Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.OBIČAJ NA SV. LUCIJU - Jeste li posijali božićnu pšenicu?http://grude.com/clanak/?i=7788177881Grude.com - klik u svijetThu, 13 Dec 2018 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao simbol obnove života i plodnosti, milijuni ljudi diljem svijeta svake godine na blagdan svete Lucije siju božićnu pšenicu. <p>&nbsp;</p> <p>Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle p&scaron;enice, odnosno njezinoj gustoći i boji, u idućoj godini bit će bolja ili lo&scaron;ija žetva. Već tradicionalno milijuni ljudi diljem svijeta na blagdan svete Lucije posijat će p&scaron;enicu iako možda i ne znaju puno o samom običaju koji je vezan uz Svetu obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je nastao kada je, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija zamolila težaka koji je na njivi sijao p&scaron;enicu da kaže progoniteljima kako su pro&scaron;li tim putem dok je sijao, pi&scaron;e Tportal.hr. Kada su vojnici stigli do tog mjesta, p&scaron;enica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje uzaludne potjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux ili lucis, koja znači 'svjetlo', stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami. Uz sve to navje&scaron;ćuje Božić kao rođendan Svjetla, a mnogi smatraju kako je upravo sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na jugu Italije - na Siciliji. Majka joj je bila jako bolesna, stoga se Lucija molila svetoj Agati da joj pomogne, a poslije je tvrdila kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga. Kao zahvalu za majčino ozdravljenje, Lucija je odlučila razdijeliti svoj imetak siroma&scaron;nima. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kr&scaron;ćanka pa je zavr&scaron;ila u tamnici u kojoj je mučena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema staroj legendi, priča se kako je Lucija bila izuzetno hrabra i odvažna, &scaron;to se nije svidjelo caru Dioklecijanu. On je u bijesu rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je napustiti njezin Duh Sveti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala. Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra za&scaron;titnicom očiju i vida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok se u većini Hrvatske djeci daruju slatki&scaron;i na svetog Nikolu, u Dalmaciji je to običaj upravo na svetu Luciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zanimljiva vjerovanja vezana uz svetu Luciju</strong><br />U pro&scaron;losti se vremenska prognoza za nadolazeću godinu određivala tako da se 12 dana između svete Lucije i Božića stavljalo po 12 kri&scaron;ki posoljenog luka i predviđalo kakvo će vrijeme biti. Kako bi doznale ime svog budućeg muža, djevojke su znale na 11 papirića napisati imena potencijalnih ženika, s time da su jedan ostavile prazan. Papiriće bi zgužvale i svakog dana odabrale i zapalile jedan, a da prethodno nisu pogledale čije ime pi&scaron;e na njemu. Papirić koji bi ostao posljednji otvarao se na sam Božić i otkrivao je ime budućeg muža. Ukoliko bi im kao posljednji ostao prazni papirić, to bi značilo da se neće udati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najbolji savjeti za sijanje</strong><br />Namočite p&scaron;enicu u mlakoj vodi i ostavite preko noći da odstoji, a nakon toga osu&scaron;ite ju na papirnatom ubrusu. Stavite sloj vate, koji će upiti vi&scaron;ak tekućine, i posijte p&scaron;enicu u teglici ili na tanjuriću, no prije na dno stavite zemlju i potom je prekrijte slojem zemlje. Zalijte i stavite na toplo i svjetlo mjesto, no nikako blizu radijatora i izvora topline, da se ne osu&scaron;i. Zalijevajte ju svaki dan, no nemojte pretjerivati u tome. Dovoljna je žlica vode.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-13-psenica-bozic-svijece.jpgSvećenik koji je kao novinar prvi stigao u Međugorje zaslužan je za 'Krist na žalu'http://grude.com/clanak/?i=7784177841Grude.com - klik u svijetTue, 11 Dec 2018 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-11-krist-na-zalu-papa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od najpoznatijih duhovnih pjesama koja se rado pjeva u brojnim prigodama, 'Krist na žalu', bila je jedna od omiljenih pjesama pokojnog pape Ivana Pavla II. Štoviše, mnogi su papu Wojtylu smatrali autorom te pjesme, pa čak i autorom prepjeva na hrvatski jezik. No, niti jedno niti drugo nije točno.<p>&nbsp;</p> <p>Otkrio je to velečasni Mijo Gabrić tijekom gostovanja u emisiji Hrvatskog katoličkog radija 'Sacro ritam' urednika Slavka Nedića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako kaže Gabrić, javnosti poznat i kao 'crkveni ministar financija' koji se na&scaron;ao u velikoj financijskoj aferi koja je potresala Kaptol, autor pjesme&nbsp;'Krist na žalu'&nbsp;je &scaron;panjolski salezijanac <strong>Ces&aacute;reo Gabar&aacute;in</strong>, jedan od najpoznatijih &scaron;panjolskih katoličkih skladatelja. Pjesma se u originalu zove 'Pescador de Hombres', &scaron;to bi u prijevodu značilo 'Ribar ljudi', na poljskom se pjesma zove 'Barka', a skladana je 1974. godine. Do sada je prevedena na vi&scaron;e od 80 jezika &scaron;to uključuje i hrvatski. A autor hrvatskog prepjeva nije papa Ivan Pavao II, nego upravo - vlč. Mijo Gabrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Poznat je i kao novinar Glasa Koncila koji je kao prvi novinar uopće 1981. godine do&scaron;ao u Međugorje nakon dojave o djeci kojoj se ukazala Gospa.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><iframe src="https://www.youtube.com/embed/rAWZVttOI3E" frameborder="0" width="659" height="354"></iframe></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-11-krist-na-zalu-papa.jpgNAJAVA: Božićni koncert zborova i solistahttp://grude.com/clanak/?i=7781777817Grude.com - klik u svijetMon, 10 Dec 2018 15:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-koncert_zupni_zborovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska Grude i Župni ured Tihaljina pozivaju vas na tradicionalni 14. ADVENTSKO-BOŽIĆNI KONCERT zborova i solista iz općine Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Domaćin ovogodi&scaron;njeg koncerta je župa Tihaljina, a koncert je na rasporedu u nedjelju 16. prosinca 2018. godine u župnoj crkvi u 17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjeluju:<br />Mali zbor župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM Tihaljina<br />Zbor Osnovne glazbene &scaron;kole Grude<br />Dječji zbor župe sv. Male Terezije Ledinac - &bdquo;Nebeske ruže&ldquo;<br />Mali zbor župe Ružići &bdquo;Kristova ruža&ldquo;<br />Zbor Osnovne &scaron;kole Ruđera Bo&scaron;kovića Grude<br />Zbor župe sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići<br />Klapa Bratov&scaron;tina Gorica-Sovići<br />Frama župe Drinovci<br />Zbor župe sv. Mihovila Drinovci<br />Zbor župe sv. Male Terezije Ledinac - &bdquo;Nebeske ruže&ldquo;<br />Zbor župe sv. Ivana Krstitelja Ružići<br />Sanja Boban<br />Frama župe Tihaljina<br />Lucija Zovko</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dobro Vam do&scaron;ao Božić i sveto porođenje Isusovo!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-koncert_zupni_zborovi.jpgFOTOGALERIJA: Omiljeni svetac došao u livanjsku župu i darivao 800 djecehttp://grude.com/clanak/?i=7781077810Grude.com - klik u svijetMon, 10 Dec 2018 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-018-vidosi-livno-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove nedjelje posebno svečano bilo je u Župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Vidošima, u Livnu. Oko 800 djece darivao je omiljeni svetac najmlađih sveti Nikola.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je blagdan proslavljen 6. prosinca, fra Ivan Kasalo i fra Jurica Peri&scaron;a pomjerili su ga na svetu nedjelju kako bi &scaron;to vi&scaron;e djece nazočilo svetoj misi. - U na&scaron;em adventskom hodu prema Božiću dani poput Sv. Nikole dobro dođu da ponovno u sebi probudimo dječje osjećaje koje smo nekada imali, osobito u ovom vremenu konzumerizma, kada su mnoge vrijednosti pomalo izokrenute. Vlada osjećaj da se danas Božiću raduju jedino maleni, a taj njihov duh i mi svi u sebi moramo probuditi. Prije nekoliko godina nas dvojica franjevaca započeli smo s tradicijom uprizorenja dolaska svetog Nikole u jedno malo selo najstarije livanjske župne zajednice, Vido&scaron;e. Želja nam je poslati poruku da se iz Livna, na&scaron;e HB županije, iz ovih krajeva odakle ljudi odlaze, oda&scaron;ilje plemenita i pozitivna priča i poruka kako nas jo&scaron; ima, a 800 malenih s roditeljima svjedoči da ima života pod ovim nebom - poručili su vrijedni franjevci za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je sve izgledalo pogledajte u galeriji koju donosimo sa službene stranice župe <a href="https://www.facebook.com/gospavidoska/" target="_blank">Vido&scaron;i</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-10-18-12-10-018-vidosi-livno22.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-018-vidosi-livno-glavna.jpgFOTOGALERIJA: Zbor sv. Kate Grude nastupio na najvećoj božićnoj manifestaciji u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=7779477794Grude.com - klik u svijetSun, 09 Dec 2018 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-09-018-gradusljubavlju-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „sv. Ante - Cim" iz Mostara večeras je u Hrvatskom Domu hercega Stjepana Kosače priredilo svoj tradicionalni božićni koncert „GRADU S LJUBAVLJU".<p>&nbsp;</p> <p>Kao i dosada&scaron;njih 25 godina ljepotom plesa, pjesme, običaja i bogatstvom narodnih no&scaron;nji upriličeno je nezaboravno druženje u prepunom Hrvatskom Domu hercega Stjepana Kosače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored domaćina HKUD sv. Ante Cim na koncertu su nastupili i brojni gosti: Harmonika&scaron;ki ansambl &ldquo;Anantango&rdquo; iz Zenice, mje&scaron;ovita klapa Katarina Buna, KUD "Zora" Pi&scaron;korevci Đakovo i Mje&scaron;oviti pjevački zbor &ldquo;sv. Kata&rdquo; Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodila Maja Pa&scaron;alić, nazočne je pozdravio fra Luka Marić, i na koncu riječ je dobio podpredsjednik Marinko Jurić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući hercegovačkim franjevcima, u ovom slučaju osobito fra Luki Mariću, ovo je postala najposjećenija božićna manifestacija u gradu Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-12-09-18-12-09-018-gradusljubavlju26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Hercegovina.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-09-018-gradusljubavlju-glavna.jpgPromišljajte i vi o Božiću, prijavite se na e-duhovne vježbe fra. Josipa Vlašićahttp://grude.com/clanak/?i=7774177741Grude.com - klik u svijetWed, 05 Dec 2018 16:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-molitva-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijeme je adventa. Katolici se pripremaju za najradosniji blagdan Božić, 25. prosinca, kada se slavi rođenje Isusa Krista, spasitelja i otkupitelja svijeta. <p>&nbsp;</p> <p>Crkve u BiH prepune su vjernika. Slave se mise zornice. Na različite načine traje priprema za Božić. Jedan od njih su i e-duhovne vježbe. Tim vježbama trojica franjevaca nastoje potaknuti ljude na osobnu molitvu, poučavaju ih različitim oblicima molitve i razmatranja, a osobito razmatranju biblijskih tekstova, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Web-stranica</strong><br />A franjevci koji do svakog čovjeka u potrebi koji im se obrati dopiru e-mailom i preko svoje web-stranice <a title="eduhovnevjezbe" href="https://www.eduhovnevjezbe.hr" target="_blank">eduhovnevjezbe.hr</a> jesu fra Darko Tepert, fra Marinko Klaić i fra Josip Vla&scaron;ić. Sada su u fokusu jer su uveli adventske e-duhovne vježbe. Na njihovoj stranici nalazi se uvodno pismo fra Josipa Vla&scaron;ića, a svi koji žele sudjelovati mogu se prijaviti na internetsku stranicu duhovnih vježbi na gore spomenutoj adresi i svakog dana za vrijeme do&scaron;a&scaron;ća, osim nedjeljom, dobivat će tekstove pomoću kojih će moći razmatrati misaone molitve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su se ranije prijavili već su sada u tome razmatranju. O tome fra Josip, čiji su korijeni iz općine Grude, mjesta Sovići, kaže sljedeće: - Razmatranje je misaona molitva. Dok razmatra&scaron;, otkriva&scaron; se Bogu i Bog se otkriva tebi. Razmatranje znači vježbati um ozbiljnim razmi&scaron;ljanjem, kako kaže Thomas Merton. Meni se sviđa ta definicija. Zato je razmatranje pomalo zahtjevna i ozbiljna molitva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želi&scaron; saznati ne&scaron;to vi&scaron;e o razmatranju, preporučujem ti da poslu&scaron;a&scaron; duhovni nagovor o molitvi razmatranja koji je fra Darko Tepert održao na na&scaron;em regionalnom susretu u Međugorju ove godine, a koji se može naći na YouTubeu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ustrajni u vjeri</strong><br />O čemu ćemo razmatrati u ovim duhovnim vježbama? Obično smo tijekom do&scaron;a&scaron;ća i korizme razmatrali nadahnuti dnevnim misnim čitanjima. Ovaj put koncept je ne&scaron;to drukčiji. Razmatranja će biti tematska. Kao &scaron;to već zna&scaron;, zajednička je tema: život skriven s Kristom u Bogu. Razmatrat ćemo o Bogu općenito: tko je Bog i kakav je On? Možemo li Ga uopće spoznati? Možemo li s Njim biti u odnosu? &Scaron;to želi? Time će biti obilježen prvi tjedan duhovnih vježbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmatrat ćemo i o sebi: tko sam ja, za&scaron;to postojim, iz čega živim, čime sam određen, jesam li slobodan? O tome ćemo razmatrati u drugom tjednu do&scaron;a&scaron;ća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trećem tjednu promi&scaron;ljat ćemo o na&scaron;im odnosima. Razmatranja će se sastojati od 4 tj. od 5 koraka - kazao je fra Josip. Radi se o pripravi, čitanju, poticaju za razmatranje, molitvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peti korak je samo za hrabre, a sve korake je fra Josip objasnio na stranici eduhovnevjezbe.hr. Pozvao je vjernike da budu ustrajni u vjernosti Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ustrajni postižu ono &scaron;to pametni ne uspijevaju! Budi ustrajan! To je put svetosti! Na&scaron; poziv je živjeti životom koji je s Isusom skriven u Bogu. Koja radost! Sretan ti put kroz do&scaron;a&scaron;će, dragi prijatelju - poručuje fra Josip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-molitva-djeca.jpgSuradnja Kazališta i studenata obostrano korisnahttp://grude.com/clanak/?i=7770577705Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-promocija_vaucera_2018-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već tradicionalni projekt kroz koji se studentima putem Studentskog zbora podijeli 12 tisuća besplatnih ulaznica za repertoarske predstave HNK Mostar predstavljen je danas u Amfiteatru Ekonomskog fakulteta.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vi dolazite iz svih krajeva BiH i kroz va&scaron;u nazočnost u Kazali&scaron;tu, prisutne su i va&scaron;e sredine otkud dolazite. Budite na&scaron;i zagovaratelji, na&scaron;i veleposlanici, a da ćete biti na&scaron;a publika, u to uopće ne sumnjam, ako pogledate bilo koju od na&scaron;ih predstava&rdquo;, kazao je ravnatelj Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Ivan Vukoja studentima Sveučili&scaron;ta u Mostaru prilikom prezentacije projekta &ldquo;Studenti za HNK, HNK za studente&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već tradicionalni projekt kroz koji se studentima putem Studentskog zbora podijeli 12 tisuća besplatnih ulaznica za repertoarske predstave HNK Mostar predstavljen je danas u Amfiteatru Ekonomskog fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je također istaknuo kako su Sveučili&scaron;te u Mostaru i HNK dvije ključne institucije hrvatskog naroda u BiH kada su u pitanju znanosti i kultura i samim time upućeni su jedno na drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Suradnja koju ostvarujemo korisna je i jednima i drugima jer Kazali&scaron;te tako dobiva publiku koja nas motivira za rad na &scaron;to kvalitetnijim predstavama, a Sveučili&scaron;te ima dodanu vrijednost za svoje studente jer to nije samo studiranje nego i cjelokupan način života te ulaganje u sebe, ne samo trenutno, nego i za kasnije kada ćete biti akademski obrazovani ljudi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je pohvalno da se broj studenata na predstavama stalno povećava i kako su vi&scaron;e od 50 posto publike studenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Želimo da svaki student Sveučili&scaron;ta tijekom jedne kazali&scaron;ne sezone, ili makar za vrijeme studiranja, dođe na jednu predstavu. HNK Mostar uistinu želi biti kazali&scaron;te svih Hrvata u BiH, a to ispunjavamo tako &scaron;to redovito gostujemo u svim krajevima gdje žive Hrvati u BiH. Kroz taj segment ispunjavamo dru&scaron;tvenu, nacionalnu i kulturnu ulogu. Ono &scaron;to je jako važno, ispunjavamo je i preko vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukoja je na kraju zahvalio na potpori Sredi&scaron;njem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji financira ovaj projekt te najavio njegovo pro&scaron;irenje i na nastavno osoblje cijelog Sveučili&scaron;ta koje će također biti u prilici preko vaučera besplatno gledati predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. sc. Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, u ime rektora Sveučili&scaron;ta u Mostaru Zorana Tomića, kazao je kako ovakvi projekti, kojima daje potporu Republika Hrvatska, postoje kako bi se mladima, uz obrazovanje, osiguralo bavljenje kulturom kao dijelom razvoja i opstanka, a u smislu ostvarivanja na ovom prostoru kako ne bi bilo potrebe za napu&scaron;tanjem BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bez kulture nema opstanka, nema razvoja, nema mladih. I ja sam prva iskustva s kazali&scaron;tem stjecao u Mostaru te se nadam da ćete se i vi uključiti i biti sretni &scaron;to imate mogućnost besplatno nazočiti predstavama. Ključne smo institucije za opstanak na&scaron;e regije bez obzira na nacionalnost. Iskoristite ponuđenu priliku&rdquo;, poručio je prorektor Klepić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Studentskog zbora Marko Džoić spomenuo je kako je u proteklih godinu dana podijeljeno gotovo deset tisuća vaučera te da je zanimanje studenata za predstavama sve veće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-promocija_vaucera_2018-1.jpgGospina poruka: Neka vaša srca budu obasjana ljubavlju i svjetlošćuhttp://grude.com/clanak/?i=7769577695Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-mirjana1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija je preko vidjelice Mirjane uputila poruku čovječanstvu, javlja Medjugorje-info.com.<p>&nbsp;</p> <p>"Draga djeco, kada mi kao majci dolazite čista i otvorena srca znajte da vas slu&scaron;am, hrabrim, tje&scaron;im i nadasve zagovaram kod Svoga Sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znam da želite imati jaku vjeru i iskazati je na pravi način. Ono &scaron;to Moj Sin traži od vas je iskrena, jaka i duboka vjera, onda je svaki način na koju je iskazujete valjan. Vjera je predivna tajna koja se čuva u srcu, ona je između Nebeskog Oca i sve njegove djece. Prepoznaje se po plodovima i prema ljubavi koja se ima prema svim Božjim stvorenjima. Apostoli moje ljubavi, djeco moja, imajte povjerenja u Moga Sina, pomozite da sva moja djeca upoznaju Njegovu ljubav. Vi ste moja nada. Vi koji nastojite iskreno ljubiti Moga Sina u ime ljubavi za va&scaron;e spasenje po volji Nebeskog Oca i po Mome Sinu tu sam među vama. Apostoli moje ljubavi, neka uz va&scaron;u molitvu i žrtvu va&scaron;a srca budu obasjana ljubavlju i svjetlo&scaron;ću Moga Sina. Neka ta svjetlost i ljubav obasjava sve one koje susrećete i vraća ih Mome Sinu. Ja sam s vama. Na poseban način sam uz va&scaron;e pastire. Svojom majčinskom ljubavlju ih obasjavam i hrabrim da rukama blagoslovljenima od Moga Sina blagoslivljaju cijeli svijet. Hvala vam."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-mirjana1.jpgNEVJEROJATNO OTKRIĆE: Pronađeni prsten pripada Ponciju Pilatuhttp://grude.com/clanak/?i=7769477694Grude.com - klik u svijetMon, 03 Dec 2018 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-03-pilatov-prsten.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izraelske novine Haaretz su objavile da su arheolozi utvrdili da prsten koji je pronađen prije 50 godina na Zapadnoj obali blizu Betlehema pripada rimskom upravitelju Ponciju Pilatu, javlja Aciprensa.<p>&nbsp;</p> <p>Prsten je pronađen kasnih &scaron;ezdesetih godina na jednom arheolo&scaron;kom nalazi&scaron;tu zajedno s drugim artefaktima, ali je tek nedavno u potpunosti oči&scaron;ćen i pregledan te je tako otkriven natpis na kojem se vlasnika prstena identificira kao čovjeka koji je odgovoran za Isusovo raspeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prsten je služio za udaranje službenog pečata te na sebi ima ugraviranu posudu za vino te natpis na grčkom na kojem pi&scaron;e &ldquo;Pilat&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-03-pilatov-prsten.jpgBio je u vezi s muškarcima, došao je u MEĐUGORJE! Preobratio se i upoznao ženu svog životahttp://grude.com/clanak/?i=7767577675Grude.com - klik u svijetSat, 01 Dec 2018 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-018-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luca di Tolve pobijedio je u showu Mister Gay Italia devedesetih godina, ali je doživio dramatičnu promjenu života uz pomoć Djevice Marije. Svoju priču je ispričao u knjizi ‘Ero gay’ (hrv. Bio sam gay). U intervjuu za ACI Prensu 2017. godine, Luca di Tolve ispričao je svoje teško djetinjstvo.<div id="articlepxfontsize1"> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moji roditelji su se uvijek svađali, a nakon nekog vremena su se razveli. Majka me sama odgojila. Kada bi radila do kasno, mene bi čuvala susjedna obitelj u kojoj su sve žene kritizirale mog oca jer nas je napustio&rdquo;, rekao je Luca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nisam imao mu&scaron;ku figuru koja bi mi bila uzor i odrastao sam s osjećajem mržnje prema ocu jer smo zbog njega mama i ja bili u te&scaron;koj situaciji. Nisam mogao igrati nogomet s prijateljima jer nisam znao kako&rdquo;, prisjetio se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao tinejdžera ga je počeo privlačiti prijatelj iz &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bio je najvi&scaron;i, najjači, najinteligentniji, sporta&scaron;,&hellip; U njemu sam vidio sve ono &scaron;to sam i sam želio biti i počeo mi se sviđati. Moja majka se zabrinula jer sam u snu govorio njegovo ime, pa me odvela psihologu. Psiholog joj je rekao da sam homoseksualac i da se mora naučiti voljeti me takvog. No, nitko me nije pitao za&scaron;to se tako osjećam, odakle to potječe.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa 16 ili 17 godina, Luca se sprijateljio s dječakom iz obližnje &scaron;kole koji je također bio homoseksualac i koji ga je uveo u diskoteke u kojima su se družili homoseksualci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U tom sam se okruženju poku&scaron;avao oporaviti od svih patnji koje sam doživio u &scaron;koli. Zaposlio sam se kao plesač u diskoteci, plaćali su mi nekih 150 eura, a to je puno novaca za jednog dječaka&rdquo;, rekao je u intervjuu. Ne&scaron;to kasnije se prijavio na prvo natjecanje showa Mister Gay Italia i pobijedio.</p> <br /> <p>&ldquo;Želio sam biti poznat, slavan. Živio sam u najskupljoj ulici u Milanu, i&scaron;ao sam na revije, upoznao Dolce &amp; Gabbanu, Giannija Versacea, sve modne dizajnere. I&scaron;ao sam na odmor na Sardiniju i na jahti pokraj na&scaron;e bila je Madonna i mnoge druge poznate osobe.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usred tako raskala&scaron;enog života, njegov dečko je preminuo od AIDS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Imao sam 25 godina i nekolicina mojih prijatelja je preminula od AIDS-a, uključujući i mog dečka. Prije smrti, dao sam mu malu sliku Djevice Marije, iz tradicije, a njegove posljednje riječi bile su: &lsquo;Za&scaron;to se ovo događa meni?&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njegove smrti, poku&scaron;avao sam stalno ne&scaron;to raditi, i&scaron;ao sam u teretanu, izlazio u klubove, ali polako sam postao depresivan jer nisam pronalazio mir&rdquo;, ispričao je Luca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon jednog putovanja počeo se osjećati lo&scaron;e, a nakon nekoliko dana u bolnici saznao je da je HIV pozitivan. Trebalo je požuriti s liječenjem kako ne bi razvio bolest.</p> <div id="middle-position"> <div id="middle-position-inner">&nbsp;</div> </div> <br /> <p>&ldquo;Tada sam shvatio da ti ni&scaron;ta na svijetu ne može pomoći da se suoči&scaron; sa smrću. Kosa mi je počela ispadati, koža mi je bila u lo&scaron;em stanju&hellip; a za jednog mladog narcisa poput mene, to je bilo stra&scaron;no.&rdquo; Već u dubokoj depresiji, kada mu je bilo najgore, Luca je na jednoj slici Djevice Marije u svojoj kući vidio krunicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tada sam pomislio da Djevica zaista postoji. S tim na umu sam molio krunicu i dogodilo se ne&scaron;to nevjerojatno. Pao sam na koljena i počeo osjećati duboki mir koji nikada prije nisam osjetio. Ljubav Djevice Marije me ohrabrivala da se ne predam. Puno sam plakao i od tada sam slu&scaron;ao samo Radio Mar&iacute;a jer sam htio moliti &scaron;to vi&scaron;e krunica da opet osjetim mir.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupio je snage da izađe iz kuće i ode na ispovijed u obližnju crkvu. &ldquo;Na ispovijedi sam shvatio da sam uvijek krivio unutarnju bol za sve &scaron;to sam činio&rdquo;, prisjeća se Luca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se vratio vjeri, Lucu su i dalje privlačili mu&scaron;karci, ali prona&scaron;ao je međunarodnu grupu Living Waters koja pomaže osobama u njegovoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislio sam da neću ni&scaron;ta izgubiti ako poku&scaron;am i Djevica me potakla da to i učinim.&rdquo; Nakon godinu i pol dana, Luca je otkrio da vi&scaron;e ne osjeća nikakvu privlačnost prema mu&scaron;karcima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jednog dana sam oti&scaron;ao na plažu s prijateljima iz grupe. Razgovarali smo i shvatio sam da se nalazim u situaciji koja bi me prije uzbudila, ali sada nisam osjećao ni&scaron;ta prema njima, vi&scaron;e me nisu privlačili.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luca je otputovao u Međugorje sa svojom župom i ondje od Djevice zatražio da mu pronađe ženu s kojom bi osnovao obitelj. Bio je u vezi s kolegicom s posla, ali veza nije uspjela. Jednog se ljeta odlučio vratiti u Međugorje na festival mladih. &ldquo;Ondje sam upoznao djevojku koja je bila sa mnom u grupi.</p> <br /> <p>Bila je prelijepa, počeli smo pričati i brzo smo se zbližili. Prohodali smo i rekao sam joj istinu o svom životu jer sam želio biti iskren prema njoj. Iznenadila me njena reakcija, rekla mi je: &lsquo;Nije me briga &scaron;to si bio, nego &scaron;to si sada. Ako si iskren i želi&scaron; ovako živjeti, možemo nastaviti&rsquo;&rdquo;, rekao je Luca.</p> <p><span style="font-size: 12pt;"><strong>&nbsp;</strong></span></p> <p>Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u SAD-u pokazuju da nemjerljiva količina HIV-a smanjuje mogućnost preno&scaron;enja virusa na seksualnog partnera i dobra je za cjelokupno zdravlje HIV pozitivne osobe. Ta niska količina virusa se može postići svakodnevnim kori&scaron;tenjem lijekova i odlaskom na odgovarajuća liječenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nekoliko godina bez djece, Lucina supruga je zatrudnjela i rodila djevojčicu. Objasnio je u intervjuu da je njegov cilj &ldquo;dati do znanja onima koje privlače osobe istog spola da mogu potražiti pomoć, ja sam to učinio i presretan sam sada. Volio bih da oni koji su u istoj situaciji mogu slobodno birati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Luca i supruga su osnovali grupu Lot Regina della Pace gdje pomažu osobama koje imaju emocionalnih problema, problema s rodnim identitetom, koje su zlostavljane i kojima je te&scaron;ko održavati dobre i zdrave odnose s drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <strong>medjugorje-info.com|Erika Radovic</strong></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-018-medjugorje.jpgDošašće kuca na vratahttp://grude.com/clanak/?i=7766677666Grude.com - klik u svijetSat, 01 Dec 2018 12:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-16-015_advent_svijetlo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Došašće je sveto i milosno vrijeme, vrijeme radosne nade! Vrijeme obećanja s Božje strane i ispunjenja tih obećanja.<p>&nbsp;</p> <p>Vrijeme isčekivanja i odgovora s na&scaron;e strane. Ovo vrijeme Bog nam dariva i ono je za nas vrijeme spasenja. Možemo s pravom reći da je na&scaron; život jedno veliko do&scaron;a&scaron;će, i&scaron;čekivanje Krista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme duhovnog promi&scaron;ljanja, vrijeme priprave za Božić, vrijeme na&scaron;e du&scaron;evne inventure. Priznajmo da smo grje&scaron;nici i da nam je potrebno opro&scaron;tenje i obraćenje! Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme za okajavanje grijeha, za ispovijedanje grijeha te otvaranje na&scaron;ega srca Isusu, na&scaron;emu Spasitelju. Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme u kojem trebamo učiniti ono &scaron;to je učinila Linda Marshall, odrekla se grijeha i dvostrukog života te pristala uz Boga. Rekla je: &bdquo;Gospodine Bože, ja izabirem Tebe!&ldquo; Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme u kojem trebamo duboko udahnuti te reći: Bože, ja sam izabrao Tebe, s Tobom želim koračati u svom životu, s Tobom želim dijeliti svoje dane na zemlji. Do&scaron;a&scaron;će je vrijeme u kojem trebamo upitati sebe gdje sam, &scaron;to sam i kamo vodi moj život? Ako znamo gdje smo, onda blago nama; ako znamo &scaron;to smo, jo&scaron; vi&scaron;e blago nama; ako znamo da na&scaron; život vodi u vječnost ali preko križa, onda smo već blaženi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U do&scaron;a&scaron;ću slavimo Isusov dolazak k nama, njegov dolazak u na&scaron;a srca. Isus kuca na vrata na&scaron;ega srca. Nemojmo zaboraviti: Krist dolazi svakoga trenutka k nama. Pitanje je samo primjećujemo li Njegov dolazak? I danas će k nama doći dok o ovome razmi&scaron;ljamo... On želi biti s nama i želi nam pokazati pravi put u život. Kad dopustimo Isusu da uđe u na&scaron;e srce, mi smo oslobođeni i spa&scaron;eni. Ovo vrijeme nas zove da dođemo k sebi i da bi Isus mogao doći k nama u svakom trenutku života, ali i na kraju vremena, kada na&scaron;e vrijeme bude pri kraju i Krist dođe k nama u svojoj slavi, da zauvijek budemo s njim i tako bude ispunjenje na&scaron;e žarke čežnje i želje. Svi želimo spasiti du&scaron;u! To bi trebala biti na&scaron;a životna zadaća. To mora biti plod na&scaron;ega svakodnevnog nastojanja, rada i na&scaron;e brige! To je najglavnije!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svetom vremenu do&scaron;a&scaron;ća božanski nam Spasitelj govori: &bdquo;Bdijte i molite! Vrijeme je blizu. Ja dolazim. Bdijte, jer ne znate dana ni trenutka! Bdijte da biste mogli dočekati moj dolazak! Bdijte da ne propustite životnu priliku! Bdijte!"</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdijte - to znači nemojte spavati, nemojte drijemati dok je dan, ne gubite vrijeme, ni jednoga trenutka. Ono je dragocjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdjeti - to znači biti razborit i realan, pozoran na sve &scaron;to se oko nas događa, otvoriti oči i promatrati &scaron;to nam dan donosi, truditi se otkriti i raspoznavati znakove vremena, dobro od zla razlikovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdjeti - to konačno znači ostati aktivan, ne skrstiti ruke, boriti se protiv klonulosti ravodu&scaron;nosti i rezignacije, s vjerom gledati u budućnost, vjerno Bogu služiti, iznad svega ga ljubiti, na braću i sestre misliti i pomagati im.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bdjeti znači biti spreman na susret s Tobom, svojim Spasiteljem i čekati kao &scaron;to se čeka ljubljena osoba, prijatelj, oslobođenje, spas. Budnost je vrlo važna u životu. Ako budemo bdjeli, onda nas sigurno neće iznenaditi Kristov dolazak, pa do&scaron;ao on navečer ili rano ujutro, u pola noći ili pola dana. A biti budan, znači kr&scaron;ćanski živjeti, u svakom trenutku biti spreman pokazati Bogu svoje račune...</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je briga za jedan drugi život, vječni, u koji vjerujemo i koji je dragocjeniji od ovoga običnog biolo&scaron;kog života. Hvala Ti, Gospodine, na ovom vremenu koje nas potiče na veću budnost, da Te dočekamo kao vjerni sluge, koji ne ljenčare, nego izgrađujući sebe po Tvojoj nauci izgrađuju bolji i ljep&scaron;i svijet. Budimo Ivani koji će prepoznati Krista na vrijeme i drugima ga navijestiti, ali i pomoći da ga prepoznaju i ostanu na njegovu putu. Svjedočimo drugima svojim dobrim djelima. To će biti najbolja priprema za Božić...