Politikahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Kandidat za Predsjedništvo 'Hrvat' koji je pobjegao iz Sarajeva čim je zapucalohttp://grude.com/clanak/?i=6362563625Grude.com - klik u svijetSat, 21 Apr 2018 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-21-borisa_falatar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnjem zasjedanju Glavnog odbora i Predsjedništva Naše stranke u Sarajevu, službenoo je potvrđeno da će Boriša Falatar biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o kandidatu koji je rođen u Sarajevu 1975. godine. Čim je zapucalo Falatar je pobjegao iz Sarajeva, za razliku od brojnih maloljetnih boraca i branitelja koji su čuvali BiH od agresora. Zatim je u Zagrebu gradio svoje hrvatstvo koje bi mu jednog dana moglo pomoći u političkom angažmanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Falatar je magistar znanosti za oblast ekonomskog razvoja i međunarodnih odnosa, a stranka ga je kandidirala ponajvi&scaron;e jer govori &scaron;est stranih jezika pa bi, prema tome, valjda trebao biti reprezentativan predstavnik države u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se nakon Falatara za Predsjedni&scaron;tvo kandidira i Denis Zvizdić koji je rat proveo u Njemačkoj, onda bismo u utrci mogli imati pravu vojsku dezertera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-21-borisa_falatar.jpgNakon ovog poteza Šešelj gubi mandat u Skupštini Srbijehttp://grude.com/clanak/?i=6362363623Grude.com - klik u svijetSat, 21 Apr 2018 07:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-31-seselj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čanak je objasnio da je na taj način dopunio zahtjev od 13. aprila koji je uputio navedenom skupštinskom odboru za sazivanje hitne sjednice na kojoj bi Skupštini Srbije bilo predloženo da konstatuje prestanak mandata Šešelju.<p>&nbsp;</p> <p>Republički zastupnik i predsjednik LSV Nenad Čanak predao je jučer na pisarnici Skup&scaron;tine Srbije presudu Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Hagu koje je osudilo lidera radikala Vojislava &Scaron;e&scaron;elja na deset godina zatvora i naveo da su time ispunjeni uvjeti da skup&scaron;tina konstatira prestanak &Scaron;e&scaron;eljevog mandata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Budući da je predsjednik Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Aleksandar Martinović izjavio da ne može da oduzima zastupnički&nbsp; mandat Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju na osnovu pisanja medija o presudi u Hagu, kao i da nema namjeru da je sam traži, presudu sam tražio i dobio od na&scaron;ih kolega u Europskom parlamentu, zaduženih za Srbiju. U vezi sa tim, očekujem da Odbor predloži parlamentu da se Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju konstantira prestanak mandata", naveo je Čanak u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čanak je objasnio da je na taj način dopunio zahtjev od 13. Travnja koji je uputio navedenom skup&scaron;tinskom odboru za sazivanje hitne sjednice na kojoj bi Skup&scaron;tini Srbije bilo predloženo da konstatira prestanak mandata &Scaron;e&scaron;elju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;e&scaron;elj je osuđen za ratni zločin, odnosno progon i poticanje na progon Hrvata u Hrtkovcima 1992. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čanak je naveo da je istovjetan tekst presude koji je on danas predao na skup&scaron;tinskoj pisarnici objavlјen i na web sajtu Mehanizma za međunarodne&nbsp; sudove Ujedinjenih nacija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-31-seselj.jpgPlenković: Hrvatska prvi put više zaradila nego potrošilahttp://grude.com/clanak/?i=6361363613Grude.com - klik u svijetFri, 20 Apr 2018 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13-plenkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Plenković kazao je da ovaj financijski rezultat potvrđuje odlučnu politiku Vlade u realizaciji jednog od strateških ciljeva..<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je, nakon objave izvje&scaron;ća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu, da je Hrvatska lani ostvarila jedinstven rezultat u javnim financijama i da je prvi put vi&scaron;e zaradila nego potro&scaron;ila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je i službeno potvrđeno ono &scaron;to smo prethodno najavljivali, da smo u pro&scaron;loj godini ostvarili jedinstven rezultat u javnim financijama, te da je Hrvatska prvi put vi&scaron;e zaradila nego potro&scaron;ila, poručio je predsjednik Vlade u priopćenju. To je rezultat iznad očekivanja, ali u skladu s na&scaron;im odgovornim vođenjem fiskalne politike, dodao je. javlja<strong> HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković kazao je da ovaj financijski rezultat potvrđuje odlučnu politiku Vlade u realizaciji jednog od strate&scaron;kih ciljeva, a to je konsolidacija javnih financija i smanjivanje javnog duga &scaron;to je u 2017. potvrdio i izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade istaknuo je da su napore Vlade već prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije te su po prvi put od 2004. godine podigle kreditni rejting Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeren sam da će ovaj rezultat biti daljnji poticaj za ostvarivanje jo&scaron; boljih rezultata u vođenju odgovorne financijske politike te da će to u dogledno vrijeme rezultirati i daljnjim povećanjem na&scaron;eg kreditnog rejtinga u investicijski, a &scaron;to će dodatno potaknuti rast hrvatskog gospodarstva i standarda života hrvatskih ljudi. Hrvatska nastavlja s reformama uz jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapo&scaron;ljivosti i održivosti javnih financija, poručio je Plenković.</p> <p><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13-plenkovic.jpgŠešelj psovao hrvatsku delegaciju i gazio hrvatsku zastavu, Jandroković prekinuo posjet Srbijihttp://grude.com/clanak/?i=6358463584Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 16:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-jandrokovic_srbija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odlučeno je da se cijela delegacija vraća u Hrvatsku.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav &Scaron;e&scaron;elj psovao je hrvatsku delegaciju koja boravi u posjeti Srbiji i gazio hrvatsku zastavu u Skup&scaron;tini Srbije, priopćila je ta stranka, prenose mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;e&scaron;elj je na ulazu u Narodnu Skup&scaron;tinu ugledao hrvatsku zastavu, pritrčao je, oborio stijeg na beton, poku&scaron;ao da iscijepa zastavu, a onda su je on i poslanik Filip Stojanović gazili", navodi se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje se da "pet članova osiguranja nije moglo da im otme zastavu i stijeg".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediji prenose kako je &Scaron;e&scaron;elj nakon toga u&scaron;ao u skup&scaron;tinsko predvorje, gdje se nalazila cijela delegacija hrvatskog Sabora. On im je, kako navode radikali, pri&scaron;ao i rekao da je "izgazio usta&scaron;ku zastavu" i uputio psovke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković doputovao je danas u posjetu Srbiji i po dolasku u Beograd sastao se sa predsjednicom Narodne skup&scaron;tine Majom Gojković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gojković je najo&scaron;trije osudila "brutalni poku&scaron;aj ugrožavanja dostojanstva Narodne skup&scaron;tine Srbije i delegacije Sabora Republike Hrvatske od narodnog poslanika Vojislava &Scaron;e&scaron;elja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iskazano nepo&scaron;tovanje prema državnim simbolima Republike Hrvatske, čija se delegacija na čelu sa predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem nalazi u prvoj povjesnoj posjeti Srbiji, nedopustivo je i predstavlja uvredu i za srpski narod koji se diči tradicijom gostoprimstva", navedeno je u priopćenju iz Kabineta predsjednika Skup&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada Republike Hrvatske objavila je na Twitteru kako je hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao s predsjednikom Sabora HR Gordanom Jandrokovićem i da su najo&scaron;trije osudili neprihvatljiv i neciviliziran čin Vojislava &Scaron;e&scaron;elja i vrijeđanje hrvatskih simbola te da je odlučeno da se cijela delegacija vraća u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-jandrokovic_srbija.jpgStigla naredba! SDA mediji napali Čovića i generale zbog Tuđmana i Šuškahttp://grude.com/clanak/?i=6356963569Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 22:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-018_faktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na nedavnom sastanku Glavnog odbora SDA date su naredbe preko kojih medija ova stranka mora djelovati protiv hrvatskog naroda, a sve s ciljem da se usvoji Izborni zakon kojeg predlažu vodeće bošnjačke stranke (SDA, SDP, DF...).<p>&nbsp;</p> <p>Usvajanjem tog zakona Hrvati bi bili manjina u ovoj zemlji i bez problema bi se općine, gradove i županije s hrvatskim predznakom moglo dodatno osiroma&scaron;ivati, proračunski zakidati i ciljano iseljavati s tisućljetnih prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato i ne iznenađuje &scaron;to su se pojedini mediji otvoreno stavili na stranu takve politike, pa je tako večeras portal Faktor objavio kako se Dragan Čović s Generalskim zborom u Hrvatskoj fotografirao uz "Udruženi zločinački pothvat", aludirajući na fotografije Franje Tuđmana prvog hrvatskog predsjednika i Gojka &Scaron;u&scaron;ka prvog hrvatskog ministra obrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko će Hrvati odolijevati napadima SDA-ovaca pitanje je, ali nedavno su pred Ustavnim sudom predstavnici Hrvata uspjeli osporiti drugu, itekako važnu odredbu Izbornog zakona, onu koja regulira izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, i to na način da se iz svakog od 10 županijskih parlamenata u ovaj dom bira barem po jedan predstavnik iz svakog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Apsurdnost ovog rje&scaron;enja najbolje se demonstrira činjenicom da županija sa sjedi&scaron;tem u Goraždu, gdje žive 24 Hrvata, bira u Dom naroda jednog Hrvata, koliko i Posavska županija u kojoj ima 36.000 pripadnika tog naroda. Bo&scaron;njačke stranke koristile su takva pravila kako bi svoje članove birale u Dom naroda. Budući da je Dom naroda jedina instancija na kojoj postoji mogućnost nacionalnog veta, Hrvati su i tu do&scaron;li u opasnost da ne mogu braniti kolektivne interese. Osporavanjem spomenute odredbe pred Ustavnim sudom taj dio Izbornog zakona prestao je postojati i sada zapravo ne postoje zakonske odredbe po kojima bi se popunio federalni Dom naroda nakon izbora u listopadu. Ako se ne postigne politički dogovor u BiH o novom načinu izbora u entitetski Dom naroda prije izbora nastupit će najveća institucionalna kriza u BiH nakon rata. Upravo na to upozoravaju hrvatski politički predstavnici u BiH, a sve glasnije i predstavnici međunarodne zajednice u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve otvorenije, na stranu Hrvata u BiH staju i Amerikanci koji su i najzaslužniji za "Dayton", ali koliko će to biti dovoljno u borbi za jednakopravnost vjerojatno najobespravljenijeg naroda u Europi u ovom tisućljeću ostaje za vidjeti. Naravno, osjetna je nervoza vodećih bo&scaron;njačkih političara, osobito Bakira Izetbegovića, političara kojemu ni njegov narod nije oprostio skrivanje u trezoru u vremenu rata, a koji se ove godine ne može kandidirati za Predsjedni&scaron;tvo BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-018_faktor.jpgEuropa poručila: Hitno mijenjajte Izborni zakonhttp://grude.com/clanak/?i=6356763567Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 22:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-bih_eu_zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju “Sejdić-Finci” i drugim povezanim slučajevima, stoji u Izvještaju o BIH.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska komisija je danas u Strassbourgu usvojila paket o pro&scaron;irenju, a najvažniji zaključak koji se tiče Bosne i Hercegovine kaže kako se ''hitno mora izmijeni izborni okvir s ciljem da se osigura pravilna organizacija izbora u listopadu 2018. godine i nesmetano provođenje rezultata''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rje&scaron;avanje pitanja oko Doma naroda Federacije. Odluka Ustavnog suda iz 2010. godine o po&scaron;tivanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara da glasuju na lokalnim izborima tek se treba provesti. Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o tro&scaron;arinama, negativno su utjecalo tenzije između vladajućih koalicijskih stranaka i opstrukcije od strane opozicijskih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim razinama, &scaron;to je dovelo do usporavanja tempa reformi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Reformska agenda se učinkovito provodila kada su državne i entitske razine radile na koordiniran način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustav Bosne i Hercegovine i dalje kr&scaron;i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju &ldquo;Sejdić-Finci&rdquo; i drugim povezanim slučajevima'', stoji u Izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na funkcioniranje Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine utjecalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedni&scaron;tva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike. Vijeće ministara usvojilo je jo&scaron; strategija za cijelu zemlju u oblastima kao &scaron;to su okoli&scaron; i ruralni razvoj. ''Međutim, s iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja zakona o tro&scaron;arinama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao &scaron;to su energija, zapo&scaron;ljavanje ili upravljanje javnim financijama tek se trebaju usvojiti'', stoji u Izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionirati u lipnju 2017. godine sa pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Europske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek se treba usvojiti. ''Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i tijekom pro&scaron;le godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba se usvojiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na županijskom nivou povećala je rizik od politizacije. Bosna i Hercegovina ima određenu razinu spremnosti u pogledu svog pravosudnog sustava. Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno promatrano, reforme napreduju sporim tempom. Bilo koja izmjena zakona o kaznenom postupku treba biti u skladu s međunarodnim standardima i ne bi trebala ugroziti sposobnost institucija da rje&scaron;avaju slučajeve te&scaron;kog organiziranog kriminala, korupcije i drugih izazova za vladavinu prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također postoji određena razina spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije. Međutim, korupcija je &scaron;iroko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost. Bosna i Hercegovina ima određenu razinu spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala. Određeni napredak je postignut, naročito usvajanjem nove strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i njegovo suzbijanje te ispunjavanjem akcijskog plana za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, &scaron;to je rezultiralo time da Bosna i Hercegovina vi&scaron;e neće biti predmet Radne grupe za financijske mjere u borbi protiv pranja novca. Međutim, potrebni su značajni napori u vezi sa finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i pobolj&scaron;anje suradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom'', stoji u Izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postignut je određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina. Međutim, potrebna su su&scaron;tinska unapređenja strate&scaron;kog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za po&scaron;tivanje ljudskih prava. To uključuje slobodu izražavanja gdje se nastavlja politički pritisak i zastra&scaron;ivanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak učinkovite provedbe zakonodavstva za sprječavanje i za&scaron;titu od rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u obitelji, i dalje izaziva zabrinutost. Neophodan je sveobuhvatniji i integrirani pristup populaciji Roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usugla&scaron;avanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se tek treba unaprijediti Kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati. ''&Scaron;to se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak, ali je jo&scaron; uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne trži&scaron;ne ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Određena pobolj&scaron;anja poslovnog okruženja su postignuta, a financijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, jo&scaron; uvijek lo&scaron;e poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti trži&scaron;ta rada, povezane sa slabim obrazovnim sustavom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicijskom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak i ostala u ranoj fazi ostvarivanja kapaciteta da s nosi sa konkurentskim pritiskom i trži&scaron;nim snagama unutar Europske unije. Sveukupna razina obrazovanja i izdvajanja za istraživanja i razvoj su i dalje niska. Kvalitet stvarnog kapitala ugrožen je nedovoljnim investiranjem. Prometna i energetska infrastruktura nedovoljno je razvijena. Brzina strukturnih prilagodbi je spora, iako je zabilježena određena diversifikacija u regionalnoj trgovinskoj strukturi zemlje'', stoji u Izvje&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paketom pro&scaron;irenja obuhvaćeno je sedam država &ndash; Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija te Turska. Najdalje u procesu su odmakle Crna Gora i Srbija, Makedonija i Albanija, koje imaju status kandidata ali čekaju na datum za početak pregovora, BiH čeka na mi&scaron;ljenje Komisije o njezinu zahtjevu za članstvo, dok je Kosovo na začelju i u najtežoj je situaciji jer pet zemalja članica ne priznaje njegovu nezavisnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;tajima o napretku Komisija ocjenjuje aspirante na članstvo u pogledu po&scaron;tovanja temeljnih europskih vrijednosti, poput vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa, reformi u području pravne države, javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te ekonomskih reformi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-bih_eu_zastava.jpgČović s GENERALIMA u Zagrebu: IZBORNI ZAKON je pitanje opstojnosti HRVATA u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6356263562Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 20:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-018_covic_i_generalski_zbor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, akademik Dragan Čović održao je u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu predavanje pod nazivom Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu, a u svom se izlaganju najviše koncentrirao na euroatlantski put Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako bi BiH u Europsku uniju mogla ući do 2025. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Domaćin predavanja bio je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora i biv&scaron;i ministar obrane Pavao Miljavac koji je u svom pozdravnom obraćanju istaknuo kako Hrvatski generalski zbor drži da Hrvati koji žive u BiH imaju pravo tražiti da budu konstitutivni i jednakopravni narod zbog čega je izmjena Izbornog zakona BiH za Hrvate koji tamo žive iznimno važna. &bdquo;Izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini nije pitanje bilo kojeg pojedinca, bilo koje političke opcije, niti političke stranke &ndash; ovo je pitanje hrvatskog naroda i njegove opstojnosti u BiH&ldquo;, naglasio je Miljavac te dodao kako je Hrvatski generalski zbor stajali&scaron;ta da Odluku Ustavnog suda BiH, koja jasno potvrđuje kako legitimni predstavnici konstitutivnih naroda moraju predstavljati svoje narode na svim administrativno-političkim razinama vlasti, pa tako i u Predsjedni&scaron;tvu BiH i u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BIH, treba bez odlaganja provesti te pozvao sve odgovorne čimbenike da uz pomoć međunarodne zajednice to i učine.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Za predstojeće Opće izbore u BiH, planirane za listopad 2018. godine, Hrvatski generalski zbor će podržavati samo zajedni&scaron;tvo Hrvata kroz zajedničke liste na svim razinama, osim u županijama gdje su Hrvati u većini, jer će time pomoći boljem položaju Hrvata u BiH, naglasio je Miljavac. Svoje obraćanje Miljavac je zaključio pozivom ispred Hrvatskog generalskog zbora apelirajući na sve Hrvate podrijetlom iz BiH u Republici Hrvatskoj ali i u inozemstvu, državljane BiH s pravom glasa da izađu na Opće izbore u BiH. Osvrnuv&scaron;i se na ulogu Republike Hrvatske u potpori Hrvatima u BiH na putu prema potpunoj ravnopravnosti, predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović napomenuo je kako &bdquo;Hrvatska svojom diplomacijom može jako puno pomoći, pa čak i ima obvezu to učiniti i to ne samo zbog Hrvata koji žive u BiH nego i zbog strate&scaron;kog interesa za taj prostor jer kako drugačije promatrati demografsku i svaku drugu politiku Hrvata ako se ne djeluje zajednički.&ldquo;</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-018_covic_i_generalski_zbor.jpegEkskluzivno: Pretučen je Zoran Čegar! Dan nakon što je izišao pred suca u Sarajevuhttp://grude.com/clanak/?i=6356163561Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-04-017_zoran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pretučen je Zoran Čegar, legendarni branitelj Sarajeva koji je s policijskim specijalcima 1992. godine spriječio da JNA zauzme glavni bh. grad.<p>&nbsp;</p> <p>On je danas zamjenik zapovjednika Federalne uprave policije, a njegovi problemi počeli su početkom prosinca pro&scaron;le godine. Pretpostavljate, nakon &scaron;to se usudio progovoriti o presudi u Haagu u kojoj se govori da je Hrvatska bila agresor na BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga Federalna uprava policije na čelu s "najopasnijim" Hrvatom, čovjekom bez ikakvih konkretnih rezultata, ali sa snažnom zaleđinom SDA, Draganom Lukačem, pokreće progon protiv Čegara, te je on pod disciplinskim postupkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima na&scaron;eg izvora, dužnosnika u institucijama Federacije BiH, Čegar je ozlijeđen prilikom obračuna boraca Armije s policijom u Sarajevu, kod Parlamenta, te ima ozljede glave i ruke. - Mislim da ovo nije bilo slučajno, s obzirom da se zna da je on jučer izi&scaron;ao pred suca zbog disciplinskog postupka, i to zbog intervjua kojeg je dao "Večernjem listu" početkom prosinca pro&scaron;le godine. Ozlijeđena mu je glava, ima ozljede po tijelu, te se nalazi u bolnici - potvrdio nam je izvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među rečenicama koje se zamjeraju Čegaru, nalazi se i ona u kojoj je stao u obranu Hrvatske. - Hrvatska, kao država, ispravite me ako lažem i nazovite me lažljivcem pustila je da preko njezina teritorija izbjegne vi&scaron;e od milijun ljudi iz BiH za vrijeme rata. Čak 700.000 izbjeglica iz BiH je bilo smje&scaron;teno u RH. Bili su siti i obučeni, a među njima je bila i moja obitelj. U Hrvatskoj je zbrinuto 15.000 ranjenika iz BiH. To jedna država agresor ne radi - kazao je i izazvao zgražanje najradikalnijih iz reda bo&scaron;njačkog naroda, a upravo takve je spasio devedesetih godina u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-04-017_zoran.jpgHrstić iznio teške optužbe! Jesu li kroz Udrugu Zaboravljeni branitelji izvlačeni novci?http://grude.com/clanak/?i=6355963559Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-018_franjo_hrstic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Ljubuski.info s tajnikom krovne Udruge zaboravljenih branitelja (UZB), Franjom Hrstićem, zanimalo nas je kako sada funkcionira udruga na razini ZHŽ nakon što je Vlado Marušić napustio UZB i povukao dio članstva sa ciljem osnivanja nove udruge razvojačenih branitelja.<p>&nbsp;</p> <p>Franjo, na temu županijske udruge UZB, kaže sljedeće:</p> <p>Županijska UZB nikad nije postojala kao takva, to su bile nestvarene želje Vlade Maru&scaron;ića, koji je do nedavno bio samo tajnik podružnice &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi tek sada o tome govorite, a cijelo ste vrijeme &scaron;utjeli kad se on javno predstavljao kao predsjednik UZB ZHŽ?</p> <p>Ma, da vam iskren budem, puno smo toga njemu gledali kroz prste samo da bude mira među nama. Njegova samovolja svima je davno dodijala, često se puta u na&scaron;e ime sastajao s pojedinim političarima a da mi o tome pojma nismo imali. Evo primjera; &scaron;ta se on imao razloga tajno sastajati i razgovarati s ministrom branitelja Salkom Bukvarevićem, i to dva puta, a da mi o tome ni&scaron;ta nismo znali?</p> <p>Možda se on s njim i privatno sastao kako bi lak&scaron;e rije&scaron;io svoj zahtjev za invalidsku vojnu mirovinu, on misli da je i taj podatak od nas mogao zatajiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nas je samo zabrinjavalo, &scaron;to ako je Vlado Maru&scaron;ić od Bukvarevića dobio neka novčana sredstva u ime Udruge, pa da nam se to nekada, kad se sazna, svima obije o glavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znači postojali su i ranije neskladni odnosi među vama, sve dok isti nisu kulminirali kada je Vlado Maru&scaron;ić iznevjerio va&scaron; dogovor o prosvjedima i odustao od blokade puteva?