Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Zelenika predstavio prvi roman: Za mene je ovo već pobjedahttp://grude.com/clanak/?i=173177173177Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jan 2020 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-22-020-zelenika-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Domagoj Zelenika, student Odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta u Mostaru, predstavio je svoj prvi roman u Domu Herceg Stjepana Kosače.<p><br />&bdquo;Ovo je knjiga za mlade koja govori o prijateljstvu, odnosno o avanturama četiri stara prijatelja koja su krenula na putovanje koje se nije odvilo po planu.&ldquo; rekao je Zelenika.</p> <p><br />Zelenika je zaključio kako bi se ova knjiga zasigurno svidjela svima koji vole jednostavne teme, obrađene na malo drugačiji i neobičniji način. Roman je prepun metaforičnog izražavanja, iako se trudio da ni s tim ne pretjera previ&scaron;e, kako bi poruka ostala svima jednako jasna. Njegov je trenutni najveći cilj kada bi ljudi za početak dali priliku romanu ''Izabrani''.</p> <p><br />&bdquo;Za mene je ovo već pobjeda. Roman je tu, vi ste tu, ja sam tu, ljude zanima i ostalo samo može biti bolje&ldquo; rekao je.</p> <p><br />Autor je već prije predstavljanja naglasio kako je knjigu pisao osam mjeseci. Veliku je pažnju posvetio izgledu knjige, tako da je svojim čitateljima preporučio:<br />&ldquo;Ovu knjigu sudite po koricama ali nikako po prvom poglavlju&hellip;&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-22-20-01-22-020-zelenika-knjiga1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-22-20-01-22-020-zelenika-knjiga2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-22-20-01-22-020-zelenika-knjiga3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Katarina Živković/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-22-020-zelenika-knjiga.jpgPredstava ''Diva Grabovčeva'' u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=173167173167Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jan 2020 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-21-predstava-diva-grabovceva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 25. siječnja 2020. godine s početkom u 19:30 sati u posuškoj kinodvorani biti će izvedena predstava „Diva Grabovčeva“ u izvedbi Sinjskog pučkog kazališta i Franjevačke klasične gimnazije Sinj.<p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme turske okupacije Turci su činili brojne zločine nad mladim kr&scaron;ćanskim djevojkama, a diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine puk im je odao dužnu počast nazivajući mnoge mikro toponime po njima i čuvajući ih u molitvama i usmenoj predaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako hrvatski puk Rame i Hercegovine stoljećima &scaron;tuje jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine, kao sveto mjesto. U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve koju je, u cvijetu mladosti, ubio razuzdani turski plemić jer se suprotstavila njegovoj pohoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Viculin, predsjednik Sinjskog pučkog kazali&scaron;ta i redatelj predstave, kazao je o njoj:<br />&bdquo;Bio je izazov napraviti ovu priču, s autentičnim prikazom kostima, izgovora i drugih sadržaja. Ja sam 6-7 godina razmi&scaron;ljao o izradi teksta i nije bilo hrabrosti postaviti ga na scenu. Međutim, uz pomoć na&scaron;e Franjevačke gimnazije i svih uključenih u predstavu, vjerujem kako će ona biti dobro izvedena i primljena&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sinjsko pučko kazali&scaron;te uspje&scaron;no djeluje, s manjim prekidima, preko 60 godina. Sudionik je brojnih kazali&scaron;nih festivala i smotri, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Uspje&scaron;ni su organizatori kazali&scaron;nih seminara, kao i festivala &bdquo;Međunarodni kazali&scaron;ni ALKA&mdash;FEST&ldquo; u lipnju i srpnju te Međunarodnih susreta gradova prijatelja &bdquo;Kazali&scaron;ni maraton&ldquo; u listopadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na festivalima i smotrama, a njihov rad prepoznali su i u gradu Sinju, te su dobitnici nagrade Grada Sinja, u kategoriji kulturnih dru&scaron;tava i nagrade Splitsko-dalmatinske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve ljubitelje kazali&scaron;ta da pogledaju ovu odličnu predstavu te na taj način očuvaju spomen na Divu Grabovčevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ulaz je slobodan!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-21-predstava-diva-grabovceva.jpgVIDEO: JAMES BLUNT OBJAVIO NAJTUŽNIJI SPOT IKAD!http://grude.com/clanak/?i=173163173163Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 20:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-james-blunt-fother.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>James Blunt objavio je uvjerljivo najemotivniji video spot u svojoj karijeri, a mnogi ovu izvedbu smatraju najtužnijom ikad.<p><br />&ldquo;Monsters je za moga oca koji je u četvrtom stadiju kronične bolesti bubrega, stoga sam ga pitao želi li biti u videu sa mnom&rdquo; kazao je James Blunt koji je osobno koncipirao čitav video za ovu tužnu odu sina upućenu svome te&scaron;ko bolesnom ocu. U spotu otac i sin Blunt sjede jedan uz drugog i ne skrivaju suze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ajte pjesmu i pogledajte video i slobodno pustite suzu.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/DTFbGcnl0po" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-james-blunt-fother.jpgVIDEO: Ona je iz Međugorja! Darija je sve oduševila svojim glasomhttp://grude.com/clanak/?i=173162173162Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 20:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-darija-ramljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon druge epizode Nokauta showa ‘The Voice’, svi ‘bruje’ o Dariji Ramljak (20). Ona je u Vanninom (49) timu, a izvela je Gibonnijevu (51) pjesmu ‘Ako me nosiš na duši’ te je oduševile žiri, ali i gledatelje.<p>&nbsp;</p> <p>U samo jedan dan ova djevojka iz Međugorja popela se na drugo mjesto trendinga na YouTubeu, a njezin nastup je skupio preko 100 tisuća pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a Darija putuje na probe iz Međugorja i svi se &scaron;alimo na račun njezinih dugih putovanja, a onda krene pjevati i svi imamo stisnuto grlo pola sata &ndash; ponosno je kazala Vanna nakon njezina nastupa i zahvalila joj na odličnoj izvedbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Massimo (57) je ocijenio da Darija pjeva kao da ima nekoliko glazbenih karijera iza sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Darija je osvojila mene &ndash; pohvalio ju je i Ivan Dečak (40) te dodao kako mu se kod nje jedino ne sviđa to &scaron;to nije u njegovom timu, pi&scaron;e <a href="https://www.24sata.hr/show/darijin-nastup-na-voiceu-je-skupio-preko-100-000-pregleda-671441">24sata.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ova kandidatkinja je prolaz na audiciji izborila pjesmom &lsquo;Ti me vodi preko voda&rsquo;. Tada je rekla da joj je glazba život i objasnila kako joj je otac roker usadio ljubav prema glazbi.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/aMYHjV2OsXM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-darija-ramljak.jpgObjavljena knjiga ''Memento akademskoga pisma'' autora prof. dr. sc. Ivice Musićahttp://grude.com/clanak/?i=173156173156Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jan 2020 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-07-19-12-07-dekan_music.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašla knjiga „Memento akademskoga pisma“ autora prof. dr. sc. Ivice Musića, dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.<p><br />Djelo omogućuje da svaki student, ali i iskusan istraživač na jednom mjestu pronađe sve &scaron;to je potrebno znati o istraživanju i pisanju akademskih radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj recenziji prof. dr. sc. Božo Goluža o knjizi se slikovito izrazio. &bdquo;Možemo nositi skupocjeno odijelo, ali ako se na njemu nalaze nekakve mrlje, ono je mnogo izgubilo na vrijednosti. Tako je i s knjigama. Bez obzira na verziranost u svojoj struci, svaki bi znanstvenik trebao poslu&scaron;ati mi&scaron;ljenje drugih, i to ne samo s obzirom na sadržaj, nego i ima li ne&scaron;to &scaron;to str&scaron;i u njegovu djelu i naru&scaron;ava sklad. Zato bih ovu knjigu prof. Musića usporedio s 'kemijskom čistionicom', tj. smatram je dobrom prigodom za či&scaron;ćenje vrijednih znanstvenih sadržaja.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor knjge prof. Musić je istaknuo kako je djelo namijenjeno ponajprije studentima, odnosno onima koji tek ulaze u svijet visoko&scaron;kolskog obrazovanja te znanstvenoistraživačkog rada. &bdquo;No njime se mogu okoristiti i već formirani znanstvenici jer je knjiga koncipirana priručnički, pa se u njoj lako može provjeriti kako postupiti u dvojbenim situacijama. Olak&scaron;avajuća je okolnost i to &scaron;to je pisana vrlo jednostavno, s minimalnom teorijskom podlogom i s mno&scaron;tvom konkretnih uputa i primjera na kojima se najbolje uči&ldquo;, kazao je prof. Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga je podijeljena na tri velike cjeline. Prva je naslovljena &bdquo;Znanstveno djelo u znanstvenoj prozi&ldquo;, druga &bdquo;Postanak i razviće znanosti&ldquo; te treća &bdquo;Filozofija i kritičko mi&scaron;ljenje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebnost je ovog djela i u dodatku prvom, glavnom dijelu. Riječ je o kratkom pregledu razvoja znanosti i filozofije izloženom u drugoj i trećoj cjelini knjige. Otuda i podnaslov ove knjige: S kratkim pogledom na surazvoj znanosti i filozofije. Taj pregled može poslužiti, osobito onima koji su na 'ulaznim vratima' akademske zajednice, kao svojevrstan vodič kroz znanost i filozofiju&ldquo;, objasnio je prof. Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik dr. sc. Serafin Hrkać, profesor emeritus i recenzent je naglasio kako je knjiga vrijedno djelo, jer može biti od neizmjerne pomoći svim sveučili&scaron;nim i akademskim djelatnicima pri znanstvenom istraživanju i pisanju akademskih radova. &bdquo;Knjiga je udžbeničke naravi, ali ne nedostaje originalnosti, jer se činjenice, stavovi i primjeri izneseni u knjizi donose na nov i sustavan način. Nesumnjivo, u pisanje ovog djela uloženo je vrlo mnogo truda i vremena&ldquo;, objasnio je akademik Hrkać.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga &bdquo;Memento akademskoga pisma&ldquo; prof. dr. sc. Ivice Musića je napisana na 560 stranica, a objavio ju je Nakladnik PRESSUM Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-07-19-12-07-dekan_music.jpgSelo se od gladi spasilo slikanjem replika Van Gogha. Sada zarađuju milijunehttp://grude.com/clanak/?i=173132173132Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jan 2020 18:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-17-van-gogh-alive-exhibit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko još nije, svakako mora pogledati film redatelja Yu Haiboa i Yu Tianqi Kikia "Kineski Van Gogh" (China’s Van Goghs) o kineskom selu slikara koje se izvuklo iz siromaštva stvaranjem replika Van Goghovih slika.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, sve do 1989. selo Dafen bilo je sirotinjski zaselak. Danas ima 10.000 stanovnika, od kojih su stotine postali slikari pa godi&scaron;nje proizvodu stotine tisuće kopija ulja na platnu starih zapadnih majstora i bez razmi&scaron;ljanja primaju narudžbe od, recimo, 200 Van Goghovih slika u dva tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narudžbe su tolike da su slikari često u stisci s rokovima pa nerijetko spavaju na podu svojih improviziranih ateljea jer nemaju vremena otići kući, no takvim tempom samo 2015. godine na slikama su zaradili 65 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u Kini je među nastajućom srednjom klasom hit na zidu dnevne sobe imati reprodukciju nekog europskog slikarskog remek-djela, pa kompanije poput Meishing Oil Painting Manufacture Company praktično na traci proizvode visokokvalitetne replike Picassa, Renoira, Van Gogha, Leonarda i ostalih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nje se samo u manjem kineskom gradiću proizvede pet milijuna kopija poznatih likovnih remek-djela, većinom za kinesko trži&scaron;te, ali dostupnih i online za cijeli svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film redateljskog dvojca Haibo i Kiki Tianqi prati životnu priču jednog od slikarskih timova koje predvode otac, biv&scaron;i zemljoradnik Xiaoyong Zhao i njegova kći. Njegova obitelj naslikala je oko 100.000 replika Van Gogha, a on osobno osjeća duboku povezanost s autorom iako nikada uživo nije vidio Van Goghovu sliku pa mu je životni san posjetiti Amsterdam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li mu se to ostvariti? Nećemo kvariti, najbolje je pogledati ovaj izvrstan film.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-17-van-gogh-alive-exhibit.jpgVIDEO: POSLUŠAJTE NAJLJEPŠU OVOVREMENSKU PJESMU O VUKOVARUhttp://grude.com/clanak/?i=173114173114Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jan 2020 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-16-020-bandaid.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snimljen je spot za pjesmu "Vukovarski Advent", za najljepšu pjesmu o Vukovaru u novijem vremenu.<p>&nbsp;</p> <p>Sjećanje na Vukovar mora živjeti kroz cijelu godinu, a ne samo 18. studenoga kada je dan Pada Grada heroja. Ovo je pjesma o ljubavi prema Vukovaru, a u njenoj dubini se isprepleću svi drugi hrvatski gradovi koji su pisali povijest te 1991. i godina koje su uslijedile.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Potresne stihove koji stežu du&scaron;u napisao je jedan na&scaron; kolega, urednik i novinar s Hrvatske radiotelevizije - Nikola Kristić, trenutačno urednik u glazbenim sadržajima HTV-a.</div> <p>&nbsp;</p> <p>Donosimo vam video i tekst pjesme koju pjeva Hrvatski Band Aid:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/gUeWi9-_vVA" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vukovarski Advent</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Adventskih dana bojim se, tog grada tad sjetim se, Mitnice, sajmi&scaron;ta i bolnice, slike krvi i rata grozim se...<br />Stisnuta pu&scaron;ka u rukama, jo&scaron; uvijek grč taj steže me, tvoj zadnji izdah na rukama i obećanje dato veže me...<br /><em><strong>Neću te zaboravit dragi moj, živi&scaron; dok živi sjećanje, za tebe sad je ovaj poj i za sve mrtve svečan je...</strong></em><br />Za ljude ima mjesta tu, dajem svim du&scaron;u slavonsku, počinak du&scaron;ama smjernim, mir dobrim i vjernim...<br />Godine i dani prolaze bez tebe hladni dolaze, studen se u me uvlači, kada se nebo zamrači...<br />Stisnuta pu&scaron;ka u rukama, jo&scaron; uvijek grč taj steže me, tvoj zadnji izdah na rukama i obećanje dato veže me...<br />I gradu i tebi dragi moj, ostaju noći samotne i misli o pro&scaron;losti strahotne...<br />Unatoč želim život svoj, bez mržnje, budućnosti strahotne...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-16-020-bandaid.jpgPočetak godine s raznovrsnim programom u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=173020173020Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-igra_u_dvoje_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva na repertoaru je predstava „O ljubavi“, diplomski rad Nikoline Ljuboje i Ivana Skoke koji na duhovit način govore o fenomenu ljubavi..<p>&nbsp;</p> <p>Nova kalendarska godina jeste započela, ali se ona kazali&scaron;na nakon kratke stanke za božićne i novogodi&scaron;nje blagdane nastavlja u punom jeku i s dosta zanimljivog programa u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-oljubavi1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva na repertoaru je predstava &bdquo;O ljubavi&ldquo;, diplomski rad Nikoline Ljuboje i Ivana Skoke koji na duhovit način govore o fenomenu ljubavi, komentiraju ga te promatraju kroz sve njegovo promjene. Oni traže odgovor na pitanja: &scaron;to je ljubav, kako nastaje, kako se manifestira, može li potrajati ili će neminovno, pod teretom vremena i navika, izblijedjeti? Ova predstava je 2014. godine osvojila nagradu za najbolju glumu u Beogradu na FIST festivalu, a na repertoaru je dva dana, 9. i 10. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-identitluk1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Identitluk&ldquo;, o kojoj se krajem godine najvi&scaron;e pričalo i koju Mostarci sigurno najvi&scaron;e željno i&scaron;čekuju, imat će svoje dvije reprize, i to 16. i 22. siječnja. Ovaj koprodukcijski projekt HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti, publiku je na obje premijere nasmijao do suza, ali i naveo na propitivanje o na&scaron;im prizemnim shvaćanjima identiteta te stereotipnim obja&scaron;njenjima istog. Predstava je nastala po motivima eseja Amina Maaloufa &bdquo;U ime identiteta&ldquo;, a inače je autorski projekt redateljice Tanje Miletić Oručević, dramaturga Dragana Komadine i glumačkog ansambla koji čine: Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko i Ivo Kre&scaron;ić iz HNK Mostar, Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić Obad iz NP Mostar te gostujući glumci Dražen Pavlović i Nedim Malkočević. Scenografkinja i kostimografkinja je Sabina Trnka, a autor glazbe Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-kraljevo1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan nakon prve reprize Identitluka, 17. siječnja bit će izvedeno Krležino &bdquo;Kraljevo&ldquo; koje je redatelj Ivan Leo Lemo u svojoj adaptaciji vje&scaron;to sa zagrebačkog sajmi&scaron;ta premjestio u podzemlje, u noćni klub &bdquo;King's&ldquo; kojim upravlja vlasnica kluba, utjelovljenje sila mraka, MC. U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar, Anja Rikalo, Ivo Kre&scaron;ić, Ivan Skoko, Nikolina Marić, Nina Popović, Ana Ljubić, Božana Martić, Kristina Čuljak, Ilija Pujić, Ivan Prskalo, Marijo Bevanda, Mustafa Stupac, Lamija &Scaron;upić, Ana Dragozet i Mario Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju potpisuje Vesna Režić, kostimografiju Mirjana Zagorec, a autor glazbe je Zvonimir Dusper Dus.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-ajmonafuka1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj mjeseca, 30. siječnja Robert Pehar i Sa&scaron;a Oručević odigrat će predstavu &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, inače prvu koprodukcijsku predstavu HNK Mostar i Narodnog pozori&scaron;ta Mostar koja je igrana vi&scaron;e od 50 puta. Priča je to o podijeljenom gradu i besmislu rata, o dva mlada, mrtva vojnika koji su bili na sukobljenim stranama istog grada u kojem su živjeli. Autor i redatelj predstave je Dragan Komadina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom mjesecu na daskama HNK Mostar bit će i dva dodatna sadržaja, koncert Sanela Marića Mare i Darija Lukića 18. siječnja i gostovanje Histriona s predstavom &bdquo;Igra u dvoje&ldquo; 23. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-01-08-20-01-08-igraudvoje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>˝Igra u dvoje˝ humorna je drama Tita Strozzija, napisana 1956. To je djelo hommage autorovoj posvećenosti i dubokoj strasti prema kazali&scaron;tu kojem je kao glumac, pisac, redatelj, prevoditelj i pedagog posvetio cijeli svoj život. Ta se glavna tema nagovje&scaron;tava već i kroz podnaslov u kojem Strozzi navodi da je riječ o komadu iz kazali&scaron;nog života u 3 čina. Predstavu je režirala Sa&scaron;a Broz, a glume Dora Fi&scaron;ter To&scaron; i Janko Popović Volarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarski kantautor Sanel Marić Mara uz pratnju Darija Lukića 18. siječnja u akustičnoj verziji i minimalističkom tonu pjevat će bosanskohercegovačke pjesnike. U njegovim pjesmama na&scaron;li su se tekstovi Maka Dizdara, Alekse &Scaron;antića, Avde Hasanbegova Karabegovića, Marka Toma&scaron;a, Nedima Ći&scaron;ića, Mehmeda Begića itd. Ujedno će ovo biti i mostarska promocija njegovog posljednjeg singla urađenog po tekstu Ive Andrića &bdquo;Pisma nikome&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sve predstave počinju u 20 sati. Rezervacija ulaznica je moguća porukom na Facebook stranici hnkmostar, pozivom ili porukom na broj 063 019 019 ili e-mailom ulaznice@hnkmostar.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-igra_u_dvoje_1.jpgDrži se legendo: Milo Hrnić u suzama, Srđan pokopan uz trobojnicuhttp://grude.com/clanak/?i=173019173019Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jan 2020 15:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-milo-hrnic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dubrovački branitelj i glazbenik Srđan Sergio Hrnić, stariji sin pjevača Mila Hrnića, iznenada je preminuo u subotu, 4. siječnja, u 52. godini. <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu u 13 sati bio je ispraćaj za Srđana na groblju Boninovo u Dubrovniku. Uz brojne njegove kolege, Srđana je ispratio i otac Milo Hrnić. Prijatelji su ga pridržavali dok je u suzama ispraćao voljenog sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srđan se rodio u Dubrovniku 1969., a bio je jedan od članova udruge 'Nazbilj'. Na Međunarodnom festivalu Marko Polo na Korčuli osvojio je prvo mjesto, a nagradu publike odnio je s pjesmom 'Fala'.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Planirao sam odavno, iskreno, ma svaki put bude: &lsquo;Prvo neka ovo rije&scaron;im, prvo neka ono&hellip;&rsquo;. Zna&scaron; kako to ide, danas ću sutra ću, nek&rsquo; fine sezona&hellip; Ali, potegnula me na&scaron;a sugrađanka i prijateljica Franka Fani Kohn. Stvarno je dobra pjesma, ma to je i&scaron;lo ovako: kako se znamo dugo, Fani mi je u biti dala da malo bacim oko na zbirku koja je 2013. godine nastajala iz njenog pera. Jedan tekst mi se svidio, za pjesmu &lsquo;Fala&rsquo;. A kako imam, volim ga zvati,&nbsp;&lsquo;kuhinjski studio&rsquo; doma, jer odavno već činim u sobi kancone, rekao sam joj: &lsquo;Aj mi daj da probam ne&scaron;to učinit.&rsquo; I učinio sam ju u dva, tri dana - rekao je Sergio prije dvije godine za pjesmu 'Fala'. Pamte ga i&nbsp;kao branitelja u Domovinskom ratu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-milo-hrnic.jpegZadnje Ćubijeve riječi: Reci mom Marinu da čuva mamu, baku, bratahttp://grude.com/clanak/?i=172953172953Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jan 2020 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-01-cubi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjim trenucima uz legendarnog Damira Mihanovića Ćubija je bio njegov veliki prijatelj i potpora u teškim danima Giovanni Kovačević.<p>&nbsp;</p> <p>Netom prije smrti, koji sat prije zadnjeg udaha, ispričao nam je Giovanni, da je imao je dojam kako se Ćubiju naglo vratila snaga. Počeo je opet pričati, pitao je gdje mu je žena, sinovi, mama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A onda mi je &scaron;apćući rekao, kao da je znao da je kraj, da mu čuvam njegove, da ih pazim, da mu budem kraj sinova, da bdijem nad njima. Rekao mi je da mu kažem sinu <strong>Marinu</strong>, starijem, da čuva mamu, baku i brata. Meni je kazao da budem tu kada im bude trebao neko blizak. Rekao mi je, budi uz njih. Čuvaj mi ih. Pitao me da mu dam ruku. Uhvatio sam ga za ruku. Zagrlio sam ga. Rekao mi je - spava mi se. Spustio je glavu. I umro. Moj mi je prijatelj umro na rukama. Te&scaron;ko mi je - rekao je Giovanni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve se dogodilo stra&scaron;no brzo. - I&scaron;li smo na snimanje na Novu TV 30.studenog lanjske godine, evo prije mjesec i pol dana. Pozlilo mu je i zavr&scaron;ili smo tu noć u KB Sestara milosrdnica. Tu se otkrila zloćudna bolest. U Splitu se trebala nastaviti terapija. Zadnjih dana nije mogao pričati, imao je jaku kompresiju u plućima, gu&scaron;ilo ga je. Bio je jako slab. Te&scaron;ko je prihvatiti kada ti ode dragi čovjek, netko tvoj. I jo&scaron; kada ti umre na rukama &ndash; veli Giovanni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije dugo trebalo da se ova vijest pro&scaron;iri Splitom, Hrvatskom. Telefoni, mobiteli nisu prestali zvoniti. Ćubi je bio dobri duh hrvatske estrade, veliki humanitarac, čovjek inteligentnih &scaron;ala, brze reakcije, uvijek spreman na lucidan, o&scaron;trouman komentar. Bio je zabavljač, showman, prijatelj. Bio je i član nogometnog Split Stars tima, estradne sportske ekipe. Upravo se ona, čuli smo u tajnosti prije nekoliko dana, trebala sastati početkom siječnja. I na humanitarno&ndash;nogometnom događanju odigrati utakmicu s koje su sredstva trebala biti predana Ćubiju, kao pripomoć prijatelja mu u ovim te&scaron;kim trenucima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali igra života je varljiva, i umjesto humanitarnog događanja dogodit će se upravo ono &scaron;to se najmanje očekivalo, posljednji pozdrav dragom čovjeku. Kako neslužbeno saznajemo brojni njegovi prijatelji odmah su se spontano počeli javljati jedni drugima, HGU-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vidjet ćemo sve ovih dana, jo&scaron; se ne zna kada će biti sahrana, &scaron;to ćemo napraviti. Vijest je do&scaron;la naglo, dotukla nas je. Nismo je očekivali, nitko nije očekivao takav kraj. Bili smo svi u dubokoj vjeri kako će sve ovo proći s jo&scaron; jednom velikom Ćubijevom doskočicom, sa smijehom. U jo&scaron; jednoj njegovoj glumačkoj epizodi. Sto posto smo vjerovali kako će kemoterapija donijeti rezultate. Nestao je u mjesec i pol dana od početka bolesti &ndash; ne krije tugu Giovanni.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Hercegovački pjevač Mate Bulić objavom na dru&scaron;tvenim mrežama u srijedu se oprostio od svog prijatelja, hrvatskog glumca i zabavljača, Damira Mihanovića - Ćubija. <div>Pjevač je obećao da će manifestacija 'Blatničke note dobrote', koju Mate inače organizira u svojoj rodnoj Blatnici, uvijek ostati u sjećanju na Ćubija. ''Toliko puta smo se smijali zbog tebe, a danas si nas dragi prijatelju po prvi puta ujedinio u nečem čemu se nismo nadali - u neizmjernoj tuzi. Ne mogu ti reci zbogom jer ti će&scaron; ostati s nama u svakom smijehu i u svakoj zabavi'', naveo je pjevač na dru&scaron;tvenim mrežama.</div> <div>&nbsp;</div> </div> <p>Damir Mihanović Ćubi nas je napustio na prvi dan nove nam godine. Pamtit će ga se kao čovjeka koji je znao &scaron;alom nasmijati ljude, a to nije ba&scaron; lagan posao. I kao čovjeka kojeg su ljudi voljeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-01-cubi.jpgPREMINUO JE LEGENDARNI DAMIR MIHANOVIĆ ĆUBIhttp://grude.com/clanak/?i=172948172948Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jan 2020 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-01-cubi-mihanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je legendarni splitski voditelj, glumac, pjevač Damir Mihanović - Ćubi, piše Dalmacija danas, čiji su novinari vijest doznali iz krugova bliskih obitelji.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, iako je od javnosti skrivao dijagnozu, sredinom prosinca procurila je vijest da Ćubi boluje od zloćudne bolesti, te je nekolicina splitskih glazbenika počela skupljati novčanu pomoć za njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Splitski voditelj se liječio u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica odakle je na dru&scaron;tvenim mrežama dijelio fotke s medicinskim osobljem. Posljednje je dane proveo o splitskoj bolnici gdje je i preminuo prvog dana ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne fali nam ni ptičjeg mlika... Dobro smo... A zajedno najjači", glasila je jedna od njegovih posljednjih objava na Facebooku koja je nasmijala njegove brojne obožavatelje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosincu se, čak, nakon &scaron;to je javnost već doznala za njegovu bolest, pojavio na koncertu zaklade Ane Rukavina gdje se veselo družio s brojnim poznatim ličnostima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije s njim se srdačno izgrlio, pozdravio ga je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a kolege s Nove TV uputile su mu tople riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-01-cubi-mihanovic.jpegLegendarni glumac kojeg je i Marin Čilić volio izgubio bitku za živothttp://grude.com/clanak/?i=162902162902Grude.com - klik u svijetThu, 26 Dec 2019 00:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-26-aleksandar_bogdanovic_00.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijatelji i kolege opraštaju se preko društvenih mreža od osječkog glumca Aleksandra Bogdanovića (45), člana dramskog ansambla HNK Osijek, koji je u subotu navečer nastradao u prometnoj nesreći i završio u induciranoj komi.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je snažno tijelo jo&scaron; bilo izdržljivo, mozak je doživio svoju smrt i to je službeno zabilježeno u 14.30.sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uža obitelj odlučila je donirati organe jer bi i sam Aco dao bubreg bilo kome da je bilo potrebno. On je bio takav čovjek, velik čovjek u svakom smislu - rekao je za 24 sata glumčev prijatelj i vjenčani kum<strong> Miroslav Čabraja</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Aleksandar je doživio nesreću nakon &scaron;to se vraćao kući s predstave 'Kabaret Beckett'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogdanović je rođen u Osijeku 17.6.1974. godine, a Akademiju umjetnosti zavr&scaron;io je u Novom Sadu. Godinama je jedan od za&scaron;titnih znakova dramskog ansambla HNK Osijeka čiji je član od 2011., kada se nakon 20 godina vratio u rodni grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogdanović je u djetinjstvu bio jedan od najboljih tenisača pionira u Hrvatskoj, a kasnije je u Srbiji bio i teniski trener mlađim uzrasnim kategorijama pa je kraće vrijeme trenirao i<strong> Novaka Đokovića</strong> i <strong>Anu Ivanović</strong>, tada jo&scaron; kao djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama kasnije pomagao je i <strong>Marinu Čiliću, najboljem hrvatskom tenisaču u povijesti</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je i poznato lice hrvatskih filmova i serija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-26-aleksandar_bogdanovic_00.jpgVIDEO: Iz bukare da se s ćaćom ja napijem vina i zapjevam kao nekad: To je moja Hercegovinahttp://grude.com/clanak/?i=162880162880Grude.com - klik u svijetMon, 23 Dec 2019 00:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-grude_panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovački pjevač Bruno Baković opjevao je Neretvu, u novoj pjesmi pod nazivom: To je moja Hercegovina.<p>&nbsp;</p> <p>Autor stihova je Velimir Raspudić Velo, nekoć jedan od najperspektivnijih nogometa&scaron;a iz Hercegovine, a koji je s HVO-om pro&scaron;ao sva boji&scaron;ta. Njegove pjesme posljednjih godinu diraju i srce i du&scaron;u stoga je jasno zbog čega ga sve če&scaron;će traže i ovda&scaron;nji pjevači, pi&scaron;e Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oti&scaron;o sam u tuđinu, ostavio i mater i ćaću, da se vratim rodnom kraju, pola svog života dat ću... kad zagrlim prijatelje opet sretan bit ću, u dolini Neretve svetu zemlju poljubit ću... hej da mi je da se vratim, na tu zemlju svetu, opet vidim staru majku, pustim suzu u Neretvu... iz bukare da se s ćaćom ja napijem vina i zapjevam kao nekad: To je moja Hercegovina", glasi tekst pjesme koju možete poslu&scaron;ati u nastavku.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Y3cTdmSRolM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-grude_panorama.jpgFOTO: „Aleksi“ dospjela i do platna Filozofskog fakulteta http://grude.com/clanak/?i=162874162874Grude.com - klik u svijetSun, 22 Dec 2019 19:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-22-aleksi0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mlada djevojka izgubljena u svijetu, suočena s neuspjesima i nepromišljena u odlukama našla je svoje mjesto na platnu Filozofskog fakulteta u Mostaru.<p><br />Ovaj međunarodno nagrađivani film redateljice Barbare Vekarić prikazan je mostarskim studentima u na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.<br />Film prati život djevojke u kasnim dvadesetim godinama koja bježi od stvarnosti svijeta, sreću pronalazi u raznim avanturama, alkoholu i drogi. Daleko je od tipičnog ženskog primjera viktorijanske dame, i svima nam daje mogućnost da u njoj pronađemo dio sebe.</p> <p><br />&bdquo;Željela sam napraviti film koji je za mladu populaciju, prikazati alternativnu priču o djevojci koja nije tipična ljepotica, nije uzoran lik, koja neće biti pobjednik na kraju filma. Željela sam napraviti ne&scaron;to za djevojke koje bi se mogle poistovjetiti s njenim karakterom&ldquo; u svom je razgovoru sa studentima rekla redateljica Vekarić.<br />Dodala je i kako je film najbolje prihvaćen među mlađom populacijom, koja i jeste progresivnija. Ovo se potvrđuje i reakcijama studenata, koji su nakon prikazivanja imali samo riječi hvale.</p> <p><br />&bdquo;Odu&scaron;evljena sam filmom. Već dugo vremena nisam imala priliku pogledati toliko dobar hrvatski film, koji ne prikazuje savr&scaron;enu ženu, nego ba&scaron; suprotnu ličnost od nje. Aleksi nosi dio svih na&scaron;ih problema, i gre&scaron;aka u no&scaron;enju s njima. Mislim da film &scaron;alje jaku poruku, i preporučila bih ga svima, ne samo studentima i mladim ljudima.&ldquo; rekla je studentica Filozofskog fakulteta, Ania Pehar.</p> <p>&nbsp;<br />Događaj su organizirale udruge studenata novinarstva, odnosa s javno&scaron;ću i psihologije. Prije samog prikazivanja filma, studentica Danijela Novaković izvela je pjesmu &bdquo;More&ldquo; pod pratnjom gitariste Matije Krivo&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-22-19-12-22-aleksi10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Katarina Živković/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-22-aleksi0.jpgSlavonija i Hercegovina i danas oplakuju četvero stradalih studenatahttp://grude.com/clanak/?i=162842162842Grude.com - klik u svijetThu, 19 Dec 2019 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-19-slavonski_studenti-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je četvrta godišnjica tragične smrti četvero studenata Sveučilišta u Mostaru.<h5>&nbsp;</h5> <p>Podsjećamo, četvero hrvatskih državljana <strong>Tena Vračević (1995.), Domagoj Roso (1995.), Antonija &Scaron;arić (1993.) i Vjekoslav Božanović (1991.)</strong> iz Vukovarsko-srijemske županije, utopili su se nakon &scaron;to su automobilom sletjeli u rijeku Neretvu u mjestu Bijela, sjeverno od Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preživio je jedan student <strong>Stjepan Bo&scaron;ković</strong> iz Đakova (1994.).