me pitaju hoće li biti smak svijeta i je li ovo smak svijeta. Odgovaram: &ldquo;Ma, kakav smak svijeta!&rdquo; Bog nam daje novu priliku i mogućnost da otvorimo svoje srce Njemu - nagla&scaron;ava vidjelica Marija.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Pod snažnim dojmom krenuli smo u &scaron;etnju Međugorjem. Marija Pavlovićm Lunetti je neobično obična žena, supruga i majka četvero djece. Prisjećajući se, sada sam svjestan da Marija nije reagirala na plač djeteta ni na blic na&scaron;eg fotoaparata tijekom ukazanja. Vidjelica Marija rođena je u Bijakovićima u župi Međugorje 1. travnja 1965. godine. Gospa joj je do sada povjerila devet tajni. Očekuje jo&scaron; jednu. I dandanas ima svakodnevna ukazanja. Molitvena nakana zadana od Gospe joj je molitva za redovnike i redovnice i za du&scaron;e u čistili&scaron;tu. Nakon ukazanja Marija nam je rekla i da se od ovog ponedjeljka od 5 sati moli krunica na Podbrdu za svećenička zvanja u međugorskoj župi. U obiteljskoj kapelici vidjelice Marije u oltar je urezana riječ &ldquo;mir&rdquo;, a na zidu stoji umjetnička slika pokojnog fra Slavka Barbarića.<br /><br /></p> <p><strong>Međugorje nada mnogima<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;Mir, mir i samo mir. Mir mora zavladati između čovjeka i Boga, a i među ljudima&rdquo;, Gospine su riječi. Prvog tjedna vidiocima je kazala: &ldquo;Ja sam Kraljica Mira&rdquo;. I od tada usmenom predajom Gospino Međugorje postaje jedno od najvećih kr&scaron;ćanskih mjesta mira i molitve u svijetu. Već trideset i devet godina od prvih vijesti o ukazanju na Podbrdu u Bijakovićima. Od toga 24. lipnja 1981. godine ova hercegovačka župa Međugorje s tek nekoliko tisuća stanovnika ucrtana je na mnoge svjetske karte. Milijuni hodočasnika pohrlili su u kamenjar, na brežuljak za kojeg bi materijalisti rekli da je bezvrijedan jer, osim &scaron;ipražja, &scaron;krte zemlje i stijene pržene suncem, ne nudi previ&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Međugorje je, međutim, mnogima ponudilo nadu. Tražeći rje&scaron;enja u nagomilanim problemima, u crkvu svetog Jakova, na Podbrdo ili na brdo Križevac, tri glavne točke međugorske župe, pohrlili su ljudi svih boja kože, od običnih radnika do hollywoodskih zvijezda. Milijardama izrečenih molitvi na svim svjetskim jezicima tražili su duhovno utoči&scaron;te, vapili za ozdravljenjem ili jednostavno čeznuli za mirom. A, rade to i danas, jer snaga Međugorja ne blijedi.<br /><br /></p> <p>Hodočasnici u Međugorju stvaraju sliku svjetskog sredi&scaron;ta, &scaron;ire toleranciju, svojim pona&scaron;anjem pozivaju na jednakost svih rasa i naroda, &scaron;ire pozitivne vibracije. Znajući za povijest BiH, za stradanja u&nbsp;ratu devedesetih godina pro&scaron;log stoljeća, mnogi će se zapitati i je li Gospin poziv na mir 1981. godine bila najava krvavog rata na ovim prostorima. No, i to je samo jedan od misterija Međugorja, u čijem je zajedničkom nazivniku opet molitva, a ne&nbsp;&scaron;pekulacija ili nagađanje.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/vecernjakov-novinar-na-gospinu-ukazanju-vidjelici-mariji-usne-su-joj-se-micale-nije-reagirala-na-blic-ni-plac-1415215" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-07-vidjelica-marija-2020.jpegFOTOGALERIJA: Bile prepune naroda! Nakon svete mise brojni puk ostao na zajedničkom druženjuhttp://grude.com/clanak/?i=185954185954Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jul 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-06-bile2020_9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od 800 godina, neprekidno i za vrijeme turskog zuluma, na Misištu, jednom od najstarijih svetišta u Hercegovini služi se sveta misa.<p>&nbsp;</p> <p>Ni u vremenu turskog zuluma ona nije prekidana, a osnaženi vjerom vjernici su dolazili tu i pouzdavali se u Gospodina da će ih sačuvati od svih nepravdi i zala. I sačuvani su jer je njihov narod opstao na tisućljetnim ognji&scaron;tima, unatoč svim pote&scaron;koćama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le nedjelje Bile bijaju ispunjene narodom kojeg blagoslovi fra Luka Marić, a nadahnuto je propovijedao fra Bonifacije Barbarić. Proku&scaron;ani propovijednik zanosno je, jednako snažno kao nekoć, navije&scaron;tao Kristovu riječ, nazočnima pitko i jezgrovito predstavio Isusov život i Njegovu muku koje smo pozvani prisjećati se i slaviti je kako bismo skupa s Njim u&scaron;li u Kraljevstvo Nebesko, onoga dana kada nas Gospodin pozove. Pozvao je vjernike da unatoč svim pote&scaron;koćama ne malaksaju na svome životnom putu nego da hrabro idu putem kojim ih Gospodin poziva ići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nedostajalo ni smijeha na Bilama, a posebno je pozitivno iznenađen bio fra Mile Vla&scaron;ić jer vjernike ni korona, ni izbori, ni koje&scaron;ta drugo nisu odvojili od Bila i od proslave svete mise. Fra Andrija Nikić uz povijesne podatke obja&scaron;njavao je snagu Bila, a fra Stanko Pavlović obi&scaron;ao je skoro svakog vjernika pojedinačno dajući mu duhovnu okrijepu i lijepu riječ, kako samo on zna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijepodne, nakon zajedničkog objeda u&scaron;lo se u Misi&scaron;te, a pojedinci i skupine iz cijele Hercegovine nastupili su pjesmom, plesom, dosjetkama i &scaron;alama, a fra Mile je uspje&scaron;no ravnao cijelom tom zanimljivom družinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponad Misi&scaron;ta bili su povezani konji na kojima su dojahali konjanici, a mnogi su zaželjeli popeti se na konje, osobito oni najmlađi pa su im želje ispunjavanje tijekom čitavog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bacalo se i kamena s ramena, igrale su se i druge tradicionalne igre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod spomenika Brotnjaka bija&scaron;e i barilo vina, bija&scaron;e i smokava i drugih ukusnih namirnica iz Brotnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio je to jedan prelijep dan, duhovno, kulturno, socijalno pa i razonodno proživljen - slažu se nazočni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20201.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20203.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20204.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-06-20-07-06-bile202017a.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-06-bile2020_9.jpgObilježen Divin dan na Kedžari u Vran planinihttp://grude.com/clanak/?i=185945185945Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-diva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Kedžari je u nedjelju 5. srpnja 2020. proslavljen Divin dan.<p>&nbsp;</p> <p>Misu u 11 sati predvodio je fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruku Dive Grabovčeve pročitala je Nada Kre&scaron;o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje svojim pjevanjem, uveličala je klapa Grga iz Posu&scaron;ja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-diva.jpgHNK Mostar: Večeras od 20 sati uživajte u online izvedbi Kraljevahttp://grude.com/clanak/?i=185916185916Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-hnkmostar-vukoja-matovic-lemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravo premijernom izvedbom ove predstave, HNK Mostar je 22. rujna 2019. počeo obilježavanje 25. godišnjice osnutka.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kraljevo&ldquo; Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, rađeno u režiji Ivana Lea Leme i po Krležinom tekstu, bit će online izvedeno na ovogodi&scaron;njem Devetom festivalu &bdquo;Miroslav Krleža&ldquo;, a izvedba će se moći pratiti danas u 20 sati na YouTube kanalu HNK Mostar <a title="HNK Mostar" href="https://youtu.be/we3BCcyD6pY" target="_blank">https://youtu.be/we3BCcyD6pY</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo premijernom izvedbom ove predstave, HNK Mostar je 22. rujna 2019. počeo obilježavanje 25. godi&scaron;njice osnutka. &bdquo;Budući da se radi o jednom od scenski najzahtjevnijih komada Miroslava Krleže te imajući u vidu (malo)brojnost na&scaron;ega dramskog ansambla, kao i prostorno-tehnička ograničenja, bio je to za nas veliki kreativni i produkcijski izazov&ldquo;, kazao je ravnatelj ove kazali&scaron;ne kuće Ivan Vukoja te dodao: &bdquo;Činjenica da smo uvr&scaron;teni u glavni program 9. festivala 'Miroslav Krleža', svjedoči nam da smo uspje&scaron;no odgovorili kako na kreativni tako i na produkcijski izazov uprizorenja drame koja je na svoju praizvedbu čekala punih 40 godina. Hvala Goranu Matoviću, ravnatelju Festivala, ne samo na uvr&scaron;tavanju u festivalski program, nego i na odu&scaron;evljenju nakon odgledane predstave te ogromnom trudu i namjeri da se predstava odigra na Markovu trgu u Zagrebu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Festivala Miroslava Krleže Goran Matović odmah nakon pogledane predstave u betonskom podrumu HNK gdje je formirana nova scena prigodnog naziva &bdquo;H-alter scena&ldquo;, poželio ju je postaviti na Markov trg, između Vlade, Sabora i Markove crkve, a, kako kaže, prijedlog su sa simpatijama primili redatelj Lemo i ravnatelj Vukoja. &ldquo;Međutim, zbog svih poznatih nepogoda koje su nas zadesile, nažalost nismo mogli realizirati gostovanje na način kako smo zamislili, ali smo se spojili s HNK Mostar. Festival Miroslav Krleža u svom redovitom repertoaru ima predstavu 'Kraljevo' koja se u realnom vremenu igra u Mostaru, a preko video-linka Teatra poezije i Festivala 'Miroslav Krleža' svi je zainteresirani mogu gledati na YouTube kanalu&ldquo; kazao je Matović te dodao: &bdquo;Ova predstava ima ne&scaron;to &scaron;to je avangardno, posebno, naprosto prati i čita duh Miroslava Krleže&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave Ivan Leo Lemo prati ovaj festival od njegovog početka te je izuzetno poča&scaron;ćen &scaron;to &bdquo;Kraljevo&ldquo; gostuje na njemu. &bdquo;Ove godine su tu i Ecijina 'Bobočka' i na&scaron;e 'Kraljevo' HNK Mostar. Osobito mi je drago da uz veterane HNK Mostar Jelenu Kordić Kuret i Roberta Pehara, u predstavi igraju i polaznici Dramskog studija mladih. Slavimo Krležu! 7. srpnja njegov je rođendan. Uvijek je dobro okupiti se oko njegove misli, riječi, djela i neviđenog utjecaja na hrvatsku književnost i hrvatsku kulturu općenito&ldquo;, zaključuje Lemo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-hnkmostar-vukoja-matovic-lemo.jpgGlumac iz filma Pasija: Svu svoju patnju sam ponudio Isusu i Mariji, na kraju je sve između vas i Bogahttp://grude.com/clanak/?i=185901185901Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glumac Jim Caviezel svjedoči o tome koliko je Blažena Djevica Marija zaslužna za njegov uspjeh.<p>&nbsp;</p> <p>Jim Caviezel, zvijezda filma Pasija, odao je počast Djevici Mariji i naveo da je njezino posredovanje i zagovor zaslužni za njegov glumački uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je održao u Amsterdamu na događaju &ldquo;Euharistijski sveti sat za mir u svijetu pomoću Majke svih naroda&rdquo; (eng. Eucharistic Holy Hour for World Peace Through the Mother of All Peoples). Caviezel je opisao kako je na intervju s holivudskim redateljem Terencom Mallickom donio obiteljsku krunicu. Želeći dati krunicu ženi koja ga je pozdravila na ulaznim vratima, Caviezel je otkrio da je upravo tog dana molila za novu krunicu te da je ona Mallickova supruga. On vjeruje da je za taj slučaj zaslužno Marijino posredovanje te da je zahvaljujući tome dobio ulogu u Malickovom Oscarom nagrađenom filmu Tanka crvena linija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je 2000. godine glumio u filmu Grof Monte Cristo nije bio siguran može li nastaviti sa snimanjem, no Caviezel je osjetio posredovanje Djevice Marije kada mu je redatelj pokazao fresku Bezgre&scaron;nog začeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Za mene je to bio znak&rdquo;, rekao je. &ldquo;Ponosan sam &scaron;to mogu reći da sam dijelio scenu s Majkom Božjom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnevjerojatniji slučaj posredovanja bio je kada ga je nazvao Mel Gibson jer je želio da glavni glumac njegova filma Pasija ima 33 godine i inicijale J.C. (Jesus Christ).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Radi li se o slučajnosti?&rdquo;, glumac je upitao publiku, &ldquo;Mislim da ne.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije snimanja Pasije, Caviezel je posjetio Međugorje te je posvetio svoj život i svoju karijeru Blaženoj Djevici Mariji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Snimanje Pasije jo&scaron; me vi&scaron;e približilo Djevici Mariji&rdquo;, rekao je publici u Amsterdamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&Scaron;to vi&scaron;e prolazite kroz Isusovu muku, dame i gospodo, vi&scaron;e razumijete Marijino suosjećanje. Povezanost između Marije i njezina sina&hellip; Koja to majka ne pati kada njezino dijete pati?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caviezel je pretrpio velike muke tijekom snimanja Pasije, prvog je dana i&scaron;ča&scaron;io rame, nakon toga je zadobio hipotermiju dok je visio s križa, prste su mu spalili radijatori kojima su poku&scaron;ali ublažiti hladnoću, a zatim ga je pogodila munja te je podvrgnut operaciji na otvorenom srcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svu svoju patnju sam ponudio Isusu i Mariji u zamjenu za uspjeh filma koji je približio druge ljude Kristu&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Caviezelovo viđenje Marije, kako u njegovu životu, tako i u sudjelovanju u Kristovoj patnji, navelo ga je da Mariju vidi kao &ldquo;duhovnu majku svih ljudi&rdquo; koja je toliko patila zajedno sa svojim božanskim sinom da se glumac nada da će joj biti dana titula &ldquo;Suotkupiteljice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Potrebna nam je istina u ovom kaotičnom, zbunjenom dobu. Istina je da je Marija suotkupiteljica i posrednica svih milosti i zagovarateljica cijelog čovječanstva.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ja se nadam i molim da će Papa ovu istinu proglasiti marijanskom dogmom tako da svaki čovjek zna da ima duhovnu majku koja ga voli i koja će ga dovesti do Isusa, istinskog Spasitelja.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac je govorio i o očajničkoj potrebi u svijetu da se postigne mir Isusa Krista u ovo vrijeme do sada neviđenog moralnog sloma, prirodnih katastrofa, čak i većih globalnih prijetnji kao &scaron;to su rat i terorizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o ubojstvima nerođene i rođene djece te trgovanju djecom u seksualne svrhe, Caviezel je zaključio da je &ldquo;moć Sotone vidljiva bez obzira na to gdje se nalazimo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje da će duhovni i svjetski mir doći &ldquo;onako kako je to bilo i na samom početku, kroz na&scaron;u majku, na&scaron;u posrednicu, na&scaron;u zagovarateljicu&rdquo;. Pozvao je publiku da vjeruje Fatiminom obećanju da će Marijino bezgre&scaron;no srce pobijediti te ih je potaknuo da mole krunicu i klanjaju se Kristu u euharistiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je zaključio podsjetiv&scaron;i publiku da svjetska slava nije ni&scaron;ta u usporedbi s time da su njihova imena upisana u &ldquo;Dvoranu slavnih&rdquo; u Raju, te da se ne bi trebali brinuti o tome kako će ih svijet prihvatiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na kraju je sve između vas i Boga", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinali i teolozi jo&scaron; uvijek raspravljaju o tome treba li Djevica Marija biti opisana kao &ldquo;suotkupiteljica&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema portalu Zenit, pet kardinala pisalo je papi Benediktu XVI. 2008. godine tražeći od njega da to popularno uvjerenje proglasi dogmom.<br />Kardinal Aponte Mart&iacute;nez iz Puerto Rica izjavio je da vjeruje da je sada &ldquo;pravo vrijeme za papinsku definiciju odnosa Majke Isusa Krista s nama, njezinom zemaljskom djecom, u ulogama suotkupiteljice, posrednice i zagovarateljice.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svečano proglasiti Mariju duhovnom majkom svih ljudi znači i službeno priznati njezina zvanja, a time oživjeti duhovne i posredničke funkcije u Crkvi za novu evangelizaciju i za čovječanstvo u dana&scaron;njoj situaciji&rdquo;, nastavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u intervjuu s novinarom Peterom Seewaldom 2002.godine, kardinal Joseph Ratzinger, budući Papa, izrazio je svoje nedoumice glede naziva, objasniv&scaron;i da bi to zbunilo odnos Marije i njezina sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naziv &lsquo;suotkupiteljica&rsquo; se u prevelikoj mjeri udaljava od jezika Svetog pisma te stoga dovodi do nesporazuma&rdquo;, rekao je kardinal Ratzinger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve dolazi od Njega (Krista), kao &scaron;to pi&scaron;e u Poslanici Efežanima i Poslanici Kolo&scaron;anima. Marija je također zahvaljujući njemu ono &scaron;to jest&rdquo;, nastavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Riječ suotkupiteljica prikrila bi to podrijetlo. Ispravna namjera se tako izražava na pogre&scaron;an način.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Prevela Erika Radovic/Medjugorje-info.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-pasija.jpgPomoćni biskup Marko Semren: Mudar i dobar čovjek u teškim vremenimahttp://grude.com/clanak/?i=185887185887Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-03-marko-semren.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mons. dr. Marko Semren zaredio je ovih dana u Mostaru, u Franjevačkoj crkvi, četvoricu novih franjevaca, na ponos cijele Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Mnoge je zanimalo tko je svećenik koji je do&scaron;ao u Hercegovinu, zarediti franjevce, među kojima je i jedan iz stoljetne, franjevačke župe Grude koja unatoč izazovnim vremenima uspje&scaron;no odolijeva svim progonima i napadima opasnih struktura pod čijim vodstvom je Hercegovina pretvorena u slučaj, a mnogi njeni žitelji su je napustili upravo zbog takvih kojima je dobro u vremenu "ratova i nemira" koje su s ciljem zakuhali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stranicama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine stoji biografija mons. dr. Marka Semrena, pomoćnog biskupa Banjolučkog, a za kojeg njegovi prijatelji svećenici rado koriste izreku "Tiha voda, brege dere", aludirajući na njegovu skromnost, poniznost, mudrost i druge vrline koje ga krase. Opisuju ga kao čovjeka koji u ti&scaron;ini rje&scaron;ava probleme i trudi se biti na strani pravde i istine, ne one koju je netko nametnuo, nego one koja se ba&scaron;tini od davnina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je njegova biografija sa stranica Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine:</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je 15. srpnja 2010. člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marka Semrena te aktualnog docenta Franjevačke teologije u Sarajevu i gvardijana Franjevačkog samostana Gorica/Livno pomoćnim biskupom banjolučkim dodjeljujući mu naslovnu biskupiju Abaradira. Za biskupa je zaređen u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure 18. rujna 2010.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ovu odluku Svetog Oca objavio je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup mons. Alessandro D'Errico na kraju redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH te svečanog misnog slavlja u banjolučkoj katedrali, 15. srpnja na svetkovina sv. Bonaventure, za&scaron;titnika banjolučke biskupije i katedrale.<br /> &bdquo;Zasigurno biskupsko imenovanje fra Marka važan je događaj ne samo za Banja Luku, nego i za Crkvu u Bosni i Hercegovini. Važan je za biskupiju i za mons. Komaricu, iz poznatih motiva. Ali važan je također i za Biskupsku konferenciju, koja će imati novog člana; i &scaron;to vi&scaron;e redovničkog člana, kao znak priznanja za ulogu koju su redovnici &ndash; a posebno franjevci &ndash; imali i imaju u životu Crkve u Bosni i Hercegovini. Osim toga, ovo imenovanje je važno također i za sve redovnike i redovnice u Zemlji. Prisjetit ćete se da sam često spominjao po&scaron;tovanje, zahvalnost i priznanje Svete Stolice glede pastoralne revnosti i primjera koji nam oni daju, skrbeći za tolike odgovornosti povjerene redovnicima i redovnicama u Crkvi.&ldquo;, kazao je apostolski nuncij D'Errico zaželjev&scaron;i da i fra Marko zasja &ndash; u Banjalučkoj biskupiji i univerzalnoj Crkvi &ndash; u mudrosti i razboritosti, odanosti službi i ljubavi prema jednoj Kristovoj Crkvi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Fra Marko Semren rođen je 9. travnja 1954. godine u župi Bila kraj Livna u Banjolučkoj biskupiji. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Biloj (1961.-1964.), Guberu (1965.-1966.) i Livnu (1966.-1969.), Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1969.-1973.), novicijat na Humcu/Ljubu&scaron;ki (1973.-1974.), filozofsko-teolo&scaron;ki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975.-1981.). Vojsku je služio u onda&scaron;njoj JNA (1974.-1975.) u Danilovgradu, u Crnoj Gori.<br /> Nakon položenih svečanih zavjeta 13. travnja 1980. godine zaređen je za svećenika 29. lipnja 1981. godine Nakon toga studirao je na Papinskom Sveučili&scaron;tu Antonianum u Rimu gdje je magistrirao 1985. godine, a potom i doktorirao 1986. godine iz područja franjevačke duhovnosti na temu &bdquo;Il Francescanismo vissuto nelle regioni croate di Bosnia ed Erzegovina (fino al 1517)&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Službe i dužnosti koje je obna&scaron;ao:<br /> - Kapelan u Docu (1981.&ndash;1982.);<br /> - Profesor na Franjevačkoj teologiji od 1985. godine do danas;<br /> - Drugi me&scaron;tar bogoslova (1985.&ndash;1988.);<br /> - Prvi me&scaron;tar novaka u novicijatu na Bistriku/Sarajevo (1988.&ndash;1992.) i u Monopoliu (1992.&ndash;1994.);<br /> - Drugi me&scaron;tar novaka u Monopoliu (1994.&ndash;1995.) i u Belmonetu (1995.&ndash;1997.);<br /> - Prvi me&scaron;tar bogoslova u Neđarićima/Sarajevo (1997.&ndash;2000.);<br /> - Vikar na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (2001.);<br /> - Župnik i dekan u Livnu (2001.&ndash;2003.);<br /> - Drugi me&scaron;tar novaka u Livnu i ekonom u samostanu Gorica (2003.&ndash;2006.);<br /> - Duhovnik bogoslova u Neđarićima/Sarajevo (2006.&ndash;2009.);<br /> - Gvardijan Franjevačkog samostana Gorica/Livno od 2009. do danas.<br /> Obna&scaron;ao je također i druge dužnosti: provincijski definitor (1997.&ndash;2000.), tajnik generalnog vizitatora (1998.), generalni vizitator za Franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu (Republika Hrvatska) (2001./2002.), član Odbora za dolazak Svetog Oca u Banja Luku (2002.), član je Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života Biskupske konferencije BiH sve do 2009. godine, član različitih međuprovincijskih franjevačkih odgojnih povjerenstava, tajnik za odgoj i obrazovanje pri Južnoslavenskoj konferenciji provincijala na razini Reda (1996.&ndash; 2001.).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dobro poznaje talijanski jezik, a služi se njemačkim i &scaron;panjolskim.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Objavio je nekoliko knjiga znanstvenog i pučkog sadržaja te nekoliko članaka u crkvenim časopisima, posebno franjevačkim, zanimajući se posebno za franjevačku prisutnost u Bosni. Sudjelovao je na mnogim simpozijima i kongresima franjevačke formacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-03-marko-semren.jpgArhitektura Mostara na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185858185858Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jul 2020 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-01-hpmostar-arakarhitektura2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Arhitektura 2020.“ s motivima ornamenata na prozorima Vile Fessler (Rektorat Sveučilišta u Mostaru) i Gimnazije Mostar. <p><br />Dolaskom austro-ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Mostar doživljava urbanistički razvoj. Pojavljuju se prvi profesionalni graditelji koji sa sobom donose znanje iz razvijenih europskih gradova. Stvaraju novu urbanu strukturu i čine Mostar gradom koji ne zaostaje za ostalim srednjoeuropskim gradovima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1897. sagrađen je Rondo, danas Trg hrvatskih velikana, prometno sredi&scaron;te grada iz kojega se nastavlja 6 ulica koje se kao zrake &scaron;ire iz kružne povr&scaron;ine trga. U jednoj od njih, nazvanoj &Scaron;tefanijino &scaron;etali&scaron;te(Stephanie Alee), iste godine građevinski poduzetnik Eduard Fessler izgradio je vilu u neobaroknom stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-01-20-07-01-hpmostar-300dpigimnazija.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova jednokatna vila bogata je dekorativnim elementima, a njena dopadljiva arhitektonska cjelina odlično se uklopila u tada novouređeni trg. Danas se u njoj nalazi sjedi&scaron;te Rektorata Sveučili&scaron;ta u Mostaru. U istoj ulici izgrađena je i zgrada dana&scaron;nje Gimnazije Mostar koja se smatra najreprezentativnijom javnom građevinom sagrađenom u Mostaru tijekom austrougarske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tlocrtnoj osnovi zgrada je trodijelne kompozicije, a izgrađena je uz po&scaron;tivanje svih tada&scaron;njih europskih standarda u gradnji. Posebno je upečatljiva slikovita dekoracija pročelja u neomaurskom stilu. Gimnazija je građena od 1897. do 1902. prema projektu arhitekta Franza Blažeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-01-20-07-01-hpmostar-300dpivilafessler2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. srpnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-01-hpmostar-arakarhitektura2020.jpgFOTO: Biskup Marko Semren zaredio fra Lovru Šimića u Franjevačkoj crkvi u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=185852185852Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvoro đakona zaređeno je u utorak u Franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru. Zaredili su se đakoni Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, fra Zlatko Ćorić, fra Renato Galić, fra Stipe Rotim i fra Lovre Šimić.<p>&nbsp;</p> <p>Zareditelj je bio pomoćni biskup banjolučki, mons. Marko Semren. </p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-30-20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-semren-fra-lovre-7.jpgRaširi krila, anđele! Preminuo je prvi sit-down komičar iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=185840185840Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-jasmin-dzemidzic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu je iznenada preminuo prvi sit-down komičar u BiH i zemljama okruženja i borac za prava osoba sa invaliditetom Jasmin Džemiđić.<p>&nbsp;</p> <p>Novinarka i redateljica Lejla Zvizdić podijelila je tužnu vijest o smrti Džemiđića putem svog Facebook profila napisav&scaron;i: &ldquo;Anđele, ra&scaron;iri krila u nekom boljem svijetu. Vidimo se gore na novoj predstavi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je s dječijom paralizom, ali to ga nije spriječilo da ostvari svoje snove. Sve &scaron;to mu se događalo okretao je na smijeh, dok je iz životnih situacija koje mu nisu bile smije&scaron;ne poku&scaron;avao izvući pouku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih godina njegovo zdravstveno stanje znatno se pogor&scaron;alo zbog čega su mu amputirane obje noge, a imao je problema i s bubrezima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je kandidat za Večernjakov pečat u kategoriji Ponos BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-jasmin-dzemidzic.jpgBirajte najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji! Evo tko su kandidatkinjehttp://grude.com/clanak/?i=185837185837Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-2020-najljepsa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedma revija i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske održati će se 10. srpnja<p>&nbsp;</p> <p>Kako djevojke ne mogu putovati zbog epidemije virusa COVID-19, ovogodi&scaron;nja Revija i izbor održat će se uživo online 10. srpnja 2020. godine s početkom u 20:00 sati na YouTube kanalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za najljep&scaron;u Hrvaticu možete glasovati na sljedećem linku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://1.shortstack.com/Jq7NHL?fbclid=IwAR1lQ0DVj1rT_pGBPN1e_3qU21Gjmkk8y-pIBfraiNl9fcE9sIBUGu6qjlU">Izbor najljep&scaron;e Hrvatice u narodnoj no&scaron;nji</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-2020-najljepsa.jpgHNK MOSTAR - Lokalni umjetnici priznati u širim okvirima angažirani na novoj predstavihttp://grude.com/clanak/?i=185790185790Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-26-hnkmostar-dala-andrijan-marin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova predstava ''Spremni'' premijerno je izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u četvrtak, 25. lipnja 2020. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o prvoj predstavi u Bosni i Hercegovini čija je priprema započela i premijera održana u doba korona krize. Nastala je po tekstu Kristine Gavran, a pod režijskom palicom Jelene Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju, glazbu i vizualno oblikovanje plakata i promotivnih materijala potpisuju tri Mostarca, Dalibor Nikolić, Andrijan Zovko i Marin Musa, umjetnici priznati u &scaron;irim okvirima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati mostarski umjetnik, voditelj Umjetničke galerije Kraljice Katarine, akademski kipar svojstvena i originalna stila Dalibor Nikolić, kaže kako suradnja s HNK Mostar za njega predstavlja izuzetno afirmativan profesionalni izazov. &bdquo;U mom dosada&scaron;njem opusu rada, primarni predmet interesa bile su umjetničke instalacije. Kroz ovu suradnju, moje prostorne artikulacije dobile su svoju svrhovitost sukladno potrebama uprizorenja i funkcija u sklopu kazali&scaron;nog komada.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalio je ravnatelju Ivani Vukoji i redateljici Jeleni Kordić Kuret na ukazanom povjerenju te istaknuo kako &bdquo;ansambl HNK Mostar odi&scaron;e profesionalno&scaron;ću, ali i ljudskom toplinom, &scaron;to okolnosti suradnje čini nadasve inspirativnim.&ldquo; Kao glavno pitanje koje predstava &bdquo;Spremni&ldquo; problematizira izdvojio je &bdquo;koliko zapravo kreiramo svoju stvarnost na individualnoj razini, a koliko je pak ta stvarnost oblikovana okolnostima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbenik, producent i kompozitor Andrijan Zovko, inače jedan od pionira eksperimentalne i elektroničke glazbe na ovim prostorima koji je svirao na mnogim europskim pozornicama, zadovoljan je slobodom koja mu je prepu&scaron;tena. &ldquo;Svaka nova predstava je izazov. Proces je bio donekle kaotičan, jer je te&scaron;ko napraviti distancu unutar njega i stvoriti zvučnu podlogu predstave držeći se &scaron;to dalje od &lsquo;marketing patetike&rsquo;, s obzirom da si i sam dio &lsquo;masovne izolacije&rsquo;. Sve ono &scaron;to me opsjedalo u procesu stvaranja glazbe za ovu predstavu moralo se kanalizirati na za mene prihvatljiv način. Vjerujem kako smo na kraju postavili respektabilan &lsquo;post-izolacijski&rsquo; komad koji govori o zlokobnim vremenima i&scaron;čekivanja, kada smo svi spremni za ne&scaron;to&rdquo;, kaže Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grafički dizajner Marin Musa, čiji je rad prepoznat i na globalnoj razini činjenicom da je prije 15 godina uvr&scaron;ten u prestižno izdanje američke izdavačke kuće Apress &ldquo;New Masters of Photoshop&rdquo;, istaknuo je kako je &ldquo;izazov raditi projekte u kulturi, posebno u ovoj na&scaron;oj, razapetoj između vlastitih kapaciteta i potencijala s jedne te trenutnog (trajnog?) stanja u dru&scaron;tvu gdje je sve važnije i vrjednije od higijene vlastitog duha&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nakon nekoliko odrađenih projekata s vodstvom HNK Mostar (dizajn plakata za predstavu &lsquo;Brat magarac&rsquo;, dizajn monografije u povodu 25 godina HNK Mostar), ponovno se javila prilika za suradnju, ovaj put na predstavi &lsquo;Spremni&rsquo; gdje smo upravo u fazi zavr&scaron;avanja dizajna plakata i promotivnih materijala&rdquo;, kaže Musa, koji se &ldquo;ponovno uvjerio u istu stvar, koliko su veliki ti isti kapaciteti i potencijali, a koliko su malo iskori&scaron;teni i koliko su na&scaron;i ljudi sposobni uraditi &lsquo;svjetske&rsquo; projekte, a koliko &lsquo;mi&rsquo; zapravo to malo vidimo i cijenimo&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reprizne izvedbe predstave "Spremni" planirane su u petak (26.6.) i subotu (27.7.), a ulaznice su već rasprodane jer je zbog mjera i preporuka nadležnih tijela u vezi s korona krizom broj mjesta ograničen na 25. Svi oni koji nisu uspjeli doći do ulaznice za prvu i drugu reprizu, priliku za to imaju u četvrtak (2.7.), petak (3.7.), srijedu (8.7) i četvrtak (9.7.).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-26-hnkmostar-dala-andrijan-marin.jpgKARDINAL PULJIĆ DOLAZI NA KOČERIN!http://grude.com/clanak/?i=185762185762Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 11:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Kočerinu se svečano slave apostolski prvaci sv. Petar i Pavao. Vjernici će se za taj blagdan pripremati Trodnevnicom koja počinje u petak 26. lipnja. <p>&nbsp;</p> <p>Program će počinjati krunicom i mogućno&scaron;ću za ispovijed u 17.30 sati, te Svetom misom u 18 sati. Prvu večer misno slavlje predvodi fra Mladen Rozić, župnik u Bukovici. Drugu večer (subota) misu predvodi dr. fra Iko Skoko, provincijski vikar. Tu večer gosti su franjevački postulanti. Misu Uočnicu u nedjelju 28. lipnja, kad je i blagoslov djece, predvodit će vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Na blagdan svetih Petra i Pavla u ponedjeljak 29. lipnja misna slavlja u 8 i 11 sati predvodi dr. fra Mladen Parlov, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg39 GODINA MEĐUGORJE ŽIVI: GOSPA NAS JE IZABRALA JER JE NEĆEMO ZANIJEKATIhttp://grude.com/clanak/?i=185755185755Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-25-medjugorje39_2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje danas proslavlja 39. obljetnicu Gospina ukazanja. Svete Mise na hrvatskom jeziku su u 6, 7, 8, 9 i 11,00 sati, a središnja svečana sveta misa služit će se u 19 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesmom &bdquo;Do&scaron;li smo ti Majko draga&hellip;&ldquo; započelo je svečano misno slavlje na uočnicu kojega je na vanjskom oltaru međugorske crkve sv. Jakova predslavio fra Danko Perutina, mostarski gvardijan, u koncelebraciji fra Mire &Scaron;ege i fra Marinka &Scaron;akote i jo&scaron; desetak svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Danko se u vrlo nadahnutoj propovijedi vratio na same početke ukazanja podsjetiv&scaron;i kako je i te večeri 24. lipnja 1981. godine također bila srijeda i svetkovina Ivandana, i kako je taj dan zauvijek promijenio život ovog kraja i mnoge živote. A to isto i danas Gospa čini i želi činiti preko svakoga od nas, preko Njezine blizine koja se ovdje najvi&scaron;e osjeti &ndash; a &scaron;to svjedoče mnogobrojni hodočasnici koji dolaze u Međugorje već 39. godina &ndash; želi mijenjati na&scaron;a srca, želi nam reći kako Ona i Božji MIR imaju zadnju riječ u ovome svijetu u kojem se danas sije toliko puno straha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je vrlo snažno i hrabro podsjetio kako se ovdje u Međugorju Gospa prije svega predstavila kao KRALJICA MIRA i kako svako dodavanje bilo kojeg drugog epiteta može donijeti samo zbrku! Mir i pomirenje, kultura ljubavi i pra&scaron;tanja doista je ono &scaron;to danas najvi&scaron;e nedostaje svijetu, a Gospa nas to ovdje u Njezinoj &scaron;koli uči već godinama.<br /> &bdquo;Dragi župljani ovo je vrijeme zahvale Bogu jer i mi kao Elizabeta možemo reći &bdquo;Otkuda da meni dođe Majka na&scaron;ega Gospodina?&ldquo; Tako i mi možemo reći: ' Otkuda da je Gospa do&scaron;la nama, jer smo slabi i nejaki&hellip; Ali Gospa nas je izabrala jer smo jake vjere, jer smo spremni svjedočiti, jer je nećemo zanijekati&hellip; I stoga je velika uloga na&scaron;a ne samo za nas, nego i za cijeli svijet! &ndash; podsjetio je sve prisutne u zavr&scaron;noj riječi međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega, kao &scaron;to je običaj u devetnici ukazanja, Gospin hvalospjev &bdquo;Veliča&ldquo; predmolili su Marija Pavlović Lunetti i Ivan Dragičević.Nakon večernje svete Mise&nbsp;uslijedilo je zajedničko jednosatno klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom sakramentu, koje se nastavilo u ti&scaron;ini do 6&nbsp;sati ujutro.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-25-20-06-25-medjugorje39_1.png" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-25-medjugorje39_2.pngHNK MOSTAR ''Spremni'' - prva predstava nakon korona krize FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=185728185728Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jun 2020 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijera predstave “Spremni” održat će se u četvrtak, 25. lipnja u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru, poštivajući sve mjere i preporuke nadležnih tijela. <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala prema tekstu &ldquo;Spremni&rdquo;, mlade i nagrađivane hrvatske autorice Kristine Gavran, a režiju potpisuje Jelena Kordić Kuret, pripćeno je na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare održanoj u HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drama se događa u jednoj obitelji, likovi su arhetipski: Majka, Otac, Sin i Kćer. Ta obitelj živi po filozofiji samodostatnosti, gdje ti nitko drugi ne treba, ili kako Otac u obitelji kaže &ldquo;Četiri je mjera u svim kuharicama. Zato na&scaron;a obitelj broji četiri člana. Mi nikome ni&scaron;ta nismo dužni.