Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.O dušice grišna bud' u viri kripna...http://grude.com/clanak/?i=109878109878Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-molitva-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine idu i odnose u zaborav sve one lijepe trenutke iz ranijih, težih, a opet ponosnijih vremena, kad se ustajalo, radilo i živjelo, te lijegalo s molitvom na usnama.<p>&nbsp;</p> <p>Na Veliki četvrtak bake bi molile jednu predivnu molitvu, koja ovisno od hrvatskog područja u kojem se moli ima razlika tek u riječima. Mi vam ove godine prenosimo ovakvu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oj du&scaron;ice gri&scaron;na, bud' u viri kripna,</p> <p>Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,</p> <p>Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,</p> <p>Pitat će nas, jesil moja il si Božja?</p> <p>Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja</p> <p>Bogu oću i Bogu sam rekla</p> <p>Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-molitva-djeca.jpgIzabrano najlijepše pismo u BiH http://grude.com/clanak/?i=109875109875Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-fb-cover.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završen je izbor za najljepše pismo na 48. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2019. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta.<p>&nbsp;</p> <p>Najbolji rad u BiH na temu: &bdquo;Napi&scaron;i pismo o svom junaku&ldquo; napisala je Adna &Scaron;ljivar, učenica O. &Scaron;. &bdquo;Kiseljak 1&ldquo;, Bilalovac. Njen rad ocijenjen je najboljim između 530 pisma koja su pristigla na adrese tri bh. po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).<br />Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojio je Nikola Lazić, učenik JU O.&Scaron;. "Sveti Sava" iz Zvornika, a treće mjesto pripalo je Petri Milinković, iz Osnovne &scaron;kole Cim, Mostar<br />Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicama materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.<br />Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni prigodnim poklon paketima: Haris Memi&scaron;ević (2005.), JU Sedma osnovna &scaron;kola Gornji Rahić, Brčko distrikt, Ivona Radman (2005.), VIII razred JU O.&Scaron;. "Me&scaron;a Selimović", Janja, Tamara Majerski (2007.), O.&Scaron;. &bdquo;Petar Bakula&ldquo;, Mostar, Ena Bunjak, (2004.), O.&Scaron;. &bdquo;Musa Ćazim Ćatić&ldquo;, Zenica, Marija Kovač, (2007.), O.&Scaron;. Ivana Mažuranića, Posu&scaron;je, Anja Torbarac, (2006.), K&Scaron;C &bdquo;Sveti Franjo&ldquo;, Tuzla, Milica Deurić (2006.), JU O&Scaron; "Vuk Karadžić", Vlasenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi autori odabranih radova dobit će zbirke maraka sva tri po&scaron;tanska operatora u BiH. Tu su i nagrade iznenađenja, kao i posebna nagrada za najkreativniji rad</p> <p>.<br />Nagrada za najkreativniji rad ide u ruke Nikole Ćubele iz Osnovne &scaron;kole za djecu s posebnim potrebama iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu sa svoga područja iz koje je po mi&scaron;ljenju vanjskog člana žirija (Dragan Marijanović) stiglo najljep&scaron;e pismo, a to je &scaron;kola učenice Petre Milinkovića: Osnovna &scaron;kola Cim, Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirkom maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar bit će nagrađeni i sljedeći učenici: Zlata Veronika Bo&scaron;njak (O.&Scaron;. Marka Marulića, Ljubu&scaron;ki), Sanja Đerek (O.&Scaron;. Franice Dall'era, Posu&scaron;je), Lovro Bo&scaron;ković (O.&Scaron;. &bdquo;Crnići&ldquo;, Crnići), Ena Stanić (O.&Scaron;. &bdquo;Kiseljak&ldquo;, Kiseljak), Josipa Ivančić (O.&Scaron;. Stjepana Radića, Prisoje), Viktorija Jelu&scaron;ić (O.&Scaron;. &bdquo;Novi Travnik&ldquo;, Novi Travnik), Iva Ramljak (O. &Scaron;. &bdquo;Novi Travnik&ldquo;, Novi Travnik), Ružica Majić (O. &Scaron;. Antuna Branka i Stanislava &Scaron;imića, Drinovci), Ela Lubina (O.&Scaron;. Ilije Jakovljevića, Mostar), Mihaela Ere&scaron; (O.&Scaron;. Silvija Strahimira Kranjčevića, Mostar).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati u rujnu i listopadu 2019. godine u organizaciji Hrvatske po&scaron;te Mostar. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obavije&scaron;teni.<br />Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-fb-cover.pngNa Uskrsni ponedjeljak se obilježava završetak humanitarne putujuće izložbehttp://grude.com/clanak/?i=109871109871Grude.com - klik u svijetThu, 18 Apr 2019 11:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-18-18-03-13-img_016.jpg.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolekcija od 79 umjetničkih djela u proteklih je godinu dana prikazana u točno 40 gradova diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>Povodom zavr&scaron;etka humanitarne putujuće izložbe umjetničkih djela &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo;, humanitarna udruga &bdquo;fra Mladen Hrkać organizira zavr&scaron;nu live aukciju umjetničkih djela koja će se održati na Uskrsni ponedjeljak, 22. travnja, od 15 do 16 sati u prostorijama Udruge na adresi Fra Didaka Buntića 56 u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Online aukcija je jo&scaron; u tijeku, a svi zainteresirani joj mogu pristupiti putem linka na službenoj web stranici <a title="HUMH" href="http://www.humh.hr" target="_blank">www.humh.hr</a>, gdje odabirom svakog djela možete vidjeti postojeću ponudu te dati Va&scaron;u ponudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu zavr&scaron;ne live aukcije, predstavnici Udruge će zajedno sa korisnicima i prijateljima Udruge animirati potencijalne i postojeće ponuditelje da daju svoje konačne ponude i tako podrže realizaciju projekta Dom fra Mladen Hrkać, nakon čega će se proglasiti konačne cijene djela i kupci istih. Javnost će imati mogućnost pratiti događaj uživo putem službene Facebook stranice Udruge, te se uključiti sa svojim ponudama putem linka za online aukciju na web stranici www.humh.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na&scaron;a cijela priča, kao i ova akcija, počiva na sloganu &bdquo;Pomozimo zajedno&ldquo; jer formula na&scaron;eg uspjeha je zajedni&scaron;tvo. Kroz ovu akciju zajedni&scaron;tvo su pokazali brojni talentirani umjetnici, ali i brojni prijatelji Udruge diljem svijeta koji su svojim ponudama odlučili podržati i umjetnost i humanost. Jo&scaron; uvijek se nalazimo u vremenu pripreme za najvažniji kr&scaron;ćanski blagdan, vremenu koje simbolizira žrtva, odricanje, nesebična ljubav i zahvalnost. Stoga vas pozivam dragi prijatelji da otvorite svoje srce prema onima koji sada vode te&scaron;ke bitke daleko od svojih domova i na ovaj način pokažete da vam je stalo&ldquo;, rekao je Ivan Soldo, predsjednik humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolekcija od 79 umjetničkih djela u proteklih je godinu dana prikazana u točno 40 gradova diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Tijekom cijelog trajanja izložbe, sva umjetnička djela su bila ponuđena i putem online aukcije na službenoj stranici Udruge www.humh.hr gdje su brojni zainteresirani već iskazali svoje ponude. Kroz ovu jedinstvenu kulturno-umjetničku akciju, Udruga je okupila tisuće posjetitelja iz različitih lokalnih zajednica koji su iskazali zadovoljstvo &scaron;to kroz svoj interes za umjetno&scaron;ću mogu djelovati za opće dobro i dobro svih svojih sugrađana podržavajući rad i djelovanje Udruge kroz projekt Dom fra Mladen Hrkać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovim putem želim zahvaliti svim posjetiteljima ove izložbe u proteklih godinu dana, svim gradovima domaćinima i suorganizatorima, partnerima i pokroviteljima, svim autorima navedenih umjetničkih djela, svim trenutnim ponuditeljima ali i svima vama koji ćete se tek uključiti s ciljem da podržite projekt Dom fra Mladen Hrkać koji je od interesa svih nas, bez obzira na zemljopisni položaj te nacionalnu i vjersku pripadnost&ldquo;, istaknuo je Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban obol ovom događaju dat će korisnici pomoći Udruge sa svojim članovima obitelji koji će s prisutnima podijeliti svoja iskustva i dojmove o Udruzi tijekom boravka na liječenju u Zagrebu. U glazbenom dijelu nastupit će Petra &Scaron;u&scaron;ak&amp;Ana Raspudić, dok će program voditi Misijana Brkić Milinković.<br /><br /><br /><em><strong>Na sljedećem linku <a title="HUMH" href="https://bit.ly/2PdKj7q" target="_blank">https://bit.ly/2PdKj7q</a> pronađite fotografije nekih umjetničkih djela koji su dio bogate kolekcija od ukupno 79 umjetničkih djela.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Partneri na projektu Humanitarne putujuće izložbe &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo; su Matica Hrvatska i Hrvatska Matica iseljenika, dok su pokrovitelji projekta Vlada Republike Hrvatske i Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te JP Hrvatske telekomunikacije Mostar d.d. i JP Elektroprivreda HZHB Mostar d.d.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-18-18-03-13-img_016.jpg.pngBošnjačkim strankama smeta Hrvatsko narodno kazalište Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=109865109865Grude.com - klik u svijetWed, 17 Apr 2019 18:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-hnkmo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Je li uzrok političkih prijepora u nazivu Kazališta, odnosno u činjenici da je riječ o Hrvatskom narodnom kazalištu?<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te (HNK) u Mostaru odbacilo je kao politikanske prigovore bo&scaron;njačkih stranaka koje su se usprotivile kandidaturi toga grada za europsku prijestolnicu kulture 2024. godine navodeći da je upravo prijeporno sudjelovanje HNK u tome projektu, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalni odbori Stranaka demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost, Demokratske fronte i Stranke za BiH usprotivile su se prijedlogu da zgrada Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta, koje se nalazi u sredi&scaron;njoj zoni Mostara, bude uključena u popis objekata važnih za kandidaturu Mostara za EPK.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imaju sve dozvole</strong><br />U očitovanju su naveli kako se radi o nelegalnome objektu u sredi&scaron;tu grada, &scaron;to su iz Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta u utorak opovrgnuli navodeći da imaju sve uredne dozvole za gradnju, a da su razlozi posve druge naravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Možemo zaključiti kako zahtjev određenih stranaka da se objekt Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta izbaci s popisa infrastrukturnih objekata bitnih za EPK 2024. nema nikakvo pravno utemeljenje nego je isključivo političke prirode ili, kako su i sami naveli, predmet političkih prijepora&rdquo;, naveli su u priopćenju iz HNK. Pri tome su upitali je li problem u nazivu te institucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Je li uzrok političkih prijepora u nazivu Kazali&scaron;ta, odnosno u činjenici da je riječ o Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu, ili pak nekim strankama ne odgovara da Mostar dobije titulu europske prijestolnice kulture 2024. pokazat će vrijeme koje je pred nama&rdquo;, pitaju se u ovoj instituciji. Objasnili su kako će uprava HNK-a nastaviti izgradnju i zavr&scaron;iti objekt &ldquo;jer za to ne postoje bilo kakve pravne prepreke&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HNK predstavili su i nekoliko dokumenata navodeći kako zgrada HNK u Mostaru ima sva regularna rje&scaron;enja za izgradnju. S obzirom na to da HNK ima dozvolu za građenje, koja je u skladu s pozitivnim gradskim propisima izdana 1996. godine, očito je kako je odluka iz 2010. godine potvrdila pravo Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu za nastavak izgradnje objekta. Zabrana građenja se, dakle, odnosila samo na nove objekte i samo u razdoblju od dvije godine, od 1. prosinca 2010. do 1. prosinca 2012. godine. Budući da u spomenutom razdoblju nije usvojen novi regulacijski plan, stari regulacijski plan donesen 1996. nastavio je biti važeći ne samo za stare objekte nego od 1. prosinca 2012. godine i za nove objekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su kako su čvrsto opredijeljeni za nastavak projekta &ldquo;Mostar europska prijestolnica kulture 2024.&rdquo; te su apelirali na &ldquo;takozvane probosanske stranke da pri dono&scaron;enju odluka o potpori projektu EPK uvažavaju pravne činjenice&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dio tima iz cijelog grada</strong><br />&ldquo;Uvjereni smo da se uz malo dobre političke volje na svim stranama i ovaj problem može uspje&scaron;no premostiti i da Mostar uistinu može postati europska prijestolnica kulture 2024.&rdquo;, naveli su iz HNK u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je institucija dio tima koji je započeo proceduru da se Mostar kandidira za EPK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Podržali smo projekt EPK 2024. i zato jer smo u njemu prepoznali potencijal za nadvladavanje ili premo&scaron;ćivanje mnogih dru&scaron;tvenih, političkih i kulturnih problema s kojima se Mostar već godinama suočava. Umjesto toga, &scaron;to je posve apsurdno, za kandidaturu Mostara za europsku prijestolnicu kulture postala je prijeporna upravo kulturna institucija koja nosi naziv hrvatski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>VL</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-hnkmo.jpgGlazbena škola Široki Brijeg i prijatelji organiziraju tamburaški koncert “U san mi dođu tambure”http://grude.com/clanak/?i=109836109836Grude.com - klik u svijetTue, 16 Apr 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-16-koncert-usanmidodjutambure-siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbena škola Široki Brijeg organizira Tamburaški koncert Glazbene škole i prijatelja pod nazivom “U san mi dođu tambure”.<p><br />Koncert će se održati 25. travnja 2019., (četvrtak) u kinu &ldquo;Borak&rdquo; s početkom u 20:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, koncert je prilika za sve ljubitelje tambura&scaron;ke glazbe, a na njemu će nastupiti prijatelji Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg i velika imena tambura&scaron;ke scene. Uz domaće izvođače, večer će dodatno začiniti i gosti večeri &Scaron;ima Jovanovac i Stjepan Jer&scaron;ek-&Scaron;tef.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nastupaju:</strong></p> <p><em>Tambura&scaron;ki orkestar Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>Djevojački zbor Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>&Scaron;ima Jovanovac</em><br /><em>Stjepan Jer&scaron;ek &ndash; &Scaron;tef</em><br /><em>Marijan Župić &ndash; Vukas</em><br /><em>Dragan Rezić &ndash; Duka</em><br /><em>Marija Čolak</em><br /><em>Dragan Lovrić</em><br /><em>Zdenko Damjanović</em><br /><em>Toni Ćavar</em><br /><em>Klapa &ldquo;Proložac&rdquo;</em><br /><em>Klapa &ldquo;Dobrkovići&rdquo;</em><br /><em>Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Tambura&scaron;i s kamena&rdquo;</em><br /><em>Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Mokarski tambura&scaron;i&rdquo;</em><br /><em>Tambura&scaron;ki sastav &ldquo;Dukati&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zborovođa koncerta je Marija Čolak, dok je dirigent Jo&scaron;ko Sli&scaron;ković. Koncert se održava pod pokroviteljstvom Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbena &scaron;kola &Scaron;iroki Brijeg poziva sve prijatelje i ljubitelje dobre glazbe da im se pridruže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-16-koncert-usanmidodjutambure-siroki.jpgVIDEO: Fra Marin Karačić objavio pjesmu 'Pred Tvojim Imenom'http://grude.com/clanak/?i=109813109813Grude.com - klik u svijetSun, 14 Apr 2019 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-14-fra_marin2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Marin Karačić objavio je danas prekrasnu pjesmu koja nosi naziv "Pred Tvojim Imenom". <p>&nbsp;</p> <p>Na svojoj stranici, o njoj je iznio i svoje zapažanje i zahvalio se onima koji su pomogli u realizaciji pjesme. Njegovu objavu možete pročitati u nastavku, te pjesmu poslu&scaron;ati na dnu teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; Bog progovara nam iz svega stvorenoga. A ako je ono stvoreno ovako lijepo, koliko lijep tek treba biti na&scaron; Stvoritelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo pronalazio je Božji potpis u svakome stvoru. Ponekad se čini lak&scaron;e diviti se Bogu gledajući izlazak sunca, promatrajući zoru, maglu i zaigranost ptica, nego prepoznati Ga u licu brata. A tako je potrebno, pogotovo danas prepoznati Boga u čovjeku, jer čovjek je kruna Njegovog stvaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova pjesma je molitva, tiha molitvena &scaron;etnja i traženje Lica Gospodinovog u svim Njegovim stvorenjima. Cijeli na&scaron; život je traženje puta koji će nas odvesti natrag u na&scaron; Dom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju nekoliko velikih "hvala";<br />hvala Bogu, hvala Josip Bo&scaron;njak, Zdravko Terke&scaron;, Luka Rupčić, Milos V. Nikolic, Petra Mandić, Ani Jimi i &Scaron;vigi Zoran &Scaron;vigir. Znaju oni za&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesma je sada Va&scaron;a; slu&scaron;ajte, molite i tražite Lice Njegovo...", zavr&scaron;ava u objavi fra Marin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ajte pjesmu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/T65BI_UNpD8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-14-fra_marin2.jpgU kolovozu VI. Festival klapske pisme Posušje 2019.http://grude.com/clanak/?i=109788109788Grude.com - klik u svijetSat, 13 Apr 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-13-festival-klape-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom kolovoza održat će se VI. po redu Festival klapske pisme Posušje 2019. Otvorena je prijava na natječaj.<p>&nbsp;</p> <p>Održana je godi&scaron;nja Skup&scaron;tina Udruge Festivala klapske pisme Posu&scaron;je.<br />Razmatralo se i usvojilo Izvje&scaron;će o radu Udruge u protekloj godini, kroz koje su sumirane aktivnosti vezane uz organizaciju pro&scaron;logodi&scaron;njeg Festivala te je podne&scaron;eno financijsko izvije&scaron;će.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruge Branko Bago osvrnuo se na pro&scaron;logodi&scaron;nji Festival, ocijeniv&scaron;i ga iznimno zatjevnim u tehničko-organizacijskom smislu, s obzirom da je trajao 3 dana. I ovu prigodu je iskoristio kako bi zahvalo svim sudionicima, organizacijama i pojedncima koji su nesebično radili da se ovaj događaj održi na iznimno visokoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom kolovoza održat će se VI. po redu Festival klapske pisme Posu&scaron;je 2019. Koristimo prigodu pozvati i ovim putem klape da se prijave na Javni natječaj za sudjelovanje koji je otvoren do 15.4.2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e na poveznici: <a title="Festival klapa Posu&scaron;je" href="http://www.fkp-posusje.com/natjecaj/" target="_blank">http://www.fkp-posusje.com/natjecaj/</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-13-festival-klape-posusje.jpgPredstavljena knjiga 'Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do danas'http://grude.com/clanak/?i=109763109763Grude.com - klik u svijetThu, 11 Apr 2019 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-11-predstavljanje_knjige1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predstavljena je knjiga „Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do danas“ prof. dr. sc. Marije Musa.<p>&nbsp;</p> <p>Autorica je istaknula kako je javna komunikacija poseban dru&scaron;tveni fenomen. &bdquo;To je medij koji očituje položaj nekog standardnog jezika u dru&scaron;tvu&ldquo;, kazala je dr. Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U knjizi je istražen položaj hrvatskog jezika u administrativno-funkcionalnom i publicističkom stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebnu pozornost posvetila sam hrvatskom jeziku na javnim RTV servisima u BiH. To je jedan od tri službena jezika i nema svoje pravo mjesto u javnoj komunikaciji, nije zastupljen u onom smislu u kojem bi jedan standardni jezik, jednog konstitutivnog naroda, trebao biti zastupljen&ldquo;, naglasila je dr. Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. Katica Kre&scaron;ić je objasnila kako knjiga osim informacija i rezultata analize, autoričinih kritičnih osvrta, zapravo i potiče nova istraživanja u jezikoslovlju u BiH u kontekstu hrvatskog jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Novinari, urednici i lektori u medijima na hrvatskom jeziku, osim primarne informativne zadaće, imaju vrlo važnu ulogu u &scaron;irenju jezične kulture&ldquo;, kazala je dr. Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz autoricu knjigu su predstavili dr. sc. Mario Grčević, izv. prof., Hrvatski studiji Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, dr. sc. Katica Kre&scaron;ić, izv. prof., Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru, Slaven Pehar, dipl. ing., &Scaron;kolska naklada Mostar, a organizatori su Sveučili&scaron;te u Mostaru, Filozofski fakultet i &Scaron;kolska naklada d.o.o., Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-11-predstavljanje_knjige1.jpgBerinovac se oprostio od Zovke: Stradao je u Grudama, na putu u Međugorjehttp://grude.com/clanak/?i=109721109721Grude.com - klik u svijetTue, 09 Apr 2019 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-josip-zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imoćanin Josip Zovko, glumac HNK Split, koji je poginuo u srijedu u prometnoj nesreći kraj Gruda, pokopan je u rodnom Berinovcu, općina Lokvičići, u župi Krista Kralja. <h3>&nbsp;</h3> <h3>Misu zadu&scaron;nicu i sprovodne obrede predvodio je župnik don Neven Vuković u suslavlju biv&scaron;eg župnika don Mladena Ivi&scaron;ića.</h3> <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu je u prometnoj nesreći na magistralnoj cesti u mjestu Grudsko Vrilo život izgubio Josip Zovko, 48 &ndash; godi&scaron;nji splitski glumac imotskih korijena. Splitsko i hrvatsko kazali&scaron;te ostalo je bez velikog umjetnika, snažne scenske osobnosti, koji je svakoj ulozi, ma koliko &lsquo;velika&rsquo; ili &lsquo;mala&rsquo; bila, pristupao posvećeno, a Crkva je ostala bez plemenitog čovjeka, istinskog vjernika.</p> <p><br />Jozo je pro&scaron;ao, naime, svojevrsni križni put, odbijao je nemoralne uloge vezane za Crkvu, te je stoga bio razapet. Nekoliko puta su mu prijetili i otkazom. Zato je &lsquo;po kazni&rsquo; taj mladi i talentirani glumac dobivao samo rubne uloge ili ni&scaron;ta, a poginuo je na putu upravo zbog jednog angažmana u Međugorju.</p> <p><br /><br />Jozo je imao &ndash; kažu oni koji su ga poznavali &ndash; Božji dar, &lsquo;Božji glas&rsquo;, i uvijek se rado odazivao i bez honorara pjevao &lsquo;Bogu svome&rsquo;.</p> <p><br /><br />Mnogi će ga se rado sjetiti kroz izvedbu drame &lsquo;Raspeta ljubav &ndash; Paola, žena koja ljubi&rsquo;, praizvedena u Nadbiskupijskom sjemeni&scaron;tu u Splitu 2005. u povodu 150. obljetnice dolaska sestra Anćela u Split, kao i u ulozi apostola Ivana u predstavi &lsquo;Kako je izdan Isus&rsquo;.</p> <p><br /><br />Josip Zovko, bio je plemeniti čovjek i umjetnik, koji je bez presedana odbijao igrati svaku nemoralnu ulogu, u kojoj se neprimjereno govorilo o svećeniku, vjeri, domoljublju, Crkvi i svemu onome &scaron;to se kosilo s njegovim životnim svjetonazorom.</p> <p><br />Živio je skromno i pokopan je skromno, u ti&scaron;ini.</p> <p><br /><br />Pre&scaron;ao je u &lsquo;život vječni&rsquo; glumac, prijatelj, čovjek velikog srca i plemenite du&scaron;e. Njegova smrt pogodila je sve prijatelje i &scaron;tovatelje. Odigrao je vi&scaron;e od 50 uloga, ali najzapamćeniji u &scaron;iroj javnosti ostat će po ulozi Mate u filmu &lsquo;Da mi je biti morski pas&rsquo;.</p> <p><br />Remek djelo njegove glume bila je i uloga Malog u predstavi &lsquo;Bijelo&rsquo; Dubravka Mihanovića za koju je dobio nagradu &lsquo;Veljko Maričić&rsquo; na međunarodnome Festivalu malih scena 1998. godine.</p> <p><br />Josip se rodio u Imotskom 1970. godine, diplomirao je na ADU u Zagrebu, a stalni član ansambla Drame HNK Split bio je od 1993. Nastupao je i u Gradskom kazali&scaron;tu mladih (&lsquo;Jubovnici&rsquo;, &lsquo;Kazali&scaron;ni sat&rsquo;, &lsquo;Libar Marka Uvodića&rsquo;).</p> <p><br />Za svoj debi na velikom ekranu u &lsquo;Da mi je biti morski pas&rsquo; dobio je 2000. Nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta. Josipa znamo također iz filmova &lsquo;Oprosti za kung fu&rsquo;, &lsquo;Vjerujem u anđele&rsquo;, te iz serija &lsquo;Va&scaron;i i na&scaron;i&rsquo; i &lsquo;Bitange i princeze&rsquo;.</p> <p><br /><br />U kazali&scaron;tu je debitirao 1990. u Euripidovoj &lsquo;Heleni&rsquo;, predstavi Splitskog ljeta. U svaki scenski zadatak pokojni je Zovko ulagao cijeloga sebe, kako istančanu senzibilnost tako i svoje &scaron;iroko znanje i izobrazbu.</p> <p><br /><br />Upravo zbog toga, kao malo koji drugi glumac, svojom je glumom dokazivao često izricanu, a malo kada opravdanu tezu o nepostojanju velikih i malih uloga.</p> <p><br /><br />I pojavom u tzv. manjoj ulozi znao je ostaviti neizbrisiv dojam na gledatelja. Podjednako je bio suveren i siguran u &scaron;irokom repertoarnom rasponu od grčke tragedije do komedije.</p> <p><br /><br />Josip je tako ostavio trag u scenskim djelima od Sofokla, Molierea, Shakespearea, preko Držića, Goldonija, Pirandella, Dostojevskog, do Arthura Millera, Ive Bre&scaron;ana, Milana Begovića i nekih drugih suvremenih dramskih autora. Pamtit ćemo tog &lsquo;čovjeka i vjernika&rsquo;, istina, prerano nas je napustio, ali je i oti&scaron;ao u sigurne ruke Onoga kojeg je do kraja branio i zagovarao na &lsquo;daskama koje život znače&rsquo;, ističe se na portalu Hrvatske katoličke mreže (<a href="http://hkm.hr)">hkm.hr)</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-josip-zovko.jpgZHŽ: Sastanak predstavnika knjižnicahttp://grude.com/clanak/?i=109716109716Grude.com - klik u svijetTue, 09 Apr 2019 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-09-019-knjiznice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U "Kulturno-športski centar" Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški, organizira II. okrugli stol za predstavnike gradskih knjižnica s prostora Županije Zapadnohercegovačke - Ljubuški, Grude, Široki Brijeg i Posušje, na temu "Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu".<p>&nbsp;</p> <p>Okrugli stol bit će upriličen u četvrtak 11. travnja 2019. godine, s početkom u 10.30 sati, u prostorijama Knjižnice Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Programom skupa istaknut će se nove vrste i oblici usluga koje knjižnice pružaju kao potporu obrazovanju, kao i rje&scaron;enja koja primjenjuju kako bi uspje&scaron;no obavljale svoje zadaće u suvremenome digitalnom okruženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujedno, sudionici susreta razgovarat će i o značaju gradske knjižnice te njezinoj prisutnosti u lokalnoj zajednici, kao i o zadacima koje treba ispuniti, kako bi se zadovoljile potrebe pojedinih korisničkih skupina, priopćeno je iz Gradske knjiženice Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-09-019-knjiznice.jpg''Jazz u Kazalištu'' povodom međunarodnog dana jazz-ahttp://grude.com/clanak/?i=109665109665Grude.com - klik u svijetFri, 05 Apr 2019 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-05-jazz_u_kazalistu_polozeno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom Međunarodnog dana jazz-a, 30. 4. 2019., s početkom u 20 sati, HNK Mostar u partnerstvu s Američkim kutkom Mostar organizira jazz koncert mladog mostarskog benda Smooth Groove.<p>&nbsp;</p> <p>Smooth Groove je trenutno jedini bend u na&scaron;em gradu koji svira jazz, a čini ga &scaron;est članova koje je spojila ljubav prema jazz glazbi: Josip Palameta (vokal), Ante Sunjic (klarinet i saksofon), Marko Palameta (klavir), Nedim Kurtovic (el. gitara), Josip Zovko (bass ) i Toni Lesko (bubnjevi).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice je 5 KM, a svoju možete rezervirati slanjem poruke preko Facebook stranice HNK Mostar ili pozivom na broj 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-05-jazz_u_kazalistu_polozeno.jpgZvijezda se ugasila u Grudama: Glumačka legenda izgubila je živothttp://grude.com/clanak/?i=109648109648Grude.com - klik u svijetWed, 03 Apr 2019 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-zovko-mlikota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati hrvatski glumac kojeg je proslavila uloga Mate u filmu "Da mi je biti morski pas" s Vedranom Mlikotom poginuo je danas u Grudama.<p>&nbsp;</p> <p>Zovko je odigrao preko 50 uloga, kazali&scaron;nih i filmskih, u zadnje vrijeme je i režirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumio je i u filmovima 'Vjerujem u anđele', 'Najveća pogre&scaron;ka Alberta Einsteina', 'Holding' i 'Oprosti za kung-fu', ali i serijama 'Na&scaron;i i va&scaron;i' te 'Bitange i princeze'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijatelji, poznanici i svi ljubitelji filmske umjetnosti &scaron;okirani su preranim odlaskom sjajnog glumca i dobrog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=109640&amp;tragedija-u-grudama-jedna-osoba-smrtno-stradala" target="_self">&nbsp;</a></p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=109640&amp;tragedija-u-grudama-jedna-osoba-smrtno-stradala" target="_self"><em><strong>Povezane vijesti: Tragedija u Grudama: Jedna osoba smrtno stradala</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-zovko-mlikota.jpgPreminula je Ane s križevima! Skrušena u molitvi imala je 9 djece i više od 50 unučadi i praunučadihttp://grude.com/clanak/?i=9964399643Grude.com - klik u svijetTue, 02 Apr 2019 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-02-019-aneskrizevima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sigurni smo da ne postoji osoba u Travniku, ali i cijeloj Srednjoj Bosni kojoj nekada blagoslov nije uputila Ane Mačić.<p>&nbsp;</p> <p>Poznatu Travničanku, katolkinju, posvećenu vjeri, prije ste svakodnevno imali priliku susresti na ulici, no u posljednje vrijeme i ne, jer je zbog bolesti bila smje&scaron;tena u Dom za stare osobe &bdquo;Otac Kristofor&ldquo; u Novoj Biloj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko vrata je uvijek nosila krunicu sa desetak velikih križeva sa razapetim Isusom Kristom. U desnoj ruci držala je križ, sliku svetog Ante Padovanskog i bočicu sa svetom vodom. Na lijevom reveru svojeg vunenog crnog pulovera uvjek je imala okačenu jo&scaron; jednu manju krunicu i medaljon svetog Leopolda Mandića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko struka zavezana fratarska korda, bijeli pojas na kojem su svezana tri čvora. Svakodnevni &ldquo;podsjetnik&rdquo; na tri zavjeta &ndash; poslu&scaron;nost, siroma&scaron;tvo i čistoću. Marama na glavi i uvijek skru&scaron;ena u molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira koje doba godine, da li visoke ljetne temperature ili duboki zimski minusi, Ane uvijek ustrajna u svom zavjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ane Mačić iz Travnika, majka devetoro djece i baka i prabaka vi&scaron;e od 50 unučadi i praunučadi napustila je ovaj svijet u 90- godini života, neka joj je pokoj du&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://centralna.ba/preminula-poznata-travnicanka-ane-sa-krizevima/?fbclid=IwAR0c7YwrhE52jBTEAWgfobAUnvBbTgVDReqfP-UebZC72nHJ-F8vVmRVrrQ" target="_blank"><em><strong>Centralna.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-02-019-aneskrizevima.jpgPoziv na molitvu za 11-godišnju Melani Zorićhttp://grude.com/clanak/?i=9963499634Grude.com - klik u svijetMon, 01 Apr 2019 23:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras je u župnoj crkvi Drvar održana molitva za 11-godišnju Melani Zorić koja je teško ozlijeđena prilikom nesretnog slučaja.<p>&nbsp;</p> <p>Melani je prevezena iz Livna u bolnicu u Split i u te&scaron;kom je stanju, dok se njena majka Marica nalazi u Livanjskoj bolnici i u stabilnom je stanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećenik iz Drvara i ostali svećenici iz Hercegbosanske županije pozivaju sve vas da u svojim molitvama preporučite 11-godi&scaron;nju Melani kako bi se njeno stanje stabiliziralo i kako bi liječnici koji je liječe uz Božju pomoć spasili njen mladi život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgPjesnikinja iz Drinovaca istinski promišlja o najbitnijem u našemu prolaznom životuhttp://grude.com/clanak/?i=9961399613Grude.com - klik u svijetSun, 31 Mar 2019 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-31-019-knjiga-aleric.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Posušju su predstavljene tri zbirke poezije pjesnikinje Marine Alerić Bebić. O knjigama su govorili književnici, članovi DHKHB Stanislav Bašić i Miljenka Koštro.<p><br />Marina Alerić Bebić rođena je u Drinovcima 13. Kolovoza, 1966. godine. Članica je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Kao srednjo&scaron;kolka pobjednica je &Scaron;imićevih susreta 1985. u kategoriji srednjo&scaron;kolaca.