</p> <p>Ja osobno mislim kako je on to namjerno iskoristio upravo zato da izazove krizu među članstvom na&scaron;e udruge kako bi zata&scaron;kao ono &scaron;to smo od njega u zadnje vrijeme uporno tražili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražili smo, ja sam tražio kao tajnik krovne UZB, da nam taj gospodin dostavi svoj zavr&scaron;ni račun, s posebnim naglaskom na sve novčane račune i koje su svote novca uplaćivali načelnici na&scaron;e četiri općine na račun Zaboravljenih branitelja kao poticaj za sadnju smilja, ili druge svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maru&scaron;ić je, s nekolicinom ljudi oko sebe, jedini imao pristup svim novčanim uplatama za taj projekat &ldquo;smilje&rdquo;, tajio je svaku uplatu, a mi smo iz drugih izvora naknadno sve to saznali i ča&scaron;a nam se u zadnje vrijeme doslovno prelila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno nam taj isti Maru&scaron;ić stvara blokadu među onim članovima koje nije uspio povući za sobom, jo&scaron; drži kod sebe na&scaron;e pečate UZB kao i bankovne račune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali neka, to sve može trajati jo&scaron; neko kratko vrijeme, uostalom, imamo i mi pravnih poteza i načina kako se taj problem vrlo lako može rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ljubuski.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-018_franjo_hrstic.jpg​Čović: Nemoguće mijenjati Izborni zakon nakon raspisivanja izborahttp://grude.com/clanak/?i=6352563525Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-16-covic_99.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Ako ne uspijemo u ovih 15 dana nešto završiti, evidentno, Izborni zakon se neće promijeniti' - kazao je Čović.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović vjeruje da će u ovome tjednu održati sastanak s američkom veleposlanicom i specijalnim predstavnikom Europske unije, nakon čega bi, kako je kazao, uslijedio zajednički susret hrvatskih i bo&scaron;njačkih stranaka u cilju iznalaženja rje&scaron;enja za izmjene Izbornog zakona BiH.</p> <p><br />- Upozorio sam da nam je vrijeme iscurilo te da se te&scaron;ko i susresti, a kamoli naći zajednički nazivnik. Nama su načela, koja su sastavile bo&scaron;njačke stranke, potpuno neprihvatljiva. Za nas je minimum minimuma provedba odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju &ndash; izjavio je Čović u intervjuu za bh. izdanje "Večernjeg lista".</p> <p><br />On je isključio mogućnost da se Izborni zakon mijenja nakon &scaron;to Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo BiH raspi&scaron;e izbore.</p> <p><br />- Ako ne uspijemo u ovih 15 dana ne&scaron;to zavr&scaron;iti, evidentno, Izborni zakon se neće promijeniti - kazao je Čović.</p> <p><br />Potvrdio je kako BiH u tom slučaju prijeti najteža kriza nakon izbora za &scaron;to odgovornima smatra one koji su "vjerovali su da mogu nadzirati cijeli proces, odnosno da mogu promijeniti Dayton na način da u unutarnjoj strukturi eliminiraju jedan narod".</p> <p><br />- Meni je jasno da je to odavno strategija, stvoriti 'građanski' prostor koji će se transformirati u ne&scaron;to &scaron;to žele ekstremisti. Posve sam siguran da to građani Bo&scaron;njaci ne žele, pa i sve političke opcije. No, zanimljivo je da su se oko toga složili SDA, SDP, DF, SBB, a možete tome pridodati desetke bo&scaron;njačkih stranaka, koje bi se vrlo brzo u američkom veleposlanstvu usuglasile kako transformirati Federaciju i dati mogućnost brojnijem narodu da u cijelosti kontrolira izvr&scaron;nu, zakonodavnu i pravosudnu vlast &ndash; kazao je Čović.</p> <p><br />Uvjeren je u izborni uspjeh HDZ-a BiH, odnosno bloka oko HNS-a. Kakva god bude koalicija s hrvatske strane, poručio je Čović, ostvarit će uvjerljiviju pobjedu nego ikada ranije. Naglasio je da većinska izborna volja Hrvata neće moći biti izbjegnuta prilikom razgovora o formiranju vlasti.</p> <p><br />- Posve je, međutim, sigurno da osobno neću napraviti pogre&scaron;ku kakva je napravljena 2014. godine. Tada je bo&scaron;njačka politika sve preuzela u svoje ruke, dogovorila je suradnju s DF-om i srpskim strankama, a mi smo bili dovedeni u poziciju da idemo s njima &ndash; kazao je Čović, dodajući kako je čelnika SDA Bakira Izetbegovića upozoravao i da je u vlasti potrebno imati legitimne predstavnike, odnosno one koji su uspostavili vlast u RS-u.</p> <p><br />Govoreći o tek zavr&scaron;enom mostarskom sajmu Čović je kazao da koliko god se netko trudio dati negativno svjetlo ili stvoriti ozračje suprotno od onoga koje je izgrađeno, nije uspio.</p> <p><br />- Manifestacija kao gospodarski čin je polučila uspjeh, ali i popratni događaji su uključili sve segmente života BiH - kazao je Čović u intervjuu "<strong>Večernjem listu</strong>" odbacujući tvrdnje da bo&scaron;njački politički dužnosnici nisu bili pozvani.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-16-covic_99.jpgParlamentarni izbori u Sloveniji - 3. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=6350863508Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 20:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-14-slovenija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pahor je izjavio kako se nada da će se predizborna kampanja odvijati u tolerantnom ozračju..<p>&nbsp;</p> <p>Slovenski predsjednik Borut Pahor potpisao je odluku o raspisivanju izbora za novi saziv parlamenta, odrediv&scaron;i da će se izbori za 90 članova Državnog zbora (parlamenta) održati u nedjelju 3. lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na općim parlamentarnim izborima, osmima od stjecanja samostalnosti, oko 1,6 milijuna slovenskih birača bira 88 zastupnika po izbornim okruzima, po jednog predstavnika u svojim izbornim jedinicama biraju pripadnici talijanske i mađarske manjine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pahor je izjavio kako se nada da će se predizborna kampanja odvijati u tolerantnom ozračju i da će izbori dati &scaron;to jasniji rezultat koji će omogućiti da ubrzo dođe do formiranje nove vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do parlamentarnih izbora u Sloveniji dolazi nekoliko tjedana ranije nego &scaron;to se predviđalo, a razlog je ostavka premijera Mire Cerara.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-14-slovenija.jpgHrvatska ratificirala Istanbulsku konvencijuhttp://grude.com/clanak/?i=6348563485Grude.com - klik u svijetFri, 13 Apr 2018 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-13-istanbulska_hrvatski_sabor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski sabor ratificirao je Istanbulsku konvenciju sa 110 glasova za. Protiv je bilo 30 zastupnika, dok su dva zastupnika bila suzdržana. <p>&nbsp;</p> <p>Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji određuje specifične mjere prevencije nasilja nad ženama, za&scaron;tite žrtava i procesa protiv počinitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do siječnja 2018. potpisalo ju je 46 država te EU. Turska je 12. ožujka 2012. postala prva država koja je ratificirala Konvenciju, a slijede Albanija, Andora, Austrija, Belgija, BiH, Danska, Finska, Francuska, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Norve&scaron;ka, Poljska, Rumunjska, Portugal, San Marino, Srbija, Slovenija, &Scaron;panjolska te &Scaron;vedska koje su to učinile od 2013. do 2017. <br /><br /><br />(<strong>HRT</strong>)<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-13-istanbulska_hrvatski_sabor.jpgČovjek koji je skoro ubio promatrače izbora u BiH promatrao izbore u Azerbajdžanuhttp://grude.com/clanak/?i=6347263472Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-03-salmir_kaplan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kabadahija Salmir Kaplan umjesto u zatvoru danas je u Azerbajdžanu i prima plaću da, vjerovali ili ne, nadgleda izbore u toj zemlji.<p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je zamalo oduzeo život mužu i ocu, predsjedniku općinskog izbornog povjerenstva Stolac Ivanu Periću, koji je nakon toga zavr&scaron;io u Domu zdravlja Stolac. Jo&scaron; gore je pro&scaron;ao Član biračkog odbora stolačkog birali&scaron;ta Podgrad II Mario Raguž koji je bio hospitaliziran u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar i smje&scaron;ten u Jedinicu intenzivnog liječenja. Raguž i danas nosi te&scaron;ke traume zbog ISIL-ovskog napada biv&scaron;eg ministra kulture koji godinama živi na grbači građana, zahvaljujući stranci SDA.</p> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Kaplan je unatoč tome &scaron;to je zamalo oduzeo dva života u Stocu izgubio izbore.</div> <div>&nbsp;</div> <p>"Neke od procedura koje se koriste u Azerbajdžanu nisu primijenjene u BiH", rekao je Kaplan, a s obzirom da su izbori za manje od pola godine nadamo se da Kaplan neće biti prvi koji te procedure u ovoj zemlji primjenjuje, s obzirom da su one koje je primijenio 2016. ostavile itekakav trag na zdravlje časnih ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedine udruge najavile su pismo azerbajdžanskim vlastima kako bi ih upoznale s činjenicom da im je razbijač koji je zamalo usmrtio dvojicu ljudi nadgledao izbore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zasad, agencija Azertag nije napisala ima li novih Kaplanovih žrtava u Azerbajdžanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-03-salmir_kaplan.jpgVisine braniteljskih naknada povećane za 1,5 postohttp://grude.com/clanak/?i=6346563465Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 15:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-vlada_fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH je na današnjoj 111. žurnoj sjednici u Mostaru utvrdila koeficijente kojima su, prvi put nakon pet godina, visine braniteljskih novčanih naknada povećane za 1,5 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Također su utvrđene i osnovice za obračun ovih naknada, a donesene odluke bit će primjenjivane od 1. siječnja 2018. godine. Usvojiv&scaron;i izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna FBiH za 2017. godinu, Vlada je zaključila da iz ostvarenog suficita, nastalog na temelju sredstava iz ruskog klirin&scaron;kog duga koja lani nisu mogla biti realizirana zbog kratkih rokova u kojima parlamentarni domovi nisu stigli dati suglasnost na predloženi program, kroz Rebalans proračuna za 2018. godinu, iznos od 107 milijuna maraka usmjeri u izgradnju prometnice La&scaron;va - Nević Polje, &scaron;to su bili i zahtjevi oba doma Parlamenta FBiH, priopćeno je iz Vlade FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna vlada odobrila je realizaciju projekta &bdquo;Rehabilitacija regionalne ceste R425a, dionica Tromeđa - Trebižat&ldquo;, a za implementatora odredila JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar. Sredstva za realizaciju ovog projekta od 5.000.000 maraka bit će osigurana iz Proračuna Federacije BiH za 2018. godinu i vlastitih prihoda Autocesta FBiH namijenjenih za financiranje autocesta i brzih cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je utvrđen Prijedlog zakona o za&scaron;titi okoli&scaron;a, među čijim su ciljevima smanjeno kori&scaron;tenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenja okoli&scaron;a, za&scaron;tita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život, racionalno kori&scaron;tenje i obnova resursa, usugla&scaron;enost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za za&scaron;titu okoli&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada FBiH usvojila je bilancu energetskih potreba za 2018. godinu u količinama svih energenata dovoljnih da zadovolje potro&scaron;nju u Federaciji BiH. Federalna vlada je prihvatila i informaciju Federalnog ministarstva financija o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima u FBiH za 2017. godinu, u kojoj je navedeno da su oni (bez sredstva financiranja) iznosili 8.381,7 milijuna maraka, &scaron;to je devet posto ili 657,6 milijuna maraka vi&scaron;e u odnosu na godinu ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je usvojena informacija o aktivnostima na realizaciji Projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Federaciji BiH, te imenovano Stručno povjerenstvo za izradu Strate&scaron;ke studije o procjeni utjecaja na okoli&scaron; u svezi nastavka ovog istraživanja. Inače, pregovori između Vlade i naftne kompanije s ciljem potpisivanja ugovora o istraživanju i eksploataciji nafte i plina na period od 25 godina prvi put se vr&scaron;e na ovim prostorima i predstavljaju veliki izazov s kojim će se Vlada Federacije BiH i nadležna ministarstva suočiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>VL</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-vlada_fbih.jpgNa rubu sukoba: Zapad degradira osnovno načelo demokracijehttp://grude.com/clanak/?i=6346463464Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 12:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-12-tomahawk_rakete_projektili.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od 70 poginulih u napadu na Dumu posljednje uporište pobunjenika u Istočnoj Guti području u okolici Sirijskog glavnog grada Damaska. <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci su potvrdili kako je do napada do&scaron;lo plinom za &scaron;to se optužuje Asadov režim. Sve to izazvalo je žestoku reakciju Američke Vlade koja smatra da iza svega stoje Asadovi Saveznici Rusi. Sastalo se i vijeće sigurnosti UN-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O eskalaciji vojnih i političkih sukoba u Siriji u Studiju 4 govorili su stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec i politolog Vedran Obućina, stručnjak za Bliski istok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Situacija je ozbiljna. Slične situacije nije bilo od kubanske krize. U Siriji su Amerikanci i Rusi malo previ&scaron;e blizu i konfrontiraju se nego &scaron;to bi trebali", kazao je Marinko Ogorec. Za američkog predsjednika Donalda Trumpa je rekao da je nepredvidiv i da ga uvijek ga se treba uzeti ozbiljno. Upozorio je kako upotreba kemijskog oružja nije dokazana. "Najveći je problem &scaron;to na Zapadu vi&scaron;e nema potrebe dokazivati da se ne&scaron;to događa. Primjer je i poku&scaron;aj atentata na agente u Veikoj Britaniji za &scaron;to je bez dokaza optužena Rusija. Asad upotrebom konvencionalnog oružja pobjeđuje na terenu i nelogično je da se dovodi u situaciju da ga se napada zbog upotrebe zabranjenog oružja. Za&scaron;to Zapad degradira osnovno načelo prava i demokracije - da je netko nevin dok mu se krivnja ne dokaže", rekao je Ogorec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vedran Obućina je kazao kako se konfrontiraju dva velika igrača i onaj tko gubi - gubi u globalnoj igri. "Pobjeda Rusije ovdje bi značila ukidanje unipolarnosti američke sile u svijetu, a ako bi Rusija izgubila to bi značilo da Zapad jo&scaron; uvijek ima snage upravljati političkim procesima na globalnoj razini", rekao je. Vojna akcija se može dogoditi onda kad se dokaže da je kemijsko oružje upotrebljeno, s jedne ili druge strane, smatra. Međutim, to jo&scaron; uvijek nije dokazano na međunarodnoj razini jer inspektori ne mogu izići na teren. "Iskustva iz pro&scaron;losti govore da se krivnja može uperiti. Ako bi se optužila vlast u Damasku - nema druge opcije osim postavljanja vojnih trupa u Siriji. To znači pojačavanje borbi i jačanje nesigurnosti na Bliskom istoku", rekao je Obućina. Smatra kako se radi o 'proxy ratu' i hladnom ratu između Irana i Izraela iako oni nisu spremni gađati jedni druge. "Iranci iako gube, računaju na Hezbolah i Hamas. Najvažnija stvar su sada izbori i unutarnja situacija u Libanonu", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Ogorec i Obućina slažu se kako je svijet na rubu globalnog sukoba, a Europa bi se trebala probuditi i zauzeti mjesto medijatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(HRT)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-12-tomahawk_rakete_projektili.jpgŠešelj proglašen krivim i osuđen na 10 godina zatvora, ali neće u zatvor!http://grude.com/clanak/?i=6344963449Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-26-seselj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šešelj je proglašen krivim po tri točke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela. <p>&nbsp;</p> <p>Vojislav &Scaron;e&scaron;elj osuđen je na deset godina zatvora, ali, kako je rekao sudac Theodor Meron, već je odslužio desetogodi&scaron;nju kaznu zatvora zbog vremena provedenog u pritvoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;e&scaron;elj je progla&scaron;en krivim po tri točke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela. ''&Scaron;e&scaron;eljeva je kazna odslužena i uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru MKSJ i odbija žalbu optužbe u svim drugima aspektima'', kazao je Meron te istaknuo kako je žalba tužiteljstva u odnosu na poticanje za zločine prihvaćena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Sudsko vijeće Haa&scaron;kog tribunala je 31. ožujka 2016. godine oslobodilo &Scaron;e&scaron;elja po svih devet točaka optužnice, koja ga je teretila za udruženi zločinački poduhvat, zločine protiv čovječnosti, ubojstva, kr&scaron;enja običaja rata, govor mržnje, deportaciju i druge zločine protiv Hrvata i muslimana u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ha&scaron;ko je tužiteljstvo zatražilo poni&scaron;tenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju (ICTY) koje je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo "zapanjujući zaključak" da nije bilo sustavnog i ra&scaron;irenog napada na nesrpsko stanovni&scaron;tvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kao ni &Scaron;e&scaron;eljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo smatra dokazanim da je &Scaron;e&scaron;elj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Milo&scaron;evićem, značajno pridonio hu&scaron;kačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te je tako poticao na zločine te stoga traži da se &Scaron;e&scaron;elja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja. Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. &Scaron;e&scaron;elja po svim točkama optužnice, zaključiv&scaron;i da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo. Vijeće je također tada zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti &Scaron;e&scaron;elja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe nego je moguće da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno za&scaron;titi Srba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće je također zaključilo da "propaganda nacionalističke ideologije" nije sama po sebi zločin. Za &Scaron;e&scaron;eljeve hu&scaron;kačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu a oni koji jesu bili hu&scaron;kački - nisu rezultirali progonom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Milo&scaron;evićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-26-seselj.jpgKreću li nove istrage oko uloge Slave Kukića u HT Mostaru i kupovine stanova na Knežijihttp://grude.com/clanak/?i=6341863418Grude.com - klik u svijetMon, 09 Apr 2018 22:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-09-struja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slavo Kukić, čovjek koji je zahvaljujući čelnoj ulozi u upravnim odborima RTV-a FBiH i HT-a Mostar kupio stanove na zagrebačkoj Knežiji, prema pisanju "Slobodne Bosne", i koje je platio 360 tisuća KM, poput okorjelih američkih ovisnika, pa i serijskih ubojica, postao je opsjednut Draganom Čovićem.<p>&nbsp;</p> <p>Vrli akademik danas je u Dnevnom listu napisao jednu kolumnu protiv Dragana Čovića, zatim je na Klixu u dva teksta napao Dragana Čovića, a zatim i stranke bo&scaron;njačke ljevice jer su kandidirale dvojicu kandidata za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva pa će, &scaron;to je Kukiću osobito krivo, Hrvati moći lak&scaron;e odabrati svoga predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tko god bude kandidat za Predsjedni&scaron;tvo BiH iz Na&scaron;e stranke, dijelit će s Kom&scaron;ićem biračko tijelo. To je odluka za koju Dragan Čović ima razloga da aplaudira. To je i pokazatelj gdje je građanski politički spektar u BiH", izjavio je Kukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nejasno je kako članovi HDZ-a BiH ne reagiraju na ovakve tvrdnje i za&scaron;to konačno nitko ne potegne pitanje &scaron;to je Slavo Kukić radio na čelu Upravnog odbora HT-a Mostar. Istina da je Slavo Kukić nevažan element u BiH, ali pretjerano silovanje medija koje i Hrvati povremeno čitaju izuzetno iritira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izigravajući žrtvu sve ove godine jer ga, navodno, Hrvati progone, Slavo Kukić koristio je svaku priliku da popljuva taj hrvatski narod i njihovu odluku da biraju svog legalnog i legitimnog predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi politolog Ivan Kraljević na Facebooku Slavinu je dana&scaron;nju uzurpaciju medijskog prostora, ili bolje rečeno silovanje medija, opisao ovim riječima: Slavko Kukić je uspio nadma&scaron;iti samog sebe. U samo pet sati razmaka osjetio je potrebu ponovno se obratiti svekolikom čitateljstvu najčitanijeg medija u državi. Nakon poslijepodnevnog razgovora o "večeri bez Bo&scaron;njaka", akademik je dan zavr&scaron;io novim razgovorom u kojem je izrazio žaljenje zbog nepostizanja dogovora između tzv. ljevice, odnosno straha kako bi Hrvati doista mogli ponovno izabrati svoga člana Predsjedni&scaron;tva BiH. Dakle, dok mnogi nikada<span class="text_exposed_show"> ne dobiju priliku iznijeti svoje mi&scaron;ljenje o ključnim političkim pitanjima, "sagovornik bez dlake na jeziku" nema tih problema. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong><span class="text_exposed_show">Grude.com</span></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-09-struja.jpgČović: Sve je u rukama političkog Sarajeva i bošnjačkih stranakahttp://grude.com/clanak/?i=6340763407Grude.com - klik u svijetMon, 09 Apr 2018 12:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović kazao je da će sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarati o svim temama koje su ostale nedovršene te o jačanju gospodarske suradnje.<p><br />Čović je u intervjuu za RTS ustvrdio kako očekuje mnogo od sajma u Mostaru te da je sretan &scaron;to je Srbija zemlja partner 21. sajma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedna velika zahvalnost predsjedniku Vučiću koji je pro&scaron;le godine, kada smo bili zajedno ovdje, prihvatio da Srbija bude zemlja partner. To za nas znači mnogo. Ovo je jedna od najsnažnijih u organizacijskom i svakom drugom smislu, od broja izlagača i broja zemalja koje sudjeluju - sajamska manifestacija općeg tipa", kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz veliki broj izlagača iz Srbije i BiH, ne samo u ekonomskom smislu, veze koje nam trebaju mogu se najdirektnije graditi kroz odnose i nastup Srbije kao zemlje partnera, dodao je Čović, naglasiv&scaron;i pri tome kako su očekivanja visoka, a sve &scaron;to je do sada urađeno pokazuje da će biti ispunjeno do kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o susretu sa srbijanskim predsjednikom, Čović je ocijenio kako je suradnja s Vučićem izvrsna i dok je bio u drugim ulogama, kao i danas kada je predsjednik Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarat će se o svim temama koje su ostale nedovr&scaron;ene usprkos poku&scaron;ajima zadnjih godinu dana da se ubrza dinamika rje&scaron;avanja svih otvorenih pitanja između BiH i Srbije i kako pojačati gospodarsku suradnju. Trži&scaron;na razmjena se može evidentno dignuti u oba smjera, smatra Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pitanje granica Srbije i BiH postaje strate&scaron;ko pitanje BiH i treba ga okončati jer bi uvelike pomoglo i BiH, a i Srbiji", istakao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Predsjedni&scaron;tva BiH se osvrnuo i na izmjene izbornog zakona, kazav&scaron;i kako je ostalo jako malo vremena do raspisivanja izbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To znači da ako želimo imati politički odnos i odgovornost prema ovom problemu onda ćemo to i rije&scaron;iti i mislim da je sve u rukama političkog Sarajeva i bo&scaron;njačkih stranka", kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Članovi Predsjedni&scaron;tva se moraju birati na načelu da jedan narod drugom ne bira predstavnike, to je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, i to mora biti u klubu naroda, kod Hrvata, kod Bo&scaron;njaka kod Srba, nikako mogućnost da nam Bo&scaron;njaci, kao brojniji narod, biraju klubove i u klubu Srba, i u klubu Hrvata, ali isto tako i Grad Mostar", zaključio je Čović, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-covic.jpgNAJAVA: Hrvatski narodni sabor o zajedničkom nastupu na izborimahttp://grude.com/clanak/?i=6338463384Grude.com - klik u svijetSun, 08 Apr 2018 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-11-hns2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski narodni sabor (HNS) održat će u ponedjeljak, 9. travnja, u Domu HDZ-a BiH u Mostaru, u 11:00 sati, sjednicu Predsjedništva HNS-a.<p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Predsjedni&scaron;tva HNS-a, uz ostalo, govorit će se o izbornom zakonu i zajedničkom nastupu stranaka HNS-a na Općim izborima 2018. godine, priopćeno je iz HNS-a.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-11-hns2.jpgČović i Karamatić: 'Bošnjačka politika se razotkrila, ali velikobošnjački projekt neće proći!'http://grude.com/clanak/?i=6334863348Grude.com - klik u svijetThu, 05 Apr 2018 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-19-hrvatski_odgovor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Mario Karamatić (HSS) prokomentirao je šest načela u vezi s provedbom Odluke Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića, koje su definirali SDA, SDP, DF i SBB, kazavši da nijedan Hrvat neće prihvatiti načela koji od FBiH stvaraju bošnjački entitet.