Politikahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Kolinda Grabar-Kitarović otvara svoj Ured Hrvatima iz BiH, prijave do nedjeljehttp://grude.com/clanak/?i=5106151061Grude.com - klik u svijetTue, 21 Nov 2017 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-21-ce93b7c97ea8831859bbe17c36b83648_xl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 2. prosinca 2017. godine Ured predsjednice Republike Hrvatske otvara svoja vrata Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. <p>Zainteresirani svoj dolazak moraju prijaviti putem obrasca koji se nalazi na internetskoj stranici <a href="http://predsjednica.hr/objava/14/6/1937" target="_blank">www.predsjednica.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Popunjeni obrazac potrebno je poslati na e-mail protokol@predsjednica.hr ili putem faksa broj 385 1 4565 159 najkasnije do nedjelje, 26. studenoga 2017. godine, priopćeno je iz Ureda predsjednice RH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-21-ce93b7c97ea8831859bbe17c36b83648_xl.jpgGeneral Jelić: Hrvatski predstavnici podržali su Tužiteljstvo koje je hrvatski narod proglasilo zločincimahttp://grude.com/clanak/?i=5106051060Grude.com - klik u svijetTue, 21 Nov 2017 21:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-21-mijo_jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zlatan Mijo Jelić u emisiji 'Moja Hrvatska', prikazanoj 7. studenog 2017. godine na Laudato TV, govorio je o tribinama koje se održavaju diljem Hrvatske, a u vezi odnosa i optužnica prema HVO-u, nazivajući ih kolektivnim optužnicama kojima se sudi hrvatskom narodu i političkom vodstvu te da teza o Hrvatskoj kao agresoru na BiH nema dokaza i da se radi o apsolutnoj laži.<p>&nbsp;</p> <p>No, on je kritizirao i poteze hrvatskih političara u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje urednice i voditeljice Nade Prkačin koliko se vodi briga o ovim pitanjima od strane hrvatskih političara u BiH i jesu li oni negdje pogrije&scaron;ili, Jelić je kazao:</p> <p><strong>"Nakon smrti predsjednika Tuđmana, skoro 20 godina se ovi problemi uopće nisu tretirali kako bi trebali. &Scaron;to se tiče sada&scaron;njih političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH, sve optužnice i procese koji su pokrenuti protiv hrvatskih branitelja jako slabo prate. Nema sustavnog i organiziranog otpora prema ovim montiranim političkim optužnicama. Mislim da aktualnim hrvatskim političkim predstavnicima ove optužnice nisu u prvom planu i ne posvećuju im dovoljno brige i ne pona&scaron;aju se odgovorno prema ovim problemima. Mi branitelji smo čak i &scaron;okirani kada su na&scaron;i legalni i legitimni predstavnici 19. srpnja ove godine u Domu naroda dali pozitivno mi&scaron;ljenje na Izvje&scaron;će o radu Tužiteljstva u 2016. godini. Tom istom Tužiteljstvu koji je podiglo na desetke optužnica protiv hrvatskih branitelja gdje je hrvatski narod i Herceg-Bosna progla&scaron;avaju zločinačkom organizacijom, a Republika Hrvatska agresorom na BiH. To je bilo i vrijeme kada su podignute optužnice protiv hrvatskih branitelja u Bosanskoj posavini, jedinoj općini u Bosanskoj posavini koja se obranila od velikosrpskog agresora".</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-21-mijo_jelic.jpgNakon vladavine zemljom od čak 37 godina Mugabe podnio ostavkuhttp://grude.com/clanak/?i=5105651056Grude.com - klik u svijetTue, 21 Nov 2017 17:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-21-91661359b3d9d561f848.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ranije je Mugabe odbio podnijeti ostavku usprkos vojnom puču izvedenom prošlog tjedna, no danas je predsjednik Zimbabvea ipak to učinio. Na vlasti je bio od 1980. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe podnio je ostavku, priopćio je predsjednik parlamenta Zimbabvea Jacob Mudenda, pi&scaron;e BBC.<br />Iznenadna objava stigla je u trenutku dok su parlamentarci raspravljali o pokretanju procesa smjene 93-godi&scaron;njeg lidera. Ranije je Mugabe odbio podnijeti ostavku usprkos vojnom puču izvedenom pro&scaron;log tjedna. Na vlasti je bio od 1980. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;i potpredsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa, otpu&scaron;ten prije dva tjedna, pozvao je danas predsjednika Roberta Mugabea da podnese ostavku i kazao da se neće vratiti u svoju zemlju dok mu sigurnost ne bude zajamčena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pozivam predsjednika Mugabea da uvaži pozive naroda na ostavku kako bi zemlja mogla naprijed te kako bi sačuvao nasljedstvo &scaron;efa države - kazao je Mnangagwa u izjavi danoj novinarima.Mnangagwa je otpu&scaron;ten 6. studenoga na inzistiranje prve dame Grace Mugabe koja se nije slagala s time da naslijedi 93-godi&scaron;njeg predsjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov odlazak je izazvao intervenciju vojske koja kontrolira zemlju od noći s 14. na 15. studenoga.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-21-91661359b3d9d561f848.jpegČović: HNS BiH je najveći problemhttp://grude.com/clanak/?i=5103451034Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2017 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-20-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čović je istaknuo kako se HNS BiH danas povezuje s HZ Herceg Bosnom, zbog čega je uvjeren će se ga ova institucija očuvati.<p><br />Predsjedatelj BiH Predsjedni&scaron;tva Dragan Čović ocijenio je kako Hrvatski narodni sabor BiH predstavlja najveću enigmu bo&scaron;njačkoj politici, te je ratnohu&scaron;ka&scaron;ke poruke bo&scaron;njačkih političara ocijenio &lsquo;zamagljivanjem&rsquo; problema kako se ne bi promijenio Izborni zakon.<br />&ldquo;HNS je ključni problem bo&scaron;njačke politike, nemaju odgovor na takvu politiku i sve su činili kako bi nas podijelili, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>. Poku&scaron;aji nisu uspjeli, niti uz podzemlje, obavje&scaron;tajni rad, silna materijalna sredstva, ucjene&rdquo;, rekao je Čović u intervjuu za <strong>Radio mos</strong>t, koji zajednički realiziraju Radio Herceg Bosne i Hrvatski radio u Melbourneu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>EU i NATO</strong><br />Čović je istaknuo kako se HNS BiH danas povezuje s HZ Herceg Bosnom, zbog čega je uvjeren će se ga ova institucija očuvati. Odbio je izravno komentirati istup bo&scaron;njačkog kolege Bakira Izetbegovića o &lsquo;spremnosti na rat&rsquo;, ističući kako se radi odvlačenju pozornosti.</p> <p><br />&ldquo;Izbjegavam komentirati &scaron;to drugi političari govore. A kolega Izetbegović je gotovo posljednjih godinu dana u funkciji jačanja političke opcije te daje snažnije izjave i različito tumači događaje, čak i vezane uz EU i NATO. Na&scaron; odgovor nije u nadopunjavanju o&scaron;trine tih izjava nego da nas nitko neće pomaknuti sa sada&scaron;njih pozicija. Ono &scaron;to je očuvano u Domovinskom ratu, hrvatski narod će uz potporu RH ostvariti, a to je jednakopravnost&rdquo;, rekao je Čović.</p> <p><br />&ldquo;Evidentno sve te izjave i poruka, primjerice i SDA o Pelje&scaron;kom mostu kako će tražiti obustavu izgradnje, besmislene su. Istodobno nas žele uvući u zamku da se zamagli kriza u Sarajevu, a da se u javnosti govori o problemima u regiji. Nama to nije cilj. Nama je cilj ispuniti uvjete za EU&rdquo;, dodao je hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez inženjeringa</strong><br />On je uvjeren kako će se izmijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi Hrvati mogli birati svoje političke predstavnike zbog čega se upućuju poruke, tvrdi on, kojima se potiče podizanje napetosti.<br />&ldquo;Izmjene Izbornog zakonodavstva ćemo ostvariti. Nema moderne BiH bez jednakopravnog hrvatskog naroda. Ovo je stvaranje okruženja da se o tome ne priča. I da se pomalo zvecka oružjem u funkciji slične politike 90-ih. Mi nećemo govoriti o sivilu rata, nego budućnosti.</p> <p><br />Sve &scaron;to mi tražimo jest da hrvatski narod može birati svoje predstavnike u Domu naroda i Predsjedni&scaron;tvu. To je minimum minimuma. To su najvi&scaron;i demokratski standardi. Ne sumnjamo da ćemo ga promijeniti i da ćemo osigurati da se Hrvatima izbornim inženjeringom bira predstavnike. Izbora će biti&rdquo;, istaknuo je hrvatski član državnog vrha.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-20-maxresdefault.jpgZELENIKA: Komšić nam nudi titoizam i dominaciju Bošnjaka kao proeuropski koncepthttp://grude.com/clanak/?i=4098140981Grude.com - klik u svijetFri, 17 Nov 2017 08:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-17-ceh_smilje_sb_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umjesto etničkog koncepta, na kojem je i nastala moderna BiH, Komšić nam, kaže Zelenika, nudi titoizam kao proeuropski koncept..<p>Predsjednik Županijskog odbora HSS BiH Zapadnohercegovačke županija Josip Zelenika komentirao je za Hrvatski Medijski Servis najavu predsjednika Demokratske fronte Željka Kom&scaron;ića, o &ldquo;kontraofanzivi sarajevske ljevice u nametanju građanskog koncepta u BiH, jer je, kako je rekao, etnički koncept uzrok sukoba i propadanja BiH&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kom&scaron;ić priznaje da je ljevica koju je predstavljao on i ekipa iz SDP-a predvođena Lagumdžijom, propala, te da je potrebno iznaći izlaz iz nacionalizma koji ih je zahvatio i prirastao njihovim zavnobihskim srcima, kaže Zelenika za Hrvatski Medijski Servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto etničkog koncepta, na kojem je i nastala moderna BiH, Kom&scaron;ić nam, kaže Zelenika, nudi titoizam kao proeuropski koncept i poučava kako metoda &bdquo;kopiranja&ldquo; nije poznata u politici, ali da moramo kopirati europski model građanskog dru&scaron;tva prema kojem smo svi &bdquo;Bosanci i Hercegovci&ldquo; navodeći bizarne primjere u maniri Slave Kukića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Čovjek koji je čak dva puta uzurpirao poziciju hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH uči nas suživotu i stvaranju &bdquo;nove paradigme&ldquo; koja bi se trebala temeljiti na kvazi-ljevičarskom, a ustvari dominantno nacionalističkom stavu da je jedino rje&scaron;enje građanski ustav, tj. buduća dominacija bo&scaron;njačkog naroda u BiH, kaže Zelenika za HMS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tragu toga je, dodaje, i njegov stav da Dom naroda treba izgubiti svoju poziciju ravnopravnog doma u Parlamentu FBiH, čime bi hrvatski narod, kao i srpski u Federaciji BiH bio apsolutno marginaliziran od dono&scaron;enja odluka &ndash; naravno, osim onih pojedinaca koji pristanu nositi teret ljevičarskog Sejde Bajramovića, ili jo&scaron; bolje &ndash; bosanskog Željka Kom&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-17-ceh_smilje_sb_4.jpgNema mira u Bosni i Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=4097640976Grude.com - klik u svijetThu, 16 Nov 2017 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-16-predsjednistvo-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Politički odnosi u Bosni i Hercegovini već su dovoljno zamršeni, a sada je došlo do novog zaoštravanja.<p>&nbsp;</p> <p>Intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle, u kojemu je izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova ("&scaron;to trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova bosanskih Srba") razbjesnio je srpske političare i u BiH i u Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ovoga, jo&scaron; jedan intervju uzburkao je strasti, ovaj put dao ga je srpski član Predsjedni&scaron;tva Mladen Ivanić. Izazvao je bijes dijela javnosti jer ne bi podržao referendum o odcjepljenju Republike Srpske. U ovom trenutku ne postoji niti jedna međunarodna snaga koja bi iza toga stajala, Prvo, Srbija ne bi stala iza toga zbog Kosova. Postoji samo treći način kako to možete učiniti, a to je ratom. Ja to ne želim i nikada neću ući u rat, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuv&scaron;i sve to, na sjednicu Zastupničkog doma parlamenta nisu do&scaron;li zastupnici iz srpskih stranaka pa je sjednica odgođena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine boji se da su zbog "svakakvih izjava i poteza ovih dana, i prema Hrvatskoj i prema Srbiji, pa i prema Crnoj Gori", destabilizirani međusobni odnosi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je Izetbegović duboko naru&scaron;io susjedske odnose, jo&scaron; jednom je potvrdio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Rekao je da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No nakon burnog dana, mirnije vijesti stigle su iz Banjaluke, gdje je održan susret svih predstavnika koalicije srpskih stranaka. Zaključak je jasan - neće se prikloniti politici Milorada Dodika te žele prekid svih ratnohu&scaron;kačkih poteza i nastavak sudjelovanja u državnoj vlasti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-16-predsjednistvo-bih.jpgVlada FBiH prodaje hotel i odmaralište u Gracu, vrijedne 8 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=4095540955Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-djuro-salaj-gradac-45.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel "Đuro Salaj" je ustvari devastirani objekt, na četiri kata, s ukupnom površinom od 4.448 metara kvadratnih.<p>&nbsp;</p> <p>Odlukom Federalne vlade Agencija za privatizaciju FBiH objavila je javni poziv za prodaju dva hotela "Đuro Salaj" i "Valter Perić", koji su u vlasni&scaron;tvu Federacije BiH, a koji se nalaze u Gracu u Hrvatskoj. Oba hotela u prodaju su stavljena zajedno s pripadajućim zemlji&scaron;tem, metodom neposredne pogodbe, a ukupna procijenjena vrijednost iznosi 8.067.531 KM, pi&scaron;e Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel "Đuro Salaj" je ustvari devastirani objekt, na četiri kata, s ukupnom povr&scaron;inom od 4.448 metara kvadratnih, dok je zemlji&scaron;te koje bi novi vlasnik također kupio povr&scaron;ine 6.351 metara kvadratnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objekt posjeduje vodovodnu, kanalizacijsku, telefonsku i elektro infrastrukturu, a nalazi se uz samu plažu. Riječ je o vlasni&scaron;tvu Složene organizacije udruženog rada "Titovi rudnici uglja" iz Tuzle, a prodaje se u zatečenom stanju, po sustavu viđeno-kupljeno, a njegova vrijednost iznosi 7.038.054 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi objekt koji je stavljenu prodaju je odmarali&scaron;te "Valter Perić", koje se nalazi u pasivnom podbilansu gospodarskog dru&scaron;tva JP Elektroprivreda BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupna imovina ovog odmarali&scaron;ta iznosi 368 metara kvadratnih, a na parceli je izgrađen objekt korisne povr&scaron;ine 505 metara kvadratnih, na dva kata. Vrijednost ovog odmarali&scaron;ta procijenjena je na 1.029.477 KM. Svi ponuđači, skupa sa svojim ponudama, dužni su uplatiti depozit od 100.000 KM, kao i ispuniti ostale uvjete koji su propisani ovim javnim pozivom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponude se dostavljaju neposredno ili preporučenom po&scaron;tom do 14. prosinca, a sve uvjete možete pronaći na stranici Agencija za privatizaciju FBiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-djuro-salaj-gradac-45.jpgČović odbio proslavu Dana državnosti BiH 25. studenoga: Tada je proslava svete Kate u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=4094540945Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2017 02:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-15-015_covke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović je potvrdio da 25. studenog neće sudjelovati u organizaciji Dana državnosti BiH jer je Bakir Izetbegović samoinicijativno upućivao poziv za obilježavanje. <p>&nbsp;</p> <p>On je rekao da je predlagao da se 25. studeni obilježi nekoliko dana prije ili poslije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ujedno i opomena Bakiru Izetbegoviću koji posljednjih dana zagovara rat u BiH i najavljuje priznanje Kosova, bez da se konzultirao s hrvatskim i srpskim članom Predsjedni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je 25. studenoga velika svečanost u Grudama i proslava blagdana svete Kate, prvi čovjek Hrvata u BiH uvijek je dobrodo&scaron;ao u Grude, pa ako se odluči toga dana doći u župi će biti srdačno primljen, kao i svaki drugi prijatelj Gruda, bez obzira odakle dolazio i na koji se način odnosio prema župi koja je utemeljena 1895. godine, a za čiju su crkvu župljanima darovali zemlji&scaron;te franjevcima prije punih 160 godina, 1857. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-15-015_covke.jpgGruđanka na dužnosti tajnika za Međunarodnu suradnju Mladeži HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=4089840898Grude.com - klik u svijetMon, 13 Nov 2017 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-12-017_hdz_martina_corluka_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedništvo Mladeži HDZ BiH održalo je 5. redovitu sjednicu Predsjedništva u Livnu na kojoj su razmatrana aktualna i tekuća pitanja vezana za položaj mladih u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Prije početka sjednice Predsjedni&scaron;tva održan je radni sastanak s predsjednikom Vlade Hercegbosanske županije Ivanom Jozićem, koji je pozdravio dosada&scaron;nji rad Mladeži i iskazao potporu Vlade HBŽ u daljnjim aktivnostima koji će potaknuti pozitivne trendove u svim sferama među mladima. Na početku sjednice članovima Predsjedni&scaron;tva Mladeži HDZ BiH riječi dobrodo&scaron;lice uputili su domaćini, predsjednik Županijskog odbora Mladeži HDZ BiH Hercegbosanske županije Ante Bokanović i predsjednik Općinskog odbora Mladeži HDZ BiH Livno Mirko Krivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U uvodnome dijelu sjednice članove Predsjedni&scaron;tva pozdravio je načelnik općine Livno, Luka Čelan, poželio im dobrodo&scaron;licu i izrazio podr&scaron;ku radu Mladeži HDZ BiH i mladim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usvajanjem dnevnoga reda sjednice, razmatrane su ključne točke sjednice Predsjedni&scaron;tva koje se tiču dosada&scaron;njih aktivnosti, pripreme budućih projekata koji će omogućiti dodatnu edukaciju svih članova Mladeži i omogućiti jačanje položaja i participaciju u dru&scaron;tvu svih mladih. Članovi Predsjedni&scaron;tva istaknuli su kako upravo mladi trebaju biti glavni pokretač dru&scaron;tvenih promjena te najavili inicijative na svim razinama u cilju pobolj&scaron;anja položaja mladih osoba iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrta točka sjednice Predsjedni&scaron;tva odnosila se na koordinirano djelovanje te organiziran rad svih razina Mladeži HDZ BiH na kojoj su bili prisutni i članovi Predsjedni&scaron;tva Gradskog odbora Mladeži HDZ BiH Mostar. Usugla&scaron;eno je kako organiziranim radom i kohezijskim djelovanjem svih stranačkih tijela Mladež HDZ BiH ima obavezu biti glavni inicijator promjena, osobito u sredinama gdje je položaj hrvatskog naroda ugrožen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Predsjedni&scaron;tva Mladeži HDZ BiH naglasili su kako su zajedni&scaron;tvo, rad i edukacija glavni mehanizmi opstanka mladih i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Predsjedni&scaron;tvo Mladeži ocijenilo je pozitivnim dosada&scaron;nji angažman Mladeži HDZ BiH i u cijelosti iskazalo podr&scaron;ku predsjedniku Mladeži HDZ BiH, Mariu Mikuliću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju radnog dijela sjednice, Predsjedni&scaron;tvo Mladeži je jednoglasno izabralo Martinu Ćorluku za v.d. tajnika za Međunarodnu suradnju Mladeži HDZ BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-12-017_hdz_martina_corluka_1.jpgVELIKA POBJEDA IVE SANADERA: Snimka da je primio mito montirana!http://grude.com/clanak/?i=4087040870Grude.com - klik u svijetSat, 11 Nov 2017 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-11-017_sanader.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska je na arbitraži protiv mađarskog MOL-a u Ženevi u glatko izgubila, a pažljivo čitanje odluke koju posjeduje Večernji list, a koju hrvatska Vlada ne želi dati na uvid, otkriva i zašto. <p>&nbsp;</p> <p>Svi su hrvatski argumenti propali - Hrvatska nije uspjela dokazati da je Ivo Sanader zaista primio mito od &scaron;efa MOL-a Zsolta Hernadija u zamjenu za predaju upravljačkih prava u Ini, &scaron;to je bio temelj hrvatske na kojem je hrvatska strana bazirala slučaj. No i vi&scaron;e od toga &scaron;okiraju ocjene hrvatskog pravosuđa i USKOK-a koje su arbitri iznijeli u svojoj odluci: od toga da je Robert Ježić, ključni čovjek u hrvatskoj argumentaciji, nepouzdan svjedok i da su njegovi iskazi proturječni s namjerom da na&scaron;kode Ivi Sanaderu, do toga da su suca Ivana Turudića optužili za pristranost na suđenju Sanaderu, do optužbi da je snimka sastanka Sanadera i Hernadija u restoranu Marcellino, krunskog dokaza za davanje mito - montirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je velika pobjeda biv&scaron;eg hrvatskog premijera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-11-017_sanader.jpegPolitičari prosvjedovali u Parizu jer su muslimani molitvu obavljali na ulicihttp://grude.com/clanak/?i=4086240862Grude.com - klik u svijetSat, 11 Nov 2017 11:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-11-171111020.1_mn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuski političari u petak su prosvjedovali u Parizu zbog uličnih molitivi muslimana. <p>&nbsp;</p> <p>Ulicom koja se nalazi u jednom dijelu glavnog grada Francuske mar&scaron;iralo je oko 100 političara u znak prosvjeda protiv muslimana koji su u petak klanjali u javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari koji su pjevali nacionalnu himnu u molitvi su omeli oko 200 vjernika na ulici u Clichyju. Srećom, policija je uspjela spriječiti potencijalni konflikt između grupa. Kritičari ističu da je upotreba javnog prostora za obavljanje molitve zabranjena u francuskom sekularnom sistemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Javni prostor se ne može zauzeti na ovaj način", kazala je Valerie Pecresse, predsjednica Regionalnog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosvjedu su prisustvovali uglavnom republikanci, pripadnici desnog centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja sam odgovoran za mir i slobodu svih u mom gradu", kazao je Remi Muzeau, prvi čovjek pari&scaron;kog regiona Clichy koji je pozvao ministarstvo unutarnjih poslova Pariza da zabrani održavanje uličnih molitvi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-11-171111020.1_mn.jpgKolinda: 'U Hrvatskoj je izvanredno stanje'http://grude.com/clanak/?i=4085640856Grude.com - klik u svijetFri, 10 Nov 2017 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-10-kolinda4013.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Treba još jednom dobro razmisliti o prijedlogu proračuna za sljedeću godinu i sigurno će se naći dodatna sredstva za provedbu mjera demografske revitalizacije', kaže Predsjednica.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je prije dva dana u Opatiji žestoko kritizirala stanje u Hrvatskoj, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas je nastavila s kritikama. Ovog puta iz Vukovarsko-srijemske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska je danas, a posebice Slavonija, posebno ugrožena. Ugrožena je iseljavanjem i izumiranjem. Proteklih godina izgubili smo vi&scaron;estruko vi&scaron;e ljudi nego u obrani i oslobađanju Hrvatske. Hrvatska, slikovito rečeno, izlazi iz same sebe", rekla je Kolinda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, navela je kako su pro&scaron;le godine najveći negativan saldo emigracije u inozemstvo imale Vukovarsko-srijemska (-2369 osoba) i Osječko-baranjska županija (-3122 osobe), koje imaju i negativan saldo unutarnje migracije, a najveći je upravo u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1257 osoba).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stoga jo&scaron; jednom nagla&scaron;avam: demografsko pitanje je pitanje svih pitanja. Mi smo u izvanrednom stanju i traže se izvanredne mjere. Treba jo&scaron; jednom dobro razmisliti o prijedlogu proračuna za sljedeću godinu i sigurno će se naći dodatna sredstva za provedbu mjera demografske revitalizacije koje već godinama predlažu na&scaron;i ugledni demografi. Parcijalne mjere nisu dovoljne", poručila je Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, kojim Vlada želi povećati ulaganja u te dijelove Hrvatske, pruža dobru platformu za demografski oporavak, ali ga treba &scaron;to prije operacionalizirati konkretnim projektima, dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Hrvatski građani žele život"</strong></p> <p>Hrvatski građani žele zapo&scaron;ljavanje i veće plaće, "žele život, a ne životarenje", rekla je predsjednica upozoriv&scaron;i kako se u ime &scaron;tednje godinama gu&scaron;e male sredine, a pri tom se gube iz vida velike dugoročne &scaron;tete koje se na taj način čine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukovarsko-srijemska županija među pet posto najnerazvijenijih područja EU-a</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitajući Dan Vukovarsko-srijemske županije u ime premijera Andreja Plenkovića i Vlade, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac ustvrdila je kako je sada&scaron;nja Vlada u proteklih deset mjeseci uložila u Vukovarsko-srijemsku županiju vi&scaron;e sredstava nego protekla Vlada u četiri godine. Po njezinim riječima, u proteklih godinu dana u tu je županiju uloženo vi&scaron;e od milijardu kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je podatak da se Vukovarsko-srijemska županija nalazi među pet posto najnerazvijenijih područja EU-a, tako da zaslužuje iznimnu pozornost zbog koje se nitko ne bi trebao ljutiti, pi&scaron;e <strong>Index.hr</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Želim naglasiti odlučnu i nedvojbenu opredjeljenost Vade da svim građanima ove zemlje osigura socijalnu sigurnost, ravnopravni pristup obrazovanju i europski životni standard", kazala je Žalac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić pozvao je na poduzimanje konkretnih mjera kako bi se zaustavila propast slavonskog sela rekav&scaron;i kako s ljudima koji odlaze nestaju i sela, a s njima se gasi i cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-10-kolinda4013.jpgVelika policijska akcija u Sarajevu: Pretresi i uhićenja visokih funkcionera SDP-ahttp://grude.com/clanak/?i=4084340843Grude.com - klik u svijetThu, 09 Nov 2017 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-09-sipa_hapsenje_pretres_ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rano jutros u Sarajevu je započela velika policijska akcija pretresa i hapšenja bivših visokih funkcionera SDP-a, ekskluzivno saznaje portal Klix.ba.<p>&nbsp;</p> <p>Policija vr&scaron;i pretrese na čak deset lokacija u Sarajevu. Kako neslužbeno doznajemo, policija vr&scaron;i pretrese stanova Predraga Kurte&scaron;a, Dragana Miokovića, Kemala Kačapora i jo&scaron; nekoliko osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Mioković je biv&scaron;i policijski službenik Kantona Sarajevo i savjetnik nekada&scaron;njeg SDP-ovog ministra u Vladi FBiH Predraga Kurte&scaron;a, a s njim se dovodio u vezu kada je objavljeno da je sudjelovao u poku&scaron;aju zata&scaron;kavanja prometne nesreće koju je skrivio Kurte&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, vr&scaron;i se pretres stana Kemala Kačapora koji je bio jedan od najbližih suradnika nekada&scaron;njeg lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije i asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Nakon &scaron;to je SDP osvojio vlast na izborima 2010. godine Lagumdžija je Kačapora imenovao u Nadzorni odbor BH Telecoma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kačapor se dovodio u vezu s aferom namje&scaron;tanja tendera u BH Telecomu i to preko privatne firme BS Telecom. Tada je navodno prekr&scaron;en Zakon o javnim nabavkama jer je Kačapor sa suradnicima usklađivao tendersku dokumentaciju prema interesima privatne informatičke kuće BS Telecom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akciju sprovodi Federalna uprava policije po nalogu Tužiteljstva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako saznajemo, navedene osobe osumnjičene su zbog financijskih malverzacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o samoj akciji bit će poznato tokom dana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-09-sipa_hapsenje_pretres_ilustracija.jpgZdenko Ćosić: Po razvijenosti ZHŽ je odmah iza privilegiranog Sarajevahttp://grude.com/clanak/?i=4083440834Grude.com - klik u svijetWed, 08 Nov 2017 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-08-017_cosic_zdenko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić u intervjuu za Večernji list govori o financijskom stanju ove županije, stabilizaciji proračuna i redovitom izmirenju obveza. <p>&nbsp;</p> <p>Dotaknuo se i planova u sljedećoj godini te podsjetio na činjenicu da jo&scaron; uvijek ostaje ključni problem nepravedne raspodjele prihoda, o čemu ovisi kvaliteta života stanovni&scaron;tva ove županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćosić je komentirao i konstantnu majorizaciju Hrvata u BiH, koji su, kao najmalobrojniji narod, ostali jedini zagovornici vrijednosti na kojima BiH može opstati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovaj sastav Vlade ZHŽ-a uskoro će napuniti tri godine mandata. &Scaron;to je napravljeno u te tri godine i je li se moglo bolje?</strong></p> <p>- Nezahvalno je biti sam sebi recenzent, sam sebi ocjenjivač ili sudac. Bit će najbolje podsjetiti na probleme koji su prije tri godine bili svakodnevna tema - sindikati su stalno bili u &scaron;trajkovima upozorenja i pripremali se za generalni &scaron;trajk, majke su se vraćale s rodiljskoga dopusta, a da jo&scaron; nisu bile primile prvu rodiljsku naknadu, porezna su tijela prijetila blokadom računa, nismo imali asistente u nastavi, federalne vlasti odbijale su svaki razgovor o pravednijoj raspodjeli prihoda... Danas tih problema nemamo. Ostaje, istina, ključni problem nepravedne raspodjele prihoda, o čemu ovisi kvaliteta života na&scaron;ih građana. Netko bi rekao da su to normalne stvari. Točno! I mi kažemo kako je to normalno, ali podsjećamo na sve &scaron;to je trebalo proći kako bismo postali &ldquo;normalni&rdquo;. Ako se uspoređujemo, onda se treba uspoređivati s onima koji su imali iste startne pozicije. Kao i u sportskom natjecanju - ako je netko krenuo na trkali&scaron;tu djelić sekunde prije, rezultat se ne priznaje, utrka se ponavlja. Mi smo, po svim pokazateljima, u vrhu - odmah iza privilegirane Sarajevske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Kakvi su planovi za iduću godinu koja je ujedno i izborna?</strong></p> <p>- Iduću godinu trebalo bi obilježiti znatno pobolj&scaron;anje stanja u &scaron;kolstvu s obzirom na novi zakon koji ćemo imati do nove godine. Taj posao treba odraditi mirno i uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana te maksimalnu otvorenost prema javnosti. Očekujem znatan pomak u &scaron;kolstvu kao &scaron;to smo učinili pomak s novim kolektivnim ugovorima koji su bili preduvjet rje&scaron;avanju problema u &scaron;kolstvu. Isto tako, iduće godine moramo rije&scaron;iti preostale probleme vezane uz neprivatiziranu imovinu i mijenjati sustav subvencija na&scaron;im studentima, odnosno transparentnije urediti odnose između na&scaron;e županije i zajedničkih institucija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-08-017_cosic_zdenko.jpegPlenković o slučaju Todorić: Hrvatska treba tražiti pojašnjenja od Velike Britanijehttp://grude.com/clanak/?i=4083340833Grude.com - klik u svijetWed, 08 Nov 2017 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-08-b_171107148.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mislim da je u ovom slučaju važno da naša nadležna tijela dobiju odgovarajuća objašnjenja od nadležnih tijela Velike Britanije, kaže Plenković.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u utorak je izjavio kako je važno da hrvatska tijela nadležna za upućivanje zahtjeva za izručenjem Ivice Todorića od Velike Britanije dobiju poja&scaron;njenja o njihovom postupanju, nakon &scaron;to je osnivač Agrokora uhićen te potom uz jamčevinu pu&scaron;ten, a novo roči&scaron;te zakazano za 10. travnja iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković je novinarima nakon sjednice Kluba HDZ-a u Saboru kazao da informacije o Todorićevom uhićenju i pu&scaron;tanju ima iz medija te ponovio da ne namjerava komentirati procesne aspekte slučaja, javila je Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sad vi&scaron;e kao pravnik i neko ko malo ne&scaron;to zna o okvirnoj odluci o europskom uhidbenom nalogu i suradnji u kaznenim stvarima, mislim da je u ovom slučaju važno da na&scaron;a nadležna tijela dobiju odgovarajuća obja&scaron;njenja od nadležnih tijela Velike Britanije", kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako to nije njegov posao kao predsjednika Vlade, već onih koji su zahtjev i podnijeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Todorić se u utorak ujutro odazvao pozivu londonske policije nakon čega je uhićen te je pred Westminsterskim sudom, koji se bavi slučajevima izručenja, rekao da će se protiviti ekstradiciji iz Velike Britanije u Hrvatsku kako bi odgovorio na optužbe za dužničku krizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uhićen je temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, objavile su ranije britanska i hrvatska policija. Rok za izvr&scaron;enje europskog uhidbenog naloga je 10 dana ako uhićenik pristane na izručenje, a ako ne pristane, konačna odluka mora se donijeti u roku od 60 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarsku primjedbu da je novo roči&scaron;te zakazano znatno kasnije nego &scaron;to je to previđeno temeljem europskog uhidbenog naloga, Plenković je odgovorio: "Zato i kažem, bilo bi dobro da na&scaron;a tijela zatraže poja&scaron;njenja".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-08-b_171107148.jpgHrvatske vlasti točno znaju gde se nalazi Ivica Todorićhttp://grude.com/clanak/?i=4082240822Grude.com - klik u svijetTue, 07 Nov 2017 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-07-40a271cc2df41f893099.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Todorićem je prošlog tjedna raspisan europski nalog za uhićenje<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska vlada točno zna gde se nalazi odbjegli vlasnik Agrokora Ivica Todorić, tvrdi tjednik <strong>Nacional</strong> i dodaje da je službeni Zagreb na dvije visoke razine o tome informirao engleske vlasti kako bi ga locirale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do tih informacije, navode, do&scaron;lo se rekonstruiranjem telefonskih brojeva kojima se služi Ivica Todorić kao i članovi njegove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ovaj tjednik pi&scaron;e kako im je izvor blizak Anti Todoriću potvrdio da su se krajem pro&scaron;loga tjedna na&scaron;li, otac i sin, Ante i Ivica Todorić, a otkrivaju i njegovu londonsku adresu - Hall Road 48.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tjednik pi&scaron;e i to kako je engleska premijerka Theresa May ključna osoba koja bi u sljedećih nekoliko dana mogla značajno utjecati na prosuđivanje kredibiliteta vlade premijera Andreja Plenkovića izvan granica Hrvatske, ali i uopće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Todorićem je pro&scaron;log tjedna raspisan europski nalog za uhićenje, a kada je objavljen da je on sada najtraženiji na spisku Europolica, istog dana se oglasio vlasnik Agrokora i na svom blogu napisao da hrvatske vlasti cijelo vreme znaju njegovu točnu adresu, ali je premijer Andrej Plenković to na neki način demantirao.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-07-40a271cc2df41f893099.jpegIvan Bebek novi predsjednik O.O. HRS Tomislavgradhttp://grude.com/clanak/?i=4081540815Grude.com - klik u svijetMon, 06 Nov 2017 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-hrs-tomislavgrad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj perspektivni i prelijepi kraj doveden je do društvenog i ekonomskog dna..<p>&nbsp;</p> <p>Na zajedničkoj sjednici predsjedni&scaron;tva HRS-a i O.O. HRS-a Tomislavgrad, za mjesto predsjednika O.O. HRS-a Tomislavgrad izabran je Ivan Bebek.<br />Politika vođena nepotizmom, korupcijom i klijentelizmom dovela je do toga da je hrvatski narod Tomislavgrada prinuđen, po tko zna koji put u povijesti, svoju sreću tražiti negdje drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj perspektivni i prelijepi kraj doveden je do dru&scaron;tvenog i ekonomskog dna, podijeljen ne na nacionalnoj osnovi kako se to promovira, nego podijeljen na neofeudalnu stranačku elitu i običan narod, suvremene kmetove, koji imaju za zadaću &scaron;utiti i trpiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnji je trenutak da generacija mladih i neopterećenih ljudi preuzme stvari u svoje ruke i krene djelovati kako bi se stvari pokrenule u pozitivnom smjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključak je to sastanka izaslanstva predsjedni&scaron;tva HRS-a na čelu sa Slavenom Ragužem i Općinskog odbora HRS-a Tomislavgrad. Na sastanku je izabrano novo vodstvo općinskog odbora, na čelo kojeg je izabran Ivan Bebek.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-hrs-tomislavgrad.jpgMoramo tražiti rješenja za postojeće stanje, sve se usporavahttp://grude.com/clanak/?i=4081140811Grude.com - klik u svijetMon, 06 Nov 2017 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-maxresdefault.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostajemo u ovom pesimističnom stanju – poručio je Čavara, dodajući da veliki broj građana odlazi iz BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u intervjuu za Oslobođenje najavio je da će sazvati sastanak predstavnika izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti kako bi se harmonizirali zakoni koji nekad dobiju na Vladi FBiH jednoglasnu potporu, a onda u Federalnom parlamentu zastanu. Mi&scaron;ljenja je da &bdquo;stanje ne valja&ldquo; i da nitko nije spreman napraviti iskorak navodeći "da smo zarobljeni u nekoj vrsti predizbome kampanje&ldquo;. - Previ&scaron;e rano jer to traje već pola godine. Koalicijski odnosi su poznati: imali smo stranku koja je u&scaron;la u vlast, pa brzo izi&scaron;la, pa smo dobili SBB. Kako utemeljiti suradnju ako je vi&scaron;e nego očigledan sukob SDA i SBB-a koji se pokazuje na svakoj sjednici Zastupničkog doma i Doma naroda u Parlamentu FBiH? &Scaron;to se tiče Vlade, možemo reći da radi, ne onom brzinom i onoliko kako bi trebalo u smislu neophodnih reformskih zakona, ali je stanje bolje nego u Parlamentu &ndash; rekao je Čavara, prenosi <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da postoji puno zakona koji trebaju proči&scaron;ćavanje, usklađivanje, stvaranje prostora za ambijent gospodarstvenicima da rade. Međutim, ne vidi da postoji spremnost da se napravi iskorak, kao i da se rije&scaron;e temeljna pitanja odnosa naroda u BiH &bdquo;da napokon kažemo - ovu državu kroz Ustav i kroz zakon želimo učiniti ugodnom za svakog njenog stanovnika, pa bilo kojoj grupaciji pripadao&ldquo;.</p> <p>- Haj'mo to rije&scaron;iti na korektan način. Mislim da bez toga ostajemo u ovom pesimističnom stanju &ndash; poručio je Čavara, dodajući da veliki broj građana odlazi iz BiH. To bi, po njegovim riječima, trebao biti alarm svima da se retorika mora promijeniti, pokazatelj da nitko neće na retrogradnoj i destruktivnoj politici dobiti poene kod svojih glasača. - Moramo tražiti rje&scaron;enja za postojeće stanje, jer se sve na neki način usporava, i na federalnoj i na državnoj razini i sve se vi&scaron;e zao&scaron;travaju odnosi. Taj smjer nas vodi u jo&scaron; veće probleme i moramo zaustaviti tu tendenciju. Vi&scaron;e razgovarati, dogovarati se, pa i iza zatvorenih vrata &ndash; poručio je Čavara.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-maxresdefault.jpgSvrgnuti katalonski vođa Carles Puigdemont predao se belgijskoj policijihttp://grude.com/clanak/?i=4079940799Grude.com - klik u svijetSun, 05 Nov 2017 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-05-puigdemont1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svrgnuti katalonski vođa Smijenjeni katalonski vođa Carles Puigdemont predao se belgijskoj policiji, javljaju strani mediji. <p>&nbsp;</p> <p>Osim Puigdemnta predalo se i nekoliko biv&scaron;ih savjetnika, pi&scaron;e BBC. Uhidbeni nalog za biv&scaron;eg čelnika izdan je u petak, a Puigdemont je rekao da se neće vratiti u &Scaron;panjolsku ako mu ne bude zajamčeno po&scaron;teno suđenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije danas objavljeno je kako stranke koje su prije osam dana izglasale nezavisnost Katalonije mogle bi izgubiti natpolovičnu većinu u katalonskom parlamentu nakon izbora 21. prosinca, pokazuju dvije ankete objavljene u novinama La Vanguardia i La Raz&oacute;n koje nisu podržale progla&scaron;enje nezavisnosti. Za novine La Vanguardia, sa sjedi&scaron;tem u Barceloni, anketu je izradila tvrtka GAD3 od 30. listopada do 3. studenoga. Katalonski parlament je izglasao nezavisnost 27. listopada, prenosi vecernji.