</p> <p>&nbsp;</p> <div class="code-block code-block-1" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <p>Stradali studenti su <strong>bili na putu za Hrvatsku</strong> kako bi s obiteljima proveli nadolazeće blagdane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tena Vračević sahranjena je na mjesnom groblju u Trnavi, a Domagoj Roso pokopan je na mjesnom groblju u Mrzoviću. Antonija &Scaron;arić i Vjekoslav Božanović koji su bili u vezi pet godina pokopani su zajedno na mjesnom groblju u Donjem Novom selu kraj Vinkovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>(www.jabuka.tv)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-19-slavonski_studenti-1.jpgBUSOVAČA: UZOR i ''Ivančice'' oduševile Božićnim koncertom u Barama FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=162837162837Grude.com - klik u svijetThu, 19 Dec 2019 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-19-koncert_ivancice_i_prijatelji_udruge_uzor_busovaca_-53.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Druženje je nastavljeno u dvorištu filijalne crkve sv. Josipa uz prigodnu glazbu, rakiju, vino i čašicu razgovora.<p>&nbsp;</p> <p>Sjajna suradnja udruge UZOR iz Busovače i ansambla "Ivančice i prijatelji" doživjela je novu dimenziju sinoćnjim "Božićnim koncertom" u crkvi sv. Josipa u Barama koji je odu&scaron;evio brojne posjetitelje. Prekrasan ugođaj predbožićne čarolije svojim nastupima upotpunili su Antonio Vučić na klaviru, Laura &Scaron;akić s recitacijama, Boris Vučić na gitari i zbor učenika O&Scaron; "Busovača".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odu&scaron;evljenje sinoćnjim koncertom nije krila prof. glazbe i voditeljica VS "Ivančice i prijatelji" Magdalena Marić:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neizmjerno sam sretna i zadovoljna sinoć održanim koncertom u crkvi sv. Josipa u Barama. Okupila nas je istinska ljubav prema glazbi... Imala sam dojam da smo ovaj satak vremena svi bili kao jedno, ujedinjeni u radosnom i&scaron;čekivanju Božića. Hvala na&scaron;im divnim domaćinima na svemu. Mi se nadamo da smo priu&scaron;tili svima ugodnu i posebnu večer.", kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert je započeo s četiri tradicionalna božićna napjeva koji je izveo VS "Ivančice i prijatelji", potom je svojim ljupkim glasom Laura &Scaron;akić izvela božićnu recitaciju. Odličan nastup imao je nakon recitacije ženski dio ansambla "Ivančice i prijatelji" koji se predstavio skladbama "Syahamba", "Radujte se narodi", "Bijeli Božić" uz odlične solistice Irenu Čavaru i Magdalenu Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva odlična mlada glazbenika, Antonio Vučić i Boris Vučić, muziciranjem na glasoviru i harmonici dodatno su obogatili nastup vokalnih solista. Zavr&scaron;ni dio koncerta obilježila je zajednička izvedba "Zvončića" koja je u potpunosti odu&scaron;evila publiku ustav&scaron;i i gromoglasnim pljeskom pozdraviv&scaron;i sjajan nastup mladih glazbenica i glazbenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt menadžer udruge UZOR Bojan Petrović u izjavi za na&scaron; portal kazao je:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zahvaljujem se svim posjetiteljima i domaćinima na gostoprimstvu i svakako ćemo se vratiti u Bare s nekim drugim projektom i koncertom. Također, hvala &bdquo;Ivančicama i prijateljima&ldquo; te voditeljici sastava Magdaleni na vrhunskom koncertu. Zasigurno ćemo pronaći način da nastavimo odličnu suradnju u budućnosti na sličnim i jo&scaron; boljim projektima."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je izuzetno lijepo vodila mlada članica UZOR-a Kristina Čavara. Pokrovitelji koncerta su Federalno ministarstvo kulture i sporta te Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB, a organiziran je kao dio projekta &bdquo;Božić u Busovači&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbilja sam uživao u svakom dijelu koncerta i bio ponosan na svaku minutu vrhunske glazbe koju su nam priredili mladi članovi i članice "Ivančica i prijatelja". Posebno me raduje &scaron;to se u crkvi u Barama tražilo mjesto vi&scaron;e i &scaron;to su mje&scaron;tani ostali odu&scaron;evljeni jednim ovakvim koncertom odnosno kulturnim događajem koji je po prvi put organiziran u Barama. Neopisiv osjećaj uz pravu predbožićnu čaroliju...", kazao je nakon koncerta predsjednik udruge UZOR Dario Plavčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druženje je nastavljeno u dvori&scaron;tu filijalne crkve sv. Josipa uz prigodnu glazbu, rakiju, vino i ča&scaron;icu razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božićne aktivnosti UZOR-a i ansambla "Ivančice i prijatelji" nastavljaju se u ponedjeljak 23. prosinca 2019. godine, s početkom u 18 sati, kada će u filijalnoj crkvi sv. Nikole Tavelića biti održan isti "Božićni koncert" kao i sinoćnji. Svi su dobrodo&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-uzorbusovaca.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-53.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-56.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-89.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-109.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-170.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-180.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-184.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-222.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-koncertivanciceiprijateljiudrugeuzorbusovaca-236.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-19-19-12-19-naslovnaivanciceiprijatelji.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-19-koncert_ivancice_i_prijatelji_udruge_uzor_busovaca_-53.jpg'Stisne čežnja uvijek kada Božić je pred vratima'http://grude.com/clanak/?i=162827162827Grude.com - klik u svijetTue, 17 Dec 2019 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-17-019-bulic-mate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kralj dijaspore Mate Bulić koji desetljećima živi i radi u Frankfurtu prije dvije godine predstavio je pjesmu Božić u tuđini.<p>&nbsp;</p> <p>"Sve &scaron;to mogu, odavno sam dao, uvijek iste darove sam slao, k'o da tako umirit ću srce, &scaron;to za domom vene... Varljiva je sreća koju traži&scaron; tu gdje nema&scaron; nikog svog, uvijek zaigra mi srce kad se sjetim doma mog...", kažu stihovi popularne pjesme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovim danima poslu&scaron;ajte pjesmu koja para srce:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/ay-vKJ65LQQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-17-019-bulic-mate.jpgZa kraj godine nova premijera u HNK Mostar FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=162817162817Grude.com - klik u svijetMon, 16 Dec 2019 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-16-hnkmo-premijera-1220192.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je rađena pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i ideja da se teatar bavi ovim pitanjem je potekla upravo od njih. <p>&nbsp;</p> <p>S identitetom ne treba postupati, ne treba ga progoniti, ni pu&scaron;tati mu na volju: treba ga promatrati, smireno proučavati, razumjeti i potom ukrotiti, pripitomiti... &ndash; odlična je misao libanonskog Francuza Amina Maaloufa kojom se može sažeti njegov esej &bdquo;U ime identiteta&ldquo; po čijim motivima nastaje predstava &bdquo;Identitluk&ldquo; u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru, a u koprodukciji s Narodnim pozori&scaron;tem Mostar i Studijem za izvedbene umjetnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava će premijerno biti izvedena u HNK Mostar 18. prosinca u 20 sati, a u sljedećoj godini bi trebala gostovati u dvadesetak bosanskohercegovačkih gradova, manjih i većih, te na taj način približiti publici ovu osjetljivu temu. Zanimljivo je da je ovo autorski projekt redateljice Tanje Miletić Oručević, dramaturga Dragana Komadine i glumaca koji su smi&scaron;ljeno do&scaron;li na ideju sudara identiteta na jednom seminaru na kojemu je polazi&scaron;na točka čitanje Maaloufovog eseja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-16-19-12-16-hnkmo-premijera-1220191.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je rađena pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i ideja da se teatar bavi ovim pitanjem je potekla upravo od njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Početna ideja je bila da se radi po knjizi Amina Maaloufa i ona mi se jako svidjela jer je knjiga sjajna i u potpunosti sam se složila s ljudima iz IOM-a da je vrlo aktualna i vrlo primjenjiva na dru&scaron;tvenu situaciju u kojoj živimo. No, teatar kao poseban prostor komunikacije ima svoja pravila tako da smo zapravo proiza&scaron;li samo iz motiva eseja, a na jedan teatarski razigran način kasnije smo se bavili satiričnim prikazom krajnjih posljedica vrlo plitko shvaćenih identiteta u BiH&ldquo;, rekla nam je redateljica predstave Tanja Miletić Oručević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakve teme zahtijevaju satiru i njenom primjenom upućuje se o&scaron;trica ambijentu u kojem živimo, ali se satiričnim teatrom publici približavaju i teme o kojima je inače mučno govoriti, ali ih i slu&scaron;ati. Glumac HNK Mostar Ivan Skoko to obja&scaron;njava time da se ljudi prepoznaju kroz humor. &bdquo;Nadam se da će na&scaron;a publika upravo to i učiniti, vidjeti jedan dio sebe ili makar prepoznati nekoga drugoga. Cijeli smisao predstave je da pokažemo besmisao određenih pona&scaron;anja&ldquo;, kaže Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov kolega u predstavi Dražen Pavlović dodaje da predstava jeste smije&scaron;na, ali smije&scaron;na sa značenjem i istodobno ozbiljna jer su okolnosti u kojima se živi smrtno ozbiljne. &bdquo;Mislim da smo napravili predstavu koja komunicira s publikom na prije svega ljudskoj razini, na razini prepoznavanja, nepretenciozno, ali i predstavu koja hrabro dekonstruira nacionalizam, religiju i općenito se igra s tenzijom koja je nedvojbeno prisutna među narodima u BiH. A lijepo i glumimo moram priznati&ldquo;, kaže nam Dražen.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-16-19-12-16-hnkmo-premijera-122019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Satira ukazuje i prokazuje i možda njezin način jeste humorističan, ona je itekako realna te u ljudima može probuditi kolektivnu svijest koja dalje vodi ka promjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi glume: Ajla Hamzić, Amela Kreso i Fatima Kazazić Obad iz NP Mostar; Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko i Ivo Kre&scaron;ić iz HNK Mostar te gostujući glumci Dražen Pavlović i Nedim Malkočević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenografiju i kostimografiju radi Sabina Trnka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor glazbe je Husein Oručević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-16-hnkmo-premijera-1220192.jpgLjerka Bralo i Josipa Galić najbolje volonterke u 2019. godini, posthumno priznanje Antoniu Zeljki FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=162816162816Grude.com - klik u svijetMon, 16 Dec 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-16-volonteri-ufmh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na samom početku, prisutnima se obratio Ivan Soldo, predsjednik Upravnog odbora Zaklade fra Mladen Hrkać, koji je zahvalio svim prijateljima i podupirateljima..<p>&nbsp;</p> <p>Zaklada fra Mladen Hrkać je ove nedjelje u &Scaron;irokom Brijegu dodijelila volontersku nagradu &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; za najbolje volontere u 2019. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volonterka godine u Bosni i Hercegovini je Ljerka Bralo iz Viteza, a prva dobitnica priznanja za Republiku Hrvatsku je Josipa Galić iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagradu je dobitnicama uručila Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u Republici Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku, prisutnima se obratio Ivan Soldo, predsjednik Upravnog odbora Zaklade fra Mladen Hrkać, koji je zahvalio svim prijateljima i podupirateljima na dolasku i podr&scaron;ci te jo&scaron; jednom istaknuo važnost i ulogu koju je imala profesorica Gordana Jelić u radu Udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Profesorica Gordana Jelić je bila najbolji primjer kako se malim koracima mogu napraviti velike stvari. Želimo da ova nagrada bude poticaj svima da preuzmu aktivniju ulogu u zajednici u kojoj žive, bez obzira o kojoj udruzi i akciji je riječ jer je velika snaga promjene u rukama svakog od vas&ldquo;, izjavio je predsjednik Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnica Ljerka Bralo, dugogodi&scaron;nja članica udruge Svjetlo iz Viteza, je zahvalila svojim članovima i prijateljima iz udruge Svjetlo koji su je i nominirali za ovo priznanje te članovima Odbora za dodjelu nagrade koji je odlučio da nagrada od u njene ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nitko tko se bavi humanitarnim radom ne radi to s ciljem da dobije ikakvo priznanje, ali moram priznati da je lijep osjećaj kad netko prepozna trud i rad koji stoji iza brojnih dobrih djela&ldquo;, rekla je Ljerka Bralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnica Josipa Galić, odgajateljica u učeničkom domu Marija Jambri&scaron;ak u Zagrebu, je priznanje posvetila svim prijateljima bez kojih sve humanitarne akcije koje organizira i sva dobra djela koja su rezultat istih ne bi imali smisla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ja sam samo olovka u Božjim rukama koja se svakodnevno trudi slijediti put dobrote vođen sa dvije zapovijedi ljubavi, a posebice onom - Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe&ldquo;, izjavila je Josipa Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu svečanosti, posthumno je dodijeljeno volontersko priznanje Gordana Jelić pok. Antoniu Zeljki, volonteru Zaklade fra Mladen Hrkać i humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo;, koji je tragično preminuo u srpnju ove godine u &Scaron;irokom Brijegu. Nagrada je uručena njegovoj majki Anki Zeljko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom kraju, predsjednici udruženja građana Svjetlo iz Viteza Dragici Jurčević je uručena prigodna knjiga &bdquo;Služiti čovjeku - Putokaz humanosti u medicini&ldquo; kako bi i dalje nastavili u svom hrabrom, nesebičnom i nepokolebljivom služenju bližnjem u potrebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa nastupila je Lucija Zovko, dok je voditeljica programa bila Misijana Brkić Milinković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaklada fra Mladen Hrkać dodjeljuje nagradu &ldquo;Gordana Jelić&rdquo; istaknutim pojedincima iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske za sudjelovanje u organizaciji i provedbi volonterskih aktivnosti čime se značajno doprinosi pobolj&scaron;anju kvalitete života korisnika ili općoj dobrobiti zajednice, aktivnom uključivanju građana u dru&scaron;tveno odgovorna događanja te u konačnici razvoju humanijeg i solidarnijeg dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada nosi ime &ldquo;Gordana Jelić&rdquo; u čast preminule profesorice psihologije i pedagogije iz &Scaron;irokog Brijega čiji volonterski doprinos i angažman u radu humanitarne udruge &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; je nemjerljiv. Profesorica Gordana Jelić je inicijator i začetnik provedbe modela pomoći putem trajnog naloga &ndash; jednog od najvažnijih modela pomoći koji je danas temelj opstojnosti, rada i i djelovanja humanitarne udruge &ldquo;fra Mladen Hrkać&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-16-volonteri-ufmh.jpgVeliki humanitarni koncert 22. prosinca na Broćanskom trgu u Čitlukuhttp://grude.com/clanak/?i=162792162792Grude.com - klik u svijetSat, 14 Dec 2019 18:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-14-koncert-citluk-640x416.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početak programa je u 19 sati<p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 22. prosinca na Broćanskom trgu u Čitluku, u organizaciji Župnog ureda Čitluk i Udruge Susret, biti će održan Veliki humanitarni koncert na kojemu će nastupiti Mate Bulić, Slavonija Band, Grupa Enigma, Grupa Gabrijel, Grupa Brotnjo i gosti iznenađenja, prenosi <strong>Brotnjo.info</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak programa je u 19 sati, a cijena ulaznice iznosi 10 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-14-koncert-citluk-640x416.jpgNovinar Dušan Musa nagrađen plaketom ''Zlatno pero''http://grude.com/clanak/?i=162780162780Grude.com - klik u svijetFri, 13 Dec 2019 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-13-dusan-musa-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ''Danima masline 2019.'' godine u Mostaru, plaketom "Zlatno pero", za promociju poljoprivrede nagrađen je Dušan Musa novinar Radiopostaje Čapljina. <p><br />Istaknimo da uz redovito praćenje događanja iz oblasti poljoprivrede, <a title="Radio Čapljina" href="http://radio-capljina.com/" target="_blank">Radiopostaja Čapljina</a> utorkom izuzev razdoblja kad se emitira blagdanski program, odnosno čestitke, emitira emisiju iz poljoprivrede koja donosi najaktualnije teme, a gosti su renomirani stručnjaci iz oblasti agrara iz BiH i regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-13-19-12-13-dusan-musa.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-13-dusan-musa-v.jpgPšenica simbolizira rađanje novog životahttp://grude.com/clanak/?i=162766162766Grude.com - klik u svijetThu, 12 Dec 2019 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na blagdan svete Lucije, 13. prosinca, tradicionalno se sije pšenica. Ona simbolizira rađanje novog života i plodnu iduću godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Majke i bake diljem Hercegovine p&scaron;enicu će namočiti u vodi i tako je ostaviti preko noći. Onda ju treba posu&scaron;iti i posijati. Do Božića i tradicionalne obiteljske molitve biti će velika i gusta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smjestite je uz prozor da dobiva svjetlost, te je povremeno natopite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpgPovodom 25 godina HNK u Mostaru izdata monografijahttp://grude.com/clanak/?i=162755162755Grude.com - klik u svijetWed, 11 Dec 2019 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-11-hnkmostar-monografija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru obilježava 25 godina osnutka i djelovanja.<p><br />Tom prigodom nastala je i monografija koja prikazuje put HNK Mostar od njegova utemeljenja 22. rujna 1994. godine do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored teatrografskih podataka, monografija donosi i tekstove čelnih ljudi Kazali&scaron;ta, kao i vanjskih suradnika, prijatelja i podržavatelja. Predstavljanje monografije 25 godina Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru bit će upriličeno u četvrtak, 12. prosinca 2019. godine u 19 sati na Maloj sceni HNK Mostar, nakon čega će uslijediti i prigodan domjenak u auli Kazali&scaron;ta. Svi ljubitelji kazali&scaron;ta i prijatelji HNK Mostar pozvani su i dobrodo&scaron;li na ovo predstavljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru 25. obljetnicu utemeljenja obilježilo je 22. rujna 2019. godine premijerom predstave 'Kraljevo' Miroslava Krleže, koju je režirao Ivan Leo Lemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da smo u jubilarnoj, 25. sezoni HNK Mostar, obljetnica će se obilježavati i slaviti i raznim drugim programima i sadržajima tijekom cijele kazali&scaron;ne sezone 2019./2020.&ldquo;, izjavio je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja dodav&scaron;i &bdquo;kako je obljetnica ne samo povod za slavlje, nego i prigoda za pogled unatrag, za sagledavanje i vrednovanje do sada učinjenog&ldquo;.<br />&bdquo;Stoga smo priredili i obljetničku monografiju 25 godina Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru. Monografija donosi mno&scaron;tvo obrađenih i uređenih teatrografskih podataka i sadržaja, ali i svjedoči o dru&scaron;tvenom i političkom kontekstu ne samo nastanka već i cjelokupnog djelovanja HNK Mostar. Svjedoči kako je HNK Mostar danas, usprkos raznim i mnogim problemima s kojim se u ovih 25 godina susretao, repertoarski profilirano kazali&scaron;te koje razumije i prati suvremene teatarske estetike i izričaje. Ali, također, svjedoči i kako je riječ o ozbiljnoj instituciji kulture koja, svjesna svoje dru&scaron;tvene uloge i odgovornosti, kreira i prenosi transgeneracijsko, institucionalno kulturno pamćenje jednoga dru&scaron;tva i naroda. S ponosom mogu reći kako je HNK Mostar nezaobilazna sličica u mozaiku ne samo hrvatskog kulturnog identiteta u BiH, nego i kulturnog identiteta grada Mostara i cijele BiH, svih njenih naroda i građana.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavljanju monografije sudjelovat će i predsjednik Upravnog vijeća HNK Mostar Miroslav Palameta koji smatra kako je &bdquo;dvadeset i peta godi&scaron;njica utemeljenja Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru osobit jubilej&ldquo;.<br />&bdquo;Priča je to o uspje&scaron;nom i vrlo kvalitetnom ostvarenju davne zamisli o kulturnoj projekciji narodne osobnosti kroz oblikovanje europski urbanog lica na&scaron;ega grada i prostora, dakako, u kooperativnoj otvorenosti s drugim kulturolo&scaron;kim i narodnim zajednicama. Knjiga koja je prati, s prilozima posve kompetentnih i u problematiku predano involviranih autora, napisana na hrvatskom i engleskom, pregledno i argumentirano govori o tome. Dakle, ona nije samo svečana i prigodna, lijepo uređena bro&scaron;ura, već prava čitka knjiga, koja &scaron;iroj javnosti, sada&scaron;njoj i budućoj, prvi put podnosi izvje&scaron;će o svom radu, planovima i projekcijama. Istodobno ona je svjedočanstvo i primjer kako jedna institucija s kvalitetnim djelatnicima, s mudrom i nesebičnom upravom i u ovom ekonomski i politički kaotičnom vremenu, može postizati stvarne uspjehe i računati na svoju budućnost&rdquo;, istaknuo je Palameta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-11-19-12-11-hnkmostar-monografija.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Miroslava Palamete i Ivana Vukoje, u predstavljanju monografije sudjelovat će i umjetnički savjetnik Dragan Komadina te redateljica, dramaturginja i docentica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Dubravka Zrnčić Kulenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderatorica je Anita Milićević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-11-hnkmostar-monografija.jpgPromovirano šest diplomanada i otvorene radionice za obradu metala i stakla na ALU http://grude.com/clanak/?i=162740162740Grude.com - klik u svijetTue, 10 Dec 2019 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-10-alu1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru Dana Sveučilišta na Akademiji likovnih umjetnosti svečano je promovirano šest diplomanada u magistre kiparstva, slikarstva i grafike i profesore likovne kulture te su otvorene radionice za obradu metala i stakla. <p><br />U ime rektora SUM-a prof. dr. sc. Zorana Tomića, diplomandima se obratio prorektor za znanost i razvoj Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak koji je istaknuo kako diplomandi mogu biti sretni i ponosni &scaron;to su zavr&scaron;ili Akademiju likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Mostaru. &bdquo;Dana&scaron;nji dan je va&scaron; dan, a dana&scaron;nja svečanost je kruna va&scaron;eg vi&scaron;egodi&scaron;njeg truda i rada. Diplome koje ćete danas dobiti nastojte da vam zaista posluže, da vam ne budu samo neka potvrda, posebice mislim na vas koji ćete djelovati u okviru odgojno-obrazovnog rada&ldquo;, kazao je prorektor Čolak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekan ALU-a Stjepan Skoko je naglasio kako je promocija posebno svečan trenutak kako za diplomande tako i za Akademiju likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Mostaru. &bdquo;Petogodi&scaron;njim studijem na akademiji zasigurno ste stekli znanja i vje&scaron;tine koje ćete moći praktično primijeniti u budućim poslovima&ldquo;, rekao je dekan Skoko te dodao kako je ponosan na novu generaciju magistara kiparstva, slikarstva i grafike te profesore likovne kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radionice za obradu metala i stakla studentima Akademije bit će prostori za stvaranje novih umjetničkih djela. &bdquo;Radionice će služiti i služe studentskoj praksi i otvorene su za suradnju s gospodarstvom i drugim umjetnicima koji u njima mogu izrađivati vlastite umjetnine, a isto tako se i educirati kroz praktičnu primjenu. Radionice će, prije svega, studentima omogućiti praktičnu primjenu znanja i vje&scaron;tina stečenih kroz teorijsku nastavu te dodatno ojačati studentsku praksu na ALU koja je za oblik nastave kakav se izvodi na ALU od velikog značaja jer praktična nastava predstavlja i najzastupljeniji oblik nastave&ldquo;, naglasio je dekan Skoko te dodao kako se otvaranjem radionica otvara i mogućnost suradnje s gospodarstvom &scaron;to predstavlja i pro&scaron;irenje djelatnosti Akademije na izvannastavni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čast prve, povijesne sjednice Senata koja je održana izvan Mostara na Akademiji likovnih umjetnosti 13. prosinca 2017. podignuta je ploča kako bi ostao trag i podsjetnik na povijesnu sjednicu, a ploču su otkrili rektor Tomić i dekan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-10-19-12-10-alu3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-10-alu1.jpgFra Lovro Šimić: Nadam se da ću biti dostojan službe oko oltara Kristovahttp://grude.com/clanak/?i=162697162697Grude.com - klik u svijetFri, 06 Dec 2019 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-06-fra-lovrco.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trojica mladića iz Hercegovine: fra Luka Ćorić, fra Lovro Šimić i fra Stipe Rotim primila su Sveti red đakonata u srijedu, 4. prosinca 2019. u Hrvatskoj župi Presvetog Srca Isusova u Chicagu. Sveti red podijelio je pomoćni biskup Chicaga msgr. Joseph Perry, a red đakonata primio je i fra Roberto Serrano, član franjevačke provincije Imena Isusova.<p>&nbsp;</p> <p>U svečanom misnom slavlju, uz kustosa fra Jozu Grbe&scaron;a, sudjelovalo je 15 svećenika. Biskup Perry u svojoj sadržajnoj propovijedi govorio je o važnosti služenja koje je u samoj srži kr&scaron;ćanske poruke pozivajući se na primjer služenja i života sv. Franje: "Služenje u ljubavi tako postaje najbitniji dio poslanja kr&scaron;ćanina, a iznad svega đakona". "Onima kojima je dano puno, traži se od njih i veliko služenje. U vremenu lo&scaron;ih vođa, va&scaron;a vjernost neka sjaji u srcu Crkve", naglasio je biskup Perry, podsjetiv&scaron;i i na važnost zavjeta koja su braća već svečano obećala, a koja se uklapaju u ovu misiju Svetog reda đakonata, uskoro i svećeni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prije svega, osjećaj je zahvalnosti dragom Bogu na daru poziva, a i na svemu tome &scaron;to sam doživio u proteklih 11 godina formacije. Biti đakon uistinu je poseban dar. Nadam se da ću biti vjeran i dostojan te službe oko oltara Kristova", naglasio je<strong> fra Lovro &Scaron;imić </strong>(26), rodom iz Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je neizmjerni dar koji je Bog poslao. U ovome sam već deset godina, mogu reći da sam zahvalan za svaki dan. Sada sam pozvan na služenje ljudima", dodao je Čitlučanin<strong> fra Stipe Rotim</strong> (25).</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0px; visibility: visible; transition: all 0.5s ease 0s; z-index: 1; overflow: hidden; margin-bottom: 0px; margin-top: 20px;">&nbsp;</div> <p>"Na poseban način sam pogođen rečenicom iz obreda koju je biskup Joseph Perry rekao: 'Primi Evanđelje Kristovo čiji si navjestitelj postao. Vjeruj &scaron;to navije&scaron;ta&scaron;, naučavaj &scaron;to vjeruje&scaron;&nbsp;i živi &scaron;to naučava&scaron;'.&nbsp;To je poslanje na koje smo se odlučili", napomenuo je 26-godi&scaron;nji <strong>fra Luka Ćorić</strong> iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svete mise prisutnima se obratio<strong> fra Michael Perry, </strong>poseban gost ovog slavlja i vrhovni poglavar franjevaca cijelog svijeta. Ovo je prvi put u uskoro 95. godi&scaron;njoj povijesti Hrvatske franjevačke kustodije Sv. obitelji da je vrhovni poglavar bio na ređenju braće.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Michael izrazio je <strong>zahvalnost</strong> braći i radost da su zaređeni za đakone. Podsjetio je da je karizma i služba svećenika brinuti se za siroma&scaron;ne, slabe, potrebite...&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; je poziv je upravo tako slijediti Sv. Franju", naglasio je vrhovni poglavar franjevaca cijelog svijeta, koji je prije 20 dana posjetio franjevački samostan <strong>Hrvatskih franjevaca Sv. Ante u Chicagu</strong> te ostao s braćom u razgovoru o stanju Reda i budućim događajima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://mojahrvatska.vecernji.hr/price/veliki-dan-za-trojicu-mladica-iz-hercegovine-od-onih-kojima-je-dano-puno-trazi-se-i-veliko-sluzenje-1364335?fbclid=IwAR0cWuzIaD9XuRkLiwg4fZMCTnumoFtBtkSLvrcUxEo8U5EbK9_1LttFz_k" target="_blank"><em><strong>MojaHrvatska</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-06-fra-lovrco.pngFra Jozo Zovko: Biblija se vratila u naše obitelji, čitajte Božju riječ, njen sadržaj je Isus Kristhttp://grude.com/clanak/?i=152685152685Grude.com - klik u svijetThu, 05 Dec 2019 13:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-23-fra_jozo_zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospa nas je u Međugorju pozvala da čitamo svaki dan Božju riječ. “Draga djeco, Danas vas pozivam da u svojim kućama svaki dan čitate Bibliju. I neka bude na vidljivom mjestu, da vas uvijek potiče da je čitate i da molite”. 18. listopad 1984.<p>&nbsp;</p> <p>"Biblija se vratila u na&scaron;e obitelji! Čitaj Božju riječ, ona je piće tvojem srcu i tvojoj du&scaron;i, pij tu riječ i hrani se njom, žilama tvojim će poteći živa riječ i moći će&scaron; izvr&scaron;iti svoje poslanje. Biblija knjiga nad knjigama, sadržaj te knjige je Isus Krist", riječi su fra Joze Zovke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/1fd7ussz5Cg" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-23-fra_jozo_zovko.jpgTradicionalni božićni koncert HKUD-a sv. Ante – Cim 'Gradu s ljubavlju'http://grude.com/clanak/?i=152684152684Grude.com - klik u svijetThu, 05 Dec 2019 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-05-gradu-s-ljubavlju-2019-web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz domaćine, HKUD „sv. Ante – Cim“, koncert će obogatiti KUD “Kupljenovo” iz Kupljenova te ženska klapa “Zvizdan” iz Posušja.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko kulturno umjetničko dru&scaron;tvo &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; iz Mostara u subotu, 7. prosinca u 19:00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru priređuje svoj tradicionalni božićni koncert &bdquo;GRADU S LJUBAVLJU&rdquo; kojim će unijeti božićni duh u grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je besplatan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i dosada&scaron;njih godina ljepotom plesa, pjesme, običaja i bogatstvom narodnih no&scaron;nji upriličit će nezaboravno druženje sa svima onima koji dođu i budu gosti ove manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz domaćine, HKUD &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&ldquo;, koncert će obogatiti KUD &ldquo;Kupljenovo&rdquo; iz Kupljenova te ženska klapa &ldquo;Zvizdan&rdquo; iz Posu&scaron;ja.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-05-19-12-05-gradu-s-ljubavlju-2019-web.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>1872. godine u njedrima Franjevačkog samostana u Mostaru nastalo je Dru&scaron;tvo sv. Ante koje je djelovalo sve do potkraj Drugog svjetskog rata. 1993. godine u Domu sv. Ante u Cimu, zajedno sa preživjelim članovima drevnog Dru&scaron;tva sv. Ante i podmladkom Dru&scaron;tvo se obnavlja pod imenom HKUD &bdquo;sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo njeguje i čuva tradicionalno kulturno nasljeđe hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, no&scaron;nje i glazbala, kao i folklor susjednih država i naroda te sa sobom nosi vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad Dru&scaron;tva obuhvaća sve uzraste, počev&scaron;i od najmlađih &scaron;kolaraca i &scaron;kolarki, potom mladih srednjo&scaron;kolskog uzrasta, studentskog uzrasta, rekreativne skupine kao i onih starijih, koji vjerno čuvaju izvorni narodni folklor na&scaron;eg kraja i naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne zaboravite: &bdquo;Mi smo 26 godina s Vama i za Vas jer sve &scaron;to zajedno sačuvamo kroz stoljeća postaje kulturno blago jednog naroda&ldquo;,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srdačno, dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-05-gradu-s-ljubavlju-2019-web.jpgMarke HP Mostar ''Božić 2019. i Nova godina'' sada i u praktičnoj kutijicihttp://grude.com/clanak/?i=152656152656Grude.com - klik u svijetTue, 03 Dec 2019 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-03-kutijabozicinova2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu.<p><br />Marke se u po&scaron;tanskom prometu nalaze od 1. prosinca 2019. Tiskane su u arku te kao samoljepive marke u roli pakirane u praktične kutijice od po 100 komada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje samoljepivih maraka je praktično i brzo, u prvom redu namijenjene su poslovnim korisnicima koji ne ispunjavaju uvjete za potpisivanje ugovora o predaji po&scaron;iljaka kao i svim korisnicima koji svakodnevno koriste uslugu slanja pismovnih po&scaron;iljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na blagdan Božića kr&scaron;ćanski svijet slavi rođenje sina Božjega Isusa Krista koji se rodio i postao čovjekom kako bi otkupio ljude od grijeha. I dok je Božić obiteljski blagdan, Nova godina se najče&scaron;će slavi s prijateljima, bučno i veselo kako i priliči novom početku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo izdanje za koje dizajn potpisuje Ivica Madžar, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-kutijabozicinova2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-novasamoljepiva2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-arakbozicinova2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-bozicsamoljepiva2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-12-03-19-12-03-fdcbozicinova2019.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-03-kutijabozicinova2019.jpgDječak pisao tati u Raj: Odgovor pošte nikog neće ostaviti ravnodušnim!http://grude.com/clanak/?i=152645152645Grude.com - klik u svijetMon, 02 Dec 2019 19:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-02-jase-740x350.