&rdquo; Otac i Majka su puni straha, i tim strahom doslovno hrane svoju djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelena Kordić Kuret, osim &scaron;to je režirala predstavu, u njoj glumi Majku. Kaže kako komad &ldquo;Spremni&rdquo;, iako pisan 2012. godine, jako rezonira s dana&scaron;njim vremenom i krizom koju živimo. &ldquo;Gavran se bavi fenomenom straha i onim u &scaron;to se ta urođena, primarna ljudska emocija pretvara kada se koristi kao sredstvo manipulacije&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O samom redateljskom poslu Kordić Kuret rekla je da ju je &ldquo;zanimalo kako se sve te pojave reflektiraju na pojedinca i &scaron;to imaju kao svoju posljedicu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pored samog sadržaja jako me je privukla i forma u kojoj Gavran pi&scaron;e. Ona tekst vodi kao antidramu i mi&scaron;ljenja sam da se u takvoj formi dobro može prikazati svijet u kojem živimo. Tako da nam je samim tim odredila pravac kojim trebamo voditi predstavu, &scaron;to je meni jako uzbudljivo jer jako volim gledati predstave u zakonitostima teatra apsurda&rdquo;, zaključila je Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-23-20-06-23-hnkmostar-spremni1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na&scaron;a 25. kazali&scaron;na sezona trebala je biti ne samo jubilarna nego, po mnogim parametrima, do sada i na&scaron;a najuspje&scaron;nija sezona. I bila bi da se nije pojavila korona. Spomenimo samo dvije premijere koje smo otkazali zbog korone, sedam festivala na kojima smo trebali igrati sa &scaron;est različitih predstava te 15 dogovorenih gostovanja do kraja sezone. Premda smo radili pod posebnim režimom, nismo se predali niti odustali. Dapače, kada je izgledalo da je sve stalo mi smo započeli rad na novoj predstavi&rdquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, te dodao kako je predstava nastala &ldquo;s domaćim, HNK snagama predvođenim Jelenom Kordić Kuret i Robertom Peharom te s na&scaron;im mostarskim prijateljima i suradnicima Daliborom Nikolićem i Andrijanom Zovkom. Posebno nas veseli &scaron;to u predstavi igraju Anja Kraljević i Dražen Pavlović za koje se nadamo da će jednom, poput Jelene i Roberta, i njih dvoje biti prvaci drame HNK Mostar.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robert Pehar koji glumi Oca, rekao je kako se drama ne bavi samo izvanrednim okolnostima nego prikazuje i na koje načine strah utječe na pojedinca, na obitelj kao nukleus dru&scaron;tva te konačno i na samo dru&scaron;tvo, odnosno &scaron;to znači kolektivni strah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovdje govorimo i o potrebi za manipulacijom drugima pa makar to bili i najbliži te u &scaron;irem kontekstu za indoktrinacijom osobito starijih ljudi prema mladima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mlada glumica Anja Kraljević, kojoj je uloga Kćeri prva uloga u HNK Mostar istaknula je: &ldquo;Za mene je to prvo kazali&scaron;no iskustvo u Mostaru. Bilo mi je inspirativno, super ekipa, super tekst, pogotovo zato &scaron;to je situacija s koronom kakva jest. Rad na predstavi dobro mi je do&scaron;ao da se maknem od svega.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislim da smo napravili predstavu koja reflektira apsurdnosti svake vrste, pokrenute upravo tim imaginarnim strahom od svega &scaron;to nije kao 'mi'. Za &scaron;to smo spremni? Za sve, osim za normalan život, možda smo i spremni, ali sigurno ne za ovaj svijet, i ne za human, svevremen i sveprostoran suživot u njemu&rdquo;, riječi su Dražena Pavlovića, koji u predstavi glumi Sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-23-20-06-23-hnkmostar-spremni2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati mostarski umjetnik, voditelj Umjetničke galerije Kraljice Katarine, akademski kipar svojstvena i originalna stila Dalibor Nikolić, autor je scenografije za predstavu. Kaže kako suradnja s HNK Mostar za njega predstavlja izuzetno afirmativan profesionalni izazov. &ldquo;U mom dosada&scaron;njem opusu rada, primarni predmet interesa bile su umjetničke instalacije. Kroz ovu suradnju, moje prostorne artikulacije dobile su svoju svrhovitost sukladno potrebama uprizorenja i funkcija u sklopu kazali&scaron;nog komada.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor glazbe je producent, kompozitor i glazbenik Andrijan Zovko, inače jedan od pionira eksperimentalne i elektroničke glazbe na ovim prostorima koji je svirao na mnogim europskim pozornicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svaka nova predstava je izazov. Proces je bio donekle kaotičan, jer je te&scaron;ko napraviti distancu unutar njega i stvoriti zvučnu podlogu predstave držeći se &scaron;to dalje od &lsquo;marketing patetike&rsquo;, s obzirom da si i sam dio &lsquo;masovne izolacije&rsquo;. Sve ono &scaron;to me opsjedalo u procesu stvaranja glazbe za ovu predstavu moralo se kanalizirati na za mene prihvatljiv način. Vjerujem kako smo na kraju postavili respektabilan &lsquo;post-izolacijski&rsquo; komad koji govori o zlokobnim vremenima i&scaron;čekivanja, kada smo svi spremni za ne&scaron;to&rdquo;, kaže Zovko, posebno naglasiv&scaron;i zadovoljstvo slobodom koja mu je prepu&scaron;tena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva i druga repriza predstave bit će odigrane u petak, 26. lipnja, i subotu, 27. lipnja, obje s početkom u 20 sati i s jako ograničenim brojem ulaznica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-hnkmostar-spremni_3.jpgNa današnji dan 1593. godine Turci su PALI KOD SIGETA!http://grude.com/clanak/?i=185698185698Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-johann_peter_krafft_siget.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon stoljeća i pol neprekidnog osvajanja hrvatskih krajeva osmanska vojna sila napokon je zaustavljena 22. lipnja 1593. u bitci kod Siska.<p>&nbsp;</p> <p>Poslije pada Sigeta, Turci tridesetak godina nisu osvojili nova područja. Stoga je novi sultan Murat II naredio da se ujedine svi bosanski begovi, te udare na sisačku utvrdu, a potom krenu i na Zagreb. Pripremajući se za napad Turci su izgradili i novu utvrdu na utoku rijeke Petrinjčice u Kupu, Yeni Hisar, dana&scaron;nju Petrinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačno 1593.-će, nakon dvije neuspjele opsade sisačke utvrde, koju je prije pola stoljeća na utoku Kupe u Savu, dao izgraditi zagrebački biskup Nikola Olah, bosanski pa&scaron;a Hasan okupio je oko 30 tisuća vojnika. Prvo je osvojio kulu Drenčinu, a potom pričekav&scaron;i te&scaron;ke topove utaborio se 14. lipnja u blizini Siska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počeli su siloviti topnički napadi koji su pomalo ru&scaron;ili istočni zid. Zapovjednik utvrde ka&scaron;telan Mikac po glasono&scaron;i je zatražio pomoć hrvatskog bana Tome Erd&ouml;dyja. Konačno 22. lipnja ban osobno dovodi na bojno polje na brzinu sakupljenu vojsku od oko pet tisuća vojnika. Suprotstavilo im se 15 tisuća Hasan-pa&scaron;inih Turaka. Iako brojnije slabije, kr&scaron;ćanske snage iskoristile su vatrenu nadmoć i uspjele potpuno poraziti neprijatelja. Sabiv&scaron;i ih na uski prostor te zatvoriv&scaron;i pristup mostu preko Kupe natjerale su ih u Kupu i Savu. U tom trenutku izlaze vojnici iz sisačke utvrde i razbijaju turski logor. Dvije trećine turske vojske podlegle su ranama ili se utopile u nabujaloj Kupi, a među njima i sam Hasan-pa&scaron;a s mnogim turskim velika&scaron;ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već otprije oslabljena stalnim ratovima i unutra&scaron;njim problemima, nakon poraza kod Siska, turska se vojska vi&scaron;e nije oporavila. Njezina osvajanja su zaustavljena, a uskoro je pred kr&scaron;ćanskom protunavalom počelo i njezino postupno povlačenje iz hrvatskih krajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>HRT</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-johann_peter_krafft_siget.jpgPreminuo je veliki fra Ljubo Krasić!http://grude.com/clanak/?i=185696185696Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-fra-ljubo-krasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samostanu na Humcu, u nedjelju 21. lipnja, okrijepljen svetim sakramentima, blago u Gospodinu u 83. godini života preminuo je njegov sluga svećenik i redovnik fra Ljubo Krasić, potvrdili su u nedjelju 21. lipnja iz Hercegovačke franjevačke provincije. <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ljubo služio je 64 godine kao redovnik i 56 godina kao svećenik. Misa zadu&scaron;nica slavit će se na groblju Podadvor u Čitluku (BiH) u ponedjeljak 22. lipnja u 17 sati.</p> <p>Nakon mise slijede sprovodni obredi i ukop. Tijelo će biti izloženo u 16 sati ispred mrtvačnice u Čitluku, javili su u nedjelju 21. lipnja iz Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Životopisi:</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rodio se je 1938. u Čitluku u Hercegovini. U Visokom je pohađao franjevačku gimnaziju. Filozofiju i bogoslovlje studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Rimu. Franjevcem je postao 1957. godine u Kraljevoj Sutjesci. Svećeničke sakramente primio je 2. kolovoza 1964. na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga je godinu dana boravio u &scaron;irokobri&scaron;koj župi. Potom je oti&scaron;ao u &Scaron;vicarsku gdje je organizirao hrvatsku misiju. U &Scaron;vicarskoj je boravio od 1967. do 1971. godine. Nakon toga opet ide na studij. Ovog puta to je bio studij moralne teologije koju je studirao na rimskom sveučili&scaron;tu <span class="new">Alphonsianumu</span>. Studirao je do 1974. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1974. je oti&scaron;ao u SAD gdje je odmah počeo intenzivno djelovati. Iste je postavljen za pomoćnog župnika u župi sv. Ćirila i Metoda u New Yorku. Od osnutka 1974. na <span class="mw-redirect">svećeničkom</span> sastanku u New Yorku, fra Ljubo Krasić vodio je Hrvatske izvandomovinske &scaron;kole Kanade i Amerike (HI&Scaron;AK), odgojno-&scaron;kolsku organizaciju hrvatskih iseljenika iz SAD-a i Kanade koju se smatra najvažnijom hrvatskom &scaron;kolskom ustanovom izvan Hrvatske, <sup id="cite_ref-3" class="reference">[3]</sup> a kojoj je jednom od suosnivača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1975. godine imenovan je na mjesto direktora Hrvatskog etničkog instituta iz Chicaga. Nakon dvije godine boravka u SAD-u vratio se u Hercegovinu. 1976. je proboravio u Mostaru gdje je radio sa studentima. Nakon toga opet se je vratio u SAD te je od 1977. do 1980. bio u Chicagu gdje je ponovno imenova na mjesto direktora HEI-ja. Također je djelovao i pri župi sv. Jeronima u Chicagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Chicaga djeluje u <span class="new">Sudburyju</span> od 1980. do 1987. kao župnik župe sv. Marka. Ondje je sa župljanima kupio i preuredio crkvu sa župnom kućom i dvoranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije toga odlazi u <span class="new">Norval</span> gdje je imenovan upraviteljem <span class="new">Hrvatskog centra</span> u Norvalu gdje je djelovao osam godina, od 1987. do 1995. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije 1995. ponovno obna&scaron;a dužnost direktora Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu. Uređuje Hrvatski kalendar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-fra-ljubo-krasic.jpgVečeras možete uživati u koncertu violinista i klavirista u Franjevačkom centru ''Sv. Ante - Cim'' Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185636185636Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-18-framost-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misija FRAMOST - Poveznica baštine ljudi i prostora u sklopu Dana svetoga Ante organizira dva veoma zanimljiva koncerta u Franjevačkom centru  „Sv. Ante - Cim“ .<p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 18. lipnja u 20 sati održat će se koncert klavirista Glazbene &scaron;kole Ivana pl. Zajca, iz klase profesorice Silvije Vukojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 28. lipnja u 20 sati u suradnji s Međunarodnim seminarom klasične glazbe &bdquo;ARDEA&ldquo;, održat će se koncert polaznika seminara violine, koji vodi prof. Goran Končar, gostujući profesor na studiju Glazbene umjetnosti FPMOZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine, u ljetnom i zimskog periodu, Akademija Čapljina pod nazivom &bdquo;ARDEA&ldquo; organizira seminare i niz radionica za klavir, flautu, gitaru i violinu. Ove godine seminar violine će se održati od 26. 6. do 2. 7. 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-18-framost-plakat.jpgBRČKO: Obilježena stogodišnjica zbirke ''Preobraženja'' A.B. Šimićahttp://grude.com/clanak/?i=185634185634Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-18-brcko-poezija-absimic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u Domu HKD „Napredak“ Brčko distrikt BiH u povodu stote godišnjice objavljivanja pjesničke zbirke „Preobraženja“ Antuna Branka Šimića priređena večer poezije ovog pjesnika.<p>&nbsp;</p> <p>Program su u suradnji sa mladim članovima brčanskog &bdquo;Napretka&ldquo; realizirale profesorice hrvatskog jezika Marija Buconjić i Katarina Maro&scaron;ević, uz tehničku podr&scaron;ku Ivana &Scaron;arčevića, profesora katoličkog vjeronauka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi članovi &bdquo;Napretka&ldquo; su govorili &Scaron;imićeve stihove te izveli umjetnički performans kojim su željeli ukazati na nadvremenska značenja &Scaron;imićevih stihova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mladima je &Scaron;imićeva poezija bliska zato &scaron;to djeluje jednostavno i zato &scaron;to progovara o temama na način na koji je oni mogu prepoznati kao ne&scaron;to svoje. To je poezija oslobođena deskriptivnog, njezin naglasak je na glagolima zbog čega taj &scaron;krti pjesnički izraz djeluje kao krik - izjavila je za <strong>Fenu</strong> Marija Buconjić. On je kazala da je &Scaron;imićevo pjesni&scaron;tvo puno boja, ritma i zvuka, oslobođeno vezanosti stiha i koncizno te je i zbog toga blisko i dana&scaron;njem čitatelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katarina Maro&scaron;ević je kazala da dubina du&scaron;e koja je ispisana u &Scaron;imićevim stihovima modernom čitatelju daje znak kako može jedna du&scaron;a pisati, na koji način može iznijeti i ljubav i smrt, i svjetlo i tamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;imić je jedan od književnika koji je tako mlad mogao tako zrelo pisati, i ozbiljno pristupiti svojoj poeziji, tako da smo vidjeli večeras kako ga i oni najmlađi kao i oni znatno stariji, mogu podjednako intenzivno doživljavati &ndash; naglasila je Maro&scaron;ević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik brčanske podružnice HKD Napredak fra Mirko Jozić je izjavio da je u okviru programa rada HKD &bdquo;Napredak&ldquo; podružnica Brčko predviđeno da u narednom periodu, između ostalog, budu predstavljena velika pjesnička imena ovoga podneblja a da je &Scaron;imić najbolji izbor za početak te aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;imić je zapravo onaj ničeovski duh kod nas, on je otvorio sva duhovna područja stavljajući na njih znak pitanja, on je otvorio prostor za nova kazivanja, nova istraživanja, nova tumačenja sebe, svijeta i dru&scaron;tva u kojem živimo - kazao je fra Niko Jozić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirku &bdquo;Preobraženja&ldquo; &Scaron;imić je objavio 1920. godine u 22 godini života a posvećena je njegovoj djevojci Tatjani Marinić. &Scaron;imićeva poezija je karakteristična po odsustvu interpunkcije i slobodnom stihu, koji je &Scaron;imić prvi donio u hrvatsku književnost, a zbirku &bdquo;Preobraženja&ldquo; mnogi smatraju kamenom temeljcem modernog hrvatskog pjesni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-18-brcko-poezija-absimic.jpgŠiroki Brijeg dobio spomen sobu poginulih braniteljahttp://grude.com/clanak/?i=185589185589Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jun 2020 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-16-siroki-spomen-soba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomen soba se nalazi u sklopu Kluba branitelja Grada Širokog Brijega u ulici Stjepana Radića (Duhanska stanica).<p>&nbsp;</p> <p>Organizator ovog događaja je Odbor za branitelje Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorenju su prisutvovali predstavnici udruga proisteklih iz Domovinakog rata, predstavnici svih razina vlasti i obitelji poginulih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu program prisutnima su se obratili gradonačelnik Miro Kraljević i Viktor Kvesić, koji se obratio u ime obitelji poginulih branitelja. Otvorenje Spomen sobe je blagoslovio fra Dane Karačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-16-20-06-16-siroki-spomen-soba1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama ideja izgradnje Kluba branitelja &Scaron;iroki Brijeg u sklopu kojeg se nalazi i ova Spomen soba za poginule &scaron;irokobrije&scaron;ke branitelje iz Domovinskog rata pokrenuta je na inicijativu samih branitelja 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projekt je podržan od gradonačelnika &Scaron;irokog Brijega i vlasnika ovog prostora OTP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suglasnost za izgradnju Kluba branitelja Grad &Scaron;irokog Brijega podržale su sve braniteljske udruge sa područja na&scaron;eg grada. Po tro&scaron;kovniku vrijednost projekta je oko 450 000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinu dosada&scaron;njih radova su izveli sami inicijatori projekta uz pomoć nekolicine na&scaron;ih gospodarstvenika. Po procjeni realizirano je oko 50% projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su prepoznali na&scaron;u inicijativu za izgradnju Kluba branitelja. Također se nadamo da će i oni koji nisu prepoznali ovu pozitivnu ideju isto tako u &scaron;to skorije vrijeme pomoći dovr&scaron;iti ovaj projekt. Nadamo se do kraja godine. Glavni cilj projekta je bio izgradnja Spomen sobe za poginule &scaron;irokobrije&scaron;ke branitelje. Izgradnjom ove sobe želimo reći jedno veliko hvala na&scaron;im suborcima. Spomen soba je izgrađena u koordinaciji sa udrugom poginulih branitelja &Scaron;iroki Brijeg. Drugi dio ovog prostora (nedovr&scaron;en prostor) planiran je za edukaciju mladih vezano za istinu o Domovinskom ratu i druženja branitelja&rdquo; poručili su iz koordinacije braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-16-siroki-spomen-soba.jpgKnjižnica samostana u Kraljevoj Sutjesci čuva 31 primjerak najstarijih tiskanih knjigahttp://grude.com/clanak/?i=185554185554Grude.com - klik u svijetSun, 14 Jun 2020 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-14-kraljeva_sutjeska_visitmycountry.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveće povijesno blago Bosne i Hercegovine, svih religija i događaja, krije se u frnjeavačkim samostanima u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci. <p>&nbsp;</p> <p>Upravo knjižnica u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja čuva 31 inkunabulu (prve tiskanje knjige do 1500. godine) od ukupno 53 u BiH i njih 400.000 u cijelom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Željko Brkić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci s ozarenim pogledom i vidljivim emocijama pričao je o knjigama koje ibblioteka ovog samostana čuva kao riznicu informacija o brojnim objektima u BiH, kako iz vremena Osmanske vladavine tako i dosta ranije. Brkić je u razgovoru za Klix.ba kazao kako je veliki broj knjiga spreman za restauraciju, ali da financijski nisu u mogućnosti to obaviti ni u Republici Hrvatskoj uz čiju pomoć je izrađen poseban foaje 2012. godine sa stalnom muzejskom postavkom, ali ni u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biblioteka je prema njegovim riječima otvorena '80-ih godina te da knjige smje&scaron;tene u njoj zahtjevaju veliku brigu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Veoma je te&scaron;ko postići stalnu temperaturu u ovim prostorijama ljeti i zimi, kako bismo osigurali duži vijek ovih knjiga koje su zaista veliko kulturno-povijesno blago. Potrebno je promijniti i rasvjetu koja zagrijava ovaj prostor te se nadamo da ćemo to uspjeti rije&scaron;iti ove godine", kazao je Brkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blizu 5000 naslova knjiga koje su tiskane do 1850. godine smje&scaron;teno je u prvom dijelu knjižnice koja predstavlja najstariji dio, a tu su jo&scaron; smje&scaron;tene i prve stiskane knjige do 1500 godine, tzv. inkunabule kojih je u cijelom svijetu oko 400.000 primjeraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Bosni i Hercegovini su ukupno 53 primjerka ovih knjiga, a na&scaron; samostan čuva 31 jednu. Samostan posjeduje i blizu 450 knjga iz 16. stoljeća, ne&scaron;to vi&scaron;e od 500 iz 17. stoljeća i vi&scaron;e tisuća iz 18. i prve polovice 19. stoljeća", pojasnio je Brkić u razgovoru za Klix.ba. Kraljeva Sutjeska čuva i najstarije matične knjige iz čak 1641. godine koje su, kako kaže sugovornik, često tražene s ciljem kompletiranja obiteljskog stabla do tko zna kojeg koljena. Uz knjige se nalaze i dokumenti koji su bili značajni za povijest kako Bosne i Hercegovine, tako i Dalmacije, ali veliki broj, onih najznačajnijih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu ipak čuvaju druge države diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najstarija i vjerojatno najvrijednija slika u Kraljevoj Sutjesci je Poklon kraljeva &ndash; Krist pada pod križem, slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je podrijekla i datira iz 15. stoljeća. Ona je jedini sačuvani dio nekada&scaron;njeg preklopnog gotičkog oltara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zbirci se nalaze i dvije slike domaćeg majstora Stjepana Dragojlovića, koji potiče iz okolice Kraljeve Sutjeske. Živio je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a slikarstvo je učio u Veneciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva njegova slika Raspeće (160x82 cm) potječe iz 1597, a druga - Bezgre&scaron;no začeće (154x163 cm) iz 1621. godine. Na objema se slikama nalazi i autoportret autora. Međutim, Brkić je kazao kako je ipak na kraju ustanovljeno da je Dragojlović platio talijanskom renesansnom umjetniku da ove slike oslika sa njegovim portretom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-14-kraljeva_sutjeska_visitmycountry.jpgFOTO: Fra Luka i fra Stanko predvodili misu povodom 28 godina od PRVE POBJEDE HRVATA nad velikosrpskim agresoromhttp://grude.com/clanak/?i=185550185550Grude.com - klik u svijetSun, 14 Jun 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-14-lipanjskezore203.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano su u Mostaru proslavljene Lipanjske zore. Cim je bio ujedinjen u molitvi u sjećanju na branitelje koji su dali život za slobodu hrvatskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Operacija Lipanjske zore je jedna od najvažnijih operacija za povijest hrvatskog naroda. Bila je to prva pobjeda nad velikosrpskim agresorom u ratu u BiH. Zajedno su je izvele snage HVO-a, HV-a i HOS-a.</p> <p>Akcija je trajala od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. godine. Operacijom Lipanjske zore oslobođena je dolina rijeke Neretve, a na nekim mjestima (poput O&scaron;anjića kod Stoca) združene hrvatske snage su izbile na dana&scaron;nju crtu razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu povodom ove velike obljetnice predvodili su fra Luka Marić i fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore2010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-14-20-06-14-lipanjskezore2011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto;:Ante Boras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-14-lipanjskezore203.jpgDanas je svetkovina svetog Antehttp://grude.com/clanak/?i=185541185541Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jun 2020 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas katolička crkva slavi blagdan svetog Ante Padovanskog.<p>&nbsp;</p> <p>Svečane svete mise služene su diljem Hrcegovinei Bosne a mno&scaron;tvo je hodočasnika pje&scaron;ke hodočastilo u čast ovog sveca do sveti&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Ante patron je župa: Boće, Bugojno, Bukovica, Busovača, Dobretići, Drijenča, Gračac, Lukavac, Rastičevo, Siv&scaron;a, Sočanica, Močila, Vukanovići, Žepče, Podhum - Žitače, Bihać, Čuklić, Petričevac, Prnjavor, Stratinska, Grabovica, Humac, Ploče - Tepčići, Raskrižje, Sutina, &Scaron;uica...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je u Lisabonu u obitelji dvorskog viteza Martina i Marije Terezije Taveira, krsnim imenom Ferdinand. Vjerojatno se rodio 15.8.1195. Stupio je u redovnike augustince, studirao Sveto Pismo i crkvene oce, te se brinuo za bolesnike. Zaređen je za svećenika vjerojatno 1219. Djelujući na župi u Coimbri upoznao je petoricu franjevaca koji su i&scaron;li u misije u Maroko (umrli mučenički 1220.). Stupio je u franjevce ljeti 1220., poku&scaron;ao je otići u Afriku, ali se putem te&scaron;ko razbolio i dospio u Messinu na Siciliji Njegovo je životno putovanje započelo kad je kao mlad čovjek odlučio priključiti se augustinskom redu, odričući se tako budućnosti u bogatstvu i moći zbog služenja Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, kad su u gradu u kojemu je bio pronosili tijela prvih franjevačkih mučenika, Anto je ponovno bio ispunjen snažnom željom da bude medu onima koji su najbliže Isusu: onima koji umiru za Boga. Tako je u&scaron;ao u franjevački red i uputio se da propovijeda Maurima u Africi. No, bolest ga je u tome spriječila. Dospio je u Italiju, u jednu zabitnu nastambu, u kojoj je provodio vrijeme u molitvi, čitanju Svetog pisma i izvr&scaron;avanju svakodnevnih kućnih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponovno je do&scaron;ao Božji poziv, ovaj put prigodom obreda ređenja u kojemu nitko nije bio spreman da propovijeda. Ponizni i poslu&scaron;ni Anto nevoljko je prihvatio zadatak. Godine traženja Isusa u molitvi, čitanju Biblije i služenja njemu u siroma&scaron;tvu, čistoći i poslu&scaron;nosti pripremili su Antu da dopusti Duhu kori&scaron;tenje njegovih darova. Antina je propovijed iznenadila one koji su očekivali nepripremljenu propovijed kao i one koji nisu vjerovali da Duh može dati ljudima takve riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznat kao veliki čovjek molitve i učitelj Pisma i teologije, sveti Anto je bio prvi franjevac koji je druge fratre učio teologiju. Poziv ga je opet vodio da propovijeda hereticima, služeći se svojim dubokim poznavanjem Svetog pisma i teologije da zavedene ljude obraća i učvr&scaron;ćuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Asizu je 1221. susreo sv. Franju koji ga je imenovao za prvog profesora teologije u svom redu. Kao propovjednik je proputovao južnu i srednju Francusku. Godine 1227. je izabran za poglavara franjevaca u sjevernoj Italiji (vjerojatno je utemeljio samostan u Puli), no te se službe brzo odrekao radi propovijedanja i nastanio se u Padovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao omiljeni propovjednik bio je vrlo utjecajan, pa je tako u Padovi postigao dono&scaron;enje zakona u prilog siroma&scaron;nim dužnicima, a posredovao je i u sporovima među gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umro je u samostanu Cella kraj Padove 13.6.1231. Njegovo su tijelo morali oružjem čuvati jer su ga mnogi htjeli odnijeti i ukopati u svom mjestu. Svetim je progla&scaron;en 1232. na temelju čudesa koja su se zbila po njegovom zagovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvali su ga: &ldquo;čekić za krivovjerce&rdquo; jer je u raspravama s krivovjercima bio nepobjediv, &ldquo;&scaron;krinja zavjetna&rdquo; radi temeljitog poznavanja Svetog pisma, te &ldquo;svetac cijelog svijeta&rdquo; jer je rođen u Lisabonu, umro u Padovi a ča&scaron;ćen posvuda. Crkvenim naučiteljem je progla&scaron;en 1946.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpgKardinal: Ljubav prema Kristu jamstvo je da ćemo nakon smrti živjeti s Njimhttp://grude.com/clanak/?i=185518185518Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jun 2020 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-16-kardinalsarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolici slave blagdan Tijelova, odnosno Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. U nekim hrvatskim krajevima ovaj se blagdan naziva i Brašančevo - jer se od brašna pravi kruh za koji katolici vjeruju da postaje Tijelo Kristovo.<p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Tijelova počeo se slaviti u 13. stoljeću, a običaj je već u 14. stoljeću prihvatilo cijelo zapadno kr&scaron;ćanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, redovnica Julijana u samostanu u Liegeu u Belgiji imala je viđenje punog mjeseca na kojemu je primijetila mrlju. Svoju viziju protumačila je kao nedostatak blagdana kojim bi Crkva slavila Presveti oltarski sakrament. Mjesni je biskup, na njen nagovor, proglasio blagdan u svojoj biskupiji. U početku se nazivao blagdanom Euharistije. Julijana (kasnije katolička svetica) i njeni suvremenici promicali su ideju tog blagdana. I sam papa Urban IV. htio je bulom iz 1246. proglasiti ovaj blagdan blagdanom cijele Crkve, ali je umro prije nego &scaron;to je u tome uspio. Tek Ivan XXII. pro&scaron;irio je blagdan na cijelu Crkvu, stoljeće kasnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ovim blagdanom katolici povezuju i euharistijsko čudo iz 1263. u talijanskoj Bolseni. Onda&scaron;nji je svećenik slaveći misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv. Dok je pritom lomio hostiju primijetio je, prema katoličkoj predaji, kako iz nje kaplje krv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična stvar dogodila se, vjeruju, i u Hrvatskoj, u Ludbregu. Svećenik koji je 1411. slavio misu u ludbre&scaron;koj crkvi posumnjao je, kao i svećenik u Italiji vi&scaron;e od sto godina prije,&nbsp;u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv.&nbsp;Kad je pogledao u kalež, shvatio je, prema katoličkoj predaji, da se u njemu nalazi svježa krv. U strahu je misu priveo kraju, a kalež sakrio iza oltara. Ludbre&scaron;ki događaj je ispitivao papa Julije II. koji je u 16. stoljeću dopustio &scaron;tovanje relikvije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za blagdan Tijelova vežu se i procesije. Prva od njih održana je jo&scaron; u 13. stoljeću u njemačkom K&ouml;lnu. Običaj se otad pro&scaron;irio po cijeloj Europi. Svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, a puk hoda za njim s cvijećem u rukama i pjevajući, prenosi Index.hr. Tijelovske procesije bile su sastavni dio ovog blagdana u Hrvatskoj sve do Drugog svjetskog rata, a u mnogim hrvatskim krajevima zadržale su se i danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi na blagdan Tijelova pro&scaron;le godine, kardinal Puljić istaknuo je da je svetkovina Tijelova &bdquo;osobito draga i veličanstvena jer u njoj slavimo očitovanu Božju ljubav na jedan vrlo otajstven način&ldquo;. Često ovo otajstvo gledaju samo kao hranu, ali ono zapravo u prvom redu predstavlja žrtvu. &bdquo;Bog je dao svoga Sina koji je na križu žrtvovan i time je otkupio čovječanstvo. I upravo ta žrtva je na otajstven način uprisutnjena u otajstvu euharistije&ldquo;, kazao je kardinal Puljić, dodajući da je upravo Isus izabrao taj način svoje prisutnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p align="justify">Napominjući da vjernici slavljenjem toga otajstva ne mogu ni&scaron;ta dodati &bdquo;toj veličanstvenosti&ldquo;, kardinal Puljić rekao je da mogu biti dionici &bdquo;toga dara &ndash; dionici očitovane i darovane ljubavi Božje&ldquo;. Pojasnio je da shvatiti to otajstvo znači u svome srcu i u svojoj vjeri biti istinski raspoloživ jer Bog sebe daruje u euharistiji pa su i vjernici, okupljeni za stolom Gospodnjim, pozvani darovati sebe. Ukazao je na potrebu trajne zahvalnosti Bogu na tom daru, napominjući da se prema euharistiji ne treba odnositi kao da se na to jednostavno imamo pravo. Pozvao je vjernike da razmi&scaron;ljaju o veličini Božjega dara da se kroz pričest mogu sjediniti s Kristom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-16-kardinalsarajevo.jpgU 48. godini preminuo je Goran Bubalo, obitelj zamolila da se novac donirahttp://grude.com/clanak/?i=185517185517Grude.com - klik u svijetThu, 11 Jun 2020 00:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-11-goran-bubalo.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mreža mira objavila je da je u 48. godini života preminuo Goran Bubalo, direktor Mreže za izgradnju mira. <p>&nbsp;</p> <p>Na stranici je navedeno da je preminuo čovjek velikog srca, prijatelj, mirovni aktivist koji se jednom rađa, istinski borac za ljudska prava svih i velika motivacija da nikad ne gubimo nadu u bolje sutra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj je zamolila da novac koji su prijatelji i poznanici bili njima namijenili bude doniran Roditeljskoj kući Srca za djecu oboljelu od raka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-11-goran-bubalo.pngU 60. godini preminula jedna od najboljih hrvatskih novinarkihttp://grude.com/clanak/?i=185475185475Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jun 2020 17:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-07-marina_seric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teške bolesti jutros je zauvijek “otišla” naša predraga kolegica Marina Šerić. Bila je - Novinarka. Jedna od najboljih ne samo u Večernjem listu već i u hrvatskom novinarstvu uopće.<p>&nbsp;</p> <p>Rođena je 12. srpnja 1960. u Zagrebu, studirala je i kao jedna od najboljih studentica u generaciji diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, nakon čega je zavr&scaron;ila i nekada znameniti Vjesnikov Centar za izobrazbu novinarskih kadrova, a potom je <strong>1. kolovoza 1986. svoju novinarsku karijeru započela u Večernjem listu</strong>, kojem je ostala vjerna sve do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina je specijalnost bila vanjska politika, osobito sve vezano za Sjedinjene Američke Države pa je i tijekom nekoliko američkih predsjedničkih izbora s lica mjesta izvje&scaron;tavala za na&scaron;u redakciju. Jedno je vrijeme Marina bila i urednica Večernjakove vanjskopolitičke rubrike, a dugi niz godina bila je i kolumnistica. Na&scaron;u je Marinu krasilo eruditsko znanje. <strong>Politika, povijest, umjetnost, književnost... </strong>O svemu se s njom moglo razgovarati, slu&scaron;ati i od nje učiti. Osim neumoljive profesionalne principijelnosti i etičnosti, Marina je ponajprije bila divna, topla, draga, dobra, suosjećajna i plemenita osoba. Spoj čvrstog karaktera i meke du&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Draga na&scaron;a Marina, hvala ti na svemu</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-07-marina_seric.jpegHrvatski premijer posjetio HNK Mostar i čestitao 25. obljetnicu utemeljenjahttp://grude.com/clanak/?i=185441185441Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jun 2020 17:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-05-hnk-mostar-skupna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Plenković čestitao je ravnatelju Vukoji 25. obljetnicu utemeljenja HNK Mostar..<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u sklopu svog posjeta Mostaru, danas je s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem obi&scaron;ao prostorije Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru te s ravnateljem HNK Mostar Ivanom Vukojom razgovarao o tekućim i budućim aktivnostima ovog kazali&scaron;ta te nastavku i dovr&scaron;etku izgradnje kazali&scaron;ne zgrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pratnji premijera Plenkovića bili su ministrica kulture Vlade Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, predstojnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bu&scaron;ić. Ravnatelj Vukoja i ugledni gosti pro&scaron;etali su cijelim kazali&scaron;tem, pa tako i dijelovima iza i ispod Male scene HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je posebno istaknuo činjenicu kako u obljetničkoj, 25. kazali&scaron;noj sezoni, HNK Mostar na repertoaru ima 14 živućih predstava, od kojih su 11 festivalske predstave, a njih sedam je bilo nagrađeno s ukupno 20 nagrada. Osvrnuo se i na aktivnosti u vezi nastavka i dovr&scaron;etka izgradnje objekta HNK Mostar te zahvalio premijeru Plenkoviću na kontinuiranoj pomoći i podr&scaron;ci koju Vlada RH putem Ministarstva kulture i Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pruža Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković čestitao je ravnatelju Vukoji 25. obljetnicu utemeljenja HNK Mostar i zahvalio na monografiji &bdquo;25 godina HNK Mostar&ldquo;. Dodao je i kako će Vlada RH nastaviti podržavati Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru jer je to jedna od ključnih institucija hrvatskog naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Drago nam je da Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru, evo kako smo čuli i uz na&scaron;u pomoć, postaje sve respektabilnije kazali&scaron;te, kako u umjetničkom tako i organizacijskom smislu. Podaci koje je iznio ravnatelj Vukoja uistinu su impresivni.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Čović, u svoje i u ime HNS-a BiH, pridružio se čestitkama povodom 25. obljetnice i izrazio zadovoljstvo &scaron;to je Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem prepoznala značaj koji Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru ima za hrvatsku kulturu i hrvatski narod u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-hnk-mostar-plenkovic1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-hnk-mostar-plenkovic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-05-20-06-05-hnk-mostar-plenkovic3.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-05-hnk-mostar-skupna.jpgHNK Mostar: Logorilijada na online repertoaruhttp://grude.com/clanak/?i=185406185406Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jun 2020 16:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-21-logorilijada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je nastala u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika i Maticom hrvatskom Mostar, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo.<p>&nbsp;</p> <p>Na <a title="HNK Mostar" href="https://vimeo.com/375898484" target="_blank">Vimeo kanalu HNK Mostar</a>, moguće je pgledati predstavu "Logorilijada", nastalu prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića "Konclogor na Savi" i zbirci pjesama "Lirika nevremena" te motivima "Grobnice za Borisa Davidoviča" Danila Ki&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Logorilijada&rdquo; je predstava o pjesniku Iliji Jakovljeviću kojega je povijesni kovitlac podignuo u stra&scaron;nu oluju, odnosno u dramatur&scaron;ku centrifugu s epicentrom u njegovoj glavi. U narativnom smislu sve počiva u dva sloja, komunističkom zatvoru iz 1948. u kojemu se Ilija svjedoči o zbivanjima u usta&scaron;kom logoru iz 1942.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok je &ldquo;krimen&rdquo; zbog koga je zavr&scaron;io u Staroj Gradi&scaron;ki jasno ocrtan, jer je utemeljen na Jakovljevićevim dnevničkim zapisima, onaj u komunističkom zatvoru se tek naslućuje. Vlastita politička i moralna uvjerenja, kojih se Jakovljević nije htio odreći, smjestili su ga između usta&scaron;kog noža i komunističkog čekića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala u koprodukciji s Kazali&scaron;tem Marina Držića iz Dubrovnika i Maticom hrvatskom Mostar, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je na 18. Festivalu bh. drame u Zenici 2019. godine dobila nagradu za najbolje likovno oblikovanje odnosno za scenografiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igraju: Robert Pehar (Ilija Jakovljević), Branimir Vidić Flika (Gazda), Ivo Kre&scaron;ić (Isljednik), Miro Barnjak (Josip Gaon), Ivan Skoko (Uzvi&scaron;eni), Boris Matić (Zastavnik Ante), Bojan Beribaka (Muco) i Mario Bo&scaron;njak (Mladić).