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ Božja nas opominje da ozbiljno shvatimo svoj život, svoj poziv na vječni život, da se vladamo odgovorno. Da budni budemo, bdijemo i usrdno molimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/medjugorje-info.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-16-015_advent_svijetlo1.jpg'Oče naš' na hrvatskom neće se mjenjati http://grude.com/clanak/?i=7764377643Grude.com - klik u svijetFri, 30 Nov 2018 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-krunica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral Ante Crnčević izjavio je da neće biti promjene teksta molitve "Oče naš" na hrvatskom jeziku. <p>&nbsp;</p> <p>Crnčević je na Hrvatskom katoličkom radiju istaknuo kako hrvatski biskupi od mjerodavne Kongregacije u Vatikanu nisu tražili odobrenje novog prijevoda molitve "Oče na&scaron;" pa će se na hrvatskom jeziku do daljnjega moliti kao i do sada, sa zazivom "ne uvedi nas u napast".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje &scaron;to se mijenja u molitvi Oče na&scaron; i jesmo li dosad dobro molili "ne uvedi nas u napast", Crnčević rekao je da se "dobro moliti" ne tiče samo riječi. "Tema prijevoda osnovne kr&scaron;ćanske molitve Oče na&scaron; na govorne jezike, žive jezike nije nova", rekao je dodav&scaron;i kako se o njoj u javnosti zadnjih godina raspravljalo u vi&scaron;e prigoda. Naglasio je kako Crkva ne mijenja Gospodnju molitvu, ali o njezinu značenju raspravlja, razmi&scaron;lja, istražuje kako bi dublje proniknula u nju i kako bi u molitvi Crkve ona postala dublje sjedinjenje s Bogom, uranjanje u božanski život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je kako je povod aktualnim raspravama knjiga pape Franje "Oče na&scaron;", u kojoj je analizirajući pojedine molitvene zazive, primijetio da molitveni zaziv 'ne uvedi nas u napast' "i nije ba&scaron; najsretnije preveden". Drugi povod je odluka Talijanske biskupske konferencije na plenarnoj sjednici održanoj prije dva tjedna, napomenuo je dodav&scaron;i kako je na toj sjednici prihvaćen talijanski prijevod trećega tipskog izdanja Rimskog misala koji je poslan Svetoj Stolici, Kongregaciji za bogo&scaron;tovlje i disciplinu sakramenata, na daljnje postupanje radi konačnog odobrenja prijevoda, prenosi <strong>Hina.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome kontekstu, istaknuo je, u predloženom i izglasanome tekstu Misala stoji i novi prijevod Gospodnje molitve, u kojoj zaziv "i ne uvedi nas u napast", umjesto dosada&scaron;njeg "non ci indurre in tentazione" glasi "non abbandonarci alla tennotazione", "ne napusti nas u napasti", "ne prepusti nas napasti". Poručio je kako se ne mijenja molitva Gospodnja jer je riječ samo o promjeni prijevoda za koji netko smatra da u određenome kulturalnome kontekstu vi&scaron;e odgovara smislu izvornog teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po Crnčevićevim riječima premda kod nas postoji niz studija o molitvi Gospodnjoj i nastoji se tumačiti mjerodavno ovaj zaziv, nigdje se ne traži novi prijevod ili korekcija teksta molitve Gospodnje u Crkvi. Naglasio je kako se prijevod liturgijskog teksta ne oslanja samo na izvorni biblijski tekst, nego se treba oslanjati i na tradiciju interpretiranja u Crkvi tog biblijskog teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad se prevode biblijski tekstovi, jasno da su mjerodavni izvorni tekstovi, ali kad je riječ o biblijskom tekstu za uporabu u liturgiji Crkve prema uputi o prevođenju tekstova jasno se kaže da taj prijevod treba uzimati u obzir i onaj prijevod koji se tradicionalno rabio i u liturgiji Crkve, odnosno liturgiji rimske tradicije", rekao je Crnčević.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-krunica.jpg''Neke Cece pune dvorane, a kvalitetni, kulturni događaji slabije se posjećuju''http://grude.com/clanak/?i=7759777597Grude.com - klik u svijetWed, 28 Nov 2018 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-28-hkud-hercegovac-jerko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu 1. prosinca, a u Grudama 8. prosinca, u 19.00 sati, održati će se koncerti HKUD-a Hercegovac. Onaj širokobriješki biti će u kinu Borak, a grudski u dvorani Biberon.<p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom na Na&scaron;oj TV gostovali su Ljubica &Scaron;u&scaron;ak i Jerko Sesar ispred HKUD-a Hercegovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalog govorili su i o slaboj posjećenosti kulturnih događaja u Hercegovini. - Imam osjećaj da nedostaje te jedne kulture da se posjećuju takvi događaji. Da dođe neka, ajmo reći, Ceca, onda bi sve bilo puno, a ovako kad imate jedan kulturni događaj, kvalitetan događaj, posjećenost bude lo&scaron;a - kazao je Sesar, prenose Grude.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;u&scaron;ak je istaknula da je zadovoljna &scaron;to se događaji HKUD-a Hercegovac posjećuju. - Na&scaron; HKUD nije tako lo&scaron;e posjećen i prati ga se. Vjerujemo da će tako biti u &Scaron;irokom Brijegu i u Grudama. Pripremili smo brojna iznenađenja i zanimljivosti za publiku. Uvježbali smo običaj svadbe, dolazak mladenaca kući, nadamo se da će to biti jedan simpatičan i fin način predstavljanja izvornog oblika svadbe, onako kako je to bilo nekad - kazala je &Scaron;u&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su da će županijsko dru&scaron;tvo, možda i najveće u BiH, nastupiti i s 85 djece na najavljenim događajima. - Djeca su uvijek simpatična. Imamo sreću da nam je voditelj Ivan Barać, izuzetan mladić koji s 35 godina radi čuda. Za pro&scaron;li koncert sa&scaron;io je stotinjak no&scaron;nji za djecu, a sad &scaron;ije no&scaron;nje za Žepče - kažu sugovornici za ovog profesora razredne nastave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD Hercegovac svira na brojnim instrumentima, a proputovali su praktički cijeli svijet, Europu, Rusiju, Ameriku, Kanadu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iduća destinacija trebala bi im biti Portugalski Azori. - Kao predstavnici BiH i&scaron;li bismo na Portugalske Azore, a oni su od Portugala dva sata leta avionom, to je na pola puta do Južne Amerike, tro&scaron;kovi su veliki. Mi smo kao dru&scaron;tvo voljni prihvatiti to, ali financijski nismo u mogućnosti. Dru&scaron;tvo ovakvog kalibra ne može raditi bez redovitih sredstava. Predsjednik Sesar uvijek u financijama najvi&scaron;e povuče, osigurava sve &scaron;to može osigurati. Dobili smo neki prostor, nadamo se da će bit na&scaron; pa ćemo poku&scaron;at osmislit jo&scaron; ne&scaron;to u njemu. A već sada prostor se maksimalno koristi. Mi imamo probe koje se tijekom čitavog tjedna održavaju. Mi imamo i novinarsku sekciju, i radionicu ručnih radova, subotom i nedjeljom i balet se održava - kazala je &Scaron;u&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-28-hkud-hercegovac-jerko.jpgKoncerti HKUD-a ''Hercegovac'' u Širokom Brijegu i Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=7757477574Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 19:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-26-hercegovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na koncertu će se predstavit sve skupine HKUD-a Hercegovac koje ukupno broje 150 ljudi..<p>&nbsp;</p> <p>Koncert ''Kolo igram, pismu pivam'' Hrvatskog kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva ''Hercegovac održat će se u subotu, 1. prosinca 2018. godine, s početkom u 19:00 sati u kinu Borak u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će se predstavit sve skupine dru&scaron;tva koje ukupno broje 150 ljudi:</p> <p><strong>3 skupine djece (Hercegovina i linđo)</strong></p> <p><strong>Svatovski običaji (Dolazak svatova po mladu)</strong></p> <p><strong>Plesovi hrvatske Posavine uz orkestar</strong></p> <p><strong>Plesovi Slavonije uz orkestar</strong></p> <p><strong>Plesovi Žepča s vrćenjem tepsije uz violinu i &scaron;argiju</strong></p> <p><strong>Tambura&scaron;ki orkestar (blok tambura&scaron;kih pjesama)</strong></p> <p><strong>Izvorni napjevi (mu&scaron;ka i ženska ganga i bećarac).</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz na koncert je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti koncert održat će se i u Grudama, 8. prosinca, u boćarskom domu ''Biberon'' s početkom u 19:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-26-hercegovac.jpgGatalov novi roman: ''Stradanje Mate Paradžika''http://grude.com/clanak/?i=7756077560Grude.com - klik u svijetMon, 26 Nov 2018 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-11-prvitv_gatalo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veselin Gatalo dao je intervju za Klix i odmah uzburkao duhove u Sarajevu govoreći ono što oni ne vole čuti.<p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatima su predstavnika izabrali Bo&scaron;njaci, znači imamo dva bo&scaron;njačka člana Predsjedni&scaron;tva i jednog srpskog. To je već viđeno - kazao je Gatalo i nastavio: U svakom slučaju ako jedan narod nije zadovoljan to nije dobro. &Scaron;to se mene tiče ovo može biti Hrvatska i Hercegovina ili Srbija i Hercegovina, isto kao Bosna i Hercegovina. Vijek države je ovdje trideset, pedeset ili sedamdeset godina... Na kraju ćemo mi ostati jedni drugima bez obzira kako se država zvala - kazao je. Ismijao je i Abdulaha Sidrana i vojnika Armije RBiH koji je živio na jaslama Hrvatske države i čovjeka koji je suludom vožnjom usmrtio ženu Emira Hadžihafizbegovića. - Mjesto intelektulca u ovoj zemlji je ovisno od njegovih prioriteta. Recimo, mjesto Abdulaha Sidrana je uz onog koji ima para. Emira Hadžihafizbegovića također.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gatalo trenutno radi roman "Stradanje Mate Paradžika". - Čovjek ne postoji pod tim imenom, ali nije fiktivan jer će se mnogi ljudi u njemu prepoznati i događa se ovdje u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-11-prvitv_gatalo.jpgPromocija knjiga Sanijele Matkovićhttp://grude.com/clanak/?i=7750677506Grude.com - klik u svijetThu, 22 Nov 2018 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-22-sanijelamatkovic-uvalaodlavande.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U širokobriješkom kinu 'Borak' 26.11., s početkom u 19:30 sati promovirat će prvi roman 'Uvala od lavande' i zbirku zavičajne poezije 'Transkripti u kamenu'<p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković je &scaron;irokobrije&scaron;ka književnica i kazali&scaron;na djelatnica, objavljuje od 2010., godine, autorica je sedam knjiga. Članica Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, PEN-a BiH, Članica Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne i &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske. Po zanimanju dip.prof. vjeronauka i etike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;irokobrije&scaron;kom kinu 'Borak' 26.11., s početkom u 19:30 sati promovirat će prvi roman 'Uvala od lavande' i zbirku zavičajne poezije 'Transkripti u kamenu'. Prihod od prodanih knjiga bit će uplaćen Udruzi 'Fra Mladen Hrkać' za izgradnju doma fra Mladen Hrkać u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu će osim autorice sudjelovati Miljenka Ko&scaron;tro, Marija Crnjac - Lovrić, Ivan Kraljević, Željka &Scaron;aravanja, Mario Će&scaron;kić, Sofija Naletilić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-22-sanijelamatkovic-uvalaodlavande.jpgPromocija knjige ''Uvod u istraživanja jezičnoga krajobraza'' na Filozofskom fakultetuhttp://grude.com/clanak/?i=7747277472Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-19-ivanagrbavac-promocija_knjige_plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promocija knjige doc. dr. sc. Ivane Grbavac pod nazivom „Uvod u istraživanja jezičnoga krajobraza“ bit će održana 20. studenoga (utorak) u 11.00 sati u amfiteatru A. B. Šimić na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o knjizi koja, između ostalog, na hrvatsko govorno područje uvodi novi termin - jezični krajobraz (engl. linguistic landscape) i koja sustavno obja&scaron;njava ovu novu disciplinu sociolingvistike koja se bavi proučavanjem jezičnih znakova u javnom prostoru nekog grada. Tako se autorica bavi grafitima, javnim natpisima, uličnim znakovima, itd. proučavajući na njima i jezični identitet, utjecaj engleskoga jezika, geografsku distribuciju i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova vrsta jezikoslovnog istraživanja karakteristična je za vi&scaron;enacionalne, vi&scaron;ejezične, multikulturalne sredine, tako da je knjiga obogaćena i primjerima istraživanja jezičnoga krajobraza u gradu Mostaru i u gradu Leuvenu u Belgiji. Knjiga je udžbeničkog karaktera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-19-ivanagrbavac-promocija_knjige_plakat.jpgVatikan odlučio: Mijenja se molitva Očenašahttp://grude.com/clanak/?i=7746977469Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-18-vatikan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promjena će se za sada primijeniti samo u talijanskim Biblijama, a samo se čeka dozvola Vatikana..<p>&nbsp;</p> <p>Jedna rečenica iz Biblije, koja se često koristi doživjet će veliku promjenu. Sa biskupske konferencije u Italiji stigla je inicijativa da se promijeni dio molitve Očena&scaron;a - "...ne uvedi nas u napast" u "...ne napu&scaron;taj nas u napasti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjena će se za sada primijeniti samo u talijanskim Biblijama, a samo se čeka dozvola Vatikana, prenosi Express.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je pro&scaron;le godine kazao da prijevod s latinskog na talijanski nije dobar jer se implicira da Bog navodi ljude na grijeh. Papa je tada istaknuo da francuska Katolička crkva već koristi drugačiju sintagmu koja glasi "...ne dozvoli nam da padnemo u napast..." i predložio da bi se ne&scaron;to slično trebalo koristiti u molitvama u svim katoličkim crkvama u svijetu, javlja Euronews.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo ti koji upadaju u napast. Nije On taj koji nas navodi pa nas onda pu&scaron;ta da padnemo u napast. Otac ne čini to. Otac pomaže da se dignemo", kazao je papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biblija je najčitanija knjiga na svijetu, do sada je prodana u preko četiri milijarde primjeraka, a u zadnjih dvije tisuće godina doživjela je brojne promjene. Originalna knjiga naravno ne postoji, a prvih 200 godina kopije Biblije radile su se ručno i nisu ih radili stručnjaci. Takva praksa je dovela do brojnih gre&scaron;aka, promjena, krivih tumačenja i izostavljenih poglavlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evanđelje po Ivanu tako primjerice neko vrijeme nije sadržavalo dio "Tko je među vama bez grijeha, neka prvi baci kamen...". Ta je rečenica u Bibliju ubačena 200 godina kasnije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-18-vatikan.jpgU čast svete Kate, Matica hrvatska Grude organizira dva događajahttp://grude.com/clanak/?i=7746577465Grude.com - klik u svijetMon, 19 Nov 2018 12:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-01-016_puna_crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 22. studenoga 2018. započinje tradicionalna kulturna manifestacija XIII. Dani Matice hrvatske u Grudama -Božiću ususret-. Ove godine ova manifestacija se održava u prigodi 120. obljetnice rođenja velikog hrvatskog pjesnika, Drinovčanina Antuna Branka Šimića (*1898. - ⁺1925. – 2018.).<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-22. studenoga 2018. (četvrtak) - u Hrvatskom kulturnom domu A. B. &Scaron;imić, u Narodnoj knjižnici u Grudama u 19 sati gostovanje Matice hrvatske iz Iloka - predstavljanje publikacije muzeja Ilok &bdquo;Proces mirne reintegracije&ldquo;, te izložbeni projekt &bdquo;Stolen heritage/Ukradena ba&scaron;tina&ldquo; (Sudjeluju: dipl. arheolog Andrea Rimpf; prof. Marko Kevo; i prof. Maja Barić, predsjednica Matice hrvatske u Iloku).</p> <p>&nbsp;</p> <p>-23. studenoga 2018 (petak) &ndash; u Srednjoj &scaron;koli Antuna Branka &Scaron;imića u Grudama u 11 sati - Akademija Matice hrvatske Grude (dodjela članskih iskaznica novim članovima Matice hrvatske, darovanje knjiga srednjo&scaron;kolskoj knjižnici u Grudama i prigodno predavanje) &ndash; gosti su iz Zagreba - književni tajnik Matice hrvatske Božidar Petrač i hrvatski književnik Dubravko Jelačić Bužimski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ova dva kulturna događaja se organiziraju u čast svete Kate, za&scaron;titnice Gruda</strong>, priopćeno je iz najaktivnije hrvatske kulturne institucije, čiji je ogranak u Grudama jedan od najproduktivnijih u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ovoga bit će tu jo&scaron; niz sadržajnih i zanimljivih kulturnih sadržaja (predstavljanja knjiga, izložbi slika, predavanja, koncerata &hellip;).</p> <p><br />Ova će kulturna manifestacija zavr&scaron;iti tradicionalnim 14. Adventsko-božićnim koncertom župnih zborova, Frama, Osnovne glazbene &scaron;kole Grude, drugih osnovnih &scaron;kola iz općine Grude te klape Bratov&scaron;tina i pojedinih solo pjevača - u nedjelju, 16. XII. 2018., ove godine u župnoj crkvi Bezgrje&scaron;nog začeća Blažene Djevice Marije u Tihaljini.</p> <p><br />U pripremi je dvanaesti po redu Godi&scaron;njak Matice hrvatske Grude &ndash; SUSRETI 12, koji će također biti predstavljen u mjesecu prosincu u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-01-016_puna_crkva.jpgHT ERONET – glavni sponzor 12. MOFF-a: ''Sam samcat'' za početak festivalahttp://grude.com/clanak/?i=7739977399Grude.com - klik u svijetWed, 14 Nov 2018 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-14-hteronet-mof2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnji MOFF počinje projekcijom filma Bobe Jelčića „Sam samcat“.<p><br />HT ERONET i ove je godine glavni sponzor 12. MOFF-a koji počinje 27. studenoga i trajat će do 3. prosinca. Uz otvaranje MOFF-a, već tradicionalno, vezan je i godi&scaron;nji poslovni domjenak HT ERONET-a koji će se, nakon svečanosti otvaranja i projekcije filma, održati u Ljetnikovcu &bdquo;Radobolja&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji MOFF počinje projekcijom filma Bobe Jelčića &bdquo;Sam samcat&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj festivala Slaven Knezović je istaknuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ponosni smo &scaron;to 12 godina održavamo tradiciju jer na&scaron;a publika pamti filmska ostvarenja koja im nudimo, a glumci i redatelji Mostar zauvijek ponesu u svojim srcima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Festival filmske glume &ndash; 12. MOFF, ove godine donosi 26 filmova, koji će se predstaviti kroz natjecateljski i dokumentarni program, retrospektivu i obiteljski vikend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljen je i studentski program te popratni sadržaji - masterclass radionice, filmski razgovori s regionalnim autorima te zabavni i glazbeni program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije HT ERONET-a Misijana Brkić-Milinković istaknula je kako ova tvrtka, kroz potporu umjetničkim i kulturnim projektima poput MOFF-a, pokazuje svoju dru&scaron;tvenu odgovornost i opredijeljenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na neki smo način, od samoga početka uz ovaj festival. Vjerujemo da će se ta suradnja nastaviti i u godinama koje slijede, na obostrano zadovoljstvo&ldquo;, kazala je Brkić-Milinković.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-14-hteronet-mof2.jpgOdržana 30. jubilarna Posuška večer u Zagrebu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7739377393Grude.com - klik u svijetWed, 14 Nov 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-14-m-img-1834.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom večeri prisutne je zabavljala klapa Kampanel, a program je vodila Hercegovka s privremenom adresom u Zagrebu glumica Ornela Vištica..<p><br />U Zagrebu u subotu 10. studenog 2018. održana je 30. jubilarna Posu&scaron;ka večer u Zagrebu u organizaciji Zavičajnog dru&scaron;tva Posu&scaron;je u Zagrebu. Ovogodi&scaron;nja večer imala je iznimno bogati program kako bi se na pravi način proslavila ova uistinu posebna obljetnica jer je vrlo malo zavičajnih dru&scaron;tava u Zagrebu koja kroz toliki broj godina uspijevaju održati kontinuitet održavanja ovakvih manifestacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posu&scaron;ka večer započela je izvedbom hrvatske himne koju je otpjevala operna pjevačica Ivana Lučić, nakon čega je minutim &scaron;utnje odana počast svim poginulim hrvatskim braniteljima. Voditeljica programa 30. jubilarne Posu&scaron;ke večeri bila je Hercegovka s privremenom adresom u Zagrebu glumica Ornela Vi&scaron;tica koja je pozvala predsjednika Zavičajnog dru&scaron;tva Posu&scaron;je u Zagrebu g. Vladu Begića da se obrati uzvanicima. U svom govoru g. Begić se osvrnuo na dugu povijest djelovanja Dru&scaron;tva i istaknuo brojne događaje koje je dru&scaron;tvo organiziralo ili pomoglo organizirati, pozdravio je ugledne goste večeri, Zagrebačkog gradonačelnika g. Milana Bandića i izaslanika predsjednice Republike Hrvatske g-đeKolinde Grabar Kitarović g. Marka Primorca kao i brojne druge visoke uzvanike koji su bili prisutni, među kojima je bio i veliki književnik, čiji su korijeni iz Posu&scaron;ja, g. Miro Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svojeg govora zahvalio se svim dosada&scaron;njim vodstvima dru&scaron;tva na predanom radu i djelovanju na razvoju Dru&scaron;tva i svima koji su na bilo koji način pomagali i ne&scaron;tedimice dali svoj prinos kako bi Zavičajno dru&scaron;tvo danas bilo tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svim prisutnim se obratio i načelnik općine Posu&scaron;je g. Branko Bago koji se u svom govoru dotaknuo nekoliko tema poput netom zavr&scaron;enih izbora u BiH, demografske situacije u općini i razvojnih projekata koje općina provodi s ciljem razvoja općine Posu&scaron;je. Zahvalio se i Zavičajnom dru&scaron;tvu Posu&scaron;je u Zagrebu na pozivu i pozvao na daljnje jačanje suradnje između Dru&scaron;tva i općine na korist svih žitelja općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavičajno dru&scaron;tvo Posu&scaron;je u Zagrebu ovog putase odlučilo uručiti posebno priznanje Ani Ramljak, supruzi pokojnog posu&scaron;kog književnika Ivana Ićana Ramljaka, koja je darovala kompletnu privatnu obiteljsku knjižnicu posu&scaron;koj Gimnaziji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom večeri prisutne je zabavljala klapa Kampanel, vidjeli smo solo nastup Katarine Kovač, nastupe posu&scaron;kihganga&scaron;a, održan je i tradicionalni turnir &scaron;ijavici, čiji su pobjednici odvjetnik Vinko Knezović i profesor u mirovini, biv&scaron;i predsjednik Dru&scaron;tva, g.Zvonimir Marić. Folklorna sekcija Zavičajnog dru&scaron;tva hercegovačkih studenta u Zagrebu izvela je tradicionalni hercegovački ples linđo. Organizirana je i bogata tombola od koje će dio prihoda ići za Dječju bolnicu Zagreb u Klaićevoj ulici i studentima slabijeg imovinskog stanja.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<a title="Posu&scaron;je" href="http://www.opcina-posusje.ba/nekategorizirano/odrzana-jubilarna-30-posuska-vecer-u-zagrebu/" target="_blank">Općina Posu&scaron;je</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-14-m-img-1834.jpgMostar ušao u ''Mrežu europskih gradova kulture'' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7734577345Grude.com - klik u svijetSun, 11 Nov 2018 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-11-firenca7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvoj Konferenciji europskih prijestolnica kulture Grad Mostar postao je dio "Mreže EPK gradova" (ECoC Network).<p><br />Konferencija pod nazivom "Unity in Diversity" održala se pro&scaron;li tjedan u Firenzi na inicijativu njezinog gradonačelnika Daria Nardelia. Prisustvovalo je preko 45 gradonačelnika gradova koji su već bili prijestolnice kulture ili pretendiraju za taj prestižni naslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić je potpisivanjem sporazuma "ECoC Network" omogućio Gradu Mostaru i projektu Mostar 2024 ravnopravnu ulogu s ostalim europskim gradovima iz "mreže".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buduća suradnja u okviru ove mreže značajno će pobolj&scaron;ati razvoj kreativnog potencijala Mostara, &scaron;to će se odraziti na boljem pozicioniranju Mostara kao brenda na europskoj karti gradova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji u Firenci premijerno je prikazan prezentacijski video Grada Mostara. Film je pobrao brojne simpatije, a može ga se pogledati putem sljedeće poveznice: <a title="Mostar" href="http://www.mostar2024.ba/Everything%20is%20bridgeable.avi" target="_blank">http://www.mostar2024.ba/Everything is bridgeable.avi</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga Konferencija ECoC gradova održati će se 2020. godine u Rijeci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Mostar se za naslov 2024 godine službeno kandidirao 10. 10. 2018., nakon godinu dana rada na pripremi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na odgovor Stručnog panela briselske komisije, u smislu prolaska prvog kruga od mogućih dva, čeka se od 3 do 6 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-11-firenca7.jpgRestauriran arhiv Dubrovačke Republikehttp://grude.com/clanak/?i=7727077270Grude.com - klik u svijetWed, 07 Nov 2018 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-07-dubrovnik-restauracija.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki dokument prošao je kroz složeni restauratorsko-konzervatorski proces.<p><br />U Dubrovniku je predstavljen plod trogodi&scaron;nje suradnje Državnog arhiva, Hrvatskoga restauratorskog zavoda te Dru&scaron;tva prijatelja Dubrovačke starine. Restaurirano je i konzervirano vi&scaron;e od 200 dokumenata, povelja i kodeksa vrijednog arhiva Dubrovačke Republike. Njihov rad predstavljen je na izložbi Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu ni blizu nije kraj, ali je početak fascinantan. Obnovljeno je vi&scaron;e od 200 dokumenata i kodeksa iz doba Dubrovačke Republike. "O&scaron;tećenja su bila velika, riječ je o mehaničkim i biolo&scaron;kim o&scaron;tećenjima", rekla je Nata&scaron;a Miloslavić iz Odjela za papir u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki dokument pro&scaron;ao je kroz složeni restauratorsko-konzervatorski proces. Tajna dobre očuvanosti dokumenata iz doba Dubrovačke Republike leži i u činjenici da su stari Dubrovčani za njihovu izradu koristili najkvalitetniji papir tog doba, a najvažnije dokumente pisali na pergamentu. Državni arhiv u Dubrovniku kontinuirano vodi brigu o toj vrijednoj građi, a ovu suradnju, najavili su na izložbi, nastavljaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zadovoljni smo time &scaron;to sad krajem 2018. zavr&scaron;avamo restauraciju jedne podserije diplomata et acta, znači cijelo 13. stoljeće smo mi kodekse i isprave doveli kraju. Kolege će izabrati nove serije za 14. i 15. stoljeće oko nove suradnje", rekla je ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Poznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će se posao oko restauracije i konzervacije vrijednih dokumenata jedinstvenog arhiva Dubrovačke Republike nastaviti.</p> <p><br />Grude.com/HRT</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-07-dubrovnik-restauracija.pngKoncertom violinistice Kaoru Yamamoto završeni Dani japanske kulture u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=7724377243Grude.com - klik u svijetMon, 05 Nov 2018 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-05-kaoru-yamamoto-capljina-mile-vlasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centar za obrazovanje i kulturu ''Akademija'' Čapljina upriličio je u svojim prostorijama “Dan japanske kulture” u ovom gradu na jugu Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>Manifestacija je počela projekcijom dvaju japanskih filmova - &ldquo;Vrt riječi&rdquo; te &ldquo;Rimske terme&rdquo; u &ldquo;Galeriji TAU&rdquo;, a potom je u crkvi svetog Franje Asi&scaron;kog održan koncert violinistice Kaoru Yamamoto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kroz ovu godinu imali smo dosta raznovrsnih koncerata, večeras je to ne&scaron;to posebno. U sklopu &ldquo;Dana svetog Franje&rdquo;, a dana&scaron;nji dan je dan kada se spominjemo svih umrlih iz franjevačke obitelji, u spomen na njih i u zahvalnost za sve ono &scaron;to su činili, ovaj koncert posvećujemo njima ali isto tako dijelimo s vama. Kaoru Yamamoto je jedna obična žena, ali one darove koje joj je Bog dao iskoristila je na najbolji mogući način. Večeras, zajedno s na&scaron;im prijateljima iz Japana koji slave svoj nacionalni praznik, mi zajedno s na&scaron;om violinisticom ali i s prijateljima iz Japanske ambasade iz Sarajeva, ovaj dan smo učinili i činimo obilježen japanskom kulturom'', istaknuo je fra Mile Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz &scaron;est skladbi koje je izvela ova japanska violinistica, posjetitelji su mogli čuti i neke zanimljivosti iz japanske kulture pa tako u Japanu primjerice ima &scaron;esnaest državnih praznika i svi su neradni. Ono &scaron;to je zanimljivo, ako neki od praznika pada u nedjelju, obavezno se prebacuje u ponedjeljak.</p> <p><br />Grude.com/Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-05-kaoru-yamamoto-capljina-mile-vlasic.jpgDušni je dan - prisjećamo se onih koji više nisu s namahttp://grude.com/clanak/?i=7718777187Grude.com - klik u svijetFri, 02 Nov 2018 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-31-017_groblje_4a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona.<p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;ni je dan. Na taj se dan Crkva sjeća svih vjernih mrtvih, a tradicija potječe iz 7. stoljeća. Toga se dana u crkvama služe mise za sve du&scaron;e umrlih vjernika. Prema tradiciji se na taj dan obilazi grobove pokojnika, premda se običaj, zbog toga &scaron;to je svetkovina Svih svetih u većini zemalja i neradni dan, posjećivanja grobova premjestio i na 1. studenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona. Krajem 1. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998. sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca blagdan se pro&scaron;irio Europom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. &Scaron;panjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Du&scaron;ni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele, drugu na nakanu Svetog Oca a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. pro&scaron;irio na cijelu Crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono "svih", po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Du&scaron;ni dan (2. studenog) upravlja vjerniku misao vi&scaron;e na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Vjernik daje odu&scaron;ka i svojoj ljudskoj, prirodnoj zemaljskoj žalosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;ni dan budi po&scaron;tovanje prema čovjekovom tjelesnom vremenitom životu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-31-017_groblje_4a.jpgU Širokom Brijegu održan ''X. simpozij Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=7711277112Grude.com - klik u svijetMon, 29 Oct 2018 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-29-simpozij-stopama-pobijenih-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom je Brijegu održan »X. simpozij Stopama pobijenih« kojeg organizira Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.<p>&nbsp;</p> <p>Simpozij je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi koju je, uz vicepostulatora fra Miljenka Stojića, vikara Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivana &Scaron;eve i gvardijana fra Tomislava Puljića, predslavio don Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj propovijedi don Ivan je istaknuo &raquo;kako svaki čovjek ima u sebi urođeno svjetlo koje mu omogućuje razlikovanje dobra i zla i svaki čovjek ima, kad-tad, iskustvo gubljenja toga svjetla i popu&scaron;tanja zlu.&laquo; Osvrnuo se i na počinitelje stra&scaron;nih zločina na &Scaron;irokom Brijegu. &raquo;I počinitelji stra&scaron;nih zločina nad &scaron;irokobrije&scaron;kim franjevcima izgubiv&scaron;i duhovni "očinji vid" i postajući izvr&scaron;itelji bolj&scaron;evičke ideologije i komunističke revolucije, upali su u stra&scaron;nu tamu, ali, vjerujemo, nisu izgubili svijest da postoji svjetlo. Možda su mnogi počinitelji zločina u svojim neizbježnim i tjeskobnim nemirima poku&scaron;avali, poput Bartimeja, doći do obnove svjetla, no službena javnost, službena ideologija i politika to im je branila i onemogućavala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možemo razumjeti da je takva javna klima postojala dok su komunisti bili i formalno na vlasti, ali ne možemo razumjeti za&scaron;to je i danas takva klima da nema javnih svjedočanstava o kajanju za te zločine, o priznavanju te&scaron;koga lutanja. Ne možemo razumjeti za&scaron;to ni danas nema javnih traženja opro&scaron;tenja jer to je jedini put oslobođenja, jedini put do svjetla i mira, i jer je to jedini način da se to stra&scaron;no bolno iskustvo ne ponovi na novim pokoljenjima. Svi oni koji u politici i medijima podržavaju i obnavljaju takvu klimu, čine stra&scaron;nu nepravdu počiniteljima zločina, ali i sada&scaron;njim i budućim pokoljenjima kao i povijesnoj istini.