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tri stranke za nezavisnost - Katalonska europska demokratska europska stranka (PDeCat), Katalonska republikanska ljevica (ERC) i Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) - mogle bi osvojiti od 66 do 69 mjesta od ukupno 135 mjesta u parlamentu, pokazuje ta anketa. Za natpolovičnu većinu potrebno je 68 mjesta. Ove tri stranke od posljednjih izbora 2015. imaju 72 mjesta &scaron;to im je omogućilo usvajanje zakona o odcjepljenju od &Scaron;panjolske, organiziranje referenduma te progla&scaron;enje nezavisnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;panjolska vlada je, aktivirajući članak ustava, raspustila katalonsku vladu te sazvala prijevremene izbore za 21. prosinca. Osam dužnosnika katalonske vlade nalazi se u pritvoru kao i dva aktivista. Za petero njih, uključujući biv&scaron;eg predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta, &Scaron;panjolska je zatražila izručenje iz Belgije. Anketa koju su objavile novine La Raz&oacute;n, sa sjedi&scaron;tem u Madridu, pokazuje kako bi stranke za nezavisnost Katalonije mogle osvojiti 65 mjesta. Ta je anketa također provedena od 30. listopada do 3. prosinca. Obje ankete navode kako bi najvi&scaron;e glasova trebala dobiti Katalonska republikanska ljevica (ERC) čiji se vođa nalazi u pritvoru pored Madrida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oriol Junqueras bio je potpredsjednik katalonske vlade i optužen je za pobunu protiv &scaron;panjolske države nakon progla&scaron;enja nezavisnosti. La Vanguardia je u svom uvodniku dan nakon izglasavanja nezavisnosti istaknula da je jednostrano izglasavanje republike bila pogre&scaron;na odluka dok se novine La Raz&oacute;n zalažu za cjelovitost &Scaron;panjolske. Obje ankete objavljene su u trenutku dok se stranke u Kataloniji organiziraju za nadolazeće izbore. PDeCat, stranka Carlesa Puigdemonta koji se nalazi u Belgiji, pozvala je sve snage za nezavisnost da izađu zajedno u sklopu "liste za zemlju". Očekuje se i reakcija unionističkih stranaka - stranke centra Građani, Narodne stranke desnog centra i lijevog centra PSOE. Treći blok mogle bi činiti stranke poput lijevog Podemosa koje se zalažu za dogovorni referendum o nezavisnosti, protive se jednostranom progla&scaron;enju odcjepljenja ali isto tako su i protiv pritvaranja dužnosnika i aktiviranog članka ustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani na ulicama govore da će izaći na izbore, da nisu umorni od aktualnih događanja. "Sigurno ću izaći na izbore. Želimo potvrditi opredjeljenje za samostalnu republiku", kaže 52-godi&scaron;nji radnik Joan iz mjesta pored grada Girone. On je na referendumu 1. listopada, suprotnom &scaron;panjolskom ustavu, zaokružio "Da" za samostalnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;li mjesec su objavljene jo&scaron; dvije ankete javnog mi&scaron;ljenja. Centar za ispitivanje mi&scaron;ljenja (CEO), pod upravljanjem smijenjene katalonske vlade, proveo je ispitivanje od 16. do 29. listopada i naveo kako bi stranke za nezavisnost opet mogle osvojiti vi&scaron;e od polovice mjesta u parlamentu. S druge strane, tvrtka Sigma Dos je napravila anketu prije izglasavanja nezavisnosti, od 23. do 26. listopada koja je pokazala kako bi te stranke mogle izgubiti većinu. Anketa Sigme Dos bila je napravljena za novine El Mundo, sa sjedi&scaron;tem u Madridu, koje se protive nezavisnosti Katalonije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-05-puigdemont1.jpgKardinal Puljić : Ne može jedna stranka biti važnija od cijelog narodahttp://grude.com/clanak/?i=4077940779Grude.com - klik u svijetFri, 03 Nov 2017 15:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-03-59fc5624-05c0-4a5c-b75a-139e0a0a0a7e-biskupska-konferencija-zasjedanje2-700x402.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo je sve ispolitizirano i obojeno stranački tako da nije važan čovjek ili građanin, nego ko je koje stranke i je li ‘naš’ ili ‘njihov’ <p>&nbsp;</p> <p>Redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala i predsjednika BK BiH Vinka Puljića, započelo je u petak u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, javlja <strong>Katolička tiskovna agencija.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječi pozdrava i dobrodo&scaron;lice uputio je kardinal Puljić napominjući da su &ldquo;u proteklom razdoblju od 70. zasjedanja, održanog sredinom srpnja ove godine u Banjoj Luci, dru&scaron;tveni život u BiH obilježile brojne političke napetosti i intrige, koje su stvarale negativnu klimu u javnosti i uru&scaron;avale nadu ljudima ove zemlje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetio je i na objavljene statističke podatke prema kojima je u zadnjih pet godina iz Bosne i Hercegovine odselilo oko 150.000 ljudi. Također je spomenuo zabrinutost Hrvata zbog neravnopravnosti s druga dva naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mnogi Hrvati, koji su u ogromnoj većini katolici, u nekim dijelovima BiH bolno doživljavaju da nemaju svojih predstavnika u vlasti pa se osjećaju otpisani kao narod i na margini života. Ne bi smjela biti važnija stranka od naroda koji želi biti ono &scaron;to jest i opstati na svojoj grudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo je sve ispolitizirano i obojeno stranački tako da nije važan čovjek ili građanin, nego ko je koje stranke i je li &lsquo;na&scaron;&rsquo; ili &lsquo;njihov&rsquo; odnosno je li na &lsquo;na&scaron;em&rsquo; ili na &lsquo;njihovom&rsquo; teritoriju pa se prema tome dijele prava&rdquo;, kazao je kardinal Puljić, napomenuv&scaron;i pri tome kako su u BiH brojni ljudi, tamo gdje su u manjini, već godinama precrtani i od većine drugih i drugačijih, ali i od većine u vlastitom narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tako se opravdava licemjerje po kojem se i veliki dio svoga naroda stavlja u stanje potrebe za skrbnikom pa čak i niječe njihovo postojanje u velikom dijelu vlastite domovine, a da se u isto vrijeme za njih istinski ni&scaron;ta ne čini&rdquo;, kazao je kardinal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal je istaknuo kako je prema razmi&scaron;ljanju ogromne većine stručnih ljudi &ldquo;za brži napredak Bosne i Hercegovine nužno mijenjati daytonski okvir s ciljem stvaranja normalne funkcionalne države jednakopravnih naroda i građana u svakom dijelu zemlje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-03-59fc5624-05c0-4a5c-b75a-139e0a0a0a7e-biskupska-konferencija-zasjedanje2-700x402.jpgKolinda Grabar-Kitarović 39. najmoćnija žena svijetahttp://grude.com/clanak/?i=4075740757Grude.com - klik u svijetThu, 02 Nov 2017 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-02-_sg_4013(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 39. je na Forbesovoj listi najmoćnijih žena na svijetu.<p>'Najmlađa predsjednica Hrvatske, kao i prva žena izabrana za taj položaj, Grabar-Kitarović nastavlja jačati svoju poziciju na međunarodnoj sceni ove godine radeći s predsjednikom Donaldom Trumpom i SAD-om kako bi se izgradilo američko postrojenje za uvoz ukapljenog plina na otoku Krku na Mediteranu, kojim bi se godi&scaron;nje isporučivalo do dvije milijarde kubičnih metara plina za Zapadnu Europu', navodi Forbes i dodaje da bi to trebalo pomoći energetskoj neovisnosti Europe od Rusije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kratkom opisu Forbes navodi i da se Grabar-Kitarović, biv&scaron;a ministrica vanjskih poslova i ambasadorica u SAD-u, pro&scaron;le godine sastala s iranskim predsjendikom Hassanom Rouhanijem na razgovoru o jačanju diplomatskih veza, prenosi vecernji.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo mjesto i dalje drži njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je na drugom mjestu britanska premijerka Theresa May koja se prvi puta pojavljuje na ovoj godi&scaron;njoj Forbesovoj listi. Lista najmoćnijih žena temelji se na novcu, medijskoj prisutnosti i utjecaju,a tko se sve na&scaron;ao na njoj pogledajte <a href="https://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=https://www.forbes.com/power-women/&amp;refURL=https://www.vecernji.hr/vijesti/kolinda-grabar-kitarovic-39-najmocnija-zena-svijeta-1204988&amp;referrer=https://www.vecernji.hr/vijesti/kolinda-grabar-kitarovic-39-najmocnija-zena-svijeta-1204988#5cd9569a5e25" target="_blank">OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-02-_sg_4013(1).jpgČović Trumpu uputio brzojav sućutihttp://grude.com/clanak/?i=4075140751Grude.com - klik u svijetWed, 01 Nov 2017 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-01-59b15e23-95e4-432d-9626-4f5b0a0a0a7e-covic-2017-vucic-1-700x402.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović uputio je brzojav sućuti predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu.<p>&nbsp;</p> <p>S velikom tugom i žaljenjem smo primili vijest o stravičnom terorističkom napadu koji se dogodio u New Yorku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najo&scaron;trije osuđujem ovo nemilosrdno nasilje i bezumni teroristički čin ubijanja i zastra&scaron;ivanja nevinih ljudi. Ovaj stra&scaron;ni događaj jo&scaron; je jedan u nizu udara na temeljne vrijednosti čovječanstva i demokracije, te se najvećem zlu dana&scaron;njice, terorizmu, moramo suprotstaviti ujedinjeni, svim raspoloživim sredstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime Predsjedni&scaron;tva BiH i svoje ime, izražavam sućut i suosjećanje s patnjama obitelji poginulih i ranjenih, te cjelokupnim narodom Sjedinjenih Američkih Država u ovim te&scaron;kim trenucima - navodi se u telegramu predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-01-59b15e23-95e4-432d-9626-4f5b0a0a0a7e-covic-2017-vucic-1-700x402.jpgČović započeo službeni posjet Novom Zelanduhttp://grude.com/clanak/?i=4071140711Grude.com - klik u svijetMon, 30 Oct 2017 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-30-127437_dragan_covic_zapoceo_sluzbeni_posjet_novom_zelandu_1024_678_85_c1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović započeo službeni posjet Novom Zelandu susretom s novoizabranom premijerkom Jacindom Ardern, te predsjedateljicom Vrhovnog suda i administratoricom Vlade Dame Sian Elias.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović započeo je službeni dio dvodnevnog posjeta Novom Zelandu dočekom uz najvi&scaron;e državne počasti u rezidenciji glavne upraviteljice Novog Zelanda u Wellingtonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ceremonijala svečanog dočeka, u rezidenciji se susreo s predsjedateljicom Vrhovnog suda i administratoricom Vlade Novog Zelanda Dame Sian Elias.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Čović zahvalio je Dame Elias na toploj dobrodo&scaron;lici, te istaknuo kako njegov posjet Novom Zelandu nije slučajan u ovom trenutku, kada se obilježava 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa na&scaron;ih dviju zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon susreta s Dame Elias, predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Čović posjetio je Ratni nacionalni memorijalni park Pukeahu, te položio vijenac i odao počast svim palim pripadnicima vojske Novog Zelanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon posjeta Ratnom memorijalnom parku, sastao se u zgradi Parlamenta Novog Zelanda i s novoizabranom premijerkom Jacindom Ardern. Na početku susreta, dr. Čović je čestitao premijerki Ardern preuzimanje nove dužnosti, te joj poželio uspjeh u nastavku karijere. Također je istaknuo zahvalnost Bosne i Hercegovine za svu pomoć i potporu koju nam je Novi Zeland pružio, te iskazao nadu u nastavak gradnje tradicijski dobrih odnosa. Na sastanku je bilo govora i o jačanju gospodarske suradnje, te mogućnostima ulaganja Novog Zelanda u Bosnu i Hercegovinu, posebice u domeni turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju susreta, dr. Čović je pozvao premijerku Ardern u posjet Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer se predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Čović sastao s predstavnicima Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva u Aucklandu, i informirao o njihovom djelovanju. Na sastanku je pohvalio rad Dru&scaron;tva, posebice istaknuv&scaron;i ulogu koju ima u očuvanju svoga identiteta, jezika i kulture. Riječ je o većoj lokalnoj zajednici koja ima veliku dru&scaron;tvenu funkciju. Dru&scaron;tvo ima članstvo od 550 do 600 ljudi, te je najveća hrvatska organizacija u Novom Zelandu. Također je posjetio obitelj Simunovich, koja se bavi uzgojem maslina i po tome je jedna od najpoznatijih u ovome dijelu svijeta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-30-127437_dragan_covic_zapoceo_sluzbeni_posjet_novom_zelandu_1024_678_85_c1.jpgCvijanović: BiH će atrofirati, a Republika Srpska postati neovisna državahttp://grude.com/clanak/?i=4070940709Grude.com - klik u svijetMon, 30 Oct 2017 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-30-zeljka-c-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Mislim da će doći do atrofije BiH", kazala je Cvijanović naznačivši kako očekuje da je će stoga RS postati neovisna država. <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica vlade Republike Srpske Željka Cvijanović otvoreno se pridružila zagovornicima odvajanja tog entiteta od Bosne i Hercegovine, istodobno otkriv&scaron;i na koji se način u Banjoj Luci nadaju ostvarenju te zamisli, prenose u ponedjeljak lokalni mediji u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U intervjuu banjolučkoj Alternativnoj televiziji (ATV), emitiranom u nedjelju, Cvijanović je po prvi put otkrila sadržaj aktualne strategije koja bi dovela do otcjepljenja Republike Srpske kazav&scaron;i kako očekuje da će BiH kao država "atrofirati", &scaron;to će svi morati priznati, a to će onda omogućiti progla&scaron;enje samostalnosti RS. "Mislim da će doći do atrofije BiH", kazala je Cvijanović naznačiv&scaron;i kako očekuje da je će stoga RS postati neovisna država kada se za to steknu potrebni uvjeti u domaćim i međunarodnim odnosima, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ime Željke Cvijanović mediji u BiH sve če&scaron;će spominju u kontekstu općih izbora &scaron;to bi se u BiH trebali održati u listopadu 2018. S obzirom na činjenicu da ona uživa neogranično povjerenje i apsolutno je lojalna svom stranačkom &scaron;efu, čelniku RS Miloradu Dodiku, pretpostavlja se kako će biti kandidatkinja za predsjednicu RS, s obzirom da se Dodik vi&scaron;e ne može kandidirati za tu dužnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sam Dodik vjerojatni je kandidat za srpskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, iako on to za sada odbija izravno potvrditi. Cvijanović je za ATV izjavila kako se divi Dodiku. "Opisala bih ga kao snažnog i neustra&scaron;ivog čovjeka koji ima jasan cilj", kazala je Cvijanović. Jedino &scaron;to zamjera Dodiku je to &scaron;to ima "preveliku &scaron;irinu" u odnosu na one koji nemaju razumijevanja za njegove političke ciljeve, rekla je aktualna predsjednica vlade RS.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-30-zeljka-c-1.jpgUpozorenje Vlade RS-a: Pojavila se lažna Željka Cvijanovićhttp://grude.com/clanak/?i=4067940679Grude.com - klik u svijetSat, 28 Oct 2017 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-28-zeljka-cvijanovic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Vlade RS-a danas su upozorili da je otvoren lažni nalog s funkcijom i imenom entitetske premijerke Željke Cvijanović. <p>Nagla&scaron;avaju da Cvijanović ne posjeduje nijedan nalog na dru&scaron;tvenim mrežama, niti postoji ovla&scaron;tena osoba da u ime predsjednice Vlade RS-a uređuje bilo kakav nalog na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lažni nalog entitetske premijerke se, kako dodaju u priopćenju, pojavio na dru&scaron;tvenoj mreži Twitter, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-28-zeljka-cvijanovic1.jpgMilorad Dodik: Realno je da RS i Herceg Bosna budu neovisne države, ovaj sada sustav sve osiromašujehttp://grude.com/clanak/?i=4066340663Grude.com - klik u svijetFri, 27 Oct 2017 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-27-milorad_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milorad Dodik na javnom servisu Republike Srpske, RTRS-u, rekao je kako u BiH nema dogovora, niti uvažavanja osnovnih interesa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, zbog čega je BiH propala zemlja.<p>&nbsp;</p> <p>Zatražio je da Sarajevo prestane umi&scaron;ljati da oni mogu svima nametnuti sve te rekao da Republika Srpska mora sudjelovati u odlučivanju na razini BiH i da ne može nitko u ime nje reći bilo koji stav koji bi bio amanet ili ne&scaron;to obvezujuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je naglasio da se izjavama bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o ostavljanju BiH u amanet Turskoj stalno iznova uni&scaron;tava priča o BiH sastavljenoj od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, jer se njima ta priča ne sviđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Alija Izetbegović nikad nije vladao BiH, nikada nije bio suveren na prostoru cijele BiH, već je bio lažno predstavljen u Daytonskom mirovnom sporazumu kao neki predsjednik BiH", istaknuo je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naglasio da Republika Srpska nema koristi od BiH u bilo kom pogledu te kako BiH nije suverena zemlja nego njom upravljaju stranci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Da ima pameti u Bosni, rekli bi da ovo sada ne funkcionira i da nas postojeći politički sustav gura u siroma&scaron;tvo", rekao je Dodik, navodeći da je bilo realno da RS i Herceg-Bosna budu nezavisne države i da Bo&scaron;njaci imaju Bosnu organiziranu na dijelu teritorije koja im sada pripada.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-27-milorad_dodik.jpgPROPALA DRŽAVA Pročitajte cjeloviti izvještaj američkog instituta o BiHhttp://grude.com/clanak/?i=4065840658Grude.com - klik u svijetFri, 27 Oct 2017 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-27-bih-karta-hrv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dnevnik.ba objavljuje cjeloviti izvještaj Instituta za stabilizaciju i tranziciju iz Washingtona koji BiH prepoznaje kao "propalu državu" a kao jedno od rješenja nudi formiranje trećeg entiteta.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Preveli: Milan Sitarski, član stručnog tima Instituta za dru&scaron;tveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar i Ana Krezo, </strong><a title="Dnevnik ba" href="http://www.dnevnik.ba/teme/propala-drzava-procitajte-cjeloviti-izvjestaj-americkog-instituta-o-bih" target="_blank">Dnevnik.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se svijet fokusira na nasilje diljem Bliskog Istoka, opasna kriza se razvija unutar Europe. Bosna i Hercegovina, nekada isticana kao pozitivan primjer međunarodne intervencije i rekonstrukcije, danas je propala država. Država se dezintegrira i vi&scaron;e od desetljeća nalazi se u konstantnom političkom kaosu, pi&scaron;e Institut za stabilizaciju i tranziciju iz Washingtona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usred neprekidne političke i ekonomske nefunkcionalnosti, sigurnosne prijetnje koju pojačava radikalni Islam, i&scaron;čezavajuće europske i američke zainteresiranosti, i inozemnih interesa Rusije i Turske koji produbljuju podjele, budućnost Bosne i Hercegovine izgleda turobno. Uzeti skupa, ovi faktori doprinose krizi koja prijeti povratkom nasilja iz 1990-ih na Balkan. Unatoč inicijalnom uspjehu, arhitektura Daytonskog mira iz 1995. nije u stanju rije&scaron;iti temeljne probleme koji uzrokuju postojeću krizu Bosne i Hercegovine. Samo novi transatlantski diplomatski pristup koji bi predvodile SAD, koji bi zamijenio zastarjelu arhitekturu Daytonskog sporazuma novim ustavnim temeljem, može zaustaviti političku fragmentaciju ove zemlje i cijele regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ustavna kriza</strong></p> <p>Neposredni katalizator za trenutnu državnu krizu su opći izbori sljedeće godine. Pro&scaron;log prosinca, Ustavni sud BiH osporio je i kao protuustavne stavio van snage kontroverzne dijelove Izbornog zakona koji se odnose na Federaciju BiH (veći od dva autonomna entiteta, pri čemu je drugi Republika Srpska, kojom dominiraju pravoslavni Srbi). U ovim zamr&scaron;enim pravnim okolnostima, u Federaciji brojčano nadmoćni Bo&scaron;njaci (bosanski muslimani) mogu izabrati predstavnike namijenjene katoličkim Hrvatima u zakonodavni Dom naroda, praktično im oduzimajući pravo glasa. U veljači je u rezoluciji o Bosni i Hercegovini Europskog Parlamenta sa sjedi&scaron;tem u Bruxellesu navedena &bdquo;važnost nedavne odluke Ustavnog Suda o načelu konstitutivnosti i jednakosti tri konstitutivna naroda u izboru svojih legitimnih političkih predstavnika...u Domu naroda.&ldquo; Vlada u Sarajevu kojom dominiraju Bo&scaron;njaci, ipak, uporno odbija izvr&scaron;iti odluku Suda čime ugrožava integritet izbornog procesa. Ukoliko se zakon ne izmjeni do kraja godine neće biti ustavnog temelja za održavanje izbora i formiranje nove Vlade Federacije. Jo&scaron; gore je &scaron;to ni tijela sredi&scaron;nje vlasti onda ne bi mogla biti formirana jer se dio zakonodavaca na državnoj razini bira iz entitetskih parlamenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedični raspad sustava na državnoj razini bi stvorio uvjete za dezintegraciju države jer bi Republika Srpska, koja godinama ustrajava na neovisnosti, tada u cijeloj zemlji jedina imala funkcionalnu vlast i imala bi vrlo malo realnih mogućnosti izbora osim bjekstva iz implodirajuće močvare putem formalnog raskida veze sa Sarajevom. Ta činjenica bi potom potakla Hrvate da krenu svojim putem. Božo Ljubić, istaknuti hrvatski političar, je upozorio da su opstruiranjem izmjena Izbornog zakona bo&scaron;njački čelnici "pre&scaron;li Rubikon" i da će biti odgovorni za propast zemlje. Takva raspad temeljnog ustavnog poretka vjerojatno bi izazvao obnavljanje sukoba između sva tri konstitutivna naroda, posebno u područjima s mje&scaron;ovitim stanovni&scaron;tvom u kojima unutarnje administrativne granice ne odgovaraju etničkim, budući da muslimani u ovoj državi ne bi pasivno prihvatili podjelu BiH bez borbe. Vjerski i nacionalni sukob u Bosni i Hercegovini negativno bi utjecao na susjedne države koje također trpe posljedice svojih nerazrije&scaron;enih i destabilizirajućih međuetničkih sukoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razbijena država?</strong></p> <p>Izborni spor, međutim, odražava dublju i trajniju političku krizu koja je u sredi&scaron;tu organske nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine, zemlje koja je ustrojena kao jedna država s dva autonomna entiteta i tri konstitutivna naroda. Prema istraživanjima rađenim na nacionalnoj razini, odnosi između tri naroda su izuzetno lo&scaron;i. Samo 26% do 36% stanovnika bi odobrilo članu obitelji vjenčanje s osobom iz druge konstitutivne skupine, a na ljestvici od 1 (lo&scaron;e) do 5 (izvrsno), ispitanici su ocijenili odnos između tih skupina niskom ocjenom 2,2. Nepomirljivost suprotstavljenih vizija koje ima svaki od naroda u BiH, koje su izazvale rat tijekom ranih 1990-ih, nikada nije bila razrije&scaron;ena, već je ostvarenje tih vizija jednostavno stavljene na čekanje Daytonskim sporazumom iz 1995. godine. Prvi i najvažniji cilj Daytona je bilo okončanje oružanih neprijateljstava uz nadu da bi se s postizanjem mira budućnost Bosne i Hercegovine mogla konačno izgrađivati kroz demokratske procese podržane međunarodnom pomoći. Nije uspjelo. Prema Međunarodnoj kriznoj skupini iz Bruxellesa, &bdquo;sukobljeni ciljevi i interesi tri zajednice su trajni izvor krize pogor&scaron;ane Ustavom koji ne zadovoljava potrebe niti jedne zajednice&ldquo;. Oružani sukobi kojima se silom poku&scaron;avalo odrediti konačnu budućnost zemlje bili su jednostavno transformirani u kontinuirano konfliktne, premda za sada mirne političke procese. Ipak, zemlja je zaglavljena u vremenu, strukturno nesposobna za politički ili ekonomski napredak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daytonska arhitektura nije uspjela izgraditi trajni mir, a zemlja doslovce umire sporom smrću, zatvorena u beskrajnim etnički utemeljenim političkim napetostima. Unutar Federacije su Hrvati, najmalobrojniji od tri konstitutivna naroda, bili politički marginalizirani uz smanjenje njihovog broja od 40% u odnosu na 1991. godinu (uglavnom suzdržani Vatikan progla&scaron;ava ih "najugroženijim dijelom Crkve na europskom kontinentu&ldquo;). Hrvati su bili podvrgnuti dominaciji većine od strane brojnijeg bo&scaron;njačkog stanovni&scaron;tva, koje se i samo nalazilo u svojevrsnom opsadnom stanju, suočeno sa stalnim prijetnjama Srba da će se odcijepiti nakon &scaron;to su Bo&scaron;njaci jedva preživjeli genocidnu kampanju koju je protiv njih provodila susjedna Srbija i njezini saveznici bosanski Srbi. Ipak, odluka čelnika Bo&scaron;njaka da zlouporabe Izborni zakon kako bi sebi prigrabili poziciju hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva 2006., a zatim ponovno 2010. godine i formirali Vladu Federacije bez sudjelovanja bilo koje od značajnijih hrvatskih političkih stranaka 2001. i 2011. godine, ostavila je Hrvate kao jedini narod li&scaron;en izbornih prava u Europi. Ova temeljna povreda demokratskog legitimiteta dodatno produbljuje nepovjerenje između Hrvata i Bo&scaron;njaka. Dok hrvatsko-bo&scaron;njačka Federacija posrće, Republika Srpska sa srpskom većinom poduzima postepene, ali kumulativne korake prema neovisnosti, vjerodostojno ukazujući na kaos u Federaciji kao očigledan dokaz da je neovisnost jedini održiv put ka dugoročnoj stabilnosti. Ostavljena sama sebi, zemlja se kreće prema nasilnoj podjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Proma&scaron;eni internacionalizam?</strong></p> <p>Nakon napada 11. rujna, SAD su preusmjerile najveći dio svoje energije i sredstava na Bliski Istok i Južnu Aziju. Zatim su pod Obaminom administracijom Sjedinjene Države smanjile svoje globalne obveze, uključujući i u Europi. Premda su SAD jo&scaron; angažirane na Balkanu, to se radi na skromnoj diplomatskoj razini, a istodobno je održana značajna razina razvojne pomoći u promicanju političkih i gospodarskih reformi u zemlji. Očekivalo se, međutim, da Europa preuzme glavnu ulogu u dovr&scaron;avanju političke tranzicije Bosne i Hercegovine. Unatoč početnom optimizmu, to se nije dogodilo sukladno očekivanjima. Opterećenoj endemski dugim krizama, priljevom milijuna uglavnom muslimanskih izbjeglica i rastom populizma usmjerenog protiv vladajućih struktura, dana&scaron;njoj Europi nedostaje politička &scaron;irina nužna za samostalno redizajniranje post-Daytonove arhitekture koje bi moglo stabilizirati zemlju. Umjesto toga, Europa se zaglavila u nepromijenjenom umrtvljenom pristupu koji je postupno potkopavao suverenitet i stabilnost zemlje bez napretka u njezinoj integraciji u europske institucije. Washington, DC, mora priznati opasnost od destabilizacije uslijed njegovog globalnog povlačenja, kao i potrebu za njegovom vodećom ulogom na Balkanu, te podizati diplomatski angažman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedostatku vodstva SAD-EU, međunarodni dužnosnici provode nedemokratski nadzor nad zemljom vi&scaron;e od 20 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Cijela industrija izgradnje države koju su vodili karijerni diplomati pretvorila se u međunarodnu kliku koja je malo zainteresirana za napredovanje izvan Daytona dok istodobno iskori&scaron;tava svoje dragocjene povlastice (osobito visoke plaće). Od devet sudaca u Ustavnom sudu BiH tri su stranca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava. Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine uopće ne predstavlja BiH, nego je neizabrani europski dužnosnik zadužen za provedbu zastarjelog sporazuma. U pro&scaron;losti je njegov ured nekažnjeno smijenio stotine izabranih dužnosnika, parlamentaraca i državnih službenika, te je u tom procesu delegitimirao među građanima Bosne i Hercegovine temeljni cilj "slobodnih izbora" i "demokratskih institucija". Visoki predstavnik je i dalje politički utjecajan i ima ovlasti okončati političke i akademske karijere svakog građanina koji se usudi kritizirati njega i Daytonski sporazum, ili je sklon pozivati na ustavne promjene koje prijete propalom statusu quo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedno naslijeđe Daytona je nezgrapno Vijeće za provedbu mira ili PIC, izvorno formirano kako bi pružilo strate&scaron;ku potporu vlastima u provedbi Daytonskog sporazuma, ali koje danas služi kao politička platforma za plasiranje suprotstavljenih vizija njegovih pedeset članova, posebno Rusije i Turske. Njegovi dvogodi&scaron;nji sastanci diplomata u Sarajevu su blagodat za lokalne hotele, ali ih svi drugi praktično ignoriraju jer iz njih nikada ne proizlaze nikakvi konkretni prijedlozi za reformu. Konačno, postoji Međunarodni kazneni sud za biv&scaron;u Jugoslaviju, sud u Haagu, čija je svrha bila pružiti pravdu žrtvama genocida i ratnih zločina, ali čiji je rad Sarajevo politiziralo, uz zlorabu tužiteljskih ovlasti kao sredstva za vođenje domaćih političkih bitaka. Sud će se konačno zatvoriti krajem ove godine, gotovo 25 godina od osnutka. S približavanjem zatvaranja Tribunala postavlja se pitanje da li bi druge institucije iz Daytonskog razdoblja trebale slijediti taj put i pružiti Bosni i Hercegovini prostor za disanje kako bi postala istinski suverena i neovisna država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daytonski sporazum okončao je brutalne borbe u Bosni i Hercegovini, ali nije pružio djelotvoran putokaz ka političkoj stabilnosti. Na neki način, nije ga ni tražio. Mračna strana Daytona, i izvorni grijeh koji sputava Bosnu i Hercegovinu do danas, jest da je pravno kodificirao etničko či&scaron;ćenje. Ono &scaron;to je sada Republika Srpska, bila je prije rata, etnički &scaron;arolik teritorij. Tijekom rata je brutalno protjeran velik dio bo&scaron;njačkog i hrvatskog stanovni&scaron;tva. Zapravo, Dayton je to legitimirao. Unatoč tome, među zapadnim dužnosnicima je postojala operativna pretpostavka koja u retrospektivi izgleda naivno, da će duboko usađene međuetničke napetosti u Bosni i Hercegovini, ustavne proturječnosti ustanovljene Daytonskim sporazumom i etničko či&scaron;ćenje koje je njime prihvaćeno, biti postupno prevladani kroz euroatlantsku integraciju, posebno putem zakona, propisa i normi koje bi Bosna i Hercegovina morala usvojiti kako bi se kvalificirala za članstvo u Europskoj uniji. Ozbiljno su vjerovali da bi se integracijski procesi uklanjanja unutarnjih granica i umanjivanja značaj etničkih i nacionalnih identiteta koji se odvijaju unutar Europske unije konačno mogli početi odražavati i na ljude u Bosni i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapravo, dogodilo se suprotno. Zanemarujući od početka ustavna proturječja Bosne i Hercegovine Europski dužnosnici nesvjesno sputavaju sposobnost te države da provede reforme koje samo stabilna država može usvojiti, te su s vremenom smanjili, a ne pobolj&scaron;ali njene izglede za članstvo u EU. Naime, &scaron;to manje demokratski funkcionira država Bosna i Hercegovina, to su manji njezini izgledi za euroatlantsku integraciju. &Scaron;tovi&scaron;e, budući da nacionalni identiteti i s njima povezani zahtjevi za obnavljanjem unutarnjih granica ulaze u sredi&scaron;te političkog života diljem Europe, narodi Bosne i Hercegovine manje su entuzijastični po pitanju odustajanja od vlastitog nacionalnog identiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedična sistemska odsutnost političke stabilnosti i neprestana korupcija koja iz nje proizlazi, negativno su utjecale na nacionalno gospodarstvo koje se jedva drži, unatoč tome &scaron;to je od zavr&scaron;etka rata primilo milijarde dolara u sigurnosnoj, ekonomskoj i drugoj podr&scaron;ci SAD-a i Europe. Nezaposlenost se kreće oko 40%, a nezaposlenost mladih najvi&scaron;a je u Europi, vi&scaron;e od dvije trećine njih je bez posla. BiH se kotira najniže među svim europskim zemljama po indeksu Svjetske banke kojim se mjeri jednostavnost poslovanja. Siroma&scaron;tvo je ra&scaron;ireno, potiče mlade i obrazovane ljude da napuste zemlju u rekordnim brojevima, čime nanosi ogroman demografski gubitak budućem gospodarskom razvoju zemlje. Usred siroma&scaron;tva i besposlice, mladi su postali sve prijemčiviji za ekstremni nacionalizam i radikalni islam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odskočna daska za terorizam u Europi</strong></p> <p>U međuvremenu, teroristička prijetnja u Bosni i Hercegovini postala je ozbiljna jer su se ISIL-ovi borci s Bliskog Istoka vratili kući. BiH ima najveći broj boraca ISIL po glavi stanovnika u Europi, s nekoliko stotina mladih Bo&scaron;njaka koji su oti&scaron;li u borbu u Irak i Siriju. Neometani od strane lokalnih vlasti, ISIL-ovi borci koji se vraćaju slobodni su radikalizirati svoje vr&scaron;njake, uključujući i otvoreno &scaron;irenje ISIL-ove publikacije na lokalnom jeziku. Nije neobično vidjeti zastave ISIL-a kako se vijore u nekim selima. Regrutiranje ISIL-a nije jedini džihadistički problem. Dvadeset i pet godina utjecaja vehabija pod pokroviteljstvom Saudijske Arabije postalo je toliko snažno da postoje čitava vehabijska sela. S obzirom da građani Bosne i Hercegovine mogu putovati bez viza diljem Europske unije, ti se domaći teroristi lako mogu infiltrirati u Europu i pokrenuti napade. Ne čudi &scaron;to su bosansko oružje i streljivo pronađeni kod počinitelja terorističkog napada na Charlie Hebdo u Parizu 2015. godine, u kojima je ubijeno 12 osoba i 11 ranjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čelnici srednjoeuropskih zemalja izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog rastuće prijetnje terorizma koja dolazi s Balkana. Biv&scaron;i &scaron;ef stožera če&scaron;ke vojske koji je služio u multinacionalnoj mirovnoj misiji u Bosni i Hercegovini upozorio je da teroristi mogu doći u Europu za nekoliko sati s Balkana, ističući kako EU ignorira njihovo kori&scaron;tenje te regije kao sigurnog utoči&scaron;ta. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno je upozorila da u Bosni i Hercegovini ima najmanje 5.000 ekstremističkih vehabija i barem toliko njihovih simpatizera koji predstavljaju sigurnosni rizik za svoju zemlju i regiju, citirajući izvje&scaron;ća Hrvatske sigurnosne i obavje&scaron;tajne agencije. Austrijski ministar vanjskih poslova (sada najvjerojatnije budući kancelar) Sebastian Kurz upozorio je na sve veći utjecaj Saudijske Arabije i Turske na Zapadnom Balkanu, povezujući ga s netolerantnijom verzijom islama od onoga koji je bio povijesna norma u tom dijelu svijeta. Istaknuv&scaron;i zloupotrebu religije kao političko oružje, bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva Bakir Izetbegović ležerno je odbacio te kritike kao islamofobiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teroristički napad u BiH ne samo da bi doveo do terora i gubitka života, već bi mogao izazvati &scaron;iri sukob između Hrvata, Srba i Bo&scaron;njaka. Teroristički napad koji bi se dogodio u takvoj klimi akutnog etno-političkog nepovjerenja bi hrvatska ili srpska zajednica doživljavala kao vjerski i nacionalno utemeljen napad. Hrvati i Srbi imaju užasne uspomene iz 1990-ih kada su "mudžahedinski bataljoni", sastavljeni od stotina međunarodnih boraca koji su bili u Afganistanu i na&scaron;li se pod zapovjedni&scaron;tvom Armije BiH, počinili užasne zločine u srednjoj Bosni, uključujući i ceremonijalno odrubljivanje glava civila i ratnih zarobljenika. Nakon rata, stotine mudžahedina dobilo je bosansko državljanstvo, a uspostavili su i trajnu osnovu za osposobljavanje međunarodnog terorizma tijekom devedesetih godina. Dva od devetnaest otmičara u napadu 9. 11. prethodno su se borila u Bosni i Hercegovini kao mudžahedinski borci, kao i planer napada 9. 11. Khalid &Scaron;eik Muhamed.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povijest popunjava vakuum</strong></p> <p>Balkanski kaos je predvidljivo privukao vanjska uplitanja. Ruski i turski regionalni utjecaj posljednjih je godina u porastu. Kao &scaron;to je spomenuto, nakon 11. rujna Sjedinjene Države preselile su svoj globalni fokus na Bliski istok, ostavljajući Europskoj uniji zadatak konsolidacije mira i demokracije u Bosni i Hercegovini. Nakon godina neuspjelih reformskih poku&scaron;aja i preplavljena problemima vlastitog unutarnjeg upravljanja, EU vi&scaron;e ne daje prioritet regiji niti ozbiljno uzima službeni prijem BiH u svoje članstvo, čime ostavlja za sobom vakuum moći koji su Rusija i Turska bile vi&scaron;e nego zadovoljne ispuniti, jačajući etničke i političke turbulencije koje sve vi&scaron;e razdiru zemlju. I Rusija i Turska podupiru svoje povijesne saveznike po vjerskoj liniji, Srbe i Bo&scaron;njake, a jedino Hrvati su siročad. Kroz strate&scaron;ka ulaganja svaka je stvorila sustav političke zavisnosti i pokroviteljstva koji hrani, a ne čini umjerenijim bosanski nacionalno utemeljeni secesionizam u slučaju Srba i nasilni centralizam u slučaju Bo&scaron;njaka. Turska je oti&scaron;la dalje, progla&scaron;avajući Bosnu i Hercegovinu i &scaron;iru balkansku regiju strate&scaron;ki važnim za svoje nacionalne interese, obzirom da predsjednik Recep Tayyip Erdogan slijedi svoje neo-otomanske pretenzije. Turska se otvoreno svrstava uz bo&scaron;njačka stajali&scaron;ta kroz svoje članstvo u Vijeću za provedbu mira. Ulagala je u prometni i bankarski sektor pod kontrolom bo&scaron;njačkih dužnosnika i time podržavala sarajevsku viziju zemlje kao centralističke države kojom dominiraju Bo&scaron;njaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dio sveukupne strategije Moskve za obnovu strate&scaron;kog utjecaja na Europu, Rusija aktivno podupire secesionističke težnje Republike Srpske, otvorenim lobiranjem za srpske interese u Vijeću za provedbu mira (Rusija je članica), kao i ulaganjem u industriju nafte i plina. Pro&scaron;le je godine Rusija podržala srpski referendum kojim se nastojalo ojačati stav Republike Srpske protiv odluke Ustavnog suda da joj ospori službeni srpski dan državnosti, nakon &scaron;to je Zapad zaprijetio upozorenjima da bi referendum bio protivan Daytonskom sporazumu. Četiri dana prije referenduma, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otputovao je u Moskvu, gdje ga je srdačno pozdravio ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je nazvao referendum "voljom naroda". To može biti samo jedan primjer &scaron;ire ruske strategije za preokretanje procesa euroatlantskih integracija i izgradnje političkih saveza s proruskim europskim čelnicima koji se protive europskom projektu, ali u balkanskom kontekstu, Rusija dodaje gorivo već užarenim međunacionalnim odnosima u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ruska najdrskija intervencija na Balkanu je bila ona protiv najnovije članice NATO-a, Crne Gore, koja dijeli granicu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Crna Gora je optužila Rusiju da je orkestrirala poku&scaron;aj oružanog puča u listopadu uoči nacionalnih izbora kako bi spriječila njeno članstvo u NATO-u. Desetak naoružanih srpskih vojnih veterana pod vodstvom dvaju ruskih operativaca pre&scaron;lo je u Crnu Goru s namjerom da se ubije prozapadnog čelnika zemlje Milu Đukanovića. Crnogorska policija uhitila je navodne atentatore prije no &scaron;to su mogli djelovati, ali naknadna istraga otkrila je da su Rusi, Eduard Shishmakov i Vladimir Popov, agenti GRU-a (ruska vojna obavje&scaron;tajna služba). Nije nemoguće zamisliti Putina kako iskori&scaron;tava bosanskohercegovačku ustavnu krizu 2018. godine kako bi podržao odcjepljenje Republike Srpske i dobio jo&scaron; jednog balkanskog saveznika. Ako tada izbiju nasilni sukobi, Putin bi mogao biti u isku&scaron;enju da jednostrano otpremi "mirovne snage za za&scaron;titu Srba" protiv bo&scaron;njačkih oružanih snaga, ponavljajući time hibridni model intervencije iz istočne Ukrajine kojim bi Moskva opravdavala raspoređivanje svojih snaga u sredi&scaron;tu Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to dalje?</strong></p> <p>Bosna i Hercegovina je zamrznuta u vremenu, gu&scaron;i se pod zastarjelim mirovnim sporazumom koji joj ne donosi mir, stabilnost ili prosperitet. Daytonske međunarodne institucije su možda prvobitno bile uvedene s dobrom namjerom i imaju zasluge za okončanje balkanskih ratova, ali ne daju mogućnosti za izvlačenje zemlje iz strukturalnog labirinta. U međuvremenu, međunarodni podupiratelji Daytona su se počeli vi&scaron;e baviti vlastitom budućno&scaron;ću, a ne budućno&scaron;ću BiH, nekada zagovarajući vi&scaron;e istovjetnog pristupa, a nekada nasilno ustanovljenje novog trans-bosanskog identiteta populaciji koja se tome odupire. Svako takvo hiper-centralizirano rje&scaron;enje koje Bo&scaron;njacima daje punu kontrolu nad zemljom pomoću njihove demografske većine izazvalo bi otvorenu pobunu Srba. Za Hrvate bi to značilo njihov nestanak kao konstitutivnog naroda. Kako je pro&scaron;lo vi&scaron;e od dvadeset godina od potpisivanja Daytona, nekada&scaron;nja uvjerenja da će ustavna nefunkcionalnost BiH biti stavljena pod kontrolu i prevladana uključivanjem u &scaron;ire euroatlantske institucije vi&scaron;e nisu vjerodostojna, te ne nude građanima Bosne i Hercegovine nikakav realan put za nadilaženje njihovih političkih i ekonomskih frustracija i njihovu zamjenu nadahnućem i nadom u budućnost. U stanju takve zapostavljenosti, očajanje koje vlada u dru&scaron;tvu jača privlačnost lokalnih nacionalističko-populističkih snaga, koja inače preplavljuje Europu, ali koja u kontekstu postojećih previranja u Bosni i Hercegovini može izazvati nasilje. Najvažnije, za 3,5 milijuna građana život je postao bijedan, a nove generacije napu&scaron;taju zemlju u sve većem broju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda je kriza Bosne i Hercegovine doista blijeda u usporedbi s onima u ostalim zemljama bliskim Europi - Siriji i Libiji - ostaje činjenica da ona sadrži sjeme regionalne fragmentacije koja brzo može preći iz stadija regionalne smetnje u strate&scaron;ku prijetnju koja će ponovo zahtijevati ogroman obim političkih, ekonomskih i sigurnosnih ulaganja koja će se morati plaćati zajedno s već preskupim sustavom euroatlantskog odgovora na postojeće prijetnje. Prijetnje budućih terorističkih napada povezanih s kampovima ISIL-a na teritorijima koje kontroliraju Bo&scaron;njaci, &scaron;irenja nasilja među različitim zajednicama koje zahvaća vi&scaron;e balkanskih država, neobuzdanih migracija, te ruskog vojnog avanturizma u Republici Srpskoj uz izliku "očuvanja mira" zaslužuju obnovu visoke razine pozornosti i rje&scaron;avanje postojećih problema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Europa ne može sama preuzeti ovu odgovornost, jednostavno ne postoji alternativa američkom vodstvu. Nema sumnje da je visoka sposobnost Europske unije da igra kritičnu diplomatsku ulogu u oblikovanju globalne politike prema globalnim izazovima - njezin odgovor prema ruskoj agresiji na Ukrajinu je najistaknutiji - ali kao zajednica suverenih država ona to može činit samo kao partner jakog američkog angažmana. Obrnuto, vodstvo SAD-a bez ravnopravnog partnerstva s Europom i njezinom pratećom aparaturom političkih, gospodarskih i sigurnosnih institucija bilo bi također gubitničko. Obje su potrebne. Do danas, &scaron;to se tiče Balkana, SAD su igrale ulogu mlađeg partnera i ova diplomatska formula nije uspjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom da je žestoko pogođen regionalnim krizama na vi&scaron;e strate&scaron;kih mjesta, posljednja stvar koju Washington DC treba je regionalna implozija u srcu Europe. Ili se sada bavite njom dok se njome može rukovati ili se kasnije suočite s daleko većim tro&scaron;kovima. Ironično, dolazak nove američke administracije, koja je otvoreno nenaklonjena internacionalizmu koji teži izgradnji nacija i stoga nije posvećena Daytonu, ima jedinstvenu priliku da formira novi diplomatski tim i počne s primjenom osvježenog i realnijeg pristupa rje&scaron;avanju kaosa u Bosni i Hercegovini. Bez službene promjene politike američke administracije, State Department će se, poput njegovih europskih kolega, nastaviti kao robot držati pozicije Daytona. No, kako bi izgledao osvježeni, post-Daytonski pristup pod vodstvom SAD-a?