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čestitka sedmogodišnjeg dječaka tati koju je poštom želio poslati u raj rastopila je srca mnogih, donosi Večernji.hr.<p>&nbsp;</p> <p>Dječak po imenu Jase i njegova sestra izgubili su oca u prometnoj nesreći prije četiri godine, a dječak je prije nekoliko dana ocu odlučio postati čestitku za rođendan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napisao mu je pismo, stavio u kuvertu i odnio u po&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Gospodine po&scaron;taru, možete li ovo dostaviti mom tati u Raj za njegov rođendan? Hvala! &ndash; pisalo je na kuverti, objavila je njegova majka Teri Copland na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor britanske po&scaron;te nikoga nije ostavio ravnodu&scaron;nim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dragi Jase, dok smo dostavljali tvoju po&scaron;iljku, nai&scaron;li smo na neke probleme. Htjeli smo iskoristiti ovu priliku da ti kažemo da smo uspje&scaron;no dostavili pismo tvom tati u Raju. Bilo je te&scaron;ko jer smo na putu do raja morali izbjegavati zvijezde i druge objekte u galaksiji. Budi siguran da je ovo važno pismo isporučeno. Na&scaron; prioritet je dostaviti po&scaron;tu na&scaron;ih korisnika sigurno. Znam da ti je ovo pismo važno. Nastavit ćemo sigurno dostavljati po&scaron;iljke u Raj &ndash; napisao je djelatnik britanske po&scaron;te Sean Milligan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ne mogu opisati koliko njemu znači da je tata dobio čestitku. Vratili ste moju vjeru u ljude i humanost. Iznimno smo zahvalni &ndash; poručila je dječakova majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-02-jase-740x350.jpgŠIROKI BRIJEG: Duhovna obnova Provincije »KAPITUL NA ROGOŽINAMA« i Đakonsko ređenje dvojice kandidatahttp://grude.com/clanak/?i=152610152610Grude.com - klik u svijetFri, 29 Nov 2019 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-29-kapitul-na-rogozinama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovno se okupila gotovo sva Provincija iz domovine, njih 80-ak.<p>&nbsp;</p> <p>Danas, Na blagdan Svih svetih franjevačkog reda, članovi Hercegovačke franjevačke provincije stigli su na &Scaron;iroki Brijeg, kako to čine svake godine, da bi proslavili svoj &raquo;kapitul na rogožinama&laquo;. Ujedno je ovo bilo i đakonsko ređenje dvojice novih kandidata. Ponovno se okupila gotovo sva Provincija iz domovine, njih 80-ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kapitul su započeli molitvom Srednjeg časa te pozdravom mjesnog gvardijana fra Ivana Marića. Nakon toga skup je pozdravio te tematski progovorio o dana&scaron;njem danu mons. fra Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. Ocrtao je kratko franjevačko poslanje danas i snalaženje u ovom suvremenom svijetu. Nazočnima se prigodno obratio i nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje. Sržnim i mudrim riječima približio je to svoje poslanje. Nakon njega sve je pozdravio trenutni provincijal fra Miljenko &Scaron;teko progovoriv&scaron;i kratko o stanju Provincije danas i o nekim pothvatima koji stoje pred njom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uslijedila je sv. misa. Uz ovaj dan fratre veže odredba da tada slave sv. misu za pokojnu braću. Stoga su ih se spomenula i okupljena braća na &Scaron;irokom Brijegu, u samostanskoj crkvi u kojoj su pokopana 24 fratra od njih 66 koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu i poraću. Naravno da su se ovom prilikom pomolili i za napaćenu hrvatsku domovinu. Sv. misu je predvodio biskup fra Marko Semren. Propovijeđu se nadovezao na ono &scaron;to je već u dvorani govorio okupljenim fratrima. Tijekom sv. mise zaredio je za đakone i dvojicu kandidata Hercegovačke franjevačke provincije: fra Zlatka Ćorića i fra Renata Galića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenimo jo&scaron; da o pobijenim hercegovačkim franjevcima sada posebnu brigu vodi Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; na čelu s fra Miljenkom Stojićem. U tu svrhu, između ostaloga, svake godine se 7. veljače na &Scaron;irokom Brijegu obilježava kao obljetnica ubojstva svih franjevaca, jer ga je Uprava Provincije proglasila svojim sredi&scaron;njim žrtvoslovnim mjestom. U sklopu obilježavanja redovno se raspisuje i Natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci iz područja: književnosti, glazbe, likovnosti, povijesti, računalstva, fotografije i videa. Svi oni koji žele sudjelovati na već raspisanom natječaju trebaju svoje radove poslati Vicepostulaturi najkasnije do 15. prosinca, kako o tome pi&scaron;e portal <a title="Pobijeni info" href="http://www.pobijeni.info" target="_blank">pobijeni.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-29-kapitul-na-rogozinama.jpgPROČITAJTE DANAŠNJE EVANĐELJE PO LUKI I PUNO TOGA ĆE VAM BITI JASNOhttp://grude.com/clanak/?i=152573152573Grude.com - klik u svijetTue, 26 Nov 2019 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-26-krunica-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnje evanđelje po Luki čita se u svim crkvama svijeta, a mnogi su ga danas objavili na svojim društvenim mrežama.<p>&nbsp;</p> <p>U njemu se spominju veliki potresi, gladi i po&scaron;asti, strahote i veliki znakovi s neba. Danas su potresi pogodili Albaniju, Hrvatsku, BiH... mnogi su gladni, razne neugodne po&scaron;asti pogađaju svijet, događaju se mnoge strahote.</p> <p>Je li vrijeme da se promijenimo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročitajte Evanđelje, pomolite se i zahvalite Bogu na dana&scaron;njem danu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitanje svetog Evanđelja po Luki<br />U ono vrijeme: Dok su neki razgovarali o Hramu, kako ga resi divno kamenje i zavjetni darovi, reče Isus: &raquo;Doći će dani u kojima se od ovoga &scaron;to motrite neće ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen.&laquo;<br />Upita&scaron;e ga: &raquo;Učitelju, a kada će to biti? I na koji se znak to ima dogoditi?&laquo; A on reče: &raquo;Pazite, ne dajte se zavesti. Mnogi će doista doći u moje ime i govoriti: 'Ja sam' i: 'Vrijeme se približilo!' Ne idite za njima. A kad čujete za ratove i pobune, ne prestra&scaron;ite se. Doista treba da se to prije dogodi, ali to jo&scaron; nije odmah svr&scaron;etak.&laquo;<br />Tada im kaže: &raquo;Narod će ustati protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. I bit će velikih potresa i po raznim mjestima gladi i po&scaron;asti; bit će strahota i velikih znakova s neba.&laquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-26-krunica-molitva.jpgDanas je posljednja nedjelja Crkvene godine! Slavi se blagdan Krista Kraljahttp://grude.com/clanak/?i=152548152548Grude.com - klik u svijetSun, 24 Nov 2019 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-19-krist_pasija4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Pio XI. uveo je 1925. godine svetkovinu Krista Kralja. Ta se svetkovina slavi na posljednju nedjelju Crkvene godine, a već iduće nedjelje započinje vrijeme Došašća i novi ciklus, nove Crkvene godine.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Da, ja sam kralj</strong></em></p> <p><br /><span id="more-32918"></span></p> <p>Krist, Kralj? Bilo je i pro&scaron;lo je vrijeme moćnih monarhija. &Scaron;to treba slika Krista kao kralja? Nije li ta slika već dugo nadma&scaron;ena?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kralj&rdquo; je jednostavno praslika. Mi jo&scaron; uvijek označavamo lava kao kralja u životinjskom carstvu, jer je on veličanstven,suveren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li Isus Krist veličanstven? Je li suveren? Kako to da on stoji pred Pilatom, upraviteljem najmoćnijeg vladara tada&scaron;njega svijeta, rimskoga cara: kao zarobljenik, bespomoćnik? Treba li on biti kralj?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pilat ga pita, ne podrugljivo, nego po&scaron;teno: &ldquo;Ti li si židovski kralj? Pilat je puno toga saznao o njemu od židovskog naroda koji je čekao na obećanog kralja, na Mesiju koji ga je trebao osloboditi. I znao je kakav politčki eksploziv sadrži ta nada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isus je odgovorio Pilatu s protupitanjem: &ldquo;Govori&scaron; li ti to sam od sebe ili ti to drugi reko&scaron;e o meni?&rdquo; Premda on tu stoji kao zarobljenik, Isus je suveren, kraljevski u svojoj slobodi. On zna: Pilat ima moć nad životom i smrću. On ga može osloboditi ili osuditi na smrt. Isus oslovljava njega ne kao moćnoga upravitelja, nego jednostavno kao čovjeka. Uloge se iznenada mijenjaju. Isus mu postavlja pitanje koje dotiče njegovo srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neočekivano i ja sam stojim pred Isusom, on mi postavlja to pitanje: Želi&scaron; li stvarno sam znati, jesam li ja kralj? Ili samo ponavlja&scaron; govorkanja, krilatice koje o meni kruže?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pilat je zbog toga potpuno direktnog, osobnog pitanja prestra&scaron;en. On ga odbija: to se pitanje mene ne tiče! A ipak ga je pokrenulo. I pratit će ga cijeli život, lo&scaron;a savijest će ga mučiti: tada sam jednoga u Jeruzalemu osudio na smrt iako sam znao da je nevin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesam li tvoj kralj? To pitanje postavlja Isus meni. Ne tvoj tiranin, tvoj diktator, nego kralj! Odbija&scaron; li to pitanje? Ili kaže&scaron; da?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dar je Duha u nama, ako smo slu&scaron;atelji njegova glasa. Tada smo mi njegovo kraljevstvo. Njegovo kraljevstvo neće biti opisano na zemljopisnoj karti. Njegovo kraljevstvo su ljudi, koje je on zarazio svojom istinom, kojima on daruje unutarnji okus na životu za druge, u kojima Bog započinje životnu praksu ozdravljujuće budućnosti s ljudima. Isus je kralj bez države i bez vojnika, ali on nije kralj bez ljudi. To nisu ljudi koje je on sebi podložio, nego ljudi kojima je on vratio njihovo kraljevsko dostojanstvo i koje je on dobio kao prijatelje i koji s njim daju svjedočanstvo uspjeloga života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko mjeseci slu&scaron;ali smo kako su ga ljudi htjeli učiniti svojim kraljem nakon umnažanja kruha. Dakle, učiniti ga kraljem kruha. On se trebao brinuti za njih. Tako ljudi redovito biraju svoje kraljeve. Oni im trebaju dati jesti a k tome jo&scaron; i zabaviti. &ldquo;Kruha i igara&rdquo; bio je recept kraljeva ovoga svijeta, da bi ljude držali u podložnosti. Isus se povukao zbog tog izbora za kralja. Tek u svojoj muci stoji on u Ivanovu evanđelju sa svojim kraljevskim poslanjem. Tu biva jasno do kojeg mu je kruha bilo stalo kada su u pitanju ljudi, naime radilo se o kruhu njegova predanja za nas. Radi toga kruha on je na&scaron; kralj. U njemu primamo istinu, da s njime dođemo do života, mi smo u praksi jedni za druge tu i s Isusom se predajemo Ocu. &ldquo;Tko od ovoga kruha jede, taj će živjeti u vječnosti. &rdquo; (Iv 6,51 c)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fra Jozo Župić/franjevci-split.hr</strong></p> <p>www.tomislavnews.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-19-krist_pasija4.jpgNAJAVA: Večer gange u čast sv Katihttp://grude.com/clanak/?i=152532152532Grude.com - klik u svijetThu, 21 Nov 2019 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-26-18-11-26-018-ganga2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Festival će zasigurno okupiti mnoštvo zaljubljenika i pjevača te tradicionalne glazbe.<p>&nbsp;</p> <p>Festival gange Grude 2019. održat će se u ponedjeljak, 25. studenoga boćarkom domu Biberon u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival će zasigurno okupiti mno&scaron;tvo zaljubljenika i pjevača te tradicionalne glazbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori, Udruga za očuvanje kulturne ba&scaron;tine i istobiti Davorija i Grudski ganga&scaron;i, pozivaju sve zaljubljenike u gangu da dođu na tu manifestaciju te uživaju u onome &scaron;to su, kako navode, na&scaron;e bake, djedovi i preci pjevali &ldquo;od jutra do sutra&rdquo; i s ljubavlju prenosili na mlađe uzraste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak programa je u 18 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-26-18-11-26-018-ganga2.jpgĐorđe Balašević doživio infarkt! Nalazi se u bolnicihttp://grude.com/clanak/?i=152453152453Grude.com - klik u svijetFri, 15 Nov 2019 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-017_balasevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako neslužbeno doznaje Blic Đorđe Balašević je doživio infarkt miokarda, trenutačno se nalazi u bolnici te su mu ugrađeni stentovi. <p>&nbsp;</p> <p>Fanovi su na njegovoj stranici ostavili komentare pune razumijevanja, a neki su se i zabrinuli. "S nadom da nije ni&scaron;ta ozbiljno. Želim Vam brzo ozdravljenje", stoji u jednom od komentara dok su mu drugi poželjeli brz oporavak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-017_balasevic.jpegHNK Mostar svojoj publici poklanja ''Jesenju sonatu''http://grude.com/clanak/?i=152445152445Grude.com - klik u svijetThu, 14 Nov 2019 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-14-sonata_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava „Jesenja sonata“ imala je premijeru u ožujku ove godine..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru za Noć teatra, 16. studenoga, svojoj publici daruje predstavu &ldquo;Jesenja sonata&rdquo;, glasovitog &scaron;vedskog filmskog i kazali&scaron;nog redatelja Ingmara Bergmana, a u režiji poznatog hrvatskog redatelja Roberta Raponje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na predstavu je besplatan, a ovo je već deseta godina otkako se u BiH na ovaj način slavi kazali&scaron;na umjetnost. Ove godine se ona obilježava u 14 bosanskohercegovačkih gradova, a različite manifestacije, predstave i popratni programi bit će u 11 europskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Jesenja sonata&ldquo; imala je premijeru u ožujku ove godine, a njom je prvakinja Drame HNK Mostar Sanda Krgo Soldo obilježila 40 godina svog umjetničkog djelovanja. Osim nje, ostali glumci u predstavi su Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić i Robert Pehar.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-14-19-11-14-sonata1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je jo&scaron; ranije rečeno, ovo je sofisticirana i vrhunska predstava koju su uz redatelja Raponju i glumce, radili dramaturg Dragan Komadina, a odlično pogođeno ozračje pastorskog imanja te eteričnu likovnost dali su glazbom Andrijan Zovko, a scenskim i kostimografskim rje&scaron;enjima Jasmina Pacek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava počinje u 20 sati, a mjesta se mogu rezervirati porukom na Facebook stranici Kazali&scaron;ta ili na broj 063 019 019.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-14-sonata_3.jpgOtišao je veliki Branko Lustig: Oscarovac koji je volio Grudehttp://grude.com/clanak/?i=152444152444Grude.com - klik u svijetThu, 14 Nov 2019 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-14-branko_lustig.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu je umro Branko Lustig, najpoznatiji hrvatski producent i dvostruki oskarovac za filmove „Schindlerova lista“ 1993. godine i „Gladijator“ 2000. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Karijeru je počeo jo&scaron; u Jugoslaviji, radeći na filmovima "Ne okreći se sine" i "Kozara". Osamdesetih putuje u Los Angeles gdje upoznaje Stevene Spielberga s kojim je napravio "Schindlerovu listu" za koju je dobio Oscara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao utjecajan producent radi na brojnim filmskim hitovima. Nakon Schindlerove liste najpoznatiji je Gladijator s kojim je dobio drugog Oscara. No,radi i na drugim blockbusterima: Hannibal, Pad crnog jastreba, Kraljevstvo nebesko, Dobra godina...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije desetak godina se vratio u Hrvatsku gdje je bio predsjednik Festivala tolerancije - Festivala židovskog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog židovskog podrijetla preživio je dva koncentracijska logora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je veliki prijatelj Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba, ali i njegov stranački kolega. Upravo zahvaljujući Bandićevim pričama zavolio je i Grude i taj hercegovački, nesalomljivi duh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka mu je laka hrvatska zemlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-14-branko_lustig.jpgPreminula je velika Mani Gotovac: Tko ne prepoznaje ljubav najnesretniji je na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=152430152430Grude.com - klik u svijetWed, 13 Nov 2019 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-13-mani-gotovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminula je Mani Gotovac, najpoznatija hrvatska teatrologinja. Gotovac je preminula jučer, na svoj 80. rođendan.<p>&nbsp;</p> <p>Mani Gotovac je bila prva intendantica u povijesti hrvatskog glumi&scaron;ta i ugledna kazali&scaron;na kritičarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju posljednju knjigu Rastanci, koju je pisala dvije godine, dovr&scaron;ila je ovog ljeta unatoč lo&scaron;em zdravlju, koje joj&nbsp;je onemogućilo da osobno dođe na predstavljanje knjige. Roman "Rastanci" njezina je deveta knjiga, upravo objavljena u izdanju VBZ-a, najavljena kao potresna i beskompromisna priča o cjeloživotnoj ljubavi, koja se bavi najkompleksnijim i najsuptilnijim vezama među ljudima, koje nikad do kraja ne razumijemo, ali zbog kojih živimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mani Gotovac diplomirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kao kazali&scaron;na kritičarka i urednica emisije o kazali&scaron;tu radila je od 1961. do 1990. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kritičarka, dramaturginja i teatrologinja Mani Gotovac rođena je u Splitu 1939. godine. Diplomirala je komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je prva intendantica u povijesti hrvatskog kazali&scaron;ta (HNK Split i HNK Rijeka). Objavila je dvije knjige teatrolo&scaron;kih eseja, "Tako prolazi Glorija" (1984.) i "Dubrovačke mi&scaron;olovke" (1986.), autobiografske romane "Fali&scaron; mi. Prva knjiga: zima/proljeće" (2010.), "Fali&scaron; mi. Druga knjiga: jesen/ljeto" (2011.), "Fali&scaron; mi: u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi" (2013. novo nadopunjeno izdanje), knjigu zapisa iz života i kazali&scaron;ta "Ma koji život, ma koji teatar" (2014.), te romane "Snebiva&scaron; me" (2015.) i "Ćutim te" (2017.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bila je glavna urednica časopisa&nbsp;Prolog&nbsp;(1987.&ndash;1993.), ravnateljica&nbsp;Teatra &amp;TD&nbsp;(1992.&ndash;1998.),&nbsp;Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta Split&nbsp;i&nbsp;Splitskoga ljeta&nbsp;(1998.&ndash;2002.) te riječkoga HNK-a 2003.&ndash;2007.&nbsp; Dobitnica je brojnih kazali&scaron;nih nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Za mene je pisanje uvijek otkrivanje nečega &scaron;to mi je dotad bilo nepoznato"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pisanje je istraživanje, poku&scaron;aj otkrivanja nečega &scaron;to je ranije bilo nepoznato u susretu s melankolijom svakodnevnice, s čime se teatrologinja i spisateljica Mani Gotovac, kako je rekla u nedavno u razgovoru za Hinu, bavi i u svojem novom romanu "Rastanci", u kojemu na dosad najneosobniji način pi&scaron;e o ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja ne mislim da književnost ima terapeutski učinak, bar to nije ono &scaron;to ja tražim u njoj. Za mene je pisanje uvijek otkrivanje nečega &scaron;to mi je dotad bilo nepoznato. Dakle, istraživanje a ne terapija, a na tom putu pojavljuju se stalno razni demoni. I sama sam jedan demon, ali i demoni su različiti", govorila je Gotovac prije nekoliko tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od namjera "Rastanaka" je i ta da pokaže "da su zagrade u životu ono &scaron;to nas određuje; ne&scaron;to &scaron;to je na sporednom mjestu na kraju postaje najvažnije". "I mi se pitamo za&scaron;to smo napravili te gluposti i uni&scaron;tili na&scaron;e živote. Luz i Luv su napravili gomilu gluposti kojima su uni&scaron;tili svoje živote", pojasnila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Rastanci" su opisani kao furiozno ispisana kronika jednog vremena, roman koji se čita u dahu, u kojemu autorica iznimnim spisateljskim umijećem uspijeva uhvatiti i prikazati i ono &scaron;to se nikako ne može racionalno objasniti i ra&scaron;članiti. Atmosfera melankolične reminiscencije česta je emocija proza Mani Gotovac, a sama autorica ističe kako joj se čini da je melankolija temeljni ton odnosa njezinih protagonista, Luz i Luv, kao i zapravo svih ostalih njezinih knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Melankolija vas svaki dan pita &scaron;to danas i za&scaron;to</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve je to puno kontradikcija. Pisanje je i vrsta melankolije, Shakespeare bi rekao da je melankolija bolest, ali meni se čini da je problem melankolije neusporedivo zanimljiviji i neusporedivo teži. Kad svako jutro otvorite prozor, melankolija vas pita &scaron;to danas i za&scaron;to",&nbsp; govorila je Gotovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mani Gotovac u svoju prozu uvijek je unosila dosta od svojeg bogatog životnog iskustva, zahvaćajući &scaron;iroko i duboko u dru&scaron;tveno tkivo vremena koje opisuje. Tako i u "Rastancima" nastupaju brojne velike figure na&scaron;e kulturne scene od sredine sedamdesetih do danas. Autorica ističe kako je pogon njezine najnovije knjige &ndash; izmi&scaron;ljanje, "od najsitnijih banalnosti do najkrupnijih stvari", a knjigu je i otvorila napomenom kako su događaji u njoj izmi&scaron;ljeni, iako imena i prezimena "ponekad stižu iz zbilje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Puno je izmi&scaron;ljanja čak i kad pi&scaron;em o stvarnim osobama, recimo kad pi&scaron;em o Igoru i Slavici Mandić, oni su mi važni u romanu, to su stvarni ljudi ali ni o kome nisam izmislila toliko stvari kao o njima, od one večere nadalje", pojasnila je. Večera u stanu na petom katu bez lifta u zgradi na zagrebačkom Zrinjevcu jedna je od prvih scena romana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Najnesretniji su oni&nbsp;koji ne znaju prepoznati ljubav"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu je posvetila Seneki, svojem drugom suprugu Željku Senečiću, istaknutom filmskom scenografu, slikaru, piscu i redatelju koji je umro početkom 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su knjige Mani Gotovac pogonjene emocijama, a ljubav njezina vječna opsesija. Suočavanje s plejadom emocija u ljubavi i odnosima s voljenim ljudima tema je koja se provlači na ovaj ili onaj način kroz sve njene knjige. Iz sada&scaron;nje životne perspektive, kao ne&scaron;to &scaron;to ju je najvi&scaron;e obilježilo, kako u životnom, tako i u profesionalnom smislu, Mani Gotovac, na pragu 80. godine života, izdvojila je u nedavnom razgovoru &ndash; upravo ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljubav. Stanje ljubavi. Pritom, ova je knjiga sve osim ljubića. To je knjiga o mučenju dvoje ljudi, može li to biti ljubić? To je knjiga o jednom odnosu koji određuje cijeli život. Mnogo je ljudi koji nisu u stanju voljeti, koji ne prepoznaju boje ljubavi, koji su slijepi za to. Mislim da su to najnesretniji ljudi na svijetu. To su prazni ljudi kojima se zapravo nikad ni&scaron;ta nije dogodilo. Njima se zapravo ni&scaron;ta i ne može dogoditi", rekla je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I njezin književni alter ego već na samom početku "Rastanaka" jasno govori da joj je ljubav najvažnija. Zbog ljubavi, zaboravila je živjeti. Gledajući unatrag, bi li voljela da je u svojem životu ne&scaron;to "odigrala" drugačije?</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Da sam odigrala drugačije, možda bih voljela da sam ih odigrala ovako. Kada bih to znala, ne bih pisala. Bilo je i tragičnih stvari, ali ni za čim ne žalim. Točno je da je ova knjiga jako osobna ali nijedna moja knjiga nije bila ovako udaljena od mene kao ova", rekla je Gotovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja ne znam tko je Mani Gotovac. Kad bih to znala, ne bi me uopće zanimala. I danas sam, međutim, znatiželjna kad razmi&scaron;ljam o njenim postupcima, demonima, aferama; i danas mi je zanimljivo za&scaron;to ovako a ne onako; i danas mi je zanimljivo istraživati njene postupke. Kad bi mi sve bilo jasno, ne bih ni pisala", zaključila je Gotovac svoj posljedni veliki intervju koji je dala Hini sredinom kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-13-mani-gotovac.jpgUmro je Dudek!http://grude.com/clanak/?i=152415152415Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-dudek-regica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni hrvatski glumac Martin Sagner preminuo je u 88. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>Javnost ga pamti kao neponovljivog Andriju Katalenića, poznatijeg&nbsp;kao Dudek iz kultne serije Gruntovčani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preminuo je nakon kratke i te&scaron;ke bolesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-dudek-regica.jpegMostar Film Festival traži volonterehttp://grude.com/clanak/?i=152413152413Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-mostar-film-festival-13.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijave za volontiranje traju do srijede, 20. studenoga..<p>&nbsp;</p> <p>Mostar Film Festival (MOFF) i ove godine planira okupiti vrijedne zaljubljenike u filmsku umjetnost na jednom mjestu te poziva mlade da se priključe i postanu dio volonterske ekipe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv se mogu javiti svi mladi zainteresirani za rad, film i dobru zabavu, a bit će angažirani za rad na festivalskim lokacijama u svim odjelima u razdoblju od ponedjeljka, 25. studenoga, do ponedjeljka, 2. prosinca, priopćeno je iz MOFF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volonterima se nudi mogućnost besplatnog gledanja filmova u slobodno vrijeme, službene majice, obroci te preporuke za daljnje angažmane na budućim festivalima, kao i potvrda o volontiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave za volontiranje traju do srijede, 20. studenoga, a zainteresirani svoje podatke mogu poslati na službeni mail moff@moff.ba, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-mostar-film-festival-13.jpgNAJAVA: U ponedjeljak i utorak glazbeno-scenski projekt o fra Didaku Buntićuhttp://grude.com/clanak/?i=152310152310Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-04-fra-didak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbeno-scenski projekt DIDAK - SVJETLOST IZ HERCEGOVINE na repertoaru je Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru u ponedjeljak i utorak, s početkom u 20 sati.<p><br />Ova multimedijalna predstava afirmira život jednog velikog čovjeka, fra Didaka Buntića, koji je je svoj život i svećeničko poslanje posvetio pomaganju drugima. Fra Didak Buntić obilježio je razdoblje kada je cijeloj Hercegovini bilo izuzetno te&scaron;ko. U "godinama gladi", krajem Prvog svjetskog rata, u Slavoniji i Srijemu osigurao je prihvat za 17.000 djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vodio je računa da u Slavoniji pravoslavna djeca idu u pravoslavne obitelji kako ne bi imala problema u svom daljnjem vjerskom odgoju. Tražio je da muslimanska djeca ostanu zajedno te se zalagao da im se ne daje vjerski zabranjena hrana. Osnivao im je mjesne &scaron;kole, odnosno mektebe jer u Slavoniji nije bilo džamija. U tome i jeste njegova stvarna veličina. On jeste bio i prosvjetitelj i graditelj, a po mnogim razmi&scaron;ljanjima i revolucionar, ali je život posvetio nadasve hercegovačkom puku kojemu je služio do kraja života&ldquo;, kaže Robert Pehar koji sudjeluje u ovom projektu o fra Didaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je za talijanskog renesansnog pisca bila Arkadija, kao simbol prirodna, zdrava i sretna života, to je za fra Didaka njegov zavičaj, njegova Hercegovina, njegov Misir &ndash; zemlja mogućnosti i izobilja za koje se treba boriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst za ovaj pastoral djelo je fra &Scaron;imuna &Scaron;ite Ćorića, skladbe je aranžirao Igor Tatarević, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo. Osim Roberta Pehara, sudjeluju Jelena Kordić Kuret, Ivo Kre&scaron;ić, Ilija Pujić, Ivan Prskalo, Mustafa Stupac, Mario Bo&scaron;njak, Marijo Bevanda, Ivana Duvnjak, Marko Palameta i Petar Jozić, a svoj je glas &bdquo;posudio&ldquo; i Nedžad Maksumić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koproducent je HKUD &bdquo;Didak&ldquo; iz župe Gradnići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezervacija ulaznica: porukom preko Facebook stranice hnkmostar ili telefonom na broj 063 019 019 od 9 do 17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene ulaznica: redovita 10 KM; studenti, učenici i umirovljenici 5 KM; studenti i djelatnici Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere/ulaznice.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-04-fra-didak.jpg''Čitajte knjigu evanđelja, donosite ljubav i mir svojoj braći''http://grude.com/clanak/?i=152285152285Grude.com - klik u svijetSat, 02 Nov 2019 13:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-02-darren-i-vidjelica-mirjana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki broj vjernika, hodočasnika jutros se okupio na ukazanju koje vidjelica Mirjana Dragićević – Soldo ima svakog 2. u mjesecu u Međugorju. Ovim putem donosimo poruku koju je vidjelica Mirjana jutros prenijela vjernicima:<p>&nbsp;</p> <p>Moj ljubljeni Sin je uvijek molio i slavio Oca Nebeskog. Uvijek mu je govorio i u Njegovu se volju uzdao. Tako biste i vi trebali činiti, djeco moja, jer Nebeski otac uvijek slu&scaron;a svoju djecu. Jedno srce u jednom srcu, ljubav, svjetlost i život. Nebeski Otac se darovao po jednom ljudskom licu, a to lice je lice moga Sina. Vi, apostoli moje ljubavi, vi biste uvijek trebali lice moga Sina nositi u svojim srcima i svojim mislima. Vi biste uvijek trebali misliti na Njegovu ljubav i Njegovu žrtvu. Trebali biste moliti da uvijek osjećate Njegovu prisutnost, jer, apostoli moje ljubavi, to je način da pomognete svima onima koji ne poznaju moga Sina, koji nisu upoznali Njegovu ljubav. Djeco moj, čitajte knjigu Evanđelja. To je uvijek ne&scaron;to novo, to je ono &scaron;to vas veže uz moga Sina koji je rođen da donese riječ života svoj mojoj djeci i da se žrtvuje za sve. Apostoli moje ljubavi, no&scaron;eni ljubavlju prema mome Sinu, donosite ljubav i mir svoj svojoj braći. Nikoga ne sudite. Svakoga po ljubavi prema mome Sinu volite. Na taj način ćete se brinuti za svoju du&scaron;u, a ona je ono najdragocjenije &scaron;to vam uistinu pripada. Hvala vam &ndash; navedeno je u jutro&scaron;njoj poruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-02-darren-i-vidjelica-mirjana.jpgDani užasa kao ovi neka za nas budu dani prilike! Kršćani, otvorite očihttp://grude.com/clanak/?i=152277152277Grude.com - klik u svijetSat, 02 Nov 2019 00:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dani užasa, opasnosti i pogibelji, kao ovi s kojima se danas suočavamo, za nas su dani prilike. Mi kršćani nismo pozvani da zatvorimo oči na ove strašne činjenice oko nas.<p>&nbsp;</p> <p>Posljednji dani na mnogo su načina mračni. Zločin se diže do neba; &scaron;okantan nemoral i pokvarenost otkrivaju se jednako na visokim kao i niskim mjestima; nasilje postaje sve smrtonosnije i povlači za sobom i mlađe počinitelje i žrtve; obitelji se raspadaju u alarmantnoj stopi; zlostavljanje djece prije i nakon rođenja postaje sve bezdu&scaron;nije; antibožji duh sve je odvratniji, glasniji i ra&scaron;ireniji; u mnoge crkve u kojima se Evan<span class="text_exposed_show">đelje propovijedalo u sili i čistoći sad su u&scaron;li svjetovnost i kompromis. A možemo navesti i druge stvari koje nas žaloste, zabrinjavaju i uznemiruju.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Razmahat će se bezakonje i ljubav će kod mnogih ohladnjeti&rdquo; (Mt 24,12). Činjenica da se sad bezakonje doista razmahuje i da će ljubav kod mnogih ohladnjeti ne znači da mi moramo biti među timmnogima čija će ljubav ohladnjeti prema na&scaron;em blagoslovljenom Gospodinu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naprotiv, to nam je izravan poziv i upozorenje da se probudimo i čvrsto uhvatimo Boga, da trčimo prema cilju kao nikada ranije te nastavimo imati vjeru u Boga bez obzira kako stvari izgledale mračne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova te&scaron;ka vremena o kojima govori Riječ Božja (2 Tim 3,1-17) poziv su ne na uzmak ili na usporavanje, nego na ubrzanje. Dani užasa, opasnosti i pogibelji, kao ovi s kojima se danas suočavamo, za nas su dani prilike. Mi kr&scaron;ćani nismo pozvani da zatvorimo oči na ove stra&scaron;ne činjenice oko nas ili da zakopamo glave u pijesak poput nojeva te da se nadamo najboljemu ili da se uspaničimo te tražimo kako da pobjegnemo iz čitave ove stra&scaron;ne situacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin nas poziva da budemo svjedoci za njega upravo među ljudima (Dj 1,8). Mi ne tražimo rupu da se sakrijemo, nego tražimo nekoga kome možemo posvjedočiti. Potrebno je da izvadimo svoja svjetla ispod varićka straha, nevjere i nebrige za mno&scaron;tvo oko nas koje propada (Mt 5,14-15). Isus kaže: &ldquo;Va&scaron;e svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide va&scaron;a djela ljubavi te slave va&scaron;eg Oca nebeskog&rdquo; (Mt 5,16).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dopustimo da svjetlo ljubavi Božje i sigurnosti velikog spasenja da nas je spasio te svjetlo nepokolebljive odanosti Gospodinu kojeg ljubimo i vjerujemo mu tako zasja pred upla&scaron;enim i razočaranim ljudima da se i oni okrenu Bogu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor: W. C. Moore; Izvor: <a href="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1319674968133097&amp;id=175951039172168" rel="noopener" target="_blank">Put života</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgKanye West: Sad sam u Kristovoj službi! Nisam više rob, sad sam sin Božjihttp://grude.com/clanak/?i=142186142186Grude.com - klik u svijetFri, 25 Oct 2019 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-25-kanye-west-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najvećih glazbenika današnjice Kanye West pred nekoliko stotina obožavatelja u Los Angelesu predstavio je svoj novi album znakovitog naslova "Jesus Is King" te film istog imena.<p>&nbsp;</p> <p>"Sad kad sam u Kristovoj službi, moj posao je da &scaron;irim evanđelje, da ljudima pokažem &scaron;to je Isus učinio za mene", rekao je Kanye.