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prostrana samostanska crkva bila je dupkom ispunjena. Svojim čitanjem sv. misu su uveličali članovi Franjevačkog svjetovnog reda koje predvodi fra Dana Karačić, a svojim pjevanjem veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi dio simpozija nastavljen je u samostanskoj dvorani gdje su održana tri predavanja. Simpoziju je također nazočio velik broj slu&scaron;atelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo izlaganje održao je povjesničar dr. Jure Kri&scaron;to na temu &raquo;Mržnja prema vjeri u jugokomunističkoj ideologiji&laquo;. Između ostaloga je rekao sljedeće. &raquo;Odmah nakon preuzimanja vlasti, komunisti su zabranili sve katoličke organizacije, ukinuli su sve odgojno-obrazovne i karitativno-humanitarne ustanove u okrilju crkvenih redova, mnogi samostani časnih sestara, kao i biskupijske i župne zgrade, djelomice ili u cijelosti oduzete su i dane na kori&scaron;tenje drugima, vjerska pouka bila je dopu&scaron;tena samo u crkvenim prostorima, agrarnom reformom te konfiskacijom i nacionalizacijom Crkvi je oduzet velik dio zemlji&scaron;ta i drugih posjeda, a svećenici na župama su opterećivani prekomjernim porezima, većina &scaron;kola i učili&scaron;ta za spremanje svećeničkih kandidata bila je zatvorena ili pred zatvaranjem, zabranjen je gotovo sav vjerski tisak. Uveden je sustav dou&scaron;ni&scaron;tva, tako da su svi svećenici bili pod neprestanom paskom.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesorica i aktivistica Maja Runje govorila je na temu &raquo;Jugoslavenski komunizam i hrvatska mladež.&laquo; Istaknula je da se &raquo;jugoslavenski komunistički režim održavao silom, kao &scaron;to to svi znamo. Nasiljem je grubo nasrtao na mlade ljude. Najdublju ranjenost osjetimo kad mislimo na Bleiburg. Žrtvoslovi, koliko ih postoji, pokazuju zastra&scaron;ujuće veliki broj žrtava rođenih u razdoblju 1920. &ndash; 1925., dakle mladića, pa i djevojaka, s tek navr&scaron;enih 20 godina života.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trećem izlaganju don Ivan Miklenić je govorio o &raquo;Lustraciji prema pisanju Glasa Koncila&laquo; U svojem nastupu istaknuo je posebno proces detuđmanizacije, tj. proces rashrvaćivanja na svim područjima dru&scaron;tvenoga života. &raquo;Službena politika, koja tobože ne utječe na državno odvjetni&scaron;tvo i pravosuđe, sve do na&scaron;ih dana spriječila je da u Hrvatskoj bude procesuiran jedan jedini okrivljenik s partizanske i komunističke strane za zločine iz Drugog svjetskog rata ili poraća. Dvojicu visoko pozicioniranih pripadnika Udbe do sada je za atentat na hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića pravomoćno osudio tek njemački sud.&laquo; Za kraj je rekao: &raquo;Premda je u doba vladavine nacionalnoga pomirenja Glas Koncila zagovarao odustajanje od lustracije, nakon razmahivanja procesa detuđmanizacije Glas Koncila je odlučno zagovarao i zagovara potrebu lustracije u Hrvatskoj.&laquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Simpozij je zavr&scaron;io zahvalom svim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu te na taj način doprinesu njezinu uspje&scaron;nom radu. Moderirao ga je povjesničar Hrvoje Mandić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-29-simpozij-stopama-pobijenih-18.jpgSedma 'Večer gange, gusala i dipala' u Širokom Brijegu http://grude.com/clanak/?i=7700077000Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-23-received_323451385151524.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodošli!<p>&nbsp;</p> <p>U subotu, 27. listopada 2018. godine, u &Scaron;irokom Brijegu u caffe clubu Casablanca(kod Križa) će se održati sedma po redu "Večer gange, gusala i dipala". Početak večeri je u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako to već tradicija nalaže, na jednom će se mjestu iskupiti guslari i diplari iz cijele Hercegovine i Dalmacije, te vrsne ganga&scaron;ke skupine iz zapadne Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je već zima na vidiku, i kada se hladni vjetrovi s Čabulje i Čvrsnice polako spu&scaron;taju u nizine, to je najbolje vrijeme od gusala i drugih tradicionalnih instrumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato, iskoristite to vrijeme uz tradicionalne zvuke na&scaron;eg kraja te dođite na ovu 7. &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu, u caffe clubu Casablanca s početkom u 19h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će ića i pića, svi ste pozvani i dobrodo&scaron;li!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-23-received_323451385151524.jpegMladi Novobiljanin na putu od školarca do umjetnika: Što oko vidi, ruke nacrtajuhttp://grude.com/clanak/?i=7698376983Grude.com - klik u svijetTue, 23 Oct 2018 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-23-crtezi_novabila2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je Nova Bila jedno veliko nepresušno vrelo raznih talenata potvrđuje i naša priča kolega sa portala Novabila.info. <p>&nbsp;</p> <p>Slobodan Cakalin je devetnaestogodi&scaron;njak koji rukom nacrta ono &scaron;to okom vidi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, crtanjem se bavi već od svoje &scaron;este godine kada su njegovi bližnji i sam Slobodan vidjeli da ima usađen veliki talent za crtanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne mogu reći da sam ga otkrivao, crtam otkad znam za sebe, crtanje i percepcija prostora mi je uvijek bila jednostavna i jasna, kao dječak nisam to smatrao nekim talentom. Crtanje mi je hobi jo&scaron; od osnovne &scaron;kole, rekao je na početku razgovora talentirani Slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam kaže, inspiraciju za crtanjem uvijek ima, a pronalazi je okruženju, gdje vidi dosta zanimljivih slika i crteža, kao i na dru&scaron;tvenim mrežama. Posebno ga inspiriraju mladi i talentirani umjetnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da se crtanjem ne bavim profesionalno, crtam ono &scaron;to vidim i smatram zanimljivim. Volim crtati malo apstraktnije stvari, uglavnom vidim sliku ili crtež, potom ju i sam nacrtam, govori nam ovaj mladi i talentirani umjetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i svakom umjetniku, likovna kultura bila mu je omiljeni predmet u osnovnoj &scaron;koli kroz koji se mogao izraziti kao individua, a to mu je uvijek zanimljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osnovnoj &scaron;koli sam i&scaron;ao na natjecanje. Osvojio sam 2. mjesto na općinskom natjecanju, gdje smo crtanjem trebali prikazati na&scaron;e viđenje oneči&scaron;ćenja Zemlje, ponosno govori Slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodan ne skriva kako je njegov talent za slikanjem dodatno produbljen na satima likovne kulture budući da ga je nastavnica Brana hvalila i ohrabrivala, a njemu kao &scaron;kolarcu to je itekako značilo, iako se ljubav prema crtanju rodila i prije osnovne &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Omiljeni crtež na koji sam ponosan je upravo s spomenutog natjecanja. To je bilo moje prvo natjecanje, ostvario sam dobar rezultat, te sam na taj crtež posebno ponosan, rekao je na kraju razgovora na&scaron; umjetnik Slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodanu je ovo samo hobi, a kako kaže bio bi izrazito sretan kada bi imao priliku u budućnosti raditi ono &scaron;to najvi&scaron;e voli i živjeti od toga, a budući da posjeduje neprikosnoveni talent ne sumnjamo da će se se na&scaron;em umjetniku ispuniti želje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude,com/<a title="Nova Bila" href="http://novabila.info/" target="_blank">Novabila.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-23-crtezi_novabila2.jpgZKHS u Mostaru igra predstavu 'Autobusom do Zagreba i nazad''http://grude.com/clanak/?i=7697076970Grude.com - klik u svijetMon, 22 Oct 2018 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-22-predstava-autobus-studenti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zavičajni klub hercegovačkih studenata iz Zagreba poziva Vas na Hercegovačku trash komediju ''Autobusom do Zagreba i nazad''. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dvije uspje&scaron;ne izvedbe u Zagrebu, autobus smijeha dolazi u Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava će se održati 3. studenog u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 18 i 30.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karte po cijeni od 5KM možete kupiti na sljedećim prodajnim mjestima: Caffe Mexx, &Scaron;iroki Brijeg<br />Caffe Bonaca, Posu&scaron;je<br />Peri&scaron;ić Benz, Grude<br />Caffe Slastičarna Aldi, Mostar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se Va&scaron;em dolasku, poručuju studenti</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-22-predstava-autobus-studenti.jpgKoncert komornog zbora Ivan Filipović iz Zagreba u Cimuhttp://grude.com/clanak/?i=7693276932Grude.com - klik u svijetSat, 20 Oct 2018 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-20-komorni_zbor_ivan_filipovic_plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>FRAMOST – Misija poveznica baštine ljudi i prostora u sklopu Dana svetog Franje 2018. vas poziva na koncert komornog zbora “Ivan Filipović” iz Zagreba u nedjelju, 21. listopada 2018. godine u 10:30 u crkvu svetog Ante Padovanskog u Cimu.  <p>&nbsp;</p> <p>Događaj je to koji zaljubljenici u zborsko pjevanje ne smiju propustiti.<br />Komorni zbor Ivan Filipović, osnovan 1998. godine, jedan je od najuspje&scaron;nijih a cappella sastava u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karakterizira ga visoka vokalno-tehnička i estetska razina interpretacije te izbor specifičnog programa visoke izvodilačke težine. Pohvale i pozitivne kritike uglednih glazbenih stručnjaka, a posebno brojne nagrade na domaćim i svjetskim natjecanjima (Verona, Bremen, Xiamen, Rim, Istanbul, Zagreb&hellip;) pokazatelj su iznimne kvalitete rada i umjetničkih standarda koje si je Zbor, kao trajni cilj i kriterij, postavio jo&scaron; od samog osnutka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te odlike donijele su Zboru nagrade na brojnim hrvatskim i prestižnim svjetskim zborskim natjecanjima, kao &scaron;to su Grand Prix na 14. međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova (Verona 2003.), Zlatna medalja na 3. zborskoj olimpijadi (Bremen, 2004.), Zlatna medalja na 4. svjetskim zborskim igrama (Xiamen, 2006.) Grand Prix na Međunarodnom zborskom natjecanju &ldquo;Musica Sacra a Roma&rdquo; (Rim, 2007) i Nagrada Hrvatskog dru&scaron;tva glazbenih umjetnika &ndash; Diploma &ldquo;Milka Trnina&rdquo; za 2008. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbor je održao mnogo koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu te ostvario i vrlo uspje&scaron;ne turneje (Austrija, BiH, Bugarska, Francuska, Italija, Izrael, Kina, Mađarska, Njemačka, SAD, Velika Britanija, Tajvan, Turska&hellip;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi prijatelji, ne propustite ovaj događaj, dobro do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="FraMost" href="http://www.framost.com/" target="_blank">Misija &ndash; FRAMOST</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-20-komorni_zbor_ivan_filipovic_plakat.jpgSvi žele sa zvonika crkve vidjeti gradhttp://grude.com/clanak/?i=7691176911Grude.com - klik u svijetFri, 19 Oct 2018 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-19-zvonik_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahvaljujući mostarskim franjevcima, grad na Neretvi dobio je moderno parkiralište za autobuse, a prije nešto više od dvije godine i novu, danas nezaobilaznu, turističku atrakciju - pogled na grad mostova sa 78 metara visine, piše Večernji list BiH. <p><br />Naime na 78. metru zvonika franjevačke crkve sv. Petra i Pavla prije dvije godine otvoren je vidikovac s kojeg je Mostar vidljiv iz ptičje perspektive. Ante Raič, direktor tvrtke Campanile u vlasni&scaron;tvu mostarske franjevačke crkve, govori nam da je zvonik svake godine sve posjećeniji i da se na&scaron;ao na turističkoj karti Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je druga sezona da zvonik ugo&scaron;ćuje turiste. Povećanjem broja turista i zvonik je sve posjećeniji. U zvoniku se nalazi i prikaz povijesti Mostara i postavljen je tako da ga turisti mogu pratiti od dizala do vidikovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za invalide je napravljen mali vidikovac, tako da oni koji Mostar ne mogu vidjeti sa 78. metra, to mogu učiniti s 45 metara - govori nam Raič. Osim zvonika, tvrtka Campanile upravlja parkirali&scaron;tem za autobuse, suvenirnicom i kafeterijom. - Na&scaron;e parkirali&scaron;te posjećuju najvi&scaron;e izletnici Mostara koji se u gradu zadrže po nekoliko sati i idu na druge destinacije. Nekada je bilo najvi&scaron;e turista iz Italije i Dubrovnika, ali i Francuza, &Scaron;panjolaca te Nijemaca. Posljednjih nekoliko godina povećava se broj turista iz Poljske. Broj turista iz Azije je veći trostruko. Oni su sada jedni od značajnih gostiju i, &scaron;to je vrlo važno, dolaze tijekom cijele godine - kaže Raič.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od mnogih vozača autobusa koji dovoze turiste u Mostar čujemo da je ovo zasigurno najuređenije parkirali&scaron;te za autobuse na Balkanu, koje pruža sve usluge odjednom za 43 autobusa, odnosno vozače i turiste. Također, i sama blizina Staroga grada kao turističke destinacije daje mu reference - govori Raič.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je stara jezgra Grada Mostara stavljena pod za&scaron;titu UNESCO-a, a brojni svjetski mediji simbol Mostara uvrstili među pet najljep&scaron;ih mostova svijeta, grad svake godine posjećuje sve vi&scaron;e turista. Tomu svakako doprinose i mostarski franjevci koji pružaju visokokvalitetne usluge turistima iz svih krajeva svijeta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-19-zvonik_mostar.jpgUručene su nagrade za najljepše pismo mladih BiH 2018.http://grude.com/clanak/?i=7689676896Grude.com - klik u svijetThu, 18 Oct 2018 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-18-najpismo2018_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama i tablet računalima.<p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada sudionicima 47. Međunarodnog natjecanja u pisanju pisama za mlade na temu: &bdquo;Zamisli na trenutak da si pismo koje putuje kroz vrijeme. Koju poruku želi&scaron; prenijeti svojim čitateljima?&ldquo; upriličena je u Skup&scaron;tinskoj sali Administrativnog centra grada Istočno Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo natjecanje, koje su u BiH organizirali Hrvatska po&scaron;ta Mostar, BH Po&scaron;ta i Srpske po&scaron;te, dio je međunarodnog natjecanja u organizaciji Svjetske po&scaron;tanske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sara Knežević, učenica Osnovne &scaron;kole Branko Radičević iz Banja Luke, je osvojila prvo mjesto na natjecanju u BiH i njeno je pismo predstavljalo državu na međunarodnom natjecanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo mjesto osvojila je Adna Međić, učenica Prve osnovne &scaron;kole iz Maglaja, a treće mjesto pripalo je Sari Huseinbegović, učenici Osnovne &scaron;kole fra Miroslava Džaje Kupres.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicama materinskog jezika (Tanja Pavičar, Edina Ibraković i Josipa Čolić) pripale su novčane nagrade u iznosu od po 100 KM i prigodni darovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostali nagrađeni učenici su: Lucija Bo&scaron;njak, O&Scaron; Petra Bakule Mostar, Nina Čerkić, Četvrta osnovna &scaron;kola Mostar, Nikola Kutlija, O&Scaron; Sveti Sava Novi Grad, Nikola Milinković, O&Scaron; Vladimira Pavlovića Čapljina, Marija Todorović, Osnovna &scaron;kola Srbija Pale, Martina Živković, Srednja &scaron;kola Čapljina, Merima Žu&scaron;kić, Osnovna &scaron;kola Drežnica Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada za najkreativniji rad oti&scaron;la je u ruke Lejle Umihana Mičijević, učenice Osnovne &scaron;kole Musa Ćazim Ćatić iz Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradila je prigodnim darom &scaron;kolu sa svoga područja iz koje je po mi&scaron;ljenju vanjskog člana žirija (Dragan Marijanović) stiglo najljep&scaron;e pismo, a to je &scaron;kola učenika Nikole Milinkovića: Osnovna &scaron;kola Vladimira Pavlovića, Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-18-najpismo2018_3.jpgPOSUŠJE: otvoren franjevački muzej 'U kući oca mojega' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7672476724Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 21:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-muzej-posusje4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevački muzej “U kući oca mojega”, s pratećom postavom eksponata, danas je svečano otvoren u Posušju.<p><br />Vinku Sablji, predsjedniku Hrvatskoga svjetskoga kongresa, pripala je čast otvorenja, dok je prostorije muzeja blagoslovio dr. fra Miljenko &Scaron;teko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz mno&scaron;tvo uzvanika ovom događaju je nazočio i Općinski načelnik Branko Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prve tri prostorije muzeja smje&scaron;tena je Etnografska zbirka. U njoj je postavljena kultura posu&scaron;koga kraja s konca 19. i početka 20. stoljeća. Zbirka raspolaže sa 173 eksponata, od kojih je njih 91 izložen. U četvrtoj prostoriji smje&scaron;tena je Sakralna zbirka, koja sadrži &scaron;ezdesetak vrlo vrijednih izložaka. Najstariji eksponat je misal iz 1827.godine, dok je možda najvrijednija posudica za sveta ulja iz 1896. godine s natpisom Župa posu&scaron;je. U istočnom dijelu Muzeja smje&scaron;tena je Arheolo&scaron;ka zbirka, u čijem je stalnom postavu izloženo 110 eksponata. Vrijeme nastanka eksponata je neolitik/eneolitik ( oko 6 500 do 3 500 god.pr.Kr.), brončano i kasno brončano doba (oko 3 000 do 1 200 god.pr. Krista, željezno doba ( od 1 200 god. pr. Krista pa nadalje) te od početka do kraja srednjeg vijeka (od 5. do 16. st. poslije Kr.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je i Numizmatiča zbirka, koja sadrži različite novčiće od sredine 3. stoljeća pr. Krista pa sve do novijega doba. Zbirka sadrži oko 150 rimskih novčića, novije kovanice iz 54 države svijeta te ne&scaron;to papirnatih novčanica i žetona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muzej raspolaže i s dvije Muzejske čuvaonice, bogatom Knjižnicom i s Lapidarijem koji je u izgradnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije svečanog čina otvaranja ove, za Posu&scaron;je značajne kulturne institucije, na području istočnog ulaza u Posu&scaron;je blagoslovljen je i otkriven Posu&scaron;ki križ, simbol stradanja Hrvata kroz povijest.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<em><strong>Općina Posu&scaron;je</strong></em><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-muzej-posusje4.jpgOdržana izložba slika s likovne kolonije na Blidinju FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7670976709Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-zlozba-blidinje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba je humanitarnog karaktera..<p>&nbsp;</p> <p>U subotu je u restoranu &ldquo;Staza&rdquo; na skijali&scaron;tu postavljena izložba slika s likovne kolonije na Blidinju, koju je organizirala Eko ZH Udruga za razvoj, okoli&scaron; i kulturu. Izložba je humanitarnog karaktera,a sav prihod od prodanih slika usmjeren je za potrebe Doma za djecu s posebnim potrebama &ldquo;Marija na&scaron;a nada&rdquo; &Scaron;iroki Brijeg. U nastavku večeri organizatori, umjetnici i gosti su se družili uz ča&scaron;icu razgovora i pića te odličnu glazbenu izvedbu dueta M&amp;M.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba je nastala u okviru projekat &ldquo;Eko kolonija 2018&rdquo; koji se financira kroz RYCO program (Regional Youth Cooperation Office) tj. Regionalni ured za suradnju mladih. EKO ZH udruga okuplja mlade ljude, entuzijaste, kreativce koji okupljeni oko zajedničke ideje promoviraju kulturu i razvoj u lokalnoj zajednici i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EKO ZH već ima tradiciju u organiziranju Eko kolonija, na kojima okuplja mlade umjetnike iz regije, koji su na putu razvoja, isticanja i prepoznavanja od strane dru&scaron;tva u kojem žive.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Blidinje.net<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-zlozba-blidinje1.jpgOdlazak dive: U 86. godini preminula Montserrat Caballé http://grude.com/clanak/?i=7661976619Grude.com - klik u svijetSat, 06 Oct 2018 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-caballe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Španjolska operna diva Montserrat Caballé, u svijetu najpoznatija po duetu s Freddiejem Mercuryjem 'Barcelona', himnom Olimpijskih igara koje su se 1992. održale u Barceloni, preminula je u dobi od 86 godina, javlja BBC. <p>Čuvena pjevačica je u posljednje vrijeme imala zdravstvenih problema te je tijekom rujna smje&scaron;tena u bolnicu u Barceloni. Njezina bogata karijera trajala je 50 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radila je u operi u &scaron;vicarskom Baselu i u njemačkom Bremenu prije nego je 1965. svojim nastupom u njujor&scaron;kom Carnegie Hallu postigla međunarodni uspjeh. Tijekom karijere nastupala je i u Metropolitanu, San Franciscu te u Beču, a nerijetko je pjevala u dru&scaron;tvu najslavnijih mu&scaron;kih kolega, uključujući Luciana Pavarottija i Placida Dominga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesma 'Barcelona' prvi je put na nosaču zvuka izdana 1987. godine, da bi nekoliko godina kasnije, tijekom Olimpijskih igara, postala hit i istinski evergreen, prenosi Jutarnji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/Y1fiOJDXA-E" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-caballe.jpgFOTO: Franjevačka Čapljina proslavila blagdan svetog Franjehttp://grude.com/clanak/?i=7659376593Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 18:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-04-018-capljina-franjevci_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ako Hrvatska ima Vatrene, Čapljina ima volontere", tim riječima, ponosan i zadovoljan fra Mile Vlašić u franjevačkoj Čapljini obratio se u prepunoj crkvi svetog Franje Asiškog, povodom proslave blagdana ovog znamenitog sveca, a upravo su brojni volonteri ponijeli teret organizacije jednog od najmasovnijih događaja u Hercegovini, kada je u pitanju proslava blagdana.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je crkva bila ispunjena do posljednjeg mjesta, dvori&scaron;te crkve svetog Franje je zbog lijepog vremena okupilo jo&scaron; dvije pune crkve, tako da se broj vjernika u Čapljini mjerio u tisućama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Čapljinaca, brojni prijatelji iz Mostara, Gruda, &Scaron;irokog Brijega, ali i udaljenijih župa do&scaron;li su na proslavu blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu predvodio je fra Andrija Nikić Gruđanin iz mjesta Ružići koji ove godine obilježava 50 godina svećeni&scaron;tva. - Kada sam postao svećenik i u mojim Ružićima do&scaron;ao mi je na&scaron; književnik Ivan Alilović (Najdugovječniji grudski svećenik fra Bernard Marić svojevremeno ga skrivao od komunista, kasnije inicijator da se njegov grob obnovi i uredi). I kaže mi Ivan tada: "Ti si borac protiv komunizma." U godinama koje su uslijedile shvatio sam vrijednost tih riječi. Kasnije kada je Papa Ivan Pavao II govorio o komunizmu u Jugoslaviji kazao je da je komunizam poražen zahvaljujući dragoj Gospi. Drago mi je &scaron;to sam i ja kao svećenik sudjelovao u toj pobjedi i hvala vam na svemu - kazao je fra Andrija. U propovijedi, govorio je o znamenitom svecu Franji Asi&scaron;kom, ali i o dana&scaron;njim nedaćama koje prate suvremenog čovjeka. - Čuvajte obitelj, supružnici čuvajte svoj sveti brak, idite na svete mise, svoju djecu vodite na svete mise. Uz božju pomoć sve nedaće ovog svijeta mogu se pobijediti - kazao je fra Andrija Nikić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Čapljini su bili i grudski župnik fra Stanko Pavlović i fra Ante &Scaron;aravanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svete mise nazočnima se obratio fra Bonifacije Barbarić, čapljinski župnik koji je spomenuo realizirane i projekte u tijeku, kao i projekte koje će u narednom vremenu realizirati čapljinski franjevci sa svojim pukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepuna crkva pozdravila je i fra Martina Planinića koji se uspje&scaron;no oporavlja i koji će, vjeruju, uskoro služiti svete mise kao i fra Leonarda Hrkaća iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise uslijedilo je veliko druženje uz zajednički ručak, pjesmu i ples.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo kao &scaron;to je fra Mile Vla&scaron;ić kazao, čapljinski volonteri ispunili su zadaću i dokazali da Čapljina ne treba brinuti oko svoje budućnosti. Tisuće ljudi morale su samo sjesti ispred crkve kao i na trgu preko puta i čekati da im se donesu hrana i piće. Barem 150 različitih mladih vidjeli smo dok su brzo i spretno obilazili stolove župljana i gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim progonima nad franjevcima koje nakon komunističkog sustava sustavno provode oni koji su s tom ideologijom ostali djelovati u Katoličkoj crkvi u Hercegovini, jedinstvo franjevaca i puka jo&scaron; se jednom pokazalo na djelu i "vrata paklena neće ga nadvladati".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večeras je u Čapljini tradicionalna ribarska večer, također u sklopu ovog blagdana, a dolazi legendarni kulinarski majstor Veljko Barbieri. Svi su dobrodo&scaron;li, poručuju čapljinski fratri sa svojim pukom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte fotografije koje je ekipa portala Grude.com danas zabilježila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci20.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci21.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci22.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci23.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci24.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci25.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci26.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci27.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci28.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci29.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci30.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci31.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci32.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci33.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci34.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci35.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci36.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci37.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci38.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci39.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci40.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci41.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci42.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci43.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci44.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci45.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci46.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci47.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci48.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci49.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci50.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci51.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci52.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci53.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci54.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci55.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci56.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci57.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci58.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci59.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci60.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci61.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci62.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci63.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci64.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci65.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci66.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci67.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci68.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci69.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci70.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci71.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci72.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci73.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci74.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci75.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci76.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci77.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci78.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci79.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci80.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-10-04-18-10-04-018-capljina-franjevci81.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-04-018-capljina-franjevci_1.jpgSLAVIMO SVETKOVINU TROJICE ARKANĐELA Saznajte više o Mihaelu, Rafaelu i Gabrieluhttp://grude.com/clanak/?i=7649476494Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-sveti-arkandjeli-mihael-gabriel-i-rafael.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva 29. rujna slavi blagdan trojice arkanđela koji se imenom spominju u Bibliji: Mihael, Gabriel i Rafael<p><br />Mihael, Gabriel i Rafael tri su biblijska anđeoska imena. Izvorna značenja imena su, kako je to često u drevnim istočnim kulturama, rečenice, svojevrsne definicije nositelja imena: Mi-ha-el znači Tko je kao Bog?, Ga-bri-el &ndash; Bog je jak, a Ra-fa-el &ndash; Bog iscjeljuje, liječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđeli su po katoličkom učenju osobna, od Boga stvorena bića, koja &ldquo;uvijek gledaju lice Oca nebeskoga&rdquo; (Mt 18,10), te su neposredni svjedoci njegovih velikih djela i razgla&scaron;uju njegovu slavu (grčki angelos znači glasnik).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od ljudi, anđeli nisu vezani na tijelo. Oni su čisti dusi, a posjeduju veću moć nad materijom od čovjeka i veću sposobnost spoznaje. Nauka o anđelima (angelologija) razvrstava anđele u devet korova. Osmi su kor arkanđeli i među njih spadaju Mihael, Gabriel i Rafael.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najstarije &scaron;tovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je već u 4. stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Prema liturgijskim tekstovima, Mihael je voditelj du&scaron;a u raj. Stari su ga pisci nazivali &ldquo;vagatelj du&scaron;a&rdquo; na posljednjem sudu, a ikonografi ga slikali s vagom u ruci. Slikaju ga i kao &ldquo;vojskovođu nebeske vojske&rdquo; s plamenim mačem ili kopljem, a u srednjem vijeku u tada&scaron;njoj vojničkoj opremi: oklopu, kacigi, sa &scaron;titom i kopljem. Obično u žaru borbe, okružena drugim anđelima, kako pobjeđuje Sotonu (koji je često prikazan likom zmaja ili slične zastra&scaron;ujuće spodobe) i strovaljuje ga u pakao. Općenito, Mihael se &scaron;tuje kao branitelj i za&scaron;titnik vjere i Crkve. Kao svojeg patrona posebno ga časte, u vezi s njegovom ulogom, vojnici i policajci, pa ljekarnici, vagari i trgovci, pekari; umirući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Mihaele Arhanđele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjedama đavolskih budi nam zaklon. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo: Ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast du&scaron;a, božanskom krepo&scaron;ću i jako&scaron;ću u pakao strovali. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>***</p> <p>Arkanđeo Gabriel u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odluka. On u Starom zavjetu tumači proroku Danijelu viđenje ovna i jarca (Dan 8, 16-26) i značenje sedamdeset godina (Dan 9, 21-17). U Novom zavjetu svećeniku Zahariji navije&scaron;ta rođenje Ivana Krstitelja (Lk 1,11-20), ukazuje se Mariji i navije&scaron;ta rođenje Isusovo (Lk 1,26-38). Do reforme katoličkog kalendara (1969.) kalendarski spomendan Gabriela bio je 24. ožujka, dan uoči blagdana Blagovijesti. Sada je zajedno s Mihaelom i Rafaelom, 29. rujna. U ikonografiji se najče&scaron;će prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci. U Crkvi je godine 1951. progla&scaron;en za&scaron;titnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, po&scaron;tara i filatelista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Bože, koji si između svih anđela, odabrao arkanđela Gabriela, da navijesti tajnu tvoga utjelovljenja, daj nama, molimo te, da se, slaveći ga na zemlji, možemo nadati njegovoj za&scaron;titi na nebu, po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>***</p> <p>Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji, kao pratilac na putu, za&scaron;titnik i zagovornik mladog Tobije. Po Božjoj zapovijedi svladava pakosnog zloduha Asmodeja i iscjeljuje Tobijina oca. Rafael je patron ljekarnika, iseljenika, hodočasnika, putnika, brodara, rudara, krovopokrivača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Bože, koji si svom slugi Tobiji dao kao pratnju na putu sv. arkanđela Rafaela, daj nama, ponizno te molimo mi, tvoje sluge, da uvijek budemo za&scaron;tićeni pomoću ovog kneza Nebeskog Dvora i ojačani Njegovom pomoći, po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđele, duhovna bića, nije moguće naslikati. Likovna se umjetnost domi&scaron;lja pa ih uobičajeno prikazuje kao lijepa bića, nalik na mladiće ili djecu, s krilima. Krila su simbol njihove nesmetane pokretljivosti i nenavezanosti na vrijeme i prostor. U najranijim prikazima, iz prvih kr&scaron;ćanskih vremena, anđeli nemaju krila. Tu oznaku su im slikari počeli dodavati tek od 4. stoljeća, pi&scaron;e <a href="https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveti-arkandeli-mihael-gabriel-i-rafael/" target="_blank">Bitno.net.