<p><br />"Meni je drago da su se bo&scaron;njačke stranke uspjele dogovoriti u vezi s bilo čim, to je za njih veliki korak. Međutim, tu je riječ o daljnjem derogiranju prava Hrvata, i to je kao takvo apsolutno neprihvatljivo. Mene zanima kako oni to misle provesti", kazao je Karamatić, budući da Bosna i Hercegovina nije zemlja samo jednog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moraju sjesti sa druga dva naroda i dogovoriti se. To su nečije želje koje definitivno nemaju nikakve &scaron;anse da prođu. Drago mi da su se skinule maske i da je jasan poku&scaron;aj da se od Federacije BiH napravi bo&scaron;njački entitet - rekao je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, predstavnici HNS-a su bili uključeni u razgovore u vezi s promjenama izbornog zakonodavstva s predstavnicima međunarodne zajednice, ali da na tim sastancima nije bilo riječi o ovakvim načelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdje je riječ o ignoriranju presude Bože Ljubića i promjeni kompletnog sustava u Federaciji BiH kako bi se ona pretvorila u bo&scaron;njački entitet. Mislim da nema nijednog Hrvata koji bi to prihvatio - zaključio je Karamatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličnog je stava i hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović koji je "pozdravio" postizanje konsenzusa između vodećih bo&scaron;njačkih stranaka Stranke demokratske akcije (SDA), SDP-a BiH, Demokratske fronte (DF) i Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH, dodajući da su konačno javno rekli na &scaron;to godinama upozoravaju hrvatske stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je kako ovi prijedlozi udaljavaju BiH od mogućnosti dogovora o izmjeni izbornog zakona po presudi Ustavnog suda Federacije BiH. - Ovi prijedlozi vode do toga da ne možemo u predstojećih mjesec dana doći do rje&scaron;enja koje bi bilo prihvatljivo parlamentarnoj većini, ali i sva tri naroda - rekao je Čović. Početkom svibnja Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo trebalo bi donijeti odluku o raspisivanju izbora, no u međuvremenu te&scaron;ko će doći do izmjena izbornog zakona po presudi Ustavnog suda koji inzistira na tome da se osigura izbor legitimnih predstavnika svih konstitutivnih naroda u Dom naroda Federacije BiH, bez mogućnosti preglasavanja od brojnijih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavni sud BiH je osporio odredbe po kojima je bilo moguće iz Bosansko-podrinjske županije izabrati jednog hrvatskog izaslanika za Dom naroda iako tamo žive 24 Hrvata, jednako kao i Posavske županije u kojoj živi 36.000 Hrvata. Razlika u vrijednosti glasa u ovom slučaju je 1400 puta. Čović je najavio da će slijedećeg tjedna Hrvatski narodni sabor BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske stranke dati jasan odgovor. - Vjerujem da ćemo mi unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH imati jasan konsenzus o ključnim pitanjima. Bilo kakav reciprocitet uvoditi između Federacije BiH i Republike Srpske ne može se provoditi na ovaj način kroz izborno zakonodavstvo. Ako se bude govorilo o promjeni ustava, onda mi imamo prijedlog o četiri federalna jedinice - istaknuo je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Klix.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-19-hrvatski_odgovor.jpgUnatoč svim protivnicima! Američki dužnosnici potvrdili da su na Čovićevoj strani oko izmjena izbornog zakonahttp://grude.com/clanak/?i=6331663316Grude.com - klik u svijetTue, 03 Apr 2018 21:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-03-018_covic_palmer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović je s vršiteljem dužnosti zamjenika pomoćnika državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Europu i Euoaziju Matthewom Palmerom i veleposlanicom SAD-a u BiH Maureen Cormack razgovarao o reformama i putu BiH ka Europskoj uniji i NATO-u.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Čović je informirao sugovornike o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na euroatlantske integracijske procese.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku je razgovarano i o izmjenama Izbornog zakona u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, kako bi se omogućili legitimni demokratski izbori i neometano funkcioniranje institucija vlasti na svim razinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;ena je neophodnost rje&scaron;avanja tog pitanja u preostalom kratkom razdoblju do raspisivanja općih izbora u BiH, uz minimalne izmjene Izbornog zakona koje će zadovoljiti ustavne i međunarodne standarde, te unaprijediti ambijent za poduzimanje daljnjih reformskih aktivnosti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju susreta član Predsjedni&scaron;tva BiH Čović je pozdravio pojačanu zainteresiranost SAD-a za BiH i punu podr&scaron;ku očuvanju njene stabilnosti na temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i u njemu sadržanih načela jednakosti i ravnopravnosti, priopćeno je iz Službe za odnose s javno&scaron;ću Predsjedni&scaron;tvo BiH./HMS/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-03-018_covic_palmer.jpgStručnjakinja iz BiH nova povjerenica Vijeća Europe za ljudska pravahttp://grude.com/clanak/?i=6330763307Grude.com - klik u svijetTue, 03 Apr 2018 09:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-03-dunja_mijatovic_eu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosanskohercegovačka stručnjakinja za ljudska prava Dunja Mijatović u utorak je preuzela dužnost povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava, priopćeno je iz te institucije.<p>&nbsp;</p> <p>Mijatović je izabrana na tu funkciju na skup&scaron;tini Vijeća u siječnju te je prva žena na tom položaju na kojem nasljeđuje Nilsa Muižnieksa (2012. - 2018.), Thomasa Hammarberga (2006.-2012.) i Alvara Gil-Roblesa (1999.-2006.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Namjeravam zadržati ostav&scaron;tinu rada prija&scaron;njih povjerenika i održati sposobnost ove institucije da brzo i efikasno reagira u za&scaron;titi ljudskih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatram kako su ljudska prava doista univerzalna i da sve države mogu biti predmet analize", rekla je Mijatović. Govoreći o prioritetima, nova povjerenica je naglasila kako je "njezina vizija jednostavna i kako se može sumirati u jednoj riječi - implementacija".</p> <p>"Norme, rezolucije i sporazumi su tu da nas vode. No potrebna nam je i politička volja kako bi ih realizirali. To nije pitanje samo za vlade. Moramo znatno pokrenuti na&scaron;a dru&scaron;tva u njihovoj implementaciji i uključiti svakoga u dijalog o ljudskim pravima", istaknula je Mijatović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće Europe je međunarodna organizacija sa sjedi&scaron;tem u Strasbourgu čiji je cilj održavanje vladavine prava, demokracije i ljudskih prava u Europi. Osnovana je 1949. godine te ju sačinjava 47 država &ndash; cijela Europa osim Bjelorusije i Kosova, te Rusija, Turska i države Kavkaza. Vijeće je u proteklom razdoblju prisutno u javnosti kao institucija koja je stvorila i provodi implementaciju Istanbulske konvencije, prenosi Večernji list BiH.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-03-dunja_mijatovic_eu.jpgRaguž: Sarajevo više strahuje od Hrvata i HNS-a, nego od 'Askera' i selefija na koje se upozoravahttp://grude.com/clanak/?i=6330463304Grude.com - klik u svijetMon, 02 Apr 2018 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-02-018_raguz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije četiri godine osnovana je Hrvatska republikanska stranka (HRS). Povodom obljetnice, predsjednik stranke Slaven Raguž govorio je za Grude.com o ove četiri godine stranke kao i budućnosti „Republikanaca“. Dotaknuo se i tema važnih za sve narode u BiH.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Četiri godine teku od osnivanja Hrvatske republikanske stranke. &Scaron;to se značajno dogodilo za stranku u ove četiri godine?</strong></p> <p><br />Raguž: Na&scaron;a intencija svojedobno je bila formirati neovisnu listu za HNŽ i ZHŽ, no kada smo proučili zakon i vidjeli koliko sredstava je potrebno za neovisnu listu, a koliko za stranku, odlučili smo se za ovu drugu opciju, jer je uvelike jeftinija. U razdoblju od 4 godine pristupilo nam je dosta članova ne samo iz ove dvije županije nego i iz HBŽ-a i Sredi&scaron;nje Bosne, mladih ljudi razočaranih u politiku uvijek istih, a spremnih se uhvatiti u ko&scaron;tac s takvima, tako da danas imamo organizacijske jedinice u svim županijama gdje žive Hrvati. Cilj nam je bio ući u HNS, kako bismo imali utjecaja na politiku hrvatskoga naroda u BiH na općenitoj razini, &scaron;to smo i uspjeli. Isprofilirali smo se kao alternativa svim dosada&scaron;njim politikama koje su vodile i vode hrvatski narod. To vidim kao na&scaron; najveći uspjeh.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Primjetno je da su Republikanci iznimno kritični prema ru&scaron;enju prava Hrvata na državnoj i federalnoj razini, dok na lokalnoj i županijskoj razini kritizirate one iz reda hrvatskog naroda koji, prema vama, nisu donijeli nikakvu dobrobit, naprotiv. Možemo li reći da se glas Republikanaca kao jedne konstruktivne oporbe čuje i na vi&scaron;oj, ali i na nižim razinama?</strong></p> <p><br />Raguž: Ba&scaron; to! Tko iole poznaje hrvatsku politiku u BiH vrlo jasno zna kako nema velikih ideolo&scaron;kih, ali i praktičnih razlika između ove ili one stranke s hrvatskim predznakom. Imate HDZ BiH koji je posljednjih godina upotpunio i usavr&scaron;io svoj karakter ideolo&scaron;kih nasljednika biv&scaron;e komunističke partije i imate tzv. oporbu poput HDZ-a 1990 i sličnih koji su samo njihova lo&scaron;a kopija. Prvi su usavr&scaron;ili dru&scaron;tvo korupcije, nepotizma i politike vođene osobnim interesima, a ovi drugi imaju za cilj samo zauzeti njihovo mjesto kako bi nastavili djelovati po istim načelima, gradeći svoju politiku, ne na konstruktivnim prijedlozima, nego na blaćenju drugih, zaboravljajući da su oni svojedobno bili na vlasti i radili iste i gore stvari od njih. Hrvatima je potrebna katarza, novi početak, osobito nakon čina generala Praljka u Haagu. Nositelji te katarze mogu biti isključivo novi ljudi, vođeni domoljubnim idealima i idealima za dobro svakog čovjeka, a ne samo rodbinsko i partijski probrane elite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čitali smo nedavno jedno va&scaron;e kritičko zapažanje o Askerima, a ubrzo je "Večernji list" objavio kako se i Muamer Topalović, ubojica troje Anđelića kod Konjica, družio s Askerima, boravio u njihovim prostorijama... S obzirom da svako malo imamo neke radikalne elemente u ovoj zemlji, mogu li Askeri postati novi ozbiljan problem za sigurnost građana BiH?</strong></p> <p><br />Raguž: Ne da mogu, nego oni već jesu ozbiljan problem. Ovo nisu moje riječi, nego službeni stav Ministarstva sigurnosti koje je nedavno objavilo &bdquo;Informaciju o udrugama i pojedincima koji su sigurnosna prijetnja za BiH&ldquo;, a sačinjenu od strane policijsko obavje&scaron;tajnih agencija. Tamo se ne spominju samo Askeri, nego i Zelene beretke iz Cazina, selefijske udruge, kao i Ravnogorski pokret &bdquo;Čast otadžbine&ldquo; i sl. Sudeći po sarajevskim medijima, najveća opasnost po BiH dolazi od Hrvata i HNS-a, a ovo izvje&scaron;će ne spominje niti jednu udrugu ili pojedinca koji bi dolazio iz hrvatskog naroda. Ovdje vidim problem u činjenici kako su sve ove udruge iz izvje&scaron;ća ministarstva vrlo bliske političkim vrhovima srpske i bo&scaron;njačke elite. Nije to problem neke sigurnosne prirode, jer kako ta elita nije vidjela ni pro&scaron;log rata, ne bi vidjela ni nekog eventualno budućeg, nego stvar iskrenosti namjera kada je budućnost i sami koncept funkcioniranja BiH u pitanju. Svi se tobože zalažu s EU vrijednosti, NATO i druge integracije, a ne samo da se druže s paramilitarnim organizacijama nego ih podržavaju. Nema boljeg dokaza od ovog izvje&scaron;ća Ministarstva sigurnosti o tome tko se uistinu zalaže za europske vrijednosti, a tko djeluje s figom u džepu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Milorad Dodik smatra da se država ako ne funkcionira mora razići, Dragan Čović je poku&scaron;ava približiti Europi i EU jer onda bi Hrvati kao konstitutivan narod bili za&scaron;tićeniji, a čini se da Bakir Izetbegović najvi&scaron;e želi da stvari ostanu ovakve kakve jesu, da Bo&scaron;njaci zadrže dominaciju. Vjerujete li da će njegovim odlaskom iz Predsjedni&scaron;tva, &scaron;to bi mogao biti i njegov politički kraj, zapuhati neki novi vjetrovi, barem &scaron;to se tiče jednakopravnosti naroda i europske perspektive u BiH?</strong></p> <p><br />Raguž: U su&scaron;tini sva trojica se slažu u tome da stvari ostanu kakve jesu. Politika koju personificiraju sva trojica vodi ovu državu ne godinama, nego desetljećima i je li se i&scaron;ta promijenilo osim njihovog životnog standarda i standarda političkih elita koje predstavljaju? Izetbegovića zanima isključivo njegov status i osobna dobrobit. Sebe smatra modernom verzijom bosanskog vezira kojem bi se mase morale maltene klanjati. Njegovu nadobudnost i intelektualnu ograničenost ova druga dvojica vrlo vje&scaron;to nadopunjavaju svojom, na prvi pogled, strate&scaron;ki nacionalno osvije&scaron;tenom politikom kao reakcijom na Izetbegovićev neootomanizam, ali u biti se radi o jednostavnom komplementarnom nadopunjavanju sve trojice u cilju održavanja statusa quo. BiH je postala dru&scaron;tvo i sustav po mjeri političkih elita koje godinama i desetljećima vladaju njom. Da postoji iskrene volje za promjenama za opće dobro, davno bi do promjena do&scaron;lo. Problem je samo &scaron;to običan narod plaća najveću cijenu, a kad se o tome govori, onda se mora spomenuti kako Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod plaćaju daleko najveću cijenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Može li se Željku Kom&scaron;iću pomoći? Tu mislimo prije svega na političku pomoć od strane Bo&scaron;njaka koji su ga birali za &scaron;efa države u dva navrata, ali osvrnite se i na neku drugu pomoć jer očito čovjek, koji govori da drži mitraljez prema Hrvatima nedavno kod Hadžifejzovića u emisiji, ima neki poremećaj.</strong></p> <p><br />Raguž: Ne pati samo on od tog &bdquo;poremećaja&ldquo;, nego cijela ta politika koju on predstavlja, a ne dolazi samo iz te njegove stranke, nego i iz drugih stranaka, uvjetno rečeno, bosanske ljevice. Uvjetno rečeno, jer ja odavno govorim da su oni veći radikali i bo&scaron;njački desničari od uvjetno desnih bo&scaron;njačkih stranaka. Ti ljudi žive u nekom svom paralelnom učahurenom svijetu punom pogre&scaron;nih predrasuda i unaprijed kreiranih dogmi, zatvoreni u okvire sarajevske čar&scaron;ije, ne poznaju i ne žele upoznati drugoga, a kamoli razumjeti kulturolo&scaron;ke i životne navike drugoga. Oni se smatraju ultimativnim vlasnicima istine i tkogod ne prihvaća njihovu istinu, fa&scaron;ist je i neprijatelj.<br />Na samu Kom&scaron;ićevu kandidaturu ja gledam dvojako. S jedne strane bih volio kada bi se kandidirao za člana Predsjedni&scaron;tva. Njegova kandidatura je očigledno silovanje sustava i dokaz kako ovakav koncept BiH kakav je danas nema budućnosti, &scaron;to bi nas sve moralo natjerati da pokrenemo raspravu o tome. S druge strane, njegova kandidatura bi bila od goleme pomoći aktualnim političkim legitimnim predstavnicima Hrvata u BiH. Naime, u zadnje četiri godine hrvatski legitimni predstavnici obna&scaron;aju vi&scaron;e funkcija nego, mislim, ikada u povijesti BiH. S druge strane, običnom čovjeku Hrvatu nikada nije bilo gore. Uzmite samo primjer pravosuđa. Hrvati su po vertikali na svim vodećim pozicijama, a nikada vi&scaron;e optužnica protiv branitelja i zapovjednika HVO-a. Bez Kom&scaron;ićeve kandidature aktualna politička hrvatska oligarhija ne bi imala apsolutno nijedan predizborni argument. Praktično, morali bi ići s istom kampanjom kao i prije četiri godine. Kom&scaron;ić sa svojom kandidaturom u biti radi medvjeđu uslugu onima protiv kojih se tobože krvnički bori.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoće li Hrvatska republikanska stranka biti uz HNS na izborima, ili će na određen način biti soliranja? Postoje li već neki stavovi?</strong></p> <p><br />Raguž: Hrvatska republikanska stranka ide samostalno u svim izbornim jedinicama gdje je upitna vrijednost ijednog hrvatskog glasa. Kada je na HNS-u bila rasprava o nastupu na izborima, mi smo definirali dva uvjeta, a to su da nećemo ulaziti u bilo kakve izborne aranžmane s bilo kojim političkim subjektom koji je imao dodirnih točaka s Platformom i Alijansom. Drugi uvjet je da cilj političkog djelovanja ne bude zauzeti pozicije vlasti umjesto nekoga kako bi se nastavilo po istim koruptivno-nepotističkim metodama djelovanja svojih prethodnika. Ovo dvoje smatramo minimumom ako se želi mijenjati dru&scaron;tvo za opće dobro i dobro svakog čovjeka pojedinačno. Oba prijedloga su glatko odbijena. To su razlozi na&scaron;eg samostalnog izlaska na izbore. Nije to nikakvo soliranje, nego načelna politika. Najjednostavnije bi nam bilo stati na listu HNS-a, uzeti siguran mandat, &scaron;to kompenzacijski, &scaron;to direktni, eventualno poslije neku izvr&scaron;nu poziciju. Ponavljam, nama Hrvatima je potrebna katarza i novi početak, a to znači odmak od politike čija je jedina svrha kadrovsko pozicioniranje, a ne rad. &Scaron;to se tiče soliranja, bitno je da se poslije izbora po&scaron;tuje zajedni&scaron;tvo pod okriljem HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Evo na kraju, ako se dogodi rje&scaron;avanje Izbornog zakona i da se Hrvatima prestane nametati volja mnogobrojnijeg naroda, hoćete li tražiti rekonstrukciju HNS-a i &scaron;to je po vama ključno promijeniti unutar krovne organizacije hrvatskog naroda u BiH?</strong></p> <p><br />Raguž: Nadam se da ćemo doći u tu situaciju kada ćemo moći razgovarati o političkom djelovanju bez strahovanja od bilo čijeg nametanja, no razumijevajući dru&scaron;tveno-političke odnose u BiH, te&scaron;ko da će se to dogoditi, osim u slučaju nametanja međunarodne zajednice. &Scaron;to se tiče reforme HNS-a, mi smo jo&scaron; 2014. izradili dokument prijedloga reformi ove institucije na način funkcioniranja tzv. &bdquo;Narodnog parlamenta&ldquo;, poput Parlamenta otočja Alanda u Finskoj. No, ono &scaron;to je ključno jeste da se HNS po&scaron;tuje kao krovna institucija hrvatskoga naroda, &scaron;to danas nije slučaj, bez obzira na sami rad. Imate s jedne strane hrvatske ministre i predstavnike u izvr&scaron;noj vlasti koji uopće ne sudjeluju i ne uzimaju u obzir, primjerice, rad Glavnog vijeća ili prijedloge upućene s razine Predsjedni&scaron;tva. S druge strane imate ove druge, tzv. oporbu, koja na sjednicama Predsjedni&scaron;tva zastupa jedne, a čim sjednica zavr&scaron;i, u medijima izjavljuju i zastupaju dijametralno suprotne stavove. Dakle, ključna je promjena percepcije HNS-a, odnosno, da se HNS kao institucija po&scaron;tuje i na osnovu odluka te institucije djeluje, a ne da se njome služi u političko predizborne svrhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-02-018_raguz.jpg'Devedesetka' i HSP u koaliciji sa Seferom Halilovićem! Karamatić ih 'uništio' na Facebookuhttp://grude.com/clanak/?i=6326663266Grude.com - klik u svijetFri, 30 Mar 2018 23:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-30-018_hdz_sefer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Srebrenici je formiran probosanski politički blok "Zajedno za BiH".<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Principe su potpisale Stranka demokratske akcije, Bosanskohercegovačka patriotska stranka Sefera Halilovića, Stranka za BiH, Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatski blok, Hrvatska stranka prava, HSP BiH, Posavska stranka, Pokret Odgovor, te Bo&scaron;njački Pokret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ni&scaron;ta tu ne bi bilo čudno da bo&scaron;njačke stranke nisu počele pisati o "Velikobo&scaron;njačkoj koaliciji" u RS-u u kojoj su Sefera Halilovića, neprocesuiranog ratnog zločinca podržali HDZ 1990 i HSP BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sefer Halilović je zajedno s Ejupom Ganićem u travnju 1993. na sastanku u prostorijama Željezare Zenica s vojnim vrhom Trećim korpusom Armije RBiH zahtijevao napad na Hrvatsko vijeće obrane. Cijelo vrijeme konzultirali su se s Alijom Izetbegovićem koji je to vrijeme bio na pregovorima u Ženevi. Podržavao ih je i general Mehmed Alagić. Halilović je u Visoko doveo islamisitički nastrojene ekstremiste i četiri vojna instruktora, tri iz Irana i jednog iz Kuvajta. U svibnju 1993. zapovjedio je da se uni&scaron;ti generator Hidroelektrane Jablanica. Vodio je napade Armije RBiH u rujnu 1993. u Uskoplju, Trusini i Jablanici. Pod njegovim izravnim zapovjedni&scaron;tvom počinjeni su pokolji nad Hrvatima u Uzdolu i Grabovici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikad nije odgovarao za zločine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovoj koaliciji na Facebooku je progovorio predsjednik HSS-a i jedan od najaktivnijih i najkonkretnijih hrvatskih političara u BiH koji djeluje kroz Hrvatski narodni sabor Mario Karamatić:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sveti Ante platit ću ti misu<br /> samo reci koji na&scaron;i nisu"<br /> "Ako je i od HDZ 1990 i ostataka one Juri&scaron;ićeve platforma&scaron;ke prava&scaron;ije, trenutno pod "komandom" Stanka Primorca Ćane previ&scaron;e je. <br /> Potpisati koaliciju sa Seferom Halilovićem koji je direktno zapovijedao akcijom tzv Armije BiH "Neretva 93" i kao takav direktno odgovoran za zločine nad Hrvatima u Grabovici, Trusini, Uzdolu itd i sa Bo&scaron;njačkim pokretom Sejfudina Tokića koji je organizirao prosvjede u Sarajevu povodom dolaska <span class="text_exposed_show">Predsjednice RH u isto i tražio da se "osudi udruženi zločinački poduhvat u BiH te da prestane podržavati hrvatski fa&scaron;izam iz pro&scaron;losti." te da "su Gojko &Scaron;u&scaron;ak i Franjo Tuđman izbjegli presude za udruženi zločinački poduhvat samo zato jer vi&scaron;e nisu živi" aludirajući upravo na vrijeme kada su se Hrvati branili od velikobo&scaron;njačke agresije i kada su počinjeni gore navedeni zločini je ipak jedna nova razina prodaje nacionalnih interesa za &scaron;aku glasova ili fotelju dvije.<br /> Prigoda čini lopova, izdajnika također", stoji u obraćnju Marija Karamatića na Facebook profilu.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-30-018_hdz_sefer.jpgLjubić zagrmio u Saboru: Dok vi pričate o cijeni banana, Hrvate u BiH službeno Sarajevo pljačka i bira mu predstavnikehttp://grude.com/clanak/?i=6324663246Grude.com - klik u svijetThu, 29 Mar 2018 17:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-018_bozo_ljubic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora i predsjednik Odbora Hrvatskog Sabora za Hrvate izvan Hrvatske dr Božo Ljubić govorio je danas u parlamentu Hrvatske o stanju u BiH, položaju Hrvata i hrvatsko-bošnjačkim odnosima u povodu 23. obljetnice potpisivanja Washingtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat između Hrvata i Bošnjaka i uspostavljena hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>-Hrvati iz BiH nisu bili sretni &scaron;to su se morali u novostvorenoj Federaciji odreći Hrvatske Republike Herceg Bosne, entiteta, zahvaljujući kojemu su uspjeli obraniti veći dio područja koja su nastanjivali i zahvaljujući kojemu su kroz sve godine rata ostvarivali ekonomska i socijalna prava, tim vi&scaron;e &scaron;to su ulazili u zajednicu s vi&scaron;estruko brojnijim Bo&scaron;njacima s kojima su vodili krvavi rat godinu dana, opravdano strahujući od majorizacije i dominacije, kazao je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je podsjetio kako je Washingtonski sporazum u ime Hrvata iz B i H potpisao predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman a ispred Bo&scaron;njaka predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva B i H Alija Izetbegović. Ustav Federacije, koja je ustrojena od 10 kantona /županija, su potpisali, u ime Bo&scaron;njaka Haris Silajdžić, a ispred Hrvata predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Kre&scaron;imir Zubak. Federacija je uspostavljena na teritorijima pod kontrolom Armije B i H i Hrvatskog vijeća obrane, odnosno dva privremena administrativna aranžmana Republike B i H i Hrvatske Republike Herceg Bosne. U Washingtonu je zaključeno da će se nakon zavr&scaron;etka rata čitava B i H &bdquo;kantonizirati&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sponzori Washingtona, SAD, su Hrvatskoj zauzvrat obećali podr&scaron;ku integracije privremeno okupiranih teritorija u ustavno pravni poredak Hrvatske a Hrvatska je Hrvatima u B i H, jamčila za&scaron;titu od brojnijeg naroda uspostavom konfederalnih odnosa Hrvatske i Federacije B i H, kazao je Ljubić, podsjećajući kako je nakon Washingtonskog uslijedio Daytonski mirovni sporazum, kojim je Bi H uspostavljena kao država dva entiteta; RS i FBiH, dok je Konfederacija Republike Hrvatske i Federacije BiH kasnije odbačena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Godine 2002., nametnutim promjenama ustava entiteta i Izbornog zakona, od strane predstavnika međunarodne zajednice, pod motom konstitutivnosti sva tri naroda na čitavoj teritoriji B i H, instrumenti za&scaron;tite kolektivnih prava Hrvata u Federaciji su eliminirani a u drugom entitetu se nije dobilo ni&scaron;ta. Posljedica je da Hrvati danas nisu u stanju vi&scaron;e birati niti legitimne predstavnike u institucije koje su ustavima entiteta i države predviđene za zastupanje naroda, kazao je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je Ustavni sud B i H na osnovu njegove apelacije iz 2014., presudio da je Izborni zakon nužno izmijeniti da bi se svakom narodu omogućilo legitimno političko predstavljanje naroda u institucijama, kao &scaron;to su domovi naroda entiteta i države, te Predsjedni&scaron;tvo BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U ovom momentu, bo&scaron;njačka strana vrlo otvoreno opstruira provedbu slova i duha Odluke Ustavnog suda, &scaron;to prijeti destabilizacijom B i H uz moguće posljedice i na &scaron;iru regiju.Za&scaron;to? Odgovor je vrlo prozaičan, zadržavanjem dominacije vr&scaron;i se selektivna neproporcionalna redistribucija financijskih i prirodnih resursa, kazao je Ljubić u Hrvatskom saboru, te naveo jedan primjer, napomenuv&scaron;i da ih ima na desetine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na osnovu diskriminatornih koeficijenata raspodjele prihoda iz PDV i carina s jedinstvenog računa, prema općinama i županijama, Sarajevska županija je u periodu od 8 godina (2006-2013), ne pripadajuće &bdquo;uprihodovala&ldquo; preko 1,2 milijarde KM, a sve većinske hrvatske županije su izgubile. Kako? Pa tako &scaron;to je Sarajevskoj županiji dodijeljen koeficijent &bdquo;2&ldquo; a većinskoj hrvatskoj Herceg-bosanskoj sa sjedi&scaron;tem u Livnu koeficijent 1,1. Zato se hoće zadržati dominacija, kazao je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naglasio kako je pozicija Hrvata u entitetu Republika Srpska jo&scaron; lo&scaron;ija, jer su tamo Hrvati pred potpunim nestankom i broj je pao ispod 5% prijeratnog broja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubić je upozorio da je za izmjenu Izbornog zakona ostalo jo&scaron; mjesec i pol dana jer su izbori u listopadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako se ustavom zajamčena konstitutivnost, ostvaruje, između ostalog, Izbornim zakonom kao najvažnijim aktom nakon Ustava, podsjetio je da je Hrvatska u ime Hrvata iz BiH potpisala i Washingtonski i Daytonski mirovni sporazum, da je članica Vijeća za implementaciju mira u B i H(vrhovnog suverena u B i H). Upozorio je da se hrvatski prostori u B i H prazne od Hrvata a najvi&scaron;e Hercegbosanska županija koja pokriva 25% teritorija Federacije B i H i &bdquo;čuva leđa&ldquo; većem dijelu jugozapada Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Već je vi&scaron;e od godinu dana otkad sam, jo&scaron; tada&scaron;njem, predsjedniku Sabora Petrovu, poslao prijedlog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, da se na raspravu u Sabora stavi točka o položaju Hrvata u B i H i o Bosni i Hercegovini kao najvažnijem susjedu Hrvatske. Do sada ni&scaron;ta.Raspravljamo mjesecima treba li stanku za &bdquo;poskupljenje banana&ldquo; omogućiti u 9:30 ili u 14 sati!? Godinu dana o simbolima iz II svjetskog rata. Raspravljamo o svjetonazorskim pitanjima, kao da jedan drugome možemo promijeniti svjetonazor. A nestaje nam narod u susjednoj državi a iz Hrvatske iseljavaju osobe svih svjetonazora. Svakoj stranoj investiciji nalazimo zapreke a jedino investicije mogu narod zadržati u državi, kazao je ogorčeno Ljubić u Hrvatskom saboru./<em><strong>HMS</strong></em>/</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-018_bozo_ljubic.jpgOdržana 100. sjednica Vlade ZHŽhttp://grude.com/clanak/?i=6324063240Grude.com - klik u svijetThu, 29 Mar 2018 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-vlada_zhz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu održana 100. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>U srijedu 28. ožujka 2018. godine u &Scaron;irokom Brijegu je, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Zdenka Ćosića, održana 100. sjednica Vlade Županije Zapadnohecegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na sjednici Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Prijedlog Odluke o usvajanju Programa razvoja za&scaron;tite i spa&scaron;avanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Županiji Zapadnohercegovačkoj za razdoblje od 2018. &ndash; 2023. godine i uputila ih u daljnju skup&scaron;tinsku proceduru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici je usvojeno Izvije&scaron;će o radu Vlade Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu, te Program rada Vlade Županije Zapadnohercegovačke za 2018. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Vlada je donijela Odluku o naknadi umjesto plaće za vrijeme kori&scaron;tenja porodiljnog dopusta i naknadu plaće za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena uposlenima kod korisnika Proračuna u Županiji Zapadnohercegovačkoj;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o usvajanju Elaborata obavljenom redovitom godi&scaron;njem popisu imovine, obveza i potraživanja Županije Zapadnohercegovačke na dan 31. 12. 2017. godine;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku na davanje suglasnosti na Naputak za ostvarivanje prava na novčane potpore u poljoprivredi;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o utvrđivanju kriterija za raspoređivanje sredstava Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2018. godinu &bdquo;Tekući prijenosi za političke stranke&ldquo;;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o davanju suglasnosti na Odluku o kratkoročnom kreditnom zaduženju Javne ustanove Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke &ndash; HERAG;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o odobravanju uni&scaron;tenja trajno oduzete imovine i Odluku o davanju suglasnosti na Izvije&scaron;će o izvr&scaron;enju Financijskog plana Javne ustanove Ceste Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je usvojila Izvije&scaron;će o radu Javne ustanove Ceste Županije Zapadnohercegovačke u 2017. godini; Izvije&scaron;će o radu Službe za zapo&scaron;ljavanje Županije Zapadnohercegovačke za 2017. godinu; Plan i program rada Službe za zapo&scaron;ljavanje Županije Zapadnohercegovačke za 2018. godinu te Izvije&scaron;će o radu Javne ustanove Razvojne agencije Županije Zapadnohercegovačke &ndash; HERAG za 2017. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je donijela Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju predstavnika u privremenom Odboru za Instrument predpristupne pomoći (IPA II);</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rje&scaron;enje o imenovanju predstavnika u privremenom Odboru za Instrument predpristupne pomoći (IPA II);</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rje&scaron;enje o razrje&scaron;enju Županijskog odbora za razvitak za provedbe Strategije razvitka Županije Zapadnohercegovačke i Rje&scaron;enje o imenovanju Županijskog odbora za razvitak za provedbe Strategije razvitka Županije Zapadnohercegovačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-vlada_zhz.jpgSDA i dalje FBiH drži u blokadihttp://grude.com/clanak/?i=6322063220Grude.com - klik u svijetWed, 28 Mar 2018 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-28-imag3079.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije više od dva mjeseca zadnji je put zasjedao Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH!<p>&nbsp;</p> <p>Od tada do danas entitet je bio suočen s prosvjedima braniteljske populacije, prijetnjama poljoprivrednika i umirovljenika novim prosvjedima, a vlast je najavila nove zakone koji bi trebali konačno rije&scaron;iti te probleme, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong> Ali sjednice nema niti je poznato kada bi mogla biti održana. Danas bi u Sarajevu trebao biti održan kolegij Zastupničkog doma na kojem bi se trebalo raspravljati o mogućnostima održavanja sjednice i rje&scaron;avanju barem dijela nagomilanih problema. &Scaron;to se može očekivati, pitali smo dopredsjedatelja Zastupničkog doma Mladena Bo&scaron;kovića koji nam je potvrdio održavanje kolegija, ali je i dodao kako ne treba imati velika očekivanja.</p> <p><br /><strong>Stalne blokade</strong><br />- Već mjesecima tražimo održavanje sjednice, ali na&scaron;i koalicijski partneri to ne dopu&scaron;taju. Zastupnici HDZ-a - HNS-a nekoliko su puta apelirali da se održi sjednica, upozoravali smo na posljedice blokade rada Parlamenta, ali sada smo do&scaron;li u poziciju da dva mjeseca nismo zasjedali i uopće nije poznato kada bi sjednice mogle biti održane. Želimo da se o tome jasno izjasne u SDA jer ovaj zastoj je posljedica sukoba bo&scaron;njačkih stranaka, ali i raskola unutar SDA koji se događa posljednjih tjedana - rekao je Bo&scaron;ković za Večernji list. Uskoro istječe rok koji su pripadnici braniteljske populacije postavili federalnim vlastima, a jo&scaron; uvijek nisu ispunjeni postavljeni uvjeti. Vlada je donijela nekoliko financijskih odluka na zadnjoj sjednici, ali one se mogu tumačiti isključivo kao protupožarne mjere. Odluke koje će imati dalekosežne učinke donose se u Parlamentu, ali nitko ne može reći kada bi se to moglo dogoditi. Umjesto toga, predstavnici SDA izlaze s prijedlozima kako zadržati status quo u Federaciji BiH do idućih izbora.</p> <p><br /><strong>Paralelni sustav</strong><br />Nedavno je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara rekao za Večernji list kako je SDA u Federaciji na nelegalan način u potpunosti preuzeo kontrolu nad represivnim aparatom, kako ne želi smijeniti dužnosnike koji su nelegalno imenovani na rukovodeća mjesta te kako će pod svaku cijenu poku&scaron;ati održati takvu situaciju &scaron;to dulje. Čini se kako je to jasno svima osim međunarodnim predstavnicima u BiH koji uporno ignoriraju ove činjenice i tako podržavaju ovakav način rada u Federaciji BiH.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-28-imag3079.jpgHSS BiH i HSS RH razgovarali o Izbornom zakonuhttp://grude.com/clanak/?i=6320563205Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-hrvymk8n_hss_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanstvo predvođeno političkim tajnikom HSS-a u BiH, Branimirom Galićem, posjetilo je HSS u Republici Hrvatskoj. <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu posjete, izaslanstvo HSS-a BiH susrelo se s predsjednikom HSS-a RH, Kre&scaron;om Beljakom. Na sastanku je dogovoren nastavak suradnje ove dvije stranke, a predsjednik Beljak pružio je potporu radu HSS-a u BiH. U sklopu posjete Zagrebu, izaslanstvo je posjetilo i Hrvatski sabor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaćini su im bili saborski zastupnici HSS-a Željko Lenart, Mladen Mađer i Davor Vlaović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saborski zastupnici HSS-a izrazili su zadovoljstvo ovim susretom i pozvali na nastavak i intenziviranje zajedničke suradnje. Raspravljalo se o aktualnim političkim temama, sa posebnim naglaskom na promjenu Izbornog zakona u BiH te o neravnopravnom položaju Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je kako vladajuće elite u Hrvatskoj brigu za Hrvate u BiH pokazuju samo načelno, te kako je potrebno vi&scaron;e zagovarati hrvatske nacionalne interese, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici izaslanstva HSS-a BiH pozvali su saborske zastupnike HSS-a da u Hrvatskom saboru budu glas Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-hrvymk8n_hss_2.jpgMilan Bandić: Bitna mi je opstojnost hrvatskog naroda u BiH, dajem podršku Draganu Čovićuhttp://grude.com/clanak/?i=6319463194Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-018_milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem ekipa portala Dnevnik.ba razgovarala je o aktualnim političkim temama u BiH. Na upit što misli o promjenama Izbornog zakona Bandić kaže kako je žalosno to što Hrvati u BiH stalno moraju dokazivati da su hrvatski sinovi Bosne i Hercegovine i da su za Bosnu i Hercegovinu.<div class="novost-body clearfix"> <div class="novost-opis"> <p>&nbsp;</p> </div> <p>"Mi smo bili prvi glas za opstojnost Bosne i Hercgovine, mi stalno moramo dokazivati da smo konstitutivan narod u BiH i moramo&nbsp;tu konstitutivnost braniti svim demokatskim sredstvima", kaže Bandić u izjavi za<span style="color: #000000;"><strong> Dnevnik.ba </strong></span>i nastavlja:</p> <p>"Međutim, mi ćemo i ubuduće nastaviti to činiti. Preduvjet da bi to učinili je da budemo skupa, sve ono &scaron;to nas ima dolje, a malo nas ima, moramo biti u sinergiji i zajedno", kaže on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;"><strong>Podržati Čovića</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bandić za predstojeće opće izbore kaže kako smatra da bi trebalo podržati trenutnog člana Predsjedni&scaron;tva Čovića jer je na taj način moguće izboriti konstitutivne predstavnike i na svim ostalim razinama vlasti u BiH.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Trebali bi smo podržati trenutnog člana Predsjedni&scaron;tva gospodina Čovića i na taj način izboriti ponovno svoje legitimne predstavnike u svim tijelima vlasti", kaže on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;"><strong>Strate&scaron;ki interes Hrvatske</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bandić smatra i da je strate&scaron;ki interes Hrvatske da BiH funkcionira kao država tri konstitutivna i ravnopravna naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Meni je bitna opstojnost hrvatskog naroda u BiH jer je strate&scaron;ki interes Hrvatske da BiH bude demokratska država, s tri ravnopravna i konstitutivna naroda, jedinstvene BiH. To je preduvjet sigurnosti u Bosni i Hercegovini i stabilnosti na ovim prostorima, strate&scaron;ki interes Republike Hrvatske, opstojnost BiH, ali paralelno s tim i hrvatskog naroda u njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;"><strong>O Pamuku i Mesiću</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući to&nbsp;kako su njemu oduzeli titulu počasnog građanina Sarajeva zbog izjave o trećem entitetu, Bandić kaže da mu to nije čudno jer su je oduzeli i Pamuku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne bih komentirao Mesića i nagradu koju je on dobio, ali mogu komentirati sebe i nobelovca Pamuka. Ako su je mogli oduzeti njemu, za&scaron;to ne bi i meni", rekao je Bandić i dodao kako njemu nagrade ne trebaju: "Ja vam mogu reći da Bandiću nagrade ne trebaju", zaključio je Milan Bandić u razgovoru za <span style="color: #000000;"><strong><a href="http://dnevnik.ba/teme/milan-bandic-hrvati-u-bih-moraju-braniti-svoju-konstitutivnost-svim-sredstvima" target="_blank">Dnevnik.ba</a>.</strong></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevnik.ba</strong></em><br /><em><strong>Foto:Grude.com</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-018_milan_bandic.jpgKurz: EU bi trebao kopirati Australijuhttp://grude.com/clanak/?i=6318263182Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-2551325h688.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od problema jest to što afričke države ne žele primiti nikoga, posebno ako nema bilateralnog ugovora o prihvatu njihovih državljana..<p>&nbsp;</p> <p>U drugoj polovici ove godine Austrija preuzima predsjedanje Europskom unijom i, osim &scaron;to želi ubrzati eurointegraciju Srbije i ostalih balkanskih država, namjerava pitanje migracije staviti u prvi plan. Mladi austrijski kancelar Sebastian Kurz jo&scaron; kao ministar vanjskih poslova 2016. predlagao je za EU preuzimanje modela koji Australija primjenjuje prema izbjeglicama, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaustaviti ih prije granica</strong><br />U Europi ne samo &scaron;to ne bi smio postojati spor oko raspodjele migranata već je potrebna i promjena fokusa na osiguranje vanjskih granica, rekao je Kurz na konferenciji za novinare, predstavljajući austrijske prioritete za predsjedanje EU-om. Kurz je rekao kako nema smisla prepirati se oko postojećeg sustava kvota jer ih istočnoeuropske zemlje ne žele prihvatiti. Zauzima se umjesto toga za sustav po kojem bi se migrante spa&scaron;ene na Mediteranu vraćalo u Afriku, a ne dovodilo u Europu i obećava da će posve zaustaviti ilegalnu imigraciju. &ldquo;Sama za&scaron;tita granica neće rije&scaron;iti pitanje migracije, ali ključno pitanje jest &scaron;to se događa s ljudima nakon njihova spa&scaron;avanja. Dovodi li ih se u sredi&scaron;nju Europu ili vraća u zemlje iz kojih potječu ili druge sigurne regije u kojima mogu biti zbrinuti&rdquo;, kazao je Kurz, a na pitanje kakva rje&scaron;enja predlaže, kazao je kako je jedna opcija &scaron;irenje mandata Frontexa, europske agencije za granice, no postoje i druge, a to će ovisiti o pregovorima s europskim čelnicima, uključujući summit o migraciji i sigurnosti 20. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz talijanskog iskustva &ndash; jer bi i Italija nelegalne izbjeglice vraćala u zemlje iz kojih su do&scaron;li, a takvu pojednostavljenu politiku nude i talijanski desničari kao Matteo Salvini, čelnik Lige &ndash; zna se da to nije jednostavno. Prvo, izbjeglice nemaju dokumente i ne govore istinu o tome odakle potječu. Drugo, afričke države, njihovi konzulati u Italiji, ne potvrđuju je li neki izbjeglica njihov državljanin. Treće, afričke države ne žele primiti nikoga, posebno ako nema bilateralnog ugovora o prihvatu njihovih državljana koji su izbjegli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zar bi se ljude iz zrakoplova bacalo po Africi? U vezi s australskim primjerom treba istaknuti da su izrečeni prigovori i podnesene prijave sudu za ljudska prava u Haagu, a i australski Vrhovni sud presudio je u korist imigranata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Morali platiti od&scaron;tete</strong><br />Dakle, 2013. u Australiju je u&scaron;lo vi&scaron;e od 20.000 izbjeglica, godinu poslije samo 160, a 2015. samo četiri. Australija je odredila da će na otocima Christmas (Australija), Manu (Papua Nuova Guinea) i Nauru biti smje&scaron;teni izbjeglice i analizirat će se mogu li se useliti u Australiju. Dva su prihvatna centra, dakle, offshore i dana su na upravljanje privatnicima za velik novac, a zbog nehumanog pona&scaron;anja prema izbjeglicama u centru na otoku Manuu australski Vrhovni sud odredio je njegovo zatvaranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno je biv&scaron;i premijer Tony Abbott preporučio Europi australski model za&scaron;tite granica. No, i u Australiji su vidjeli kako prihvatni centri na otocima nisu najbolje rje&scaron;enje. Vrhovni sud države Viktorija odredio je plaćanje obe&scaron;tećenja u iznosu od 70 milijuna dolara (45 milijuna eura) migrantima, njima 1300, koji su bili u izbjegličkom centru otoka Manuu, pa možda australski model i nije najbolji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-2551325h688.jpgSrbi o filmovima Ante Pavelića: Nećemo ih dati Hrvatskoj, oni su naše kulturno dobrohttp://grude.com/clanak/?i=6317863178Grude.com - klik u svijetSun, 25 Mar 2018 23:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-25-ante_pavelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska želi po svaku cijenu iz Srbije izvući dokumentaciju o ustašama i NDH tijekom Drugog svjetskog rata, piše u nedjelju beogradski list i tvrdi da je stajalište službenog Beograda da se arhivska građa ne smije cijepati ni dijeliti i da ga u tome podupire međunarodni supervizor.<p>&nbsp;</p> <p>Spornu arhivsku građu čine vi&scaron;e od 200 filmova snimljenih u vrijeme NDH, razni dokumenti, popisi i arhivi svrstani u 340 kutija, pi&scaron;u beogradske Večernje novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o ključnim dokumentima o usta&scaron;kim logorima i zločinima koje su činili pripadnici usta&scaron;kih postrojbi, te o diplomatskoj aktivnosti tada&scaron;njeg Zagreba, funkcioniranju policije, domobrana, državnih institucija i lokalnih samouprava, pi&scaron;u Večernje novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Navode da je ta dokumentacija pohranjena pretežito u Beogradu, u arhivima Jugoslavije i Srbije te Vojnom arhivu i Ministarstvu vanjskih poslova (MSP), a filmove čuva Jugoslovenska kinoteka. Manji dio dokumenata je u Arhivu Vojvodine u Novom Sadu, pi&scaron;e list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska već dulje vrijeme posredstvom Povjerenstva za sukcesiju poku&scaron;ava doći do ovog povijesnog blaga, originalne dokumentacije koja dokazuje i dodatno osvjetljava zločine NDH", pi&scaron;e list i zaključuje da je "namjera Zagreba jasna" - dolaskom u posjed tih dokumenata i filmova "zarobiti istinu", čemu srpska strana "uspje&scaron;no odolijeva jasnim obrazloženjem".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Po načelima arhivistike, fondovi se ne smiju ni cijepati, ni dijeliti. U tome nas podržava i međunarodni supervizor, koji pomaže u radu Povjerenstva za sukcesiju", tvrdi list.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Filmoteka iz doba NDH</h2> <p>&nbsp;</p> <p>U Jugoslavenskoj kinoteci pohranjeni su iz doba NDH filmski žurnali u trajanju od 15 do 20 minuta, ali i neki igrani filmovi i ukupno ih je 200, a Srbija ih ne kani vratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi te filmove nećemo vratiti, jer su oni za&scaron;tićeno kulturno dobro važno za Srbe i Srbiju. Uostalom, za&scaron;to bi filmovi o Jasenovcu bili vi&scaron;e hrvatski nego srpski?", poručuju sugovornici Večernjih novosti u Beogradu i podsjećaju da su pri uredu poglavnika <strong>Ante Pavelića</strong> i Vlade NDH u specijalnom odjelu "radili novinari, filmski snimatelji, propagandisti..."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radi masovne propagande, snimani su prilozi o određenim temama, događajima i ličnostima te su kao filmski žurnali bii prikazivani u kinodvoranama. Njihov sadržaj predstavlja dragocjen izvor za povijest NDH", rekao je za Večernje novosti direktor Muzeja genocida Veljko Đurić Mi&scaron;ina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, hrvatski povjesničar <strong>Hrvoje Klasić</strong>, kojeg citiraju Večernje novosti,&nbsp; tvrdi kako je "sadržaj različit" i da u njemu nema ni&scaron;ta nepoznato.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Hrvatska predlaže stručne sastanke</h2> <p>&nbsp;</p> <p>"Pregledao sam gotovo sav materijal i tamo nema ničega do čega se do sada na različite načine nije moglo doći", tvrdi Klasić, za kojeg Večernje novosti pi&scaron;u da je za potrebe snimanja serije o NDH za Hrvatsku radioteleviziju u Beogradu pogledao originale tih filmova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska predlaže, pi&scaron;e list, da se pitanje povratka filmske ba&scaron;tine koja se nalazi u Srbiji rije&scaron;i kroz razgovor stručnjaka koji surađuju u toj oblasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Problem treba rije&scaron;iti sporazumom između nadležnih tijela - Hrvatskog državnog arhiva i Arhiva Srbije, a potom će se rje&scaron;avati i pitanja u vezi s autorskim pravima", napisalo je dopisu redakciji Večernjih novosti Ministarstvo kulture Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo navodi i da prava i vrsta raspodjele prihoda od kori&scaron;tenja nisu jasno utvrđeni jer nedostaju mjerila i meritorno tumačenje pravnog položaja ovih djela.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Hrvatskoj se ne mogu ustupiti čak ni kopije</h2> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko su za Hrvatsku vrijedni i važni traženi dokumenti, Večernje novosti ilustriraju tvrdnjom da su neki od tih papira "kori&scaron;teni kao argumentacija pri susretima Mje&scaron;ovitog povjerenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Hrvatske biskupske konferencije za rasvjetljavanje povijesne uloge kardinala <strong>Alojzija Stepinca</strong> u genocidu nad Srbima i Romima, kao i Holokaustu", u postupku prije konačne odluke o zahtjevu da se Stepinca proglasi svetim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući dokumentaciji o zločinima i pripadnicima usta&scaron;kih formacija koja je dostavljena Agenciji za restituciju, sačuvane su i tisuće hektara zemlji&scaron;ta oduzetih od ratnih zločinaca, navodi beogradski list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istraživačima je dostupna i mnogobrojna druga dokumentacija, a ne samo filmovi. Mogu obaviti uvid, čak kopirati određen broj dokumenata, ali se državi Hrvatskoj ne mogu ustupiti čak ni kopije dok ne potvrdi pravni kontinuitet s NDH, čije dokumente traži", ocjenjuju Večernje novosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Građa o NDH ima svoj popisani i nepopisani dio. Popisana je uglavnom vojna i diplomatska građa NDH - odnosi s Njemcima i Talijanima, odnos prema četnicima, partizanima, međusobni odnosi u okviru NDH... To je raspoređeno u 555 arhivskih jedinica, odnosno 340 kutija", tvrdi povjesničar <strong>Bojan Dimitrijević</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže i da je dio popisivanja dijela građe u tijeku, te da je ona je zatvorena za javnost. Tvrdi da je prije pet-&scaron;est godina dio arhivske građe&nbsp; digitaliziran, a približno deseti dio 80-ih godina kopirao je Hrvatski državni arhiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dimitrijević tvrdi da je dokumente o logorima i zločinima odmah poslije rata detaljno analiziralo Državno povjerenstvo za otkrivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, te da "tu danas ima najmanje tajni".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za neke hrvatske istraživače "čudan je način na koji je građa dospjela u srpske arhive". Međutim, u Beogradu ističu da tu "nema nikakve misterije" jer su "osobni predmeti i osobna arhiva Ante Pavelića prenijeti u <strong>Titov</strong> kabinet, a arhiva Ministarstva vanjskih poslova NDH predana je Ministarstvu vanjskih poslova SFRJ".</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Beograd i Zagreb različito o tome čija je građa</h2> <p>&nbsp;</p> <p>"Izuzeci su bili kada bi komunistički prvaci iz Hrvatske izabrali ne&scaron;to od zaplijenjenog materijala i to zadržali u Zagrebu, a toga je bilo napretek i desetljećima je čuvano u Državnoj sigurnosti Hrvatske, a nedavno predano Hrvatskom državnom arhivu. Takav je slučaj s osobnom arhivom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca", tvrdi direktor Muzeja genocida <strong>Veljko Đurić Mi&scaron;ina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Memorijalnog centra domovinskog rata <strong>Ante Nazor</strong> drži da je kompletna arhivska građa vlasni&scaron;tvo Hrvatske i kaže za Večernje novosti kako bi "sve ono &scaron;to je nastalo u državama biv&scaron;e Jugoslavije trebalo pripasti tim državama, a ono &scaron;to je zajedničko trebale bi, u kopijama, dobiti sve države".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poruka sa srpske strane je da je "nemoguće ispunjavati" takve zahtjeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako komunističke Jugoslavije nema, a postoje neka pravila u podjeli imovine, jasno je da je nemoguće ispunjavati želje novoprogla&scaron;enih država", kaže Veljko Đurić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nizu otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske kao &scaron;to su za&scaron;tita manjinama, pitanja nestalih i sukcesije nakon raspada SFRJ tu je je pitanje povrata arhivske građe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-25-ante_pavelic.jpg'HNS predvođen HDZ-om BiH će ponovno uvjerljivo pobijediti'http://grude.com/clanak/?i=6314563145Grude.com - klik u svijetFri, 23 Mar 2018 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-23-dragan_covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a Dragan Čović održao je pres-konferenciju nakon sjednice Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH.<p>&nbsp;</p> <p>On je rekao da ustavne promjene nisu tema i da se u BiH bez izmjene Ustava može doći do adekvatnih izmjena izbornog zakonodavstva, bez obzira na to kakav model primijenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je da je cilj bo&scaron;njačkih stranaka u Sarajevu da ponovo biraju člana Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda hrvatskog naroda.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p>Čović je rekao i da će iduće sedmice u BiH biti predstavnici State departmenta, s kojima će se razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je njegov stav vrlo jednostavan, a to je do kraja provesti odluku Ustavnog suda.</p> <p>- Bitno je da se osigura da imamo legitimnost predstavnika, da hrvatski narod ima svog predstavnika - kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="background-color: initial;">On je kazao i da mu ne pada na pamet da HDZ uređuje odnose na bo&scaron;njačkoj političkoj sceni, tako da s te strane ne brine o tome ko će biti parlamentarna većina. </span></p> <p><span style="background-color: initial;">- Oni u konačnici imaju isti interes kada je riječ o HNS-u. Želja je ponovo birati izaslanike u domovima naroda i člana Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda hrvatskog naroda. To se čak i ne krije - rekao je Čović. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="background-color: initial;">Osvrnuo se i na najavljeni zajednički izlazak na izbore Hrvatskog narodnog sabora BiH, kao i učestale kritike koje dolaze iz druge najjače stranke tog bloka &ndash; HDZ 1990.</span></p> <p><span style="background-color: initial;">- Na posljednjoj sjednici koja je bila u Mostaru imali smo jedinstven stav svih stranaka HNS-a, na sjednici u Vitezu nisu bili predstavnici Devedesetke, ne znam iz kojih razloga. Svi drugi prisutni su se izjasnili, a bilo je deset predstavnika stranaka, da zajedno idemo na izbore. Nakon toga je do&scaron;lo očitovanje u medijima iz HDZ-a 1990, ja ga uvažavam ma kakvo ono bilo. Navikli smo mi na njihove turbulencije i kad predsjednik stranke dogovara s nama, njegovi županijski odbori nam pi&scaron;u priopćenja. Bolje da se pi&scaron;e s vrha stranke - rekao je Čović. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra da će<span style="background-color: initial;">&nbsp;imati jednu veliku većinu stranaka koje žele zajedno ići na izbore.&nbsp;</span></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="text-align: center; width: 100%; height: auto; clear: none;">&nbsp;</div> <p><span style="background-color: initial;">- Ova politička opcija će na izborima dobiti uvjerljivu većinu, a svatko ima pravo procjenjivati. I posljednji put je Devedesetka procjenjivala da je dobro praviti kalkulacije s SDA. Oni su to radili, a zavr&scaron;ili su kako su zavr&scaron;ili. Ja ih mogu samo pozvati da razmisle da HNS ima svoje posebno mjesto -kazao je Čović.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-23-dragan_covic.jpgSDA na aparatima! KONAKOVIĆ okupio neke od najjačih Bošnjaka na osnivanju strankehttp://grude.com/clanak/?i=6313263132Grude.com - klik u svijetFri, 23 Mar 2018 00:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-23-018_narod_i_pravda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Mnogi nisu došli jer čuvaju posao. Narod je prepadnut. Nije patriotizam kada objavite lijiljane za Dan državnosti. Patriotizam je reći za koga si i čemu težiš. Moj otac, koji je bio u logoru u Busovači, učio me je da ljude ne dijelim po nacionalnosti."<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima se proslavljeni glumac Enis Be&scaron;lagić obratio na osnivačkoj skup&scaron;tini stranke "Narod i pravda" na čijem je čelu biv&scaron;i prvi čovjek Sarajevske županije, jedan od najbolji kadrova SDA Elmedin Dino Konaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon intoniranja himne Bosne i Hercegovine upriličeno je veselje uz pjesmu koju mnogi nazivaju i neslužbenom himnom Bosne i Hercegovine "S one strane Plive", nakon čega je započelo i obraćanje osnivača stranke Narod i pravda. - Ja nemam osobne interese i pristupam "Narodu i pravdi", to je moto pod kojim ćemo primati nove članove. Vi ste večeras ovdje do&scaron;li, a nikog od vas nismo zaposlili. Lažne scene, nacionalizam, samo njima donosi korist, a to je laž. Tih svađa nema. Oni su stalno u kontaktu. Kad je riječ o osobnom interesu dogovore se za minutu - kazao je Konaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je sustav tako uspostavljen da potkopava budućnost djece i budućnost države. - Taj sustav proizvodi nepravde. Sramota me o tome govoriti dok ovdje sjedi Muriz Memić. A stotine tisuća Muriza Memića u ovoj državi ima - istaknuo je Konaković. A Muriz je otac nedužno ubijenog Dženana Memića, i on je do&scaron;ao dati podr&scaron;ku Konakoviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konaković je kazao da im je prvi programski cilj okupiti tisuće sposobnih i pametnih ljudi koji mogu voditi državu, a klonili su se politike jer nisu htjeli biti dio te priče.</p> <p>- Doći ćemo u svaki dio BiH da dokažemo da je ovo pravednija borba od one koju oni nude. Mi smo vas naoružali večeras oružjem lake artiljerije, a to su olovke. Nek se dobro drže oni &scaron;to su nam pokrali imovinu. Oni će nam to sve vratiti - poručio je Konaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočan osnivanju stranke bio je i biv&scaron;i gradonačelnik Srebrenice Ćamil Duraković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisutnima se obratio i gradonačelnik Bihaća &Scaron;uhret Fazlić, koji je kazao da su osnivači nove stranke odabrali pravi naziv, jer su narod i pravda najvažniji.</p> <p>- Imate podr&scaron;ku Grada Bihaća, Bi&scaron;ćana i Kraji&scaron;nika. Mi se tamo osjećamo zapostavljeni, izdani. Nadamo se da ćemo s tobom, Dino, moći graditi bolju budućnost - rekao je Fazlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi je ovo udarac za SDA u kratkom vremenu, nakon &scaron;to im se raspala najveća baza u Banovićima i nakon &scaron;to im je oti&scaron;lo toliko zastupnika da oni vi&scaron;e ne upravljaju političkim procesima u zemlji. Nesumnjivo, era Izetbegovića bliži se kraju, a njome, mnogi se nadaju, zavr&scaron;avaju godine politikanstva, preglasavanja, prijetnji ratom i oružjem i opstrukcija europskog puta i prosperiteta Bosne i Hercegovine</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-23-018_narod_i_pravda.jpgVjetar rastrgao zastavu koju je Bakir Izetbegović postavio u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6312663126Grude.com - klik u svijetThu, 22 Mar 2018 16:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-zastava_na_fortici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zastava Bosne i Hercegovine, koja je uoči Dana neovisnosti postavljena na brdu Fortica iznad Mostara, ''nestala'' je u četvrtak s jarbola.<p>&nbsp;</p> <p>Jak vjetar, koji je posljednja dva dana puhao nad gradom na Neretvi bio je jači od platna veličine 12x6 metara koji se vijorio na jarbolu visine 26 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanom podizanju zastave nazočio je vrh SDA sa lokalnim, županijskim i državnim čelnicima stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bila je to jedna od najvećih zastava u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-zastava_na_fortici.jpgBranimir Glavaš: Nema niti jednog razloga da se Istanbulska konvencija ne ratificirahttp://grude.com/clanak/?i=6308563085Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-018_branimir_glavas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još jedan glas više za ratifikaciju Istanbulske konvencije Andreju Plenkoviću dolazi iz Osijeka i to od Branimira Glavaša, saborskog zastupnika i predsjednika HDSSB-a, koji je poručio da će u Saboru podržati ratifikaciju konvencije oko koje se već neko vrijeme lome, prvenstveno unutarstranačka koplja u HDZ-u i na desnoj strani nacionalnoga političkog pola.<p>&nbsp;</p> <p>- Podržat ćemo konvenciju bez ikakvih uvjeta, odnosno bez obzira hoće li postojati neka popratna interpretativna izjava ili ne. Hrvatska je sekularna država i HDSSB želi da i u budućnosti ostane sekularna država. Jasna, precizna i nedvojbena odvojenost crkve od države je regulirana Ustavom. Zalažemo se da te vrijednosti ostanu trajno zabilježene u hrvatskom Ustavu te da se hrvatski građani i pojedine institucije pridržavaju te ustavne odredbe &ndash; rekao je Glava&scaron;, dodav&scaron;i i kako prema članku 80. Konvencije postoji mogućnost otkazivanja ili povlačenja potpisa ratifikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nakon ratificiranja konvencije postoji mogućnost traženja odgode izvr&scaron;avanja određenih obveza u trajanju od pet godina, &scaron;to se prije svega odnosi na financijske obveze, koje će proizaći iz usvajanja Konvencije, pa država može dobiti odgodu od pet godina, a Konvencija ostavlja mogućnost i daljnje prolongacije za dodatnih 5 godina. Radi se o deset godina mogućnosti da se neke stvari prolongiraju. Ako se pokažu negativni efekti Konvencije na hrvatsko dru&scaron;tvo i državu, Hrvatski sabor ima mogućnost u idućih 10 godina povući svoj potpis i suglasnost na Istanbulsku konvenciju. Stoga ne vidim niti jedan razlog da se Istanbulska konvencija ne ratificira idućih dana ili tjedana, a HDSSB će sa svojim jednim glasom dati doprinos u ratificiranju &ndash; poručio je Glava&scaron;, dodav&scaron;i i da &bdquo;neki pojedinci Konvenciju poku&scaron;avaju instrumentalizirati radi političkih obračuna i sukoba s pojedinim ljudima ili političkim opcijama.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, ovih dana neki Hrvati iz BiH počeli su soliti pamet Hrvatskoj i Andreju Plenkoviću oko Istanbulske konvencije, premda je prije vi&scaron;e od pet godina ista ta konvencija usvojena u njihovoj zemlji BiH i jo&scaron; se ni&scaron;ta negativno nije dogodilo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-018_branimir_glavas.jpgJe li predsjednik HDZ-a 1990 današnjim priopćenjem najavio NOVU PLATFORMUhttp://grude.com/clanak/?i=6308363083Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-ilija_cvitanovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon odluke Predsjedništva HNS-a BiH u Vitezu o zajedničkom izlasku na izbore, HDZ 1990. danas je demantirala to priopćenje.<p>&nbsp;</p> <p>Simptomatična je rečenica iz priopćenja Ilije Cvitanovića da će HDZ 1990 na ove izbore izići u zajedni&scaron;tvu sa onim strankama i pojedincima koji su spremni konačno kazati DOSTA politici HDZ BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da SDP, DF, GS, SDA i slične stalno govore DOSTA politici HDZ-a i uporno zanemaruju volju hrvatskog naroda, onda je pitanje je li ovim priopćenjem najavljena nova 'platforma', ili je u HDZ-u 1990 zavladala gorčina posljednjim priopćenjem HNS-a pa se u afektu reagiralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bilo da bilo, Hrvatima umornima od političkog inženjeringa kojim se njihova politička prava uporno umanjuju s ciljem da ih se svede na status manjine i potpuno obespravi u BiH, ovakve te&scaron;ke rečenice i podjele nisu potrebne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Priopćenje Ilije Cvitanovića prenosimo u cijelosti:</strong> </em></p> <div class="entry-metadata">&nbsp;</div> <p>U Vitezu je u ponedjeljak 19.ožujka 2018. godine održana sjednica Hrvatskoga narodnoga sabora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sjednice mediji su prenijeli vijest kako se na sjednici većina članova Predsjedni&scaron;tva HNS-izjasnila kako je za zajednički nastup na predstojećim izborima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući se sjednica održavala na blagdan svetog Josipa, a kako sam za taj dan već imao planirane obveze nisam ni mogao biti u Vitezu i o toj činjenici sam na vrijeme((jo&scaron; u pripremi sjednice))izvijestio tajni&scaron;tvo HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nisam bio na sjednici, jasno je da nisam niti mogao kao član Predsjedni&scaron;tva raspravljati na ovu temu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući se u priopćenju koje je objavljeno nakon sjednice niti jednom riječju ne spominje tko je, a tko nije bio na sjednici, niti se navodi koje su to stranke podržale mogući zajednički nastup, pojedini mediji vijest su objavili na način da se u javnosti mogao steći dojam, kako je postignut dogovor o zajedničkom nastupu, želim u osobno i u ime HDZ 1990,jasno osuditi takav vid izvje&scaron;tavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, kada već Predsjedni&scaron;tvo HNS, nije jasno i korektno u svom priopćenju navelo tko je bio nazočan na sastanku,tko čini većinu u predsjedni&scaron;tvu te tko je podržao ovakav prijedlog, imam obvezu, a radi istinitoga i objektivnoga informiranja javnosti kazati sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ 1990 je na sjednici Sredi&scaron;njega odbora održanoj u Kupresu, 14. listopada 2017 godine donio Odluku o samostalnom izlasku na Opće izbore 2018.godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova odluka najvi&scaron;eg stranačkoga tijela, između dva sabora, jasno obvezuje, kako mene kao Predsjednika, tako i sve članice i članove HDZ 1990.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O na&scaron;oj Odluci, o samostalnom nastupu upoznato je Predsjedni&scaron;tvo HNS, te stoga jo&scaron; vi&scaron;e čudi jučera&scaron;nje priopćenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svega navedenog jo&scaron; jednom izražavamo svoje negodovanje načinom na koji se priopćenjem sa sjednice oglasilo Predsjedni&scaron;tvo HNS kao i zbog poku&scaron;aja pojedinih medija da načinom objave toga priopćenja u javnosti poku&scaron;aju stvoriti dojam kako je jučer u Vitezu dogovoren zajednički nastup na predstojećim izborima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onima koji jo&scaron; uvijek iz njima znanih razloga nisu razumjeli Odluku Sredi&scaron;njeg odbora HDZ 1990,po tko zna koji put ponavljam:</p> <p>HDZ 1990 će na ove izbore izići jedino u zajedni&scaron;tvu sa Hrvatskim narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ 1990 na ove izbore će izići u zajedni&scaron;tvu s narodom poru&scaron;ene, protjerane i napaćene Posavine, u zajedni&scaron;tvu s narodom ponosne Sredi&scaron;nje Bosne, u zajedni&scaron;tvu s narodom prkosne Hercegovine i u zajedni&scaron;tvu sa građanima svakog pedlja Bosne i Hercegovine, kojima je DOSTA laži i obmana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ 1990 će na ove izbore izići i u zajedni&scaron;tvu sa onim strankama i pojedincima koji su spremni konačno kazati DOSTA politici HDZ BiH, kazati DOSTA politici i nositeljima politike koja je kroz vi&scaron;e od dvije decenije svoga djelovanja, sa stoljetnih ognji&scaron;ta potjerala i trbuhom za kruhom u svijet otjerala vi&scaron;e Hrvata nego sve ratne strahote devedesetih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ 1990 će se kroz takav nastup na izborima boriti da se svakom čovjeku vrati dostojanstvo i vjera u bolje sutra.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-ilija_cvitanovic.jpgUhićen bivši predsjednik Francuske Nikolas Sarkozyhttp://grude.com/clanak/?i=6307163071Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-nicolas.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bviši predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy jutros je uhićen, javlja Sky News.<p>&nbsp;</p> <p>Sarkozyja je privela francuska policija zbog sumnje u malverzacije oko financiranja njegove kampanje 2007. godine. Istražiteljima je sumnjivo financiranje kampanje od strane libijske fondacije. Istragu vodi Sredi&scaron;nji ured za borbu protiv korupcije i financijskih i fiskalnih malverzacija u Nanterreu blizu Pariza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sarkozy bi se trebao očitovati o optužbama, a policija ga može u pritvoru zadržati 48 sati. Njegov odvjetnik zasad nije komentirao slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e Le Monde, ovo je prvi put da je Sarkozy na ispitivanju glede ovih optužbi otkako je otvorena istraga u travnju 2013. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sarkozy je bio na čelu francuske države od 2007. do 2012. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-nicolas.jpegČengić, karikatura s 'ljevice': Slavo Kukić bi bošnjačkim glasovima pobijedio Dragana Čovićahttp://grude.com/clanak/?i=6306763067Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-018_cengic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oni koji nemaju svoj identitet pa se bore za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u čemu ih podržava intelektualno ograničeni Bakir Izetbegović, uskoro prošlost bh. politike, nastavljaju u istom tonu.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je Irfan Čengić, generalni tajnik SDP-a, poznat po tome da je prvi u BiH uveo pojam "guzoljub" istaknuo kako bi Dragana Čovića mogao pobijediti Slavo Kukić, pa je pozvao Željka Kom&scaron;ića da se povuče, a da Slavo uleti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je vidljivo da mladom proleteru ne smeta Kukićeva biografija, donosimo članak iz Slobodne Bosne kako bi bilo jasnije koga Čengić želi poslati na megdan Draganu Čoviću, a kojeg želi pobijediti svojim glasom i glasom jo&scaron; nekoliko desetaka tisuća Bo&scaron;njaka bez identiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodna Bosna svojevremeno je pisala o Kukićevoj ulozi na FTV-u i u HT Eronetu, zatim i o stanovima na zagrebačkoj Knežiji koji vrijede 360 tisuća KM, ali takve stvari se u medijskom prostoru uporno pre&scaron;ućuju. Važno je da je Kukić Hrvat po mjeri "političkog Sarajeva" i sav se kriminal opra&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Članak iz Slobodne Bosne</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <div class="row"> <div class="col-md-12"> <p>BiH je nakon 253 dana bez predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH napokon dobila mandatara- Slavu Kukića, čovjeka prema kojem mediji i javnost nisu bez mi&scaron;ljenja i stava.</p> </div> </div> <div class="col-md-12 gallerySlider">&nbsp;</div> <p>Jedni ga nazivaju "hrvatskim izdajnikom" i "Zlatkovim Hrvatom", drugi običnim buntovnikom, treći vizionarom i izuzetnim intelektualcem...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedni&scaron;tvo BiH je&nbsp; odlučilo da većinom glasova povjerenje da upravo Kukiću, u izboru između Borjane Kri&scaron;to (HDZ BiH) i Mladena Ivankovića Lijanovića (Radom za Boljitak).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavo Kukić je izabran kao nestranački kandidat kojeg javnost i mediji otvoreno povezuju sa SDP-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BIOGRAFIJA SLAVE KUKIĆA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavko Kukić je rođen je 1954, godine u Vinjanima kod Posu&scaron;ja u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doktor je sociolo&scaron;kih nauka i redovITI profesor Sveučilista u Mostaru gdje je imao zavidno radno vrijeme, a studentima je bio dostupan čak dva dana u&nbsp; tjednu po jedan sat i to: ponedeljkom i srijedom od 12:00 - 13:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Honorarni je suradnik Sveučili&scaron;ta u Splitu, a u Sarajevu često boravi jer je i honorarni predavač na Fakultetu političkih nauka na postdiplomskom studiju Diplomacija u savremenom svijetu. Do sada je, sam ili kao koautor, objavio desetke knjiga, priručnika, studija i istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izvući ćemo BiH iz balkanske močvare kojom je plovila posljednjih 20 godina", rekao je Kukić optimistično nakon &scaron;to je njegova kandidatura, pro&scaron;li tjedan krenula ka Predsjedni&scaron;tvu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KUKIĆ NA ČELU UPRAVNOG ODBORA RTV FBIH</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija podržao je Kukićevu kandidaturu rekav&scaron;i da podržavaja "čovjeka koji je radio veliki broj projekata iz oblasti civilnog dru&scaron;tva, neovisnih medija i riječ je o vrlo uglednom javnom i kulturnom radniku".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kukić je u medijima prozivan kao osoba koja je utjecala na lo&scaron;e stanje na Federalnoj TV dok je sedam godina obavljao funkciju predsjednika Upravnog odbora te kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;"Kukić će uskoro, nakon skoro sedam godina, otići sa čela Uprave RTVFBiH bez polaganja računa, mada je i po "komandnoj odgovornosti" najodgovorniji za stanje u FTV-u. Jedan od najče&scaron;će u medijima eksponiranih analitičara političkih i dru&scaron;tvenih zbivanja u BiH, najmanje se, međutim, bavio problemima "u svojoj kući", navodi <strong>Slobodna Bosna.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<strong>KUKIĆ KAO ČLAN UPRAVNOG ODBORA HT MOSTAR</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nego &scaron;to ga je OHR imenovao za predsjednika UO RTVFBiH 2001. godine, mostarski sveučili&scaron;ni profesor Slavo Kukić bio je član Upravnog odbora Hrvatske televizije (HT), uga&scaron;ene istovremeno s početkom emitiranja programa federalnog javnog emitera 2001. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolaskom na mjesto predsjednika Upravnog odbora Federalne radio-televizije, Kukić se nakon plaće u HT-u od 4.000 KM morao zadovoljiti sa "samo" 2.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema potvrđenim podacima, za svaki dan boravka u Sarajevu Kukiću je isplaćena dnevnica od 40 KM, a uz to i 30 posto od cijene litra benzina za svaki pređeni kilometar tijekom putovanja na relaciji Posu&scaron;je-Sarajevo privatnim automobilom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je Federalnu televiziju svaka Kukićeva posjeta Sarajevu ko&scaron;tala 250 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kukić je svoje sinove poslao na &scaron;kolovanje u Hrvatsku, a prema medijskim navodima, pomogao im je da kupe stanove u zagrebačkom naselju Knežija, koji su ko&scaron;tali oko 360.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, mediji su Kukića povezivali sa vi&scaron;emilijunskim zlouporabama u HT Eronetu, poduzeću iz kojeg je njegov sin stipendiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Kukić je sam potvrdio da je njegov sin dobio "samo dvije stipendije HT-a Mostar".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slobodna Bosna</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-018_cengic.jpgČović: Siguran sam da ćemo zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom ući u EUhttp://grude.com/clanak/?i=6305663056Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 17:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-dragan-covic-zastave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U iduća dva mjeseca bit će organizirana konferencija o pitanju demografije u Bosni i Hercegovini posebno u kontekstu odlaska iz države, najavio je to danas član Predsjedništva BiH Dragan Čović. <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja je da je to trend koji je prisutan u svijetu iznoseći podatak da se procjenjuje da je oko 20 milijuna ljudi koji su pokrenuti sa svojih ognji&scaron;ta, dodajući da je u BiH jo&scaron; dodatni problem veliki odlazak mladih uz disbalans broja rođenih i umrlih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je 2013. godine kada je organiziran popis stanovni&scaron;tva bilo 540.000 Hrvata ili 15,5 posto, ali sada ih je manje za 70.000 do 80.000, tvrdi Čović, ali i kaže da drugi konstitutivni naroda Bo&scaron;njaci i Srbi, vi&scaron;e napu&scaron;taju BiH. On dodaje da je 2013. godine bilo 3,7 milijuna stanovnika, a sada ih je smatra tek tri milijuna i sve to razlozi su za organiziranje stručnog skupa na kojem bi se ukazalo na ove problem i na kojem bi eksperti, a ne političari, dali prijedlog za rje&scaron;enje tog pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je usvojena Strategija vanjske politike iako je sramotom nazvao činjenicu da se na nju čekalo toliko dugo i ona donosi sve odrednice važne za vođenje vanjske politike, a potvrdio je i da su primljene k znanju osnove zakona koji definira vanjsku politiku. - Sada će zakon proći kroz Ministarstvo vanjskih poslova, Vijeće ministara i parlamentarnu proceduru. Vjerujem da će to biti tema na prvoj sjednici Vijeća ministara, ali ne znam kako će to proći u parlamentu s obzirom na odnose pozicije i opozicije - kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je do sada u smislu vanjske politike bio prilično personalan nastup često se nastupalo individualno s pozicije tko je koga imenovao &scaron;to je, napomenuo je, katastrofalno za jednu državu kakva bi trebala biti BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se na pitanje Izbornog zakona i prijedloga koji se nude napominjući da se za Hrvatski narodni sabor (HNS) odnosno Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) čiji je Čović predsjednik minimum izmjena mora odnositi na izbor članova Predsjedni&scaron;tva BiH i Doma naroda Federalnog parlamenta za osiguranje legitimnog predstavljanja naroda. On smatra da bi nametanje rje&scaron;enja od visokog predstavnika u BiH bio korak unazad jer ukoliko bh. politički predstavnici nisu u stanju implementirati presude Ustavnog suda kako se onda može očekivati da BiH bude punopravna članica Europske unije podsjećajući da je Ustavni sud poni&scaron;tio nametnute odluke Ureda visokog predstavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ovogodi&scaron;njih općih izbora očekuje 80 poto glasova Hrvata &scaron;to je legitimno predstavljanje tog naroda u institucijama vlasti na svim razinama te dodaje da o takozvanom trećem entitetu uvijek pričaju oni čiji to nije permanentni interes i to se događa posljednjih 15 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siguran je Čović i u to da će 2025. godine BiH zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom biti članica Europske unije iako prema dosada&scaron;njem iskustvu sedam godina nije dovoljno, a i ove zemlje su daleko ispred BiH na europskom putu, ali tu je &scaron;ansa za BiH i sve je do nas. - Uvjeren sam da ćemo poslije izbora imati jasan plan kako iduće godine ući u pregovarački proces i početi otvarati poglavlja i kroz ta poglavlja ćemo rje&scaron;avati i pravnu državu i borbu protiv kriminala i korupcije, način biranja sudija i tužitelja te odnos sudova na svim razinama. Na to će nas natjerati pregovaračka poglavlja kada budemo govorili o pravnom meritumu - podvukao je. Izrazio je optimizam da ukoliko se na vrijeme usvoje izmjene Izbornog zakona u idućih mjesec i pol dana,</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH bi trebala dobiti do ljeta kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji. - Nema pro&scaron;irenja bez BiH. Ne da smo mi zadnji s tamo nekom grupom nego tvrdim da smo prvi, ali trebamo konkretno raditi nije dovoljno da netko samo izlazi sa optimističnim izjavama. Zbog cjelokupnog ambijenta ne mogu zamisliti mogućnost da dva istočna susjeda uđu u EU, a da mi nismo paralelno s njima - naglasio je član Predstavni&scaron;tva BiH Dragan Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavo je i da će u Vitezu danas biti održana sjednica Predsjedni&scaron;tva HNS-a, a u petak Sredi&scaron;nji odbor HDZ-a kada će se donijeti osnove strategije o pitanju izbora i od toga trenutka počet će se pričati o kandidatima, kodeksu i politici odnosno pripremi za narede listopadske opće izbore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FENA<br />FOTO: Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-dragan-covic-zastave.jpgGrabar Kitarović pozvala Čileance da ulažu u hrvatski turizam, brodogradnju i lukehttp://grude.com/clanak/?i=6299662996Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 19:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-726463.