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;irio sam glas o mnogim stvarima. Jedno vrijeme sam vam govorio &scaron;to je za mene učinila visoka moda, govorio sam vam &scaron;to je Hennessy učinio za mene, a sad vam govorim &scaron;to je Isus učinio za mene. Nisam vi&scaron;e rob, sad sam sin, sin Božji. Slobodan sam", rekao je Kanye.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da se vjeri okrenuo nakon &scaron;to je 2016. hospitaliziran zbog privremenog psihotičnog napadaja. "Najvi&scaron;e vremena za razmi&scaron;ljanje imao sam kad sam bio u bolnici. Počeo sam čitati Bibliju, počeo sam pisati i izvlačiti citate iz Biblije, a u moju kuću je do&scaron;la osoba koja nije bila kr&scaron;ćanin i nakon 30 minuta sam bio u lisicama i vozili su me u bolnicu", pričao je Kanye.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-25-kanye-west-2.jpgMEĐUGORJE: Žena Siniše Mihajlovića moli za ozdravljenje suprugahttp://grude.com/clanak/?i=142158142158Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-22-019-mihajlovic-supruga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Supruga Siniše Mihajlovića Arianna boravi ovih dana u Međugorju.<p>&nbsp;</p> <p>"Arianna se do&scaron;la pomoliti za Sini&scaron;ino zdravlje. I&scaron;la je na Brdo ukazanja i Križevac, dvije međugorske molitvene oaze, moliti se da Sini&scaron;a pobjedi u svojoj borbi s bole&scaron;ću", rekli su njeni prijatelji, koji su je ugostili u Međugorju, za portal <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/medjugorje/arianna-mihajlovic-u-medjugorju-se-molila-za-zdravlje-svoga-supruga-sinise-173498#news_view" target="_blank">Hercegovina.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sam Mihajlović je ranije izjavljivao da se u Međugorju posebno osjećao.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-22-019-mihajlovic-supruga.jpgŠiroki Brijeg: U četvrtak predstavljanje knjige akademika Mile Pešordehttp://grude.com/clanak/?i=142140142140Grude.com - klik u svijetMon, 21 Oct 2019 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-28-18-10-28-013-mile-pesorda2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjigu će, osim autora, predstaviti Zdenko Ćosić, Anita Martinac i Šimun Musa, a organizator predstavljanja je Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige ''Sloboda, mir meju nami'', autora akademika Mile Pe&scaron;orde, održat će se u četvrtak, 24. listopada, u 19:00 sati u Narodnoj knjižnici &Scaron;iroki Brijeg. Knjigu će, osim autora, predstaviti Zdenko Ćosić, Anita Martinac i &Scaron;imun Musa, a organizator predstavljanja je Ogranak Matice hrvatske &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu sudjeluju Željka &Scaron;aravanja kao moderatorica te Andrija Zeljko kao interpretator ulomaka iz knjige, a glazbenome ugođaju prinos daju učenici Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O knjizi</strong><br />Knjiga "Sloboda, mir meju nami" Mile Pe&scaron;orde ima pet cjelina s ukupno 242 teksta, objavljena u Hrvatskom slovu osim &scaron;to je zadnji prilog objavljen na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Uvodni tekst, "Svjetlost pamćenja", objavljen je 9. lipnja 1995., a ostali (241) su objavljeni kao tjedne kolumne od siječnja 2007. do prosinca 2012. Na kraju knjige nalazi se "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku" od 28. 1. 1971. koje je autor knjige sutvorac i supotpisnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slika na naslovnici je preslik djela "Job i njegova žena" francuskog slikara Georges-a de La Tour naslikana 1630-tih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početak ove knjige autor je stavio dva mota: &ldquo;Ljubite jedni druge kao &scaron;to sam ja ljubio vas.&rdquo; (Iv 15,12) te &ldquo;Bit se istine otkriva kao sloboda.&rdquo; (Martin Heidegger)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje stavove o ljubavi i istini učio je od fra Dominika Mandića, od pobijenih hercegovačkih franjevaca koje spominje na vi&scaron;e mjesta u svojim kolumnama. Nisu ga prestra&scaron;ili &ldquo;ni oni &scaron;to su milicijskim kordonom okružili međugorski Brijeg Gospina ukazanja, ni oni &scaron;to su se drznuli, uvjereni u svoju barbarogenijsku nadmoć, ru&scaron;iti, ubijati na&scaron;e svetinje, na&scaron; dom.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova knjiga je odličan pokazatelj i svjedok jednog za Hrvate, a i &scaron;ire, burnog vremena. Pe&scaron;orda ni&scaron;ta ne krije, otvoreno jasno i glasno govori. Ne boji se jer zna da govori ne iz mržnje nego iz ljubavi; ne govori radi sebe, nego radi istine. Njegove vrednote su jasne: ljubav za hrvatsku domovina, slobodu svog naroda i svakog pojedinca i svakog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pe&scaron;orda izgara od ljubavi za hrvatski jezik i vite&scaron;kim ga perom brani. Sudbina hrvatskog naroda i sudbina hrvatskog jezika za njega su nerazdvojive, a s time i sudbina pojedinaca, čuvara hrvatskog jezičnog nasljeđa. On pi&scaron;e: "Sve do jučer je u našim zemljama proganjan hrvatski jezik, njegovo ime pribijano na stup srama, a neprijateljima naroda i drzave proglasavani svi koji su ostajali vjerni jeziku hrvatskoga kralja Zvonimira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog ljubavi za hrvatsku riječ, Pe&scaron;ordi osobno je javno poručeno da je &ldquo;nagazio na minsko političko polje s kojega se ne vraća ziv i zdrav&rdquo;. Mile Pe&scaron;orda se ne ustručava nazvati pravim imenom ono &scaron;to se njemu i nama pred očima događa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već poznata hrvatska &scaron;utnja autora muči do boli. Zato on ne &scaron;uti i ne taktizira, nego zove na uzbunu. Mili Pe&scaron;ordi, kao i svim mislećim Hrvatima, posebice smeta pre&scaron;ućivanje i nijekanje stra&scaron;nih zločina i progona koji su počinjeni nad hrvatskim narodom zadnjih stotinu godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O autoru</strong><br />Rođen je u Grudama 15. kolovoza 1950. Tijekom proteklih godina istakao se kao pjesnik, književni prevoditelj, književni feljtonist, urednik, sveučili&scaron;ni lektor, diplomat... U Sarajevu je zavr&scaron;io studij romanistike, a u Zagrebu i Parizu postdiplomske studije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književnim stvarala&scaron;tvom počeo se baviti jo&scaron; u srednjo&scaron;kolskim klupama, točnije, u &scaron;esnaestoj godini života. Kao učenik četvrtog razreda Gimnazije u Grudama pokrenuo je i uredio reviju &ldquo;Ogledalo&rdquo;, koja mu je donijela i prva neugodna iskustva. Maturant Pe&scaron;orda, kako i priliči mladim ljudima, neoprezno razmi&scaron;lja svojom glavom i izaziva lokalnu vladajuću elitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo je zabranjeno, a urednik podvrgnut sumnji, jer je, između ostalog, napisao: &ldquo;Iz ruku samoživaca i žderonja spasiti na&scaron; kraj &ndash; to je glavni zadatak svakog mladog čovjeka, mladog duhom i umom&rdquo;. Pisati stihove Pe&scaron;orda nastavlja kao student u Sarajevu. Njegovi su radovi ozbiljni, zanimljivi i literarno relevantni, tako da ih objavljuju tada ugledni književni časopisi kao &scaron;to su &ldquo;Odjeci&rdquo;, &ldquo;Republika&rdquo;, &ldquo;Telegram&rdquo;, &ldquo;Život&rdquo;, &ldquo;Lica&rdquo;, &ldquo;Na&scaron;i dani&rdquo;, kao i niz drugih novina i glasila. S nekoliko pjesama, kao &scaron;to su Protiv tame, Žena malog grada i Moj otac, dostiže razinu potrebnu za ulazak u antologije. To se i događa 1969., kada njegova pjesma Moj otac biva uvr&scaron;tena u "Panoramu mlade hrvatske književnosti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pe&scaron;ordino pjesni&scaron;tvo nai&scaron;lo je od početaka na dobra prijam ljudi pera, znalaca književnih vrijednosti, ali na sumnjičavost stručnjaka za izvanknjiževne subverzivne poruke koje, eventualno, krije pjesnikov metajezik. O tome svjedoči činjenica da mu je prva pjesma &ldquo;Protiv tame&rdquo; bila zabranjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadarenost mladog pjesnika iz Gruda uočio je akademik Slavko Mihalić. O Pe&scaron;ordinim stihovima on pi&scaron;e: &ldquo;Stihovi mladog hrvatskog pjesnika Mile Pe&scaron;orde ostavljaju u pozadini na&scaron;a znanja o jalovosti kamenja, kojim su obrasla južna polja na&scaron;e domovine&hellip; U ovoj su poeziji čovjek i kamen sudbinski poistovjećeni.&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu pjesničku knjigu, Život vječni, objavila mu je sarajevska izdavačka kuća 1971.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sloma &ldquo;Hrvatskog proljeća&rdquo; i zabrane &ldquo;Hrvatskog tjednika&rdquo;, navedene ocjene nisu mogle koristiti socijalnoj promociji Mile Pe&scaron;orde. Osjećajući pote&scaron;koće s kojima se susreće kao pjesnik iz redova hrvatskog naroda, Pe&scaron;orda u siječnju 1971. supotpisuje &ldquo;Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom jeziku&rdquo;. O toj se &ldquo;Deklaraciji&rdquo; u Hrvatskoj malo znade. Potpisala su je sedmorica hrvatskih pisaca iz BiH: Stanko Ba&scaron;ić, Veselko Koroman, Vitomir Lukić, Mirko Marjanović, Nikola Martić, Mile Pe&scaron;orda i Vladimir Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sreću, Pe&scaron;orda ostaje bez većih posljedica glede osobne sigurnosti, radnog mjesta i mogućnosti bavljenja književnim stvarala&scaron;tvom. Pjesnička zbirka Život vječni izbacila je autora u književnu orbitu kao književnika s kojim treba računati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pe&scaron;orda tada živi u BiH, dakle u kompliciranoj sredini obzirom na odnose između Muslimana, Srba i Hrvata, a k tome dolazi iz zapadne Hercegovine koja u tada&scaron;njoj komunističkoj percepciji ima obilježja hrvatskog nacionalističkog kraja koji treba držati neprestano pod političkom i sigurnosnom paskom. Ukoliko je želio opstati u takvoj sredini, morao je biti oprezan, mudar i neprestano živjeti u neizvjesnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored svih tih činjenica, Pe&scaron;orda svoj književni rad stvara kao hrvatski, a ne kao &ldquo;bosanskohercegovački&rdquo;, ili &ldquo;jugoslavenski&rdquo; pjesnik, pozivajući se na A.B. &Scaron;imića, ali i na francuske uzore. Time je oblikovao svoj literarni svjetonazor: zavičaj-hrvatstvo-europejstvo-kristolo&scaron;ki univerzalizam. Nakon &ldquo;Života vječnog&rdquo; slijedi zbirka Zipka zebnje objavljena u Sarajevu 1975.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki književni uspjeh postigla je Pe&scaron;ordina zbirka Slu&scaron;am tvoj glas, tiskana 1980. u Mostaru, s crtežima V. Nevjestića i sjajnim tekstom Jure Ka&scaron;telana. Doživjela je tri izdanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Jure Ka&scaron;telan, popratio je zbirku &ldquo;Slu&scaron;am tvoj glas&rdquo; nadahnutim &ldquo;Bilje&scaron;kama uz rukopis&rdquo; i mladom pjesniku dao dragocjenu poputbinu za put u neizvjesnu književničku budućnost Pe&scaron;orda je u žaru umjetničkog stvaranja. Već iduće, 1981. godine, objavljuje u Sarajevu zbirku Prelijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponukan iskustvima nekolicine hrvatskih pjesnika i Pe&scaron;orda se odlučuje, izdati izbor iz književnog opusa. Čini to uz podr&scaron;ku vrlo uglednih književnih pera. Knjiga Mile Pe&scaron;orde, pod naslovom Izabrane pjesme s predgovorom akademika Jure Ka&scaron;telana, uvr&scaron;tena je u ediciju Književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga, i objavljena u Sarajevu 1985. godine. Iste godine u Makedoniji mu objavljuju prijevod poezije pod naslovom Kuća za jezikat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1987. Pe&scaron;orda objavljuje zbirku Orfički fragmenti, ali, &scaron;to je zanimljivo, u Banjoj Luci. U njoj je objavljena prva varijanta poeme &ldquo;Ba&scaron;čanska ploča&rdquo;. Osamnaest godina poslije opet se vraća njezinoj tajnovitosti, dopunjuje svoj ciklus s "novih sedam pjesama te ju u Hrvatskom slovu 2006. objavljuje kao poemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2000. Pe&scaron;orda odlazi na dužnost sveučili&scaron;nog lektora hrvatskog, odnosno hrvatskosrpskog jezika na Sveučili&scaron;tu u francuskom gradu Rennesu. Ondje razvija živu, kako literarnu, tako i izvanliterarnu djelatnost. Osniva dru&scaron;tvo Francusko-hrvatskog prijateljstva, drži predavanja o agresiji na Hrvatsku, potiče skupljanje humanitarne pomoći, pi&scaron;e pjesme - zbirku pjesama na francuskom jeziku (&ldquo;Riječi za nju&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;enog mandata u Rennesu, Pe&scaron;orda se vraća u Zagreb. Ovdje je supokretač tjednika za kulturu &ldquo;Hrvatsko slovo&rdquo;, a zatim postaje vi&scaron;i savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Kao član Veleposlanstva RH u Sarajevu, zadužen za kulturu, boravi u ovoj državi do 2000., kada zbog promjene vlasti u Zagrebu mora napustiti ovu instituciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zagrebu je Pe&scaron;ordi 1998. objavljena summa poetica, koncipirana kao nova knjiga, pod naslovom Knjiga ljubavi i gnjeva. Iste godine biva zastupljen je u reprezentativnoj antologiji hrvatskoga rodoljubnoga pjesni&scaron;tva od Ba&scaron;čanske ploče do danas, Mila si nam ti jedina. Godine 2002. na slovenski su prevedeni Pe&scaron;ordini stihovi u knjizi Stablo s du&scaron;om ptice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme su mu prevedene na dvadesetak jezika i uvr&scaron;tene u brojne tuzemne i inozemne antologije i panorame.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1996. dodijeljeno mu je najvi&scaron;e državno priznanje Republike Hrvatske za doprinos u kulturi - Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članom je Matice hrvatske od 1970., Dru&scaron;tva pisaca BiH od 1972., dru&scaron;tva hrvatskih književnika u Zagrebu i Mostaru, Hrvatskoga dru&scaron;tva klasičnih filologa, HKD Napredak, Udruge Hrvatska-Irska. Redovitim je članom Hrvatskoga dru&scaron;tva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine od 2000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od listopada 2017. je dopisnim članom Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti sa sjedi&scaron;tem u Parizu, ugledne europske organizacije koja okuplja 60-ak nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobitnik je brojnih književnih nagrada:</strong><br />- 1972. Nagrada izdavačke kuće "Svjetlost" u Sarajevu, za knjigu pjesama "Život vječni"</p> <p>- 1976. Godi&scaron;nja nagrada dnevnika "Oslobođenje" u Sarajevu, za komentar "Za&scaron;to &scaron;utnja?"</p> <p>- 1981. Godi&scaron;nja nagrada za najbolju knjigu Književne omladine Bosne i Hercegovine, za pjesničku knjigu "Slu&scaron;am tvoj glas"</p> <p>- 2007. 1. nagrada Dubravko Horvatić, za poemu "Ba&scaron;čanska ploča", objavljenu u Hrvatskom slovu 2006.</p> <p>- 2009. Godi&scaron;nja Nagradu Antun Branko &Scaron;imić, za knjigu "Ba&scaron;čanska ploča, poema".</p> <p>- 2018. Nagrada "Hrvatski stećak" Matice hrvatske Stolac</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-28-18-10-28-013-mile-pesorda2.jpgPrigodne poštanske marke HP Mostar uz Svjetski dan hranehttp://grude.com/clanak/?i=142110142110Grude.com - klik u svijetFri, 18 Oct 2019 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-18-hpmostar-fdcdanhrane2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke izdanja „Svjetski dan hrane“ s motivima tradicionalnih hercegovačkih jela, pure lučnice i pola ispod sača. <p>&nbsp;</p> <p>Pura se spravlja od domaćeg kukuruznog bra&scaron;na, može se jesti prelivena rastopljenim maslom ili kiselim mlijekom. Poseban specijalite je pura lučnica prelivena domaćim kiselim mlijekom u koje se doda rastopljeno maslo s bijelim lukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pole ispod sača najbolje prijaju uz domaći mladi sir ili sir iz mijeha. Vatra na ognji&scaron;tu mora biti od kvalitetnih drva (hrast, jasen ili grab). Kada se drva pretvore u žar, krumpir narezan na polovice &ndash; pole pokrije se sačem i peče oko sat vremena. Ova jela nekada su bila uobičajena u svakome domaćinstvu, a danas su specijaliteti kojima se dočekuju dragi gosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-18-19-10-18-hpmostar-arakdanhrane2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor maraka je Vijeko Lučić, a izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="Epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-18-hpmostar-fdcdanhrane2019.jpgGruđanin je tada bio u domu Toše Proeskog! Makedonija, Hrvatska, BiH... su plakalehttp://grude.com/clanak/?i=142095142095Grude.com - klik u svijetWed, 16 Oct 2019 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-16-tose_proeski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tog tužnog listopadnog jutra prije 12 godina glavna vijest u svim regionalnim medijima bila je da je Toše Proeski poginuo u stravičnoj automobilskoj nesreći u blizini Nove Gradiške. Makedonski pjevač imao je 26 godina kad je sudar s tegljačem naprasno prekinuo dotad sjajnu karijeru.<p>&nbsp;</p> <p>To&scaron;e je preminuo na mjestu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je te godine u kvalifikacijskoj utakmici gostovala protiv Makedonije u Skoplju, a neutje&scaron;nu obitelj To&scaron;e Proeskog posjetili su Zorislav Srebrić, Gruđanin Jerko Leko koji je za igračke karijere postao legenda Dinama i hrvatski reprezentativac, Danijel Pranjić i Toni Cetinski. Zajedno su oti&scaron;li i na grob To&scaron;e Proeskog, a u dru&scaron;tvu s njima bio je i Davor Lugarić iz 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kući u sredi&scaron;tu Kru&scaron;eva dočekala ih je sestra Dora s obitelji. Tužan, velikom boli ispunjen razgovor odjednom su prekinuli jecaji <strong>majke Domenike i oca Nikole.</strong> Suze su tekle, plač nije prestajao. Jedva su dolazili do riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedina nam je nada to &scaron;to si bio i ostao dokaz da anđeli u ljudskom obliku postoje i ostaju uvijek tu kraj nas - rekao je Cetinski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-16-tose_proeski.jpgFOTO: Senzacionalno! Kod Vinkovaca pronašli rimska kola na dva kotača s konjima!http://grude.com/clanak/?i=142078142078Grude.com - klik u svijetTue, 15 Oct 2019 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-15-vinkovci_kola_konji_1_600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim grobnice s dvokolicom i konjima istraženo je i nekoliko paljevinskih i kosturnih grobova, ukopanih u nasipe tumula..<p>&nbsp;</p> <p>Na arheolo&scaron;kom lokalitetu nedaleko Starih Jankovaca, tijekom arheolo&scaron;kih istraživanja koje na tom lokalitetu provode Gradski muzej Vinkovci i Institut za arheologiju iz Zagreba, otkriven je senzacionalan nalaz rimskih kola na dva kotača s konjima! Fotografije je snimila <a title="HRT" href="http://hrt.hr" target="_blank">HRT</a>-ova novinarka Zrinka Perić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zemljanome humku promjera oko 40 metara te sačuvane visine oko metar pronađena je velika grobna komora u koju su položena kola na dva kotača s konjima. Običaj pokopavanja pod zemljane humke - tumule, predstavlja izuzetan način pogrebnoga rituala tijekom rimskoga razdoblja na jugu Panonske nizine, a povezuju se s iznimno bogatim obiteljima koje su imale istaknutu ulogu u administrativnom, dru&scaron;tvenom i gospodarskom životu provincije Panonije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-15-19-10-15-vinkovci_kola_konji_5_600.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Smje&scaron;tajem zemljanoga humka uz jednu od najvažnijih prometnica Rimskoga Carstva, koja je povezivala Apeninski poluotok s Panonijom i Balkanom te Malom Azijom, aristokratska obitelj nastanjena u blizini Cibala željela je svim putnicima koji su prolazili tim cestovnim pravcem prikazati svoj istaknuti status, ali i bogatstvo kojega su posjedovali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najznačajnije otkriće predstavlja nalaz rimske dvokolice s upregnutim konjima, odnosno radi se o prvome arheolo&scaron;ki istraženom antičkom pokopu s kolima u Hrvatskoj. Detaljni te iznimno složeni postupak dokumentiranja nalaza, koji se provodi od početka istraživanja, donijet će brojne nove spoznaje o konstrukciji rimskih kola, &scaron;to će u konačnici omogućiti njihovu potpunu rekonstrukciju te prezentaciju u stalnome postavu Gradskog muzeja Vinkovci, poručuju iz tog muzeja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovi pronađenih metalnih dijelova kola kao i brojnih predmeta konjske opreme, istražena se grobnica može datirati u 3. stoljeće na&scaron;e ere, &scaron;to je svrstava među najmlađe primjere ovakvoga pogrebnog običaja, obja&scaron;njavaju također u muzeju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim grobnice s dvokolicom i konjima istraženo je i nekoliko paljevinskih i kosturnih grobova, ukopanih u nasipe tumula te dva sredi&scaron;nja groba u kojima su vjerojatno bili pokopani mu&scaron;karac i žena zbog kojih je tumul i podignut, no nažalost oba su groba opljačkana tijekom kasnijih razdoblja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-15-19-10-15-vinkovci_kola_konji_7_600.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka istraživanja, koja su predviđena za kraj listopada, slijedi restauracija svih pronađenih nalaza kao i provedba interdisciplinarnih analiza kojima će se prikupiti važne spoznaje o životu rimske aristokracije u južnoj Panoniji. S obzirom na izuzetnu važnost, ali i ugroženost nalazi&scaron;ta, istraživanja se nastavljaju sljedeće godine, kada se - kažu u Muzeju Grada Vinkovaca, nadaju novim zanimljivim otkrićima te prezentaciji ovoga iznimnoga antičkog kulturnog krajolika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradski muzej Vinkovci i Institut za arheologiju iz Zagreba tijekom rujna i listopada provode sustavna arheolo&scaron;ka istraživanja antičkoga nalazi&scaron;ta smje&scaron;tenoga u blizini Starih Jankovaca nedaleko Vinkovaca. Istraživanja su započela 2017. godine, a provode se uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Vukovarsko-srijemske županije, te uz logističku pomoć Općine Stari Jankovci i poljoprivredne zadruge Stari Jankovci na čijem zemlji&scaron;tu se nalazi lokalitet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-15-vinkovci_kola_konji_1_600.jpgNovi Rajko Dujmić: BOG me vodi u bolji život!http://grude.com/clanak/?i=142025142025Grude.com - klik u svijetTue, 08 Oct 2019 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-08-rajko-dujmic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kontroliranom sam okruženju, ne mogu doći u napast da nešto uzmem. Izaći ću tek kad budem siguran da sam toliko jak da mogu odbiti drogu i alkohol, kaže Rajko Dujmić (65). <p>&nbsp;</p> <p>Skladatelj je po izlasku iz pritvora samoinicijativno oti&scaron;ao na liječenje. Ne želi reći u kojoj je bolnici. Posjetiti ga mogu samo oni koje on poželi. Na uvid u bolnici dao je popis dragih ljudi. Drugi ne mogu do njega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo prostoriju za pu&scaron;enje, tamo razgovaramo koliko želimo. Imam i klavir na kojemu skladam, puno vremena za razmi&scaron;ljanje o sebi. Nikad nije kasno raditi dobro, za novi početak - kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da radi novu glazbu, drugačiju od pregr&scaron;t hitova koje je skladao za Nove fosile i druge izvođače. Privlači ga violina, koju je kao dječak svirao, nove orkestracije starih pjesama, glazba za djecu... Za početak će objaviti &ldquo;Antologiju&rdquo;, zapise njegovih suradnji s drugim glazbenicima. Velika mu je želja raditi duhovnu glazbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovisnosti su me opsjedale cijeli život. Tek sad sam napokon upoznao pravoga sebe. I to kroz spoznaju Boga, u njegovoj punoj snazi. Osjećam da drži ruku na mojem ramenu i vodi me - ispričao nam je Dujmić.&nbsp;</p> <p>Od najranije mladosti najbolje je komunicirao zvukom, a tako je, govori, ostalo do danas. Glazbom se najbolje izražava. Ne misli da je ona njegov posao nego poziv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uvijek radim po mjeri, za nekoga, njegovu boju glasa, nekog kao osobu. Nastojim biti &scaron;to bliže čovjeku koji nosi moju pjesmu. I beskrajno sam zahvalan svima koji su od njih stvorili hitove. Od Fosila preko Stavrosa i Srebrnih krila, Jasne Zlokić, Rive, Aerodroma... S Jajom sam radio na pjesmi &lsquo;Uzalud vam trud svirači&rsquo;. Ba&scaron; sam ponosan &scaron;to sam bio dio projekta &lsquo;Lupi petama&rsquo;. Kruna svega je &lsquo;Moja domovina&rsquo;. To ne pripada samo meni, jedna trećina sam ja, a Zrinko Tutić čini druge dvije, jer njegov je i tekst - ponosan je Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Golemi opus, bezvremenski hitovi ipak nisu njegov najveći ponos.</p> <p>- Najponosniji sam na upornost i poniznost pred Nebom. Bogom. Od ljudi s kojima sam radio tražio sam da daju barem pola od onoga &scaron;to ja mogu dati. Mislim da znam stimulirati ljude. Bog mi je dao &scaron;i&scaron;mi&scaron;eve u&scaron;i, mogu se kretati zatvorenih očiju. Svirao sam s puno ljudi, radio treću rock operu u svijetu &lsquo;Gubec beg&rsquo;. Svirao sam orgulje u prvih 100 izvedbi. Bole me nečije muke, primim ih kao svoje. Kad netko ne zna &scaron;to bi sa svojim glasom, ja znam izmisliti i ime i stil i glazbu, pa čovjek shvati da je to on. Sve dobro vidim osim samoga sebe - kaže Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U te&scaron;kim vremenima uz njega su uvijek bili <strong>Zrinko Tutić, Stevo Cvikić, Nenad Ninčević, Vlado Kalember, Jasenko Houra</strong> i <strong>Tonka Popadić</strong>. Lak&scaron;e mu je nabrojiti koliko ga puta ljudi i suradnici nisu razočarali. Kad je tužan, zapusti se. Trag na du&scaron;i ostavile su mu smrti. Tad je, kaže, dobio nebeski &scaron;amar. Počelo je s Mokom, koji je umro na Rajkov rođendan. Mamu je izgubio na isti dan pa, nabraja, <strong>Đurđica, Dino Dvornik</strong> i na kraju <strong>Nenad &Scaron;arić Brada</strong>, bubnjar Fosila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da ne govorim o Đorđu Novkoviću i drugim prijateljima. Nestaju ljudi. Već me strah kad zazvoni telefon da mi opet ne javljaju kako nekoga nema. Imam pet značajnih nebeskih &scaron;amara - rekao je Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-08-rajko-dujmic.jpegSveti Franjo i dalje čuva svoju Hercegovinu od svih progonahttp://grude.com/clanak/?i=141999141999Grude.com - klik u svijetMon, 07 Oct 2019 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-07-019-sv-franjo-capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Franjo jedan je od najštovanijih svetaca Katoličke crkve, a to se u njegovoj Hercegovini, koju su fratri stoljećima sačuvali, svakodnevno potvrđuje.<p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo je za&scaron;titnik mučeničke župe Čapljina, a unatoč svim progonima od strane osmanlijskih pa komunističkih vlasti nekad do mjesnog biskupa danas. župa živi složno, u vjeri, &scaron;to potvrđuju i prepune crkve u kojima čapljinski fratri predvode svetu misu. Zajedni&scaron;tvo u slozi i ljubavi potvrđeno je i ovog listopada, na proslavi blagdana svetog Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na proslavi je sudjelovao velik broj vjernika iz župe Čapljina kao i ostalih prijateljskih župa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-07-19-10-07-sv-franjo-19-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com/Đaka city/Hercegovackiportal.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-07-019-sv-franjo-capljina.jpgHKUD ''sv. Ante – Cim'' Mostar održalo samostalni koncert u Montegrotto Termama u Italiji FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=141956141956Grude.com - klik u svijetThu, 03 Oct 2019 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-03-img_0253.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 27. do 30. rujna članovi hrvatskog kulturno umjetničkog društva „sv. Ante – Cim“ Mostar su boravili u Montegrotto Termama, u Italiji. <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv gradonačelnika Montegrotta, Riccarda Mortandelloa, a u organizaciji Silvia Narda, predsjednika humanitarne organizacije Auser, Dru&scaron;tvo je izvelo cjelovečernji koncert u parku Mostara u Montegrotto Termama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija Auser se vi&scaron;e od 20 godina, u suradnji s Gradom Mostarom i Gradom Montegrottom, bavi različitim, humanitarnim, socijalnim i kulturnim programima. Jedan u nizu takvih projekata jest i manifestacija Colori d'Autunno (Boje jeseni) u skopu koje je na&scaron;e Dru&scaron;tvo izvelo koncert.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu su se predstavile dvije skupine Dru&scaron;tva, izvođački plesni ansambl kojeg uvježbava koreograf i umjetnički ravnatelj Goran Juričić i ženski vokalni ansambl kojeg vodi profesorica Silvia Vukojević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Montegrotto Termi, članovi Dru&scaron;tva su posjetili i Padovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradovi Montegrotto Terme i Mostar su dva grada prijatelja i ovaj koncert jedinstven je primjer kulturne suradnje dva grada kroz koji smo ojačali na&scaron;e prijateljske veze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo je građanima Montegrotta dočaralo pjesmu, igru i običaje koje godinama vjerno čuva od zaborava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U delegaciji Grada Mostara bili su Radmila Komadina, glavna savjetnica Gradonačelnika i Božo Ćorić, načelnik odjela za dru&scaron;tvene djelatnosti.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-coloridautunno-page-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0135-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0136.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0146-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0152.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0253.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0258.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0311.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0472.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0562.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0564.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-img_0572-001.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com<br />FOTO: Framost</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-03-img_0253.jpgPrigodna poštanska marka HP Mostar ''Međunarodni dan kulturne baštine''http://grude.com/clanak/?i=141954141954Grude.com - klik u svijetThu, 03 Oct 2019 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-03-fdcdanbastine2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdanje „Međunarodni dan kulturne baštine“, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodnu po&scaron;tansku marku u povodu Međunarodnog dana kulturne ba&scaron;tine na kojoj je prikazano djelo akademskog slikara Ivice Vla&scaron;ića pod nazivom &bdquo;Sam s vjetrom&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom umjetničkom opusu Vla&scaron;ić najče&scaron;će slika pejzaže i konje te idiličnu ljepotu prirode livanjskog kraja koju, kroz svoja djela, ostavlja svima nama u kulturno naslijeđe. Idilična priroda, mir zimske idile ili bujna vegetacija i nesputani konji vječna su inspiracija zaustavljena kao trenutak ljepote u kojemu uživamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-03-19-10-03-300dpidanbastine2019.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje &bdquo;Međunarodni dan kulturne ba&scaron;tine&ldquo;, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="Epostshop" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-03-fdcdanbastine2019.jpgBožićni duh već se probudio u vama? Evo što kaže psihologhttp://grude.com/clanak/?i=141926141926Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-dolac_gornji_bozicno_selo_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se mnogi mršte na samu pomisao prijevremenog božićnog dekoriranja, oni koji ukrase stave ranije u svoje domove su prema tvrdnjama stručnjaka sretniji ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>Obja&scaron;njenje je zapravo veoma logično. Stavljanje ukrasa podsjeća vas na djetinjstvo, vrijeme bez stresa i velike odgovornosti koje donosi odrasli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Psiholog Steve McKeown tvrdi da se ljudi koji vole ukra&scaron;avati svoje domove prije ostalih prepu&scaron;taju duhu božićnih praznika, &scaron;to ih čini sretnijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U svijetu punom stresa i tjeskobe ljudi se vole baviti stvarima koje ih usrećuju, a božićni ukrasi im vraćaju magiju iz djetinjstva", rekao je za Unilad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-dolac_gornji_bozicno_selo_glavna.jpgKroserima krenuli u uništavanje jedne od najvećih hercegovačkih znamenitostihttp://grude.com/clanak/?i=141869141869Grude.com - klik u svijetWed, 25 Sep 2019 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-25-019-hajducka-vrata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HGSS Čitluk – Međugorje nedavno se na Facebooku oglasio upozorenjem u cilju očuvanja Hajdučkih vrata.<p>&nbsp;</p> <p>-Molimo Vas da se suzdržite od penjanja, sjedenja, ležanja i svih drugih aktivnosti koje mogu opteretiti i ugroziti i Vrata i va&scaron; život, napisali su u upozorenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da je itekako potrebno upozoriti svjedoči nedavna objava na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Po&scaron;tovane kolege planinari, tijekom uspona na Hajdučka vrata bili smo svjedoci neuobičajenog prizora, gdje su se 3 mladića sa motorima kroserima popeli se do samog prstena Hajdučkih vrata te postavili motore da se slikaju na sami prsten. Tom prilikom su pod gasom i &scaron;lajdranjem točkova odronili i dio staze na prilazu Hajduckim vratima, a i donji dio prstena se malo odronio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao ljubitelji prirode i u cilju očuvanja ove na&scaron;e prirodne svjetski poznate ljepote da li možemo nekako reagovati da se ovakve stvari ne de&scaron;avaju i da bahati pojedinci ne uni&scaron;te ove ljepote koje nas okružuju. U prilogu je slika i video događaja u trenutku kad smo stigli na lokaciju. Sve se de&scaron;avalo naočigled 30 planinara.&rdquo;, napisao je na Facebooku Dario Pintarić, prenosi Ero.tel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdariopintaric%2Fvideos%2F10219957515671782%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=366&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="366"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-25-019-hajducka-vrata.jpgBaka na zidu kuhinje čuvala sliku od 6 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=141865141865Grude.com - klik u svijetTue, 24 Sep 2019 17:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-24-019-cimabue.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slika pronađena na zidu kuhinje u stanu jedne starice nedaleko od Pariza zapravo je izgubljeno remek-djelo talijanskog slikara Cimabuea.