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1.</strong> Najprije, i najhitnije, Trumpova administracija mora, na razini pomoćnika ministra SAD-a za Europu i Euroaziju, te u suradnji s na&scaron;im europskim saveznicima, pritisnuti Sarajevo da se pridržava odluke Ustavnog suda BiH o izmjeni Izbornog zakona po pitanju izbora izaslanika u zakonodavni Dom naroda Federacije. Trenutno američka vlada održava diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom preko zamjenika pomoćnika državnog tajnika, dakle preko diplomatske razine koja prenosi, a ne formulira vanjsku politiku SAD-a. Slanje novog političkog predstavnika na vi&scaron;oj razini poslalo bi pozitivnu poruku podjednako Bo&scaron;njacima, Srbima i Hrvatima da Washington, DC ponovno uspostavlja globalno vodstvo. Izlazak iz trenutno postojeće slijepe ulice bi rije&scaron;io akutni ustavni zastoj i omogućio održavanje već zakazanih općih izbora, čime bi se osigurao potreban manevarski prostor za svježiji i sustavniji pristup stabilizaciji zemlje na duži rok.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2.</strong> Osvježeni transatlantski pristup pod vodstvom SAD-a zahtijeva nekoliko ključnih elemenata. Najvažnije je ukinuti Daytonske zastarjele i neučinkovite institucije, od kojih su mnoge, poput Ureda visokog predstavnika i Vijeća za provedbu mira, već suočene sa smanjenjem najvećeg dijela svojih nekada&scaron;njih ovlasti. Zatvaranje ICTY-a daje jasan presedan u tom smislu. Ako želimo da Bosna i Hercegovina funkcionira kao zrela i suverena država, onda moramo okončati ono &scaron;to je zapravo podjela suvereniteta s međunarodnom zajednicom. To nije država, to je lažni protektorat. Svi znaju da ove institucije služe kako bi zauzimale mjesto dok ne oživi globalni napor koji bi potaknuo uvođenje učinkovite ustavne arhitekture. Slično tome, moramo odmah odbaciti tri suca koji nisu državljani BiH a koji se nalaze u njezinom Ustavnom sudu. Najopasnija prijetnja demokratskom legitimitetu je kada građani vi&scaron;e ne vjeruju da slobodni izbori i upravljačke institucije odražavaju "volju naroda" i jednostavno prestanu sudjelovati, ostavljajući politički prostor nebranjenim od ekstremističkih elemenata koji ga zaposjedaju. Vraćanje punog suvereniteta ponudit će građanima Bosne i Hercegovine nove i ojačane razloge za sudjelovanje na izborima sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3.</strong> Istodobno, treba zamijeniti Daytonsku arhitekturu tripartitnom skupinom Sjedinjenih Država, Europske unije i NATO-a. Takva bi skupina donijela na stol i institucionalni oporavak, potisnula zlonamjerne aktere Tursku i Rusiju, te vratila uvjerenje svih skupina u Bosni i Hercegovini da Europa i Sjedinjene Države ponovno zajednički gledaju ozbiljno na njihovu budućnost. Tripartitna skupina olak&scaron;ala bi prijelaz od sterilnih Daytonskih institucija prema odgovornijim i odgovornim institucijama uprave, izravnije integrirala zemlju u sigurnosne mehanizme NATO-a, olak&scaron;ala pristup europskim programima ekonomske potpore i uključila američku moć za posredovanje predvođenje kroz političke sporazume. Tripartitna skupina bi posebno donijela diplomatsku vjerodostojnost i stručnost, koje bi pomogle čelnicima BiH u usklađivanju ustavnih odnosa između njezinih konstitutivnih naroda na stabilnijim i pravičnijim temeljima i pojednostavljenju upravljačkih struktura koje su prevelike, nezgrapne i skupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4.</strong> Kakav je ovaj novi temelj? Evo ključa nefunkcionalnosti BiH. Vrijeme je da Europa, Sjedinjene Države i čelnici zemlje iskreno sagledaju temeljnu jezgru neuspjeha ove države i priznaju da je vladavina utemeljena na jednoj državi, dva entiteta i tri konstitutivna naroda nerealna u praksi ba&scaron; kako to i zvuči kad se izgovori. Neprekidna kratkovidna vjera u održavanje jedinstva bosne i Hercegovine u takvim nelogičnim uvjetima je apsudrna i njezinom narodu čini veliku &scaron;tetu, držeći ga desetljećima u beznadnom i prisilnom "zajedni&scaron;tvu". U okviru revitaliziranog i pravednijeg ustavnog uređenja - jedne federalne države s po jednim unitarnim entitetom za svaki od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, tipično političko trgovanje koje se odvija u normalnim demokracijama konačno bi se moglo ukorijeniti. &Scaron;tovi&scaron;e, to bi smanjilo otežalu javnu upravu zemlje, bilo bi financijski održivo i smanjilo bi opseg korupcije vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapravo, reforma Bosne i Hercegovine kao stabilnog, federalnog sustava s tri entiteta nije nova ideja, jer je tu ideju ranije predložila od State Departmenta podržavana Međunarodna krizna skupina (ICG), koja je u svom zavr&scaron;nom izvje&scaron;ću o ovoj zemlji 2014. godine predložila ustanovljenje Trećeg entiteta, pri čemu bi Federacija "bila podijeljena na dva entiteta, s bo&scaron;njačkom i hrvatskom većinom." ICG je naveo unutarnje političke prepreke pri njegovom ustanovljenju, ali ga je i promatrao kao put k izlazu iz sada&scaron;njeg vrtloga:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema ničeg inherentno krivog u hrvatskom entitetu. To bi rije&scaron;ilo mnoge probleme: ne bi bilo dodatnih potreba za kantonima, a odnosi između države i entiteta, te između entiteta i općina, mogli bi biti konzistentni diljem Bosne. Umjesto zapletene federacije entiteta i naroda, zemlja bi bila normalna federacija teritorijalnih jedinica, &scaron;t jeo dizajn mnogih uspje&scaron;nimh europskih primjera. Etničke kvote mogu se zamijeniti regionalnom zastupljeno&scaron;ću i za&scaron;titom temeljnih ljudskih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda to ne kažu izričito, Europljani se slažu. Već spomenuta Rezolucija Europskog parlamenta također poziva na preobrazbu BiH "u potpuno djelotvornu, inkluzivnu i funkcionalnu državu koja se temelji na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda ..." i na "načela federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti ...". Državna struktura s dva entiteta ne može to osigurati. Rje&scaron;enje s tri entiteta može. Sa stvarnom političkom ravnopravno&scaron;ću i stvarnim političkim predstavljanjem za sva tri konstitutivna naroda, nestala bi ustavna dinamika koju je ICG okrivio za poticanje nacionalno utemeljenih sporova i egzistencijalnih strahova od drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako strahovi od nasilne fragmentacije budu opadali, građani Bosne i Hercegovine će zahtijevati od svojih izabranih dužnosnika bolje upravljanje i kompetentne javne službe. Postojeći strahovi koji danas održavaju etničke podjele mogu ustupiti mjesto standardnim zahtjevima građana prema izabranim čelnicima. Srbi i Hrvati, koji trenutno gledaju na svoje matične zemlje Srbiju i Hrvatsku kao na sredstva za vođenje vlastitih domaćih političkih bitaka, umjesto toga bi se usmjerili prema unutarnjim pitanjima kako bi svoju energiju i sredstva usmjerili na funkcioniranje domaće uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S unutarnjom normalizacijom Bosna i Hercegovina može postati snažnije suveren, stabilniji i samopouzdaniji kandidat za ispunjavanje zahtjevnih obveza za postupno uključivanje u euroatlantske institucije. Uključivanje u Akcijski plan članstva u NATO-u, s kojim se slažu Bo&scaron;njaci, Srbi i Hrvati pruža, na primjer, samo jednu od bezbrojnih mogućnosti za brzi napredak koje bi postale dostupne ovoj krhkoj državi. Bo&scaron;njacima bi gubitak kontraproduktivnog sustava dominacije nad njihovim entitetskim partnerima, koji tome pružaju otpor, bio nadoknađen njihovim vlastitim entitetom, uz vjerodostojnu perspektivu euroatlantske integracije, te prosperiteta i političkog prihvaćanja koje dolazi s njom. Važno je da Bo&scaron;njaci usmjere svoju energiju i resurse na izgradnju vlastite kulture i razvijanje svog identiteta, umjesto da opstruiraju druge zajednice i tretiraju ih kao egzistencijalne prijetnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malignim akterima - unutarnjim i vanjskim &ndash; oduzele bi se mogućnosti koje im kaos pruža za promoviranje svojih parazitskih planova. Separatistički pritisci bi se zapravo smanjili jer čelnici svakog od entiteta vi&scaron;e ne bi mogli opravdati ideju o odvajanju pred svojim biračima ili međunarodnom zajednicom nepremostivom ustavnom nefunkcionalno&scaron;ću. Bez međunarodnog priznanja, bilo kojem entitetu koji bi se odvojio bi bio blokiran pristup privatnim i globalnim kreditnim trži&scaron;tima, posebice Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, uslijed čega se to odvajanje financijski ne bi moglo podnijeti. Ako bi, međutim, građani bilo kojeg od njih iz bilo kojeg razloga htjeli mirno se razdružiti, mogli bi to učiniti po nenasilnom modelu čehoslovačkog &bdquo;Bar&scaron;unastog razvoda&ldquo;, umjesto ponavljanja brutalnog raspada biv&scaron;e Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-27-bih-karta-hrv.jpgGrabar-Kitarović: Pelješki most će biti izgrađen do 2023. i nije usmjeren protiv BiHhttp://grude.com/clanak/?i=4065440654Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2017 14:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-26-kolinda99.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak u Stonu, nakon sastanka na kojem je predstavljeno trenutno stanje projekta izgradnje Pelješkog mosta, kako će most biti izgrađen najranije 2021., a najkasnije 2023. godine.<p>Grabar-Kitarović rekla je da je na sastanku bilo riječi o tehničkim specifikacijama i dinamici izgradnje mosta, ali i o za&scaron;titi prirode u Malostonskom zaljevu, javila je Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Cilj je da projekt bude gotov između 2021. do najkasnije 2023. godine. Zbog iskori&scaron;tavanja EU sredstava bilo bi dobro da bude gotov prije. Zadovoljna sam dinamikom natječaja, a bez obzira na jednu žalbu, sve će ići kako treba. Uskoro možemo očekivati početak izgradnje mosta", poručila je hrvatska predsjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je kako vjeruje da će u Bosni i Hercegovini biti shvaćeno da je projekt od vitalnog značaja za sve te je naglasila kako je jo&scaron; 2006. postignut dogovor o specifikacijama mosta, koji Hrvatska u potpunosti po&scaron;tuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosanskohercegovačkim vlastima poručila je da prihvate argumente da je most strate&scaron;ki projekt Hrvatske i EU te da ni na koji način nije usmjeren protiv BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Važnost mosta nije samo u prometnom povezivanju državnog teritorija, već ima dru&scaron;tveni i gospodarski značaj, pri &scaron;irenju poslovanja, konkurentnosti, otvaranja novih radnih mjesta na poluotoku Pelje&scaron;cu i okolnim otocima. Govorimo o revitalizaciji cijelog prostora spajanjem juga Hrvatske s ostatkom države, ali i spajanjem europskog prostora. Omogućit će se da taj prekid bude premo&scaron;ten, &scaron;to će olak&scaron;ati eventualne probleme kad Hrvatska uđe u schengenski režim", rekla je hrvatska predsjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izvijestio je da je odabir izvođača za gradnju privodi kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pristigle su tri ponude koje se ocjenjuju u Hrvatskim cestama, a krajem idućeg tjedna će Hrvatske ceste taj posao privesti kraju. Nakon toga će se donijeti odluka o odabiru. Naravno postoji i žalba, koja se može izjaviti, ali postupak se privodi kraju i imamo osigurana financijska sredstva. Nema razloga da gradnja Pelje&scaron;kog mosta ne započne", istaknuo je Butković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se početak gradnje Pelje&scaron;kog mosta može očekivati s početkom 2018. godine, ako ne bude žalbi koje, kako je kazao, početak gradnje mogu odgoditi najvi&scaron;e za mjesec dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-26-kolinda99.jpgKolinda Grabar-Kitarović preselila svoj ured u Dubrovnikhttp://grude.com/clanak/?i=4062340623Grude.com - klik u svijetWed, 25 Oct 2017 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-25-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović do kraja tjedna premješten je u Dubrovačko-neretvansku županiju, gdje će biti obilježena i 25. obljetnica vojno-redarstvene akcije oslobođenja juga Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednicu su pred palačom Ranjina dočekali župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković. Uz intonaciju himne podignuta je hrvatska zastava, a predsjednica se obratila okupljenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Drago mi je &scaron;to ćemo ove nedjelje proslaviti 25. obljetnicu velike pobjede oslobađanja hrvatskog juga. Hvala svim braniteljima i svima koji su ostali živjeti u gradu i Županiji," rekla je na početku svog obraćanja. Između ostalog, osvrnula se i na pozitivne turističke rezultate te naglasila kako je iznimno važna modernizacija Zračne luke i iskoristivost EU fondova. Dubrovnik treba puno čvr&scaron;će povezati sa Zagrebom, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović te u tom kontekstu naglasila važnost izgradnje Pelje&scaron;kog mosta koji bi povezao Hrvatsku, ali i EU, javlja <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grabar-Kitarović istaknula je vrijednost Dubrovnika kao svjetskog turističkog sredi&scaron;ta, &scaron;to pred grad, županiju i državu postavlja posebne izazove, prije svega infrastrukturne, kako bi se moglo odgovoriti na velik porast broja turista i turističkih dolazaka. "U tom smislu je modernizacija Zračne luke Dubrovnik od iznimne važnosti, kao primjer iskori&scaron;tenosti europskih fondova. Svakako da Dubrovnik treba puno čvr&scaron;će povezati s metropolom i drugim gradovima u državi. Problem je i uzak pojas županije, prekid državnog teritorija koji treba premostiti neophodnim Pelje&scaron;kim mostom te raditi na daljnjoj cestovnoj povezanosti", rekla je predsjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je da "Pelje&scaron;ki most neće samo povezati državni teritorij i približiti Dubrovnik ostatku Hrvatske, nego će povezati i teritorij Europske unije te će biti značajan razvojni projekt za sve stanovnike Pelje&scaron;ca i okolnih otoka" te poručila da su zato bitne brze i jeftine brodske linije, &scaron;to je prijeko potreban preduvjet revitalizacije i održivog razvoja otoka. "Bitno je obrazovanje, vodoopskrba i poticanje investicija te sve ostalo &scaron;to će mlade zadržati na otocima", kazala je predsjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanog otvaranja privremenog ureda, predsjednica je održala radni sastanak s gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije. Sastala se i dubrovačkim biskupom mons. Matom Uzinićem, rektorom dubrovačkog Sveučili&scaron;ta Nik&scaron;om Burumom i predstavnicima udruga hrvatskih branitelja. Naglasila je da je prijeko potrebno izgraditi Pelje&scaron;ki most. "Nužna je također brza cesta od Dubrovnika do zračne luke, kao i trasa nove autoceste ili, za početak, poluautoceste, kako bi se Dubrovnik izvukao iz prometne izolacije", rekla je. Teme razgovora bile su i otočna pitanja poput brodskih linija i vodoopskrbe te pitanje državne imovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ured predsjednice Grabar-Kitarović bit će otvoren do nedjelje, 29. listopada, a u pet dana će obići najjužniju hrvatsku županiju od Prevlake do Lastova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutra će se predsjednica u Stonu sastati sa &scaron;koljkarima, zatim predstavnicima državnih, županijskih i općinskih tijela te stručnih ustanova uključenih u projekt izgradnje Pelje&scaron;kog mosta. U Orebiću slijedi sastanak s najpoznatijim županijskim vinarima, a u Korčuli susret s gradonačelnikom i načelnicima korčulanskih općina te posjet Domu kulture. U Blatu će obići pogon brodogradili&scaron;ta, u Veloj Luci održati sastanak s općinskim predstavnicima, a potom u Korčuli nazočiti korčulanskoj vite&scaron;koj igri more&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica će svoj treći dan iskoristiti za posjet otocima Lastovu, Mljetu i &Scaron;ipanu, a u popodnevnim satima će u Dubrovniku sudjelovati u programima obilježavanja obljetnica smrti Marina Držića, Ruđera Bo&scaron;kovića i Nikole Božidarevića te 90 godina Dubrovačke gimnazije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu će u Slanom imati sastanak s općinskim čelni&scaron;tvom te obići tamo&scaron;nji Knežev dvor. U Opuzenu će imati susret s gradskim čelnicima i uzgajivačima mandarina te posjetiti Arheolo&scaron;ki muzej Narona. U Metkoviću će predsjednica obići lokalni Dom zdravlja. U Pločama će se susresti s predstavnicima Luke Ploče, a upoznat će se i s projektom marine u Metkoviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjeg dana boravka u toj županiji predsjednica će u Dubrovniku nazočiti svečanom obilježavanju 25. obljetnice deblokade Dubrovnika i oslobađanja juga Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-25-kolinda.jpgGdje je više od 7 milijardi KM cestarina i trošarina?http://grude.com/clanak/?i=4060040600Grude.com - klik u svijetTue, 24 Oct 2017 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-24-autoput-medjugorje---bijaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zakon o trošarinama je stoga važan ne samo kao izvor sredstava za cestogradnju nego i kao instrument te jamstvo otplate inozemnih kredita za projekte. <p>&nbsp;</p> <p>U sjeni dono&scaron;enja novoga zakona o povećanju tro&scaron;arina na naftu i naftne prerađevine, koje bi, prema prijedlogu, iznosile 15 feninga po svakoj litri goriva i bez kojih, kako tvrdi većina bh. političara, nema daljnje izgradnje autoceste, treba spomenuti podatak kako se od 2006. do 2016. godine od tro&scaron;arina na naftu i naftne prerađevine u državnu blagajnu slilo vi&scaron;e od 4,8 milijardi KM, točnije 4.828.733.548,70 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Projekt mogao biti zavr&scaron;en</strong></p> <p>Kada se uzme u obzir da je početna procjena vrijednosti izgradnje autoceste na Koridoru Vc bila oko 2,9 milijardi eura, znači da je autocesta samo od prikupljenih tro&scaron;arina, bez zajmova i kredita, mogla već biti gotova, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je u Parlamentu BiH prije pet mjeseci otvoreno pitanje tro&scaron;enja novca od tro&scaron;arina u posljednjih 10 godina, izuzev grube polemike među zastupnicima, na to pitanje nije nikada stigao odgovor, niti je pokrenuta istraga. U istom razdoblju od 2006. do 2016. samo od naknada za cestarine prikupljeno je 2,551 milijardi KM. Kad se ove dvije stavke zbroje, ispada da je u 10 godina prikupljeno vi&scaron;e od 7 milijardi KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić kazao da, od 850 milijuna eura kredita Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za gradnju cestovne infrastrukture čak 650 milijuna ne može postati operativno jer nije ispunjen uvjet te banke za povećanje tro&scaron;arina. Upitni su i drugi krediti, poput onih s Europskom investicijskom bankom (EIB) jer ta banka financira projekte s EBRD-om po načelu pola-pola.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Važno za projekte</strong></p> <p>Zakon o tro&scaron;arinama je stoga važan ne samo kao izvor sredstava za cestogradnju nego i kao instrument te jamstvo otplate inozemnih kredita za projekte. Izgradnja čak 13 dionicana trasi autoceste Vc, za koje postoji osigurano 860 milijuna eura, neizvjesna je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti u BiH pro&scaron;le godine su se u inozemstvu zadužile za 700 milijuna KM koje će se otplaćivati idućih godina. Od toga iznosa vi&scaron;e od 249 milijuna KM oti&scaron;lo je za izgradnju autoceste, obnovu cesta, željeznica&hellip; I dalje se traže obja&scaron;njenja i odgovori nadležnih institucija na pitanja gdje je utro&scaron;en novac od tro&scaron;arina proteklih 10 godina, na koje konkretne projekte i u kojim iznosima. Odgovorni za sada &scaron;ute o tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-24-autoput-medjugorje---bijaca.jpgMacronov pas postao YouTube zvijezda: pogledajte što je Nemo napravio tijekom sastanka u Elizejskoj palačihttp://grude.com/clanak/?i=4057640576Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2017 14:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-23-macron_pas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvogodišnjeg mješanca ptičara i labradora su Brigitte i Emmanuel Macron udomili u kolovozu.<p>&nbsp;</p> <p>Udomljeni pas Nemo, &scaron;to ga je pod svoj predsjednički krov primila obitelj Macron, bučno se pomokrio u kamin u zlatnome uredu Elizejske palače za trajanja sastanka premijera Macrona i troje njegovih ministara. Mediji su bili odu&scaron;evljeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su zabilježile kamere, pa je Nemo postao zvijezda Youtubea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvogodi&scaron;nji mje&scaron;anac ptičara i labradora kojega su Brigitte i Emmanuel Macron udomili u kolovozu, usred razgovora premijera i troje ministara podigao je stražnju nogu i, ne odoljev&scaron;i zovu prirode, bučno se pomokrio u kamin, uz glasan smijeh četvero prisutnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/MvSkQavkLck" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-23-macron_pas.jpgPlenković i Čović u središnjici HDZ-a: Traže se rješenja u interesu Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=4055240552Grude.com - klik u svijetSun, 22 Oct 2017 20:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-22-017_covic_plenkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U središnjici HDZ-a u Zagrebu sastale su se dvije sestrinske stranke, HDZ i HDZ BiH. Navode da surađuju već 27 godina te da su im temelj odnosa – briga o Hrvatima u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Tema sastanka, kako javlja HRT, bili su izbori koji se za godinu dana održavaju u BiH. Premijer Hrvatske Andrej Plenković smatra da nije dobro &scaron;to zakoni omogućuju jednom konstitutivnom narodu da bira predstavnika drugom konstitutivnom narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim da smo na tragu da tražimo rje&scaron;enja koja će biti u interesu i Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, kazao je Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da ne bi kao dosad Bo&scaron;njaci i Srbi birali hrvatskog predstavnika u Predsjedni&scaron;tvu i Domu naroda, potreban je konsenzus hrvatskih stranaka u BiH, istaknuo je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno tu će biti pitanja Ustava koje se tiču priključenja BiH europskim integracijama jer je to hrvatski interes, posebice hrvatski interes u BiH jer Hrvati iz BiH jasno gledaju samo prema Hrvatskoj, prema Zapadu, a ne niti prema sjeveru, istoku niti prema Bliskom istoku, rekao je predsjednik odbora za Hrvate izvan RH Božo Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati u BiH su u Parlamentu BiH uputili izmjene izbornog zakona koji bi im na općim izborima 2018. jamčio ravnopravnost. Prema tom prijedlogu nitko od preostala dva naroda ne bi Hrvatima u BiH mogao birati njihove predstavnike. Ustavni je sud apelaciju koja ide u tom smjeru prihvatio i naložio da se izborni zakon izmjeni. Ako se to ne dogodi, može se ponoviti situacija koja se već dogodila u dva mandata &ndash; da Bo&scaron;njaci Hrvatima izaberu člana Predsjedni&scaron;tva u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj sastanak planiran je već dulje vrijeme kako bi se razgovaralo o brojnim zajedničkim važnim temama, među ostalim i o uzajamnoj potpori na izborima i pomoć BiH na njezinu europskom putu./HMS/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-22-017_covic_plenkovic.jpgČović: Strategija je da se smanji utjecaj hrvatskog naroda u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=4053840538Grude.com - klik u svijetSat, 21 Oct 2017 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-dragan-covic-s.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Govoreći o odnosu međunarodne zajednice prema BiH Čović je ustvrdio kako će SAD imati utjecaj na ovo područje.<p>''Ovo &scaron;to danas imamo nisu koalicije i partnerstva. Ovo je nužda. Ustroj države je takav i nama je partner onaj tko je pobjednik kod Bo&scaron;njaka i Srba. Jedino u tom dijelu mogu me&scaron;etariti predstavnici Bo&scaron;njaka koji mogu izabrati u vlast i onoga tko nije pobjednik kod Hrvata. Zato se i ne ide u izmjene Izbornoga zakona'', izjavio je u intervjuu za &bdquo;Večernji list&ldquo; predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvu pogubnu praksu, ističe, omogućile su ustavne promjene od prije 15 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mislim da se to mora mijenjati, jer nije dobro za BiH. Bilo bi posve pogubno za BiH ako se računa da će se dobiti trećina Hrvata iz Goražda, Bihaća, Sarajeva u Dom naroda, &scaron;to bi državu odvelo u pogre&scaron;nom smjeru'', izjavio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je izrazio uvjerenje da prijedlog SDA za izmjenu Izbornog zakona BiH uopće ne postoji, iako se o njemu u javnosti govori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Jo&scaron; nitko nije vidio taj dokument. A cijela strategija se svodi na to da se utjecaj hrvatskog naroda smanji u FBiH. Najvažnije je zadržati sada&scaron;nje stanje statusa quo oko Izbornoga zakona te, s druge strane, poku&scaron;ati podijeliti HNS, &scaron;to im ne ide ba&scaron; najbolje. To podržava i jedan dio međunarodnih dužnosnika koji to gledaju u sklopu &ldquo;demokratizacije&rdquo; političke scene, &scaron;to već postoji među Srbima i Bo&scaron;njacima. Intenzivno se razgovara s pojedinim strankama, potiče ih se, dobivaju novac, uključuju ih u neke projekte, ulaze u neke na&scaron;e slabe točke, poput braniteljske populacije i problema njihova progona. No, te smo stvari zaustavili'', ustvrdio je Čović, dodajući kako je &bdquo;ideja Sarajeva da se uspostavi nova Alijansa, &ldquo;platforma&rdquo; u kojoj ne bi bilo mjesto za Hrvate&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o odnosu međunarodne zajednice prema BiH Čović je ustvrdio kako će SAD imati utjecaj na ovo područje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi smo preznačajni za američku administraciju, ali, nažalost, zbog administrativnih promjena, ali i njihova fokusa, nama će se izvjesno vrijeme baviti ista razina kao i do sada. To, po mom mi&scaron;ljenju, nije dobro'', kazao je Čović, dodajući kako se bez utjecaja SAD-a te&scaron;ko može ostvariti stabilnost na cijelom području oko nas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obavje&scaron;tajne i paraobavje&scaron;tajne strukture Čović je optužio za plasiranje informacija kako su bh. Hrvati na strani Rusa, a da on zagovara interese Moskve. Time se, tvrdi Čović, teži&scaron;te negativnih silnica u Europi poku&scaron;ava staviti na leđa najmalobrojnijem narodu i političkom vodstvu Hrvata "kako bi nas se u vremenu koje je ispred nas, koje će biti ključno za dugoročna rje&scaron;enja u BiH, konfrontiralo s administracijom SAD-a, Njemačke...&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je odbacio mogućnost da rezolucija Narodne skup&scaron;tine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti ovog bh. entiteta zaustavi aktiviranje MAP-a na putu u NATO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Apsolutno neće, ali moramo biti svjesni da je to stav jednog značajnog dijela BiH. Treba pronaći uzroke, motive za jednu takvu odluku i pronalaziti načine da se to razrije&scaron;i. Jasno je kako oko Kosova i NATO-a, bez obzira na to jesu li vlast ili oporba, srpski predstavnici slijede Beograd. Uvjeren sam da ćemo svi zajedno ići k euroatlantskom projektu i Srbija ubrzano grabi na tome putu. Automatski će se takvo opredjeljenje preslikati i na BiH'', kazao je Čović u intervjuu &bdquo;Večernjem listu&ldquo;.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-dragan-covic-s.jpgVeleposlanstvo SAD-a: Odluka NSRS-a o vojnoj neutralnosti nije u njihovoj nadležnostihttp://grude.com/clanak/?i=4048440484Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2017 18:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-americka-ambasada-sarajevo-bih.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o vojnoj neutralnosti nije u okvirima nadležnosti NSRS-a.<p>&nbsp;</p> <p>Prema Daytonskom sporazumu, vanjska politika je u isključivoj nadležnosti državnih institucija - istakli su danas iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Veleposlanstva SAD-a u BiH povodom jučera&scaron;njeg usvajanja Rezolucije o za&scaron;titi ustavnog poretka i progla&scaron;enja vojne neutralnosti RS-a u Narodnoj skup&scaron;tini ovog bh. entiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podvukli su kako je članstvo u NATO-u svakako pitanje iz oblasti vanjske politike i obrane, kao i to da su relevantne odluke u vezi s NATO integracijama BiH već donesene od nadležnih državnih institucija, uključujući i Predsjedni&scaron;tvo BiH i Parlamentarnu skup&scaron;tinu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, dodali su kako bi se bilo kakav budući dijalog o ovom pitanju trebao odvijati u okviru relevantnih institucija na državnom nivou.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi za <strong>Fenu</strong> poručili su kako su euroatlanske integracije najbolji način da se u BiH osiguraju sigurnost, stabilnost i prosperitet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-americka-ambasada-sarajevo-bih.jpegUspostaviti trilateralu Zagreb - Beograd - Sarajevo, okončati ‘ratove’ i graditi nove odnosehttp://grude.com/clanak/?i=4045240452Grude.com - klik u svijetTue, 17 Oct 2017 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-17-covic_vucic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednici Srbije i BiH Aleksandar Vučić i Dragan Čović pokrenuli su jučer u Beogradu inicijativu koja jedina može pomoći rješavanju povijesnih naslaga i neriješenih problema čak 22 godine nakon okončanja ratnih zbivanja među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>To je uspostava trilaterale Zagreb - Beograd - Sarajevo kako bi se za jednim stolom stabilizirali, a zatim i postupno normalizirali odnosi triju naroda te otvorila mogućnost ekonomske i svake druge suradnje. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je jučer nakon susreta s predsjedateljem Predsjedni&scaron;tva BiH Draganom Čovićem kako je službeni Beograd spreman za održavanje trilateralnoga sastanka Srbija - Hrvatska - BiH, ocijeniv&scaron;i tu trilateralu &ldquo;najvažnijom za regiju zapadnog Balkana&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Budućnost prije povijesti</strong></p> <p>Vučić je na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao kako je Srbija spremna za održavanje tog sastanka &ldquo;na bilo kojoj razini&rdquo; - predsjednika i predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH ili na razini vlada, odnosno Vijeća ministara BiH. Čović je izrazio nadu da će taj trilateralni sastanak uskoro biti dogovoren &ldquo;kako bi se gradila otvorenija suradnja&rdquo; te je sugerirao da &ldquo;povijest treba ostaviti iza sebe kako ne bi bila prepreka za budućnost&rdquo;. Najavio je da će biti jo&scaron; sastanaka predstavnika Srbije i BiH prije 6. i 7. prosinca, kada je najavljen posjet izaslanstva BiH Beogradu. &ldquo;Na tim sastancima dogovorit ćemo da otvorena pitanja ostavljamo iza sebe u povijesti&rdquo;, rekao je Čović koji očekuje da tim stručnjaka iz Beograda ponudi rje&scaron;enja o pitanju spornih granica Srbije i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vučić je naglasio kako Srbija po&scaron;tuje teritorijalni integritet BiH i teritorijalni integritet entiteta Republike Srpske u okviru BiH, ocijeniv&scaron;i da su &ldquo;odnosi Srbije i Republike Srpske konkretni i opipljivi&rdquo;. Komentirajući zamjerke kako Srbija samo pomaže RS-u, Vučić je istaknuo kako će pomagati i Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vučić je nakon razgovora s Čovićem potvrdio kako je Hrvatskom nacionalnom vijeću Vojvodine uplaćeno pola milijuna eura za obnovu rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu. Vučić je taj podatak objavio na godi&scaron;njicu rođenja bana Jelačića.<br />Ban Josip Jelačić rođen je 16. listopada 1801. Ruka suradnje &ldquo;Na ovaj važan dan za Hrvate htjeli smo pokazati kako držimo do onog &scaron;to smo rekli. Mislim da se Srbi i građani Srbije time trebaju ponositi&rdquo;, ocijenio je Vučić tijekom zajedničke tiskovne konferencije. Vučić je potvrdio i da je Srbija uplatila dodatnih 500.000 eura za obnovu saborne crkve u Mostaru te da je to učinjeno na molbu predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je podsjetio kako je Srbija ranije već uplatila 200.000 eura za izgradnju pravoslavne crkve u Mostaru, sru&scaron;ene tijekom rata 1992. godine. Srbijanski predsjednik najavio je i da će Srbija biti zemlja partner na Sajmu gospodarstva u Mostaru te da će se na tom gospodarskom skupu &ldquo;snažno predstaviti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-17-covic_vucic.jpgStranka Sebastiana Kurza pobjednik izbora u Austrijihttp://grude.com/clanak/?i=4042440424Grude.com - klik u svijetMon, 16 Oct 2017 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-16-6bf20c92-9fc6-11e6-86d5-4e36b35c3550.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik SPÖ-a i kancelar Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.<p>&nbsp;</p> <p>Mlada konzervativna zvijezda Sebastian Kurz na putu je da postane sljedeći austrijski kancelar prema prvim nepotpunim rezultatima, javlja javni servis &Ouml;RF, ali njegova Narodna stranka (&Ouml;VP) ne postiže većinu te bi mogla zatražiti savez sa Slobodnjačkom strankom Austrije (FP&Ouml;). Prema prvim podacima &Ouml;VP je osvojio 30,2 posto glasova i tako postao najjača stranka u Nacionalnom vijeću. Desni populisti Heinz-Christiana Strachea iz FP&Ouml;-a tijesno vode s 26,8 posto ispred Socijaldemokratske stranke Austrije (SP&Ouml;) na čelu s aktualnim kancelarom Christianom Kernom s 26,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik SP&Ouml;-a i kancelar Kern će prema sada&scaron;njim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku &Ouml;VP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu. Prema sada&scaron;njim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za &scaron;pekulacije o obnavljanju dosada&scaron;nje velike koalicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predizborna kampanja protekla je u sjeni skandala oko lažnih Facebook stranica kojima je SP&Ouml; poku&scaron;ao ugroziti imidž Sebastiana Kurza. Kurz je svoju predizbornu kampanju usredotočio na protuimigrantsku politiku. Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7 posto pre&scaron;la izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7 posto glasova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3 posto te lista biv&scaron;eg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-16-6bf20c92-9fc6-11e6-86d5-4e36b35c3550.jpgSTUTTGART: Čović posjetio Hrvatsku katoličku misiju, jednu od najstarijih u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=4040540405Grude.com - klik u svijetSat, 14 Oct 2017 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-14-covic_u_stuttgartu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon ovih sastanaka, Čović je obišao Hrvatsku katoličku misiju u Stuttgartu..<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović sastao se, u odvojenim susretima, u Stuttgartu s Fritzom Kuhnom, gradonačelnikom Stuttgarta, te Winfriedom Kretschmannom, predsjednikom Vlade pokrajine Baden-W&uuml;rttemberg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović ih je informirao o trenutnom stanju u BiH, te o njenom napretku na putu euroatlantskih integracija. Istaknuo je ovom prilikom uvjerenje kako će BiH početkom sljedeće godine dobiti status zemlje kandidata za članstvo u EU, te im zahvalio za svu podr&scaron;ku koju je Njemačka pružila BiH na ovome putu, prenosi <a title="Hrvatski medijski servis" href="http://hms.ba/stuttgart-covic-posjetio-hrvatsku-katolicku-misiju-jednu-od-najstarijih-u-njemackoj" target="_blank">HMS</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ovih sastanaka, Čović je obi&scaron;ao Hrvatsku katoličku misiju u Stuttgartu, te se upoznao s njenim djelovanjem. Hrvatska katolička misija u Stuttgartu jedna je od najstarijih hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, a osnovana je 1. svibnja 1958. godine. Osim rasta i razvoja duhovnog života i održavanja bogoslužja, svećenici i njihovi suradnici bave se socijalnim, kulturnim, dru&scaron;tvenim i sportskim djelovanjem, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-14-covic_u_stuttgartu.jpgMILANU BANDIĆU UGRAĐEN STENT Par sati kasnije otišao iz bolnice na posao kao da zahvata nije ni bilohttp://grude.com/clanak/?i=4039340393Grude.com - klik u svijetFri, 13 Oct 2017 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-13-bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelniku Milanu Bandiću jučer je na KBC-u Zagreb ugrađen stent, a razlog je jako suženje krvne žile srca.<p>Samo koji sat nakon zahvata koji je izveo doc. dr. Jo&scaron;ko Bulum, &scaron;ef jedinice za invazivnu i intervencijsku kardiologiju KBC-a Zagreb gradonačelnik je iza&scaron;ao iz bolnice i vratio se na svoje radno mjesto tako da ni njegovi suradnici uopće nisu znali da je Bandić 'usput' imao kardiolo&scaron;ku intervenciju, pi&scaron;e <a href="http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/milanu-bandicu-ugraden-stent-par-sati-kasnije-gradonacelnik-je-otisao-iz-bolnice-na-posao-kao-da-zahvata-nije-ni-bilo/6644895/" target="_blank">Jutarnji list.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina, radilo se o tzv. hladnom zahvata odnosno nije do&scaron;lo do intervencije zbog toga &scaron;to je gradonačelniku pozlilo već je zahvat bio ranije dogovoren. Navodno mu ugradnja stenta nije nimalo poremetila jučera&scaron;nji radni dan koji je potrajao sve do 22 sata odnosno kao da zahvata uopće nije bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, kako saznaje Jutarnji list, zbog zahvata neće biti Bandićevog posjeta Rusiji kako je ranije bilo najavljeno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-13-bandic.jpgFrano Krišto osuđen! Odlazi u Njemačku roditeljima koji su mu ranije 'otjerani' iz Livnahttp://grude.com/clanak/?i=4037940379Grude.com - klik u svijetThu, 12 Oct 2017 14:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-12-frano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Presuda je objavljena javno, 18. rujna ove godine, a izrečena mi je uvjetna osuda kojom mi se određuje kazna zatvora u trajanju od 3 mjeseca s odredbom da se ista neće izvršiti ukoliko u roku jedne godine ne počinim novo, isto ili slično kazneno djelo, kaže Frano Krišto.<p>Mladi Frano Kri&scaron;to zbog napada na prezimenjakinju Borjanu osuđen je tri mjeseca uvjetno, s odredbom da se ista neće izvr&scaron;iti ukoliko u roku jedne godine ne počinim novo, isto ili slično kazneno djelo, pi&scaron;e&nbsp;<a href="https://dnevni-list.ba/frano-kristo-hdz-ov-posrednik-pokusao-je-kupiti-moju-sutnju/" target="_blank"><span>Dnevni list</span>.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vratili su mu dokumente, te se sa zaručnicom sprema u inozemstvo. O konačnici sudskog procesa je dvadesetak dana &scaron;utio, kako kaže &ndash; da bi izbjegao brojna pitanja. A pitanje koje mu najče&scaron;će postavljaju sugrađani je hoće li se politički aktivirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to se tiče aktivnog bavljenja politikom u to ne želim ulaziti bez realnog plana, programa i mladih ljudi kojima je stvarno stalo do Livna i svih njegovih građana. Kada se ovi uvjeti ispune, onda ću razmi&scaron;ljati o tome. Siguran sam da će Livnjaci kad-tad reagirati na ovaj nepotizam u gradu, ali tada glavno oružje neće biti kamen, nego mlada livanjska pamet i inovativnost, kazao je o tome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kojoj je fazi sudski proces zbog napada na Borjanu Kri&scaron;to?