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-sveti-arkandjeli-mihael-gabriel-i-rafael.jpgŠIROKI BRIJEG: 100. obljetnica dobivanja prava javnosti 'FRANJEVAČKE KLASIČNE GIMNAZIJE'http://grude.com/clanak/?i=7642276422Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-franj-gimazija-siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan.<p>&nbsp;</p> <p>Usporedo s tim razvijali su i &scaron;kolstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja. Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svr&scaron;ene osmo&scaron;kolce dopu&scaron;tena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na &Scaron;irokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad &Scaron;iroki Brijeg i Gimnazija &raquo;Fra Dominika Mandića na &Scaron;irokom Brijegu&laquo; za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti. Prvoga dana u samostanskoj dvorani na &Scaron;irokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup. Drugoga dana u samostanskoj crkvi na &Scaron;irokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na &Scaron;irokom Brijegu s đacima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspje&scaron;no vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uni&scaron;tili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi &scaron;kola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smje&scaron;tena Gimnazija &raquo;Fra Dominik Mandić&laquo; i Srednja strukovna &scaron;kola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije pro&scaron;li svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je &scaron;k. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu progla&scaron;eni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-franj-gimazija-siroki.jpgRestaurirala kipove iz 15.stoljeća tvorničkim bojama, službe zgroženehttp://grude.com/clanak/?i=7642076420Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-restauracija-kipova.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>To je treći pokušaj neuspjelog restauriranja koji se dogodio u Španjolskoj tijekom protekle dvije godine ... <p>Prvi je poku&scaron;aj bio kada je do&scaron;lo do nesretnog slučaja u jednoj crkvi u Borji (Zaragoza) gdje je 81-godi&scaron;nji restaurator amater o&scaron;tećenu fresku iz 1930. godine koja prikazuje nadrealističnog Isusa pretvorio u mutnog čovjeka s majmunastim licem. Crkvu u kojoj se nalazi ta izobličena freska danas posjećuje oko 50.000 posjetitelja godi&scaron;nje, pi&scaron;e <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/zanimljivosti/restaurirala-kipove-iz-15-stoljeca-tvornickim-bojama-sluzbe-zgrozene" target="_blank">Medjugorje-info.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim, prije nekoliko mjeseci, kip sv. Jurja iz 16. stoljeća, koji se nalazio u crkvi San Miguel de Estella na sjeveru &Scaron;panjolske, koju je dobronamjeran ali nevje&scaron;ti kipar pretvorio u karikaturu promijeniv&scaron;i njegov lik do neprepoznatljivosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći takav poku&scaron;aj dogodio se isto nedavno na sjeveru &Scaron;panjolske kada je restaurirana skupina svetačkih kipova iz kasnoga srednjeg vijeka. Drveni kipovi sad su obojeni u jarke boje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;panjolka Maria Luisa Menendez htjela je unijeti malo živosti u svoju staru seosku crkvu. Stoga je u vlastitoj režiji obojila nekolicinu svetačkih kipova iz 15. i 16. stoljeća. O tomu je izvijestila novina La Nueva Espa&ntilde;a u subotnjem izdanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&bdquo;Nisam stručnjakinja za restauraciju, ali su ovi kipovi izgledali jednostavno grozno. Htjela sam ih obojiti kako bih to promijenila&rdquo;, izjavila je Menendez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova prodavačica iz maloga sela Ra&ntilde;adoiro u pokrajini Asturias u sjevernoj &Scaron;panjolskoj tako je ove kipove odnijela kući. Prethodno je nadležnoga svećenika pitala za dopu&scaron;tenje. Kipovi su doista do&scaron;li do izražaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Koristila sam samo one boje koje sam smatrala lijepima&rdquo;, objasnila je Menendez i dodala kako je pri oslikavanju kipova koristila između ostaloga karmin i kreon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obojeni kipovi predstavljaju Blaženu Djevicu Mariju, njezinu majku Anu i Dijete Isusa. Osim toga, Menendez je obojila jo&scaron; jednu figuru Bogorodice s Djetetom Isusom i jedan kip svetoga Petra.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-09-25-18-09-25-restauracija-kipova-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovorni svećenik i nadbiskupija Oviedo nisu se htjeli izja&scaron;njavati po pitanju ovoga slučaja. No državne su službe zgrožene nad ovim činom. &bdquo;To nije restauracija, to je sramota&rdquo;, komentirao je odgovorni za obrazovanje i kulturu za &scaron;panjolsku pokrajinu Asturiju Genaro Alonso.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-restauracija-kipova.jpgFra Vinko Mikulić Bajević održao izložbu: 'S njegovih slika čuje se pijuk tek izleglih pilića, na njima se kozlići igraju po suhozidima...'http://grude.com/clanak/?i=7627576275Grude.com - klik u svijetTue, 18 Sep 2018 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-18-16092018-izlozba-fra-vinko-mikulic-bajevic05.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 16.rujna, fra Vinko Mikulić Bajević održao je svoju sedmu samostalnu izložbu na dar fra Petru za njegov dijamantni jubilej.<p>&nbsp;U uvodnom dijelu izložbe obratio se fra Ante Marić koji je ujedno priredio katalog za izložbu, a ovu sedmu izložbu službeno je otvorio hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinko Mikulić Bajević, hercegovački franjevac, prvu je samostalnu izložbu imao 29. srpnja 2001. u Drinovcima. Tom je izložbom sve iznenadio, osobito one koji su ga bolje poznavali. U svojoj je pedeset i četvrtoj (54.) godini života oteo du&scaron;i tajnu. Onaj osjećaj lijepoga, koji je bio duboko u njemu, on je, te&scaron;ka srca, rekao bih, prepustio javnosti, jednoj izložbi.</p> <p><br />Tematika je njegovih slika svakodnevna. Ono &scaron;to ljudi među sobom raspravljaju, o čemu će za kavom razgovarati, fra Vinko je preslikao uljem na platno. Bilo da je riječ o egzistencijalnom životnom, bilo da je riječ o javnom političkom, bilo da je riječ o ljepoti Božjih stvorenja, prirode, biljaka i životinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegove su slike u svome samom početku zaprepa&scaron;teno gledale kako se teroristi zrakoplovima zabijaju u njujor&scaron;ke nebodere, poslovne blizance. Fra Vinkove slike stoje na nogostupu i promatraju kako Petrichevi tenkovi gaze i gase Hercegovačku banku, ni krivu ni dužnu. One suznih očiju promatraju pokolj &scaron;irokobrije&scaron;kih i hercegovačkih franjevaca i zbore o partizanskome i komunističkome krvavom zločinu. Stoje fra Vinkove slike sada već kao opomena i molitva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S fra Vinkovih slika čuje se pijuk tek izleglih pilića, na njima se kozlići igraju po suhozidima i vrtovima. Kukuriče pijetao. Djeca grle janjce. Stado ovaca hodi i pase dolinom predivnoga perivoja. Plahe jarebice pozorno stoje u paru, divlje patke, srne, divokoze, zečevi. Krasni konji na sočnim ledinama uživaju u svojoj slobodi i spliću svoje grive. Fra Vinkove slike vole pejzaže, proplanke i planine, one vole cvjetna polja, vole kamene hercegovačke kuće napola urasle u zemlju. Vole stari, već zaboravljeni namje&scaron;taj: sinije, stoce, varićake, vole drvene čanke i žlice. Na fra Vinkovim platnima uživa krto puno jedra i zrela grožđa i smokava. &Scaron;ipci su veliki i raspukli. Pričaju o Hercegovini i žegama koje je valjalo preživjeti. A cvjetovi su posebna priča fra Vinkovih slika. Ima ih svih vrsta. I sam cvijet, i u buketu, cvijet u vazi, u ikebani, cvijet na kamenu, cvijet u svojoj ljepoti. I sikavica. Jedinstvena, velika, i spremna na borbu svakom svojom bodljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinkove slike kao da su noćima sanjale PJESMU STVOROVA sv. Franje Asi&scaron;koga. I te snove podarile zbilji. Ponad portala, brončanoga, crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci je vitraj &ldquo;Sv. Franjo i vuk&rdquo;. Autor je i darovatelj fra Vinko Mikulić Bajević. A na ulazu u Franjevačku kuću molitve drugi je fra Vinkov vitraj &ldquo;Sv. Franjo propovijeda pticama&rdquo;. Oba su ova vitraja jedinstvena priča koja izriče slikarevu franjevačku du&scaron;u. I stoje oba mnogim posjetiteljima i vjernicima kao prvi pozdrav koji ih obuzme u tome predivnom Božjem perivoju. Ova sedma (7.) samostalna fra Vinkova izložba dar je fra Petru Krasiću za njegov dijamantni svećenički jubilej. Ova su dvojica franjevaca dugi niz godina &ldquo;Cvjetiće&rdquo; iz života sv. Franje Asi&scaron;koga živjeli u na&scaron;emu Gubbiju u Masnoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinko Mikulić Bajević rodio se u Kočerinu 1947. godine. Osnovnu je &scaron;kolu zavr&scaron;io u Kočerinu, srednju u Vinkovcima. Na Humcu je obukao habit i u&scaron;ao u Franjevački red 1969. godine, te postaje članom Hercegovačke franjevačke provincije. Služio je vojni rok u JNA. U Konigstein &ndash; Taunusu u Njemačkoj zavr&scaron;ava teolo&scaron;ki studij započet u Sarajevu. Tu je zaređen za svećenika 1977. godine. Od tada kao franjevac službuje u Konjicu, u &Scaron;irokom Brijegu u župi Mostarski Gradac, u Gorici Sovićima, u Drinovcima i opet u Gorici Sovićima. U vrijeme domovinskog rata 1992. godine Franjevački provincijalat u Mostaru imenovao ga je vojnim kapelanom Hrvatskog vijeća obrane brigade Viteza Ranka Bobana Grude. Predsjednik Hrvatske republike Herceg Bosne mr. Mate Boban fra Vinka je promaknuo u čin bojnika HVO-a. Fra Vinko je od osnutka 2001. godine kustos Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici i pomoćnik ravnatelja Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://blidinje.net/fra-vinko-mikulic-bajevic-odrzao-sedmu-samostalnu-izlozbu/" target="_blank"><em><strong>Tekst: Fra Ante Marić</strong></em></a><br /><a href="http://blidinje.net/fra-vinko-mikulic-bajevic-odrzao-sedmu-samostalnu-izlozbu/" target="_blank"><em><strong>Foto: Blidinje.NET</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-18-16092018-izlozba-fra-vinko-mikulic-bajevic05.jpgSanijela Matković uskoro objavljuje prvi roman o labirintima ljudske osobnostihttp://grude.com/clanak/?i=7619476194Grude.com - klik u svijetFri, 14 Sep 2018 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-sanijela_matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sanijela Matković uskoro objavljuje prvi roman o labirintima ljudske osobnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesnikinja, književnica, kazali&scaron;na i kulturna djelatnica Sanijela Matković, čije se pjesme prepoznaju po izraženoj sklonosti duhovnom promi&scaron;ljanju stvarnosti, uskoro će se javnosti predstaviti romanom ''Uvala od lavande'' u izdanju &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, a čije se premijerno predstavljanje očekuje u rujnu u njezinom rodnom &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Romanom zavr&scaron;ava ciklus od sedam knjiga Nakon niza od &scaron;est knjiga duhovne, ljubavne i zavičajne poezije (''Otisak srca'' (2010.), ''Partiture sna'' (2011.), ''Panta Rei'' (2013.), ''U susret Riječi'' (2013.), ''Mističnim tragom suze'' (2017.) i ''Transkripti u kamenu'' (2018.)) te dramskih tekstova koje je u razdoblju od 2000. do 2014. režirala u izvedbi Amaterskog kazali&scaron;ta ''Didak'' iz &Scaron;irokog Brijega, ova svestrana kulturna djelatnica romanom ''Uvala od lavande'' pravi prijelaz iz poezije u najop&scaron;irniju proznu književnu vrstu i zaokružuje ciklus od sedam knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Roman je bio svojevrsni izazov za mene, pisan je u mu&scaron;kom licu. Uvala od lavande govori o lažnom identitetu i labirintima ljudske osobnosti, odnosno o komunikaciji u stvarnom i virtualnom svijetu. Uloge su osmi&scaron;ljene na način da se svatko može pronaći'', otkriva Sanijela Matković u razgovoru za Bljesak.info. ''Poezija je moja prva ljubav. No, mno&scaron;tvo je kreativnih izazova u književnosti. Zavr&scaron;ila sam i drugi roman, a imam i dva nova materijala u pripremi'', dodaje na&scaron;a sugovornica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković, po zanimanju diplomirana profesorica vjeronauka i etike, svojim vrijednim i stručnim radom zavrijedila je članstvo u &scaron;irokobrije&scaron;kom ogranku Matice hrvatske, Dru&scaron;tvu hrvatskih književnika, Dru&scaron;tvu hrvatskih književnika Herceg Bosne te PEN-u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekogranična književna suradnja Njezin roman ''Uvala od lavande'' recenzirale su Julijana Matanović, Mirela &Scaron;panjol Marković, Zorica &Scaron;u&scaron;ak te Zana Coven koja je istaknula kako Sanijela Matković u svome romanu donosi ''novi inovativni pristup dobro poznatoj i vjekovima popularnoj formi naracije''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Njen stil je reporterski &scaron;tur te mene osobno podsjeća na Hemingwaya. Zapleti i raspleti su skoro neosjetni i njegova forma u potpunosti odražava suvremeni život i stoga će se čitatelj lako uživjeti u njega. Ni&scaron;ta suvi&scaron;no neće oteti njegovu pažnju koncentiranu jedino na reakcije aktera. Nasuprot, njegova imaginacija će stvoriti čitav film u glavi'', ističe Žana Coven u svojoj recenziji. ''Recezenticama su književnice i komunikologinje čije mi&scaron;ljenje respektiram. Žive u Hrvatskoj i Italiji tako da je ovo svojevrsna prekogranična književna suradnja. Vjerujem kako će i roman krenuti tim putem'', optimistično se nada sugovornica portala <a title="Bljesak" href="http://www.bljesak.info" target="_blank">Bljesak.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi Sanijele Matković objavljivani su u Zborniku solinske gradske knjižnice, tjedniku Hrvatsko slovo, Motri&scaron;tima, Vitku i Osvitu te u drugim zbornicima i zajedničkim zbirkama u BiH i Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-sanijela_matkovic.jpgU nedjelju dijamantna misa fra Petra Krasića i izložba fra Vinka Mikulića Bajevićahttp://grude.com/clanak/?i=7614476144Grude.com - klik u svijetWed, 12 Sep 2018 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-12-fra-petar-krasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 16. rujna 2018. u 10 sati, u crkvi sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci fra Petar Krasić će proslaviti Dijamantnu sv. misu – šezdeset (60 ) godina svoje službe oltaru i narodu. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sv. mise fra Vinko Mikulić Bajević će u prostoru Franjevačke galerije Masna Luka imati svoju sedmu (7.) samostalnu izložbu na dar fra Petru za njegov dijamantni jubilej.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Blidinje.NET</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-12-fra-petar-krasic.jpgSto godina zavjetne kapelice! Fra Mile Vlašić: Kapelica je posvećena najljepšoj na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=7610476104Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-018_fratri_hercegovine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod kipića u Poljicima Grabova Draga uz put Gostuša, Gradac, Grabova Draga, Polog, Mostar godine Gospodnje 1918., Luka Ćubela Beg sagradio je zavjetnu kapelicu na čast Blažene Djevice Marije. <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje su se uz kapelicu dva puta godi&scaron;nje slavila sveta misa, na Božić i u nedjelju po Maloj Gospi. S gradnjom Crkve u Grabovoj Dragi sveta misa na Božić nastavlja se slaviti u Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine Gospodnje 2018., Ivica Maru&scaron;ić s obitelji Dobrič, ovu begovu marijansku kapelicu sa oltarom je u potpunosti obnovio. On je staru dotrajalu kapelicu obzidao i novi lik Gospe nabavio. Oltar u obliku stećka odvojio od kapele, kako to zahtijevaju na&scaron;i propisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako da imamo staru kapelicu u novoj kapelici, za arheologe du&scaron;u dalo. Ovom prigodom u ime svih potomaka pokojnoga bega izražavam duboku zahvalnost na&scaron;em Ivici i njegovoj obitelji i zazivam Božji blagoslov na njih i na sve nas. Ali pazite, &scaron;to je prvo. Prvo je počelo s Begom, nastavilo se s Ivicom. Opet će doći vrijeme kad će se nastaviti preko nekog trećeg, ali ovo sveti&scaron;te Majke Božje neka bude postojano dok je svijeta i vijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodne riječi izrekao je fra Bonifacije Barbarić. Ove se godine okupilo preko par tisuća vjernika ne samo iz Grabove Drage nego i iz drugih dijelova župe Mostarskog Gradaca, tako iz &Scaron;irokog Brijega i Mostara. Misno slavlje i blagoslov obnovljene kapelice predvodio je fra Mile Vla&scaron;ić iz Čapljine, koji je vrlo lijepo, poticajno i poučno govorio o Gospi, majčinstvu i življenju vjere. "Braćo i sestre imamo najljep&scaron;u kapelicu na svjetu, stotinu godina, a kao da je mlada. Ako i nije možda najljep&scaron;a na svjetu, jer drugi će reć sa Orovnika na&scaron;a je ljep&scaron;a, oni iz Mostara, oni sa drugog kraja svjeta. Ako i nije možda najljep&scaron;a, posvećena je najljep&scaron;oj na svijetu, a to je Gospi."</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.hercegovackiportal.info" target="_blank"><em><strong>HercegovačkiPortal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-018_fratri_hercegovine.jpgA.G.Matoš: Ima jedna Mala Gospahttp://grude.com/clanak/?i=7606176061Grude.com - klik u svijetSat, 08 Sep 2018 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun Gustav Matoš jedan je od najvećih hrvatskih pjesnika, a povodom blagdana Male Gospe objavljujemo njegovu pjesmu "Ima jedna Mala Gospa".<p>&nbsp;</p> <p>Ima jedna mala gospa Marija,<br />&Scaron;to sve mi draža biva &scaron;to je starija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jer ona me je prvog trudno rodila,<br />Za ručicu me slabu prva vodila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva me na ovom svijetu volila,<br />Prva se za mene Bogu molila,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupala me suzom, Bog joj platio,<br />Anđeo joj suzom suzu vratio,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojila me mlijekom svoje ljubavi,<br />Učila me ovaj jezik ubavi,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kojim ću i onda slatko tepati,<br />Kada ću za plotom možda krepati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo tebe volim, draga nacijo,<br />Samo tebi služim, oj, Kroacijo,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to si du&scaron;a, jezik, majka, a ne znamen,<br />Za te živim, samo za te, amen!</p> <p>&nbsp;</p> <p>ANTUN GUSTAV MATO&Scaron;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgŠto slavimo na blagdan Male Gospe?http://grude.com/clanak/?i=7605776057Grude.com - klik u svijetSat, 08 Sep 2018 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-08-mala_gospa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji blagdan ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci.<p><br />Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi &ldquo;mala Marija&rdquo;, spomendan Marijina rođenja, za razliku od &ldquo;Velike Gospe&rdquo;, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kr&scaron;ćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov &ldquo;rođendan za nebo&rdquo;, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje &ndash; Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i zavr&scaron;etak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. &ndash; Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta ili barem na misu u najbližu crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže &ldquo;Gospa Mala &ndash; jesen prava!&rdquo; O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao &scaron;to ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). (Izvor: Katolici.org)</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pomolimo se:</strong> </em></p> <p>Pozdravljamo Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvi&scaron;eni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao na&scaron;u Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, na&scaron;eg života, znak nade i utjehe, savr&scaron;enu sliku Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učini nas samo jednim srcem i jednom du&scaron;om s Tobom, da navije&scaron;tamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s rado&scaron;ću Njegovu prisutnost u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tebi odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, na&scaron;e djelovanje i na&scaron; život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utisni svoj pečat u na&scaron;e du&scaron;e, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži na&scaron;u glad kruhom Riječi i Euharistije, da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe na&scaron;e traženje Boga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="bitno net" href="https://www.bitno.net" target="_blank">Bitno.net</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-08-mala_gospa.jpgU Orašju otvoreni 'DANI HRVATSKOG FILMA'http://grude.com/clanak/?i=6593465934Grude.com - klik u svijetSun, 02 Sep 2018 13:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-orasje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekcijom filma “Za ona dobra stara vremena”, Eduarda Galića, počeli su 23. “Dani hrvatskog filma” u Orašju. Svečanom otvorenju, na kojem su dodijeljene i počasne nagrade, prisustvovali su brojni glumci, režiseri i prijatelji festivala.<p>&nbsp;</p> <p>U Ora&scaron;ju će do 8. rujna biti prikazano osam filmova, i to &scaron;est iz najnovije hrvatske kinematografije koji su prikazani na ovogodi&scaron;njem filmskom festivalu u Puli, te filmovi iz Bosne i Hercegovine i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator festivala je Udruženje &ldquo;Filmski festival Dani hrvatskog filma Ora&scaron;je&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojstvu visokog pokrovitelja, svečanom otvaranju festivala je prisustvovao i član Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvarajući festival, Čović je rekao kako Ora&scaron;je s ovom produkcijom festivala stvara jednu potpuno novu dimenziju. On je uputio i zahvalu Ivi Gregureviću, inicijatoru ovog kulturnog događaja u Ora&scaron;ju, te poželio svima da uživaju u filmskoj umjetnosti tokom trajanja festivala.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-orasje.jpgFranjevci na najznačajnijoj lokaciji kasne antike služili svetu misuhttp://grude.com/clanak/?i=6582365823Grude.com - klik u svijetMon, 27 Aug 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-27-018_bazilika_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već tradicionalno, 15 godina zaredom, zadnje nedjelje u kolovozu, služi se sveta misa na iskopinama Bazilike u Cimu, koja datira s kraja 4. stoljeća/početak 5. stoljeća.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu je služio fra Mile Vla&scaron;ić uz koncelebriranje fra Stanka Pavlovića i fra Luke Marića .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mise održan je kratki kulutno &ndash; umjetnički program u kojem je sudjelovala izvorna skupina HKUD &ndash; a &ldquo;sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar te njihovi prijatelji ganga&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon gange i bećarca, organizatori su pripremili u&scaron;tipke za sve posjetitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U doba kasne antike Cim je bio jedno od najznačajnijih naselja o čemu svjedoče mnogi arheolo&scaron;ko tragovi. Naziv Cim potječe od rimskog broja 899.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.framost.com/2018/08/27/sveta-misa-na-bazilici-u-cimu/" target="_blank"><em><strong>/Misija &ndash; FRAMOST/</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-27-018_bazilika_0.jpgVELIK INTERES PUBLIKE Film 'Sestre' u Širokom prikazuju još jednomhttp://grude.com/clanak/?i=6577565775Grude.com - klik u svijetFri, 24 Aug 2018 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-24-sima_i_drazenka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog velikog zanimanja publike, kako su naglasili organizatori Mediteran Film Festivala, u subotu 25. kolovoza u 16 sati u dvorani kina Borak u Širokom Brijegu, ponovno će bit prikazan dokumentarni film 'Sestre', redatelja Zdenka Jurilja. <p>Film je to koji je otvorio 19. izdanje festivala te, uz projekcije na otvorenom kinu u sredi&scaron;tu grada i dvorani kina Borak, nije bilo dovoljno mjesta za sve one koji su htjeli vidjeti i ponovno 'oživjeti' priču sestara &Scaron;ime i Draženke Čuljak, pi&scaron;e <a href="https://www.dnevnik.ba/dogadaji/velik-interes-publike-film-sestre-u-sirokom-prikazuju-jos-jednom" target="_blank">Dnevnik.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu domaćih autora uz 'Sestre', ističe se i film 'Putevi duhana', redatelja i snimatelja Mirka Pivčevića koji će na otvorenom kinu bit prikazan u petak 24. kolovoza u 21 sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći dan festivala obilježit će program MFF fora u kojem će bit prikazana magična avanturistička komedija 'Coco i velika tajna'. Komedija koja je oborila sve rekorde gledanosti u Meksiku otkriva nam nevjerojatnu i fantastičnu Zemlju mrtvih, slaveći na&scaron;e obitelji i tradiciju koja nadilazi vrijeme, kao i način na koji nas ona oblikuje, povezuje i usmjerava da slijedimo svoje snove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program u konkurenciji kreće od 17 sati gdje će bit prikazani dokumentarci iz Izraela, 'Nevjerojatni dućan' redatelja Tomera Lahmya, Alona Markovitza i Avnera Azulaya te 'Njenim stopama' pod režijom Rana Abu Fraiha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 19 sati na programu je '90 sekundi u Sjevernoj Koreji' Ranka Paukovića, i 'Druga strana svega' Mile Turajlić. Konkurencija u 21 sat donosi egipatski film 'Egzil' Medhata Mageda i &scaron;panjolsko 'Ispucavanje' Felixa Colomera. U 23 sata gledamo 'La rambla te noći', &scaron;panjolskih redatelja Isaaca R. Folgarolasa i T&agrave;nit Fern&aacute;ndez te 'Prije nego moja stopala dodirnu tlo', izraelske redateljice Daphni Leef.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otvorenom kinu, treću večer festivala u 22 sata, zatvorit će igrana komedija Nevia Marasovića 'Comis Sans'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U konkurenciji MFF, koji će trajat do 25. kolovoza, deset dugometražnih dokumentaraca bori za nagradu MFF Projektor ''Grand Prix &ndash; Jack Daniel's'' a deset kratkometražnih dokumentarnih filmova se natječe za MFF Projektor ''Best Short''. Najbolji film birat će i publika online glasovanjem a taj film čeka nagrada MFF projektor ''AudienceAward''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalni pokrovitelj Mediteran Film Festivala je HT Eronet, a festival su podržali i američko Veleposlanstvo u BiH te Ured specijalnog predstavnika EU u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>*Vi&scaron;e informacija o 19. Izdanju Mediteran Film Festivala potražite na internetskim stranicama (www.mff.ba) te na Instagramu (@mediteranfilmfestival) i Faceboku (https://www.facebook.com/mediteranfilmfestivalsirokibrijeg/) stranicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-24-sima_i_drazenka.jpgKern i Končar večeras pripremaju spektakl u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=6576165761Grude.com - klik u svijetThu, 23 Aug 2018 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-23-018_ardea_capljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras se održava prvi u nizu koncerata u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini u 20:30 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će nastupiti poznati svjetski glazbenici, profesor Oliver Kern (Njemačka) sa svojim izvedbama na klaviru te profesor Goran Končar (Hrvatska) sa izvedbama na violini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji žele doći dobrodo&scaron;li su na ovaj spektakl. Ulaz je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-23-018_ardea_capljina.jpg'Sestre' otvorile 19. Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu: 'Hvala vam što nas niste zaboravili nakon toliko godina'http://grude.com/clanak/?i=6575765757Grude.com - klik u svijetThu, 23 Aug 2018 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-23-mff1-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prikazivanjem dokumentarnog filma “Sestre” u srijedu navečer u Širokom Brijegu otvoren je 19. Mediteran Film Festival (MFF). <p>Program svečanog otvaranja krenuo je u 21 sat u otvorenom kinu u sredi&scaron;tu grada te privukao oko tisuću gledatelja, a na projekciji su bile prisutne i glavne protagonistice filma, Draženka i &Scaron;ima Čuljak prema čijoj priči je i snimljen film &ldquo;Sestre&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča je to o sestrama Čuljak koje su u siječnju 1985. krenule pje&scaron;ice iz sela Bogodol prema &Scaron;irokom Brijegu, na autobus za Mostar. Po velikom snijegu, ne znajući dobro put, upale su u duboku rupu gdje su provele sedam dana bez hrane i vode, odjevene u traper jakne na iznimno niskim temperaturama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sedmi dan iz rupe su ih izvukli lovci koji su čuli njihovo zapomaganje. Spa&scaron;en im je život, ali su im amputirane obje noge u potkoljenicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Hvala vam &scaron;to nas niste zaboravili nakon toliko godina &ndash; poručile su sinoć sestre &Scaron;ima i Draženka, prenosi Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor MFF-a Tomislav Topić kazao je da je publika pokazala velik interes za film o sestrama Čuljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Trudimo se napraviti domaći film. Jedini smo iz BiH koji su ove godine imali dokumentarni film u glavnom programu Sarajevo Film Festivala. Ponosni smo da smo stvorili kinematografiju u &Scaron;irokom Brijegu &ndash; rekao je Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Producent festivala Robert Bubalo istaknuo je kako je MFF iznjedrio novu jezgru kinematografije koja raste u &Scaron;irokom Brijegu i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ono &scaron;to je jako bitno je da ovaj festival, pored komercijalnih sponzora i stranih vlada, podržavaju državne institucije i fondacije, bitno je da se novac ulaže u projekte koji rastu. Prepoznao nas je i HBO otkriv&scaron;i rasadnik talenta. Mediteran je rasadnik kultura i to se ovdje vidi &ndash; dodao je Bubalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U natjecateljskom programu prve festivalske večeri prikazani su &scaron;panjolski dokumentarac &ldquo;Borba s bikovima&rdquo;, redatelja Jaimea Alekosa, i film &ldquo;Babilon ljubavi moja&rdquo;, talijanskog redatelja Pierpaola Verdacchia.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deset dugometražnih dokumentaraca bori se za nagradu MFF Projektor &ldquo;Grand Prix &ndash; Jack Daniel's&rdquo;, a deset kratkometražnih dokumentarnih filmova natječe se za MFF Projektor &ldquo;Best Short&rdquo;. Najbolji film birat će i publika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvog dana festivala prikazano je i osam remek-djela bh. kinematografije, koja su u vremenu u kojima su nastala bila miljenici i publike i žirija na festivalima diljem svijeta. Riječ je o suradnji MFF-a s Filmskim centrom Sarajevo, u sklopu akcije &ldquo;Sačuvaj filmsko blago BiH&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Publika je imala priliku pogledati i film &ldquo;Moja sućut&rdquo;, nastao u radionici MFF &scaron;kole, koji su pod vodstvom Lucy Eagleson Ribich i Luke Grigga u &Scaron;irokom Brijegu snimili srednjo&scaron;kolci polaznici radionice zajedno s kolegama, mladim filma&scaron;ima iz Amerike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po riječima Lucy Eagleson Ribich, to je prava hercegovačka priča, smje&scaron;tenu u okvire crne komedije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Devetnaesto izdanje Mediteran Film Festivala traje do 25. kolovoza.