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-21-logorilijada.jpgPrigodna poštanska marka ''Međugorje 2020.''http://grude.com/clanak/?i=185402185402Grude.com - klik u svijetWed, 03 Jun 2020 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-03-hpmostar-300dpimedjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje prigodne poštanske marke „Međugorje 2020.“ s motivom Majčinog sela.<p><br />Mnogobrojni su plodovi Gospinih ukazanja u Međugorju, a jedno od njih je i &bdquo;Majčino selo&ldquo;, velika obitelj koja okuplja vi&scaron;e zajednica i udruga, a pripada Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nastala je 1993. godine na poticaj fra Slavka Barbarića, koji je potaknut slučajem mnoge djece koja su zbog rata ili drugih nesretnih okolnosti ostala bez roditelja ili svojega doma, odlučio otvoriti ustanovu koja bi skrbila o njima. Fra Slavko je gradnju &bdquo;Majčinog sela&ldquo; započeo zajedno sa &Scaron;kolskim sestrama franjevkama hercegovačke provincije &bdquo;Svete obitelji&ldquo;, na zemlji&scaron;tu koje je darovala općina Čitluk u Bijakovićima (župa Međugorje). Službeno je započelo s radom 8. rujna 1996. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Vijeko Lučić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. lipnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-03-hpmostar-300dpimedjugorje.jpgZlatko Sudac: U Hercegovini se osjećam više Hrvatom nego bilo gdje u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=185361185361Grude.com - klik u svijetMon, 01 Jun 2020 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-01-zlatko-sudac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana ponovno je aktualan tekst kojeg je velečasni Zlatko Sudac, svećenik i karizmatik, objavio prije deset godina kada je boravio u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je dosta vremena već pro&scaron;lo Hercegovina je ostala snažna, u vjeri nepokolebljiva, u očuvanju povijesti i tradicije nesalomljiva, stoga je jasno za&scaron;to je tekst poznatog hrvatskog karizmatika i danas itekako čitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span><strong>Ljubav prema Hercegovini</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<span>"Svaki put kada dođem ovdje u Hercegovinu, osjećam se vi&scaron;e Hrvatom nego bilo gdje u Hrvatskoj. Čuvajte, ljudi moji, ovo &scaron;to imate, ovo bogatstvo prirode koje vam je Bog darovao, po&scaron;tujte se međusobno, nađite zajednički jezik jedni s drugima i molite se, ali iskreno se molite iz dubine svoje du&scaron;e i srca, molite se kao da vam je to zadnji put," kazao je tada Zlatko Sudac.<br /></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-01-zlatko-sudac.jpgVoditelji Dnevnika Nove TV: Idemo na kavu nakon svetih misa tako da se družimo i privatnohttp://grude.com/clanak/?i=185354185354Grude.com - klik u svijetSun, 31 May 2020 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-31-pereza.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je točno 20 godina otkako je pokrenuta NovaTV, prva domaća komercijalna televizija. Jedno od zaštitnih znakova svakako su Marija Miholjek i Petar Pereža, voditelji Dnevnika koji na tom projektu surađuju već 15 godina. <p>&nbsp;</p> <p>U mnogima omiljenoj informativnoj emisiji odradili su brojne teme iz Hrvatske i iz svijeta, a za to vrijeme uspjeli su postati i bliski prijatelji. Tim povodom odlučili smo porazgovarati s njima o poslu, trenutačnoj situaciji s koronavirusom, a dotakli smo se i privatnog života i nekih trenutaka koje su zajedno proživjeli u posljednjih 15 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ove godine slavite 15 godina rada na Dnevniku Nove TV, sjećate li se svojih početaka? &Scaron;to je tada bilo najstresnije?</strong></p> <p>Pereža: Naravno da se sjećam, to je ne&scaron;to &scaron;to se ne zaboravlja. Najstresniji je možda bio taj prvi trenutak, pamtim vožnju kamere prema nama i tu prvu rečenicu koju smo trebali izgovoriti: "Dobra večer u Dnevniku Nove TV"... U tom trenutku imao sam osjećaj kao da prema meni ide &scaron;leper u prvoj brzini. Svemu tome jasno je prethodila temeljita priprema i dani prepuni i&scaron;čekivanja, a uzbuđenje drugog dana bilo je možda čak i veće od tog prvog, nakon &scaron;to smo uistinu osvijestili da smo krenuli s emisijom.</p> <p>Miholjek: Kako da ne! To su dani koji će zauvijek ostati u sjećanju, i to jako lijepom. Nekad mi se čini kao da je bilo jučer, ali kad vidim moju djecu i djecu mojih kolegica i kolega, oni su najbolji podsjetnik koliko je godina pro&scaron;lo. Bila sam i sretna i prestra&scaron;ena istodobno. A najstresnije je bilo hoću li opravdati povjerenje, kako ću se snaći, jesam li donijela dobru odluku... mnogo pitanja na koja zapravo ne može&scaron; znati odgovor ako ne poku&scaron;a&scaron;. Odlučila sam da neću biti zihera&scaron;, poku&scaron;at ću, dati najbolje od sebe pa kako bude. U tim počecima nisam ni bila dovoljno svjesna koliko će mi se promijeniti život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ste se priviknuli na novonastalu situaciju i &scaron;to vam je bilo najteže tijekom najveće krize s koronavirusom?</strong></p> <p>Pereža: Nije velika razlika u mom životu prije i sada jer moj stil života je takav da sam orijentiran na obitelj, uz uži krug prijatelja te &scaron;to vi&scaron;e boravka u prirodi. Također, cijelo sam vrijeme i radio, dva su se tima izmjenjivala u na&scaron;oj redakciji i to je sve nekako dovelo u balans cijelu situaciju u kojoj smo se na&scaron;li. Najteži je vrijeme krize bio potres jer je unio najveći nemir u na&scaron;u dotada&scaron;nju svakodnevicu.</p> <p>Miholjek: Sve nas je zatekla cijela ta situacija tako da nije ni bilo mnogo vremena za razmi&scaron;ljanje. Moja svakodnevica nije se, vjerujem, puno razlikovala od većine. Svi smo se mi zajedno na&scaron;li u istim mislima i brigama. U hodu rje&scaron;ava&scaron; posao, &scaron;kolu na daljinu i sve ostalo. I&scaron;li smo dan po dan. Zlata je prva&scaron;ić i imat će, nadam se, prilike sa svojim prijateljima iz razreda i učiteljicama Alenom i Majom nadoknaditi puno toga. Bono ide u 4. razred i zbog njega i njegova razreda žao mi je &scaron;to se od svoje učiteljice Nine opra&scaron;taju u ovim okolnostima, &scaron;to nisu imali vi&scaron;e vremena. A mi smo u svakom danu prona&scaron;li ne&scaron;to dobro i to je bila motivacija za dalje. Bilo je i zabavnih i kreativnih trenutaka. Plesali smo, puno crtali, stvarali zajedno, vježbali, kuhali, pekli kolače...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A potres? Pro&scaron;lo je dva mjeseca, no neki ljudi jo&scaron; uvijek osjećaju posljedice i trzaju se na zvukove. Kako se vi nosite s tim?</strong></p> <p>Pereža: I dalje pogledavam na aplikaciju za potrese i svaki put kad čujem zujanje kamiona koji prazni otpad u kvartu pomislim je li možda potres. Jo&scaron; je sjećanje prisutno i mislim da će proći jo&scaron; neko vrijeme dok ne postanemo imuni na kojekakva podrhtavanja i zvukove.</p> <p>Miholjek: U tjednu nakon potresa na trenutke sam i zaboravila na koronu, samo je potres bio u mislima. Nije bilo ugodno odlaziti od kuće na posao dok tlo stalno podrhtava. Svakakvi strahovi ti prođu kroz glavu i samo su mi djeca bila u mislima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Družite li se izvan posla? Imate li neke slične interese?</strong></p> <p>Pereža: Da, ponekad znamo popiti kavu uz dječje igrali&scaron;te dok se na&scaron;i klinci zajedno igraju jer čak i živimo u blizini, viđamo se na nedjeljnim misama nakon kojih također znamo otići na kavu ili čaj - idu djeca i u istu &scaron;kolu. Družili bismo se i če&scaron;će, no sada se razilazimo u smjenama - kad Marija radi, ja sam slobodan i obrnuto.</p> <p>Miholjek: Pero je rođen na Badnjak, ja na Božić. Njegova je mama rodom iz okolice mog rodnog grada Đakova, a moj je pokojni otac Dalmatinac. Od glazbenog repertoara oboje znamo sve - i slavonske i dalmatinske. Djeca nam idu u istu &scaron;kolu pa se srećemo i tamo. Kad god je prilika s njim, s Moranom i njihovim dečkima sjednemo na kavu. Ba&scaron; kao i sa Sa&scaron;om i Renatom i njihovom djecom. Nas dvije redovito se čujemo, a i ljetujemo jako blizu tako da se vidimo i na moru daleko od posla, obveza i gradskih gužvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koju ste najveću promjenu na sebi primijetili od početka rada na Dnevniku do danas?</strong></p> <p>Pereža: Nekoliko tisuća sijedih vlasi, pet kilograma vi&scaron;e, iskustvo je definitivno donijelo vi&scaron;e samopouzdanja i lakoće snalaženja u nepredviđenim situacijama.</p> <p>Miholjek: Odakle da počnem? Godine, naravno, nose svoje, ali nosimo se nekako i mi s njima. Fotografije i stare snimke najbolji su svjedok vremena i uvijek se nasmijemo kad ih na poslu gledamo. U osobnom smislu, ono &scaron;to je promijenilo mene, moje prioritete i cijeli moj život su djeca. Koliko god mi dan bio težak, stresan, koliko god umorna bila, Bono i Zlata daju mi radost, ljubav i elan za dalje u svakom pogledu.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Sjećate li se nekih posebnih trenutaka, možete li izdvojiti neke od njih?</strong></p> <p>Pereža: Bilo je sjajnih trenutaka, ali i onih te&scaron;kih o kojima smo informirali na&scaron;e gledatelje. Svima njima svjedočio sam i s dubokim emocijama, ali profesionalno sve to odrađivao. Od kornatske tragedije, odlaska Nore &Scaron;itum, Olivera Dragojevića, puknuća nasipa u Rajevu Selu i Gunji, poplava u Lici, potresa u Italiji, pada dvaju MiG-ova... Tu su, naravno, i oni lijepi trenuci koje ću zauvijek pamtiti, a to je kada su nam svima srca bila puna ponosa, poput velikih uspjeha na&scaron;ih sporta&scaron;a, njihovih dočeka u gradovima u Hrvatskoj, ulaska Hrvatske u EU, oslobađanje generala u Haagu, osobnih priča pojedinaca koji čine bolju Hrvatsku....</p> <p>Miholjek: Trenutak koji ću uvijek pamtiti je kad sam, kao i cijela Hrvatska, pročitala pismo Ane Rukavine, mlade novinarke koja moli za pomoć, a potom i njezin prerani odlazak. Anu sam poznavala s fakulteta. Bile smo ista generacija. Ostavila nam je veliko nasljeđe i nadu. Toliko toga lijepoga u sjećanju ostavili su nam i na&scaron; profesor Milan Sijerković i Tatjana Krajač, na&scaron;a Tajči. Kad smo slavili 10 godina Dnevnika, sjećam se da je profesor s osmijehom rekao: &bdquo;Stvarno nisam mislio da će me toliko zadržati".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvi ste privatno? &Scaron;to vas inspirira, a &scaron;to rastužuje?</strong></p> <p>Pereža: Privatno sam prosječan obiteljski čovjek, ni&scaron;ta glamurozno me ne okružuje. Inspiriraju me neke dobre ideje, zamisli, pozitivni ljudi i priče, a neizmjerno vesele obiteljski izleti, poneki dobar recept i slične sitnice. Rastuže me tuđa nevolja, nesreća i ljudska patnja. I u poslu, kad se susrećemo s takvim vijestima, kad je netko u patnji, to me ba&scaron; zna pogoditi i rastužiti.</p> <p>Miholjek: Svi koji me osobno poznaju znaju da me tamo gdje je dobro dru&scaron;tvo i pjesma ne moraju dva puta zvati. Pogotovo kad je Pero vođa benda. Kad smo kod inspiracije, uvijek mi je moja mama na prvom mjestu, &scaron;to znači biti borac u životu. Morala je biti i otac i majka od svoje 24. godine. Nadahnjuju me ljudi koje život nije mazio, a smognu snage krenuti dalje i pomoći drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U posljednje vrijeme često se govori o "burnout sindromu", jeste li ikada osjetili ne&scaron;to takvo?</strong></p> <p>Pereža: Mislim da je potrebno na vrijeme prepoznati da je čovjek preopterećen i da na vrijeme pronađe ne&scaron;to &scaron;to će mu pomoći - bila to promjena posla ili odlazak na godi&scaron;nji, na vrijeme treba samo uvidjeti da je potrebno stati na gas, usporiti, smanjiti tempo. Osobno nisam osjetio tu vrstu velikog opterećenja, uvijek nastojim naći ravnotežu u poslu, između radnih zadataka i opu&scaron;tanja, a kad bih i primijetio nekakve naznake koje bi me vodile takvoj premorenosti, sigurno bih na vrijeme poduzeo neke korake, razmislio kako da stanem na loptu da se to ipak ne dogodi.</p> <p>Miholjek: Ponekad se čini kao da ljudi ne žive život, nego doslovno trče za njim. Moram ovo, moram ono... Tempo je danas nemilosrdan, ali nije neukrotiv. Taj balans između dinamičnog posla, obveza i vremena za moju obitelj jako mi je važan. Nadam se da će iza cijele ove situacije s koronom ostati i ne&scaron;to dobro, barem podsjetnik na spoznaju i iskustvo koje smo pro&scaron;li, da doslovno sve može preko noći stati, a onda se prioriteti drukčije slažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvi su vam planovi za godi&scaron;nji odmor? Čemu se najvi&scaron;e veselite?</strong></p> <p>Pereža: Nadam se da ću i ove godine u Split i &Scaron;ibenik, i izdvojiti neko vrijeme na na&scaron;oj obali. Veselim se ronjenju, ribolovu, gradelama, gitari i dobrom dru&scaron;tvu.</p> <p>Miholjek: Veselim se na&scaron;em moru, predivnom &scaron;ibenskom kraju, druženju s na&scaron;im prijateljima. Svim onim malim svakodnevnim ritualima, sitnicama koje život znače, a posljednjih tjedana su nam tako nedostajale.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-31-pereza.jpegMUDRE RIJEČI JEDNOG ČOVJEKA: Pij tamo gdje konj pije, konj lošu vodu nikad ne pijehttp://grude.com/clanak/?i=185289185289Grude.com - klik u svijetWed, 27 May 2020 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-27-pouke-mudroga-starca-book-evangelizacija-990x658.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Facebooku su se pojavila zanimljiva zrnca mudrosti čovjeka ispunjenog životnim znanjem, bogtog i u teoriji i u praksi, te ih na portalu Grude.com prenosimo u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p>"Pij tamo, gdje konj pije: konj lo&scaron;u vodu nikad ne pije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namjesti postelju tamo, gdje se mačka u&scaron;u&scaron;kava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedi voće, u kojem vidi&scaron; crva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradi kuću na mjestu gdje zmija nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kopaj bunar tu, gdje se ptice gnijezde kad je vruće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustaj i liježi s koko&scaron;ima - imat će&scaron; energiju cijelog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedi vi&scaron;e zeleni i imat će&scaron; jake noge i izdržljivo srce, kao lav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Če&scaron;će gledaj u nebo i tvoje će misli biti jasne i lake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e &scaron;uti, nego govori - i u du&scaron;u tvojoj će se useliti ti&scaron;ina, a duh će ti biti miran i spokojan."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-27-pouke-mudroga-starca-book-evangelizacija-990x658.jpg20% popusta na cjelokupan asortiman ePostShopa i Školske nakladehttp://grude.com/clanak/?i=185274185274Grude.com - klik u svijetTue, 26 May 2020 15:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-26-epost16.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>ePostShop i Školska naklada daruju 20% popusta na cjelokupan raspoloživi asortiman..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kolska naklada daruje popust od 20% u razdoblju od 15. 5. &ndash; 15. 6. 2020. godine na gotovo 300 naslova dostupnih na ePostShopu &ndash; web shopu Hrvatske po&scaron;te Mostar.<br />Ako ste u potrazi za enciklopedijom, rječnikom, kuharicom, udžbenikom ili zanimljivim beletrističkim naslovom posjetite www.epostshop.ba i iz udobnosti vlastitog doma naručite željenu literaturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je i odličan dar, posebno onim najmlađima za koje smo pripremili vesele naslove, najljep&scaron;e bajke i knjige sa setovima za modeliranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim kupovine preko ePostShop-a omiljene naslove možete naručiti i preko Facebook stranice https://cutt.ly/epostshop - dovoljno je kontaktirati nas preko inbox-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naručene knjige svim knjigoljupcima dostavljamo na adresu Brzom po&scaron;tom, a platiti možete karticom ili pouzećem!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-26-epost16.pngPORUKA ČOVJEČANSTVU PREKO MEĐUGORJA: VRATITE SE BOGUhttp://grude.com/clanak/?i=185266185266Grude.com - klik u svijetTue, 26 May 2020 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poruke čovječanstvu preko Međugorja, Blažena Djevica Marija daje i danas, 39 godina od prvog ukazanja u ovom hercegovačkom mjestu.<p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo poruku preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Draga djeco! Molite sa mnom za novi život svih vas.</p> <p>U svojim srcima, dječice, znate &scaron;to treba mijenjati: vratite se Bogu i Njegovim zapovijedima, da bi Duh Sveti promijenio va&scaron;e živote i lice ove zemlje, koja je potrebna obnove u Duhu. Dječice, budite molitva za sve one koji ne mole, budite radost za sve one koji ne vide izlaza, budite nosioci svjetla u tami ovoga nemirnog vremena. Molite i tražite pomoć i za&scaron;titu svetih, da biste i vi mogli žuditi za nebom i nebeskim stvarnostima. Ja sam s vama i sve vas &scaron;titim i blagoslivljam svojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpgDrinovci dali još jednog franjevca! Fra Andrija zaređen u Jeruzalemuhttp://grude.com/clanak/?i=185241185241Grude.com - klik u svijetMon, 25 May 2020 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-25-fraandrija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Andrija Majić jedan je od šestorice franjevaca koji su primili sveti red đakonata u franjevačkoj samostanskoj i župnoj crkvi Svetoga Spasitelja u Jeruzalemu. <p>&nbsp;</p> <p>Misu je predslavio i kandidate zaredio preuzvi&scaron;eni otac nadbiskup mons. Pierbattista Pizzaballa, OFM, apostolski upravitelj Latinskog patrijarhata u Jeruzalemu. Uz njega u koncelebraciji je bio kustod Kustodije Svete Zemlje fra Francesco Patton koji je prozvao kandidate za ređenje i jamčio njihovu prikladnost za primanje svetoga reda đakonata, pi&scaron;e&nbsp;<a href="http://laudato.hr/Novosti/Svijet/Fra-Andrija-Majic.aspx?fbclid=IwAR08YmdOoD6uwvAN547wiSzFHoL5w2tPETaMcWkCUiYWiUQciJHcU-xNnNI" rel="nofollow"><strong>laudato.hr</strong></a>.</p> <p><br /> Fra Andrija Majić član je Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Župljanin je Župe svetoga Mihaela Arkanđela u Drinovcima. Fra Andrija rođen je 24. prosinca 1994. godine od oca Damira i majke Zore, rođene Macan.</p> <p><br /> <br /> Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je 2009. godine u Drinovcima te nakon toga upisuje srednju građevinsko-tehničku &scaron;kolu u Grudama. Po zavr&scaron;etku prvoga razreda odlučuje se za duhovni poziv. Provincija hercegovačkih franjevaca &scaron;alje ga u Franjevačko sjemeni&scaron;te Provincije Bosne Srebrene u Visokom gdje se upisuje 2010. godine u prvi razred Franjevačke klasične gimnazije. Zavr&scaron;iv&scaron;i četvrti razred, franjevački habit oblači u Mostaru 13. srpnja 2014. godine te time ulazi u godinu ku&scaron;nje &ndash; Novicijat na Humcu kraj Ljubu&scaron;koga. Prve privremene zavjete u Redu manje braće polaže na Humcu 5. srpnja 2015. godine, a svečane &ndash; doživotne 15. rujna 2019. godine u Međugorju.</p> <p><br /> Filozofsko-teolo&scaron;ki studij započinje 2015. godine na Katoličkom bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. Od 2017. godine studij nastavlja na Jeruzalemskom teolo&scaron;kom studiju Papinskoga sveučili&scaron;ta Antonianum u Jeruzalemu gdje sudjeluje u životu i radu Kustodije Svete Zemlje.</p> <p><br /> <br /> Službu lektorata primio je 2015. godine, a službu alkaliteta godinu dana kasnije u Zagrebu. Ispovijest vjere pred primanje svetoga reda đakonata položio je 23. svibnja 2020. godine u Jeruzalemu.</p> <p><br /> <br /> <strong>Ostali kandidati koji su primili red đakonata:</strong><br /> - fra Allan Sosth&egrave;ne Ba-nzonzi (Republika Kongo, Kongo Brazzaville, član Fondacije Na&scaron;e Gospe Afričke)<br /> - fra George Rafael Jamal (Sirija, član Kustodije Svete Zemlje)<br /> - fra Gerson Alexander Rodr&iacute;guez (Salvador, član Provincije Na&scaron;e Gospe Guadalupske u Srednjoj Americi)<br /> - fra Pascal Kamfwa Shokwe (Demokratska Republika Kongo, Kongo Kinshasa, član Provincije svetog Benedikta Afričkog)<br /> - fra Paulo Francisco Paulista (Brazil, član Kustodije Svete Zemlje)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-25-fraandrija.jpegSpasovo ili Uzašašće Gospodinovohttp://grude.com/clanak/?i=185195185195Grude.com - klik u svijetThu, 21 May 2020 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-21-uzasasce-spasovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Točno četrdeset dana nakon Uskrsa Crkva slavi blagdan Uzašašća Gospodinova ili Spasovo.<p>&nbsp;</p> <p>Četrdeset dana nakon svog Uskrsa, Krist se sa svojim opipljivo ljudskim ranama ukazivao svojim učenicima, a potom je u svoj slavi uza&scaron;ao svom Ocu na nebesa. &ndash; Ne znači to da je na&scaron; Spasitelj, otputovao negdje daleko izvan na&scaron;e atmosfere i da je Kraljevstvo u kojemu je i na&scaron; dom u nekom posebnom dijelu svemirskih prostranstava. Nebesa u koja je Isus uza&scaron;ao simbolički su prikaz na&scaron;e domovine u koju je Krist uzdignut da bi nam tako pokazao pravi životni smjer za sve nara&scaron;taje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uza&scaron;a&scaron;će, ili Spasovo kako ovaj blagdan na&scaron; narod če&scaron;će naziva, drugi je Uskrs, četrdeset dana nakon onog prvog. Broj četrdeset koji se često u Bibliji spominje, u ovom kontekstu označuje ispunjenje Kristova djelovanja ovdje na zemlji kao Bogočovjeka, raspetog na križ da otkupi nas slabe na grijeh. Četrdeset se je dana Krist ukazivao svojim učenicima, bio je vidljiv, iako uskrsnuo, sa svim svojim krvavim ranama, njihovim ljudskim očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom, je uza&scaron;ao k svom nebeskom Ocu i sjeo zauvijek Njemu s desna odakle ima svu vlast nad svime, osobito nad Zlom i svom tamom Zloga, i samo je na Njemu da podloži ove napasne sile Očevoj volji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nas Krist napustio uzdignućem k Ocu, ovdje nas je na zemlji sakupljao kao pastir svoje ovce i pazio da se tko od nas nepovratno ne rani grijehom, no sada se kao svaki dobri pastir, popeo na uzvisinu odakle Mu se pruža bolji pogled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa Neba nas sve jo&scaron; bolje vidi, Njegov glas poput jeke jo&scaron; jače odzvanja zavalama i prostranstvima zemlje i nemoguće Ga je ne čuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On odzvanja posebno kada smo slabi, kada smo u napasti, kada nas pritisnu patnje i boli i kada se čini da nema izlaza. Tada je Njegova prisutnost tako jaka da se može opipati, i kao &scaron;to je nevjerni Toma opipao Njegove rane, tako ga i mi možemo zagrliti i On će nas utje&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus nas nije stoga ostavio, kao siročad, nije oti&scaron;ao na neko bolje mjesto da se makne od na&scaron;ih propusta, lakomstava, bijeda, požuda i razvratnosti, prljav&scaron;tine na&scaron;ih du&scaron;a, grijeha koji nas mami. Krist je zauvijek sa nama jer je svojim uskrsnućem i uza&scaron;a&scaron;ćem na nebo, to isto nebo, kraljevstvo Božje, donio između nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato, mi koji smo Kr&scaron;ćani, moramo vjerovati u bolje i kada je sve lo&scaron;e, ne smije nas biti strah pred katastrofama ovog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz nekog razloga, nama nepoznatog, živimo neprocjenjiv dar da se zovemo Božjom djecom. Stoga iz zahvalnosti Njemu koji nas je životom obdario, moramo neprestance svojim riječima i djelima svjedočiti radost na koju smo pozvani. I to ne samo kr&scaron;tenima, već svakom stanovniku ovog napaćenog svijeta jer je Krist na križu razapeo grijehe sviju. I svi smo dionici otkupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su svi slabi, i kada se čini da nema izlaza, moramo biti jaki, ne zaboravljajući pritom vjeru koju imamo kao dar Duha, a bez koje ne možemo krenuti ni u jednu borbu protiv Zla. Zato vježbajmo svoje du&scaron;e, kako nas to Zlo nikada ne bi nespremne dočekalo, znajući da nam Krist u svakoj situaciji drži ruku i bira riječi, a pogled usmjerava ka vječnoj domovini, gore, u nebesima za koje nam je put već pokazao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo tako ćemo znati nositi križeve života, a Zlo neće ovladati nama. Blagdan Spasova, Isus Krist svojom pobjedom, nam to jamči, zauvijek.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-21-uzasasce-spasovo.jpgFrancuska bi mogla prodati Mona Lisu! Od milijardi boli glavahttp://grude.com/clanak/?i=185165185165Grude.com - klik u svijetTue, 19 May 2020 21:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-09-mona_lisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuska bi mogla nadoknaditi svoje financijske gubitke usred pandemije koronavirusa prodajom slike Mona Lise, piše Independent. Predložio je to osnivač tvrtke "Fabernovel" Stephane Distinguin.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je u intervjuu za magazin "Usbek &amp; Rica" objasnio kako će gubici biti vrlo osjetni, te kako smatra da bi država trebala rasprodati vrijednu imovinu po najvi&scaron;oj mogućoj cijeni, prenosi Independent. </p> <p>- Prodajte obiteljsku imovinu. Tu sliku je lako pomjeriti, lako ju je predati dalje. Imamo mnogo slika. Cijena mora biti suluda kako bi ovakvo ne&scaron;to funkcioniralo, a procjenjujem da bi se Mona Lisa mogla prodati za 50 milijardi eura - kazao je Distangan. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-09-mona_lisa.jpgSahranjen otac fra Ante Marića! Marijan je bio sudionik Križnog puta hrvatskog narodahttp://grude.com/clanak/?i=185163185163Grude.com - klik u svijetTue, 19 May 2020 21:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-19-marijan_maric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju 17. svibnja, nakon duže bolesti, u 93. godini života, primivši sakramente, preminuo je Marijan Marić - Bazić. Pokop je bio danas na groblju "Sv. Ante" Cim.<p>&nbsp;</p> <p>Marijan je rođen u župi Goranci, kao mladić bio je unovačen u hrvatsku vojsku te je pro&scaron;ao Križni put hrvatskog naroda 1945.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom se skrasio u Cim, predgrađe Mostara, gdje su živjeli do&scaron;ljaci iz okolnih sela i brda koji su mahom radili u rudniku ugljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oženio se <strong>Anđelkom</strong> rođ. <strong>Galić</strong>, koja je bila iz župe Gorica na granici s Hrvatskom. Rodili su osmero djece od kojih je najstariji, fra Ante,&nbsp;krenuo u duhovna zvanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život rudara nije bio lak, ali su kao obitelj uvijek ostali vjerni Crkvi. Kada je Mostar bio samo jedna župa imali su skoro sat vremena pje&scaron;ačenja do crkve, ali misu nisu propu&scaron;tali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako mu, zbog naravi posla i života u Mostaru, nije bilo lako&nbsp;uvijek je bio spreman na &scaron;alu. Nažalost, posljednjih 21 godinu života proveo je kao udovac, međutim, većina djece mu je s obiteljima bila u Mostaru te je vrijeme provodio s mnogobrojnom unučadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ž.I., KT/Nedjelja.ba/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-19-marijan_maric.jpegFašiste iz P.E.N. Centra u BiH zbog Bleiburga napustili Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenovićhttp://grude.com/clanak/?i=185156185156Grude.com - klik u svijetTue, 19 May 2020 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-19-miljenkojergovic001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Željko Ivanković i Ivica Đikić zatražili su da ih se briše iz članstva P.E.N. Centra u BiH zbog njihovog priopćenja na temu Bleiburga. <p>&nbsp;</p> <p>''Molim vas da me s dana&scaron;njim danom izbri&scaron;ete iz članstva P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini. Razlog je u sadržaju protestnog pisma koje su članovi P.E.N. Centra, a među njima i sada&scaron;nji predsjednik udruženja, objavili 9. svibnja 2020. godine. Nisam ni na koji način bio obavije&scaron;ten o nastanku i objavi tog teksta. Ne mogu pristati na to da se pod okriljem P.E.N. Centra jednoj vrlo kompleksnoj i delikatnoj temi, kao &scaron;to je tema koju znamo pod skupnim imenom 'Bleiburg', pristupa jednodimenzionalno, kategorično i parola&scaron;ki ostra&scaron;ćeno'', napisao je Ivica Đikić u pismu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Ivanković pi&scaron;e kako je ''žurba, forsiranje i prekratko vrijeme da se uopće i&scaron;ta suvislo kaže te iznenađujuće isključivanje nekih ljudi, a na &scaron;to sam i pismom ukazao, učinili su izjavu nedovoljno diferenciranom i nijansiranom, ponegdje čak grubom i nezgrapnom, nedostojnom P.E.N.-a.</p> <p><br /> <br /> ''No, to bi bila stvar autorā i potpisnikā da nije objavljena na službenoj stranici P.E.N. Centra BiH kad je postala, opravdale su se moje slutnje, penovska pa time za dio članstva i &ndash; diskvalifikacijska. Ne želeći dizati tenzije u vrijeme kad je posvema&scaron;nja histerija već bila zahvatila tijesnu sarajevsku kotlinu, sad i u ti&scaron;ini, premda ne stoga i manje rezolutno, kao predsjednik Skup&scaron;tine P.E.N.-a, molim da me se bri&scaron;e iz članstva P.E.N.-a, a &scaron;to znači i da neopozivo podnosim ostavku na mjesto predsjednika Skup&scaron;tine P.E.N. Centra BiH'', navodi Ivanković.</p> <p><br /> Miljenko Jergović pak navodi kako ne nalazi svjetonazorske, kulturne ni identitetske veze između P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini u čijem je osnivanju 31. listopada 1992. sudjelovao i P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini koji danas postoji.</p> <p><br /> ''Obavje&scaron;tavam vas da se ne smatram članom va&scaron;e udruge i zahtijevam da me s dana&scaron;njim danom bri&scaron;ete sa va&scaron;ih lista i spiskova'', napisao je Jergović.</p> <p><br /> Lovrenović kaže kako ne misli da je ''povijest moguće, osim ideolo&scaron;ki omeđeno, razvrstati na njezinu bolju i goru, humaniju i nehumaniju stranu, niti da pisac ima zadaću 'zastupanja' neke od tih&nbsp; strana, kao &scaron;to se sugerira u pismu članova bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a od 9. maja 2020. godine''.</p> <p><br /> <br /> ''Po mome uvjerenju pi&scaron;čevo je da historiju ispituje i nastoji&nbsp; razumjeti u njezinim satirućim učincima na konkretne ljudske živote i sudbine. U svim njezinim 'stranama'. Razloga za distanciranje pa i izlazak iz bosanskohercegovačkoga P.E.N.-a bilo je i ranije; ovime je nestalo i posljednjih razloga za ostanak u njemu. Tražim da me s dana&scaron;njim danom bri&scaron;ete iz članstva u P.E.N. centru u Bosni i Hercegovini'', napisao je Lovrenović</p> <p><br /> <br />Naime, članovi PEN centra BiH objavili su prosvjedno pismo povodom komemorativne mise za Bleiburg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi, doljepotpisani članovi i članice P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini, povodom europskog Dana pobjede nad fa&scaron;izmom, potvrđujemo svoju odanost antifa&scaron;ističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog P.E.N.-a. Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fa&scaron;iste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fa&scaron;ističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifa&scaron;istička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz po&scaron;tovanja prema brojnim nevinim žrtvama usta&scaron;kih zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže'', navodi se u pismu.</p> <p><br /> <br /> Pismo potpisuju Adisa Ba&scaron;ić, Aleksandra Čvorović, Amir Brka,Amira Sadiković, Andrea Le&scaron;ić, Andrej Nikolaidis, Anisa Avdagić, Asmir Kujović, Bjanka Alajbegović, Damir Arsenijević, Darko Cvijetić, Elma Porobić, Elvedin Nezirović, Emina Žuna, Enver Kazaz, Ervin Mujaba&scaron;ić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Goran Sarić, Goran Simić, Izet Perviz, Jasmina Husanović, Jasna &Scaron;amić, Lejla Kalamujić, Ljubica Ostojić, Mirsad Sijarić, Mustafa Zvizdić, Nedžad Ibrahimović, Nidžara Ahmeta&scaron;ević, Predrag Finci, Sanja &Scaron;o&scaron;tarić, Selvedin Avdić, Senada Kreso, Senadin Musabegović, Senka Marić, &Scaron;ejla &Scaron;ehabović, Tanja Miletić Oručević, Tanja Stupar Trifunović, Tarik Haverić, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević i Zvonimir Radeljković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-19-miljenkojergovic001.jpgHNK Mostar komadom ''spremni'' završava sezonuhttp://grude.com/clanak/?i=185141185141Grude.com - klik u svijetMon, 18 May 2020 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-18-hnkmostar-glumci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru započele su probe za novu predstavu po tekstu nagrađivane hrvatske dramatičarke Kristine Gavran „Spremni“. <p>&nbsp;</p> <p>Dramski zaplet vrti se oko obitelji suočene s apokaliptičnom prijetnjom koja je možda samo plod kolektivne paranoje, izazvane svakodnevnicom prepunom prijetnji i različitih vrsta straha. Ovaj tekst, čiji su junaci bračni par s dvoje odrasle djece, dramatur&scaron;ki funkcionira kao generalna proba pred katastrofu te, nažalost, savr&scaron;eno korespondira s vremenom opće klaustrofobičnosti kojem svjedočimo u pandemiji izazavanoj korona virusom. Tematizirajući odnos roditelj &ndash; dijete, autorica se zapravo bavi kontrolom i istraživanjem slobode te nametanjem straha kao sredstva postizanja moći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristina Gavran je za ovu dramu dobila nagradu Ministarstva kulture RH &bdquo;Marin Držić&ldquo; za najbolji novi dramski tekst u 2012. godini, i ovo je prvi put da se jedan njezin komad uopće postavlja u BiH. Dobitnica je i dvije nagrade &bdquo;Mali Marulić&ldquo; za najbolje tekstove za djecu, a pro&scaron;le joj je godine u Birminghamu postavljen i prvi tekst na engleskom &bdquo;Papar i med&ldquo; u kazali&scaron;tu Derby.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava se radi vlastitim snagama, a u njoj će igrati Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar, Anja Kraljević i Dražen Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera bi trebala biti idućeg mjeseca &ndash; u najgorem slučaju online.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-18-hnkmostar-glumci.jpgOrnela Vištica: Baka iz Ljubuškog je inzistirala da krenem moliti onako kako me učila...http://grude.com/clanak/?i=185119185119Grude.com - klik u svijetSun, 17 May 2020 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-ornela_vistica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog mise za žrtve bleiburške tragedije u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, crkva je posljednjih dana glavna tema u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Glumica Ornela Vi&scaron;tica posvetila je jedan status na Facebooku Crkvi, a i sama priznaje da o toj temi dosad nije govorila.</p> <p>"O Crkvi...nikad javno nisam govorila, danas osjećam potrebu... U maloj bakinoj kućici pored Ljubuškog u blizini Franjevačkog samostana na Humcu, dolazio bi svećenik... Baka je inzistirala da uzmem malu knjižicu koja se zove molitvenik i krenem moliti, onako kako me ona učila. Govorila je kako u molitvama mislimo prvo na slabije od nas, na one kojima je pomoć potrebna, na bolesne i na one koje volimo. A posebno na umrle. Na sve one koji su nevino izgubili živote. Posebno je inzistirala na molitvama Sv. Anti", prisjetila se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednje dane glumica provodi na Hvaru, a pozirala je pored Franjevačkog samostana u Hvaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-ornela_vistica.jpgRaspudićeva pjesma: Od Hercegovine pa do Austrije spružila se hrvatska Golgotahttp://grude.com/clanak/?i=185111185111Grude.com - klik u svijetSat, 16 May 2020 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-045-bleiburg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velimir Velo Raspudić, jedan od najpoznatijih pjesnika iz Hercegovine, objavio je na svojoj Facebook stranici dio iz svoje pjesme koja nosi naziv: Bleiburg<p>&nbsp;</p> <p><strong>BLEIBURG</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Srce moje obavije tuga,<br /> kad vidim kolonu s Bleiburga,<br /> a du&scaron;u mi zgrabi žalost ljuta<br /> na sam spomen ovog Križnog puta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Hercegovine pa do Austrije<br /> spružila se hrvatska Golgota,<br /> koliko popila je krvi<br /> i uzela nevinih života!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakim metrom bleibur&scaron;koga puta,<br /> ispaćena ljudska du&scaron;a luta,<br /> i sad zloba njene rane dira<br /> ne da joj spokoja ni mira...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Velimir Velo Raspudić</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-045-bleiburg.jpgVIDEO: Thompson s obitelji molio da u BOŽJIM rukama bude budućnost Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=185077185077Grude.com - klik u svijetThu, 14 May 2020 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-14-marko-obitelj.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu je po šesti puta organizirana online molitvena inicijativa Krunica Hrvata svega svijeta, koju organizira otac Ike Mandurić. <p>&nbsp;</p> <p>U molitvi krunice u te&scaron;kom vremenu, kada su mnogi ljudi pogođeni posljedicama potresa u Zagrebu i pandemije koronavirusa u cijelom svijetu pridružio se i jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača Marko Perković Thompson sa svojom suprugom Sandrom koja je sama do&scaron;la u Hrvatsku iz Kanade te njihovih petero djece, pi&scaron;e <a href="https://narod.hr/kultura/video-thompson-s-obitelji-molio-krunicu-s-hrvatima-sirom-svijeta-evo-njegove-nakane-za-nas-narod?fbclid=IwAR1KWzsLB7tc9KvHtHP70Gv5l3oojuvDkPO-l8X-D_-yswYOp1ZG_QxqfC8" rel="nofollow"><strong>Narod.hr</strong></a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Thompsona, predmolitelji otajstava na &scaron;estoj Krunici Hrvata svega svijeta su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. dr. Marin Bari&scaron;ić, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, voditelj HKC Canberra fra Miroslav Jeilić, obitelj Rusan iz Zagreba i iz Argentine obitelj Borhi.