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ceremonijom dočeka u Uredu predsjednika Čilea i susretom s čileanskim predsjednikom Sebastianom Piñerom započeo je drugi dan službenog posjeta predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Čileu..<p>&nbsp;</p> <p>Nakon susreta hrvatske predsjednice i čileanskog predsjednika, izaslanstva dviju država održala su bilateralni sastanak, a dvoje predsjednika nazočilo je potpisivanju Programa Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Čilea o suradnji u području kulture kojeg su potpisali državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Zdravka Bu&scaron;ić i ministrica kulture Republike Čilea Alejandra Perez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoimenovanom čileanskom predsjedniku Sebastianu Pi&ntilde;eri, koji je prije pet dana preuzeo predsjedničke dužnosti, predsjednica Grabar-Kitarović čestitala je na ponovnom izboru na dužnost predsjednika Čilea te ga tom prigodom pozvala u uzvratni službeni posjet Hrvatskoj, koji je čileanski predsjednik prihvatio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom razgovora potvrđeni su dobri i prijateljski odnosi Hrvatske i Čilea, bez otvorenih pitanja, ali s velikim potencijalima. Obostrano je izražena nada kako će posjet hrvatske predsjednice značajno pobolj&scaron;ati postojeću razinu suradnje i partnerstva Hrvatske i Čilea te omogućiti usredotočenost na pro&scaron;irenje gospodarske suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, govoreći o gospodarskoj suradnji, predsjednica Grabar-Kitarović osvrnula se na održani Čileansko-hrvatski gospodarski forum, na kojem je sudjelovalo hrvatsko gospodarsko izaslanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodarske odnose dviju država ocijenila je skromnima, a potencijale gospodarske suradnje nedostatno iskori&scaron;tenima. U tom smislu, dvoje predsjednika složilo se kako je na obje države da pruže potporu i uklone moguće prepreke za daljnju suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom razgovora s čileanskim predsjednikom Kolinda Grabar Kitarović je istaknula kako dvije države povezuje brojna i uspje&scaron;na hrvatska zajednica u Čileu, dok značajan doprinos čileanskom gospodarstvu daju čileanski poduzetnici hrvatskog porijekla koji predstavljaju veliki potencijal za unapređenje gospodarske suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu predsjednica Grabar-Kitarović navela je ulaganja Luk&scaron;ić Grupe u hrvatski turistički sektor, a posebno je istaknula vojnu industriju i rudarstvo obzirom da se na čileanskom trži&scaron;tu već nalaze proizvodi HS produkta, Dok-Inga i &Scaron;estan-Buscha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao perspektivna područja za međusobna ulaganja predsjednica je navela brodogradnju, turizam, pomorske luke Rijeku i Ploče te robnu razmjenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<strong>Net.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-726463.jpgTko je čovjek koji proziva Čovića, Grude i Mostar? Opljačkao Tuzlu pa postao antihrvat...http://grude.com/clanak/?i=6299462994Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-slavko_stjepic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši šef Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline grada Tuzla Slavko Stjepić svojevremeno je sjedio na optuženičkoj klupi. Razlog, oštetio je svoju službu za čak 770 tisuća KM.<p>&nbsp;</p> <p>Jednoj od najvećih pljački kada su lokalne zajednice u BiH u pitanju nikada nije presuđeno, a razlog je taj &scaron;to je Slavko Stjepić okrenuo ploču i krenuo žestoko kao "Hrvat Tuzle" udarati po onima koji se izja&scaron;anjavaju kao bh. Hrvati i koji se zalažu za jednakopravnost hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne &scaron;uti ni ovih dana, a razlog je taj &scaron;to mu je to naredio Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle koji je svojevremeno bio velika podr&scaron;ka Željku Kom&scaron;ića, kao nelegalnom i nelegitimnom članu Predsjedni&scaron;tva BiH. Upravo je cilj to ponovno učiniti, a koji su najbolji mehanizmi nego pronaći podobne Hrvate, jo&scaron; ako su ucijenjeni.</p> <p><br />"Kroz izmjene izbornog zakona Čović želi da Hrvati uop&scaron;te ne postoje u tuzlanskom, sarajevskom području, itd. Je li to znači ideja iz 1993.? Da se trebamo preseliti u Grude da bismo bili Hrvati koji mogu biti birani, da se izaberu, itd", kazao je Slavko Stjepić, &scaron;ef Službe civilne za&scaron;tite Grada Tuzle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogađate za okretanje leđa Hrvatima on je umjesto da odgovara za krađu 770 tisuća maraka, nagrađen pozicijom u drugoj službi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A gradonačelnik Tuzle koja je prva bila zapaljena u neredima 2014. godine svoj grad često spominje kao najveći kohezijski čimbenik u BiH. Unatoč tome &scaron;to je njegova Tuzla gorila 2014., a on je nije imao snage obraniti nego se kukavički povukao, tuzlanski Broz je istaknuo da nikome neće dopustiti da od Tuzle pravi Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, Mostar u kojemu godinama nema međunacionalnih sukoba, a u kojemu su ostali živjeti skoro svi ratni Bo&scaron;njaci, dok su Hrvati Tuzle sustavno protjerivani ili su prisiljivani da budu "Hrvati" preko kojih će se moći vr&scaron;iti velikobo&scaron;njačka hegemonija nad najmalobrojnijim narodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-slavko_stjepic.jpgRotacija u Predsjedništvu BiH, Izetbegović od sutra predsjedavajućihttp://grude.com/clanak/?i=6298062980Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-predsjednistvo-bih-clanovi-aa-main_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović od sutra preuzima dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, po načelu rotacije, u narednih osam mjeseci.<p><br />Rotacija se odvija na osnovu člana V stav (2) b. Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi s članom 5. stav (2) Poslovnika o radu Predsjedni&scaron;tva BiH ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 10/13, 32/13 i 22/14), podsjećaju iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-predsjednistvo-bih-clanovi-aa-main_01.jpgSlovenski premijer Miro Cerar podnio ostavku zbog gradnjie nove prugehttp://grude.com/clanak/?i=6296362963Grude.com - klik u svijetThu, 15 Mar 2018 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-15-dypqedcwsaahzgw.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slovenski premijer Miro Cerar podnio je ostavku nakon odluke slovenskog vrhovnog suda o poništavanju referenduma na kojemu su slovenski birači u rujnu prošle godine tijesnom većinom potvrdili zakon o gradnji nove pruge od Kopra do Divače. <p>&nbsp;</p> <p>Odluka Vrhovnog suda je iznimno snažan udarac Cerarovoj vladi koja se snažno zauzimala za taj projekt, a slovenski je premijer izjavio da je njegova ostavka ne&scaron;to &scaron;to bi učinio svaki vjerodostojan političar. "Kap je prelila ča&scaron;u, ključni projekt dobio je udarac koji su izazvali isti oni koji žele zaustaviti razvoj na&scaron;e države", rekao je Cerar, navodeći gospodarske uspjehe koje je postigla njegova vlada i pohvale koje je nedavno dobila od Europske komisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cerar će ostati tehnički premijer do održavanja izvanrednih izbora. O ostavci je obavijestio i slovenskog predsjednika Boruta Pahora. Među ostalim je rekao da je u dosada&scaron;njem mandatu radio za dobro državljana, &scaron;to pokazuju rezultati. "Po&scaron;tovane državljanke i državljani, država je danas u bitno boljem stanju nego godine 2014. Vlast vraćam vama u ruke", rekao je nakon sjednice vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O ostavci nisu bili obavije&scaron;teni ni koalicijski partneri</strong></p> <p>Cerarova ostavka iznenadila je i njegove partnere u vladi. Ministar poljoprivrede Dejan Židan, inače predsjednik Socijalnih demokrata (SD) i jedan od dva potpredsjednika vlade, izjavio je kasno navečer da ministri na sastanku vlade koji se održavao prije Cerarova obraćanja javnosti, nisu bili obavije&scaron;teni da će dati ostavku, a da se nije konzultirao ni s koalicijskim partnerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Događaji su nagovje&scaron;tavali da ni ovaj put u Sloveniji nećemo imati normalne izbore i da će se poku&scaron;ati skratiti mandat Cerarovoj lijevoj koaliciji kako bi se izazvalo &scaron;to vi&scaron;e kaosa", kazao je predsjednik oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Jan&scaron;a. Prema Jan&scaron;inoj teoriji, oni interesni krugovi u Sloveniji koji su prije četiri godine promovirali Cerara kao novo lice u politici, sad žele glasove birača prebaciti na novu stranku gradonačelnika Kamnika Marjana &Scaron;areca i stvoriti novu "marionetsku vladu" kako bi se spriječio eventualni uspjeh stranaka desnog centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>(<strong>HRT</strong>)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-15-dypqedcwsaahzgw.jpgDiana Zelenika održala koncert u Kanadi, Ana Babić više ne spava mirnohttp://grude.com/clanak/?i=6295662956Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 19:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-018_zelenika_diana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Diana Zelenika, liječnica, članica Predsjedništva HDZ-a 1990 i zastupnica u Državnom parlamentu Bosne i Hercegovine bila je u Kanadi. Naravno, za razliku od posjeta predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića Australiji, novine višemilijunskog poreznog dužnika sipale su komplimente na račun Zelenikinog posjeta.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je Zelenika rekla: "Iako živim u Mostaru i Hercegovini, a radim i djelujem u Sarajevu, u Kanadi sam se osjećala kao u rodnom kraju. Toliko sam ispunjena emocijama da mi je te&scaron;ko opisati &scaron;to sam doživjela od Hrvata u Kanadi", onda je najbolje ovaj posjet opisati jednom od najpopularnijih &scaron;ala, a radi se o priči Balkanac u Kanadi. Prije toga, poslu&scaron;ajte kako je Diana zapjevala s Kanađanima. Nakon ovog akanje himne Ane Babić apsolutno pada u drugi plan. Jasno je, ako ne uspije politička karijera Diani je budućnost u showbiznisu zajamčena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/A-PNeG5BcIs" frameborder="0" width="661" height="354"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Balkanac u Kanadi</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>12 kol &mdash; Uselili smo u na&scaron;u novu kuću u Kanadi. Tako sam uzbuđen. Ovdje je<br /> tako lijepo. Planine su prekrasne. Jedva čekam da ih vidim prekrivene snijegom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>14 lis &mdash; Kanada. To je najljep&scaron;a zemlja na svijetu. Li&scaron;će je poprimilo sve one divne nijanse žute i zelene boje. Vozio sam kroz prirodu i vidio par jelena. Tako su graciozni. To su najljep&scaron;e životinje na svijetu. Ovo mora da je raj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>11 stu &mdash; Dan sjećanja (Kanadski državni praznik). Lov na jelene će početi uskoro. Ne mogu da zamislim da neko može ubiti tako divnu životinju. Nadam se da će ukoro snijeg. Tako je divno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>02 pro &mdash; Noćas je pao prvi snijeg. Ustao sam i vidio sve pokriveno bjelim pokrivačem. Izgleda kao najljep&scaron;a razglednica. Iza&scaron;li smo napolje, očistili stepeni&scaron;te i prilazni put, a onda se grudvali (ja pobjedio!). Kada je pro&scaron;la grtalica morali smo ponovo da očistimo kapiju. Koja divna zemlja. Volim Kanadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>12 pro &mdash; Noćas opet snijeg. Opet pro&scaron;la grtalica i zatrpala kapiju. Ovdje je prekrasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>19 pro &mdash; Noćas opet snijeg. Nisam mogao izvesti auto da idem na posao. Ovdje je zaista divno samo sam malo umoran od lopatanja. Opet j***na grtalica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>22 pro &mdash; Opet padaju ona bijela govna!!! Dobio žuljeve od lopatanja i leđa me bole. Ovaj majmun sa grtalicom kao da se krije iza ćo&scaron;ka i samo čeka da ja očistim ispred kapije. &Scaron;upak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>25 pro &mdash; Ako mi ikad padne pod &scaron;ake onaj peder &scaron;to vozi grtalicu, ubit ću ga. Mater im j&hellip;m &scaron;to ne posipaju vi&scaron;e soli po cesti pa da se prije otopi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>27 pro &mdash; Noćas opet snijeg. Ne izlazim već tri dana sem &scaron;to čistim snijeg kad god prođe grtalica. Ne mogu nigdje ići, auto se zaglavio u brdu snijega ispred kapije a i hladno je. Kažu da će noćas pasti novih 30cm tih bijelih govana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>28 pro &mdash; Prognoza je bila lo&scaron;a. Palo je pola metra. Ako vako nastavi neće se otopiti do ljeta. Grtalica se zaglavila i taj &scaron;upak do&scaron;ao kod mene da traži lopatu. Rekao sam mu da sam već slomio &scaron;est lopata čisteći ta govna sa vrata &scaron;to ih je on nabacio i zamalo da sam mu je slomio o glavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>04 sij. &mdash; Najzad iza&scaron;ao iz kuće. Oti&scaron;ao do prodavnice da kupim ne&scaron;to hrane i kad sam se vraćao udario kolima jelena. $3000 &scaron;tete na kolima. Te j&hellip;.e nemani trebaju biti ubijene. Svugdje ih ima. &Scaron;to ih lovci ne pobi&scaron;e sve jesenas?</p> <p>&nbsp;</p> <p>03 svi &mdash; Odvezao kola kod mehaničara. Nevjerovatno koliko su zahrđala od j&hellip;.e soli &scaron;to je posipaju svuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>10 svi &mdash; Selim na Floridu. Ne mogu ni zamisliti kako neko normalan može živjeti u toj j&hellip;.oj Kanadi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-018_zelenika_diana.jpgMonsinjor Topić: Hrvati najbolje žive u BiH, a drugi im trebaju prestati birati predstavnike!http://grude.com/clanak/?i=6292362923Grude.com - klik u svijetTue, 13 Mar 2018 14:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-franjo_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da su na Radiju Slobodna Evropa znali da će monsinjor Franjo Topić dati intervju kojeg prenosimo u cijelosti, vjerojatno ga ne bi ništa pitali.<div class="wsw__a"> <p>&nbsp;</p> <p>Monsinjor je govorio o potrebi promjene izbornog zakona i važnosti da ljudi mogu birati svoje predstavnike, bez da im drugi narodi to čine. Također, iznio je i činjenicu da Hrvati u BiH žive bolje od Hrvata Austrije i da ga žaloste odlasci koji nisu sasvim realni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RSE: Profesore Topiću, Va&scaron;a knjiga </strong></em><strong>Vjera i kultura <em>privukla je pozornost javnosti u BiH. Međutim ovdje na Balkanu prisutna su izjednačavanja vjere i nacionalnosti, a ne vjere i kulture. Kako gledate na to?</em></strong></p> <p><strong>Topić:</strong> To treba uzeti kao činjenicu. Vjera je ovdje odredila naciju &ndash; i kod pravoslavaca i kod katolika i kod muslimana. Posebno je to vidljivo zadnjih desetljeća. Treba pustiti ljudima da bude kako oni žele. U Albaniji je, primjerice, sličan broj katolika, pravoslavaca i muslimana, ali je ista nacija. Time je to lak&scaron;e, ali kod nas nije. Ja mislim da se ne trebamo zbog toga ljutiti jedni na druge.</p> <p>Stranke u BiH to zloupotrebljavaju. Mislim da je to &scaron;teta. I &scaron;to je jo&scaron; specifično ovdje, ljudi vrlo često upotrebljavaju vjeru, da ne kažem da je zloupotrebljavaju. Ovdje se mora rije&scaron;iti nacionalno pitanje, ali ne na način da takve stvari suprostavljamo nego da ih harmoniziramo i tražimo ono &scaron;to je zajedničko. A stranke, one ovdje vode računa jedino o izborima i osobnim interesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RSE:</strong> <strong>Zbog &scaron;irenja i isticanja samo važnosti nacionalnog pitanja u BiH, mnogi ljudi su digli ruke od ove zemlje i napustili je. Naravno, većina ih je oti&scaron;la zbog ekonomskih razloga. Vi danas kažete da je odlazak ljudi neopravdan.</strong></em></p> <p><strong>Topić:</strong> Ja sam osobno tužan zbog odlaska. Ja stalno ponavljam, jer sam bio cijeli rat u Sarajevu i BiH, da mi ne trebaju ni zemlja ni zgrade. Meni trebaju samo ljudi. U funkciji ljudi je sve ostalo. Ja mislim da mnogi idu krivo. Razumljivo je da odu ljudi koji nemaju posao, ali odlaze nam ljudi koji imaju posao. To nije dobro. Mislim da se mnogi zavaravaju. Morate znati da nitko u Europi ne može živjeti od jedne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RSE: Jedno od dosta aktualnih pitanja je i položaj Hrvata u BiH. Zato ću vas izravno pitati, kakav je po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, ali iskustvu, danas položaj Hrvata u ovoj zemlji?</strong></em></p> <p>​<strong>Topić: </strong>Slično kao i kod drugih naroda. Znam da sam netipičan, ali mislim da nismo imali vi&scaron;e nacionalnih i vjerskih prava. HKD (Hrvatsko kulturno dru&scaron;tvo, op.a.) Napredak ima koliko hoćete nacionalnih prava. Jer, mi smo nacionalno dru&scaron;tvo. Ja mislim da Hrvati ovdje trebaju živjeti i mogu živjeti. Ono &scaron;to je problem u BiH jeste &scaron;to se većina stvari gleda kroz politička prava. Ali morate znati da niti jednoj stranci nije dovoljno vasti i kada je nema onda je ljuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RSE:</strong> <strong>Mnogo se govori i o Izbornom zakonu u BiH.</strong></em></p> <p><strong>Topić:</strong> To nije pitanje svih pitanja. I slažem se da treba ljudima osigurati da biraju svoje predstavnike, dakle ne trebaju drugi drugima birati. Kako će to postići političari u praksi, ne znam. Uostalom neka odluče sami, jer za to su plačeni, a zato su i izabrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RSE: Kako Hrvati u BiH žive?</strong></em></p> <p><strong>Topić: </strong>Najbolje žive od svih ostalih. Bolje žive ovdje nego u Austriji, u prosjeku. A evo nekoliko činjenica. Hrvati Viteza imaju vi&scaron;e zaposlenih nego svih 130.000 Hrvata u Austriji. Treba biti osjetljiv prema ljudima koji su izgubili svoja radna mjesta, primjerice u Tuzli. U tom gradu su uga&scaron;ene tvornice i naravno da je te&scaron;ko napraviti tranziciju.</p> <p>Međutim, treba govoriti i o drugim primjerima. U Kre&scaron;evu nema nezaposlenih. U Bijeljini je napravljeno vi&scaron;e u posljednjih petnaest godina nego u prija&scaron;njih stotinu godina. U Kiseljaku je napravljeno vi&scaron;e u zadnjih dvadeset godina nego u prija&scaron;njih 100 godina. Ali, mnogi ljudi su sebi postavili visoke zahtjeve i ciljeve. Ne može se sve preko noći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RSE:</strong></em> <strong>Za&scaron;to je onda stvorena negativna slika u javnosti o položaju Hrvata u BiH. Tko je odgovoran za to?</strong></p> <p><strong>Topić: </strong>Mediji najvi&scaron;e prate političare, ali nisu samo mediji krivi. Političari stvaraju ovakvu sliku u javnosti. Moram reći da sam ja optimist, odnosno da nisam pesimist. Jer, HKD Napredak je napravio vi&scaron;e u hrvatskoj kulturi nego svi Hrvati Europe zajedno. Ja ne govorim ovo napamet. Govorim kao profesor teologije, kao svećenik. Napredak pokazuje dobrim dijelom kako se ovdje može dobro živjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Radio Slobodna Evropa</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-franjo_topic.jpgPredlažu Enisa Bešlagića za Predsjedništvo; Bešlagić: Ne, hvalahttp://grude.com/clanak/?i=6289062890Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-enis-beslagic-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banjalučki SDP želi kandidirati glumca Enisa Bešlagića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na listopadskim izborima.<p>&nbsp;Odluku, za koju su rekli da je donesena "uz suglasnost drugarica i drugova", objavili su na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac je, u SMS prepisci, na pitanja novinara ATV-a prvo odgovorio s &ldquo;ne hvala&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imponira kada vam netko kaže da ste rijedak slučaj u BiH, da ste netko koga cijene i tko može uspjeti i u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu, u ta tri 'tora'". Ali to je zato &scaron;to uvijek imam svoj stav i on je javan. Zato &scaron;to druge cijenim i poku&scaron;avam u ljudima istaknuti ono &scaron;to je dobro, a ne lo&scaron;e, a da pri tom ne mijenjam svoja uvjerenja&rdquo;, napisao je Enis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDP misli da je kandidatura Be&scaron;lagića pun pogodak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Smatramo da Bosni i Hercegovini apsolutno trebaju novi ljudi, jer ovi koji nas 25 godina dovode do &scaron;izofrenije, mržnje, &scaron;izofrenije rata, nam ne trebaju vi&scaron;e u ovoj državi. Kamo lijepe sreće da je u ovoj državi vi&scaron;e Enisa, bilo bi nam mnogo bolje&rdquo;, rekao je potpredsjednik Glavnog odbora SDP BiH Vojin Mijatović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-enis-beslagic-696x456.jpgPOVRATAK! Hrvati u Haagu pripremaju udarac krivotvorenju povijesti! http://grude.com/clanak/?i=6288362883Grude.com - klik u svijetSun, 11 Mar 2018 23:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-11-sestorka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ni tri i pol mjeseca od izricanja presude šestorici nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne, a oni još uvijek nisu dobili pisani otpravak presude o ratnim zločinima nad Bošnjacima, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su potvrdili izvori bliski Hrvatima u Haagu, jo&scaron; uvijek nema naznake kada će dobiti odluku Suda koju je peteročlano sudsko vijeće napisalo na vi&scaron;e od 2000 stranica na jeziku koji razumiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fluidna konstrukcija</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon odluke Suda 29. studenoga pro&scaron;le godine nikakve komunikacije nije bilo s njima od službenog rezidualnog mehanizma Ujedinjenih naroda koji treba privesti ostale predmete kraju, među kojima i predmete za Karadžića, Mladića te Stani&scaron;ića i Simatovića. No, unatoč tome &scaron;to nisu dobili presudu na hrvatskom jeziku, dio &ldquo;&scaron;estorke&rdquo; započeo je temeljitu analizu odluke ispisane na engleskome jeziku kako bi prona&scaron;ao temelj za njezinu reviziju, &scaron;to je jedini pravni lijek. Najmanje dvojica osuđenika jo&scaron; prije pravomoćne presude odlučila su iskoristiti i ovu izvanrednu mogućnost uvjerena da presuda najprije posve krivotvori povijest u BiH te je načinjena na fluidnoj tvrdnji bez konkretnih dokaza o postojanju zajedničkog zločinačkog pothvata, &scaron;to je kontroverzna kvalifikacija za koju nisu postojali temelji ni u Statutu Haa&scaron;kog suda. Nedugo nakon izricanja presude, i hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bo&scaron;njaković nagovijestio je kako će poseban tim analizirati odluku sudskog vijeća. Već je organizirana radna skupina koja će napraviti stručnu analizu presude &ldquo;&scaron;estorki&rdquo;, a nakon &scaron;to ona bude gotova, zajedno će se s odvjetnicima odlučiti hoće li se ići u reviziju postupka. Potvrdila je to ranije i Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana Praljka, koji je u haa&scaron;koj sudnici ispio otrov u znak prosvjeda protiv navoda da je osuđen za ratne zločine. 
- Ako će Praljkova obitelj tražiti (reviziju), vidjet ću, ali osobno s tim Sudom ne želim vi&scaron;e apsolutno ni&scaron;ta imati - rekla je Pinter. 