</p> <p><br />Djela (zbirke poezije):<br />Bijeli pelin (Matica hrvatska, Grude,2016.)<br />Ptica na prozoru, (Matica hrvatska, Grude, 2016.)<br />VAE SOLI (Ovo djelo je nagrađeno na natječaju Fondacije za izdava&scaron;tvo Sarajevo u 2018. Godini. (Izdavačka kuća PLANJAX KOMERC doo)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo &scaron;to je o njenim djelima rekla književnica Miljenka Ko&scaron;tro. "Susret s pjesni&scaron;tvom uvijek je izazov, a izazov traži odgovor. Nađoh se pred jednim takvim, zapravo pred tri stihozbirke Marine Alerić Bebić. Marina gleda iz kuta sestre, hoću reći, između ostalog, pi&scaron;e i kao sestra poginulog hrvatskog branitelja, dragovoljca, i iz tog gorkog iskustva gubitka voljenog brata, rađaju se snažni stihovi koji čitatelja ostavljaju bez daha. Marininu poeziju treba s puno pozornosti čitati i isčitati. Svi smo mi, uz Božju pomoć, pozvani na izgradnju ljep&scaron;ega svijeta i podizanja svijesti o važnosti doma, domovine, obitelji i drugih neprolaznih vrijednosti o kojima autorica pi&scaron;e.<br />Autorica se nikomu ne dodvorava nego u stihovima iznosi zdrav kritički stav o problemima u dru&scaron;tvu i istinski promi&scaron;lja o najbitnijemu u na&scaron;emu prolaznom životu", između ostalog kazala je Ko&scaron;tro.</p> <p><br />Stanislav Ba&scaron;ić je kazao da poezija i pjesme nisu isto, jer pjesme ne moraju bit poezija. "Riječ je o dva različita svijeta koje na svoj način objedinjava stih kao vanjska odrednica i jednoga i drugog, a čija je bit vrlo različita. U općoj poplavi pjesama, čitamo pjesme s vrlo malo inventivnosti, a s dosta plitkosti. Kada je riječ o pjesnikinji Alerić vidljiva je originalnost, inventivnost i snaga individualiteta. Poezija je najdublja duhovna djelatnost koja u sebi spaja i pjesnički zanat i znanje i jo&scaron; mnogo toga u jedan sretni trenutak", kazao je Ba&scaron;ić.</p> <p><br />U glazbenom dijelu je nastupila klapa Zvizdan, a voditeljski sve uobličila Marija Budimir. Na kraju se brojnoj publici i sudionicima promocije obratila sama autorica koja se svima zahvalila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-31-019-knjiga-aleric.pngFOTO: Fra Vendelin Karačić proglasio najbolje radovehttp://grude.com/clanak/?i=9960899608Grude.com - klik u svijetSun, 31 Mar 2019 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-31-019-kulturna-bastina_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svake godine Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa organizira županijsko natjecanje iz likovne kulture za učenike osnovnih škola na temu “Kulturna baština moga kraja”.<p>&nbsp;</p> <p>Domaćin ovogodi&scaron;njeg natjecanja bila je Osnovna &scaron;kola Marka Marulića Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogatu izložbu likovnih radova, učenika svih četrnaest osnovnih &scaron;kola iz ŽZH-a, djeca iz osnovne &scaron;kole Marka Marulića priredila su kratku priredbu u kojoj je bilo pjesme i recitacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime domaćina nekoliko prigodnih riječi uputio je ravnatelj O&Scaron; Marka Marulića Davorin Medić, a na kraju programa član Povjerenstva imenovanog od strane Ministarstva, fra Vendelin Karačić, je proglasio najbolje radove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo mjesto osvojila je Anica Perić iz Osnovne &scaron;kole Antuna Branka i Stanislava &Scaron;imića Drinovci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina27.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina28.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina29.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina30.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina31.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina32.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina35.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina36.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina37.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina38.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina39.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina40.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina41.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina42.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina43.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina44.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina45.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina46.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-31-19-03-31-019-kulturna-bastina47.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-31-019-kulturna-bastina_glavna.jpgFra Ivo Pavić krstio Thompsona! Pjevač dane provodi u molitvihttp://grude.com/clanak/?i=9957299572Grude.com - klik u svijetThu, 28 Mar 2019 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-28-019-thompson.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Perković Thompson (52) na sedmodnevnom je hodočašću u Izraelu, a sa svojim pratiteljima i fanovima na društvenim mrežama odlučio je podijeliti nekolicinu fotografija na kojima šeta, moli, a na jednoj fra Ivo Pavić glazbenika krsti u rijeci. <p>&nbsp;</p> <p>- Na sedmodnevnom hodoča&scaron;ću u Svetoj Zemlji, u pradomovini Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista - napisao je na Instagramu Perković te motivacijskoj poruci pridružio emoji sklopljenih ruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Thompson je poznat po pjesmama religijske i vjerske tematike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-28-019-thompson.jpegKomedija proslavljenoga Woodyja Allena na sceni HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=9953699536Grude.com - klik u svijetTue, 26 Mar 2019 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-26-9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon prošlotjednih izvedbi drame "Jesenja sonata", glasovitoga redatelja i scenarista Ingmara Bergmana, vrijeme je za komediju "Sviraj to ponovno, Sam". <p><br />Ova komedija proslavljenoga redatelja, scenarista i glumca Woodyja Allena bit će odigrana u srijedu i četvrtak na pozornici Hrvatskog narodnog kazali&scaron;tu u Mostaru, s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;tu radnje kazali&scaron;nog komada "Sviraj to ponovno, Sam" je filmski kritičar Allan Felix, arhetipski &scaron;mokljan, simpatični gubitnik, nespretni, anksiozni i brbljivi hipohondar koji s manje ili vi&scaron;e uspjeha poku&scaron;ava prebo&shy;ljeti činjenicu da ga je napustila žena i pronaći novu djevojku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbunjeni Allan ne snalazi se u ratu spolova i uvijek je u gubitničkoj poziciji. On je tip mu&scaron;karca koji želi biti mačo, želi biti kao Humphrey Bogart kojega gleda u filmovima, i koji se i pojavljuje u njegovim fantazijama te mu daje zastarjele i arhaične savjete, ali zapravo tako unosi toplinu u lik koji dobiva humoristične crte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavu je režirao Mario Kovač, a u autorskom timu su i Davor Prah, zadužen za vizualni identitet, kostime i scenu te Tomislav Babić, autor glazbe. U predstavi igraju Robert Pehar, Angela Bulum, Ivo Kre&scaron;ić, Ivan Skoko, Jelena Kordić Kuret i Nikolina Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice se mogu rezervirati preko Facebook stranice HNK Mostar ili broja 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-26-9.jpgU Gorici održana 2. korizmena tribinahttp://grude.com/clanak/?i=9950999509Grude.com - klik u svijetMon, 25 Mar 2019 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-25-bratovstina-korizmenatribina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 22. ožujka 2019. održana je druga Korizmena tribina u Gorici. Tribinu je održala sestra Dominika Anić, koja je na službi u Bijelom Polju.<p>&nbsp;</p> <p>Sestra Dominika je govorila o patnji i njezinim pozitivnim stranama. Naime, kad kažemo patnja onda ta riječ sama po sebi izaziva u čovjeku zgražanje i čovjek ju te&scaron;ko prihvaća. Ali iz patnje čovjek može izvući najpozitivnije stvari za svoj život. Može u potpunosti preokrenuti sve svoje dosada&scaron;nje korake i usmjeriti pogled i sav svoj život prema pozitivnom, prema Bogu u konačnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače sestra Dominika rođena je u Tomislavgradu 1968. godine, kao prvo od sedmero djece u obitelji. U samostan &Scaron;kolskih sestara franjevki Provincije Sv. Obitelji u Mostaru stupila je 1986. godine. Studirala je u Mostaru na Pedago&scaron;koj akademiji odsjek Pred&scaron;kolski odgoj i u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu &ndash; ITKL. Odgoj djece pred&scaron;kolske dobi je njezino područje djelovanja. Radila je u Majčinu selu u Međugorju, u vrtiću Sv. Franjo u Kiseljaku, a trenutno radi u vrtiću Sv. Klara u Bijelom Polju kod Mostara. Surađuje s radio postajom Mir Međugorje već vi&scaron;e godina. Pisala je za Glasnik mira i Svjetlo riječi, koje je 2012. objavilo i njezinu knjigu &bdquo;Priče za ljubav i povjerenje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sljedeća korizmena tribina je u petak, 29. Ožujka 2019. U 20 sati</strong> u starom župnom dvoru kad će predavanje s vidio i foto prezentacijom održati kancelar Križevačke eparhije đakon o. Livio Tomislav Marijan. Tema je aktualna u dana&scaron;nje vrijeme, a nosi naslov: Kr&scaron;ćani Bliskog istoka &ndash; Isusovi zemljaci, i njihova tragična sudbina. Svi ste dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-25-bratovstina-korizmenatribina.jpgFOTO: Remek-djela neprocjenjive vrijednosti izložena u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=9949499494Grude.com - klik u svijetSun, 24 Mar 2019 21:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-24-019-bukovac-mostar-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložbom „Portreti obitelji Vlaha Bukovca“ otvoreno je Mostarsko proljeće, 21. Dani Matice hrvatske Mostar. Slike su vlasništvu Umjetničke galerije Dubrovnik, a do 19. travnja, biti će izložene u Galeriji Aluminij. <p><br />&bdquo;Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Dovesti ovu izložbu u Mostar tehnički je bilo iznimno složeno i ponos je time veći &scaron;to su djela danas ovdje. Uz prezime Bukovac, svaki ukras od riječi, svaki iskazani ushit, doimaju se nedostatnima. Ovo je krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale.&ldquo; &ndash; rekao je voditelj Galerije Aluminij Darko Juka, te izložbu Bukovčevih portreta obitelji nazvao &bdquo;cvjetanjem du&scaron;e&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />&nbsp;Neprocjenjivi postav koji će slijedećih mjesec dana biti izložen u Galeriji Aluminij u Mostaru , čini trinaest remek-djela&nbsp; hrvatskog slikara, dva autoportreta Bukovčevih kćerki Ivanke i Jelice te nekoliko obiteljskih fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br />Marin Ivanović, v. d. ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik ističe:&ldquo; Vlaho Bukovac je u na&scaron;oj nacionalnoj umjetnosti važan kao rodonačelnik modernog slikarstva kojeg je donio iz Pariza kao sredi&scaron;njeg urbanog i umjetničkog sredi&scaron;ta Europe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Istovremeno je imao izuzetnu dru&scaron;tvenu ulogu jer je bio nositelj dru&scaron;tvenih aktivnosti u Zagrebu, utemeljiv&scaron;i prvi pravi izložbeni prostor - Umjetnički paviljon i Dru&scaron;tvo hrvatskih umjetnika koje je okupljalo mlade i progresivne slikare. Zbog tog čina i sukoba s ministrom bogo&scaron;tovlja i nastave Izidorom Kr&scaron;njavim, Bukovac je napustio Zagreb i oti&scaron;ao u Prag gdje je živio dvadesetak godina, do svoje smrti 1922. godine.Kada promatramo njegovu važnost u suvremenom trenutku, govorimo o bogatoj likovnoj produkciji, njegovom neospornom talentu i spomenutoj dru&scaron;tvenoj ulozi. Možda je ono najosobnije uvijek ostavljeno u drugom planu, a to je Bukovčev osjećaj odbačenosti nakon sukoba s Kr&scaron;njavim i njegovo žaljenje &scaron;to u domovini ne može naći svoju sreću. U mnogome je ta paradigma aktualna i danas u primjerima ljudi koji su iz egzistencijalnih i drugih razloga iselili iz Hrvatske.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Bukovčev rad obuhvaća oko 400 portreta i 150 drugih slika, a tijekom života pro&scaron;ao je mnoge slikarske faze. Iz pari&scaron;ke faze najpoznatije je djelo La grande Iza, u stilu akademskog realizma, dok u portretima nastalim oko 1885. godine, poput portreta obitelji Katalinić, već vi&scaron;e upotrebljava boje, na tragu impresionizma. Tijekom boravka u Zagrebu izrađuje velike naručene kompozicije- Gundulićev san i Zastor Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta s temom hrvatskog preporoda. Izrađuje brojne potrete, među kojima su najpoznatiji onaj Celestina Medovića i Autoportret u bijeloj ko&scaron;ulji. Kasnije radi pod utjecajem secesije, zatim u kratkom povratku u rodni Cavtat slika i pejzaže, dok naposlijetku u pra&scaron;kom razdoblju dolazi pod utjecaj postimpresionista i poentilizma s portretima usredotočenim na kolorizam, primjerice u djelima Probuđena i Ružičasti san.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Portreti obitelji Vlaha Bukovca&ldquo; izložba je koja na vi&scaron;e načina pobuđuje emocije u čovjeku te je svakako vrijedna posjeta svih koji čeznu za umjetno&scaron;ću.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-24-19-03-24-019-bukovac-mostar6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RENATA ALPEZA/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-24-019-bukovac-mostar-glavna.jpgKad je Đurđica umrla svi satovi u kući Rajka Dujmića su stalihttp://grude.com/clanak/?i=9948399483Grude.com - klik u svijetSun, 24 Mar 2019 00:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-24-djurdjica-barlovic-slike.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva pjevačica "Novih fosila", Đurđica Barlović bila je jedna od najkarizmatičnijih dama bivše države, a njenu karijeru prekinula je prerana smrt 1992. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Njeno djevojačko prezime bilo je Miličević, a podrijetlo iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi nastup imala je sa samo 13 godina na dječjem festivalu, a prvi njen zabilježen nastup bio je u beogradskoj zabavnoj emisiji "Obraz uz obraz" 1974., kada je nastupila s pjesmom "Kad bi bio samo moj".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Đurđica je oti&scaron;la od nas kad je željela srediti obiteljski život, jer mi smo radili urnebesnim tempom. Njoj je obitelj bila važnija od nas, od bilo kakvog novca. Ona je bila rođena za majku, suprugu, a opet, s druge strane, bila je vrhunska pjevačica. Nikada zbog nje nismo otkazali koncert, nikad joj nije pukao glas -&nbsp;ispričao je jednom osnivač Novih Fosila, Rajko Dunjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila je čvrstog i stabilnog zdravlja. Zato me je i iznenadio taj prerani odlazak. Tog dana kad je umrla, vjerovali ili ne, svi satovi u mom stanu su stali. Kasnije sam čuo tu tužnu vijest -&nbsp;rekao je nekda&scaron;nji vođa "Novih fosila" Rajko Dujmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika diva preminula je u 42. godini života pomalo davne 1992. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/YgOxC6VGmZ8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-24-djurdjica-barlovic-slike.jpgU Širokom predstavljena književna djela Sanijele Matković FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9946499464Grude.com - klik u svijetFri, 22 Mar 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-22-54430226_10219021577918644_4659861446815907840_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni dan Pjesništva bio je idealna prigoda za predstavljanje nove zbirke poezije književnice Sanijele Matković TRI ZIME DO PROLJEĆA, koja zajedno s novim romanom KIŠA BOJE TULIPANA izlazi sredinom travnja u Zagrebu. <p>&nbsp;</p> <p>U prelijepoj večeri koju je moderirao Ivan Kraljević i ambijentu Galerije VRBA u &Scaron;irokom Brijegu Sanijeline stihove interpretirali su:</p> <p>-ANA MUSA ZOVKO &ndash; Narančasta bajka<br />-IVANA ZELJKO &ndash; Grimiz noći<br />-ŽELJKA &Scaron;ARAVANJA - Upit<br />-JOSIPA ZOVKO &ndash; Ruke<br />-MARIJA LOVRIĆ &ndash; ja u tebi<br />-JOSIP ĆORLUKA - Zalazak<br />-MARIO ĆE&Scaron;KIĆ &ndash; Ta Hercegovina i Putevi žita<br />-IVAN KRALJEVIĆ &ndash; Mostarske ki&scaron;e jesenje<br />-ZDRAVKA GALIĆ - Spoznaja<br />-ANDRIJA ZELJKO - Ti<br />-RENATA NALETILIĆ &ndash; More<br />-MIRELA LOVRIĆ &ndash; 10.padež<br />-MARIJANA JURILJ - Dođi<br />-JELICA GALIĆ &ndash; Korak<br />-MARIJA IVANKOVIĆ - Izgnana<br />-TONĆIKA KOLOBARIĆ - Čekanje<br />-KRISTINA ĆAVAR - &Scaron;apni<br />-MAJA MATKOVIĆ &ndash; Najljep&scaron;a ki&scaron;o<br />-ANA RA&Scaron;IĆ MATKOVIĆ &ndash; Lovac u Žitu<br />-ANA SOLDO &ndash; Želja<br />-ŽELJKA &Scaron;ARAVANJA &ndash; Neka boli</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druženje se nastavilo uz prigodni domjenak u Galeriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10219022601344229%26set%3Da.10201232799570303%26type%3D3%26theater&amp;width=620&amp;show_text=true&amp;appId=164842796935149&amp;height=638" frameborder="0" scrolling="no" width="620" height="638"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-22-54430226_10219021577918644_4659861446815907840_n.jpgJim Caviezel poslao u svijet najsnažniju poruku 21. stoljeća: Pošaljite Lucifera u pakao!http://grude.com/clanak/?i=9943599435Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-jim-caveziel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jim Caviezel u svom posljednjem filmu Pavao, Kristov apostol, koji je objavljen prošlog proljeća, glumi evanđelista Luku. Kako bi promovirao film, otišao je na sastanak voditelja FOCUS-a (na SLS konferenciju).<p>&nbsp;</p> <p>Okupljeni studenti su možda očekivali da će glumac govoriti o svom filmu, ali Caviezelov govor bio je fenomenalan poziv na akciju koji je svih dirnuo, pi&scaron;e katolički portal Aleteia.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publika je bila odu&scaron;evljena kad je vidjela Caviezela, do te mjere da se činilo da se nikada neće smiriti. Nježno je podigao prst i cijela je prostorija utihnula. Tada je počeo tiho i nespretno čitati s papira na kojem je imao pripremljen govor:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ime Savao (eng. Saul) znači Veliki. Ime Pavao (eng. Paul) znači Mali. Snimajući ovaj film naučio sam da ako promijenimo jedno malo slovo možemo postati veliki u Božjim očima. No, prvo moramo biti mali kako bi postali veliki. To je put svetih. To je put Svetoga i način na koji je Savao postao sv. Pavao."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavio je govoriti o pozivu i kako čovjek mora biti otvoren kako bi razabrao takvu vrstu poziva. Govorio je o tome kako je znao da želi biti glumac, o stresnom razdoblju kada je glumio Edmonda Dantesa u filmu Grof Monte Cristo te o tome koliko se žrtvovao dok je igrao ulogu Isusa u Pasiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kad sam bio na križu, naučio sam da je na&scaron;e otkupljenje u Njegovoj patnji. Zapamtite da sluga nije veći od gospodara. Svatko od nas mora nositi vlastiti križ. Postoji cijena za na&scaron;u vjeru i slobodu. Bio sam kažnjavan, bičevan, raspet, pogođen munjom, da, operacijom na otvorenom srcu - to se dogodi nakon pet i pol mjeseci hipotermije.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjetio se trenutka sa snimanja Pasije kada je bio pribijen ispod križa, a netko je poku&scaron;ao povući klin na pogre&scaron;an način te mu tako i&scaron;ča&scaron;io rame. Rekao je da je taj trenutak ostao u konačnoj verziji filma i komentirao da tako ne&scaron;to ne bismo imali prilike vidjeti u slučaju da se produkcija odvijala u studiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Patnja je bila glavna karakteristika mog nastupa, a istu ulogu ima i u na&scaron;im životima."</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bilo je mnogo boli i patnje prije uskrsnuća. Va&scaron; put neće biti drugačiji. Prihvatite svoj križ i usmjerite se prema svom cilju. Želim da odete u ovaj poganski svijet i besramno ispovijedate svoju vjeru u javnosti. Svijetu su potrebni ponosni ratnici vođeni vjerom. Ratnici poput sv. Pavla i sv. Luke koji riskiraju svoja imena i ugled da svoju vjeru i ljubav prema Isusu pokažu svijetu."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorio je o demokraciji i o tome kako sloboda svakog čovjeka da radi ono &scaron;to želi nije isto &scaron;to i sloboda da čini bilo &scaron;to. Citirao je čuvenu rečenicu Maximiliana Kolbea: "Ravnodu&scaron;nost je najveći grijeh 20. stoljeća", te dodao: "Pa, moja braćo i sestre, to je najveći grijeh i 21. stoljeća."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govor je zavr&scaron;io navodeći poznati govor iz filma Hrabro srce, u kojem William Wallace hrabri svoju vojsku govoreći o slobodi i o tome &scaron;to čovjek mora biti spreman učiniti za nju. Za kraj je dodao:</p> <p>&ldquo;Svaki čovjek umire. No, nije svatko doista i živio. Ti, ti, ti. Svi se moramo boriti za pravu slobodu i živjeti, prijatelji moji. Moramo živjeti! Sa Svetim Duhom kao va&scaron;im &scaron;titom i Kristom kao va&scaron;im mačem, možete se pridružiti svetom Mihaelu i svim anđelima u slanju Lucifera i svih njegovih prista&scaron;a ravno u pakao gdje i pripadaju!"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je promatrati promjenu u Caviezelu kada prestaje pratiti svoj pripremljeni govor i prepusti se spontanoj izvedbi, kao da vizualno pokazuje razliku između "Velikog" i &ldquo;Malog". Kada je zavr&scaron;io, nagnuo se preko pozornice i osmjehnuo nelagodno kada je shvatio da je odstupio od svojih pripremljenih riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video puno bolje dočarava snagu njegovih riječi od teksta stoga ga vrijedi pogledati, a možda vas i potakne da pogledate film Pavao, Kristov apostol.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/vijesti-iz-svijeta/posalji-lucifera-natrag-u-pakao-jim-caviezel-poslao-u-svijet-najsnazniju-poruku-21-stoljeca?fbclid=IwAR3i3Flvh6sTu8XF5iBXSX4b8AkvS6FYfXqoMfFObCfYxuTOqzrl7VIXS3A" target="_blank"><em><strong>Prevela Erika Radović/medjugorje-info.com</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-jim-caveziel.jpgNovo književno djelo Miljenka Stojićahttp://grude.com/clanak/?i=9942799427Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-miljenkostojic-jednom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, s objavljenih dosadašnjih deset zbirki pjesama, dvije zbirke priča, četiri romana i šest slikovnica, te brojnih ogleda i kritika, donosi pred ljubitelje pisane riječi novo književno djelo.<p><br />&raquo;Jednom&laquo;, naslov je zbirke pjesama prepoznatljivog pjesničkog jezika stvaratelja Miljenka Stojića koji pi&scaron;e jezikom svakodnevice &ndash; jezikom opominjućeg priopćavanja. Pjesnik traži, pronalazi, dopunjuje i slavi hrvatsku zemlju, hrvatskog čovjeka i hrvatsku žrtvu ispreplićući pritom svoj zacrtani mozaik. Pjesme su osebujnog izričaja u kojima njihovi stihovi znaju kad&scaron;to teći naoko mirno, a onda nas nenadano prenu pr&scaron;teći snagom i porukom. Kroz sve njih, vi&scaron;e ili manje očito, provlači se, pak, pouzdanost i vjera u Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Urednik knjige je Ljubo Krmek, recenziju potpisuju književnici Antun Lučić i Marina Kljajo-Radić, a lekturu i korekturu uradila je Zdenka Leženić. Promi&scaron;ljenu sliku na naslovnici potpisuje Zdenka Bilu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirka pjesama &raquo;Jednom&laquo; tiskana je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i Ogranka Matice hrvatske u &Scaron;ibeniku, čiji su predsjednici Andrija Stojić i Zdenka Bilu&scaron;ić. Izrada knjige povjerena je provjerenoj kvaliteti tiskare FRAM-ZIRAL iz Mostara. A naručiti se može najjednostavnije preko nakladnika ili portala <a title="Miljenko Stojić" href="http://www.miljenko.info" target="_blank">miljenko.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-miljenkostojic-jednom.jpgMons. Ramos: Grijesi koji su ispovijeđeni trajno se brišu!http://grude.com/clanak/?i=9942599425Grude.com - klik u svijetWed, 20 Mar 2019 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-20-019-monsinjor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklog petka i subote u varaždinskoj je katedrali održana korizmena duhovna obnova za mlade pod geslom „Izvezi na pučinu! Poziv na svetost u suvremenom svijetu“ koju je predvodio mons. Jorge Ramos, svećenik Prelature Opusa Dei u Hrvatskoj i poznati ispovjednik. <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Darovan nam je dragocjen sakramenat sv. ispovijedi. Grijesi koji su ispovjeđeni trajno se bri&scaron;u, uni&scaron;teni su i ne spominje ih se vi&scaron;e ni Bog, ni itko drugi! Poznati egzorcist Amorth spominje da Sotona za vrijeme egzorcizama spominje grijehe svećenika egzorcista ili prisutnih, ali nikada one ispovjeđene! Treba moliti za ustrajnost u popravljanju i ne ponavljanju istih grijeha! Ne smijemo ubijati riječima, pogledima, djelima, propustima&hellip; Treba moliti Gospodina da postanem bolji čovjek! Ne smijemo biti na misi pasivni i ne smijemo doći ni&scaron;ta ne prinoseći Gospodinu! Već sam ulazak u crkvu poziva nas na preispitivanje ne prinosim li ne pomiren s bratom! Zato, gledaj da se nagodi&scaron; s Isusom dok si jo&scaron; na zemlji!&ldquo;, kaže mons. Ramos svoju propovijed.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>hkm.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-20-019-monsinjor.jpgPoruka vidjelici Mirjani: 'Prihvatite mog sina i imat ćete mir u duši'http://grude.com/clanak/?i=9941299412Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-mirjanaukazanje132019-1024x684.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjelica Mirjana Dragićević-Soldo imala je svakodnevna ukazanja od 24. lipnja 1981. do 25. prosinca 1982.<p>&nbsp;</p> <p>Na posljednjem svakodnevnom ukazanju Gospa je, povjeriv&scaron;i joj desetu tajnu, rekla da će joj se ukazivati jedanput godi&scaron;nje i to 18. ožujka. Tako je i bilo tijekom svih ovih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e tisuća hodočasnika okupilo se na molitvi krunice. Ukazanje je započelo u 13:41 h i trajalo do 13:46 h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeco moja, kao majka, kao Kraljica mira, pozivam vas da prihvatite moga Sina da bi vam mogao udijeliti mir du&scaron;e, da bi vam mogao udijeliti ono &scaron;to je pravedno, &scaron;to je za vas dobro. Djeco moja, moj Sin vas poznaje. On je živio život čovjeka, a u isto vrijeme Boga, čudesan život &ndash; ljudsko tijelo, božanski duh. Zato, djeco moja, dok vas moj Sin gleda svojim Božjim očima, prodire u va&scaron;a srca. Njegove blage, tople oči u va&scaron;em srcu traže sebe. Može li naći sebe, djeco moja? Prihvatite ga pa će trenutci bola i patnje postati trenutci blagosti. Prihvatite ga i imat ćete mir u du&scaron;i, &scaron;irit ćete ga svima oko sebe, a to vam je sada najpotrebnije. Poslu&scaron;ajte me, djeco moja. Molite za pastire, za one čije je ruke moj Sin blagoslovio. Hvala vam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Medjugorje.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-mirjanaukazanje132019-1024x684.jpgKad prođe Sveti Jozo 'Kupimišinar' može se odahnutihttp://grude.com/clanak/?i=9940899408Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-24-grude_razglednica_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Josip štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji, on je bio muž Marijin koja je po bezgrešnom začeću rodila Isusa Krista.<p>&nbsp;</p> <p>U Hercegovini, ovaj blagdan je itekako cijenjen i slavljen. Postoje molitve Svetom Josipu, Jozi, za sretnu i blaženu smrt. I smatra se da su oni koji su se njemu molili, a preminu u vremenu od početka godinu do blagdana, doživjeli sretnu i blaženu smrt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je to razdoblje dosta intenzivno po smrtnosti, ovaj blagdan Hercegovci nazivaju i blagdan Svetog Joze "Kupimi&scaron;inara".</p> <p>- Sad se može odahnuti - kroz smijeh kažu dosjetljivi Hercegovci, nakon &scaron;to blagdan prođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-24-grude_razglednica_4.jpgHKUD ''sv. Ante – Cim'' Mostar predstavljao BiH na folklornom festivalu pjesme, igre i tradicije u Pragu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9940699406Grude.com - klik u svijetTue, 19 Mar 2019 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-19-10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Folklorni ansambl hrvatskog kulturno umjetničkog društva „sv. Ante – Cim“ Mostar te ženska vokalna skupina „sv. Ante '39“ su pod pokroviteljstvom Misije Framost – Poveznice baštine ljudi i prostora od 14. do 17. ožujka boravili u Pragu. <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv su oti&scaron;li predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 28. folklornom festivalu pjesme, igre i tradicije. Zajedno s njima na festivalu su nastupila folklorna dru&scaron;tva iz Grčke, Bugarske, Mađarske, Njemačke, Hrvatske, Srbije i Izraela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i predstavnici su se predstavili sa zavr&scaron;nim kolom opere &bdquo;Ero s onog svijeta&ldquo; te pjesmom &bdquo;Hercegovina u srcu&ldquo;. Nakon njihove izvedbe cijela se dvorana ispunila ovacijama i gromoglasnim pljeskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to su nastupali na folklornom festivalu, upoznali su i obi&scaron;li grad Prag. Karlov most, V&aacute;clavsk&eacute; n&aacute;městi, Pra&scaron;ki dvorac s katedralom svetog Vida, Astronomski sat, samo su neke od znamenitosti Praga koje su posjetili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratili su se s brojim uspomenama na grad i festival, ali i međusobno druženje i dobru zabavu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-19-10.jpgBogat program u HNK Mostar ovaj tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=9939399393Grude.com - klik u svijetMon, 18 Mar 2019 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-18-hnk-mostar-jesenja-sonata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru ovaj tjedan očekuje vas niz zanimljivih događanja.<p>&nbsp;</p> <p>U okviru Mostarskoga proljeća 2019. u srijedu, s početkom u 19 sati, moći ćete uživati u Danima Mire Gavrana. Prvi program toga ciklusa jest književno-kazali&scaron;na večer M. Gavrana na kojoj će biti predstavljena njegova knjiga "Odabrane komedije", objavljena u nakladi MH Zagreb. Ulomke iz komedija "Hotel Babilon" i "Najluđa predstava na svijetu" izvest će glumica Mladena Gavran. Moderatorica je Misijana Brkić-Milinković, a ulazak je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak i petak, s početkom u 20 sati, na repertoaru HNK Mostar bit će izvedena predstava "Jesenja sonata" glasovitoga &scaron;vedskog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana u režiji Roberta Raponje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom biseru svjetske dramaturgije govori se o susretu majke i kćeri nakon dugo vremena koji neočekivano otvara niz bolnih tema. U napetosti između ljubavi i mržnje, poput demona izlijeću u kasnu noć i sukljaju iz tih ranjenih i životom izudaranih persona bolne ispovijesti. Sve ono &scaron;to je zatomljeno u biću mora kad-tad biti izgovoreno kako bi do&scaron;lo do proči&scaron;ćenja misli i osjeća, i, na kraju, do oprosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice je moguće rezervirati preko Facebook stranice hnkmostar ili telefonom na broj 063/019 019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Kluba studenata hrvatskoga jezika i književnosti "Franjo Milićević" i Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru u subotu, s početkom u 20 sati, bit će izveden književni performans &ldquo;&Scaron;to te nema?