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>Obitelj Perković iznijela molitvenu nakanu pred Gospu, prije nego je Thompson predvodio molitvu treće desetice krunice:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Gospodine Bože neka budućnost Hrvatske bude sigurna i u Tvojim rukama kako bi mladi ostali u njoj i osnovali svoje obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ohrabri moj narod da se otvori životu i ne dopusti da na&scaron;a domovina opusto&scaron;i, nego daj da brojna djeca ožive na&scaron;e gradove i sela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molimo Te da se po Tvome Milosrđu ujedinimo kao narod, da nestanu sve podjele među nama i da budemo narod jedne misli, jednog srca u zajedni&scaron;tvu s Tobom. Neka uistinu bude znano da smo mi Tvoj narod a Ti zna&scaron; Bog. Da nijedno oružje skovano protiv Tvoga naroda neće uspjeti jer Ti si s nama, jer nas Ti vodi&scaron;&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Thompson: &lsquo;Često molimo krunicu i to smo, nadam se, ostavili u nasljeđe na&scaron;oj djeci&rsquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ldquo;Supruga i ja smo nastojali živjeti sa vjerom, u zajedni&scaron;tvu, zajedno s na&scaron;om djecom, kako su rasla sve do danas. Mi često molimo krunicu i to smo, nadam se, ostavili u nasljeđe na&scaron;oj djeci, ovo je jedno novo iskustvo za nas, prelijepo iskustvo zajedn&scaron;tva u ljubavi i Duhu sa svim Hrvatima od Canberre do Buenos Airesa, po Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spot moje nove pjesme snimljen je u Slavoniji, iz koje na&scaron;i mladi iseljavaju u druge zemlje, tražeći nekakav boji život i pravednije dru&scaron;tvo, ono &scaron;to im kod nas nedostaje. Cilj mi je bio sa tim spotom i tom novom pjesmom &ldquo;Ne boj se&rdquo; poslati poruku zajedni&scaron;tva, važnost života hrvatskog čovjeka sa njegovom domovinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruka moje pjesme je da se moramo svi zajedno boriti i izboriti za pravedno dru&scaron;tvo. Pjesma poziva na povratak u Hrvatsku i očuvanje na&scaron;ih temeljnih vrijednosti koje su utkane u na&scaron;e nacionalo biće, znamo koja je uloga Katoličke Crkve. I blagoslov je za na&scaron; narod da se izborio za slobodu u Domovinskom ratu držeći krunicu u ruci&rdquo;, kazao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je novu pjesmu &ldquo;Ne boj se&rdquo; snimio u Dragovcima, Brodskom Drenovcu, Staroj Kapeli i na imanju OPG-a Garić, a najavio je i novi album naziva &ldquo;Hodočasnik&rdquo;. Spot za novu pjesmu u 2 tjedna pogledalo je gotovo milijun ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvoj molitvi krunice koja je bila 4. travnja pridružilo se preko 11.000 ljudi. Od tada sve veći broj vjernika se uključuje u molitvu koja se svaki puta popravlja: nadodaju se uvodne meditacije te kratki pozdravi i razmi&scaron;ljanja sudionika. U ovoj molitvenoj inicijativi do sada su sudjelovali najpoznatija hrvatska atletičarka Blanka Vla&scaron;ić i trener hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/aNMPM6apk9s" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-14-marko-obitelj.jpegPreminuo je legendarni gangaš iz Posušja Slavo Ćesić Slavujicahttp://grude.com/clanak/?i=185071185071Grude.com - klik u svijetWed, 13 May 2020 22:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-13-slavujica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Slavo Ćesić Slavujica rođen 1953. godine, vrsni čuvar naše narodne baštine. Nizak rastom, osebujnog karaktera, bivao je zapažen i u društvu omiljen. <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Dirljivom objavom od svog prijatelja i vrsnog ganga&scaron;a oprostilo se HKUD fra Petar Bakula Posu&scaron;je. "Napustio nas je na&scaron; Slavujica. Legenda i dobri duh na&scaron;ega dru&scaron;tva i nadasve vrhunski ganga&scaron; s kojim smo provodili najlip&scaron;a putovanja i nastupe. Falit će nam njegove &scaron;ale i sklanjanja pisama za svakoga tko bi se na&scaron;ao u busu dok bi putovali. Jedna ganga sklonjena ba&scaron; za njega glasila je ovako: "Iđe Slavo piva ko trojica, kad na vrata nema ko zovnica." Ba&scaron; tako, ganga je Slavujica ko trojica. A sada dragi Slavo, nadamo se da zajedno u dru&scaron;tvu nebeskih anđela piva&scaron; i sklanja&scaron; nove pisme. Do skorog susreta u Nebu, počivaj u miru Božjem."&nbsp;</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Sprovod je u četvrtak, 14.5.2020. u 16 sati.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify"><em><strong>radioposusje.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-13-slavujica.jpgNekropola stećaka Radimlja na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=185049185049Grude.com - klik u svijetTue, 12 May 2020 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-12-hpmostar-fdcarheolosko2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje redovite poštanske marke „Arheološko blago 2020.“ s motivom nekropole stećaka Radimlja, nacionalnog spomenika BiH. <p><br />Nekropola se nalazi u Vidovu polju kod Stoca, a broji 133 stećka koji se datiraju u 15. i 16. stoljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e ih je u obliku &bdquo;sanduka&ldquo; i &bdquo;sljemenjaka&ldquo;, a 63 stećka su ukra&scaron;ena. Motivi su arkade i mu&scaron;ke figure s uzdignutom rukom, križevi i stilizirani križevi, povijene lozice s trolistom, &scaron;titovi s mačem, zatim scene lova, plesa, dvoboja te drugi ornamenti ili figuralni prizori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natpisi na hrvatskoj ćirilici ili bosančici upućuju na to da je nekropola pripadala plemićkoj obitelji Hrabena - Miloradovića. Također, trojica klesara Miogost, Bola&scaron;in Bogavčić i Ratko Brativoić uklesali su svoja imena.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-12-20-05-12-hpmostar-300dpiarheolosko2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U neposrednoj blizini nekropole nalazi se veći broj ilirskih tumulusa &scaron;to ukazuje na kontinuitet sahranjivanja i nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 12. svibnja 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-12-hpmostar-fdcarheolosko2020.jpgFranjevački muzej u Livnu čuva najstariju vunenu tkaninu u Europihttp://grude.com/clanak/?i=185015185015Grude.com - klik u svijetSun, 10 May 2020 22:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-10-vunena_tkanina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica (FMGG) u Livnu čuva se najstarija vunena tkanina u Europi, a riječ je o prapovijesnom pogrebnom plaštu.<p><br />Ravnateljica tog muzeja Dražena Džeko kazala je za Fenu kako je vuneni pla&scaron;t u koji je pokojnik bio umotan te položen u drveni lijes nađen u sredi&scaron;tu zemljanog tumula tijekom sustavnog arheolo&scaron;kog iskopavanja 1983. i 1984. godine na Pustopolju, na dijelu Kupre&scaron;kog polja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na temelju radiokarbonske analize pla&scaron;t je datiran u razdoblje između 1495. i 1435. godina prije Krista, a izrađen je od vunenih vlakana, pretpostavlja se dobivenih od muflona ili divlje ovce &ndash; kazala je Džeko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da se čitav pla&scaron;t tijekom iskopavanja zbog nagle promjene mikroklimatskih uvjeta raspao na 596 fragmenata raznih dimenzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njenim riječima, tkanje je izvedeno na vertikalnom tkalačkom stanu osnove otežane keramičkim utezima, a utvrđene su četiri različite tehnike tkanja kojima je izveden osnovni dio tkanine, veliki i uži obrub te ukrasna pletenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o radu Franjevačkog muzeja, ravnateljica je kazala da zbog situacije uzrokovane koronavirusom od sredine ožujka ne primaju posjetitelje te da su brojne grupne posjete najavljene za travanj i svibanj otkazane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkazana je, kaže Džeko, i Europska noć muzeja koje se ove godine trebala obilježavati 15. svibnja otvorenjem dviju arheolo&scaron;kih izložbi iz Muzeja grada &Scaron;ibenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, i bez rada s posjetiteljima djelatnici Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica imaju pune ruke posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U tijeku su pripreme za 2. međunarodni trijenale grafike koji bi trebao biti otvoren koncem lipnja u sklopu programa manifestacije &lsquo;Kulturno-vjerski dani Na&scaron;a Gorica&rsquo;. Trenutno su za ovu izložbu pristigli radovi 65 umjetnika iz 34 zemlje svijeta, pripremamo katalog, a samo otvorenje grafičke smotre ovisit će o epidemiolo&scaron;koj situaciji &ndash; istakla je Džeko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O razvoju situacije ovise i dva planirana arheolo&scaron;ka istraživanja, kao i gostovanje izložbe fotografija Mate Kaića u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je naglasila, većina projekata planiranih u 2020. godini zasnovana je na međunarodnoj suradnji i zbog toga je njihova provedba upitna, a dio aktivnosti odgođen je za jesen u nadi da će situacija biti povoljnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Svjesni situacije uzrokovane virusom Covid- 19 i neizvjesnosti koju ona sa sobom nosi, planiramo zavr&scaron;iti aktivnosti započete u 2020. godini te pripremati planirane projekte za jesen, poput Međunarodnog simpozija o budućnosti tradicionalnih grafičkih tehnika &ndash; poručila je Džeko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-10-vunena_tkanina.jpgUMRO JE VUKOVARSKI RAMBO!http://grude.com/clanak/?i=185011185011Grude.com - klik u svijetSun, 10 May 2020 15:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-10-rambo-mataija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tužna vijest šokirala je Matajine prijatelje suborce koji su se od junaka Domovinskog rata oprostili putem Facebooka.<p>&nbsp;</p> <p>"Ne mogu vjerovati. Umro je Rambo, Sini&scaron;a Mataija. Pa &scaron;to se jo&scaron; može dogoditi. Dragi prijatelju, nikad te nećemo zaboraviti mi Hosovci sa Sajmi&scaron;ta. Obitelji sućut, stvara se nebeska vojska, anđeli na&scaron;i. Jučer je Igor s njim pričao, jo&scaron; jučer, a danas...Hvala ti na svemu legendo i počivaj u miru brate na&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igor, ja i Rambo, u sretnim vremenima. U proboju, izranjavani, gladni, umorni od bitaka i hodanja kroz nepoznato, Igor i ja, leđima naslonjeni jedan na drugoga, od svega toga zaspali. Kolona krenula, mi ostali. Rambo je shvatio da nas nema, vratio se kroz kukuruz, koji nikad nije bio tako visok ko te godine. Probudio nas, digao, spasio. Stigli kolonu, stigli do slobode", napisao je na Facebooku vukovarski branitelj, HOS-ovac<strong> Damir Marku&scaron;</strong>, otkriv&scaron;i da će se sprovod održati u Vukovaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od "Ramba" se oprostio i <strong>Damir Radnić</strong>, istaknuti HOS-ovac, također vukovarski heroj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prijatelj, brat, heroj, čovjek.&nbsp; Sini&scaron;a Mataija Rambo, Vukovar 3.12.1965 . - &dagger; Zagreb 9.5.2020. Najbolji među nama prvi nas napu&scaron;taju!", napisao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Direktno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-10-rambo-mataija.jpgCrna Gora počela dan Thompsonovom pjesmomhttp://grude.com/clanak/?i=185005185005Grude.com - klik u svijetSun, 10 May 2020 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-27-markoperkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crnogorska javna televizija subotnji je program počela s novom, prelijepom pjesmom hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona pod nazivom: Ne boj se.<p>&nbsp;</p> <p>RTCG je kasnije nakon uvreda prosrpskih snaga objavio da je Thompsonova pjesma emitirana gre&scaron;kom te da tekst nije problematičan i nema političkih i nacionalističkih konotacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/LJUNLKDlF4c" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-27-markoperkovic.jpgSanijela Matković objavila monodramu posvećenu Vesni Parun http://grude.com/clanak/?i=184973184973Grude.com - klik u svijetThu, 07 May 2020 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-07-sanijela-matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Monodramu objavljenu u vlastitoj nakladi nazvala je ''Klepsidra'' po istoimenoj pjesmi Vesne Parun.<p><br />Nakon uspje&scaron;no realiziranih 25 kazali&scaron;nih predstava, najče&scaron;će izvođenih u okviru &scaron;irokobrije&scaron;kog amaterskog kazali&scaron;ta &bdquo;Didak&ldquo;, bosanskohercegovačka i hrvatska književnica i kulturna djelatnica Sanijela Matković objavila je svoju prvu monodramu &bdquo;Klepsidra&ldquo;.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-07-20-05-07-sanijela-klepsidra-knjiga.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Monodrama je posvećena životu Vesne Parun i njezinoj velikoj ljubavi prema riječi. Vesna Parun najistaknutija je hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća, a to mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela je zahvaljujući rasko&scaron;nosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva i stvaralačkoj plodnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vesna Parun za mene je vi&scaron;e od književnice i pjesnikinje. Ona je muza, svjetionik i inspiracija na putovima kojima prolaze pjesničke karavane. Iako sam napisala nekoliko pjesama njoj posvećenih, ova monodrama za mene ima posebnu sentimentalnu vrijednost. Njome sam htjela pokazati koliko je najveća pjesnikinja živjela za riječ i za ljubav&rdquo;, kazala je Sanijela Matković za <em><strong>Bljesak.info</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monodramu objavljenu u vlastitoj nakladi nazvala je &ldquo;Klepsidra&rdquo; po istoimenoj pjesmi Vesne Parun. Autorica ističe kako se ne radi o klasičnoj monodrami, nego o prikazu Vesninog odnosa prema riječi i emociji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ta dva njezina usuda, dvije ljubavi, izvirala su iz nje i vraćala joj se kao popudbina&rdquo;, dodala je Sanijela Matković koja je već počela pregovore s glumcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova rođena &Scaron;irokobriježanka autorica je deset tiskanih i pet digitalnih naslova i dobitnica mnogih književnih nagrada. Članica je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, PEN-a BiH, Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne te &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, a njezini su poetski i prozni uratci zastupljeni u međunarodnim antologijama, zbirkama i zbornicima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-07-sanijela-matkovic.jpgONLINE REPERTOAR HNK MOSTAR: ''Ljepotica iz Leenanea'' - oštra satira s viškom cinizmahttp://grude.com/clanak/?i=184968184968Grude.com - klik u svijetThu, 07 May 2020 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-07-ljepotica-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Sanda Krgo Soldo, Robert Pehar i Bojan Beribaka.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljepotica iz Leenanea&ldquo; (The Beauty Queen of Leenane) je crna komedija s elementima melodrame i horora, koja tematizira odnos usidjelice Maureen i njezine majke Mag koje žive na brdu u malom mjestu Leenaneu, na zapadu Irske u okrugu Galway, tamo gdje je mnoga ljeta kao dječak znao provoditi i sam autor &ndash; Martin McDonagh.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-07-20-05-07-ljepotica-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj irskoj provinciji svatko zna sve o svakome, ali neke su tajne ipak dobro čuvane. Svakodnevicu McDonaghovih dama sastavljenu od redovitih svađa potpuno preokrene neočekivani dolazak nekada&scaron;njeg prijatelja koji se zaljubi u Maureen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu je nagrađivanu predstavu režirao Segor Hadžagić, a možete je pogledati na YouTubeu HNK Mostar,</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/F2Lhfv_ymus" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Sanda Krgo Soldo, Robert Pehar i Bojan Beribaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljepotica iz Leenanea&ldquo; premijerno je izvedena u veljači 1996. u Druid Theatre Company u irskom okrugu Galway, a veliki je uspjeh doživjela i na londonskom West Endu, gdje je 2010. ponovno s uspjehom obnovljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ovaj komad McDonagh je dobio nagradu za Najveću dramsku nadu koju dodjeljuje britanski dnevnik Evening Standard, a predstava je 1998. nominirana za &scaron;est američkih kazali&scaron;nih nagrada Tony, nakon &scaron;to je s Off-Broadwaya stigla i na Broadway.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-07-ljepotica-14.jpgAna Rita proslavila 110. rođendan: NEKA VAS DRAGI BOG SVE ČUVAhttp://grude.com/clanak/?i=184914184914Grude.com - klik u svijetMon, 04 May 2020 23:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-04-anarita1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ana Rita iz grada Pereira u Kolumbiji proslavila je svoj 110. rođendan, a proslavu je uveličala i lokalna policija koja je došla zasvirati omiljenog sugrađanki.<p>&nbsp;Unatoč poznim godinama, bakica britkog uma zahvalila je svima koji su joj priu&scaron;tili nezaboravnu proslavu rođendana. - Neka vas sve čuva dragi Bog i Blažena Djevica Marija - poručila je jedna od najstarijih osoba na svijetu</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-05-04-20-05-04-anarita.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-04-anarita1.jpgOTAC JAMES MANJACKAL UPUTIO PISMO HRVATIMA: DRAGI MOJI HRVATI, DJECO MOJAhttp://grude.com/clanak/?i=184889184889Grude.com - klik u svijetSat, 02 May 2020 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-02-james_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati indijski katolički svećenik i karizmatik svjetskoga glasa, fra James Manjackal uputio je Hrvatima pismo ohrabrenja i nade. <p>&nbsp;</p> <p>Pismo donosi portal <a href="https://snagomduha.wordpress.com/2020/03/25/dragi-moji-hrvati-djeco-moja/?fbclid=IwAR1d8CeJDDmyUhP2kXBBDi4BEC8kxU1SIUE5mKHnX4BFYQVmx6xNgR5XO-s" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Snagom Duha, </a>a prenosimo ga u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi moji Hrvati, djeco Moja,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus zna va&scaron;u sada&scaron;nju krizu i patnje. Ne brinite se nego se čvrsto držite svoje vjere u Isusa. Sjetite se &scaron;to nam je Bog rekao. &ldquo;Ja sam va&scaron; Gospodin koji vas je stvorio i otkupio, ne bojte se. Zvao sam vas imenom i vi ste moji. Kad prođete kroz vodu, ja ću biti s vama, u rijekama se nećete utopiti. Kad hodate kroz vatru, nećete se opeći, plamen vas neće progutati &ldquo;(Iz 43,1-3)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeco Moja, vi ste narod koji je u nedavnoj pro&scaron;losti mnogo stradao, i mnogo ste patili ali dokazali ste svoju vjeru u Isusa i ljubav Božju. Hrvati su u cijelom svijetu poznati po svojoj živoj vjeri u Krista! U svim zemljama koje propovijedam poručujem ljudima &ldquo;Ako želite vidjeti vjeru, idite u Hrvatsku&rdquo;! Ovo je vrijeme u kojem Bog testira va&scaron;u vjeru, djeco moja. &ldquo;Ispitajte se živite li u vjeri. Ispitajte sebe. Ne shvaćate li da je Isus Krist u vama? &ndash; Osim ako, naravno, ne padnete na tom ispitu&rdquo; (2 Kor 13-5) Trebali biste znati da je va&scaron; Bog Isus koji je Emmanuel &ndash; Bog s nama. Nikad te ne bi napustio ili odbacio. On hoda s tobom kamo god krene&scaron;. On te voli i brine za tebe, i on je veliki,divni Bog koji je živ!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Morate se pokajati i vratiti se Gospodinu Isusu. Dobro znate da su se nedavno neki od vas odrekli vjere u Isusa Krista i oti&scaron;li od Boga kr&scaron;eći zapovijedi, posebno prvu zapovijed, prelaskom na sotonizam, masonstvo, okultne prakse, ezoteriju, new-age, &scaron;tovanje drugih poganskih religija poput Hinduizma, Budizma itd. Također, u zadnje vrijeme u va&scaron;oj zemlji nije bilo djelotvornog propovijedanja Riječi Božje! Zbog toga je u Hrvatskoj bilo puno neznanja i ljudi su izgubili vjeru zbog neznanja. &ldquo;Moj narod propada zbog želje za znanjem&rdquo; (Hosea 4-6) Djeca se rađaju Bogu i propovijedanjem Božje riječi i Duha Svetoga. (Iv 3, 3-6)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; Bog je ljubav, On uvijek čini dobro i svi su njegovi planovi za na&scaron;e dobro i dobrobit (Jere 29-11). Ne može činiti zlo jer je uvijek dobar i milostiv. Budući da su neki od vas oti&scaron;li od Njega kroz grijehe i nevjernost, trpite sada&scaron;nje katastrofe. To je ono &scaron;to se dogodilo cijelom svijetu; čovjek se puno oslanja na znanstveni napredak i bogatstvo, čovjek je zaboravio na izvor žive vode i iskopao bunare koji ne mogu zadržati vodu! (Jere 2-13) ​​Vrijeme je da se cijeli svijet vrati Isusu, izvoru žive vode. Ne treba kriviti Boga i mrmljati protiv Njega! Gospod govori tebi i cijelom svijetu ono &scaron;to je govorio Izraelcima: &ldquo;Kuća Izraelova kaže: &lsquo;Gospodinov put nije pravedan!&rsquo; Je li to moj put koji nije pravedan, kućo Izraelova, ili bolje rečeno, nije li tako da va&scaron;i putevi nisu pravedni?&rdquo; (Ez 18-29)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je vrijeme da ispravite svoje puteve i vratite se Njemu (Zeh 1-3). Ne budite tužni i obeshrabreni zbog toga &scaron;to su crkve zatvorene i &scaron;to vam je rečeno da ne idete u crkvu kako biste izbjegli kontakte i kako biste izbjegli virus. Vođe daju upute za va&scaron;e dobro. Poslu&scaron;nost je uvijek bolja od žrtvovanja! I u pro&scaron;losti, kad god je bilo epidemija, događalo se isto. Hvala Bogu da sada putem interneta i drugih sadržaja poput youtubea, televizije, radija itd. možete duhovno sudjelovati u misama, klanjanju, molitvama itd. Morate znati da mise nisu zaustavljene, već oko 500 000 svećenika prinosi svete mise za vas na raznim oltarima &scaron;irom svijeta. Svi svećenici u svome srcu nose ljude, ovce koje su im s ljubavlju i brigom povjerene, prinoseći mise. Morate znati i vjerovati da u atmosferi u kojoj živite i u samom zraku koji di&scaron;ete postoji snaga Tijela i Krvi Kristove kroz svete mise koje se prinose u cijelom svijetu u svako doba! (Rim 3-25) Ako vjerujete i otvorite svoje srce snazi i blagoslovima prisutnosti euharistije koja vam je na raspolaganju, naći ćete ozdravljenje, oslobođenje, za&scaron;titu i sve duhovne i materijalne blagoslove koje želite. Molite se Duhu Svetom da otvori oči va&scaron;ega srca da vidite i iskusite velike blagoslove koje daje za vas svojom smrću i uskrsnućem koji se svakodnevno iznova vide na svim oltarima. (Ef 1-18, Fil 4-19)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se dana koje sam proveo s vama prije otprilike dva desetljeća, propovijedao evanđelje u većini va&scaron;ih velikih gradova i molio se s vama za va&scaron;e ozdravljenje i oslobođenje. Volim vas jo&scaron; uvijek, dragi Hrvati. Jako ste mi u srcu i u molitvama. Očekujem dan kada ću ponovno doći k vama propovijedati Evanđelje i vr&scaron;iti službu Isusovu među vama. Svakodnevno u svojim misnim i zagovornim molitvama, upućujem posebne molitve da moji Hrvati budu za&scaron;tićeni od potresa i drugih prirodnih katastrofa i bolesti koje dolaze od bakterija i virusa, a posebno od korone u ovim danima. Moja djeco u Hrvatskoj,duhom i istinom postavljam svakoga od vas, i va&scaron;e obitelji i zemlju, u Sveto Srce Isusovo po Bezgrje&scaron;nom i Suosjećajnom Srcu Marijinom, na&scaron;e drage Majke, i blagoslivljam vas, ozdravljam vas, oslobađam vas, posvećujem vas, ispunjavam vas ljubavlju, mirom, rado&scaron;ću i milo&scaron;ću u Ime Oca, i Sina i Duha Svetoga &ndash; Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavimo Gospodina! Fra James Manjackal, misionar svetog Franje De Sales (MSFS) i misionar milosrđa pape Franje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-02-james_2.jpgFilozofski fakultet SUM-a pruža pomoć studentima na različite načinehttp://grude.com/clanak/?i=184878184878Grude.com - klik u svijetFri, 01 May 2020 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-01-aktivnosti_ff.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Covideo POTPORA studentima. Provjere znanja na daljinu. Online obrane završnih i magistarskih radova. Nastava na daljinu. Neke su od aktivnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od uvođenja privremenih mjera i nemogućnosti održavanja nastave u klasičnome obliku. <p><br />Na Fakultetu u izvođenju nastave na daljinu sudjeluje 210 nastavnika. Nastava se redovito održava. Pokazatelj kvalitete nastave na Filozofskom fakultetu su i komentari vanjskih profesora, onih koji rade i na drugim visoko&scaron;kolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a to je da je nastava iznimno kvalitetna, kako se provodi dobro te u nekim slučajevima bolje nego na drugim visoko&scaron;kolskim ustanovama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom mjesecu studenti će imati organizirane ispite kao i druge oblike provjere znanja na daljinu, a bit će provedene putem SUMARUM sustava za e-učenje. Sveučili&scaron;te u Mostaru je donijelo preporuke koje su od pomoći ustrojbenim jedinicama pri definiranju konačnog oblika provjere znanja. Nastavnici su dobili naputak da za provjeru znanja organiziraju probni kolokvij koji će biti isti kao &scaron;to će biti i stvarni kolokvij ili test.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Studenti su nam, kao i do sada, u sredi&scaron;tu pozornosti, a od njih doznajemo da su svi nastavnici angažirani oko provedbe nastave na daljinu. U fazi smo izrade odgovarajućeg modela za provedbu provjere znanja na daljinu, a ulažemo sve napore kako bi studentima omogućili &scaron;to kvalitetniji način provedbe istih&ldquo;, kazao je dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom Fakultetu je provedeno istraživanje, na 477 studenata, koje je pokazalo kako su zadovoljni brzom uspostavom sustava za praćenje nastave na daljinu te kako studenti vide pozitivne strane nastave u ovom obliku. &bdquo;Povratne informacije studenata, posebice komentare koji se odnose na pojedinačne kolegije i nastavnike iskoristit ćemo u svrhu unaprjeđenja nastave na daljinu kako bi u konačnici bili ostvareni predviđeni ishodi učenja u najvećoj mogućoj mjeri&ldquo;, kazao je prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a doc. dr. sc. Marko Odak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omogućene su i javne online obrane zavr&scaron;nih i magistarskih radova, a broj ispitnih rokova bit će usklađen sa Sveučili&scaron;nim kalendarom, u slučaju da bude potrebno organizirat će se dodatni ispitni rokovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savjetovali&scaron;te za studente i Studij psihologije Filozofskog fakulteta održali su virtualnu potporu za studente SUM-a pod nazivom covideo POTPORA. A zbog velike zainteresiranosti otvorene su prijave za jo&scaron; jednu ovakvu radionicu pod nazivom Upravljanje stresom. Uz nastavno osoblje Studija psihologije i članove Savjetovali&scaron;ta pomoć pružaju i studenti psihologije kroz razne tekstove u kojima donose savjete kako se nositi sa stresom, kako organizirati dan u izolaciji, kako se motivirati za praćenje nastave i slično.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-01-aktivnosti_ff.jpgPOSLUŠAJTE NOVI HIT MARKA PERKOVIĆA THOMPSONAhttp://grude.com/clanak/?i=184809184809Grude.com - klik u svijetMon, 27 Apr 2020 21:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-27-markoperkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Perković Thompson objavio je novu pjesmu pod nazivom "Ne boj se".<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Njene riječi diraju i srce i du&scaron;u, stoga poslu&scaron;ajte je i uživajte.<br /><br /></p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/LJUNLKDlF4c" frameborder="0" width="655" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti ne boj se sine vjetra ni ki&scaron;e, ni vala &scaron;to pjeni.</p> <p>Ti ne boj se kćeri kad postanu ti&scaron;e, oluje u meni.</p> <p>Dok vas ruka nepravde tjera, a sjećanje du&scaron;u pjeni.</p> <p>Tebe neka uvijek hrabri vjera i vode koraci njeni.</p> <p>Puste su ulice otkad te nema, a noći su ti&scaron;e.</p> <p>Čujem svakim se danom otići sprema, vas sve vi&scaron;e i vi&scaron;e.</p> <p>Život je staza i trnja i cvijeća, ne daj da ti du&scaron;u slome.</p> <p>Te&scaron;ko j' naći sreću na kraju svijeta, ona je u domu tvome.</p> <p>&nbsp;<br /><br />POGLEDAJ U NEBO PLAVO, RUKE PRUŽAJ OCU SVOME, POGLEDAJ U ZVIJEZDU SJAJNU, NEK&rsquo; TE VODI DOMU TVOME, OSTANI NA RODNOJ GRUDI, LJUBI JE I HRABAR BUDI, ZEMLJA JE MATI K NJOJ SE SVATKO VRATI.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad svega se sjetim du&scaron;u mi steže, srce tužno mi lupa.</p> <p>Znam da je te&scaron;ko, bilo je i teže, al&rsquo; onda bili smo skupa.<br />Sve će nepravde jednom nestati, ostat će u pjesmi, u priči.</p> <p>Znaj da te ispod ovog neba narod tvoj ljubi, Domovina treba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-27-markoperkovic.jpgPapa molio za nastavnike i učenikehttp://grude.com/clanak/?i=184777184777Grude.com - klik u svijetSat, 25 Apr 2020 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-25-papa_misa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo je na jučerašnjoj misi u Domu svete Marte posebno spomenuo teškoće nastavnika te učenika i studenata jer su, zbog pandemije koronavirusa, zatvorene škole i fakulteti..<p>&nbsp;</p> <p>Molimo danas za nastavnike koji moraju mnogo raditi kako bi predavanja održavali putem interneta i drugih sredstava za komunikaciju; i molimo također za studente koji moraju davati ispite na način na koji nisu naučeni. Pratimo ih s molitvom &ndash; potaknuo je na početku mise, prenosi <strong>vaticannews.va</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi se osvrnuo na Evanđelje dana&scaron;nje liturgije koje govori o umnažanju kruha i ribe. &bdquo;To reče ku&scaron;ajući ga; jer znao je &scaron;to će učiniti&ldquo;, ta nas rečenica potiče na razmi&scaron;ljanje &ndash; rekao je Papa govoreći o Isusovom razgovoru s Filipom. To je ono na &scaron;to je Isus mislio kada je pitao: &bdquo;Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?&ldquo;. Isus stavlja na ku&scaron;nju apostole koji ne znaju kako nahraniti silno mno&scaron;tvo koje ih je slijedilo. Stalno ih je stavljao na ku&scaron;nju da bi ih poučavao; kada su pre&scaron;li granicu on ih je zaustavljao i poučavao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evanđelje je puno takvih Isusovih gesta koje su pomagale njegovim učenicima rasti kako bi postali pastiri Božjega naroda, u ovom slučaju biskupi &ndash; napomenuo je Papa te dodao &ndash; Jedna od stvari koje je Isus najvi&scaron;e volio jest biti s narodom, usred mno&scaron;tva. Naprotiv, njegovi učenici nisu voljeli mno&scaron;tvo, jer su željeli biti blizu Gospodina, željeli su čuti sve &scaron;to je govorio. To se razumije &ndash; objasnio je Papa &ndash; bili su izabrani i osjećali su se na neki način povla&scaron;tenom skupinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, Gospodin ih je ispravljao. Tražio je blizinu s narodom i poučavao je pastire da budu blizu ljudima, poučavao ih je blizini s Božjim narodom kako bi mu služili. Božji narod umara &ndash; primijetio je Sveti Otac &ndash; jer uvijek traži od pastira konkretne stvari, te se on mora pobrinuti za ono &scaron;to narod traži. I kada je pastir dobar, stvari se množe, ljudi se uvijek obraćaju dobrom pastiru iz različitih razloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus kaže učenicima: &bdquo;Dajte im vi jesti&ldquo;. To Isus kaže i danas svim pastirima: &bdquo;Dajte im vi jesti&ldquo;. Tjeskobni su? Vi ih utje&scaron;ite. Izgubljeni su? Vi im pokažite izlaz. Pogrije&scaron;ili su? Vi im dajte da rije&scaron;e probleme&hellip; Nakon toga Isus otpusti apostole i ode moliti, ode Ocu. Tu dvostruku blizinu pastira &ndash; s Ocem i s narodom &ndash; Isus nastoji objasniti apostolima, kako bi postali veliki pastiri. Ali, narod često pogrije&scaron;i, tako je i tu pogrije&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kad su ljudi vidjeli znamenje &scaron;to ga Isus učini, reko&scaron;e: &raquo;Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet!&laquo;&ldquo; Nakon umnažanja kruha i ribe, narod želi Isusa učiniti kraljem. Možda bi koji apostol bio zadovoljan te iskoristio tu prigodu za zadobivanje moći; to je jo&scaron; jedna ku&scaron;nja &ndash; primijetio je Papa te dodao &ndash; Ali, Isus mu pokazuje da to nije pravi put. Pastirova je moć služenje; nema druge moći, a kada u tomu pogrije&scaron;i, pokvari poziv i on postaje upravitelj pastoralnih poduzeća, ali nije pastir. Struktura nije za pastoral, nego pastirovo srce. Molimo danas Gospodina za pastire Crkve, da nas Gospodin pouči ne bojati se biti blizu narodu &ndash; potaknuo je na kraju papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-25-papa_misa.jpgHNK Mostar vas poziva - ''Ajmo na fuka''http://grude.com/clanak/?i=184740184740Grude.com - klik u svijetWed, 22 Apr 2020 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada u Mostaru kažemo ''ajmo na fuka'', to je prijateljski, šatro-mostarski, poziv na razgovor uz kavu-kafu i ''ubijanje'' slobodnog vremena. Ali to je i kazališna drama o besmislu rata i podijeljenom gradu. <p><br />''Ajmo na fuka'', prvi službeni koprodukcijski projekt Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i Narodnog pozori&scaron;ta Mostar, dramatična je kazali&scaron;na priča, ispričana nadaleko poznatim mostarskim humorom. Postavljena je na scenu 2015. godine i punila je dvorane ne samo u Mostaru i mnogim bh. gradovima, nego i u Zagrebu, Pragu, Beču i Brnu, a trenutno je dostupna na Youtube kanalu HNK Mostar <br /><br /><br /></p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/dNjvwBHMWo0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava govori o odnosu dvojice vojnika, pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine. Njihove su sudbine ispričane kroz tri različite situacije: kao mrtvaca koji u limbu čekaju poziv, kao vojnika na suprotstavljenim stranama 1993. godine i kao dvojice Mostaraca u poslijeratnom Mostaru koji zajedno komentiraju dnevne aktualnosti dok ispijaju kavu.</p> <p><br />Doživjela je veliki uspjeh kod publike i kazali&scaron;ne kritike, a nagrađena je 2015. godine na XIV. festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici &bdquo;za odlučan iskorak teatra prema novim mogućnostima umjetničke suradnje&ldquo;.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpgPogledajte najbolje trenutke glazbenog spektakla koji je prikupio 127 milijuna dolarahttp://grude.com/clanak/?i=184707184707Grude.com - klik u svijetMon, 20 Apr 2020 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-20-globalcitysens.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert je prikazivan na svim većim svjetskim televizijama..<p><br />Osam sati trajao je prijenos najvećeg humanitarnog glazbenog spektakla na svijetu kojeg je u subotu 18. travnja gledalo vi&scaron;e od 30 milijuna ljudi. Koncert One World: Together at Home nastao je u organizaciji Lady Gage i platforme Global Citizen u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi prikupili novac i podigli svijest o borbi protiv koronavirusa te odali počast radnicima koji se svaki dan žrtvuju na prvoj crti obrane od pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je prikazivan na svim većim svjetskim televizijama, kao i na dru&scaron;tvenim mrežama Facebooku, Instagramu i YouTubeu, a prikupljeno je 127,9 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju podr&scaron;ku liječnicima i ostalim medicinskim djelatnicima prodavačima, dostavljačima, vatrogascima, policajcima i svim ostalim herojima modernog doba dalo je vi&scaron;e od 100 svjetski poznatih umjetnika, glazbenika, glumaca i sporta&scaron;a. Mogli smo vidjeti dirljive snimke solidarnosti ljudi u izloaciji diljem svijeta, a predstvaile su se i se brojne inicijative osnovane kako bi najpotrebitijima u ovim te&scaron;kim vremenima pružili pomoć i osigurali dostojne uvjete za život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Streamu su se priključili i predstavnici vlada iz cijelog svijeta koji su pozvali sve da udvostruče svoje napore u borbi protiv koronavirusa, podrže Svjetsku zdravstvenu organizaciju i znanstvenike koji neumorno rade na dijagnostičkim testovima i pronalasku cjepiva koje će biti pristupačno svima. </p> <p><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/87" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-20-globalcitysens.pngPogledajte nagrađivanu komediju na YouTube kanalu HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=174632174632Grude.com - klik u svijetThu, 16 Apr 2020 19:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-16-hnk_mostar_bljesak_bjelog_zuba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz ansambl HNK Mostar, u predstavi igraju Vedran Mlikota, Frane Perišin i drugi..<p><br />Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru postavilo je na svoj <a title="HNK Mostar" href="https://www.youtube.com/hnkmostar1" target="_blank">YouTube kanal</a> nagrađivanu komediju &bdquo;Bljesak zlatnog zuba&ldquo;, autora Mate Mati&scaron;ića, u režiji Nine Kleflin.<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/K0Tn77quzqs" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bljesak zlatnog zuba&ldquo; dramski je prvijenac Mate Mati&scaron;ića, praizveden 1987. u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Splitu u režiji Marina Carića. Već svojom prvom dramom Mati&scaron;ić, danas jedan od najznačajnijih suvremenih domaćih dramatičara, pokazao je bogatstvo svoga talenta. Radnja &bdquo;Bljeska zlatnog zuba&ldquo; smje&scaron;tena je u autorov rodni kraj, selo Ričice u Imotskoj krajini, među gastarbajtere i generaciju njihove djece. Ljubav dvoje mladih, (ne)željena trudnoća te natezanje i nadmudrivanje mladenaca i rodbine koje slijedi osnovni su dramski zaplet, ali ne i jedini, budući da svaki od likova u dramu ulazi sa svojim zapletom, sa svojim životom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom praizvedbe ove komedije, hrvatski novinar i kazali&scaron;ni kritičar Dalibor Foretić napisao je, između ostaloga, sljedeće: &bdquo;Tekst 'Bljesak zlatnog zuba' doživljavam kao povratak na scenu hrvatskih kazali&scaron;ta pučkog igrokaza, sigurno najpopularnijeg, a možda i najboljeg žanra hrvatske dramatike 19. stoljeća... (...) U njegovu linearnom dramskom toku imamo i komičnih i dramskih elemenata: dramski doista često blijede pred komičnima, ali nisu zanemarljivi, a često se s njima i prožimaju, proizvodeći vrlo groteskne efekte.