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-23-mff1-696x456.jpgPreminula Vesna Krmpotićhttp://grude.com/clanak/?i=6573765737Grude.com - klik u svijetTue, 21 Aug 2018 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-21-vesnakrmpoticv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom 1960-tih radila je kao urednica u Literarnoj redakciji Radio-Zagreba, zatim kao urednica u Prosvjeti i Globusu, te u kulturnoj redakciji beogradskog radija.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<span>Pjesnikinja, književnica, prozaistica i prevoditeljica Vesna Krmpotić, koja je čitateljima najpoznatija po knjizi 'Brdo iznad oblaka', preminula je jutros u 87. godini, objavila je Hina. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Prozna spisateljica, pjesnikinja i prevoditeljica Vesna Krmpotić rođena je 1932. u Dubrovniku. Diplomirala je psihologiju i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u New Delhiju. Početkom 1960-tih radila je kao urednica u Literarnoj redakciji Radio-Zagreba, zatim kao urednica u Prosvjeti i Globusu, te u kulturnoj redakciji beogradskog radija. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Kao supruga diplomata dulje vrijeme boravila je u Egiptu, SAD-u i Gani. Od 1962. do 1964. provela je na specijalizaciji bengalskog jezika u Indiji. Uz učestala putovanja, posebno u Indiju, od 2004. živjela je i radila u Zagrebu i Beogradu kao profesionalna književnica. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Objavila je preko stotinu knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija. Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti '108 x 108', koja sadrži 11. 664 pjesme, a najpoznatije joj je djelo 'Brdo iznad oblaka'.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Članica je Hrvatskog dru&scaron;tva pisaca i Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Dobitnica je niza hrvatskih književnih nagrada, među kojima Godi&scaron;nje nagrade Vladimir Nazor 1975., Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 1999., Nagrade HAZU za književnost 2006. za zbirku pjesama '108x108', Nagrade Ivan Goran Kovačić (1988.) za roman 'Brdo iznad oblaka', a između ostalih priznanja, godine 2008. dodijeljeno joj je Odlikovanje za zasluge u kulturi. Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika nominiralo je Vesnu za Nobelovu nagradu za književnost (2008). Dobitnica je i nagrade Tin Ujević za doprinos hrvatskom pjesni&scaron;tvu (2013.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informacija o mjestu posljednjeg ispraćaja Vesne Krmoptić, nakon kremacije u Beogradu, bit će objavljena naknadno.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-21-vesnakrmpoticv.jpgPriča o sestrama Čuljak dospjela bi do Hollywooda da se dogodila u Americihttp://grude.com/clanak/?i=6563165631Grude.com - klik u svijetWed, 15 Aug 2018 19:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-15-jurilj.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetsku premijeru na 24. Sarajevo film festivalu imao je i dokumentarni film Sestre Večernjakova novinara Zdenka Jurilja<p>Mnogi se jo&scaron; sjećaju neobičnog i zamalo fatalnog slučaja dvije sestre od prije 32 godine koje su na putu prema majci u Mostar iz obližnjeg planinskog sela po najvećoj zimi koja je dosezala i -27 Celzija no putem zalutaju i upadaju u rupu u kojoj ostaju sedam noći i osam dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ima i Draženka Čuljak praktično čudom preživljavaju o&scaron;tru zimu, no ipak im na beogradskoj VMA ne uspijevaju sačuvati noge koje amputiraju. Bila je to vijest koja je tjednima punila stupce jugoslavenskih novina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, obje sestre danas žive normalnim životima u Kanadi gdje su, kako doznajemo od njih osobno jer su zajedno s nama po prvi puta pogledale Juriljev film o sebi, dospjele stjecajem okolnosti, odnijela ih je tamo ljubav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je bilo pitanje za&scaron;to Kanada kada je i tamo te&scaron;ka zima, a odgovor realan: - Bila je to na&scaron;a pogre&scaron;ka, a ne zime, zima nije kriva za to &scaron;to nam se dogodilo, odgovorile su sestre Čuljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je Jurilj rekao, već u početku se odustalo od vjerne rekreacije i interpretacije događaja nego se on opisuje kroz riječi dvije sestre dok su kadrovi oblikovani kao, kako se Jurilj izrazio, poetski dokumentarac, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/kultura/prici-o-opstanku-sestara-culjak-dospjela-bi-do-hollywooda-da-se-dogodila-u-rocky-mountainsima-1264122" target="_blank">vecernji.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi se pojačala drama Sestre su snimljene monokromatski, a dvije heroine prikazane su kroz dvije mlade glumice, Anamarija Jović i Ana Rakić. Film je zbog boljih tehničkih uvjeta sniman u okolici Delnica, također poznatim po te&scaron;kim zimama.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tamo je bilo između -7 i -10 pa smo jedva izdržavale snimanja, ne možemo niti zamisliti da se temperatura uopće može spustiti niže, kažu Anamarija i Ana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je na kraju ispalo efektno čemu su dokaz i jake emocije koje je film izazvao kod publike. Sestre Čuljak opisuju u filmu kakav je osjećaj kada vi&scaron;e nisi siguran jesi li ostavljen ili te naprosto nitko nije niti do&scaron;ao potražiti, kako je to kada vi&scaron;e nema riječi kojima će jedna bodriti drugu, kada ni molitva vi&scaron;e ne pomaže. Nitko ni do danas ne može objasniti ovaj slučaj preživljavanja u najtežim uvjetima toliko dugo vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne znamo za sličan slučaj, bilo je takvih da su ljudi toliko preživljavali u automobilima, ali ne zna se da je netko ovoliko preživio neza&scaron;tićen. Ako nas pitate je li u tome veću ulogu igrala medicina ili molitva, rekle bismo oboje, vjera je imala puno veze, da nismo vjerovale ne bismo se izvukle, govorile su Draženka i &Scaron;ima nakon projekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz publike gdje je bilo ljudi i s rodbinskim vezama sa sestrama Čuljak doznajemo i da se jedna čak bavila paraglidingom, druga da je najbolja u Kanadi u kajaku. Riječ je, dakle, o nesvakida&scaron;njim osobama ali i nesvakida&scaron;njoj priči o opstanku koja, da se događala u nekakvim Rocky Mountainsima, vjerojatno već odavno dospjela do Hollywooda</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Obi&scaron;le smo put kojim smo se tog dana kretale prije par godina, na godi&scaron;njicu, nismo oti&scaron;le skroz do jame jer nije bilo mogućnosti za to, ali jednog dana sigurno ćemo otići sve do tog mjesta, kažu &Scaron;ima i Draženka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-15-jurilj.jpegPromocija knjige “Ganga – s izvora glas” na Goranačkom kulturnom ljetuhttp://grude.com/clanak/?i=6558065580Grude.com - klik u svijetMon, 13 Aug 2018 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-13-cd-i-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu Goranačkog kulturnog ljeta, u utorak 14. kolovoza održat će se predstavljanje knjige i nosača zvuka “Ganga – s izvora glas”.<p>&nbsp;</p> <p>Nosač zvuka je antologija gange od Cetine do Neretve na kojemu gangu izvode dvadeset i dva ganga&scaron;a i jedna ganga&scaron;ice. Knjiga, s druge strane, donosi znanstvene činjenice o nazivu i iskonoslovlju riječi ganga, dosada&scaron;njim radovima o gangi, podjeli gange prema vrstama&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jure Milo&scaron;, urednik i voditelj cijelog projekta istaknuo je u razgovoru za portal Jabuka.tv da će se predstavljanje ove knjige na Goranačkom ljetu održati godinu dana nakon velikog predstavljanja u Grudama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je knjiga predstavljena nekoliko puta, u Zagrebu, Splitu, Mostaru, a u tijeku su dogovori za jo&scaron; neka predstavljanja, kazao je Milo&scaron; ističući kako je cijeli projekt zami&scaron;ljen da se i u pisanom obliku donesu spoznaje o gangi za sve one koji žele pomnije izučavati gangu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi koji prate gangu, koji je slu&scaron;aju i izvode je, kažu da su na CD-u zaista vrhunske gange. Drago mi je &scaron;to me i nakon godinu dana izvedbe na CD-u zadovoljavaju. To je pokazatelj da nisu lo&scaron;e otpjevane. No, nije na meni da se na kritičan način odnosim prema onome u čemu sam sudjelovao, dodao je Milo&scaron; za portal Jabuka.tv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige u sklopu Goranačkog kulturnog ljeta održat će se u parku Goranci od 20 sati, a u programu sudjeluje autor knjige Ante Kraljević, radijski voditelj Tomislav Matković, doc. dr. Lidija Vladić Mandarić, pročelnica Studija glazbene umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monotonija predstavljanja razbijat će se gangama ganga&scaron;kih skupina iz Gruda, Posu&scaron;ja, &Scaron;irokog Brijega i Mostara, zvukom gusala i nastupom HKUD Goranci, istaknuo je Milo&scaron; dodajući kako će program biti i u predstavljačkom i u izvedbenom smislu &scaron;arolik za sve one koji dođu na ovu promociju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo kako je UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu svijeta 16. studenog 2010. uvrstio gangu na popis ugrožene nematerijalne svjetske ba&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-13-cd-i-knjiga.jpgARDEA 2018 – Akademija nastavlja dovoditi svjetska imena u Čapljinuhttp://grude.com/clanak/?i=6552865528Grude.com - klik u svijetThu, 09 Aug 2018 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-09-maroje_brcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvom koncertu u nizu će nastupiti profesor Maroje Brčić na gitari, koji je bio jedan od izvođača i na prošlogodišnjem Masterclass-u.<p>&nbsp;</p> <p><a title="Akademija Čapljina" href="https://www.facebook.com/akademija.capljina1/" target="_blank">Akademija Čapljina</a> i ove godine organizira Međunarodni seminar klasične glazbe ARDEA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uspje&scaron;no organiziranog pro&scaron;logodi&scaron;njeg Masterclassa ARDEA, i ove godine ćemo imati priliku uživati u vrhunskim nastupima svjetskih glazbenih imena u na&scaron;em gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niz koncerata započinje u četvrtak (09. kolovoza 2018. godine) na kojem će nastupiti profesor Maroje Brčić na gitari. Nakon koncerta na gitari, slijedi nam koncert na violini koji će nam upriličiti profesor Goran Končar, a Međunarodni seminar klasične glazbe ARDEA zatvoriti će profesor Oliver Kern koncertom na glasoviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvom koncertu u nizu će nastupiti profesor Maroje Brčić na gitari, koji je bio jedan od izvođača i na pro&scaron;logodi&scaron;njem Masterclass-u. Maroje Brčić rođen je u Dubrovniku gdje je počeo svirati gitaru u dobi od 7 godina pod vodstvom svoga oca Stefana Brčića. Kao solist i član dubrovačkog gitarističkog trija, nastupao je na svim većim festivalima i koncertnim dvoranama u Hrvatskoj, a pojavio se i u nekoliko europskih zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Francuska, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Slovenija, &Scaron;panjolska i &Scaron;vedska) te u SAD-u (New York, Miami, Washington, Monterey, Los Angeles, San Francisco). Dobitnik je nagrade predsjednika Sveučili&scaron;ta u Zagrebu diplome &ldquo;Milka Trnina&rdquo; s Dubrovačkim Guitar Trio i zajedno s Zoranom Dukićem nagrađen je istaknutim Orlandom nagradom za najbolju glazbenu izvedbu na Dubrovačkim ljetnim igrama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert profesora Maroja Brčića održati će se u četvrtak 09. kolovoza 2018. godine u crkvi svetog Franje Asi&scaron;kog u Čapljini u 20:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-09-maroje_brcic.jpgNAJAVA: Proslava dana Rujna i svečano otkrivanje spomenikahttp://grude.com/clanak/?i=6552565525Grude.com - klik u svijetThu, 09 Aug 2018 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-09-spomenik_rujan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Udruge 'Rujan' koji su organizatori i inicijatori obilježavanja Dana Rujna i izgradnje spomenika pozivaju Rujnjane i goste da im se pridruže..<p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 12. kolovoza na Rujnu (MZ Kočerin) će biti priređena svečanost otkrivanja spomenika svim žrtvama I. i II. svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata iz sela Rujan. Ovaj dan se ujedno slavi i kao Dan Rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će započeti u 16 sati slavljenjem svete mise u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Rujnu. U 17 sati bit će upriličeno svečano otkrivanje spomenika svim žrtvama I. i II. svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata iz sela Rujan. Nakon otkrivanja i blagoslova spomenika i prigodnih obraćanja uslijedit će druženje na igrali&scaron;tu kod &scaron;kole, gdje domaćini za sve Rujnjane i njihove goste pripremaju bogat program, hranu, piće i glazbu uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge 'Rujan' koji su organizatori i inicijatori obilježavanja Dana Rujna i izgradnje spomenika pozivaju Rujnjane i goste da im se pridruže u posebnom danu za ovo malo mjesto, najudaljenije selo na području Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-09-spomenik_rujan.jpgHKUD Sloga Gorica slavi 95 godina postojanjahttp://grude.com/clanak/?i=6549365493Grude.com - klik u svijetTue, 07 Aug 2018 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-07-sloga_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 8. Kolovoza 2018., s početkom u 20:00 sati, upriličit će se proslava 95. obljetnice Hrvatskog Kulturno-umjetničkog društva Sloga Gorica.<p><br /><br />Program proslave upriličit će se u predvorju Osnovne &scaron;kole u Gorici.<br /><br /><br />Sudjeluju:<br /><em><strong>HKUD Tihaljina</strong></em><br /><em><strong>K&Scaron;D Rakitno</strong></em><br /><em><strong>Grudske mažoretkinje</strong></em><br /><em><strong>HKUD Sloga Gorica</strong></em><br /><em><strong>Ganga&scaron;i</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa je prof. Mirjana Vla&scaron;ić Mima<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-08-07-18-08-07-slogagoricaplakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>Svi ste dobrodo&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-07-sloga_gorica.jpgSvitnjaci na brdu pobjeđuju tamu! Gorica slavi blagdan svetog Stjepana Prvomučenikahttp://grude.com/clanak/?i=6544265442Grude.com - klik u svijetFri, 03 Aug 2018 00:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-03-018_stipanjdanskebaklje_gorica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zazvonila su zvona na crkvi svetog Stjepana Prvomučenika u Gorici prošle noći, a svijeće, svitnjaci u duljini od oko 3,5 kilometara na brdu iznad Gorice označavali su početak svečanog vremena u ovoj župi.<p>&nbsp;</p> <p>Blagdan je svetog Stjepana Prvomučenika. Brojni raseljeni i oni domaći provesti će 3. kolovoza u druženju i zajedni&scaron;tvu, u prisjećanju na neka minula vremena, pjevati će se i radovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta misa ovog petka povodom proslave blagdana Prvomučenika Kristova je u 11.00 sati, a predvoditi će je fra Slaven Brekalo, duvanjski župnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako bi&scaron;e kroz mnoga stolića, tako i dandanas SVITNJACI i ZVONA zajedno stopljeni pivaju svetom Stipanu, jedni blagim plamenom, a drugi zvonkim milozvukom! Neka tako bude uvike, dok god nas bude na voj zemlji", stoji na stranici "Gorica Imota".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-03-018_stipanjdanskebaklje_gorica.jpegNesretna ljubav prema Velolučanki... ''Tek sad vidim što mi znači Vela Luka, more, ti... uspomene će mi samo ostati''http://grude.com/clanak/?i=6544065440Grude.com - klik u svijetThu, 02 Aug 2018 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-02-oliver_dragojevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve pjesme bezvremenskog Olivera su veličanstvene, a brojnima srce zatreperi kada čuju "Sjećanje na Vela Luku". A kako svaka pjesma ima priču, tako "Tek sad vidim šta mi znači, Vela Luka, more, ti... uspomene će mi samo ostati", ima svoju priču.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesmu je napisao Branko Žuvela Doda, a oni koji su se nekad družili s njim, vrlo dobro se sjećaju tih noći 60-ih kada je pjesma nastajala. U Zavičajnom klubu, kojeg je osnovao Branko, bila je zabava na kojoj je upoznao Velolučanku. Od tada vi&scaron;e ni&scaron;ta nije bilo isto jer nije prestajao razmi&scaron;ljati o njoj. Par dana kasnije oti&scaron;la je u inozemstvo, ali ostali su u kontaktu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pisali su si pisma i upravo iz tih pisama nastao je tekst za pjesmu, iako on to skriva - prisjećaju se. Pjesma se nastala 60-ih i često se pjevala u Veloj Luci. Oliveru se jako svidjela jer su dijelili jednaku ljubav prema tom mjestu. Otkad ju je Oliver zapjevao postala je vječna!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se na početku Žuvela ljutio jer se pjesma koristi u komercijalne svrhe, kasnije se sve izgladilo.&nbsp; Izuzetno je tužan zbog Oliverove smrti jer smatra da je jo&scaron; mnogim pjesmama mogao "dati du&scaron;e".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-02-oliver_dragojevic.jpegVELIČANSTVENI ISPRAĆAJ: SPLIT I HRVATSKA OPROSTILI SE OD OLIVERAhttp://grude.com/clanak/?i=6540065400Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jul 2018 20:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-31-018_riva_oliver.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 19.00 do 20.00 sati trajao je posljednji ispraćaj Olivera Dragojevića. Lijes je prošao od Trga Franje Tuđmana preko Rive do gata Svetog Nikole<p>&nbsp;</p> <p>Oliverove hitove pjevala je klapa Kontra. Uz suprugu Vesnu i sinove koračali su Zorica Kondža, Petar Gra&scaron;o, Doris Dragović i Tonči Huljić. Prije njih uz lijes su hodali Jo&scaron;ko Banov, Tony Cetinski i ekipa iz grupe 'Dupini'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi na brodicama priredili su bakljadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Katamaran s lijesom u kojem je tijelo Olivera Dragojevića ispratile su dvije raketne topovnjače Hrvatske ratne mornarice, brodovi MUP-a i Lučke kapetanije te stotine brodica. Bračani i &Scaron;oltani pozdravljaju prolazak katamarana&nbsp;kod Mrduje, a Hvarani kod Paklinskih otoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U putu za Vela Luku klapa je zapjevala upravo istoimenu pjesmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adio Olivere, nebo se raduje tvojoj pjesmi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad ću opet doć da te vidin ja<br />Kad ću opet doć da te jubin ja</p> <p><br /><br /><strong>Tek sad vidin &scaron;ta mi znaći, Vela Luka, more, ti</strong><br /><strong>Uspomene će mi samo ostati</strong><br />Za mrkinte i žale, za na&scaron; O&scaron;jak i vale<br />Velu Luku mala ne zaboravi.</p> <p><br /><br />Doć ću opet draga, budi sa mnom sretna ti<br />Znaj da će nas na&scaron;a pro&scaron;la ljubav čekati</p> <p><br /><strong>Kad ja vidin modro more i zelene borove</strong><br /><strong>Zakantat ću ovu pismu za tebe</strong><br />Za mrkinte i žale, za na&scaron; O&scaron;jak i vale<br />Velu Luku mala ne zaboravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-31-018_riva_oliver.jpegOliver: Bili smo prava poslijeratna sirotinja, a onda je otac kupio gitaru...http://grude.com/clanak/?i=6537565375Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jul 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-11-oliver.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Rodija san se, 7. prosinca 1947. kao peto dite Mate i Kate Dragojević iz Vele Luke na Korčuli, i to u zgradi škole "Natko Nodilo", u kojoj je tada bilo rodilište. Mater mi je dala ime po Oliveru Twistu. Govorila je poslin da je to bilo zato jer smo bili prava poslijeratna sirotinja.<p>&nbsp;</p> <p>Prije mene su se rodile tri sestre &ndash; Glorija, Marija i Tatjana, ali su i umrle prije moga rođenja, dvi u Veloj Luci odmah posli poroda, a jedna u partizanskome zbjegu u El Shattu od salmonele. Stariji od mene je i brat Aljo&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moja familja ima nadimak Koža. Niki je pradida dera kože i zvali su ga Derikoža, ali su lini judi u Luci to skratili na &ndash; Koža. Prve godine života proveja san u Veloj Luci... Iz Luke smo se priselili u Split kad je otac dobija posal pilota u Lučkoj kapetaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva sićanja iz ditinjstva vezana su mi uz uzbune i vježbe civilne za&scaron;tite poslin rata te slike judi koji s gasmaskama trčidu po dvoru (&hellip;) &bdquo;Mater i otac su radili, a Aljo&scaron;a i ja smo doma sami kuvali. Po&scaron;tenije je reć da je Aljo kuva, a ja san sprema i pomaga oko sudi. Bilo je to gadno vrime: malo pinez, malo spize. Nije bilo mesa, a sićan se da smo dobivali i pomoć. Pamtin američko maslo, zvali smo ga &bdquo;John Waynne maslo&ldquo;, pa mliko u prahu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad san bija mali i kad bi me pitali &scaron;ta ću bit kad naresten, govorija san &ndash; mesar. Zna san jednoga maloga sina od mesara i u nji' se svaki dan jilo meso. To me je fasciniralo. Stan di smo živili bija je mali &ndash; jednosobni, ali ni drugima nije bilo puno boje. Svako je sve zna o svakome, a i danas Aljo i ja pamtimo prijateje iz ditinjstva, koji su se rasuli svugdi po svitu (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>VELU LUKU NE ZABORAVI</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako smo lito provodili u Veloj Luci. Kako nismo imali didovinu, stanovali smo kod barbe. Bilo nas je ka pasa: puna kuća, i po trideset bi nas spavalo u kužini, u hodniku, u dvoru... Kad smo se spu&scaron;tali na more, parili smo ekskurzija. Jer kod babe i dide, koji su jo&scaron; tada bili živi, naprosto nije bilo mista za svi'. Tek kasnije smo u Luci naslidili njihovu kuću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je otac oti&scaron;a u penziju, priselija se na Korčulu. Čim sam skuca neke novce, napravija sam i ja kuću sebi, ali kako to već ide, danas liti u toj kući spavaju dica, a Vesna i ja smo &ndash; na brodu... Sićan se da san u Luci nastupa i kao saksofonista. Jedno lito, a meni je može bit bilo 13-14 godin, u Luci je nastupa bend kojemu je triba drugi saksofonista. Ja san prihvatija ponudu, zatvorija se pet dana s jednin prijatejen u kuću i vježba. Kad je do&scaron;la večer nastupa, kako nisan ima duge gaće, seli su me na katrigu, a noge mi pokrili tavajon&hellip;&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PIVAČ OD KOLINA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;&hellip; Materini nisu bili glazbenici osim jednoga rođaka koji je svira klarinet, ali su zato svi Dragojevići uvik pivali. Teta je pivala u splitskom Kazali&scaron;tu, barba &ndash; dakle očev brat - u jednome zboru, dida je svira klarinet, a tu tradiciju san nastavija i ja. Jesan li već reka da mi je otac lipo piva ka i brat Aljo&scaron;a? (&hellip;) Kad san ima desetak godin, otac je kupija radio. Slu&scaron;a se po cili dan. Ujutro bi &ndash; pamtin ka da je sad &ndash; već u pet uri počela glazba, ali je, u duhu bratstva i jedinstva, na programu u tu uru bila slovenska muzika. Tube, trube i polke... mo'&scaron; mislit kako je to bilo zabavno. Na kratkome smo valu zato vatali Talijane, a to je i prva muzika koja mi se svidila. Posli je naravno do&scaron;a na red i Radio Luxembourg (&hellip;)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gitara nam je u&scaron;la u kuću kada san ima deset godin. Otac ju je, kao i sve &scaron;to smo imali, kupija na kredit. Bila je stvarno nikakva i očajna, ali i danas je pamtim jer je bila &ndash; prva. Prvi put sam &ndash; u duetu s Aljo&scaron;om - javno nastupija jo&scaron; 1957., i to na Radio Splitu, di smo se prijavili na radijsko natjecanje pjevajući nama najdražu pismu 'Diana' (&hellip;) &bdquo;Aljo&scaron;a i ja smo nastavili pivat i nastupat na litnoj terasi restorana u splitskon brodogradili&scaron;tu, a repertoar nam je uključivao tada&scaron;nje velike domaće hitove, poput 'Autobus calypso' i 'Kad si kupin mali motorin'... Naravno favorit nan je i dalje bila 'Diana', i to u hrvatskom prijevodu. Jo&scaron; pamtim ono: "...nisam vi&scaron;e tako mlada to mi kažu svi, srce nek ti kaže &scaron;to za mene znači&scaron; ti...".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za te smo nastupe čak i dobivali neke sitne novce, valjda je to bio moj prvi neslužbeni honorar. Kad smo bili u Luci, mater i otac su nas znali vodit okolo po kućama da pivamo. Ipak, nisu bili ne&scaron;to posebno impresionirani na&scaron;om karijerom, jer smo, kad ne bismo nastupali, i dalje morali biti doma uvečer u osan i po. (&hellip;)Klarinet sam &nbsp;&ndash; zajedno s klavirom - učija svirat najprije u Nižoj, a onda u Srednjoj muzičkoj &scaron;koli u Splitu, a klavir mi je, naravno, bija obavezan instrument. Čak san poslin mature upisa Vi&scaron;u pedago&scaron;ku akademiju - glazbeni smjer, ali nikad nisam posta nastavnik muzičkog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odusta san od fakulteta već nakon prvog semestra, kad su počele gaže i ozbiljnije bavljenje muzikom. Položija san dodu&scaron;e jedan ispit &ndash; sićan se, polaga sam ga kod profesora Tudora, posli stručnjaka za klapske pisme. Dobija san čak peticu, ali bija je to kraj moje akademske karijere&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BATALI</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;&hellip; Kad sam počeo 1962. svirat u 'Teqili', bendu koji je uskoro prominija ime u 'Batali', Luxembourg je postajao zakon. Po noći se slu&scaron;a radio, sutradan su se skidale nove pisme, a uvečer su se, kako je to već bija običaj, već svirale na plesnjacima. Engleski nan je naravno bija onaj 'indijanski', fonetski, skinut 'po uvu'... Jedini magnetofon koji smo imali na raspolaganju za snimit pisme s radija ima je Dikan. Skidali smo i svirali sva&scaron;ta. Najprije Elvisa, a onda Beatlese, Spencer Davis Group, hitove Kinksa, Monkeesa, Herman's Hermitsa, Procol Harum... i taj đir. Beatlese sam stra&scaron;no volio, puno vi&scaron;e negoli Rolling Stonese, a i skidali smo ih svjetski&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PICAFERAJ I GASTARBAJTERSTVO</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;&hellip; Kad san nastupa na 'Splitu' i piva 'Picaferaja' ima san jaketu s dvostrukim kopčanjem, katastrofalnu frizuru o&scaron;i&scaron;anu britvom i jedva vi&scaron;e od &scaron;ezdeset kili. Parija san leptirić (&hellip;) A onda san i&scaron;a svirat vanka. Tonči Perić, negda&scaron;nji bubnjar, posli basist, sa svojin je orkestrom gostova na terasi 'Vinalka'. Kako je on Omi&scaron;anin, a u Splitu je ima i stan, muva se po gradu i čuja 'Batale' na jednoj svirci. Svidilo mu se kako pivan i sviran i pita me bi li i&scaron;a s njin u Njemačku. Prista san bez puno mislit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to? Pa, im&acirc; san 19 godin i računa san &ndash; ako ni&scaron;ta, barem ću vidit malo svita i zaradit koju paru. Oti&scaron;a san 1967. i osta do 1972. - pune četiri i pol godine, svirajući ba&scaron; svakoga dana od osan uvečer do četiri ujutro! (&hellip;) S godinama mi je glas postajao jedan ugodni bariton. Duvan je učinija svoje. Puno sam pu&scaron;ija, puno se tro&scaron;ija, pa mi je glas do&scaron;a hrapav ka ra&scaron;pa &ndash; ka turpija. I to je postala moja &nbsp;boja, moj timbar. Niko to nije izmislija, niko nije to predvidija niti radija na tome. Glas se dogodija sam od sebe, jer su mi se glasnice potro&scaron;ile zbog puno pivanja i puno neprospavanih noći.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TRUBADURI, BATALI I COPACABANA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;A onda san se vratija doma. Ima san stvarno 62 kila i dugu kosu, pa nisan moga proć granicu, a da me ne pretražuju kao narkomana. Kako san do&scaron;a u Trubadure? Triba san im popunit neke 'sounde' koji su im &nbsp;nedostajali. Stavili su me na gitaru 'dvanaesticu', koja nije ba&scaron; moj prvi izbor, ali za zvuk banda bila je sasvim dobra. U 'Dubrovačkim trubadurima' bija san godinu dana (&hellip;). Poslin 'Trubadura' do&scaron;lo je vrime grupe 'More'. Staž mi je u 'Moru' trajao samo tri miseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisam mogao biti duže u bandu, jer od nečega se moralo živit, a ja sam svira mukte. Rekli su mi, dođi u band kako god zna&scaron;, donesi svoje instrumente i svirat će&scaron; s nama. Trebali su me isplaćivat od njihova dila posli gaže za svirke u slobodne dane, dakle ponedjeljkom, kada band nije imao fiksni angažman. No nikad nitko nije odvojio novce da bi se mene isplatilo i tako je ispalo da san cilo lito svirao mukte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U to sam se vrime ženio, a u stanu nas je doma već bila puna kuća. Nisam imao love ni za vjenčanje... pa sam posli 'Mora' prihvatija ponudu 'Batala'. Tu smo zimu svirali u Solinu na plesnjaku u sportskoj dvorani. U 'Batalima' vi&scaron;e nije bilo Dikana; bila je to nova postava, s Igorom Lučevim, Igorom Trumbićem, bubnjarom Bla&scaron;kom Jurićem i trubačem Igorom Bibićem, a ja sam, naravno, piva i svira klavijature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda je do&scaron;la 'Copacabana', koju je Teo Trumbić imao već godinu dana u &scaron;kafetinu. Pitao me bi' li mu snimio probni snimak, ja sam pristao i pismu smo poslali na Splitski festival. Za pravo čudo, pro&scaron;la je na komisiji kod prof. Miro&scaron;evića. Posli su mi rekli da sam ka pivač pro&scaron;a zato jer sam bio iz Splita. Rekli su: 'Ovi ne piva lo&scaron;e pa neka onda piva on, a ne da dajemo lovu drugima za putne tro&scaron;kove i hotel.' Pismu je, inače, čini mi se, triba pivat Darko Domjan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>(&hellip;) U to je vrime svako radio po svoju, nije bilo timova koji su razmi&scaron;ljali o imidžu. 'Copacabanu' san piva u gaćama od pli&scaron;a koje su bile krojene gori usko, a doli 'na zvono'. Sa&scaron;ija ih je Kolja, krojač iz Geta. Im&acirc; sam i svilenu crvenu ko&scaron;uju i dugu kosu, koja je bila valovita zahvaljujući viklerima koje mi je večer prije stavio Baćo, tada&scaron;nji službeni festivalski frizer... Bio sam užasan, ali ni drugi nisu izgledali bolje. Bilo je takovo vrime&ldquo;. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>(&hellip;) &bdquo;'Copacabana' mi stvarno nije dala puno. Publika na Prokurativama mi je dodu&scaron;e dodijelila nagradu, ali sam, recimo, prema glasanju jugoslavenskih gradova bio &ndash; zadnji. Zapravo, najvi&scaron;e &scaron;ta mi je 'Copacabana' dala je da sam ozbiljno, i to prvi put u životu, počeja razmi&scaron;ljat o sebi ka pivaču. Iduće godine, kad su mi na 'Splitu' dali Vilovićevu pismu &agrave; la 'Copacabana', &ndash; '2002. godine u Splitu', tražio sam da mi dadu jo&scaron; jednu, u kojoj bi' moga zapravo &ndash; pivat. Dali su mi RunjićevA 'Galeba', u novoj 'Večeri dalmatinske &scaron;ansone'&hellip;&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O SPLITU</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nikad se ne bi' odselija iz Splita jer gu&scaron;tan u njemu živit. Čim živi&scaron; u Splitu, ako zapravo živi&scaron;, ne može&scaron; bit nekomunikativan ni umi&scaron;ljena zvijezda. Problem je u tome &scaron;ta dikod novinari volidu čeprkat po mome životu i tražit skandale, ali moju pravu publiku to zapravo ne zanima. Ja i inače nisan zanimljiv tip i siguran san da ljudi koji stvarno volidu moje pisme, ne traže od medija takove informacije o meni...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Normalno je da mi, kad &scaron;etan gradom, judi prilazidu, da se pozdravjan s puno nji', da stanen i s judima popričan. Do mojih brojeva telefona svako može doć, u životu nikad nisan ima tajni broj. Nisan uobražen i zapravo volin ljude, samo koji put napravin facu zato da ba&scaron; ne moran uvik i u svakoj prilici razgovarat sa svakin kome to pade na pamet... &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja san zapravo jedan smi&scaron;ni tip. Znan da bi mi sad psihijatri postavili dijagnozu kako zapravo gu&scaron;tan u popularnosti i podsvjesno želin kontakte s ljudima. Ali i to samo znači da san normalan, jer svi normalni ljudi imaju neku psihijatrijsku dijagnozu!&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-11-oliver.jpgUmro je fra Filip Zubak: ''Takvih se ljudi u sto godina rodi jedan ili nijedan''http://grude.com/clanak/?i=6535565355Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jul 2018 17:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-fra_filip_zubak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije nekoliko sati preminuo je fra Filip Zubak, franjevac provincije Bosne Srebrene. Fra Filip je rođen 23. 12. 