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sudski proces je okončan na glavnoj raspravi 15. rujna 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li presuda donesena i kada?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da, presuda je objavljena javno, 18. rujna ove godine, a izrečena mi je uvjetna osuda kojom mi se određuje kazna zatvora u trajanju od 3 mjeseca s odredbom da se ista neće izvr&scaron;iti ukoliko u roku jedne godine ne počinim novo, isto ili slično kazneno djelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li postala pravomoćna?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da, presuda je postala pravomoćna, budući da je pro&scaron;ao žalbeni rok od 15 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesi li zadovoljan istom?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iskreno, nisam se uopće zanimao za suđenje, niti sam se na neki poseban način pripremao za njega, pa mi je bilo svejedno kakva će mi kazna biti izrečena. Veća mi je kazna bila zabrana putovanja i oduzimanje dokumenata jer mi je time onemogućeno napu&scaron;tanje Bosne i Hercegovine. Budući da već nekoliko godina radim sezonske poslove u Hrvatskoj i Njemačkoj ova zabrana mi je jako na&scaron;tetila u financijskom smislu jer sam ostao bez solidne zarade. Prvi put u zadnjih nekoliko godina radno ljeto sam proveo u BiH, ali i ovdje me poslužila sreća jer sam radio na odličnom mjestu okružen divnim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra&scaron; li da je bilo pritisaka na proces zbog položaja tužiteljice u odnosu na tuženog?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Općepoznata stvar je da su pravosuđe i politika debelo uvezani, ne samo u BiH, nego u svim zemljama Istočne Europe čemu smo svakodnevni svjedoci. &Scaron;to se tiče mog slučaja, osobno smatram da je tužiteljica bila profesionalna i nemam većih zamjerki na njezin rad, a isto vrijedi i za sutkinju u glavnoj raspravi. Posebno bi pohvalio djelatnike policije i sudske policije u Livnu koji su bili jako susretljivi i profesionalni u svom radu. No, pritisaka je ipak bilo od strane pojedinca bliskog HDZ-u BiH, tzv. &bdquo;posrednika&ldquo; koji mi je nudio razne stvari u zamjenu za medijsku &scaron;utnju, jer su navodno procijenili kako im moje izjave &scaron;tete. Zatim, odvjetnik koji me trebao braniti je usred postupka odlučio kako ipak ne želi, navodno jer ga je angažirao Borjanin suprug Branko Kri&scaron;to kako bi me tužio za klevetu. Bilo je tu jo&scaron; mnogo nejasnoća, ali ne bih sada u detalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se Borjana Kri&scaron;to pona&scaron;ala na sudu?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Borjana Kri&scaron;to je samodopadna osoba koja nema osjećaj za realnost, niti uvid u probleme koji muče nas obične ljude. Osoba je to koja je naviknula naređivati i odlučivati o ljudskim sudbinama, osoba naviknuta na klimanje glavom, ulizivanje i podilaženje. Sukladno tome, tako se i pona&scaron;ala na suđenju, kroz svoje svjedočenje je čak poku&scaron;ala dijeliti pravdu, ali je tužiteljica intervenirala, te joj objasnila kako ipak sud donosi konačan zaključak, a ne ona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koji su ti planovi za budućnost?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za početak planiram otići raditi u Njemačku, a poslije ću vidjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planira&scaron; li se možda politički aktivirati?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Volio bi prije svega ostati u Livnu, jer ni jedan grad toliko ne obilježi svoju djecu kao Livno, međutim dana&scaron;nji političari su napravili to da se Livnjacima počinje gaditi vlastiti grad. Nailazim na veliku podr&scaron;ku ljudi, pogotovo onih koje je HDZ BiH prognao iz države, a mnogi sugrađani me već vide kao budućeg gradonačelnika i uporno me nagovaraju da se politički aktiviram. No, ne želim se previ&scaron;e zanositi time, prvo želim osnovati obitelj i izgraditi samostalnu karijeru bez pomoći politike. &Scaron;to se tiče aktivnog bavljenja politikom u to ne želim ulaziti bez realnog plana, programa i mladih ljudi kojima je stvarno stalo do Livna i svih njegovih građana. Kada se ovi uvjeti ispune, onda ću razmi&scaron;ljati o tome. Siguran sam da će Livnjaci kad-tad reagirati na ovaj nepotizam u gradu, ali tada glavno oružje neće biti kamen, nego mlada livanjska pamet i inovativnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to se dogodilo&hellip;</strong></p> <p>Mladi Kri&scaron;to u žižu javnosti je dospio 27. ožujka, kada je prema Borjaninoj kući u Livnu zavitlao dva kamena. Optužnica za nasilničko pona&scaron;anje protiv njega je potvrđena već 24. travnja, a na roči&scaron;tu o izja&scaron;njenju krivnje sredinom svibnja ustvrdio je da nije kriv. Navodio je da je jedan od dva kamena ostao van dvori&scaron;ta, a za drugi nije siguran je li uopće i upao u dvori&scaron;te u kojem je bila Borjana, koju nije namjeravao ozlijediti. Izjavljivao je naknadno i da mu je žao &scaron;to je svoj revolt izrazio na taj način. Frano je dijete hrvatskog branitelja, koji je odselio iz Livna sa suprugom i dva sina, dok su on i sestra ostali u Livnu kako bi zavr&scaron;ili &scaron;kolovanje. Poput oca branitelja, s budućom suprugom sada i on planira napustiti rodni kraj, koji su trbuhom za kruhom napustile već tisuće ljudi. Zamjenica predsjedavajućega Zastupničkoga doma PS BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Kri&scaron;to je napad ocijenila politički motiviranim, pi&scaron;e <strong>Dnevni list.&nbsp;</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-12-frano.jpgDržavnim službenicima povećan broj dana godišnjeg odmorahttp://grude.com/clanak/?i=4032940329Grude.com - klik u svijetTue, 10 Oct 2017 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-odmor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) podržala je danas u drugoj fazi Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.<p>&nbsp;Predsjedatelj povjerenstva Halid Genjac je kazao kako nije bilo uloženih amandmana na predloženi zakon, napominjući da su razlozi za njegovo dono&scaron;enje usugla&scaron;avanje Zakona o ministarstvima i drugim tijelima BiH s već usvojenim zakonima i izmjenama u zakonima kao &scaron;to je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, tim izmjenama se inkorporiraju u zakon nadležnosti Ministarstva pravde koje se uspostavljene s dva navedena zakona., pi&scaron;e Fena. Povjerenstvo je podržalo principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Zastupnički dom Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnica u Zastupničkom domu Maja Gasal-Vražalica je, uime predlagača, pojasnila da je predloženim zakonom definirano da početni broj dana godi&scaron;njeg odmora bude 20.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njavajući za&scaron;to je predloženo 20, a ne 18 dana, navela je da entitetski zakoni, zakoni o radu FBiH i RS-a, već imaju tu izmjenu i svima je početna osnova 20 radnih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Također, po direktivi Europske unije, odnosno sve članice EU su pristupile izmjenama i dopunama svog zakona o radu gdje je najmanje 20 dana godi&scaron;njeg odmora, s tim da se u toj direktivi daje naznaka da države članice EU mogu dati i veći broj dana godi&scaron;njeg odmora, ali nikako manji'', pojasnila je Gasal-Vražalica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članica povjerenstva Ljilja Zovko je postavila pitanje kako to postići u privatnom sektoru?</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi standarde gradimo u administraciji. Kako postići u privatnom sektoru da i oni imaju 20 dana. Smatram da su svi državni službenici jako privilegirani i da je tu najveća diskriminacija za koju se nitko ne bori'', istaknula je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustvrdila je i kako je najvi&scaron;a diskriminacija koja se događa, a o kojoj nitko ne govori, i u plaćama i pravima i obvezama, između privatnog i državnog. Ustavnopravna komisija je utvrdila usugla&scaron;enost s Ustavom i pravnim sustavom BiH Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, koji je predložio Zastupnički dom državnog parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predloženim zakonom se, između ostalog, predviđa da vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila imaju pravo prvenstva nad vozilima pod pratnjom.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-odmor.jpgNema novaca?! Vlasti za jedan mandat potroše 50 milijardi KMhttp://grude.com/clanak/?i=4031840318Grude.com - klik u svijetTue, 10 Oct 2017 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasti u BiH u jednom, četverogodišnjem mandatu potroše oko 50 milijardi KM! <p>&nbsp;</p> <p>Računica je ovo zasnovana na egzaktnim pokazateljima potro&scaron;nje iz proračuna na svim nivoima vlasti u BiH, koju svakodnevno pokazuje i brojač javne potro&scaron;nje Centra za zastupanje građanskih interesamanda, pi&scaron;e Dnevni avaz. Brojač je, primjerice, jučer pokazivao da je od početka godine iz svih proračuna potro&scaron;eno vi&scaron;e od 11 milijardi maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemoralna primanja Veliki dio ovog javnog novca ide na plaće najglomaznije i najneučinkovitije administracije u Europi. Najvi&scaron;e su one dužnosnika u institucijama BiH, od članova Predsjedni&scaron;tva, državnih ministara i parlamentaraca, čija se primanja kreću između 4.000 i čak 7.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok vlast građane doslovno ubija uvijek novim raznim nametima koji im se ne vraćaju ni u kakvom obliku, svoje plaće na državnom nivou jo&scaron; prije vi&scaron;e od dva desetljeća za&scaron;titila je Ustavom BiH. Ustavnom, daytonskom odredbom da ''naknada za osobe koje obavljaju funkcije u institucijama BiH ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nositelja funkcije'', i njenom apsurdno&scaron;ću do danas se nitko se nije pozabavio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Krajnje vrijeme</strong><br />Bilo je, dodu&scaron;e, nekoliko neuspje&scaron;nih poku&scaron;aja u Parlamentu BiH da se umanje funkcionerske plaće, ali upravo je nekima ova ustavna odredba bila opravdanje da do toga ne dođe. Adisa Omerbegović-Arapović, ekonomska stručnjakinja, smatra da je krajnje vrijeme da plaće uposlenima u javnom sektoru budu umanjene i da dru&scaron;tvo trenutno ima najvi&scaron;e prostora za takvo djelovanje. ''U trenutku kada se zadužujemo da isplaćujemo plaće u javnom sektoru, mirovine, kada nam nedostaje novac za kvalitetne javne usluge poput zdravstva, transporta i kada neki nemaju vode zbog neodgovornog upravljanja javnim novcem, krajnje je vrijeme da umanjimo plaće u javnom sektoru i po cijenu mijenjanja Ustava i zakona'', kaže Arapović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je najgore, dužnosnici u državnim institucijama mogu i da ne rade ni&scaron;ta, ali to im ne utječe na primanja, a zbog njihovog nerada opet najvi&scaron;e trpe građani, koji decenijama čekaju neki napredak, pi&scaron;e Avaz.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-biznis-posao-fotelja-funkcija-direktor_660x330.jpgMEKTIĆ: Isprovociralo me oslobođenje Orića, krivo je Tužiteljstvo a ne Sud BiHhttp://grude.com/clanak/?i=4030540305Grude.com - klik u svijetMon, 09 Oct 2017 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-09-mektic_9.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić oštro je osudio oslobađajući presudu Suda BiH kojom je Naser Orić oslobođen krivnje za činjenje krivičnog djela "ratni zločin protiv ratnih zarobljenika" te zatražio hitnu ostavku glavne tužiteljice BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Prema optužnici, tada&scaron;nji ratni komandant tzv. Armije Bosne i Hercegovine (tzv. ABiH) Naser Orić i pripadnik tzv. ABiH su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti, ali su prvostupanjkom odlukom Suda BiH oslobođeni krivnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mektić je istakao da ga je ovakva presuda isporovocirala, jer smatra da rad Tužiteljstva BiH i politika koja se vodi u vezi s procesuiranjem ratnih zločina nimalo ne doprinose uspostavljanju međusobnog povjerenja i potrebe da svi oni koji su počinili ratni zločin moraju za to odgovarati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra da u ovom slučaju ne postoji problem u Sudu BiH već isključivo u Tužiteljstvu i njihovoj nesposobnosti i neradu te njihovoj namjeri da kroz ovakvo rje&scaron;avanje i procesuiranje zločina "BiH i dalje srlja u daljnje konflikte i sukobe".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Često se radi o samovolji ključnih ljudi u Tužiteljstvu i mislim da vr&scaron;itelj dužnosti glavnog tužitelja BiH mora danas odmah dati ostavku - kazao je Mektić jer, dodao je, BiH se s ovako nesposobnim ljudima u pravosudnom sustavu ne može dalje graditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH, smatra ministar, postaje država u okviru koje ne postoji pravni sustav niti vladavina prava te stoga vi&scaron;e tako ne može funkcionirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je te&scaron;ki poraz Tužiteljstva, jer nisu vi&scaron;e u stanju da dokažu zločin iza kojeg je ostalo desetine, pa i stotine žrtava - naglasio je Mektić, dodajući da je to svima u BiH poznato.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije ovakve presude, po njegovom mi&scaron;ljenju, potrebno je da dođu profesionalci koji u procesuiranje ratnih zločina neće unositi "svoje privatne interese i bolesne ambicije".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar sigurnosti BiH se zapitao kako je moguće da u slučaju Dobrovoljačke ulice Tužiteljstvo BiH odbije podizanje optužnice, nakon čega su obitelji žrtava uložile prigovor koji Tužiteljstvo četiri godine nije željelo preispitati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zločini u ovoj državi, bez obzira na to tko ih je počinio, moraju imati svoje ime i prezime i moraju imati svoju kaznu - mi&scaron;ljenja je, dodajući da je to potrebno zbog pomirenja i budućnosti na&scaron;e zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je i primjer Cvetkovića u čijem je slučaju Tužiteljstvo raspisalo potjernicu,nakon čega je uhićen u Izraelu, doveden u BiH i nakon nekoliko godina pritvora pu&scaron;ten na slobodu odlukom Suda BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A sada mu država plaća 250.000 KM o&scaron;tete - dodao je Mektić i zapitao se da li u Tužiteljstvu BiH uopće ima ozbiljnih ljudi te da li oni imaju predstavu čime se bave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tužiteljstvu BiH poručio je da ne može vi&scaron;e tako da radi, jo&scaron; jednom ponoviv&scaron;i da tužiteljica BiH "mora odmah danas da ode", jer, kako je rekao, radi se o udovoljavanju različitim političkim interesima umjesto interesima naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je povlačenje BiH unazad, u probleme, konflikte, situaciju u kojoj nećemo napraviti napredak i u drugim sferama, dok ne očistimo svoju pro&scaron;lost - tvrdi ministar i dodaje da je do&scaron;ao kraj rada Tužila&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osudio je i politiku vlasti u Republici Srpskoj (RS) za koju je rekao da je porazna te kazao da Dževad Galija&scaron;ević ne može istraživati ratne zločine nad Srbima, jer otkada je angažiran na tome, Srbi gube u svim procesima i samo oni budu osuđivani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je izdajnička politika vlasti u RS-u i način na koji poku&scaron;avaju uticati na ratne zločine. Nije im stalo do ratnih zločina, za njih su žrtve samo predmet političkih interesa i političkih kalkulacija - kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mektić je osudio i izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je za presudu Oriću kazao da "musliman sudi muslimanu za zločine nad Srbima". Ministar sigurnosti BiH smatra da bi se umjesto davanja takvih izjava Dodik trebao baviti procesuiranjem ratnih zločina i nesposobno&scaron;ću Tužila&scaron;tava BiH da dokaže ono &scaron;to je dokazivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključio je da je do&scaron;ao trenutak da se reagira u interesu pravde i procesuiranja ratnih zločina, na način da se ne dozvoli pojedincima da nose odgovornost za smrt stotine žrtava, a da izbjegnu pravdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-09-mektic_9.jpgPlenković se u Vatikanu sastao s Papom i pozvao ga u Hrvatskuhttp://grude.com/clanak/?i=4027440274Grude.com - klik u svijetSat, 07 Oct 2017 16:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-07-20171007_102704.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski Premijer Andrej Plenković s obitelji i izaslanstvom u Vatikanu se susreo s papom Franjom.<p>&nbsp;</p> <p>Prvu audijenciju kod Svetog Oca premijer je iskoristio za razgovor o zavr&scaron;etku postupka kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca te jačanju odnosa Vatikana i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno da sam iskoristio ovu prigodu da Svetog Oca pozovem u Hrvatsku. To bi puno značilo hrvatskom narodu, svima koji ga cijene, koji očekuju njegov posjet. Moj je dojam da će se to dogoditi, na njemu je da odabere trenutak koji bi bio najprimjereniji za takav posjet, rekao je premijer u izjavi za hrvatske novinare u Vatikanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazio je zadovoljstvo dana&scaron;njom audijencijom kod Svetog Oca te potom susretom s državnim tajnikom Pietrom Parolinom. Kazao je kako smatra da su se dotakli svega onoga &scaron;to je važno u odnosima Svete Stolice i Hrvatske.<br />Plenković je rekao da su razgovarali i o postupku kanonizacije blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Moj je dojam da taj proces ide dobro, da ide u pravom smjeru. Volio bih kada bi se dogodilo da posjet pape Franje bude i u tom kontekstu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković u audijenciji kod Svetog Oca proveo je dvadesetak minuta, a nakon razgovora, Sveti Otac je u audijenciju primio predsjednika Vlade i njegovu obitelj, nakon čega su mu predstavljeni i ostali članovi hrvatskog izaslanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetom Ocu predsjednik Vlade Andrej Plenković darovao je brončani kip svetog Josipa s Isusom. Kip je djelo akademskog slikara Stipe Sikirice, a izradila ga je ljevaonica Ujević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je na spomendan svetoga Josipa, 19. ožujka 2013., služio prvu svetu misu u svom pontifikatu, a taj mu je svetac posebno drag pa je njegovo spominjanje uveo u misni kanon. Osim toga, prije 330 godina, Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa nebeskim za&scaron;titnikom Hrvatskog kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog za&scaron;titnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Otac je predsjedniku Vlade Republike Hrvatske darovao skulpturu maslinove grančice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon susreta s Papom i audijencije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom.<br />Nakon sastanka s državnim tajnikom Parolinom, predsjednik Vlade obići će baziliku sv. Petra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plenković se u Rimu sastao s predstavnicima Hrvata u Italiji u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu te se neformalno susreo i s talijanskim premijerom Paolom Gentilonijem u palači Chigi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnike hrvatske zajednice Plenković je pozvao da gaje i ba&scaron;tine hrvatski identitet i kulturu. Na susret s premijerom do&scaron;li su predstavnici Hrvata iz Rima, Udina, Milana, Molisea, a on je izrazio zadovoljstvo zbog prigode da se sastane s njima i da porazgovaraju o jačanju položaja Hrvata u Italiji.</p> <p><br />(<strong>HRT</strong>)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-07-20171007_102704.jpgHahn: Zapadnom Balkanu pripada mjesto u EUhttp://grude.com/clanak/?i=4024940249Grude.com - klik u svijetFri, 06 Oct 2017 11:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-06-johannes_hahn_aa3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina pokazala je u protekle dvije godine da, kada postoji politička volja, neophodne reforme mogu se provesti. <p><br />Da bi se to i dalje postizalo, potrebno je trajno opredjeljenje. Stoga je od posebne važnosti da se politički lideri BiH ponovo fokusiraju na daljnje provođenje reformi, posebno onih iz Reformske agende, a tiču se osobito socioekonomskih pitanja, vladavine zakona i javne uprave. Kako bi se to ostvarilo, potrebne su fiskalne izmjene. One se odnose i na usvajanje dodatnih tro&scaron;arina, koje su temelj za investiranje u infrastrukturu zemlje. Očekujemo i odgovore na Upitnik, kazao je u intervjuu za "Dnevni avaz" povjerenik za pro&scaron;irenje i politiku susjedstva Johannes Hahn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozdravio je i usvajanje Državne strategije transporta i s nestrpljenjem očekuje suglasnost čelnika u BiH kada su i druge državne strategije u pitanju, poput poljoprivrede, energije i zapo&scaron;ljavanja. - One su preduvjet da država ima beneficije od izda&scaron;ne financijske pomoći koju EU nudi i pruža ovim sektorima - kaže Hahn. Hahn nagla&scaron;ava da geopolitički položaj cijelu regiju čini strate&scaron;ki bitnim. - Prirodno je da time privlači interes globalnih aktera. S jasnom europskom perspektivom, zapadni Balkan bliže je EU i geografski i povijesni i kulturolo&scaron;ki i, možda najbitnije ekonomski. EU je glavni trgovinski partner cijelog Balkana i uvjerljivo najveći izvor direktnih stranih investicija i novčane pomoći kroz grantove. Regiji zapadnog Balkana s pravom pripada mjesto u EU. Većina ljudi va&scaron;e regije misli isto &scaron;to i mi. Regiji zapadnog Balkana s pravom pripada mjesto u EU. Većina ljudi va&scaron;e regije misli isto &scaron;to i mi. Sve države zapadnog Balkana opredijelile su se za članstvo u EU. Takvo ne&scaron;to realna je perspektiva, a ne neka "fake news". Jer, ja ne vidim nikakvu drugu geopolitičku alternativu, da je realna i da može parirati na&scaron;oj. Niti po ambicioznosti niti po kredibilitetu - kazao je Hahn za "Dnevni avaz".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-06-johannes_hahn_aa3.jpgKARAMATIĆ: Devedesetka nije ni imala nekih inicijativa unutar HNS-ahttp://grude.com/clanak/?i=4023840238Grude.com - klik u svijetThu, 05 Oct 2017 19:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-05-mario_karamatic-810x497.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HDZ 1990 će nakon sjednice Glavnog odbora HNS-a koja je najavljena za 14.listopad donijeti odluku o eventulanom napušanju HNS-a.<p>&nbsp;</p> <p>Ranije su iz ove stranke nagla&scaron;avali da u okviru HNS-a nije uvažena legitimnost HDZ 1990. Član Predsjedni&scaron;tva HNS-a Mario Karamatić ističe da je legitimno pravo svake stranke da uđe ili izađe iz HNS-a ali i dodaje da on nije primjetio velike inicijative HDZ 1990.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legitimno je pravo svake stranke ili da uđe u Hrvatski narodni sabor ili da izađe a &scaron;to se tiče odluke koju će HDZ 1990 donijeti &cedil;to je isključivo njihova odluka. Oni jesu jedan od utemeljitelja HNS-a. &Scaron;to se tiče njihovim primjedbi, iskren da budem ja nisam primjetio neke njihove velike inicijative na sjednicama Predsjedni&scaron;tva HNS-a. Znači da je ne&scaron;to postojalo, da je i&scaron;lo na dnevni red i da su oni predlagali, to se nije dogodilo, a naknadna pamet nije nikada dobra, kazao je Karamatić za Vijesti.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On navodi da Devedesetka između sebe nije najbolje iskordinirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Primjerice radi, oko Izbornog zakona, gospodin Cvitanović i gospodin Raguž su na sjednici Predsjedni&scaron;tva HNS-a podržali prijedlog izmjena Izbornog zakona. Gospodin Raguž ga je potpisao a nakon toga se javi gospođa Zelenika koja kaže da nisu za to. Bilo bi dobro da se oni iskordiniraju unutar sebe i da se prvo zna koji su njihovi stavovi&rdquo;, ističe Karamtić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o poziciji HNS-a i odnosa stranaka u njima tu je stvar jasna, smatra član Predsjedni&scaron;tva HNS-a te dodaje da ne vidi nepo&scaron;tivanje legitimiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Predsjendici stranaka su članovi HNS-a a postoji i dio članova Predsjedni&scaron;tva koji se biraju na Saboru. HSS i Devedesetka imaju po dva predstavnika u Predsjedni&scaron;tvu, tako da sa te strane ne vidim da postoji nepo&scaron;tivanje legitimiteta&rdquo;, ističe Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Situacija jeste da je Devedesetka izvan struktura vlasti, međutim pravo stranaka je da koaliraju jedna s drugom. Nije ni HSS u svim općinama u vlasti. U Brčko Distriktu ostali smo izvan vladajuće strukture a HDZ je unutar vlasti, ali odnose s lokalne razine nije dobro prenositi na veću razinu &ndash; pojasno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić smatra da eventualni izlazak Devedesetke iz HNS-a nikome ne može donijeti ni&scaron;ta dobro, pogotovo ne hrvatskom narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislim da to ne može donijeti ni&scaron;ta jer ovo &scaron;to oni spominju, neke stranke. Te stranke su se sa njima ujedinjavale ili su već bile u koalicijama tako da ne vidim da se tu može napraviti bilo kakav iskorak i ne mislim da to može donijeti i&scaron;ta dobro ni Devedesetki ni HNS-u ni hrvatskom narodu&rdquo;, zaključio je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-05-mario_karamatic-810x497.jpgEvo što Ante Jelavić kaže o presudi haškim uznicima, Čoviću, politici prema Hrvatima u BiH..http://grude.com/clanak/?i=4020140201Grude.com - klik u svijetWed, 04 Oct 2017 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-04-antejelavic_hrt1200scefe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ante Jelavić u Dnevniku 3 Federalne televizije govori o Herceg-Bosni, zatim kakvu presudu očekuje kada je riječ o slučaju Jadranko Prlić i drugi. <p><br /><br /><a title="Ante Jelavić" href="http://www.federalna.ba/bhs/vijest/216538/o-bjekstvu-hzhb-u-odnosima-bih-i-hrvatske" target="_blank">OVDJE</a> pogledajte &scaron;to Jelavić kaže o svemu...</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-04-antejelavic_hrt1200scefe.jpgDODIK S VUČIĆEM OTVORIO DIONICU AUTOCESTE: Nastavljamo graditi prema Srbiji i ulazimo u Srbiju kako bi postali jednohttp://grude.com/clanak/?i=4016440164Grude.com - klik u svijetMon, 02 Oct 2017 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-02-autopu-bl-prnjavor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dionica autocete “9. sijačnja” od Mahovljana do Drugovića u dužini od 10 kilometara, svečano je puštena u promet.<p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti su govorili predsjednici Srpske Milorad Dodik i Srbije Aleksandar Vučić te predsjednik Narodne skup&scaron;tine RS Nedeljko Čubrilović, javlja Glas Srpske. Ova dionica auto-puta Banjaluka-Doboj otvorena je svečanim defileom automobila u bojama zastava Srpske i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dodik: Autoputeve gradi narod</strong></p> <p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da autoputeve u Srpskoj gradi narod i najavio nastavak izgradnje do granice sa Srbijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Posebno zadovoljstvo mi je &scaron;to sam danas ovdje jer želimo osigurati budućnost na&scaron;oj djeci koja će znati da je jedna generacija na&scaron;la mogućnost graditi autoputeve&rdquo;, rekao je Dodik, prenosi Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je istakao da će biti nastavljena gradnja auto-puta od Doboja prema &Scaron;amcu, Brčkom i Bijeljini do granice sa Srbijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na taj način će Republika Srpska izravno ući u Srbiju, bez naplatnih rampi i bilo čega drugog i biti jedno&rdquo;, naglasio je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je ocijenio da je ovo najbolje razdoblje suradnje Republike Srpske i Srbije i za to zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.<br />&ldquo;Hvala mu i za pomoć koju je Srbija uputila na&scaron;im općinama, ali i općinama u Federaciji BiH gdje su Srbi većinsko stanovni&scaron;tvo&rdquo;, naglasio je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo da su neki htjeli zaustaviti gradnju autoputeva, ali da im vlast u Republici Srpskoj to nije dala, već je nastavila realizirati značajne infrastrukturne projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovo je izgradio narod u Republici Srpskoj koji bira svoju vlast i skup&scaron;tinu. Skup&scaron;tina naroda je danas ovdje gdje se vidi &scaron;to ostavljamo iza sebe&rdquo;, rekao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizgrađena dionica pu&scaron;tena je u promet i prije zavr&scaron;etka kompletne dionice od Banjaluke do Prnjavora da bi vozačima bilo olak&scaron;ano putovanje na ovoj relaciji, imajući u vidu da će izbjeći vožnju magistralnim putem preko prevoja Tutnjevac kojim je kretanje u zimskim uslovima posebno problematično. Otvaranjem ove dionice u upotrebu se vraća i petlja &ldquo;Mahovljani&rdquo;, &scaron;to će smanjiti prometne gužve u centru Lakta&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompletna dionica od Banja Luke do Prnjavora bit će duga oko 35 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zavr&scaron;etak na proljeće 2018.</strong></p> <p>Pro&scaron;le godine u promet je pu&scaron;tena dionica auto-puta &ldquo;9. sijačanj&rdquo; od Doboja do Prnjavora u dužini od oko 36 kilometara, zavr&scaron;etak auoceste najavljen je za proljeće iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranju dionice auto-puta nazočili su premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović i ministri u vladama Srpske i Srbije, narodni zastupnici Republike Srpske, predstavnici Srpske u institucijama BiH, veleposlanik Srbije u BiH Stanimir Vukićević, uzvanici iz javnog i dru&scaron;tevnog života, te veliki broj građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-02-autopu-bl-prnjavor.jpgPredsjednik HSS: Čeka nas mostarizacija BiH i povratak na Herceg-Bosnu VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=4012040120Grude.com - klik u svijetFri, 29 Sep 2017 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-29-mario-karamatic-olovka-potpisuje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, usvojili su Deklaraciju o pitanju Pelješkog mosta koju je u ime Kluba Srba predložio Sredoje Nović iz SNSD-a.<p><br />Deklaracija je usvojena bez glasova izaslanika iz Kluba Bo&scaron;njaka, a izaslanik u Domu naroda Mario Karamatić za N1 kaže da se dogodio poku&scaron;aj državnog udara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To treba razlikovati. U Zastupničkom domu je donesena Deklaracija koja se odnosi na izgradnju Pelje&scaron;kog mosta. Ono &scaron;to je jučer bilo sporno, nije se jučer spominjao Pelje&scaron;ki most. Jučer je Deklaracijom u Domu naroda branjen Ustav BiH. Zastupniči dom Parlamentarne skup&scaron;tine BiH usvojio je Deklaraciju pozivajući se na članke ustava kao da je to stav kompletnog zakonodavnog tijela BiH. A zakon jasno kaže da kompletno zakonodavno tijelo BiH čine dva doma, a mi smo jučer za&scaron;titili ustavnopravni poredak BiH. To je bio poku&scaron;aj ru&scaron;enja ustavnog poretka, pa može se reći i poku&scaron;aj državnog udara", rekao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je istaknuo da Zastupnički dom može donijeti odluku, ali ne može tvrditi da je to stav parlamentarne skup&scaron;tine BiH dok nije usvojena u oba doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"BiH je kompleksna zemlja gdje žive tri naroda s tri politike i bilo koje pitanje BiH ne može se rije&scaron;avati niti sastankom u Vijećnici, nisi u Kosači u Mostaru niti u Banja Luci, već trebaju sjesti predstavnici BiH i dogovoriti se, a to je onda stav BiH", izjavio je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako su bo&scaron;njački političari glasovanjem protiv udarili na temelje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada su se već uvalili, bo&scaron;njački političari koji se predstavljaju kao za&scaron;titnici BiH i kao oni koji nemaju rezevne domovine predlože i izglasuju akt preglasavajući predstavnike hrvatskog naroda &scaron;to ru&scaron;i osnovne postulate BiH. Njima je te&scaron;ko priznati da su to napravili. Kao i kod revizije presude kada su tvrdili da Softić ima legitimitet, a Softić govorio da nema i napravi se nepotreban cirkus. Udarili su na temelje ove zemlje. To je razlika u ove dvije Deklaracije", pojasnio je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Safet Softić je Karamatića optužio na sjednici da "pravi cirkus od Doma naroda'', nakon &scaron;to je delegatima iz SDA podijelio Tops.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radi se o jednom od na&scaron;ih najpoznatijih brandova firme Agrokomerc. Član Predsjedni&scaron;tva BiH je i&scaron;ao u Veliku Kladu&scaron;u i zapakovao keks. Mislio sam da će se kolege iz SDA obradovati, ali vi&scaron;e mu nikada ni&scaron;ta neću pokloniti kada se tako pona&scaron;a. Nisam znao tko bi ga jo&scaron; želio. Mislio sam da kolege iz SDA umiru od želje da pojedu jedan lijep keks", prokomentirao je gost emisije Dan uživo na N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sotić je izjavio i da je Karamatić prijetio ratom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"On je malo neumjereno rekao da pozivam na rat. To nije bila istina. Rekao sam da ru&scaron;e ustav BiH. A kada se ru&scaron;i ustav i poku&scaron;ava dominacija jednog naroda nad drugim, to nikada nije zavr&scaron;ilo bez rata. Na rat obično u&scaron;kaju ili salonski ratnici ili oni koji su odselili davno iz ove zemlje. Ja sam ratovao četiri godine i to je iskustvo koje nikome ne bih poželio i nadam se da ova zemlja nikada vi&scaron;e neće doći u situaciju da ratuje, između sebe ili sa nekim drugim", dodao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić dodaje kako u BiH nemamo pojma &scaron;to ćemo iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo ozbiljnu presudu Ustvnog suda BiH. Mi ako ne napravimo izmjene Izbornog zakona koje određuju na koji način će biti izabrano i koliko zastupnika, doći ćemo u tzv. "mostarizaciju BiH", odnosno da nećemo moći izabrati nove članove domova naroda. Ako nema Doma naroda, nema državnih zakona i doći ćemo u blokadu, a ono &scaron;to je najgore nakon toga vi&scaron;e neće imati tko donijeti zakonska rje&scaron;enja", poručio je Karamatić i nastavio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Apeliram na kolege iz bo&scaron;njačkog naroda, neka ponude svoj prijedlog, da ne dođemo u situaciju da dovedemo BiH u kompletnu blokadu. To nije moja ideja, to kažu zakoni ove zemlje. Ne može vi&scaron;e Valentin Inzko voljeti ovu zemlju nego &scaron;to je volim ja, niti on zna bolje od mene &scaron;to se događa'', kaže Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je opet kako je početno stanje Hrvata u BiH Hrvatska Republika Herceg-Bosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako BiH uđe u tu vrstu blokade, nemam svoj narod namjeru ostaviti u tvorbi koja ne funkcionira. Nećemo imati zakone i federalne vlade, osim tehničkog mandata. U slučaju takve blokade, nema tko izmjeniti zakone i mi ćemo tražiti povratak na početno stanje. Delegirat ćemo Hrvatski sabor. Ako dobijemo potporu idemo na HNS, ako ne, onda imamo sestrinsku stranku u Zagrebu koja će inicirati da idemo na Međunarodni sud pravde jer se jasno kaže ako je jedna strana grubo o&scaron;tećena u međunarodnom ugovoru, a to je Daytonski sporazum, ona se ima pravo vratiti na početno stanje. Početno stanje Hrvata je Hrvatska Republika Herceg-Bosna", kazao je Karamatić i dodao da u slučaju odlaska na Međunarodni sud pravde Hrvati neće angažirati Sakiba Softića za predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nećemo delegirati Sakiba Softića jer se nije pokazao. Tražit ćemo nekog ozbiljnijeg pravnika'', rekao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje koje je to stanje prije Deayona, gost N1 televizije je kazao da je to Hrvatska Republika Herceg-Bosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je kazao da Hrvatska u ustavu ima ustavnu obavezu da se brine o Hrvatima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je pridržavanje ustava Republike Hrvatske. Pred Međunarodnim sudom pravde su zainteresiane strane isključivo države, u slučaju BiH države koje su potpisale Daytonski sporazum, a među njima je Hrvatska'', zaključio je Karamatić.</p> <p><br /><a title="n1" href="http://ba.n1info.com/a217658/Vijesti/Vijesti/Karamatic-Desio-se-pokusaj-drzavnog-udara.html" target="_blank">Pogledaj Video</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-29-mario-karamatic-olovka-potpisuje.jpgBoban: Ljubi sine zemlju svoju, od nje nikud nemoj ići, nema sreće u tuđini, nije tamo kao u pričihttp://grude.com/clanak/?i=4010740107Grude.com - klik u svijetFri, 29 Sep 2017 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-29-2015-06-03-11-46-8467-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Moja prva tri mjeseca mandata mogu ocijeniti da su ona obilježena požarima pa evo nešto i poplavama u zadnje vrijeme te gotovo stalnim kontaktima s građanima na terenu', kaže Boban.<p>&nbsp;</p> <p>Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, izabran na to mjesto prije tri mjeseca, u intervjuu za portal Direktno progovara o aktualnoj situaciji u najvećoj hrvatskoj županiji, novim projektima te putu u Izrael.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objasnio je i svoj stav o akciji Mostovca Mire Bulja protiv izgradnje termoelektrane Peruče, s kojim se po nekim pitanjima i slaže. Odgovorio je pojedincima koji posljednjih dana glasno zagovaraju odlazak iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako bi ste ocijenili prva tri mjeseca svog mandata?</strong></p> <p>&ldquo;Moja prva tri mjeseca mandata mogu ocijeniti da su ona obilježena požarima pa evo ne&scaron;to i poplavama u zadnje vrijeme te gotovo stalnim kontaktima s građanima na terenu. To je inače u habitusu mog rada, stalni kontakt s građanima na terenu i u normalnim okolnosti, poglavito u ovakvim situacijama kad su na&scaron;e sugrađane u Splitsko-dalmatinskoj županiji pogodili požari, požari koji su ljudima uni&scaron;tili sve &scaron;to su stvarali cijeli vijek. Mogu također reći da sam realizirao dobar dio svog programa koji se može realizirati u kratkom periodu, a to su besplatni udžbenici za prva&scaron;iće, to je i susret svih načelnika i gradonačelnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo sad ćemo imati po drugi put susret svih 55 načelnika i gradonačelnika s pročelnicima svi zbog neposrednog kontakta vezano za njihove projekte, u 10. mjesecu će tema susreta biti proračun za 2018., jer mislim da županija treba biti proaktivna. Svaka županija treba biti proaktivna vrlo često se vode polemike trebaju li nam županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županije nam trebaju, ali drugačije koncipirane, županije koje će biti proaktivne, jer županije su osnivači &scaron;kolstva, zdravstva, županijske ceste su nadležne za promet, gotovo sve ono &scaron;to svakom građaninu u tim županija treba naslonjen je na županiju. Kad je već tako, onda županija i županijska uprava treba biti proaktivna prema građanima. To je ono &scaron;to sam poku&scaron;ao nametnuti svojim suradnicima i mislim da sam dobrim dijelom uspio u tome. Ono &scaron;to me neugodno iznenadilo je tolika opstrukcija kvalitetnih projekata, čak i projekata koji su sami protukandidati imali kao svoje projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razumijem političku borbu, apsolutno shvaćam političku borbu, ali ako smo imali isti projekt za dobrobit građana poput besplatnih udžbenika onda trebamo to i ostvariti. Valjda smo jedni i drugi izabrani i za te projekte. To je jedan segment, nadam se da će se kod nas politička kultura sazreti. Kroz tu principijelnu političku kulturu, utemeljena kritika će puno pozitivne djelovati na sve nas koji obna&scaron;amo odgovorne dužnosti na temelju rezultata izbora.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedavno ste bili u Izraelu, možete nam reći koji je bio povod tog posjeta, &scaron;to ste tamo radili, s kim ste se sastali i koji su rezultati tog posjeta?</strong></p> <p>&ldquo;Jedna od bitnih smjernica mog programa je ruralni razvoj županije. Danas imamo urbanizirana sredi&scaron;ta u kojima gotovo svi iz ruralnog dijela dolaze u urbane sredine. Stvara se problem u urbanim sredi&scaron;tima, povećan broj stanovnika I neizgrađena infrastruktura. Imamo i napu&scaron;tena područja. Reći ću vam jedan primjer, sad sam dao zadatak svojim službama koje su otkrile da u na&scaron;oj Dalmatinskoj zagori ima velik broj napu&scaron;tenih objekata koji su prije bili podružne &scaron;kole određenih osnovnih &scaron;kola, zar to nije bolno?