<p><br />Radi se o umjetničkom djelu "Christ Mocked" koje je dio serije slika s kraja 13. stoljeća, a otkriveno je u stanu koji se nalazi u sjevernom francuskom gradu Compiegneu. Vjeruje se da slika danas vrijedi 6 milijuna eura te da će je toliko platiti novi vlasnik na aukciji u listopadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Starica ju je čuvala u svom domu vjerujući da se radi o staroj religijskoj ikoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eksperti tvrde da nema sumnje u autentičnost. Obavljeni su testovi pomoću infracrvenog svjetla kako bi se tražile sličnosti s drugim djelima talijanskog slikara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sliku je naslikala ista ruka", jasan je bio ekspert Eric Ruquin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje se da je slika dio veće scene podijeljene na nekoliko panela, koja oslikava Isusa Krista i njegovo raspeće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-24-019-cimabue.jpgFra Stanko Pavlović predvodio svetu misu za hrvatske domoljube Škriparehttp://grude.com/clanak/?i=141863141863Grude.com - klik u svijetTue, 24 Sep 2019 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-24-019-fra-stanko-skripari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetom misom zadušnicom, koju je predvodio grudski župnik fra Stanko Pavlović, uz koncelebraciju čapljinskog župnika fra Bonifacija Barbarića, i polaganjem vijenaca na Mosoru u nedjelju, 22. rujna, obilježena je 73. obljetnica smrti „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946. godine!<p>&nbsp;</p> <p>Na brdu Mosor, u župi Mostarski Gradac (&Scaron;iroki Brijeg) i ove godine je održana misa i odana počast palim &Scaron;kriparima. Na mjestu ubojstva stoji spomen ploča s uklesanim imenima desetorice hrvatskih domoljuba koji se nisu htjeli predati partizanima do u jesen 1946. godine, kada ih je jugoslavenska Udba na prevaru ubila. Marijofil Mandić (&Scaron;. Brijeg), Zlatko Ćavar (Oklaji), Jure Zovko (Oklaji), Bože Hrkać (Mokro), Jaki&scaron;a Alpeza (Ledinac), Vidak Prskalo (Mokro), Veselko Rezić (D. Crnač), Ivan Jurčić (Ružići), Ivan Kolobarić (Mamići), Ivan Katura (Vi&scaron;njica).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kripari su bili križari koji su 1945. godine odbijali priznati novu genocidnu, komunističku vlast i nastavili su se boriti svojim posebnim gerilskim načinom nekoliko godina iza toga. Bili su problem tada&scaron;njoj komunističkoj vlasti na čelu s Josipom Brozom Titom. Njihova prebivali&scaron;ta i skrovi&scaron;ta bila su u kamenjaru, u takozvanim &scaron;kripinama pa su po tome i dobili ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijenace su položili Gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević i članovi navijačke skupine &ldquo;&Scaron;kripari&rdquo; koji ponosno nose njihove ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-24-19-09-24-019-fra-stanko-skripari2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><a href="http://hercegovackiportal.com" target="_blank"><em><strong>Hercegovačkiportal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-24-019-fra-stanko-skripari.jpgMajka Elvira: Boljeti će dok sam živa! 33 godine bez Dražena Ričlahttp://grude.com/clanak/?i=141812141812Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-19-drazen-ricl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana obilježava se 33. godišnjica tragedije u kojoj su stradali članovi "Crvene jabuke" Dražen Ričl frontmen i jedan od osnivača i Aljoša Buha.<p>&nbsp;</p> <p>Najpopularnija jugoslavenska grupa u tom trenutku krenula je na svoju prvu turneju. Trebali su imati koncert u Mostaru, ali ih je na putu iz Sarajeva zadesila tragedija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na rukometnom stadionu Kantarevac 18. rujna okupilo se oko 1500 mladih koji su s nestrpljenjem očekivali početak koncerta. Kada su tehničari u 20.25 sati počeli &scaron;timati razgla, odu&scaron;evljenje publike je počelo dodatno rasti.</p> <p>I onda, organizator obavje&scaron;tava okupljene da se koncert otkazuje zbog te&scaron;ke nesreće koju su doživjeli članovi "Crvene jabuke." Na stadionu &scaron;ok, nevjerica, zaprepa&scaron;tenje, muk... Ljudi su u nevjerici počeli plakati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom fići, koji je vozio Zlatan Arslanagić, bili su jo&scaron; Dražen Ričl i basist Aljo&scaron;a Buha. Iza njih u golfu su se vozili klavijaturist Dražen Žerić i bubnjar Darko Jelčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednoj o&scaron;troj krivini iza Jablanice, fićo se zanio na lijevu stranu ceste i frontalno sudario s kamionom. Vozilo je bilo smrskano. Kad su drugi članovi pro&scaron;li malo kasnije nisu niti posumnjali da su stradali njihovi prijatelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buha je na mjestu poginuo, a Arsanagić i Ričl su bili te&scaron;ko ozlijeđeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već drugi dan Arsanagiću je bilo bolje. Nažalost, Dražen Ričl se nije probudio iz kome u kojoj je bio dva tjedna. Umro je 1. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draženova majka Elvira Deak živi sama u Sarajevu. I tuguje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ima jedna divna emisija o Draženu, njegovom radu i životnom opusu. Kad osjetim da mogu i da sam spremna, pogledam je i, tako, sjetim se svog sina - kazala je svojevremeno za "Avaz".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je i rekla:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čim dođe rujan i počne se bližiti godi&scaron;njica nesreće, nastaju i moje muke, koje me vraćaju na početak, na taj kobni dan. Zamislite koji je stres i pritisak kad imate osjećaj da se to jučer dogodilo, jer trenutak kad sam saznala da nema mog Dražena, ne izlazi iz glave, traje i trajat će dok budem živa. Onda, kad dođe 1. listopad, samo mi je u glavi da ga preživim i da manje boli</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-19-drazen-ricl.jpgIX. Nagradni natječaj na temu ''POBIJENI HERCEGOVAČKI FRANJEVCI''http://grude.com/clanak/?i=141799141799Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).<p>&nbsp;</p> <p>Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; na čelu s fra Miljenkom Stojićem, u suradnji s Dru&scaron;tvom hrvatskih književnika Herceg Bosne na čelu s Ivanom Sivrićem, raspisuje Nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je otvoren za: djecu (pučka &scaron;kola), mladež (srednja &scaron;kola), odrasle (studenti i punoljetni).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi (ako su tekstualni, trebaju biti napisani na računalu) neka se po&scaron;alju najkasnije do 15. prosinca 2019. na adresu: Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 &Scaron;iroki Brijeg. Mogu to biti i objavljeni radovi u vremenu od zadnjih Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca. Obavezno čitko naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te ako dotični ide u &scaron;kolu koju &scaron;kolu i koji razred, odnosno godinu, pohađa. Radovi se ne vraćaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodjeljuju se 3 nagrade za najbolje radove u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na &raquo;X. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca&laquo; 4. &ndash; 7. veljače 2020. Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku &ndash; Glas o mučeni&scaron;tvu &ndash; Natječaj) i objavljuje u glasilu Stopama pobijenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mole se sve pučke i srednje &scaron;kole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučili&scaron;te u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Historiografija nas uči da samo na činjenicama treba graditi istinu o pro&scaron;lim događajima! A Sveto pismo, pak, davno je to reklo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgDanas štujemo RANE SVETOG FRANJEhttp://grude.com/clanak/?i=141779141779Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-sv-franjo-rane-isusove-stigme-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svete rane mogu se smatrati Božjim pečatom na najvruće želje Franjina srca. A te želje nekako najbolje izražava ona tipična Franjina molitva: “Gospodine! Neka mi se duša odaleči od svega što je pod nebom i neka me posve obuzme vatrena i slatka snaga tvoje ljubavi: da umrem od ljubavi ljubeći tebe koji si umro od ljubavi ljubeći mene.”<p>&nbsp;</p> <p>Katolička crkva 17. rujna slavi blagdan Rane sv. Franje. U svom duhovnom usponu na vrhunce svetosti Franjo na brdu La Verni 1224. godine biva obilježen Isusovim ranama (stigmama).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Franjo je gledao &scaron;estokrilog Serafa koji ra&scaron;irenih ruku i stisnutih nogu, pričvr&scaron;ćen na križ lebdi nad njim. Svetac je bio obuzet dubokim čuđenjem zbog te prikaze, ali je sam nije mogao protumačiti. Najednom se počnu na njegovim rukama i nogama pojavljivati tragovi rana kako ih je vidio na raspetom čovjeku iznad sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ove vrhunske točke mogao je uslijediti jo&scaron; samo svr&scaron;etak. U dobi od 42 godine osjećao je da mu se, pritisnuta bole&scaron;ću, oslabljena od askeze i rana, te&scaron;ke bolesti očiju &ndash; bliži smrt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U takvom stanju Franjo po posljednji put blagoslovi svoj ljubljeni Asiz, legne u zadnjoj uri gol na golo tlo, jer je "htio da se gol bori s golim". Zatim reče: "Dobro do&scaron;la, moja sestrice Smrti!" i odmah naredi okupljenoj braći da mu pjevaju o sestrici Smrti: "Hvaljen budi, Gospodine moj, zbog sestre nam Smrti tjelesne kojoj nijedan živi čovjek izmaknuti ne može. Jao onima &scaron;to umiru u smrtnome grijehu. Blaženi koji se nađu u tvojoj presvetoj volji, jer im druga smrt neće nauditi.&raquo; (Iz Pjesme Brata Sunca).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo je &laquo;sestricu smrt&raquo;, dakle, dočekao pjevajući 3. listopada 1226. godine u Porcijunkuli, crkvici ispod Asiza. Kratko vremena iza njegove smrti održana je svečana rasprava o njegovu progla&scaron;enju svetim. Budući da o toj stvari nije bila iznesena niti jedna sumnja, sud je 1228. godine jednoglasno izjavio: "Izvanredno svet život potpuno svetog čovjeka ne treba potvrde čudesima, jer smo ga svojim vlastitim očima motrili, da tako kažemo doticali i u svjetlu istine promatrali."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bitno.net/Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-sv-franjo-rane-isusove-stigme-.jpgTisuće župljana i hodočasnika na misi na Križevcuhttp://grude.com/clanak/?i=141756141756Grude.com - klik u svijetSun, 15 Sep 2019 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-17-krizevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan Uzvišenja svetog Križa u župi Međugorje tradicionalno se slavi prve nedjelje poslije Male Gospe.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je danas sveta misa na Križevcu bila u 11 sati, a predslavio ju je pater Ike Mandurić pred tisućama župljana, stranih i domaćih hodočasnika, donosi Radiopostaja MIR Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1934. svake se godine u prvu nedjelju iza Male Gospe slavi sveta Misa na Križevcu. Te Svete jubilarne godine župljani su podigli križ na brdu &Scaron;ipovcu iznad Međugorja i nakon blagoslova križa, 16. ožujka 1934. i brdo, odlukom župljana, mijenja ime u Križevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda je među živima danas tek poneki graditelj, u pamćenju župljana ostala je odlučnost, sloga i ljubav na&scaron;ih djedova i pradjedova glede toga velikog pothvata. Naime, trebalo je na leđima ili na magarcu iznijeti vreće cementa i pijeska, burila vode, dasku, željezo i sve ostalo potrebno za gradnju osam i pol metara visokoga betonskog križa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od odluke o gradnji do blagoslova križa proteklo je svega 55 dana. Križ nije podignut pa zaboravljen: već sljedeće godine sv. Misa na Križevcu slavi se 12. travnja, a prethodila joj je pokornička procesija od crkve do Križa. Te godine mjesni biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić odredio je da se na Križevcu svake godine na blagdan Uzvi&scaron;enja sv. Križa drži pučka Misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernici na Križevac nisu i&scaron;li samo tada. U svako doba godine, pogotovo u korizmi, majke i djevojke bosonoge su hodočastile pod Križ, &scaron;to je posebice izraženo posljednjih desetljeća, pi&scaron;e medjugorje-info.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 1981. na Misu na Križevcu dolazili su uglavnom župljani i njihovi prijatelji i rodbina iz susjednih župa, a od te godine brdo je preplavljeno vjernicima, ne samo za Male Gospe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-17-krizevac.jpgTomislavgrad: Završna konferencija projekta ''Kulturna rute bećarca i gange''http://grude.com/clanak/?i=141741141741Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-ruta_i_becarac_promocija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj projekt ostvaren je kroz prekograničnu suradnju Grada Pleternice i Općine Tomislavgrad..<p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 17. rujna 2019. godine u 19. sati u Kino dvorani Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad održat će se svečana promocija Monografije kulturne rute i promocija Tradicionalne kuharice bećarca i gange.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projekt ostvaren je kroz prekograničnu suradnju Grada Pleternice, Općine Tomislavgrad, Poduzetničkog centra Pleternica d.o.o., Turističke zajednice Grada Pleternice i Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad, financiran iz Programa INTERREG IPA CBC HR-BA-ME.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivaju se svi stanovnici Tomislavgrada da nazoče ovoj zavr&scaron;noj konferenciji projekta Kulturna ruta bećarca i gange.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-ruta_i_becarac_promocija.jpgI ove godine bogat program na ''Danima berbe grožđa – Brotnjo 2019.''http://grude.com/clanak/?i=141721141721Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-dani-berbe-grozdja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu 14. Rujna, s početkom u 13 sati, na gradskom stadionu ''Bare'' održat će se Međunarodni atletski miting ''Memorijal Bože Gagro – 2019.''. <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od 14. do 22. rujna, u organizaciji ogranka Matice Hrvatske Čitluk, održat će se 64. turističko-kulturna gospodarstvena manifestacije ''Dani berbe grožđa &ndash; Brotnjo 2019.''</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu 14. Rujna, s početkom u 13 sati, na gradskom stadionu ''Bare'' održat će se Međunarodni atletski miting ''Memorijal Bože Gagro &ndash; 2019.''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za nedjelju 15. rujna u 12 sati planiran je blagoslov obnovljene Čatrnje (1895) dok će se, nakon toga, u Dvorani Pastoralnog centra, Župni ured sv. Stjepana Prvomučenika, Čerin održati predstavljanje slikovnica Pere Petru&scaron;ića ''Nevino srce &ndash; Diva Grabovčeva'' i ''Beskrajan san''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon promocije planirana je i izložba ilustracija akademskog slikara Branimira Dorotića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige Jure Belje i Danke Dugandžića ''Brotnjo i Brotnjaci'' u pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti održat će se u petak 20. rujna s početkom u 20 sati u Podrumima ''Dodik''-&ndash; Sportski Centar ''Circle International'' Međugorje. Na istom mjestu planirana su i stručna predavanja iz vinogradarstva i vinarstva Agronomski i Prehrambeno-tehnolo&scaron;ki fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Federalnog agromediteranskog zavoda, priopćeno je iz ogranka Matice Hrvatske Čitluk.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-dani-berbe-grozdja.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-dani-berbe-grozdja.jpgIzjava Franjevačke provincije Bosne Srebrene prigodom blagoslova kipa fra Anđelu Zvizdoviću u Fojnicihttp://grude.com/clanak/?i=141707141707Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 21:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-andjeo_zvizdovic_saints_peter_and_paul_church,_livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci Bosne Srebrene će 13. i 14. rujna 2019. godine u samostanu u Fojnici, skupa sa svojom subraćom iz Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, blagosloviti kip jednog od najznačajnijih franjevaca u povijesti Provincije Bosne Srebrene: fra Anđela Zvizdovića.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Anđeo je prije 555. godina hrabro stao pred najvećeg osvajača toga vremena sultana Mehmeda II. i zamolio ga da po&scaron;tedi franjevce i ostatak naroda koji je već uvelike stradao prilikom osmanskog osvajanja. Izbor pred kojim se fra Anđeo na&scaron;ao nije bio nimalo jednostavan: pobjeći iz Bosne i povesti narod sa sobom ili ostati uz preostali puk, za&scaron;titi ga i poku&scaron;ati pronaći neki modus vivendi s novom vla&scaron;ću koja im je opusto&scaron;ila zemlju i uni&scaron;tila bosansko kraljevstvo. Iza fra Anđela Zvizdovića nije stajao nitko: nikakva vlast niti vojska, ni&scaron;ta osim svijesti o pripadnosti svojoj zemlji i svom narodu i vjere u Božju providnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plod ovog povijesnog susreta bila je povelja, Ahdnama koja je trebala jamčiti opstojnost franjevcima i katolicima u Bosni. Sličnu povelju izdao je isti sultan i deset godina ranije kada je osvojio Carigrad i to pravoslavnom patrijarhu Skolariosu. Time se jo&scaron; jednom pokazalo kako je u vremenima raspada državne vlasti jedini istinski oslonac opstanka naroda bila Crkva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda su kroz čitavo vrijeme osmanske vlasti bili &bdquo;građani&ldquo; drugog reda i obespravljena &bdquo;raja&ldquo; , premda je Ahdnama vrlo često kr&scaron;ena od strane same te vlasti, katolici i franjevci su se pozivanjem na nju i čvrstom vjerom i hrabro&scaron;ću ipak uspjeli očuvati kroz čitavo vrijeme osmanske okupacije Bosne i Hercegovine te ostati na svojim ognji&scaron;tima sve do dana&scaron;njih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Na razini čitavog Franjevačkog reda ove godine se proslavlja 800. obljetnica susreta svetog Franje i sultana Malika al-Kamila koji se dogodio 1219. u Egiptu. Bosanski franjevci se pridružuju obljetnici tog susreta odajući iskrenu zahvalnost i počast liku i djelu fra Anđela Zvizdovića koji je uradio ne&scaron;to slično kao i sv. Franjo: po&scaron;ao ususret najmoćnijem vladaru toga vremena i zamolio ga da zemlju po&scaron;tedi daljnjeg razaranja i pusto&scaron;enja. Uz vjerni i hrabri katolički puk tih vremena, na&scaron;e pretke, fra Anđeo Zvizdović je najzaslužniji &scaron;to je katolička vjera i Crkva ostala i preživjela tolika stoljeća u te&scaron;kim i mučnim vremenima. Zato mu se ovih dana odužujemo blagoslovom kipa u Fojnici, a istodobno iskazujemo i iskrenu zahvalu čitavom katoličkom puku toga doba koji je no&scaron;en hrabro&scaron;ću i vjerom u Boga ostao i opstao u na&scaron;oj domovini Bosni i Hercegovini, prenosi <em><strong>bosnasrebrena.ba.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-andjeo_zvizdovic_saints_peter_and_paul_church,_livno.jpgJustin Bieber: Zahvaljujući vjeri postao sam bolji čovjekhttp://grude.com/clanak/?i=131619131619Grude.com - klik u svijetTue, 03 Sep 2019 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-03-bieber.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Justin Bieber na svom je Instagramu objavio stravičnu ispovijest o svom životu. Mladi pjevač i jedna od najvećih teen zvijezda svih vremena otvoreno je priznao da je do svoje 19. godine imao problema s teškim drogama, kao i da su mu suicidalne misli u jednom periodu života bile svakodnevica.<p>&nbsp;</p> <p>Justin kaže da mu se kao 13-godi&scaron;njaku život okrenuo naopačke kada je od nepoznatog dječaka postao globalna senzacija koju su milijuni ljudi obožavali i mrzili. Potpuno je, kaže, izgubio kompas jer je prije svoje punoljetnosti imao milijune i sve &scaron;to je poželio mogao je dobiti odmah. Te&scaron;ko se nosio s usponima i padovima, kaže, a prije svoje 19. godine bio je ovisan o drogama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Užasno je težak pritisak za dječji mozak prolaziti kroz takve stvari. Ja do 18. godine uopće nisam imao sposobnosti za stvarni život u stvarnom svijetu. Tome je kumovala i činjenica da sam do&scaron;ao iz nestabilne obitelji", kaže pjevač i dodaje da je sve svoje najgore odluke donio do 20. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznaje da je u jednom periodu bio užasan prema ženama, zlostavljao ih i bio bijesan. Distancirao se, kaže, od svih koji su ga voljeli. Danas je zahvaljujući vjeri, kaže, bolji čovjek i imao je blagoslov da u život dobije ljude koji ga istinski vole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bieber kaže da mu je brak s Hailey Baldwin pomogao da bude dobar čovjek jer brak ljude uči strpljenju, poniznosti, obavezama i svemu onome &scaron;to krasi dobre ljude.</p> <p>"Isus vas voli", poručio je pjevač na kraju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-03-bieber.jpgIII. humanitarna Likovna kolonija ''Zvonko Bušić Taik – 32-godišnji uznički san o slobodnoj Domovini Hrvatskoj''http://grude.com/clanak/?i=131552131552Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-taik-slikano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Likovna je kolonija u čast hrvatskom domoljubu i uzniku Zvonki Bušiću Taiku iz Gorice.<p><br />Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica &ndash; Sovići i Matica hrvatska &ndash; Ogranak Grude pozivaju Vas na III. humanitarnu Likovnu koloniju u Gorici ''Zvonko Bu&scaron;ić Taik - 32-godi&scaron;nji uznički san o slobodnoj Domovini Hrvatskoj''</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovna je kolonija u čast hrvatskom domoljubu i uzniku Zvonki Bu&scaron;iću Taiku iz Gorice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treća likovna kolonija bit će u Taikovu rodnom mjestu u Gorici 28., 29., 30., i 31. kolovoza 2019. godine. Likovna kolonija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke. Voditelj Likovne kolonije je prof. Antun Boris &Scaron;valjek!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&hellip;Zastani, sjeti se i izmoli kratku molitvu za one vrle domoljube koji su patili i ginuli da bi Hrvatska živjela.</strong></em><br /><em><strong>Moja osobna sudbina bija&scaron;e takva da sam ostvarivanje mojih snova o slobodi morao doživjeti na robiji.</strong></em><br /><em><strong>&hellip;čuvajte na&scaron;u domovinu Hrvatsku</strong></em>&ldquo;.<br /><strong>Zvonko Bu&scaron;ić Taik<br /><br /><br /></strong></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-26-19-08-26-likovna-kolonija-gorica.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;"><strong>PROGRAM III. HUMANITARNE LIKOVNE KOLONIJE:</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Srijeda, 28. kolovoza 2019. u 20 sat</strong>i</p> <p>Otvorenje Likovne kolonije &ndash;Večer domoljublja&ndash; u Staroj crkvi u Gorici</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Četvrtak, 29. kolovoza 2019. u 8.30 sati u Gorici kod Starog župnog dvora</strong></p> <p>Početak Likovne kolonije u Gorici (traje cijeli dan)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak, 30. kolovoza 2019. u 8.30 sati u Gorici kod Starog župnog dvora</strong></p> <p>-Nastavak Likovne kolonije (traje cijeli dan)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Subota, 31. kolovoza 2019. u 8.30 sati u Gorici kod Stare kapele</strong></p> <p>U 12 sati Izložba radova u parku pod kostilama ispred Stare kapele u Gorici &ndash; Svr&scaron;etak Likovne kolonije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ste pozvani i dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-taik-slikano.jpgFOTO: Folklor spojio Anamariju i Darija! Vjenčali su se u narodnim nošnjamahttp://grude.com/clanak/?i=131508131508Grude.com - klik u svijetThu, 22 Aug 2019 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-22-019-mladenci-folklor-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Njih dvoje pišu svoju knjigu o ljubavi koju su počeli prije 5 godina."<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima HKUD Rodoč počinje priču u kojoj su glavni akteri Anamarija Vidović i Dario Žugac koji su se vjenčali u Franjevačkoj crkvi, u narodnim no&scaron;njama, a upravo u tim no&scaron;njama na fokloru su se i upoznali, te se tako spojili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Draga na&scaron;a Anamarija hvala za sve godine nesebične ljubavi koje si davala prema na&scaron;em dru&scaron;tvu. Hvala &scaron;to si i dalje dio na&scaron;e obitelji i uvijek će&scaron; biti. Želimo vam mirnu bračnu luku sa puno sreće i ljubavi. Va&scaron;a mala obitelj Hkud Rodoč", stoji u objavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I portal Grude.com se pridružuje lijepim čestitkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-019-mladenci-folklor6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-22-019-mladenci-folklor-glavna.jpgAkademik Zdravko Kordić dobitnik ''Neretvanske masline'', 2019http://grude.com/clanak/?i=131503131503Grude.com - klik u svijetThu, 22 Aug 2019 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-22-zdravko-kordic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovogodisnji Natječaj prispjelo je 16 knjiga.<p>&nbsp;</p> <p>Književna nagrada ,,Neretvanska maslina&rdquo; dodjeljuje se najboljoj knjizi izdanoj prethodne godine, pisanoj hrvatskim standardnim jezikom, i njenom autoru za postignute visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, ba&scaron;tinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskoga kraja &ndash; čime se daje prinos očuvanju materijalne i nematerijalne ba&scaron;tine hrvatskog naroda te humanizmu kao temeljnom odnosu života na Zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada se sastoji, kao i prethodnih godina &ndash; od pisanog dokumenta, odredenog broja litara neretvanskog ekolo&scaron;ki dobivenog maslinova ulja i novčanog iznosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodisnji Natječaj prispjelo je 16 knjiga. Napominjem da se nagrada Neretvanska maslina dodjeljuje za knjigu objavljenu prethodne godine, &scaron;to je bilo navedeno u Natječaju, te zbog toga nisu u&scaron;le u natjecanje knjige objavljene 2019.g.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručno povjerenstvo radilo je u sastavu: Enerika Bijac, predsjednica, Ljubo Krmek, Ružica Martinović-Vlahović, članovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji dobitnik ,,NERETVANSKE MASLINE&rdquo; je ZDRAVKO KORDIĆ za zbirku pjesama &bdquo;PROPSTORVRIJEME I KRIK&rdquo;, (HKZ &ndash; Hrvatsko slovo, Zagreb, 2018.) .</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-22-19-08-22-neretvanska-maslina.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Zdravko Kordić roden je u Tihaljini, (BiH), 1955. g., u Ljubu&scaron;kom je zavr&scaron;io Gimnaziju, u Sarajevu na Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju a na Filozofskom fakultetu u Mostaru doktorirao. Književni rad započeo je pjesmama već 1973., te je iste godine i dobitnikom nagrade ,,&Scaron;imicevih susreta&rdquo; za ciklus pjesama mladih pjesnika. Od tada do danas objavio je 12 zbirki pjesama. Pjesme su mu prevođene na vi&scaron;e stranih jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogat je njegov književni rad i izvan vlastitoga pjesni&scaron;tva &ndash; te je poznat kao antologičar i autor književnih zbornika, kao i većeg broja knjiga književno&shy;kritičke, estetičke i filozofske tematike, i kao urednik književnih časopisa. Radio je kao prosvjetni i kultumi djelatnik u &scaron;irokom luku interesa i prinosa. Utemeljio je MH u Mostaru i bio njenim predsjednikom, sudjelovao u obnavljanju HKD ,,Napredak&rdquo; u Mostaru. Spomenimo jo&scaron; i to da je bio stručni suradnik za prosvjetu i kulturu hrvatskog člana Predsjednistva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Književna kritika dala je obilato svoje mi&scaron;ljenje o Zdravku Kordiću, svrstavajući ga u jedno od najznačajnijih imena suvremenog bosanskohercegovackog -hrvatskoga pjesni&scaron;tva. Navodim i podatak da je Kordić član DHK HB, Mostar i DHK, Zagreb, te DP BiH i HFD-a, Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga pjesama ,,Prostorvrijeme i krik&rdquo; koju nagradujemo ,,Neretvanskom maslinom&rdquo;, 2019. tematski je vi&scaron;eslojna knjiga koja u potpunosti zaokružuje pjesničko djelo ovog pjesnika, donoseći prepoznatljivi prinos i ton njegova rukopisa: njegovih tema, poruka i pjesničkoga izričaja. Kao &scaron;to nam i sam naslov zbirke kazuje &ndash; riječ je o prostoru i vremenu u istosti vremena i prostora, te o , svojevrsnom kriku nad prostorvremenom, odnosno prostorom i vremenom, &scaron;to je i naslovnica knjige zorno podvukla, uklapanjem Munchove slike ,,Krik&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekla bih da se time sugerira sadržaj, odnosno vi&scaron;eslojna tematika i poruke kojima se bavi pjesnik unutar korica zbirke &bdquo;Prostorvrijeme i krik&ldquo;: od lokalnog, na&scaron;ega hrvatskog realnog prostora i vremena, ali i duhovnog stanja čovjeka u tom prostoru i vremena u kojemu se, i danas, ovdje događa na&scaron;a povijest, u kojoj se proteže i na&scaron;e nadpovijesno, sa svim naslagama i mijenama &ndash; te se sve sastavlja na globalnoj razini gdje u sudaranju interesa pucaju &scaron;avovi svijeta, koji sve vi&scaron;e grca u nevoljama pa i ekolo&scaron;ke naravi u prirodi, ali i u ljudima koji gube smisao za očuvanje ba&scaron;tine, materijalne i nematerijalne i razvijanje humanizma medu ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tematski pojednostavljeno rečeno pjesnik promi&scaron;lja prostorvrijeme, ali i prostor i vrijeme koje je čovjek spoznao, koje je svijet spoznao &ndash; i lokalno i globalno, i kojemu je (osobito danas) nadmoćno upućen, pa i po cijenu degradiranja i uni&scaron;tenja ovog na&scaron;eg Planeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to je ta točka u kojoj se zbirka ,,Prostorvrijeme i krik&rdquo; dodiruje s ekolo&scaron;kim uspravnicama tako potrebnim za opstanak, ne samo na&scaron;ega hrvatskog prostora, na&scaron;e tradicije i ba&scaron;tine, nego i prostora i vremena i svih tih vrijednosti koje čovjek uskraćuje na&scaron;em planetu Zemlji iz dana u dan sve vi&scaron;e, ogrezao u čeznji za ovozemaljskim dobrima i lagodnim i ispraznim životom, bez razmi&scaron;ljanja gdje, u kakvom vremenu i prostoru će živjeti na&scaron;i potomci poslije nas. I koja duhovna dobra i vrijednosti će naslijediti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako možemo reći da ova poezija sagledava stanje svijeta u putu kojega mu je Stvoritelj namijenio i koji je na&scaron;em oku i umu nedostupan, i ovoga koji je na&scaron;em oku i umu dostupan i spoznat. Pri tome je pjesnik svoj &ndash; na&scaron;av&scaron;i se izmedu svojih čvrstih uvjerenja, izgrađenih stavova, te vizija kakve bi &ndash; njegov bitak želio uspostaviti u korespondenciji sa svijetom. Osloniti se na univerzalne vrijednosti u kojima dominira razumijevanje, ljubav i dobrota prema čovjeku i prirodi koje nam je taj isti Stvoritelj darovao, dao kao poputbinu da ju nosimo ovim putom &ndash; zemljom kojom hodimo, da su nam i eros i tanatos u istosti prostora i vremena, u sveobuhvatnosti kruga kojemu je ishodi&scaron;te samo jedna točka i koji se zatvara u samo jednoj točki u kojoj su eros i tanatos zajedno, odnosno, ujedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirka pjesama &bdquo;Prostorvrijeme i krik&ldquo; doista je krik pjesnika Zdravka Kordića prije svega nad duhovnim razvalinama, devastacijom prostora i vremena suvremenoga svijeta u globalu, s naglaskom na na&scaron;e stanje. Ova zbirka pjesnikova je opomena, krik iz ti&scaron;ine za otrežnjenjem čovjeka i potrebom uskladivanja života s prirodom, s prostorom, s temeljnim vrijednostima života u kojima vrijeme i prostor moraju živjeti sasvim realne ljudske potrebe, ali oslonjene na okomicu i duhovne vrijednosti koje čovjeka čine homo sapiensom okrenutim humanizmu kao temeljnoj vrijednosti života na Zemlji.</p> <p>Imajući u vidu sve sastavnice književnog puta, ali i govorno područje iz kojega je Zdravko Kordić &ndash; treba Ii dodati da je zbirka &bdquo;Prostorvrijeme i krik&rdquo; pisana blistavim pjesničkim jezikom, u kojemu metafora donosi snagu razmi&scaron;ljanja i poruka izrečenih bez patosa, s malo riječi &ndash; koje kazuju mnogo o ukupnosti života.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-22-zdravko-kordic.jpgOd danas u prodaji ulaznice za koncert Marka Škugora u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=131491131491Grude.com - klik u svijetTue, 20 Aug 2019 21:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-20-marko_skugor_plakat_.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 2018. godini Marko je u izdanju Scardone predstavio i svoj drugi studijski album..<p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za prvi samostalni koncert &scaron;ibenskog tenora Marka &Scaron;kugora u Mostaru u prodaji su od danas, a kako smo ranije već najavili glazbeni spektakl će se održati u četvrtak, 26. rujna s početkom u 20:30 u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već od prve najave koncert je zaintrigirao mostarsku publiku, &scaron;to nas jako raduje jer smatramo da je Marko pozitivni uzor mladima na glazbenoj sceni", priopćili su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-20-19-08-20-markoskugorplakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2018. godini Marko je u izdanju Scardone predstavio i svoj drugi studijski album 'Samo s tobom sam upoznao ljubav' nazvan prema njegovom velikom hitu kojeg je otpjevao s Oliverom Dragojevićem. Marka &Scaron;kugora publika od milja zove &scaron;ibenskim Joseom Carrerasom, &scaron;to samo za sebe govori o njegovim glasovnim sposobnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/tVweNjnC4S4" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Markovi fanovi već znaju da njegov impresivan vokal odu&scaron;evljava na svakom nastupu, a stajaće ovacije i pljesak koji ga prati tijekom cijele pjesme postali su dio njegovih izvedbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice za koncert koji se dugo očekuje u Hercegovini, možete kupiti, svaki radni dan, od 10:00 do 13:00 i od 18:00 do 21:00 na blagajni Kosače. Informacije na broj 063/940-584.