1937. u selu Bunar kod Plehana, a u visočko sjemenište došao je 1952. Teologiju je studirao u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 1965. <p>&nbsp;</p> <p>Potom je u Beogradu i Sarajevu studirao matematiku s fizikom. Te je predmete predavao na na&scaron;oj Gimnaziji 30 godina: od 1972. do 2002. godine. Rado je besplatno davao instrukcije ne samo franjevačkim sjemeni&scaron;tarcima nego i drugim visočkim srednjo&scaron;kolcima i studentima i svima drugima koji bi pokucali na njegova vrata. Odrastao i odgojen u neima&scaron;tini, od malih je nogu stekao vrlo istančan osjećaj za ljudsku patnju i solidarnost. Posljednji je rat proveo u Visokom i ondje kao svjedok franjevačkog čovjekoljublja postao jednim od za&scaron;titnih znakova samostana i grada. Umirovljeničke dane odlučio je provesti u zavičajnom samostanu na Plehanu, gdje je rado dočekivao sve koji su željni ljudskoga susreta i razgovora. Kad ga je ondje prije nekoliko godina zadesila bolest, bio je spreman za putovanje, a za svaki slučaj otvorenim pismom obratio se svojim fratrima i svima ostalima s molbom da mu oproste ako je koga u čemu uvrijedio. Skicu fra Filipova portreta dopunit će i andrićevski jezgrovita karakterizacija njegova lika koju tada izreče jedan stari ujak: "Bolan, takvih se ljudi, k'o &scaron;to je on, u stotinu godina rodi jedan ili nijedan! Eto, dogodilo se da se rodio. Bog zna kad će opet."</p> <p>&nbsp;</p> <p>I danas, nakon nekoliko godina, vjerujemo da je fra Filip bio spreman reći u duhu svetog Franje: "Dobro mi do&scaron;la, sestrice smrti!" i poći na put u vječnost.<br />Sveta misa zadu&scaron;nica slavit će se u ponedjeljak 30. srpnja 2018. u crkvi sv. Marka Evanđelista na Plehanu u 12 sati, a po zavr&scaron;etku mise uslijedit će sprovodni obredi na groblju sv. Marka.</p> <p>&nbsp;</p> <h6 id="js_b" class="_14f3 _14f5 _5pbw _5vra" data-ft="{&quot;tn&quot;:&quot;C&quot;}"><a href="https://www.facebook.com/franjevackaprisutnostubosni/" target="_blank"><span style="font-size: x-small;"><em><strong><span class="fwn fcg"><span class="fwb fcg" data-ft="{&quot;tn&quot;:&quot;k&quot;}">Franjevačka prisutnost u Bosni</span></span></strong></em></span></a></h6>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-fra_filip_zubak.jpgHNK MOSTAR Protekla sezona za ponos i pamćenje FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6528165281Grude.com - klik u svijetSat, 21 Jul 2018 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-21-nora_u_zemlji_cudesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno nas veseli što su mnoge naše predstave i nakon nekoliko sezona igranja i dalje zanimljive publici, kažu u HNK Mostar.<p><br /><br /></p> <p>Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru zaključilo je sezonu 2017/2018. na najljep&scaron;i mogući način osvajanjem tri nagrade za kazali&scaron;ni hit &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo; na nedavno zavr&scaron;enim 37. Kazali&scaron;nim igrama u Jajcu. Ove nagrade objektivni su pokazatelj da HNK Mostar postaje sve kvalitetnija i respektabilnija kazali&scaron;na kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Protekla je sezona bila iznimno uspje&scaron;na jer prvi put od kada postoji HNK Mostar postavljeno je u jednoj sezoni čak &scaron;est premijera. Premijerno su odigrane predstave: &bdquo;Noć tribada&ldquo; autora Per Ulova Enquista u režiji Bore Stjepanovića, &bdquo;Preobražaj&ldquo; Franza Kafke u režiji Segora Hadžagića, poetsko-glazbeno-scenski kolaž &bdquo;Hercegovina V. dio&ldquo;, autorski projekt Marine Petković Liker &bdquo;Gnijezdo&ldquo;, u koprodukciji s Kazali&scaron;tem Marina Držića iz Dubrovnika i u režiji Ivana Lea Leme &bdquo;Logorilijada te &bdquo;Nora u zemlji čudesa&ldquo; Dramskog studija mladih HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno nas veseli &scaron;to su mnoge na&scaron;e predstave i nakon nekoliko sezona igranja i dalje zanimljive publici. Zbog činjenice da su neke od njih već petu sezonu na na&scaron;emu redovnom repertoaru, u sezoni 2017/2018. imali smo 16 živućih predstava. S glumačkim ansamblom od osam glumica/glumaca imati na repertoaru 16 živućih predstava smatramo na&scaron;im najvećim uspjehom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U netom zavr&scaron;enoj sezoni, kroz &bdquo;Reviju nagrađivanih predstava&ldquo;, pred mostarskom publikom izveli smo &scaron;est na&scaron;ih nagrađivanih predstava, a koje su svoje premijere imale u pet prethodnih sezona. Riječ je o predstavama &bdquo;Chick lit&ldquo;, &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo;, &bdquo;Ljepotica iz Leenanea&ldquo;, &bdquo;Vanja, Sonja, Ma&scaron;a i jo&scaron; jedan&ldquo;, &bdquo;O ljubavi&ldquo; i &bdquo;Predstava Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;. Tih &scaron;est predstava ukupno je dobilo 20 nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim produkcije novih predstava, nastupili smo u Zagrebu, Osijeku, Rumi, Jajcu, Brčkom, Žepču, Konjicu, Ljubu&scaron;kom... Ponosni smo i na na&scaron; Dramski studio mladih čiji su polaznici pripremili i premijerno izveli predstavu &bdquo;Nora u zemlji čudesa&ldquo;. Inače posebnu pozornost posvećujemo mladima i studentima kroz na&scaron; projekt razvoja publike HNK Mostar za studente, studenti za HNK Mostar, kroz koji smo, uz potporu Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, podijelili 12.000 besplatnih ulaznica/vaučera za na&scaron;e predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, HNK Mostar aktivno sudjeluje i u projektu &bdquo;Mostar &ndash; Europska prijestolnica kulture 2024.&ldquo;. U okviru toga projekta predstavili smo početkom srpnja svoj rad građanima Mostara kroz Forum na &scaron;etali&scaron;tu. Tom smo prigodom podijelili 100 besplatnih vaučera/ulaznica za dvije osobe za predstave u narednoj sezoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HNK Mostar djeluje u izrazito te&scaron;kim uvjetima, u nedovr&scaron;enom objektu koji nema ni prostorne ni tehničke uvjete koje bi jedno nacionalno kazali&scaron;te trebalo imati. Financijska sredstva koja dobivamo od na&scaron;ih osnivača, Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara, dovoljna su samo za &bdquo;hladni pogon&ldquo;, dok sve ostale tro&scaron;kove poput održavanja objekta, nabavke opreme i produkcije novih predstava pokrivamo iz drugih izvora koje sami tražimo i realiziramo. Ipak, to nisu razlozi da sljedeću sezonu ne planiramo u jo&scaron; većem i kvalitetnijem obimu. Pred nama je premijera &bdquo;Logorilijade&ldquo; u Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu ćemo krenuti i s pripremom &bdquo;Zečje rupe&ldquo; Davida Lindsaya Abairea, jedne od najizvođenijih predstava na svijetu. Predstavu će režirati Lajla Kaikčija, a na novim predstavama namjeravamo surađivati i s Mariom Kovačom, Robertom Raponjom i Ivanom Leom Lemom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavljamo akciju Studenti za HNK Mostar, HNK Mostar za studente koju ćemo vjerojatno pro&scaron;iriti i na sveučili&scaron;ne nastavnike. Dramski studio mladih nastavlja s radom, a u planu je i nekoliko većih gostovanja izvan granica BiH i sudjelovanje na mnogim festivalima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-21-nora_u_zemlji_cudesa.jpgTri nove nagrade za ''Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja'' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6510865108Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jul 2018 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-11-jajce_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja'' vratila se s 37. kazališnih igara u Jajcu s čak tri nagrade i tako na najljepši način zaokružila kazališnu sezonu. <p><br />I ovoga puta pokazalo se kako glumci Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru uz Bre&scaron;anov tekst i inovativni pristup nalaze odličan prijem i kod publike i stručnog žirija. Mostarski &bdquo;Hamlet&ldquo; progla&scaron;en je najboljom predstavom u cjelini po mi&scaron;ljenju Žirija publike, a Stručni žiri dodijelio je nagrade za najbolja glumačka ostvarenja Robertu Peharu za ulogu Učitelja i Slavenu Knezoviću za ulogu Bukare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je na okruglom stolu nakon izvedbe predstave rečeno, Bre&scaron;anov tekst je i&scaron;čitan rafinirano, bez nepotrebnih poentiranja, a članica stručnog žirija glumica Irina Dobnik kazala je kako su glumci gradili likove bez skretanja u karikaturalno te pohvalila cijeli glumački postav i veliku ulogu scenografije u predstavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selektor Igara Almir Ba&scaron;ović smatra da je riječ o ozbiljnom redateljskom pothvatu u kojem je scenografija povezana s idejom predstave te da su glumci dali maksimum. A da je publika uživala u predstavi, potvrdila je i ravnateljica Doma kulture i Kazali&scaron;nih igara Smiljka Brtan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Dobar redatelj je kao dobar trener u nogometu, takav je Lemo. U procesu nastanka ove predstave zaista su uživali svi glumci&ldquo;, kazao je Slaven Knezović nakon predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Jelena Kordić Kuret, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Bojan Beribaka, Nikolina Marić, Mario Bo&scaron;njak, Zorislav Galić te članice KUD-a Sveti Ante Cim: Danica Džidić, Stana &Scaron;uman i Sofija Vrljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj je Ivan Leo Lemo, dramaturg Dragana Komadina, scenografiju potpisuje Vesna Rezić, kostimografiju Mirjana Zagorec, glazbu Zvonimir Dusper, a koreografiju Leo Mujić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I žiri i publika su ovu predstavu i ranije prepoznali kao kvalitetnu te je osvojila četiri nagrade na festivalu u Brčkom i jednu na &bdquo;Mostarskoj liski&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozori&scaron;ne/kazali&scaron;ne igre u Jajcu najstariji su teatarski festival u BiH i upravo duga tradicija pokazuje koliko je to prestižni festival koji svake godine ugo&scaron;ćuje najbolja ostvarenja iz države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-11-jajce_4.jpgVruće ljeto u Posušju: Koncerti filmske glazbe, posuških bendova, klapa, Divljih Jagoda…http://grude.com/clanak/?i=6509665096Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jul 2018 18:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-10-m_fp2_1453.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlog ljeta Posušani i njihovi gosti među brojnim događajima uživali su i u nezaboravnom koncertu ''Sve ove godine'', koji je na jednom mjestu okupio sve živuće generacije posuških bendova.<p>A upravo je energija i emocija sa spomenutog koncerta pridonijela inicijativi Ivana Ramljaka Prče da organizira Rock akademiju, čiji su polaznici imali nedavno i promociju na svom prvom javnom nastupu u caffe bar Artist, kad su im uručene diplome i kada su dokazali odu&scaron;evljenoj publici kako sviraju desetogodi&scaron;njaci i oni tek ne&scaron;to malo stariji glazbenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s Rock Akdemijom i drugim projektima ,grupa posu&scaron;kih srednjo&scaron;kolaca već dvije godine na Radio Plusu radi emisiju Filmska glazba, u kojoj promovira kultne filmske glazbene teme i soundtrackove filmova domaće i svjetske produkcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suradnja voditelja ovih projekata profesorice Gabrijele Be&scaron;lić, Ivana Ramljaka Prče i Ivana Petrovića dovela je do dva glazbena događaja, koji će se održati u programu Posu&scaron;kog lita 2018, a to su Koncert Filmske glazbe i Povratak koncerta Posu&scaron;je live.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncert Filmske glazbe je u nedjelju 29. srpnja i ne njemu će osim gostiju iznenađenja, nastupiti posu&scaron;ki glazbenici Rock Akademija Posu&scaron;je sa svoja dva benda, mu&scaron;ka i ženska Klapa Zvizdan, Kućni bend Filmske glazbe, Manuela Ma&scaron;a Žulj, Jurica Tolo, Ina Čamber i Mate Sli&scaron;ković, Željo Penava, profesora Ante Bonić, Get Vintage bend iz Imotskog, a koncert će se održati na novoj pozornici, ispred zgrade općine kao proslava drugog rođendana emisije Filmska glazba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posu&scaron;je live koji je krenuo na inicijativu udruge Dnevni boravak prije deset godina, a vrhunac doživio pro&scaron;le godine koncertom ''Sve ove godine'' na kojem su nastupili brojni posu&scaron;ki bendovi i glazbenici ponovno se vraća, a organizatori pozivaju i sve mlade bendove iz okolice Posu&scaron;ja da im se pridruže u ovoj svirci 10 kolovoza. Dva dana kasnije koncertno ljeto u Posu&scaron;ju zavr&scaron;ava nastupom Divljih jagoda i Tribute to Bijelo Dugme by Dreamers band, a početkom kolovoza već tradicionalno održava se Festival klapske pisme koji će ove godine trajati tri dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-10-m_fp2_1453.jpgKulturno ljeto 2018: Dramska grupa Proložac, pjevači gange i svirači narodnih instrumenatahttp://grude.com/clanak/?i=6507765077Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jul 2018 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-09-dramska_druzina_prolozac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva Vas na Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići 2018.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu 14.07.2018. ispred zvonika sv. Ilije Proroka u Bobanovoj Dragi s početkom u 20:30 sati upriličit će se predstava u izvedbi dramske grupe Proložac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu zabavnu večer upotpunit će pjevači gange te svirači narodnih instrumenata!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-09-dramska_druzina_prolozac.jpgNAJAVA: Kulturno-vjerska baština Hrvata Bosne i Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=6496664966Grude.com - klik u svijetTue, 03 Jul 2018 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-03-bastina_bhhrvati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečana smotra tradicije, kulture, nošnje, umjetnosti i običaja uz izvorne napjeve..<p>&nbsp;</p> <p>Dvodnevna manifestacija &bdquo;Kulturno-vjerska ba&scaron;tina Hrvata Bosne i Hercegovine&ldquo;, Zagreb 2018. na kojoj sudjeluju članovi zajednica, kulturno umjetničkih dru&scaron;tava, klubova, udruga i vjernici župa porijeklom iz Bosne i Hercegovine, sa sjedi&scaron;tem u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori: HRVATSKA MATICA ISELJENIKA, ŽUPA SV. MARIJE ANĐEOSKE -SESVETSKA SOPNICA,Udruga Prsten, i ZAJEDNICE HRVATA Bosne i Hercegovine &ndash; udruge, klubovi i dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Geslo: VRATIMO NADU ZAVIČAJU...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokrovitelji: SREDI&Scaron;NJI DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE, GRAD ZAGREB i gradonačelnik Milan Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Program:</strong></em></p> <p>Subota, 07. srpanj 2018.<br />- 21.00 sat &ndash; GORNJOGRADSKA LJETNA POZORNICA, Trg sv. Katarine ,Zagreb<br />Svečana smotra tradicije, kulture, no&scaron;nje, umjetnosti i običaja uz izvorne napjeve...</p> <p>Nedjelja, 08. srpanj 2018.<br />- 11.00 sati &ndash; Sveta misa, samostansko-župna crkva Sv. Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici/Zagreb, predslavi kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i nastup zborova i KUD-a BiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Rama prozor info" href="https://www.rama-prozor.info/clanak/najava-kulturno-vjerska-bastina-hrvata-bosne-i-hercegovine/39357" target="_blank">Rama-prozor.info</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-03-bastina_bhhrvati.jpg''Gnijezdo'' gostuje na Osječkom ljetu kulturehttp://grude.com/clanak/?i=6490964909Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jun 2018 19:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-29-waf_9012_um.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnja uspješnica Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru „Gnijezdo“, autorice i redateljice Marine Petković Liker, predstavit će se osječkoj publici 2. srpnja u okviru Osječkog ljeta kulture.<p>&nbsp;</p> <p>''Gnijezdo'' je najuspje&scaron;nija ovogodi&scaron;nja predstava proiza&scaron;la iz ove kazali&scaron;ne kuće čije su izvedbe uvijek unaprijed rasprodane. Redateljica Marina Petković Liker na&scaron;la je put do gledatelja učiniv&scaron;i i njih aktivnim gostima te prisnom i &bdquo;domaćinskom&ldquo; komunikacijom glumaca s publikom. Predstava je rađena po motivima poezije Marka Toma&scaron;a, a glumci su skupa s redateljicom gradili likove i radnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Gnijezdo&ldquo; je i kuća i dom. I ba&scaron; kao &scaron;to kuća može biti oronula, tro&scaron;na i dotrajala, tako je i dom ponekad pun pukotina koje valja krpati. Kući su potrebne popravke, ili prodaja. S druge strane, treba li obnova i domu? Je li on na prodaju? Braća i sestre u ovoj kući koja je i dom postavljaju pitanja povratka. Vraćamo li se uvijek tom jednom mjestu, ili se samo poku&scaron;avamo vratiti i ne nailazimo na utoči&scaron;te, je li nam tu toplo i sigurno usprkos tro&scaron;nom krovu i ki&scaron;i koja pada nasred sobe? Jesmo li tu samo zbog uspomena, ili i zbog budućih sjećanja?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljica Marina Petković Liker kazala je kako se glumačka igra temelji na neprestanom uranjanju u organske sadržaje rečenica utemeljenih na problemima o kojima likovi žele ili ne žele govoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo je zapravo ansambl predstava koja funkcionira kao jazz septet. U tom smislu suvereno i autorsko tretiranje glumačkog materijala izazov je s kojim se glumci uzbudljivo i uspje&scaron;no nose te je, zahvaljujući načinu njihove igre, svaka izvedba nova, drukčija i jedinstvena&ldquo;, kaže redateljica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Osječko ljeto kulture&ldquo; najveća je kulturna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj i od 2000. godine nudi različit i bogat kazali&scaron;ni, glazbeni i uopće kulturni program. Ove godine manifestacija ima skoro 50 programa na nekoliko lokacija u gradu, a traje od 29. lipnja do 13. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-29-waf_9012_um.jpgKoncertom Zbora crkve sv. Kate iz Ljubuškog započinje Kulturno ljeto 2018.http://grude.com/clanak/?i=6485964859Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jun 2018 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-04-016_bratovstina_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići poziva Vas na 'Kulturno ljeto 2018.' u župi Gorica-Sovići.<p><br /><br /><strong>Utorak 26.06.2018.</strong><br />Nakon Svete mise koja započinje u 19:00 sati u crkvi sv. Petra i Pavla u Sovićima koncert Zbora crkve sv. Kate iz Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Subota 14.07.2018.</strong><br />Ispred zvonika sv. Ilije Proroka u Bobanovoj Dragi s početkom u 20:30 sati predstava u izvedbi dramske grupe Proložac</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu zabavnu večer upotpunit će pjevači bećarca i gange te svirači narodnih instrumenata</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak 27.07.2018.</strong><br />U Staroj crkvi u Gorici s početkom u 20:30 sati održat će se 12. susret klapa</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od 29.08.2018. do 01.09.2018</strong><br />Likovna kolonija u čast Zvonki Bu&scaron;iću Taiku</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veselimo se Va&scaron;em dolasku, poručuju organizatori.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-04-016_bratovstina_1.jpgKate Filipović: Radujem se fotografijama hercegovačkih ljepota koje će tek nastatihttp://grude.com/clanak/?i=6483064830Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jun 2018 23:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-22-kate_filipovic_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kate Filipović zaljubljenica je u ljude i fotografiju. Po zanimanju je web dizajner, ali fotografija je ono u čemu najviše uživa i što odvlači svu njenu pažnju i vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Recite nam ne&scaron;to o sebi!</strong></p> <p>Rođena sam 92&prime; u Sinju. Osnovnu i srednju &scaron;kolu sam zavr&scaron;ila u Posu&scaron;ju. Prije 5 godina sam se doselila u Zagreb, gdje sam se educirala za web dizajnera te se u grad zaljubila na prvu. ( Ba&scaron; čudno za jednu Hercegovku)<br /> S obzirom da je Zagreb jako skup, pogotovo za samostalni život, radila sam razne poslove, od prodaje tehničkih uređaja najpoznatije i najbogatije tvrtke na svijetu, do nekakvih banalnijih poslova samo kako bi ostala i opstala u gradu koji me inspirira i nudi ono čime se želim baviti. Znamo svi da je od fotografije jako te&scaron;ko živjeti, pogotovo u smjeru modne fotografije s čim se ja želim baviti, no ja ne bježim od svojih snova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-06-22-18-06-22-kate_filipovic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Kako je započela tvoja ljubav prema fotografiji?</strong></p> <p>Jo&scaron; kao dijete sam provodila sate crtajući portrete te razne motive, no uvijek sam znala da ima ne&scaron;to drugo u čemu bi se osjećala jo&scaron; sigurnije i sretnije.<br /> Nisam razumijela pravu bit toga, ali sam znala da je to ba&scaron; za mene. I to je tako raslo u meni dok se nije desio taj glavni okidač, jo&scaron; prije 8 godina kada sam i&scaron;la u posjet sestri koja je tada živjela u Zagrebu. U svakoj na&scaron;oj &scaron;etnji, pa i u onoj do trgovine, ja sam nosila fotoaparat i zaustavljala trenutke oko sebe. Tada sam shvatila da je fotografija moj način komunikacije i da tako mogu najbolje izraziti svoje emocije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Gdje najvi&scaron;e pronalazi&scaron; inspiraciju?</strong></p> <p>Inspiraciju najvi&scaron;e pronalazim u ljudima, njihovim životima. pričama koje su proživjeli i tragove koji je ostavio na njima. Ono &scaron;to me najvi&scaron;e privlači je njihova različitost, jedinstvenost i energija.<br /> S obzirom da puno radim i većinu dana provedem među ljudima, kao i svakom normalnom čovjeku dođe mi potreba da budem sama. Sjednem na biciklo, ponesem fotoaparat i provedem par sati vozajući se Zagrebom, zaustavljajući vrijeme kroz objektiv svog fotoaparata. Mogla bih tako satima sjediti i promatrati ljude oko sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Nedavno si sudjelovala na fotoseminaru &lsquo;Fotosofia 13&rsquo; ispričaj nam iskustvo.</strong></p> <p>Fotosofia je za mene jedno nevjerojatno iskustvo. Seminar na kojem nauči&scaron; jako puno u kratkom vremenu. Osjeti&scaron; tu energiju i zajedni&scaron;tvo među ljudima koji dijele istu strast prema fotografiji kao i ti. Svaki dan nam je bio organiziran i u svakom trenutku smo znali &scaron;to trebamo raditi te nije bilo praznog hoda.<br /> Nakon &scaron;to dobije&scaron; mogućnost tjedan dana raditi ono &scaron;to voli&scaron; s jo&scaron; 14 sudionika iz cijele regije, ima&scaron; najbolje uslove za rad i boravak, treba vremena da se ponovno vrati&scaron; u realnost. Imali smo priliku fotografirati poznate osobe, modele te smo isto tako međusobno sami sebi bili modeli za razne projekte.</p> <p>Zadnji dan seminara smo imali izložbu Art serije fotografija, gdje su moje fotografije progla&scaron;ene najboljima od strane publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; &Scaron;to najvi&scaron;e voli&scaron; u svom poslu i tko ti je najveća podr&scaron;ka?</strong></p> <p>Volim to &scaron;to promatram svijet na drugačiji način, primjećujem detalje koje ostali možda ne vide na prvu. Kada znam da sve &scaron;to sam pro&scaron;la i doživjela imam na fotografijama te ih u svakom trenu mogu pogledati i ponovno doživjeti.<br /> E to volim!<br /> Najveća podr&scaron;ka mi je moja obitelj, &scaron;to je nekako logično i ispravno.<br /> Svoj prvi fotoaparat koji i dan danas koristim sam dobila na poklon od svojih sestara. Oni su uvijek tu, u onim lijepim i manje lijepim životnim situacijma te su mi uvijek bili i ostati će najveća podr&scaron;ka</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/18-06-22-18-06-22-kate_filipovic2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Može li Posu&scaron;je uskoro očekivati tvoju izložbu?</strong></p> <p>Zadnje dvije godine planiram u Posu&scaron;ju napraviti izložbu, naravno u ljetnom periodu jer je to jedini dio godine kada mogu biti slobodna 2-3 tjedna, no zbog zdravstvenih problema to nije bilo izvedivo. Tako da su mi planovi za ovo ljeto jednaki prethodnima, te se nadam da ću ih uspje&scaron;no izrealizirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; Tvoja poruka mladima na&scaron;eg grada?</strong></p> <p>Da se ne boje izaći iz zone komfora. Da skupe hrabrost, krenu vjerovati u sebe, pobjede strahove jer tek tada će znati &scaron;to znači biti sretan i ispunjen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; I za kraj, &scaron;to ti najvi&scaron;e nedostaje iz Posu&scaron;ja i &scaron;to će&scaron; prvo fotografirati kad dođe&scaron;?</strong></p> <p>Možda bolje da me pitate &scaron;to mi ne nedostaje, jer je taj spisak dosta velik.<br /> Ali najvi&scaron;e mi nedostaje obitelj, dru&scaron;tvo, materin kruh i &lsquo;ne&scaron;to ka&scaron;ikom&rsquo;.<br /> Želim jo&scaron; vi&scaron;e istražiti Hercegovačke prirodne ljepote, tako da se radujem fotografijama koje će tek nastati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Posu&scaron;ki.info/ J.M</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-22-kate_filipovic_glavna.jpgFrano Mikulić Jukić: Franjevci su simbol zemlje ove, živa duša grude Hercegovehttp://grude.com/clanak/?i=6480264802Grude.com - klik u svijetThu, 21 Jun 2018 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Frano Mikulić Jukić napisao je neke od najboljih pjesama za etnoglazbenike. Ovog puta, napisao je jednu za svoju dušu, a tko će je uglazbiti ostaje za vidjeti.<p>&nbsp;</p> <p>Pjesma se zove "Slučaj Čapljina", a lako se može pripisati i ostalim mučeničkim župama koje vi&scaron;e od dva i pol desetljeća trpe progon i nepravdu, znojeći se krvavim znojem poput Onog koji je čovječanstvo otkupio prije 1985 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Slučaj Čapljina</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Frano Mikulić Jukić</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oj Čapljino, najmiliji grade<br />&Scaron;to to tebi pojedinci rade?!<br />Oj ti cvijetu Herceg-zemlje mile,<br />Na tebe se sile okomile.<br />Sa svih strana i sa svih razina<br />Da ti zgaze ponos od davnina<br />Ljepotom si svojom očarala<br />Svaku du&scaron;u &scaron;to te ugledala<br />Ovaj grad je biser domovine<br />Za kojeg se i rađa i gine<br />Mi čuvamo kulturnu ba&scaron;tinu<br />Kao suzu u oku jedinu.<br />Tradicija kao sveta slika<br />Na&scaron; je simbol i najveća dika<br />To je ponos i snaga velika<br />Čast i inat tvrđi od čelika<br />Nebrojene živote smo dali<br />Da bi svoju vjeru sačuvali<br />Čuvala nas na&scaron;a braća mala<br />Kroz stoljeća &scaron;to su prohujala<br />Spas jedini franjevci nam bili<br />Nikada nas nisu napustili<br />Sveti Franjo za&scaron;titnik nam bio<br />Puk je njemu crkvu sagradio<br />Pet stoljeća franjevci nas vode<br />Kroz nedaće, putem do slobode<br />U njihove predali smo ruke<br />Na&scaron;u nadu, radosti i muke<br />&Scaron;to imasmo dijelismo po pola<br />Nekad sreću, puno vi&scaron;e bola<br />Zlo i dobro zajedno smo pro&scaron;li<br />I konačno do slobode do&scaron;li<br />Al' čim jutro slobode zarudi<br />Nova avet iz mraka se budi<br />Kao munja iz neba opali<br />Ona koju nismo ni sanjali<br />Opet nova zavjera se kuje<br />Biskup Perić dekret potpisuje<br />Te poruku &scaron;alje franjevcima<br />Da čapljinsku župu preuzima<br />Ultimatum na adresu stiže<br />Cijeli puk se na noge podiže<br />Za vjernike Perića ne briga<br />Već on vatru po pučanstvu riga<br />Krajnji rok je franjevcima dao<br />Ni korak se nije pomakao,<br />Od svog htjenja i svoje nakane<br />Da im zadnje ispisuje dane<br />Opet silu biskup primjenjuje<br />I fratrima jasno poručuje:<br />" Ja sam zakon, po mome će biti,<br />Vi morate župu napustiti! "<br />Nevjerica opća zavladala<br />U pučanstvu inat izazvala<br />Pet stoljeća franjevci su bili<br />I ovu nam župu izgradili<br />Franjevci su simbol zemlje ove<br />Živa du&scaron;a grude Hercegove<br />Svud okolo potpisi se kupe<br />Ne da narod fratara iz župe<br />Kontra puka i kontra fratara<br />Podiže se biskup iz Mostara<br />Radikalan potez poduzima<br />Franjevcima službu oduzima<br />Sakramente biskup ne priznaje<br />&Scaron;to ih fratar u Čapljini daje<br />"Slučaj Grude" ovdje se ponavlja<br />Jerbo Perić pravila postavlja<br />Ali narod ne drži do toga<br />Već do vjere u Svevi&scaron;njeg Boga,<br />I do pravde, a i pravednosti,<br />Te istinske one čestitosti<br />Puk je stao na stranu istine<br />I pravice za koju se gine<br />Biskup čvrsto uz odluku stoji<br />A Čapljina te&scaron;ke dane broji<br />Od vjernika podr&scaron;ka se &scaron;alje<br />Sa fratrima nastavljamo dalje<br />Na&scaron;a župa nama pravo daje<br />Narod bira tko sa njim ostaje<br />Oduvijek smo uz franjevce bili<br />Svoje gnijezdo sa njima smo svili<br />Osjećaje vjernici ne kriju<br />Osnivaju i akademiju<br />Okupljaju mladost župe ove<br />Pomažu im ostvariti snove<br />Pa zajedno sa svojim fratrima<br />Pravi primjer pokazuju svima<br />Ovaj projekt sve u sebi krije<br />Od zabave do edukacije<br />Punih pluća opet župa di&scaron;e<br />Dokle Perić svoje pravo pi&scaron;e<br />Al' u žitu i kukolj se javlja<br />Svatko svoja pravila postavlja<br />Pojedinci, a i prido&scaron;lice<br />Sjedili bi na dvije stolice<br />Franjevce bi oni koristili,<br />A biskupu na usluzi bili<br />Sakramente kri&scaron;om uzimaju<br />U župama koje se priznaju<br />Uvijek netko skakutati mora<br />Po liniji manjega otpora<br />Neka svatko svog obraza nosi<br />Nek' se srami il' nek' se ponosi<br />Mi ponosno, uzdignuta čela,<br />Čiste du&scaron;e i srca vesela,<br />Tu po svojoj zemlji koračamo<br />&Scaron;to je na&scaron;e, nikome ne damo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Autor: Frano Mikulić Jukić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgStipe Botica novi predsjednik Matice hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=6473964739Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jun 2018 07:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-19-stipe_botica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stipe Botica, ugledni kroatist, izabran je za novog predsjednika Matice hrvatske (MH) na Glavnoj skupštini MH održanoj u Rijeci. Botica je bio jedini kandidat za tu funkciju, a naslijedio je Stjepana Damjanovića.<p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući se na izboru, Botica je kazao kako bi volio da je bilo vi&scaron;e kandidata za predsjedničko mjesto, jer bi to donijelo &lsquo;propulzivniju atmosferu u Maticu&rsquo;. Ocijenio je da Matica hrvatska u 21. stoljeću djeluje drugačija nego do sad te izrazio nadu da će se na sljedećoj izbornoj skup&scaron;tini na upravljačka mjesta birati 40-godi&scaron;njaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za potpredsjednike su od pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka &Scaron;eput i Dubravka Oraić Tolić. Na poziciji glavnog tajnika u sljedećem mandatu ostaje Zorislav Lukić, kao i Damir Zorić na poziciji gospodarskog tajnika. Božidar Petrač je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Matice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipi Botici čestitao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Po&scaron;tovani profesore Botica, u ime hrvatske Vlade i svoje osobno, čestitam Vam na izboru za predsjednika Matice hrvatske, jedne je od najstarijih i najvažnijih hrvatskih kulturnih ustanova, čija je uloga nezamjenjiva u promicanju nacionalnog i kulturnog identiteta na&scaron;e domovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika je čast i odgovornost biti na čelu tako ugledne ustanove te Vam stoga želim svako dobro i puno uspjeha u njenom vođenju i radu na dobrobit na&scaron;eg umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, kao i dru&scaron;tvenog razvitka Lijepe Na&scaron;e, istaknuo je premijer Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipe Botica rođen je 1948. godine u Otoku Dalmatinskom. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu je diplomirao, magistrirao i 1986. godine obranio doktorsku disertaciju. Od 1984. godine radi na Katedri za usmenu književnost tog fakulteta, gdje je od 2002. redoviti profesor u trajnome zvanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bio je dekan te pročelnik Odjela za kroatistiku. Bio je i voditelj Zagrebačke slavističke &scaron;kole &ndash; Hrvatskog seminara za strane slaviste. Dobitnik je vi&scaron;e nagrada, a među njima i medaljom rada 1984. godine, te nagradom za stručni i znanstveni rad s likom Ruđera Bo&scaron;kovića 1995. godine. Autor je 50-tak znanstvenih i stručnih radova, a uredio je i izdao 15-tak knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.&nbsp; Utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za dru&scaron;tveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz 20-tak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već vi&scaron;e od stotinu naslova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-19-stipe_botica.jpgPOSUŠJE: Veliki broj vjernika na 'Biskupovu grobu' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=6472164721Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jun 2018 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-18-20180617_110904.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 17. lipnja slavljena je sv. misa na Stupima kod posuškog Gradca na 'Biskupovu grobu'.