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti objekti nisu bili u mom programu, jer nisam uopće imao spoznaju kako je moguće da ima toliko objekata napu&scaron;tenih. Ja ipak dolazim iz grada srednje veličine Solina koji je već zadnjih 6-7 godina najmlađi grad u RH zahvaljujući proaktivnim mjerama prema mladima s moje strane i mojih suradnika. Ali moramo te &scaron;kole staviti u funkciju, ne mislim kao nastavne centre ili zgrade kao obrazovanje jer to je trenutno nemoguće, možda će doći vrijeme za to jednog dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moramo dati objekte u dogovoru s gradovima i općinama staviti u funkciji. Danas sam imao jedan prekrasan primjer u Ministarstvu socijalne skrbi gdje sam dogovorio s ministricom neki vid dislociranih domova gdje možemo iskoristiti te prostore. Očekujem od svojih službi da ih od 01.10 stavimo u funkciju, jer imamo popis prostora, infrastrukturu, popis kvadrature. Za ruralni razvoj je bitno imati osiguranu egzistenciju ljudi koji žive tamo. Ako već nismo u stanju dovesti investitora s tvornicom, onda možemo aktivirati poljoprivredu i ono bogatstvo &scaron;to imamo, u Sinjskom polju, Vrgoračkom, Imotskom itd. Preduvjet za to je navodnjavanje je polja, vidjeli ste kakva je su&scaron;a bila na na&scaron;em području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je veleposlanica Izraela bila u posjetu na&scaron;oj županiji, ona je rekla da je u nastupnim posjetima svih župana kod mene nai&scaron;la na najveću proaktivnost i na konkretna razmi&scaron;ljanja. Osigurala mi je da prisustvujem na top konferenciji &scaron;to ste tiče voda i navodnjavanja i uistinu je tako bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom posjeta sam se osvjedočio da je bilo niz ministara iz niza zemalja svijeta. Bila je to konferencija na jako visokoj razini. Paralelno s nama je bila i na&scaron;a nacionalna delegacija s ministrom Tolu&scaron;ićem. Imali smo bilateralni susret s ministrom poljoprivrede u izraelskoj vladi i dogovorili da bi sporazum trebao biti potpisan negdje kroz 11 mjesec u međusobnoj suradnji. Na&scaron;a županija će poku&scaron;ati naći jednu ni&scaron;u za navodnjavanje, u međuvremenu smo bez prisustva ministra, pomoću veleposlanice posjetili dvije najjače firme u Izraelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te dvije firme su prve u svijetu u navodnjavanju, jedna je Tahal, druga je Natafim. Fascinantna stvar je kako ti ljudi koriste vodu. Meni je u jednom neformalnom razgovoru tehnički direktor jedne od te dvije tvrtke rekao da je nas uljuljalo bogatstvo tih voda, dok su oni kroz povijest bili prisiljeni sebi tražiti životnu egzistenciju. Kad čovjek promisli tako i je. Međutim sad su nova vremena, voda jest zaista biser, zlato, esencija života, do&scaron;la su vremena da mi moramo voditi računa o tim vodama, Kad vam kažem podatkom da Izrael desalinizacijom mora koristi 40 posto kapaciteta voda, a na&scaron;e vode otječu u more vi&scaron;e od 40 posto, možda i 60, 70 posto. Naučili smo dosta toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posljednjih dana, tjedana je posebno aktivan va&scaron; kolega iz županije Miro Bulj sa svojom akcijom protiv izgradnje TE Peruča, gdje ste spominje navodni sukob interesa ministrice Dalić i muža od ministrice Pejčinović-Burić. Kako vi gledate na to?</strong></p> <p>Želim vjerovati da nam je cilj isti u smislu za&scaron;tite voda , ali tome treba pristupiti temeljito i studiozno. Naime, županijski vijećnik gospodin Miro Bulj je tražio da donesemo deklaraciju, taj materijal kojeg je on pripremio je do&scaron;ao na samu sjednicu pet minuta prije same sjednice. Dakle tako te&scaron;ko možemo funkcionirati, Ja sam predložio da održimo tematsku sjednicu u roku od mjesec dana, da pozovemo sve stručnjake, ekologe, vodoprivrednu struku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da na neki način donesemo strate&scaron;ki dokument &scaron;to se tiče na&scaron;e županije, za za&scaron;titu Cetine i svih drugih voda na području na&scaron;e županije, gdje zaista jesmo bogati vodama, da nam se ne bi dogodilo da se opet donose nove deklaracije za Jadro, Žrnovnicu i druge rijeke i vode. Moramo donijeti jedan sveobuhvatan dokument na temelju temeljite i studiozne rasprave na tematskoj sjednici. Međutim trebam reći radi &scaron;ire javnost da postoje dva kvalitetna projekta, ekolo&scaron;ki neupitna, projekta reverzibilnih hidroelektrana, jedna je od strane istih investitora kao i kod Te Peruče. Ne znam je l' iza tog projekta stoji suprug ministrice jer nisam upoznao nikoga, nitko nije dolazio kod mene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu se radi o HE Vrdovo, postoji i drugi projekt reverzibilne hidroelektrane Korita koja je pred lokacijskom dozvolom, gdje je Županija partner, a nositelj HEP. U toj reverzibilnoj HE je jedan segment i navodnjavanje dobrog dijela sinjskog polja. Da ne bi bilo zabune, ja podržavam ta dva projekta bez obzira na stav nacionalne politike ili oporbe. Ako treba birati između svih projekata, biram zdravu energiju. Kao vode koje se mogu iskoristiti u reverzibilnim hidroelektranama.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno se povela javna rasprava o Zakonu o koncesijama, na pomolu je rasprava o Zakonu o pomorskom dobru. Vi ste u Splitsko-dalmatinskoj županiji na jedan način preduhitrili I regulirali to pitanje, pa možete li reći koje su novosti po pitanju Zakona na pomorskom dobru i &scaron;to se može očekivati na nacionalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne mogu reći da me pitanje iznenadilo, nažalost temeljem tih koncesija sam i ja do&scaron;ao na poziciju župana. Ne ulazim u detalje, ali sam siguran da moj prethodnik nije imao lo&scaron;ih namjera u tom segmentu, ali to je stvar politike i ne bih u to ulazio. Želio bih prije svega radi va&scaron;ih čitatelja objasniti razliku između koncesija i koncesija na pomorskom dobru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakon koji je donesen je Zakon o koncesijama i on je sveobuhvatan te zahvaća primjerice koncesije dimnjačarske usluge u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu itd, zahvaća i koncesiju vađenja &scaron;ljunka negdje u Slavoniji i niz drugih koncesija. Ali koncesija na pomorsko dobro zahvaća uži segment i zahvaća ono &scaron;to je problematično ili ono &scaron;to javnost misli da je problematično. Taj zakon na pomorskom dobru je u pripremi, dobili smo radnu verziju ovih dana i uskoro kreće rasprava. Mi smo na neki način to preduhitrili, ali ono &scaron;to sam vidio u radnom nacrtu, s tim se u dobrim dijelom slažem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donijeli smo pravilnik nakon dva čitanja, nakon sve bure koja se događa, gotovo jednoglasno uz iznimku suzdržanog Mosta. Pametno, SDP i HNS su bili za pravilnik jer je bio u dva čitanja, velik dio njihovih amandmana je uvažen. Iznad svega mi je zadovoljstvo, jer su udruge koje su zainteresirane za taj problem, pozdravile na&scaron; pravilnik o pomorskom dobru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S te strane sam jako sretan i zadovoljan, vidjet ćemo &scaron;to donijeti novi zakon poslije javne rasprave, ali se iskreno nadam jer sam vidio u radnom prijedlogu da novi zakon predviđa promjenjivog člana u povjerenstvu za dodjelu koncesija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ono &scaron;to mi prvi u pravilniku ugradili i to je ono &scaron;to ćemo mi na sljedećoj skup&scaron;tini imenovali upravo takvo povjerenstvo . Morat ćemo počekati da dođe zakon da bi imenovano povjerenstvo bilo u skladu s novim zakonom, ali moram reći da sam i ja jednim dijelom i ja utjecao svojim prijedlogom. U povjerenstvu rade stručnjaci, ali uz dužno po&scaron;tovanje o temi najbolje znaju ljudi iz lokalne zajednice na pomorskom dobru na koje se odnosi ta koncesija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ima li ne&scaron;to posebno &scaron;to smo propustili spomenuti?</strong></p> <p>Jedna od novina &scaron;to smo uveli su sastanci lokalnih načelnika i gradonačelnika. Mi smo najveća županija u RH. Imali smo prije dva mjeseca sastanak svih načelnika i gradonačelnika o svim temama koje ti&scaron;te lokalne uprave, a koje su povezane s na&scaron;om županijom. Sad u deseti mjesec imamo ponovni susret svih načelnika i gradonačelnika, svrha sastanka će biti niz segmentata, među ostalim pripremom proračuna za 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovih dana ponovno je aktualna rasprava o odlasku iz Hrvatske - treba li napustiti zemlju ili ostati. Koja je Va&scaron;a poruka onima koji odlaze?</strong></p> <p>Odgovorit ću stihovima pjesme koju sam napisao jo&scaron; davno.<br />Ljubi sine zemlju svoju.<br />Od nje nikud nemoj ići.<br />Nema sreće u tuđini.<br />Nije tamo kao u priči.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Direktno hr" href="https://direktno.hr/direkt/zupan-boban-ljubi-sine-zemlju-svoju-od-nje-nikud-nemoj-ici-nema-srece-tudini-nije-tamo-prici-99254/" target="_blank">direktno.hr</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-29-2015-06-03-11-46-8467-.jpgBulić: Todorić laže, Kraš nije naplatio ni kunu potraživanjahttp://grude.com/clanak/?i=4009640096Grude.com - klik u svijetThu, 28 Sep 2017 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-28-pxl_200317_16000315.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kraš će i nadalje sa svim dobavljačima dijeliti zajedničku sudbinu u provedbi naplate..<p>&nbsp;</p> <p>Temeljem dana&scaron;nje objave na blogu Ivice Todorića, a u kojem se Kra&scaron; proziva da je naplatio sva stara potraživanja prema Agrokoru, reagirali su iz Kra&scaron;a. U cijelosti opovrgavaju navedeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izjavljujemo da je riječ o potpuno lažnoj i neistinitoj tvrdnji. Od trenutka stupanja na snagu Lex Agrokora do danas Kra&scaron; d.d. nije naplatio niti jedne kune starog potraživanja. Kao &scaron;to je bio slučaj i do sada, Kra&scaron; će i nadalje sa svim dobavljačima dijeliti zajedničku sudbinu u provedbi naplate starih potraživanja prema koncernu Agrokor", stoji u izjavi za <strong>HRT</strong> koju potpisuje predsjednik Uprave Kra&scaron;a Damir Bulić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-28-pxl_200317_16000315.jpgČović najavio istragu: Uopće ne dvojim prisluškuje li me netko ili nehttp://grude.com/clanak/?i=4003740037Grude.com - klik u svijetTue, 26 Sep 2017 12:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-dragan-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović izjavio je u utorak da je uvjeren da ga se prisluškuje te je najavio temeljitu istragu komentirajući posljednju aferu koja je nastala s curenjem povjerljivih dokumenata Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH i optužbi da su prisluškivani i praćeni hrvatski gospodarstvenici i političari iz BiH i Hrvatske. <p>"Ja uopće ne dvojim prislu&scaron;kuje li me netko ili ne i kao člana Predsjedni&scaron;tva i u ulozi predstavnika političke stranke. Mene to ne opterećuje, ali institucije države moraju raditi po zakonu", rekao je Čović, čiju izjavu prenose mediji u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je odbacio obja&scaron;njenja kako je OSA prislu&scaron;kivala hrvatske političare i dužnosnike kako bi za&scaron;titila ekonomske interese, očito aludirajući na istupe ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića. Najavio je temeljitu istragu o zloporabama Obavje&scaron;tajno-sigurnosne agencije, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Morat ćemo vrlo jasno dati odgovor jer se ne smije &scaron;pekulirati oko tako važne stvari. To mora nestati u institucijama BiH. Država BiH iz tisuću razloga mora profunkcionirati kao normalan sustav. Ne može ako taj segment policijske, sigurnosne, tužiteljske, sudske vlasti do kraja ne funkcionira na demokratskim osnovama", dodao je Čović, koji je i čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski tjednik Nacional objavio je dokumente o prislu&scaron;kivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prislu&scaron;kivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je izrazio i očekivanje da će BiH ubrzati svoj put prema Europskoj uniji &scaron;to mu je obećala visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vrata su nam do kraja otvorena, ali mi moramo do kraja razumjeti da ključne poslove mi moramo napraviti u BiH pokazujući dobru volju i političku zrelost, ali ne podjelama i bavljenjem sami sobom, &scaron;to uključuje i izbore godinu dana prije njihova održavanja", dodao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-dragan-covic.jpgMile Lasić: Opet je loptica u našem dvorištu, nema razloga bojati se promjena u Berlinuhttp://grude.com/clanak/?i=4002340023Grude.com - klik u svijetMon, 25 Sep 2017 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-25-mile_lasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodao je da je realno očekivati da se svi oni procesi iz domene europskih partnerstava a tiču se zemalja zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine nastave. <p>''Ni&scaron;ta se nije dogodilo &scaron;to se unaprijed nije znalo i smjelo očekivati. Ono &scaron;to nagla&scaron;avam jeste da su neofa&scaron;isti prvi put nakon Drugog svjetskog rata kao stranka, u&scaron;li u Bundestag'', izjavio je za Fenu profesor na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru Mile Lasić komentirajući četvrtu uzastopnu pobjedu njemačke kancelarke Angele Merkel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe, da bi vrednovao to &scaron;to je Angela Merkel, u prilici sastaviti demokratsku vladu, od partnera koji će činiti ponovo osnaženi i obnovljeni FDP i Zeleni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''To dakle neće vi&scaron;e biti velika koalicija kao do sada, ali to će biti jedna građanska vlada, građanske sredine, demokratska po svom naboju, koja će se produktivno dopunjavati i nema nikakvih razloga za strahove u Njemačkoj, niti za strahove u Europi i svijetu od Njemačke'', istaknuo je Lasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je realno očekivati da se svi oni procesi iz domene europskih partnerstava a tiču se zemalja zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine nastave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Opet je loptica u na&scaron;em dvori&scaron;tu i nema razloga bojati se promjena u Berlinu, treba se bojati samo da su na&scaron;e političke kvazielite nedozrele obvezama &scaron;to su bile i prije ovih izbora'', nagla&scaron;ava Lasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, problem nije uopće u Berlinu 'glede na&scaron;ih pomicanja naprijed ka Europskoj uniji, nego u nedoraslosti o preuzetim obvezama iz europskog partnerstva na&scaron;e političke elite'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, Frauke Petry, kopredsjedavajuća stranke krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), u ponedjeljak je kazala da neće biti dio parlamentarne grupe njene antiimigrantske stranke i bijesno je napustila konferenciju za medije ne odgovarajući na pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezina iznenadna objava uslijedila je nakon &scaron;to je AfD &scaron;okirao s osvojenih 12,6 posto glasova na izborima u nedjelju, i tako postao prva stranka krajnje desnice koja će ući u njemački parlament u vi&scaron;e od pola stoljeća, izvje&scaron;tava Reuters.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mislim da bismo danas trebali biti otvoreni da postoji neslaganje oko zadovoljstva unutar AfD-a i mislim da ne bismo trebali ovo prikrivati jer dru&scaron;tvo traži otvorenu debatu'' rekla je Petry na zajedničkoj konferenciji za medije s ostalim čelnicima stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova stranka, koju je 2013. osnovala grupa akademika koja se protivila euru, već dugo vremena se bori s unutra&scaron;njim sukobima i analitičari su predviđali da bi podjele mogle postati vi&scaron;e izražene sa istupanjem te stranke na političku scenu Njemačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-25-mile_lasic.jpgKrajnja desnica prvi put nakon II. svjetskog rata u Bundestaguhttp://grude.com/clanak/?i=4000840008Grude.com - klik u svijetMon, 25 Sep 2017 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-25-eb988401f9c24a4864fd.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema procjenama na temelju prebrojanih glasova, AfD je osvojio 13 posto glasova i time postao treća politička snaga u zemlji. Etabliranim strankama teško je nositi se s tom činjenicom<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka politička javnost u nedjelju navečer, nakon izbora za 19. saziv Bundestaga, analizira rezultate i priprema se za razdoblje u kojem će po prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Bundestagu sjediti predstavnici jedne desno populističke stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh Alternative za Njemačku (AfD), koja se nametnula kao treća politička snaga na nedjeljnim izborima, glavna je tema svih informativnih emisija i okruglih stolova u izbornoj večeri. Tradicionalni okrugli stol javnog servisa ARD, nakon sredi&scaron;nje informativne emisije, na kojem sudjeluju predsjednici stranaka izabranih u Bundestag, pro&scaron;ao je u znaku obračunavanja &scaron;est demokratskih stranaka s AfD-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema procjenama na temelju prebrojanih glasova, AfD je osvojio 13 posto glasova i time postao treća politička snaga u zemlji. Etabliranim strankama, i to je pokazao susret u studiju ARD-a, te&scaron;ko je nositi se s tom činjenicom. Jer dosad se u svom političkom radu u parlamentima saveznih pokrajina AfD pokazao kao krajnje nekonstruktivna politička snaga koja se ističe isključivo provokacijama i kr&scaron;enjem tabua vezanih uz tamniju stranu njemačke povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na raspravu u studiju AfD je poslao svog glasnogovornika Joerga Meuthena i time već pokazao da se ne namjerava držati ustaljenih političkih pravila, jer je običaj da na ovaj okrugli stol dolaze predsjednici ili glavni kandidati parlamentarnih stranaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Politički komentari govore o povijesnom rezu, o tomu kako ni&scaron;ta vi&scaron;e neće biti isto kao prije ulaska AfD-a u parlament najveće europske države.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-25-eb988401f9c24a4864fd.jpegLjubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovaraohttp://grude.com/clanak/?i=3996639966Grude.com - klik u svijetFri, 22 Sep 2017 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-22-bozo_ljubic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju..<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru Božo Ljubić smatra izuzetno važnim &scaron;to je u tako važnoj zemlji, kao &scaron;to je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao &scaron;to je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je biv&scaron;i visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na &scaron;to već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, lord Ashdown kao rije&scaron;enje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati, prenosi Večernji list BiH.<br />- Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao &scaron;to vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prislu&scaron;kivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve vi&scaron;e postaje problem za susjedstvo, a time i za Europu, kaže Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se moglo čuti u vi&scaron;e navrata u ovoj debati lordova je to &scaron;to su oni BiH okarakterizirali kao distopijsko dru&scaron;tvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo &scaron;to to znači.<br />- Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem BiH malo &bdquo;dublje zagrebati&ldquo;, predlaže i put rje&scaron;enja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime &scaron;to je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandata u BiH, kaže Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.<br />- Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika&hellip; - u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, &scaron;to bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitet bez obzira, da li će živjeti u entitetu (republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono gdje se jo&scaron; slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma. On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.<br />- Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati na&scaron;im partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; poku&scaron;aj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-22-bozo_ljubic.jpgČović se susreo s Trumpom i govorio u UN-u: Hrvati u BiH moraju biti jednakopravni! Terorizam ćemo iskorijenitihttp://grude.com/clanak/?i=3993839938Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2017 00:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-21-017_covic_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović susreo se u New Yorku s Donaldom Trumpom i njegovom Melanijom, a razgovor je bio dosta opušten, barem po izrazu lica dvojice predsjednika.<p>&nbsp;</p> <p>Također, govorio je i na Općoj skup&scaron;tini UN-a, gdje je čestitao Miroslavu Lajčaku, sada prvom čovjeku UN-a, a koji je u svibnju ove godine izabran osobom godine u Europi, na Večernjakovom pečatu u Mostaru, gdje je i nazočio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je jo&scaron; i sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>O snazi organizacije</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U svijetu u kojem dominiraju neizvjesnost i nesigurnost, jednostvano nije moguće preuveličati važnost principa i multilateralnog okvira koji su za nas osmislili utemeljitelji Ujedinjenih naroda. Snaga ove Organizacije je i na&scaron;a pojedinačna i zajednička snaga ukoliko želimo iskorijeniti bolest, glad, terorizam i svaki vid prijetnje ljudskom postojanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>O Siriji, zatim Izraelsko-palestinskom sukobu</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Herecegovina najo&scaron;trije osuđuje svaki vid nasilja nad civilnim stanovni&scaron;tvom. Nasilje mora prestati. Svakom sirijskom djetetu, ženi i čovjeku, i svakom od sirijskih izbjeglica, potrebno je vratiti dostojanstvo ljudskog bića kao i vjeru u mogućnost oporavaka i novih životnih &scaron;ansi. Mi ćemo, kao i drugi danas na ovom mjestu, nastaviti pozivati na mirno i političko rje&scaron;enje, kroz pregovore, u procesu nad kojim vlasni&scaron;tvo može imati samo sirijski narod, na temelju Ženevskog komunikea i uz pomoć međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda, predvođene posebnim izaslanikom za Siriju, čije nesebične napore da se nastave pregovori u Ženevi izuzetno cijenimo. Gospodine Predsjedniče, Čini se uistinu nepotrebnim ponavljati kako ne može biti mira i blagostanja za izraelski narod ako isto nije osigurano i za palestinski, i obrnuto. Izraelsko-palestinski sukob predstavlja najveću nerije&scaron;enu nevolju Bliskog istoka i trenutačno pomanjkanje ikakvih pregovora između strana je uznemirujuće. Oba naroda zaslužuju bolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>O terorizmu</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Terorizam je, nesumnjivo, najveće zlo dana&scaron;njeg trenutka, u oblicima i jačini da predstavlja najveću prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Destruktivne sile uvijek imaju duboke korijene i mnogo različitih lica ali niti jedno opravdanje za njihovo postojanje. Da pobijedimo terorizam i zauvijek otklonimo strah terora iz na&scaron;ih zajednica, uz multidimenzionalni i integrirani pristup, potrebni su nam zajednički i koncentrirani napori. Bosna i Hercegovina će nastaviti davati svoj doprinos punoj impelementaciji Globalne strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma kao i aktivnostima Komiteta za borbu protiv terorizma. Posebno pozdravljamo napore koje u jačanju anti-terorističkih kapaciteta Ujedinjenih naroda poduzima generalni tajnik Antonio Guterres i, u tom smislu, utemeljenje novog Ureda za borbu terorizma (Office of Counter-Terrorism).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>O stanju u BiH</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina danas čini sve da ubrza svoj put tamo gdje uistinu i pripada, u okrilje snažne Europske obitelji čije vrijednosti dijeli. Reformski i ostali procesi koje u tu svrhu provodimo, nisu uvijek jednostavni niti lagani, ali ih doživljavamo kao jedinstvenu &scaron;ansu da ubrzanim korakom postignemo &scaron;to veću usugla&scaron;enost na&scaron;eg gospodarskog, socijalnog i institucionalnog stupnja razvoja sa onim &scaron;to nas sutra očekuje u Europskoj uniji. Stoga ćemo s istinskom posvećeno&scaron;ću nastaviti ispunjavati preuzete obveze za postizanje statusa kandidata s početkom naredne godine, &scaron;to će biti snažan i prijeko potreban poticaj unutarnjoj konsolidaciji i daljnjem ubrzanju integracijskih procesa. Ipak, sa zabrinuto&scaron;ću želim skrenuti pozornost kako u ovom trenutku moja zemlja prolazi kroz jedno razdoblje značajnih isku&scaron;enja. Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi na&scaron;i žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te do kraja ove godine usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva, a u skladu sa Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rje&scaron;avanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostavarenje na&scaron;e pune integracije u Europsku Uniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>UN kao vodilja</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dopustite mi, na kraju, gospodine Predsjedniče, da podsjetim, kako sve na&scaron;e potrebe - gospodarske, dru&scaron;tvene, sigurnosne, političke, kulturolo&scaron;ke - mogu biti vrlo različite, kao &scaron;to su to uostalom i na&scaron;e mogućnosti da ih ostvarimo. Odabiri koje svakodnevno pravimo kako bi osigurali prosperitet za na&scaron;e žitelje, također se razlikuju od članice do članice. Ja sam uvjeren kako će budućnost ljudske rase u velikoj mjeri ovisiti od na&scaron;ih trenutačnih sposobnosti da na&scaron;e različitosti pretvorimo u prednosti. Od sustava Ujedinjenih naroda očekujemo da nam u tome bude vodilja, i da nas pomogne, prije svega u tome da izgradimo sustav koji se temelji na jedinstvu različitosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-21-017_covic_1.jpgMEKTIĆ PRIZNAO Prisluškivao hrvatske dužnosnike i gospodarstvenikehttp://grude.com/clanak/?i=3993439934Grude.com - klik u svijetWed, 20 Sep 2017 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-20-mektic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodao je kako "sada postaju jasnije neke poruke koje su ranije slane prema BiH", no nije objasnio na što točno misli.<p>&nbsp;</p> <p>Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je danas kako policijske i obavje&scaron;tajne agencije u BiH poduzimaju mjere čiji je cilj za&scaron;titi i njene gospodarske interese, odbaciv&scaron;i nagađanja kako se pritom radi bilo &scaron;to protuzakonito. Komentirajući pred novinarima u Sarajevu navode tjednika "Nacional" o navodnom prislu&scaron;kivanju hrvatskih političara i gospodarstvenika, koje provodi Obavje&scaron;tajno-sigurnosna agencija BiH (OSA), Mektić je kazao kako je sve &scaron;to se radi, radi zakonito. "Sve je urađeno sasvim legalno, legitimno, i ni&scaron;ta u tome nema novo. To radi svaka država, ne samo u Europi, i u svijetu, i to rade sigurnosne institucije Bosne i Hercegovine, to radi i obavje&scaron;tajna agencija Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, sve te interese BiH, koje i nastojimo za&scaron;tititi od nelojalnih i rekao bih i profiterskih udara, dužni smo &scaron;tititi u skladu s Ustavom i zakonima BiH", kazao je Mektić. "Nacional" je u svom ovotjednom izdanju objavio kako je temeljem uvida u vi&scaron;e tajnih izvje&scaron;taja OSA-e do&scaron;ao do dokaza kako ta služba "vodi specijalni rat protiv Hrvatske, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nacional" nudi zaključak kako se OSA zlorabi za afirmiranje političkih interesa Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA i bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH, da to čini &scaron;pijunirajući hrvatske tvrtke i telefonske razgovore određenih ljudi iz poslovnog svijeta te kako se bavi zbivanjima u gospodarstvu u Hrvatskoj, posebice onima koja mogu utjecati na BiH.<br />Jedan od elemenata navodne &scaron;pijunske afere je mogući ulazak ruskog kapitala u mostarski "Aluminij" čemu, navodno, "kumuju" utjecajne osobe iz HDZ BiH poput predsjednika te stranke Dragana Čovića. "Nacional" se pozvao na pisanje o tome koje je prenio bosanskohercegovački portal Žurnal.info, koji je pak ustvrdio kako "poduzetnici iz Hrvatske povezani s ruskim obavje&scaron;tajcima i sumnjivim poduzetnicima žele privatizirati mostarski 'Aluminij' i rudnik boksita u Posu&scaron;ju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ključni dokaz za tu tezu vide u činjenici da bi "Aluminij" ubuduće trebao imati pogone na ukapljeni plin, koji bi se dobavljao iz Rusije, a prerađivao bi se nelegirani aluminij proizveden u Rusiji, koji bi se nakon toga ponovo vraćao u zemlju iz koje je i stigao na doradu. Hrvatske "karike" u tom lancu navodno su Prvo plinarsko dru&scaron;tvo (PPD) iz Zagreba, odnosno Zoran Gobac i Josip Jurčević, direktor tvrtke "Ploče energija", smje&scaron;tene u pločanskoj luci, gdje bi se navodno ukapljeni plin skladi&scaron;tio. Za Jurčevića je navedeno kako je "biv&scaron;i hrvatski obavje&scaron;tajac".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Mektić neizravno je dao naslutiti kako su ovakvi podaci upravo rezultat analiza sačinjenih u BiH, no ustvrdio je kako agencije u njegovoj zemlji rade svoj zakonom predviđeni posao &scaron;titeći gospodarske interese BiH i sprječavajući podrivanje njezina gospodarskog sustava. "Nećemo nikoga nelegalno prislu&scaron;kivati, to nemamo namjeru, pogotovo ovdje nije bilo namjera da se bilo tko nelegalno prislu&scaron;kuje. Ali, ovdje su neki, rekao bih, privatni interesi udarili na cjelokupne ekonomske temelje Bosne i Hercegovine i naravno da ćemo to sprječavati u skladu sa zakonom i Ustavom BiH", kazao je ministar sigurnosti BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako sigurnosne agencije u BiH ne zanima smetaju li takve istrage nekim zainteresiranim državama, osobama ili skupinama. "Nas obvezuje interes građana Bosne i Hercegovine, no nećemo ni&scaron;ta raditi protiv interesa ni nekih drugih država", kazao je Mektić dodav&scaron;i kako je na tijelima vlasti u BiH odlučiti treba li se odrediti prema postupcima drugih država na temelju prikupljenih obavje&scaron;tajnih informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako "sada postaju jasnije neke poruke koje su ranije slane prema BiH", no nije objasnio na &scaron;to točno misli, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-20-mektic.jpgČović se sastao sa bračnim parom Trumphttp://grude.com/clanak/?i=3992139921Grude.com - klik u svijetWed, 20 Sep 2017 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-20-4d7bb6988096025c82d8.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, nalazi se u New Yorku gdje je sudjelovao na prijmu za šefove vlada i država povodom Generalne debate 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a. <p>&nbsp;</p> <p>Čović je jučer nazočio nizu bilaterlanih sastanaka, koji ga očekuju i danas, a u ime Bosne i Hercegovine će se obratiti skup&scaron;tini. "Govor je ne&scaron;to duži, balansiran. Govorit ću u interesu BiH, na&scaron;oj ulozi u mirovnim misijama, borbi protiv terorizma, značaju transformiranja UN-a, i potrebi služenja malim nacijama, u kakve spada i Bosna i Hercegovina", kazao je jučer za N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović se jutros susreo s Donaldom Trumpom, predsjednikom SAD-a koji su i organizirali prijem u Općoj skup&scaron;tini UN-a. Dragana Čovića očekuje niz sastanaka, kako se europskim dužnosnicima, tako i s predstavnicima UN-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-20-4d7bb6988096025c82d8.jpegČović i Crnadak na zasjedanju Generalne skupštine UNhttp://grude.com/clanak/?i=3990239902Grude.com - klik u svijetTue, 19 Sep 2017 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-19-18092017-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak nazočit će danas u New Yorku zasijedanju Generalne skupštine UN.<p>&nbsp;</p> <p>Čović i Crnadak će poslijepodne prisustvovati prijemu EU, čiji su domaćini predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH će u večernjim satima biti na prijemu koji američki predsjednik Donald Trump organizira povodom zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za danas su planirani i bilateralni susreti Crnadka sa generalnim tajnikom OEBS-a Tomasom Gremingerom i ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović će se sutra obratiti na generalnoj debati zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN, nakon čega će u večernjim satima prisustvovati večeri lidera zapadnog Balkana, koju priređuje Mogherini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjeg dana posjete u četvrtak, 21. rujna, Čović će, na marginama zasijedanja Generalne skup&scaron;tine UN, imati niz bilateralnih susreta, među kojim i sa generalnim tajnikom UN Antonijom Guteresom, najavljeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutra će Crnadak sudjelovati na radnom doručku Vijeća za regionalnu suradnju kojem će prisustvovati ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i zastupnik za europsku politiku susjedstva i pregovore o pro&scaron;irenju Johannes Hahn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar vanjskih poslova BiH istog dana sastati će se sa generalnim tajnikom Stalnog arbitražnog suda Hugom Hansom Siblezom, a prisustvovati će i prijemu koji organizuje ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Ujedinjenih Arapskih Emirata &scaron;eik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 21. rujna, Crnadak bi trebao sudejlovati na ministarskom doručku Grupe prijatelja medijacije, a istog dana planirani su trilateralni susreti &scaron;efova diplomacije Turske, Srbije i BiH, kao i Turske, Hrvatske i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je i njegovo sudjelovanje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Centralnoeuropske inicijative, a u večernjim satima bi trebao prisustvovati prijemu čiji je domaćin njemački &scaron;ef diplomacije Zigmar Gabrijel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, 22. rujna, Crnadak će sudjelovati na sastanku ministara vanjskih poslova Američko-jadranske povelje, čiji je domaćin ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Dimitrov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istog dana, planirano je sudjelovanje Crnadka na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Alijanse civilizacija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-19-18092017-14.jpgKrešo Beljak: 'I moj djed je bio ustaša, većina njih su bili hrvatski domoljubi'http://grude.com/clanak/?i=3989839898Grude.com - klik u svijetTue, 19 Sep 2017 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-19-1440x620_1505767378beljak_izbori13-210517.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Beljak se osvrnuo i na percepciju o slaboj i neprepoznatljivoj oporbi, rekavši kako oporba postoji no vladajuća garnitura pokušava stvoriti suprotni dojam<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HSS-a Kre&scaron;o Beljak poručio je u ponedjeljak kako hrvatski interes nikako ne može biti povezivanje s fa&scaron;izmom i nacizmom jer to &scaron;teti Hrvatskoj, a to ne rade domoljubi nego neznalice ili plaćenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući preseljenje HOS-ove ploče s pozdravom "Za dom spremni" iz Jasenovca u Novsku Beljak je kazao kako se oko toga digla prevelika pra&scaron;ina, a da se to dogodilo u vrijeme prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana "mnogi bi zavr&scaron;ili ne samo izvan medijskog prostora nego vjerojatno i iza re&scaron;etaka".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Duh je pu&scaron;ten iz boce</strong></p> <p>"Svi koji se sjećaju '91. i '92. znaju da je hrvatski interes na prvom mjestu, a hrvatski interes nikako ne može biti povezivanje s fa&scaron;izmom i nacizmom iz Drugog svjetskog rata", poručio je Beljak u Oporbenom zarezu Hrvatskog radija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o rje&scaron;enju tog pitanja, &scaron;ef HSS-a smatra kako je "duh pu&scaron;ten iz boce". "Treba poraditi na prosvjetnom sustavu da se djeca od malih nogu uče &scaron;to je bio Jasenovac, &scaron;to su bile usta&scaron;e, kakav je to bio režim, da se poku&scaron;a probuditi dobro u ljudima i da se poku&scaron;a djecu i mlade educirati da se ni na jedan način ne povezuju sa zlim", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nacisti, fa&scaron;izam i usta&scaron;e kao dio toga, kazao je, bili su apsolutno zlo. "Naravno da stvari nisu bile crno-bijele, većina usta&scaron;a nije imala veze s fa&scaron;izmom nego su bili hrvatski domoljubi, ali cjelokupni režim bio je zločinački i silom nametnut", rekao je Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderna Hrvatska je, naglasio je, nastala na temeljima ZAVNOH-a, antifa&scaron;ističkog pokreta u kojem su uz komuniste bili i HSS-ovci. "To &scaron;to su poslije komunisti izgurali HSS-ovce ne mijenja na stvari", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I Beljakov djed bio je usta&scaron;a</strong></p> <p>Beljak kaže da je i njegov djed bio usta&scaron;a. "Moj djed je bio usta&scaron;a i poginuo je u usta&scaron;ama, ubili su ga partizani, i ja ne govorim iz pozicije nekakvog partizanskog unuka", poručio je dodav&scaron;i kako se ne treba pozivati na pojedinačne slučajeve "jer ćemo se zapetljati u povijesti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>S Tuđmanom se, kaže, u 90 posto stvari ne slaže ali se slaže da su Domovinski rat dobili djeca i unuci međusobno zaraćenih strana u Drugom svjetskom ratu. "Gradili smo državu i u Ustavu stoji pozivanje na ZAVNOH i antifa&scaron;izam, a sve ostalo je samo kr&scaron;enje Ustava i &scaron;teta Hrvatskoj", ustvrdio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vezi situacije oko arbitraže sa Slovenijom u Savudrijskoj vali smatra kako nema puno izbora osim sjesti za stol i dogovoriti se. "Ne može jedna strana tražiti 100 posto svojih zahtjeva, a da druga strana ne dobije ni&scaron;ta. Ako ćemo se postaviti da nema popu&scaron;tanja, ako se Slovenci postave da nema popu&scaron;tanja onda se taj spor nikada neće rije&scaron;iti", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovenija je, naglasio je Beljak, na&scaron;a prijateljska zemlja i Hrvatske se mora na prijateljski i dobrosusjedski način postaviti prema njoj. Uvjeren je da će takav pristup uroditi rje&scaron;enjem kojim će biti zadovoljne obje države.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ozbiljno predlaže angažman Jadranke Kosor</strong></p> <p>Ustvrdio je kako je zaozbiljno iznio ideju da se angažira biv&scaron;a hrvatska premijerka Jadranka Kosor. "Gospođa Kosor bila je po mnogima jedna od uspje&scaron;nijih predsjednica Vlade, iako je izgubila izbore. Zatekla je Hrvatsku u jako čudnoj situaciji, s jako puno problema, i dobar dio njih je i rije&scaron;ila", ocijenio je Beljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njemu je arbitražna odluka dobra za Hrvatsku, no proces je kontaminiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bilo bi dobro da premijer Plenković napravi ekspoze, da se sazove izvanredna sjednica Sabora na kojoj bi ono &scaron;to je rekao predsjednicima parlamentarnih stranaka izložio svim saborskim zastupnicima, pa neka pokaže da je državnik, neka gleda hrvatske, a ne svoje osobne interese i neka kaže 'ljudi hajdemo raspraviti o tome'&ldquo;, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Beljak se osvrnuo i na percepciju o slaboj i neprepoznatljivoj oporbi, rekav&scaron;i kako oporba postoji no vladajuća garnitura poku&scaron;ava stvoriti suprotni dojam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Koriste politički pritisak i imaju cijeli niz ljudi koji rade za njih i stvaraju dojam da je Beljak kriminalac, Bernardić nesposoban, da je Božo Petrov fratar... nastoje dokazivati po svim medijima da je oporba nevaljala", ustvrdio je čelnik HSS-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-19-1440x620_1505767378beljak_izbori13-210517.jpgRadončićev SBB optužio Izetbegovića za umješanost u ubojstvo Joze Leutarahttp://grude.com/clanak/?i=3989539895Grude.com - klik u svijetMon, 18 Sep 2017 19:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-zh7uews6_izetbegovi_radoni_595x340.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izetbegović ne demantira ni film „Jedna vreća zlata za moga sina Bakira“, jer otkriva sramotnu ulogu njega osobno i drugih članova obitelji..