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-20-marko_skugor_plakat_.jpgTomo s radija Grude otvara 20. izdanje Mediteran Film Festivalahttp://grude.com/clanak/?i=131454131454Grude.com - klik u svijetFri, 16 Aug 2019 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-16-tomo-matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Radio ganga' je priča o Tomi voditelju na radijskoj postaji u Grudama koji snima i arhivira gange jer je svjestan da ta tradicijska glazba izumire.<p><br />Svjetskom premijerom filma 'Radio ganga', u srijedu 21. kolovoza u 21 sat na otvorenom kinu u sredi&scaron;tu &Scaron;irokog Brijega, počet će 20. izdanje Mediteran Film Festivala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ovaj, u programu Domaćih autora na festivalu će premijerno biti prikazan dokumentarni film 'Ljudi koji su sadili drveće' redatelja Zdenka Jurilja, glazbeni dokumentarac 'Bure Bareta', redatelja Renata Tonkovića, Maria Vukadina i Roberta Bubala te '2068' futuristički dokumentarac redatelja Roberta Bubala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Radio ganga' je priča o Tomi voditelju na radijskoj postaji u Grudama koji snima i arhivira gange jer je svjestan da ta tradicijska glazba izumire. Stoga želi da se ganga stavi na listu nematerijalnih dobara UNESCO-a i odlučuje povesti ganga&scaron;ku skupinu u Pariz pred sjedi&scaron;te te organizacije kako bi im zapjevali. Film je nastao u produkciji &scaron;irokobrije&scaron;ke kuće Kadar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Robert Bubalo donosi nam zanimljivu priču iz budućnosti, za koju potpisuje režiju i scenarij. Film '2068', nastao u produkciji Večernjeg lista, na programu MFF-a je u četvrtak 22. kolovoza u 21 sat na otvorenom kinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoćemo li uskoro prevariti biolo&scaron;ka ograničenja i početi živjeti tisuću godina? Hoćemo li svoju svijest pretakati u kompjutore i živjeti vječno u računalnim programima? Koje ćemo gene krasti iz prirode da bismo bili vi&scaron;i, brži, snažniji? O ovim zanimljivim i pomalo zastra&scaron;ujućim pitanjima bavi se deset hrvatskih znanstvenika koji predviđaju kakav će život biti za 50 godina. Glumci Goran Bogdan i Marijana Mikulić u futurističkim igranim scenama igraju glavne uloge u prvoj hrvatskoj misiji na Mars.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U istom programu će u petak 23. kolovoza u dvorani kina Borak u 16 sati premijerno biti prikazan film 'Ljudi koji su sadili drveće' nastao po scenariju Josipa Mlakića u produkciji Tomislava Bubala. Priča je to o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike BiH koji se, četvrt stoljeća nakon &scaron;to je zavr&scaron;io rat, danima i noćima bore protiv zajedničkog neprijatelja. On se zove Postrautamatski psiholo&scaron;ki stres (PTSP), psiholo&scaron;ko oboljenje kao posljedica nasilnih prizora iz ratnog razdoblja. Ostavljene od države i bez primjerene medicinske skrbi Marka i Arifa, osim PTSP-a, sprijateljila je i neobična terapija, koja im koliko-toliko olak&scaron;ava svakodnevni život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeni dokumentarac snimljen za samo 80 minuta, 'Bure Bareta' u programu Domaćih autora premijerno će biti prikazan u petak 23. kolovoza u 21 sat u kinu na otvorenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Goran Bare zavaljen u stolicu govori o djetinjstvu, odrastanju i zrelosti, o ljubavi, Trumpu i alergiji na ambroziju, o tome za&scaron;to mu je uvreda kad ga nazovu rocker i o mnogočemu drugom o čemu je do sada &scaron;utio. Film su režirali Renato Tonković, Mario Vukadin, Robert Bubalo a nastao je u produkciji kuća Olimp, One Sand, Kadar te Croatia Records.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-16-tomo-matkovic.jpgKip Trudne Gospe danas dolazi na Humachttp://grude.com/clanak/?i=131330131330Grude.com - klik u svijetMon, 05 Aug 2019 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-gospa-trudna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kip će biti izložen u staroj crkvi sv. Ante na Humcu od 5. do 18. kolovoza.<p>&nbsp;</p> <p>Božjom milo&scaron;ću u Hercegovinu je, iz Udruge Betlehem koju vodi pater Marko Glogović, stigao kip Trudne Gospe pred kojom se mole bračni parovi željni djece, trudnice za zdrav porod te svi u potrebi, pi&scaron;e Bolji Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kip će biti izložen u staroj crkvi sv. Ante na Humcu od 5. do 18. kolovoza za sve one koji imaju želju i potrebu pomoliti se pred kipom, kao i molitva Trudnoj Gospi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije večera&scaron;nje sv. mise na Humcu, oko 19.30 sati, župnik fra Ljubo Kurtović će predvoditi molitvu ispred kipa.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-gospa-trudna.jpgThompson: Svi koji su protiv Bojne Čavoglave protiv su istinehttp://grude.com/clanak/?i=131306131306Grude.com - klik u svijetSat, 03 Aug 2019 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-20170520_thompson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Branitelji Grada Splita održali su konferenciju za novinare uoči koncerta Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati na splitskoj Rivi 4. kolovoza, dan uoči obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Thompson je, komentirajući kampanju za predstojeće predsjedničke izbore, rekao da on u njoj ne sudjeluje. &ldquo;Nisam aktivan, niti je tko tražio od mene da mu dam potporu niti ja sudjelujem, pa ne znam koliko sam uopće kompetentan govoriti o predsjedničkim kandidatima, gdje će dolaziti, hoće li doći na moj koncert ili nečiji drugo&rdquo;, rekao je Thompson, dodav&scaron;i da ne zna hoće li predsjednica Kolinda Grabar Kitarović doći na njegov koncert na splitsku Rivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da se radi o manipulaciji kad se govori o bilo kakvoj povezanosti njega s bilo kojim predsjedničkim kandidatom. &ldquo;Nikakve povezanosti nema kad se radi o predizbornoj kampanji između mene i bilo kojih kandidata, zasad&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje o cijeni koncerta na splitskoj Rivi ocijenio je &ldquo;nevažnim i malo i neozbiljnim&rdquo;. &ldquo;To je neozbiljno pitanje, &scaron;to je mukte, &scaron;to nije mukte i &scaron;to ću ja raditi sa svojim novcem. Ne znam dovodite li u pitanje smijem li ja uopće raditi. Koliko ne&scaron;to ko&scaron;ta, ja se ne bavim tim stvarima. To je moja osobna stvar hoću li ja nekome dati ili neću i &scaron;to ću napraviti svojim novcem&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevač je rekao da mu smeta te da nije sretan kad se politizira s njegovim nastupima i pjesmama. &ldquo;Ja nemam političku stranku niti sam politički aktivan. Ne znam koliko netko ima pravo politizirati i stavljati u kontekst politike moje nastupe pa i moje pjesme&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče dopu&scaron;tenog i nedopu&scaron;tenog znakovlja koje se može vidjeti na njegovim koncertima, Thompson je rekao da on uvijek poziva svoje gledatelje i obožavatelje da, ako već imaju potrebu nositi neka znakovlja, &ldquo;neka nose znakovlje hrvatske pobjedničke vojske&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste primijetili, zadnjih godina nedopu&scaron;tenog znakovlja nije bilo, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Te&scaron;ko prihvaćam nepravdu i proganjanja, pojedini mediji i politike poku&scaron;avaju kompromitirati mene kao osobu i glazbenika i naravno da me to smeta, to je te&scaron;ka kleveta i velika uvreda meni kao čovjeku. S tim se nosim, Bog mi daje snagu, jo&scaron; uvijek imam te snage i jo&scaron; ću uvijek moći stvarati i skladati svoje pjesme&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne misli da je ikona desne političke scene. &ldquo;Ne bavim se politikom, niti političkom scenom ni strančarenjem. Kroz pjesme govorim o temama kojima sam ja okupiran, a to su obitelj, ljubav prema domovini, obitelji, prijateljima&hellip;&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesmu &ldquo;Bojna Čavoglave&rdquo; pjevat će i na splitskom koncertu. &ldquo;Naravno da ću je pjevati, ona je pjesma koja je iz Domovinskog rata, za mene i moje prijatelje branitelje nije nimalo sporna, ona je svjedok vremena kad se stvarala istina, svi koji su protiv te pjesme, protiv su istine i ona i dan danas budi sjećanje na Domovinski rat i stvaranje hrvatske države. Ona ne kr&scaron;i nikakav zakon, to ste vidjeli i kroz ove godine kad je ona bila proganjana, a ni policija vi&scaron;e ne pi&scaron;e nikakve prijave&rdquo;, rekao je Thompson.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Kamenjar.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-20170520_thompson.jpgBroj vjernika uz vidjelicu Mirjanu govori više od 1000 riječihttp://grude.com/clanak/?i=131288131288Grude.com - klik u svijetFri, 02 Aug 2019 12:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-02-019-mirjana1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidjelica Mirjana jutros je u Međugorju imala ukazanje na kojem se okupio ogroman broj vjernika. <p>&nbsp;</p> <p>Poruka Gospe koju je prenijela vjernicima glasi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Draga djeco, velika je ljubav moga Sina. Kada biste spoznali veličinu njegove ljubavi ne biste mu se prestali klanjati i zahvaljivati. Uvijek je živ s vama u Euharistiji jer je Euharistija njegovo srce. Euharistija je srce vjere. On vas nikada nije ostavio. I kada ste poku&scaron;avali otići od Njega, On od vas nije. Zato je moje majčinsko srce sretno kada gleda kako mu se ispunjeni ljubavlju vraćate, kada vidim da mu dolazite putem pomirbe, ljubavi i nade. Zna moje majčinsko srce da ste, kada pođete putem vjere, mladice, pupoljci, ali uz molitvu i post biti ćete plodovi, moje cvijeće, apostoli moje ljubavi. Biti ćete nositelji svjetla i rasvjetljivati ljubavlju i mudro&scaron;ću sve oko sebe. Djeco moja, kao majka vas molim: molite, mislite, razmatrajte. Sve &scaron;to se događa lijepo, bolno, radosno, sveto, čini da duhovno rastete, da moj Sin raste u vama. Djeco moja, prepustite mu se, vjerujte mu, uzdajte se u njegovu ljubav, neka vas On vodi. Neka Euharistija bude mjesto gdje ćete nahraniti svoje du&scaron;e i poslije &scaron;iriti ljubav i istinu, svjedočiti moga Sina. Hvala vam!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, vidjelica Mirjana se zadnjih dana na&scaron;la u sredi&scaron;nju pažnje javnosti iz nekih sasvim drugih razloga. Broj vjernika koji su danas nazočili ukazanju i bili uz vidjelicu Mirjanu govori vi&scaron;e od tisuću riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-02-019-mirjana1.jpgEvo zašto je mjesec kolovoz posvećen Bezgrešnom Srcu Marijinuhttp://grude.com/clanak/?i=131279131279Grude.com - klik u svijetThu, 01 Aug 2019 17:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-01-bdm.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Katoličkoj Crkvi s vremena na vrijeme pojave se nove pobožnosti. Neke od njih uspiju se proširiti na čitav mjesec. Tako je, primjerice, mjesec lipanj posvećen Presvetom Srcu Isusovu jer ta svetkovina uvijek pada u lipnju. <p><br /> Kad je započeo Drugi svjetski rat, papa Pio XII. odgovorio je na 'zahtjev' Gospe Fatimske pa je 31. listopada 1942. godine posvetio cijeli svijet njenom Bezgre&scaron;nom Srcu. Kako je rat nastavio, papa Pio XII. odlučio je uspostaviti blagdan Bezgre&scaron;nog Srca Marijina na datum 22. kolovoza, na zadnji dan osmine Velike Gospe.</p> <p><br /> <br /> Nakon Drugog vatikanskog sabora i liturgijskih reformi papa Pavao VI. odlučio je pomaknuti blagdan Bezgre&scaron;nog Srca Marijina i 'ujediniti' ga sa slavljem Presvetog Srca Isusova. Tako se danas taj Marijin blagdan slavi dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova, koji je u lipnju.</p> <p><br /> <br /> Premda je Crkva pomakla datum blagdana, mnogi katolici nastavili su slaviti Bezgre&scaron;no Srce Marijino u kolovozu, u dobroj vjeri da se njena poruka u Fatimi pro&scaron;iri po svem svijetu. Tako nije riječ o službenoj odredbi crkve već o povijesnom razvoju koji je proistekao iz Drugog svjetskog rata i poruke u Fatimi.</p> <p>&nbsp;</p> <h1>Posvetna molitva Bezgrje&scaron;nom Srcu Marijinu</h1> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Presveta Djevice Marijo, Majko i kraljice moja, Tvojemu bezgrje&scaron;nom Srcu posvećujem i predajem čitavo svoje biće: svoje misli, riječi i djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspolaži sa mnom i sa svim &scaron;to mi pripada sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetog Trojstva, za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bezgrje&scaron;na moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno moga krsnog posvećenja da neopozivo pripadam svome Otkupitelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj da poput Tebe slu&scaron;am poticaje Duha Svetoga. Neka se u meni, i po meni, uvijek i u svemu vr&scaron;i volja Božja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zdravo, Marijo...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-01-bdm.jpgPoginuo dalmatinski glazbenik! Vraćao se s nastupa motociklistom i stradaohttp://grude.com/clanak/?i=131245131245Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 13:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-29-019-stjepan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tragična nesreća dogodila se nakon nastupa, na povratku gitarista grupe Boss Stjepana Mandaća iz Dugog Rata.<div class="novost-body clearfix"> <div class="novost-opis"> <p>&nbsp;</p> </div> <p>Rano ujutro u nedjelju oko 4.30, motociklist je na Sirobuji u okolici Splita sletio s kolnika i preminuo na mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poginuli motociklist bio je član grupe Boss, koja se u dirljivoj objavi oprostila od svojeg člana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kume na&scaron; pozva te dragi Bog u svoj bend, hvala ti na svakom trenutku provedenom s tobom. Zauvijek će&scaron; biti du&scaron;a na&scaron;eg benda", napisali su uz fotografiju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sinoć smo pjevali s tobom danas mirno počiva&scaron;! Pokoj ti vječni", oprostili su se i obožavatelji koji jo&scaron; uvijek ne mogu vjerovati da mladog glazbenika vi&scaron;e nema. Tragična nesreća dogodila se nakon nastupa, na povratku gitarista grupe Boss iz Dugog Rata, pi&scaron;e<strong> Dalmacija danas</strong>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-29-019-stjepan.jpgU utorak izložba članova Foto kluba Fokus ''Ljubuški čuvari svjetla''http://grude.com/clanak/?i=131242131242Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jul 2019 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-29-focus-ljubuski-izlozba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborom fotografija koje će biti izložene članovi Foto kluba Fokus će se potruditi prikazati sve ono po čemu je Ljubuški prepoznatljiv..<p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki i Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na izložbu dobrih emocija i lijepih prizora na&scaron;eg grada &ldquo;LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVJETLA&rdquo; koja će se održati u utorak, 30. srpnja 2019. godine s početkom u 20 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana iza zgrade Gradske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba fotografija održava se u sklopu manifestacije &ldquo;Ljubu&scaron;ko ljeto 2019.&rdquo; povodom progla&scaron;enja Grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki i Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na izložbu dobrih emocija i lijepih prizora na&scaron;eg grada &ldquo;LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVJETLA&rdquo; koja će se održati u utorak, 30. srpnja 2019. godine s početkom u 20 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana iza zgrade Gradske uprave. Izložba fotografija održava se u sklopu manifestacije &ldquo;Ljubu&scaron;ko ljeto 2019.&rdquo; povodom progla&scaron;enja Grada Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izborom fotografija koje će biti izložene članovi Foto kluba Fokus će se potruditi prikazati sve ono po čemu je Ljubu&scaron;ki prepoznatljiv, od kule do slapova Kravice, Čevelju&scaron;e, Koću&scaron;e, Vitine, Klobuka, stećaka, prostranog polja, vedrog hercegovačkog neba i drugog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetitelji izložbe imaju priliku kroz fotografije raznih motiva upoznati dio ljepote Ljubu&scaron;kog iz kuta kako svoj zavičaj vide ovi umjetnici: Ivan Bebek, Denis Luburić, Perica Bi&scaron;ko, Anđelko Zlopa&scaron;a, Đino Spajić, Ana Bubalo, Marijo Vučić i Marijo Zlopa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-29-focus-ljubuski-izlozba.jpgFotografija godine: Nesalomljivi fratri u oluji!http://grude.com/clanak/?i=131237131237Grude.com - klik u svijetSun, 28 Jul 2019 23:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-29-019-nevrijeme-goranci_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luka Marić, Adam Vrlić i Stipe Čuljak zvijerski su pobijeni 1942. od strane četnika, na lokalitetu Vanjača, na Čabulji, a od 1995. godine tu se služi sveta misa za pokoj njihovih duša.<p>&nbsp;</p> <p>I ove je godine sveta misa služena, iako je danas diljem BiH, a osobito u Mostaru bilo olujno nevrijeme. Fotografija pristigla na adresu portala Grude.com točno pokazuje nesalomljivost hercegovačkih franjevaca koji su pro&scaron;li, a i danas prolaze kroz puno gore oluje od one koju je dragi Bog poslao na zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je vjetar nosio sve pred sobom, ki&scaron;ne kapi bile tako krupne i neugodne, a munje stvarale strahopo&scaron;tovanje diljem hercegove zemlje, fra Luka Marić i fra Mile Vla&scaron;ić ponosno su stajali pred svojim narodom i služili svetu misu za trojicu hrvatskih mučenika, ne ustuknuv&scaron;i ni trenutka pred nevremenom. Također, ni narod se nije pokolebao pred nevremenom nego su ostali sa svojim fratrima moliti i radovati se novom danu kojeg je dragi Bog poslao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se tradicija započeta 1995. godine nastavila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-29-019-nevrijeme-goranci_1.jpgGospina poruka: Grijeh će vladati ALI AKO STE MOJI POBIJEDIT ĆETEhttp://grude.com/clanak/?i=131218131218Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jul 2019 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti jučer je Gospa poslala novu poruku svijetu, U njoj je pozvala čovječanstvo da se vrati molitvi.<p>&nbsp;</p> <p>"Draga djeco! Moj poziv je za vas molitva. Neka molitva bude za vas radost i vijenac koji vas veže s Bogom. Dječice, doći će ku&scaron;nje i vi nećete biti jaki i grijeh će vladati, ali ako ste moji pobijedit ćete, jer va&scaron;e će utoči&scaron;te biti srce moga Sina Isusa. Zato, dječice, vratite se molitvi dok vam molitva ne postane život u danu i noći. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgDr. sc. Ilija Protuđer: Hrvatski je zatrovan s 30.000 srbizama!http://grude.com/clanak/?i=131204131204Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jul 2019 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-25-ilija_protudjer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru globalizacijskih procesa svjedočimo sveopćoj navali engleskoga jezika.<p>&nbsp;</p> <p>Dr. sc. Ilija Protuđer jezikoslovac je iz Splita. Objavio je 23 knjiga, 45 podsjetnika, 20 stručnih ili znanstvenih radova. Bio je gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu u Grazu, u Austriji. Deset je godina bio mentor studentima filozofskog fakulteta iz Splita i Zagreba. Pi&scaron;e u novinama, nastupa na radiju i TV, zatim na Facebooku i dr. Protuđerovi se naslovi navode (citiraju) u na&scaron;oj i svjetskoj literaturi. Cijeli staž predaje hrvatski jezik u O&Scaron; i Protuđergimnaziji, a bio je i novinar HRT i Sl. Dalm. kao dopisnik s Lastova i suradnik iz Splita. S dr. sc. Ilijom Protuđerom razgovarali smo o hrvatskome jeziku i aktualnim jezičnim pitanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pred nekoliko mjeseci izjavili ste da hrvatski standardni jezik stalno kopni. Na &scaron;to ste mislili? Kako se očituje to kopnjenje?</strong></p> <p>Nažalost, nastavlja se kopnjenje hrvatskoga standardnog jezika na &scaron;to utječu mnoge okolnosti. Najveća je nebriga nas Hrvata jer mislimo da smo dobili državu, međunarodno smo priznati i u&scaron;li u EU i sl. pa da će se rashrvaćeni hrvatski jezik sam po sebi izgraditi i u konačnici mi njime pravilno govoriti. Drugo je nejedinstvo među nama jezikoslovcima i neučinkovitost mjerodavnih ustanova koje bi o tomu trebale najvi&scaron;e skrbiti: svi filozofski fakulteti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, HAZU, Matica hrvatska, razni mediji, ozbiljne nakladničke kuće i dr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedeći razlog kopnjenju je nezaustavljiv prodor i uporaba tuđica na svim razinama, posebice anglizama. Kažu mi da u Ilici gotovo nema natpisa na hrvatskom jeziku, a takvo je stanje i u mene ovdje u Splitu. Ovomu treba dodati potpuno nezanimanje za učenje hrvatskoga standardnog ili književnoga jezika, bar trećine pučanstva, jer je riječ o hrvatskom jeziku; možda da je riječ o srpskom, učili bi ga. Te&scaron;ko je vjerovati da je to tako &scaron;to kažem, ali ja to pratim, vidim i osjećam. Ima jo&scaron; puno razloga kopnjenju hrvatskoga jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Po njemu si sve &scaron;to jesi</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U okviru globalizacijskih procesa svjedočimo sveopćoj navali engleskoga jezika. Mogu li se jezici s malim brojem govornika tome oduprijeti i kako?</strong></p> <p>Ne možemo jer ne želimo. Mnogi civilizirani narodi koji drže do sebe, najvi&scaron;e po&scaron;tuju jezik, kao prvu i glavnu Pravopisodrednicu identiteta. Uzmimo Francuze, iako im je svakim danom sve teže zbog puno do&scaron;ljaka i onih koji nisu francuskoga podrijetla, oni drže do jezika i imaju zakon o jeziku. Mi objeručke prihvaćamo tuđe riječi, posebice engleske. Mislimo da smo &rdquo;sveskiji i pametniji&rdquo;! Nisam ja protiv učenja tuđih jezika, dapače, prihvaćam onu narodnu da čovjek vrijedi onoliko koliko znade jezika. Ali svoj jezik voli, &scaron;titi i uči jer po njemu si sve &scaron;to jesi, reče na&scaron; pjesnik P. Preradović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znali ste upozoravati na srbizme u hrvatskome jeziku. Koliko ih jo&scaron; uvijek ima u hrvatskome jeziku?</strong></p> <p>Puno, zapravo previ&scaron;e. Jo&scaron; se službeno izdaje uvjerenje o nekažnjavanju umjesto potvrde, sva su nadležna ministarstva umjesto mjerodavna ili ovla&scaron;tena, i dalje dobivamo uputstva, umjesto uputa ili naputaka, a pozdrav dobro veče, umjesto dobra večer u gotovo je svih TV novinara i tako trideset tisuća srbizama, bolje reći nehrvatskih, nestandardnih riječi koje govorimo, a ne bismo ih trebali govoriti jer za njih imamo hrvatske istoznačnice, često dvije pa i tri riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja ne mrzim nikoga i moja me kr&scaron;ćanska vjera uči opra&scaron;tanju. Ali ono &scaron;to su Srbi napravili hrvatskomu jeziku i narodu i jo&scaron; uvijek čine, to je neoprostivo. Nismo smjeli zagovarati sveslavensku ideju (panslavizam) za Gaja i ilirskoga pokreta, niti potpisati Bečki književni dogovor 1850, niti Novosadski dogovor 1954., niti &scaron;to drugo. Za&scaron;to? Oni u dana&scaron;njem vremenu globalizacije, europskog ujedinjenja i dalje govore da smo im mi ukrali i jezik i pravopis i da su jo&scaron; &rdquo;Srbi svi i svuda&rdquo;. Prvi njihov pismeni čovjek je Dositej Obradović (1739. ili 1742. &ndash; 1811.) i Vuk S. Karadžić (1787. &ndash; 1864.) koji je većinu naučio od Hrvata i njihovih djela i puno toga preuzeo i prepisao, &scaron;to je i logično. Od koga bi mogao? To je opće poznato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, Hrvati imaju: Ba&scaron;ćansku ploču (oko 1100.), Vinodolski zakonik (1288.), Povaljsku listinu (1184.), Poljički statut (1444.), Zapis popa Martinca o bitci na Krbavskom polju 9. rujna 1493., Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.). U XVI. st. važno je spomenuti Vrančićev Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika, zatim Menčetića, Držića, Marulića, Hektorovića, Zoranića i dr. U XVII. st. nastaje Ka&scaron;ićeva prva gramatika o hrvatskom jeziku, ali na latinskom, ili/te prijevod Biblije koji odmah nije objavljen, zatim Belestenčev i Habdelićev rječnik, jednako tako važno je istaknuti zasluge Vitezovića, Barakovića, Gundulića i dr. U XVIII. st., istaknut ću Belline zasluge, kao i Katančićeve, Grabovčeve, Mio&scaron;ićeve, Brezovačkog dok su XIX. i XX. st. puno poznatiji, a već sam pone&scaron;to ovdje rekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Jugoslavenski recidivi</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iako je hrvatski poseban jezik, od vremena do vremena javljaju se jezikoslovci poput Snježane Kordić koji promiču hrvatsko-srpski jezik. Tu je i tzv. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Kako komentirate takve napade na hrvatski jezik? Jesu li oni recidiv neprežaljenih jugoslavenskih geopolitičkih eksperimenata?</strong></p> <p>Pomislih da me pitate u svezi s Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. To je drugi važan događaj, iza hrvatskoga proljeća, u okrutnom razdoblju od 1945. do 1990. Ona je utjecala i na sve ostalo, i na jezicihrvatsko proljeće i na ustavne amandmane iz 1972. te Ustav iz 1974., i nije nevažan događaj kao &scaron;to, nažalost, govore ovih dana neki hrvatski jezikoslovci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro ste rekli, ta tzv. Deklaracija o zajedničkom jeziku, sa Snježanom Kordić na čelu, vi&scaron;estruka je njezina sramota, najprije &scaron;to su joj korijeni moji hercegovački, onda &scaron;to je na papiru Hrvatica, i &scaron;to je jedna od rijetkih koja stalno radi protiv svoga jezika i svoga naroda. To nema nigdje. Bilo je jo&scaron; tih jezikoslovaca, nažalost, poput pojedinih iz Splita ili iz Zagreba, ali su im se neki burno usprotivili, i ja osobno, pa su se sakrili u mi&scaron;ju rupu. Od tada ih nema. Ta njihova suluda ideja o jednom jeziku nije pro&scaron;la ni u razdoblju Druge Jugoslavije, posebice ne će danas. Naravno, kako vi kažete, to su recidivi neprežaljenih jugoslavenskih geopolitičkih eksperimenata. Znate, mnogi od toga nikada ne će odustati. Ali uzalud im trud svirači.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svojedobno ste govorili o memorandumskim idejama o jednome jeziku?</strong></p> <p>Sve ozbiljne, a to znači najvi&scaron;e srpske institucije, ne odustaju o toga da su svi &scaron;tokavci Srbi i da svi govore srpskim jezikom. Kajkavci su, po njima, isto Srbi katoličke vjeroispovijesti, a jedino malo Hrvata ima po otocima i u malomu priobalnom dijelu. To nije, rekla-kazala. U svome velikom Rečniku srpskog jezika (Novi Sad, 2007.), koji je objavila Matica srpska, navedene su sve hrvatske riječi, jer je to, po njima, sve srpski jezik i riječi koje Srbi nikada nigdje nisu govorili. Evo nekih: vlak, uho, kruh, tisuća, suvremen, &scaron;utjeti, pričekati, počekati, minuta, tjedan, sav, svemir, akvatorij, novac i dr. Jedino nema brzoglasa za telefon jer su mislili da je to usta&scaron;ka riječ, iako ju je Dragutin Parčić zapisao jo&scaron; 1901., ali imaju brzojav (znači telegraf) koja je nastala u približno istom razdoblju kad i telefon i po istom je načelu tvorena. Koje gluposti, ali je tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne odustaju ni od toga da su Hrvati Srbima ukrali jezik i pravopis pisan po fonolo&scaron;komu načelu, iako ga je napisao Ivan Broz 1892. i ostao je do danas preko Boranićevih izdanja, izuzme li se razdoblje NDH-a kada se pisalo korijenskim pravopisom. Istina, sličan Brozovu pravopisu, napisao je Josip Parta&scaron; Pravopis jezika ilirskoga, 1850., ali na njega se ne pozivaju. Naglasit ću da je hrvatski morfonolo&scaron;ki pravopis ili načelo pisanja (razumljivije korijenski), a srpski je fonolo&scaron;ki. Istaknut ću da je i hrvatsko fonolo&scaron;ko načelo jer su Hrvati u svojoj povijesti pisali fonolo&scaron;kim, samo na manjemu prostoru i u manjemu postotku. U Srba je Vukov (1787. &ndash; 1864.) pravopis prihvaćen tek tri godine nakon njegove smrti, a prvi mu je put posebno tiskan kad i Brozov 1892.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imamo li u osnovnim i srednjim &scaron;kolama dovoljnu satnicu predmeta Hrvatskog jezika?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>To je rastezljiva tema. Trebalo bi vi&scaron;e, bar u nekim &scaron;kolama, Jednom se davno govorilo da se uvede na sve studije jeziksvih fakulteta jedan &ndash; prvi semestar hrvatskoga standardnog jezika, &scaron;to bilo dobro, ali do toga nije do&scaron;lo. To bi bilo (puno) korisnije jer čovjek drukčije shvaća važnost standardnoga jezika na prvoj godini studija nego prije. To znači da bi uspje&scaron;nije savladao potpunu i točnu komunikaciju standardnim hrvatskim jezikom u svakomu poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Hrvatski jezik kod novinara i političara</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ocjenjujete kori&scaron;tenje hrvatskog jezika kod novinara?</strong></p> <p>Mnogi za novinare kažu da su svestrane neznalice u svemu pa to vrijedi i za jezik. To je tako jer sam i sam novinar bar 30 godina. Malo je novinara koji prate jednu granu i tako nauče njezino stručno nazivlje &ndash; terminologiju, ali je stanje na terenu da većina novinara radi na vi&scaron;e polja i nije lako naučiti sve hrvatske stilove: književno-umjetnički, publicistički, administrativni, znanstveni i razgovorni. Uz sve stilove najvi&scaron;e upada razgovorni stil sa svojim kolokvijalizmima, vulgarizmima i žargonizmima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki stil ima nekoliko podstilova i često su na granici između dvaju funkcionalnih stilova pa se nazivaju hibridni podstilovi. Esejistički podstil pripada književno-umjetničkome i publicističkome stilu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekoh, novinari su jezične neznalice jer ih nikada nitko nije naučio pravilnome standardnom hrvatskom jeziku, bez upitnikobzira u kojoj su &scaron;koli i gradu učili. Istina, rijetki su hrvatski profesori koji su smjeli i uspjeli naučiti svoje učenike pravilan hrvatski književni jezik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvo je pak stanje kod političara? Koliko su oni svjesni važnosti jezika za svaki narod? Govore li političari ispravan hrvatski jezik?</strong></p> <p>Ima političara koji se trude naučiti i govoriti standardnim hrvatskim jezikom, &scaron;to je najnormalnije. Sjećam se Drage Krpine koji se trudio i naučio ga u najvećem postotku. Većina ih se ne trudi i ne žele. Nitko ih do sada nije naučio i nisu oni krivi zbog toga, ali jesu &scaron;to sada ne uče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravi i slobodni razvitak standardnoga jezika imamo tek 1990. Iako znademo da se hrvatski jezik standardizirao stoljećima, jo&scaron; od dubrovačkih pisaca, preko Marulićeva vremena, uradcima koje su napisali Ka&scaron;ić, Belostenec, Habdelić, Gundulić, zatim Mio&scaron;ić, Brezovački i dr., pod Gajevim utjecajem i utjecajem drugih iliraca, ali i &rdquo;nesretnih vukovaca&rdquo; Broza, Ivekovića, Maretića i dr. koji su imali zasluge za stoljetnu hrvatsku standardizaciju. Međutim, uvijek je nad njima bio &rdquo;srpskohrvatski&rdquo; mač, da ne kažem srpski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Mrzitelji svega hrvatskoga</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Često, među ostalim i putem Facebooka, dajete jezične savjete i upućujete na ispravnu uporabu riječi. Neki, međutim, u takvim savjetima kao i kod novotvorenica govore o jezičnom purizmu, a nerijetko svjedočimo i izrugivanjima novih riječi. Kako to komentirate?</strong></p> <p>Nije purizam stvarati, tvoriti, izmi&scaron;ljati i sl. dobre hrvatske zamjene za tuđice. Njima smeta sve hrvatsko! To su oni orjuna&scaron;i, komunisti, mrzitelji svega hrvatskoga, jugonostalgičari i sl. Ove je godine nagrađena izvrsna, logična, značenjski razumljiva, tvorbeno dobro stvorena i sl. nova riječ zapozorje za beckstage, ili prije uspje&scaron;nica za bestseler, ali njima smeta. S druge strane, dobra im je nakaradna skupina riječi za jedno značenje ma&scaron;ina za pranje ve&scaron;a (četiri riječi), dok im perilica ne valja, &scaron;tovi&scaron;e, tomu su se smijali, izrugivali, a da ne govorim za isto dobre riječi &ndash; tvorenice uspornik za ležeći policajac ili smećnjak za kontejner za smeće. U svakom se jeziku stvaraju, tvore ili izmi&scaron;ljaju zamjenske riječi za tuđice i to je svugdje normalna jezična pojava, jedino nije u nas Hrvata, ali samo za onu već spomenutu skupinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, vi ste dobro uočili to kao i ja da se neki izruguju, ali ja ne ću odustati, i dalje ću savjetovati jer svuda oko sebe na službenim mjestima, u glasilima i dr. slu&scaron;am ili čitam nepravilan standardni hrvatski jezik i zato moram pisati i savjetovati svoj hrvatski narod, na čemu mi je većina zahvalna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Institutski Pravopis daje prednost srpskoj inačici</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako komentirate peripetije oko Hrvatskog pravopisa posljednjih sedam-osam godina?</strong></p> <p>Volio bih da me to niste pitali. Prvi puta javno govorim o Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. pravopis&Scaron;utio sam zbog dobrog i po&scaron;tenog čovjeka i pravog znanstvenika Željka Jozića, vjerujući da će iduća izdanja biti bolja, sustavnija, &rdquo;hrvatskija&rdquo;, ali kako do toga nije do&scaron;lo, sad moram reći svoje mi&scaron;ljenje nakon objavljivanja 2013. Prije toga, samo sljedeće. Nedavno je jedan od vodećih hrvatskih jezikoslovaca rekao kako mi Hrvati imamo četiri pravopisa u uporabi i naveo ih: &rdquo;Babić-Finka-Mogu&scaron;ev (odnosno Babić-Mogu&scaron;ev), Anić-Silićev, Matičin i Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.&rdquo; Nije naveo &rdquo;najhrvatskiji&rdquo; koji je napisan prema naputcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, a to je Hrvatski &scaron;kolski pravopis Babić-Ham-Mogu&scaron;, dva izdanja (2005. i 2008.) i za koje je MZO&Scaron; izdalo preporuku za uporabu u O&Scaron; i S&Scaron;. Vidite, ni on ne zna ili ne želi znati. Svejedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imati pet pravopisa suludo je. U ozbiljnoj državi i jeziku može postojati samo jedan pravopis. Može biti vi&scaron;e gramatika, rječnika, jezičnih savjetnika, ali samo jedan pravopis! Za njega je to normalno stanje pa kaže da nema &rdquo;nikakve potrebe za objavljivanjem nekog novog pravopisa&rdquo;, jer imamo četiri. Istina, 2013. ministar Željko Jovanović u SDP-ovoj vladi nametnuo je Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao službeni u osnovnim i srednjim &scaron;kolama i prema njemu su od tada pisani i &scaron;kolski udžbenici, ali se njega malo tko u praksi pridržava jer nije proiza&scaron;ao iz hrvatske tradicije i načina pravopisanja. Taj pravopis gotovo sve dopu&scaron;ta, vrlo malo propisuje; ako je tako, onda kao takav ne treba postojati. Može se i bez takvoga pravopisa. U tom Institutovu pravopisu, razlikama između hrvatskog i srpskoga načina pravopisanja dana je (gotovo isključiva) prednost srpskoj inačici, primjerice: neću (309. str.), nema hrvatskog načina pisanja ne ću &hellip; (Istina, na str. 121. u Napomeni &rdquo;Zbog tradicijskih razloga dopu&scaron;teno je pisati i ne ću) &ndash; to se vrlo malo gleda jer svatko gleda u rječnik. Upravo bi tradicijski razlozi trebali presuditi i samo tako bi se trebalo pisati!