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ansambl HNK Mostar, u predstavi igraju Vedran Mlikota, Frane Peri&scaron;in i drugi, a premijerna izvedba odigrana je 31. siječnja 2007. godine. Tatjana Feher, Sanda Krgo Soldo, Nikolina Marić i Frane Peri&scaron;in nagrađeni su na festivalima u Brčkom i Vinkovcima za glumačka ostvarenja u ovoj predstavi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-16-hnk_mostar_bljesak_bjelog_zuba.jpgSretan rođendan Papi emeritusu: Još mu 140 dana nedostaje da bude najstariji papa u povijesti Crkvehttp://grude.com/clanak/?i=174629174629Grude.com - klik u svijetThu, 16 Apr 2020 14:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-benedikt_xvi_03.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa emeritus Benedikt XVI. danas slavi svoj 93. rođendan. Prošlo je nešto više od sedam godina otkako je svojom odlukom šokirao svijet, ali umirio savjest po kojoj je u potpunoj slobodi donio odluku o odreknuću sa službe Rimskog biskupa.<p><br /> - Nakon &scaron;to sam vi&scaron;e puta pred Bogom preispitao svoju savjest, do&scaron;ao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, vi&scaron;e ne dopu&scaron;taju vr&scaron;iti na prikladan način papinsku službu - kazao je papa Benedikt XVI. prilikom objave svoje odluke.</p> <p><br /> <br /> Joseph je rođen kao najmlađi od troje djece obitelji Ratzinger. Zajedno s bratom Georgom zaređen je 1951. godine za svećenika, a dvije godine kasnije doktorirao je teologiju. Uskoro je postao sveučili&scaron;ni profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Bio je omiljen profesor čija su se predavanja rado slu&scaron;ala.</p> <p><br /> <br /> Papa Pavao VI. imenovao ga je za kardinala 1977. godine, a četiri godine kasnije papa Ivan Pavao II. postavit će ga za pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Na toj je poziciji naslijedio hrvatskog kardinala Franju &Scaron;epera.&nbsp;</p> <p><br /> <br /> Nakon smrti pape Ivana Pavla II. 2005. godine održane su konklave na kojima je izabran za 265. Petrovog nasljednika. Bio je tek osmi Nijemac koji je u povijest izabran za papu, posljednji je bio Hadrijan VI. 1522. godine. Osim toga, s vi&scaron;e od 78 godina starosti bio je najstariji izabrani papa poslije Klementa XII. (1730.).</p> <p><br /> <br /> S napunjene 93 godine papa Benedikt XVI. trenutno je drugi najstariji papa u povijesti Crkve. Trenutni 'rekorder' je papa Lav XIII. koji je umro sa 93 godine 140 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-benedikt_xvi_03.jpgOZDRAVLJENJE PO GOSPINOM ZAGOVORU: U MEĐUGORJU SAM OZDRAVIO I USTAO IZ KOLICAhttp://grude.com/clanak/?i=174610174610Grude.com - klik u svijetWed, 15 Apr 2020 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-02-015_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cristianu Filiceu iz malog mjesta Piane Crati u Italiji, koji će 25. travnja napuniti 45 godina, dolaskom u Međugorje život se potpuno promijenio. Cristian je za Večernji list posvjedočio o svojoj borbi s teškom bolešću i čudesnom ozdravljenju!<p>&nbsp;</p> <p>U ispovijesti koju u cijelosti donose u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH ovog četvrtka, 16. travnja, Cristian govori kako je živio uobičajenim obiteljskim životom do 2011. kada su se pojavili simptomi multiple skleroze. Bolest je napredovala i zavr&scaron;io je u kolicima. Jedino su mu oči bile pokretne. Pluća su mu oslabjela i disao je 10 posto. Uz kolica, morao je koristiti i poseban aparat za disanje. No, onda je 23. rujna 2013. sa župnikom don Antonellom Luceom i jednim prijateljem odlučio doći u Međugorje. Prvoga dan susreo se s vidjelicom Vickom u centru sestre Kornelije u Vionici, a nakon Vickina svjedočanstva i molitve nad njim, oti&scaron;li su na Brdo ukazanja. Tu je osjetio posebnu milost, a dan kasnije se poželio vratiti te je čudesno ozdravio i prohodao na Brdu ukazanja o čemu ekskluzivno govori u tiskanom izdanju Večernjaka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-02-015_medjugorje.jpgVIDEO: Mladi fratri pjevali Hercegovini, među njima i fra Adolphe Aganze Ntamwengehttp://grude.com/clanak/?i=174594174594Grude.com - klik u svijetWed, 15 Apr 2020 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-15-20_fratri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Neboj nam se zemljo Hercegova, dok je tebi junačkih sinova", pjevaju dični fratri u videu kojeg smo pronašli na stranici Župe svetog Ivana Krstitelja Podhum - Livno.<p>&nbsp;</p> <p>"Svaka čast svim fratrima, ali posebne čestitke bratu iz Afrike! Čestitke legendo", prenosi Grude.com riječi iz župe. A mladi fratar je fra Adolphe Aganze Ntamwenge rođen 1990. godine u Kongu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kompletan dojam pogledajte i poslu&scaron;ajte.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F165896940440093%2Fvideos%2F602749800322344%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=363&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="363"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-15-20_fratri.jpgLegendarni hercegovački slikar tvrdi: Preležao sam koronavirus prije pet godinahttp://grude.com/clanak/?i=174589174589Grude.com - klik u svijetTue, 14 Apr 2020 22:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-14-marin_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati mostarski slikar Marin Topić (63) ove dane izolacije najviše provodi u stanu za štafelajem stvarajući nova umjetnička djela. <p>&nbsp;</p> <p>Premda je i sam naru&scaron;enoga zdravlja, redovito u ranim jutarnjim i večernjim satima pro&scaron;eta svoju &ldquo;turu&rdquo; po gradu, održavajući barem malo kondiciju. Kaže da mu izolacija i ne pada toliko te&scaron;ko jer je to njegov uobičajeni životni tempo. Međutim, ne krije rezignaciju s odlukama da se ljude, pogotovo djecu i starije osobe, drži zatvorene u domovima. S ovim uvijek živopisnim sugovornikom razgovarali smo o mnogim temama, ali nam je okosnica razgovora ipak bio koronavirus, koji nam ovih dana svima kroji svakodnevicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U velikom intervjuu za <a href="https://www.vecernji.ba/kultura/marin-topic-koronavirus-sam-prelezao-prije-5-godina-a-u-izolaciji-sam-od-2006-godine-1394377" target="_blank">Večernji list BiH</a> koji u cijelosti izlazi u tiskanom izdanju ove srijede, 15. travnja legendarni slikar u svom je stilu kazao da je u izolaciji od 2006. godine kada je ponovno počeo slikati. - A &scaron;to se tiče koronavirusa, ovo sam preležao prije pet godina, samo sada ne pijem i ne pu&scaron;im. I tada je gripa harala i umalo nisam umro jer mi se nakupila voda u plućima i nastala aritmija i sve &scaron;to ide s tim. Ali za razliku od tada, novine i općenito mediji nisu pisali o tome, a tada je bilo vi&scaron;e ljudi ovdje u bolnici nego danas - istaknuo je Topić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-14-marin_topic.jpgIzliječio se od koronavirusa: Nisam prestajao moliti Zdravo Marijohttp://grude.com/clanak/?i=174573174573Grude.com - klik u svijetTue, 14 Apr 2020 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Koronavirusom sam se zarazio sredinom ožujka, točnije 16. ožujka primljen sam u bolnicu. Imao sam više simptoma koji se inače vežu za gripu.<p>&nbsp;</p> <p>Vrućica, zimica, bolovi i umor. Najgore od svega, teže sam disao", prepričava 44-godi&scaron;nji Amerikanac za <a href="https://www.washingtonpost.com/opinions/2020/04/09/my-near-death-experience-ventilator/" target="_blank">Washington Post</a> David Lat, osnivač portala Above the Law i upravitelj tvrtke Lateral Link koja se bavi regrutiranjem stručnjaka za pravo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Nisam prestajao moliti Zdravo Marijo"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Lat u svojoj kolumni pi&scaron;e o ventilatoru koji je u doba pandemije koronavirusom postao simbol nacionalne fascinacije i kontroverze. Donedavno opskurni medicinski uređaj, koji pacijentima mehanički pomaže disati, postao je svjetski poznat nakon &scaron;to je svijetom zavladala bolest Covid-19.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stanje mi je bilo stabilno prvih nekoliko dana, ali svejedno sam primao dodatni kisik. Zdravlje mi se pogor&scaron;alo 20. ožujka i te večeri doznao sam da ću biti intubiran, odnosno stavljen na respirator. To me je prestra&scaron;ilo. Nekoliko dana prije tog saznanja, nakon &scaron;to sam primljen u bolnicu, otac me, inače liječnik upozorio: "Bolje ti je da te ne stave na respirator. Ljudi se nakon toga ne vraćaju."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lat prepričava da nije klonuo u trenucima kad su ga sestre pripremale za intubaciju. "Moj čas jo&scaron; nije kucnuo", govorio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Suprug i ja imamo sina. Želim biti tamo kad maturira, kad diplomira. Ako se ikad bude ženio ili imao djecu, želim biti tamo. Počeo sam moliti "Zdravo Marijo" i to činio neprestano", prisjeća se Lat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Ne sjećam se ničega nakon intubacije"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Lat pi&scaron;e da se ne sjeća najbolje intubacije. "Anesteziologinja je imala karipski naglasak i autoritativan pristup koji je ulijevao povjerenje. Činilo mi se da je u sobi bilo barem deset ljudi, ali vjerojatno ih je bilo pet. Osjetila su mi bila preopterećena pa nisam znao &scaron;to je istina, a &scaron;to ne. Ubrzo sam primio anesteziju i zaspao sam."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Idućih &scaron;est dana proveo sam na sedativima, praktički u snu. Respirator je disao umjesto mene", prepričava Lat pa dodaje da se ne sjeća ničega iz tog perioda te da je tek kasnije doznao da neki pacijenti tijekom boravka na respiratoru imaju noćne more i halucinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liječnici nisu znali hoće li ga skinuti s respiratora ili će mu napraviti traheotomiju. To bi značilo da mu se zaražen vrat kako bi cijev za disanje stavili izravno u njegov du&scaron;nik. <span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Napravili su nekoliko testova, pa me odlučili skinuti s respiratora. Ekstubacija je uspje&scaron;no obavljena, a ja sam mogao samostalno disati pomoću dodatnog kisika."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgVIDEO: Fra Ante i fra Nikica nasmijali vjernike do suzahttp://grude.com/clanak/?i=174564174564Grude.com - klik u svijetMon, 13 Apr 2020 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-13-screenshot_2020-04-13_pogledajte_duhoviti_video_iz_samostanskog_zivota_koji_je_postao_viralni_hit_hkm.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U germanskoj katoličkoj tradiciji postojao je običaj risus paschalis u kojem je svećenik ispričao šaljivu priču na početku propovijedi te tako nasmijao vjernike. <p>&nbsp;</p> <p>Papa Klement X. dokinuo je običaj. No, smijeha nikad dosta. Pogotovo danas. Tako je jedan video iz samostanskog života postao viralni hit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku donosimo kratko priopćenje za javnost župe Presvetog Srca Isusova iz Zadra u kojoj je nastao spomenuti video:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Živeći u ovom virtualnom svijetu vijesti i različite objave se &scaron;ire brže od svakog virusa. Tako je i nas iznenadila objava simpatičnog videa koja je nastala u vrijeme proba za slavlja koja prenosimo. Spomenuti video nismo ba&scaron; željeli svima objaviti jer iako je &scaron;aljiv htjeli smo da to bude interno. Međutim, netko je valjda proslijeđivao taj video i na&scaron;a dobra braća fra Ante i fra Nikica postala su viralni hit. Nije nam žao!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nek se u ovom sumornom vremenu tuge pro&scaron;iri i malo radosti i smijeha! Ima puno takvih događaja iz na&scaron;e redovničke obitelji, to svi koji nas poznaju znaju, i na to smo ponosni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka i ovaj na&scaron; &scaron;aljivi video Bog okrene na dobro pa ljudi če&scaron;će počnu pratit objave na&scaron;e stranice, a za one kojima će biti ovo prilika za neke zlobne komentare protiv Crkve i njezinih službenika i dalje ćemo ustrajno moliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radost vam Uskrslog i osmijeh na lice! Jer to je najbolji lijek za ovo te&scaron;ko vrijeme!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fveritasglasniksvantuna%2Fvideos%2F2561896770793780%2F%3Ft%3D0&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=573&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="573"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hkm.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-13-screenshot_2020-04-13_pogledajte_duhoviti_video_iz_samostanskog_zivota_koji_je_postao_viralni_hit_hkm.pngFotografija iz 1934. godine zorni je primjer vjere hrvatskog puka u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=174562174562Grude.com - klik u svijetMon, 13 Apr 2020 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-13-ilici_misa_1934.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ilići su jedna od franjevačkih utvrda u Mostaru. Danas u doba korone kod fra Luke Marića okupi se vjernika taman koliko je dozvoljeno.<p>&nbsp;</p> <p>A i on, kao i svi drugi, vjeruje kako će i u Ilićima crkva biti prepuna ljudi, upravo kako je bilo do nazad nekoliko tjedana, dok pandemija koronavirusa nije ograničila na&scaron;e živote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A mi smo prona&scaron;li fotografiju sa svete mise na Uskrsni ponedjeljak iz Ilića, s Vrela Radobolje, davne 1934. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa se govorila ispred crkve, a i to je bio pokazatelj hrabrosti onda&scaron;njih ljudi iz Mostara, iz Ilića, kada su zube pokazivali tada&scaron;njoj Kraljevini Jugoslaviji i uz svoje fratre prolazili i to te&scaron;ko razdoblje svoga postojanja. A znaju i mladi, a stariji Ilićani mogu posvjedočiti da nijedno razdoblje za Hrvate ovog područja nije bilo jednostavno, međutim opstajalo se i preživljavao te&scaron;ke godine. Tako će se preživit i ova korona kriza, a fra Luka će opet sa svojim Ilićanima napuniti crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-13-ilici_misa_1934.jpgFOTO: Velikom krunicom od balona u Međugorju molili za prestanak epidemijehttp://grude.com/clanak/?i=174557174557Grude.com - klik u svijetMon, 13 Apr 2020 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-13-krunica-brdo-ukazanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na uskrsno jutro na Pobrdu u Međugorju okupila se grupa vjernika koja se već petu godinu svakodnevno okuplja kod Gospinog kipa i zajednički moli krunicu. <p>&nbsp;</p> <p>No ovoga puta, uz proslavu najvećeg kr&scaron;ćanskog blagdana i prigodnu molitvu uz kip Gospe, izradili su ogromnu krunicu koju su simbolično pustili u zrak, s mjesta ukazanja, uz molitvu za prestanak epidemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krunicu su počeli sastavljati od ružičastih i plavih balona u 9 ujutro, a&nbsp;sat vremena kasnije, iako je tek nekoliko njih sastavljalo krunicu, pridržavajući se mjera opreza koje su na snazi zbog epidemije, balone su uspjeli spojiti u veliku krunicu i pustiti je u vis.&nbsp;</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Na&scaron;li smo se danas na Uskrs, kod Gospe na Pobrdu, spojili smo krunicu i na nju zavezali čudotvornu medaljicu i oko 10 sati smo prvo izmolili krunicu i potom u zrak uz molitvu pustili na&scaron;u veliku krunicu od balona.&nbsp;Dok se krunica uzdizala u vis, molili smo za prestanak ove stra&scaron;ne epidemije s kojom smo suočeni mi ovdje u Međugorju, ali i ljudi u čitavom svijetu&ldquo;, ističe Kristijan Lopac, jedan od vjernika koji u okviru molitvene grupe svakoga dana moli krunicu na Podbrdu.</p> <p>&nbsp; </p> <p>U Međugorje se preselio prije mjesec dana, a prije četiri godine se iz rodnog Berlina odlučio vratiti u Hrvatsku i započeti novi život u domovini.</p> <p><br /> <br /> Kristijan je imao inicijalnu ideju da ovog Uskrsa u Međugorju izrade veliku krunicu od balona, a u tome mu je pomogla nekolicina članova Gospine molitvene grupe mladih iz Međugorja. Zajedno s Kristijanom, na Podbrdo su jučer uz balone od kojih su sastavljali krunicu donijeli i veliki transparent od platna na kojem su ispisali i riječi "He is risen!&ldquo; i "The Greatest Love Story&ldquo;.</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Čim smo čuli Kristijanov prijedlog, pridružili smo se ovoj simboličnoj inicijativi. Ovo je sve za na&scaron;u Gospu i Gospine nakane i na slavu Gospe i Gospodina&ldquo;, priča Dario &Scaron;ego iz Međugorja kojemu su se u izradi krunice pridružili Patrik Jerković i Marin Planinić, svi članovi Gospine molitvene grupe mladih, a Nik&scaron;a Batinović je izradio transparent. Slogan koji su istaknuli na velikom platnu osmislila je Ines Bo&scaron;ković iz Mostara, inače povratnica iz Australije.&nbsp;</p> <p><br /> <br /> "Kad sam čula za ideju, odmah mi se svidjela i ba&scaron; u ovim danima izolacije, željeli smo iz na&scaron;eg Međugorja poslati poruku u svijet. Isus je imao toliko ljubavi za nas i dao je svoj život za nas i to je zaista 'najveća ljubavna priča', kako smo istaknuli na transparentu&rdquo;, rastumačila je Ines Bo&scaron;ković. "Međugorje je, zajedno s Bijakovićima i Podbrdom, meni najposebnije mjesto na svijetu - mjesto molitve, mjesto ljubavi i mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je za nas vjernike vi&scaron;e nego ikada i mjesto velike mjesto utjehe. I upravo s ovog svetog mjesta, poslali smo u svijet poziv na zajedničku molitvu u vrijeme epidemije koronavirusa. Molimo se svi zajedno diljem cijelog svijeta za kraljevstvo Božje, uzmimo krunicu u ruke te molimo da se Gospodin i Gospa proslave kroz ovu situaciju!&ldquo;, ističe Lopac. Simbolična krunica od balona sa snažnom molitvenom nakanom i porukom jučer se nakon pu&scaron;tanja s Podbrda jo&scaron; dugo mogla vidjeti kako lebdi iznad Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-13-20-04-13-51f95fe150170a675436.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-13-20-04-13-87f310e95b990305c3ec.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-13-20-04-13-473aaef70668ffa354fa.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-13-20-04-13-f9bfa8c9f7292e390884.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-13-krunica-brdo-ukazanja.jpgBratovština zaželjela čestit i blagoslovljen Uskrs uz prigodan psalamhttp://grude.com/clanak/?i=174538174538Grude.com - klik u svijetSun, 12 Apr 2020 21:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13--913080-uskrs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići želi svim svojim članovima i svim svojim prijateljima čestit i blagoslovljen Uskrs.<p><br />S Vama se nadamo na&scaron;oj pobjedi nad smrću, i nad svim na&scaron;im protivnicima. Nosimo u rukama visoko stijeg svojeg bratstva i kličemo:<br />&ldquo;Svojim će&scaron; nas krilima za&scaron;titi,<br />I pod tvoja ćemo se krila skloniti.<br />Vjernost nam je Tvoja &scaron;titi i obrana!<br />Nećemo se bojati stra&scaron;ila noćnoga,<br />Ni strelice &scaron;to leti danju,<br />Ni kuge &scaron;to se &scaron;ulja kroz tmine,<br />Ni po&scaron;asti &scaron;to hara o podne.&rdquo; (Ps 91)</p> <p>&nbsp;</p> <p>S Tobom ćemo, Uskrsli Gospodine, do svojih pobjeda i svoga Uskrsa. Aleluja!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Va&scaron;a Bratov&scaron;tina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13--913080-uskrs.jpgMUSLIMANI KATOLICIMA u Rami: Danas slavite Uskrs, mi ćemo gasit vatruhttp://grude.com/clanak/?i=174537174537Grude.com - klik u svijetSun, 12 Apr 2020 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-12-pozar_muslimani_katolici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lijepu stranu požara koji je danas divljao na području općine Prozor-Rama predstavlja činjenica da su muslimani odlučili gasiti vatru kako bi njihovi susjedi katolici mogli proslaviti svoj praznik, prenosi Ramski vjesnik.<p><br />Oni koji su danas oti&scaron;li gasiti požar poručili su katolicima: "Vi slavite, mi ćemo gasiti. Ako zagusti zvat ćemo vas".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, prema kraju dana požar je bio prejak te su se svi morali aktivirati za ga&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ramski vjesnik</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-12-pozar_muslimani_katolici.jpgKardinal Puljić i nadbiskup Vukšić: Novi život cvjeta nakon sumorne zimehttp://grude.com/clanak/?i=174514174514Grude.com - klik u svijetSat, 11 Apr 2020 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-11-vuksic_puljic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, zajedno s nadbiskupom koadjutorom mons. Tomom Vukšićem, uputio je uskrsnu poruku koju KTA prenosi u cijelosti: <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>"Proljeće vjere"</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kristovo uskrsnuće redovno slavimo u proljetne dane. Nije to slučajno, nego tu ima duboki smisao. Nakon dugih zimskih sumornih dana, kada proljeće pokuca, u prirodi sve se budi i kao da sviće novi život. To je vrijeme kada se priroda budi, pokreće se život kroz cvjetanje glasnika proljeća, sijanje u obrađenu zemlju sjemena koje će istrunuti i dati novi život. Pupoljci, izazvani proljetnim vjetrom i suncem, otvaraju se i daju ljepotu životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvom ozračju se spremamo slaviti Otajstvo Kristova uskrsnuća. Na križu je procvjetao novi život iz probodenog boka Kristova. Ukopan je u grob kao zrno novog života, da bi uskrsnućem proklijao pobjedom nad smrću i grijehom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskrsna radost u Vazmenoj noći</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme slavlja Vazmenoga bdijenja u crkvu ulazimo sa zapaljenim svijećama, koje upućuju da je u taj zemaljski mrak u&scaron;lo Božansko svjetlo. Svjetlo života i pobjede nad smrću, pobjede nad tamom grijeha. Od Uskrsne svijeće sudionici na bdijenju pale svoje svijeće, &scaron;to ukazuje da nama valja zapaliti životnu svijeću na Uskrslom Kristu, te u tu noć grijeha i zla unijeti svjetlo vjere koje raspr&scaron;uje beznađe. Tako svatko od nas od uskrslog Krista pali svoje osobno svjetlo života, osobno svjetlo vjere. U toj životnoj noći Krist uskrsli postaje na&scaron;e svjetlo. Prava radost zrači i prenosi se na druge. Unosimo je u svagda&scaron;njicu. Kao kr&scaron;ćani vjerujemo &scaron;to je po ljudsku nevjerojatno: da svako umiranje i neuspjeh, svaka tuga i svako trpljenje biva po Kristu preobraženo u slavu. Uskrsu se ne radujemo iz na&scaron;ih umijeća ili izna&scaron;a&scaron;ća. Ta radost izvire iz stvarnosti &scaron;to On živi, On ide s nama, On nas susreće i prati u životu. To su iskusili Isusovi učenici na sam dan Uskrsa, pa to traje do danas i bit će tako do sudnjeg dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slavlje pobjede</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se dogodi kakva pobjeda u sportu ili u drugim natjecanjima, tada se ljudi na ulicama vesele, sviraju, kliču i pjevaju iz odu&scaron;evljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako i mi kr&scaron;ćani trebamo ushićeno slaviti i pjevati jer je Krist pobijedio zlo, pobijedio grijeh, pobijedio smrt. Zato nakon korizmene pokore kličemo: Aleluja! te se utvrđujemo u temeljnoj istini: Krist je uskrsnuo, on je živ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žene trče rano ujutro na grob Isusov i uočavaju da je kamen otkotrljan. Marija Magdalena susreće Uskrsloga na grobu u vrtu &ndash; vrtu koji je slika novog stvorenja. Kao &scaron;to se u rajskom vrtu dogodio pad, u ovom vrtu dogodio se uskrs, novi život. Marija Magdalena dobiva zadatak od Uskrsloga da to javi braći. Tu joj se otvaraju oči da kroz suze prepozna Učitelja i prihvati poruku da ponese je učenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uskrsni novi početak</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Učenici su, na glas poruke da je Gospodin živ, uzbuđeni jer se pred njima otvaraju novi pogledi na život. Ta uskrsna vijest razbija njihov strah koji ih je zatvorio u dvoranu. Tko god iskusi susret s uskrslim Gospodinom ima nadahnuće poći drugima i svjedočiti. Ne nametati, nego svjedočiti. Oni, koji su suzama oplakivali svoje grijehe, vide jasnije i dalje jer ih uskrslo svjetlo obasjava nadom i ohrabruje u hodu za Gospodinom. Uskrs je svetkovina života koji se budi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Živimo u ozračju koje, nažalost, nameće kulturu smrti, beznađa i izgubljenu vrijednost čovjekovog dostojanstva. Mi kr&scaron;ćani smo u Kristovu uskrsnuću obnovljeni u onom dostojanstvu djece Božje, koje valja živjeti, svjedočiti i ne umoriti se u borbi za život čovjeka, njegovo dostojanstvo i njegova prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon proživljene korizme želimo da u slavlju Uskrsa u nama zasja svjetlo vjere, radosna nada i hrabrost slijediti Isusa i svjedočiti da smo njegovi. On je obećao biti s nama pa zato tako živimo njegovu prisutnost da nam donese utjehu i mir u du&scaron;i, kao &scaron;to je donio učenicima kada im se ukazao i uputio im pozdrav: Mir vama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato u prvom redu vama, djeco, kojima nedostaje prave radosti u iskrenoj ljubavi, želimo da prepoznate u uskrslom Isusu da nas ljubi i neka vam je sretan Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vama, mladi, koji tražite smisao života i hrabrost za život, neka vam uskrsli Krist osmisli va&scaron;e životne putove i ojača spremnost, da se za prave vrijednosti umijete boriti hrabro noseći svoj životni križ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vama, dragi roditelji, da uskrsli Krist osmisli va&scaron;u bračnu ljubav i otvorenost životu te sami živite radost vjere i svojoj djeci prenesete svjedočanstvo vjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vama, medicinskom osoblju i civilnima vlastima, koji se u vrijeme opasnoga &scaron;irenja koronavirusa, brinete za zdravlje i sigurnost cijele dru&scaron;tvene zajednice i često izlažete opasnosti vlastite živote da biste za&scaron;titili druge, velika hvala s molitvom da vam u vr&scaron;enju ljubavi prema ugroženoj braći sestrama bude nadahnuće uskrsli Krist, pobjednik nad smrću. U tom smislu, u ovim okolnostima nikako ne priliči da se nedaće ljudi koriste za politička razračunavanja i borbu za prevlast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vama, stari i bolesni i nemoćni, posebice vama koji ste žrtve opasnoga virusa, neka uskrsli Krist bude utjeha i jakost, neka osmisli va&scaron;e boli i trpljenja te osjetite vrijednost i kada po ljudsku ne možete, jer iz vjere možete mnogo sjedinjujući se s Kristom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svima želimo radostan i blagoslovljen Uskrs, te neka vas ispuni utjehom vjere i ljubavlju za život u nasljedovanju Krista. Uz uskrsnu čestitku iskreno vas pozdravljamo i blagoslivljamo!", navodi se u ujskrsnoj poruci koju potpisuju sarajevski nadbiskup&nbsp;kardinal Vinko Puljić i nadbiskup koadjutor&nbsp;mons. Tomo Vuk&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-11-vuksic_puljic.jpegNa inicijativu fra Joze Zovke snima se nastavak PASIJE: USKRSNUĆE!http://grude.com/clanak/?i=174506174506Grude.com - klik u svijetFri, 10 Apr 2020 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki petak, otkako je prije 16 godina predstavljen film “Pasija” redatelja Mela Gibsona i Jima Caviezela u glavnoj ulozi, za mnoge vjernike sinonim je upravo za patnju i raspeće, koju su proživjeli upravo kroz taj film. <p>&nbsp;</p> <p>Uloga Krista, povjerena glumcu Caviezelu, osim &scaron;to je opečatila njegovu glumačku karijeru, u mnoge gledatelje utisnula je duboke dojmove posljednjih Kristovih trenutaka na zemlji. Toga se ovih dana prisjetio i legendarni međugorski župnik fra Jozo Zovko, koji je sada u samostanu u Dubravi u Zagrebu, a koji se tijekom snimanja filma zbližio s Caviezelom. &ldquo;Jim potječe iz irske obitelji, a njegova supruga ima hrvatske korijene. Do&scaron;li su u Hercegovinu i u Međugorje tijekom snimanja filma i susreli smo se u &Scaron;irokom Brijegu&rdquo;, prisjetio se fra Jozo Zovko njihova upoznavanja. Kako mu je Caviezel rekao da snima film o posljednjim trenucima Kristova života, fra Jozu je zainteresiralo o čemu se radi. &ldquo;Rekao mi je da posti i moli tijekom snimanja. I da proživljava sve ono &scaron;to je Krist proživio na svome putu. Čak mu je križ težak 75 kilograma i&scaron;ča&scaron;io rame kada je pao pod njime&rdquo;, rekao nam je fra Jozo Zovko. No, kada je dobio prvu verziju filma, fra Jozo Zovko priznaje da je bio &scaron;okiran brutalnim scenama mučenja, bičevanja i pribijanja na križ. Uputio je Caviezela papi Ivanu Pavlu II. kako bi čuo njegovo mi&scaron;ljenje. &ldquo;Vrlo brzo do&scaron;li su do pape Ivana Pavla II. i, kako sam doznao, preporučio im je da ublaže one scene sa Židovima&rdquo;, rekao nam je fra Jozo Zovko, koji, kako priznaje, ipak nije bio zadovoljan zavr&scaron;etkom filma. &ldquo;Film nije smio zavr&scaron;iti smrću nego uskrsnućem. Pobjedom! I to sam rekao Jimu. Ako se sjećate posljednje scene filma, vidjet ćete da su prihvatili tu moju sugestiju&rdquo;, rekao nam je fra Jozo Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Međutim, kasnije su me obavijestili da im je ta intervencija bila važna kao poticaj za novi film koji se zove &lsquo;Uskrsnuće&rsquo;, a koji ćemo, također, uskoro moći vidjeti&rdquo;, rekao nam je fra Jozo Zovko, koji je i dalje ostao u bliskim odnosima s glumcem Caviezelom, koji je kod njega boravio u &Scaron;irokom Brijegu tijekom snimanja i priprema za film &ldquo;Pasija&rdquo;, koji će i ovoga Velikoga petka na slikovit način mnogim vjernicima prikazati dio muke, patnji i posljednjih Kristovih sati na zemlji.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-pasija.jpgFRA MILE VLAŠIĆ NOSEĆI KRIŽ SAM IZIŠAO NA KRIŽEVAChttp://grude.com/clanak/?i=174502174502Grude.com - klik u svijetFri, 10 Apr 2020 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-10-20_framile_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovački svećenik fra Mile Vlašić koji je na župi u Čapljini održao je tradiciju koju je počeo u svojoj župi te je sam izišao s križem na Križevac u Međugorju.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Mile Vla&scaron;ić i njegovi župljani dosad, 14 godina zajedno su hodočastili na Križevac s križem, a ove 15. godine fra Mile je, ne želeći dovesti zdravlje drugih u pitanje, sam izi&scaron;ao s križem na Križevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani jo&scaron; 15. ožujka 1933. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: &laquo;Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godi&scaron;njice Muke Isusove&raquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji dan Isus je ponio svoj te&scaron;ki križ nakon &scaron;to ga je veliki svećenik predvođen svjetinom osudio na smrt. Na Ponciju Pilatu Rimskom upravitelju Judeje ostalo je samo potpisati smrtnu presudu Isusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački franjevci već desetljećima nose svoj te&scaron;ki križ i u činu fra Mile Vla&scaron;ića puno je simbolike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-10-20_framile_glavna.jpgBogu oću i Bogu sam rekla: Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti...http://grude.com/clanak/?i=174466174466Grude.com - klik u svijetThu, 09 Apr 2020 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-09-20_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Veliki četvrtak bake bi molile jednu predivnu molitvu, koja ovisno od hrvatskog područja u kojem se moli ima razlika tek u riječima. <p>&nbsp;</p> <p>Izmolite je i vi:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Oj du&scaron;ice gri&scaron;na, bud' u viri kripna,</strong></p> <p><strong>Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,</strong></p> <p><strong>Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,</strong></p> <p><strong>Pitat će nas, jesil moja il si Božja?</strong></p> <p><strong>Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja</strong></p> <p><strong>Bogu oću i Bogu sam rekla</strong></p> <p><strong>Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem napominjemo da ćemo svetu misu i obrede Velikog četvrtka na portalu Grude.com, iz crkve svete Kate, emitirati od 18.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-09-20_molitva.jpgOtkazano Mostarsko proljeće – 22. dani Matice hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=174443174443Grude.com - klik u svijetWed, 08 Apr 2020 13:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-11-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostanite doma, pratite kulturu i naše profile na društvenim mrežama.<p>&nbsp;</p> <p><br />Zbog općepoznatih izvanrednih okolnosti nastalih uslijed pandemije koronavirusa i službene zabrane okupljanja, sa žaljenjem obavje&scaron;tavamo Vas i javnost da se ovoga proljeća nećemo družiti na programima Mostarskog proljeća &ndash; 22. danima Matice hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U uvjerenju da će doći neka bolja vremena kako za sve nas, tako i za kulturu, srdačno Vas pozdravljamo i želimo svako dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostanite doma, pratite kulturu i na&scaron;e profile na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tovanjem,<br /><strong>Matica hrvatska Mostar</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-11-mostar.jpgHercegovina ostala bez još jedne legende! Napustio nas je Ante Grbešahttp://grude.com/clanak/?i=174440174440Grude.com - klik u svijetTue, 07 Apr 2020 23:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-08-20_ante_grbesa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Svemogući Vjekovječni Bože, milost Tvoja sve učinit može, Ti pogledaj ozgor sa visine, sve nepravde što se ovdje čine..."<p>&nbsp;</p> <p>Riječi iz uvoda pjevao je uz svoje gusle legendarni hrvatski guslar Ante Grbe&scaron;a. Ovog utorka stigla nam je tužna vijest. Ante je preminuo u 84. godini života. Blago u Gospodinu usnuo je i otisnuo se zasvirati u nebeske visine, Onom kome je i u svojim pjesmama lijepo pjevao. "Smiluj nam se dakle Bože sveti, nek svak ima pravdu na pameti. I svi ljudi da ko braća budu, da svak živi o svojemu trudu. Sve u tvoje predajemo ruke, blagoslovi livade i luke. Na&scaron;a polja, na&scaron;e vinograde, blagoslovi sve &scaron;to ljudi rade", kazivao je u pjesmama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podrijetlom je iz Crnih Lokava iz &Scaron;irokog Brijega, odakle se otisnuo u Mostar. Radio je u Autoprijevozu u Mostaru, a ukupno su iza njega 62 godine profesionalnih vožnji, grdosija, tegljača, autobusa... Uglavi bistar i mudar i u posljednjim godinama života prepričavao je brojne anegdote, kako one koje je proživio kroz guslarsku karijeru, tako i one u prijevozničkoj karijeri, a jedna od legendarnijih je kada je spasio svoje putnike, kad je negdje oko Blagaja u pretrpanom autobusu guma ispustila. I tu je etapu Ante uspje&scaron;no pro&scaron;ao. Bio je dugogodi&scaron;nji član folklornog ansambla HKUD Sveti Ante Cim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka mu je laka hrvatska zemlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-08-20_ante_grbesa.jpegGospin plač - Molitva koja je Hrvate Hercegovine čuvala kroz teška vremenahttp://grude.com/clanak/?i=174414174414Grude.com - klik u svijetMon, 06 Apr 2020 22:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-06-20_gospin_plac_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitvenik fra Anđela Nuića izravni je svjedok vjere hercegovačkog puka. Priredio ga je i 1892. godine prvi put objavio hercegovački franjevac i bivši provincijal fra Anđeo Nuić (20. 11. 1850. – 15. 5. 1916.).<p>&nbsp;</p> <p>"Molitvenik putuje u ruci svoga molitelja kroz sve nedaće i bure povijesti. Uz ognji&scaron;te je nekoć istom mjerom kao i danas u uređenom dnevnom boravku pobožne obitelji. Sa svojim je molite&shy;ljem u svagdanjim molitvama, pobož-nostima, s njim tuži na Križnom putu svoga Spasitelja i pod Raspetim moli Gospin plač", pi&scaron;e u fra Anđelovu molitveniku, prenosi Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dosada&scaron;njim povijesnim podacima, prvi tragovi Gospina plača, kao oblika i kao pobožne prakse, sežu u 11. stoljeće u Engleskoj. Prvi Plač na latinskom jeziku pod naslovom Planctus Beatae Virginis (latinska riječ &bdquo;planctus&ldquo; znači plač) pripisuje se sv. Anselmu (1033-1109).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Velikome tjednu, Gospin plač nas posebno nadahnjuje i daje nam snagu da izdržimo sve te&scaron;ke trenutke, osobito ove u kojima se na&scaron;lo dana&scaron;nje čovječanstvo. Kroz sva te&scaron;ka vremena Hrvati Hercegovine molili su Gospin plač, u suzama. Molite ga i vi ovih dana, a mi vam ga prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-06-20-04-06-20_gospin_plac.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong><span style="font-size: small;">GOSPIN PLAČ - Fra Anđela Nuića</span></strong></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Muka gorka Gospodina,</span><br /><span style="font-size: small;">Isukrsta, Božjeg Sina,</span><br /><span style="font-size: small;">Po Ivanu evanđelisti,</span><br /><span style="font-size: small;">Koji Gospi plač navi&rsquo;sti.</span><br /><span style="font-size: small;">Plačnim glasom sve vas molju:</span><br /><span style="font-size: small;">Čujte Majke sad nevolju,</span><br /><span style="font-size: small;">Kojano vas na plač zove,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer u gorkim mukam&rsquo; plove;</span><br /><span style="font-size: small;">Zove du&scaron;e Bogu mile</span><br /><span style="font-size: small;">Da zajedno s njom procvile.</span><br /><span style="font-size: small;">Vi po&scaron;teni redovnici,</span><br /><span style="font-size: small;">Isusovi nasljednici,</span><br /><span style="font-size: small;">Slatke pjesme ostavite,</span><br /><span style="font-size: small;">Plačne glase sad počnite,</span><br /><span style="font-size: small;">Sada crkve poru&scaron;ite</span><br /><span style="font-size: small;">Te za Me&scaron;trom svi tužite,</span><br /><span style="font-size: small;">I puk na plač probudite,</span><br /><span style="font-size: small;">Za Isusom procvilite.</span><br /><span style="font-size: small;">Molim oce drage moje,</span><br /><span style="font-size: small;">Skup&rsquo;te sebi sinke svoje,</span><br /><span style="font-size: small;">Te plačite Božjeg Sina,</span><br /><span style="font-size: small;">Isuskrsta Gospodina,</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Koji za nas muku prima</span><br /><span style="font-size: small;">i na križu umrijet ima.</span><br /><span style="font-size: small;">I vas molim, mile majke,</span><br /><span style="font-size: small;">Ke imate svoje stanke;</span><br /><span style="font-size: small;">Koje žalost imadoste</span><br /><span style="font-size: small;">Kada sinke pokopaste:</span><br /><span style="font-size: small;">Va&scaron;e kćerke poru&scaron;ite,</span><br /><span style="font-size: small;">Te ih plakat naučite.