<p>&nbsp;</p> <p>Iako su u koaliciji na državnoj i federalnoj razini, neprestaje verbalni rat Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, i njihovih stranaka SDA i SBB-a. Nakon &scaron;to je SDA optužila Radončića da podmeće Bo&scaron;njacima i Aliji Izetbegoviću krivicu za rat, te podjelu BiH, te kako je Dodikov &ldquo;izvođač radova&rdquo; u &ldquo;antidržavnom projektu&rdquo; ru&scaron;enju Vijeća ministara, Radončićev SBB o&scaron;tro je odgovorio priopćenjem u kojem Izetbegovića neizravno sumnjiči za niz ubojstava, među inima i zamjenika ministra unutarnjih poslova Joze Leutara, prenosi Hrvatski Medijski Servis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Iako se ljuti zbog Radončićevih dijagnoza o državnoj mafiji i toga da su na kvazikongresu htjeli podijeliti BiH 1993. godine, Izetbegovića treba podsjetiti na nekoliko činjenica: Za&scaron;to nikada nije objasnio svoju ulogu u ubojstvima Juke Prazine, Nedžada Ugljena, Joze Leutara, poku&scaron;aju ubojstva Sefera Halilovića i ubojstvu njegove obitelji, ubojstvu Mu&scaron;ana Topalovića Cace i tome da je u internim krugovima Ramiza Delalića sumnjičio da je minirao mezar rahmetli Alije Izetbegovića?, pita se u priopćenju SBB i nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kakva su njegova /Izetbegovićeva, op hms) saznanja o misterioznim odlascima Mirsada Hujdura Hujke, Safeta Zajke, Envera &Scaron;ehovića, Abdulaha ef. Kubata, Arifa Pa&scaron;alića, ranjavanju Ismeta Bajramovića Ćele, do čudnih smrti akademika Sulejmana Redžića ili Mustafe Hajrulahovića Talijana&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlazeći predsjednik SDA će, zaključuje SBB, biti &ndash; to je neminovan historijski slijed &ndash; u historiji Bo&scaron;njaka zapamćen kao najveći lažov, ne samo zbog bolesne laži srebreničkim žrtvama u Vijećnici, nego i kompletnog životnog pona&scaron;anja na političkoj sceni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegović, uzvrća Radončićev SBB, zavr&scaron;ava velikosrpske ideje podjele BiH na troje, jer uporno želi pokazati da Bo&scaron;njaci ne mogu živjeti sa drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;Igranje za diktatorski erdoanovsko-begovski koncept je igra za ostvarivanje ruskih utjecaja u BiH i to sada svatko vidi, tvrdi SBB i nastavlja sa žestokim optužbama na Izetbegovićev račun:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Izetbegović ne demantira da je probao poni&scaron;titi potpis svog velikog oca s međudržavnog ugovora Hrvatske i BiH ili da se skrivao u sefu Centralne banke. Ne demantira ni da je njegova supruga Sebija, poznatija kao bo&scaron;njačka Elena, pobjegla u ratu i to kao liječnik. Ne demantira ni da su njegove sestre i sestrične bile u sigurnom inozemstvu, a zetovi &scaron;efovi logistika po Splitu i drugdje. Izetbegović ne demantira ni film &bdquo;<a title="Jedna vreća zlata za Bakira Izetbegovića" href="https://www.youtube.com/watch?v=h6s2nSKGamE" target="_blank">Jedna vreća zlata za moga sina Bakira</a>&ldquo;, jer otkriva sramotnu ulogu njega osobno i drugih članova obitelji koji su svoja mafija&scaron;ka ubojstva, kleptomaniju i krađu vi&scaron;emilijarderskih donacija krili iza velikog patriotskog djela rahmetli Alije Izetbegovića, navodi u priopćenju SBB i zaključuje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Umi&scaron;ljeni diktator zna da se Bo&scaron;njaci uspravljaju i zato je panika u njegovom rječniku i redovima sve veća. Jeftinim lažima, političkim procesima, svojom tajnom policijom i radikalima koje okuplja neće upla&scaron;iti građane i treba znati da mora otići, stoji na kraju priopćenja Press centra SBB-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-zh7uews6_izetbegovi_radoni_595x340.jpgKolinda s novom frizurom još više sliči na plavušu s jugoslavenske novčanicehttp://grude.com/clanak/?i=3989439894Grude.com - klik u svijetMon, 18 Sep 2017 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-1505730998kolindica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na popularnoj Facebook stranici 'Di su pare?' uočili su sličnost Kolinde Grabar Kitarović i žene čije je lice krasilo nekadašnju jugoslavensku novčanicu od 50.000 dinara. <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska predsjednica i plavu&scaron;a sa slike imaju sličnu frizuru i crte lica, a sličnost je jo&scaron; veća kad se pogledaju najnovije fotografije Kolinde Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kosa joj je ravnija i lepr&scaron;avija, zbog čega izgleda mlađe, poput djevojke s novčanice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novčanicu od 50.000 dinara Narodna banka Jugoslavije &scaron;tampala je 1988. godine. Zelene je boje, a na stražnjoj strani je fotografija Dubrovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i druge jugoslavenske novčanice, ima određenu vrijednost među kolekcionarima i prodaje se na internetu, ali ne spada među novčanice koje postižu veću cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema nikad potvrđenoj priči model za djevojku s novčanice od 50.000 dinara bila je Vesna Vulović, stjuardesa JAT-a koja je 26. siječnja 1972. jedina preživjela pad putničkog zrakoplova s visine od 10000 metara, zbog čega je upisana u Guinessovu knjigu rekorda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-1505730998kolindica.jpgVIDEO: Glasnović prosvjednicima: Probudite se, bivši udbaši vam vode državu!http://grude.com/clanak/?i=3983739837Grude.com - klik u svijetSat, 16 Sep 2017 00:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-16-017_glasnovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer ujutro je na Trgu sv. Marka održan prosvjed protiv ukidanja emisije “Hrvatska uživo”. Na okupljanju se u prolazu našao i nezavisni zastupnik Željko Glasnović, koji je prosvjednike povišenim tonom optužio da brane Crvene kmere.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;UDBA ti vodi državu, &lsquo;ko ti je Radman? Ja zastupam tihu većinu, a vi zastupate Crvene kmere! &lsquo;Ko vam je u Saboru gore, biv&scaron;i kadrovi Udbe, &lsquo;ko vam vodi državu? Biv&scaron;i udba&scaron;i, komunisti i ovi koji mrze hrvatsku državu, koji je nikad nisu željeli. Vi njih podupirete&rdquo;, burno je reagirao Glasnović, upirući prstom u prosvjednike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&lsquo;Ko ste vi? Probudite se&rdquo;, vikao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nemoj mene zaj*** prijatelju, nemoj govorit&rsquo; nebuloze. Meni nitko nije bio u Udbi i partiji, mojoj obitelji je sve oduzeto, dva smo stana izgubili&rdquo;, urlao je Glasnović uzrujano.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Flesar.igor%2Fvideos%2F1830341797277179%2F&amp;width=500&amp;show_text=true&amp;height=404&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="404"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-16-017_glasnovic.jpgOdržana sjednica Vlade ZHŽ-a: Evo koje su odluke donesenehttp://grude.com/clanak/?i=3982939829Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-vlada-zhz-a-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 15. rujna 2017. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Zdenka Ćosića, u Širokom Brijegu je održana 80. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>Na dana&scaron;njoj sjednici Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi, koji je po skraćenom postupku upućen u daljnju proceduru Skup&scaron;tine Županije Zapadnohercegovačke. Vlada je usvojila Dokument okvirnog proračuna Županije Zapadnohercegovačke 2018. &ndash; 2020. s Prijedlogom Zaključka o njegovom usvajanju, te isti uputila Skup&scaron;tini na znanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Također, Vlada je prihvatila Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vlada je donijela Odluku o dono&scaron;enju Procjene ugroženosti od požara Županije Zapadnohercegovačke; Odluku o izmjeni Odluke o utro&scaron;ku sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za program kulture&ldquo; predviđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu, kao i Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju osnovice za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvr&scaron;nih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj, državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe, zaposlenika u &scaron;kolama koje su korisnici Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Vlada je donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju Stegovnog vijeća za provedbu postupaka utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj i ostalih uposlenika korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i Rje&scaron;enje o imenovanju Stegovnog vijeća za provedbu postupaka utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika i namje&scaron;tenika u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p><br />Vlada je na osobni zahtjev razrije&scaron;ila člana Povjerenstva za upravljanje oduzetom imovinom Brunu Milo&scaron;a, a imenovala Elvisa &Scaron;o&scaron;u za člana navedenog Povjerenstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-vlada-zhz-a-zgrada.jpgOtvara se put za poboljšanje infrastrukture u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3981839818Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2017 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-15-p032760000301-463018.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srdačno pozdravljamo odluku Bosne i Hercegovine o potpisivanju Ugovora o Prometnoj zajednici, izjavila je za Dnevni avaz Violeta Bulc, zastupnica Europske unije za prijevoz. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je Predsjedni&scaron;tvo BiH prihvatilo pristupanje na&scaron;e države Prometnoj zajednici, u Bruxsellesu su odahnuli. - Sada možemo nastaviti s na&scaron;im radom na operacionalizaciji Ugovora, kako bi zemlje zapadnog Balkana i njihovi građani &scaron;to je prije moguće iskoristili dobrobiti koje im pripadaju - kazala je Bulc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njezinim riječima, Ugovorom i Prometnom zajednicom otvorit će se put za pobolj&scaron;anje infrastrukture, kao i kvalitetnije usluge prijevoza u cijeloj regiji. Reforme će utjecati na svakodnevni život ljudi, naprimjer u oblasti sigurnosti na putu. Time će se ojačati i dobrosusjedski odnosi, promovirati prekogranična suradnja, a zemlje zapadnog Balkana približiti Europskoj uniji - poručila je Bulc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unija je u Trstu krajem srpnja objavila da je odobrila četiri infrastrukturna projekta iz BiH koje će financirati s blizu 100 milijuna KM bespovratnih sredstava. Ostatak od gotovo 400 milijuna KM BiH bi trebala dobiti od dvije europske banke, koje tijesno surađuju sa EU. Radi se o revitalizaciji Luke Brčko, dionicama autoputa na Koridoru Vc, na potezu Ponirak-Vraca, odnosno Zenica-Tunel te Zenica-Gračanica i Johovac-Rudanka. No, u Trstu, tijekom summita zapadnobalkanskih država i EU, BiH nije pristupila Prometnoj zajednici, zbog čega su odobreni projekti bili stopirani.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-15-p032760000301-463018.jpgČović s veleposlanicom SAD-a i šefom Delegacije EU u BiH o Euroatlanskim integracijamahttp://grude.com/clanak/?i=3977739777Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 18:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-umk9xoig_covic_cormak_wigemark.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknuo je, također, kako su za europsku budućnost Bosne i Hercegovine posebno važne socijalno-gospodarske reforme<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović susreo se s veleposlanicom Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack te &scaron;efom Delegacije Europske unije u BiH i specijalnim predstavnikom Europske unije u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom, tijekom koje je razgovarano o trenutnoj situaciji na području euroatlantskih integracija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je informirao veleposlanicu Cormack i specijalnog predstavnika Wigemarka o aktivnostima koje se sprovode na svim nivoima vlasti, s ciljem &scaron;to skorijeg i efikasnijeg približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i NATO-u, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH naglasio je izuzetan značaj ispunjavanja preostalih uvjeta za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU u 2018. godini i aktiviranje akcijskog plana za članstvo u NATO-u do kraja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je, također, kako su za europsku budućnost Bosne i Hercegovine posebno važne socijalno-gospodarske reforme, ali i one političkog karaktera, poput neophodne izmjene izbornog zakonodavstva, čija je svrha osigurati jednaka prava pripadnicima sva tri konstitutivna naroda i svih onih koji se tako ne izja&scaron;njavaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju susreta zahvalio je prisutnima za svesrdnu i kontinuiranu podr&scaron;ku na euroatlantskom putu BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-umk9xoig_covic_cormak_wigemark.jpgIzaslanstvo HNS-a nazočilo 22. obljetnici oslobađanja Jajcahttp://grude.com/clanak/?i=3977239772Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 16:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-14-jajce-800x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan je to kada se tisuće Hrvata iz ovoga i okolnih krajeva sa svojim obiteljima, rodbinom, gostima i prijateljima okupe u svome rodnom gradu.<p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo HNS-a, nazočilo je danas na obilježavanju 22. obljetnice oslobođenja kraljevskog grada Jajca kada su združene snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane u vojno-redarstvenoj akciji "Maestral", oslobodile nakon trogodi&scaron;nje okupacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dan je to kada se tisuće Hrvata iz ovoga i okolnih krajeva sa svojim obiteljima, rodbinom, gostima i prijateljima okupe u svome rodnom gradu i okolici kako bi iskazali zahvalnost hrabrim braniteljima i osloboditeljima i prisjetili se vremena slave i ponosa, ali i kalvarije kroz koju su svi skupa prolazili ratnih 90-ih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nja svečanost obilježavanja oslobođenja Jajca počela je mimohodom veterana i ratnih zastava postrojbi hrvatskih snaga sve do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije gdje je služena misa zadu&scaron;nica za poginule branitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nadahnutoj propovijedi fra. Jure Tokalić je naglasio važnost ovoga dana kada je prije 22. godine hrvatski narod Jajca ponovno obasjalo sunce te je dočekao ponovno biti svoj na svome. Poruka je to, kako je rekao, i dana&scaron;njim nara&scaron;tajima da ne napu&scaron;taju rodne grude za koje su toliki hrabri branitelji dali svoje živote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga, svečano je razvijena zastava hrvatskog naroda na tvrđavi te su položeni vijenci na spomen obilježju poginulim braniteljima.<br />Vijence su položili: izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), izaslanstva Hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Ratni zapovjednici hrvatskih snaga, vojno redarstvene operacije Maestral 95, izaslanstvo grada Virovitice i dužnosnici RH i predstavnici Ministarstva obrane BiH, Hrvatske komponente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana akademija u Domu kulture počela je intoniranje himni Bosne i Hercegovine te Lijepom na&scaron;om i obraćanjem Ante Brtana ispred braniteljske udruge &bdquo;13.rujan&ldquo; koja je domaćin svečanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega, nazočnima su se obratili i predstavnici generalskog zbora, braniteljskih udruga, kao i predsjedatelj OV Jajce Ivo &Scaron;imunović.<br />Prigodnim govorom nazočnima se obratio i predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ-a Marinko Čavara koji je čestitao ovu ponosnu obljetnicu, priopćeno je iz Ureda za informiranje HDZ-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-14-jajce-800x445.jpgPETIR: Potrebno razmotriti federalizaciju BiH, kako bi zemlja postala funkcionalna i stabilnahttp://grude.com/clanak/?i=3976639766Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2017 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-13-marijana_petir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvadeset i dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma mi, nažalost, u BiH nemamo održivu i funkcionalnu državu, pri čemu su prava jednog od triju konstitutivnih naroda – hrvatskog u potpunosti zanemarena.<p>&nbsp;</p> <p>Marijana Petir hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu osvrnula se i razgovoru za Oslobođenje na trenutne odnose Hrvatske i BiH, gradnji Pelje&scaron;kog mosta kao i položaju Hrvata u BiH, prenosi <strong>Hrvatski Medijski Servis</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitana misli li da bi Europska komisija odobrila &ldquo;tek tako&rdquo; novac i kolike su mogućnosti da se ta odluka Europske komisije poni&scaron;ti, &scaron;to traže bo&scaron;njački političari, Petir je kazala kako je Europska komisija odlučila poduprijeti ovaj projekt, prepoznajući upravo njegovu strate&scaron;ku važnost, povezivanja teritorija Hrvatske i Europske unije a imajući u vidu stroge procedure odobravanja projekata na razini EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je kako je &ldquo;jasno da u ovom projektu nema ničeg spornog&rdquo;.</p> <p>-Ideja o izgradnji pelje&scaron;kog mosta nije nastala preko noći, ona je prisutna godinama te do sada nije bilo nikakvih neslaganja o tom pitanju, stoga ovakvi istupi pojedinih političara neugodno iznenađuju i predstavljaju potpuni politički proma&scaron;aj, &scaron;to je vidljivo iz toga jer su u njima ostali usamljeni. Smatram kako bi svoje napore trebali usmjeriti na rje&scaron;avanje gorućih unutarnjih pitanja u BiH i provedbu potrebnih reformi, umjesto dovoditi u pitanje već odobreni projekt i stvarati dodatne tenzije i prijepore tamo gdje prijepora nema, rekla je hrvatska eurozastupnica u intervju sarajevskom &ldquo;Oslobođenju&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vehabijski kampovi uz granicu</strong></p> <p>Komentirala je i izjavu predsjednice Hrvatske Grabar-Kitarović o prijetnjama od islamskog terorizma u BiH. Kazala je kako je terorizam neosporno jedno od gorućih pitanja dana&scaron;njice &ndash; i to na globalnoj razini, te kako svaka država članica EU i one koje to žele postati moraju biti aktivno uključene u borbu protiv terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Od dana&scaron;njih opasnosti od terorizma ne smijemo zatvarati oči, jer postoje potencijalne prijetnje izvan i unutar granica EU. Pravosudni organi i policijske službe moraju funkcionirati kako bi identificirali potencijalne teroriste i spriječili potencijalne napade &ndash; to se jednako odnosi i na BiH i na Hrvatsku i na Belgiju i na Francusku. Nitko ne može biti vi&scaron;e ili manje uključen u borbu protiv terorizma, nitko ne može zatvarati oči pred prijetnjama koje se pred nama nalaze, jer su u pitanju ljudski životi. Strani borci odlaze iz Europe i pridružuju se ekstremističkim skupinama, a potom se vraćaju. To se ne smije negirati, već je potrebno ozbiljno se uhvatiti uko&scaron;tac s tim problemom zato &scaron;to on postoji. Da je taj problem izražen u BiH, upozorava i EUROPOL te brojni međunarodni stručnjaci, ne samo hrvatske obavje&scaron;tajne službe. A Hrvatska ima razloga za zabrinutost budući da se tik uz na&scaron;u granicu kupuju cijela naselja koja se pretvaraju u vehabijske kampove, u kojima se obučavaju strani borci, kazala je Petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Europski parlament je u svojoj rezoluciji naglasio da je BiH ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacije i izrazio zabrinutost zbog radikalizacije među mladim ljudima, od kojih se, u usporedbi s drugim zemljama regije, velik broj pridružio Dai&scaron;u. Parlament je pozvao i na nastavak te jačanje poduzetih mjera za borbu protiv radikalizacije i terorizma te je pozvao na tje&scaron;nju suradnju sa sigurnosnim službama u EU i susjednim zemljama, među ostalim i u pogledu razmjene informacija, dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prava Hrvata zanemarena</strong></p> <p>BiH je aplicirala za članstvo u EU i dobila Upitnik. upitana ima li tu zasluge i koliko europskih političara, lobiranja hrvatskih europarlamentaraca i bh. političara, Petir je kazala kako je Hrvatskim europarlamentarcima Bosna i Hercegovina na srcu, ne samo zato &scaron;to su Hrvati konstitutivni narod u BiH nego zato &scaron;to je BiH &ldquo;na&scaron; prvi susjed&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Hrvatska s BiH ima najdužu granicu u Europi i podržavamo BiH na njenom europskom putu, jer smatramo da BiH pripada europskoj obitelji. Za to se zdu&scaron;no zalažemo, ali smo svjesni i problema koji stoje na tom putu, stoga dobronamjerno pozivamo i na reforme i nužne promjene. Posebno ovdje želim podsjetiti na goruće pitanje položaja Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda, ali nažalost naroda u najnepovoljnijoj poziciji, naroda čija se ljudska, građanska i politička prava konstantno kr&scaron;e te se nadam da će u tom segmentu uskoro doći do nužnih promjena, kazala je petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetila je da je BiH Upitnik dobila u prosincu 2016, ali da on jo&scaron; nije popunjen i vraćen u roku koji je bio prethodno utvrđen, pa su rokovi pomaknuti do kasne jeseni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Taj proces traje predugo, u njemu se zaista ogledaju svi problemi BiH, te dugotrajnost njegova popunjavanja, nažalost, ne budi nadu da su svi akteri u BiH jednako zainteresirani za europski put zemlje, &scaron;to me osobno žalosti, rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada će profunkcionirati Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kao zajednički instrument EP-a i PSBiH? Hoće li EP pristati na poslovnik o radu i način odlučivanja kako je to predložila BiH &ndash; da za odluku moraju glasati dvije trećine članova unutar oba izaslanstva i svi članovi biroa Parlamentarnog odbora, bilo je jedno od pitanja</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje mora profunkcionirati čim prije, jer je on tijelo parlamentarne suradnje između BiH kao zemlje u pretpristupnom procesu i Europskog parlamenta. Neprihvatljivo je da BiH kao jedina zemlja u pretpristupnom procesu nema tu parlamentarnu vezu. Odbor ima zadaću razmotriti sve aspekte odnosa između EU i BiH, te posebno provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji se zapravo nefunkcioniranjem odbora kr&scaron;i. Apeli za funkcioniranje odbora poslani su sa svih strana, uključujući i BiH, te s najvi&scaron;ih institucionalnih razina. Odbor funkcionira na isti način sa svim drugim zemljama i nema razloga da se način rada odbora dovodi u pitanje, rekla je Petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razmotriti federalizaciju kao mogući model</strong></p> <p>Najesen se očekuje izvje&scaron;će EK-a o napretku BiH, ali i Parlamenta EU, a vjerojatno i nova rezolucija Parlamenta EU o BiH. Upitana je li za to da se zadrži princip federalizma unutar BiH kod eventualne unutarnje reorganizacije BiH, Petir je kazala:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Činjenica je sljedeća &ndash; da dvadeset i dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma mi, nažalost, u BiH nemamo održivu i funkcionalnu državu, pri čemu su prava jednog od triju konstitutivnih naroda &ndash; hrvatskog u potpunosti zanemarena. Čvrsto podržavam europski put BiH i pozivam na provođenje nužnih reformi, uključujući i ustavne, koje će omogućiti potpunu funkcionalnost i stabilnost BiH, te ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Za ostvarenje tog cilja treba razmotriti federalizaciju kao mogući model.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-13-marijana_petir.jpgSve dok nas enormno zadužuju priča o terorizmu, te strahu od Arapa i Kineza idealna je podloga našim političarima!?http://grude.com/clanak/?i=3975439754Grude.com - klik u svijetTue, 12 Sep 2017 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-12-exju_tvrtke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekadašnje republike nakon stjecanja neovisnosti sada su zadužene 145 milijardi dolara!?<p>&nbsp;</p> <p>Eskalacija dugoročnog zaduženja negda&scaron;nje SFRJ nastala je osobito između 1975. i 1980. godine, kada je s oko &scaron;est milijardi dug porastao na oko 16 milijardi američkih dolara, no, tada se za razliku od sada domaćinski tro&scaron;ilo i pametno investiralo. Jugoslavija je, za razliku od mnogih dužnika, na vrijeme ispunjavala svoje vanjske obveze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijela Jugoslavija dugovala tek 15 milijardi dolara</strong></p> <p>Prema podacima Narodne banke Jugoslavije (NBJ), vanjski dugovi Jugoslavije su na kraju 1987. iznosili 21,3 milijarde dolara. Ako se od tog iznosa odbiju potraživanja, uglavnom od zemalja u razvoju, od oko 3,8 milijardi dolara, prečiste klirin&scaron;ka potraživanja i dugovanja, jugoslavenski neto dug je tada iznosio 17,5 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči secesije pojedinih republika i dezintegracije SFRJ, vanjski dug (glavnica bez kamata) prema konvertibilnom valutnom području iznosio je na kraju 1990. godine vi&scaron;e od 15 milijardi dolara (Federacija je bila jamac za dug od oko 11 milijardi dolara).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspored dugovanja je bio sljedeći (u milijardama USD): Slovenija 1,7, BiH 1,5, Crna Gora 0,6, Hrvatska 2,7, Makedonija 0,7, Srbija 4,8 i Federacija 3,1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodnim financijskim institucijama dugovali smo oko tri milijarde dolara, komercijalnim bankama (Londonskom klubu) 4,4 i vladama zapadnih zemalja (članicama Pari&scaron;kog kluba) oko 6,5 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada&scaron;nje republike nakon stjecanja neovisnosti sada su zadužene 145 milijardi dolara!?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Države nastale nakon raspada SFRJ danas imaju ukupan vanjski dug od oko 145 milijardi američkih dolara (oko 133 milijarde eura), &scaron;to je devet puta vi&scaron;e nego krajem 1990. godine. S vremenom su pojedini mediji pone&scaron;to o ovome i pisali, međutim to je ipak priča &ldquo;o kojoj ne smije da se priča&rdquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju danas pojedinačno veći vanjski dug, nego &scaron;to je bio za cijelu SFRJ, prenosi <em><strong>Dnevno.ba</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspadom Jugoslavije sve republike koje su bile u njenom sastavu izgubile su značajnu ekonomsku bazu, veliko trži&scaron;te, kadrovski potencijal, a rat devedesetih godina mnogima je razorio gospodarstvo i oslabio ekonomsku moć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao rezultat toga do&scaron;lo je do nekontroliranog rasta uvoza, javne potro&scaron;nje, vanjskotrgovinskog deficita, a bez rasta proizvodnje i produktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se po kriterijima međunarodnih financijskih institucija, zemlja smatra visoko zaduženom kada je odnos njenog vanjskog dugovanja i BDP pre&scaron;ao 80 posto, onda su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija visoko zadužene zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najzaduženija zemlja biv&scaron;e Jugoslavije je Hrvatska, čiji je vanjski dug ove godine dostigao oko 49 milijardi eura, zatim slijede Slovenija sa 45 milijardi eura, Srbija s 27 milijardi eura, Makedonija sa &scaron;est milijardi, a na začelju liste su BiH sa pet milijardi i Crna Gora s oko dvije milijarde eura. Vanjski dug svih &scaron;est država u posljednjih pet-&scaron;est godina zabilježio je veliki rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivajući se na izvje&scaron;će britanske organizacije JDC, britanski &ldquo;Guardian&rdquo; pi&scaron;e da su pored Grčke, dužničkom krizom zahvaćene Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Cipar, Irska, Portugal, &Scaron;panjolska i Ukrajina, dok je &ldquo;Srbija u opasnosti od krize vanjskog duga, jer njen neto dug prema svijetu iznosi 98 posto BDP, a oko 9,6 posto proračunskih izdataka odlazi na otplatu dugova&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BiH se od rata samo zaduživala</strong></p> <p>Od kraja rata do danas ekonomska politika BiH svodi se na zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija kako bi financirala administraciju i ostale proračunske potrebe, zatim se ponovo zadužuje kako bi pokrila prethodni dug i financirala obveze i sve tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Logično pitanje u ovakvoj situaciji je gdje BiH vodi ekonomska politika zasnovana na zaduživanju?</strong></p> <p>Ekonomistica Svetlana Cenić odgovara: &ldquo;Vodi u propast i vječito ropstvo. Namjerno neću reći dužničko, jer je ta riječ već postala izlizana. Zadužujemo se u neproduktivne svrhe, za kupovinu vremena i plaće za administraciju. Nema zaduživanja za istraživanje i razvoj. Radit ćemo koliko moramo vratiti dugove, tući će nas bičem ko&rsquo; robove, umjesto da ulažemo u istraživanje i razvoj&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dovoljno je samo pogledati strukturu nezapsolenih i sve će nam biti jasno, dodaje Cenić. BiH je, prema njenim riječima, posljednja od broja visoko&scaron;kolovanih ljudi, na biroima je sedam posto nezapsolenih s visokom &scaron;kolskom spremom, a najvi&scaron;e je nekvalificiranih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njih je namijenjena mije&scaron;alica i beton, oni će raditi za tuđu slast i tuđu vlast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sad nam uvaljuju priču o terorizmu, taman kad su ljudi malo počeli misliti glavom, a ovamo se ponovo zadužuju&rdquo; &ndash; kaže Cenić i dodaje kako su bh. predstavnici u Washingtonu obećali sve MMF-u na neviđeno samo da dobiju novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz priču o terorizmu u zadnje vrijeme aktualnoj vlasti u BiH odlična podloga je i &ldquo;najezda&rdquo; Arapa čime pla&scaron;e građane kao malu djecu &ldquo;baba rogama&rdquo; i &ldquo;kučibama&rdquo;. U Srbiji su svoje građane zadnjih godina slično znali zastra&scaron;ivati s Kinezima i čime sve ne&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to se prvo traže izmjene zakona o radu kada je vi&scaron;ak zaposlenih u administraciji? Najavljuju da će to biti poslije izmjena zakona o radu, ali neće, sve će pasti na leđa nejakih radnika, oni će biti topovsko meso, a administracija će i dalje uživati ​&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovaj tip ekonomske politike bez ozbiljnih reformi i rezova, stalno produžavanje agonije, zaduživanje za vraćanje starih dugova, vodi u siroma&scaron;enje građana i države, te na kraju, kada se vi&scaron;e ne bude imalo kud, rasprodaju državnog bogatstva&rdquo; &ndash; smatra pak ekonomist Damir Miljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljene reforme, prema njegovim riječima, samo su kozmetika, nitko se ne usuđuje povući prave poteze &ndash; napraviti rez u zapo&scaron;ljavanju u administraciji i krenuti u uspostavu vladavine prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavno, nama treba na&scaron; Viktor Orban, ali kako do njega doći pored tri &ldquo;lika&rdquo; iz predsjedni&scaron;tva i tolike nakaradne administracije na svim razinama vlasti?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-12-exju_tvrtke.jpgČović se susreo s Grabar-Kitarović u Zagrebu: Nema nikakvih zapreka za nastavak izgradnje Pelješkog mostahttp://grude.com/clanak/?i=3973739737Grude.com - klik u svijetMon, 11 Sep 2017 17:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-11-11092017-14.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović susreo se danas u Zagrebu s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović. <p>Predmet razgovora tijekom službenog posjeta bili su odnosi dvije zemlje, političke prilike u Bosni i Hercegovini i njezin euroatlantski put.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svezi izgradnje Pelje&scaron;kog mosta, predsjedatelj Čović je informirao sugovornicu da, &scaron;to se tiče institucija BiH, nema nikakvih formalno-pravnih zapreka niti smetnji za nastavak projekta, a da se na individualne stavove i reakcije pojedinih dužnosnika u BiH ne može utjecati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da u BiH određene političke snage koriste pitanje izgradnje Pelje&scaron;kog mosta u dnevnopolitičke svrhe i u kontekstu predizborne kampanje za opće izbore 2018. Zbog toga se namjerno projiciraju problemi u međudržavnim odnosima s Republikom Hrvatskom tamo gdje oni objektivno ne postoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je da mostovi povezuju a ne razdvajaju i da će od izgradnje Pelje&scaron;kog mosta obje zemlje imati obostrane koristi, osobito lokalna zajednica u općini Neum, koja će nakon njegove izgradnje mnogo normalnije moći funkcionirati u vrijeme ljetne sezone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U svezi tog pitanja zajednička je ocjena da je Pelje&scaron;ki most važan projekt, kako za Republiku Hrvatsku, tako i za Bosnu i Hercegovinu, &scaron;iru regiju i EU. Riječ je projektu razmjera i značaja kojeg treba pozdraviti i koji je u interesu svih. Pri tom je važno naglasiti da Republika Hrvatska most gradi isključivo na svojem teritoriju, ni na koji način ne dovodeći BiH u izolaciju. Naprotiv, njegova izgradnja donosi nove prilike, posebice za unapređenje turističkih potencijala općine Neum.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ključnog značaja za demokratsku stabilnost BiH ocijenjene su izmjene Izbornog zakona, te onih odredbi koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH a koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim. U pitanju je najvažnija odluka najvi&scaron;e sudske instance u BiH koja je izravno povezana s temeljnim ustavnim načelom konstitutivnosti, te nalaže obvezu njezine provedbe u smislu osiguranja pravičnog političkog sudjelovanja i suodlučivanja konstitutivnih naroda BiH, putem njihovih legitimno izabranih političkih predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugovornici su zaključili da neprovođenje ove odluke izravno ugrožava principe Daytonskoga mirovnog sporazuma i njegovog ustava, te proizvodi daljnje ozbiljne reperkusije po neravnopravan položaj Hrvata BiH, na &scaron;to su dužni reagirati i Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", priopćeno je iz kabineta Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je da je Izborni zakon nužno izmijeniti do kraja 2017. godine tako da se izmjenama osigura autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BiH i Predsjedni&scaron;tvu BiH, ali i svim institucijama zajedničkog odlučivanja. Neodložno je nužno da se svi akteri u predstojećem razdoblju u dobroj namjeri posvete rje&scaron;enju ovog pitanja, čije je dosada&scaron;nje odgađanje u velikoj mjeri prouzročilo aktualnu političku krizu u BiH. To će ujedno biti najbolji pokazatelj iskrene posvećenosti reformskim procesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju sastanka sugovornici su iskazali snažnu opredijeljenost za daljnjim razvojem suradnje dviju zemalja i rje&scaron;avanjem svih otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa i otvorenog dijaloga. Predsjednica Grabar Kitarović je u tom smislu iskazala čvrstu potporu BiH na njezinom europsko-atlantskom putu, te je potvrdila svoj skori posjet Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Čović je ocijenio da je Republika Hrvatska prijateljska zemlja, s kojom BiH dijeli najdužu granicu, ali da ta bliskost i prijateljstvo na poseban način obvezuju kada je u pitanju odgovornost u odnosima dvije države, te način komunikacije političkih dužnosnika, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-11-11092017-14.jpgZajednička sjednica BiH i Vlade Srbije u studenomhttp://grude.com/clanak/?i=3967639676Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-08-vucic-parlament-bih-1024x577.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugog dana posjete, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se u zgradi Parlamentarne skupštine BiH i s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić potvrdio je danas na press-konferenciji u Sarajevu, nakon susreta s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, da bi zajednička sjednica vlada dviju država trebala biti upriličena u Srbiji u studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bosna i Hercegovina i Srbija su prvi susjedi koji dijele isti zemljopisni prostor i iste intencije koje su vezana za članstvo u Europskoj uniji. To je ono &scaron;to determinira na&scaron;e odnose i daje nam putokaz za daljnji razvoj i jačanje na&scaron;e ukupne političke, ekonomske i dru&scaron;tvene suradnje &ndash; dodao je Zvizdić, prenosi <strong>Fena.</strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Vučić je izrazio uvjerenje da se atmosfera među dvjema zemljama uspjela promijeniti i da usprkos želji mnogih da se uvijek govori o problemima i mržnji uspjelo to prevladati, te sada postoji bolje razumijevanje nego ranije. Dodao je da se sada gleda u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugog dana posjete, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se u zgradi Parlamentarne skup&scaron;tine BiH i s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-08-vucic-parlament-bih-1024x577.jpgKaramatić: Bošnjački političari ne shvaćaju da oni ne predstavljaju BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3967939679Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-08-mario_karamatic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Karamatić, inače i izaslanik u državnom Domu naroda smatra kako će bošnjačka Deklaracija o Pelješkom mostu doživjeti debakl u svome parlamentarnom životu.<p>&nbsp;</p> <p>Očito kolege iz bo&scaron;njačkih stranaka jo&scaron; uvijek ne razumiju kako oni ne predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, rekao je u izjavi za <a title="Mario Karamatić" href="http://www.dnevnik.ba/vijesti/karamatic-za-dnevnikba-bosnjacki-politicari-ne-shvacaju-da-oni-ne-predstavljaju-bih" target="_blank">Dnevnik.ba</a> predsjednik HSS BiH i član Predsjedni&scaron;tva Hrvatskog narodnog sabora BiH Mario Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući protivljenje bo&scaron;njačkih političara i političkih stranaka izgradnji Pelje&scaron;kog mosta, Karamatić je rekao kako je Bosna i Hercegovina država triju konstitutivnih naroda koji o svim problemima, kako unutarnjim tako i vanjskim, trebaju pronaći suglasje. To je onda stav Bosne i Hercegovine, dok trenutno bo&scaron;njačka politika svoj stav poku&scaron;ava podvaliti kao stav države BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, jučer su u Zastupničkom domu Parlamenta BiH bo&scaron;njački zastupnici potpisali Deklaraciju kojom se traži obustava izgradnje Pelje&scaron;kog mosta obrazlažući kako će most tobože onemogućiti izlab Bosne i hercegovine na otvoreno more. Deklaracija nije usvojena na jučera&scaron;njem zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta BiH budući da je sjednica prekinuta i o njoj će se zastupnici izja&scaron;njavati 13. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njački zastupnici u Deklaraciji navode kako traže od Republike Hrvatske i Europske unije da se obustavi gradnju Pelje&scaron;kog mosta te da se uključe u razgovore s BiH u pogledu razgraničenja na moru na principima uvažavanja suverenih prava BiH na moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očito kolege iz bo&scaron;njačkih stranaka jo&scaron; uvijek ne razumiju kako oni ne predstavljaju Bosnu i Hercegovinu. Eventualno mogu predstavljati nekih 20-ak posto BiH ali cijelu ne", izjavio je Karamatić za Dnevnik.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić, inače i izaslanik u državnom Domu naroda smatra kako će bo&scaron;njačka Deklaracija o Pelje&scaron;kom mostu doživjeti debakl u svome parlamentarnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ta Deklaracija neće biti usvojena i onda će se bo&scaron;njački dužnosnici žaliti kako su svi protiv 'Bosne'. Problem je &scaron;to ne shvaćaju da ta 'Bosna' ne postoji i nikada neće postojati", izjavio je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je kako postoji samo Bosna i Hercegovina, zemlja tri naroda koji u njoj žive i koji bi trebali poku&scaron;ati doći do suglasja u svemu, pa tako i Pelje&scaron;kom mostu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-08-mario_karamatic.jpgVučić danas u prvoj predsjedničkoj posjeti BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3963339633Grude.com - klik u svijetThu, 07 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-07-vucic6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom prve posjete BiH u svojstvu šefa države, Vučić će se sastati sa najvišim zvaničnicima u Sarajevu i posjetiti Istočno Sarajevo u Republici Srpskoj.<p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović izjavio je da očekuje puno od Vučićeve posjete Sarajevu jer postoji dosta otvorenih pitanja između dvije zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović je ocijenio da će se kao tema u razgovorima sigurno nametnuti i najavljena Deklaracija o položaju Srba na području biv&scaron;e Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić izjavio je da očekuje da Vučićeva posjeta Sarajevu doprinese jačanju ekonomske suradnje, uklanjanju nevidljivih carinskih barijera, kao i unapređenju protoka roba, ljudi i kapitala između dvije zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vučić trasira put Srbije ka EU, a to je važan podatak. To je zajednički sadržilac zemalja Zapadnog Balkana. Ostavlja nam prostor dobre regionalne suradnje i to je važan domet djelovanja svih vlada na prostoru Zapadnog Balkana - članstvo u EU i NATO", rekao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je ocijenio da je Vučić, u vrijeme kada je bio premijer Srbije, uspio da unaprijedi odnose u regionu i usmjeri Srbiju ka članstvu u EU, &scaron;to, kako je istakao, otvara mogućnost za dobru regionalnu saradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči posjete Vučić je za Dnevni avaz rekao da Srbija i BiH moraju imati najbliže odnose, &scaron;to podrazumijeva međusobno po&scaron;tovanje, po&scaron;tovanje granica, ali i razvijanje i približavanje u ekonomskim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je kazao i da dvije zemlje razdvajaju pitanja iz pro&scaron;losti i "strast koja obično proističe iz religioznih opredjeljenja", ali da ih "spaja budućnost".