<p><br /><br />Kao i svake godine na misu se okupio lijep broj vjernika iz župa Posu&scaron;ki Gradac, Posu&scaron;je, Kočerin i Grude. Najveći dio stigao je pje&scaron;ice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupov grob nalazi se na brdu istočno od župne crkve, područje se zove Stupi. To mjesto uz Vla&scaron;ki put koji se koristio za izgon stoke iz ljubu&scaron;kog kraja za Vran i Ljubu&scaron;u. Tu su, prema predaji, Turci ubili biskupa, jednog pratioca svećenika i dvojicu sluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj događaj se stavlja na kraj 16. ili početak 17. stoljeća. Ne zna se koji je biskup to bio. Osim biskupova groba na ovoj lokaciji postoji vi&scaron;e grobova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je biskupov grob zavjetno mjesto i vjernici iz župe i okolnih župa dolaze listi oko groba i moliti se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-18-20180617_110904.jpgMeđugorje: Pogledajte kako brojni nose sa svojim rukama, nogama i leđima bolesne i nemoćne na Brdo Ukazanjahttp://grude.com/clanak/?i=6469064690Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jun 2018 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-16-medjugorje_-_radio_mir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Besplatno primiste - besplatno dajte"<p>U na&scaron;oj župi je u tijeku 7. međunarodno hodoča&scaron;će osoba sa invaliditetom u kojem sudjeluje preko 1700 osoba kojima su na&scaron;i župljani sudionicima dali besplatan smje&scaron;taj, hranu i piće.<br />Koliko su im otvorili svoja srca, i osim besplatnog smje&scaron;taja, pokazuju i ove scene jutros sa Brda Ukazanja!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Raj se spustio na Zemlju - župljani, članovi humanitarne udruge Marijine Ruke, članovi lovačkog dru&scaron;tva "Golub Čitluk", hodočasnici, zajednica Cenacolo, HGSS Čitluk - Međugorje i mnogi drugi kao TAXI služba nose sa svojim rukama, nogama i leđima bolesne i nemoćne k Majci u krilo!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Prizori su to koji dodirnu i one osobe najtvrđega srca, navodi se na<a href="https://www.facebook.com/pg/Radiopostaja-MIR-Me%C4%91ugorje-1206948569322266/photos/?tab=album&amp;album_id=2219747744709005" target="_blank"> Facebook stranici Radio Mir Međugorje.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zajednička molitva svete krunice molila se u 09:00h kod Gospinoga kipa.</p> <p><br />Pogledajte u <a href="https://www.facebook.com/pg/Radiopostaja-MIR-Me%C4%91ugorje-1206948569322266/photos/?tab=album&amp;album_id=2219747744709005" target="_blank">ovoj velikoj fotogaleriji</a> kako je to izgledalo jutros!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-16-medjugorje_-_radio_mir.jpgHerceg o likovnoj koloniji u Blagaju: Ona je još jedan dragulj u nisci kulturnih događanja u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6467464674Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jun 2018 16:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-15-018_herceg_blagaj4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg otvorio je Likovnu koloniju „OCRT“ u Blagaju, održanu u sklopu manifestacije „Lipanjske zore 2018.“<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Prva likovna kolonija u Blagaju jo&scaron; je jedan dragulj u sada već poduljoj i bogatoj nisci kulturnih događanja u gradu Mostaru i Hercegovačko-neretvanskoj županiji u proteklom razdoblju. Dragulj kojim &scaron;iroke umjetničke du&scaron;e opažaju i kroz crtež vizualiziraju najskrivenije izvrsnosti i najdublje vrijednosti svega onoga &scaron;to nas okružuje, a &scaron;to mi zaokupljeni svakodnevnicom obično i ne primjećujemo.</p> <p>S neskrivenim ponosom &scaron;to mogu biti pokroviteljem, zahvaljujem svima koji su dionici ovoga uistinu iznimnog kulturnog događaja ali i svima Vama koji ste svojom nazočno&scaron;ću uveličali ove trenutke i već sada, prije otvaranja same Kolonije, organizatore učinili ponosnim&ldquo;, kazao je predsjednik Herceg.</p> <p>Inače, Likovna kolonija zasnovana je u suradnji Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača i Udruge &bdquo;Lipanj&ldquo; s ciljem okupljanja afirmiranih i neafirmiranih mladih umjetnika iz Mostara i drugih gradova Bosne i Hercegovine, te njezinim sudionicima omogućava prostor za umjetničkim djelovanjem u prirodi i osnažuje njihov zajednički umjetnički angažman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici Kolonije su: Marin Topić, Mario &Scaron;unjić, Željko Koren, Dario Pehar, Anđelko Mikulić, Maja Rubinić, Tomo Buconjić, Boris Lovrić i Dalibor Nikolić, koji je ujedno i njezin voditelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-15-018_herceg_blagaj4.jpgFOTO: Cim slavio svog zaštitnika! Svetu misu predvodili fra Luka Marić i fra Stanko Pavlovićhttp://grude.com/clanak/?i=6463364633Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jun 2018 00:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-14-018_svante_cim_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji HKUD-a “sv. Ante – Cim” iz Mostara svečano je obilježena Proslava svetog Ante, Dan HKUD – a “sv. Ante – Cim”, Dan Cima te Smotra folklora. Toga dana su u Cimu obilježene i Lipanjske zore te Dan cimske škole.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su zapaljene svijeće i postavljeni vijenci na spomenik na Gorici i na trgu III. Cimske bojne te ispred spomen ploče na Smrčenjacima, održan je svečani mimohod prema crkvi svetog Ante gdje je održana Sveta misa koju su vodili župnik fra Luka Marić i grudski župnik fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mise održan je i kulturno &ndash; zabavni program na &scaron;kolskom igrali&scaron;tu gdje je plesom, pjesmom i običajima upriličeno druženje sa svim nazočnima. U programu su, uz domaćine, sudjelovala i prijateljska folklorna Dru&scaron;tva HKUD &ldquo;sv. Marko&rdquo; Vionica, HKUD &ldquo;Rudine&rdquo; &ndash; župa Vido&scaron;i &ndash; Livno, HKUD &ldquo;Brotnjo&rdquo; Čitluk, HKUD &ldquo;Ganga&rdquo; &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, slavlje su uveličale i Mostarske mažoretkinje, Hrvatska glazba Mostar te Vlatka Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavlje se nastavilo do dugo u noć uz grupu &ldquo;Konoba&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.framost.com/" target="_blank"><strong><em>Framost.com</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-14-018_svante_cim_glavna.jpgFOTO: U Chicagu gdje su trag ostavili fra Špiro Andrijanić i fra Dominik Mandić! Fra Antonio Musa novi franjevachttp://grude.com/clanak/?i=6460064600Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jun 2018 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-12-018_antonio_musa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Polaganjem ruku kardinala Blasea Cupicha, franjevac Antonio Musa u subotu u župi Sv. Jeronima u Chicagu zaređen je za svećenika Rimokatoličke Crkve. Ovaj događaj u ispunjenoj crkvi za mnoge je bio jedinstven jer su prvi put vidjeli kako jedan mladić postaje svećenik.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Antonio s odličnim uspjehom zavr&scaron;io je sve filozofske i teolo&scaron;ke studije u Zagrebu i Chicagu. Đakon je postao u prosincu 2017. polaganjem ruku biskupa Alberta Rojasa. Franjevci iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade svjedočili su subotnjem događaju.&nbsp;Kardinal Blase Cupich dan prije vratio se&nbsp;iz Rima u Chicago. Taj tjedan imao je misu za domovinu&nbsp;u hrvatskom zavodu sv. Jeronima, a onda isti tjedan u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Chicagu svećeničko ređenja mladog franjevca. Fra Antonio Musa nastavlja stazama njegove braće koji na ovim sjevernoameričkim prostorima djeluju vi&scaron;e od 100 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal je u svojoj propovijedi govorio o vrijednosti nasljedovanja Krista tumačeći riječi Ivanova evanđelja iz 21. poglavlja o susretu Isusa i Petra gdje Isus poziva na nasljedovanje u ljubavi.&nbsp;Istaknuo je važnost povezanosti vjere i tradicije, nacionalnog hrvatskog identiteta i ljubavi prema Kristu. Fra Antonia je pozvao da bude sretan svećenik, sretan u navije&scaron;tanju Riječi, sretan u životu koji slijedi Krista i sv. Franju. S kardinalom su slavili fra Jozo Grbe&scaron;, kustos, fra Ivica Majstorović i fra Stipe Renić iz Sv. Jeronima, te ostali hrvatski franjevci iz različitih dijelova Amerike i Kanade.&nbsp; Najradosniji gosti stigli su iz domovine &ndash; fra Antonijeva majka Sofija i sestra Kristina. Njihov jedini sin i brat postao je svećenik. Ovo je bio trenutak cijeloj obitelji Musa reći &ndash; hvala. Njihov sin i brat već je sada svoju obitelj učinio ponosnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlično uvježbani zajednički zbor svih hrvatskih župa Chicaga predvodio je bogoslov fra Luka Ćorić. Nakon veličanstvenog euharistijskog slavlja, svečano primanje bija&scaron;e za vi&scaron;e od 450 uzvanika u dvorani Sv. Jeronima. Svečanom skupu ugodnim i dirljivim riječima obratio se fra Svetozar Kraljević, gvardijan franjevačkog samostana u Zagrebu koji je za ovu prigodu stigao u Chicago uime provincijala dr. fra Miljenka &Scaron;teke i cijele Provincije iz Mostara.&nbsp; Svećenik fra Antonio Musa na kraju je srdačno zahvalio svima na engleskom i hrvatskom jeziku za sve &scaron;to su učinili za njega&nbsp;toga dana, ali i kroz posljednje skoro dvije godine njegova boravka u ovoj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo bija&scaron;e četvrti javni događaj za Hrvate Chicaga na kojima je radosno i s odu&scaron;evljenjem sudjelovao jedinstveni nadbiskup velike američke nadbiskupije koji stalno i s ponosom ističe svoje hrvatsko podrijetlo, a tome svjedoči i hrvatski znak u njegovu biskupskom grbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojni franjevci u Chicagu su ostavili duboki trag, a najdublji u djelovanju Hrvatske franjevačke kustodije svetoga Jeronima u Chicagu, od prvih fra Davida Zrne, fra Ljube Čuvala, fra &Scaron;pire Andrijanića, fra Celestina Raguža, fra Dominika Mandića, fra Silvija Grubi&scaron;ića, fra Mladena Čuvala</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>mojahrvatska.vecernji.hr, FOTO: Hrvoje Bazina</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-12-018_antonio_musa.jpegFOTO: Svečana proslava u Dobriču: ''Sveti Ante, čuvaj vrila naša''http://grude.com/clanak/?i=6456364563Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jun 2018 17:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-10-018_dobric3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U MZ Dobrič-Provo-Grabova Draga, točnije u Dobriču, i ove godine pred blagdan sv. Ante održana je tradicionalna manifestacija „Sveti Ante, čuvaj vrila naša“.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu proslave održano je misno slavlje, procesija i kulturno zabavni program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju organiziraju žitelji Dobriča i Prova okupljeni u nekoliko udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu predvodio je fra Mile Vla&scaron;ić. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijenac i svijeće za poginule i umrle hrvatske branitelje i domoljube položili su federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Dario Knezović, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić te članovi Organizacijskog odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju je svečano otvorila ministrica Zora Dujmović koja se, uz gradonačelnika Kraljevića i člana Organizacijskog odbora Stjepana Marića, obratila prisutnima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodio Marinko Karačić, dok su za kulturno zabavni program zaduženi HKD &ldquo;Vrila&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; domaćin, HKUD &bdquo;Tamburica&ldquo; Koraće, KUD &bdquo;Kame&scaron;nica Podhum&ldquo; Livno, KUD &bdquo;Sv. Ana&ldquo; Ljuti Dolac &Scaron;iroki Brijeg i HKUD &bdquo;Crnač&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestacija se održava osmu godinu za redom i polako prelazi u tradiciju. Kao i prethodnih godina potporu održavanju manifestacije dali su Grad &Scaron;iroki Brijeg i Županija Zapadnohercegovačka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-10-018_dobric3.jpgU Mostaru predstavljanje knjige Martine Mlinarevićhttp://grude.com/clanak/?i=6445564455Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jun 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-04-hazur_knjiga_martina_mlinarevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Martina Mlinarević jedna je od najpoznatijih književnica i novinarki u regiji - kroz proteklo je desetljeće surađivala s vodećim televizijskim, internet i printanim medijima.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje knjige &bdquo;Huzur&ldquo;, autorice Martine Mlinarević će se održati u prostorijama Centra za kulturu Mostar, u utorak 5.6.2018 s početkom u 20:00 sati. Martina Mlinarević jedna je od najpoznatijih književnica i novinarki u regiji - kroz proteklo je desetljeće surađivala s vodećim televizijskim, internet i printanim medijima, priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga Huzur donosi priču o borbi, suočavanju s najtežim ljudskim strahovima, o radosti i miru kao konačnom cilju i potpunom ljudskom ispunjenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O knjizi će govoriti eminentni i istaknuti članovi javnog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpermalink.php%3Fstory_fbid%3D1498577876921088%26id%3D191817064263849&amp;width=600&amp;show_text=true&amp;appId=164842796935149&amp;height=556" frameborder="0" scrolling="no" width="600" height="556"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-04-hazur_knjiga_martina_mlinarevic.jpgMarija Lovrić-Crnjac predstavila zbirku pjesama 'Tango za kraj'http://grude.com/clanak/?i=6438864388Grude.com - klik u svijetThu, 31 May 2018 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-31-marija_lovric_stanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbirka pjesama ''Tango za kraj'', autorice Marije Lovrić-Crnjac, predstavljena je u srijedu navečer u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu. <p><br /><br />''Ovo je moja četvrta zbirka pjesama, a zbirka ''Tango za kraj'' koncipirana je kao ljubavna poezija. U zbirci se nalazi 28 pjesama i ovo je kruna moga dosada&scaron;njeg rada'', izjavila je za <a title="bljesak info" href="https://www.grude.com/clanak/?i=64387&amp;papa-imenovao-biskupa-za-medjugorje" target="_blank">Bljesak.info</a> autorica Marija Lovrić-Crnjac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim same autorice, zbirku su predstavile Milena Jukić Bandić i Daniela &Scaron;kegro dok je stihove čitala Marija Će&scaron;kić. Program predstavljana četvrte zbirke pjesama diplomirane ekonomistice iz &Scaron;irokog Brijega vodila je Željka &Scaron;aravanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-31-marija_lovric_stanic.jpgStjepan Radić dobio ulicu u Praguhttp://grude.com/clanak/?i=6430264302Grude.com - klik u svijetSat, 26 May 2018 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-26-prag_radic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski političar Stjepan Radić dobio je ulicu sa svojim imenom u Pragu, izvijestilo je u subotu Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba koje Radića opisuje i kao najvećeg promicatelja hrvatsko-čeških odnosa na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće <p><br /><br />Odluku o imenovanju donijelo je 15. svibnja 2018. Vijeće Grada Praga temeljem inicijative koju su jo&scaron; 2009. pokrenuli Hrvatsko-če&scaron;ko dru&scaron;tvo iz Zagreba i predstavnik če&scaron;ke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Franjo Vondraček.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog je u siječnju pred pra&scaron;kim Magistratom ponovno aktualizirala hrvatska veleposlanica u Če&scaron;koj Ines Troha i inicijativa je bila pozitivno primljena, &scaron;to je i rezultiralo odlukom nadležnih vlasti, upravo u godini u kojoj se navr&scaron;ava 90. godi&scaron;njica Radićeve smrti. Kako stoji u odluci o kojoj je Hrvatsko-če&scaron;ko dru&scaron;tvo obavije&scaron;teno u petak, Stjepan Radić bio je "hrvatski domoljub, međuratni političar i popularizator če&scaron;kog jezika, povijesti i kulture u Hrvatskoj".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizgrađena i dosad neimenovana ulica, čiji službeni naziv glasi "Radićova", nalazi se u pra&scaron;kom predjelu Břevnov, u Gradskoj četvrti Prag 6 u kojoj je smje&scaron;teno hrvatsko veleposlanstvo, kao i crkva svetog Norberta u kojoj je Radić 1898. sklopio brak sa svojom suprugom, Pražankom Marijom Dvoř&aacute;kovom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj je crkvi 2011., na inicijativu Hrvatsko-če&scaron;kog dru&scaron;tva i pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, postavljena spomen-ploča u Radićevu čast. Hrvatsko-če&scaron;ko dru&scaron;tvo iniciralo je postavljanje jo&scaron; četiri spomen-obilježja posvećenih hrvatskim velikanima povezanima s Pragom: spomenik Nikoli Tesli te spomen-ploče u čast Vladimira Preloga, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera, a ove će godine biti postavljena i spomen-ploča u čast Augusta &Scaron;enoe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost, Če&scaron;ka se nikad nije Radiću za života odužila za njegov rad pa je imenovanje ulice s njegovim imenom u Pragu velika povijesna satisfakcija najvećem prijatelju i simpatizeru kojeg su Česi ikada imali na hrvatskim prostorima. Činjenica da se ujedno radi o jednoj od najvećih ličnosti hrvatske povijesti dovoljno govori koliko je Če&scaron;ka bila važna Hrvatima kao oslonac i primjer u vrijeme kad se i sama borila za samostalnost i slobodu. Radić je vrlo volio Prag kojeg je u svojim djelima i pismima gotovo uvijek nazivao Zlatnim Pragom", kazao je predsjednik Hrvatsko-če&scaron;kog dru&scaron;tva Marijan Lipovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, Ulica Stjepana Radića bit će jedna u nizu "hrvatskih" ulica u Pragu, gdje već postoje Strossmayerov trg, Ulica Nikole Tesle te Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica, kao i Ulica jugoslavenskih partizana koja se zvala Titova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Stjepana Radića, odlukom Vijeća Grada Praga javnu povr&scaron;inu sa svojim imenom dobilo je jo&scaron; nekoliko značajnih osoba, među kojima i nedavno preminuli če&scaron;ki filmski režiser Milo&scaron; Forman, kao i Ukrajinac Vasil Makuh koji se u studenom 1968. spalio u znak protesta protiv sovjetske okupacije Čehoslovačke, dva mjeseca prije če&scaron;kog studenta Jana Palacha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stjepan Radić s Če&scaron;kom je bio povezan prije svega preko svoje supruge Čehinje koju je upoznao tijekom prava studija na Karlovom sveučili&scaron;tu u Pragu, odakle je izbačen 1894. zbog političkog djelovanja. Radić je u Pragu živio od 1899. do 1900. kada je djelovao kao novinar i publicist i družio se sa sveučili&scaron;nim profesorom Tom&aacute;&scaron;om Masarykom, kasnijim utemeljiteljem i prvim predsjednikom Čehoslovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lipovac: Radić je želio da se Hrvati ugledaju na Čehe</strong></p> <p>"Prag i Če&scaron;ka imali su veliku ulogu u Radićevom političkom i idejnom sazrijevanju jer od Masaryka i drugih če&scaron;kih političara Radić je preuzeo ideju da u politici treba praktično djelovati kako bi se ostvario pomak nabolje, posebno u gospodarstvu, kulturi i prosvjeti, &scaron;to je kasnije primijenio u svom radu među hrvatskim selja&scaron;tvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radić se zalagao za preustroj Austro-Ugarske u Podunavski savez država i naroda, koji bi se trebao sastojati od pet država &ndash; če&scaron;ke, galicijske, ugarske, hrvatske i alpske, s time da bi Slaveni u međusobnoj komunikaciji trebali koristiti če&scaron;ki, koji bi bio i posrednički jezik sa sredi&scaron;njim državnim institucijama. Radićev stav je bio da se Slaveni samo zajednički mogu izboriti za promjene u monarhiji i to pod vodstvom Čeha kao najkulturnijeg i najnaprednijeg slavenskog naroda koji prednjači u slavenskoj uzajamnosti, međutim, če&scaron;ki političari nisu podržali Radićev plan smatrajući ga neostvarivim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radić je idealizirao Če&scaron;ku kao najrazvijeniju i najnapredniju slavensku zemlju, zadivljen time &scaron;to su Česi imali razvijeno gospodarstvo, bankarstvo i &scaron;kolstvo, iako su imali mnogo manju autonomiju od Hrvatske, čime su dokazali koliko su kao narod zreli i sposobni organizirati državu. Stoga je želio da se Hrvati ugledaju na Čehe i da nauče če&scaron;ki jezik, posebno mladi, kako bi mogli odlaziti na &scaron;kolovanje u Če&scaron;ku", kaže Lipovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radić je 1896. napisao i prve hrvatske priručnike za učenje če&scaron;kog, Slovnicu i čitanku če&scaron;koga jezika i Rječnik če&scaron;koga jezika za Hrvate. Ta su djela doživjela svoje drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje 1902. pod naslovom Če&scaron;ko-hrvatska slovnica s čitankom i s če&scaron;ko-hrvatskim diferencijalnim rječnikom, a treće izdanje 1911. pod naslovom Če&scaron;ka vježbenica za srednje i njima slične &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi boljeg upoznavanja hrvatske javnosti s če&scaron;kom povije&scaron;ću i sada&scaron;njo&scaron;ću, Radić je 1910. objavio knjigu Če&scaron;ki narod na početku XX. stoljeća, a 1912. i rad Unutra&scaron;nje ili dru&scaron;tveno uređenje če&scaron;koga naroda. Značajno je i Radićevo djelo Djevojački svijet, izabrane pripoviesti če&scaron;kih spisateljica iz 1902., kojim je želio potaknuti hrvatske žene da se poput Čehinja angažiraju u javnom životu, te prijevod romana Aloisa Jir&aacute;seka Pasoglavci ili Boj če&scaron;kih graničara za seljačko pravo iz 1906.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O Česima i Če&scaron;koj, Radić je pisao i u ostalim svojim djelima, kao &scaron;to su Moderna kolonizacija i Slaveni i Savremena Evropa, u kojoj za Čehe uz ostalo pi&scaron;e: "Česi nisu megalomani, oni se ne pozivlju na svoju moć i slavu, nego na svoje pravo, na pravo slabijega, koje je glavno obilježje kulture. I zato su Česi među svim Slavenima najbolji Evropljani".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U bro&scaron;uri Kako ćemo iz na&scaron;eg zla u dobro Radić pi&scaron;e: "Česi su po svom znanju, napretku i bogatstvu, a osobito po svojoj ljubavi k slavenskoj braći, prvi slavenski narod. Česi nam mogu najvi&scaron;e pomoći tim &scaron;to se kod njih možemo naučiti kako se pametno i napredno gospodari, radi i trguje i kako se stvara narodna sloga". Radić je toliko dobro naučio če&scaron;ki da je na njemu pisao i književna i publicistička djela pa ga je najstarije če&scaron;ko književno dru&scaron;tvo Svatobor priznalo če&scaron;kim književnikom. Neka od Radićevih če&scaron;kih knjiga su Jak se Čech brzo nauči chorvatsky, Současn&eacute; Chorvatsko (Suvremena Hrvatska) i Slovanska politika v Habsburgske monarchii. Radić je na če&scaron;kom napisao i autobiografske tekstove koje je 1983. otkrio če&scaron;ki kroatist Du&scaron;an Karpatsk&yacute;, preveo na hrvatski i objavio u knjizi Pra&scaron;ki zapisi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marija i Stjepan Radić svoje četvero djece su odgajali dvojezično i svi su kasnije dio &scaron;kolovanja proveli u Če&scaron;koj. Pra&scaron;ki student bio je i Radićev nećak Pavle Radić čija supruga je također bila Čehinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Tportal.hr<br />FOTO: Jutarnji.hr</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-26-prag_radic.jpgPredstavljena knjiga pjesama Zdravka Kordićahttp://grude.com/clanak/?i=6429364293Grude.com - klik u svijetSat, 26 May 2018 08:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-26-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova je knjiga nastajala od samih prvih pjesama, od 1972. do zadnjih pjesama u 2017<p><br />U organizaciji Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne u četvrtak 24. svibnja 2018. u 20 sati u Maloj dvorani u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače predstavljena je knjiga akademika Zdravka Kordića &ldquo;Prostorvrijeme i krik&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na predstavljanju uz autora sudjelovali su Marina Kljajo-Radić, Marko Tokić, Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB i Ivan Baković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je knjiga nastajala od samih prvih pjesama, od 1972. do zadnjih pjesama u 2017. Prvi dio, dakle, desetak pjesama je odvojen. To su pjesme koje nisu nikada u ovoj inačici objelodanjivane. Inače to su pjesme koje nisu uvr&scaron;tene ni u jednu zbirku do sada. Poslije tih pjesama sam uvrstio nekoliko ciklusa pjesama koje su nastajale zadnjih četiri, pet godina. Ove nove pjesme su novi pogled na svijet, vi&scaron;e &ldquo;ajn&scaron;ajnovski&rdquo;, kazao je sam autor Zdravko Kordić o zbirci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Baković, jedan od promotora istakao je riječi Đure Vidmarovića o Zdravku Kordiću. Posebno se osvrnuo na sam naslov knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;ni profesor Marko Tokić kazao je da je knjiga neobična jer počinje sa zaboravljenim pjesmama napisanim sedamdesetih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme su kao uvijek krik koji se naknadno pretvara u pjesmu. Čini mi se, tko voli refleksivnu poeziju, onu gdje će pomalo i filozofski promi&scaron;ljati, da će u ovoj zbirci naći mnogo lijepih stvari. Svaki put iznova se može pronaći ne&scaron;to novo, ne&scaron;to drugačije, istaknuo je Tokić dodajući kako je za samo predstavljanje pripremio sasvim novi pogovor od onog koji se može naći u knjizi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-26-3.jpg'Posuško lito' nikad bogatije sadržajemhttp://grude.com/clanak/?i=6428764287Grude.com - klik u svijetFri, 25 May 2018 16:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-25-posusko_lito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Općini Posušje održana konferencija za novinare povodom skorog početka Kulturno-sportske manifestacije Posuško lito 2018.<p><br />Program su predstavili članovi radne skupine za Posu&scaron;ko lito, načelnik Branko Bago, Ivanka Arapović Galić, Marija Polić, Ante Begić i Stipe Be&scaron;lić.</p> <p><br />Ovogodi&scaron;nje izdanje koje broji zavidnih 36 događaja, započinje Danom branitelja 30. svibnja.<br />Kako je naglasio načelnik Bago, na ovaj način simbolično iskazujemo zahvalnost braniteljima, jer bez njih ne bi, između ostalog, ni bilo Posu&scaron;kog lita.</p> <p><br />Govoreći o posjećenosti, načelnik je kazao kako je pro&scaron;le godine događanja posjetilo preko 60.000 posjetitelja, te je izrazio nadu da će ove godine brojka, s obzirom &scaron;to se sve pripremilo, biti jo&scaron; veća. &bdquo;Imidž Posu&scaron;ja, kao malog mjesta, oplemenjen je sa svim ovim događajima. Veliki dio organizacije događaja zasniva se na čistom entuzijazmu i volonterizmu, &scaron;to s ponosom ističemo i na čemu zahvaljujemo svim sudionicima", rekao je Bago.</p> <p><br />Ante Begić, je ocijenio, kako zahvaljujući bogatom kulturnom, sportskom i zabavnom programu u sklopu Posu&scaron;kog lita, Posu&scaron;je postaje sredi&scaron;te događanja u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, govoreći o sadržaju programa predstavio nekoliko većih projekata; 5. Festival klapske pisme, koncert rock grupe Divlje Jagode, koncert domaćih bendova Posu&scaron;je live, te najposjećeniji sportski događaj &ndash; Malonogometni turnir mjesnih zajednica, sela, zaselaka i gradskih četvrti.</p> <p><br />Govoreći o Festivalu klapske pisme, iznio je novinu koja se ogleda u tri večeri zbog velikog interesa kandidata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također i ove godine osiguran je radijski prijenos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O značaju FKP-a govorio je Stipe Be&scaron;lić ističući da Ovaj projekt ima cilj promovirati klapsku pjesmu i povezivati hrvatski narod i druge narode kroz autohtoni glazbeni izričaj. Termini održavanja su 3., 4. i 5. kolovoza uz revijalni nastup Klape Kontra i Vinčace.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine pokrovitelj festivala je dr. Dragan Čović, a suprokoviteljica gđa Kolinda Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na kraju su se obratile Ivanka Arapović Galić i Marija Polić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Galić je predstavila Igre bez granica, koje se i ove godine održavaju krajem srpnja, a okupljaju preko 600 natjecatelja i mnogostruko vi&scaron;e publike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da igre ne poznaju teritorijalne granice te prijave dolaze i van granica BiH. Polić je pak govorila o ovogodi&scaron;njoj glazbeno-scenskoj priči za najmlađe koja se izvodi početkom lipnja a nosi naziv Crvenkapica u glazbenoj &scaron;umi, pi&scaron;e Prvi.tv.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-25-posusko_lito.jpgUprava Sveučilišta u Mostaru u posjeti Tehničkom visokom učilištu u Friedberguhttp://grude.com/clanak/?i=6424764247Grude.com - klik u svijetWed, 23 May 2018 19:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-23-rektor_tomic_willems.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Tehničkom visokom učilištu u Friedbergu u Njemačkoj potpisan je Sporazum o međusobnoj suradnji sa Sveučilištem u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Sporazum su potpisali rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić i predsjednik Tehničkog visokog učili&scaron;ta u Friedbergu prof. dr. Matthias Willems.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&laquo;Jako sam sretan zbog dolaska delegacije sa Sveučili&scaron;ta iz Mostara u Njemačku i ponosan sam zbog potpisivanja ovog Sporazuma o suradnji koji je jako važan za obadvije visoko&scaron;kolske institucije. Nadam se da će plod Sporazuma biti duboka i kvalitetna dugoročna suradnja kroz razmjenu znanja, rezultata istraživanja, međusobno pomaganje i sudjelovanje u projektima, te stručnu studentsku razmjenu. Imamo puno dodirnih točaka, ali isto tako možemo mnogo naučiti jedni od drugih&raquo;, naglasio je prof. dr. Matthias Willems.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisanim Sporazumom osigurava se stručna suradnja između Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Tehničkog visokog učili&scaron;ta u Friedbergu koja obuhvaća vi&scaron;e ključnih polja suradnje od stručne razmjene nastavnog osoblja i praktične razmjene studenata, zajedničkog kreiranja akademskih programa obrazovanja, razmjene informacija i znanstvenih istraživanja do zajedničkog organiziranja međunarodnih znanstvenih konferencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić ističe kako je ovim Sporazumom otvorena mogućnost razmjene istraživačkih i brojnih drugih kapaciteta: &laquo;Ovaj Sporazum i na&scaron;a posjeta Tehničkom visokom učili&scaron;tu u Friedbergu može dati Sveučili&scaron;tu u Mostaru, posebice Fakultetu strojarstva i računarstva jednu novu dinamiku i mogućnost, te primjenu standarda koji mogu približiti na&scaron;e Sveučili&scaron;te europskim standardima kakvi se mogu naći na drugim renomiranim europskim sveučili&scaron;tima. Na&scaron;a intencija je uz snažno povezivanje s gospodarstvom, napraviti veliki iskorak u međunarodnom pozicioniranju Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Mi imamo kvalitetu, imamo kapacitete za sudjelovanje u brojnim znanstvenim projektima. Uključivanjem u europsko visoko&scaron;kolsko trži&scaron;te, Sveučili&scaron;te će postati, kao &scaron;to već i postaje poželjan partner za suradnju i međunarodnu stručnu i praktičnu nastavnu i studentsku razmjenu.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisani Sporazum poseban značaj ima za Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike budući su oni i inicijatori Sporazuma. Dekan Fakulteta prof. dr. Željko Stojkić ističe &laquo;Fakultet dobija priliku suradnje s jednim od kvalitetnih njemačkih tehničkih fakulteta s kojim možemo kvalitetno raditi i razvijati projekte koje smo već započeli, primjerice, laboratorij za automobilske i mehatroničke sustave, laboratorij learning factory i laboratorij za robotiku. Fakultet, njegovi djelatnici i studenti imaju veliku priliku razmjene, učenja i stjecanja novih iskustava, stoga je ovo jako važno za kvalitetan razvoj i napredak Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike.&raquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-23-rektor_tomic_willems.jpgFOTO/VIDEO Pogledajte kako je izgledala smotra izvornog folklora Hrvata u BiH održana u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6421164211Grude.com - klik u svijetTue, 22 May 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-22-drzavna-smotra-folklora1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na navedenoj smotri izabrani su predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture u Sisku.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju 20. svibnja u Mostaru u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH) održana je Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupilo je devet dru&scaron;tava iz BiH i jedno dru&scaron;tvo iz Republike Hrvatske koji su prikazali rasko&scaron; no&scaron;nji, plesova i napjeva hrvatskog naroda.