</span><br /><span style="font-size: small;">I nevjeste i djevojke,</span><br /><span style="font-size: small;">Plačne pjesme sad pjevajte.</span><br /><span style="font-size: small;">Svi ostali pravovjerni,</span><br /><span style="font-size: small;">Poslu&scaron;ajte srcem smjernim</span><br /><span style="font-size: small;">Marijinu gorku tužbu</span><br /><span style="font-size: small;">Te plačite s njom u družbu.</span><br /><span style="font-size: small;">Sve stvorenje sad se druži,</span><br /><span style="font-size: small;">Tresući se s njom u tuzi.</span><br /><span style="font-size: small;">Ondje Gospa sve preda&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Te cvileći pogleda&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Otkuda će čuti glase</span><br /><span style="font-size: small;">Od Isusa, ki nas spase.</span><br /><span style="font-size: small;">Eto Ivan cvileć teče -</span><br /><span style="font-size: small;">Kao mrtva Gospa kleče.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad Ivana zgleda plačna,</span><br /><span style="font-size: small;">Obrani je rana mačna;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Kad joj plačno progovori,</span><br /><span style="font-size: small;">Srce joj se sve otvori,</span><br /><span style="font-size: small;">Popanu je te&scaron;ke boli</span><br /><span style="font-size: small;">I tu pade nice doli,</span><br /><span style="font-size: small;">Držati se već ne može,</span><br /><span style="font-size: small;">Žalosno se prenemože.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad priteče Magdalena,</span><br /><span style="font-size: small;">Primi Gospu na koljena,</span><br /><span style="font-size: small;">Gospi sestre priteko&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Nad njom kose raspleto&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Udri u plač s Magdalenom,</span><br /><span style="font-size: small;">Za Isusom Gospodinom.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad se Gospi svijest povrati,</span><br /><span style="font-size: small;">Poče Ivu zagrljati:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ivo dragi, ti m&rsquo; utaži</span><br /><span style="font-size: small;">Te mi tužnoj majci kaži:</span><br /><span style="font-size: small;">Gdje je Isus, moja dika?</span><br /><span style="font-size: small;">To je, Ivo, zla prilika</span><br /><span style="font-size: small;">Da ti tako k meni teče&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Hoću da sad to mi reče&scaron;.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Tada Ivan pade nice</span><br /><span style="font-size: small;">Sakriv skutom suzno lice;</span><br /><span style="font-size: small;">Vele gorko uzdisa&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Te on Gospi govora&scaron;e:</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Crno ruho uzmi na se</span><br /><span style="font-size: small;">Jer ti nosim tužne glase;</span><br /><span style="font-size: small;">Juda izda Me&scaron;tra svoga,</span><br /><span style="font-size: small;">Zlim Židovim&rsquo; Sinka tvoga.</span><br /><span style="font-size: small;">Od starijih iska pomoć</span><br /><span style="font-size: small;">Da Isusa izda obnoć,</span><br /><span style="font-size: small;">Jerbo obdan ne smija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Od mno&scaron;tva se on boja&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Oni vojsku pripravi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Te je s Judom otpravi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Na molitvi Isus sta&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Kad se vojska približa&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Vas se krvlju on znoja&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Tijelo umrijet ne htija&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Anđel s neba k njemu dođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Pokrijepiv ga opet pođe.</span><br /><span style="font-size: small;">Kada Isus bi pokrijepljen,</span><br /><span style="font-size: small;">S voljom Oca bi sjedinjen.</span><br /><span style="font-size: small;">Eto Juda s vojskom dođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Suprot vojsci Isus pođe.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad im reče: &ldquo;Kog i&scaron;tete?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Udari&scaron;e svi na pete.</span><br /><span style="font-size: small;">Pokaza im svoju krjepost,</span><br /><span style="font-size: small;">Al na njima bje&scaron;e slijepost.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Cjelovom ga Juda izda,</span><br /><span style="font-size: small;">U židovske ruke preda.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad se Juda s njim pozdravi,</span><br /><span style="font-size: small;">Podbi&scaron;e ga kao lavi,</span><br /><span style="font-size: small;">Podbi&scaron;e ga oružnici,</span><br /><span style="font-size: small;">Pobjego&scaron;e učenici.</span><br /><span style="font-size: small;">Tu bi, Gospe, puko kami,</span><br /><span style="font-size: small;">Gdje ga biju palicami;</span><br /><span style="font-size: small;">I kamenjem krutim dosti,</span><br /><span style="font-size: small;">A oružjem bez milosti.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad mu zgleda&scaron;, Gospe, lice,</span><br /><span style="font-size: small;">Zadrhtat će&scaron; od tužice,</span><br /><span style="font-size: small;">Modrice mu ispričane</span><br /><span style="font-size: small;">I sve krvlju primije&scaron;ane.</span><br /><span style="font-size: small;">Vas izranjen tude osta</span><br /><span style="font-size: small;">I pogrđen vele dosta:</span><br /><span style="font-size: small;">Izmuči&scaron;e, Gospe, jako,</span><br /><span style="font-size: small;">Vežuć ruke naopako;</span><br /><span style="font-size: small;">Od zemlje ga podigo&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Te ga stra&scaron;no povedo&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">S njime Ani doteko&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Zločincem ga svi reko&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Brzo hodi da ga vidi&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Ako vidjet Sinka želi&scaron;,</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to ti od njeg, Majko, tvore,</span><br /><span style="font-size: small;">Dokle ti ga ne umore.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad to Ivan Majci reče,</span><br /><span style="font-size: small;">Kao mrtva Gospa kleče;</span><br /><span style="font-size: small;">Stra&scaron;na groza na nju dođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Britki mač joj srce prođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Ter se stisnu kao kami,</span><br /><span style="font-size: small;">Poliv&scaron;i se sva suzami;</span><br /><span style="font-size: small;">Potamni joj suzno lice</span><br /><span style="font-size: small;">Od tolike tad tužice.</span><br /><span style="font-size: small;">I zavapi: &ldquo;Sad hodimo</span><br /><span style="font-size: small;">Da ga živa zatečemo!&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Poče hodit jadna Mati,</span><br /><span style="font-size: small;">Gorke suze prol&rsquo;jevati;</span><br /><span style="font-size: small;">Srce strijele probadahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Kaplje krvi kad viđahu.</span><br /><span style="font-size: small;">Kud bi vođen tu kapahu</span><br /><span style="font-size: small;">I po putu svud stajahu.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad dođo&scaron;e pred dvor k Ani,</span><br /><span style="font-size: small;">Ali bjehu tu dvorani;</span><br /><span style="font-size: small;">Pristupiti ne smjedo&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer u dvoru Isus bje&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Izdaleka tu slu&scaron;ahu</span><br /><span style="font-size: small;">Gdje Židovi vapijahu.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Jedan dignu tad desnicu</span><br /><span style="font-size: small;">Dav&rsquo; Isusu zau&scaron;nicu.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad to začu tužna Mati,</span><br /><span style="font-size: small;">Poče suze prol&rsquo;jevati:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, Sinko, željo moja,</span><br /><span style="font-size: small;">Jadna ti je Majka tvoja!</span><br /><span style="font-size: small;">Ajme, Sinko, ti li primi</span><br /><span style="font-size: small;">Zau&scaron;nicu među njimi!</span><br /><span style="font-size: small;">Nemilo te, Sinko, tvore,</span><br /><span style="font-size: small;">Dokle mi te ne umore.</span><br /><span style="font-size: small;">Ajme, Juda himbeniče,</span><br /><span style="font-size: small;">Prezločesti učeniče,</span><br /><span style="font-size: small;">Ti prodade Me&scaron;tra svoga</span><br /><span style="font-size: small;">Zlim Židovim Sinka moga.</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to ti skrivi moj Sin mili</span><br /><span style="font-size: small;">Te ti tako men&rsquo; ucvili?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Netom Gospa riječ izusti,</span><br /><span style="font-size: small;">Iz dvora se narod pusti.</span><br /><span style="font-size: small;">Prije nego u dvor dođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Hitro Isus svezan prođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Kad ga vidje tužna Mati</span><br /><span style="font-size: small;">Počne suze prol&rsquo;jevati</span><br /><span style="font-size: small;">I zavapi: &ldquo;Ajme, Sinu,</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to mimo me &scaron;uteć minu?</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to toliko hitro bježi&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Ali me se Majke stidi&scaron;?</span><br /><span style="font-size: small;">Obazri se, zlato moje,</span><br /><span style="font-size: small;">Marija te Majka zove.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Koje srce kao kami,</span><br /><span style="font-size: small;">Plakalo bi tad suzami.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad pođo&scaron;e s njim bježeći,</span><br /><span style="font-size: small;">Pade Majka tu cvileći.</span><br /><span style="font-size: small;">Odahnut mu ne dado&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Dok Kaifi doteko&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Vas puk poče na nj vapiti</span><br /><span style="font-size: small;">I jo&scaron; krivo svjedočiti</span><br /><span style="font-size: small;">Da iznosi zakon novi</span><br /><span style="font-size: small;">Po svim zemljam&rsquo; Cesarovim,</span><br /><span style="font-size: small;">Te puk mami naglim činom,</span><br /><span style="font-size: small;">Čineći se Božjim Sinom.</span><br /><span style="font-size: small;">Jo&scaron; bijahu primaknuli,</span><br /><span style="font-size: small;">Vapijući: &ldquo;Mi smo čuli:</span><br /><span style="font-size: small;">&lsquo;Mogu crkvu razoriti</span><br /><span style="font-size: small;">I u tri dni sagraditi.&rsquo;&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Sav puk na njeg vapija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Ali Isus &scaron;uteć sta&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Usta Kaifa te mu pri&rsquo;ti:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ti Sin Božji hoće&scaron; biti?&rdquo;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Na nj se Isus ne ispriječi,</span><br /><span style="font-size: small;">Neg&rsquo; mu reče ove riječi:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Dobro jesi reko i sam</span><br /><span style="font-size: small;">Da Sin Božji pravi jesam.</span><br /><span style="font-size: small;">Od sad će&scaron; me ti vidjeti</span><br /><span style="font-size: small;">U oblaku prihoditi</span><br /><span style="font-size: small;">Na nebesa uzhodeći,</span><br /><span style="font-size: small;">S desnu Oca ja sjedeći.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad Kaifa to razumi,</span><br /><span style="font-size: small;">Zlo namisli i naumi,</span><br /><span style="font-size: small;">Razdre skute svoje ljuto</span><br /><span style="font-size: small;">I zavapi glasom kruto:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ne i&scaron;tite već svjedoke,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne čuste li ove psovke?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad Židovi razumi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Svi iz glasa zavapi&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Na smrt njega da vodimo</span><br /><span style="font-size: small;">Da već vrijeme ne gubimo.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;K Pilatu ga!&rdquo; svi reko&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Onda s njime poteko&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Na obraz mu svi pljuvahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Pred Pilatom govorahu:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Sudi da ga umorimo,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer ga kriva nahodimo;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Jer puk mami naglim činom,</span><br /><span style="font-size: small;">Čineći se Božjim Sinom.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Ali Pilat to znađa&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Da pravedan Isus bi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">I zavidnost poznava&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Suditi ga ne htija&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad u gradu Irud sta&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">S Pilatom se zlo gleda&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">K Irudu ga Pilat &scaron;alje</span><br /><span style="font-size: small;">Da mu Irud sudi dalje.</span><br /><span style="font-size: small;">Vodeći ga tako ružno,</span><br /><span style="font-size: small;">Za njim Majka cvileć tužno</span><br /><span style="font-size: small;">Vapija&scaron;e željno tada:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Dragi Sinko, kud će&scaron; sada?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad dođo&scaron;e pred Iruda,</span><br /><span style="font-size: small;">Poče Irud tražit čuda:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Eto vino, eto voda,</span><br /><span style="font-size: small;">Čini čudo kod naroda;</span><br /><span style="font-size: small;">Ja ne i&scaron;tem sada ino</span><br /><span style="font-size: small;">Neg&rsquo; od vode čini vino,</span><br /><span style="font-size: small;">Ko si prije ti činio,</span><br /><span style="font-size: small;">I narode začudio.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Mnoge riječi govora&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Ali Isus &scaron;uteć sta&scaron;e.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Tad se Irud rugat poče,</span><br /><span style="font-size: small;">Da je mahnit jo&scaron;te reče,</span><br /><span style="font-size: small;">I pogrdi Božjeg Sina,</span><br /><span style="font-size: small;">Isukrsta Gospodina.</span><br /><span style="font-size: small;">Bijelu krpu na njeg&rsquo; stavi,</span><br /><span style="font-size: small;">K Pilatu ga pak otpravi;</span><br /><span style="font-size: small;">Mir s Pilatom učiniv&scaron;i,</span><br /><span style="font-size: small;">K njem Isusa povrativ&scaron;i.</span><br /><span style="font-size: small;">Odatle ga povedo&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I Pilatu poteko&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad dođo&scaron;e s njim na vrata,</span><br /><span style="font-size: small;">Uniđo&scaron;e pred Pilata.</span><br /><span style="font-size: small;">Pred Pilatom vapijahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Protiv njemu govorahu:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Sudi da ga umorimo,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer ga kriva nahodimo.</span><br /><span style="font-size: small;">O Pilate, sad ga sudi</span><br /><span style="font-size: small;">Te nas vi&scaron;e ti ne trudi.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Pilat poče tad misliti</span><br /><span style="font-size: small;">Kako će ih umiriti,</span><br /><span style="font-size: small;">Kako bi se ukrotili</span><br /><span style="font-size: small;">I na smrt ga ne prosili;</span><br /><span style="font-size: small;">A za puku ugoditi,</span><br /><span style="font-size: small;">Čini njega bičim&rsquo; biti.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Tu ga bi&scaron;e mnogo ljuto,</span><br /><span style="font-size: small;">Privezav&scaron;i k stupu kruto;</span><br /><span style="font-size: small;">Krv ga svega oblijeva&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I po zemlji tecija&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;est hiljada biča bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I &scaron;est stotin&rsquo; jo&scaron;te vi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">I &scaron;ezdeset i &scaron;est vi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to Židovi udari&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad pred dvorom Majka sta&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Te žalosno uzdisa&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, Sinko, du&scaron;o moja,</span><br /><span style="font-size: small;">Jadna ti je Majka tvoja,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne dadu mi k tebi prići,</span><br /><span style="font-size: small;">Sad mi hoće život dići;</span><br /><span style="font-size: small;">Čujem, Sinko, gdje te biju,</span><br /><span style="font-size: small;">Gdje te bičim&rsquo; udaraju,</span><br /><span style="font-size: small;">Ali tužna tvoja Mati</span><br /><span style="font-size: small;">Ne može ti pomoć dati.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad ču Isus Majku plakat,</span><br /><span style="font-size: small;">I sam tužno poče jadat.</span><br /><span style="font-size: small;">Od stupa ga odveza&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I po dvoru poteza&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">U skerlet ga oblačahu</span><br /><span style="font-size: small;">I oči mu zatvarahu,</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Po obrazu udarahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Rugajuć se govorahu:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Prorokuj nam tko te udri</span><br /><span style="font-size: small;">Ako s&rsquo; Isus ti premudri?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Neki tada priteko&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Trnjem krunu opleto&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad trnovu krunu svi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Na glavu mu postavi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Nabi&scaron;e je sa svih strana</span><br /><span style="font-size: small;">Da mu dođe do moždana.</span><br /><span style="font-size: small;">Koje srce da ne plače</span><br /><span style="font-size: small;">Smi&scaron;ljajući o&scaron;tre drače?</span><br /><span style="font-size: small;">Sina Božjeg okruni&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Trnja glavu napuni&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Sav mu obraz krvav bi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne može se reći vi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Pokaza ga Pilat puku,</span><br /><span style="font-size: small;">Uhvativ ga sam za ruku,</span><br /><span style="font-size: small;">Da ga vide okrunjena,</span><br /><span style="font-size: small;">Po svem tijelu izranjena,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne bi li se ukrotili</span><br /><span style="font-size: small;">Te ga na smrt ne prosili.</span><br /><span style="font-size: small;">Oni većma vapijahu:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Propni njega!&rdquo; govorahu.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Tada Pilat sve znađa&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Da himbeno predan bi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Umirit ih hotija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Zato njima govora&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Nahodim ga bez krivine,</span><br /><span style="font-size: small;">Nije pravo da pogine.</span><br /><span style="font-size: small;">Pustite ga rad&rsquo; blagdana,</span><br /><span style="font-size: small;">A propnite Barabana,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer je vazda zao bio</span><br /><span style="font-size: small;">I ubojstvo učinio.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Barabana svi pro&scaron;ahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Na Isusa vapijahu</span><br /><span style="font-size: small;">Da puk mami naglim činom</span><br /><span style="font-size: small;">Čineći se Božjim Sinom.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad ču Pilat prijetnje puka,</span><br /><span style="font-size: small;">Popada ga strah i muka.</span><br /><span style="font-size: small;">U palaču uni&scaron;av&scaron;i,</span><br /><span style="font-size: small;">Upita ga: &ldquo;Otkuda si?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Ni&scaron;ta Isus tad ne veli,</span><br /><span style="font-size: small;">Al mu Pilat ovo veli:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ja te mogu pogubiti</span><br /><span style="font-size: small;">I mogu te otpustiti.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Isus reče: &ldquo;O, Pilate,</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to me pita&scaron; stvari za te?</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Da ti nije ozgor dato,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne bi imo oblast na to:</span><br /><span style="font-size: small;">I koji me tebi preda,</span><br /><span style="font-size: small;">Vele veći on grijeh ima.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Otad Pilat hotija&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Da ga pusti nastoja&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Al Židovi vapijahu:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Propni njega!&rdquo; govorahu,</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Jer ako ga ne pogubi&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Cezarovu milost gubi&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer se kraljem na&scaron;im čini,</span><br /><span style="font-size: small;">Te Cezarov on puk buni:</span><br /><span style="font-size: small;">Ne imamo mi sad kralja,</span><br /><span style="font-size: small;">Neg&rsquo; slu&scaron;amo svi Cezara.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Cezarom mu zaprijeti&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I jo&scaron; k tomu podmiti&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Pilat htijuć njim&rsquo; ugodit,</span><br /><span style="font-size: small;">A zlo blago sebi dobit,</span><br /><span style="font-size: small;">Izvede ga tad Pilate</span><br /><span style="font-size: small;">Na sud mjesto Lito&scaron;trate.</span><br /><span style="font-size: small;">Blizu ura &scaron;esta bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Kad Isusa osudi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Pilat puku govora&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Da pravedan on bija&scaron;e,</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Te se umi tude vodom,</span><br /><span style="font-size: small;">Opra ruke pred narodom.</span><br /><span style="font-size: small;">Kada Pilat ruke umi,</span><br /><span style="font-size: small;">Reče da ga svak razumi:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Kad na moju sada ne bi,</span><br /><span style="font-size: small;">Propnite ga vi po sebi;</span><br /><span style="font-size: small;">Nahodim ga bez krivine,</span><br /><span style="font-size: small;">Nije pravo da pogine:</span><br /><span style="font-size: small;">Čist od krvi hoću biti</span><br /><span style="font-size: small;">Koju ćete vi proliti;</span><br /><span style="font-size: small;">Nit uzimam na se toga</span><br /><span style="font-size: small;">Krv čovjeka pravednoga,</span><br /><span style="font-size: small;">A vi ćete pak viditi</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to će vam se dogoditi.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Tad Židovi doteko&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">I Pilatu svi reko&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Krv njegovu mi primamo,</span><br /><span style="font-size: small;">Svrhu djece uzimamo.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Sami sebe osudi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I ludo se izgubi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Pravedna ga Pilat htje&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Upisano ime bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Da se Isus zovija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Kralj židovski da bija&scaron;e.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">To Židovim&rsquo; žao bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Te Pilatu svi reko&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">Da to pismo on ne pi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer židovski kralj ne bi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ja sam tako dobro piso,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne promijenih svoju miso.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Osudu mu tude &scaron;ti&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Pred svim pukom nav&rsquo;jesti&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Konopom ga pak veza&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I križ te&scaron;ki nosit da&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Umiljeno taj križ primi,</span><br /><span style="font-size: small;">Zagrliv ga pođe s njime.</span><br /><span style="font-size: small;">Sav puk za njim tecija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Vidjeti mu smrt želja&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Mnoge žene tu bijahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Za njim plačne sve iđahu.</span><br /><span style="font-size: small;">Obazre se Isus na nje</span><br /><span style="font-size: small;">Te im reče tužno stanje:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ne plačite, žene, mene,</span><br /><span style="font-size: small;">Neg plačite same sebe,</span><br /><span style="font-size: small;">I plačite sinke va&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Koji mene na smrt da&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer će vrijeme brzo biti,</span><br /><span style="font-size: small;">Tužno ćete govoriti:</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&lsquo;Blažene su ne rodiv&scaron;i</span><br /><span style="font-size: small;">I prsima ne dojiv&scaron;i;</span><br /><span style="font-size: small;">Planine se oborite,</span><br /><span style="font-size: small;">Te nas žive pomorite.&rsquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad vam budu grad posjesti,</span><br /><span style="font-size: small;">Djecu ćete svoju jesti;</span><br /><span style="font-size: small;">To će vam se sve zgoditi,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne htjeste se pokoriti.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Isus reče govoreći,</span><br /><span style="font-size: small;">Pođe putem križ noseći.</span><br /><span style="font-size: small;">Za njim Majka gredija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Sva se suzam&rsquo; obl&rsquo;jeva&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Prignu Isus glavu dračnu</span><br /><span style="font-size: small;">Da ne vidi Majku plačnu.</span><br /><span style="font-size: small;">Priteče mu tužna Mati,</span><br /><span style="font-size: small;">Al ne može njeg&rsquo; poznati;</span><br /><span style="font-size: small;">Jer nagrđen vele bi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">S razbojnicim&rsquo; tad iđa&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Nego Ivan tu doteče,</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Gle ti Sinka!&rdquo; Majci reče.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad Marija Sinka zgleda,</span><br /><span style="font-size: small;">Studenija bi od leda;</span><br /><span style="font-size: small;">Padne pred njim tu cvileći,</span><br /><span style="font-size: small;">Sinu svome govoreći:</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Postoj, Sinko, du&scaron;o moja,</span><br /><span style="font-size: small;">Žalosna je Majka tvoja,</span><br /><span style="font-size: small;">Da te zgleda tvoja Majka,</span><br /><span style="font-size: small;">Na čas ovi od rastanka.&ldquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Isus Majku tad vidjev&scaron;i,</span><br /><span style="font-size: small;">Pade k zemlji križ pustiv&scaron;i,</span><br /><span style="font-size: small;">Suze poče s njom roniti,</span><br /><span style="font-size: small;">Majci svojoj govoriti:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ti se, Majko, prenemaga&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Meni veću tugu dava&scaron;.</span><br /><span style="font-size: small;">Neka, Majko, muku trpim,</span><br /><span style="font-size: small;">Neka mukom svijet otkupim.</span><br /><span style="font-size: small;">Ako će&scaron; mi pokoj dati,</span><br /><span style="font-size: small;">Nemoj, Majko, već plakati.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Tada Gospa progovori,</span><br /><span style="font-size: small;">Sinu svomu odgovori:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, Sinko, &scaron;to to reče,</span><br /><span style="font-size: small;">Kakve l&rsquo; riječi sad izreče?</span><br /><span style="font-size: small;">Ti umire&scaron;, du&scaron;o moja,</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to će tužna Majka tvoja?&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Tu na zemlji Isus sta&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Već križ nosit ne moga&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad Židovi priteko&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I &Scaron;imuna privedo&scaron;e,</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Da&scaron;e njemu križ nositi,</span><br /><span style="font-size: small;">A Isusa zlo voditi.</span><br /><span style="font-size: small;">Majku s njime razd&rsquo;jeli&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I jo&scaron; vi&scaron;e rascvili&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tu Isusa povedo&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I na mjesto dovedo&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Kalvarija &scaron;to se zva&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Gdje puk skupljen vas bija&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tude na križ s njim udri&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I sve rane povrijedi&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Probodo&scaron;e ruke, noge,</span><br /><span style="font-size: small;">Zada&scaron;e mu tuge mnoge.</span><br /><span style="font-size: small;">Ponovi&scaron;e njemu rane,</span><br /><span style="font-size: small;">Krv poteče na sve strane.</span><br /><span style="font-size: small;">Od tolike tad bolesti</span><br /><span style="font-size: small;">On proplaka vele dosti.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad bi propet sin Marije</span><br /><span style="font-size: small;">Na vrh gore Kalvarije.</span><br /><span style="font-size: small;">Kada Gospa blizu dođe,</span><br /><span style="font-size: small;">Već na križu Sinka nađe;</span><br /><span style="font-size: small;">Sva od tuge tu drhta&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Uz križ ruke uzdiza&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, Sinko, &scaron;to to čini&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to me na križ svoj ne primi&scaron;;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Primi, Sinko, na križ mene</span><br /><span style="font-size: small;">Nek&rsquo; i moje lice vene,</span><br /><span style="font-size: small;">Da na križu tebe družim,</span><br /><span style="font-size: small;">Pored tebe da ja tužim!</span><br /><span style="font-size: small;">Vidim, Sinko, da skončava&scaron;,</span><br /><span style="font-size: small;">Tužnu Majku kom&rsquo; ostavlja&scaron;?&ldquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Isus Majku kad slu&scaron;a&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Veću muku tad ima&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Prem&rsquo; na križu visija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Plačnu Majku on tje&scaron;a&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">I videći da se muči,</span><br /><span style="font-size: small;">Ivanu je preporuči:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Evo t&rsquo; Ivan moj predragi,</span><br /><span style="font-size: small;">Nek&rsquo; ti bude sinak blagi,</span><br /><span style="font-size: small;">A ti budi njemu Mati,</span><br /><span style="font-size: small;">i sinom ga počni zvati.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">&rdquo;Ivanu se pak obrati:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Evo t&rsquo;, Ivo, moja Mati,</span><br /><span style="font-size: small;">Sad je ima&scaron; ti primiti,</span><br /><span style="font-size: small;">Nek&rsquo; je tvoja nova mati;</span><br /><span style="font-size: small;">A kad budem izdisati,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne daj Majci križ gledati.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Gospa Ivu tad grlja&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Suzama se pol&rsquo;jeva&scaron;e:</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Zdrav mi budi, novi sinu.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Sve veselje Majku minu.</span><br /><span style="font-size: small;">Ivan Gospu tad tje&scaron;a&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Vas se suzam&rsquo; obl&rsquo;jeva&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Magdalena vapija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Križ Isusov zagrlja&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Oh, Isuse, meni prosti</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to sagrije&scaron;ih u mladosti.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Isus tada vapija&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I na križu pit iska&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tu Židovi priteko&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Žuč, kvasinu doneso&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Spužvu jednu napuni&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Pa Isusu piti da&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad okusi, ne htje piti,</span><br /><span style="font-size: small;">Nego Ocu govoriti:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Svr&scaron;en mi je trud i muka</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to je podnih za grje&scaron;nika,</span><br /><span style="font-size: small;">Sad te, Oče, vele molim</span><br /><span style="font-size: small;">Za svu muku kom se bolim,</span><br /><span style="font-size: small;">I za ljubav ku mi nosi&scaron;</span><br /><span style="font-size: small;">Da ovomu puku prosti&scaron;.</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to mi čine, sad ne znaju,</span><br /><span style="font-size: small;">Daj im milost nek&rsquo; se kaju.&rdquo;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Kada Isus riječ izusti,</span><br /><span style="font-size: small;">Prignu glavu, duh ispusti.</span><br /><span style="font-size: small;">Kada glavu Isus prignu,</span><br /><span style="font-size: small;">Tad sva tuga Majku stignu.</span><br /><span style="font-size: small;">Po ti način tad procvili</span><br /><span style="font-size: small;">Da svud tužan glas razdi&rsquo;li.</span><br /><span style="font-size: small;">Nebo uze tamnost na se,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer izdahnu koj nas spase;</span><br /><span style="font-size: small;">A zemlja se trese kruto,</span><br /><span style="font-size: small;">Gdje Marija cvili ljuto.</span><br /><span style="font-size: small;">Strahovita tre&scaron;nja nasta,</span><br /><span style="font-size: small;">Kamenje se pusto rasta,</span><br /><span style="font-size: small;">I grobovi otvori&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Mrtvi iz njih izađo&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tmine zemlju svu pokri&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Po svem svijetu tamno bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Od vremena tad &scaron;estoga</span><br /><span style="font-size: small;">Do vremena devetoga.</span><br /><span style="font-size: small;">Ta čudesa tude bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I strahote jo&scaron;te vi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Prestra&scaron;eni svi tu stahu;</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Sin je Božji&rdquo;, govorahu.</span><br /><span style="font-size: small;">A i stotnik to videći,</span><br /><span style="font-size: small;">On zavapi govoreći:</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Prav doista ovaj bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I prava ga pogubi&scaron;e.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Longin s vojskom tu bija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">S jednim okom ne viđa&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Premda dobro on znađa&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Da Isukrst mrtav bi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">On od svoje zloće hoti</span><br /><span style="font-size: small;">Kopljem njega udariti.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad poteče krv i voda</span><br /><span style="font-size: small;">Na spasenje sveg naroda;</span><br /><span style="font-size: small;">Na Longina kaplja pade,</span><br /><span style="font-size: small;">Odmah okom zdrav ostade.