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili izvadak, &ldquo;preporučena rje&scaron;enja&rdquo; su izvadci, a &ldquo;dopu&scaron;tena rje&scaron;enja&rdquo; i izvaci (252. str.) ili zadatak, &ldquo;preporučena rje&scaron;enja&rdquo; zadatci, a &ldquo;dopu&scaron;tena rje&scaron;enja&rdquo; i zadaci, &scaron;to nije ba&scaron; najgore (468. str.). To i drugo je lo&scaron;e, zbrka, zapravo užas. U tim i sličnim inačicama nema &ldquo;preporučena i dopu&scaron;tena rje&scaron;enja&rdquo;, tu treba biti jasan propis temeljen na hrvatskoj tradiciji! Dvojnost može biti dopu&scaron;tena samo u iznimnim primjerima i u najmanjem postotku, a ne gotovo cijeli spomenuti pravopis ili u kojem već postotku jest? Zbog toga i niza drugih nehrvatskih tradicijskih načina pisanja nije u većini prihvaćen jer Hrvati u ovoj državi ne žele tuđinski pravopis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah se sjetim nametnutoga pravopisa i nije zločesta usporedba sa sljedećim, slijedi navod: &rdquo;Pravopis PRAVOPISNO UPUTSTVO za sve osnovne, srednje i stručne &scaron;kole Kraljevine S. H. S. [&raquo;Prosvetni glasnik&laquo;, Beograd Deklaracija1929] U svima se &scaron;kolama na&scaron;e zemlje upotrebljava jedan pravopis, zasnovan na velikoj jezičkoj i pravopisnoj reformi Vuka Karadžića&hellip; Ministar prosvete Bož. Ž. Maksimović s. r.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Treba li nam Zakon o hrvatskom jeziku ili možda neka nova deklaracija kao &scaron;to je bila ona iz 1967.?</strong></p> <p>Preduhitrili ste me, ba&scaron; sam htio napisati i predložiti Zakon o hrvatskomu jeziku jer drukčije u mnogih Hrvata ne ide, a i zbog one trećine ili jamačno jedne četvrtine pučanstva koji jezik s pridjevom hrvatski ne žele! Jedino ih zakon može primorati, jer oni su naučili priznavati samo &rdquo;zakone komunističke partije&rdquo;! Ova bi put morali po&scaron;tovati i hrvatski zakon koji bi sadržavao i globe zbog nepo&scaron;tovanja zakona o jeziku. Znam da će mnogi biti protiv, ali ću biti malo neskroman i zločest i reći da to ne razumiju. Za gotovo sve postoje zakoni. Za&scaron;to onda ne bi bio i za jezik? Uostalom, mnogi civilizirani europski narodi imaju zakon o jeziku. Nažalost, ima hrvatskih jezikoslovaca, među kojima ima i akademika, koji drže da ne treba zakon o jeziku i da je sve u redu. Podsjetit ću ih samo na već spomenutu Deklaraciju o zajedničkom jeziku koju je potpisalo tristotinjak hrvatskih pisaca, novinara, intelektualaca, znanstvenika&hellip; i to nije &scaron;ačica kako ih naziva na&scaron; jezikoslovni akademik. Njih je znatno vi&scaron;e, ali se nisu izjasnili ili nisu smjeli. Uvijek je bilo, ako ne će milom, hoće silom. Zbog blagog stajali&scaron;ta nekih hrvatskih jezikoslovaca i onih koji podmuklo rade protiv nestajanja hrvatskoga jezika, imamo stanje u hrvatskoj neovisnoj državi na standardolo&scaron;koj razini slično onom iz 1990. Dapače, puno smo gori u mnogo čemu, primjerice u već rečenim uličnim natpisima na engleskom jeziku, zatim nazivima tvrtki i svekolikoj službenoj komunikaciji. Najprije treba vratiti Vijeće za normu hrvatskoga jezika ili slično tijelo koje su slijednici komunističke partije ukinuli. Onda usvojiti Zakon o jeziku.</p> <p><br />Grude.com/<a title="Hrvatski tjednik" href="https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik.html" target="_blank">Hrvatski tjednik</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-25-ilija_protudjer.jpgFOTO: Vratila se Zelenkapica: Nezaboravno iskustvo u prirodi uz učenje, druženje, izlete, radionice..http://grude.com/clanak/?i=131167131167Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jul 2019 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-20-zelenkapica-blidinje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počela je nova sezona Ljetnog kampa «Zelenkapice». U tijeku je drugi od tri ovogodišnja turnusa. Vratila se djeca u Masnu Luku. Već sedam godina Zelenkapica uveseljava djecu, a oživljava Park prirode Blidinje s pjesmom i grajom.<p><br />&ldquo;Zelenkapica je edukativni kamp za djecu koji se održava na Blidinju već sedam godina. Iza nas je dvanaest održanih kampova. To je kamp za koji se taži mjesto vi&scaron;e. Priča o Zelenkapici se &scaron;iri usmenom predajom, pa već tri godine nema ni oglasa za kamp jer je popunjen prije sezone&rdquo;, govori Maja Mikulić, jedna od organizatorica Zelenkapice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je to tako zanimljivo na ljetnom kampu &laquo;Zelenkapica&raquo;?</strong></p> <p>Već sedam godina &laquo;Zelenkapica &laquo; pokazuje kako učenje ne mora biti dosadno i naporno, a sve to uz igru i zabavu. Djeca se brzo prilagode te osjete i dožive kako je igranje u prirodi ljep&scaron;e od onog na laptopu i kako internet ne može zamjeniti prava prijateljstva koja se steknu na kampu. Cilj je učiti djecu važnosti očuvanja prirode, te povratku iskonskim vrijednostima bez TV-a i mobitela, barem u vrijeme ljetnih praznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Engleski jezik, znanstvene čarolije, radionica Indiana Jones, sportske igre i hercegovačka olimpijada su standarndi program. Od prvog kampa,djeca volonteri uredjuju dnevne novine koje objavljuju na facebook stranici &ndash; Udruga Zelenkapica., u vrijeme trajanja kampova. Možda su ipak voditelji i organizatori najbolje &scaron;to Zelenkapica nudi. Ovi ljudi, entuzijasti prije svega, trude se naučiti djecu kako se cijeni prijateljstvo i tolerancija, te kako je bitno čuvati okoli&scaron; u kojem živimo. I kako se dobro zabavlja bez mobitela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj kampa, profesor engleskog jezika, ukratko Vava, poku&scaron;ava djeci pokazati čarobni svijet odrastanja uz jednostavne i zaboravljene igre, sportske discipline, večeri uz gitaru i logorsku vatru, te čar promatranja zvijezda s mjesta gdje su one tako blizu. Zelenkapica je dobila ime po crtanom filmu čiji je Vava autor, a koji zna svako dijete u ovim krajevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostali voditelji: Iva, Igor, Kata, Domo, Mima, Mate, Barbara, Kika, Galićke&hellip;..poku&scaron;avaju djeci približiti znanost kroz zanimljive pokuse, izgraditi samopouzdanje i moć izražavanja kroz dramske radionice, naučiti ih zdravim navikama kroz sportske aktivnosti, urednosti kroz svakodnevno spremanje&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Borave u prirodi, druže se s konjima, a trudimo se imati ne&scaron;to novo u programu svake godine. Ove godine je Mali Masterchef hit . A počela je proizvodnja sapuna u na&scaron;oj radionici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pro&scaron;lih godina je kroz ovaj Ljetni kamp pro&scaron;la &scaron;arolika skupina djece, iz svih krajeva. Sklapaju se nova prijateljstva koja će im možda obilježiti cijeli život. Od Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske, Njemačke, Italije i sve do Amerike djeca dolaze u Zelenkapicu. A kad dođu na kamp redovno se vraćaju&rdquo;, dodala je Maja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boravak na 1220m je blagodat sama po sebi, a kad uz to djeca piju domaće mlijeko s pa&scaron;njaka podno Čvrsnice i jedu domaću hranu, uspijeh za zdravlje je zagarantiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-20-19-07-20-zelenkapica-blidinje5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />Grude.com/<a title="Blidinje" href="http://www.blidinje.net" target="_blank">Blidinje.net</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-20-zelenkapica-blidinje1.jpgIzložba "Životinjski svijet Imotske krajine"http://grude.com/clanak/?i=131140131140Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jul 2019 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-18-plakat-zivotinjski-svijet-01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 19. srpnja 2019. godine u 20 sati u Zavičajnom muzeju u Imotskom..<p>&nbsp;</p> <p>U petak, 19. srpnja 2019. godine u 20 sati u Zavičajnom muzeju u Imotskom održat će se otvaranje izložbe &ldquo;Životinjski svijet Imotske krajine&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o prirodoslovnoj izložbi ptica i zvijeri iz zbirke Roka Rebića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-18-19-07-18-plakat-zivotinjski-svijet-01.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva za ovaj projekt odobrilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-18-plakat-zivotinjski-svijet-01.jpgHNK Mostar: Uspješna i dinamična sezona zaključena gostovanjem u Osijekuhttp://grude.com/clanak/?i=131111131111Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jul 2019 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-16-hamlet-osijek-red.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvedba u HNK Osijek je 12 nastup mostarskoga kazališta van matične kuće..<p>&nbsp;</p> <p>S najgledanijom i najnagrađivanijom &bdquo;Predstavom Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;, autora Ive Bre&scaron;ana, u režiji Ivana Lea Leme, Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru nastupilo je u subotu, 13. 7. 2019., u okviru Osječkoga ljeta kulture, čime su službeno zatvorili ovogodi&scaron;nju uspje&scaron;nu i dinamičnu kazali&scaron;nu sezonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvedba u HNK Osijek je 12 nastup mostarskoga kazali&scaron;ta van matične kuće u ovoj sezoni. Prije Osijeka, gostovali su s predstavom &bdquo;Zečja rupa&ldquo; na Pozori&scaron;nim/kazali&scaron;nim igrama u Jajcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S predstavom &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo; nastupili su na Danima smijeha u Vukovaru, Danima satire Fadila Hadžića u kazali&scaron;tu Kerempuh u Zagrebu te Festivalu glumca u Vinkovcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Ravanjskim ljetnim danima kulture odigrali su predstavu &bdquo;O ljubavi&ldquo;, a na Festivalu bh. drame u Zenici predstavili su se s &bdquo;Logorilijadom&ldquo;. Na ovom festivalu scenografkinja Vesna Režić dobila je nagradu &bdquo;Radovan Maru&scaron;ić&ldquo; za najbolje likovno oblikovanje predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zagrebačkom kazali&scaron;tu Gavella nastupili su s &bdquo;Gnijezdom&ldquo;. Sa istom predstavom bili su dva puta u Kamernom teatru 55 Sarajevo, jednom u okviru Međunarodnog teatarskog festivala &bdquo;Dani Jurislava Korenića&ldquo; na kojem je &bdquo;Gnijezdo&ldquo; progla&scaron;eno najboljom predstavom u cjelini, a drugi put na gostovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je jedna predstava HNK Mostar progla&scaron;ena najboljom predstavom u cjelini, a to je &bdquo;Preobražaj&ldquo; na Međunarodnom festivalu malih scena u Istočnom Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku sezone premijerno je izvedena predstava &bdquo;Logorilijada&ldquo; u Kazali&scaron;tu Marina Držića u Dubrovniku, koje je bilo koproducent ove predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U upravo zaključenoj sezoni producirane su i tri nove predstave: &bdquo;Zečja rupa&ldquo; autora Davida Lindsaya Abaira u režiji Lajle Kaikčija, &bdquo;Sviraj to ponovno Sam&ldquo; autora Woodya Allena u režiji Marija Kovača i &bdquo;Jesenja sonata&ldquo; autora Ingmara Bergmana u režiji Roberta Raponje.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-16-19-07-16-hamlet-osijek-red.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U kazali&scaron;noj sezoni 2018./2019. na repertoaru HNK Mostar bilo je 13 predstava, od kojih je 9 festivalskih. Od tih 9 festivalskih, 7 predstava nagrađeno je s ukupno 20 nagrada na raznim festivalima tijekom proteklih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom iduće kazali&scaron;ne sezone, odnosno krajem rujna, HNK Mostar obilježit će svoju 25. obljetnicu postojanja bogatim programom. Tim povodom premijerno će biti izvedena drama Miroslava Krleže "Kraljevo", potom promovirana fotomonografija o HNK Mostar, a kroz projekt "Dani HNK Mostar" predstavit će se i zagrebačkoj publici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-16-hamlet-osijek-red.jpgOmiljeni livanjski franjevac novi župnik u Podhumuhttp://grude.com/clanak/?i=131081131081Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jul 2019 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-13-019-fra-jurica-perisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odlukom uprava Franjevačke provincije Bosne Srebrene, na župu Podhum kao novi župni upravitelj dolazi fra Jurica Periša. Fra Jurica je dosadašnju službu kapelana obavljao u župi Vidoši.<p>&nbsp;</p> <p>"Fra Jurica Peri&scaron;a je sin Mladena i Mire r. Karaula, rođen 1985. u Livnu, župa Livno. Član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Svećeničko ređenje imao je 29. lipnja 2012. u Sarajevu. Na ljeto, 5. kolovoza 2012. godine fra Jurica je proslavio svoju mladu misu u goričkoj crkvi", stoji na stranici <a href="https://selomisi.com/promjena-svecenika-u-nasoj-zupi/?fbclid=IwAR3PTqS1nZCZYhDiz2RaJp6fpc7zWaXB8SY3Wgcfc42egLUrhMdFIdEiSU8" target="_blank">Selo Mi&scaron;i</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jurici su izrazili dobrodo&scaron;licu i želju da se u podhumskoj župi dobro snađe i ugodno osjeća. S obzirom da je u livanjskom kraju fra Peri&scaron;a jedan od omiljenih franjevaca koji je vrijedno radio i pokretao projekte u župi Vido&scaron;i, zasigurno će i u Podhumu donijeti pozitivne promjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-13-019-fra-jurica-perisa.jpgHNK Mostar: Završena kazališna sezona uz najave za nove projektehttp://grude.com/clanak/?i=131039131039Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jul 2019 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-10-hnk-publika_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvedbom „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ službeno je u ponedjeljak zatvorena ovogodišnja veoma uspješna sezona u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>S ovom predstavom glumci pred ljetnu stanku gostuju u Osijeku 13. srpnja gdje će na poziv Odjela za kulturu ovog grada izvesti predstavu u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je ovom najtrofejnijom predstavom mostarskog HNK zaokružena jedna teatarska godina kojom se ovo kazali&scaron;te zaista ima čime pohvaliti. Tri jako uspje&scaron;ne premijere su iza njih, a čak devet predstava s repertoara je bilo na raznim festivalima te se vratilo sa sedam nagrađenih predstava i 20 nagrada.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-10-19-07-10-hnk-publika2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine HNK Mostar slavi i 25 godina svog postojanja pa nas i ovom prigodom očekuju razne novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počelo se s pripremom predstave &bdquo;Kraljevo&ldquo; Miroslava Krleže, a režirat će je već etablirani redatelj Ivan Leo Lemo. Krležina drama događa se jedne noći pred Prvi svjetski rat u Zagrebu gdje svi kazali&scaron;ni elementi dolaze do izražaja i u službi su ekspresionističkog izričaja. Priča je to o sveopćem ludilu, grotesknim likovima isprepletena bukom, raznim glasovima i fantastičnim elementima. Premijera predstave će biti 22. rujna, a redatelj Lemo je kazao kako mu je iznimna čast da može ovakvo jedno kapitalno djelo postaviti na scenu povodom 25. godi&scaron;njice kazali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S nestrpljenjem i&scaron;čekujemo iduću kazali&scaron;nu sezonu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-10-hnk-publika_1.jpgDan pobjede i domovinske zahvalnosti vraća se u Čavoglave!http://grude.com/clanak/?i=131025131025Grude.com - klik u svijetTue, 09 Jul 2019 23:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-31-thompson_cavoglave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjevač Marko Perković Thompson objavio je na svom je službenom Facebook profilu kako neće održati koncert za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja na Krbavskom polju, a proslava će se iduće godine vratiti u Čavoglave.<p>&nbsp;</p> <p>"Dragi prijatelji, moram Vas obavijestiti da pored velike želje i napora kako bismo ove godine proslavili Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja na Krbavskom polju, da taj događaj nismo u mogućnosti organizirati. Zbog velike simbolike kako Krbavskog polja, tako i Dana pobjede tu ideju ćemo realizirati nekom drugom prilikom kada za to smognemo snage. S&rsquo;obzirom na to da se radi o Krbavskom polju, dakle polju u pravom smislu te riječi, takva organizacija zahtijeva ozbiljne i zahtjevne infrastrukturne radove. Dogovor s obna&scaron;ateljima dužnosti Županije, gradova i općina u Ličko-senjskoj županiji je bio da oni osiguraju neophodna sredstva kako bi se takva proslava mogla održati. Jasno je da to sve zahtijeva određena financijska sredstva. Vi&scaron;e puta je svima nagla&scaron;eno da ja svoj nastup za tu prigodu poklanjam.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ja osobno za Dan pobjede niti jedne godine nisam naplatio svoj nastup, pa tako ni ove godine nisam tražio honorar od Ličko-senjske županije niti od bilo koga drugoga. Nije mi jasno za&scaron;to tu moju odluku pojedini mediji i političari ne po&scaron;tivaju i ne cijene, već naprotiv, u javnosti me poku&scaron;avaju diskreditirati. Na žalost, kao &scaron;to je već viđeno u Kninu i ove godine se pojavljuju u javnosti nekorektne i neistinite izjave kojima se poku&scaron;ava nametnuti dojam da ja naplaćujem svoj nastup za proslavu Oluje, &scaron;to naravno nije istina. Dakle, radi se o tro&scaron;kovima infrastrukture i drugih potrebnih tehničkih sredstava za održavanje tako velikog događaja, a ne o bilo kakvom mom honoraru. Sama ideja proslave i velikog koncerta na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja nikad se nije temeljila na podjelama već na okupljanju hrvatskoga naroda kako bi taj dan proveli u zajedni&scaron;tvu i domoljublju slaveći velebnu pobjedu nad velikosrpskom agresijom u Domovinskom ratu. Upravo ta misao me je i vodila kada sam donio odluku da duh tog zajedni&scaron;tva iz Čavoglava podijelimo s cijelom Hrvatskom te da svake godine takva proslava bude u nekom drugom kraju Hrvatske, pogotovo u krajevima koji su podnijeli najveći teret u Domovinskom ratu.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ja ne želim biti uzrok nikakvim podjelama koje su u velikoj mjeri izražene u Ličko-senjskoj županiji, kao &scaron;to ne želim biti ni nečija izlika za osobne političke neuspjehe. Isto tako ne dopu&scaron;tam pojedincima da svoje političke poene prikupljaju preko mojih leđa i lažući o mojim navodnim komercijalnim angažmanima. Nažalost, osim političkih prepucavanja oko mog nastupa ne vidim nikakav napredak i dogovor tamo&scaron;njih vlastodržaca kako bi osigurali uvjete za ovogodi&scaron;nju proslavu obljetnice Oluje pa sam u dogovoru s mojim menadžmentom odlučio prekinuti razgovore za održavanje proslave Oluje na Krbavskom polju. Tražiti drugu lokaciju za ovu godinu već je prekasno. Zbog svega navedenog i želje da se proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja li&scaron;i svih spletki i političke prljav&scaron;tine, jer za nas je taj dan jedan od najvećih dana u hrvatskoj povijesti, na taj dan slavimo one vrijednosti i stečevine Domovinskog rata na kojima se temelji moderna Hrvatska država, odlučio sam kako u takvim prljavim igrama neću sudjelovati. Konačno, VRAĆAMO SE U ČAVOGLAVE!&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Ovom prilikom želim zahvaliti svima onima koji su se stavili na raspolaganje u Ličko-senjskoj županiji te silno željeli doprinijeti tomu da i ova proslava Oluje uspije kao i sve dosada&scaron;nje u kojma sam sudjelovao. Posebno se zahvaljujem ZUV HGP (Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi) i Udruzi Specijalne policije iz Domovinskog rata koji su trebali biti na&scaron;i suorganizatori proslave Oluje na Krbavskom polju. Vidimo se sljedeće 2020. godine na proslavi u Čavoglavama!" napisao je pjevač na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-31-thompson_cavoglave.jpgSnimljena pjesma i spot ''Žrtva fratara'' VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=131013131013Grude.com - klik u svijetTue, 09 Jul 2019 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« svake godine u rujnu raspisuje Nagradni natječaj na temu pobijenih hercegovačkih franjevaca. <p>&nbsp;</p> <p>Na pro&scaron;logodi&scaron;njem je ponovno sudjelovala Lucija Hrstić sa skladbom &raquo;Žrtva fratara&laquo; za koju je napisala i tekst i glazbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih se dana skladba pojavila u mp3 obliku u izdanju Sredi&scaron;ta HSK za istraživanje zločina totalitarizama u BiH, s trajanjem od 4.59 minuta. Kao solisti nastupili su: Lucija Hrstić i Hrvoje Merdžo, dok su u komornom zboru sudjelovali: Lucija Hrstić, Hrvoje Merdžo, Drina Dodig, Pava Ćorić, David Gagro i Miroslav Mijatović. Za aranžman je zaslužan Josip Vukoja, a za snimanje Zoran Milović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/Tft_ZMXD2pA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za objavu i produkciju skladbe Lucija Hrstić posebno se zahvaljuje Sredi&scaron;tu HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH, Franji Kraljeviću i fra Miljenku Stojiću. Također se zahvaljuje i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli da ova pjesma i video spot budu ovakvi kakvi jesu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg10 obljetnica smrti glumca Tonija Peharahttp://grude.com/clanak/?i=131005131005Grude.com - klik u svijetMon, 08 Jul 2019 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-08-rodijaci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se s tugom prisjećamo 10 obljetnice smrti glumca Tonija Pehara, prvaka drame HNK Mostar, koji nas je prerano napustio. <p>&nbsp;</p> <p>Ante Toni Pehar rođen je 20. kolovoza 1952. u Mostaru i u bogatoj glumačkoj karijeri ostvario nastup u 120 kazali&scaron;nih, filmskih i televizijskih uloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva predstava u kojoj nastupa na sceni Narodnog pozori&scaron;ta u Mostaru bila je Fassbinderova "Pred rajem na žalost sada" u sezoni 1971/72 a sve do premijere Dervi&scaron;a i smrti Me&scaron;e Selimovića u veljači 1992. gotovo i da nije bilo predstave u kojoj nije nastupio s manjim ili većim ulogama. Svoj glumački put nastavlja kao jedan od osnivača Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i dramski prvak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijeratni glumačku karijeru obilježile su predstave "Cinco i Marinko" Mate Mati&scaron;ića koja je odigrana 37 puta te "Rodijaci" Petra Milo&scaron;a za koje Toni Pehar potpisuje režiju i u kojima nastupa zajedno s kolegom Velimirom P&scaron;eničnikom Njirićem. Predstava je odigrana 124 puta u kratkom razdoblju, dovoljno je reći da nije bilo mjesta u Bosni i Hercegovini gdje nisu nastupili a vrlo česta su gostovanja bila i u inozemstvu pred na&scaron;im iseljenicima. Od ostalih uloga ne smijemo zaboraviti predstave Tena, Urotnici, U godinama gladi i Druga savjest.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-08-19-07-08-toni-pehar-markica.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu 10 obljetnice smrti Tonija Pehara, Hrvatska po&scaron;ta Mostar izdala je prigodnu po&scaron;tansku marku u čast kazali&scaron;tu i glumcu koji je obilježio cijelu jednu generaciju svojim sjajnim ulogama i koji će zauvijek ostati u srcima svoje obitelji, prijatelja i radnih kolega kao velika ljudska i glumačka veličina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-08-rodijaci.jpgI Gruđani na svetoj misi za članove Fenix skupinehttp://grude.com/clanak/?i=130991130991Grude.com - klik u svijetSun, 07 Jul 2019 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-07-019-fenix-obljetnica-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva Sarajevo na groblju Lužani u župi Skopaljska Gračanica kod Bugojna, slavljena je Sv. Misa kao spomen i zahvala za članove Fenix skupine. <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Misu predslavio je don Željko Marić, ravnatelj Katoličkog &scaron;kolskog centra u Travniku i dopredsjednik Hrvatskog katoličkog dobrotvornog dru&scaron;tva, u koncelebraciji sa župnikom Ilijom Ivo&scaron;, Tadijom Ivo&scaron;, župnikom župe Kandija, don Antom Jelićem, umirovljenim svećenikom i osnivačem HKDD-a, don Matom Križancem, župnikom iz Bistrice kod Uskoplja i fra Vlatko Soldom, župnikom iz Konjica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Pred vi&scaron;e stotina okupljenih vjernika, ispred spomen kapelice, preč. Marić je istaknuo kako je ovo spomen na veliki događaj iz Hrvatske povijesti, spomen na velike ljude Hrvatske povijesti te da Uskopaljska dolina, Bugojno i župa Skopaljska Gračanica trebaju biti ponosni na privilegiju koja im je žrtvom ovih ljudi darovana. &bdquo;U svijetu postoje umni i maloumni. Umni su kroz povijest pisali sva&scaron;ta, pa čak i to da su ovi muževi, očevi, mu&scaron;karci iz Bugojanske skupine nazvani teroristima. Ali pazite, tajna Božje ljubavi je objavljena malima. Nije li na&scaron; Gospodin rekao da nema veće ljubavi od te, nego tko život svoj položi za svoje prijatelje!?&ldquo;</p> <div class="wp-block-embed__wrapper"> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica3.jpg" alt="" width="640px" /></p> &nbsp;</div> <p>Preč. Marić je svoju propovjed zaključio rekav&scaron;i da ima ne&scaron;to nadnaravno u svemu tome, nama danas poučno, da su Hrvati iz Dalmacije, Istre, Zagorja, Slavonije, Sredi&scaron;nje Bosne, Hercegovine i Tuzlanskog kraja imali istu, zajedničku ideju o od okova slobodnoj državi Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Na kraju Misnog slavlja nazočnima se obratio i jedan od organizatora ovog obilježavanja, gdin Ante Leko koji je do&scaron;ao iz daleke Australije. Zahvalio se svima koji su do&scaron;li poslav&scaron;i poruku da se ovdje obilježava događaj koji je &bdquo;načeo&ldquo; Jugoslaviju. &bdquo;Ovdje se sjećamo jednih koji su najvećih od cijele Hrvatske povijesti.&ldquo; Također je rekao kako će se, počev&scaron;i od ove subote, u budućnosti svake prve subote u srpnju obilježavati sjećanje na sudionike Bugojanske &ndash; Fenix skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Druženje se kasnije nastavilo u župnom dvoru u Skopaljskoj Gračanici, na spomen obilježju na Radu&scaron;i te u Ramskoj kući na Makljenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-07-19-07-07-019-fenix-obljetnica2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Također, i grudski branitelji nazočili su svetoj misi i ovom svečanom obilježavanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="https://uskoplje.info/obiljezavanje-47-godisnjice-stradanja-bugojanske-skupine-fenix-72/" target="_blank">Uskoplje.info</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-07-019-fenix-obljetnica-glavna.jpgGrudski velikan promovira knjigu u Stocu! Pjevati će Miroslav Škorohttp://grude.com/clanak/?i=130971130971Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 23:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-miroslav-skoro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan Općine Stolac i patron župe Stolac obilježit će se 20. srpnja, na blagdan svetog Ilije Proroka.<p>&nbsp;</p> <p>Općina Stolac u suradnji s crkvom tim povodom pripremila je bogat vjerski, kulturni i zabavni program koji će se održavati od 12. do 20 srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, prvi dan obilježavanja bit će upriličen prijem za učenike generacije osnovnih i srednjih &scaron;kola te potpisivanje ugovora o stipendiranju studenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak će kod spomen obilježja poginulim braniteljima HVO-a biti položeni vijenci te predstavljanje knjige &ldquo;Sloboda, mir meju nami &ndash; Eurogledi&rdquo; autora Mile Pe&scaron;orde, rođenog Gruđanina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za utorak je planirano predstavljanje monografije &ldquo;Razgovor s Radimljom&rdquo; autora Miroslava Palamete i Mire Raguža, a za srijedu &ldquo;18. Večer folklora&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečani prijem u povodu Dana Općine Stolac održat će se u četvrtak dok će naredni dan biti upriličena zavr&scaron;nica Malonogometnog turnira &ldquo;Stolac 2019&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu će se održati svečana misa u dvori&scaron;tu župne crkve sv. Ilije Proroka u Stocu koju će predvoditi mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navečer će biti održan koncert hrvatskog glazbenika Miroslava &Scaron;kore, objavila je Općina Stolac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-miroslav-skoro.jpgAdnan Jašarević je od nedjelje svećenik Petar Mihaelhttp://grude.com/clanak/?i=130968130968Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 22:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-05-019-ado.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čim je vlč. Ado – kako ga od milja zovu oni koji ga bolje poznaju – ušao u našu redakciju, primijetili smo da unosi neku pozitivnu energiju i prokomentirali kako ponosno, ne samo u kolaru, nego i reverendi šeće šeher Sarajevom. S njim smo razgovarali o njegovu životnom putu i zapravo ostvarenju želje: postati Kristovim svećenikom.<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Tko je moj bližnji?</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Rođen 30. siječnja 1992. u Sarajevu, Adnan spada u generaciju &bdquo;ratne djece&ldquo;. U glavnom bh. gradu proveo je cijelo djetinjstvo te zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. S obzirom da se na na&scaron;im prostorima ljude već po imenu &bdquo;razvrstava&ldquo;, mnogi bi pomislili kako je riječ o muslimanu. Međutim, on potječe iz &bdquo;mje&scaron;ovite obitelji&ldquo; gdje se, kako je istaknuo, niti jedna vjera nije prakticirala. &bdquo;Iskren da budem, uvijek sam vi&scaron;e odgajan ili, bolje rečeno, vi&scaron;e sam naginjao kr&scaron;ćanskom odgoju kroz majku, ali i jednu susjedu koja je odigrala veliku ulogu u tom nekom vjerskom profiliranju, kao i dobrim dijelom u vjerskom odgoju. Tako da je glede samog, da tako kažem, vjerskog opredjeljenja kod mene uvijek većinskim dijelom bilo izraženo ono za kr&scaron;ćanstvo&ldquo;, objasnio nam je Adnan koji je nedugo nakon zavr&scaron;etka srednje &scaron;kole, kao laik, upisao studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Put do kr&scaron;tenja</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Dalje nam je otkrio kako je 7. srpnja 2007. kr&scaron;ten u sarajevskoj protestantskoj zajednici koju mu je približila susjeda koja je i sama bila dio iste, te ga je ondje vodila sa sobom jo&scaron; kao dječaka. &bdquo;Prije pristupanja Katoličkoj Crkvi bio sam dio protestantske zajednice, te sam preko njih prvotno spoznao <strong>Isusa Krista</strong>, i kasnije sam samo nastavio produbljivati taj odnos i spoznavanje... Također, ovdje smatram potrebnim istaknuti kako moj pokojni tata nije imao problem s tim da me susjeda vodi sa sobom u protestantsku zajednicu, ali nisam siguran kako bi gledao na kr&scaron;tenje kao takvo&hellip; Tako da koliko god to nekomu zvučalo grubo, ja upravo očevu smrt smatram Božjom voljom i Njegovom intervencijom kako bi mi se otvorila vrata da bih uopće mogao biti prvotno kr&scaron;ten, ali i to &scaron;to sada milo&scaron;ću Božjom jesam&ldquo;, otkrio nam je.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&bdquo;Druga stvar koju smatram jo&scaron; potrebnom naglasiti jest kako sam nakon kr&scaron;tenja u sebi na neki neobja&scaron;njiv način shvaćao kako ne&scaron;to nedostaje... Tako sam počeo lutati, onako malo pubertetski buntovan, bio sam intelektualno fasciniran nekim lo&scaron;im povijesnim stvarnostima preko kojih sam upoznao Katoličku Crkvu. Nakon tog promi&scaron;ljanja stupio sam u puno jedinstvo s Katoličkom Crkvom&ldquo;, otkrio nam je Adnan koji je na krizmi uzeo ime <strong>Petar Mihael</strong>.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Zrenje poziva...</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Kako otkriva, jo&scaron; od vremena dječa&scaron;tva, od nekih četiri-pet godina života, znao je samo za Isusa i da je On za sve ljude umro na križu. &bdquo;To tada nisam kao danas znao teolo&scaron;ki izraziti, ali sam u nekoj svojoj dječjoj dubokoj uvjerenosti to svim srcem prihvaćao, stoga samo kr&scaron;tenje kao takvo bio je neki logičan slijed koji se dogodio dosta kasnije dok su se neke druge stvari 'posložile', dok nije do&scaron;ao <em>kairos</em>&ldquo;, rado se prisjetio Adnan koji je sveti red đakonata primio na Prvu nedjelju do&scaron;a&scaron;ća, 2. prosinca 2018. &bdquo;Sama želja za prezbiteratom u mojem životu imala je nekoliko faza, kao i uspona i padova. Prvotno, moja neka želja od djetinjstva bila je postati policajcem, i upravo sam se nekako cijelu osnovnu &scaron;kolu i dio srednje usmjeravao k tomu. No, u razdoblju srednje &scaron;kole stupio sam u puno zajedni&scaron;tvo s Katoličkom Crkvom, nakon čega sam počeo svakodnevno ići na svete mise, i malo po malo ponuđeno mi je da budem čitač, a kasnije i ministrant. Na te zadaće sam rado pristao i bile su mi jako drage, a osobito zadaća ministriranja. Ali i tada sam čvrsto ostajao pri svojoj djetinjoj odluci postati policajac. U tome razdoblju ljudi koji su me promatrali prilikom ministriranja počeli su govoriti kako bih bio dobar svećenik. Na to se, istini za volju, nisam niti osvrtao jer sam uistinu želio ispuniti svoj dječački san&ldquo;, otkrio nam je vlč. Ja&scaron;arević slikovito opisujući svoje sazrijevanje u pozivu...</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">S nama je podijelio i za&scaron;to mu je važan njegov nadnevak kr&scaron;tenja &ndash; 7. srpnja 2007. &bdquo;<strong>Papa Benedikt XVI.</strong> je tog nadnevka izdao motuproprij <em>Summorum Pontificum</em> kojim otvara vrata ponovnom služenju tradicionalne latinske mise. Tako i ja, kad sam u svojem traženju upoznavao Katoličku Crkvu &ndash; latinski jezik, tamjan i izrazita pobožnost su stvari koje sam smatrao svojstvenima njoj. Gospodin mi je 2011. dao mogućnost da nekoliko puta budem nazočan tridentskoj misi ili, kako ju je Benedikt nazvao, izvanrednom obliku Rimskog misala. Imao sam priliku i ministrirati tada, te je prvi put dovedena u pitanje moja želja postati policajcem&ldquo;, ispričao nam je Adnan.