&ldquo;. Mostarski studenti nastojat će u performansu kroz spoj domaće i svjetske poezije te odabirom najdražih stihova i neobičnim scenskim zahvatima stvoriti jedinstvenu priču o borbi za dominacijom u svim dru&scaron;tvenim slojevima. Ulazak je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-18-hnk-mostar-jesenja-sonata.jpgNadbiskup HOSER: Hercegovina je prva kći Crkvehttp://grude.com/clanak/?i=9937499374Grude.com - klik u svijetSun, 17 Mar 2019 17:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-hoser_poljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser, slaveći svetu misu u crkvi sv. Jakova u Međugorju u sklopu duhovne obnove za župljane, istaknuo je, između ostaloga, kako su Francusku nekada nazivali prvom kćeri Crkve, ali Hrvatska i Hercegovina su isto tako prva kći Crkve, objavio je Medjugorje.hr. <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup Hoser govorio je na francuskom jeziku jer, kako je kazao, njegovo poznavanje hrvatskog jezika jo&scaron; nije dostatno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obiteljski život</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Francusku su nekad nazivali prvom kćeri Crkve, ali Hrvatska i Hercegovina su, isto tako, prva kći Crkve. To je bila rimska provincija iz koje su proistekli i crkveni oci kao &scaron;to je sveti Jeronim. Vi imate bogatstvo i blago koje se ne zna uvijek dobro živjeti. To je blago koje je dio va&scaron;eg identiteta. Hrvatski identitet je, između ostaloga, kr&scaron;ćanska vjera i jaka vezanost za obiteljski život. Svjedoci smo kako se u svijetu degradira i raspada obiteljski život. Kultura obiteljskog života, koju vi jo&scaron; uvijek imate, cjelovita je. U Međugorju i okolici vidim obitelji koje su jo&scaron; uvijek cjelovite. Ne obitelji od oca, majke i jednog djeteta, nego obitelji od nekoliko nara&scaron;taja. Ako to izgubite, izgubit ćete svoje nacionalno jedinstvo i svoju vezanost uz Crkvu - kazao je mons. Hoser. - Obitelj je &scaron;kola zajedničkog života, zajednica koja vjeruje i evangelizira. Ne samo unutar sebe nego i prema vani. Obitelj je kao zajednica u neprestanom razgovoru s Bogom i, na koncu, to je zajednica koja je u službi čovjeka. Proročka uloga i poslanje obitelji je ne samo navije&scaron;tati nego tumačiti znakove vremena u svjetlu evanđelja. Roditelji sudjeluju u svećeničkom poslanju Isusa Krista. Oni zajedno sa svima koji stanuju pod istim krovom trebaju slaviti vjeru, između ostalog, i preko zajedničke obiteljske molitve. Kristova uloga je i kraljevanje &ndash; funkcija upravljanja. Tako da bračni par ima Kristovu funkciju upravljanja obiteljskom zajednicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliko dostojanstvo</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Želio bih čestitati svim bračnim parovima koji su ovdje jer oni imaju veliko dostojanstvo. Ivan Pavao II. govorio je da je dostojanstvo mjera čovjekove vrijednosti. Čestitam vam &scaron;to ste nasljednici takve obiteljske tradicije i tog hrvatskog i hercegovačkog identiteta - kazao je mons. Hoser, pi&scaron;e Medjugorje.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-hoser_poljak.jpgU Zagrebu izlaze dva nova književna djela širokobriježanke Sanijele Matkovićhttp://grude.com/clanak/?i=9936299362Grude.com - klik u svijetSat, 16 Mar 2019 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-54225084_10218963360103235_8683244916874149888_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom izlaska svoje nove zbirke ljubavne poezije TRI ZIME DO PROLJEĆA, 21.3.2019., širokobriješka književnica Sanijela Matkoviću u Galeriji VRBA upriličit će večer poezije.<p>&nbsp;</p> <p>Navedeni datum ujedno je i 20. Obljetnica otkada je UNESCO proglasio SVJETSKI DAN PJESNI&Scaron;TVA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme iz spomenute zbirke čitat će;<br />- MARIO ĆE&Scaron;KIĆ<br />- IVAN KRALJEVIĆ<br />- ANA MUSA ZOVKO<br />- IVANA ZELJKO<br />- ŽELJKA &Scaron;ARAVANJA<br />- JOSIPA ZOVKO<br />- MARIJA LOVRIĆ<br />- JOSIP ĆORLUKA<br />- BLAŽENKA MARU&Scaron;IĆ<br />- ZDRAVKA GALIĆ<br />- ANDRIJA ZELJKO<br />- RENATA NALETILIĆ<br />- MARIJA BUNTIĆ<br />- MIRELA LOVRIĆ<br />- MARIJANA JURILJ<br />- JELICA GALIĆ<br />- MARIJA IVANKOVIĆ<br />- TONĆIKA KOLOBARIĆ<br />- KRISTINA ĆAVAR<br />- MAJA MATKOVIĆ<br />- ANA RA&Scaron;IĆ MATKOVIĆ<br />- ANA SOLDO</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirka TRI ZIME DO PROLJEĆA sadrži 270 stihova podjeljenih u pet poglavlja. Recezentica zbirke je Marina Kljajo Radić, a osvrte potpisuju Dino Porović i Dragan Mučibačić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon izlaska zbirke poezije u Hrvatskim knjižarama naći će se novi Sanijelin roman KI&Scaron;A BOJE TULIPANA.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">NARANČASTA BAJKA</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Tri zime su do proljeća<br />do jeseni<br />ljeta četiri.<br />Svatko<br />sabire svoje daljine<br />svatko<br />svojoj nadjeva ime<br />jo&scaron; je dobro<br />dok se može<br />sabrati<br />i imenovati.<br />Ja ostadoh<br />bez<br />imena,<br />naziva,<br />zaziva<br />proseći ljeto.<br />Jo&scaron;<br />tri su zime do proljeća,<br />tri vječnostido tebe,<br />a ja k'o Lazar<br />skupljam mrvice<br />ispod stolova ljeta<br />da napitam mrave<br />dok u koloni vuku<br />narančastu bajku sreće.<br />I neće biti ni&scaron;ta drugo<br />neće ni ni&scaron;ta treće,<br />ako bude sreće<br />biti će<br />jo&scaron;...<br />tri zime do proljeća!</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-54225084_10218963360103235_8683244916874149888_n.jpgTisuće ljudi na trodnevnom duhovnom seminaru na Kočerinu kojega je vodio Fra Mario Knezovićhttp://grude.com/clanak/?i=9935999359Grude.com - klik u svijetFri, 15 Mar 2019 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-15-framarioseminar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće vjernika iz različitih župa kroz protekla tri dana, do 12. do 14. ožujka, bili su sudionici duhovnoga seminara koji je održan u župnoj crkvi na Kočerinu.<p>&nbsp;</p> <p>Pod naslovom &bdquo;Ako se ne obratite svi ćete propasti&ldquo; seminar je vodio dr. fra Mario Knezović, kočerinski župnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prve večeri voditelj je govorio o &bdquo;bolestima&ldquo; suvremenoga čovjeka na temelju smjernica pape Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Među te pote&scaron;koće čovjeka dotaknute su: duhovna okamenjenost, martizam-preuzetost, duhovni &lsquo;alzheimer&rsquo;, narcisoidnost, suparni&scaron;tvo, umi&scaron;ljenost, egzistencijalna shizofrenija, obožavanje nadređenih, konzumerizam, pripadnost skupinama u zatvorenim krugovima, nestanak radosti i osjećaja za druge&rdquo;, poručio je fra Mario Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugoga dana fra Mario je govorio o odnosu prema grijehu, osobito ističući pet vapijućih grijeha u nebo: Krv Abelova; sodomski grijeh; jauk potlačenog naroda u Egiptu; jauk stranca, udovice i sirote; nepravda prema zaposlenom radniku. Seksualna i moralna izopačenost je uznapredovala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svijet se nalazi u poziciji Sodome i Gomore koji su živjeli spolnu razuzdanost i pre&scaron;ućivali su glas proroka za obraćenjem. Posljedica takvoga činjenja i moralnoga kaosa bija&scaron;e kazna i uni&scaron;tenje tih gradova koji su postali neplodni i bez mogućnosti života&rdquo;, rekao je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trećega dana voditelj je istaknuo uzore koji nisu &bdquo;razvikani&ldquo; na javnoj sceni, a žive dubokim pokorničkim životom i svjedoče vjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mnogi među njima su mladi koji se pretvaraju u apostole novovjekoga navje&scaron;taja i vjerskoga aktivizma&rdquo;, nadodao je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duhovni seminar je zaključen klanjanjem Isusu u Presvetome Oltarskome Sakramentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Seminar su pjevanjem pratili Frama s Kočerina i Leon Lasić iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>hkm.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-15-framarioseminar.jpgMladiću bisernog osmijeha i velikog srca zauvijek ostaješ u našim mislimahttp://grude.com/clanak/?i=9935199351Grude.com - klik u svijetFri, 15 Mar 2019 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-15-019-djerek2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milan Đerek, mladić velikog srca, napustio nas je jučer u teškoj prometnoj nesreći. Od njega se opraštaju obitelj, prijatelji i poznanici i imaju samo riječi hvale o ovom zlatnom 22-godišnjaku koji nas je tako rano napustio.<p>&nbsp;</p> <p>"Nekada riječi nisu dovoljne i prikladne da opi&scaron;emo kako se osjećamo u određenom trenutku. Samo ti&scaron;ina i suze na na&scaron;im licima uz sjećanje na pro&scaron;le dane. Mladiću, bisernog osmijeha i srca otvorenog za druge, zauvijek si u na&scaron;im mislima. Nećemo te dati zaboravu! Veliko HVALA i zbogom...do ponovnog susreta, prijatelju", napisali su na svom Facebook profilu iz Vijeća mladih Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list</strong> pi&scaron;e da je riječ o mladom glazbeniku, iznimnog talenta, koji je nastupao na raznim proslavama i koncertima, te je zajedno s kolegom s fakulteta i prijateljem Marijom Puljićem održavao tečaj gitare, harmonike i klavira. Đerek je često kao ispomoć sudjelovao u radu Vojnog orkestra Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. &ldquo;Riječ je o mladom, talentiranom dečku koji je bio omiljen gdje bi god do&scaron;ao. Nikada od njega nismo čuli neku ružnu riječ, a glazbu je posebno volio&rdquo;, rekli su nam iz Vojnog orkestra Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. S njima je posljednji put nastupio na tradicionalnom Božićnom koncertu u Sarajevu koji se održao u organizaciji ministrice Oružanih snaga BiH Marine Pende&scaron;. Iako je svirao mnoge instrumente, zaljubljen je bio u zvuk trube. Đerek je zavr&scaron;io srednju glazbenu &scaron;kolu za trubu u Imotskom. &Scaron;kolovanje je nastavio na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru na smjeru glazbene kulture gdje je bio treća godina studija. Iako je imao tek dvadeset i dvije godine, već je bio itekako prepoznat u glazbenom svijetu Bosne i Hercegovine. Zvuk njegove trube tako se mogao čuti u izvedbama Hrvatske glazbe Mostar, svirao je i s Ivicom Bagom te je osnovao i vlastiti bend. Miju se nerijetko moglo sresti na pokopima, ali i raznim proslavama na kojima se nije odvajao od svoje trube. Pred njim je bio život ispunjen pjesmom i glazbom... Omiljen u dru&scaron;tvu &ldquo;Trebali smo imati predavanja na fakultetu, međutim, on se jučer nije pojavio&rdquo;, kazao nam je jučer vidno potresen Mario Puljić, koji je Đerekov najbolji prijatelj i kolega s fakulteta. Puljić ističe kako je Mijo bio omiljen u dru&scaron;tvu, gdje god bi se pojavio unosio je vedrinu. &ldquo;Jo&scaron; uvijek nisam svjestan &scaron;to se dogodilo. Ne mogu vjerovati da vi&scaron;e nećemo čuti zvuk njegove trube&rdquo;, potresenim glasom kazao je Puljić. Očevid na mjestu nesreće obavili su policijski službenici Policijske uprave Mostar zbog čega je nekoliko sati u potpunosti bio obustavljen promet na magistralnoj cesti M-6.1 Mostar - &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-15-19-03-15-019-djerek.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-15-019-djerek2.jpgFranjevci se oprostili od svog fra Ilije: Bio je iznimno ugodan čovjek koji se nije znao naljutitihttp://grude.com/clanak/?i=9932999329Grude.com - klik u svijetWed, 13 Mar 2019 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-13-019-fratri-sb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovački fratri, koliko god ih se proganjalo, a proganjalo ih se u svim vremenima, pa i danas, u teškim trenucima drže se zajedno. Tako su naučili. Tako je bilo i jučer kad su se okupili u Širokom Brijegu zbog svog brata fra Ilije Šaravanje.<p>&nbsp;</p> <p>Uz njih i mnogi drugi svećenici, ali i vjernici laici do&scaron;li su na sahranu člana Hercegovačke franjevačke provincije, svećenika koji je bio primjer rada u misijama. Fra Ilija je većinu svoga života proveo u &Scaron;vicarskoj, gdje je obna&scaron;ao dužnost voditelja Hrvatske katoličke misije u mjestu Aargau. I odatle se velik broj vjernika do&scaron;ao oprostiti od svog franjevca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ilija je preminuo u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar u nedjelju u 71. godini života&nbsp;te u 52. godini redovni&scaron;tva i 44. godini svećeni&scaron;tva. Rođen je 1948. u &scaron;irokobrije&scaron;kom selu Crnač, a njegovo prvo službovanje bilo je u Mostaru, gdje je boravio nekoliko godina, nakon čega je oti&scaron;ao u <strong>&Scaron;vicarsku</strong> i tamo proveo cijeli svećenički vijek.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &Scaron;vicarske, fra Ilija se vraća u svoj &Scaron;iroki Brijeg. Prema riječima njegove subraće, <strong>bolest </strong>&ndash;<strong> visoki &scaron;ećer,</strong> već odavno je uni&scaron;tavala&nbsp;tijelo ovog dobrog svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Njegova osobnost je ne&scaron;to posebno, rijetko viđeno.<strong> Bio je iznimno ugodan čovjek, </strong>komunikativan i nikad se nije znao naljutiti, ni&scaron;ta ga nije moglo izbaciti iz takta. Bio je to jedan osebujan tipični fratar", rekao je fra Dane, njegov sumje&scaron;tanin, koji ga poznaje jo&scaron; od djetinjstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica slavljena ja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u &Scaron;irokom Brijegu, a potom je sprovodni obredi i ukop obavljen na groblju Mekovac. Prije same mise, tijelo pokojnika bilo je izloženo u crkvi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-13-19-03-13-fra-saravanja.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-13-019-fratri-sb.jpg6. OBLJETNICA: Papa Franjo, graditelj mostova, u hodu usred narodahttp://grude.com/clanak/?i=9932899328Grude.com - klik u svijetWed, 13 Mar 2019 19:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-24-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Smirenost, pozornost prema osobi i prema drugima općenito, slušanje i sinodalnost – samo su neka od ključnih obilježja papinstva pape Franje koje je ravnatelj ad interim Tiskovnoga ureda Svete Stolice, Alessandro Gisotti, istaknuo u svom razmišljanju povodom šeste obljetnice izbora pape Bergoglia.<p>&nbsp;</p> <p>Pozdravljajući 13. ožujka 2013. godine, sa sredi&scaron;nje lože vatikanske bazilike, vjernike na Trgu svetoga Petra i u cijelom svijetu, Papa je započeo put koji je odmah sam nazvao &bdquo;putom bratstva, ljubavi, pouzdanja&ldquo;. Posvjedočio je to poslije nekoliko mjeseci, kada je, 8. srpnja iste godine, posjetio migrante na Lampedusi. To je putovanje bilo neplanirano, ali je papa Franjo &ndash; kako je sām rekao &ndash; jednostavno osjetio da mora ići. Ta je njegova briga za migrante tijekom proteklih &scaron;est godina ostala nepromijenjena &ndash; rekao je vatikanski glasnogovornik u razgovoru za na&scaron;u radijsku postaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa pokazuje da su migranti osobe, a ne brojke, &ndash; istaknuo je Gisotti &ndash; i to čini zbog toga &scaron;to je njegova pozornost stalno upravljena na njih, dok se mediji, kako možemo vidjeti, migrantima bave kada dođe do neke te&scaron;ke krize, kada neki čamac doživi brodolom ili kada dođe do kriznoga stanja zbog rata. Nakon tog prvog putovanja na Lampedusu bilo je mnogo gesta blizine s migrantima, upravo na putovanjima, sve do aktualnih zbivanja i Papina putovanja u Maroko. Za nekoliko će tjedana, tijekom apostolskoga putovanja u tu zemlju, Papa posjetiti Caritasov centar za migrante, kao i poslije u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje će posjetiti jedan izbjeglički kamp.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrćući se na Papino zauzimanje za mir, Gisotti je prije svega podsjetio kako je prije &scaron;est godina, kada je izabran za papu, papa Bergoglio sve iznenadio izborom imena Franjo po Franji Asi&scaron;komu, čovjeku mira i dijaloga. Papa Franjo je graditelj mostova. Katkada zaboravljamo tu dimenziju, vlastitu papama &ndash; kazao je te dodao &ndash; Papa Franjo doista, kako smo često mogli vidjeti, možda čak i vi&scaron;e gestama nego riječima, tamo gdje su zidovi, ru&scaron;i te cigle kako bi izgradio mostove koji prolaze kroz njih. Mislim da je to konstanta papinstva koju vidimo svakoga dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;te su ovoga pontifikata &ndash; po mi&scaron;ljenju Alessandra Gisottija &ndash; propovijedi na jutarnjim misama slavljenim u Domu svete Marte. Papa se tada susreće s Božjim narodom u temeljnom trenutku za jednoga svećenika, za jednoga biskupa &ndash; napomenuo je te dodao &ndash; Kroz susret s euharistijom i vjernicima rađaju se te propovijedi koje su izvanredno blago, jer ako pogledamo važne dokumente papinstva, primjećuje se kako se često oslanjaju ili su izravno nadahnuti propovijedima iz Doma svete Marte &ndash; primijetio je Gisotti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuv&scaron;i potom Papino prijateljstvo s velikim imamom Al-Azhara Ahmadom Al-Tayyibom, kao i s ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I., vatikanski je glasnogovornik istaknuo da je tema dijaloga zacijelo na srcu papi Franji. Nije to nikada dijalog s nekim točno određenim ciljem &ndash; primijetio je Gisotti &ndash; nego je to dijalog koji se rađa iz susreta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak tiče za&scaron;tite maloljetnika i susreta održanoga u veljači u Vatikanu, privremeni je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice kazao da je Papa pokazao veliku proročku hrabrost, jer je prvi put &ndash; pred stra&scaron;nim skandalom koji stavlja u opasnost ne samo vjerodostojnost Crkve, nego s nekih vidika i njezino poslanje &ndash; sazvao predsjednike svih biskupskih konferencija. Papa je stoga prije svega želio reći da na globalni problem valja dati globalni odgovor. A tu je onda i pitanje konkretnih mjera &ndash; rekao je Gisotti te dodao da je za papu Franju, osim toga, bitno obraćenje srdaca koje proizlazi iz slu&scaron;anja žrtava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarkinu primjedbu kako je papa Franjo potaknuo tri sinode te unio neke promjene u radu, Gisotti je istaknuo Papino viđenje Crkve kao one koja izlazi i koja je poput &bdquo;poljske bolnice&ldquo;. Crkva koja izlazi pretpostavlja da je cijela Crkva u hodu. A 'sinodska' znači da hodi zajedno. To je duh kojim papa Franjo živi svoju dimenziju pastira, kako je rekao na samom početku papinstva, prije &scaron;est godina: s narodom, ispred naroda, ali i usred i iza naroda, onako kako bi dobri pastir trebao uvijek činiti sa svojim stadom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkva poput &bdquo;poljske bolnice&ldquo;; vidjeli smo to na Susretu o za&scaron;titi maloljetnika; Crkva koja ima hrabrosti sagnuti se nad rane ženā i mu&scaron;karaca na&scaron;ega vremena. Lijepo je misliti na to &ndash; a to je na neki način viđenje pape Franje &ndash; da Crkva nije samo svjetionik koji osvjetljava nepomičan, dalek, nego i luč koja osvjetljava hodeći s Božjim narodom &ndash; rekao je Alessandro Gisotti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Vatikan" href="https://www.vaticannews.va/hr.html" target="_blank">Vaticannews.va</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-24-papa_franjo.jpgPraizvedena ''Jesenja sonata'' u HNK Mostar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=9928299282Grude.com - klik u svijetMon, 11 Mar 2019 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-11-waf9406.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Jesenja sonata" glasovitog švedskog filmskog i kazališnog redatelja i scenarista Ingmara Bergmana praizvedena je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. <p><br />Predstavu je režirao Robert Raponja, a njome je obilježena 40. obljetnica umjetničkog djelovanja prvakinje Drame HNK Mostar Sande Krgo Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drami "Jesenja sonata" seciraju se složeni odnosi između sebeljubive majke i samozatajne kćeri. Svi oni te&scaron;ki obiteljski odnosi koji su dugo vremena bili zatomljeni bivaju otvoreni, izgovoreni, kako bi do&scaron;lo do proči&scaron;ćenja misli i osjećaja te na kraju i do oprosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Sande Krgo Soldo u predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar i Nikolina Marić. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Jasmina Pacek, a autor glazbe je Andrijan Zovko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-11-waf9406.jpgPreminuo fra Ilija Šaravanjahttp://grude.com/clanak/?i=9927099270Grude.com - klik u svijetSun, 10 Mar 2019 20:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-10-fra-ilija-saravanja-1_82639640.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Ilija Šaravanja preminuo je u nedjelju u 71. godini života, objavio je Franjevački samostan i župa Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Ilija je preminuo u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar,&nbsp;objavili su &scaron;irokobrije&scaron;ki franjevci navodeći da je umro u 52. godini redovni&scaron;tva i 44. godini svećeni&scaron;tva. Rođen je 1948. godine u &scaron;irokobrije&scaron;kom selu Crnač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je voditelj Hrvatske katoličke misije u &scaron;vicarskom Aargauu od 1. siječnja 1995. godine do 1. lipnja 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u &Scaron;irokom Brijegu, u utorak 12. ožujka 2019. u 15:00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu u utorak, 12. ožujka, od 13:00 sati, prenosi Bljesak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-10-fra-ilija-saravanja-1_82639640.jpg''Sama ne mogu promijeniti svijet, ali mogu baciti kamen i stvoriti mnogo valova''http://grude.com/clanak/?i=9924299242Grude.com - klik u svijetFri, 08 Mar 2019 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-08-majka_tereza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan je žena, stoga donosimo pozitivne misli i riječi jedne od najvećih žena 20. stoljeća, ali i povijesti čovječanstva. Radi se o svetoj Majci Tereziji<p>&nbsp;</p> <p>* Sama ne mogu promijeniti svijet, ali mogu baciti kamen i stvoriti mnogo valova</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. &ldquo;Nije važno koliko radi&scaron;, već je važno koliko ljubavi unosi&scaron; u ono &scaron;to radi&scaron;.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. &ldquo;Oni koji osuđuju ljude, nemaju ih vremena voljeti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. &ldquo;Da bi nam bilo opro&scaron;teno, moramo mi oprostiti drugima. Samo tko uspije oprostiti, imat će mir.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="SDkj33du"> <div class="inline-ads">4. &ldquo;Radost je plod djelovanja Duha Svetoga i bitna oznaka Božjega kraljevstva. Jer Bog je radost&hellip;&rdquo;</div> <div class="inline-ads">&nbsp;</div> </div> <p>5. &ldquo;Ako zaista želimo pravi mir u svijetu, ljubimo jedni druge prije svega u obitelji: tako ćemo imati radost Kristovu, njegovu snagu.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. &ldquo;Ne treba se bojati smrti, jer je smrt povratak u dom Božji. Za mene je najveća kruna ljudskog života: umrijeti u miru s Bogom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. &ldquo;Usamljenost i osjećaj da nisi voljen najveće je siroma&scaron;tvo.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. &ldquo;Svatko tko ti se približi neka ode od tebe bolji i sretniji.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. &ldquo;Za&scaron;to bivamo žalosni? Jer smo puni samih sebe. Zato nas Bog ne može ispuniti svojom rado&scaron;ću. Kako se isprazniti? Prepusti se Bogu, on zna kako će to učiniti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>10. &ldquo;Da bismo postali sveti potrebno je mnogo podnositi. Patnja rađa ljubav&hellip; i život u du&scaron;ama.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-08-majka_tereza.jpgBratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići organizira Korizmene tribine u Goricihttp://grude.com/clanak/?i=9922899228Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 22:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-korizmene-tribine-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već tradicionalno u korizmeno vrijeme Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići organizira Korizmene tribine u Gorici, kao i humanitarnu akciju za djecu u Majčinu selu u Međugorju. <p><br /><em><strong>KORIZMENE TRIBINE 2019.:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 15. III. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Zagledani u Ljubav Raspetu. Tribinu će održati fra Kristian Stipanović, gvardijan i župnik u Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 22. III. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Kako patnja može biti pozitivna! Tribinu će održati s. Dominika Anić, članica &Scaron;kolskih sestara franjevki Provincije Svete obitelji u Mostaru. Trenutačno na službi u Bijelom Polju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 29. III. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Kr&scaron;ćani Bliskog istoka - Isusovi zemljaci, i njihova tragična sudbina. Tribinu (s video i foto prezentacijom) će održati đakon o. Livio Tomislav Marijan, kancelar križevačke eparhije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Petak, 5. IV. 2019.</strong></span><br />U 20 sati u starom župnom dvoru u Gorici bit će korizmena tribina na temu: Svjedočanstvo života, ili moj životni put od Australije do Međugorja i Hercegovačke franjevačke provincije. Tribinu će održati fra Anthony Toni Burnside, svećenik fratar na službi u &Scaron;uici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>Subota, 6. IV. 2019.</strong></span><br />U 19 sati u staroj crkvi u Gorici bit će korizmeni koncert: Kada bude Tilo ʼmriti... &ndash; pučka korizmena pivana ba&scaron;tina Omi&scaron;a i okolice.<br />Sudjeluju: Klapa Pasika (župa sv. Mihovila Arkanđela, Kostanje); Pučki pivači (župa sv. Luke Evanđelista, Kučiće); Mu&scaron;ka pivačka skupina Cantores Almissum (župa sv. Ivana Nepomuka, Omi&scaron;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bratvo&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva sve na Korizmenu humanitarnu akciju za djecu u Majčinu selu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoć će biti prikupljana od četvrtka 4. travnja do nedjelje 7. travnja 2019. godine u Starom župnom dvoru u Gorici od 18 do 20 sati. Prikupljaju se nekvarljivi prehrambeni proizvodi! Molimo Vas da se odazovete kao i svake godine!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog Vas blagoslovio!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-korizmene-tribine-2019.jpgProdaju se imanje i najpoznatiji dvorac u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=9921499214Grude.com - klik u svijetThu, 07 Mar 2019 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-vitina-dvorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imanje na kojem se nalazi čuveni i poznati dvorac Kapetanovića na ulazu u Vitinu odnedavno se prodaje.<div class="itemBody"> <div class="itemIntroText"> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="itemFullText"> <p>Kako doznaje Radio Ljubu&scaron;ki, vlasnik "Mujkića imanja", na kojem se nalazi i poznati dvorac s kulom, dao je oglas da se imanje u cijelosti prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, dvorac koji je sada u ru&scaron;evnom stanju predstavlja jedan od najljep&scaron;ih graditeljskih kompleksa u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Specifičan je kao graditeljski tip", rekla je nedavno arhitektica Medina Hadžihasanović-Katana za BHRT koji je radio reportažu o ljubu&scaron;kim kulama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik je u svom oglasu naveo kako prodaje ukupno osam duluma zemlje, na kojem se nalazi i ru&scaron;evna stara kula. Vlasni&scaron;tvo je 1/1. Imanje je uz glavnu prometnicu, s priključcima struje i vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Radio Ljubu&scaron;ki</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-vitina-dvorac.jpgPožar u američkoj crkvi: NIJEDNA BIBLIJA NI KRIŽ NISU IZGORJELIhttp://grude.com/clanak/?i=8918289182Grude.com - klik u svijetTue, 05 Mar 2019 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-05-bible-virginia.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatrogasci su u nedjelju u 12.58 sati po lokalnom vremenu gasili požar u crkvi u Grandviewu u Zapadnoj Virginiji. Vatra je boila toliko snažna da su se vatrogasci u jednom trenutku morali povući. Kasnije su objavili na Facebooku da kako niti jedan vatrogasac nije bio ozlijeđen.<p>&nbsp;</p> <p>- Požar je bio takav da je prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju sve trebalo izgorjeti. No nije izgorjela niti jedna Biblija niti je izgorio jedan jedini križ - objavili su vatrogasci, javlja <a href="https://edition.cnn.com/2019/03/05/us/church-fire-bibles-untouched-trnd/index.html" rel="nofollow">CNN</a>. Uzrok požara se utvrđuje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-05-bible-virginia.jpgHercegovački franjevac na Manhattanu: Dva sata naši vjernici zbog mise provedu u vožnjihttp://grude.com/clanak/?i=8917989179Grude.com - klik u svijetTue, 05 Mar 2019 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-05-frazeljkobarbaric6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Ono što me posebno raduje ovdje je pomaganje nepoznatim ljudima koje uglavnom nikada više ne susretnem. To je onaj nekakav osjećaj besplatnog davanja i uvjerenja da mi ti ljudi nikad neće ni na koji način uzvratiti osim što će možda reći 'hvala' na kraju našeg susreta i možda stisnuti ruku'', počinje priču za Bljesak.info o dalekoj Americi fra Željko Barbarić, franjevac rođen u Širokom Brijegu, a danas župni vikar u župnoj crkvi Hrvatske župe sv. Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, prije skoro osam godina zaređen je za svećenika, a već skoro tri godine djeluje u New Yorku za koji kaže da nije bila laka odluka, ali da je shvatio u jednom trenutku kako je vrijeme poći i tražiti negdje ne&scaron;to drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Uglavnom &ndash; jo&scaron; tražim'', ističe fra Željko.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ubrzan život i podizanje svijesti</h3> <p>&nbsp;</p> <p>''Nakon 'početnog &scaron;oka', za par mjeseci uskočio sam u ritam New Yorka koji me podsjeća djelomično na Hercegovinu. Puno posla i malo slobodnog vremena. Život ovdje je brz'', kaže fra Željko i ističe predanost i žrtvu kao najvažnije vrline vjernika koji dolaze u njegovu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Malo tko od na&scaron;ih župljana vozi manje od sat vremena u jednom pravcu kako bi do&scaron;li na nedjeljnu misu na hrvatskom jeziku. To su barem dva sata vožnje nedjeljom'', ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovoj župi u kojoj živi i radi postoji Hrvatska &scaron;kola 'Kardinal Stepinac' u koju idu djeca od 1. do 8. razreda. Cilj &scaron;kole je učiti djecu o hrvatskoj kulturi, povijesti, jeziku te naučiti ih tradicionalne plesove i pjesme. Podizanje svijesti o Hrvatskoj i njenoj kulturi, prema njegovim riječima, uvelike je pomoglo Svjetsko nogometno prvenstvo, te su mladi sve vi&scaron;e zainteresirani za njenu povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad sa mladima ga posebno veseli. Voli razgovarati s njima o vjeri i, kako on kaže, rasti zajedno s njima u vjeri. S druge strane, fra Željko nagla&scaron;ava da je danas izazov pristupiti mladom čovjeku u svjetlu vremena u kojem živimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Divim se mladim ljudima u kojima vidim toliko potencijala, toliko talenata i toliko <a id="xClaimOglasId-65932-1" class="xClaimClass" target="_blank"></a>energije, ali s druge strane, rad i brzina života kao da nas pojede. Izazov je danas pronaći vrijeme za Boga, a jo&scaron; vi&scaron;e razlog za pronaći vrijeme za Boga'', obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>''Ako držim dobro otvorene oči i naćulim u&scaron;i''</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Na ulicama New Yorka svaki dan ga, kaže fra Željko, ne&scaron;to odu&scaron;evi. Ono &scaron;to ga posebno veseli je upoznavanje novih ljudi koji mu pomažu da i sam nauči bolje pomagati ljudima.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Evo jednog detalja s mog fakulteta. Dekan mog fakulteta stoji iza mene u redu za menzu. I pita me može li mi se pridružiti za ručak. Na kraju ručka se prvi ustaje i počisti stol i za mene i za sebe. Ili jedan drugi detalj. Svaki utorak jedan stari fratar Amerikanac pravi večeru za nas trojicu fratara. Nakon večere odemo do sudopera i operemo zajedno suđe'', prepričava fra Željko.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>''Pretežno vedro''</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj mladi svećenik prije tri godine je izdao svoju prvu knjigu 'Pretežno vedro' koja je zapravo zbirka njegovih tekstova već objavljivanih na internetskim stranicama. Inspiraciju za tekstove crpi iz svakodnevice te nagla&scaron;ava da ga raduje kada njegove riječi i tekstovi postanu i riječi i tekstovi za druge koji u njima pronađu ne&scaron;to za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ne izmi&scaron;ljam priče. Ne prepričavam ono &scaron;to su drugi napisali. Jednostavno, imam potrebu pisati. Ciljana skupina ne postoji. Postoji potreba pisati. Pretakati ono &scaron;to vidim, čujem, doživim i osjećam u riječi'', kaže fra Željko.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliko zanimanje mladih pobudila je i njegova stranica na Facebooku na kojoj mogu pronaći njegova razmi&scaron;ljanja i savjete. 