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad to čudo Longin vidi,</span><br /><span style="font-size: small;">Isukrsta odmah sli&rsquo;di:</span><br /><span style="font-size: small;">U prsa se udara&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I pro&scaron;tenje on pita&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Tad pod križem Majka sta&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Te žalosno uzdisa&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, križu, prigni mi ga,</span><br /><span style="font-size: small;">Moj je Sinak, ne drž&rsquo; mi ga.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad Židovi sve svr&scaron;i&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Odjeću mu razdijeli&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Oda nje se tu srećka&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Koja koga zapada&scaron;e.</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Pa se u grad povrati&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer već i noć blizu bi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Jadna Majka to vidjev&scaron;i,</span><br /><span style="font-size: small;">Pade nice križ pustiv&scaron;i;</span><br /><span style="font-size: small;">Krv po zemlji cjeliva&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, Sinko,&rdquo; vapija&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Kad me Anđel pozdravlja&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Meni Majci govora&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">O, Marijo, zdrava bila,</span><br /><span style="font-size: small;">Veselje si zadobila,</span><br /><span style="font-size: small;">Sina Božjeg roditi će&scaron;</span><br /><span style="font-size: small;">I vesela uvijek bit će&scaron;;</span><br /><span style="font-size: small;">A sad tvrdnem kano sti&rsquo;na</span><br /><span style="font-size: small;">Gledajući mrtva Sina.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Tu pravedni Josip bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">I Nikodem jo&scaron; odvi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Isusovi nasljednici</span><br /><span style="font-size: small;">I skroviti učenici,</span><br /><span style="font-size: small;">Te Pilata tad moli&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Mrtvo tijelo isprosi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Sa križa ga skinuv milo</span><br /><span style="font-size: small;">Da polože u grob ti&rsquo;lo,</span><br /><span style="font-size: small;">Da u petak ne ostane,</span><br /><span style="font-size: small;">Da subota ne zastane,</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Jer subota blagdan bi&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">U Židova tad najvi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad metnu&scaron;e uz križ skale,</span><br /><span style="font-size: small;">Tad ne bi&scaron;e suze male;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad mu krunu tu skinu&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Tad žalosti mnogo bi&scaron;e;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad mu čavle izdirahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Majci srce razdirahu.</span><br /><span style="font-size: small;">Uz križ ruke podiza&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Dajte mi ga&rdquo;, vapija&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Snimiv&scaron;i ga, Majci da&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer od tuge umira&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Majka Sinka tu grlja&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">I suzama obl&rsquo;jeva&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Od žalosti jedva sta&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Sinu svome govora&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Koji grijesi tvoji bi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Da te tako umori&scaron;e?</span><br /><span style="font-size: small;">O studenče žive vode,</span><br /><span style="font-size: small;">Lijep nauče du&scaron;e moje,</span><br /><span style="font-size: small;">Vele ti si presahnuo,</span><br /><span style="font-size: small;">Nevje&scaron;t mi se učinio.</span><br /><span style="font-size: small;">Ajme, tvoje lice bijelo,</span><br /><span style="font-size: small;">Vele ti je poblijedjelo;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Tvoje oči kada mrahu,</span><br /><span style="font-size: small;">Kao žarko sunce sjahu,</span><br /><span style="font-size: small;">A sada su potamnile</span><br /><span style="font-size: small;">I svu svjetlost izgubile;</span><br /><span style="font-size: small;">Tvoja usta, Sinko, medna,</span><br /><span style="font-size: small;">Gorke žuči napojena;</span><br /><span style="font-size: small;">Ajme, ruke premedene,</span><br /><span style="font-size: small;">Ke su sada probodene;</span><br /><span style="font-size: small;">Ajme, prs&acirc; ljuta rana,</span><br /><span style="font-size: small;">&Scaron;to preda mnom bi&scaron;e dana.</span><br /><span style="font-size: small;">Čavli noge izrani&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Po svem svijetu ke hodi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Ajme, tvoji biči ljuti,</span><br /><span style="font-size: small;">Zlo ti srce moje ćuti,</span><br /><span style="font-size: small;">S kojim su te ljuto bili,</span><br /><span style="font-size: small;">Moj predragi Sinko mili.</span><br /><span style="font-size: small;">Puk nemili teb&rsquo; umori,</span><br /><span style="font-size: small;">Koga s Ocem ti sam stvori;</span><br /><span style="font-size: small;">Kog&rsquo; izvede iz Egipta</span><br /><span style="font-size: small;">I manom ga jo&scaron; napita,</span><br /><span style="font-size: small;">I dobra mu svaka dade,</span><br /><span style="font-size: small;">A on toga ne poznade,</span><br /><span style="font-size: small;">Već krv tvoju tako proli,</span><br /><span style="font-size: small;">Meni gorke dade boli.&rdquo;</span></p> <p style="text-align: center;"><br /><span style="font-size: small;">Mirisom ga pomaza&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Jer običaj takav bje&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Kad ga u grob poneso&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Gospa glasom vapija&scaron;e:</span><br /><span style="font-size: small;">&ldquo;Ajme, Sinko, to sad &scaron;to je,</span><br /><span style="font-size: small;">Da ne pukne srce moje;</span><br /><span style="font-size: small;">Da me s tobom pokopaju,</span><br /><span style="font-size: small;">Nit me ovdje ostavljaju.&rdquo;</span><br /><span style="font-size: small;">Kad ga u grob postavi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Plača, tuge mnogo bi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Od groba se od&rsquo;jeli&scaron;e</span><br /><span style="font-size: small;">Pak sa Gospom svi cvili&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Tuge plača mnogo bi&scaron;e,</span><br /><span style="font-size: small;">Ne može se reći vi&scaron;e.</span><br /><span style="font-size: small;">Dragi puče, sad se smili</span><br /><span style="font-size: small;">Te sa Gospom i ti cvili,</span><br /><span style="font-size: small;">Na koljena dolje pani,</span><br /><span style="font-size: small;">Gospodinu tvom uzdahni:</span><br /><span style="font-size: small;">Slava tebi, Svemogući,</span><br /><span style="font-size: small;">Koj&rsquo; nas spasi umirući,</span><br /><span style="font-size: small;">Tebi slava i po&scaron;tenje,</span><br /><span style="font-size: small;">Nam&rsquo; grje&scaron;nicim&rsquo; daj pro&scaron;tenje.</span><br /><span style="font-size: small;">Sine Božji, budi hvaljen</span><br /><span style="font-size: small;">Po sve vijeke vjekov&rsquo;. </span></p> <p style="text-align: center;"><span style="font-size: small;">Amen.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-06-20_gospin_plac_glavna.jpgZaraženi koronavirusom: Nikad nisam Bogu zahvalio jer dišem Božji zrakhttp://grude.com/clanak/?i=174377174377Grude.com - klik u svijetSun, 05 Apr 2020 13:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-05-zahvalan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon poboljšanja zdravstvenog stanja 93 godišnjaka koji je bio zaražen koronavirusom u Italiji, bolnica ga je zamolila da plati cijenu za disanje na respiratoru za jedan dan. <p>&nbsp;</p> <p>Starac je zaplakao. Liječnik mu je rekao da ne plače zbog računa, no ono &scaron;to je starac odgovorio, rasplakalo je sve liječnike:</p> <p>"Ne plačem zbog novca koji moram platiti. Sve ovo mogu platiti. Plačem jer di&scaron;em Božji zrak već 93 godine ali ga nisam nikad platio. Cijena disanja na respiratoru je 500&euro; za jedan dan. Znate li koliko dugujem Bogu? Nikad prije nisam zahvalio Bogu na tome!"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječi ovoga starca vrijede razmi&scaron;ljanja. Kada slobodno udahnemo zrak bez bolova ili bolesti, zrak ne shvaćamo ozbiljno. Tek kada uđemo u bolnicu možemo saznati da čak i disanje kisika pomoću uređaja ko&scaron;ta.<br />Zahvaljujem Bogu na vremenu koje mi je dao u cijelom životu da mogu slobodno disati!</p> <p><br />Hvala ti Gospodine &scaron;to si sve moje račune platio na križu, objavljeno je na stranici <a href="https://www.facebook.com/sveti.ivo.podhum/" target="_blank">Župa Svetog Ivana Krstitelja Podhum Livno</a>, a tekst je preuzet sa stranice Saint Charbel.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-05-zahvalan.jpgVIDEO: MATE BULIĆ NA FRA DIDAKOVIM TEMELJIMA OPET OŽIVIO SLAVONIJUhttp://grude.com/clanak/?i=174333174333Grude.com - klik u svijetThu, 02 Apr 2020 23:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-018-mate-bulic-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pričao mi stari djeda, zavladalo glad i bijeda, sunce prži, sija, a sjeme ne klija - Spas je bila Slavonija!<p>&nbsp;</p> <p>Tako glase stihovi pjesme Mate Bulića koji se opet pjevaju jer je Kralj dijaspore ponovno pjesmom oživio etere radijskih postaja, ali i Youtube jer je staroj pjesmi udahnuo novi dah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A kao da je sam fra Didak Buntić, hercegovački Mojsije, nadahnuo ovu pjesmu. Upravo on je 1917. i 1918. godine organizirao spa&scaron;avanje gladne hercegovačke djece odvodeći ih u plodnu Slavoniju. Mnogi Slavonci danas korijene vuku upravo iz Hercegovine, a mnogima su pretci pričali o fra Didakovom herojstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba li reći da je glazbu za ovaj hit napravio Marko Perković Thompson, a autor teksta je legendarni tekstopisac Faruk Buljuba&scaron;ić Fayo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubim tebe, Slavonijo, Ljubim kao oči majke, Nek ti bude pjesma ova, Hvala nasih pradjedova...</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/6QYSpuncoSM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-018-mate-bulic-grude.jpgPrigodna marka Hrvatske pošte Mostar uz Međunarodni dan dječje knjigehttp://grude.com/clanak/?i=174323174323Grude.com - klik u svijetThu, 02 Apr 2020 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-02-hpmstar-dpidanknjige2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku kojom je obilježen Međunarodni dan dječje knjige. <p>&nbsp;</p> <p>Cilj obilježavanja ovoga dana je razvijanje ljubavi prema čitanju kod djece kako bi tu naviku održali kroz cijeli život. Čitanjem se pro&scaron;iruje znanje i svako dijete mora imati pristup različitim knjigama, jer &scaron;to vi&scaron;e znanja imamo spremniji smo odgovoriti na životne izazove. Posebno važno je čitanje knjiga djeci naglas od njihove najranije dobi &scaron;to se povezuje s osjećajem ugode i jačanjem obiteljskih veza.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-04-02-20-04-02-hpmostar-arakdanknjige2020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Preporučuje se započeti s kraćim pjesmama i brojalicama, zatim slikovnicama pa s dječjim knjigama. Važno je čitati svaki dan jer čitanje je zabavno, izvor je zadovoljstva i bogatstvo za cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Antonia Zeljko Ćavar, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 2. travnja 2020. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="hp mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-02-hpmstar-dpidanknjige2020.jpgEfendija iz Mostara: Molim dragog Boga da fratrima olakša i otkloni od njih bolestihttp://grude.com/clanak/?i=174307174307Grude.com - klik u svijetWed, 01 Apr 2020 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-01-efendija-dedovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski muftija Salem ef. Dedović pokazao je zašto ga se često smatra glasom razuma među vjerskim dužnosnicima Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>On je uputio pismo podr&scaron;ke zamjeniku provincijala hercegovačkih franjevaca fra Iki Skoki u povodu novonastale zdravstvene krize u samostanu u Miletini i Domu za nezbrinutu djecu "Majčino selo" u Međugorju, gdje su u izolaciji 23 starije časne sestre iz te 60 &scaron;tićenika i zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao mostarski muftija, brat i prijatelj, iskazujem svoje suosjećanje s tvojom braćom hercegovačkim franjevcima koji su pogođeni velikom ku&scaron;njom koronavirusa unutar svojih redova, moleći dragog Boga da vam olak&scaron;a i otkloni od vas bolest, a nadahne vas snagom vjere i strpljenja. Svi zajedno ujedinjeni u molitvi svatko na svoj način i predani dobročinstvu nadamo se ozdravljenju. Utjehu i nadu tražimo od dragoga Boga - poručio je u pismu Salem ef. Dedović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ove njegove riječi fra Iko Skoko se srdačno zahvalio na razumijevanju i riječima ohrabrenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-01-efendija-dedovic.jpgU 95. godini života preminuo je legendarni hercegovački slikar Jusuf Jusa Nikšićhttp://grude.com/clanak/?i=174297174297Grude.com - klik u svijetWed, 01 Apr 2020 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-01-jusuf_muselimovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru je u svojoj 95. godini preminuo akademski slikar, likovni pedagog, doajen mostarskog slikarstva i jedan od simbola grada na Neretvi Jusuf Jusa Nikšić. Rodio se u Mostaru 4. 2. 1925. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Studirao je u Sarajevu i Zagrebu a diplomirao na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pamtit ćemo ga po apstraktnim hercegovačkim pejzažima, a u novijim djelima po realističnim prizorima Mostara i napose Staroga mosta. Nikada nije želio nekoga imitirati dok je stvarao ili prihvatiti nečiju pomoć, sve &scaron;to je oduvijek želio je da bude svoj, i to mu je uspijevalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je jedan od osnivača mostarske Novemabrske grupe koja je prerasla u podružnicu ULUBIH-a za Hercegovinu, kao i član Uderuge hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji BiH, i neformalne skupe mostarskih likovnih umjetnika Četvrtak, koju su uz njega činili Ljupko Antunović, Vlado Puljić, Kre&scaron;imir Ledić, Hamo Ibrulj i dr, a od kojih je među živim ostao samo Florijan Mićković. Poput mnogih mostarskh liski bio je vedra duha, uvijek spreman na &scaron;alu i nadasve druželjubiv čovjek i vjeran prijatelj. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><a href="https://www.vecernji.ba/kultura/umro-doajen-mostarskog-slikarstva-jusuf-jusa-niksic-1390779%20-%20www.vecernji.ba" target="_blank">Večernji list</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-01-jusuf_muselimovic.jpegRiječi fra Zvjezdana Linića: Smrt nije kraj!http://grude.com/clanak/?i=174217174217Grude.com - klik u svijetSat, 28 Mar 2020 18:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-fra_zvjezdan_linic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječi pokojnog fra Zvjezdana Linića odzvanjaju snažno i danas i ohrabruju sve vjernike kojima je krenuti na konačni susret s Gospodinom.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo jedno njegovo promi&scaron;ljanje o smrti za koju često mislimo da je kraj, pa i u ovim danima kada se ona nadvila nad cijelo čovječanstvo. Papa Franjo izmolio je potpuni oprost grijeha za sve oboljele od koronavirusa i svi koji preminu naći će se u krilu Gospodnjem. "Ne boj se, malo stado. Va&scaron;emu se Ocu svidjelo da vam dade kraljevstvo."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Propovijed fra Zvjezdana Linića</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Često možemo čuti kako se na sprovodu nekog čovjeka utje&scaron;no govori da će vječno ostati u nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misli se pritom na one uspomene koje nas s njime vežu. Ako je netko bio radnik koji je iza sebe ostavljao djela, obično se kaže da će i dalje živjeti u svojim djelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako možemo gledati pisce i njihova djela, odnosno pjesme, dramaturge, možemo i danas gledati filmove čiji su glumci već davno umrli i misliti da će netko na takav način i dalje živjeti. Netko je ostavio neko glazbeno djelo i tje&scaron;imo se da ćemo i dalje osjetiti njegovu blizinu kroz takva djela. Možemo tako nizati svakakve uspomene na pokojnika koje su nam drage i pomi&scaron;ljati da čovjek po tome i dalje nekako živi s nama i u nama. Obični se ljudi redovito tje&scaron;e lijepim uspomenama iz života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuvaju ili istaknu neku lijepu fotografiju kod kuće ili na grobu kako bi se sjetili svojeg pokojnika. I tako ljudi i nesvjesno zami&scaron;ljaju neki prekogrobni život. Neki idu i dalje pa vjeruju da su sanjali pokojnika (neki to izričito nekako i priželjkuju, ako ne i očekuju) i onda su sretni. Vjeruju da mu je dobro. Ne znaju točno gdje je i kako je, ali važno je da ga vide u svjetlu. Neke određena prisutnost nekog duha i pla&scaron;i. Ljudi znaju osjetiti prisutnost, čuju neko &scaron;kripanje, kucanje, hodanje; osjete neku hladnoću i pomi&scaron;ljaju na nekog duha. To budi određeni strah, bez obzira na to je li riječ o du&scaron;i nekog pokojnika koji pripada toj obitelji.</p> <br /> <p><strong>Tajna Kristova uskrsnuća</strong></p> <p><br />Ljudi imaju svakakva iskustva. Najče&scaron;će misle da će njihov pokojnik i dalje živjeti u njihovim mislima, u njihovim osjećajima. Oni će ga se sjećati. Uspomene kao da oživljavaju prisutnost onoga koji je smrću od nas oti&scaron;ao. U kontekstu vjere to nije dovoljno. To nije sadržaj kr&scaron;ćanske vjere o prekogrobnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontekstu vjerskih istina jasno se vjeruje da na&scaron;i pokojnici žive ne u nekom uplovljavanju u božanstvo, ne u nekoj nirvani, ne u nekoj reinkarnaciji u neko drugo biće, nego na&scaron;i pokojnici žive osobnim životom, kao osobe; mi bismo rekli iz perspektive na&scaron;eg ovozemaljskog iskustva: sa svojim imenom i prezimenom. I mi ćemo se, pogotovo po uskrsnuću tijela, i u nebu prepoznati. Bog je u odnosu na nas uvijek onaj Neizrecivi, Drugi, a opet Otac, Dobri. Posebno o tome govori tajna Kristova uskrsnuća. S Kristovim uskrsnućem nije iznova zaživjela neka ideja, nije se oblikovala neka lijepa uspomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskrsnuo je Isus, osobno, du&scaron;om i tijelom, onaj isti koji je i&scaron;ao svijetom i činio dobro. Zato Isus uporno pokazuje svojim učenicima svoje rane Velikog petka, blaguje pred njima. Zato prva Crkva u svojim evanđeoskim izvje&scaron;tajima gleda sa strahopo&scaron;tovanjem u prazan grob, jer tamo nema tijela Isusova. Isus je i tijelom uskrsnuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek nema takvog iskustva novosti uskrsnuća pa nas mnogo toga nadilazi; mnogo toga ne možemo shvatiti. Ali to je temeljna istina kr&scaron;ćanske vjere. S uskrsnućem je ustao Isus iz groba. Nismo pred nekim fantomom, ne prikazuje se neki duh, ne radi se o nekom spiritizmu. Isusovo je uskrsnuće stvarnost Isusova osobnog novog uskrsnulog života na koji je pozvan i čovjek uronjen u tu tajnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fra Zvjezdan Linić</strong></em><br /><em><strong>Uvod: Grude.com</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-fra_zvjezdan_linic.png'Vratite se mome Sinu, vratite se molitvi i postu'http://grude.com/clanak/?i=174193174193Grude.com - klik u svijetFri, 27 Mar 2020 15:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Draga djeco! Ja sam s vama sve ove godine da vas povedem na put spasenja. Vratite se mome Sinu, vratite se molitvi i postu. <p>&nbsp;</p> <p>Dječice, dopustite da Bog govori va&scaron;em srcu jer sotona vlada i želi uni&scaron;titi va&scaron;e živote i zemlju po kojoj hodate. Budite hrabri i odlučite se za svetost. Obraćenje ćete vidjeti u va&scaron;im srcima i obiteljima, molitva će se čuti, Bog će usli&scaron;ati va&scaron;e vapaje i dati vam mir. Ja sam s vama i sve vas blagoslivljam mojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Molite, djeco</strong></em></p> <p><br /> Gotovo sav svijet živi pod pritiskom pandemije koja se nezaustavljivo sve vi&scaron;e i brže &scaron;iri. Nevidljivi i siću&scaron;ni virus, do kraja nepoznat i znanstvenicima, stvara strah i paniku kod ljudi. Živimo s osjećajem, ako ne tjeskobe, onda bar neke vrste nelagode. Život je posvuda usporen i gotovo zaustavljen. Ljudi zatvoreni, u karantenama, u svojim kućama. Nitko točno ne zna do kada će sve ovo trajati.<br /> U događanju svega ovoga &scaron;to nas je zadesilo, nekako spontano očekujemo rje&scaron;enje. Kad to rje&scaron;enje ne vidimo od ljudi, očekujemo rje&scaron;enje s neba. A nema ekspresnog rje&scaron;enja. Nema rje&scaron;enja kakvog bismo mi možda očekivali. Nema ekspresne molitve ni gotovih recepata. Ni Gospa nam ih ne nudi gotove, bez na&scaron;eg angažmana i uključenosti. Nema gotovih recepata za sreću, nema brzog rje&scaron;enja novonastalog problema koji pogađa sve ljude, bez obzira na vjeru, rasu, naciju, bio bogat ili siromah. Svi smo jednaki u ovoj nevolji.</p> <p><br /> Dok se ljudi brinu kako sačuvati zdravlje, Gospa u svojoj poruci govori o spasenju. Zdravlje je vrijednost i neprocjenjivo blago. Čovjek se trudi sačuvati svoje zdravlje i, ako ga izgubi, nastoji na sve načini povratiti ga. Zdravstveni radnici trude se unaprijediti medicinsku znanost u očuvanju zdravlja ljudi.</p> <p><br /> Vidimo liječnike, epidemiologe, virologe, medicinske sestre, zdravstvene stručnjake, krizne stožere i sve one koji se trude ublažiti ovu situaciju, ali osjećamo kako su i oni nemoćni. Osjećamo kako rje&scaron;enje ne dolazi od zemlje, od smrtnih ljudi nego od neba. I Gospa nam upravlja oči prema nebu, prema svome Sinu Isusu, prema spasenju. Želi nam zapravo otvoriti oči vjere kako bismo mogli prepoznati i upoznati tko smo? Ove ekstremne životne situacije mogu biti prigoda za razmi&scaron;ljanje o na&scaron;im životnim vrijednostima. Tako olako zaboravimo na postojanje Boga koji u svojoj ruci drži svijet, svemir i na&scaron;e male živote koji su ugroženi siću&scaron;nim virusom.</p> <p><br /> Gospa nam želi otvoriti oči za ono najvažnije, a to je spasenje. Briga i trud oko spasenja ne isključuju na&scaron;u borbu za zdravlje. Samo nam želi reći kako zdravlje i život ovdje na zemlji nisu ne&scaron;to najvrjednije. Ne zavr&scaron;ava sve ovdje. Ima ne&scaron;to puno vrednije i dragocjenije. Stvoreni smo za nebo, vječnost, za Boga.<br /> Zdravlje je važno, ali je spasenje najvažnije. Bog nam nije obećao raj ovdje na zemlji, besprijekorno zdravlje, jer ovdje je sve ograničeno. Kako kaže Psalam 102: &ldquo;U početku utemelji zemlju, i nebo je djelo ruku tvojih. Propast će, ti će&scaron; ostati, sve će ostarjeti kao odjeća&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pra&scaron;tajmo sebi i drugima</strong></em></p> <p><br /> Direktor zaraznog odjela u milanskoj bolnici Amedeo Capetti reče: &ldquo;Bitka za zdravlje izgubljena je bitka, prije ili poslije svi ćemo biti pobijeđeni. Zdravlje je samo instrument pomoću kojeg u životu možemo upoznati Onoga koji nam je život dao&rdquo;!</p> <p><br /> U svemu ovome ne tražimo krivca, ne osuđujmo, pra&scaron;tajmo drugima i sebi, znajmo zatražiti opro&scaron;tenje kako bismo iskusili ono &scaron;to nam je Isus obećao, a to je spasenje. Spasenje je cjelovitost osobe, izlječenje čitave na&scaron;e osobnosti. Kad je Isus ozdravljao tijelo, onda je to uvijek povezivao s opra&scaron;tanjem grijeha i obraćanjem srca. I danas odjekuje Isusova riječ: &ldquo;Ne brinite se tjeskobno za svoj život. Zna Otac va&scaron; &scaron;to vam je potrebno&rdquo;. Gospina poruka samo su odjek riječi njezina Sina. Ovaj svijet nije stvorio čovjek nego Bog. Zato čovjek ne poznaje do kraja ni svijet ni prirodne zakone. Postoji On, koji je Otac, iznad prirodnih sila i zakona. Postoji Otac koji sve drži u svojoj ruci i svime upravlja. Molimo zagovor Marije, Kraljice Mira, kako bismo uvidjeli sve na&scaron;e stranputice, bolesti du&scaron;e, sljepoću srca te iskusili spasenje koje nam daruje Isus Krist, jedini Spasitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/sto-je-porucila-gospa-vidjelici-mariji-pavlovic-lunetti-1389533" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgKatedrala izvukla relikvije zaštitnice od epidemija - SVETE KORONEhttp://grude.com/clanak/?i=174186174186Grude.com - klik u svijetFri, 27 Mar 2020 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-27-aachen-katedrala.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka katedrala u Aachenu izvukla je iz riznice relikvije malo poznate mučenice sv. Korone, zaštitnice od epidemija i priprema relikvijar kako bi ga izložila nakon što prođe pandemija koronavirusa.<p>&nbsp;</p> <p>Pandemija koja je pogodila i Njemačku potaknula je interes za kr&scaron;ćansku mučenicu za koju se vjeruje da su je ubili Rimljani prije oko 1800 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katedrala je i prije izbijanja pandemije planirala izložiti njezine relikvije tijekom ljeta u okviru izložbe zlatarskog umijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije jasno kad će ljudi moći vidjeti relikvije s obzirom na to da su uvedena ograničenja kretanja kako bi se ograničilo &scaron;irenje virusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No stručnjaci temeljito čiste i la&scaron;te relikvijar od zlata, bronce i bjelokosti, koji nije bio pred očima javnosti prethodnih 25 godina, kako bi bio spreman za izlaganje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje se da su Koronu u dobi od 16 godina ubili Rimljani vjerojatno na području dana&scaron;nje Sirije zbog toga &scaron;to nije skrivala kr&scaron;ćansku vjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, zavezana je za dvije savijene palme i potom rastrgana kad su egzekutori oslobodili debla palmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbog toga je i za&scaron;titnica drvosječa", kaže Brigitte Falk, kustosica riznice u katedrali dodajući da je igra slučaja &scaron;to je postala i za&scaron;titnica od epidemija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezine je relikvije u Aachen dopremio kralj Otto III. godine 997. i držane su u grobu u katedrali do 1911./1912. kada su premje&scaron;tene u relikvijar visok 93 centimetra i težak 98 kilograma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igra je slučaja i podudarnost u imenu mučenice i virusa. Virus je dobio ime koronavirus zbog toga &scaron;to pod mikroskopom izgleda kao da ima krunu, na latinskom coronu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Poput mnogih drugih svetaca sv. Korona može biti izvor nade u ovim te&scaron;kim vremenima", kaže Falk, a prenosi Index.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-27-aachen-katedrala.jpgHIT VIDEO: Svećenik u Runovićima našao način za borbu protiv koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=174133174133Grude.com - klik u svijetWed, 25 Mar 2020 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-25-20-krizniput-runovici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik kod Imotskog našao je način kako obaviti Križni put usprkos koronavirusu, a snimka koja se pojavila na Facebooku oduševila je tisuće vjernika.<p>&nbsp;</p> <p>"Pobožnost križnoga puta u Runovićima kod Imotskog (petak, 20. 3. 2020.). Pozdrav fra Ivici", napisali su uz snimku na Facebook stranici Gospa Sinjska, gdje su mnogi vjernici bili puni hvale za svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svaka čast", "Amen", "Bravo", pisali su fanovi stranice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F165896940440093%2Fvideos%2F2815382845197116%2F%3Ft%3D3&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=1257&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1257"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-25-20-krizniput-runovici.jpgUmro tvorac Asterixahttp://grude.com/clanak/?i=174117174117Grude.com - klik u svijetTue, 24 Mar 2020 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-asterix.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Asterix je predstavljen 1959. godine u francuskom časopisu Pllote, a napisao ga je Renée Goscinny, a ilustrirao Uderzo.<p><br /><br />Albert Uderzo, tvorac &ldquo;Asterixa&ldquo; jednog od najpoznatijih stripova na svijetu, preminuo je u utorak u 92. godini. Njegova obitelj potvrdila je da je Uderzo preminuo u svom domu u Neuillyju od posljedica srčanog udara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Asterix je predstavljen 1959. godine u francuskom časopisu Pllote, a napisao ga je Ren&eacute;e Goscinny, a ilustrirao Uderzo. Publikacija je 2019. proslavila 60. godi&scaron;njicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je Goscinny umro 1977, Uderzo je preuzeo i pisanje sve do 2009. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Asterix&ldquo; je utemeljen na galijskim ratnicima koji su imali avanture i borili se protiv Rimskog carstva u doba Julije Cezara. Stripovi se prevedeni na vi&scaron;e od 100 jezika i prodani u vi&scaron;e od 380 milijuna primjeraka &scaron;irom svijeta. Strip je doživio i nekoliko ekranizacija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-asterix.jpgHeroj svećenik iz Bergama ustupio respirator mlađem pacijentu i preminuohttp://grude.com/clanak/?i=174096174096Grude.com - klik u svijetTue, 24 Mar 2020 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-vlc-bergamo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bergamo slavi svećenika Giusseppea Beradellija koji je preminuo u 72. godini života. <p>&nbsp;</p> <p>On je, nakon &scaron;to je obolio od koronavirusa i nakon &scaron;to mu se stanje pogor&scaron;alo, odbio biti priključen na respirator. Želja mu je bila da se pomogne mlađem mu&scaron;karcu koji je ležao do njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojom mučeničkom smrću dao je primjer čovječanstvu. Dok je lijes praćen na posljednje počivali&scaron;te mje&scaron;tani su izi&scaron;li ispred svojih domova i zapljeskali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-vlc-bergamo.jpgVIDEO da kamen proplače: Karan otpjevao pjesmu za djevojčicu stradalu u potresuhttp://grude.com/clanak/?i=174075174075Grude.com - klik u svijetMon, 23 Mar 2020 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-20-karan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Goran Karan napisao je pjesmu za djevojčicu koja je izgubila život u potresu koji je u nedjelju ujutro pogodio Zagreb i okolicu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon dva dana borbe liječnika za njen život, djevojčica je danas preminula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ima jedno mjesto gdje se blaga kriju. Ima jedno lice, najdraže od sviju. Mirno spavaj du&scaron;o mala, čuvam te. Ispod zvijezda nisi sama, ljubim te. Gdje si ti, gdje si ti anđeli traže svi. Jedan cvijet u raju fali, to si ti", stihovi su koje joj je posvetio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgorankaran.hr%2Fvideos%2F2794648423944826%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=464&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="464"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-20-karan.jpgFra Ivan: Svijet više nikada neće biti isti, ljudi okrenite se Bogu i Crkvihttp://grude.com/clanak/?i=174071174071Grude.com - klik u svijetMon, 23 Mar 2020 21:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-fra-ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Ivan Kovačević, voditelj Hrvatske katoličke misije Hanau u Njemačkoj, jedan je od svećenika čije riječi uvijek snažno odjeknu među hrvatskim pučanstvom. <p>&nbsp;</p> <p>Od 2006. je on na toj dužnosti i koliko god bila te&scaron;ka i izazovna svaka godina, ova mu je vjerojatno sve nadma&scaron;ila.</p> <p>U razgovoru za Večernji list fra Ivan kaže kako se povećava broj na&scaron;ih ljudi i u njegooj misiji, međutim to u posljednje vrijeme moguće ni pratiti, a razlog je, naravno, koronavirus. - Već tri tjedna nemamo svetih misa ni drugih svetih sakramenata, tako da je te&scaron;ko sada o bilo čemu razmi&scaron;ljati. Jo&scaron; smo nedavno imali stra&scaron;an zločin gdje je 13 ljudi smrtno stradalo, o čemu su pisali svi mediji. Od tih dana kao da sve ide nizbrdo. Ljudi su u strahu i u panici, o optimizmu ni govora - priča za Vecernji.ba fra Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže i kako Njemačka planira integrirati i obrazovati izbjeglice jer joj treba radnika. - Računa se na djecu tih izbjeglica u budućnosti, a koliko će uspjeti ta integracija ne mogu reći - ističe fra Ivan. Za kraj, iako je pandemija koronavirusa koja sve gura u drugi plan fra Ivan je smogao snage poslati poruku Hrvatima i vjernicima diljem svijeta. - Korizma je vrijeme kada se ljudi vi&scaron;e trude živjeti kr&scaron;ćanski. A sada čekamo bolja vremena, ali mi izgleda da svijet vi&scaron;e nikada neće biti kao &scaron;to je bio. Vjerujem da će ove krize učiniti ljude boljima, da se vi&scaron;e približe Bogu i crkvi, da se vrate vjeri. Po mom dubokom uvjerenju jedino Crkva ima ispravan odgovor na pitanja za sve jade čovjeka, uz sve pogre&scaron;ke "profesionalnih kr&scaron;ćana" - kazao je u razgovoru za Večernji list fra Ivan Kovačević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="Fra%20Ivan%20Kovačević,%20voditelj%20Hrvatske%20katoličke%20misije%20Hanau%20u%20Njemačkoj,%20jedan%20je%20od%20svećenika%20čije%20riječi%20uvijek%20snažno%20odjeknu%20među%20hrvatskim%20pučanstvom.%20Od%202006.%20je%20on%20na%20toj%20dužnosti%20i%20koliko%20god%20bila%20te&scaron;ka%20i%20izazovna%20svaka%20godina,%20ova%20mu%20je%20vjerojatno%20sve%20nadma&scaron;ila.%20U%20razgovoru%20za%20Večernji%20list%20fra%20Ivan%20kaže%20kako%20se%20povećava%20broj%20na&scaron;ih%20ljudi%20i%20u%20njegooj%20misiji,%20međutim%20to%20u%20posljednje%20vrijeme%20moguće%20ni%20pratiti,%20a%20razlog%20je,%20naravno,%20koronavirus.%20-%20Već%20tri%20tjedna%20nemamo%20svetih%20misa%20ni%20drugih%20svetih%20sakramenata,%20tako%20da%20je%20te&scaron;ko%20sada%20o%20bilo%20čemu%20razmi&scaron;ljati.%20Jo&scaron;%20smo%20nedavno%20imali%20stra&scaron;an%20zločin%20gdje%20je%2013%20ljudi%20smrtno%20stradalo,%20o%20čemu%20su%20pisali%20svi%20mediji.%20Od%20tih%20dana%20kao%20da%20sve%20ide%20nizbrdo.%20Ljudi%20su%20u%20strahu%20i%20u%20panici,%20o%20optimizmu%20ni%20govora%20-%20priča%20za%20Vecernji.ba%20fra%20Ivan.%20Kaže%20i%20kako%20Njemačka%20planira%20integrirati%20i%20obrazovati%20izbjeglice%20jer%20joj%20treba%20radnika.%20-%20Računa%20se%20na%20djecu%20tih%20izbjeglica%20u%20budućnosti,%20a%20koliko%20će%20uspjeti%20ta%20integracija%20ne%20mogu%20reći%20-%20ističe%20fra%20Ivan.%20Za%20kraj,%20iako%20je%20pandemija%20koronavirusa%20koja%20sve%20gura%20u%20drugi%20plan%20fra%20Ivan%20je%20smogao%20snage%20poslati%20poruku%20Hrvatima%20i%20vjernicima%20diljem%20svijeta.%20-%20Korizma%20je%20vrijeme%20kada%20se%20ljudi%20vi&scaron;e%20trude%20živjeti%20kr&scaron;ćanski.%20A%20sada%20čekamo%20bolja%20vremena,%20ali%20mi%20izgleda%20da%20svijet%20vi&scaron;e%20nikada%20neće%20biti%20kao%20&scaron;to%20je%20bio.%20Vjerujem%20da%20će%20ove%20krize%20učiniti%20ljude%20boljima,%20da%20se%20vi&scaron;e%20približe%20Bogu%20i%20crkvi,%20da%20se%20vrate%20vjeri.%20Po%20mom%20dubokom%20uvjerenju%20jedino%20Crkva%20ima%20ispravan%20odgovor%20na%20pitanja%20za%20sve%20jade%20čovjeka,%20uz%20sve%20pogre&scaron;ke%20&quot;profesionalnih%20kr&scaron;ćana&quot;%20-%20kazao%20je%20u%20razgovoru%20za%20Večernji%20list%20fra%20Ivan%20Kovačević.%20%20Pročitajte%20vi&scaron;e%20na:%20https://www.vecernji.ba/vijesti/fra-ivan-vjerujem-da-ce-ove-krize-pribliziti-ljude-bogu-i-crkvi-1388288%20-%20www.vecernji.ba">Vecernji.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-fra-ivan.jpgOtišao je Sire, ostala je pjesma: GANGO MOJA I TI SI PRI KRAJU, MI SMO ZADNJI KOJI TE PIVAJUhttp://grude.com/clanak/?i=174052174052Grude.com - klik u svijetMon, 23 Mar 2020 13:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-sire-vl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Gango moja i ti si pri kraju, mi smo zadnji koji te pivaju", zapjevao bi Sire i popio rakijicu iz ćokalja, dok su ga prijatelji pratili.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Nažalost, legendarni ganga&scaron;, jedan od zadnjih kako je pjevao, Srećko Petru&scaron;ić Sire, napustio nas je pro&scaron;le noći, potvrđeno je za Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sire je bio jedan od najrevnijih čuvara kulturne ba&scaron;tine Hrvata Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od njega se biranim riječima oprostio i najpoznatiji etnoglazbenik iz BiH Jure Milo&scaron; koji, iako u 20-im godinama, potvrđuje da će Sire i drugi glazbeni entuzijasti imati nasljednike koji će čuvati kulturu i umjetnost, te tradiciju Hercegovine. - Umro je legendarni bard, "pivač" gange, iz sela Lisice kod Ljubu&scaron;kog Srećko Petru&scaron;ić "Sire". Neka ti je laka rodna gruda dragi prijatelju. Pokoj vječni daruj ti Gospodine, svjetlost vječna neka ti svijetli. Jer je tvoja ganga i &scaron;ala bila "svjetionik" koji je mnoge osvijetlio i razveselio. Jedan, jedini i neponovljivi si bio i ostat će&scaron; - napisao je Jure Milo&scaron; u opro&scaron;tajnoj poruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-sire-vl.jpgHrvatski svećenik koji je prije 2 dana predvidio potres: POTREBNE SU NAM MOLITVEhttp://grude.com/clanak/?i=174026174026Grude.com - klik u svijetSun, 22 Mar 2020 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-22-mijo-gabric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objava mons. Mije Gabrića, bivšeg dekana Prebendarskog zbora Prvostolne crkve zagrebačke, otprije dva dana kao da je najavila potres koji se jutros dogodio u Zagrebu. <p>&nbsp;</p> <p>Objavu s njegova Facebook profila prenosimo u cijelosti, pa sami procijenite:</p> <p>&nbsp; </p> <p>&bdquo;Veliki <strong>potres u Zagrebu </strong>1880. godine udario je snagom 6 stupnjeva prema Richteru, ujutro 9. studenog u 7 sati i 3 minute i 3 sekunde. U to vrijeme u katedrali u koru (prostor iza oltara) kanonici su molili uobičajenu jutarnju molitvu iz časoslova. Kad su počeli padati svodovi, počeli se drobiti oltari i pucati i podovi, jedan od kanonika je sklopio časoslov i viknuo: &bdquo;Hajdemo se mi braćo početi moliti inače će nas vrag odnijeti!