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu je najavljeno da će članovi Savjeta ministara sa Vučićem razgovarati o transportnoj i drugoj infrastrukturi, ekonomskim pitanjima i trgovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-07-vucic6.jpgCRO Demoskop: Najpozitivniji hrvatski političar je 'Nitko'http://grude.com/clanak/?i=3961539615Grude.com - klik u svijetWed, 06 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-zagreb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno od 01. do 04. rujna, pokazuje pad povjerenja građana u političare, slabiju podršku Vladi, predsjednici i Saboru. <p>Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34,0% (prema 34,2% iz kolovoza). SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježio porast izborne podr&scaron;ke - 23,1% (prema 22,1% iz kolovoza).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Most je zadržao treće mjesto uz izbor od 7,7% (prije mjesec dana 7,8%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijedi Živi zid s izborom od 6,1% (početkom kolovoza 6,8%). HSS je peti sa izbornom podr&scaron;kom od 2,7% (prije mjesec dana 2,5%), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na &scaron;estom mjestu s izbornom podr&scaron;kom od 2,3% (u kolovozu 2,6%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku iznad jedan i pol posto bilježe tri stranke: Neovisni za Hrvatsku, HNS (sada 1,6% prema 2,2% iz kolovoza). Slijede IDS i HSP AS s po 1,2 posto izbora. Četiri su stranke s izborom manjim od 1posto: HSU i Glas (po 0,8 posto), HDSSB (0,5 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto, dok je 11,7 posto neodlučnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara po prvi put od početka mjerenja nalazi se 'Nitko' (23,3%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s 15,8% (prije mjesec dana izbor je iznosio 17,8%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je veći pad izbora zabilježio premijer Andrej Plenković koji ovaj mjesec bilježi izbor od 11,2% (u odnosu na 17,2% iz kolovoza).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijedi Anka Mrak Tarita&scaron; s izborom od 4,9% (u kolovozu 6,4%), dok je na petom mjestu Zoran Milanović s 4,7%. Među deset najpozitivnijih domaćih političara jo&scaron; su Damir Krstičević (3,0%), Božo Petrov (2,9%), Milan Bandić (2,7%), Tonino Picula (2,4%) i Zlatko Hasanbegović (2,0%). Davor Bernardić je i ovaj mjesec na jedanaestom mjestu sada s izborom od 1,9%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Andrej Plenković s izborom od 19,2% (prije mjesec dana 20,5 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" s 13,7% (prije mjesec dana 10,6). Po prvi put na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 9,3% (prije mjesec dana 5,9). Četvrti je Davor Bernardić s 8%, a slijedi Milorad Pupovac s 6,2%. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba jo&scaron; su Kolinda Grabar Kitarović (5,5%), Zoran Milanović (5,1%), Tomislav Karamarko (4,9%), Milan Bandić (2,5%) i Božo Petrov (1,9%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj dru&scaron;tvenog optimizma) podupire 18,1% građanki/građana u odnosu na 19,7 iz kolovoza. U ovomjesečnom istraživanju 73,4% ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogre&scaron;nom smjeru, u odnosu na 69,2% iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,5% građana/ki. Najveći udio dru&scaron;tvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 58,7%, dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 25,1%. Među glasačima SDP-a udio dru&scaron;tvenih optimista iznosi svega 6,1%. Razina potpore politici Vlade RH iznosi 36,0% (prema 40,7 iz prethodnog mjerenja iz kolovoza). Kad je riječ o ne podr&scaron;ci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,6% (prema 48,6 iz kolovoza). Ocjena rada Vlade RH ovaj mjesec iznosi 2,30 (prije mjesec dana bila je 2,38). Predsjednica je za svoj rad dobila 3,09 (u odnosu na 3,19 u kolovozu). Hrvatski sabor dobio je ocjenu od 2,14 (u kolovozu 2,17).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca požari u Dalmaciji najče&scaron;ći su izbor za 43,3% građana. Novi zaplet i prijepori oko ploče HOS-a u Jasenovcu su drugi izbor s 11%, a slijedi promjena naziva Trga mar&scaron;ala Tita u Zagrebu s izborom od 10%. Događaji vezani uz slučaj Agrokor bilježe izbor od 9,4%. Uspje&scaron;na turistička sezona je na petom mjestu s izborom od 6,3%. Tri su teme s izborom većim od 2%: odgoda poreza na nekretnine zbog pritiska javnosti(3,3%), problemi s provedom reforme obrazovanja (2,4%) i najava povećanja cijene struje (2,4%), pi&scaron;e HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-zagreb.jpgKolinda: ZA DOM SPREMNI je stari hrvatski pozdravhttp://grude.com/clanak/?i=3958639586Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-1-a-kolinda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po mišljenju hrvatske predsjednice, pozdrav 'za dom spremni' je kompromitiran u vrijeme ustaškog režima.<p>Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako je "za dom - spremni" stari hrvatski pozdrav, koji je, "nažalost, kompromitiran u vrijeme usta&scaron;kog režima".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitana u intervjuu hrvatskom RTL-u misli li da je taj pozdrav zbog toga previ&scaron;e kompromitiran, odgovorila je kako o tome ne bi donosila osobni sud jer nije povjesničar, ali da ima svoj stav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Voljela bih da se u Hrvatskoj dogovorimo i konačno postavimo neke standarde, ako je moguće zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima, a ne samo 'za dom - spremni'. Ima i drugih totalitarnih režima koji se nažalost ponekad na ovim prostorima ne doživljavaju takvima, jednostavno zbog desetljeća i desetljeća propagande kojoj smo bili izloženi", poručila je Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to &scaron;to je po preuzimanju predsjedničke dužnosti iz svoga ureda na Pantovčaku maknula bistu Josipa Broza Tita, dok je zagrebačka Gradska skup&scaron;tina pro&scaron;li tjedan promijenila ime Trgu mar&scaron;ala Tita u Trg Republike Hrvatske, kaže da su to pitanja koja dijele hrvatski narod i hrvatske građane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedni&scaron;tvu. Mislim da doista previ&scaron;e razgovaramo o ideolo&scaron;kim pitanjima i da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja", kazala je Grabar-Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je riječ o spornoj HOS-ovoj ploči u Jasenovcu, dodala je da se ne smije izgubiti iz vida kako je njezina "primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili život braneći Hrvatsku".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-1-a-kolinda.jpgPlenković danas u Livnu, Širokom Brijegu i Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=3959639596Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-05-andrej_plenkovic_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski premijer Andrej Plenković danas stiže u dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini, a tom prigodom posjetit će Livno, Široki Brijeg i Mostar.<p>U pratnji predsjednika Vlade RH bit će državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bu&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Plenković će s predstavnicima državnih i lokalnih vlasti razgovarat o razvojnim, infrastrukturnim, gospodarskim i kulturnim projektima koje u Bosni i Hercegovini sufinancira Vlada Republike Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Hrvatski premijer prvo će posjetiti Livno, gdje je u 14 sati planiran sastanak s načelnikom Općine Livno Lukom Čelanom, a nakon toga će visoko izaslanstvo posjetiti Srednju strukovnu &scaron;kolu Silvija Strahimira Kranjčevića.<br /><br /></p> <p>Plenkovićev dolazak u &Scaron;iroki Brijeg očekuje se oko 16:30 sati. U tom gradu hrvatski će premijer posjetiti Franjevački samostan i obići Franjevačku galeriju, a nakon toga sastat će se s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.<br /><br /></p> <p>U Mostaru hrvatski će premijer u 18 sati na prigodnoj svečanosti otvoriti pučku kuhinju fra Didaka Buntića, a potom će u 19 sati sudjelovati na svečanoj akademiji u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u povodu obilježavanja stote obljetnice spa&scaron;avanja hercegovačke djece od gladi i smrti.<br /><br /></p> <p>Otvaranje pučke akademije i svečana akademija održat će se na stotu obljetnicu velikog pothvata fra Didaka Buntića koji je iz Hercegovine od 1917. do 1919. na sjever Hrvatske prebacio oko 17 tisuća mali&scaron;ana spasiv&scaron;i ih od gladi i smrti u okviru humanitarne akcije koja je uz hercegovačku obuhvatila i djecu iz Istre, s Kvarnera, iz Dalmacije i Slovenskog primorja.<br /><br /></p> <p>U srijedu, 6. rujna, Andrej Plenković posjetit će Hrvatski dokumentacijski memorijalni centar Domovinskog rata u BiH, koji je utemeljen u kolovozu 2013. kao znanstvena ustanova, a svoj posjet zavr&scaron;it će obilaskom Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-05-andrej_plenkovic_01.jpgDOZNAJEMO: Nastavlja se zgrtanje novca na kostima nestalih bh. građanahttp://grude.com/clanak/?i=3957539575Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-amor_masovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema informacijama koje su se pojavile u diplomatsko političkim krugovima u Sarajevu, novopostavljeni srpski članovi Upravnog odbora u Institutu za nestale osobe (INO), Momo Škiljević i Petar Šikman će svojim glasom osigurati Amoru Mašoviću reizbor na čelu Instituta za nestale osobe, doznaje portal Grude.com iz izvora bliskih institutu.<p><br />Ovaj put je iza ovog projekta stao izravno ICMP (Međunarodna komisija za nestale) na čijem čelu je gospođa Kathryne Bomberger . Po&scaron;to se radi o organizaciji koja okreće velike novce tako &scaron;to kruži iznad svakog većeg svjetskog ratnog žari&scaron;ta od Libije preko Iraka do Sirije i pruža svoje humanitarne usluge DNA identifikacije za pozama&scaron;ne sume. INO u tom biznisu ima ključnu ulogu, po&scaron;to ICMP dovodi delegacije &bdquo;prozapadnih demokratskih&ldquo; snaga iz tih unesrećenih zemalja u INO gdje im pokazuje svoj veliki uspjeh u traženju nestalih kroz svoju DNA laboratoriju. U ovom dijelu posla, veliku ulogu ima Amor Ma&scaron;ović kao projektirani humanist i stručnjak za traženje nestalih, koji tim izaslanstvima pruža gostoprimstvo u INO i na sva usta hvali i preporučuje ICMP.</p> <p><br />Tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati pa je ova &bdquo;humanitarna&ldquo; organizacija poduzela sve neophodne korake i smijenila neposlu&scaron;ne članove UO INO, dovela nove podobne dok su stari lojalni članovi zadržani. To &scaron;to su ovakvim potezima najgrublje prekr&scaron;eni Zakon o nestalim osobama BiH i Međunarodni Sporazum o osnivanju INO, ni malo se brine ICMP. U ovom paketu će biti reizabran i Marko Juri&scaron;ić koji je uglavnom sve ove godine radio na potrazi za nestalima, ne kompromitirajući se i držeći se uglavnom po strani, svjestan da se Ma&scaron;oviću nije dobro zamjeriti. Iz reda Srba će očigledno morati birati novog člana Kolegija direktora koji će biti kooperativan i neće ugrožavati globalni projekat ICMP-a.</p> <p><br />Glavni operativac i izvođač ovog posla je Samira Krehić iz političkog odjela ICMP-a i stari suradnik obavje&scaron;tajnih krugova jo&scaron; iz vremena Munje Alibabića. Ona je, između ostalog, osigurala da Ma&scaron;ović, kako bi osigurao srpske glasove bez kojih ne može biti izabran, obeća informacije o nekoliko lokacija masovnih grobnica nestalih Srba, naročito u Sarajevu. Ovo i nije za čuditi se po&scaron;to je istu stvar već radio kada je 2013. iztrgovao sa Srbima lokaciju Gradskog smetli&scaron;ta na Buća Potoku jer mu je 2014. zavr&scaron;avao mandat. Međutim kada su na tom lokalitetu pronađeni dijelovi tijela Bo&scaron;njaka koji je umro u bolnici na Sokolcu i kojeg je on preuzeo u ilegalnoj razmjeni u proljeće 1995. ekshumacija je hitno zaustavljena.</p> <p><br />Davanjem ovih lokacija, Srbi koji će mu osigurati reizbor i njihovi nadređeni u Vijeću Ministara imati će pokriće za svoje djelovanje, jer će moći obiteljima srpskih žrtava koje su protiv Ma&scaron;ovića, pokazati kako su oni konačno rije&scaron;ili najteže slučajeve nestalih Srba.<br />S druge strane, ICMP će nastaviti veoma unosan &bdquo;humanitarni&ldquo; biznis od kojeg će i Amor Ma&scaron;ović, pored oko 2 000 eura plaće u INO, imati pozama&scaron;an dio kolača, jo&scaron; ako se zna da spomenuti radi i vikendicu na Poljinama.</p> <p><br /><strong>Vuk sit i ovce na broju!</strong></p> <p><br />Tako će se stra&scaron;na priča o zgrtanju novaca na kostima nestalih Bosanaca i Hercegovaca nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziciju člana Kolegija direktora iz reda Bo&scaron;njaka konkurirala su jo&scaron; dva kandidata. Prvi je Mujo Begić iz Bihaća koji je konkurirao samo da bi se stvorio privid konkurencije. On ne može biti adekvatan suradnik ICMP-a jer ga mnogi vezuju za ratne zločine nad zarobljenim srpskim vojnicima koji su 2011. ekshumirani iz Bihaćke vojarne &bdquo;Adil Be&scaron;ić&ldquo; gdje je Begić u spornom razdoblju bio zapovjednik za logistiku.</p> <p><br />Drugi kandidat koji je konkurirao je Jasmin Odoba&scaron;ić, no on nema &scaron;anse za izbor jer je vi&scaron;e puta javno reagiraao na me&scaron;etarenja i manipulacije procesom traženja nestalih osoba u BiH od strane ICMP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Ma&scaron;ović bude preuzimao ponovno funkciju, mnoge hrvatske žene i djeca će sjedeći u svojim domovima dugo u noć razmi&scaron;ljati gdje su njihovi muževi i očevi, koji su položili živote na Kupresu, Bugojnu i u drugim hrvatskim strati&scaron;tima, a o njima se ni&scaron;ta ne zna... ili možda zna...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-amor_masovic.jpgHNS: Postići konsenzus u HNS-u o ključnim strateškim pitanjima Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=3958239582Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-hns-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dogovoreno je da se na dnevni red sljedećih sjednica stave neka vitalna pitanja vezana za hrvatski narod<p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Predsjedni&scaron;tva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u ponedjeljak jednoglasno je dogovoreno da u HNS-u mora postojati konsenzus i zajednički nastup oko svih ključnih strate&scaron;kih pitanja, ali tako da se ne sputava pluralnost i vi&scaron;estranačje unutar samog HNS-a. &ndash; Dogovoreno je da se na dnevni red sljedećih sjednica stave neka vitalna pitanja vezana za hrvatski narod, poput nekih zakona koje smo već uputili u proceduru &ndash; Izborni zakon i Zakon o RTV sustavu, demografske strategije hrvatskog naroda u BiH i međusobnih odnosa stranaka HNS-a, kako bi na kvalitetan način dočekali izbornu kampanju &ndash; kazao je predsjednik Hrvatskoga narodnoga sabora i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na tiskovnoj konferenciji u Mostaru. Dodao je kako se o samim izborima &ldquo;neće pričati prije proljeća iduće godine&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović smatra kako će u ovoj godini doći do izmjena Izbornog zakona BiH, dodav&scaron;i da će za to trebati usugla&scaron;ene verzije koje budu usvojene u oba parlamentarna doma. &ndash; Na&scaron; stav u HNS-u je jednostavan, svako rje&scaron;enje koje garantira da će hrvatski narod birat svoje predstavnike u Dom naroda, odnosno u Predsjedni&scaron;tvo BiH, za nas je prihvatljivo &ndash; pojasnio je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarsko pitanje kako se SNSD-ovo blokiranje bh. puta prema NATO-u odražava na njegov odnos prema Miloradu Dodiku, Čović je odgovorio kako ni&scaron;ta ne može blokirati taj put. &ndash; Na&scaron; NATO put ne može nitko blokirati, iako se u javnosti &scaron;pekulira na različite načine. Sve srpske stranke imaju jedinstven stav o NATO-u i oni taj stav usugla&scaron;avaju sa Srbijom. Ali &scaron;to se tiče MAP-a, stav svih srpskih stranaka, pa i SNSD-a, je da on ide predviđenom dinamikom &ndash; komentirao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na optužbe da HDZ BiH blokira uvr&scaron;tavanje Srba kao konstitutivnog naroda u Ustav HNŽ-a, Čović je odgovorio kako na čitavom području BiH treba do kraja realizirati pitanje konstitutivnosti sva tri naroda na jednak način. &ndash; Vi&scaron;e puta sam naglasio da je značajan dio BiH etnički oči&scaron;ćen i činjenica je da je značajan dio Federacije BiH bez Hrvata ili bez značajnijeg upliva Hrvata u politički ili javni životi. Isto vrijedi i za druga dva naroda na nekim područjima &ndash; kazao je Čović, ocijeniv&scaron;i kako se iz tih razloga i jedan, i drugi, i treći narod, ne osjeća konstitutivnim.</p> <p><br />(<strong>FENA</strong>)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-hns-bih.jpgDennis Hearne novi zamjenik visokog predstavnika u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3953839538Grude.com - klik u svijetSat, 02 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-o-cc3b4nsul-geral-dennis-hearne-gilson-e-o-ganhador-jefferson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dennis Hearne, zamjenik veleposlanika SAD-a u Afganistanu, bit će novi prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko. <p>&nbsp;</p> <p>Trenutni prvi zamjenik Valentina Inzka, američki diplomat Bruce Berton, preuzima dužnost &scaron;efa Misije OESS-a u BiH od Johnatana Moorea, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hearne bi u BiH trebao stići krajem listopada ili početkom studenog ove godine. On je već služio u BiH, i to od 1993. do 1996. godine kao politički savjetnik prvog američkog veleposlanika Victora Jakovicha, službovao je u Hrvatskoj, govori i lokalne jezike, a od 1996. do 1998. bio je angažiran za Haa&scaron;ki tribunal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodira s na&scaron;om regijom imao je i dok je službovao kao službenik Ureda za europske poslove u State Departmentu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-o-cc3b4nsul-geral-dennis-hearne-gilson-e-o-ganhador-jefferson.jpgMiljana Glamuzina imenovana za Glavnog tajnika HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3954139541Grude.com - klik u svijetSat, 02 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-sjednica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Orašju održana 19. sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-a BiH) kojom je predsjedao predsjednik dr. Dragan Čović. <p>Na sjednici Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH dominiralo je vi&scaron;e tema, raspravljalo se o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti, koje provode stranački dužnosnici, sukladno programu i načelima stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo HDZ-a BiH je jo&scaron; jednom je potvrdilo kako euroatlatnski proces, europski put i NATO savez nema alternativu. Komentirane su i reformske aktivnosti koje su u zastoju, odluka Ustavnog suda vezana za Izborni zakon, te druge otvorene teme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo se pripremalo za sjednicu Sredi&scaron;njeg odbora HDZ-a BiH koja će se održati početkom listopada te donijelo zaključak i zadužilo sve niže stranačke razine općinske/gradske, županijske i regionalne odbore da pripreme analizu rada od posljednjih Općih i Lokalnih izbora sukladno stranačkom programu i deklaraciji. Također sjednici Sredi&scaron;njeg odbora analizu stanja prezentirat će i organizacije Mladeži i Zajednice žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na održanoj sjednici, Miljana Glamuzina je imenovana za glavnog tajnika HDZ-a BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-sjednica.jpgPlenković sutra dolazi u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=3950739507Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-plenkovic-trst.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravit će sutra u Bosni i Hercegovini. <p>Kako je potvrđeno Feni, hrvatski premijer će posjetiti Žepče, Tuzlu i Ora&scaron;je. Predviđeno je da u Žepču premijer Plenković razgovara s načelnikom općine, a potom obiđe industrijsku zonu u tom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tuzli je planiran sastanak predsjednika Vlade Republike Hrvatske s članovima koordinacije hrvatskih i katoličkih udruga Tuzlanske županije te posjet gradili&scaron;tu Hrvatskog kulturnog centra "Sveti Franjo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković bi jednodnevni posjet BiH trebao zavr&scaron;iti u Ora&scaron;ju, gdje će nazočiti otvaranju festivala "Dani hrvatskog filma".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-plenkovic-trst.jpgČović: Nema razloga da se raspravljamo o Pelješkom mostuhttp://grude.com/clanak/?i=3951539515Grude.com - klik u svijetFri, 01 Sep 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-dragan_covic_09.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas da je gradnja Pelješkog mosta bila jedna od tema sastanka članova Predsjedništva BiH sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i njegovim zamjenicima. <p>"Jučer smo razgovarali vi&scaron;e od sat vremena, ne samo član Predsjedni&scaron;tva BiH Bakir Izetbegović i ja, nego i član Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić, te predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i njegovi zamjenici Mirko &Scaron;arović i Vjekoslav Bevanda. Poku&scaron;avamo tražiti rje&scaron;enja da izbjegnemo te probleme i jučer je tema upravo bila pismo ministra Adila Osmanovića. Tada smo kazali ako se to pismo ne povuče, doći će novo. Budući da Osmanovićevo pismo nije povučeno, ministar Josip Grube&scaron;a uputio je novo", rekao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema gradnje Pelje&scaron;kog mosta, dodao je Čović, aktualna je već mjesec dana na različite načine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada jedan ministar u Vijeću ministara BiH izvan sistema &scaron;alje poruke po svijetu &scaron;ta misli o nekom projektu, iza toga dolaze reakcije i tako je stigla i reakcija ministra pravde Grube&scaron;e. Mislim da takva javna komunikacija u BiH i sa prvim susjedima, posebno prijateljima kao &scaron;to je Hrvatska, pravi &scaron;tetu svima nama u BiH i s tim &scaron;to prije treba stati. Mi sebe trebamo &scaron;tititi na način da usaglasimo sve &scaron;to je na&scaron; interes, a onda taj usagla&scaron;eni interes &scaron;tititi i prema na&scaron;im susjedima i prema svim svjetskim institucijama &ndash; rekao je Čović dodajući da je Grube&scaron;a svoje pismo poslao na iste adrese na koje je pismo uputio i ministar civilnih poslova Adil Osmanović", hrvatskom resornom ministru, Europskoj komisiji, OHR-u i europskim čelnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazio je nadu da će to stati i da ćemo na pravi način &scaron;tititi interese BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nijedan razlog nema da se mi raspravljamo oko Pelje&scaron;kog mosta. Pelje&scaron;ki most će se graditi i gradi ga Hrvatska suvereno na svom terenu. Interes je i BiH da se to gradi, a interes je BiH i da se problemi koji su otvoreni sa Hrvatskom rije&scaron;e. Neko poku&scaron;ava vje&scaron;to vezivati te probleme, ali smatram da mi sa Hrvatskom trebamo rije&scaron;iti pitanje granice i &scaron;upljine na toj granici. Sa Crnom Gorom smo to uspjeli zavr&scaron;iti, a sa Hrvatskom su ostale dvije lokacije i to na području Velikog i Malog &Scaron;kolja u području Neuma i Kostajnica na području rijeke Une", rekao je Čović i dodao da ta pitanja treba rije&scaron;iti kao i pitanja imovine koja je u Hrvatskoj, a pripada BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar pravde BiH Josip Grube&scaron;a uputio je pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću, ali i Europskoj komisiji u kojem navodi da ne postoje nikakve pravne prepreke za izgradnju Pelje&scaron;kog mosta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakvo pismeno postupanje uslijedilo je kao reakcija na pismo koje je ranije hrvatskom ministru i EU funkcionerima uputio ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, a u kojem Butkovića obavje&scaron;tava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-dragan_covic_09.jpgPlenković poručio BiH: Pelješki most će biti izgrađenhttp://grude.com/clanak/?i=3948139481Grude.com - klik u svijetThu, 31 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-omeni2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Hrvatske Andrej Plenković u uvodnom obraćanju tijekom zasjedanja Vlade osvrnuo se i na projekt izgradnje Pelješkog mosta. <p>''Jo&scaron; jednom poručujem na&scaron;im prijateljima u BiH, ali i hrvatskoj javnosti, da projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, ali i povezivanje europskog teritorija Pelje&scaron;kim mostom ide dalje. Most će biti izgrađen, dijalog s BiH se nastavlja, o tome smo razgovarali na sjednici Vijeća ministara i Vlade RH početkom srpnja u Sarajevu'', kazao je Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, jučer je ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović povodom najavljenog početka izgradnje Pelje&scaron;kog mosta uputio pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću u kojem ga je informirao o postojanju pravnih smetnji za izgradnju, pi&scaron;e N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, europskog tajnika za pro&scaron;irenje Johannesa Hahna, kao i visokog predstavnika u BiH-a Valentina Inzka te &scaron;efa Delegacije Europske unije u BiH-a Lars-Gunnara Wigemarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osmanović je pozvao Butkovića i Vladu RH na hitnu obustavu svih aktivnosti oko izgradnje Pelje&scaron;kog mosta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-omeni2.jpgČavara potpisao dva Ugovora s Europskom Bankom za obnovu i razvojhttp://grude.com/clanak/?i=2945929459Grude.com - klik u svijetTue, 29 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-29-img_7399.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugovor o podršci Projekta – sanacija nakon poplava i modernizacija cesta u Federaciji BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je s direktorom Ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Ianom Brownom potpisao dva Ugovora:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o podr&scaron;ci Projekta &ndash; sanacija nakon poplava i modernizacija cesta u Federaciji BiH, kojim EBRD zajmom osigurava 65 milijuna Eura za popravku i modernizaciju cesta u FBiH s ciljem povećanja sigurnosti u prometu i</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o Amandmanu na Ugovor o podr&scaron;ci Projektu Koridor Vc2 i Projektu Koridor Vc2 &ndash; nastavak, kojim su objedinjena dva zajma ukupne vrijednosti 156 milijuna eura namijenjenih financiranju izgradnje dionica autoceste Svilaj &ndash; Odžak i Obilaznica Zenica kao i poddionica između Bune i Počitelja i između Donje Gračanice i Tunela Zenica, priopćeno je iz Ureda predsjednika FBiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-29-img_7399.jpgBiH bi mogla postati kandidat za članstvo u EU u siječnju 2018.http://grude.com/clanak/?i=2944929449Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-eu-flag-ss-1920.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog protivljenja vlasti Republike Srpske, koje su odbile prijenos entitetskih nadležnosti na državu, jedino BiH nije na posljednjem summitu zemalja jugoistoka Europe potpisala Sporazum o prijevozničkoj zajednici. <p>Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će se vlasti u toj zemlji u predstojećih mjesec dana usuglasiti oko članstva u Prijevozničkoj zajednici jugoistoka Europe &scaron;to bi BiH omogućilo dobivanje vi&scaron;e stotina milijuna eura za infrastrukturne projekte, ali i bilo poticaj za dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, možda već u siječnju 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Blizu smo rje&scaron;avanja problema u vezi sa Sporazumom o prijevozničkoj zajednici. Imamo jo&scaron; malo vremena prije nego &scaron;to novac koji je trebao biti dodijeljen Bosni i Hercegovini bude usmjeren prema nekim drugim zemljama", rekao je Crnadak. Pri tome je pojasnio kako bi takvo opredjeljenje BiH bilo i važan signal Bruxellesu iz BiH za nastavak europskih integracija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je važno, ne samo zbog novca koji je, ako to ne uradimo i sljedećih mjesec dana upitan i vjerovatno će biti preusmjeren k drugim zemljama, nego je važno &scaron;to se upravo na ovom pitanju testira na&scaron;e opredijeljenost za nastavak europskim putem", rekao je Crnadak na konferenciji za novinare. On je naveo kako je vlastima BiH ostavljen kratak rok za usugla&scaron;avanje oko Sporazuma o prijevozničkoj zajednici, dodajući da je blizu dogovor unutar zemlje oko rje&scaron;avanja ovih prijepora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog protivljenja vlasti Republike Srpske, koje su odbile prijenos entitetskih nadležnosti na državu, jedino BiH nije na posljednjem summitu zemalja jugoistoka Europe u Trstu s dužnosnicima Europske unije i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel potpisala Sporazum o prijevozničkoj zajednici. Zbog toga prijeti da zemlja ostane bez vi&scaron;e stotina milijuna eura pomoći za izgradnju infrastrukturnih projekata, ali i zaustavljanje njezina europskog puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na ovaj način možemo doći u poziciju da početkom sljedeće godine službeno dobijemo status kandidata za članstvo u Europsku uniju", rekao je Crnadak na konferenciji za novinare u Sarajevu.<br />Komentirajući tvrdnje če&scaron;kog predsjednika Milo&scaron;a Zemana da bi BiH mogla postati baza za teroriste nakon poraza terorističke organizacije Islamske države (IS), &scaron;to je tijekom dana žestoko osudio i bo&scaron;njački člana BiH Predsjedni&scaron;tva Bakir Izetbegović, &scaron;ef diplomacije ocijenio je da je i BiH izložena prijetnjama, no da se često susreće s pretjeranim ocjenama opasnosti od terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako date sličnu izjavu ovoj, neko će vas pitati o tome da nema opasnosti. Naravno da ima. BiH je član globalne koalicije protiv IS-a i samim tim je na udaru. Mi smo jedna od meta. Imamo ljude koji se vraćaju od tamo i ovdje postoji opasnost od terorizma, ali ona nije takve vrste da mi budemo izdvojeni kao jedina država u Europi koja je utoči&scaron;te za terorizam. Mislim da takva izjava ne stoji", kazao je Crnadak.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-eu-flag-ss-1920.jpgLogoraši: Osovina HR HB bili su Zagreb - Grude - Mostar! HRVATI: HR HB bila je MALA ŠVICARSKA http://grude.com/clanak/?i=2945029450Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_matin_grob.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Grudama i Mostaru danas se obilježavaju 24 godine od utemeljenja Hrvatske republike Herceg Bosne.<p>&nbsp;</p> <p>Danas se oglasila i Udruga logora&scaron;a Mostara koja je rekla da je osovina Herceg Bosne bila Zagreb - Grude Mostar, dok su ostali gradovi u kojima je kreirano djelovanje Herceg Bosne bili &Scaron;iroki Brijeg, Ljubu&scaron;ki, Čitluk, Čapljina i Stolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Hrvatsku republiku Herceg Bosnu utemeljio je magistar Mate Boban sa suradnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Institucionalno, Herceg Bosna je &scaron;titila hrvatski narod u BiH, kao i ostale narode koji su živjeli na njenom teritoriju i gurala ih u bolji položaj nego igdje drugdje jer je narod na teritoriju Herceg Bosne bio okrenut europskim vrijednostima i gospodarstvu. Herceg Bosna imala je sve predispozicije da nakon rata u pravom smislu riječi postane europski gigant - Mala &Scaron;vicarska, kako joj se i govorilo u tom vremenu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije, Herceg Bosnu se brutalno ugu&scaron;ilo preko međunarodnih centara moći, a njeni financijski tokovi sru&scaron;eni su napadom na Hercegovačku banku, jednu od najjačih financijskih institucija toga vremena u BiH i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narod na teritoriju Herceg Bosne nikad se nije oporavio od nepravde, brutalnosti i kriminala koji je nad njim proveden.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://grude.com/fotografije?id=60" target="_blank"><em><strong>POGLEDAJTE FOTOGALERIJU IZ GRUDA IZ ŽUPE GORICA GDJE JE POKOPAN MAGISTAR MATE BOBAN</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_matin_grob.jpgDragan Čović: Naš je zadatak sjećati se Mate Bobana i svih dragih ljudi koji su stvorili HR HB! Bez nje ne bi bilo BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2945129451Grude.com - klik u svijetMon, 28 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-28-017_hrhb_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon odavanja počasti na grobu predsjednika HR HB Mate Bobana u Gorici, općina Grude, svečana proslava rođendana Republike, nastavljena je u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom akademijom u ponedjeljak je u Mostaru obilježena 24. obljetnica osnutka Hrvatske republike Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijence je pred spomenikom palim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače položilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH te izaslanstvo Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanoj akademiji, na kojoj je bilo upriličeno i predstavljanje troknjižja dr. Jadranka Prlića "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne", nazočili su, uz ostale, predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, premijer HNŽ-a Nevenko Herceg te predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Do&scaron;lo je vrijeme da se ove obljetnice obilježavaju na način da se s ponosom može kazati da smo stvarno uredili BiH po mjeri čovjeka i sva tri konstitutivna naroda i da možemo ovdje živjeti bolje. Duboko vjerujem da je zadatak svih nas koji smo se večeras ovdje okupili sjećati se svih onih dragih ljudi koji su pokrenuli jedan veliki projekt da bi BiH uopće preživjela kao država'', naglasio je Čović uoči svečane akademije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o knjizi Jadranka Prlića, koja je večeras predstavljena javnosti, Čović je kazao da se radi o djelu koje na vi&scaron;e od 2000 stranica govori i dokumentira značaj projekta hrvatskog naroda u BiH - projekta Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://abcportal.info/novosti/vijesti/herceg-bosna-je-bila-veliki-projekt-da-bi-bih-uopce-prezivjela-kao-drzava" target="_blank"><em><strong>ABCportal.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-28-017_hrhb_1.jpgIvo Josipović razotkriven! On je bio izvršni producent Thompsonovog hita 'Bojna Čavoglave'http://grude.com/clanak/?i=2943829438Grude.com - klik u svijetSun, 27 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-27-017_zadom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mesić je početkom devedesetih držao (pro)ustaške govore i pjevao 'Juru i Bobana' a Ivo Josipović je producirao pjesmu koju bi danas mnogi htjeli zabraniti iako je postala svojevrsna himna branitelja!<p>&nbsp;</p> <p>Malo je poznato da je i on &lsquo;usta&scaron;ovao&rsquo; početkom devedesetih. Dnevno.hr je u posjedu originalnog omota za toliko osporavanu pjesmu Marka Perkovića Thompsona &lsquo;Bojna Čavoglave&rsquo; na kojem se vidi kako je izvr&scaron;ni producent u izdavačkoj kući &lsquo;Skalinada&rsquo; koja je 1992. godine izdala taj nosač zvuka bio upravo Ivo Josipović!!!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-27-017_zadom.jpgDodik: Službeni automobili se moraju kupovatihttp://grude.com/clanak/?i=2943329433Grude.com - klik u svijetSat, 26 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-26-6l9k9kpturbxy8ynwiwnjvlmgu0mdm1mdk3yzdhndhmymq1m2y1zty3ys5qcgerlalnblaawoghmqi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavio je da će predložiti da se zakonski odredi da 10 posto od vrijednosti svakog nabavljenog automobila u javnim preduzećima i službama bude uplaćeno u Fond solidarnosti za liječenje djece u RS-u<p>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je danas &ldquo;da se službeni automobili moraju kupovati, jer je to dio funkcioniranja vlasti, te da mu je žao &scaron;to mladi ljudi nemaju nimalo inicijative, osim da prave scene po tom pitanju&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je da nema nijedne države da ne koristi automobile. Dodik kaže da ne dolazi u obzir rastro&scaron;nost po pitanju nabavke službenih autombila. - Ali, svaki ministar u Vladi RS-a godi&scaron;nje napravi 100.000 kilometara puta i to nije nimalo jednostavno, bez obzira &scaron;ta o tome tko mislio, rekao je Dodik, prenosi <strong>Vecernji.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavio je da će predložiti da se zakonski odredi da 10 posto od vrijednosti svakog nabavljenog automobila u javnim preduzećima i službama bude uplaćeno u Fond solidarnosti za liječenje djece u RS-u. - To je moj odgovor na pitanje nabavke službenih automobila i mislim da na tu temu treba staviti točku - ustvrdio je Dodik u izjavi novinarima u Lakta&scaron;ima. Odbornik u banjalučkoj skup&scaron;tini Dra&scaron;ko Stanivuković i predstavnici Pokreta &ldquo;ReStart Srpska&rdquo; prikupili su oko tri tisuće potpisa građana za ograničavanje visine nabavke službenih automobila u Vladi Republike Srpske na maksimalno 50 tisuća KM. Dodik je danas posjetio gradili&scaron;te autoputa "9. siječnja" Banja Luka-Doboj, dionicu od petlje Mahovljani do Drugovića, u dužini od oko 10 kilometara, a koja bi u rujnu trebalo da bude pu&scaron;tena u promet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-26-6l9k9kpturbxy8ynwiwnjvlmgu0mdm1mdk3yzdhndhmymq1m2y1zty3ys5qcgerlalnblaawoghmqi.jpgDodik: U Sarajevu se točno zna koliko košta kada nosite jedan dan maramuhttp://grude.com/clanak/?i=2940729407Grude.com - klik u svijetWed, 23 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-23-dodik-m.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz u pravu kada kaže da je pokrivanje žena u BiH i zemljama Balkana zabrinjavajuća pojava.<p>Na pitanje Srne da prokomentira izjavu Kurza da se "u Sarajevu ili Pri&scaron;tini ženama plaća da potpuno pokrivene izlaze na ulicu, kako bi promijenile sliku u gradu", kao i stav austrijskog MVP-a da zabrinjava povećana pojava potpunog pokrivanja žena u BiH i zemljama Balkana, jer to nije izraz religioznosti već simbol paralelnih dru&scaron;tava, Dodik je rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svi znaju da se to plaća. U Sarajevu se točno zna koliko ko&scaron;ta kada nosite jedan dan maramu, tri dana, kada nosite subotom, nedjeljom ili nekim važnim praznikom. Ima žena koje to profesionalno rade, prate ih njihovi službenici, i koje za to primaju 300 KM", istakao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je rekao da vjeruje da je ta tvrdnja ministra Kurza utemeljena na spoznajama ozbiljnih službi koje vode o tome računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je da on nema potrebe da se saglasi sa Ministarstvom vanjskih poslova Austrije, niti sa austrijskim &scaron;efom diplomatije, jer su oni trebali da se slože ili potvrde ono o čemu su iz RS od ranije govorili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo ukazivali na to i ranije. Iz tog razloga, neki su u Europi govorili o nama kao o lo&scaron;im momcima, a sada, kada je sve to pokucalo na vrata Europe, onda imamo takve ocjene", rekao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naglasio da će Europa primijetiti procese samo onda kada njih budu dirali, a sada je očigledno da ih diraju, s obzirom na to da je narastajući terorizam postao noćna mora Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost, Euopa je propustila u pro&scaron;losti niz prilika da spriječi mogućnost takve radikalizacije i sada imaju problem", konstatirao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-23-dodik-m.jpgLJUBIĆ: Ne izmjenili se Izborni zakon slijedi zasjedanje HNS BiH i “prelazak Rubikona”http://grude.com/clanak/?i=2937729377Grude.com - klik u svijetMon, 21 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-21-ljubic-colak2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S obzirom na pojedine spekulacije Ljubić je jasno naglasio kako ovaj put ni OHR ne može “bajpasirati” rješenja, budući da ne može protiv presuda Ustavnog suda BiH.