'Pretežno vedro' ispunjava pozitivni prostor dru&scaron;tvenih mreža i daje priliku mladima da pronađu ne&scaron;to kvalitetno za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imam potrebu nekome ispričati priče koje bi vjerojatno ostale neispričane, a možda bih te priče i ja zaboravio. Ne ulazim u vrijednost priča. Nadam se da i čitatelji pronađu ne&scaron;to korisno, vrijedno, dobro i lijepo u tim pričama'', govori skromno ovaj franjevac za Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Teme o kojima se premalo priča</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Uz neke vedrije teme, fra Željko često spominje i teme kojih mnogi nisu svjesni i o kojima se ne govori puno. Jedna od takvih je patnja koju on viđa svaki dan kod drugih ljudi kao franjevac i kao stažist u psihijatrijskoj bolnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ona je jedna od onih tema s kojima sam na 'ti'. Ne u smislu da znam sve o patnji, nego vi&scaron;e u smislu da sam tu patnju imao priliku vidjeti izbliza. Bliski susreti zaista znaju promijeniti živote. Pričati vi&scaron;e o tome? Hoće li to značiti da će netko pomoći čovjeku u nevolji &ndash; onda svakako!'', ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kamen, kr&scaron; i maslina</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina mu nedostaje, a vi&scaron;e od nje same nedostaje mu njegova obitelj i prijatelji. No, fra Željko poku&scaron;ava dati smisao svom boravku u New Yorku ne toliko u žaljenju prema onome &scaron;to je ostavio, nego vi&scaron;e u onome &scaron;to može učiniti tu ili na bilo kojem drugom kraju svijeta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zahvalnost znači i otvorenost &ndash; ne samo otvorenost prema sebi i svome, nego i prema poticajima koji dolaze od Boga. Ono &scaron;to je najljep&scaron;e (i malo najstra&scaron;nije) u svemu tome &scaron;to nikad ne zna&scaron; kamo će te novi dan odvesti. Mislim da to daje pravi okus mom franjevačkom pozivu. Očekivati neočekivano i biti otvoren za poticaje odozgo'', zaključuje fra Željko Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje tko je zapravo&nbsp; fra Željko Barbarić, on kaže da se istovremeno boji i raduje &scaron;to će to pitanje vjerojatno ostati poluodgovoreno dok god bude živ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kako god me koji dan 'izbaci', tako i oblikujem uvijek iznova odgovor na ono 'tko sam ja'. Temelj svemu je biti i ostati čovjek. Sve ostalo je 'nadogradnja' na tu bazu'', odgovara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-05-frazeljkobarbaric6.jpgNAJAVA: Prvi puta u HERCEGOVINI: mjuzikl Svetac svega svijetahttp://grude.com/clanak/?i=8914789147Grude.com - klik u svijetMon, 04 Mar 2019 09:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-04-humac-mjuzikl-sv-ante.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstave će se održati 9. ožujka 2019. godine u Crkvi sv. Ante na Humcu s početkom u 19.00 sati i u nedjelju 10. ožujka crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru.<p><br />Veritas &ndash; Glasnik sv. Antuna Padovankoga i Ansambl Kolbe pozivaju vas na izvedbu mjuzikla Svetac svega svijeta koji govori o životu sv. Ante Padovanskog, koja je do sada izvedena 19 puta, a ovo je prvo gostovanje u Bosni i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstave će se održati 9. ožujka 2019. godine u Crkvi sv. Ante na Humcu s početkom u 19.00 sati i u nedjelju 10. ožujka crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovome jedinstvenom projektu sudjeluju etablirana imena na području glazbene i dramske umjetnosti. Mjuzikl Svetac svega svijeta donosi glazbeno-scensko osvježenje duhovnog karaktera s ciljem &scaron;irenja univerzalne poruke ljubavi namijenjene svima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O čemu mjuzikl govori?</strong><br />Kada je riječ o svetom Anti, popularnom &ldquo;Svecu svega svijeta&rdquo;, usudimo se reći kako je riječ o svevremenom svecu koji svojim životom i djelom i danas privlači mnoge generacije. Stoga ne začuđuje pojava jedinstvenog mjuzikla posvećenog upravo životu svetog Ante. Iako nam se može činiti kako mnogo toga već znamo o njegovu životu, pisac libreta Nino &Scaron;krabe svojim specifičnim narativom gledatelje vodi u kontekst i duhovnu situaciju vremena u kojem odrasta mladi Fernando. Ovdje dobivamo odgovore na pitanja o tome tko je bio sv. Antun prije nego &scaron;to je postao svetac i koji su sve izazovi stavljeni pred njega kao mladića koji je vrlo rano i otvoreno pokazao svoje divljenje prema Stvoritelju. I tko je Amalia? Nakon bijega od kuće mladi Fernando pridružuje se najprije augustincima, a zatim franjevcima gdje dobiva ime Antun. Zatim odlazi u misije u kojima slijedi niz događanja koja će ostaviti duboki trag na životu mladog Antuna, a upravo razdoblje oluja na moru će utjecati na smjer njegova daljnjeg životnog poziva i djelovanja. Nakon susreta sa svetim Franjom njegova jedina želja je &ldquo;ljubiti i grliti Isusa Raspetoga&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poruka koju nosi</strong><br />Sveti Antun se obraća svima bez iznimke, a tome svjedoči obraćenje dvanaestorice razbojnika u Padovi, susret s gospodarom Verone i mnogi drugi &ldquo;otpadnici&rdquo; dru&scaron;tva koje se vrlo lako osuđuje i od kojih se jo&scaron; lak&scaron;e odustaje. Ali ne i sv. Antun! Upravo je ovo poruka njegova životnog djelovanja; svaki čovjek je dragocjen i jedinstven u očima Oca koji nas neprestano zove. U umjetničkom ostvarenju kakav je mjuzikl o svetom Antunu, gdje se ujedinjuje pero dramaturga Nine &Scaron;krabe, redateljski talent Roberta Bo&scaron;kovića i glazba Branka Barduna uz izvrsnu glumu mladoga Marka Dumančića u ulozi sv. Antuna, odvest će Vas na putovanje kroz vrijeme i pružiti sasvim jednu novu perspektivu na život omiljenog sveca i priču koja je toliko narodu znana, ali do sada u kazali&scaron;tu nije viđena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne&scaron;to vi&scaron;e o Ansamblu Kolbe</strong><br />Ansambl Kolbe je jedinstvena pojava na kulturnoj sceni. Okuplja mlade talentirane ljude koji u svoje slobodno vrijeme sudjeluju u kreiranju mjuzikala duhovne tematike. S Ansamblom Kolbe rade vrhunski profesionalci koji cijelom projektu daju veliku ozbiljnost. Ansambl je nastao pod okriljem Veritasa-Glasnika sv.Antuna Padovanskog iz Zagreba prije sedam godina te je od tada do danas napravio četiri vrhunska mjuzikla koji su izvedeni na brojnim mjestima i kazali&scaron;tima. Cjelokupni projekt je volonterski, nitko u Ansamblu ne prima honorar nego ovo čini iz ljubavi te je ujedno ovo i veliki doprinos novoj evangelizaciji, putem kazali&scaron;ne umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-04-humac-mjuzikl-sv-ante.jpgFOTO: Rodijaci se vratili u GRUDE i napravili urnebes u najboljem hercegovačkom domuhttp://grude.com/clanak/?i=8910689106Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2019 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-02-019-rodijaci-vita_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dom Vita u Grudama bio je domaćin pučke hit komedije "Rodijaci" prema knjizi legendarnog Petra Miloša.<p>&nbsp;</p> <p>"Rodijaci", Mati&scaron;a i Stipan koje igraju velikani hrvatskog glumi&scaron;ta u BiH Miro Barnjak i Velimir Njirić P&scaron;eničnik jo&scaron; su jednom do suza nasmijali publiku, korisnike doma Vita, najboljeg doma za umirovljenike na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je posebno upečatljivo da upravo u Viti boravi dosta onih koji su svoj radni vijek proveli daleko od doma, tako da im je bilo uistinu zanimljivo prisjetiti se svojih zgoda s njemačkih i drugih inozemnih radnih mjesta, kroz utjelovljenje Mati&scaron;e i Stipana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je nastavak odličnih događaja koje vodstvo doma Vita organizira za svoje korisnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-03-02-19-03-02-019-rodijaci-vita18.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-02-019-rodijaci-vita_1.jpgŠIROKI BRIJEG: Predstavljena prva zbirka poezije Mirjane Barać FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=8906989069Grude.com - klik u svijetWed, 27 Feb 2019 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-barac-predstavljanje-knjige5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Matice hrvatske Ogranak Široki Brijeg sinoć je s početkom u 19 sati u prepunoj Narodnoj knjižnici predstavljena prva zbirka poezije Mirjane Barać pod nazivom „Nota života“. <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbirka pjesama nastajala je dosta dugo i dotaknula sam se svih tema. Pisala sam nekada davno u srednjoj &scaron;koli, a onda sam napravila dugu stanku od 20 godina pa sam onda prije tri godine krenula ponovo. U svakoj je pjesmi moj kostur, a ostalo je nadogradnja&ldquo; kazala je autorica Mirjana Barać predstavljajući prvu zbirku poezije pod nazivom &bdquo;Nota života&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu predstavljanja sudjelovali su Radica Leko, Marija Lovrić Crnjac, Vesna Mandić, Luka Jurilj, a za glazbeni ugođaj pobrinuo se Vinko Kovačić.<br /><br /><br /><br />Grude.com<br />FOTO: Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-barac-predstavljanje-knjige5.jpgFra Mate je znao s fratrima bratski živjeti u slozi i ljubavihttp://grude.com/clanak/?i=8906889068Grude.com - klik u svijetWed, 27 Feb 2019 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-27-fratri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik Hercegovačke franjevačke provincije fra Mate Dragićević preminuo je 25. veljače u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, a sahranjen je na Novom groblju na Humcu gdje je obrede predvodio provincijal fra Miljenko Šteko.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uz Tvoj lik je nekako pristajala krunica, molitva. Uživao si u misnim slavljima, ljubio pobožnosti, bio sav u homiliji, onoj predanoj, punoj Božje snage, ritma božanske milosti, i primjera koji su zračili nadu u bolje sutra. Svugdje gdje si djelovao, navikao si vjernike na lijepe i dirljive propovijedi. Bog Ti je dao poseban glas kao stvoren za pučkoga propovjednika. Tvoje su propovijedi bile mile neuku i učenu, mladu i staru. Rado su te župnici zvali za svečane propovijedi, a Ti si u tom vidio svoju duboku predanost Bogu i Crkvi. To su vjernici prepoznavali i zato su ti rado dolazili na razgovore i ispovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znao si i s fratrima bratski živjeti u slozi i ljubavi, uz &scaron;alu i bratsku susretljivost. Nedostajat će&scaron; ovdje u crkvi. Falit će&scaron; Jasenici i Rodoču, mnogim pučkim i večernjim svetim misama, klanjanju s Presvetim, nedostajat će Tvoje duhovne misli na radiopostajama. Nedostajat će mnogim zajednicama tvoje duhovne obnove i vježbe. Nedostajat će&scaron; i na&scaron;oj Badiji i svemu onom &scaron;to si u tom drevnom samostanu na franjevačkom otočiću pokrenuo, potakao i predano vodio. Dragi fra Mate, obna&scaron;ao si ove zadnje godine odgovornu dužnost ekonoma na&scaron;e Provincije. Iskreno sam Ti zahvalan za Tvoju predanost, povjerljivost i po&scaron;teno gospodarenje na&scaron;im dobrima. Činio si to poput odgovorna i predana oca ili brižljive majke, koji na srcu nose odgovornost za sve povjereno im za dobro obitelji. Hvala Ti, dobri i časni moj brate fra Mate&ldquo;, istaknuo je fra Miljenko izraziv&scaron;i iskrenu sućut fra Matinoj obitelji &ndash; njegovoj braći fra Marku, Vinku, Franji, sestrama Ivi, Vidi i Dragici i njihovim obiteljima.</p> <p>Upravo je fra Matin brat, fra Marko, prethodnik fra Stanka Pavlovića na mjestu grudskog župnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mate je bio ponos i bogatstvo svoje obitelji i franjevačke zajednice u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-27-fratri.jpgU utorak predstavljanje zbirke poezije 'Nota života' Mirjane Baraćhttp://grude.com/clanak/?i=8904089040Grude.com - klik u svijetMon, 25 Feb 2019 23:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-25-mirjana-barac-zbirka-poezije-plakat-753x1024.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak 26. veljače u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu održat će se predstavljanje zbirke poezije “Nota života” autorice Mirjane Barać.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje ove zbirke održava se u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, a početak promocije predviđen je za 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavljanju knjige sudjelovat će Radica Leko, Marija Lovrić &ndash; Crnjac i sama autorica Mirjana Barać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stihove iz ove zbirke recitirat će pjesnikinja&nbsp;<span>Vesna Mandić</span>&nbsp;i<span>&nbsp;Luka Jurilj.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa sudjeluje&nbsp;Vinko Kovačić,&nbsp;a program će voditi novinarka&nbsp;Željka &Scaron;aravanja.</p> <h4>&nbsp;</h4> <h4>O autorici:</h4> <p>Autorica zbirke Mirjana Barać rođena je&nbsp;1976. u Posu&scaron;ju, gdje zavr&scaron;ava Kemijsko tehničku &scaron;kolu. Udana je, majka četvero djece.&nbsp;Živi u Turčinovićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada su njezine pjesme objavljivane u nekoliko skupnih zbirki&nbsp;&ldquo;Pisci i njiževnost&rdquo;, &ldquo;Minelino srce&rdquo;, &ldquo;Teov put&rdquo;, časopisu&nbsp;&ldquo;Franjinim stopama&rdquo;&nbsp;te po mnogim pjesničkim portalima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-25-mirjana-barac-zbirka-poezije-plakat-753x1024.jpgNakon teške bolesti preminuo poznati hercegovački franjevachttp://grude.com/clanak/?i=8903089030Grude.com - klik u svijetMon, 25 Feb 2019 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak, 25. veljače 2019., u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, okrijepljen sv. sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo njegov sluga svećenik i fra Mate Dragićević u 70. godini života, 52. godini redovništva i 45. godini svećeništva. <p>&nbsp;</p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica za pokojnog fra Matu slavit će se u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, u utorak 26. veljače 2019. u 13,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na Novom groblju na Humcu u 15.30 sati, pi&scaron;e <a href="http://www.brotnjo.info" target="_blank"><strong>Brotnjo.info</strong></a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, u utorak 26.2. od 9 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Mate Dragićević rođen je 23. listopada 1949. u Miletini, župa Međugorje. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Milteni i Jablanici, Franjevačku gimnazija i sjemeni&scaron;te u Visokom (Bosna), ispit zrelosti 1967.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjevački habit obukao je iste godine, a filozofsko-teolo&scaron;ki studij pohađao je na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu i u W&uuml;rzburgu, Njemačka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svećenika je zaređen u Austriji 29.06.1974. Obna&scaron;ao je službu odgojitelja bogoslova u Njemačkoj i odgojitelja novaka na Humcu, službu pročelnika Vijeća za duhovnost, u dva je navrata bio definitor Provincije, te od 1994. do 1997. vikar Provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službu kapelana i župnika u župama Hercegovačke franjevačke provincije u domovini i inozemstvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpgZečja rupa na sceni HNK Mostar http://grude.com/clanak/?i=8897988979Grude.com - klik u svijetFri, 22 Feb 2019 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-zecja-rupa-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava će biti izvedena u subotu, 23. 2. 2019. s početkom u 20 sati. <p><br />&bdquo;Zečja rupa&ldquo; progovara o uvijek osjetljivoj i tabuiziranoj temi najvećeg ljudskog gubitka i konačnosti. To čini putem psiholo&scaron;ki bogatih lica i situacija, pa unatoč zahtjevnoj temi, nije li&scaron;ena suptilnog humora koji je čini životnom, privlačnom i uvjerljivom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za &bdquo;Zečju rupu&ldquo; suvremeni američki dramatičar David Lindsay Abaire je 2007. nagrađen Pulitzerovom nagradom i od tada je ovaj komad jedan od najizvođenijih na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zečja rupa&ldquo; na najbolji način sintetizira ono najbolje &scaron;to predstava može pobuditi kod publike, i smijeh i suze &ndash; i to istodobno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava će biti izvedena u subotu, 23. 2. 2019. s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igraju: Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo, Amar Rahić/Ali Kamer Aksoj, a režiju potpisuje Lajla Kaikčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezervacija ulaznica moguća je porukom preko Facebook stranice hnkmostar ili telefonom na broj 063/019 019. Cijena ulaznice je 10 KM, a za umirovljenike, studente i učenike 5 KM. Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere koji su dostupni u prostorijama Studentskog zbora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-zecja-rupa-4.jpgŠto čitaju svećenici? Večernji list istisnuo vjerske tiskovinehttp://grude.com/clanak/?i=8894088940Grude.com - klik u svijetWed, 20 Feb 2019 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-20-019-medjugorje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U knjizi fra Marija Knezovića ''Evangelizacija u digitalno doba – Crkva, mediji i odnosi s javnošću'' naći će se poglavlje o tome što od medija najviše prate pastoralni djelatnici.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se najvi&scaron;e prati Večernji list s 36,6 posto čitatelja. Večernjak je tako istisnuo ostale vjerske tiskovine, ali i portale po&scaron;to Bitno.net ima praćenje 25,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najpopularniji medij za svećenike je HRT, zatim slijedi Radiopostaja Mir Međugorje, a onda Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-20-019-medjugorje.jpegMeđunarodno natjecanje mladih u pisanju najljepšeg pisma u 2019. godini - Vrijedne nagradehttp://grude.com/clanak/?i=8891488914Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-hpmostar-napisi-pismo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetska pošta unija (UPU) i ove godine organizira izbor najljepšeg pisma mladih.<p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je dio međunarodnog natjecanja koje je organizirano kako bi se potaknulo razvijanje umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva. Pismo, koje će na natjecanju predstavljati BiH, odabrat će stručni žiri i poslati ga Međunarodnom uredu gdje će ući u konkurenciju za izbor najljep&scaron;eg pisma mladih u svijetu. Ove godine tema je <strong>"Napi&scaron;i pismo o svom junaku&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na natjecanju mogu sudjelovati mladi od 9 do 15 godina starosti, a otvoreno je do 5. 4. 2019. godine. Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni tablet računalima i novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM). A preostali učenici od 4. do 10. mjesta bit će nagrađeni prigodnim poklonima i poklonom iznenađenja. Vi&scaron;e informacija o natjecanju u pisanju pisama, možete dobiti putem telefona 036/445-092.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propozicije natjecanja se mogu pročitati na službenoj web stranici HP Mostar <a title="Post HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-hpmostar-napisi-pismo.jpgHNK MOSTAR: Jubilarna izvedba predstave 'Ajmo na fuka'http://grude.com/clanak/?i=8891388913Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 12:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-ajmo_na_fuka_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijerno je izvedena točno prije četiri godine i redovito puni dvorane..<p>&nbsp;</p> <p>Svoju jubilarnu, 50. izvedbu doživjet će u srijedu, na sceni HNK Mostar, s početkom u 20 sati, prva zajednička predstava Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta i Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, autora i redatelja Dragana Komadine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijerno je izvedena točno prije četiri godine i redovito puni dvorane ove dvije teatarske kuće. Osvojila je i četiri kazali&scaron;ne nagrade &scaron;to najbolje ilustrira njezinu kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom kazali&scaron;nom komadu igraju Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević. Oni su dvojica vojnika, jedan pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, a drugi Armije Republike BiH, a u predstavi se raspliće njihova ratna sudbina na dva načina. Uz nagla&scaron;eni lokalni kolorit pratimo ih u rovu, ali ih vidimo i nakon njihove pogibije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mi nudimo priču o tome &scaron;to će to biti njihove kazne na nebu ili njihov dana&scaron;nji život u Mostaru. I to je jedan od slojeva, nije jedini, ali nije ni najmanje važan. To je priča o prijateljstvu uspostavljenom u ratu koje je trajalo jednu sekundu jer oni se na kraju upoznaju i to im je kraj&ldquo;, kazao je Komadina nakon prve izvedbe ove predstave.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-ajmo_na_fuka_3.jpgDanas u Mostaru predstavljanje knjige ''Trećari-dar Neba'' fra Dane Karačićahttp://grude.com/clanak/?i=8890888908Grude.com - klik u svijetTue, 19 Feb 2019 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-trecari_fra_dane_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjiga govori o životu članova Franjevačkog svjetovnog reda u Širokom Brijegu..<p>&nbsp;</p> <p>Knjiga fra Dane Karačića "Trećari-dar Neba" koja će biti promovirana u dvorani ispod zvonika Franjevačke crkve u Mostaru u utorak 19. veljače u 19 sati govori o životu članova Franjevačkog svjetovnog reda u &Scaron;irokom Brijegu, a bit će prikazan i jedan kratki dokumentarni film.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će uz autora fra Danu Karačića predstaviti recenzentica Mirela Lovrić, tekstove će čitati glumac HNK Mostar Robert Pehar i članovi Trećeg franjevačkog reda iz Mostara i &Scaron;Irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu nastupit će Lucija Zovko a program vodi Vi&scaron;nja Spajić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-trecari_fra_dane_mostar.jpgSvečano otvoren 21. Ljubuški karnevalhttp://grude.com/clanak/?i=8889588895Grude.com - klik u svijetMon, 18 Feb 2019 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-18-ljubuski-karneval-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je na kuli Herceg-Stjepana svečano otvoren 21. Ljubuški Karneval i proglašena Karnevalska Republika Ljubuški.<p><br />Karneval je otvoren primopredajom ključeva grada koje je prvom vladaru Ljubu&scaron;kog, Herceg-Stjepanu, predao načelnik općine Ljubu&scaron;ki, Nevenko Barbarič.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predajući ključeve grada Barbarić je izrazio zadovoljstvo &scaron;to je ovogodi&scaron;nji Ljubu&scaron;ki karneval otvoren upravo na kuli Herceg-Stjepana, te novom vladaru Ljubu&scaron;kog zaželio dugu i uspje&scaron;nu vladavinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tako mi kćeri Katarine</p> <p>Kr&scaron;ćanske blaženice na&scaron;e, I sina mi Turčina</p> <p>Ahmed pa&scaron;e,</p> <p>Prisežem da će ova</p> <p>Republika Karnevalska,</p> <p>Uspje&scaron;na biti</p> <p>Kao moja vojska,</p> <p>I zato ove ključeve</p> <p>Podižem u zrak mu&scaron;ki,</p> <p>I progla&scaron;avam slobodnu i neovisnu</p> <p>Karnevalsku Republiku Ljubu&scaron;ki&ldquo;,</p> <p>&nbsp;</p> <p>kazao je novi vladar Ljubu&scaron;kog podižući ključeve grada u zrak, a sve uz svirku i pucanje projektila iz topa. U pratnji Herceg-Stjepana bila je i žena Ljubu&scaron;a, i svi njegovi dvorjani: sluge, pomagači, dvorska luda, topnici, vitezovi i ostala svita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Me&scaron;tar od Karnevala je poručio biv&scaron;oj vlasti da će ključeve grada čuvati kao općinsku fotelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon progla&scaron;enja Karnevalske Republike na jarbol su visoko podignute karnevalska i europska karnevalska zastava uz zvuke karnevalske himne: Oj mačkari Europljani!.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije toga, u kratkom uvodu, Me&scaron;tar od Karnevala je naglasio da će se ovogodi&scaron;nji Ljubu&scaron;ki karneval odvijati u ne&scaron;to drugačijem ruhu nego do sada. Naime, na kuli Herceg-Stjepana, gdje je započela povijest Ljubu&scaron;kog, započela je i jedna nova era Ljubu&scaron;kog karnevala. Zatim je u nekoliko kratkih crtica podsjetio na pro&scaron;lih 20 godina Ljubu&scaron;kog karnevala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljena je i maskota Ljubu&scaron;kog karnevala &ndash; Džudžan!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, autor maskote je Mate Herceg &ndash; Džidžo, pa je i džudžan dobio ime Džidžo. On će 3.ožujka predvoditi me&scaron;unarodnu povorku ulicama grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progla&scaron;enjem maskote Ljubu&scaron;kog karnevala zavr&scaron;en je prvi dio programa na kuli i počeo je drugi dio programa pod nazivom &bdquo;Fe&scaron;ta od prvog Me&scaron;tra&ldquo;. Naravno, prvi me&scaron;tar je bio pokojni Radoslav Dodig. On je nakon stoljetne tradicije mačkarskih običaja u Ljubu&scaron;kom, 1998.godine utemeljio službenu manifestaciju Ljubu&scaron;ki karneval, i bio prvi Me&scaron;tar Ljubu&scaron;kog karnevala od 1999.do 2007.godine. U njegovu čast u program Karnevala je uveden dio posvećen upravo njemu. Me&scaron;tar od Karnevala je pročitao i prigodni recital posvećen pokojnom Radi, a nakon toga su članovi KUD-a Dusina izveli nekoliko pjesama i tako uveličali proslavu. Kao zahvalu Radoslavu Dodigu &scaron;to je sve pokrenuo topnici su ispalili tri projektila iz topa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karnevalski puk je u sklopu ovogodi&scaron;nje &bdquo;Fe&scaron;te od prvog Me&scaron;tra&ldquo; mogao razgledati retrospektivu prvog Ljubu&scaron;kog karnevala iz 1999.godine, kroz fotografije i tekstove prvog karnevala, ali i kratki film, koji su svi mogli pogledati u stražarnici na samom ulazu u kulu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako i priliči hercegovačkoj fe&scaron;ti organizatori su pripremili u&scaron;tipaka, meze, kruva ispod sača, i raznog pića tako da se nazočni karnevalski puk malo i počasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program se nastavlja sljedeće nedjelje, kada će u Gradskoj &scaron;portskoj dvorani biti Dječji karneval.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Radio Ljubu&scaron;ki</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-18-ljubuski-karneval-2019.jpgPetar Barbarić uskoro postaje svetac, njegov grob pohode brojni vjernicihttp://grude.com/clanak/?i=8885188851Grude.com - klik u svijetFri, 15 Feb 2019 13:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-15-fra-petar-barbaric.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo je 18. ožujka 2015. odobrio dekret o priznavanju herojskih kreposti sluge Božjega Petra Barbarića.<p><br /><br />Rođen je u selu Klobuk (zaselak &Scaron;iljevi&scaron;te) općina Ljubu&scaron;ki 9. svibnja 1874. u hrvatskoj obitelji devetero djece od pobožnih roditelja. Djetinjstvo je proveo na pa&scaron;i s ovcama uz pobožne knjige. U pučku &scaron;kolu po&scaron;ao je tek s dvanaest godina, kad je blizu rodnog sela otvorena &scaron;kola. U dvije godine zavr&scaron;io je četiri razreda &scaron;kole s odličnim uspjehom.</p> <p><br /><br />Petrov život možemo podijeliti u četiri odsjeka: pred&scaron;kolsko doba, osnovna &scaron;kola u Veljacima, trgovački pomoćnik u Vitini te sjemeni&scaron;tarac u Travniku.</p> <p><br /><br />Za pred&scaron;kolsko Petrovo doba možemo reći da se rodio 19. svibnja 1874. u &Scaron;iljevi&scaron;tima, župa Klobuk, kao sin Ante Barbarića i Kate, rođene Tolj. Jo&scaron; se i danas čuva Petrova rodna kuća, zapu&scaron;tena na žalost. Nalazi se u kr&scaron;nom hercegovačkom kamenjaru, gdje je zemlja vrlo &scaron;krta te uspijeva samo duhan, ra&scaron;tika i jo&scaron; pokoja biljka. Život je tamo&scaron;njih ljudi bio tvrd i težak, no ipak ne bijahu žalosni. Imali su vi&scaron;e volje za život i životnosti negoli danas mnogi bogati i visokorazvijeni krajevi. To pokazuju sve od reda brojne obitelji. Tako su Petrovi roditelji imali devetero djece: pet sinova i četiri kćeri. Bili su to pobožni i bogobojazni ljudi. Vjera, molitva, nedjeljna misa, post, slavljenje blagdana bile su stvarnosti koje se same po sebi razumiju, s kojima se živi.</p> <p><br /><br />Petrovi roditelji već u ono doba velike nepismenosti bili su pismeni. Znali su čitati i pisati pa su u tom, kao i u kr&scaron;ćanskom nauku, bili prvi njegovi učitelji. I to uz drugo svjedoči o njihovu duhu. Oni su imali smisla za duhovne vrednote, a to su usadili i svojoj djeci pa najstariji sin postade franjevac, a Petar pođe u travničko sjemeni&scaron;te. Prva knjiga koju je Petar dobio u ruke bio je Mali katekizam, koji je doskora naučio napamet i tako naučio o vjeri i vjerskim duž&shy;nostima ono najvažnije. No, Petar to nije samo mehanički naučio i u pamćenju držao, već je to i usvojio. Počeo je po vjeri živjeti, često i pobožno moliti. U proljeću godine 1881. primio je prvu pričest, a u ljetu iste godine sakrament potvrde. To nije za njega bio &raquo;svr&scaron;etak&laquo; vjerskoga života, kao za mnoge koji idu na prvu pričest i krizmu vi&scaron;e iz običaja nego iz uvjerenja, već početak; jer je u vjeri neprestano rastao. Tome je pripomogla i njegova duhovna glad za znanjem. On je od malena bio prijatelj dobre, poučne i pobožne knjige. Na pa&scaron;u je uz kruh u torbici nosio i kakvu knjižicu, do koje je tada u onoj zabiti mogao doći.</p> <p><br /><br />Petar je bio dobro, ali i živahno dijete pa je svojim nesta&scaron;lucima koji put zaslužio i &scaron;ibu. On to u jednostavnosti srca priznaje i kaže da je za njega bilo dobro. Uvidio je vrlo rano da ga roditelji žele dobro odgojiti i pripraviti na život pa je prema njima uvijek gajio iskrene osjećaje po&scaron;tovanja i ljubavi. Eto, takvo je bilo Petrovo djetinjstvo. U proljeće godine 1886., kad je Petru bilo već 12 godina, otvorena je u Veljacima osnovna &scaron;kola, prva u onom kraju. Među njezinim prvim đacima bio je Petar Barbarić. Do &scaron;kole mu je bilo sat i pol hoda i to preko brda i potoka. Taj te&scaron;ki put morao je danomice dvaput prevaliti. Željan znanja hrlio je u &scaron;kolu kao da ga neka vi&scaron;a sila nosi. Njegov dobri učitelj Vuksan ponosio se njime kao svojim najboljim učenikom, a i Petar je volio i po&scaron;tivao svoga učitelja te ga čitav život zadržao u zahvalnom sjećanju. Iz toga &scaron;kolskog života vrijedno je spomenuti da je jednoga zimskoga dana, za vrijeme stra&scaron;ne bure i mećave, Petar jedini do&scaron;ao u &scaron;kolu. Ta zgoda pokazuje jasno koliko je kod njega bio razvijen osjećaj dužnosti te kako se u vr&scaron;enju dužnosti nije dao smesti nikakvim zaprekama. Zahvaljujući svojoj prirodnoj nadarenosti, a jo&scaron; vi&scaron;e zalaganju, Petar je uspio u dvije godine svr&scaron;iti četiri razreda i to s izvrsnim uspjehom. Kad se radilo o učenju, on se nije &scaron;alio, nije bio polovičan. Ta će ga vrlina pratiti kroz svih osam razreda travničkoga sjemeni&scaron;ta.</p> <p><br /><br />Svr&scaron;iv&scaron;i osnovnu &scaron;kolu, Petar je imao želju za daljnjim &scaron;kolovanjem, no roditelji, valjda u nemogućnosti da ga sami &scaron;koluju, dado&scaron;e ga u trgovinu, u dobru kr&scaron;ćansku obitelj Babića, u Vitini, koja se s njima vrlo dobro pazila. Petru je bilo te&scaron;ko zamijeniti knjigu s ar&scaron;inom, ali kad druge nije bilo, prihvatio se svog posla. Brzo je pokazao u poslovanju veliku vje&scaron;tinu pa ga je njegov gazda zavolio kao vlastitog sina. Sve mu je mogao povjeriti i u svemu se na njega osloniti. Iako je Petar bio dobar trgovački pomoćnik, taj mu posao nije ležao na srcu. Prihvatio ga je iz poslu&scaron;nosti prema roditeljima, ali je njegovo srce bilo izvan njega. Ono je čeznulo za nečim drugim, za &scaron;kolom i knjigom. Providnost će se pobrinuti da svoga odabranika dovede na pravo mjesto. Bilo je to ovako:<br /><br />Godine 1889. rektor je travničkoga sjemeni&scaron;ta razaslao pismo učiteljima po Bosni i Hercegovini moleći ih da mu preporuče dobre i nadarene mladiće koji bi se željeli posvetiti svećeničkom staležu. Dobri veljački učitelj Vuksan sjetio se odmah Petra. A Petru je to bilo kao glas i dar samoga neba. On je ponudu objeručke prihvatio i sve učinio da se njegova davna želja ostvari. Sam je napisao molbu, prikupio potrebne dokumente, nabavio ono osnovno te koncem kolovoza godine 1889. po&scaron;ao s ocem na konju u Travnik. I tako se napokon na&scaron;ao na cilju svojih želja. Sjemeni&scaron;te će mu postati drugi dragi dom, u kojem će toliko toga primiti u duhovnom, odgojnom i kulturnom pogledu. On je svoju veliku &scaron;ansu koju mu je Bog dao iskoristio do maksimuma. Kroz svih osam razreda bio je uvijek prvi u svom razredu, uzoran u svakom pogledu. Provodio je običan život tada&scaron;njega đaka sjemeni&scaron;tarca, ali ta običnost bila je neobična, jer je vrijeme dobro iskori&scaron;tavao, s milo&scaron;ću Božjom surađivao, odgojiteljima i profesorima bio poslu&scaron;an, prema njima pun po&scaron;tovanja i poučljivosti, a prema sudrugovima uvijek dru&scaron;tven, nesebičan, spreman pomoći, prenosi Stolac.co.</p> <p><br /><br />Postao je pravo svjetlo travničkoga sjemeni&scaron;ta.