&ldquo; Iz rutine skočili u stvarnost.</p> <p>&nbsp; </p> <p>To je bilo prije 140 godina. Danas Covid 19 drma svijetom i &scaron;ulja se oko nas &bdquo;zaposlene velikim planovima i biznisom&ldquo;. Sru&scaron;ila se munjevito na&scaron;a oholost, osjećaj moći, sigurnost, pa iz rutine skočismo u stvarnost, u očaju mnogi u sebi danas govore:&ldquo; Hajdemo braćo početi moliti inače će nas vrag odnijeti.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Zato su nam potrebne molitve. Za one koji nisu navikli moliti probrao sam 33. molitvice da nam budu na pomoći jer lijeka protiv virusa nema, a pomoći je sve manje. Isprintajmo si ih, trebat će nam!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>MOLITVE ZA ZDRAVLJE</strong></p> <p>&nbsp; </p> <p>1. Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice, ne odbij nam molba u potrebama na&scaron;im, nego nas od svih pogibelji uvijek oslobodi, Djevice slavna i blagoslovljena, Gospo na&scaron;a, zagovornice na&scaron;a, posrednice na&scaron;a, sa svojim nas Sinom pomiri, svome nas Sinu preporuči, svome nas Sinu izruči. Amen</p> <p>&nbsp; </p> <p>2. Preslatki Isuse, nemoj me osuditi, nego me spasi!<br /> Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se!<br /> Presveto Srce Isusovo, ja vjerujem, da me ljubi&scaron;.<br /> Dođi, Du&scaron;e Sveti, napuni srca svojih vjernih, i oganj ljubavi svoje u njima užezi!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;3. Ne boj se, jer ja sam s tobom;<br /> ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj.<br /> Ja te krijepim i pomažem ti<br /> podupirem te pobjedničkom desnicom. (Iz 41,10)</p> <p>&nbsp; </p> <p>4. Zaista, zaista, kažem vam:<br /> &scaron;to god zai&scaron;tete od Oca, dat će vam u moje ime.<br /> I&scaron;tite i primit ćete<br /> da radost va&scaron;a bude potpuna! (Iv 16, 23-24)</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. Sveti Oče, Molim te, drži me, jer sam sada slab(a) i prestra&scaron;en(a). Blagoslivljaj me tvojom svetom za&scaron;titom. Nadam se da će tvoje snažne ruke mene &scaron;tititi. Milosni Bože, moja nada je u tebi, vjerujem da si ti zdravlje mojem tijelu, hvala ti &scaron;to mi donosi&scaron; sigurnost. Tvoje Srce je puno ljubavi i dara. Stavi svoju ruku za&scaron;tite i zdravlja na mene. Daj da tvoja milost i tvoj blagoslov drže moj život u ravnoteži. Oprosti moje grijehe i za&scaron;titi me od bolesti i nevolja. Vrati mi radost i veselje da mogu opet raditi. Osjećam tvoju prisutnost, oslobodi me straha svakoga i vrati mi svijest da si pokraj mene. Amen</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;6. Slavim te Gospodine jer si me učinio dostojnim da dočekam ovaj dan i ovaj sat. (sv. Polikarp)</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. Neka vas ni&scaron;ta ne uznemirava<br /> neka vas ni&scaron;ta ne pla&scaron;i!<br /> Sve je prolazno<br /> samo se Bog ne mijenja!<br /> Strpljenje sve dobiva!<br /> Tko Boga ima ni&scaron;ta mu ne fali;<br /> samo je Bog dovoljan. (sv. Terezija Avilska)</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. Kao &scaron;to je otac nježan prema svojoj djeci,<br /> tako je Gospodin pun ljubavi prema nama. (sv. Mala Terezija)</p> <p>&nbsp; </p> <p>9. Gospodine, gdje si ti<br /> tamo je nebo;<br /> tamo gdje tebe nema,<br /> tamo su smrt i pakao. (Nasljeduj Krista III, 59)</p> <p>&nbsp; </p> <p>10. Vi koji plačete dođite k Bogu, jer i on plače!<br /> Vi koji trpite dođite k njemu, jer on ozdravlja!<br /> Vi koji drhtite dođite k njemu, jer on se smije&scaron;i!<br /> Vi koji tražite dođite k njemu, jer on vas čeka!<br /> Vi koji prolazite dođite k njemu jer on ostaje. (V. Hugo)</p> <p>&nbsp;</p> <p>11. Vjeruju da je sve propalo,<br /> ali postoji nada koja je snažnija,<br /> postoji radost koja je snažnija,<br /> postoji ljubav koja je snažnija<br /> postoji Bog koji je najsnažniji! (sv. Ivana Orleanska)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;12. Milostiv mi budi, Ljubavi vječna! Istina je, da nisam dostojan da dođe&scaron; k meni, ali napola mrtav od grijeha, neću biti nikad zdrav, ako me ne utje&scaron;e Tvoja slatka usta. Ako te, Gospodine, nisam vrijedan, ali te zato tim vi&scaron;e trebam. Jednom jedinom riječi može&scaron; ozdraviti moju du&scaron;u. Stoga te molim, Gospodine, da se prikloni&scaron; meni, nevrijednomu stvoru radi tvoje duboke poniznosti. (bl. Henrik Suzo)</p> <p>&nbsp; </p> <p>13. Dopusti nama slugama svojim, molimo Gospodine Bože, da se neprestano radujemo du&scaron;evnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije vazda Djevice izbavimo od sada&scaron;nje žalosti i naužijemo vječne radosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>14. Bože, nemam drugog, tko bi mi pomogao, nemam drugog oslonca osim Tebe, Oče moj nebeski. K Tebi vapijem, Tebe zazivljem, Tebi se molim, jer mi samo Ti može&scaron; pomoći. Potreba u kojoj se sada nalazim, velika je. Vi&scaron;e ne znam, &scaron;to bih učinio!<br /> Ako je tvoja volja, oslobodi me iz ove nevolje! Pokaži mi, da si Ti jači od svake nevolje i od svih mojih neprijatelja. Ti me ne ostavlja&scaron; u nevolji. To dobro znadem. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-22-mijo-gabric.jpegFra Petar Ljubičić: Prve dvije tajne Međugorja bit će opomena i veliko upozorenjehttp://grude.com/clanak/?i=174005174005Grude.com - klik u svijetSat, 21 Mar 2020 22:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-21-fra-petar-ljubicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Bojte se korone grijeha", kazuje ovih dana fra Petar Ljubičić, svećenik kojem je povjereno da otkrije međugorske tajne.<p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući korona virus rekao je da je riječ o svojevrsnoj opomeni svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Činjenica jest da je danas sve u krizi. Sva&scaron;ta se događa. Previ&scaron;e je nevolja svake vrste. Poruka svake tajne mogla bi biti: Vrijeme je ozbiljno. Poradite na svome spasenju. Budite pripravni svakoga trenutka susresti se s osobnim i živim Bogom.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Znam da su prve tri tajne vezane za Međugorje &ndash; kaže fra Petar. &ndash; Prve dvije tajne bit će opomena i veliko upozorenje, potvrdit će svijetu da se Gospa ukazivala u Međugorju i da su vidioci govorili istinu. Treća tajna bit će neuni&scaron;tivi znak pred kojim će se obratiti mnoge du&scaron;e, a ostale će tajne najvjerojatnije biti potresni događaji koji će uzdrmati svijet i biti poziv mnogima da se obrate i ničega ne boje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko osjeća nju kao svoju majku i Boga kao svoga oca, ne boji se ničega</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-21-fra-petar-ljubicic.jpgOdlazak legende! Umro je Kenny Kenny Rogers, ikona country glazbehttp://grude.com/clanak/?i=173990173990Grude.com - klik u svijetSat, 21 Mar 2020 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-21-kenny_rogers.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ikona country glazbe Kenny Rogers, višestruki dobitnik nagrade Grammy, preminuo je u 82. godini. Rođen kao Kenneth Ray Rogers 21. kolovoza 1938. bio je ne samo pjevač nego i autor pjesama, glumac, producent i poduzetnik. <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi objavljenoj u subotu navodi se da je umro u svojoj kući u Sandy Springsu u državi Georgia. 'Kenny Rogers ostavio je neizbrisiv trag u povijesti američke glazbe', navodi se. 'Njegove pjesme odu&scaron;evile su ljubitelje glazbe i dirnule živote milijuna &scaron;irom svijeta.'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rogersova obitelj planira privatni pogreb zbog zabrinutosti od koronavirusa, a javnost će se s njim moći oprostiti na komemoraciji koja će biti održana kasnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rogers je bio jedan od vodećih pjevača koji su harali top ljestvicama tijekom 1970-ih i 1980-ih i osvojio je tri nagrade Grammy. Najpoznatiji je bio po hit pjesmi 'The Gambler', iz 1978. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Glumio je u TV filmovima i bio je aktivan kao pjevač punih 60 godina, prije nego se umirovio 2017. godine u dobi od 79 godina. Iako je bio crossover glazbenik, uvijek se smatrao country pjevačem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odrastao u siroma&scaron;tvu, sa sedmero braće i sestara, a kao 20-godi&scaron;njak već je imao prvi zlatni singl pod nazivom 'That Crazy Feeling'. Tada je jo&scaron; nastupao pod imenom Kenneth Rogers, ali kako se taj rani uspjeh nije nastavio, pridružio se jazz bandu Bobby Doyle Trio, kao basist.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Njegov je proboj uslijedio 1966. kada je dobio ponudu da se pridruži folkl grupi New Christy Minstrels. Bend se onda preimenovao u First Edition i postigao popularnost psihodeličnim hitom 'Just Dropped In (To See What Condition My Condition Was In)'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se grupa raspala 1974. godine, Rogers je započeo solo karijeru, a njegov prvi veliki hit bila je country balada 'Lucille', 1977. godine, koja je osvojila top liste i donijela Rogersu prvi Grammy.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="textComponent"> <p>Rogers je bio strastveni fotograf, objavio je nekoliko knjiga kao i svoju autobiografiju, 'Making It With Music'. Imao je i lanac restorana zvan Kenny Rogers Roasters.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postao je član Kuće slavnih country glazbenika 2013. godine - iste godine je svirao u Glastonburyju i dobio nagradu za životno djelo od udruge Country Music Association.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-21-kenny_rogers.pngFRA JOZO ZOVKO, SRETAN TI ROĐENDAN! PROGNANI FRANJEVAC SLAVI 79. ROĐENDANhttp://grude.com/clanak/?i=173955173955Grude.com - klik u svijetThu, 19 Mar 2020 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-fra_jozo_zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Jozo Zovko je rođen 19. ožujka 1941 u Uzarićima, župa Široki Brijeg. Rođen je kao osmo od desetoro djece u obitelji Mate i Milke r. Gugić.<p>&nbsp;</p> <p>U jesen 1980. premje&scaron;ten za župnika u župi Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po dolasku u Međugorje osniva molitvenu zajednicu i radi na oživljavanju Trećeg reda u župi. U vrijeme prvog Gospinog ukazanja 24. lipnja 1981. u Zagrebu je držao duhovne vježbe za časne sestre. U početku je i sam skeptičan prema autentičnosti ukazanja te poziva narod na molitvu kako bi se izbjegla svaka zabluda i lakovjernost. Nakon &scaron;to moleći Gospodina za znak doživi osobno iskustvo Gospine prisutnosti postaje jedan od najsnažnijih svjedoka i promicatelja Gospinih poruka. Uvjeriv&scaron;i se osobno, postao je jednim od najvećih promicatelja Gospinih poruka i najvećih svjedoka događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postao je &bdquo;spiritus movens&ldquo; događaja u svezi s ukazanjem Gospe u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda počinju njegovi progoni.</p> <p>Svi se slažu da je znak za početak progona hercegovačkih franjevaca, fra Joze Zovke, fra Ferde Vla&scaron;ića i fra Joze Križića, dao onda&scaron;nji ideolog komunističke partije, Branko Mikulić, svojim govorom na &bdquo;Dan borca&ldquo;, 4. srpnja 1981. na Tjenti&scaron;tu. Nakon medijske priprave, o Velikoj Gospi, slijedilo je uhićenje, istražni zatvor u Mostaru, sramotna presuda i robija u Foči. A na općinskoj je partijskoj konferenciji u Čitluku, u kolovozu 1981., &bdquo;energično osuđeno pona&scaron;anje dijela svećenika&ldquo;, a imenom su i prozvani: &bdquo;biskup Žanić, fra Jozo Zovko te fra Ferdo Vla&scaron;ić&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jozo Zovko, uhićen, optužen, osuđen i u zatvor u Foču deportiran, već u veljači 1983. godine izlazi iz zatvora, dolazi u Hercegovinu i preuzima župu Bukovicu. Usporedo sa suđenjem fra Jozi Zovku, u studenom 1981., sudilo se, u odvojenu montiranu postupku, fra Ferdi Vla&scaron;iću i fra Jozi Križiću. Fra Ferdo je osuđen na 8 godina tamnice, a fra Jozo na 5,5 godina sa zabranom javnoga nastupanja u tisku u svojstvu pisca i urednika u razdoblju na 3 godine nakon izdržane kazne. Nakon vi&scaron;ekratnih žalbi, fra Ferdi je postupno kazna smanjivana: 12. ožujka 1982. s 8 na 5,5 godina; 15. studenoga 1983. s 5,5 na 5 godina i, konačno, početkom siječnja 1986. s 5 na 4,5 godine, koje je, na žalost, morao odležati, &scaron;to je svakako imalo te&scaron;ke posljedice, upravo kao i prethodni dugogodi&scaron;nji zatvor i progoni, te je umro u 75. godini života. Dana 15. listopada 1995. Fra Jozi Križiću kazna je s 5,5 godina smanjena na 2,5. Umro je u 42. godini života, 9. siječnja 1993. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otada je pro&scaron;lo 39 godina, a Međugorje se dramatično promijenilo: nekada mjesto u kojem se moglo vidjeti samo lokalno stanovni&scaron;tvo danas godi&scaron;nje posjeti i do milijun vjernika sa svih strana svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugorje je postalo proročko mjesto unatoč ljudskim slabostima i vjernika, i fratara, i svećenika, i biskupa: tisuće obraćenja Bogu, tjelesna i duhovna ozdravljanje i ljudi sa svih strana svijeta koji traže i nalaze u Međugorju ono &scaron;to najvi&scaron;e žele, živoga Boga, dokaz su posebnosti ovog najpoznatijeg hrvatskog kraja u svijetu danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Narod.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-fra_jozo_zovko.jpgVELIKI ZNAK U MEĐUGORJU: MIRJANA VIŠE NEĆE IMATI JAVNA UKAZANJA NITI ĆE PRIMATI PORUKEhttp://grude.com/clanak/?i=173935173935Grude.com - klik u svijetWed, 18 Mar 2020 21:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-darren-i-vidjelica-mirjana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, 18. 3. 2020. dogodila se velika prekretnica za cijelo Međugorje, za svijet i za mnoge vjernike koji svakog drugog u mjesecu hodočaste podno Brda Ukazanja, na mjesto koje je poznato kao Plavi križ.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, doznajemo kako vidjelica Mirjana Dragičević Soldo neće vi&scaron;e imati javna ukazanja niti će primati poruke koje Gospa daje od 2. kolovoza 1987 godine pa sve do danas.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, vidjelica Mirjana imala je svakodnevna ukazanja od 24. lipnja 1981. do 25. prosinca 1982. godine. Tog Božića&nbsp; Gospa je Mirjani najavila da neće vi&scaron;e imati redovitih (dnevnih) susreta s Gospom ali joj ostavila dar, tj. može je vidjeti za svoj rođendan sve dok je živa. Tako je danas, na rođendan, oko 14,30 sati, u svom obiteljskom domu, okružena članovima svoje obitelji, Mirjana od Gospe saznala da neće vi&scaron;e biti ukazanja drugog u mjesecu dok joj je davala poruku koju vam prenosimo u nastavku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong><em>Draga djeco, moj Sin kao Bog je uvijek gledao iznad vremena. Ja kao njegova majka po njemu vidim u vremenu. Vidim lijepe i žalosne stvari. Ali vidim da jo&scaron; ima ljubavi i da treba učiti da ju se spozna. Djeco moja, ne možete biti sretni ako ne ljubite jedni druge, ako nemate ljubavi u svakoj situaciji i u svakom momentu svoga života. I ja kao majka vam dolazim po ljubavi. Da vam pomognem da spoznate pravu ljubav, da spoznate moga Sina. Zato vas pozivam da uvijek iznova &scaron;to vi&scaron;e žeđate za ljubavlju, vjerom i nadom. Jedini izvor s kojeg možete piti je pouzdanje u Boga, moga Sina. Djeco moja, u momentima nemira i odricanja vi samo tražite lice moga Sina. Vi samo živite Njegove riječi i ne bojte se. Molite i ljubite iskrenim osjećajima, dobrim djelima i pomozite da se svijet promijeni i moje srce pobijedi. Kao i moj Sin i ja vam kažem ljubite jedni druge jer bez ljubavi nema spasenja.</em></strong><br /><strong><em>Hvala vam djeco moja!</em></strong>"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirjana Soldo ovako je napisala u svojoj knjizi &bdquo;MOJE SRCE ĆE POBIJEDITI&ldquo; (Matica hrvatska Čitluk, 2016., str. 142.):</p> &bdquo;<em>Gospa mi je dala i jedan dragocjeni dar. Rekla mi je kako će mi se ukazivati jednom godi&scaron;nje, 18. ožujka, do kraja mog života. Dan 18. ožujak je moj rođendan, ali Gospa nije izabrala taj datum iz toga razloga. Za nju se moj rođendan ne razlikuje od bilo čijega rođendana. Tek kada se stvari koje se nalaze u tajnama počnu odvijati, svijet će razumjeti za&scaron;to je Ona izabrala 18. ožujak, a značenje toga datuma bit će svima jasno.</em>&ldquo;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p>Podsjetimo se prvog Mirjaninog iskustva, kako ističe, bolnog i koje joj je ostalo na pameti kad joj je Gospa tog Božića 1982.g. rekla da neće imati redovitog ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<em>Prvih mjesec dana bilo mi je zaista te&scaron;ko. Na to me je i Gospa upozorila. Zapadala sam u te&scaron;ka poti&scaron;tena stanja (poti&scaron;tenost). Sve sam izbjegavala, zatvarala se u svoju sobu, gdje sam uvijek Gospu čekala. Plakala sam i zvala je. Osjećala sam njezinu pomoć i čekala kad će doći moj rođendan</em>...", otkrila je tada Mirjana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa je te godine već nagovijestila svoj odlazak riječima &scaron;to je potvrdila drugi put i danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<em>Mirjana, izabrala sam te i rekla ti sve potrebno. Prenijela sam i na tebe mnoge strahote koje treba da dostojno nosi&scaron;. Misli na mene i na to koliko i ja zbog toga suza prolijem. Uvijek treba&scaron; biti hrabra. Brzo si shvatila moje poruke, a tako mora&scaron; shvatiti da i ja moram otići. Budi hrabra..</em>.!"</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Mirjana je do sada u sebi slu&scaron;ala Gospin glas, ponekada je i vidjela te je s njom molila za nevjernike.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>medjugorje-info.com</strong></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-darren-i-vidjelica-mirjana.jpgPrije sna: Molitva za oslobođenje od strahahttp://grude.com/clanak/?i=173918173918Grude.com - klik u svijetWed, 18 Mar 2020 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovim vremenima kada dopuštamo da strah preuzme naše misli molitva nam je potrebna više nego ikad. Stoga, izmolite prije spavanja molitvu za oslobođenje od straha.<div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid"> <div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12"> <div class="vc_column-inner"> <div class="wpb_wrapper"> <div class="wpb_text_column wpb_content_element "> <div class="wpb_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Oslobodi me, Gospodine, od svake vrste straha.<br />Oslobodi me straha da ni&scaron;ta ne vrijedim<br />i da nisam dovoljno sposoban.<br />Oslobodi me straha da neću biti voljen<br />ili da ću biti odbačen i neprihvaćen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oslobodi me straha od samoće, bolesti i smrti.<br />Molim Te, oslobodi me straha od ljudi<br />i straha da sam lo&scaron;iji i slabiji od drugih.<br />Oslobodi me straha da će mi se ne&scaron;to lo&scaron;e dogoditi<br />i da neću uspjeti u svojim poslovima.<br />Oslobodi me straha od progonstva zbog svjedočenja<br />i vodi me po Duhu Svetom da živim po Tvojoj volji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ohrabri me da se ne bojim istine i da je uvijek govorim.<br />Ovo molim uzdajući se u moćni zagovor<br />Majke Božje Žalosne, te u snazi i moći Isusa Krista,<br />koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor: <a href="http://www.laudato.hr">Laudato.hr</a></p> </div> </div> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-molitva.jpg86 godina križ na Križevcu svjedoči molitvamahttp://grude.com/clanak/?i=173897173897Grude.com - klik u svijetTue, 17 Mar 2020 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-krizni_put_krizevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer se navršilo 86 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu. <p>&nbsp;</p> <p>Ideju tada&scaron;njeg župnika fra Bernardina Smoljana o izgradnji križa na brdu &Scaron;ipovac (nazvanog tako po brojnim divljim &scaron;ipcima koji na njemu rastu), u spomen na 1900. obljetnicu muke i smrti Isusove (33.-1933.) župljani su radosno prihvatili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz neviđen trud i novčane priloge križ je podignut 1934. godine. Od odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) do dovr&scaron;etka njegove izgradnje protekla su samo 52 dana. A gradio se od 12. veljače do 10. ožujka 1934. godine, pi&scaron;e medjugorje-info.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sjeci&scaron;tu dvaju krakova križa ''uzidane su svete moći'' koje je župnik ''dobio ad hoc iz Rima''. Nakon toga župnik je zamolio biskupa Mi&scaron;ića da mu dopusti jednoga radnog dana blagosloviti križ, &scaron;to je biskup rado učinio. Križ je blagoslovljen u petak 16. ožujka 1934. godine, a župnik je zapisao kako se ''vijest o podignuću spomenika pro&scaron;irila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će vi&scaron;e doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na 16. ožujka u 9 sati po&scaron;la je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uze&scaron;e uče&scaron;ća Trećari pod zastavom bratov&scaron;tine Imena Isusova s barjakom, &scaron;kolska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, molenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mno&scaron;tva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (&hellip;) U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime &Scaron;ipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj'', napisao je župnik u svom izvje&scaron;ću, a 1988. godine, nakon Velike Gospe, započela je temeljita obnova križa na Križevcu. Uređena je betonska podloga, obnovljen križ i prostor oko njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Križevac je već ranije obogaćen Križnim putem, koji je izradio talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. On je u svom atelieru izradio petnaest postaja Križnoga puta, a neki talijanski industrijalci financirali su odlijevanje u bronci. Postaje su u Međugorje stigle u jesen 1987. godine, ali su vlasti tek kasnije dopustile njihovo postavljanje uz brdo. U tome su pomagali župljani. ''To je doista pravo umjetničko obogaćenje puta prema Križevcu i pravi motiv za jo&scaron; predanije moljenje i pobožnost prema Isusu Patniku. Obogaćenje sadržaja u Međugorju. Lijep dar ovoj župi, a ujedno i hodočasnicima'', stoji na stranicama Kronike župe Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je Križevac neizostavna postaja mnogih međugorskih hodočasnika iz cijelog svijeta, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju i redovitu pobožnost Križnoga puta. Svaki kamen do vrha Križevca izlizan je i tako živo svjedoči molitvama, zahvalama, zavjetima&hellip; milijuna hodočasnika koji su se popeli na ovo brdo iznad Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa na Križevcu tradicionalno se slavi svake godine prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe (8. rujan) kada se u Međugorju proslavlja blagdan Uzvi&scaron;enja svetog Križa. Ove godine to će biti 13. rujna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-krizni_put_krizevac.jpgKoordinacija štovatelja Božjega milosrđa: Poziv na molitvu u 15 ili u 20 satihttp://grude.com/clanak/?i=173870173870Grude.com - klik u svijetMon, 16 Mar 2020 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogo smo puta posljednjih godina upozoravani kako od naših pastira – proroka, tako i od brojnih proorčanskih objava po kojima je Krist raširenih ruku pozivao svijet na obraćenje, da smo mi ljudi, a posebno oni odani Bogu, ni manje ni više nego u duhovnom ratu te da je potrebno boriti se.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su slu&scaron;ali, ali velika većina ljudi odmahivala je rukom na upozorenja. Sad je do&scaron;ao trenutak da shvatimo krhkost svijeta koji živi bez Boga. Do&scaron;ao je trenutak da shvatimo da sve &scaron;to je bilo jučer ne mora biti i sutra. Do&scaron;ao je trenutak mobilizacije čitavog vjerničkog svijeta koji bi poput Abrahama trebao podigći ruke i vapiti Gospodina milost za sav Božji narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od tih upozorenja svakako je i upozorenje milosrdnog Isusa koji nam je preko svete Faustine Kowalske objavio da je njegovo milosrđe jedina slamka spasa za ovo čovječanstvo te da čovječnastvo neće naći mir sve dok se s pouzdanjem ne obrati Njegovom milosrđu!</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sad je trenutak za to i od strane &scaron;tovatelja milosrdnog Isusa pozvani smo na molitvenu mobilizaciju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Čovječanstvo neće naći mira dok se s pouzdanjem ne obrati mome milosrđu.</strong>
(Isus sv. Faustini, Dn. 300).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Naime, koordinacija &scaron;tovatelja Božjega milosrđa i bozjemilosrdje.net pozivaju na svakodnevnu molitvu krunice Božjega milosrđa do svetkovine Božjega milosrđa, 19. travnja 2020. godine.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moliti se može pojedinačno ili u obiteljima u 15 ili u 20 sati, ovisno o mogućnostima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ohrabreni obećanjem Milosrdnog Isusa sv. Faustini Kowalskoj: &bdquo;O, kako ću velike milosti udijeliti ljudima koji budu molili ovu krunicu&hellip;&ldquo; (Dn 848) molit će se za milost prestanka po&scaron;asti koronavirusa, ozdravljenje bolesnih, snagu i ustrajnost medicinskom osoblju i svima koji ulažu napore u svladavanju životnih te&scaron;koća nastalih &scaron;irenjem bolesti, za zajedni&scaron;tvo, jakost i svetost Crkve u ovim te&scaron;kim vremenima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moliti se može u Satu Milosrđa i uz Hrvatski katolički radio, Radio Mariju ili Radio Mir-Međugorje, kao i uz izravni video prijenos pobožnosti iz sveti&scaron;ta Božjeg milosrđa u Krakovu putem internetske stranice bozjemilosrdje.net.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgVlč Majić: Drinovci pokazali da ih ništa ne može spriječiti u zahvalnoj ljubavi prema Boguhttp://grude.com/clanak/?i=173853173853Grude.com - klik u svijetSun, 15 Mar 2020 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-15-20-drinovci-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župnoj crkvi sv. Mihovila u Drinovcima u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, na Treću korizmenu nedjelju 15. ožujka slavljeno je središnje euharistijsko slavlje korizmene akcije Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“.<p>&nbsp;</p> <p>Misno slavlje u Drinovcima okupilo je i djelatnike svih Caritasa u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije vlč Željko Majić zahvalio je svima koji su kroz proteklo vrijeme pratili Caritas i karitativne djelatnosti. - Župa Drinovci je pokazala da je ni&scaron;ta ne može spriječiti u onoj zahvalnoj ljubavi prema Bogu. Neka dobri Bog prati sve nas i sačuva od svakoga zla, te nam dadne srce puno dobrote ispunjeno evanđeoskom ljubavlju - kazao je vlč Majić koji je jo&scaron; jednom pokazao da ne zaboravlja svoj rodni kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svetoj misi pjevao je Mje&scaron;oviti župni zbor Sveti Mihovil. Misu je predvodio biskup dijela Mostarsko - duvanjske biskupije Ratko Perić koji nije bio planiran, ali zbog svega &scaron;to se događa oko koronavirusa u Drinovce nije mogao doći varaždinski biskup Bože Rado&scaron; koji je trebao predvoditi ovu svetu misu. Stoga su, jer nije bilo biskupa iz Hrvatske, umjesto državne televizije HRT-a svetu misu prenosili Laudato i RTV Herceg Bosne, a u svijet je poslana lijepa slika iz Drinovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalu svima koji su sudjelovali u ovom divnom programu u Drinovcima uputio je župnik fra Josip Mioč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom vrijednom događaju za općinu Grude nazočio je i grudski načelnik Ljubo Grizelj</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-03-15-20-03-15-20-drinovci-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-15-20-drinovci-3.jpgPapa Franjo: Neka pastiri ne dopuste da se Božji narod osjeti napuštenimhttp://grude.com/clanak/?i=173829173829Grude.com - klik u svijetSat, 14 Mar 2020 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na misi slavljenoj u Domu svete Marte papa Franjo je molio za bolesne, ali i za pastire, da primjene mjere koje neće Božji narod ostaviti samim, te da ga prate utjehom Riječi Božje, sakramenata i molitve..<p><br />Na petoj misi u izravnom prijenosu putem streaminga, iz kapele Doma svete Marte, točno na sedmu obljetnicu izbora na papinsko prijestolje, papa Franjo je ponovno pozvao na molitvu za zaražene koronavirusom, ali je posebno molio i za pastire. Ovih se dana sjedinjujemo s bolesnima i s obiteljima, koji trpe zbog te pandemije &ndash; rekao je Papa te dodao &ndash; Danas bih također želio moliti za pastire koji u ovoj krizi moraju pratiti Božji narod. Neka im Gospodin dade snage i sposobnosti da izaberu najbolja sredstva kako bi pomogli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drastične mjere nisu uvijek dobre, zbog toga molimo da Duh Sveti dade pastirima sposobnost i pastoralno razlučivanje kako bi poduzeli mjere koje neće ostaviti samim sveti vjerni Božji puk. Kako bi Božji narod osjećao da ga pastiri prate, te kako bi osjetio utjehu Riječi Božje, sakramenata i molitve &ndash; rekao je Papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo tu, naravno, ne misli na mjere koje su poduzele vlasti kako bi se zaustavila zaraza, izbjegavajući javna okupljanja, nego se obraća pastirima, da vode računa o potrebama vjernikā kojima je, u ovom tako dramatičnom trenutku, potrebna duhovna pratnja. U propovijedi je, komentirajući dana&scaron;nja liturgijska čitanja, a posebno prispodobu o vinogradarima ubojicama, govorio o nevjernosti savezu onoga tko si prisvoji Božji dar bogatstva, otvorenosti i blagoslova, te ga pretvori u doktrinu (Mt 21, 33-43.45-46).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oba su dana&scaron;nja čitanja proročanstvo muke Gospodnje. Josip, prodan kao rob za dvadeset srebrnika, i predan poganima, te Isusova prispodoba koja simbolično govori o ubojstvu Sina &ndash; rekao je Papa te podsjetio &ndash; To je priča o čovjeku koji je imao teren na kojemu je posadio vinograd, ogradio ga ogradom, iskopao u njemu tijesak te podigao kulu, a onda ga iznajmio vinogradarima i otputovao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je Božji narod. Gospodin je izabrao taj narod, bio je to izbor tih ljudi. To je narod izbora &ndash; napomenuo je i dodao &ndash; Tu je i obećanje: &bdquo;Idite naprijed. Ti si moj narod&ldquo;, obećanje dano Abrahamu. Kao i savez sklopljen na Sinaju. Narod treba uvijek čuvati u sjećanju izbor, to da je izabrani narod, kao i obećanje kako bi u nadi gledao naprijed, te savez kako bi svakoga dana živio vjernost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u toj se prispodobi dogodilo to da su, kada se približilo vrijeme plodova, ti ljudi zaboravili da nisu gospodari: &bdquo;A vinogradari pograbi&scaron;e njegove sluge pa jednoga istuko&scaron;e, drugog ubi&scaron;e, a trećega kamenova&scaron;e. I opet posla druge sluge, vi&scaron;e njih nego prije, ali oni i s njima postupi&scaron;e jednako&ldquo;. Isus tu pokazuje kako su zakonoznanci postupali prema prorocima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Naposljetku posla k njima sina svoga&ldquo;, misleći da će imati po&scaron;tovanja prema njegovu sinu. &bdquo;Ali kad vinogradari ugledaju sina, reko&scaron;e među sobom: 'Ovo je ba&scaron;tinik! Hajde da ga ubijemo i imat ćemo ba&scaron;tinu njegovu!' Ukrali su ba&scaron;tinu. Priča je to o nevjernosti izboru, nevjernosti obećanju, nevjernosti savezu. Izbor, obećanje, savez, dar su Božji. Nevjera Božjem daru. To znači ne shvatiti da je to dar i uzeti ga kao vlasni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti su si ljudi prisvojili dar, li&scaron;ili ga obilježja dara kako bi ga pretvorili u svoje vlasni&scaron;tvo. Tako je dar, koji je bogatstvo, otvorenost i blagoslov, zatvoren, zatočen u doktrinu brojnih zakona. Tako je ideologiziran. Tako je dar izgubio svoju narav dara; zavr&scaron;io je u ideologiji. Vi&scaron;e od svega u moralističkoj ideologiji punoj propisa, čak i smije&scaron;noj jer se za svaku stvar služi kazuistikom &ndash; primijetio je Papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je veliki grijeh. Da zaboravljamo da se s&acirc;m Bog učinio darom za nas, da nam je Bog to dao kao dar, te da, zaboravljajući to, postajemo gospodari. Obećanje vi&scaron;e nije obećanje, izbor nije vi&scaron;e izbor ako kažemo: 'Savez tumačen po mom mi&scaron;ljenju, ideologiziran' &ndash; istaknuo je Papa. U tom pona&scaron;anju, u Evanđelju, možda vidim početak klerikalizma, koji je izopačenost, &ndash; dodao je &ndash; koji uvijek niječe besplatni Božji izbor, besplatni Božji savez, besplatno Božje obećanje. Zaboravlja besplatnost objave, zaboravlja da se Bog očitovao kao dar, učinio se darom za nas, a mi ga moramo ponovno dati, pokazati ga drugima kao dar, a ne kao svoje vlasni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klerikalizam se nije pojavio ovih dana, krutost nije stvar ovih dana, bilo je toga i u Isusovo vrijeme &ndash; napomenuo je Papa. Isus potom ide dalje, obja&scaron;njavajući prispodobe, i dolazi do 23. poglavlja s osudom, gdje se vidi Božji gnjev prema onima koji dar uzimaju kao vlasni&scaron;tvo i svoje bogatstvo svode na ideolo&scaron;ku tvrdoglavost svojega uma. Molimo danas Gospodina za milost da dar primimo kao dar, i da ga prenosimo kao dar, a ne kao vlasni&scaron;tvo, ne na sekta&scaron;ki način, ne na kruti način, ne na klerikalistički način &ndash; istaknuo je na kraju papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpgIZMOLITE MOLITVU PAPE FRANJE: Ne preziri vapaje nas koji smo stavljeni na kušnjuhttp://grude.com/clanak/?i=173824173824Grude.com - klik u svijetSat, 14 Mar 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva pape Franje Djevici Mariji, Zdravlju bolesnih, u opasnosti od koronavirusa<p>&nbsp;</p> <p>Marijo, ti bez prestanka sjaji&scaron; tijekom na&scaron;eg putovanja kao znak spasenja i nade. Povjeravamo ti sebe, Zdravlje bolesnih, koja si kraj Križa bila blizu Isusove patnje, čuvajući čvrstom svoju vjeru. Ti, &bdquo;Spasiteljice naroda Rima&ldquo; zna&scaron; &scaron;to nam je potrebno i vjerujemo da će&scaron; osigurati sve &scaron;to nam treba tako da se, kao i u Kani Galilejskoj, radost i slavlje mogu iznova vratiti nakon ovog trenutka ku&scaron;nje. Pomozi nam, Majko Božje Ljubavi, da se suobličimo Očevoj volji i da činimo sve &scaron;to nam Isus govori, On koji je preuzeo na&scaron;e patnje na sebe, ponio na&scaron;e boli, da bi nas po Križu doveo do radosti Uskrsnuća. Tražimo utoči&scaron;te pod tvojom za&scaron;titom, o sveta Majko Božja. Ne preziri na&scaron;e vapaje &ndash; nas koji smo stavljeni na ku&scaron;nju &ndash; i izbavi nas od svake opasnosti. O slavna i blagoslovljena Djevice! Amen</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgGospodin mi je pomoćnik, ja ne strahujem: što mi tko može?http://grude.com/clanak/?i=173788173788Grude.com - klik u svijetWed, 11 Mar 2020 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ništa nas i nitko neće ugrabiti iz Božjih ruku, zato što ništa i nitko ne može pobijediti Njega.<p>&nbsp;</p> <p>Mi služimo i vjerujemo Bogu koji je vrlo moćan. Pokriveni smo Njegovim krilima kamo god krenemo. Moramo se samo pouzdati u Njega i tražiti Njegovu vječnu ljubav i za&scaron;titu. Ovca je uvijek sigurna u rukama dobrog pastira; isto tako smo mi sigurni u rukama Svemogućeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>&ldquo;Evo dolazi čas i već je do&scaron;ao: raspr&scaron;it ćete se svaki na svoju stranu i mene ostaviti sama. No ja nisam sam jer Otac je sa mnom.&rdquo; (Ivan 16, 32)</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus se spremao ići na križ kako bi platio za grijeh čovječanstva kada je ove riječi izgovorio svojim učenicima. Trebao se suočiti s najmračnijim vremenom svog života. Njegovi najbliži okrenuli su mu leđa. Možete li zamisliti kakav je pritisak tada osjećao? Pa ipak, znao je da nije sam, jer je njegov Ot</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda ste se ponekad u životu osjećali sasvim sami. Svi koji su trebali biti uz vas, okrenuli su vam leđa i ostavili vas da se suočite s te&scaron;kom situacijom. Ali kao &scaron;to je Isus vjerovao da ne ide sam kroz život, tako i mi trebamo vjerovati. Kao djeca Božja, nanovo rođena po vjeri u uskrslog Isusa, možemo bez sumnje znati da se ne suočavamo sami sa životnim pritiscima. Na&scaron; Otac je s nama po Duhu Svetom koji uvijek prebiva u nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ta on je rekao: &ldquo;Ne, neću te napustiti i neću te ostaviti.&rdquo; Zato možemo pouzdano reći: Gospodin mi je pomoćnik, ja ne strahujem: &scaron;to mi tko može? (Hebrejima 13, 5b-6)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog je obećao da će biti s nama, hodati s nama kroz životne pritiske i pružiti nam pomoć koja nam je potrebna u pravo vrijeme. Ne trebamo se bojati onoga &scaron;to slijedi. Isus je rekao da ćemo u ovom svijetu imate nevolje, ali da je On pobijedio svijet. U njemu imamo mir i snagu, čak i usred životnih oluja. On je s nama. Nikad nismo sami!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&ldquo;Otac moj, koji mi ih dade, veći je od svih i nitko ih ne može ugrabiti iz ruke Očeve.&rdquo; (Ivan 10, 29)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga se vi&scaron;e ne bojimo: na&scaron; je život već spa&scaron;en od propasti. Ni&scaron;ta nas i nitko neće ugrabiti iz Njegovih ruku, zato &scaron;to ni&scaron;ta i nitko ne može pobijediti Njega. Zli, veliki neprijatelj Boga i njegovih stvorenja, poku&scaron;ava nas na mnoge načine otrgnuti od vječnoga života. Ali zli ne može ni&scaron;ta ako mu mi ne otvorimo vrata vlastite du&scaron;e, povodeći se za njegovim prijevarnim laskanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Držite se Gospoda, vjerujte Njemu i iskusit ćete mir i sigurnost. On je uvijek uz vas! On se bori za vas!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vinko Ki&scaron;/<a href="https://www.novizivot.net/sigurni-u-bozjim-rukama/" target="_blank">Novi život</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-pasija.jpg