<p>Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić naglasio je kako ističe vrijeme do kojeg bi trebalo provesti izmjenu izbornog zakonodavstva sukladno odlukama Ustavnog suda, a u slučaju da pravovremeno ne budu usvojene izmjene izbornog zakonodavstva koje će jamčiti legitimno predstavljanje, Glavno vijeće će predložiti Predsjedni&scaron;tvu HNS-a sazivanje izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, javlja <a title="Hrvatski medijski servis" href="http://hms.ba/ljubic-ne-bude-li-promjene-izbornog-zakona-uslijedit-ce-izvanredno-zasjedanje-hns-bih/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na tom bi zasjedanju, najavio je, trebale biti donesene strate&scaron;ke odluke koje će biti promjena paradigme prema partnerima u BiH i aktualnim rje&scaron;enjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>OHR ne može &ldquo;bajpasirati&rdquo;</strong></p> <p>Izmjena izbornog zakona je ključno pitanje za budućnost BiH, to treba biti jasno svima, naglasio je Ljubuć, kazav&scaron;i kako opstrukcije zahtjeva Hrvata za legitimnim predstavljanjem koje su izražene kroz protivljenje prijedlogu izmjene Izbornog zakona od dijela bo&scaron;njačkih stranaka vide kao poku&scaron;aj zadržavanja dominacije nad Hrvatima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubić je naveo kako očekuju od svih da podrže Prijedlog izmjene Izbornog zakona koji će se uskoro naći na Zastupničkog domu državnog Parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ukoliko ne, onda je odgovornost na strankama koje se protive da po ponude svoje rje&scaron;enje koje zadovoljiti osnovne zahtjeve odluke Ustavnog suda, a to znači mogućnost legitimnog predstavljanja sva tri naroda u institucijama u kojima je Ustavom predviđeno legitimno predstavljanje naroda-to su u prvom redu Domovi naroda na razini entiteta i države i Predsjedni&scaron;tvo, istaknuo je Ljubić, kazav&scaron;i kako je to minimum koji se može očekivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ukoliko se, pak, dogodi, &scaron;to ja očekujem da se neće dogoditi, da ne bi pravovremeno bile usvojene izmjene Izbornog zakona, stav je Glavnog vijeća da se predloži Predsjedni&scaron;tvu HNS-a da se sazove izvanredno zasjedanje HNS-a i da se donesu strate&scaron;ke odluke koje bi bile promjena na&scaron;e političke paradigme prema partnerima u BiH i aktualnim rje&scaron;enjima, a &scaron;to bi u izvjesnom smislu značilo &ldquo;prelazak Rubikona&rdquo;, naveo je Ljubić. A &scaron;to bi bilo preko Rubikona, pitanje je na koje je Ljubić odgovorio kako tek treba vidjeti kako će se situacija razvijati, no i kako se nada da se neće morati ući u tu fazu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Smatram da će prevladati odgovornost kod partnera da uspostavimo institucionalnu ravnotežu tri naroda temeljem odluka Ustavnog suda. &Scaron;to je iza Rubikona to će definirati Sabor. I kada Sabor definira te&scaron;ko je predvidjeti &scaron;to će se dogoditi, poručio je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nadležnosti županija</strong></p> <p>S obzirom na pojedine spekulacije Ljubić je jasno naglasio kako ovaj put ni OHR ne može &ldquo;bajpasirati&rdquo; rje&scaron;enja, budući da ne može protiv presuda Ustavnog suda BiH. a tu je riječ o tri odluke-prva je kojom su osporene neustavne odredbe Izbornog zakona temeljem Ljubićeve apelacije; druga je stavljanje izvan snage članaka Izbornog zakona te treća koja se odnosi na odbijanje vitalnog nacionalnog interesa kojeg su povukli bo&scaron;njački izaslanici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;To jasno ukazuje na put kojim treba ići da bi do&scaron;lo u situaciju institucionalne ravnopravnosti i političke stabilnosti i procesa razvoja BiH, poručio je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ovog pitanja na dnevnom je redu bila i problematika uzurpiranja nadležnosti županija u pogledu prirodnih resursa i raspolaganja prostorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu Ljubić je kazao kako je zaključak Glavnog vijeća da se jasno treba suprotstaviti uzurpaciji ustavnih nadležnosti općina i županije od strane federalnih vlasti kada su u pitanju prirodni resursi te je podsjetio na članke 2 i 3. federalnog Ustava prema kojima su raspolaganje resursima i prostorom podijeljene nadležnost Federacije i županija. Drugim riječima, dodao je, federalna i županijska vlast se oko ovih pitanja obvezno dogovaraju i usklađuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Za vrijeme dvije nelegitimne vlasti u Federaciji do&scaron;lo je kroz nametanja zakona i uzurpacije nadležnosti. Tražimo da se s tim prestane i da se uzurpirane nadležnosti vrate, poručio je Ljubić. Pritom, ovo se pitanje može vezati i uz tematiku neumskog akvatorija i mosta kopno-Pelje&scaron;ac, zbog čega je Ljubić ocijenio kako se pitanje gradnje mosta zloupotrebljava te je naveo kako most ne da ne &scaron;teti, već zapravo rje&scaron;ava prometne i ekolo&scaron;ke probleme Neuma, a s druge strane visina mosta jamči ne&scaron;kodljiv prolaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Postoje snažne tendencije bo&scaron;njačke politike i parapolitike da se Neumu namjeni sudbina koja ne odgovora građanima Neuma i HNŽ-a, odnosno da se tu gradi teretna luka. A onda se to dovodi u kontekstu mosta. Mislim da je krajnje vrijeme da se službena bo&scaron;njačka politika odmakne od mitomanije kojekakvih opskurnih udruga, istaknuo je Ljubić, dodav&scaron;i kako treba odbaciti i priče o nekakvim tankerima i nosačima zrakoplova. Podsjetio je kako je dogovor BiH i Hrvatske kroz stručne grupe primjer kako treba surađivati te kako se na kraju do&scaron;lo do visine mosta od 55 metara, a &scaron;to je vi&scaron;e od bilo kojeg broda koji je plovio Jadranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Smatramo da ti gabariti jamče ne&scaron;kodljiv prolaz. To ne treba mije&scaron;ati s eventualnim sporenjima oko prava mora. To će se rje&scaron;avati na način kako dvije prijateljske zemlje trebaju rje&scaron;avati, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najznačajnije pitanje za BiH</strong></p> <p>Bari&scaron;a Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a osvrnuo se na problematiku izbornog zakonodavstva te je kazao kako je to pitanje u ovom trenutku najznačajnije za BiH. Naglasio je kako želi vjerovati da će se ovom pitanju na Zastupničkom domu Parlamenta BiH prići vrlo ozbiljno. Pritom je kazao da bi bilo dobro da, ukoliko netko cijeni kako neka rje&scaron;enja u prijedlogu nisu najbolja, podnese amandmane. U svakom slučaju ovo pitanje treba rije&scaron;iti, smatra on do kraja godine; tim vi&scaron;e &scaron;to problematiku izbornog zakonodavstva nije dobro prenositi u iduću godinu koja je izborna. Kada je riječ o najavama prijedloga SDA Čolak je jasno naglasio kako nije ozbiljno vezati uz izborno zakonodavstvo pitanje presude Sejdić-Finci budući je za takvo &scaron;to potrebna promjena Ustava</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je kako su Hrvati spremni prihvatiti svakako rje&scaron;enje koje će osigurati izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda i Predsjedni&scaron;tvo BiH. <br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-21-ljubic-colak2.jpgBandić dobio još jednu pravnu bitku, Ustavni sud srušio presuduhttp://grude.com/clanak/?i=2934329343Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-mbandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rušenjem odluke Visokog upravnog suda, Ustavni sud zaštitio je Grad Zagreb od brojnih tužbi.<p>Ustavni sud RH donio je novu odluku koja ide u korist zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Nakon &scaron;to su u listopadu pro&scaron;le godine supružnici sa Savice na sudu sru&scaron;ili odluku o cijeni odvoza otpada, Grad Zagreb žalio se Ustavnom sudu, koji je tužbu prihvatio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradskom odlukom, cijena zbrinjavanja otpada obračunavala se prema broju odvoza i veličini kanti, no to je, kako je lani ocijenio Visoki upravni sud u Zagrebu, bilo suprotno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. godine. Taj zakon propisuje da se odvoz smeća može naplaćivati po količini otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ru&scaron;enjem odluke Visokog upravnog suda, Ustavni sud za&scaron;titio je Grad Zagreb od brojnih tužbi. U međuvremenu je Čistoća već ostala bez dijela nenaplaćenih potraživanja za odvoz smeća, jer su se građani u ovr&scaron;nim postupcima zbog tih dugova pozivali upravo na presudu Visokog upravnog suda. Ona je, sve donedavno bila pravomoćna, ali ju je Ustavni sud, prihvativ&scaron;i sada dio Bandićeve ustavne tužbe, vratio na ponovno odlučivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je, upravo zbog te presude Visokog upravnog suda Grad Zagreb promijenio odluku o načinu obračuna cijene odvoza otpada, te bi svi građani s Čistoćom trebali sklopiti ugovore u kojima bi bila definirana veličina kante za smeće, odnosno spremnika za otpad koji zadužuju i čiji će se volumen, uz broj odvoza, obračunavati u jednadžbi. Dio građana već je to i učinio, no nakon ove odluke Ustavnog suda, opet bi se sve moglo promijeniti. Donosimo kronologiju slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Par sa Savice sru&scaron;io je cijenu odvoza smeća</strong></p> <p>Supružnici Dražen Aničić i Gordana Novak Aničić, uspjeli su lani u listopadu na Visokom upravnom sudu sru&scaron;iti odluku o cijeni odvoza otpada u Zagrebu. Odvoz smeća se u tom trenutku obračunavao prema volumenu zaduženog spremnika, odnosno jednostavnije rečeno, veličini kante za smeće, i broju odvoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospođa i gospodin Aničić su primjetili, a Visoki upravni sud potvrdio, kako Zakon o održivom gospodarenju otpadom uopće ne poznaje termin &lsquo;zaduženi volumen spremnika&rsquo;, već samo količinu stvarno preuzetog otpada. Zato je ocijenjeno da nije zakonito naplaćivati volumen kante, budući da ona, u trenutku odvoza, može biti i prazna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, &ldquo;korisnik usluge dužan je snositi tro&scaron;kove razmjerno količini otpada &scaron;to ga je predao&rdquo;, dok je &ldquo;davatelj usluge dužan obračunavati cijenu razmjerno količini predanog otpada&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Zagreb nije želio pristati na takav obračun</strong></p> <p>Pravni zastupnici Zagrebačkog holdinga, odnosno Čistoće, uvjeravali su Visoki upravni sud kako im je računica ipak zakonita. Nagla&scaron;avali su kako Zakon dopu&scaron;ta da se cijena usluge obračunava ili po masi ili po volumenu spremnika za otpad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, nedugo nakon presude u korist supružnika sa Savice, Čistoća ipak mijenja način obračuna cijene odvoza smeća u Zagrebu. Pozivajući se upravo na zaključke Visokog upravnog suda, u novoj odluci navodi kako se od sada korisnicima odvoz obračunava tako da sklope ugovor s Čistoćom, te sami odaberu broj i vrstu spremnika koji će zadužiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se ukupna naknada za prijevoz i zbrinjavanje mije&scaron;anog komunalnog otpada od prosinca pro&scaron;le godine određuje novom jednadžbom: umno&scaron;kom volumena spremnika za mije&scaron;ani komunalni otpad, broja odvoza u tijeku jednog mjeseca i naknade za preuzimanje jedne litre mije&scaron;anog komunalnog otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se činilo da je time ovaj gradski problem rije&scaron;en, Grad Zagreb se tu nije zaustavio, već je podnio tužbu Ustavnom sudu. Ona je sada djelomično i prihvaćena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. &Scaron;to je Grad Zagreb napisao u ustavnoj tužbi</strong></p> <p>U ustavnoj su tužbi naveli kako je Visoki upravni sud pogrije&scaron;io u tumačenju Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Naime, njegovim člankom 33., tvrde odvjetnici Grada Zagreba, daje se za pravo lokalnoj samoupravi da odabere između dvije mogućnosti: naplate odvoza smeća prema masi predanog otpada ili prema volumenu spremnika i broju pražnjenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da je zakonodavac želio propisati da je riječ samo o volumenu otpada u spremniku, ne bi obračun vezao uz broj pražnjenja, jer je to apsurdno, budući da bi se zbrajanjem volumena otpada u spremniku do&scaron;lo do ukupno predanog volumena, pa broj pražnjenja ne bi bio ni potreban&rdquo;, stoji u ustavnoj tužbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Ustavni sud priznao je, dodu&scaron;e, kako Zagreb nedosljedno regulira naplatu smeća</strong></p> <p>Ustavni suci dali su im, dakle, za pravo. Zaključuju da je svojom presudom Visoki upravni sud, koji je prihvatio samo stvarnu količinu otpada kao obračunsku jedinicu, jednostavno pogrije&scaron;io.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se Ustavni sud u svojoj odluci ogradio i naglasio kako nije njegova zadaća tumačiti i primjenjivati pravo na konkretne slučajeve, te kako ne žele, &scaron;to im se često spočitavalo, biti neki sud trećeg ili četvrtog stupnja, sada je zaključio kako je u slučaju Grada Zagreba i njegove naplate odvoza smeća prekr&scaron;eno pravo na lokalnu samoupravu &scaron;to ga &scaron;titi Ustav RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, ustavni suci priznali su kako je cijela gradonačelnikova odluka koja regulira i cijenu odvoza smeća prilično nedosljedna u svojim odredbama. Zato očekuju da će Visoki upravni sud kada ju bude ponovno razmatrao, i to rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor: <a title="Telegram hr" href="http://www.telegram.hr/politika-kriminal/sjecate-se-da-je-naplata-odvoza-smeca-u-zagrebu-proglasena-nelegalnom-e-pa-ustavni-sud-sad-je-srusio-tu-presudu/" target="_blank">telegram.hr</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-mbandic.jpgVlada i Skupština HNŽ-a na dnu http://grude.com/clanak/?i=2934729347Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-cci-pola-godine-rada2017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pad produktivnosti doživjele i Skupština te Vlada HNŽ-a, ističu u CCI-ju.<p>Skup&scaron;tina Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) je po produktivnosti na pretposljednjem, a po učinkovitosti, na posljednjem mjestu u odnosu na sve ostale zakonodavne institucije u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan pad produktivnosti u prvoj polovini 2017. godine doživjela je i županijska Vlada kako u sferi realizacije zakona tako i donesenih mjera.<br />Skup&scaron;tina na samom dnu</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati monitoringa rada Vlade i Skup&scaron;tine HNŽ-a za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine 2017. godine, koji je proveo Centar civilnih inicijativa (CCI) i koji su obznanjeni na dana&scaron;njoj konferenciji za novinare u Mostaru, govore naime da je Skup&scaron;tina HNŽ-a za pola godine realizirala, u potpunosti, tek 19 mjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manje od toga realizirala je tek Skup&scaron;tina Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ), njih 17, ali je ona ovaj rezultat ostvarila na manjem broju sjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, skup&scaron;tine Tuzlanske, Unsko-sanske i Bosansko-podrinjske županije su u istom razdoblju realizirale od 70 do 90 mjera, a Skup&scaron;tina kantona Sarajevo čak 109.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I po broju usvojenih zakona, Skup&scaron;tina HNŽ-a je na samom dnu. Za 6 mjeseci finalno je realizirala tek 3 zakona. Manje od nje jedino ima Skup&scaron;tina Hercegbosanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, napominju u CCI-ju, po broju usvojenih strategija u promatranom razdoblju Skup&scaron;tina HNŽ-a je iznad ostalih, odnosno, da su uz Skup&scaron;tinu USK-a jedini koji su u promatranom razdoblju razmatrali i usvojili neku strategiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju i to da se radi o Strategiji razvoja na kojoj je dugo rađeno, koja je dugo čekana i da je HNŽ, praktično, posljednja županija koja je usvojila ovu izuzetno važnu strategiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez ustavnih promjena</strong></p> <p>Nadalje, istaknuto je kako je HNŽ do nedavno bila prepoznatljiva i kao jedina županija koja nema Zakon o za&scaron;titi obitelji s djecom, odnosno da su usvajanje ovog zakona građani HNŽ-a čekali jo&scaron; od 1999. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u Županiji jo&scaron; uvijek nisu izvr&scaron;ene ustavne primjene kojima bi se implementirale presude Ustavnoga suda F BiH i Ustav županije usuglasio s Ustavom FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Poslovnikom o radu Skup&scaron;tine, kao nižim podzakonskim aktom, zagarantirano pravo srpskog naroda na konstitutivnost u ovoj županiji (kroz definiranu mogućnost formiranja tri kluba naroda) ključni zakonski akt Županije jo&scaron; uvijek nije usugla&scaron;en s Ustavom Federacije i države. Naime, na snazi je jo&scaron; uvijek Ustav HNŽ-a iz 1996. godine, po kojemu su samo Hrvati i Bo&scaron;njaci konstitutivni narodi, a službeni jezici su hrvatski i bosanski jezik, stoji u CCI-jevom obja&scaron;njenju rezultata monitoringa rada županijske Vlade i Skup&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pala produktivnost Vlade</strong></p> <p>U kontekstu lo&scaron;ih rezultata Skup&scaron;tine u prvoj polovini 2017. godine, u CCI-ju su ocijenili kako na izvjestan način odgovornost za to snosi zapravo Vlada kao priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red Skup&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je naime u prvoj polovini 2017. godine doživjela značajan pad produktivnosti u odnosu na prethodno razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S 430 mjera razmotrenih u drugoj polovini 2016. palo se na 369, stoji u rezultatima monitoringa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slabije rezultate od Vlade HNŽ-a, u promatranom razdoblju, imale su jedino vlade Posavske, ZH i HB županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane Vlada Kantona Sarajevo, u istom je razdoblju, razmotrila tri puta vi&scaron;e mjera, podsjećaju u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Realizirano 6 od 14 zakona</strong></p> <p>Pad u odnosu na prethodno razdoblje je značajan i u sferi realizacije zakona. Od 14 zakona utvrđenih u drugom polugodi&scaron;tu 2016. do&scaron;lo se na svega 6 u prvom polugodi&scaron;tu 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, obje institucije imaju problem s transparentno&scaron;ću na osnovnoj razini, odnosno s dostupno&scaron;ću podataka o njihovom radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod Skup&scaron;tine se suočavamo s nedostupno&scaron;ću informacija sa sjednica skup&scaron;tinskih radnih tijela, a kod Vlade s kr&scaron;enjem Poslovnika i neusvajanjem zapisnika koliko ih je utvrdila u čitavoj prvoj polovini godine, obja&scaron;njavaju u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javna potro&scaron;nja i dalje guta najveći dio proračuna pa je najvi&scaron;e sredstava, Proračunom za 2017. godinu, za oblast "Plaće i naknade tro&scaron;kova zaposlenih" &ndash; planirano cca 111 milijuna maraka, &scaron;to je 57 posto od ukupnog proračuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proračunom za 2017. planirano je skromno smanjenje iznosa za bruto plaće i naknade tro&scaron;kova zaposlenih od cca 2 milijuna maraka.<br />Skromni poticaji</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prvi put su planirani poticaji u gospodarstvu, poljoprivredi, zanatstvu i turizmu, a posebno se ističe poticaj od 300.000 maraka za Zračnu luku Mostar, koja bi trebala biti u funkciji ne samo razvoja turizma nego i okosnica razvoja gospodarstva u ovom području. Međutim, izdvajanja su vrlo skromna", ocijenjeno je u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve ove grane planirani su poticaji u visini od oko 2 milijuna maraka - dakle u visini smanjenja iznosa za plaće, zaključuje se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, CCI napominje kako Vlada HNŽ-a i dalje kr&scaron;i Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz Vladu ZDK, Vlada HNŽ-a jedina je županijska vlada koja u svome sastavu, nema niti jednu žensku osobu, čime je prekr&scaron;en Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji precizno propisuje da je najmanja zastupljenost svakog spola 40 posto i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje, ovim zakonom, zahtjeva- dodaju u CCI-ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz ove nevladine organizacije ističu potrebu povećanja učinkovitosti i Vlade i Skup&scaron;tine HNŽ-a, u drugoj polovini 2017. i ostatku njihovog mandata, pogotovu u realizaciji zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukazali su također na potrebu organiziranja tematskih sjednica o mjerama za dugoročno rje&scaron;avanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ostalo, ističu i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija te usklađivanja primanja i privilegija političara s općom situacijom u dru&scaron;tvu, kao i pune transparentnosti u tom kontekstu.</p> <p><br />Grude.com/<strong>Bljesak.info</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-cci-pola-godine-rada2017.jpgNa današnji dan utemeljen je HDZ BiH! Karijeriste, foteljaše i uhljebe molimo da se maknu od stranke!http://grude.com/clanak/?i=2934929349Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-18-017_hdz_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan prije 27 godina utemeljena je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, državotvorna stranka Hrvatske i BiH i stranka pod kojom je hrvatski narod ostvario dugo sanjanu slobodu.<p>&nbsp;</p> <p>I danas je bez HDZ-a nemoguće voditi bilo kakve aktivnosti u političkom životu, unatoč tome &scaron;to Hrvate u vlastitoj državi brojniji Bo&scaron;njaci poku&scaron;avaju razvlastiti, svesti ih na status manjine i istjerati iz njihove države!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao kolumnist portala Grude.com čestitam svim čestitim članovima, simpatizerima i osnivačima dan utemeljenja HDZ-a BiH, uz želju da karijeristi, uhljebi i fotelja&scaron;i odstupe od državotvorne stranke jer je HDZ stvoren kao stranka istinskih Hrvata, onih koji neće financirati nevjeste, zetove, kumove i druge s kojima su povezani, i onih koji neće zapo&scaron;ljavati savjetnike bez radnog iskustva dok djeca istinskih hrvatskih sinova moraju ići rovariti po Njemačkoj! HDZ je snaga, HDZ je pokret! HDZ je vi&scaron;e od stranke i zato se mole svi koji ne žele dobro hrvatskom narodu, a žele jačati privatnu moć i povezani su s HDZ-om BiH neka se maknu od HDZ-a!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osnovana je na dana&scaron;nji dan prije 27. godina u Sarajevu, te je bila sudionik nacionalno-demokratskog pokreta Hrvata u Bosni i Hercegovini. Tijekom te&scaron;kog razdoblja Domovinskog rata i poraća HDZ BiH bio je i ostao, jamac opstojnosti Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ BiH je državotvorna stranka koja u svih ovih 27. godina ne odstupa od temeljnih načela, okupljanja svih slojeva hrvatskog dru&scaron;tva na demokratskim načelima te očuvanje narodne tradicije i identiteta. I danas, nastavlja ba&scaron;tiniti ta načela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-18-017_hdz_bih.jpgHahn postavio ultimatum za BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2929229292Grude.com - klik u svijetWed, 16 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-16-han-2-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Komentirajući činjenicu da je pitanje akciza podjelilo Parlament BiH i Vijeće ministara, ministar je rekao da bi volio bi da imamo kompletno riješen sustav financiranja putne infrastrukture ali i dodao da se traži rezervni plan u slučaju neusvajanja Zakona o akcizama.<p>Ismir Jusko, ministar prometa i veza BiH, kazao je za N1 kako je u prvih pet dana svog mandata imao sastanke s povjerenicom EU-a za promet Violetom Bulc i povjerenikom za pro&scaron;irenje Johannesom Hahnom koji su kazali da, ako BiH ne&scaron;to želi mijenjati, usvoji Transportnu strategiju i dovr&scaron;i most Svilaj na Savi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zavr&scaron;ili smo Transportnu strategiju. Veliki broj na&scaron;ih projekata ranije je bio odbijen jer nisu bili urađeni sukladno eu standardima. Okvirna transportna strategija je bila uvjet da idemo u Trst. Koliko smo dobro radili i lobirali pokazuje podatak da je BiH u Trstu dobila 4 projekta od ukupno 6 odobrenih&ldquo;, naveo je Jusko prema čijim su riječima pola milijarde KM bila sredstva koje je BiH trebala dobiti. On se, pak, nada da će to tako uskoro i biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jedina smo zemlja regije koja nije potpisala ugovor o Transportnoj zajednici. Osoba sam koja ne gubi nadu. Povjerenica Bulc je bila kazala da potpi&scaron;emo ugovor te najavila dolazak u BiH. Nadam se da će se to desiti neposredno nakon godi&scaron;njih odmora. Ja se držim ustavne nadležnosti, a to je da državni ministar predstavlja BiH na međunarodnoj sceni&ldquo;, dodao je Jusko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osvrtu na pismo povjerenika EU-a za europsku politiku susjedstva i pregovore o pro&scaron;irenju Hahna vlastima BiH nakon &scaron;to u Trstu BiH nije potpisala ugovor o Transportnoj zajednici, resorni je ministar naveo da u pismu Hahn ukazuje da BiH ima vremena do konca rujna te da će, ne potpi&scaron;e li BiH do tada ugovor, pola milijarde KM biti presumjereno drugim zemljama. &ldquo;To je luksuz koji BiH ne treba. Nadam se da ćemo potpisati ugovor o Transportnoj zajednici i dobiti sredstva. Ultimatum je postavljen pismom Hahna&ldquo;, rekao je ministar Jusko te dodao kako je u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice stekao dojam da postoji dobra volja da se ne propustu ovakvu prilika za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pola milijarde KM su iznimno velika sredstva, a to je samo inicijalno &scaron;to bismo dobili ulaskom u Transportnu zajednicu. Koristi koje slijede u narednim godinama su daleko veće od pola milijarde KM&ldquo;, pojasnio je Jusko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dijelu razgovora o činjenici da dogovora o brzoj cesti Beograd &ndash; Sarajevo i dalje nema, podsjetio je da je Parlament FBiH donio odluku da brza cesta ka Beogradu ide preko Tuzle, dok je prijedlog RS-a da ona ide od Istočnog Sarajeva preko Sokoca i Rogatice. &ldquo;Na idućem sastanku treba doći do usugla&scaron;avanja stavova i trebamo sjesti sa stručnjacima kako bismo utvrdili najbolju rutu. Nikome nije u interesu da odustane od ovakve prilike i trebamo iskoristiti pruženu ruku turskih investitora. Ne vjerujem da Srbija, kao ni BiH, ima namjeru odustati od te pružene ruke. U protivnom, ostat ćemo bez prilike da napravimo brzu cestu, bez investitora, poslat ćemo lo&scaron;u poruku potencijalnim investitorima&ldquo;, upozorava sugovornik N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući činjenicu da je pitanje akciza podjelilo Parlament BiH i Vijeće ministara, ministar je rekao da bi volio bi da imamo kompletno rije&scaron;en sustav financiranja putne infrastrukture ali i dodao da se traži rezervni plan u slučaju neusvajanja Zakona o akcizama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osvrtu na situaciju u BHRT-u, Jusko je prenio da je Ministarstvo prometa i veza BiH opredijeljeno pomoći javnim emiterima a koja je iskazana izdvajanjem znatnih sredstava. &ldquo;Žao mi je &scaron;to Ministarstvo nema punu ingerenciju povesti procese o stabilizaciji javnih servisa&ldquo;, zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-16-han-2-.jpgZBOG OVAKVIH SU VAŠA DJECA U NJEMAČKOJ: Lidija Bradara i uhljebi bez iskustvahttp://grude.com/clanak/?i=2929729297Grude.com - klik u svijetWed, 16 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-16-bradarini2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pet od osam savjetnika Lidije Bradare, predsjedavajuće Doma naroda PFBiH, ne ispunjava zakonske propise za imenovanje na te funkcije. Za njih je iz federalnog proračuna za dvije i pol godine potrošeno više od 306.000 maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) Lidija Bradara je nezakonito imenovala pet od ukupno osam svojih savjetnika. Ona je prekr&scaron;ila federalne propise, postaviv&scaron;i za savjetnike osobe koje nisu imale potrebnih pet godina radnog iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, jednom od njih to je bilo prvo zaposlenje, dok su ostali imali radno iskustvo od osam mjeseci do dvije godine. Većina njenih savjetnika su članovi stranaka ili rođaci i poznanici političara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Funkcioneri nisu dužni raspisivati natječaje pri zapo&scaron;ljavanju savjetnika &ndash; oni ih sami biraju. Ovo pravo iskoristila je i Bradara prilikom imenovanja svojih savjetnika. Njihova prosječna mjesečna primanja iznose od 2.100 do 2.600 KM. Za dvije godine i dva mjeseca za plaće i naknade Bradarinih savjetnika potro&scaron;eno je vi&scaron;e od 306.000 KM iz federalnog proračuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Zakonu o državnoj službi FBiH, iako nemaju status državnih službenika, savjetnici moraju ispunjavati iste uvjete kao i kandidati za pomoćnike rukovodećih državnih službenika. Te uvjete ne precizira Zakon već posebna Uredba prema kojoj je potrebno pet godina radnog iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lidija Bradara je za predsjedavajuću Doma naroda PFBiH imenovana polovinom siječnja 2015. godine i do ožujka 2017. je postavila osam savjetnika. Oni je savjetuju iz oblasti: poljoprivrede, odnosa s međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom, ekonomije i dru&scaron;tvenih djelatnosti, pravde i uprave te zakonodavne djelatnosti. Troje su savjetnici za klubove hrvatskog, bo&scaron;njačkog i srpskog naroda i njih je izabrala na prijedloge predsjednika ovih klubova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bradara je imenovala duplo vi&scaron;e savjetnika nego njen prethodnik i kolega iz stranke Tomislav Martinović, zadržav&scaron;i dva savjetnika koja su radila u njegovom mandatu &ndash; stranačke kolege Gorana Božića i Slavena Zeljku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Op&scaron;irnije na:</p> <h1><a href="https://www.cin.ba/bradara-i-osam-savjetnika/" target="_blank"><span style="font-size: small;"><em><strong>Bradara i osam savjetnika</strong></em></span></a></h1>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-16-bradarini2.jpgČović: Protivljenje izgradnji Pelješkog mosta nije stav države BiHhttp://grude.com/clanak/?i=2925129251Grude.com - klik u svijetMon, 14 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-14-dragan-covic-s.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da se pitanje izgradnje Pelješkog mosta iz završne faze svjesno nastoji vratiti na početak kako bi se dodatno zakomplicirali odnosi Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Europskoj uniji. <p>''Evidentno su u pozadini određeni partikularni interesi koji imaju za cilj političko pozicioniranje za predstojeće izbore. Ne vidim u tome opće interese Bosne i Hercegovine, niti problem Bosne i Hercegovine kao države - budući da je samo jedna stranka - post factum, iznijela određene zadr&scaron;ke. To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao poku&scaron;ajima da se u na&scaron;em Neumu ponovno aktualiziraju teme kao &scaron;to su izgradnja luke, skladi&scaron;te ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. Radi se o bezuspje&scaron;noj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probo&scaron;njačkih strategija da se od jednog ekolo&scaron;ki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza na&scaron;e domovine na more, napravi ne&scaron;to sasvim drugo'', izjavio je Čović u intervjuu za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, projekt Pelje&scaron;kog mosta nije nacionalni projekt RH već strate&scaron;ki regionalni projekt EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o najavljenim posjetima hrvatske predsjednice i srbijanskog predsjednika Bosni i Hercegovini Čović je kazao kako je ''dogovor da oni budu krajem ovoga mjeseca ili tijekom rujna&ldquo;. Nakon toga moguće je, kaže, razgovarati i o trilateralnom sastanku koji će dodatno osnažiti uzajamno partnerstvo, te dati zamah operativnom rje&scaron;avanju otvorenih pitanja na razini odgovarajućih komponenti izvr&scaron;ne vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH Čović navodi da je Hrvatski narodni sabor BiH ponudio prvi prijedlog izmjena izbornog zakona, ali da su spremni prihvatiti i svako drugo rje&scaron;enje koje će jamčiti da jedan narod drugome ne može izabrati člana Predsjedni&scaron;tva BiH niti izaslanike u Dom naroda FBiH, a onda neizravno i u Dom naroda državnog parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Neupitna je činjenica da, ukoliko se Izborni zakon ne izmjeni, neće se moći implementirati izborni rezultati, jer se bez odredbi Izbornog zakona koje je poni&scaron;tio Ustavni sud ne može konstituirati federalni Dom naroda, izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH niti Federalna vlada, kao ni državni Dom naroda'', kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako veliki broj bo&scaron;njačkih nacionalističkih struktura, &scaron;to kroz politiku, udruge, a posebno medije, zauzima agresivno-neprijateljski stav kao da su u sukobu s Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Njihovi ciljevi, bojim se, usmjereni su na krajnji cilj dekonstituiranja Hrvata - koje onda sigurno vodi u njihov nestanak u BiH. Taj proces bi se okončao ga&scaron;enjem županije kao nečega &scaron;to je dobro za Hrvate. Istina je, međutim, da bi time Hrvati izgubili jedino upori&scaron;te za konzumiranje autonomije u ključnim područjima za njihovo održanje i na koncu bi kao narod izgubili mjesto u takvoj BiH. Naravno da smo do kraja prozreli takve namjere i takvo &scaron;to nećemo dopustiti, već ćemo graditi BiH i po mjeri hrvatskog naroda i glavninu problema rije&scaron;iti već do idućih izbora'', kazao je Čović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-14-dragan-covic-s.jpgVRIJEME JE: Kreće inicijativa za obnovu Herceg Bosne!http://grude.com/clanak/?i=2918429184Grude.com - klik u svijetFri, 11 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-11-mario_karamatic_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obzirom na to da su i 'Washingtonski' i 'Daytonski' sporazum međunarodni, Hrvati se imaju pravo vratiti na početno stanje u pregovorima prije jednog i drugog sporazuma.<p>Sve su glasnije i če&scaron;će najave o obnovi Herceg Bosne. Prije nekoliko godina ona je bila 'tabu' tema, a danas se sve če&scaron;će koristi kao jedna od ideja za (re)organizaciju Bosne i Hercegovine. Ono &scaron;to nekima zvuči neostvarivo, za druge je vrlo jednostavno. Evo i kako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srijedu, 9. kolovoza, naslovnicu tiskovnog izdanja mostarskog 'Dnevnog lista' krasila je najava o inicijativi za obnovu Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i izaslanik u klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, za ovaj list je, između ostalog, naveo i to da će njegova stranka na Predsjedni&scaron;tvu HNS-a iznijeti prijedlog o obnavljanju Herceg Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ukoliko ne dođe do promjena Izbornog zakona u na&scaron;oj zemlji, to će biti konačna potvrda o diskriminaciji i majorizaciji Hrvata u BiH i Hrvatima kao jedina opcija ostaje pokretanje odredbi 'Bečke konvecnije' koja jamči ugroženoj strani u nekom međunarodnom sporazumu povratak na prethodno stanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obzirom na to da su i 'Washingtonski' i 'Daytonski' sporazum međunarodni, Hrvati se imaju pravo vratiti na početno stanje u pregovorima prije jednog i drugog sporazuma. Naime, i jedan i drugi sporazum su, kako kaže Karamatić, prekr&scaron;eni i grubo devastirani, najče&scaron;će na &scaron;tetu Hrvata. Odluke koje su donosili visoki predstavnici, mijenjajući na taj način izvorni 'Dayton' najvi&scaron;e &scaron;tete su nanijele upravo Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HSS BiH će iznijeti ovaj prijedlog na sjednici Predsjedni&scaron;tva HNS-a i prijedlog će, kako smatra Karamatić, biti prihvaćen. Ukoliko HNS ne prihvati prijedlog, onda će se s tom idejom nastupati u Hrvatskom saboru preko HSS-a, a o tome se i Kre&scaron;o Beljak očitovao na nedavno održanoj press-konferenciji u HD Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki analitičari smatraju da je izgledniji scenarij neovisne Herceg Bosne od ostvarivanja trećeg entiteta, kanala na hrvatskom jeziku ili promjene Izbornog zakona, obzirom na to da bo&scaron;njačke političke elite odbijaju gotovo sve prijedloge hrvatskih stranaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostaje nam čekati jesen i pratiti, po svemu sudeći, vrući razvoj političke situacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-11-mario_karamatic_3.jpgTEK ŠTO JE PRISEGNUO BAKIRU Marinko Pejić se založio za ukidanje kantonahttp://grude.com/clanak/?i=2916829168Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-pejic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pejić se založio za ukidanje kantona, ističući kako je to “dobra ideja”.<p>Netom nakon &scaron;to je predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću obećao odlućnu borbu zajedno sa svim &ldquo;probosanskim snagama&rdquo; Marinko Pejić, predsjednik HNV-a, marionetske udruge bo&scaron;njačke politike, danas je i dijelom pokazao kako se namjerava boriti protiv i ono malo autonomije koje njegovi sunarodnjaci Hrvati imaju- a za račun tuđeg nacionalizma, prenosi <a title="Hrvatski medijski servis" href="http://hms.ba/tek-sto-je-prisegnuo-bakiru-marinko-pejic-se-zalozio-za-ukidanje-kantona/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U intervju sarajevskom &ldquo;Oslobođenju&rdquo; Pejić se založio za ukidanje kantona, ističući kako je to &ldquo;dobra ideja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovakva organizacija povlači prevelika novčana sredstva i smatram da je upravo to, uz katastrofalnu politiku, ono &scaron;to je bilo presudno u ovih posljednjih 25 godina i &scaron;to je doprinijelo da se BiH praktično ne pomakne s mjesta, kazao je Pejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako narod ne želi kantone, moramo ih ukinuti, zaključio je odnarođeni Pejić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pejić je zanemario kako 80 posto proračunskog novca kantoni koriste za financiranje svojih ustavnih nadležnosti među kojima su i prosvjeta, kultura, sport, policija, te da se ukidanjem kantona novac ne bi mogao u&scaron;tedjeti, jer bi te djelatnosti i dalje trebalo finacirati. S druge, pak, strane Federacija BiH koja za ustavne funkcije tro&scaron;i 20 posto proračunskog novca, ima proračun koliko svi kantoni zajedno, pa se Pejić, ipak, nije založio za ukidanje Federacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukidanjem kantona Federacija bi bila pretvorena u unitarni entitet pod dominacijom Bo&scaron;njaka, za &scaron;to se mogu zalagati samo hrvatski vazali bo&scaron;njačke politike.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-pejic.jpgČOVIĆ: Oni koji BiH žele kao državu jednog naroda mene će imati za protivnikahttp://grude.com/clanak/?i=2910529105Grude.com - klik u svijetTue, 08 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je da čini sve da BiH profunkcionira kao normalna zemlja, a to znači europska BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna.<p>&ldquo;Jasno je da će oni koji misle napraviti neku drugačiju, unitarnu ili državu jednog naroda, pojedinca ili jedne politike, mene imati kao protivnika, &scaron;ta god oni o tome govorili&rdquo;, rekao je Čović za &ldquo;Glas Srpske&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da je u BiH neophodno vratiti koliko-toliko međusobno povjerenje koje je &ldquo;podobro uzdrmano&rdquo;, kako između razina BiH i entiteta, tako i unutar Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mehanizam koordinacije mora početi funkcionirati i ne može se vi&scaron;e izbjegavati njegova primjena kod stvari u kojima se mora po&scaron;tovati ustavna struktura zemlje. Pla&scaron;im se da neki misle da je dovoljno da smo donijeli ovaj mehanizam, a da mogu raditi po starom&rdquo;, kaže Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On smatra da je reformski put nezaustavljiv, iako neki žele da ga zaustave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Problem odnosa u Sarajevu jeste sukob ljevice i desnice na bo&scaron;njačkoj političkoj sceni, pa i odnose na relaciji pojedinaca i čitavih struktura SBB-a i SDA žele prenijeti na razinu BiH. Zato se uvijek traži krivac negdje izvan tog prostora, pa sam ja povremeno krivac, povremeno predsjednik Srpske Milorad Dodik, povremeno lider SBB-a Fahrudin Radončić&rdquo;, naveo je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o situaciji u Obavje&scaron;tajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Čović je naveo da su u ovoj agenciji evidentni unutarnji problemi i da bi morala do kraja biti demokratizirana i djelovati u skladu sa zakonom, a ne da odgovara željama pojedinaca, jedne stranke ili naroda, kao &scaron;to se već duže vrijeme sistemski i parasistemski poku&scaron;ava nametnuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući odluku Predsjedni&scaron;tva BiH da pozove predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da posjeti BiH, Čović je izrazio nadu da bi Vučić u BiH mogao biti u narednih 20 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>/HMS/</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-covic.jpgIzetbegović primio bošnjačkog Gruđanina, sina mu, nevjestu i sestrićahttp://grude.com/clanak/?i=2909529095Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2017 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-07-017_bakir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović primio je izaslanstvo nekoliko hrvatskih udruga sa sjedištem u Sarajevu, na čelu s Marinkom Pejićem, predsjednikom Hrvatskog narodnog vijeća BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U izaslanstvu jo&scaron; su pored Marinka Pejića bili njegov sin Marijo Pejić, predsjednik Komisije za koordinaciju hrvatskih nevladinih udruga iz Sarajeva, Željko Gudelj, član Upravnog odbora Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO-a Sarajevo i sin od sestre Marinka Pejića, te gospođica Ivana Krstanović, PR hrvatskih nevladinih udruga iz Sarajeva, inače buduća nevjesta i Marijeva dugogodi&scaron;nja djevojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sin Marinka Pejića, podrijetlom Gruđanina, Marijo bio je direktor BHRT-a, a nakon prestanka mandata SDA i Bakir Izetbegović postavio ga je u Bosanski kulturni centar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj Pejić preuzela je ulogu vodećih Hrvata u Sarajevu, postaviv&scaron;i se na stranu Bo&scaron;njaka, zatvarajući oči nad činjenicom da su svi Hrvati skoro napustili Sarajevo i da Bo&scaron;njaci Hrvatima biraju ilegalne i nelegitimne predstavnike, a za uzvrat su dobili praktički osnovne hrvatske udruge u Sarajevu koje se obilato financiraju od strane SDA politike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegović tako nastavlja izgradnju antihrvatske platforme sa svojim sarajevskim plaćenicima koji se kriju iza hrvatskog predznaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-07-017_bakir.jpg