</p> <p><br /><br />Simpatično je kod svega toga da je sve to kod Petra bilo neusiljeno, nenamje&scaron;teno, bez poze. On je bio zdravo ambiciozan mladić, talentiran, koji je imao pred očima jasan cilj te prema njemu hrabro i dosljedno koracao. Već od I. razreda postao je vrlo aktivan član Marijine kongregacije, zagrijan za pobožnost prema Bogorodici, za Srce Isusovo, za misijske, ekumenske, crkvene i domovinske ideale. Ozbiljno se spremao i izgrađivao za službu Crkvi i narodu. U vi&scaron;im mu je razredima pomalo dozrela odluka da stupi u Družbu Isusovu i postane isusovac. No Bog je s njim imao drugi plan. Petar se kao sedmo&scaron;kolac za jedne &scaron;etnje te&scaron;ko nahladio, navukao su&scaron;icu i godinu dana kasnije umro, položiv&scaron;i prije toga isusovačke zavjete. Svoju je preranu smrt primio svjesno kao dar iz Božje ruke, o čemu svjedoče njegova dirljiva pisma ocu i bratu franjevcu fra Marku. U bolesti se pokazala sva duhovna i moralna Petrova veličina. Najbolje se u njegovoj biografiji izrazio pater Puntigam, koji je zapisao: Ja ne mogu Petra Barbarića proglasiti svetim. Ali toliko mogu reći sasvim iskreno da si ne mogu predstaviti kako mladić može vjernije Bogu služiti i bolje na smrt se pripraviti nego li je to Barbarić učinio. I zato se ne bih čudio ako bi jednom bio progla&scaron;en svecem.</p> <p><br /><br />To jo&scaron; nije ostvareno, ali se ipak vodi postupak da se jednom ostvari. Put je do tog cilja dug i mukotrpan. Onaj silni svijet &scaron;to jo&scaron; i danas svakog četvrtka, a pogotovo na Petrovo, hrpimice hrli na Petrov nekada&scaron;nji grob u Travniku, ulijeva nadu da je u slučaju Petra Barbarića prst Božji na djelu. Na&scaron;e je da i dalje molimo i radimo za Petrovu proslavu, da se s njime preko većega životopisa upoznamo, da u raznim potrebama i nevoljama molimo za njegov zagovor, da molimo čak i za pravo čudo, jer to je onda najsigurniji put do Petrove beatifikacije i anonizacije. Uspjeh u tome poslu bio bi za na&scaron;u mjesnu Crkvu, sigurno, veliko obogaćenje. Zato se isplati i dalje neumorno raditi na Petrovoj beatifikaciji.</p> <p><br /><br />Godine 1935. njegovi su zemni ostatci s gradskoga groblja Bojne prenijeti u sjemeni&scaron;nu crkvu, gdje se razvila prava pobožnost prema njemu. No tijelo mu je nakon 1944. godine zakopano u blato i zazidano da bi ga se sakrilo od naroda. Kad se obnavljalo jedan dio nadbiskupijske gimnazije, na&scaron;lo mu se tijelo.</p> <p><br /><br />Danas mu se oko groba okupljaju učenici i narod na molitvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-15-fra-petar-barbaric.pngLJUBUŠKI - Gradu za rođendan Perica Biško poklonio izložbu svojih fotografija FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=8881488814Grude.com - klik u svijetWed, 13 Feb 2019 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-13-dsc_0189.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zgradi Općine Ljubuški priređena je izložba fotografija Perice Biške „Gradu za rođendan“.<p><br />Izložene fotografije prikazivale su motive i prizore prirodnih ljepota, kulturne ba&scaron;tine te ljudi i običaja ljubu&scaron;kog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Perica Bi&scaron;ko za sebe kaže da je fotograf hobist, GSS-ovac, planinar, gamer, sretan dječak i ponosan muž te otac dvoje djece. Član je Foto kluba Fokus Ljubu&scaron;ki, a fotografija je njegova ljubav u koju poku&scaron;ava unijeti svoje misli, osjećaje i raspoloženja. Ljubu&scaron;ki je za njega fotografski raj, mjesto koje krije puno neistraženih motiva. Uradci su mu bazirani pretežno na pejzažne motive, a fotografijama se pomalo uzdiže prema najboljim fotografima prirodnih ljepota Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O umjetničkoj dimenziji izloženih fotografija govorila je Tamara Herceg, akademska slikarica članica Dru&scaron;tva Hrvatskih likovnih umjetnika koja je zaključila kako grad nije mogao dobiti bolji poklon za rođendan. Izložbu je otvorio Toni Kraljević, predsjednik Foto kluba Fokus Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji su imali priliku vidjeti fotografije Perice Bi&scaron;ke koji se pomalo uzdiže prema najboljim fotografima prirodnih ljepota Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Perica je izloženim fotografijama vje&scaron;to oživio bogatu pro&scaron;lost Ljubu&scaron;kog, uhvatio prolaznost sada&scaron;njeg trenutka i prikazao nam sjajne vizure budućnosti na&scaron;eg grada. Ugodnu atmosferu u zgradi općine svojom svirkom uljep&scaron;ali su učenici osnovne i srednje glazbene &scaron;kole Ljubu&scaron;ki.</p> <p><br />Grude.com/<a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://www.radioljubuski.ba/" target="_blank">RLjubu&scaron;ki</a><br />FOTO: Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-13-dsc_0189.jpgHNK MOSTAR: Slobodan ulazak na glazbeno-poetsko-scenski kolaž ''Hercegovina''http://grude.com/clanak/?i=8878188781Grude.com - klik u svijetMon, 11 Feb 2019 12:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-hercegovina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kolaž će biti izveden u utorak, 12. 2. 2019. s početkom u 20 sati, a ulazak je slobodan.<p><br />Kada je prije &scaron;est godina Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru počelo s glazbeno-poetsko-scenskim kolažom &bdquo;Hercegovina&ldquo;, umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina zaželio je dug život ovom repertoarno i kulturolo&scaron;ki vrijednom kazali&scaron;nom fenomenu, svojevrsnom živom spomeniku pjesničkoj ba&scaron;tini, koja se u najkraćem može sažeti u formulu: tisuće stihova, stotine pjesnika, pet stoljeća &ndash; od renesanse do danas, petero glumaca i jedna mistična zemlja, kao neiscrpno vrelo poetske inspiracije &ndash; Hercegovina. Prije svega, fascinira refleksivni potencijal ovog toposa, koji ovu regiju čini, uistinu, jednom od najopjevanijih na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ako igdje na svijetu, a ono ovdje, potvrđuje se iskonsko pravilo i čovjekov znak i zakon: da bijeda i jad pu&scaron;taju životonosnije, jedrije, plodnije i otpornije korijene od snage i moći.&ldquo; Ove riječi Anđelka Vuletića samo su dio razloga opčinjenosti pjesnika Hercegovinom. Te&scaron;ko je i poku&scaron;ati pobrojati sve moguće simptome &bdquo;kontaminiranosti&ldquo; ovom zemljom. Stotine autora koji su pisali i pjevali o njoj svjedočanstvo je kako je ona istodobno i neotuđiv dio na&scaron;eg identiteta, ali i neobja&scaron;njivi magnet pjesnikinjama i pjesnicima koji nisu rođeni u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatvaranje ovog peotskog kruga i vi&scaron;egodi&scaron;nje scensko druženje s poezijom i stihovima, najvi&scaron;e ima zahvaliti glumcu Robertu Peharu koji je idejno, redateljski i interpretativno dao ključan obol, skupa s Velimirom P&scaron;eničnikom Njirićem, Tinom Laco, Majom Lasić i Jelenom Kordić Kuret. Ukupno stotinu i osamnaest pjesnika i sto sedamdeset i &scaron;est pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolaž će biti izveden u utorak, 12. 2. 2019. s početkom u 20 sati, a ulazak je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-hercegovina1.jpgPreminuo jedan od najuglednijih Hrvata u Mannheimu, rođeni Ramljakhttp://grude.com/clanak/?i=8876988769Grude.com - klik u svijetSun, 10 Feb 2019 22:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-10-ilija-peran.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska zajednica u Mannheimu i Njemačkoj ostala je u subotu bez svog uglednog člana. Nakon duge borbe s bolešću, u Oftersheimu kod Mannheima, u krugu obitelji, je preminuo Ilija Peran, dugogodišnji predsjednik Njemačko-hrvatskog društva, predsjednik Matice hrvatske Mannheim-Ludwigshafen, osnivač DKG Croatija te jedan od osnivača HDZ-a u Mannheimu i jedan od osnivača Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi Hrvati i hrvatski prijatelji poznaju ga kao dugogodi&scaron;njeg socijalnog radnika iz Mannheima koji je svima pomagao.&nbsp; Pogotovu je pomagao prognanim Hrvatima, koji su tijekom Domovinskog rata dolazili u Mannheim. Također je pomagao i svima ostalima bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi u Fenixu sjećat ćemo se pok. Ilije Perana kao iskrenog prijatelja i povremenog suradnika koji je svojima prilozima&nbsp; obogaćivao na&scaron;e tiskanog izdanje.&nbsp;Bio je veliki čovjek, Hrvat i domoljub. Volio je svoj narod i svoju Domovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilija Peran je rođen 8. ožujka 1947. godine u Gmicima, općina Rama-Prozor u BiH. U Njemačku, točnije Frankfurt stigao je davne 1968. godine.&nbsp; Na preporuku fra Bernarda Dukića, tada&scaron;njeg voditelja Hrvatske katoličke misije u Frankfurtu, u rujnu 1971. seli u Mannheimi počinje raditi kao socijalni savjetnik pri Caritasu u Mannheimu. Tu je ujedno započeo studij te kasnije i diplomira za socijalnog radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa suprugom Katom, koja je također radila pri Caritasu,&nbsp; ima tri kćeri Margaretu, Helenu i Mariju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fenix-magazin/MD</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-10-ilija-peran.pngPočele prijave na 8. Seminar folklora Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=8873588735Grude.com - klik u svijetFri, 08 Feb 2019 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-08-seminar-folklor2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Seminar će se održati u Emaus centru, u Potocima kod Mostara od 25. do 28. srpnja 2019., a podučavat će se pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata..<p>&nbsp;</p> <p>Seminar folklora Hrvata u BiH ove se godine održava osmi put za redom u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u Bosni i Hercegovini (UHAKUD u BIH). Seminar će se održati u Emaus centru, u Potocima kod Mostara od 25. do 28. srpnja 2019., a podučavat će se pjesme, plesovi, no&scaron;nje i običaji Hrvata Sjeverne Hercegovine, Zavr&scaron;ja i Kupresa, kao i tradicijska glazbala Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj seminara je prof. Miroslav &Scaron;ilić. Područje Konjica, Rame, Kupresa i Zavr&scaron;ja, specifično je po tome &scaron;to se ispreplitala kultura sjevera i juga, ali i zapada i istoka Bosne i Hercegovine. Upravo zbog svoje prirodne granice koja dijeli Bosnu od Hercegovine, etnografska je odlika kako bosanskog tako i hercegovačkog folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom se području izgradio zaseban kulturolo&scaron;ki sustav koji je kao takav poseban, te se izdvaja i od jednog i od drugog kraja države BiH, &scaron;to ga čini uistinu izvorno sačuvanim od utjecaja pomodarstva koje je u mnogim područjima otklonilo izvornost, priopćeno je iz UHAKUD u BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-08-seminar-folklor2.jpgKnjiga napisana na mobilnom telefonu dobila književnu nagradu http://grude.com/clanak/?i=8872088720Grude.com - klik u svijetThu, 07 Feb 2019 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-07-behrouz-boochani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izbjeglica, koji se trenutno nalazi u zatočeništvu na Papua Novoj Gvineji, osvojio je dva najviša književna priznanja u Australiji sa svojom debitantskom knjigom, koju je napisao na svom mobilnom telefonu i poslao poglavlje po poglavlje preko WhatsApp-a.<p>&nbsp;</p> <p>Iranac, Behrouz Boochani, dobitnik je ovogodi&scaron;nje Viktorijanske nagrade za književnost, vrijedne 100.000 australijskih dolara, kao i nagrade &ldquo;Prize for Non-Fiction&rdquo; vrijedne 25.000 australijskih dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađena autobiografija pod naslovom &bdquo;No Friend But the Mountains: Writing from Manus Prison&ldquo;, je objavljena pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Australija je uhitila kurdsko-iranskog novinara na otoku Manus 2013. godine zbog poku&scaron;aja ulaska u Australiju bez važeće vize, nakon &scaron;to je vi&scaron;e puta poku&scaron;ao emigrirati i pobjeći od rata iz Irana u Australiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je bio u centru za zatočenike, Boochani je napisao knjigu na svom maternjem perzijskom jeziku i poslao je preko WhatsApp-a prevoditelju Omid Tofighian u Australiji, a izdavač Picador Australia je primio transkript od njega parcijalno, putem tekstualne poruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik nagrade je rekao da se nada da će nagrada usmjeriti pažnju na te&scaron;koće vi&scaron;e od 1.000 ljudi koji se nalaze u Australiji u zatočeničkim centrima na otocima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga se bavi životom u pritvoru, otuđenjem i dehumanizacijom zatvorenika, torturom i metodičkim dovođenjem u stanje očaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boochani je rekao da je jedan od njegovih najvećih strahova, dok je pisao knjigu, bio da će njegov telefon konfiskovati stražari u zatočeničkom centru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Brinuo sam se da će, ako upadnu u moju sobu, konfiskovati moje stvari&ldquo;, rekao je Boochani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada je objavljena u četvrtak, 31. siječnja na svečanosti u Australiji, zemlji u kojoj je Boochani-ju zabranjen boravak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To donosi ogromnu sramotu australijskoj vladi&ldquo;, rekao je Boochani o politici odgovornoj za njegovu patnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Manager.ba</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-07-behrouz-boochani.jpgSretan 101. rođendan fra Bazilije! ''Prvih 100 ljeta brzo je proletjelo...''http://grude.com/clanak/?i=8859388593Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jan 2019 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-26-fra_bazilije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najpoznatijih kulturnih radnika s ovih prostora Mario Bušić danas je na svom službenom Facebook profilu objavio rođendansku čestitku upućenu fra Baziliju Pandžiću.<p>&nbsp;</p> <p>Najstariji franjevac iz mjesta Drinovci u općini Grude proslavio je 101. rođendan, a uz dobre želje, portal Grude.com prenosi priču koju je o fra Baziliju pro&scaron;le godine na okrugli rođendan objavila <strong>Na&scaron;a TV.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Baziliju želimo jo&scaron; dobrog zdravlja i intelektualnog rada i jo&scaron; rođendana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Život treba živjeti uvijek svjestan kako će&scaron; umrijeti&rdquo; rečenica je koja s tako malo riječi tako dobro opisuje život fra Bazilija Pandžića, svećenika rođenog 1918. godine. Ovom rečenicom vodio se kroz cijeli život, život u kojemu je ostvario, proživio i preživio toliko toga, &scaron;to ne bi dovoljno dobro opisali ni najbolji pisci svijeta. Prvih 100 ljeta života kaže za Na&scaron;u TV fra Bazilije brzo mu je proletilo.. i danas se jako dobro osjeća. Nedavno je posjetio i rodne Drinovce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Drinovcima su svi mlađi od mene, ja najstariji..&rdquo; &scaron;aljivo nam je rekao fra Bazilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao mali nije volio nizati duhan čime se bavila njegova obitelj, no volio je čitati i učiti. Po zavr&scaron;etku srednje &scaron;kole franjevački habet obukao je na Humcu, gdje danas živi. Nastavio je služiti u Mostaru, nakon čega odlazi na daljnje &scaron;kolovanje u Rim. U to vrijeme Hercegovinu su pogodili nemili događaji&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tada su ubili i mog strica&rdquo; kazao je fra Bazilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>..tragična sudbina pobijenih hercegovačkih franjevaca i strah među narodom koji su u to vrijeme sijali komunistički zločinci, odrazila se i na život fra Bazilija. Od svoje obitelji odvojen je bio desetljećima. Tek jednog dana u posjetu u Rim stigla mu je nećakinja koja ga je željela upoznati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To je za mene poseban trenutak. Nakon pune 23 godine, napokon sam vidio nekog od svoje obitelji&rdquo; sjeća se fra Bazilije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po kr&scaron;tenom imenu Stjepan jedno je od četvero djece obitelji Pandžić. Osobito vezan bio je uz svoju majku, kojoj je slao pisma u kojima bi govorio kako je živ i kako je dobro. Cijeli svoj život fra Bazilije je posvetio Bogu, a vrijeme provedeno u Rimu i radu i nauci. Želio je istraživati arhive Osmanskog carstva o povijesti Bosne i Hercegovine i ovih krajeva, no sudbina ga je namijenila za arhivara u Vatikanu i kapelana u bolnici. Imao je puno veza s papama svog vremena u Vatikanu, a ima zasluge u progla&scaron;enju pojedinih svetaca, između ostalog svetog Nikole Tavelića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Bazilije je istaknuo i kako mu je jedna od najtežih životnih situacija bila rastanak s fra Dominikom Mandićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ti&scaron;ini samostanskih prostorija fra Bazilije je molio i učio. Zavr&scaron;io je dva doktorata, crkvenu povijest i islamistiku. Iako danas, kaže, pone&scaron;to je zaboravio, govori čak 12 jezika, a nekad je napamet znao i dijelove iz Kurana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Bazilije je autor brojnih knjiga i članaka iz područja povijesti i duhovnosti. Sada živi i pi&scaron;e nove stranice svojih Ljetopisa u franjevačkom samostanu na Humcu. Također i informatički je pismen, pa sa svojim prijateljima i 13 godina mlađim bratom komunicira preko Skype-a. Kaže fra Bazilije lijepo mu je biti opet u svojoj Hercegovini. Vrijeme provodi uglavnom sa svojom subraćom</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom proslave stotog rođendana, između ostalog fra Baziliju u čast izrađena je i po&scaron;tanska markica s njegovim likom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zauvijek će ostati trag ovog velikog čovjeka. Na sve pote&scaron;koće koje su mu životne okolnosti pružale, fra Bazilije je odgovarao vjerom u Boga, učenjem i radom, u vlastitoj ti&scaron;ini i skromnosti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-26-fra_bazilije.jpgPogledajte tko će sve nastupiti u emisiji Lijepom našom u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=8858688586Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jan 2019 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-30-lijepomnasom-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostovi kultura 6.veljače u Ljubuškom (Snimanje emisije Lijepom našom).<p>&nbsp;</p> <p>Popularna emisija HRT-a &ldquo;Lijepom na&scaron;om&ldquo; snima se i u Bosni i Hercegovini pod nazivom &bdquo;Mostovi kultura&ldquo; ,riječ je o jednoj od najdugovječnijih emisija HRT-a koju vi&scaron;e od dva desetljeća uspje&scaron;no vodi Branko Uvodić. Ovaj glazbeno-scenski spektakl HRT-a po treći put dolazi u Ljubu&scaron;ki, a javno snimanje emisije zakazano je za 6. veljače u 19 sati u Gradskoj &scaron;portskoj dvorani u Ljubu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na manifestaciji u Ljubu&scaron;kom predstavit će se brojne skupine koje će prikazati bogatu kulturno-tradicijsku ba&scaron;tinu ovoga podneblja, a jamac velikoj zabavnoj noći poznati su izvođači, među kojima i Mate Bulić, Jole, Hanka Paldum, Alen Nižetić&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pogledajte tko će sve nastupiti u Ljubu&scaron;kom 6. veljače:</strong></p> <p>KUD&ldquo;Studenčica&ldquo; &ndash; Studenci ;ŽKUD&ldquo;Hercegovac&ldquo; &ndash; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD&ldquo;Sv. Marko&ldquo;,KUD&ldquo;Luke Čapljina&ldquo;, Željko Keža guslar ,Studenački bećari, Dream team Babe, klapa&ldquo;Benediktus&ldquo;, klape&ldquo;Aurora&ldquo; ,&ldquo;Bura&ldquo;,&ldquo;Herceg&ldquo; ,&ldquo;Trebižat&ldquo; ,&ldquo;Zvizdan&ldquo; ,ES&bdquo;Sinovi Hercegovine&ldquo; ,TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; i klapa&ldquo;Concordia,Darija, Monija, Mate i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; ,Darija Ramljak i Andrej Sivrić i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo;, Mate Miličević i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo;,Anita Čolak, Stjepan Lach i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; ,Stjepan Lach i TS&ldquo;&Scaron;urmanci&ldquo; , Džentlmeni ,Josip Ivančić ,Ivica Bago ,Zoran Begić ,Mario Roso ,Branko Medak ,klapa&ldquo;Ragusa&ldquo; ,Dukati &ndash; &Scaron;iroki Brijeg ,Alen Nižetić ,Hanka Paldum ,Jole ,Mate Bulić , Trebižat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su Općina Ljubu&scaron;ki i Javna ustanova Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje o snimanju za Radio Ljubu&scaron;ki otkriva voditelj i urednik emisije Branko Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="http://radioljubuski.ba/ljubuski/item/29890-branko-uvodic-u-programu-radija-ljubuski-najavio-javno-snimanje-emisije-lijepom-nasom-u-ljubuskom-audio.html" target="_blank">U audio zapisu poslu&scaron;ajte snimku razgovora</a></p> <p><br />Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-30-lijepomnasom-ljubuski.jpgMate Bulić ima novi hit: JA SAM NA TE PONOSAN (VIDEO)http://grude.com/clanak/?i=8856688566Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jan 2019 22:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-28-frane-i-mate.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjevač Frane Pehar pozvao svojeg rođaka, jednog od najvećih hrvatskih pjevača zabavne glazbe, Matu Bulića, na suradnju u novoj pjesmi „Ja sam na te ponosan“.<p>&nbsp;</p> <p>Tarapana band u samo tri godine postojanja dosegnuo je status jednog od najtraženijih mladih sastava na na&scaron;em području, a kad se mladost spoji s iskustvom rezultat može biti samo bolji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je pjevač Frane Pehar pozvao svojeg rođaka, jednog od najvećih hrvatskih pjevača zabavne glazbe, Matu Bulića, na suradnju u novoj pjesmi &bdquo;Ja sam na te ponosan&ldquo;. U pitanju je emotivna pjesma koja govori o ljubavi između oca i sina, ali i rastanku. Rastanci su tužni, ali ljubav nikada ne prestaje, poruka je koju su Mate i Frane sjajno iznijeli u ovom duetu kojemu je već na prvo slu&scaron;anje osiguran uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stari moj, nije lako ostati, pravi čovjek postati, te&scaron;ka su vremena...", tako počinje novi hit!</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/3aCB2o7z4OQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-28-frane-i-mate.jpegZapočinju ''IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca''http://grude.com/clanak/?i=8855788557Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jan 2019 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program kroz prva tri dana započinje molitvom krunice i razmatranjem u 17.30, zatim slijedi sv. misa zadušnica u 18.00. Ovogodišnji predvoditelj bit će fra Ivan Landeka, ml.<p>&nbsp;</p> <p>U samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u ponedjeljak, 4. veljače, započinju &raquo;IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca&laquo; u povodu 74. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca. Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Sve će zemaljskim vezama (92.7, 93.1 i 102.3 MHz) i preko interneta&nbsp;<a title="internet" href="http://eu6.fastcast4u.com:5036/" target="_blank">http://eu6.fastcast4u.com:5036/</a> uživo prenositi Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg <a title="&Scaron;iroki Brijeg" href="http://www.radiosirokibrijeg.com" target="_blank">www.radiosirokibrijeg.com</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program kroz prva tri dana započinje molitvom krunice i razmatranjem u 17.30, zatim slijedi sv. misa zadu&scaron;nica u 18.00. Ovogodi&scaron;nji predvoditelj bit će fra Ivan Landeka, ml.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz spomenuta tri dana podijelit će se i nagrade onima koji su sudjelovali na &raquo;VIII. nagradnom natječaju&laquo; s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučko&scaron;kolci, drugoga mladež, a trećega odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtoga dana, na sami dan Obljetnice, 7. veljače, program započinje u 16.00 molitvom pred ratnim skloni&scaron;tem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana. Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadu&scaron;nica koju će predvoditi i na njoj propovijedati dr. fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti ukratko rad Vicepostulature kroz pro&scaron;lu godinu, a gvardijan fra Tomislav Puljić izreći će riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove će godine 7. veljače biti obilježen također kao &raquo;Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk&laquo;, &scaron;to ga je proglasio grad &Scaron;iroki Brijeg, te kao &raquo;Dan sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja&laquo;, &scaron;to ga je proglasila Zapadno-hercegovačka županija. Nadamo se da će biti poslu&scaron;an naputak sadržan u odluci progla&scaron;enja Dana sjećanja da se popodne zatvore mjesta rada tako da i djelatnici u njima mogu doći u samostansku crkvu na sv. misu. U sklopu ovih dana sjećanja, 5. veljače u 10.00, izaslanstvo Grada &Scaron;irokog Brijega i izaslanstvo Zapadno-hercegovačke županije te izaslanstvo Vicepostulature položit će vijenac, zapaliti svijeću i pomoliti se za sve pobijene franjevce i puk Božji na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgU 27. godini preminuo hrvatski glumac Robert Budakhttp://grude.com/clanak/?i=8855088550Grude.com - klik u svijetSun, 27 Jan 2019 21:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-27-robert-budak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski glumac Robert Budak preminuo je u nedjelju u 27. godini. Nastupao je u predstavama 'Sherlock Holmes', 'Alisa u zemlji čudesa', 'Romeo i Giulietta', 'Tit Andronik' i 'Zdrav i čisti dom' u ZKM-u. <p>&nbsp;</p> <p>Dobio je i nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta 2017. godine za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina, za ulogu u predstavi Taksimetar Gorana Vojnovića u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumio u filmovima 'Zagreb Cappuccino', 'Mala kavana' i 'S one strane' te serijama 'Stipe u gostima' i 'Horvatovi'. U subotu navečer glumio je u predstavi Rene Medve&scaron;eka 'Huddersfield' u ZKM-u, dok je nedjeljna otkazana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Budaka su se oprostile mnoge kolege, među kojima su Tihana Lazarević i Jelena Perčin, kao i pjevač Dino Jelu&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upravo sam saznao da je jedan od mojih srednjo&scaron;kolskih kolega i jedan od najtalentiranijih glumaca koje sam upoznao, preminuo danas ujutro. Robi, bio si stvarno jedinstven lik, i bilo mi je zadovoljstvo biti s tobom u 'Phantom Of The Opera' prije 9 godina - napisao je Dino.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-27-robert-budak.jpgPjesnik, književnik i šef policije: Zrinko Kapetanić poezijom rastapa najhladnija srcahttp://grude.com/clanak/?i=7849278492Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jan 2019 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-23-019-zrinko-policajac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznenadili su se, ali ugodno. Ima ih koji su pjesme pročitali i kažu da su jako zadovoljni, ne samo zato što sam im ja šef na poslu, pomalo u šali govori Zrinko Kapetanić (55).<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><strong>On je pjesnik, književnik, ali i načelnik Policijske postaje Okučani. </strong>U pisanju pronalazi svoje &ldquo;drugo ja&rdquo;, sažima misli i osjećaje. Na promociji njegove zbirke &ldquo;U &scaron;utnji pjevam&rdquo; u Matici hrvatskoj u Zagrebu u ponedjeljak su bili i Miro Gavran, Enes Ki&scaron;ević, načelnik PU brodsko-posavske Antun Valić...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jako sam sretan i zahvalan &scaron;to sam imao čast promovirati svoju novu zbirku. Hvala mojoj obitelji, prijateljima, kolegama s posla, novogradi&scaron;kom ogranku Matice hrvatske i MH u Zagrebu - kaže Zrinko. S poezijom se prvi put susreo jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Volio sam puno čitati i pisati. Već za moje prve pjesme stariji su rekli da su lijepe i duboko misaone, ugodno su se iznenadili. Kao srednjo&scaron;kolac i student pjesme sam slao u razne časopise, 80-ih godina sam čak bio i nagrađen za jednu priču. Uzori su mi bili i ostali Tin Ujević, Dobri&scaron;a Cesarić i cijeli taj pjesnički krug. Sveučili&scaron;te &lsquo;M. A. Relković&rsquo; izdalo je moju prvu zbriku pjesama ??Dječak u zabludi&rsquo;, kojoj nisam nazočio jer sam bio u vojsci, pa mi je ovo prva moja promocija koj sam nazočio - kaže Kapetanić. Čitao je svoje pjesme na radiju, na pjesničkim večerima, objavljivao u časopisima. Tijekom rata nije pisao pa je zbirka &ldquo;U &scaron;utnji pjevam&rdquo; nastala s pauzom od 35 godina. Obitelj ga podupire, kćeri Vanesa i Tena te sin Vedran također su umjetnički nadareni, a Vanesa je zbirku čak ilustrirala. Supruga Jadranka uživa u njegovim pjesmama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/oDY-JanwXjc" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-23-019-zrinko-policajac.jpegNAJAVA: Premijera filma ''Hajduk'' u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=7845178451Grude.com - klik u svijetTue, 22 Jan 2019 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-22-hajduk-film.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 27. siječnja u zagrebačkom kinu Tuškanac, pod pokroviteljstvom grada Zagreba premijerno će biti prikazan igrani film “Hajduk” s početkom u 18:00h.<p>&nbsp;</p> <p>Film je većim dijelom sniman na autentičnim lokacijama na Duvanjskom polju te u Parku prirode Blidinje, a prikazuje život najpoznatijeg hajduka s na&scaron;ih prostora, rođenoga u mjestu Gornji Bri&scaron;nik pokraj Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice možete kupiti na dan prikazivanja filma, na blagajni kina Tu&scaron;kanac, po cijeni od 50 kn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem Vas pozivamo na zagrebačku premijeru filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidimo se!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Udruga Duvnjaka Zagreb</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-22-hajduk-film.jpgEvo koje predstave možete pogledati u HNK Mostar u ovom tjednuhttp://grude.com/clanak/?i=7843678436Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jan 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-hnkmo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovom tjednu bit će izvedene tri predstave na daskama Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru. <p><br /><br />U utorak (22. 1.) mostarska će publika imati priliku pogledati "Sviraj to ponovno, Sam". Riječ je o svevremenoj britkoj komediji o mu&scaron;ko-ženskim odnosima autora Woodyja Allena, a u režiji Marija Kovača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan poslije (srijeda, 23. 1.) na repertoaru je "Gnijezdo", autorski projekt Marine Petković Liker. Ovo je komad o nesređenim odnosima između tri sestre i tri brata koji nenadano na godi&scaron;njicu majčine smrti otvaraju bolnu temu &ndash; &scaron;to učiniti sa zajedničkom kućom koju je ozbiljno načeo zub vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Subota je rezervirana za "Zečju rupu", dramu o bračnom paru koji se suočava s gubitkom sina. Mnogi kritičari ovaj komad drže biserom suvremenog dramskog pisma &scaron;to potvrđuje i činjenica kako je jedan od naj&shy;igranijih komada u svijetu u pro&scaron;lom desetljeću čiji je autor David Lindsay-Abaire. Predstavu je režirala Lajla Kaikčija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve predstave počinju u 20 sati. <br /><br /><br />Redovita cijena ulaznice je 10 KM, a mogu se rezervirati na broj 063/019 019. Studenti, učenici i umirovljenici plaćaju povla&scaron;tenu cijenu od 5 KM. Također, studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere koji se preuzimaju u prostorijama Studentskog zbora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-hnkmo.jpgU susret Valentinovu: Raspisan natječaj na temu 'Ljubav je…'http://grude.com/clanak/?i=7842978429Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jan 2019 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-14-srce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom predstojećeg mjeseca veljače ili mjeseca ljubavi (Valentinovo) Knjižnica Ljubuški poziva učenike petih razreda OŠ Tina Ujevića Vitina da se odazovu literarnom natječaju na temu „Ljubav je…“, koji ostaje otvoren do petka 8. veljače 2019. godine.<p><br /><br />''Dugo vremena psiholozi su bili neskloni kako definiranju tako i istraživanju fenomena ljubavi. Izgleda da se ta tema smatrala neozbiljnom i neprikladnom, a ni&scaron;ta bolje nisu prolazili ni oni koji su je poku&scaron;avali istraživati. Ni dan danas, na ta vječna pitanja o ljubavi, zaljubljenosti i leptirićima u trbuhu, nismo uspjeli naći jedinstven odgovor. A &scaron;to o ljubavi misle učenici petih razreda O&Scaron; Tina Ujevića Vitina doznat ćemo na izložbi literarnih radova na temu &bdquo;Ljubav je&hellip;&ldquo;, u četvrtak 14. veljače 2019. godine, s početkom u 10.30 sati, u prostorijama Knjižnice Ljubu&scaron;ki'', poručili su iz ove knjižnice.</p> <p><br />Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-14-srce.jpgPotrebna molitva za fra Matu Dragičevićahttp://grude.com/clanak/?i=7841078410Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jan 2019 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci s područja Hercegovine uputili su molbu za molitvom za fra Matu Dragičevića koji je sinoć imao hitnu operaciju.