Odvjetnici su u prvostupanjskom postupku iskoristili dokaze protiv teza o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom sukobu u BiH, poznatih iz ranijih presuda bh. Hrvatima - Bla&scaron;kiću, Kordiću i Naletiliću. Posebno je slučaj &ldquo;Kordić&rdquo; značajan jer se već u tome predmetu doslovno stvorio temelj za poku&scaron;aj kolektiviziranja krivnje prema hrvatskoj strani u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nejednak pristup</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odvjetnik Luka Mi&scaron;etić, koji je u Haagu branio generala Antu Gotovinu, na svom blogu problematizirao je posebno zajednički zločinački pothvat navodeći kako ni u jednoj drugoj presudi Haa&scaron;kog suda nije kori&scaron;ten novi pojam &ldquo;krajnji cilj UZP-a&rdquo; koji je kori&scaron;ten u presudi &ldquo;&scaron;estorki&rdquo;. Za pokretanje novoga postupka valjalo bi pronaći novi vrlo važni dokaz koji bi podrio temelje drugostupanjske presude kojom je i tada&scaron;nje hrvatsko vodstvo povezano s ratnim zločinima. Bh. Hrvati su uvjereni da je po jednakoj matrici Haa&scaron;ki sud mogao osuditi bo&scaron;njačko ratno vodstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-11-sestorka.jpgUZB Ljubuški: Tajnik udruge samoinicijativno je proglasio gašenje 'Zaboravljenih branitelja'http://grude.com/clanak/?i=6288162881Grude.com - klik u svijetSun, 11 Mar 2018 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-11-018_uzb_bijaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je se i pretpostavljalo Udruga Zaboravljeni branitelji izdala je priopćenje koje je objavljeno na portalu 'Ljubuski.info' koje, kao i ranije priopćenje Udruge razvojačenih branitelja iz Posušja prenosimo u cijelosti.<p>&nbsp;</p> <p>Dvanaesti dan prosvjeda na Bijači, u "&Scaron;atoru istine" ujedinio je Zaboravljene branitelje vi&scaron;e nego ikada prije. Svemu je doprinio sinoćnji domjenak u Posu&scaron;ju, na kojem je tajnik UZB podružnice &Scaron;iroki Brijeg samoinicijativno "proglasio ga&scaron;enje UZB"!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je, na cijelom pojasu oko auto ceste, najprometnije bilo upravo na dijelu makadamskog puta koji vodi do &scaron;atora na Bijači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednom dijelu dana na&scaron;le su se na okupu sve tri smjene iz redovnih dežurstava u &scaron;atoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je ujedno bila prilika ponovno sačiniti novi popis obveza, jer se od dana&scaron;njeg dana pridružuju stalnim dežurstvima članovi UZB podružnice Čapljina, dok se već sljedeći dan sastaju na dogovor, članovi podružnica Gruda i Čitluka sa ciljem preuzimanja stalnih obaveza u &scaron;atoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomalo se ipak smanjuju tenzije prema nekolicini na&scaron;ih biv&scaron;ih članova, koji su nasjeli na uporna obećanja političkih moćnika i krenuli nekim nama nepoznatim putevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve se če&scaron;će među braniteljima čuje komentar:<br /><q>Žao nam je, ipak smo s njima proveli dosta ki&scaron;nih dana, prosvjedujući ispred raznih institucija, gdje smo kao prosjaci očekivali trun nade u ostvarivanju svojih opravdanih zahtjeva!</q>"</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, mi ipak želimo i njima uspjeh bez nas, neka dodaju svoj doprinos broju od skoro 1.700 braniteljskih udruga, koje uglavnom služe za ostvarenje interesa svojih voditelja - mi i dalje ostajemo dosljedni svojim ciljevima, pa makar cijeli na&scaron; pojas oko &scaron;atora istine moradnemo pretvoriti u "Spomen groblje Zaboravljenih branitelja"!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako smo i danas izv&scaron;ili blokadu autoceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>UZB Ljubu&scaron;ki</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-11-018_uzb_bijaca.jpgU Posušju dogovorena promjena imena 'Zaboravljenih branitelja', predsjednik Grbavac nije nazočio sjednicihttp://grude.com/clanak/?i=6287962879Grude.com - klik u svijetSun, 11 Mar 2018 20:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-11-018_sabor_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Općeg sabora razvojačenih branitelja HVO-a sinoć u Posušju, sve je jasnije da su se Zaboravljeni branitelji podijelili na dvije frakcije. <p>&nbsp;</p> <p>U Posu&scaron;ju je izglasana promjena naziva 'Zaboravljenih branitelja' u Udruga Razvojačenih branitelja premda je nejasno kako će se to dogoditi ako je Drago Grbavac predsjednik Udruge Zaboravljeni branitelji, a on nije nazočio u Posu&scaron;ju nego je ostao u, kako ga nazivaju, "&Scaron;atoru istine" koji se nalazi u općini Ljubu&scaron;ki, kod prijelaza Bijača, gdje dio branitelja prosvjeduje protiv politike koja se provodi protiv branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon priopćenja iz Ljubu&scaron;kog trebalo bi biti jasnije jesu li Zaboravljeni branitelji stvarno promijenili ime ili je u Posu&scaron;ju osnovana nova braniteljska udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst s portala <a href="http://www.dnevno.ba" target="_blank">Dnevno.ba</a> koje donosi izvje&scaron;će sa sjednice u Posu&scaron;ju prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>POSU&Scaron;JE - U prepunoj kino dvorani u Posu&scaron;ju je održan Sabor razvojačenih branitelja HVO-a iz cijele FBiH i BiH. Na sabor su se odazvali predstavnici Udruge zaboravljenih branitelja iz cijele FBiH i njenih županija, kao i svi drugi zainteresirani razvojačeni branitelji HVO-a.</strong></p> <center class="ad-padding"> <div id="div-gpt-ad-1407836030278-0" data-google-query-id="COutvMqE5dkCFXQf0wodw04KCQ">&nbsp;</div> </center> <p>Inicijativni odbor koordinacije razvojačenih branitelja HVO-a činili su Vjekoslav Dragoja (Predsjednik inicijativnog odbora koordinacije razvojačenih branitelja HVO-a), Vlado Maru&scaron;ić (predstavnik razvojačenih branitelja HVO-a ŽZH), Vladimir Galić, (predstavnik razvojačenih branitelja HVO-a HBŽ), Marijan Bulić (predstavnik razvojačenih branitelja HVO-a HNŽ), Anto Baotić (predstavnik razvojačenih branitelja HVO-a Posavske županije), dok je Miro Pavlović, predstavnik razvojačenih Branitelja HVO-a Srednjo-Bosanske županije iz Viteza dao svoju suglasnost svim odlukama i zaključcima sa Sabora ali zbog spriječenosti nije mogao prisustvovati Saboru u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Sabor razvojačenih branitelja HVO-a bili su pozvani i ministri branitelja ŽZH i HNŽ-a Mladen Begić i Oliver Soldo, te direktorica uprave za branitelje HBŽ-a Ljilja Kovačević ali se isti na Sabor nisu odazvali zbog ranije preuzetih obveza o čemu su telefonskim putem dan prije održavanja Sabora izvijestili predsjednika inicijativnog odbora koordinacije razvojačenih branitelja HVO-a, Vjekoslava Dragoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevni red Sabora je vodila urednica Radio postaje Posu&scaron;je Marija Budimir. Nakon intoniranja himne &ldquo;Lijepa na&scaron;a&rdquo; pu&scaron;tena je i pjesma &ldquo;Prijatelji&rdquo; od Marka Pekrovića Thompsona, a po želji svih sudionika Sabora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je riječ dobio Vjekoslav Dragoja, predsjednik inicijativnog odbora koordinacije razvojačenih branitelja HVO-a koji je nazočnim braniteljima pojasnio razloge održavanja Sabora razvojačenih branitelja HVO-a imajući u vidu kako Nacrt prijedloga zakona o razvojačenim braniteljima i članovima njihovih obitelji uskoro ide u parlamentarnu raspravu a preko deset godina je stavljan izvan snage zbog čega se ukazala istinska potreba stvaranja prave definicije razvojačenog branitelja, te koji su sve statusi branitelja u FBiH u obje vojne komponente gdje je rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Prvi status čine obitelji poginulih, zarobljenih i nestalih osoba Armije BiH i HVO-a, drugi status čine RVI-i iz Armije BiH i HVO-a, a treći status čine razvojačeni-demobilizirani Branitelji Armije BiH i HVO-a&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva dva statusa su pokrivena nizom zakona kojima članovi tih udruga &scaron;tite svoja prava i koja prava od rata na ovamo konzumiraju dok treći status nema svoga zakona i zbog čega su razvojačeni branitelji u FBiH iz obje vojne komponente u problemima od rata na ovamo jer ih nije &scaron;titio niti jedan zakon o pravima branitelja u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Definicijom razvojačenog branitelja svaki razvojačeni branitelj će pronaći svoje mjesto u nekoj od te tri navedene udruge koje će kao takve prepoznati Zakon o pravima razvojačenih branitelja, te će ih kao takve prepoznati županije, općine i gradovi u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Vjekoslava Dragoje riječ j dobio Vlado Maru&scaron;ić, predstavnik razvojačenih branitelja HVO-a ŽZH, koji je nazočnima u početku svoga izlaganja rekao slikovito kako je jedina država na svijetu BiH uz pomoć svojih vlastodržaca, političkih oligarha uspjela u djelo sprovesti alkemiju (pretvaranje nemetala u plemeniti metal, željezo, olovo i sl. u zlato ili srebro), &scaron;to u prijevodu znači kako su od nebranitelja, dezertera, uhljeba, skorojevića, ulizica i izdajnika iste učinili braniteljima koji su čisto zlato, najčasniji sinovi države BiH, dok su istinske branitelje ostavili na cesti, odnosno na putu za nigdje, i gdje su se mnogi od njih ubili, gdje su mnogi umrli, mnoge su napustile supruge i djeca, a velika većina njih živi na rubu socijale ili ekonomske isključivosti, dok ovi potonji godinama uživaju na temelju lažnog braniteljskog statusa tro&scaron;eći novce istinskih branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svih tih razloga je formirana UZB u mjestu Grab, općina Ljubu&scaron;ki, koja je jedna od potpisnica Rezolucije Branitelja od 70 udruga iz obje vojne komponente (Armija BiH i HVO-a), u kojoj Rezoluciji su sadržani svi zahtjevi razvojačenih branitelja iz obje vojne komponente. Zbog opstrukcije, laži i podvala vladajuće koalicije razvojačeni branitelji iz obje vojne komponente su u vi&scaron;e navrata blokirali granične prijelaze, prometnice i institucije zakonodavne i izvr&scaron;ne vlasti u FBiH u čemu je sudjelovala i UZB koja se takvih aktivnosti ne treba i ne smije stidjeti jer su u danom trenutku bile nužne i potrebne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako rekao je kako je UZB ustrojena na državnom nivou, po županijama i po podružnicama i svaka od tih udruga je samostalna pravna osoba koja donosi sve svoje odluke voljom većine svojih članova. Tako su mnoge podružnice nakon blokada graničnih prijelaza Bijača i Gorica odlučile voljom svojih članova kako vi&scaron;e nikada neće blokirati granične prijelaze jer je opće prihvaćen stav tih podružnica kako se krivci za njihove probleme nalaze u institucijama zakonodavne i izvr&scaron;ne vlasti u FBiH a ne na graničnim prijelazima ili prometnicama jer se blokadom tih prijelaza i prometnica onemogućava nesmetan promet ljudi, roba i usluga čime se na članove UZB navlači bijes običnog puka koji nema nikakve veze s problemima UZB ili nekog drugog razvojačenog branitelja u FBiH, i prema tim odgovornima će te podružnice ubuduće poduzimati sve pravne i druge radnje ukoliko ne budu udovoljili njihovim zahtjevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poradi razja&scaron;njavanja nekih nejasnoća napomenuo je kako nitko nema pravo nekoj od tih podružnica naređivati &scaron;to ista mora učiniti jer su to sve radnje suprotne statutima tih podružnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajući u vidu kako je nacrt prijedloga Zakona o razvojačenim braniteljima i njihovim obiteljima upućen u parlamentarnu proceduru od strane resornog ministra branitelja FBiH Salke Bukvarevića a taj zakon prepoznaje razvojačenog branitelja, s tim u vezi ukazala se i potreba definicije razvojačenog branitelja te promjena naziva UZB u novi naziv: Udruga Razvojačeni Branitelji HVO-a, na svim razinama u FBiH (općina, grad, županija i FBiH, odnosno BiH).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Armije BiH i njima je upućen prijedlog za promjenom njihovog naziva iz postojećih udruga koje zakon o razvojačenim braniteljima ne prepoznaje, npr: Udruga nezaposleni demobilizirani borci BiH, Udruga nezaposlenih boraca 92-95 i sl. u novi naziv: Udruga demobilizirani Borci Armije BiH na svim razinama (općina, grad, županija, FBiH i BiH).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poradi poja&scaron;njenja UZB nikakav zakon o pravima branitelja ne prepoznaje a poglavito ovaj o pravima razvojačenih branitelja i članovima njihovih obitelji u FBiH za &scaron;to se kao dokaz može ponuditi Prijedlog Zakona o udrugama od posebnog dru&scaron;tvenog značaja gdje je UZB/Borci BiH uputila amandman odnosno prijedlog da ta udruga bude sedma udruga od posebnog dru&scaron;tvenog značaja u FBiH ali je taj amandman-prijedlog odbijen uz obrazloženje kako postojeći branitelji iz te udruge mogu sva svoja prava ostvariti od neke od udruga od posebnog dru&scaron;tvenog značaja koje dobiju taj status (Armija BiH i HVO-a) koje komponente su jedino prepoznate u svim zakonima o pravima branitelja u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je napomenuo kako nema govora ni o kakvom razjedinjavanju, izdaji od strane inicijatora koordinacije razvojačenih branitelja HVO-a jer je rezolucija branitelja dokument od kojeg se ne odustaje i za koji se sada jo&scaron; že&scaron;će bore članovi razvojačenih branitelja HVO-a u suradnji s udrugom demobilizirani borci Armije BiH koji će također izvr&scaron;iti promjenu naziva svojih udruga u taj naziv. Konačno udruge razvojačenih branitelja HVO-a i demobiliziranih boraca Armije BiH će nakon promjena naziva svojih udruga zajednički krenuti u institucionalnu borbu ka usvajanju svih točaka Rezolucije branitelja u oba doma Parlamenta FBiH. Pozvao je razvojačene Branitelje i Armije BiH i HVO-a da ne nasjedaju na političke spinove, laži, podmetanja i klevete objavljene u nekim medijima te portalima jer su to sve metode biv&scaron;e UDBE, KOS-a i AID-a čiji je glavni cilj: zavadi pa vladaj, a ova inicijativa razvojačenih branitelja iz obje vojne komponente koja za cilj ima raskrinkavanje lažnih branitelja i lažnih korisnika prava u FBiH je dirnula u osinje gnijezdo, ali bez obzira na sve to osinje gnijezdo će uskoro biti uni&scaron;teno i razotkriveno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju Sabora su pročitane odluke i zaključci koji su usvojeni jednoglasno od svih članova sabora u Posu&scaron;ju, a one se u kratkim crtama odnose na definiciju razvojačenih branitelja HVO-a, te odluka o razlozima promjena naziva UZB u novi naziv URB HVO-a ,a zaključci se odnose na proceduru promjene naziva svih UZB na razinama općina, gradova i županija, te mogućnost učlanjenja novih članova razvojačenih branitelja u tu udrugu. Isto tako određen je koordinacijski tim Udruge razvojačeni branitelji HVO-a koji će izabrati predstavnike te udruge na nivou FBiH i BiH odmah napon promjene naziva UZB u novi naziv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zavr&scaron;etku Sabora nazočni članovi su skupljali donacije za razvojačene branitelje HVO-a u potrebi kao i za projekt oživotvorenja Udruge razvojačeni branitelji HVO-a, te su predstavnici koordinacije udruge razvojačeni branitelji HVO-a dali izjave gdje su imali priliku razmijeniti mi&scaron;ljenja i iskustva na prigodnom domjenku. Svi su ostali složni kako je ovo istinska staza kojom razvojačeni branitelji HVO-a moraju i trebaju ići i nemaju se čega stidjeti jer su pod stijegom HVO-a branili svoju domovinu i svoje obitelji i kao takvi će krenuti u institucionalnu borbu za ostvarivanje svih svojih prava u FBiH, županijama, općinama i gradovima. Zamijećeno je također na tom domjenku kako se pripadnicima razvojačenih branitelja na lice konačno navukao osmijeh poput sunca na nebu poslije duge ki&scaron;e koje će jo&scaron; dugo, dugo grijati njihove umorne du&scaron;e, navodi se u dopisu Inicijativnog odbora koordinacije razvojačeni branitelji HVO-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-11-018_sabor_posusje.jpgSDP Banja Luka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH predlaže glumca Enisa Bešlagićahttp://grude.com/clanak/?i=6286962869Grude.com - klik u svijetSun, 11 Mar 2018 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-11-enis_beslagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradski odbor SDP-a Banja Luka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH predložio je bosanskohercegovačkog glumca Enisa Bešlagića. <p>&ndash; Upravo uz suglasnost drugarica i drugova, prijedlog SDP-a Banja Luka, za člana Predsjedni&scaron;tva iz reda bo&scaron;njačkog naroda, na&scaron; glumac Enis Be&scaron;lagić. Ovo je čovjek koji može voditi na&scaron; narod u Sarajevu, u Banjoj Luci, u Mostaru &ndash; napisali su iz SDP-a Banja Luka na svom Facebook profilu, prenosi Avaz.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispod ovog teksta objavili su i govor Be&scaron;lagića na dodjeli &ldquo;Večernjakovog pečata&rdquo; 2016. godine koji je izazvao mnogo pozornosti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/Sf98o1AZrxk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-11-enis_beslagic.jpgPolitičara stavili u okove jer nije dobro radio svoj posaohttp://grude.com/clanak/?i=6283262832Grude.com - klik u svijetThu, 08 Mar 2018 18:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-08-politicar_bolivian_times_kazna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U većini zemalja jedini način da se kazne političari i službeni radnici koji ne rade dovoljno dobro svoj posao je da građani za njih ne glasaju na narednim izborima. <p>Međutim, u Boliviji građani su posegnuli za nečim &scaron;to se u ovoj zemlji zove "socijalna pravda" te na&scaron;li neobičan način da kazne gradonačelnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani gradića San Bonaventura, koji se nalazi u sjevernoj Boliviji, iskoristili su pravo na "socijalnu pravdu" i svog gradonačelnika zaključali u srednjovjekovne okove jer nije dobro radio svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Javier Delgado morao je u okovima provesti sat, jer su mu građani na ovaj način željeli dati do znanja da nisu zadovoljni njegovim radom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fotografije osramoćenog gradonačelnika koji leži na zemlji s jednom nogom zaključanom u okovima dok na njega pazi bijesna rulja obi&scaron;le su svijet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Delgado je na taj dan trebao prisustvovati manifestaciji otvaranja mosta u ovom malom gradu, međutim na mjestu ceremonije ga je dočekala bijesna rulja, koja je zahtijevala kaznu za njegov lo&scaron; rad, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nisu mi dali ni &scaron;ansu da objasnim svoje postupke. Nisam mogao pružiti otpor jer sam se pla&scaron;io da stvari mogu jo&scaron; vi&scaron;e eskalirati", rekao je kažnjeni gradonačelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik tvrdi da odgovornost za lo&scaron;e rezultate nije isključivo njegova te da je stanovnike zavela politička struja koja želi uvesti nemire u ovaj gradić i poni&scaron;titi njegovu vladavinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani se ne slažu sa stavovima gradonačelnika. Danijel Salvador, jedan od onih koji su sudjelovali&nbsp; u zaključavanju, ističe da je gradonačelnik sam kriv za kaznu koju je dobio jer nije stavljao interese svojih građana ispred svojih te nijednom nije primio građane na savjetovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da stvar bude zanimljivija, ovo nije prvi put da su građani bolivijskog gradića bacili svog gradonačelnika u okove. Prvi put ovaj neobičan događaj se desio već kada je stupio na dužnost jer, kako građani ističu, nije imao sluha za njihove probleme i nije želio u svoj ured primiti stanovnike koji su tražili savjetovanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-08-politicar_bolivian_times_kazna.jpgFahrudin Radončić: Žele me ubiti i SDA će u tome pomoći!http://grude.com/clanak/?i=6281762817Grude.com - klik u svijetWed, 07 Mar 2018 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-07-fahrudin-radoncic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''U državi u kojoj vladaju obavještajci SDA-a ne očekujem da će ikada išta poduzeti da se atentat na mene istraži, da se realno utvrdi što se zaista događalo. Mogu samo očekivati da pomognu atentatorima da me ne bude'', rekao je za Bljesak.info lider stranke Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić.<p>&nbsp;</p> <p>Radončić je na tribini u Mostaru rekao kako se ne boji za svoju sigurnost. Dotaknuo se izmjena izbornog Zakona i utvrdio kako se ''hrvatsko pitanje ozbiljno traumatizira''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''SBB je bio na principu da se to pitanje &scaron;to prije i &scaron;to komotnije rije&scaron;i bez ugrožavanja teritorijalnog integriteta bez cijepanja i novih teritorijalnih podjela unutar BiH. Mi možemo naći to rje&scaron;enje'', rekao je Radončić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je stav SDA da neće prihvatiti izmjene Izbornog zakona. ''Nelogično je igrati se populizma i ne tražiti rje&scaron;enje. Očekujem od svih da tražimo rje&scaron;enje sa &scaron;to manje zapaljivih izjava'', rekao je Radončić za Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, nedavno je Dnevni avaz objavio kako je sigurnost Radonćčića ''ozbiljno naru&scaron;ena'' te da je posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u siječnju Sarajevu prolongirana za jedan dan upravo zbog otkrivanja ove zavjere. ''Tog dana u zvaničnu posjetu BiH trebala je doputovati predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Posjeta je naprasno odgođena. Bh. delegacija s ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnatkom na čelu uzaludno je čekala na aerodromu visoku go&scaron;ću. Ispostavilo se da su hrvatske službe do&scaron;le do informacije da 'predsjednik' treba biti ubijen'', objavio je Avaz. Ćurić postao član SBB-a Biv&scaron;i kadar SDA Goran Čurić nova je SBB-ova akvizicija, zajedno sa drugim osobama iz javnog i političkog života. Goran Ćuriću je člansku iskaznicu Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine preuzeo na dana&scaron;njoj tribini u hotelu Bristol u Mostaru uz nazočnost i predsjednika ove stranke Fahruhina Radončića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bljesak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-07-fahrudin-radoncic.jpgČelnici Hrvatske, Srbije i BiH pozvali na rješavanje otvorenih pitanjahttp://grude.com/clanak/?i=6279562795Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 21:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-3d0d10a43ec542957375.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerujem da u zajedničkoj suradnji možemo učiniti puno kako bismo osigurali ostanak i opstanak sva tri naroda i ostalih na prostoru Bosne i Hercegovine - kazala je Grabar Kitarović. <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović izjavio je u utorak u Mostaru kako je s predsjednicima Hrvatske i Srbije u Mostaru razgovarao o otvorenim pitanjima i svim bitnim temama za budućnost tih država. - Su&scaron;tina dana&scaron;njih razgovora vezala se za strategiju pro&scaron;irenja Europske unije i na toj strategiji smo tražili dodirne točke koje bi mogli unaprijediti na&scaron;e odnose.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeren sam da klima koju smo danas izgradili u budućnosti može pomoći izvr&scaron;nim vlastima u sve tri države da rje&scaron;avaju otvorena pitanja koja nas već dugo opterećuju i koja do sada nismo uspjeli rije&scaron;iti, a primarno se odnose na na&scaron;u budućnost - kazao je Čović na konferenciji za novinare nakon sastanka čelnih ljudi Srbija, Hrvatske i Bosne i Hercegovine i ministara vanjskih poslova tih država. Dodao je kako je rje&scaron;avanje tih otvorenih pitanja pretpostavka za izgradnju boljeg ekonomskog ambijenta u sve tri susjedne države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Predsjedni&scaron;tva BiH Bakir Izetbegović istaknuo je kako je nova strategija EU &scaron;ansa da se počne rje&scaron;avati najveći problem svake od tri zemlje, a to je iseljavanje mladih ljudi. Po njegovim riječima, u razgovoru je inzistirao na zaustavljanju zapaljive retorike u regiji, te intenziviranju rada mje&scaron;ovitih komisija koje rade na rje&scaron;avanju bilateralnih problema. Dotaknuo se i izgradnje Pelje&scaron;kog mosta, kazav&scaron;i kako mu je drago &scaron;to je Kolinda Grabar Kitarović kazala kako Hrvatska stoji iza prava Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Član Predsjedni&scaron;tva BiH Mladen Ivanić poručio je kako dobri odnosi između triju zemalja znače i dobre odnose unutar same Bosne i Hercegovine. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović ponovila je kako Republika Hrvatska u potpunosti podržava europski put BiH i ostalih država jugoistočne Europe te će se u skladu s time pona&scaron;ati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čestitam Bosni i Hercegovini &scaron;to je predala odgovore na upitnik Europskoj komisiji. Nadam se i vjerujem da će Europska komisija uskoro izdati pozitivno mi&scaron;ljenje i Hrvatska će svakako zagovarati kandidaturi i datum početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom &scaron;to je to moguće prije - kazala je hrvatska predsjednica. Kada je u pitanju ekonomska suradnja, dodala je kako priliku vidi u energetskom i prometnom povezivanju. - Demografska kretanja i depopulacija svakako je pitanje kojim se ozbiljno bavimo u Hrvatskoj, ali zabrinjavaju me i trendovi u BiH. Vjerujem da u zajedničkoj suradnji možemo učiniti puno kako bismo osigurali ostanak i opstanak sva tri naroda i ostalih na prostoru Bosne i Hercegovine - kazala je Grabar Kitarović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ustvrdio je kako značajno raste trgovinska razmjena Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine &scaron;to je dobro za gospodarstva sve tri zemlje. - To je konkretna posljedica svakog na&scaron;eg sastanka - istaknuo je Vučić. Po njegovim riječima, s predstavnicima BiH razgovarao je o infrastrukturi kao jednoj od &scaron;est inicijativa nove strategije Europske unije te, u okviru toga, o cestovnom povezivanju Sarajeva i Beograda. Dodao je kako već u ovom trenutku treba razmi&scaron;ljati o ujednačavanju poreznih i carinskih stopa te stopa subvencije. - Trebamo poku&scaron;ati stvoriti gotovo jedinstven privredni ambijent. To nema nikakve veze s bilo kakvim 'Jugoslavijama', već sa stvaranjem zajedničkog trži&scaron;ta u budućnosti i nitko mi neće oduzeti pravo da govorim o toj hrabroj ideji za koju sam siguran da će u budućnosti pobijediti. To je pitanje života i opstanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nećemo spriječiti mlade ljude da odlaze dok im ne osiguramo posao i veće plaće, a neće strani investitori doći u na&scaron;e zemlje dok mi ne budemo veće trži&scaron;te i dok oni ne budu sigurni u na&scaron;u političku stabilnost - poručio je Vučić u svom obraćanju medijima. Dodao je kako se nada novom skorom sastanku trilaterale, a predložio je da domaćin bude Novi Sad.