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Krist(aliziranje) poziva/ā</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Ta je želja, prema njegovim riječima, jednostavno nestala prigodom pohoda Svetog Oca&nbsp; Zagrebu 2011. &bdquo;Tada sam oti&scaron;ao u Zagreb i kada je Papa krenuo u katedralu, pro&scaron;ao je pored mene na 10 metara. Gledao sam u njega i imao sam osjećaj da nam se pogled susreo&ldquo;, dočarao nam je na&scaron; sugovornik, te se prisjetio i kako je u akademskoj godini 2012./2013. prilikom upisa na studij u sebi nosio skrivenu želju postati svećenikom jer je, kako je spomenuo, bio duboko svjestan svoje povijesti, kao i konfuzije koju bi ista mogla proizvesti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na kraju akademske godine svoju je želju izrazio vrhbosanskom nadbiskupu <strong>Vinku kard. Puljiću</strong> koji ga je savjetovao da ipak jo&scaron; malo sačeka kako bi se ta želja iskristalizirala. &bdquo;Tako sam ja čekao i pri tome nastavio studirati teologiju, da bi me 2015. nadbiskup obavijestio kako je spreman primiti me kao svećeničkog kandidata. Tako sam na trećoj godini studija primljen u Vrhbosansko bogoslovno sjemeni&scaron;te kao svećenički kandidat. I s tim kreće moja formacija.<br /> Glede toga kako su me drugi prihvatili, tu imam samo riječi hvale, kako na poglavarstvo kuće, profesore, tako i na subraću bogoslove. Upravo sam u formaciji jo&scaron; dublje spoznao i svoju osobnu vjeru i poziv. Redovitim slijedom sam obavljao povjerene mi službe u bogosloviji koje sam primio po ustaljenom redu i praksi. Đakonskim ređenjem približio sam se ostvarenju svojega poziva&ldquo;, rekao je Adnan Petar Mihael koji je 2017. i studij teologije uspje&scaron;no priveo kraju. Za studij je rekao kako mu je puno pomogao u sazrijevanju vjere &bdquo;jer sama vjera kao takva nije protivna razumu, već ga nadilazi, ali osim toga, kako je <strong>Sv. Anzelmo</strong> znao reći, '<em>Fides quaerens intellectum</em>' (Vjera traži razumijevanje), tako i razumijevanje i studiranje kr&scaron;ćanskih otajstava doprinijelo je sazrijevanju, ali i dubljem proživljavanju otajstva vjere&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Odvažiti se</strong></p> <p style="text-align: justify;"><br /> Upitav&scaron;i ga s kakvim je osjećajima dočekao ređenje, kazao je kako poglavito sada jo&scaron; dublje sagledava put kojim je pro&scaron;ao i kroz kakve ga je nevjerojatne situacije Gospodin proveo i doveo do ovoga trenutka. &bdquo;Hvala mu na povjerenju koje ima prema meni, mislim kako se trenutni dojam može sažeti u zahvali Bogu koji je i u mojem životu rekao kako iz tame svjetlost sine. Sve one koji razmi&scaron;ljaju o svećeni&scaron;tvu potičem odazvati se ovoj uistinu velikoj avanturi, da svoj poziv povjere presvetoj Bogorodici, kraljici apostola, da Ona, pred prijestoljem svojega Sina zagovara poziv i želju postati svećenikom. Ukratko: da se odvaže odazvati se Kristu Kralju jer On ne vara&ldquo;, poručio je vlč. Ja&scaron;arević koji je red prezbiterata primio na svetkovinu Sv. Petra i Pavla, 29. lipnja u sarajevskoj prvostolnici.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Za kraj vlč. Ado nam je otkrio da život svećenika vidi kao čovjeka koji se dao razapeti po uzoru na Isusa Krista, kako bi svojem nara&scaron;taju postao most i <em>alter Christus</em> u svetim sakramentima, kao i posrednik i putokaz u molitvama i naučavanju kr&scaron;ćanske vjere. &bdquo;A sam svećenički poziv smatram kao ne&scaron;to uistinu uzvi&scaron;eno, jer se ti sam jednako čovjek uzima&scaron; od naroda, ali si opet tu za taj isti narod da bude&scaron; na pomoć povjerenim ti ljudima i služi&scaron; Isusu Kristu opet kroz te iste ljude&ldquo;, kazao je mladomisnik.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><em><strong><span><span><span><span>Nedjelja.ba</span></span></span></span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-05-019-ado.jpgHNK Mostar započelo s pripremom predstave ''Kraljevo'' Miroslava Krležehttp://grude.com/clanak/?i=130961130961Grude.com - klik u svijetFri, 05 Jul 2019 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-05-hnkmo-ivan-leo-lemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijera je planirana 22. rujna 2019. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru započelo je s pripremom predstave &bdquo;Kraljevo&ldquo; Miroslava Krleže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je vjerojatno prva ekspresionistička drama u svijetu, u kojoj su svjetlo i zvuk ravnopravni dramski partneri, s masovnim scenama u kojima se prekrivaju i međusobno nadjačavaju brojni glasovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnja se događa na Kraljevskom sajmu, jedne kolovo&scaron;ke noći u Zagrebu pred Prvi svjetski rat. U doba sveopćeg klanja, autor jedini izlaz iz antipatične i okrutne stvarnosti vidi u grotesknoj i fantastičnoj slici, koja se promeće u očajnički krik protiv besmisla, strahota i gluposti svijeta i vremena.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-05-19-07-05-hnkmo-pocetak-proba1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenom odzvanjaju glasovi prodavača, krčmara, kumeka, purgera, prostitutki, Talijana, Kineza, cirkusanata.Ironijom potpuno depatetizirana priča o vječnom sukobu mu&scaron;karca i žene ovdje je samo osnova za gradnju snažnih i vi&scaron;eznačnih slika ljudskih odnosa i egzistencijalnih situacija koje nadrastaju uske okvire agramerskih sudbina, te poprimaju univerzalne i kozmičke dimenzije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljsku palicu preuzeo je Ivan Leo Lemo, koji je istaknuo kako mu je iznimna čast povodom 25. obljetnice postojanja HNK Mostar postaviti &bdquo;kapitalno djelo hrvatske dramske književnosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj će s ansamblom na novoj predstavi raditi sljedećih desetak dana, potom slijedi stanka do sredine kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijera je planirana 22. rujna 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-05-hnkmo-ivan-leo-lemo.jpgFOTO: Svečano otvoren TRG na BILIMAhttp://grude.com/clanak/?i=130916130916Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jul 2019 16:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-019-bile-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Na ovom svetom hrvatskom tlu stoljećima su naši predci sa svojim fratrima slavili svete mise. Tako su čuvali duše za Onoga, koji je sama ljubav."<p>&nbsp;</p> <p>Tako počinje tekst na spomeniku koji se nalazi na Trgu brotnjačkih vinara na Bilima i kojim se označa to mjesto, utemeljeno stoljećima ranije, a koje je službeni naziv dobilo pro&scaron;le nedjelje, 30. lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomeniku na novootvorenom trgu također pi&scaron;e i da su Brotnjaci na konjima dogonili plodove svoje zemlje i misarima krijepili tijelo. "Tako su očuvali ovozemlje za potomstvo i ostavili poruku da su katoličke svetkovine dio nebeskog svjetla u zemaljskom mraku", zapisano je na spomeniku kojeg podižu zahvalni potomci brotnjačkih vinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki dan uveličali su vitezovi, povijesne postrojbe Ljubu&scaron;e Herceg Stjepana iz Ljubu&scaron;kog. - To je najmanje &scaron;to smo mogli učiniti da podržimo ovaj povijesni trenutak. Da se ne zaborave običaji na&scaron;ih predaka - poručili su, a &scaron;to je na svom Facebooku objavio i Ivan &Scaron;unjić, prvi čovjek Uvijek vjernih Herceg Bosne koji se i ovog puta dru&scaron;tveno angažirao za dobrobit zajednica i za Trg brotnjačkih vinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu na Bilima predvodio je fra Luka Marić, a poznati hercegovački franjevac jo&scaron; je jednom poslao snažne poruke koje učvr&scaron;ćuju vezu naroda i franjevaca na tisućljetnim prostorima i vjeru u dragoga Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-07-02-19-07-02-019-bile26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com<br />Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-019-bile-glavna.jpgNOVA PJESMA: ''Gospe mila sačuvaj mi Ramu''http://grude.com/clanak/?i=130911130911Grude.com - klik u svijetTue, 02 Jul 2019 13:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-019-rama.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesme o rodnom kraju posebno diraju u dušu, osobito u vremenima kad narod odlazi u tuđinu.<p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, među takvim krajevima je i Rama, napaćena i iseljena, posebno opterećena strahovladom lokalnih moćnika na čelu s načelnikom Jozom Ivančevićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U suradnji s Draganom Kapčevićem, predsjednikom Ramske zajednice Požega, i Matom Pavićem iz Požege, proteklog vikenda na par lokacija u Rami snimljen je spot za pjesmu &bdquo;Gospe mila, sačuvaj mi Ramu&ldquo;.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nema dice nema ni momaka, nema lipih ramskih divojaka, osta pusta sada Rama moja, u njoj živi samo baka koja... Gospe mila sačuvaj mi Ramu, ja je volim ko i svoju mamu, u njoj sam se rodio ko dijete i pjevao tvoje pjesme svete...</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/oVm" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst za pjesmu napisala je Ruža Grube&scaron;a<br /> Glazba: Dragan Kapčević i Mata Pavić<br /> Aranžman i produkcija: Ivica Bumba<br /> Studio: Takt, Požega<br /> Video i montaža: Damir Mi&scaron;ura /<a href="https://www.rama-prozor.info/clanak/video-gospe-mila-sacuvaj-mi-ramu/48325" rel="noreferrer noopener" target="_blank">www.rama-prozor.info</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-019-rama.pngFOTO: Tisuće ljudi svetom misom proslavile Divin danhttp://grude.com/clanak/?i=130885130885Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jun 2019 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-30-019-diva-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bila jednom u tim davnim danima, Grabovčeva lijepa kći, gdje iz kamena voda teče na Hercegovu tlu, gdje iz kamena raste cvijeće u sjećanje na nju...<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e tisuća ljudi bilo je danas na Kedžari, na grobu Dive Grabovčeve gdje je služena sveta misa za Divu. Među nazočnima i bili su prijatelji portala Grude.com koji su nam poslali ove divne fotografije s ovog povijesnog mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divu je, kaže legenda, u cvijetu mladosti ubio razuzdani turski plemić jer je odbila njegovu prosidbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz pronalazak groba Dive Grabovčeve veže se jo&scaron; jedna legenda. Navodno ga je slučajno otkrila jedna bolesna djevojka koja je čuvajući stado zaspala na grobu, kad se probudila bila je u potpunosti zdrava. S tom legendom kreće i &scaron;tovanje hrvatske mučenice i djevice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveto misno slavlje predvodio je provincijal Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić.&nbsp; Na svetoj misi pjevale su Čuvarice Dive Grabovčeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Du&scaron;man tuče, mlado tijelo ubija, u oku joj gasi nevin sjaj, molitva je na usnama, bila joj za kraj. Umre tijelo, al du&scaron;a ode u Gospin zagrljaj.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-019-diva21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-30-019-diva-glavna.jpgPromocija knjige Stipe Božića ''San o Everestu''http://grude.com/clanak/?i=130882130882Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jun 2019 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-30-stippe-bozic-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promocija će se održati hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača 5.7.2019.<p><br />Povodom 40. obljetnice prvog uspona na Mount Everest, alpinist, pisac, televizijski snimatelj, član HGSS-a i autor mnogih dokumentaraca, neumorni Stipe Božić, predstavlja bogato ilustriranu knjigu koja je koncipirana njegovim člancima iz Slobodne Dalmacije kojoj je redovito slao s ekspedicije. <br /><br /><br />To su dramatične priče iz osobnog kuta, obogaćene tekstovima ostalih sudionika tada&scaron;nje ekspedicije. Na kraju knjige su osvrti Božićevih kolega, prijatelja i ljudi iz raznih sfera javnog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promocija će se održati hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača 5.7.2019. (petak) u 19 sati, a ulaz je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori:<br />HPD Prenj 1933 u suradnji sa hrvatskim domom Herceg Stjepan Kosača</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-30-19-06-30-stippe-bozic-knjiga1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Blidinje.net<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-30-stippe-bozic-knjiga.jpgFOTO: Vlašićka, a iz Rumunjske, najljepša je HRVATICA u narodnoj nošnjihttp://grude.com/clanak/?i=120873120873Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jun 2019 23:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-28-najljepse_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH postali su hrvatski i bosanskohercegovački brend, a uspjeh projekta i večeras je potvrđen u Tomislavgradu.<div> <p>&nbsp;</p> <p>Prije manifestacije održan je mimohod i smotre počasnih povijesnih postrojbi hrvatske vojske, te je svečano otvoren Trg gange i hajdučke družine u ovoj povije&scaron;ću bogatoj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga je uslijedio spektakl i izbor najljep&scaron;e, te revija tradicijske odjeće, a najljep&scaron;om Hrvaticom u narodnoj no&scaron;nji izvan RH progla&scaron;ena je Ivana Ana Vlasiciiz Rumunjske.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Prva pratilja je iz Mađarske, imenom Kinga Deniza Dancze, a druga pratilja Leslie Marjory Samokic Quiquia iz Perua.</p> <p><br /> Kao i dosada&scaron;njih godina, pokrovitelji ove manifestacije koja okuplja djevojke hrvatskog podrijetla iz različitih dijelova svijeta bili su: dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora, Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlada Hercegbosanske županije i Općina Tomislavgrad. Upravo je predsjednik HNS-a Čović uručio glavnu nagradu pobjednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine su sudjelovale 22 natjecateljice iz Norve&scaron;ke, Austrije, Bugarske, Perua, Paragvaja, Urugvaja, Njemačke, Italije, SAD-a, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Crne Gore, Kosova i, naravno, predstavnice zemlje domaćina Bosne i Hercegovine. Voditelj programa bio je Frano Ridjan, a go&scaron;ća večeri Žanamari Per&scaron;ić.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Duvanjka Eva Tadić s austrijskom adresom izabrana je za miss fotogeničnosti i to odukom glasača na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Izbor najljep&scaron;e Hrvatice u narodnoj no&scaron;nji izvan Republike Hrvatske bio je povjeren prosudbenom povjerenstvu koje su činili: Mate Bulić, pjevač, ujedno i predsjednik povjerenstva, a članovi povjerenstva bili su Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, Marija Perić, poduzetnica iz Tomislavgrada, Jozo Pavković, glavni urednik i direktor Večernjeg lista za BiH i Petar Galić, ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije.</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-28-19-06-28-najljepse8.jpg" alt="" width="640px" /></p> </div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-28-najljepse_1.jpgHNK Mostar sa „Zečjom rupom“ na festivalu u Jajcuhttp://grude.com/clanak/?i=120860120860Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jun 2019 18:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-22-zecja-rupa-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ima zgusnuti raspored ovaj mjesec kada su festivali u pitanju. <p>&nbsp;</p> <p>Tek &scaron;to su se kazali&scaron;tarci vratili s Četvrtih dana smijeha Vukovar, gdje su gostovali s predstavom &bdquo;Sviraj to ponovno, Sam&ldquo;, odmah u subotu, 29. lipnja, putuju sa Zečjom rupom u Jajce na Pozori&scaron;ne/Kazali&scaron;ne igre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Pozori&scaron;nim/Kazali&scaron;nim igrama nastupit će ukupno &scaron;est predstava koje je odabrao dramaturg i teatrolog Strajo Krsmanović između 21 pristigle. Mnogi kažu da je ovo najznačajniji kazali&scaron;ni festival u BiH jer je i najstariji, a prikazuje uvijek najbolje predstave iz cijele države. Selektor Krsmanović obja&scaron;njava da su predstave birane prema općoj kvaliteti, a na sam festival kazali&scaron;ta iznose &bdquo;svoje najbolje ruho sačinjeno u protekloj sezoni&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zečja rupa&ldquo;, rađena po tekstu Davida Lindsaya-Abaira, jedna je od najizvođenijih predstava u svijetu, a on je za ovu dramu 2007. godine dobio Pulitzerovu nagradu. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija, a u predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo i Amar Rahić odnosno alternacija Ali Kamer Aksoy.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jelena, koja glumi majku tragično preminulog dječaka, kaže kako je iznimno veseli &scaron;to ova predstava ide na festival jer će ovo biti prvi put da se &bdquo;Zečja rupa&ldquo; igra izvan scene HNK koja je intimna i kao takva jako zahvalna za glumačku igru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Isto tako vjerujem da &scaron;to zbog same teme komada, &scaron;to zbog redateljskih i scenografskih rje&scaron;enja i u konačnici glumačke igre, ova predstava ne može nikoga ostaviti ravnodu&scaron;nim. Radujem se da će je i publika u Jajcu imati priliku pogledati i iskreno vjerujem da ćemo biti dobro primljeni&ldquo;, kaže Jelena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trideset i osmo izdanje Pozori&scaron;nih/Kazali&scaron;nih igara će, osim &bdquo;Zečje rupe&ldquo; mostarskog HNK, obilježiti &bdquo;Karolina Nojber&ldquo; Narodnog pozori&scaron;ta Republike Srpske Banja Luka, &bdquo;Posljednja ljubav Hasana Kaimije&ldquo; Narodnog pozori&scaron;ta Tuzla, &bdquo;Pink moon&ldquo; Bosanskog narodnog pozori&scaron;ta Zenica, &bdquo;Sječa&scaron; li se Doli Bel&ldquo; Kamernog teatra 55 Sarajevo i &bdquo;Miri&scaron;u li jorgovani u New Yorku&ldquo; Narodnog pozori&scaron;ta u Tuzli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-22-zecja-rupa-4.jpgNajava: Predstavljanje knjige ''MetaStaze jedne revolucije''http://grude.com/clanak/?i=120827120827Grude.com - klik u svijetTue, 25 Jun 2019 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izišla knjiga u autorstvu Ivice Šarca pod naslovom: Metastaze jedne revolucije. Uspostava komunističko-partizanske vlasti u zapadnim dijelovima Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Nastala najvećim dijelom kao rezultat pretraživanja izvorne građe u arhivskim ustanovama u Mostaru, Zagrebu i Beogradu, knjiga obrađuje razdoblje od dolaska jugoslavensko-partizanskih postrojbi u zapadne dijelove Hercegovine i uspostave prve komunističke vlasti do zavr&scaron;etka procesa njihova ovladavanja ovim prostorom (listopad 1944. - ožujak 1945.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz slojevitoga tematskog sklopa posebno izdvajamo odnos i postupke novih (vojnih i političkih) struktura moći, partizanskih i partijskih, prema lokalnom hrvatskom pučanstvu kao i prema hercegovačkim franjevcima, napose onima iz &scaron;irokobrije&scaron;koga i mostarskoga samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-25-19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige, u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, održat će se u srijedu, 26. lipnja 2019., u kinu Borak s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će, uz autora, predstaviti prof. dr. Božo Goluža i dr. sc. Robert Jolić. Voditelj programa je mag. polit. Ivan Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-25-knjiga-metastaze-plakat.jpgPosušje: Postavljen kip Judite, simbol ljepote, vjernosti prema Bogu i odanosti svome naroduhttp://grude.com/clanak/?i=120789120789Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-judita-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodišnji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric..<p>&nbsp;</p> <p>U naselju Petrici u posu&scaron;kom Čitluku u petak je otkriven kip Judite, biblijskoga lika u kojoj su inspiraciju prona&scaron;li mnogi autori, no najpoznatije djelo o ovoj junakinji je ep oca hrvatske književnosti Marka Marulića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor kipa je svećenik, akademski kipar, slikar, restaurator, pjesnik i ribar fra Joakim Jaki Gregov s Hvara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idejni začetnik postavljanja spomenika ispred svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku autorov je dugogodi&scaron;nji prijatelj poznati nakladnik Miro Petric, koji s obitelji živi u Zagrebu, no često je u svom rodnom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin Petric, vlasnik jedne od najvećih hrvatskih nakladničkih kuća Alfa, uoči samog čina otkrivanja spomenika pozdravio je prisutne s kojima je podijelio radost zbog ostvarenja svoje želje. A &scaron;to ga je ponukalo da postavi kip u dvori&scaron;tu svoje kamene kuće u rodnom mu Čitluku, i za&scaron;to ba&scaron; Judita, najbolje govore riječi kojima su se obratili akademik Stjepan Damjanović, prof. Božidar Petrač i prof. Milan Be&scaron;lić te sam autor fra Joakim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o povijesnom kontekstu u kojem je djelovao Marko Marulić, autor ovog opjevanog lika, prof.dr. Stjepan Damjanović je kazao kako s pravom zovemo Marulića ocem hrvatske književnosti, ali to ne treba shvatiti kao da prije njega ni&scaron;ta nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo barem petsto godina književnosti prije njega, ali on je na čelu takozvane autorske književnosti. On je prvi pisac stvarne europske vrijednosti, pri tom ne govorimo iz rodoljubnih razloga, nego je on čitan autor po Europi. &Scaron;to se tiče povijesnog konteksta dok stvara Juditu, situacija je bila takva, samo nekoliko stotina metara od Splita su Turci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je opsjednut tom opasno&scaron;ću, on je Splićanin, a mnogi su gradovi oko Splita pali. On koristi jednu biblijsku priču, da kaže kako su postojali i kod drugih naroda veliki problemi, ali ako smo kr&scaron;ćani i volimo svoj narod, Bog će pomoći. To je njegovo uvjerenje; da Bog pomaže u dobrim namjerama. On želi kroz cijelo svoje književno djelo, ne samo kroz Juditu, pro&scaron;iriti to uvjerenje na svoj narod, da kaže mali smo narod imamo puno problema, ali budemo li iskazali vjernost Bogu i pravu ljubav za svoj narod, mi ćemo biti pobjednici, kazao je akademik Damjanović.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-22-19-06-22-judita-posusje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>O Juditi kao liku govorio je prof. Božidar Petrač. Uzev&scaron;i biblijsku temu, Marulić je pisao o svome vremenu, vrlo lo&scaron;im prilikama koje su vladale. Marulić je pisao i pisma dvojici papa, tražeći od vrhovnih crkvenih autoriteta svoga vremena da učine ne&scaron;to za spas hrvatskoga naroda i onih naroda koji su bili pod turskom tlakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika je poruka Marulićeva epa i mnogih hrvatskih književnika koji su slijedili Marulića do ponovne uspostave hrvatske državnosti devedesetih bila otpor tuđinskoj vlasti i ta državotvorna misao povezivala je gotovo sve hrvatske velikane i hrvatske pjesnike, a to je želja da se hrvatski narod spasi od različitih ugroza, kazao je prof. Petrač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Milan Be&scaron;lić kazao je kako je fra Joakim prepoznatljiv u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti po specifičnom kiparskom oblikovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skulpturi Judite htjelo se apostrofirati Juditu kao Židovku, braniteljicu svoga naroda. Ona bi se mogla zvati Hrvatica, Slavonka, Zagorka ili Hercegovka, kazao je prof. Be&scaron;lić istaknuv&scaron;i kakao je skladnim proporcijama fra Jaki htio u svojemu djelu rimovati sastavnice žene koja je bila na glasu po ljepoti, odanosti svome narodu, po vjernosti u svojoj vjeri prema Bogu i koja je te vrijednosti za&scaron;titila svojom hrabro&scaron;ću i mudro&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kipar fra Joakim Gregov je kazao kako se s Mirom na&scaron;ao na zajedničkim relacijama ljepote i dobrote. Fra Joakim je isklesao Juditu koja odi&scaron;e senzualno&scaron;ću na &scaron;to kaže: Gospodin Bog je stvorio žensko kao senzualno djelo, ja ga samo vje&scaron;to imitiram, restauriram ono &scaron;to je Bog stvorio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenik su, uz gospodina Petrica, otkrile mlađe članice njegove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Jabuka.tv</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-judita-posusje.jpgBogat program ovogodišnjeg Ljubuškog ljetahttp://grude.com/clanak/?i=120786120786Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jun 2019 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-22-mazoretkinje-ljubuski-limenaglazba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi dan ljeta, Ljubuške mažoretkinje su uz pratnju Limene glazbe Sv. Ante Humac prodefilirale gradom te na taj način otvorile Ljubuško kulturno ljeto.<p>&nbsp;</p> <p>Čekaju Vas koncerti, izložbe, kazali&scaron;ne predstave, pjesničke večeri, jazz festival, klapske večeri, likovne kolonije, kreativci, tradicionalne pjesme i plesovi, streetball, jedinstvena atrakcija Grada Ljubu&scaron;kog - paragliding, a kao sredi&scaron;nji događaj izdvojio bih koncert poznatog rock sastava Opća opasnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizirano je vi&scaron;e od 30 manifestacija i vjerujemo kako će svatko pronaći ne&scaron;to za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uživajmo svi u Ljubu&scaron;kom ljetu 2019. Dobro nam do&scaron;li!, stoji u pozivu kojeg potpisuje gradonačelnik Ljubu&scaron;kog Nevenko Barbarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROGRAM</strong></p> <p><strong>LIPANJ</strong><br /><br /></p> <p>24.06. / PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />KNJIŽEVNA VEČER S DIANOM BURAZER<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradska vijećnica</p> <p>&nbsp;</p> <p>26.06. / SRIJEDA / 19.30 sati<br />KONCERT BENDOVA GLAZBENE &Scaron;KOLE LJUBU&Scaron;KI<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>27.06. / ČETVRTAK / 09.00 sati<br />PARAGLIDING LJUBU&Scaron;KI - DAN OTVORENIH VRATA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Paragliding klub Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>28.06. / PETAK / 19.30 sati<br />PLESNI KLUB PAGANINI - SUSRET GRADOVA - plesna revija<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Plesni klub Paganini)<br />mjesto događanja: terasa hotela Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>29.06. / SUBOTA / 20.00 sati<br />KAZALI&Scaron;NA PREDSTAVA "SNOVOPRIČA O ŽIVOTU PETRA BARBARIĆA"<br />Hrvatsko kazali&scaron;te travnik, Pozori&scaron;te Travnik, Dramska scena K&Scaron;C Travnik<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Informacijsko-edukacijsko dru&scaron;tvo Herc info i župa Humac)<br />mjesto događanja: nova crkva na Humcu</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SRPANJ</strong></p> <p>_______________</p> <p>03.07 / SRIJEDA / 20.30 sati<br />PARK PUN PRIČA - kratke priče osnovno&scaron;kolci<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno &scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>13.07. / SUBOTA / 20.30 sati<br />AMATERSKO KAZALI&Scaron;TE MORETA IZ KA&Scaron;TELA "Sve na&scaron;e beside"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>14.07. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />DREAM TEAM BABE I GOSTI - večer tradicijskih pjesama i plesova<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, KUU Dream team Babe)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>16.07. / UTORAK / 20.00 sati<br />DUO PRIJATELJI "UGODNI ZVUCI MELODIJA HERCEGOVINE, DALMACIJE I SLAVONIJE"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.07. / PETAK / 20.30 sati<br />MONODRAMA "SAMO JEDNA ŽENA" - Gala teatar Zagreb<br />Igra: Matija Prskalo<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>20.-21.07 / SUBOTA I NEDJELJA / 12.00 sati<br />STREETBALL<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Ko&scaron;arka&scaron;ki klub Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>22.07. / PONEDJELJAK / 20.30 sati<br />KNJIŽEVNA VEČER S MILJENKOM MIĆOM STOJIĆEM<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>24.07. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />- KUD STUDENCI I PRIJATELJI - večer tradicijskih plesova i pjesama<br />- IZLOŽBA RUKOTVORINA LJUBU&Scaron;KIH RUKOTVORACA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, KUD Studenci, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>26.07. / PETAK / 20.00 sati<br />KLAPA CONCORDIA MEĐUGORJE - večer klapske i zabavne glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>27.07. / SUBOTA / 20.00 sati<br />PJESNIČKI MARATON<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Udruga Staro Hardomilje)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>28.07. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />OPĆA OPASNOST<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>29.07 - 02.08 / PONEDJELJAK I PETAK<br />14. KOLONIJA HLEBINSKE &Scaron;KOLE<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Udruga Drago Galić)<br />mjesto događanja: Grab</p> <p>&nbsp;</p> <p>30.07 / UTORAK / 20.00 sati<br />"LJUBU&Scaron;KI ČUVARI SVIJETLA" - izložba fotografija članova Foto kluba Fokus<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Foto klub Fokus Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>31.07. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />KLAPA GRGA POSU&Scaron;JE - večer zabavne glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. i 8. MJESEC<br />MALONOGOMETNA LIGA MZ<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, "JU Kulturno-&scaron;portski centar" Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Centar malih &scaron;portova Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KOLOVOZ</strong></p> <p>______________________</p> <p>03.08 / SUBOTA / 20.00 sati<br />PROMOCIJA ROMANA "ZEMLJA HERCEGOVA"<br />Autor: Mate Grbavac<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događaja: Caffe gallery Kerametal Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p> <p>05.08. / PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />VEČER GIMNAZIJALACA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Gimnazija Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>07.08. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />ŽENSKA KLAPA LIRA I MU&Scaron;KA KLAPA TREBIŽAT - večer klapske glazbe<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>08. 08. / ČETVRTAK / 20.00 sati<br />FESTIVAL KREATIVACA "ŽIVI I STVARA U LJUBU&Scaron;KOM"<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Ljubu&scaron;ki kreativci)<br />mjesto događanja: Hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>09.08. / PETAK<br />DRUŽENJE ISELJENIKA LJUBU&Scaron;KOG<br />(Grad Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Vodopad Koću&scaron;a</p> <p>&nbsp;</p> <p>09. i 10.08 / PETAK I SUBOTA<br />LIKOVNA KOLONIJA - LJUBU&Scaron;KI I GOSTUJUĆI SLIKARI (LJUBU&Scaron;KE BLAGODATI)<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Vodopad Koću&scaron;a</p> <p>&nbsp;</p> <p>12.08. / PONEDJELJAK / 21.00 sati<br />JAZZ FESTIVAL MAKARSKA BIG BAND, MARKO TOLJA; MISTY BAND<br />(Grad Ljubu&scaron;ki,Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>17.08 / SUBOTA / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA IVANE ĆAVAR<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU "Kulturno-&scaron;portski centar" Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>18.08. / NEDJELJA / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA SVETISLAVA CVETKOVIĆA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.08. PONEDJELJAK / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA JURE PAPONJE<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>20.08. / UTORAK / 20.00 sati<br />IZLOŽBA SLIKA I GRAFIKA DARKE DUGANDŽIĆA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>21.08. / SRIJEDA / 20.00 sati<br />PROMOCIJA KNJIGE NEBO BOJE POTOČNICE<br />Autor: Zvonimir Mikulić<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, HKD Napredak - podružnica Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: hotel Bigeste</p> <p>&nbsp;</p> <p>22.08. / ČETVRTAK 20.00 sati<br />IZLOŽBA LJUBU&Scaron;KIH SLIKARA<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, JU Kulturno-&scaron;portski centar Ljubu&scaron;ki - Odjel Knjižnica)<br />mjesto događanja: Trg dr. Franje Tuđmana</p> <p>&nbsp;</p> <p>23.08 - 30.08<br />JAZZ SEMINAR<br />24.08. - koncert predavača seminara<br />29.08. - koncert polaznika seminara<br />(Grad Ljubu&scaron;ki, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki)<br />mjesto događanja: Gradski park</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena! Moguće su promjene datuma i mjesta događanja iz tehničkih i vremenskih razloga. Sve eventualne promjene bit će na vrijeme objavljene putem medija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-22-mazoretkinje-ljubuski-limenaglazba.jpgNajava: Večer folklora pod nazivom ''Kočerinom kolo igra, a pisma se ori''http://grude.com/clanak/?i=120762120762Grude.com - klik u svijetThu, 20 Jun 2019 07:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-20-kocerin-vecer-folklora1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu tradicionalne manifestacije ”Dani Kočerina 2019.” a u organizaciji HKUD-a ”Kočerin” u subotu, 22. lipnja 2019. održat će se tradicionalna Večer folklora pod nazivom ”Kočerinom kolo igra, a pisma se ori”.<p><br />Manifestacija će se održati na igrali&scaron;tu O&Scaron; Kočerin s početkom u 20:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na večeri folklora nastupit će: HKUD Kočerin, HKUD Bilo&scaron;evica, HKUD Ganga &Scaron;iroki Brijeg, KUD Vila Velebita Jasenice, HKUD Blaćani, Ganga Rakitno, guslari Marko Čolak i Vlado Mikulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zabavnom dijelu programa nastupaju pjevači amateri: Kristijan Penavić, Matea Bazina, Lucija Ivanković i DJ Rajko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetite manifestaciju &bdquo;Dani Kočerina 2019.&ldquo; koja se održava u sklopu cjelogodi&scaron;nje manifestacije &bdquo;Brije&scaron;ka zvona&ldquo; i uživajte u ovoj večeri folkora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-06-20-19-06-20-kocerin-vecer-folklora.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-20-kocerin-vecer-folklora1.jpg