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Matino stanje nije dobro pa se pozivaju i vjernici da se uključe u molitve za fra Matu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-19-fra-mate-dragicevic.jpgKarizmatik Mijo Barada u Čapljini predstavlja knjigu 'Evo činim sve novo'http://grude.com/clanak/?i=7839878398Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 17:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-mijo-barada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čovjek nevjerojatne duhovne snage, karizmatik, svojevremeno pomoćnik pok. Marijana Arhara, jednog od najpoznatijih egzorcista i i misionar Mijo Barada u Hercegovini će predstaviti svoju knjigu "Evo činim sve novo".<p>&nbsp;</p> <p>Uz predstavljanje knjige Barada će održati i tematsko predavanje, a nazočni će zajedno moliti Svetu Krunicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje će se održati u salonu Storia u Tasovčićima, općina Čapljina, 30. siječnja od 19.00 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-mijo-barada.jpgHNK Mostar priprema ''Jesenju sonatu'' http://grude.com/clanak/?i=7839778397Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-jesenja_sonata_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru počele su čitaće probe za "Jesenju sonatu" Ingmara Bergmana. <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj je Robert Raponja, a u predstavi će igrati: Sanda Krgo Soldo, Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret i Nikolina Marić. Prema planu premijerna izvedba bit će odigrana u prvoj polovici ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U "Jesenjoj sonati" priča se vrti oko Charlotte, svjetski poznate pijanistice koja je svojoj karijeri podredila sve, uključujući i obitelj, a osobito svoje kćeri - Evu i Helenu. Nakon iznenadne smrti svoga muža i prijatelja, Charlotte odluči bol i prazninu preboljeti kod svoje kćeri Eve, koja s mužem Victorom i bolesnom sestrom Helenom živi na selu. Charlotte, premda uspje&scaron;na pijanistica, iznimno je sebična žena, s vrlo malo emotivne inteligencije, koja nikad nije htjela preuzeti odgovornost, ni kao žena ni kao majka. Sada je ljubomorna jer je Helena vi&scaron;e vezana za Evu nego za nju. Rastuća napetost između Charlotte i Eve dovodi do neminovnog sukoba, duela riječima, u kojima obje žene proživljavaju bol zbog nedostatka ljubavi i razumijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-jesenja_sonata_2.jpgTužan dan za sve vjernike: Preminuo je fra Leon Kikićhttp://grude.com/clanak/?i=7839178391Grude.com - klik u svijetFri, 18 Jan 2019 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-18-fra-leon-kikic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 40. godini života preminuo je fra Leon Kikić, član Franjevačke provincije Svetog Križa, Bosne Srebrene. Mladi svećenik preminuo je u Kliničkom centru Košeo, nakon iznenadne i teške bolesti srca, te od posljedica operacije koja je uslijedila.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Leon je bio rodom iz Drijenče, općina Čelić, u Tuzlanskoj županiji, iz obitelji Adama i Sare. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Drijenči, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1995-1999), novicijat na Gorici u Livnu (1999/2000), filozofsko-teolo&scaron;ki studij u Sarajevu (2000-2006), poslijediplomski studij iz dogmatsko-fundamentalne teologije na Papinskom sveučili&scaron;tu Comillas u Madridu (2008-2010) na kojem je magistrirao s temom Hacerse hombre perfecto seg&uacute;n san Ireneo de Lyon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na istom sveučili&scaron;tu zavr&scaron;io doktorantski studij (2010-2011). Od 2012. godine pi&scaron;e doktorsku dizertaciju (La cristolog&iacute;a de Olegario Gonz&aacute;lez de Cardedal). Nakon zavr&scaron;etka studija i doktorske disertacije 2015. godine vratio se u Provinciju i započeo službu profesora dogmatike na Franjevačkoj teologiji na &nbsp;Sarajevu. Ujedno je obavljao i službu samostanskog vikara i ekonoma u samostanu sv. Pavla na Nedžarićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među važnim datumima, svečane zavjete je položio 14. rujna 2004. u sveti&scaron;tu Gospe Olovske u Olovu.&nbsp; Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2006. u Sarajevu po rukama kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;im srcima ostaje neizmjerna žalost zbog preranog odlaska na&scaron;eg subrata fra Leona, skromnog i po&scaron;tenog fratra kojeg je Gospodin ipak po svojoj providnosti odlučio pozvati k sebi. Iskrena zahvala svima onima koji su se usprkos te&scaron;koj operaciji srca do zadnjeg trenutka nadali i molili za njegovo zdravlje. Hvala i liječnicima i bolničkom osoblju koji su neprestano bdjeli nad na&scaron;im bratom i učinili sve &scaron;to je u njihovoj moći da spase njegov život - priopćeno je iz provincije Bosne Srebrene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je ovo jedan tužan dan za Crkvu u BiH. Nakon &scaron;to je vi&scaron;e svećenika preminulo ovog mjeseca, pred fra Leonom je bilo jo&scaron; godina vrijednog rada u Crkvi i za Crkvu, međutim dragi Bog je odlučio drukčije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-18-fra-leon-kikic.jpgIzišao 22. broj glasila ''Stopama pobijenih'' http://grude.com/clanak/?i=7836278362Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-16-stopama-pobijenih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mr. sc. Vladimir Šumanović piše o pitanju autentičnosti izvješća 8. dalmatinskog korpusa Generalštabu Jugoslavenske armije od 25. veljače 1945. glede Mostarske operacije.<p>&nbsp;</p> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 22. broj glasila &raquo;Stopama pobijenih&laquo; koje donosi mno&scaron;tvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mr. sc. Vladimir &Scaron;umanović pi&scaron;e o pitanju autentičnosti izvje&scaron;ća 8. dalmatinskog korpusa General&scaron;tabu Jugoslavenske armije od 25. veljače 1945. glede Mostarske operacije. Na svome ratnome putu u toj operaciji jugokomunisti su ubijali sve &scaron;to im se ispriječilo na putu, jednako i civile i članove crkvene hijerarhije. Nije to bila osveta neodgovornih pojedinaca, već odluka vojnih tijela 8. dalmatinskog korpusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Krunoslav Draganović pi&scaron;e o stradanju Katoličke Crkve u Hercegovini, osvrnuv&scaron;i se najvi&scaron;e na krvavu 1945. kada je ubijeno mnogo hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Pobijeni&laquo; fra Ante Marić pi&scaron;e o ubojstvu dr. fra Lea Petrovića donoseći iskaze svjedoka o njegovom ubojstvu i ubojstvu zajedno s njim njegovih 6 subraće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Glas o mučeni&scaron;tvu&laquo; može se pronaći III. nastavak knjige Krvave godine autora dr. fra Ive Sivrića koji pi&scaron;e o hercegovačkim franjevcima i lažima napisanima i izrečenima ne samo u granicama biv&scaron;e Jugoslavije nego uključivo u cijelom zapadnom svijetu i SAD-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj broj donosi i nekoliko svjedočenja o znakovima milosti udijeljenima pojedinim osobama po zagovoru pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novom broju glasila nalaze se i literarni radovi fra Janka Bubala, fra Umberta Lončara i Ante Kraljevića. Tu su i nagrađeni radovi na Nagradnom natječaju Vicepostulature u 2018. za uzrast odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Goran Azinović pi&scaron;e o Hannah Arendt i banalnosti zla. Arendt je pratila suđenje Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu, koji je bio jedan od glavnih organizatora totalnog uni&scaron;tenja Židova u Europi. Na kraju ovog teksta zaključuje se da je komunistička ideologija &ndash; ideologija bez savjesti, krvoločna, u kojoj su ljudi i žrtve bili samo broj ili dio statistike. Komunizam je ubio najvi&scaron;e ljudi, ali jo&scaron; uvijek nije osuđen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anita Martinac je razgovarala s dr. Miroslavom Akmadžom, profesorom na vi&scaron;e fakulteta i povjesničarom na Hrvatskom institutu za povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici &raquo;Podsjetnik&laquo; donose se događanja s prvog i drugog dana proslave 100. obljetnice prve mature na &scaron;irokobrije&scaron;koj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glasilo &raquo;Stopama pobijenih&laquo; može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prija&scaron;nje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju &raquo;Izdava&scaron;tvo&laquo;. Spomenuti portal je inače sredi&scaron;nje mjesto za sve informacije glede pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-16-stopama-pobijenih.jpgVeleposlanik Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov otvoriti će izložbu i održati predavanje studentima SUMhttp://grude.com/clanak/?i=7836178361Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jan 2019 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-16-plakat_predavanje_petar_ivancov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veleposlanik Ivancov će prije predavanja svečano otvoriti i izložbu fotografija ''Narodi Rusije''..<p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru organizira predavanje veleposlanika Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Petra Ivancova koje će se održati 17. siječnja (četvrtak) na Filozofskom fakultetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predavanje o temi &bdquo;Rusija u sustavu suvremenih međunarodnih odnosa&ldquo; bit će održano u amfiteatru Antun Branko &Scaron;imić u 13.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanik Ivancov će prije predavanja svečano otvoriti i izložbu fotografija &bdquo;Narodi Rusije&ldquo; u suterenu Filozofskog fakulteta u 12 sati i 30 minuta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-16-plakat_predavanje_petar_ivancov.jpgSvećenik: Duše u čistilištu od mene su tražile da molimo za njihhttp://grude.com/clanak/?i=7834078340Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 23:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-15-jose-maniyangat-svecenik.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rođen sam 16. srpnja 1949. u Kerali, u Indiji, kao najstarije od sedmero djece. Kad sam imao 14 godina stupio sam u sjemenište Svete Marije u Thiruvalli i počeo se pripremati sa svećeništvo. <p><span style="font-weight: 400;">&nbsp;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Četiri godine poslije upisao sam bogosloviju Svetoga Josipa u mjestu Alwaye, u Kerali, gdje sam nastavio studij. Poslije sedam godina studija filozofije i teologije, 1. siječnja 1975. bio sam zaređen za svećenika i počeo sam služiti kao misionar u biskupiji Thiruvalla.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">U nedjelju 14. travnja 1985., na svetkovinu Božjega milosrđa, i&scaron;ao sam slaviti misu u jednoj misijskoj župi na sjeveru Kerale i putem sam doživio te&scaron;ku nesreću. Dok sam vozio motocikl, punom me snagom udario džip čiji se pijani vozač upravo vraćao s neke hinduske proslave. Hitno su me prevezli u bolnicu udaljenu oko 55 kilometara. Tijekom vožnje, moja je du&scaron;a iza&scaron;la iz tijela i iskusio sam smrt. Odmah sam susreo svog anđela čuvara.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Vidio sam svoje tijelo i ljude koji su me vozili u bolnicu. Čuo sam kako plaču i mole za mene. U tom mi je trenutku moj anđeo čuvar rekao: &bdquo;Odvest ću te u nebo, Gospodin te želi susresti i s tobom razgova</span><span style="font-weight: 400;">rati.&ldquo; Dodao je da mi putem želi pokazati pakao i čistili&scaron;te.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Najprije me odveo do </span><em><span style="font-weight: 400;">pakla</span></em><span style="font-weight: 400;">. To je bilo stravično. Vidio sam Sotonu i demone, neugasivu vatru od nekih 2000 &deg;C, crve kako gmižu, ljude koji vri&scaron;te i tuku se i druge koje demoni muče. Anđeo mi je rekao da sve te patnje dolaze od smrtnih grijeha za koje se ljudi nisu pokajali. Zatim sam shvatio da postoji sedam stupnjeva ili razina patnje ovisno o broju i vrsti grijeha koje su ljudi počinili za života na zemlji. Du&scaron;e su izgledale vrlo ružne, okrutne i užasne. To je bilo užasno iskustvo. Vidio sam ljude koje poznajem, ali ne smijem reći tko su. Grijesi koji su ih osudili bili su prvenstveno pobačaj, homoseksualnost, eutanazija, mržnja, odbijanje pra&scaron;tanja i svetogrđe. Anđeo mi je rekao da bi ti ljudi bili izbjegli pakao da su se pokajali i da bi i&scaron;li u čistili&scaron;te. Shvatio sam također da oni, koji se pokaju za svoje grijehe, kroz patnju mogu biti proči&scaron;ćeni na zemlji. Tako mogu izbjeći čistili&scaron;te i odmah otići u nebo. Bio sam iznenađen kad sam u paklu vidio čak i svećenike i biskupe za koje nisam očekivao da bi mogli biti ondje. Mnogi su od njih bili na tom mjestu jer su ljude varali svojim krivim naukom i lo&scaron;im primjerom.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Poslije pakla, anđeo čuvar me odveo u </span><em><span style="font-weight: 400;">čistili&scaron;te</span></em><span style="font-weight: 400;">. I ondje je bilo sedam stupnjeva patnje i neugasiva vatra, ali je to mnogo manje intenzivno nego u paklu, a nema ni svađa ni međusobnih sukoba. Najveća patnja tih du&scaron;a je u tome &scaron;to su odvojene od Boga. Neke du&scaron;e koje su u čistili&scaron;tu počinile su mnoge smrtne grijehe, ali su se prije smrti izmirile s Bogom. Iako tr</span><span style="font-weight: 400;">pe, te du&scaron;e su u miru i znaju da će jednoga dana vidjeti Boga licem u lice.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Mogao sam razgovarati s du&scaron;ama u čistili&scaron;tu. Tražile su me da molim za njih i da ljudima kažem da se mole za njih, da &scaron;to prije odu u nebo.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Kad molimo za te du&scaron;e one iz zahvalnosti mole zauzvrat za nas, a u nebu će njihove molitve imati jo&scaron; veću snagu zagovora.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Te&scaron;ko mi je opisati ljepotu anđela čuvara. Sjajan je i blistav. Uvijek me prati i pomaže mi u mojoj službi, napose u službi ozdravljanja. Njegovu sam prisutnost iskusio posvuda kamo sam i&scaron;ao i zahvalan sam mu &scaron;to me &scaron;titi u svakida&scaron;njem životu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Zatim me anđeo odveo u nebo. Pro&scaron;li smo kroz prostrani, blje&scaron;tavo bijeli tunel. Nikada u životu nisam osjetio takav mir i takvu radost. Zatim se nebo rastvorilo i čuo sam najljep&scaron;u glazbu. Anđeli su pjevali i slavili Boga. Vidio sam sve svece, napose Gospu i svetoga Josipa te nekoliko biskupa i svećenika koji su sjali poput zvijezda.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Kad sam stupio pred Gospodina Isusa, rekao mi je: &bdquo;Želim da se vrati&scaron; u svijet. U svom drugom životu bit će&scaron; oruđe mira i ozdravljenja za moj narod. Otići će&scaron; u stranu zemlju i govorit će&scaron; strani jezik. Sve može&scaron; uz moju milost.&ldquo; Poslije tih riječi, Gospa mi je rekla: &bdquo;Učini sve &scaron;to ti on kaže. Ja ću ti pomoći u tvojoj službi.&ldquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Ljepota neba ne može se opisati riječima. Mir i radost koji ondje vladaju milijun puta nadilaze sve &scaron;to možemo zamisliti. Gospodin je mnogo ljep&scaron;i od svih njegovih slika koje poznajemo. Lice mu blista i sjaji i mnogo je ljep&scaron;e od tisuću izlazaka sunca. Ono &scaron;to&nbsp;</span><span style="font-weight: 400;">vidimo na svijetu samo je sjena njegove slave. Gospa je bila pored Isusa. Bila je tako lijepa i blistava da se nijedna njezina slika na svijetu ne može usporediti s njezinom ljepotom. Nebo je na&scaron; pravi dom, svi smo mi stvoreni za nebo i zato da zauvijek uživamo u Bogu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Nakon toga sam se zajedno sa svojim anđelom vratio u svijet. Dok mi je tijelo bilo u bolnici, liječnik je obavio sve pretrage i proglasio me mrtvim. Uzrok smrti bilo je krvarenje. Obavijestili su moju obitelj, a kako su živjeli daleko, bolničko osoblje je odlučilo staviti moje truplo u mrtvačnicu. Budući da u bolnici nije bilo klimatizacije, bojali su se da bi se tijelo moglo brzo početi raspadati. Dok su me vozili u mrtvačnicu, du&scaron;a mi se vratila u tijelo. Osjetio sam strahovit bol zbog tolikih povrjeda i prijeloma kostiju. Počeo sam vikati, a bolničko osoblje se prestra&scaron;ilo i razbježalo vičući. Jedna od sestara je oti&scaron;la liječniku i rekla mu: &bdquo;Truplo viče!&ldquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Liječnik je do&scaron;ao pregledati moje tijelo i izjavio da sam živ. Zatim je dodao: &bdquo;Velečasni je živ, to je čudo! Vratite ga u bolnicu.&ldquo; Po povratku u bolnicu dali su mi transfuziju i odveli me na kirurgiju da mi skrpaju slomljene kosti. Imao sam slomljenu čeljust, zdjeličnu kost, ručne zglobove i desnu nogu. Dva mjeseca poslije iza&scaron;ao sam iz bolnice, ali je ortoped rekao da vi&scaron;e nikada ne ću moći hodati. Odgovorio sam mu: &bdquo;Ozdravit će me Gospodin koji mi je vratio život i poslao me natrag u svijet.&ldquo; Po povratku kući svi smo molili za čudo. Čak i poslije mjesec dana, kad su svi gipsevi bili uklonjeni, jo&scaron; uvijek se nisam mogao micati. Jednoga dana dok sam molio osjetio sam straho</span><span style="font-weight: 400;">vit bol u predjelu zdjelice. Malo poslije, bol je potpuno nestao i čuo sam glas kako mi govori: &bdquo;Ozdravljen si. Ustani i hodaj.&ldquo; Osjetio sam mir i snagu ozdravljenja u tijelu. Istom sam ustao i hodao. Slavio sam Boga i hvalio ga za to čudo.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Oti&scaron;ao sam k svom liječniku da mu kažem da sam ozdravio i bio je zabezeknut. Rekao je: &bdquo;Va&scaron; Bog je pravi Bog. Moram slijediti va&scaron;ega Boga.&ldquo; Taj je liječnik bio Indijac i zamolio me da ga poučim u vjeri Crkve. Poslije sam ga krstio i postao je katolik.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Kao &scaron;to mi je rekao moj anđeo čuvar, do&scaron;ao sam u SAD 10. studenog 1986. kao svećenik-misionar. Od lipnja 1999. služim kao župnik u crkvi svete Marije, Majke Milosrđa, u mjestu Macclenny na Floridi.<span id="easy-footnote-1-148088" class="easy-footnote-margin-adjust"></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>o. Jos&eacute; Maniyangat</strong></em></p> <p><em><strong>Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-15-jose-maniyangat-svecenik.pngMeđugorsko čudo: Anthony Burnside postao hercegovački fratarhttp://grude.com/clanak/?i=7833178331Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jan 2019 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-14-fra-anthony.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Burnside je odnedavno novo šujičko prezime. Hrvatski jezik s australskim naglaskom također se u posljednje vrijeme čuje u Šujici. Osobito ga imaju priliku slušati vjernici katolici na svetim misama, gotovo svakim danom, a posebice nedjeljom. <p>&nbsp;</p> <p>Iako to traje tek oko dva mjeseca, za &Scaron;ujičane je vremenski bilo i vi&scaron;e nego dovoljno da budu sigurni kako ga slu&scaron;ati žele stalno. Ne zbog naglaska, iako je kroz smijeh nam kažu, njegov govor itekako simpatičan.. nego zbog duha! Fra Anthony Stephen Burnside, čovjek je koji istinski osvaja srca ljudi s kojima komunicira, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.&nbsp;</p> <p><br /> Preko 150 godina, otkako ova župa postoji, vjernici su uvijek bili vjerni i dosljedni Bogu i Crkvi. Tako je i danas. Uz fra Marija Ostojića koji djeluje kao župnik, kao kapelan u &Scaron;ujici &nbsp;djeluje rođeni Australac, a danas kako nam Anthony kroz smijeh kaže &ndash;&Scaron;ujičak. Tako se osjeća, a takvim ga osjećaju i sami &Scaron;ujičani. Na svakoj misi koju predvodi vjernika je sve vi&scaron;e. Pa kako i ne bi? Propovijedi o životu kroz primjere ljubavi, obitelji, pra&scaron;tanja i suživota, u vremenu u kojemu živimopružaju nadu i smisao koji su čovjeku čini se, potrebni vi&scaron;e nego ikada. No, njegove riječi istinsku težinu imaju zahvaljujući njegovim djelima odnosno čudesnoj životnoj priči &nbsp;-od Australije do &Scaron;ujice, pi&scaron;e <strong>ABCportal.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec je siječanj. Hladno je i vjetar pu&scaron;e. Podsjeća na zimu prije 30 godina. Točno toliko je vremena pro&scaron;lo otkako je jedan mladić iz Australije svoj život promijenio u potpunosti. Danas, svojim životom mijenja živote ljudi oko sebe.&nbsp;<br /> &bdquo; U Međugorju tada nije bilo snijega kao danas u &Scaron;ujici. No, bilo je jako hladno. Bio sam i trideset godina mlađi..&ldquo; prisjeća se Anthony svog prvog susreta s Međugorjem, Bosnom i Hercegovinom, tada&scaron;njom Jugoslavijom, pa i ovim dijelom Europe.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon predivnog djetinjstva u iznimno bogatoj i priznatoj australskoj obitelji, nakon dva uspje&scaron;no zavr&scaron;ena studija &ndash; hortikulture i zemljopisa, od svoje obitelji, po australskom običaju za zavr&scaron;etak studija, nagrađen je putovanjem u Europu. Htio je, kaže, upoznati Englesku i &Scaron;kotsku, zemlje svojih predaka, &scaron;to je i učinio. S vremenom, nakon putovanja po Europi, poželio je posjetiti Jugoslaviju, zemlju za koju je mislio kako je zemlja suživota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dubrovnik me odu&scaron;evio. Crkve, kapele.. divan i drugačiji osjećaj me tamo obuzeo. Nakon Dubrovnika produžio sam za Mostar gdje se nisam zadržao, Međugorje je bilo moje iduće, ali usputno odredi&scaron;te.&ldquo;<br /> Planirao je posjetiti Split i Zagreb nakon čega bi i&scaron;ao u Makedoniju, na Kosovo itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vani nije bilo nikoga pa sam u&scaron;ao u Crkvu. Prizor koji nikada neću zaboraviti. Narod koji ne poznajem, zadivio me. Nikada prije nisam vidio kako se toliko ljudi na jednom mjestu zajedno moli Bogu..to su bili Hrvati.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako iz katoličke obitelji čiji su preci i cijela rodbina protestanti, vjerski običaji bili su ne&scaron;to drugačiji. Svoju vjeru zapostavio je za vrijeme studija, a ni krunicu nisu molili..<br /> &bdquo;Pokojni fra Slavko Barbarić, tada je rekao kako će se dan nakon, za hodočasnike s engleskog govornog područja upriličiti predavanje. Odlučio sam svoj boravak produžiti za jedan dan. Sudjelujući na predavanju, mojom glavom kružilo je pitanje &ndash; kakav sam ja to zapravo vjernik?&ldquo;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poželio je u Međugorju ostati jo&scaron; jedan dan, &scaron;to je i učinio..<br /> &bdquo;Želio sam posjetiti brdo Gospinog ukazanja. Na jutarnjoj misi upoznao sam ženu iz Engleske, čiji se muž sa židovske u Međugorju obratio na katoličku vjeru. Odvela me do brda gdje smo opet bili sami s Hrvatima. Taj narod ponovno je u meni izazvao divljenje. Sve generacije zajedno su molile. Kleknuo sam s krunicom u ruci i osjetio Božji glas &ndash; želim biti u sredi&scaron;tu tvoga života.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz zajednicu koju je u Međugorju predvodio padreLucianoProietti, kroz učenje hrvatskog jezika,postulaturu, novicijat, studij filozofije i teologije na kojoj je progla&scaron;en studentom godine, kroz magisterij bioetike u Zagrebu, godinu dana pustinjskog života u Italiji do djelovanja na Čerinu, u Konjicu, Tomislavgradu i &Scaron;ujici - Bog je u sredi&scaron;tu Anthonyevog života.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek je to koji je napustio roditelje, dvije sestre i brata, cijelo materijalno bogatstvo i svoju zemlju Australiju, zbog Boga i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.&nbsp;</p> <p><br /> &bdquo;Moji prijatelji mislili su da sam poludio, a moja obitelj da sam izgubljen. Bili su protiv mog života ovdje. Nažalost, u snagu Međugorja uvjerili su se na jako težak način. Moja sestra oboljela je od leukemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Darovao sam joj svoju ko&scaron;tanu srž, krv, ali na prvom mjestu zajedničku obiteljsku molitvu Gospi iz Međugorja. Moja sestra danas je zdrava, a Međugorje i moj život ovdje obitelj je prihvatila.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život ovdje fra Anthony živi po uzoru na svetog Franju. Napustiv&scaron;i sve &scaron;to je imao, vjeru u Boga životom svjedoči. Iz Australije je donio tek ljubav prema životinjama, s kojima je odrastao i kojima pomaže i danas. No, na prvom mjestu pomaže narodu &ndash; osmijehom, toplom riječju, molitvom, razgovorom i pruženom rukom. To je ono istinsko, &scaron;to se osjeti i &scaron;to ni&scaron;ta promijeniti ne može. Prepoznali su to ljudi u župama u kojima je djelovao, prepoznaju i &Scaron;ujičani.&nbsp;</p> <p><strong><a href="http://www.abcportal.info">www.abcportal.info</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-14-fra-anthony.jpgPreminuo je fra Ivo Božićhttp://grude.com/clanak/?i=7832478324Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jan 2019 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-13-fra-ivo-bozic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 13. siječnja 2019. godine, u županijskoj bolnici u Orašju preminuo je bosanski franjevac i svećenik fra Ivo Božić u 82. godini života, 61. godini redovništva i 54. svećeništva, piše “Franjevačka prisutnost u Bosni”.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Ivo je rođen u Orlovom Polju, župa Tramo&scaron;nica, 29. kolovoza 1937. godine. Krsno ime Ivo zadržao je i u redovni&scaron;tvu. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnom jestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Godinu novicijata proveo je u Kraljevoj Sutjesci nakon čega je 15. srpnja 1958. položio jednostavne zavjete. Svečane zavjete položio je u Sarajevu 16. srpnja 1964. godine. Filozofsko-teolo&scaron;ki studij zavr&scaron;io je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu nakon čega je 2. svibnja 1965. zaređen za svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli svoj svećenički život proveo je u inozemstvu radeći s njemačkim vjernicima, ali i u pastoralnoj brizi za na&scaron;e vjernike koji su u potrazi za boljim životom oti&scaron;li u daleki svijet. Najprije je bio pastoralni pomoćnik u D&uuml;sseldorfu, zatim župni vikar u župama Essen, Bochum, Gelsenkirchen-Rotthausen, te kao župnik u župama Essen, Wehingen, Dailingen, Pfedelbach i Palling. Posljednje godine života proveo je u franjevačkom samostanu u Tolisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ivo je bio dobar poznavatelj njemačkog jezika. Godine 1972. položio je državni ispit za tumača i sudskog prevoditelja. Svojim znanjem pomagao je na&scaron;im brojnim iseljenicima u sređivanju papirologije kod njemačkih vlasti te poučavajući ih njemačkom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa zadu&scaron;nica za pokojnoga fra Ivu je u utorak 15. siječnja u samostanskoj i župnoj crkvi u Tolisi u 13 sati. Nakon svete mise bit će sprovod u samostanskom groblju u Tolisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Franjevačka prisutnost u Bosni</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-13-fra-ivo-bozic.jpgOvo su riječi tvorca Nutelle i Kindera: Uspjeh dugujemo Gospihttp://grude.com/clanak/?i=7831978319Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jan 2019 20:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-13-micheleferrero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Ferrero, koji je umro u dobi od 89 godina, bio je poduzetnik one vrste kakvu Italija izbaci s vremena na vrijeme, inspiriran više socijalnim naukom Katoličke Crkve nego ikakvim vjerovanjem u blagodati slobodnog tržišta.”<p>&nbsp;</p> <p>Tim je riječima ugledni Guardian u nekrologu iz 2015. opisao Michelea Ferrera, talijanskog poduzetnika koji je od male obiteljske tvrtke napravio jednog od najvećih proizvođača slatki&scaron;a u svijetu, i koji je bio predani katolik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Michel Ferrero rijetko se pojavljivao u javnosti, a nikada nije davao intervjue, no njegova vjera utjecala je duboko na tvrtku kojom je upravljao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznato je kako je tvorac Nutelle (i mnogih drugih proizvoda poput različitih Kinder čokoladica) barem jednom godi&scaron;nje posjećivao Lurd, sveti&scaron;te u kojem se svetoj Bernardici 1858. ukazala Djevica Marija. Također, u svim Ferrero tvornicama u svijetu naredio je da se postave kipovi Gospe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katolički portal Aleteia pi&scaron;e kako je na proslavi 50. obljetnice tvrtke izjavio: &ldquo;Uspjeh Ferrera dugujemo Gospi Lurdskoj; bez nje malo toga možemo napraviti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, jedini proizvod tvrtke koji se zove po obitelji &ndash; Ferrero Rocher &ndash; navodno je dobio ime po &scaron;pilji u Lurdu u kojoj se ukazanje i dogodilo. Ime stijene na francuskom je&nbsp;Rocher de Massabielle (rocher na francuskom znači &ldquo;stijena&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je 1957. Michele preuzimao tvrtku, napisao je pismo zaposlenicima u kojem je istaknuo: &ldquo;Zavjetujem se da ću sav svoj trud i djelovanje posvetiti ovoj tvrtki. I uvjeravam vas da ću biti zadovoljan jedino kad uspijem, uz konkretne rezultate, garantirati vama i va&scaron;oj djeci sigurnu i mirnu budućnost.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenicima je omogućio besplatno zdravstveno osiguranje, zajedničke izlete, a radnici tvornice u Albi (gdje je 1946. tvrtka osnovana) navodno nikada nisu pokrenuli &scaron;trajk. Tvrtka Ferrero se kroz svoju zakladu brine i za biv&scaron;e zaposlenike, a potiču i razvoj umjetnosti i znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Michele Ferrero u trenutku smrti bio je najbogatiji Talijan u svijetu, a preminuo je na Valentinovo 2015.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tino Krvavica | Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-13-micheleferrero.jpgProslavljena hrvatska glumica Mia Begović gostuje u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7829478294Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jan 2019 11:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-12-mia-begovic-monodrama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mia gledatelje vodi kroz svoj život, podastire im svoje uspone i padove, uspjehe i neuspjehe, ljubavi, rastanke i gubitke..<p>&nbsp;</p> <p>S monodramom "Sve &scaron;to sam pre&scaron;utjela" proslavljena hrvatska glumica Mia Begović gostuje u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru, u utorak (15.1.) i srijedu (16.1.). Obje izvedbe počinju u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pričajući o svojoj pro&scaron;losti i svojem životu, Mia se u monodrami dotiče svih aktualnosti koje muče svakoga od nas, a publika se može poistovjetiti s glavnom junakinjom u mnogim aspektima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve &scaron;to sam pre&scaron;utjela&rdquo; samoironična je monodrama, beskrajno duhovita, optimistična unatoč svemu i usprkos svima. Mia gledatelje vodi kroz svoj život, podastire im svoje uspone i padove, uspjehe i neuspjehe, ljubavi, rastanke i gubitke, ali i najveće životne i profesionalne radosti. Glumica s publikom dijeli ogoljen život. I kad je u trenirci, umorna i iscrpljena, i kad je dotjerana i glamurozna, Mia Begović je jednostavno samosvjesna, čvrsta, prekrasna žena, majka, sestra, prijateljica&hellip; Jedna od mnogih koje će se u ovoj monodrami prepoznati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice 10 KM. Za umirovljenike, studente i učenike 5 KM. Besplatni studentski vaučeri za ovu predstavu ne vrijede. Ulaznice je moguće rezervirati na broj 063/019 019 ili slanjem poruke preko Facebook stranice HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-12-mia-begovic-monodrama.jpgPosljednja slika i riječi Toše Proeskog: 'Nema povratka, a svega mi je dovde'http://grude.com/clanak/?i=7824078240Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jan 2019 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-09-007-tose-proeski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Toše Proeski bio je jedan od najvećih glazbenika s ovih prostora. Smrtno je stradao 16. listopada 2007. godine, a nekoliko sati prije pogibije odradio je posljednje televizijsko gostovanje.<p>&nbsp;</p> <p>Pojavio se u emisiji &ldquo;Vrte&scaron;ka&rdquo; gdje je djelovao iscrpljeno i umorno od svega. Kao da je želio otići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Želio bih malo da se trgnem od svega, ali ne mogu! Ma&scaron;inerija me je stavila, kako to kažu, u &ldquo;bubanj&rdquo; i gotovo. Nema povratka. Tražim povratak od svakodnevnih intervjua, od &scaron;minkanja, od skidanja &scaron;minke, pakovanja! Svega mi je &ldquo;dovde&rdquo;! Smeta mi sve. Želim, a ne mogu da odem na večeru, u prodavnicu sam &ndash; rekao je To&scaron;e uznemirenim glasom i naveo primjer &scaron;ta mu se dogodilo desetak dana pred ovo posljednje gostovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;etao sam ispred izloga i shvatio da vi&scaron;e od sedam godina nisam iza&scaron;ao, pro&scaron;etao gradom i rekao sebi: &ldquo;Ovo mi se dopada, ući ću da kupim.