<br />Program je počeo mimohodom skupina ulicama grada Mostara, a nakon toga uslijedili su nastupi u HD Herceg Stjepan Kosača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smotra je bila ocjenjivačkog karaktera. U komisiji su bili istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i RH koji su ocjenjivali izvornost, kvalitetu i oblik za&scaron;tite nematerijalnih dobara. Stručna komisija iznijela je svoja zapažanja o svakom pojedinom dru&scaron;tvu.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/PLcFs2j33Gk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na navedenoj smotri izabrani su predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture u Sisku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupine koje će sudjelovati na Vinkovačkim jesenima su: HKUD &bdquo;Vrila&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Goranci&ldquo; Mostar i KUD &bdquo;Izvor&ldquo; Žabljak Usora. HKUD &bdquo;Zora&ldquo; Struge-Gorice predstavljat će BiH na smotri folklora Na Neretvu misečine pala u Metkoviću, dok će HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; Mostar nastupiti na manifestaciji Brodsko kolo. KUD &bdquo;Mokro&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg nastupit će na Državnoj smotri Hrvatskog sabora kulture u Sisku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici Državne smotre folklora bili su: KUD &bdquo;Pleter&ldquo; Dugopolje &ndash; Republika Hrvatska, KUD &bdquo;Mokro&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, KUD &bdquo;Izvor&ldquo; Žabljak Usora, KUD &bdquo;Stari hrast 2000&ldquo; Novi Travnik, HKUD &bdquo;Goranci&ldquo; Mostar, HKUD &bdquo;Zora&ldquo; Struge-Gorica, HKUD &bdquo;Hercegovac&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; Mostar, HKUD &bdquo;Vrila&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg, HKUD &bdquo;Sv. Ante&ldquo; Dretelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH osnovni je način za&scaron;tite i promocije izvornosti nematerijalne kulturne ba&scaron;tine na&scaron;ega naroda. Većina KUD-ova vratila je na scenu neke oblike nematerijalnih dobara koji su bili zastupljeni na različitim područjima, a ova smotra folklora dala je iznimnu važnost u očuvanju nematerijalnih bisera na kojima na&scaron; narod obiluje u BiH. Kultura je način očuvanja identiteta naroda, stoga smo okupili dru&scaron;tva od Bosne pa sve do mora, rekao je predsjednik UHAKUD U BiH gospodin Vedran Vidović, prioćio je UHAKUD u BIH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Pogledajte <a title="Smotra folklora hrvata u BiH" href="https://www.grude.com/fotografije?id=82" target="_blank">FOTOGALERIJU</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-22-drzavna-smotra-folklora1.jpgNAJAVA: Državna smotra folklora Hrvata u BiH FOTO/VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=6409964099Grude.com - klik u svijetWed, 16 May 2018 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-16-drzavna_smotra_2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U komisiji smotre biti će istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i RH.<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH) u nedjelju 20. svibnja 2018. godine u Mostaru će se održati Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na smotri folklora će nastupit dru&scaron;tva članovi Udruge i gosti KUD &bdquo;Pleter&ldquo; iz Dugopolja, Republika Hrvatska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rasko&scaron; no&scaron;nji, plesova i napjeva hrvatskog naroda BiH uistinu će pokazati svojim izvedbama najkvalitetnija kulturno-umjetnička dru&scaron;tva u BiH.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/NLNvhapcEjw" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Smotra je ocjenjivačkog karaktera. U komisiji smotre biti će istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i RH. Na smotri će se birati predstavnici BiH na sljedećim smotrama folklora: Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Državna smotra Hrvatskog sabora kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program počinje u 12:30 sati mimohodom sudionika kroz grad, a sredi&scaron;nji događaj počinje u 14 sati u HD &bdquo;Herceg Stjepana Kosače&ldquo; u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Sudionici Državne smotre izvornog folklora Hrvata u BiH:</strong></em></p> <p><em>KUD &bdquo;Pleter&ldquo; Dugopolje &ndash; Republika Hrvatska</em><br /><em>KUD &bdquo;Mokro&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>KUD &bdquo;Izvor&ldquo; Žabljak Usora</em><br /><em>KUD &bdquo;Stari hrast 2000&ldquo; Novi Travnik</em><br /><em>HKUD &bdquo;Goranci&ldquo; Mostar</em><br /><em>HKUD &bdquo;Zora&ldquo; Struge-Gorica</em><br /><em>HKUD &bdquo;Hercegovac&ldquo; &Scaron;iroki Brijeg</em><br /><em>HKUD &bdquo;Rodoč&ldquo; Mostar</em><br /><em>HKUD &bdquo;Vrila&ldquo; Dobrič</em><br /><em>HKUD &bdquo;Sv. Ante&ldquo; Dretelj</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite i uživajte u rasko&scaron;i narodnih no&scaron;nji, običaja, pjesama i plesova!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-16-drzavna_smotra_2018.jpgŠiroki Brijeg: Predstavljeno troknjižje o Slobodanu Praljkuhttp://grude.com/clanak/?i=6408464084Grude.com - klik u svijetTue, 15 May 2018 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-15-troknjizje_slobodan_praljak_bljesak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjige ''General Praljak I. – drugo prošireno izdanje'', ''General Praljak II. – U obrani hrvatskog naroda'' i ''General Praljak III. – S prijezirom odbacujemo Vašu presudu'', predstavljene su večeras u Širokom Brijegu. <p><br /><br /></p> <p>Troknjižje o generalu Slobodanu Praljku predstavljeno je večeras u Narodnoj knjižnici &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je počeo prikazivanjem kratkog filma o odavanju počasti Slobodanu Praljku na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava, na dan kada je počinio samoubojstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ogranak Matice Hrvatske &Scaron;iroki Brijeg organizirao predstavljanje troknjižja: ''General Praljak I. &ndash; drugo pro&scaron;ireno izdanje'', ''General Praljak II. &ndash; U obrani hrvatskog naroda'' i ''General Praljak III. &ndash; S prijezirom odbacujemo Va&scaron;u presudu''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige su predstavili autori Josip Pečarić, Miroslav Međimorec i Marko Tokić. U programu su jo&scaron; sudjelovali Andrija Zeljko i klapa Dobrkovići.</p> <p><br />FOTO: <a title="Bljesak" href="https://www.bljesak.info/kultura/knjige/siroki-brijeg-predstavljeno-troknjizje-o-slobodanu-praljku/236009" target="_blank">Bljesak.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-15-troknjizje_slobodan_praljak_bljesak.jpgGospođa ministarka na danima Matice hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=6407764077Grude.com - klik u svijetTue, 15 May 2018 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-15-gospodja_ministarka1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulaznice se mogu kupiti na infopultu Mepas Malla, uredu Matice hrvatske Mostar i u Kosači, sat prije predstave.<p><br /><br />U srijedu, 16. svibnja 2018. od 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, na programu Dana Matice hrvatske, kultna je Nu&scaron;ićeva predstava &bdquo;Gospođa ministarka&ldquo;, u izvedbi Narodnog pozori&scaron;ta RS-a iz Banje Luke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glavnoj je ulozi Svetlana Ceca Bojković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redateljica je Milica Kralj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaznice se mogu kupiti na infopultu Mepas Malla, uredu Matice hrvatske Mostar i u Kosači, sat prije predstave.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-15-gospodja_ministarka1.jpgPrigodna marka HP Mostar u povodu Međunarodnog dana obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=6407564075Grude.com - klik u svijetTue, 15 May 2018 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-15-hp_mostar_dan_obitelji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku „Međunarodni dan obitelji“ na temu: Obitelj – temelj društva.<p>&nbsp;</p> <p>Iz sretne obitelji i obiteljskog okruženja punog ljubavi u život odlaze mladi ljudi sa svojim vjerovanjima i stavovima graditi novu, ljep&scaron;u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989., a prvi put je obilježen 15. svibnja 1994. Posebno je nagla&scaron;ena važnost koju međunarodna zajednica pridaje obitelji kao osnovnoj zajednici u dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obitelji djeca upoznaju život, okružena ljubavlju uče &scaron;to su to dužnosti i obveze. Srdačni obiteljski odnosi temelj su razvoja pozitivnog odnosa djece prema ljudima jer ta zajednica u malom ima ogromnu odgovornost. Djeca su radost života, a bliska i povezana obitelj odgaja kvalitetne ljude koji će u budućnosti mijenjati dru&scaron;tvo na bolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica marke, koja se u po&scaron;tanskom prometu nalazi od 15. svibnja 2018., je Karolina Maru&scaron;ić. Ovo izdanje, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="www.epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-15-hp_mostar_dan_obitelji.jpgNagrade studentima Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeghttp://grude.com/clanak/?i=6400564005Grude.com - klik u svijetFri, 11 May 2018 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-11-akademija_likovnih_umjetnosti_siroki_brijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Širokom Brijegu u četvrtak su dodijeljene nagrade i priznanja studentima koji su ponudili najbolje rješenje stvarnog problema iz poslovanja poduzeća. <p><br /><br />Ovo je prvi put da su se studenti ALU-a oku&scaron;ali u ovakvom natjecanju koje je nastalo kroz suradnju Akademije i poduzeća Pavković Paneli d.o.o. iz &Scaron;irokog Brijega, a pod pokroviteljstvom i uz tehničku potporu EU ProLocal projekta, koji je zajednički program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH, financiran od Europske unije i Vlade Savezne Republike Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program implementira Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH s ciljem stvaranja poticajnog poslovnog okruženja koje omogućuje konkurentnost poglavito malih i srednjih poduzetnika, pri čemu važnu ulogu ima akademska zajednica, objavljeno je na službenim stranicama Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje, u kojem su studenti mogli sudjelovati samostalno ili u timu, organizirano je s dva osnovna cilja, i to ponuditi potencijalno i izvedivo rje&scaron;enje stvarnog poslovnog slučaja (rje&scaron;avanjem problema s kojim se poduzeće susreće u svom poslovanju) i omogućiti studentima stjecanje iskustva kroz izazov koji jača inovativno promi&scaron;ljanje usmjereno prema rje&scaron;enju i pragmatičnom dono&scaron;enju odluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobjednicima natjecanja nagrade je uručio vlasnik poduzeća Pavković Paneli d.o.o. Franjo Pavković. Nagradu za prvo mjesto dobile su Matea &Scaron;imunić i Ana Naletilić, drugo mjesto pripalo je Josipu Ive&scaron;iću, a treće Petri Zovko i Jurici Ribarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom svečanosti, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević uručio je svim sudionicima projekta posebna priznanja i zahvalu za sudjelovanje. Istaknuo je tom prilikom kako, uz veću angažiranost i malo dobre volje, svi mogu doprinijeti stvaranju jo&scaron; boljih uvjeta za život i rad u svojoj lokalnoj zajednici te pozvao i ostale poduzetnike da se odvaže na aktivnu suradnju s obrazovnim institucijama i pomognu usvajanje kompetencija, znanja i vje&scaron;tina koje zahtijevaju suvremeni poslovi. "Kvalitetni radnici, kvalitetni poduzetnici i kvalitetne ideje temelj su konkurentnog poslovnog okruženja, gospodarskog rasta i održivog razvoja na&scaron;eg Grada", zaključio je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-11-akademija_likovnih_umjetnosti_siroki_brijeg.jpgBuža i HNK Split na Mostarskom proljećuhttp://grude.com/clanak/?i=6386163861Grude.com - klik u svijetFri, 04 May 2018 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-04-buza_hnk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Bužu kažu da je “ispovjedaonica, gorko-slatka priča o ljudskim karakterima, mediteranskom mentalitetu gdje susjed o susjedu zna više nego o samom sebi<p><br /><br />U sklopu Mostarskog proljeća 2018. &ndash; XX. dana Matice hrvatske, u ponedjeljak, 7. svibnja u 20 sati, u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, bit će odigrana predstava Živka Jeličića BUŽA, u izvedbi HNK Split. Predstava se odvija pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije i župana Blaženka Bobana, a sponzor je večeri JP Elektroprivreda HZ HB. Ulaz je 10 KM, a ulaznice se mogu kupiti u uredu Matice hrvatske, na infopultu Mepas Malla i u Kosači, na dan predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O predstavi&hellip;</strong></p> <p><em>Redatelj: Zoran Mužić</em><br /><em>Scenografkinja: Dinka Jeričević</em><br /><em>Kostimografkinja: Sara Lovrić Caparin</em><br /><em>Skladatelj: Mate Mati&scaron;ić</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>ULOGE:</strong></em><br /><em>&Scaron;jor Vito &ndash; Jo&scaron;ko &Scaron;evo</em><br /><em>&Scaron;jora Anježa &ndash; Snježana Sinovčić &Scaron;i&scaron;kov</em><br /><em>&Scaron;jor Pere &ndash; Trpimir Jurkić</em><br /><em>&Scaron;jora Tereža &ndash; Ksenija Prohaska</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva susjeda (Vito i Pere) zbog svakojakih tužbi i protutužbi, stalno se povlače po sudu. Kad mladi majstor, prilikom poku&scaron;aja postavljanja utičnice za struju, nehotice probije zid koji odjeljuje njihove spavaće sobe i napravi u njemu bužu (rupu), među susjedima počinje novi mali rat&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Bužu kažu da je &ldquo;ispovjedaonica, gorko-slatka priča o ljudskim karakterima, mediteranskom mentalitetu gdje susjed o susjedu zna vi&scaron;e nego o samom sebi; o likovima koji se vole, mrze, podbadaju, potkupljuju, ali koji ne mogu jedni bez drugih. Oni su jači na riječima nego na djelima, pa njihove slabosti izazivaju zarazan smijeh, smijeh kojim i samima sebi želimo oprostiti slične mane&hellip;&ldquo;<br />Živko Jeličić, iznimno značajan splitski i hrvatski književnik druge polovice 20. stoljeća, Bužu je napisao prvo kao farsu, a potom i kao scenarij za TV film (1988.) u maestralnoj režiji Vanče Kljakovića te vrhunskim glumačkim izvedbama Ivice Vidovića i &Scaron;pira Guberine..</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-04-buza_hnk.jpgHNK Mostar priprema novu predstavu 'Logorovanje'http://grude.com/clanak/?i=6382663826Grude.com - klik u svijetWed, 02 May 2018 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-02-logorovanje-pocetak_proba_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru počele su probe za novu predstavu 'Logorovanje'. Ovaj kazališni komad radi se u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, a režira ga Ivan Leo Lemo.<p><br /><br />&bdquo;Logorovanje&ldquo; je inscenacija logorskih dana Ilije Jakovljevića u dva režima i dva sustava. Njegove uzničke godine u usta&scaron;kom logoru Stara Gradi&scaron;ka te njegovo uhićenje i posljednji mjeseci života u komunističkom zatvoru nakon Drugog svjetskog rata. Na neki način to je jedna kondenzirana dramska sinteza njegovih posljednjih sedam godina života (1941-1948), temeljena na materijalu iz dvije knjige: &bdquo;Konclogor na Savi&ldquo;, memoarskim bilje&scaron;kama Ilije Jakovljevića iz usta&scaron;kog zatvora, napisanim tijekom 1943. u Zagrebu, a objavljenim tek 1999., te &bdquo;Grobnica za Borisa Davidoviča&ldquo;, remek djelu komunističke logorologije Danila Ki&scaron;a koja je sredinom 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća izazvala velike prijepore i otpore među dijelom dogmatizirane književne i političke elite koja se nije htjela ili mogla suočiti s okrutno&scaron;ću i zločinima Staljinovih logora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen u Mostaru (1898.), Jakovljević se je &scaron;kolovao u Sarajevu i u Zagrebu, gdje je postao uglednim odvjetnikom, književnikom i novinarom. Uređivao je nekoliko časopisa i listova, a jedno vrijeme bio je i predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prista&scaron;a Hrvatske seljačke stranke, poku&scaron;avao se u novinama koje je uređivao (&bdquo;Hrvatski Dnevnik&ldquo;) vrlo ustrajno zalagati za liberalno-demokratski kritički otklon i od monarhističkog jugoslavenskog režima, i od bolj&scaron;evičkoga internacionalizma, ali i od primitivnog nacionalizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U logor je otpremljen zajedno sa skupinom intelektualaca, već u listopadu 1941. U mjesecima koji su slijedili, druge su oslobađali, a Jakovljević je ostao u Staroj Gradi&scaron;ki sve do 17. prosinca 1942. No, time nije kraj njegovih nedaća. Nakon izlaska iz logora, Jakovljević u rujnu 1944. odlazi u partizane. Poslije propasti NDH, zavr&scaron;etka rata i pobjede komunista, ponovno ga uhićuju. Ovaj put bez povratka. Poznat je samo datum smrti u zatvoru: 28. listopada 1948. Poku&scaron;alo se je, kao i uvijek u takvim slučajevima, službeno sugerirati samoubojstvo. Nakon toga nastupa polustoljetna &scaron;utnja i potpuni zaborav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Logorovanje&ldquo; želi u jednom suvremenom redateljskom ključu podsjetiti na vječno prokletstvo i sudbu intelektualca u totalitarističkim režimima, progovarajući o strahu kao glavnom obilježju oba sustava i o borbi protiv istog. Neprijatelji režima uvijek su oni, poput Jakovljevića koji propitkuju kolektivističke koncepte, oni koji su prijetnja svojom intelektualnom karizmom, oni kojima je ljudskog dostojanstvo uvijek iznad nacionalnih ili internacionalnih dogmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zemlji u kojoj jo&scaron; nije zavr&scaron;io ni Drugi svjetski, a nekmoli ovaj pro&scaron;li rat, repertoarno se čini posve opravdano i poželjno scenski ovjekovječiti portret intelektualca kojeg su zatvarali i hapsili i Pavelić i Tito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju Robert Pehar, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Bojan Beribaka iz HNK Mostar, potom Branimir Vidić i Boris Matić iz KMD Dubrovnik te Ivo Kre&scaron;ić. Premijerna izvedba bit će odigrana u okviru Mostarskoga proljeća 29. svibnja u HNK Mostar, s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-02-logorovanje-pocetak_proba_3.jpgProljetna kinoteka u kinu Posušje http://grude.com/clanak/?i=6358563585Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 17:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-kino_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt 'Proljetna kinoteka Posušje' uključuje prikazivanje raznih filmskih naslova u posuškoj kinodvorani tako da će se na popisu naći stari kultni, domaći festivalski, te i novi popularni filmovi.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Filmska prikazivanja mogu se očekivati svake subote u 7 sati, a svi naslovi kao i daljne informacije se mogu pronaći na <a title="Posu&scaron;je kino" href="https://www.facebook.com/Proljetna-Kinoteka-Posu&scaron;je-502741306794454/" target="_blank">Facebook stranici</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karte, koje će se prodavati na ulazu u kinodvoranu, po filmu će iznositi 2KM, a na prikaze su pozvani svi građani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod organizacijom posu&scaron;ke mladeži, te uz potporu Fondacije Sch&uuml;ler Helfen Leben i Općine Posu&scaron;je projekt ima u cilju pro&scaron;iriti lokalnu filmsku kulturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi na redu jest film Čudo (Wonder) koji je će se prikazivati 21. travnja u 19 sati. Govori o dječaku sa deformacijama lica prvi koji put polazi u javnu &scaron;kolu, dok je do tada bio &scaron;kolovan kod kuće. Upoznajemo ne samo njegove probleme, već i probleme cijeloga dru&scaron;tva dana&scaron;njice. Prigodan je za sve uzraste, a inspirirati će podjednako i djecu i odrasle.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-kino_posusje.jpg​Predstavljanje knjige 'Prilozi za povijest HR HB' Jadranka Prlićahttp://grude.com/clanak/?i=6357263572Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-jadranko_prlic_knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O knjizi će pričati akademici Jakov Pehar i Franjo Ljubić te mr.sc. Vladimir Šoljić.<p>&nbsp;</p> <p>U organizaciji Hrvatske Akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini i Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru u četvrtak 19. travnja održati će se predstavljanje knjige &bdquo;Prilozi za povijest HZ HB&ldquo; koju je napisao dr.sc. Jadranko Prlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga će biti predstavljena na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru, u amfiteatru &bdquo;Vjekoslav Klaić&ldquo;, s početkom u 12.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O knjizi će pričati akademici Jakov Pehar i Franjo Ljubić te mr.sc. Vladimir &Scaron;oljić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-jadranko_prlic_knjiga.jpgPOSUŠJE: Zaštitno istraživanje, konzervacija i restauracija lokaliteta Ričinahttp://grude.com/clanak/?i=6354363543Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-stecci_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt zaštitno arheološko istraživanje srednjovjekovne nekropole stećaka Općine Posušje započeo je u ponedjeljak 9. 4. 2018. <p>&nbsp;</p> <p>Nositelj projekta je Općina Posu&scaron;je uz potporu Federalnog ministarstva kulture i &scaron;porta. Voditelj istraživanja je Tino Tomas, arheolog sa sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnu ekipu na istraživanju čine arheologinje Maja Soldo, Josipa Penava i Katarina Be&scaron;lić, te student arheologije Tomislav Mihalj. Ovaj projekt predstavlja prvu fazu projekta &bdquo;Za&scaron;titno istraživanje, konzervacija i restauracija lokaliteta Ričina, Posu&scaron;je.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Posu&scaron;je ovim projektom nastavlja aktivnosti na za&scaron;titi kulturno-povijesne i graditeljske ba&scaron;tine lokaliteta Ričina koji se nalazi na listi Peticije za progla&scaron;enje Ričine nacionalnim spomenikom. Vremenski okvir arheolo&scaron;kog istraživanja ove faze projekta je 9. 4. 2018. &ndash; 19. 4. 2018. ovisno o situaciji na terenu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-stecci_posusje.jpgVečeras “Parovi” Mire Gavrana - priča o muško-ženskim odnosimahttp://grude.com/clanak/?i=6353663536Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-parovi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava će biti odigrana večeras u 20 sati u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače.<p><br /><br />Nakon &scaron;to je Mostarsko proljeće pro&scaron;le godine počelo s Gavranovom predstavom &ldquo;Pivo&rdquo;, ove godine na Dane Matice dolaze &ldquo;Parovi&rdquo; Mire Gavrana i Teatra Gavran, u režiji Roberta Raponje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada je god moguće, nastojim da naslov moje predstave ili romana najavi i osnovnu temu koja se u tekstu obrađuje i da u tom pogledu ne prevarim publiku. U ovom slučaju publika će doista dobiti priču o parovima i mu&scaron;ko-ženskim odnosima, koji su moja najdraža tema. A to &scaron;to se događa između mu&scaron;karaca i žena, zanimljivo je svim gledateljima jer ih se tiče i jer je prepoznatljivo, pa s lakoćom, u pričama drugih parova, čovjek pronađe sebe i svoju partnericu i odmjeri svoju životnu situaciju i sebe samoga. &Scaron;est sjajnih glumaca Za &ldquo;Parove&rdquo; kažu da je najambicioznija predstava Teatra Gavran u proteklih petnaestak godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;est sjajnih glumaca u atraktivnim suvremenim pričama koje se tiču svakoga od nas. Majstorski dijalozi i upečatljivi karakteri nekoga će nasmijati, nekoga rasplakati, ali nikoga neće ostaviti ravnodu&scaron;nim. Upravo ovo stoji na mrežnoj stranici Teatra Gavran i svakako je najbolja preporuka za pogledati predstavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ovaj Gavranov tekst do sada je igrao premijerno u Litvi i Makedoniji, a na hrvatskim pozornicama redovito pobire pljesak i odlične kritike. Riječ je o Raponjinoj četrnaestoj režiji nekog Gavranova teksta, a nerijetko su njihove predstave znale prema&scaron;iti brojku od pedeset, pa i stotinu repriznih izvedbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sretan zbog jubileja</strong><br />Scenu i kostime osmislila je Jasmina Pacek, a izbor glazbe potpisuje Neven Zebić. Sponzor večeri je HT Eronet. Inače, Teatar Gavran pro&scaron;le je godine s Maticom hrvatskom Mostar potpisao sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji, a o ovogodi&scaron;njem jubilarnom izdanju najizvođeniji hrvatski autor kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovom prigodom moram istaknuti kako sam iznimno sretan &scaron;to su Dani Matice do&scaron;li do svoje jubilarne, 20. obljetnice. Osobno, ovo mi je iznimno draga manifestacija i gostujući na njoj mogli smo se uvjeriti koliko pozornosti i ljubavi organizatori i građanstvo posvećuju kulturi, a i samome kazali&scaron;tu. Naime, njegovanje kazali&scaron;ne umjetnosti kroz predstave koje se igraju na hrvatskome istodobno je i njegovanje hrvatske književne riječi i zahtjevne i čarobne glumačke umjetnosti, kroz koju svi volimo dodirnuti sukus na&scaron;ega života.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-parovi.jpegFOTO: Mažoretkinje, Hrvatska glazba Mostar i visoki uzvanici uveličali otvaranje 'Mostarskog proljeća'http://grude.com/clanak/?i=6339163391Grude.com - klik u svijetSun, 08 Apr 2018 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-08-0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mimohodom od Parka nobelovaca do dvorane Kosače u Mostaru započelo je još jedno veličanstveno Mostarsko proljeće.<p>&nbsp;</p> <p>Uz Mostarske mažoretkinje i Hrvatsku glazbu Mostar koji su uveličali hodali su predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić i počasni predsjednik MH Josip Muselimović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostar će, zahvaljujući "Proljeću", obilovati događajima tijekom travnja, svibnja i lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-08-0.jpgNAJAVA: Promocija knjige 'Izopačeno čovječanstvo' Žane Alpeza u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=6331863318Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-zana_alpeza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Recezenti knjige „Izopačeno čovječanstvo“ su dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Mirela Holy i Željko Šiljeg.<p><br />JU &bdquo;Kulturno-&scaron;portski centar&ldquo; Ljubu&scaron;ki, odjel Knjižnica Ljubu&scaron;ki, organizira promociju knjige &bdquo;Izopačeno čovječanstvo&ldquo;, autorice Žane Alpeza, u ponedjeljak 9. travnja 2018. godine, s početkom u 19 sati, u Gradskoj vijećnici Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recezenti knjige &bdquo;Izopačeno čovječanstvo&ldquo; su dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Mirela Holy i Željko &Scaron;iljeg, dok će pak istu, izuzev autorice, predstaviti novinar i publicist Ilko Barbarić te don Ivan Bebek.<br />U glazbenom djelu promocije nastupit će učenici Osnovne glazbene &scaron;kole Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko o knjizi: Knjiga &bdquo;Izopačeno čovječanstvo&ldquo; je skup Kolumni koje je autorica Žana Alpeza pisala za države u regiji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) u zadnjih godinu dana. Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima laži, patologije, licemjerstva i beznađa u svakodnevnom životu iz perspektive autorice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Radio Ljubu&scaron;ki</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-zana_alpeza.jpgNajljepša marka HP Mostar u 2017. je izdanje '25 godina Međunarodne humanitarne organizacije Mary's Meals'http://grude.com/clanak/?i=6322863228Grude.com - klik u svijetWed, 28 Mar 2018 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-28-proglasenje_najmarka2018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvu nagradu, poklon bon za putovanje po želji u vrijednosti 1.500,00 KM sponzora turističke agencije G-tour Međugorje, osvojila je Manuela Zovko iz Žepča.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje po&scaron;tanske marke '25 godina Međunarodne humanitarne organizacije Mary's Meals' autora Davida Swifta najljep&scaron;a je marka Hrvatske po&scaron;te Mostar u 2017. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupno 347 pristiglih glasačkih listića ova marka je osvojila 93 glasa.<br />Druga najljep&scaron;a marka je &ldquo;100. obljetnica spa&scaron;avanja hercegovačke djece&ldquo; autora akademskog slikara Anđelka Mikulića, a na trećem mjestu je izdanje &bdquo;Mitovi i flora 2017. &ndash; Narcis i Eho&ldquo; autorice akademske slikarice Tamare Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznanja za najljep&scaron;e marke uručili su član Uprave HP Mostar - izvr&scaron;ni direktor za razvoj sustava i marketing Ivan Su&scaron;ac i direktor Sektora prodaje Josip Bulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2017. godini izdane su 23 po&scaron;tanske marke. O najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 25. ožujka 2018. Deset najsretnijih glasača nagrađeno je vrijednim nagradama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu nagradu, poklon bon za putovanje po želji u vrijednosti 1.500,00 KM sponzora turističke agencije G-tour Međugorje, osvojila je Manuela Zovko iz Žepča.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osim ove nagrade izvučeno je jo&scaron; 9 nagrada.</strong><br />2. nagrada - katalozi po&scaron;tanskih maraka HP Mostar - Mila Vucelja, Drvar<br />3. nagrada - katalozi po&scaron;tanskih maraka HP Mostar - Dubravko Kolovrat, Jajce<br />4. nagrada &ndash; &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka 2017.&ldquo; - Petar Dugandžić, Čitluk<br />5. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka 2017.&ldquo; - Mirza Rustempa&scaron;ić, Ora&scaron;je<br />6. nagrada - &bdquo;Godi&scaron;nja zbirka maraka 2017.&ldquo; - Ante Dugandžić, Čitluk<br />7. nagrada - zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; - Blaženka Mijatović, Ljubu&scaron;ki<br />8. nagrada - zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; - Mario Hrkać, &Scaron;iroki Brijeg<br />9. nagrada poklon paket HP Mostar - Zlatan Bajić, Sarajevo<br />10. nagrada poklon paket HP Mostar - Anja Miladin, Mostar</p> <p><br /><em>PR</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-28-proglasenje_najmarka2018.jpgNakon Mostara i Čapljine, Trio Ardea oduševila i u Dubrovnikuhttp://grude.com/clanak/?i=6306563065Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 22:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-018_trio_ardea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu međunarodne turneje ''Trio Ardea'', tri mlade glazbenice Ana Dolžan (violina), Selma Hrenovica (violončelo) i Zerina Šabotić (klavir) održale su koncert u crkvi sv. Franje Asiškog u Čapljini, gdje im je uz župljane domaćin bio fra Mile Vlašić.<p>&nbsp;</p> <p>Trio Ardeu čine iznimno perspektivna mlada slovenska violinistica s adresom u Zurichu Ana Dolžan te nadarene sarajevske violončelistica Selma Hrenovica i pijanistica Zerina &Scaron;abotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turneja mladih talentiranih glazbenica dio je projekta Međunarodnog seminara klasične glazbe Ardea, koji je realiziran uz podr&scaron;ku fonda Europske unije Creative Europe, namijenjen je razvijanju mladih nadarenih glazbenika te razvoju njihove publike. &nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/agencije</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-018_trio_ardea.jpgU župi Mostarski Gradac proslavljen blagdan svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog narodahttp://grude.com/clanak/?i=6303763037Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-018_dobric_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U crkvi svetog Josipa u župi Mostarski Gradac, u Dobrič - Provu proslavljen je sveti Josip, zaštitnik crkve i mjesta, te čitavog hrvatskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Uz fra Bonifacija Barbarića i fra Milu Vla&scaron;ića, svetu misu predvodio je grudski župnik fra Stanko Pavlović. Na svetoj misi pjevao je dječji zbor svetog Josipa i mje&scaron;oviti pjevački zbor "Sveti Ante '39".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojoj propovijedi fra Stanko se osvrnuo na život svetog Josipa za kojega je sv. Matej apostol kazao da je bio pravedan, krepostan i svet čovjek. Podsjetio je na njegovu brigu o malenom Isusu i majci Mariji. Istaknuo je i njegovu veliku ulogu na vrijeme koje nam ima doći, a to je najveći kr&scaron;ćanski blagdan Uskrs kada je život pobijedio smrt, a svjetlo tamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svete mise, druženje je nastavljeno ispred crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Framost</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-018_dobric_glavna.jpg