&rdquo; Mislite da ne želim? Želim. Kao i svi normalni ljudi &ndash; poručio je tada pjevač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljski par mu je tada poželio sretan put za Zagreb gdje je Proeski trebao snimiti dva nova spota. Na autocesti kod Nove Gradi&scaron;ke dogodila se te&scaron;ka prometna nesreća, a pjevač je na mjestu ostao mrtav. Imao je 26 godina, a ostavio nam je toliko divne pjesme.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/GKpv5HhPFhY" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-09-007-tose-proeski.jpgFOTO: Zbogom Ivo! Posavina ispratila legendu na vječni počinakhttp://grude.com/clanak/?i=7822678226Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jan 2019 15:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-08-ivo-hvalati2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon jučerašnjeg emotivnog ispraćaja glumca Ive Gregurevića na zagrebačkom Mirogoju te dolaska lijesa u rodnu Donju Mahalu, tisuće ljudi došle su pokloniti se kod njegova odra na mjesnom groblju Karaula.<p>&nbsp;</p> <p>To mjesto u Bosni i Hercegovini ovakvo ne&scaron;to jo&scaron; nije doživjelo. Kako će jer nikada dosad nije ispraćen ovakav sin kao &scaron;to je Ivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sprovod je počeo u 14 sati.&nbsp;Glumica <strong>Anja &Scaron;ovagović&nbsp;Despot </strong>kolegi Ivi je zapjevala njegovu omiljenu pjesmu 'Golubice bijela'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suze su lile s&nbsp;lica žena i mu&scaron;karaca, te&scaron;ko je svima prihvatiti da velikoga Gregurevića nema. Ivinog&nbsp;sina&nbsp;<strong>Marka</strong> (40) tje&scaron;ili su bližnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zadnja klapa, dragi na&scaron; Ivđa. Posavina te nikada neće zaboraviti - pisalo je na poruci kraj lampa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <div>- Ljudski um i du&scaron;a ne mogu shvatiti tu vrstu odlazaka u ovako kratkome roku. To je možda s jedne strane i lijepo, jer danima pričamo u uspomenama koje ostaju, a ono &scaron;to je predivno jest to &scaron;to svaka za priča zavr&scaron;ava osmjehom, anegdotom. Ivo se humorom borio protiv svakog problema, znao je svakome prijatelju i suradniku olak&scaron;ati život upravo briljantnom duhovito&scaron;ću &ndash; rekao nam je glumac Goran Navojec. O tome kakav je bio profesionalac, ne treba, kaže, tro&scaron;iti riječi.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>- Branko Schmidt ne bi bio Branko Schmidt bez Ive Gregurevića &ndash; rekao je Schmidt, referirajući se na izjave kako hrvatski film bez Ive Gregurevića ne bi bio hrvatski film.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>- Prvi igrani film u mom životu 1982. snimao sam s njim i Fabijanom &Scaron;ovagovićem. Oba su umrla na Novu godinu, ja bih Novu godinu ukinuo, dekretom! Moji najbolji prijatelji odlaze na Novu godinu. U Ora&scaron;ju sam kao doma, on me upoznao s Posavinom, snimili smo i prvi posavski film "Put lubenica." Moj drugi dom je Posavina, moj najbolji prijatelj je Ivo Gregurević, moj vjenčani kum. Imam čast nositi križ na sprovodu, nadam se da ću ga uspjeti odnijeti &ndash; potresen je bio Schmidt.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>&ndash; Bio si general glumačkog zanata. Bio si general hrvatskog glumi&scaron;ta i general hrvatske glume. I kada si generalski zatražio da ja pjevam, ja bih pjevala. Pjevala sam na seoskim zabavama, na telefon, na tulumima, na otvaranju Dana hrvatskog filma u Ora&scaron;ju. Uvijek kad si ti naredio &ndash; rekla je Anja &Scaron;ovagović-Despot.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-08-19-01-08-ivo-hvalati7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list/24sata.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-08-ivo-hvalati2.jpegFOTO: Ivo Gregurević ispraćen uz tamburaše, nitko nije susprezao suzehttp://grude.com/clanak/?i=7820978209Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jan 2019 17:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-07-019-mirogoj-ivo-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na početku emotivnog ispraćaja Ive Gregurevića na zagrebačkom groblju Mirogoju, tamburaši su zapjevali njegovu omiljenu pjesmu 'Milov'o sam garave i plave' Zvonka Bogdana. <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o smrti legendarnog glumca 2. siječnja potresla je čitavu Hrvatsku, ali i regiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U počasnoj straži stajali su&nbsp;<strong>Perica Martinović</strong>, <strong>Božidar Alić</strong>, <strong>Dragan Despot</strong>, <strong>Miroslav &Scaron;koro</strong> i <strong>Anja &Scaron;ovagović-Despot</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio si&nbsp;nomadska du&scaron;a poput Đuke Begovića. Nadali smo se da je ovaj odlazak samo jo&scaron; jedna tvoja predstava. Život si teatralizirao, a teatar živio. Bio si velik kao i tvoj uzor Fabijan &Scaron;ovagović. Ostao si dijete iz Mahale i nikada se nisi prestao igrati. Dragi Ivo, volim te.&nbsp;Volim tvoje Ora&scaron;je, i nastavit ćemo tamo gdje si i ti stao u tvom i na&scaron;em Ora&scaron;ju. Ostvario si fascinantan zemaljski trag i ostao upisan u memoriju hrvatske kulture&nbsp;- drhtavim je glasom govorila glumica&nbsp;Martinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivin sin <strong>Marko</strong>&nbsp;(40) jedva je susprezao suze dok je bio okružen članovima obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gregurevićeva dugogodi&scaron;nja biv&scaron;a partnerica, glumica&nbsp;<strong>Dubravka Ostojić</strong> (57) skrivala je tugu iza glomaznih sunčanih naočala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema glavnoj mrtvačnici na Mirogoju stvorio se dug red.&nbsp;Brojni Gregurevićevi prijatelji i kolege su pristizali, među njima&nbsp;<strong>Mia Begović, Vedran Mlikota, Davor Bernardić, Igor Me&scaron;in, Luka Vidović, Ana Begić Tahiri, Ksenija Pajić, Goran Navojec, Marija &Scaron;karičić</strong>... Njima se pridružio i gradonačelnik <strong>Milan Bandić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac <strong>Vedran Mlikota</strong> govorom se oprostio od kolege.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- 'Poljem ravnim pustit' ćemo vrance, neka lete bijesno neprestance, ej neka lete, ma nikad ne stali, od umora makar popadali' - citirao je stihove Najboljih hrvatskih tambura&scaron;a i dodao: - Zbogom dragi Ivo. Čaruga putuje...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovo&nbsp;rodno Ora&scaron;je, Gregurevića su kolege ispratili dugotrajnim gromoglasnim pljeskom. Suze su tekle jedna niz drugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sprovod će biti 8. siječnja u Posavini, na Mjesnom groblju Karaula u Donjoj Mahali u 14 sati.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo8.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo9.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo10.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo18.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo19.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo20.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo21.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-07-19-01-07-019-mirogoj-ivo22.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-07-019-mirogoj-ivo-glavna.jpegPravoslavni vjernici slave Božić: Neka im je sretan i blagoslovljenhttp://grude.com/clanak/?i=7820378203Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jan 2019 00:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-07-dodik-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolički vjernici Božić su proslavili 25. prosinca, a danas 7. siječnja, Božić proslavljaju i pravoslavni vjernici.<p>&nbsp;</p> <p>Na Božić kod pravoslavaca se ljudi pozdravljaju riječima: "Hristos se rodi!" i otpozdravljaju s: "Vaistinu se rodi!". Ako se &scaron;alje čestitka na njoj treba pisati "Mir Božji, Hristos se rodi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitku povodom pravoslavnog Božića uputila je i predsjednica svih Hrvata Kolinda Grabar Kitarović: "Svim kr&scaron;ćanskim vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru pozdravom 'Mir Božji, Hristos se rodi', srdačno čestitam Božić sa željom kako bi osnaženi njegovim značenjem pridonijeli izgradnji dru&scaron;tva solidarnosti i po&scaron;tovanja prema svakom čovjeku i u godini koja je pred nama. Svima želim i obilje zdravlja, mira i svakoga dobra u novoj, 2019. godini!", stoji u čestitki Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-07-dodik-kolinda.jpgUhićeni fratri koji su pred klinikom ohrabrivali žene da odustanu od pobačaja i dijelili im ružehttp://grude.com/clanak/?i=7817278172Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jan 2019 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-04-019-fratri-crvene-ruze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvorica američkih franjevaca uhićena su za vrijeme mirnog prosvjeda tijekom kojega su s još nekoliko pro-life aktivista dijelili ruže ženama u klinici za pobačaje u New Jerseyu, donosi uCatholic. <p>&nbsp;</p> <p>Redovnici su uhićeni kada su ženama u klinici Planned Parenthooda dijelili ruže i ohrabrivali ih da odustanu od pobačaja. Na svaku ružu su zataknuli karticu na kojoj je pisalo &bdquo;Novi život, koliko god je siću&scaron;an, donosi obećanje neponovljive radosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je par, koji se u klinici pojavio radi pobačaja, za vrijeme njihova prosvjeda napustio kliniku. Otac Fidelis Moscinski, koji je uhićen s jo&scaron; trojicom franjevaca, svjedoči: &bdquo;Njihov odlazak smo doživjeli kao na&scaron;u pobjedu. Naime, oni su ba&scaron; u tom trenutku ispunjavali upitnik za pobačaj. Naravno da ne možemo biti sigurni kako se jednom neće vratiti, ali znamo da su bili potaknuti na&scaron;im angažmanom. Da nismo tamo bili i razgovarali s njima, ta beba bi već bila mrtva.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je policija stigla na mjesto događaja četvorica aktivista su ostala sjediti na podu, tiho su molili i pjevali duhovne pjesme. Policajcima su poručili: &bdquo;Ne možemo otići. Nevinoj nerođenoj djeci se sprema smrt i mi smo odlučili ostati uz njih.&ldquo; Svećenik Stephen Imbarrato, koji nije bio među uhićenima, tvrdi: &bdquo;Odlučili smo otići na sva mjesta gdje se ubijaju nerođena djeca kako bi njihovim majkama ponudili pomoć. Neke majke će nas vjerojatno odbiti, ali mi nećemo napustiti klinike za pobačaje zbog solidarnosti s bespomoćnim žrtvama nepravednih pobačaja.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, aktivisti su članovi pro-life organizacije <a href="https://www.facebook.com/red.rose.rescue/">&bdquo;Spas crvene ruže&ldquo;</a> koja ima dva osnovna cilja. Prvi je majkama pružiti riječi ohrabrenja kako bi odustale od pobačaja, a drugi je &bdquo;ponuditi djelo ljubavi nerođenima u trenutku kada ih svijet napu&scaron;ta, odnosno u trenutku pobačaja&ldquo;.<br /> Otac Fidelis Moscinski je također bio uhićen pro&scaron;le godine, kada je početkom srpnja s jo&scaron; jednim svećenikom i dvoje laika sudjelovao u sličnom mirnom prosvjedu ispred jedne klinike za pobačaje u Washingtonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-04-019-fratri-crvene-ruze.jpgVedran Mlikota: U meni je more emocija, još nisam shvatio da je ovo istinahttp://grude.com/clanak/?i=7816678166Grude.com - klik u svijetThu, 03 Jan 2019 23:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-04-019-mlikota-gregurevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bili smo izvrsni prijatelji. Kad neko druženje dugo traje, onda znači da vrijedi. Naše je trajalo 25 godina, ali trebalo je i dulje. Prerano me napustio, tužno je rekao glumac Vedran Mlikota (49).<p>&nbsp;</p> <p>Da mu je netko rekao da će Silvestrovo biti posljednji put kad će sresti prijatelja Gregurevića, istaknuo je, pomislio bi da se &scaron;ali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa ipak smo to Ivo i ja, ne može proći dugo, a da nas dvojica ne poćakulamo, zabavimo se i družimo. Trenutačno je u meni more emocija i jo&scaron; nisam shvatio da je sve ovo istina. U nevjerici sam - ispričao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Staru godinu su cijeli dan proveli skupa u kafiću u sklopu zagrebačkog kazali&scaron;ta Gavella. Družili su se s <strong>Nenadom Cvetkom</strong> (49), <strong>Marinom Vujčić </strong>(52), <strong>Sonjom Kovačić </strong>(42) i <strong>Ksenijom Marinković</strong> (52), koja je i snimila posljednju Ivinu fotografiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio je odlično raspoložen za &scaron;alu, kao i uvijek. Čuli smo se ujutro i negdje oko 10 do&scaron;li smo u kafić. Tako smo se dobro zabavljali da nisam imao potrebu gledati na sat. Onda su nam rekli da je već 19 pa smo se razi&scaron;li. Ali evo, o tome pričam. <strong>Bio je gu&scaron;t družiti se s njim. Uvijek je bilo tema za razgovor</strong> - poja&scaron;njava Mlikota. Tvrdi da se Ivo nije žalio ni na kakve zdravstvene probleme i da, koliko zna, nije bio bolestan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- On je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od deset godina imao moždani, ali nikad nije govorio da ga ne&scaron;to boli. Pogotovo ne sad, zadnji put kad smo se sreli. Pa ljudi moji, mi smo čak i pjevali! I to smo napravili obradu pjesme &lsquo;Sretan Božić i Nova godina&rsquo; autora<strong> Željka Kru&scaron;lina Kru&scaron;ke. </strong>Zamijenili smo stihove u &lsquo;Stipe Božić i Vedran Mlikota&rsquo;. Ispraćali smo Staru i dočekivali Novu. Ivo je uživao, od srca se smijao na gluposti koje smo pričali. <strong>Žao mi je &scaron;to je ovako zavr&scaron;ilo jer ba&scaron; ovako nije trebalo</strong> - rekao je Mlikota.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-04-019-mlikota-gregurevic.jpegSiromašna starica Ivina susjeda: Ivo mi je u vratima ostavio 500 kunahttp://grude.com/clanak/?i=7816578165Grude.com - klik u svijetThu, 03 Jan 2019 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-03-019-gregurevic-susjeda.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nikad neću zaboraviti, bilo je to oko Božića. Otvorila sam vrata i na pod je ispao nekakav smotani papirić. Odmotala sam ga i vidjela da je novčanica od 500 kuna. Ivo mi je to ostavio u vratima, suznih očiju govori Elizabeta Lupinski (77), susjeda pokojnoga glumca Ive Gregurevića (66).<p>&nbsp;</p> <p>Vijest o njegovoj iznenadnoj smrti zatekla je i rastužila sve stanare Buconjićeve ulice u Zagrebu, gdje je stanovao dvadesetak godina. Posebno je to potreslo njegovu prvu susjedu Elizabetu, čiji je stan preko puta Gregurevićeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji put vidjela ga je pro&scaron;log tjedna, ne zna točno kojeg dana, jer ga je vidjela samo u prolazu. Uvijek bi joj poklonio osmijeh te je pozdravio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kasnije sam ga vidjela jo&scaron; jedan dan. Nosio je pune vreće voća i svega. Bilo je to ujutro, negdje prije Nove godine. Valjda si je nosio kući malo &lsquo;meze&rsquo; - govori ova skromna umirovljenica, kojoj su preminuli suprug i kćer te ima samo unuku. Živi od hrane iz pučke kuhinje tako da joj je bilo kakva pomoć uvijek dobrodo&scaron;la, a Ivo je pokazao svoje veliko srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-03-019-gregurevic-susjeda.jpegOdlazak filmske legende: UMRO JE IVO GREGUREVIĆhttp://grude.com/clanak/?i=7815078150Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jan 2019 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-02-ivo-gregurevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni hrvatski glumac Ivo Gregurević umro je u 67. godini, javlja HRT. Ivo Gregurević rođen je u Donjoj Mahali u Orašju, 7. listopada 1952. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka srednje &scaron;kole upisao je Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na filmu je debitirao 1977. Glumio je glavnu ulogu provincijalca na radu u Njemačkoj&nbsp;u filmu "Ne naginji se van", koji je režirao Bogdan&nbsp;Žižić. Iste godine snimio je&nbsp;kultni film Antuna Vrdoljaka Mećava u kojemu je igrao lik Ivana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tumačio je&nbsp;grube "narodske tipove" poput otmičara u "Osuđenima" (1978.) Zorana&nbsp;Tadića, konduktera u "Kraljevoj zavr&scaron;nici" (1987.) Živorada&nbsp;Tomića i istražitelja u "Životu sa stricem" (1988.) Krste&nbsp;Papića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Velom mistu, igranoj seriji snimanoj od 1979.-1981., koju je režirao Joakim Maru&scaron;ić prema scenariju Miljenka Smoje, Gregurević je veliku popularnost stekao igrajući ulogu Netjaka. Godine 1986. postao je član ansambla Drame HNK u Zagrebu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U glumačkom vrhu</strong></p> <p>1991. godine je snimio film Čaruga, koji ga je pozicionirao u samom glumačkom vrhu. U njemu je, uz glavnu ulogu, zaigrao i ženski lik sna&scaron;e.</p> <p>Tijekom 80-ih i 90-ih ostvario je niz izuzetno zapaženih velikih uloga na filmu.</p> <p>Također, u&nbsp;kazali&scaron;tu je glumio u drama Shakespearea, Čehova, Gogolja, Krleže, Držića, Smoje, a radio je na filmovima i serijama s Rajkom Grlićem, Brankom &Scaron;mitom, Antunom Vrdoljakom, Lukasom Nolom. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobitnik prestižnih nagrada</strong></p> <p>1998. je osvojio Nagradu Hrvatskog dru&scaron;tva dramskih umjetnika&nbsp;za film &Scaron;okica. Također, istu nagradu je dobio 2006. za ulogu u filmu i istoimenoj seriji Duga mračna noć.</p> <p>Dobitnik je i najprestižnije nagrade Vladimir Nazor. U&nbsp;Ora&scaron;ju je1995. pokrenuo festival Dani hrvatskog filma. Iza sebe je ostavio&nbsp;od 90 filmova, 19 televizijskih serija te 30-tak kazali&scaron;nih predstava, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slavni glumac koji nije podnosio intervjue</strong></p> <p>Gregurević je među novinarima bio poznat kao čovjek koji ne daje intervjue.</p> <p>Sredinom 2014. godine dao je intervju za portal evarazdin, u kojem je objasnio za&scaron;to je to tako.</p> <p>"Prije sam volio, ali sad sam već u godinama, pa znam i &scaron;to ću reći i &scaron;to će me pitati. Uglavnom, mislim da sam već sve rekao", pojasnio je.</p> <p>Iako je bio izuzetno popularan u javnosti, Gregureviću slava nije udarila u glavu. Glumio je u 90 filmova, ali je smatrao da je dobrih uloga ostvario vrlo malo.</p> <p>"Ostvario sam možda četiri ili pet jako dobrih uloga. Prosječno dobrih bilo je možda i vi&scaron;e, ali ove su jako dobre. Općenito mislim da svaki glumac na svijetu nema vi&scaron;e od četiri ili pet vrhunskih uloga", rekao je tada za evarazdin.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti: <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=78152&amp;adio-cinco-adio-marinko-od-svih-prijatelja-jos-samo-ti-i-ja-zivi" target="_self">Adio Cinco, adio Marinko! Od svih prijatelja, jo&scaron; samo ti i ja živi...</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-02-ivo-gregurevic.jpgFra Ivan Matić: Ispovijedam najteže grijehe slavnih Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=7814778147Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jan 2019 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-02-fra-ivan-matic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imali su sve što su ikad htjeli. Novac nije bio problem i sva vrata su im uvijek bila otvorena. Uspjesi su na poslovnom planu dolazili jedan za drugim, ali umjesto sreće - osjećali su prazninu u sebi. <p>&nbsp;</p> <p><em>Ne&scaron;to je nedostajalo, ne&scaron;to &scaron;to novac ne može kupiti. Počeli su istraživati svoju duhovnu stranu i preporodili su se u vjeri. U četvrtom nastavku serijala "Od zvijezda do Boga" fra Ivan Matić otkriva koga je sve preobratio.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomen<strong> Kuće susreta Tabor</strong> srce im zaigra, &scaron;irok osmijeh razlije se po njihovu licu, a ni poneke suze radosnice i zahvalnice ne nedostaju, svojedobno je pokojn<strong>i fra Zvjezdan Linić </strong>opisao osjećaje koji se bude u čovjeku nakon proživljenih duhovnih obnova. Kako se priča, ali i kako mnogi svjedoče u Kući susreta, velik broj slavnih se preobrazio.<strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mnogi koji su tražili smisao života otkrili su ga ovdje u Taboru, pa mnogi znaju reći: &lsquo;Tu se osjećamo doma, tu smo doživjeli ne&scaron;to predivno &scaron;to je promijenilo na&scaron; život&rsquo;. To se poslije itekako vidi i odražava u njihovu svakodnevnom životu. Počnu živjeti novi život u vjeri i kroz 21 godinu doista je velik broj ljudi pro&scaron;ao kroz Tabor, a i danas dolaze - govori nam<strong> fra Ivan Matić </strong>(51).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su se u Taboru, gdje Matić trenutačno vodi obnove, na&scaron;li <strong>Sanja Doležal</strong> (55), <strong>Ivana Husar Mlinac</strong> (41), <strong>Marija Husar Rimac</strong> (43), <strong>Marin Ivanković Stoka </strong>(37), <strong>Nina Badrić </strong>(46), <strong>Simona Mijoković</strong> (33), <strong>Ante Gotovac </strong>(48), <strong>Zoran Mamić</strong> (47) i biv&scaron;a supruga <strong>Vanja </strong>(46), <strong>Matija Dedić</strong> (45), <strong>Alan Hržica</strong> (40)... Njih je na produhovljenje potaknuo upravo pater Zvjezdan. Uz fra Ivan bio im je najveća potpora kad im je to bilo potrebno. Nekima je trebala če&scaron;ća i dulja duhovna obnova da bi se &ldquo;izliječili&rdquo;, dok je drugima samo jedan susret bio dovoljan da spoznaju kako su na pravome mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je polaznicima Kuće susreta poku&scaron;ao dati najbolji savjet i riječi utjehe da spoznaju vjeru, njegova bolest bila je jača. Pater Linić preminuo je u prosincu 2013. Vijest je rastužila brojne domaće zvijezde koje su se, zahvaljujući njemu, promijenile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jako mi je te&scaron;ko. Bili smo bliski 25 godina. Krstio je moju djecu, vjenčao mene i supruga. <strong>Bio je jedan od rijetkih, svetac među nama </strong>- govorila je pjevačica Sanja Doležal, dok je Ivana Husar Mlinac rekla kako će joj nedostajati njegovi savjeti, on kao osoba i ljubav koju je imao za sve. Ipak, kako mnogi tvrde, Linić je nakon smrti dobio dostojnog zamjenika te Tabor nije zamro, zaustavio se ili ugasio nego se nastavio razvijati istim putem. <strong>Njemu se sad slavni ispovijedaju i &ldquo;mole&rdquo; ga za pomoć.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad sam se vratio iz Rima, počeo sam pomagati fra Zvjezdanu, a onda sam poslije nastavio taj rad u Taboru. Od 2000. do 2013. bio sam u drugoj službi, no naravno, i tad sam pratio sve u na&scaron;oj provinciji, ali tek kad sam se vratio, počeo sam aktivno sudjelovati u radu Kuće susreta Tabor - rekao je fra Ivan, koji tvrdi kako nije smatrao da će ba&scaron; on naslijediti vođenje Kuće susreta. Svjestan je da je preuzeo mjesto na kojem se svakodnevno događaju preobraćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi ovdje imamo molitve pred presvetim i mnogi su otkrili ljepotu i snagu u tim molitvama - priznao je Matić. Smatra kako duhovne obnove mogu pomoći u tome da čovjek bolje vidi sebe u onome &scaron;to radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao i svi ljudi koji traže, tako i mnoge medijski poznate osobe znaju doći tu i puno puta ljudi u njima gledaju one svjedoke koji žele i svojim dolaskom u Tabor posvjedočiti vjeru. Tu otkrivaju ne&scaron;to &scaron;to je snaga te Božje blizine, posebno kroz tu ljubav Božju koja se očituje u sakramentima kroz ispovijed, svetu misu, kroz razgovor, kroz to zajedni&scaron;tvo vjere, u pjesmi i radosti - izjavio je pater.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim duhovnih obnova kroz seminare Matić če&scaron;će ispovijeda. Ljudi u Kući susreta mogu i prespavati, a kako fra Ivan kaže, ljudi se u Tabor često dolaze i odmoriti. Bijeg od stvarnosti ovdje je prona&scaron;ala Marija Husar Rimac 2003.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moje srce je stvarno bilo željno i vapilo je za obnovom. U tome momentu moj život je na van izgledao predivno; slava, uspjeh, novac, predivna karijera u bendu Divas, no moje srce i du&scaron;a bili su prazni - rekla je Ivana. Čim su javne osobe, smatra Matić, one su izloženije komentarima i susretima koji donose nemir pa zato traže taj mir i povlače se na ovakvo mjesto. To dokazuje i Marija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona se preobratila na seminaru koji je trajao sedam dana. Polaznici su dobili zadatak da se moraju pokleknuti pred Presvetim i reći: &ldquo;Isuse, predajem ti svoj život&rdquo;. U tom trenutku je Marija, kako je objasnila, doživjela puninu ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad god sam bila umorna, nikad nisam trčala na neki wellness vikend, moj wellness bio je Tabor. To je jedino mjesto gdje sam se mogla odmoriti - rekla je pjevačica. U duhovnu glazbu krenula je s pjesmom &ldquo;Rijeke žive vode&rdquo;, a 2008. je u Međugorju pred mladima svjedočila o svom obraćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pater Ivan dodao je kako poznati ne dolaze samo zato &scaron;to imaju probleme nego i zato &scaron;to žele biti u toj molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni žele biti u zajedni&scaron;tvu. Naravno, ako postoje neki problemi, onda imam osobne razgovore u kojima se čovjek može vi&scaron;e otvoriti i vidjeti &scaron;to i kako dalje - objasnio nam je fra Matić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to je u Taboru upoznala supruga Vjekoslava, s kojim danas ima sina <strong>Ivana </strong>(4), Marija Husar jo&scaron; se vi&scaron;e zbližila sa sestrom Ivanom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- <strong>U početku nas je vjera razdvojila jer me Ivana nije mogla prihvatiti, nije mogla prihvatiti moju promjenu i to joj je bio velik &scaron;ok.</strong> Mislila je da je to hir, no kad je vidjela da ne posustajem, i ona se preobrazila - opisala je Marija. Kako svjedoče polaznici u Taboru, sestre se znaju ispovijedati dva, tri puta na tjedan te redovito posjećuju Kuću susreta. Na seminarima se nisu isticale u odnosu na druge polaznike, bile su usredotočene na molitvu, a s vremenom su se sve vi&scaron;e zanimale o Bogu i vjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Duhovne obnove, osobni susreti, razgovori i ispovijedi, to je ne&scaron;to &scaron;to stvarno daje smisao Taboru. Ljudi se žele ispovjediti temeljito - obja&scaron;njava pater Ivan. Osim Marije, u Taboru je pokojnog supruga upoznala i Sanja Doležal. No njezin Nenad umro je prije &scaron;est godina od moždanog udara, a pjevačica je utjehu prona&scaron;la u riječima fra Zvjezdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- On mi je zaista pomogao. Ni u jednom trenutku nisam osjetila gorčinu, ljutnju i bijes na Boga. Nerazumijevanje - da jer ne možemo pojmiti, ne možemo shvatiti, od nas se traži samo da prihvatimo. Nije to lako prihvatiti kad si s nekim vi&scaron;e od 20 godina i kad je netko kraj tebe živ i zdrav, a idućeg trenutka ga nema. Bilo je jako bolno, ali da nije bilo vjere i da nema vjere i sad, vjerojatno bi bilo jo&scaron; gore. Sigurno bih izgubila smisao - priznala je, a fra Matić smatra da se upravo kroz takve primjere može vidjeti kolika je &ldquo;veličina&rdquo; Tabora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svatko od nas traži smisao i upravo te poznate osobe negdje su u sebi osjetile prazninu te do&scaron;le tu. Svi koji dolaze ovdje dožive tu jednostavnost i ljepotu zajedni&scaron;tva. Naravno, kad dođu poznate osobe i kad posvjedoče koliko im je važno ovo mjesto, žele se malo povući, odmoriti i doživjeti taj unutarnji mir, tu snagu da mogu nastaviti dalje - obja&scaron;njava Matić.<strong> U Taboru je svoje rane izliječio i biv&scaron;i bračni par Gotovac. Ante i Simona dugi su niz godina vodili život pun droge i orgija.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- U matičnom uredu bili smo &lsquo;ubijeni&rsquo; od bijelog. Čim smo u&scaron;li u Kuću, rekao sam svatovima da mogu ostati samo oni raspoloženi za grupnjak. Tri se dana ružilo. &Scaron;ampanjac, bijelog kao u priči. O seksu da i ne govorim - priznao je Ante u autobiografskoj knjizi &ldquo;Vrag&rdquo;. Simona nije skrivala da je bila nesretna u braku te da je patila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bila sam jako tužna. Zbog Ante sam odbacila sve. Revije, karijeru, ugovor sa Chanelom vrijedan 250.000 dolara, slavu. On je postao lo&scaron;. Sve gori i gori. Bojao se, bio je ljubomoran - rekla je. Tako je nakon burnoga trogodi&scaron;njeg braka sa zagrebačkim poduzetnikom i rastave koju je pratila cijela Hrvatska utjehu prona&scaron;la u vjeri. Biv&scaron;i suprug, s kojim ima kćer <strong>Gabrijelu </strong>(11), prvi ju je odveo fra Zvjezdanu. Ante se tamo pojavio u siječnju 2011., a Simona u veljači 2012.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad je Ante shvatio da se ne&scaron;to događa, odlučio mi je pomoći. Nazvao me i rekao da je bio u Taboru i da mi je odande donio svetu vodu i svetu sol, kao i mali križ - rekla je svojedobno. Borila se s bulimijom i svaku si je večer kuhala kilogram tjestenine za večeru, &scaron;to bi poslije povratila. Taj put skuhala ju je u svetoj vodi te posolila svetom soli i prvi joj se put dogodilo da nije mogla povraćati, a kako je priznala, hrana joj je imala drugi okus. Osjetila je želju pa je oti&scaron;la fra Liniću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ante i Simona su do&scaron;li ovdje dok je bio pater Zvjezdan, tako da je on njima pomogao da dođu k sebi i da otkriju Božju ljubav. I sami su znali posvjedočiti koliko im je značio Tabor, kao i pater Zvjezdan, koji ih je tako očinski primio. Zahvaljujući ovakvome mjestu, čovjek može iznova početi život. Kad krenemo tim novim putem, to drugima postane znak, drugi jednostavno vide da je osoba drukčija i da živi drukčije - objasnio nam je promjenu koja se dogodila biv&scaron;em paru fra Ivan pa nastavio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je stalni proces, čovjek treba duhovnu obnovu u tom svom hodu. Jedanput kad čovjek srcem uđe u sve to, vidi i ljepotu toga i jednostavno vidi da ne može bez Boga. Duhovna obnova je proces u na&scaron;em vjerničkom hodu ne samo tijekom boravka u Taboru nego i poslije u životu kad čovjek nastavlja živjeti svoj Tabor i ono &scaron;to je tu doživio u svom srcu. U grupi od tridesetak osoba Simona je pjevala, plesala, molila se. Navodno je jedanput, u žaru sjedinjenja s Kristom, zapjevala i na hebrejskom, a nekoliko je puta zbog prosvjetljenja padala u nesvijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus joj je, govorila je Simona, bezbroj puta kucao na vrata srca, ali ona se nije obazirala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Strpljivo je čekao da mu se vrati najprljavija od svih ovčica. Prepoznala sam se u propovijedima o izgubljenom sinu koji je sve prokockao, ali Bog je znao da ima veliki plan koji će ostvariti ba&scaron; kroz mene - rekla je te se pohvalila kako se kroz vjeru i duhovne obnove rije&scaron;ila cigareta, maknula od bluda i lo&scaron;eg života te prihvatila Isusa kao jedinog spasitelja i prijatelja. Isus ju je, dodaje, izliječio i od bulimije od koje je bolovala od 16. godine. Za prvu ispovijed kod fra Zvjezdana grijehe je napisala na sedam stranica, a priznala je i da je bila prostitutka. Svjedočila je kako ju je s 13 godina zlostavljao očuh, a prisjetila se i razdoblja drogiranja i opijanja te svega lo&scaron;eg &scaron;to joj je brak s Gotovcem donio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njom je, kažu nam ljudi iz Tabora, počela dolaziti i njezina majka Tamara, a na Simoni se samo nakon nekoliko susreta vidjelo da se &ldquo;ponovno rodila&rdquo;. Danas, &scaron;est godina nakon, Simona i dalje ima život ispunjen Bogom. Prije dvije godine udala se za <strong>Stanislava Mijokovića</strong> (51), koji radi u tvrtki koja se bavi prodajom, servisom i či&scaron;ćenjem automobila, a vjenčao ih je upravo fra Ivan. Ubrzo su se nakon vjenčanja preselili s Gabrijelom u austrijski grad Linz. Imaju dvoje djece, sina <strong>Joshuu </strong>(1) i petomjesečnu kćer <strong>Amaliju</strong>, kojima su dali biblijska imena. Par se u Zagreb vratio samo da bi Simonina sina mogao krstiti fra Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad su nas pustili doma, prvo smo odveli Joshuu u Crkvu, pred Tabernakul - pred Isusa. To sam obećala Isusu. I prva riječ koju ću naučiti Joshuu da kaže bit će ne &lsquo;mama&rsquo;, ne &lsquo;tata&rsquo; nego &lsquo;Isus&rsquo;. I kad kažu da je Simona sredila život. Nije to tako nego moje srce svjedoči: Isus mi je darovao novi život - zaključila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko na svoj način živi vjeru, smatra Matić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primjerice, Alan Hržica pokrenuo je molitvenu zajednicu Srca Isusova, kamo danas dolaze stotine mladih, a u Taboru se dogodilo njegovo osobno obraćenje. Ljudi dođu i otkriju svoj poziv - obja&scaron;njava Matić, koji s duhovnim pjevačem često organizira razna pjevačka događanja. Osim Hržice i sestara Husar, u Tabor često zna doći Nina Badrić. Pjevačica je duhovnu obnovu kod fra Zvjezdana &ldquo;pohađala&rdquo; nakon &scaron;to se rastala od supruga <strong>Bernarda Krasnića</strong>. Kratko nakon toga par se pomirio, a Nina je izjavila: &ldquo;Neke stvari u životu dolaze onako kako to netko odozgo složi.&rdquo; Da snagu nalazi u vjeri, dokazala je i kad je u povodu dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku s drugim pjevačima snimila pjesmu &ldquo;Zajedno u Kristu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Život je zbog Tabora drukčiji postao i Stoki koji se na odvikavanju od droge u komuni okrenuo Bogu. Bio je na duhovnoj obnovi kod Linića te mu je tijekom boravka u komuni napisao pjesmu. Za repera to je bio težak period, a Matić nam je otkrio kako i estradnjake često znaju mučiti sumnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljudi mi znaju govoriti: &lsquo;Joj, to je prezahtjevno&rsquo;, &lsquo;Pa to ne mogu&rsquo;, &lsquo;Pa kako ću ja to?&rsquo;..., no i dalje ipak nastoje dolaziti, dok se ne dogodi da je to ne&scaron;to &scaron;to je dobro za osobe, ali čovjek to sam shvati, nije da ih treba uvjeravati - kaže pater Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.24sata.hr/show/fra-ivan-matic-ja-ispovijedam-najteze-grijehe-slavnih-hrvata-607191" target="_blank"><strong><em>24sata</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-02-fra-ivan-matic.pngFOTO: Lepenička dolina oprostila se od velikog čovjeka i svećenikahttp://grude.com/clanak/?i=7814178141Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jan 2019 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rijetko je koja vijest pogodila žitelje Lepeničke doline kao smrt fra Ivana Pervana, ili jednostavno fra Džive. Vijest se u rekordnom vremenu proširila medijima, društvenim mrežama a izrazi sućuti stizale su iz cijele BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Stoga ne čudi odziv posljednjem ispraćaju fra Ivana u Kre&scaron;evu kojem je nazočio ogroman broj ljudi doslovno iz cijele države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, nakon kraće te&scaron;ke bolesti u nedjelju 30. prosinca kod rodne kuće u Novom &Scaron;eheru preminuo je bosanski franjevac i svećenik fra Ivan Pervan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Ivan je rođen 16. prosinca 1957. u Strupini, župa Novi &Scaron;eher. Nakon zavr&scaron;ene osnovne &scaron;kole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, gdje je obukao franjevački habit i proveo godinu novicijata. Za svećenika je zaređen 1983. u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećeničku službu vr&scaron;io je u: Lepenici, Brajkovićima, Kre&scaron;evu, Busovači, Kiseljaku, Gračacu, Novom &Scaron;eheru, Fojnici i Doljanima. Ostao je upamćen kao župnik u Kiseljaku u vrijeme posljednjega rata. Svojim djelovanjem i spontano&scaron;ću stekao je status "žive legende" kiseljačkoga i kre&scaron;evskog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj pokojnog fra Džive, kako ga je narod od milja zvao, bio danas u župnoj crkvi u Novom &Scaron;eheru dok je misa zadu&scaron;nica slavljena u samostanskoj crkvi u Kre&scaron;evu te ukop na fratarskom groblju Ograđe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-01-02-19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti: <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=78106&amp;odlazak-franjevacke-legende-preminuo-je-fra-ivan-pervan" target="_self">Odlazak franjevačke legende! Preminuo je fra Ivan Pervan</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Izvor:<a href="https://www.artinfo.ba/index.php/lokalne-arhiva/15453-veliki-covjek-i-svecenik-lepenicka-dolina-se-oprostila-od-fra-ivane-pervana?fbclid=IwAR04ltojN1cpSajJiatAm9-bfPa_KRrRMQasRnIqu0AzTnmxQWsTk_OOrVo" target="_blank">Artinfo</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-02-019-fra-dzivo-sahrana7.jpgNa današnji dan: Bojna Čavoglave zaorila se Hrvatskomhttp://grude.com/clanak/?i=7811678116Grude.com - klik u svijetMon, 31 Dec 2018 16:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-31-thompson_cavoglave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi veliki hit i jedna od najpoznatijih pjesama Marka Perkovića Thompsona – ‘Bojna Čavoglave’ – prvi je put javno izvedena na Hrvatskom radiju Split na današnji dan, prije 27 godina – 31. prosinca 1991. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je snimljen video spot koji je prvi put pu&scaron;ten na Otvorenoj televiziji. Tijekom Domovinskog rata &lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo; bila je izuzetno slu&scaron;ana, te je proslavila Marka Perkovića. Ova pjesma slu&scaron;a se dosta i danas. Na početku Domovinskog rata 1991. godine Marko Perković pridružio se Zboru narodne garde. U to vrijeme u rukama je imao američku strojnicu Thompson, po kojoj je i dobio nadimak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, u svom se tekstu bavi obranom hrvatskog sela smje&scaron;tenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drni&scaron; koji je smje&scaron;ten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovni&scaron;tvo Drni&scaron;a primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj boji&scaron;nici, ali n<strong>ikada nije bilo okupirano</strong>. Veliki broj mje&scaron;tana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Thompson u stihovima &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo; poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremno&scaron;ću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marko Perković Thompson godinama se progoni zbog &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo;. Ipak, usprkos medijskoj hajci kojoj je izložen, Marko Perković Thompson je nakon nastavio pjevati domoljubne pjesme, pa su one postale njegov za&scaron;titni znak, te je napravio veliku karijeru, a već godinama puni stadione u Hrvatskoj, te dvorane po čitavome svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sve je počelo s &lsquo;Bojnom Čavoglave&rsquo; prvi put emitirane na Radio Splitu, prije 27 godina&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, stihovi:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Za Dom &ndash; Spremni!</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>U Zagori na izvoru rijeke Čikole</em><br /> <em>Stala braća da obrane na&scaron;e domove</em></p> <p><em>Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi</em><br /> <em>Nećete u Čavoglave dok smo živi mi!</em></p> <p><em>Tuče thompson, kala&scaron;njikov a i zbrojevka</em><br /> <em>Baci bombu, goni bandu preko izvora</em></p> <p><em>Korak naprijed, pu&scaron;ka gotovs&rsquo;i uz pjesmu svi</em><br /> <em>Za Dom braćo, za slobodu, borimo se mi!</em></p> <p><em>Čujte srpski dobrovoljci, bando četnici</em><br /> <em>Stići će vas na&scaron;a ruka i u Srbiji!</em></p> <p><em>Stići će vas Božja pravda, to već svatko zna</em><br /> <em>Sudit&rsquo; će vam bojovnici iz Čavoglava!</em></p> <p><em>Slu&scaron;ajte sad poruku od Svetog Ilije:</em><br /> <em>Nećete u Čavoglave, niste ni prije!</em></p> <p><em>Oj Hrvati, braćo mila iz Čavoglava</em><br /> <em>Hrvatska vam zaboravit neće nikada!</em></p> <div style="position: absolute; left: -99999px;">&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, u svom se tekstu bavi obranom hrvatskog sela smje&scaron;tenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drni&scaron; koji je smje&scaron;ten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovni&scaron;tvo Drni&scaron;a primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. godine. U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj boji&scaron;nici, ali nikada nije bilo okupirano. Veliki broj mje&scaron;tana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba. Thompson u stihovima &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo; poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremno&scaron;ću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo">www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo</a> &copy; dalmacijadanas.hr</div> <div style="position: absolute; left: -99999px;">&lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo;, u svom se tekstu bavi obranom hrvatskog sela smje&scaron;tenog u istočnom dijelu Petrovog polja. Grad Drni&scaron; koji je smje&scaron;ten na zapadnom rubu Petrovog polja 16. rujna 1991. pobunjeni Srbi napadaju i osvajaju. Stanovni&scaron;tvo Drni&scaron;a primorano je naredne četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. godine. U Domovinskom ratu selo Čavoglave nalazilo se na samoj boji&scaron;nici, ali nikada nije bilo okupirano. Veliki broj mje&scaron;tana sudjelovao je u borbi protiv Krajinskih Srba. Thompson u stihovima &lsquo;Bojne Čavoglave&rsquo; poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremno&scaron;ću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu Hrvatsku.<br /><br /> Pročitajte vi&scaron;e na Dalmacija Danas: <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo">www.dalmacijadanas.hr/na-danasnji-dan-bojna-cavoglave-prvi-put-emitirana-na-radio-splitu-31-prosinca-1991-godine?fbclid=IwAR0i8lD6Oi0V94hcemELaqHzg6nAzzkSb2yNzSXICUBeIgA73HPWyeg6RBo</a> &copy; dalmacijadanas.hr</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-31-thompson_cavoglave.jpgDanas i sutra izmolite možete otvoriti vrata RAJA nekoj duši u čistilištuhttp://grude.com/clanak/?i=7811178111Grude.com - klik u svijetMon, 31 Dec 2018 00:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz himan "Te deum" javno recitiran ili pjevan danas ili uz javno zazivanje Duha Svetoga s "O dođi Stvorče Duše Sveti", možete otvoriti vrata Raja nekoj duši u čistilištu.<p>&nbsp;</p> <p>Bog po Katoličkoj Crkvi, između ostalih, u ovim datumima daje posebnu milost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernici u svim crkvama, grobljama u javnim ili polujavnim bogomoljama mogu dobiti POTPUNI OPROST, koji se može namijeniti samo ZA POKOJNE.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za dobiti potpuni oprost potrebno je:</strong><br />- pohoditi crkvu, groblje ili bogomolju u kojoj treba:<br />1) izmoliti Oče na&scaron; i Vjerovanje<br />2) ispovijediti se, ako je to potrebno (obavezno prije pričesti ako imamo te&scaron;ki grijeh na savjesti)<br />3) primiti sv. Pričest <br />4) izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape (nije propisano koju, svatko može izmoliti molitvu po osobnom nahođenju, ali je treba moliti na nakanu Sv. Oca)</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgBoravak u logoru pretočio u autobiografsko djelo, pročitajte svjedočenje Gorana Hillera VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=7810878108Grude.com - klik u svijetSun, 30 Dec 2018 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-30-goran-hiller.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vrlo emotivnom predstavljanju knjige autor je ispričao niz teških događaja koje je zajedno s ocem i bratom proživljavao u ratnom logoru..<p>&nbsp;</p> <p>Pred brojnim gostima i posjetiteljima u Domu HVIDR-e održana je promocija knjige autora <a title="Goran Hiller" href="https://www.facebook.com/Ispovijest-zarobljenika-Goran-Hiller-252263365431703/" target="_blank">Gorana Hillera</a> pod nazivom &bdquo;Ispovijest zarobljenika&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o autobiografskom djelu koje govori o stradavanju i zarobljeni&scaron;tvu autora, njegova oca i brata u srpskom logoru u Bosanskoj Posavini 1991. godine. Predgovor za knjigu napisao je Vilim Karlović, autor knjige "Preživjeo sam Vukovar i Ovčaru".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrlo emotivnom predstavljanju knjige autor je ispričao niz te&scaron;kih događaja koje je zajedno s ocem i bratom proživljavao u ratnom logoru te je istaknuo kako su ga jedino vjera i nada održavale u najtežim trenutcima. Naime, čitavo vrijeme zarobljeni&scaron;tva uz sebe je imao krunicu koju je molio zajedno s obitelji i drugim zarobljenim Hrvatima, a čuva ju i danas kao podsjetnik na te&scaron;ka vremena i snagu vjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran je danas uspje&scaron;an poduzetnik u Slavonskom Brodu, a evo njegova svjedočenja:<br /><br /></p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/8UZbUCWLi9o" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br />Video: <a title="sbplus" href="https://www.youtube.com/channel/UCPrhhs6e8p0PbaWX_zErPwQ" target="_blank">SBplus</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-30-goran-hiller.jpgOdlazak franjevačke legende! Preminuo je fra Ivan Pervanhttp://grude.com/clanak/?i=7810678106Grude.com - klik u svijetSun, 30 Dec 2018 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-30-017-fra_ivan_pervan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 61. godini napustio nas je fra Ivan Pervan, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene i svećenik Vrhbosanske nadbiskupije.<p>&nbsp;</p> <p>Veliki čovjek preminuo je u Novom &Scaron;eheru, na svojoj rodnoj grudi, nakon teže bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župljani Gruda dobro pamte pro&scaron;lu 2017. godinu kada je fra Ivan do&scaron;ao na blagdan svete Kate u Grude, proslaviti s grudskim franjevcima i vjernicima blagdan njihove za&scaron;titnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pravom smislu riječi bio je franjevačka legenda, hrabar i nepokolebljiv u svom svećeničkom pozivu, uvijek na strani slabijih i onih koje progone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobito je ostao upamćen kao župnik u Kiseljaku u vrijeme posljednjega rata. Kiseljački i kre&scaron;evski kraj vječno će mu biti zahvalni na svemu &scaron;to je u te&scaron;kom vremenu činio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao župnik u Doljanima krenuo je s izgradnjom nove crkve na visini od 1200 metara na Risovcu, u neposrednoj blizini Blidinjskog jezera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaviv&scaron;i neizbrisiv trag napustio nas je, ali njegova djela nikad neće biti zaboravljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj tijela iz župne crkve u Novom &Scaron;eheru pokojnog fra Đive, kako ga je narod od milja zvao, bit će u utorak, na Novu godinu, 1. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-30-18-12-30-fra-ivan-pervan.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-30-017-fra_ivan_pervan.jpgGodina kada su otišli Oliver i Fiamengo! Adio kapetanihttp://grude.com/clanak/?i=7807178071Grude.com - klik u svijetThu, 27 Dec 2018 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-27-fiamengo-i-oli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski pjesnik i akademik Jakša Fiamengo preminuo je jutros u 73. godini, piše splitski dnevnik.<p>&nbsp;</p> <p>Veliki književnik, novinar i pjesnik&nbsp;rođen je 1946. godine u Komiži na Visu, a živio je u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom života napisao je 15-ak knjiga poezije, a iza sebe ostavio je i vi&scaron;e od 450 uglazbljenih stihova&nbsp;koje su otpjevali velikani hrvatske glazbe, između ostalih Meri Cetinić i&nbsp;Oliver Dragojević, od kojeg se Fiamengo nedavno i sam oprostio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svoje radove osvojio je vi&scaron;e od 50 nagrada, a ove godine dobio je i Porin za životno djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fiamengo je za Olivera napisao preko 60 pjesama, a uvijek je pi&scaron;ući stihove zami&scaron;ljao kako ih pjeva Oliver.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdvojio je i najdražu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je pjesma Karoca. Pjesma koja opisuje i njegov, i moj, i va&scaron; i svačiji život. Karoca (kočija, op.a) koja gre i nitko ne zna gdje će se zaustaviti, a mi smo samo u njoj, samo prolaznici kroz vrijeme. Drago mi je da sam to vrijeme proveo s njim", kazao je Jak&scaron;a Fiamengo tom prilikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedan kapetan ove godine je poletio nebom. Adio!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-27-fiamengo-i-oli.jpgRAZGOVOR SA KNJIŽEVNICOM: Iza Sanijele Matković uspješna godina, spremna dva nova naslova u 2019. http://grude.com/clanak/?i=7803678036Grude.com - klik u svijetMon, 24 Dec 2018 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-24-sanijela-matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriješka književnica Sanijela Matković 2018., pamtit će kao kreativnu književnu godinu.<p><br />Naime uz primanje među velikane Hrvatskog pera DHK i u P.E.N. BiH, Sanijela je objavila i dvije nove knjige roan UVALA OD LAVANDE i zbirku zavičajne poezije TRANSKRIPTI U KAMENU.<br /><br /></p> <p><strong>U 8 godina objavili ste 7 knjiga. &Scaron;to je to &scaron;to Vas motivira na pisanje?</strong><br /><br />Točno, u osam godina objavila sam ;zbirku dramskih tekstova, dvije zbirke duhovne, dvije ljubavne poezije, jednu znirku zavičajne poezije i&nbsp; roman. Po&scaron;em odavna, moja prva pjesma nagrađena je u prvom razredu osnovne &scaron;kole, i zanimljivo je da sam je osvojila upravo duhovnom poezijom. Iako tada jo&scaron; nisma razmi&scaron;ljla o studiju Teologije.<br /><br /></p> <p>Na objavu prve zbirke&nbsp; OTISAK SRCA odlučila sma se na nagovor jednog profesora na Poslijediplomskom studiju. Riječ je o zbirci dramskih komada, koje sam relizirala u razdoblju od 2000. Do 2013.,<br />Zatim sam se odlučila objaviti zbirku ljubavne poezije PARTITURE SNA&nbsp; koju je čitateljstvo jako lijepo prihvatilo. Riječ je o jednoj meni posebno vaćnoj i dragoj zbirci, sa 38 pjesama i kratkom pričom. Citirat ću recezenta fra Antu Marića<br />&bdquo; i ne zna&scaron; je li prvo nastala priča pa su iz nje potekle pjesme, ili obrnuto&ldquo; .<br /><br /><br />&Scaron;to se tiče pisanja to je jedna jako lijepa ovisnost, koja vas formira i određuje kao osobu. Ono &scaron;to footograf čini fotografijom, književnik čini riječima &ndash; ZAUSTAVLJA PROLASZNOST! Volim pjesnike opisivati kao &bdquo;somoljere snova, &scaron;aptaće ti&scaron;ine&ldquo;<br />&nbsp;Najteže je izdati prvu knjigu, u njoj se na neki način nalaze i sve buduće.&nbsp; Sve knjige na kreativan način otkida&scaron; od prve. <br /><br /></p> <p><strong>Svakodnevno objavljujete pjesme i tekstova na svom facebook profilu</strong><br /><br />Točno, u pripremi je velika zbirka ljubavnih stihova naslova TRI ZIME SU DO PROLJEĆA koje sam u zadnje dvije godine napisala direktno na facebooko. Volim taj oblik komunikacije, i sve če&scaron;će pi&scaron;em direktno na profilu. Zbirka koju sma spomenula sadrži oko 260 stihova, podjeljenih u pet poglavlja. Recezentica knjoževnica &gt;Marina Kljajo nazvala ju je POETSKIM HOODČA&Scaron;ĆEM LJUBAVI<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-24-18-12-24-sanijela-matkovic-text.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p><strong>Va&scaron; prvi roman po recenzijama i tematici izmje&scaron;ten je u Hrvatsku. &Scaron;to je bilo povod za pisanje psiholo&scaron;kog romana?</strong></p> <p>UVALA OD LAVANDE govori o zamkama maski, koje ljudi često stavljaju kako bi se prikazali drugačijim u ovom ili virtualnom svijetu. Roman govori i fenomenu laćnih prodila na dru&scaron;tvenim mrežama, o verbalnim zločinima, moralnim devijacijama... pisan je tako da je ostavljen prostor čitatelju da zajedno sa mnom kao autoricom, kreira prostor i vrijeme u kojem se roman događa.<br />Kroz ovaj roman nastala su lijepa prijateljstva, neke nove priće, publika ga je jako lijepo prihvatila...tako da moram priznati kako je moj prvi roman donio puno lijepih događaja i prijateljstava u moj život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Novu 2019., ulazite i s novim romanom?<br /></strong><br />Drugi roman je nastao u ovoj godini, no odlučila sam spomenuta dva naslova ostaviti za 2019. Tematski je također izmje&scaron;ten u Hrvatsku, no za razliku od prvog sadrži i puno stvarnih događaja, dosta je osoban! Prepun je emocija, dramaturgije, ljubavi...sigurna sam da će ga čitatelji lijepo prihvatiti jer oslikava životnu priču punu uspona i padova, koja zavr&scaron;ava sretno.<br /><br /><br /><strong>Dakle u Novu 2019., ulazite s nova dva naslova, jeli u međuvremenu nastala jo&scaron; koja ideja?</strong><br /><br />Hvala Bogu ideja ima dovoljno, vidjet ćemo &scaron;to ću sve uspjeti izrealizirati do kraja 2019. Primarni cilj je objaviti i promovirati pripremljene naslove, a zatim polako krenuti u susret novim projektima.<br /><br /><br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-24-sanijela-matkovic.jpgIstinite pjesme koje i danas tjeraju suze na oči! ''Zaspala je zadnja ruža Hrvatska...''http://grude.com/clanak/?i=7802578025Grude.com - klik u svijetSun, 23 Dec 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-23-houra-bodalec.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iza brojnih hrvatskih hitova kriju se dramatične i životne priče, a mi smo izdvojili samo neke.<p>&nbsp;</p> <h2>Indexi: Bacila je sve niz rijeku</h2> <p>Ova slavna balada govori o velikoj ljubavi frontmena Davorina Popovića javnosti nepoznate djevojke iz Sarajeva. Njihova je ljubavna veza bila ozbiljna, no dogodilo se dijete koje nisu planirali. Djevojka je tada navodno pobacila i nestala iz njegovog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno je desetljećima poslije Popović uočio tu djevojku među publikom na koncertu u &Scaron;vedskoj, prekinuo je sa svirkom te je uzaludno tražio. Autor glazbe pjesme je Fadil Redžić, a stihova Kemal Monteno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Nosila je na&scaron;u ljubav na&scaron;u sreću prvi cvijet<br /> Bacila je sve niz rijeku i po&scaron;la u drugi svijet<br /> A noćas ako slu&scaron;a nek čuje bol<br /> U pjesmi koju pjevam njoj, samo njoj<br /> Zauvijek neka nosi na srcu znak<br /> Život je jedan ona bacila"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Prljavo kazali&scaron;te: Tu noć kad si se udavala</h2> <p>Prema priči, Jasenko Houra iz slavnog benda imao je djevojku koju je jako volio. Budući da je morao ići odslužiti vojni rok, pitao ju je hoće li mu biti vjerna te ga čekati, na &scaron;to je ona pozitivno odgovorila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, nakon &scaron;to se vratio, njegova ga draga nije čekala, već je spremala svadbu, ali s drugim.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Tu noć kad si se udavala<br /> Nitko ne zna za&scaron;to si plakala<br /> Ili ti je kroz glavu pro&scaron;lo sve.<br /> Tu noć kad si se udavala<br /> Mene pijanog su odnijeli<br /> Moji prijatelji, vjerni psi<br /> Do jutra me tje&scaron;ili"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Prljavo kazali&scaron;te: Ruža Hrvatska</h2> <p>Nisu samo djevojke i žene bile inspiracija tužnim pjesmama. Jasenko Houra je pjesmu "Mojoj majci" ("Ruža hrvatska&ldquo;), koju pjeva Prljavo kazali&scaron;te, posvetio svojoj mami Ruži nakon smrti. Iako su postojale spekulacije da je pjesmu čiji stihovi glase "zadnja ruža hrvatska" posvetio političarki Savki Dapčević-Kučar, Houra je izjavio: "Ja sam puno pričao o Ruži, i o tome kako je nastala pjesma, i o tome svemu zajedno i to je pjesma za moju mater pokojnu. Za mene je ona ne&scaron;to vi&scaron;e u životu i naprosto neka tako i ostane".</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/TRRW_rT1v3I" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Miroslav &Scaron;koro: Majko jedina</h2> <p>Poznati pjevač napisao je jednu od svojih najtužijih pjesama i posvetio je upravo svojoj te&scaron;ko bolesnoj majci sa stihovima s kojima se opra&scaron;ta od nje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Te 1998. gledao sam prazno mjesto u dvorani na kojem je trebala sjediti moja mama i borio se sa suzama. Umrla je dva mjeseca prije koncerta - potreseno govori pjevač. Dodaje da se tada okrenuo prema svojim tambura&scaron;ima i tražio pomoć. Svi su gledali u pod. Svirali su, dodaje, s te&scaron;kom mukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Suznim očima potražio sam prateće vokale. Nitko od tuge nije mogao pustiti glas. U tom se trenutku prolomio pljesak. U pomoć je priskočila moja jedinstvena publika - prisjeća se Miroslav. Ljudi su, dodaje, znali za odlazak njegove majke i dugo pljeskali.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pro&scaron;lo je dosta vremena, ali te&scaron;ko bi mi bilo pjevati tu pjesmu. I bolno. Mislim da je vi&scaron;e nikad neću izvesti - izjavio je 2015. pjevač za 24sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Dugo dugo ne vidjeh te ja<br /> Kad si oti&scaron;la<br /> Na srcu mi želja zaspala<br /> Srest ćemo se jednom majko<br /> Među zvijezdama<br /> Ti si za mene jedina"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Ksenija Erker: Proljeće je otpočelo s ki&scaron;om</h2> <p>Dok je upoznala Hrvoja Hegedu&scaron;ića, on je već bio u braku, no među njima se rodila velika ljubav. Upustili su se u ljubavnu vezu, a Ksenija nije željela biti "druga žena" te mu je dala ultimatum - ili će okončati brak ili među njima vi&scaron;e neće ni&scaron;ta biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Hrvoje nije pokrenuo razvod, mlada je Ksenija odlučila ići na turneju u Sovjetski savez, a prije odlaska na put, slomljena od tuge, pokucala je na vrata Arsena Dedića da joj uglazbi tekst pjesme Željka Sabola "Proljeće je otpočelo s ki&scaron;om". Ta je pjesma opjevala njihovu vezu i ono &scaron;to je smatrala da će biti njihovim ljubavnim zavr&scaron;etkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Proljeće je otpočelo s ki&scaron;om<br /> s vlakovima koji kasno stižu<br /> i dok dani umorno se nižu<br /> mi se opet pozdravljamo kri&scaron;om</em></p> <p><em>I pamtit ću dugo ono vrijeme<br /> kad jos nismo znali &scaron;to nas čeka<br /> kad su &scaron;ume ostajale nijeme<br /> kad je modra nosila nas rijeka</em></p> <p><em>I pamtit cu dugo one sate<br /> &scaron;to ne mogu vi&scaron;e da se vrate"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Boris Novković: Tamara</h2> <p>Tko mi tebe uze Tamara - bio je vapaj pjevača Borisa Novkovića, koji nije konretno patio za Tamarom, ali je suosjećao s boli prijatelja koji je volio Tamaru. Njihova se veza prekinula i on je neizmjerno patio za njom. Prema riječima samog pjevača, prava se Tamara prepoznala u pjesmi te je nedugo nakon njenog izdavanja na telefonskoj sekretarici čuo njenu poruku u kojoj mu je zahvalila &scaron;to joj je posvetio pjesmu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Noćas sam ti opet sam<br /> da me barem ne&scaron;to udari<br /> bit će rata, kažu svi<br /> al' ja ću umrijeti od ljubavi<br /> Ko mi tebe uze, Tamara<br /> prodala si suze drugima"</em></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Zdravko Čolić: Ona spava</h2> <p>Ova pjesma navodno opisuje tragediju koja se dogodila 1974, kad se djevojka Milica Kostić bacila s 11 kata nebodera kako bi pobjegla od pet nasilnika koji su je htjeli silovati. Tamo ju je jedan poznanik doveo na prevaru, kako bi navodno pozvala njegovu djevojku koja ima stroge roditelje da izađe van, činiv&scaron;i mu tako uslugu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je shvatila da nema djevojke i koje su im namjere, preklinjala ih je da je ne diraju apelirajući im na savjest. Nisu željeli odustati i bacanje kroz prozor joj se učinilo kao jedina opcija - kako bi obranila svoju čast. Tekst je djelo Crnogorca Velizara &Scaron;ofranca, a nakon te velike tragedije, tamo su organizirane i demonstracije te je cijeli slučaj &scaron;okirao tada&scaron;nju jugoslavensku javnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>"Nikad vi&scaron;e snene oči,<br /> nikad vi&scaron;e crne kose,<br /> nikad vi&scaron;e noge bose &scaron;to je nose,<br /> &scaron;to je nose<br /> neće vidjet' smiraj dana<br /> ona spava, ona spava.</em></p> <p><em>Nek umuknu sva zvona,<br /> da ne zvone, da ne zvone<br /> ustrijelite sve ptice,<br /> da ne lete, da ne lete<br /> i okujte sva mora<br /> da ne &scaron;ume, da ne &scaron;ume"</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Express.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-23-houra-bodalec.jpegTiha noć, sveta noć... 200 godina od božićne himnehttp://grude.com/clanak/?i=7799677996Grude.com - klik u svijetFri, 21 Dec 2018 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-24-017_badnji_dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božićna pjesma "Tiha noć, sveta noć" nastala u prosincu 1818. slavi ove godine dvjestotu obljetnicu postojanja, a pjeva se na gotovo svim jezicima i na svim kontinentima.<p>&nbsp;</p> <p>Vrhunac proslave dvjestote obljetnice "Tihe noći" bit će na Badnjak kada će se pjesma izvesti ispred kapele u selu Oberndorfu, blizu Salzburga. Ondje je 24. prosinca 1818. izvedena prvi put a tijekom vremena će postati božićna himna. Tada je na mjestu dana&scaron;nje crkve bila kapela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ove godine očekujemo oko 6.000 ljudi na božićnom bdjenju, a obično ih bude 3.000 do 4.000", rekao je za AFP Clemens Konrad, direktor tamo&scaron;nje turističke zajednice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oberndorf, kao i čitav Salzburg, gdje su i druga mjesta povezana s nastankom pjesme, ovih mjeseci ugo&scaron;ćuju niz manifestacija poveznih s proslavom obljetnice za koju je poziv upućen i papi Franji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor teksta, austrijski svećenik Joseph Mohr, nije mogao ni zamisliti da će ta umirujuća pjesma nastala u vrijeme kada su u Europi tek&nbsp; zavr&scaron;ili napoleonski ratovi, doživjeti takav uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skladbu za pjesmu sa &scaron;est kitica napisao je učitelj Franz Xaver Gruber koji je bio i orgulja&scaron; u crkvi u Oberndofrtu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prve engleske inačice teksta ("Silent night") zapažene su već sredinom 19. stoljeća. Od tada je "Tiha noć" prevedena na gotovo tristo jezika i narječja, a najvi&scaron;e su je pronijeli svijetom kr&scaron;ćanski misionari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tihu noć" su pjevale brojne zvijezde, od Elvisa Presleyja do Celine Dion i lutaka Muppet Showa, a 'zloupotrijebila' ju je njemačka metal skupina, pa čak i zbor koza, prenosi Hina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-24-017_badnji_dan.jpgFOTO: Slavonci u snijegu napravili lik Isusa! Sretan Božić hrvatskome roduhttp://grude.com/clanak/?i=7794377943Grude.com - klik u svijetMon, 17 Dec 2018 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-17-018-orubica-gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Sretan Božić hrvatskome rodu, sretan Božić i slobodu, neka vječno živi naša mati, i sinovi njezini Hrvati..."<p>&nbsp;</p> <p>Tako glasi pjesma Slavonskih lola koja svojim nostalgičnim ritmom ujedinjuje narod i oživljava miris dalekih Božića, iz dana ponosa i slave hrvatskog naroda, kada se zabranjivalo ići u crkvu, a opet se i&scaron;lo, hrabro i odvažno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz tu pjesmu, vjernici su u Orubici, malom slavonskom mjestu pokraj Davora, napravili od snijega lik u obliku Isusa Krista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prelijepo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-17-18-12-17-018-orubica4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-17-018-orubica-gl.jpg'Faljen Isus gazdarice, čestitamo ti Materice'http://grude.com/clanak/?i=7792477924Grude.com - klik u svijetSun, 16 Dec 2018 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-16-materice-u-rami.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ramsko područje stoljećima njeguje posebne običaje koji se provlače kroz cijeli život; od rođenja pa sve do smrti. <p>&nbsp;</p> <p>Običaji vezani uz najveće katoličke blagdane kao &scaron;to su Uskrs i Božić posebno su zanimljivi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od takvih običaja su Materice. To je obilježavanje dana majki na treću nedjelju Do&scaron;a&scaron;ća. Djeca kao "male materice" a i odrasli kao "velike materice" obilazili su majke i čestitali im taj dan s pozdravom</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Faljen Isus gazdarice, čestitamo ti Materice", pi&scaron;e Rama-prozor.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada bi majke darivale čestitare jabukama, orasima, lje&scaron;njacima, gurabijama, bra&scaron;nom za puru i nečim sličnim čime je mogla. Danas se uglavnom djeca daruju slatki&scaron;ima, a ponekada i novčano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Običaj i blagdan &bdquo;materica&ldquo; obilježava se različito u pojedinim krajevima i mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pojedinim krajevima ovu bi pjesmu djeca pjevala svojim majkama ili bakama: "Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice! Ja sam do&scaron;o zna&scaron;, da mi ne&scaron;to da&scaron;. Ja sam do&scaron;o priko mora, da mi dade&scaron; koji oraj, sna&scaron;la me je neka muka, daj ti meni i jabuka. Ja sam do&scaron;o priko strane, da mi dade&scaron; malo hrane. Ja sam do&scaron;o priko polja, da ti bude bolja volja. Vidio sam i ovaca, da mi dade&scaron; i novaca, a i sira kad bi dala reko bi ti puno fala, jer su danas materice moja draga gazdarice,&hellip;&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-16-materice-u-rami.jpg