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-3d0d10a43ec542957375.jpegEUROPSKA KOMISIJA: “U BiH je potrebna promjena Izbornog zakona o sastavu Doma naroda FBiH”http://grude.com/clanak/?i=6277262772Grude.com - klik u svijetMon, 05 Mar 2018 17:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-05-hahn_mogherini.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zastupnica u Europskom parlamentu Dominique Bilde uputila je 9. studenog 2017. službeno pisano pitanje (E-006920-17) Europskoj komisiji.<p>&nbsp;</p> <p>U svom pitanju koje je naslovljeno &ldquo;Stanje hrvatske manjine u BiH&rdquo; eurozastupnica naglasila je kako je &ldquo;Europski parlament izrazio rezerve glede reformi koje je poduzela BiH, osudiv&scaron;i &lsquo;nedostatak zajedničke vizije koju su pokazali politički lideri triju etničkih zajednica u zemlji&rsquo; i nagla&scaron;avajući potrebu jačanja federalizma&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom je upitu naglasila kako Izborni zakon BIH predviđa zastupljenost triju glavnih zajednica u tročlanom Predsjedni&scaron;tvu. Naglasila je kako &ldquo;iako Hrvati čine 15,4% stanovni&scaron;tva prema popisu stanovni&scaron;tva iz 2013. godine (brojka koju citira američka CIA), predstavnici Hrvata biraju se uglavnom bo&scaron;njačkim glasovima. U prosincu 2016. godine Ustavni sud je kvalificirao ovaj sustav kao nelegitiman, ali svi poku&scaron;aji reforme propali su kao posljedica bo&scaron;njačke oporbe, pa reforme izgledaju vrlo te&scaron;ko za postići pred Opće izbore 2018. godine.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilde je naglasila kako bi &ldquo;ta situacija mogla bi doprinijeti značajnom egzodusu bh. Hrvata, koji su na to već potaknuti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine i &scaron;to potvrđuju neslužbeni podaci Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tog uvodnog dijela postavila je izravan upit: &ldquo;namjerava li se Europska unija baviti situacijom bh. Hrvata u kontekstu procjene bh. kandidature, i u kontekstu legitimnosti izbora 2018. godine u slučaju nedostatku adekvatne zastupljenosti Hrvata?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odgovor Europske komisije</strong></p> <p>U ime Europske komisije, zastupnici Dominique Bilde odgovorio je 1. ožujka 2018. povjerenik Europske komisije za pregovore o pro&scaron;irenju Johannes Hahn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odgovoru je istaknuo kako Vijeće EU (vijeće ministara vanjskih poslova EU) u svojim Zaključcima iz listopada 2017. smatra nužnim provođenje preporuka OESS-a te je, pored toga, &ldquo;Vijeće EU zatražilo od Bosne i Hercegovine da se usmjeri na provođenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz prosinca 2016. o posebnim izbornim odredbama o entitetu Federacije, a koji se odnose na Dom naroda&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, Hahn je naglasio kako &ldquo;Komisija smatra da bi izborna reforma trebala prvo i prije svega pobolj&scaron;ati demokratsku kvalitetu izbornog procesa&rdquo; te da odluka Ustavnog suda &ldquo;ne zahtijeva punu reviziju Izbornog zakona, već ciljanu prilagodbu za sastav Doma naroda&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;eno je da promjene ne smiju ići u smjeru protivnom odluci Europskog suda za ljudska prava (slučajevi Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, &Scaron;laku, op. poskok.info).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hahn nagla&scaron;ava da &ldquo;Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina provede izbore 2018. godine na slobodan i transparentan način, te da se njihovi rezultati budu glatko provodili, omogućujući formiranje svih zakonodavnih i izvr&scaron;nih tijela kao temeljni demokratski test za zemlju koja se prijavljuje Članstvo u EU&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključuje se kako će Komisija nastaviti podupirati napore Bosne i Hercegovine na daljnjem napretku ka priključenju EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Dnevnik.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-05-hahn_mogherini.jpgKomšić prijeti ratom! 'Mitraljez sam okrenuo prema HDZ-u i Hrvatima'http://grude.com/clanak/?i=6275862758Grude.com - klik u svijetSun, 04 Mar 2018 23:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-04-018_komsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sarajevski politički šarlatan i ublehaš Željko Komšić, bošnjačko sredstvo za gaženje suverenosti Hrvata, objašnjavao je na Face tv zašto on treba biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je, među ostalim, kako mu je cilj sru&scaron;iti HDZ-ov odnosno HNS-ov koncept, aludirajući očito na ustavni koncept ravnopravnosti naroda, prema kojem bi svaki od naroda trebao imati mogućnost izabrati svog predstavnika u tronacionalnom Predsjedni&scaron;tvu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad ga je voditelj emisije Senad Hadžifejzović upitao zar ne bi bilo bolje da &ldquo;ljevica&rdquo; ima jednog kandidata u liku Denisa Bećirovića, Kom&scaron;ić je nuspije&scaron;no obja&scaron;njavao Hadžifejzoviću za&scaron;to, bez obzira na sve, on treba biti kandidat za Predsjedni&scaron;tvo, a kada u tome nije uspio onda mu je to poku&scaron;ao slikovito prikazati:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Senade, ja okrenem mitraljez tamo, a ti meni cijev vruću ovamo&rdquo;, na &scaron;to ga je zbunjeni Hadžifejzović upitao: &ldquo;Je li vi to meni govorite&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hadžifejzović nije shvatio kako je Kom&scaron;ić figurativno okrenuo mitraljez prema Hrvatima, pa ga je upitao: A prema kome okreće&scaron; mitraljez? &ndash; Pa prema ovome dole &scaron;to se radi u Mostaru, odgovorio mu je Kom&scaron;ić, misliv&scaron;i tu na HDZ, Hrvate i njihovog lidera Dragana Čovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo Željko Kom&scaron;ić u dva je navrata bo&scaron;njačkim glasovima izabran za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrdi kako će, pobjedi li ponovo, kako kaže Čovića, to biti 2:1 za Bosnu i Hercegovinu. Bo&scaron;njaci bi u slučaju njegove pobjede ponovo imali dva predstavnika u Predsjedni&scaron;tvu BiH, a Hrvati ni jednog. To je Kom&scaron;ićev koncept BiH. A takva BiH nije duga vijeka</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>/HMS/</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-04-018_komsic.jpgOKRUGLI STOL: Konačan nestanak Hrvata u Dodikovom entitetu http://grude.com/clanak/?i=6274762747Grude.com - klik u svijetSun, 04 Mar 2018 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-04-02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drama hrvatskog naroda u polovini bosne i Hercegovine..<p>&nbsp;</p> <p>U utorak je održan Okrugli stol u organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije: &bdquo;Hrvati - katolici u entitetu RS-a u BiH - stanje i perspektive&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Preostali malobrojni Hrvati - katolici u entitetu RS-a, nebrigom i neznanjem hrvatskih političara &ndash;, uz kontinuirano cementiranje etničkog či&scaron;ćenja koje je na njima provedeno tijekom rata &ndash; u poratnom periodu, prepu&scaron;teni su potpunom iskorjenjivanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neke župske zajednice su već potpuno mrtve, župa Sokoline u kojoj je primjerice 1991 godine bilo 1496 Hrvata &ndash; katolika, a danas nema nikoga. Istoj sudbini se približava jo&scaron; 15-tak župa, a najbliži svom nestanku su župe Bosanski Aleksandrovac (4), Stratinska (4), Bosanska Kostajnica (9), Dolina (10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom objavljivanja redovnog godi&scaron;njeg popisa katoličke (hrvatske) populacije (kraj 2017 godine) u župama Banjalučke biskupije kao i župama Vrhbosanske nadbiskupije s područja entiteta RS-a u Bosni i Hercegovini, te aktualnih međudržavnih inicijativa i susreta u na&scaron;em okruženju, Europska akademija Banjolučke biskupije organizirala je 27. veljače 2018. Okrugli stol na temu: &bdquo;Hrvati &ndash; katolici u entitetu RS-a u BiH &ndash; stanje i perspektive&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U radu ovog četverosatnog skupa, s kojega je odaslan &bdquo;krik&ldquo; vlastima u Bosni i Hercegovini, u entitetu RS-a te vlastima u Republici Hrvatskoj - kao jednoj od supotpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnoj skrbnici Hrvata izvan Hrvatske - sudjelovali su: dr. Stjepan &Scaron;terc, demograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu; dr. Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora; generalni konzul RH u GK RH u Banja Luci, akademik, dr. Zlatko Kramarić; dr. Miljenko Aničić, direktor Europske akademije Banjalučke Biskupije; mr. mons. Ivo Toma&scaron;ević, tajnik Biskupske konferencije BiH; dr. Franjo Komarica, biskup Banjolučki; predstavnici udrugā prognanih Hrvata s područja Sjeverozapadne Bosne i Bosanske Posavine : Vinko La&scaron;to, Zdravko Marijan, Melita Kelečević, Marko Majdandžić, Ljubo Majdandžić, Jacinta La&scaron;tro, Ana Josić i Mato &Scaron;imić; politički predstavnici hrvatskih stranaka: Božo Skopljaković (HS), Nino Su&scaron;ilović (PS), Davor Čorda&scaron;(HDZ BiH), Tomislav Tomljanović, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a, Josip Jerković, dopredsjednik RS-a, Žana Ćori, iz Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, te Frano Piplović, voditelj studija Europske akademije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skupu su nazočili i predstavnici međunarodnih organizacija OSCE-a i CRS-a te Andrea Rauber Saxer, veleposlanica &Scaron;vicarske u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjeverozapadni djelovi Bosne i Hercegovine &ndash; Bosanska Krajina i Bosanska Posavina - odvajkada su bili domicilni, povijesni prostori koje su nastanjivali katolici &ndash; Hrvati u suživotu s drugim narodima. Oni su se, unatoč svim povijesnim nedaćama ipak uspjeli zadržati na ovim prostorima i ostaviti tragove svog postojanja sve do dana&scaron;njih dana. Ovim državnim prostorima BiH danas upravlja regionalna, entitetska vlast RS-a, temeljem Međunarodnog ugovora &bdquo;Daytonski mirovni sporazum&ldquo; (1995.), kojim je napravljen novi unutra&scaron;nji ustroj Bosne i Hercegovine na dva entiteta i jedan distrikt. Tijekom rata (1991.-1995.) kojega nije bilo na &scaron;iroj banjolučkoj regiji, ali se iz ovog prostora i&scaron;lo ratovati u druga područja, prvo u Hrvatskoj, a potom i u BiH, nastupaju dramatično te&scaron;ki dani za hrvatsku, katoličku populaciju čiji pogubni učinci djeluju razorno i danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodno izlaganje o stanju katoličke populacije u 31-oj župi Banjalučke biskupije koje se nalaze na području entiteta RS-a podnio je dr. Miljenko Aničić, direktor Europske akademije. Uspoređujući podatke iz popisa katoličkih vjernika za godine 1991, 2005, 2012 i 2017 vidljivo je konstantno drastično opadanje broja Hrvata, katoličkih vjernika na području RS-a. Neke župske zajednice su već potpuno mrtve, kao &scaron;to je recimo župa Sokoline u kojoj je primjerice 1991 godine bilo 1496 Hrvata, katolika. Danas u ovoj župi nema nikoga, opća pusto&scaron;. Istoj sudbini se približavaju župe Bosanski Aleksandrovac (4), Stratinska (4), Bosanska Kostajnica (9), Dolina (10).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svjedoci smo sve katastrofalnije demografske slike i pražnjenja ovih na&scaron;ih prostora&ldquo;, istakao je u svom izlaganju dr. Aničić, naglasiv&scaron;i da u Republici Hrvatskoj ova tema dobiva sve vi&scaron;e na značenju dok u BiH ova tema ni izdaleka nema toliku važnosti. Demografi su godinama upozoravali na nadolazeću katastrofu, ali su političari i mediji izbjegavali tematizirati ovu životno važnu problematiku pu&scaron;tajući i favorizirajući u javni prostor često potpuno nevažne teme. Ova dramatična problematika nije doprla do političkih predstavnika jer se ona među političkim predstavnicima triju naroda različito tretira. Oni, koji su brojniji razmi&scaron;ljaju kako ih je ipak vi&scaron;e te da će drugi prije nestati!A ti drugi su domicilni Hrvati. koji su s početka devedesetih godina najvi&scaron;e stradali. U ratu su skoro prepolovljeni - a nakon rata- niskim natalitetom, potpunom nebrigom vlastitih političkih predstavnika, političkim i administrativnim mjerama,uskraćivanjem osnovnih ljudskih prava na povratak i pomoć pri obnovi, na posao, nasocijalnu sigurnost, pomanjkanjem bilo kakve perspektive za budućnost &ndash; brojHrvata se rapidno osipa, oslikao je dr. Aničić socijalno-politički okvir u kojem se broj Hrvata konstantno smanjuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prve poratne godine, kada je interes za povratak bio najizraženiji nisu polučile očekivane rezultate zbog namjernog odugovlačenja s administrativnim mjerama oko povrata zauzetih kuća i stanova. Godinama nije bilo pomoći za život (hrana, zdravstveno osiguranje) i obnovu kućaonih koji su se vratili. Napadi na povratnike i njihovu imovinu; uskraćivanje osnovnih ljudskih prava: zapo&scaron;ljavanje i &scaron;kolovanje djece; nemogućnost sudjelovanje u političkom životu &ndash; medijska izoliranost i nezainteresiranost za situaciju Hrvata na ovom području, sve su to razlozi koji su preostalu hrvatsku populaciju doveli u vrlo težak položaj. U potpunosti su bili prepu&scaron;teni sami sebi, napu&scaron;teni od entitetskih vlasti, od međunarodnih organizacija, kao i od vlastitih hrvatskih političara. Jedine adrese, na koje su se ljudi mogli obraćati bili su Biskupija i biskupijski Caritas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada&scaron;nji broj od 4.360 katolika je otprilike polovica broja onih koji su živjeli na teritorijibiskupije na zavr&scaron;etku rata 1995. Ako se tome broju pribroji i ne&scaron;to preko dvije tisućepovratnika nakon rata, onda vidimo da je broj vi&scaron;e nego prepolovljen. Jedna župa nemanijednog katolika. U četiri ih je do 10. Za sve župe vrijedi da su to domaćinstva većinoms jedan ili dva člana, velikom većinom starije osobe. Osobe srednje dobi su većinomnezaposlene. Radni vijek im je prekinut s početkom rata s par godina radnog staža. Nisuse uspjele zaposliti, nemaju primanja nemaju zdravstveno osiguranje, nikad neće dobiti mirovinu. Postali su ovisnici od pomoći i to će tako ostati, zaključio je svoje izlaganje mons. Aničić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne stvarajmo nepravedno dru&scaron;tvo</strong></p> <p>U drugom uvodnom izlaganju, mons. Ivo Toma&scaron;ević dopunio je ovu tužnu sliku o nestajanju Hrvata katolika s ovih prostora iznijev&scaron;i aktualne podatke o kretanju broja vjernika u župama na području Vrhbosanske nadbiskupije, a nalaze se, također, na području entiteta RS-a. Pozdravljajući sve nazočne, mons. Ivo Toma&scaron;ević kazao da mu je čast govoriti pred ovim skupom. &bdquo;Želim svima vama najprije čestitati na hrabrosti da dođete po ovim te&scaron;kim vremenskim uvjetima kao i na hrabrosti da govorite o ovoj temi. Za to je uistinu hrabrost potrebna&ldquo;,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o stanju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji istakao je da je u njoj živjelo vi&scaron;e od polovine svih katolika, pa samim tim i Hrvata, u BiH, odnosno, da je imala vi&scaron;e vjernika nego sve tri druge biskupije u BiH zajedno. Dodao je da je, prema podacima koje su svećenici prikupili tijekom blagoslova obitelji na kraju 2017. odnosno početkom 2018., ostala samo otprilike jedna trećina vjernika u odnosu na 1991. konkretno samo 154.263 (!) katolika. Kazao je da se 33 župe Vrhbosanske nadbiskupije nalaze na teritoriju RS te da u njima sada ukupno živi samo 4.032 vjernika u 1832 obitelji. Potom je nabrojio poimence sve župe, a riječ je najvećim dijelom o župama u Bosanskoj Posavini te dijelu usorskog dekanata. Kao primjer naveo je da je u 15 župa derventskog dekanata prije rata živjelo blizu 50.000 katolika, a da ih na kraju 2017., odnosno početku 2018. ima samo 760 (!).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je i da se &scaron;est župa Vrhbosanske nadbiskupije nalaze dijelom na teritoriju RS pa bi se ukupno moglo govoriti o broju od 4.500 katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji na teritoriju RS. Pojasnio je da se nakona rata broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji počeo povećavati ponajprije zahvaljujući povratku u dijelove koje su srpski oružnici morali prepustiti Federaciji BiH poput odžačkoga kraja te sporom ali trajnom povratku u dijelove iz kojih su bili progani katolici tijekom sukoba Armije i HVO-a. Dodao je da se broj konstatno povećavao do 2002. godine nakon čega slijedi mala stagnacija da bi se od 2006. godine broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji svake godine smanjivao. Napomenuo je i da je riječ o crkvenim podacima te da su velikim dijelom točni u manjim sredinama dok je u velikim gradovima teže doći do točnog broja katolika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mons. Toma&scaron;ević je istaknuo da se u prvim godinama nakon rata vrlo te&scaron;ko može uopće govoriti o nekom povratku na teritoriju entiteta RS, o čemu dovoljno govori činjenica da je bilo čak vrlo te&scaron;ko 1996. i 1997. napraviti fotografije sru&scaron;enih crkava i samostana na tom dijelu BiH za knjigu &bdquo;Raspeta Crkva u Bosni i Hercegovini&ldquo;. &bdquo;Te&scaron;ko je bilo doći i napraviti samo fotografije sru&scaron;enih crkava, a kamo li da se ljudi vrate u svoje razorene domovine&ldquo;, kazao je mons. Toma&scaron;ević te spomenuo događaj od 23. travnja 1998. godine, vi&scaron;e od dvije godine nakon rata, kada je kardinal Vinko Puljić sa svećenicima i časnim sestrama te vjernicima želio po prvi put slaviti Svetu misu u kripti minirane crkve u sredi&scaron;tu Dervente, u župi koja je prije rata imala oko 9.000 vjernika. Kazao je da su barikadama na cesti od Bosanskog Broda prema Derventi zaustavljeni autobusi prognanih katolika koji su krenuli na Svetu misu, a kardinal Puljić, svećenici, časne sestre i mali broj preostalih vjernika opkoljeni su bili u kripti crkve odakle su ih, nakon vi&scaron;esatnog zatočeni&scaron;tva, oslobodile snage SFOR-a dok su njihovi auti uni&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da su biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine &bdquo;Otvorenom pismu potpisnicima i svjedocima Daytonskog sporazuma&ldquo; od 8. prosinca 1995. &bdquo;pozdravili zaustavljanje ovoga agresorskog rata po ovom mirovnom sporazumu&ldquo; moleći &bdquo;Boga da ovom ratu zaista bude kraj&ldquo;, ali su napisali i sljedeće: &bdquo;Međutim, obuzima nas ozbiljna sumnja da na temelju ovako napravljenog mirovnog sporazuma može doista zavladati i potrajati tako poželjan pravedan mir. Mirovni sporazum, koliko nam je poznat, sadrži nekoliko vrlo čudnih proturječja i pogubnih nesigurnosti. 1. Progla&scaron;ena cjelovita Bosna i Hercegovina ovim sporazumom podijeljena je u dva entiteta. 2. Kako može biti jedna država sa tri vojske? 3. Kakva je to pravda po kojoj se pola te zemlje daje trećinskom narodu te zemlje? 4. Tko može biti ovla&scaron;ten da potpi&scaron;e sporazum po kojem se prostori većinskog stanovni&scaron;tva bosanske Posavine prepu&scaron;taju vlasti manjinskog stanovni&scaron;tva? 5. Ovim sporazumom potvrđeno je i ovla&scaron;teno etničko či&scaron;ćenje i pravo jačega te se u istu razinu stavljaju žrtva i agresor&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mons. Toma&scaron;ević posebno je istaknuo &scaron;estu točku u spomenutom pismu biskupa BK BiH koja glasi: &bdquo;Tko sve treba ostvariti mirovnim sporazumom predviđeni povratak stotinama tisuća prognanika i izbjeglica u njihove domove i zavičaje i tu im omogućiti sva ljudska i građanska prava i slobode?&ldquo;. Dodao je da se to nije znalo tada, a da se ne zna sve do danas. &ndash; Izrazio je nadu i želju da ovaj &bdquo;Okrugli stol&ldquo; bude prekretnica u daleko odlučnijem i zajedničkom zalaganju za održivi povratak prognanih Hrvata &ndash; katolika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je da mnogi govore kako se nitko ne želi vratiti i kako nije realno govoriti o povratku. &bdquo;Međutim, činjenica je da se povratak sprječavao i da se i dalje sprječava na razne načine, a &scaron;to je jo&scaron; bolnije ni danas se gotovo ni&scaron;ta ne čini na povratku. Ako se ni&scaron;ta ne čini, onda je logično da ne može biti nikakvog rezultata&ldquo;, kazao je mons. Toma&scaron;ević. Podsjetio je na jednu izjavu biskupa Tome Vuk&scaron;ića koji je kazao &bdquo;da je u BiH najugroženija nada&ldquo;. Slijedom toga mons. Toma&scaron;ević je pozvao i upitao: &bdquo;Hajdemo ljudima vratiti nadu! Potrebno je napraviti strategiju povratka. Gdje je strategija povratka? Gdje je ikad bila strategija povratka? A tko bi trebao strategiju napraviti?&ldquo;, istakav&scaron;i da su svećenici bili pioniri povratka u prognane župe te da oni ni danas nisu odustali od povratka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominjući da u derventskom dekanatu za manje od tisuću vjernika skrbi petnaestak svećenika i nekoliko časnih sestara, mons. Toma&scaron;ević je kazao da Crkva ne može sama. &bdquo;Mi ne možemo bez onih koji imaju poluge moći. Hajdemo napraviti strategiju povratka! Hajdemo tu temu vratiti u medije! Ne treba se zanositi nekakvim ogromnim povratkom, ali omogućimo povratak onima koji se žele vratiti i neka to postane normalna stvar! I surađujmo s onima koji to žele!..Hajmo uraditi sve da omogućimo povratak ljudima koji se žele vratiti, ne onima koji ne žele, ne da se nekoga natjera ili nagovori. Dajmo nadu onima koji su se već vratili, no tih je zaista malen broj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne mogu nikako sebi doći, nastavio je Toma&scaron;ević, da se na prostorima BiH stalno zauzima za one koji su jači, pa i u na&scaron;em narodu, i za one na prostorima gdje smo kao narod brojniji. A oni slabiji, oni manji, njima kao da ne treba ni&scaron;ta, kao da ne trebaju ni živjeti, ni postojati. Pa kako to?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možemo pronaći ljude i u drugim narodima koji će vidjeti tog malenog i ugroženog čovjeka, a takvih ima u svim narodima. Okrenemo se njima! I Ako se ne okrenemo slabijima, tim manjima, ne možemo imati sreće; ne može biti sreće ni za jedan narod, te na kraju zaključio:&bdquo;Nemojmo stvarati nepravedno dru&scaron;tvo nego idimo putem pravde&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Između dva zadnja popisa stanovni&scaron;tva iz BiH nestalo najmanje 267.476 Hrvata</strong></p> <p>Frano Piplović, voditelj studija Europske akademije, ponudio je jednu sociolo&scaron;ku analizu stanja i perspektiva hrvatske katoličke populacije na području RS-a, polazeći od podataka o brojnosti Hrvata katolika temeljem dva državna popisa stanovni&scaron;tva iz 1991. i 2013. Prema državnom popisu stanovni&scaron;tva koji su provele vlasti SR Bosne i Hercegovine iz 1991. (na dana&scaron;njemu prostoru entiteta Republike Srpske, u 39 općina i gradova bilo je 152 975 stanovnika hrvatske nacionalnosti. Od tog ukupnog broja, 145 tisuća Hrvata živjelo je na prostoru od Bosanskog &Scaron;amca do Bosanskog Novog / Novog Grada. Konkretno na prostoru Bosanske Posavine, u pet gradova i općina: Derventa, Doboj, Modriča, Bosanski Brod i Bosanski &Scaron;amac, živjelo je 73 508, na prostoru Banje Luke i &scaron;ire banjalučke regije, u 15 gradova i općina bilo je 71 527 građana hrvatske nacionalnosti. Na ostalim područjima RS &ndash; područje Semberije, Podrinja i istočne Hercegovine, prema popisu stanovni&scaron;tva iz 1991., nastanjivalo je oko 8 tisuća Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebalo je proći 13 godina da se nakon okrutnog rata provede novi državni popis stanovni&scaron;tva BiH, čije smo rezultate uz te&scaron;ke prijepore i sukobe napokon doznali tek 2016 godine. Prema rezultatima ovog popisa Hrvata je u cijeloj BiH bilo 544.780 (mu&scaron;karaca 267.789, a žena 276.991) od kojih se 536.333 izjasnilo katolicima (262.423 m, a 273.910 ž). Od toga broja prema ovom popisu u entitetu RS-a Hrvata je bilo 29.645 (12.57= m., 17.075 ž.) od kojih kao katolici izjasnilo 28.883.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojevrstan je paradoks da su Hrvati- katolici u proteklih 100 godina, u vrijeme onda&scaron;njih tzv. nenarodnih režima, na području cijele Bosne i Hercegovine ,brojčano rasli iz godine u godinu sve do 1990 godine, da bi od 90-tih godina pa sve do danas, u vrijeme tzv. narodnih i demokratskih vlasti, broj Hrvata u BiH bio prepolovljen , a u RS-u doveden gotovo do nestanka. To potvrđuju podatci iz 1913 godine kada je u BiH evidentirano 458.99 Hrvata katolika i svi ostali podaci iz popisa do 1991 godine kada je evidentirano 812.256. Zadnjim popisom stanovni&scaron;tva iz 2013 godine na razini BiH evidentirano je 544.780 stanovnika hrvatske nacionalnosti, &scaron;to znači da je između dva zadnja popisa iz Bosne i Hercegovine nestalo najmanje 267.476 Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sumnjiva uloga MK Crvenog križa u &bdquo;etničkom či&scaron;ćenju&ldquo; banjalučkih Hrvata</strong></p> <p>Na dana&scaron;njem prostoru bosansko hercegovačkog entitet Republika Srpska gdje je Hrvatima najbrojnije nastanjivan prostor Bosanske Posavine &ndash; općine Derventa, Doboj, Bosanski Brod, Modriča i Bosanski &Scaron;amac &ndash; te Banja Luka sa &scaron;irom okolicom, Piplović je naglasio da su prostor Bosanske Posavine Hrvati izgubili u ratu, a iz prostora Banjalučke regije su brutalno istjerani u zavr&scaron;nici rata. Morali su te prostore napustiti milom ili silom u organizaciji vlasti entiteta RS-a, uz svesrdnu pomoć Međunarodnog Komiteta Crvenog Križa i &bdquo;veliku spremnost&ldquo; onda&scaron;njih hrvatskih vlasti da se &bdquo;prognani hrvatski puk&ldquo; prihvati i smjesti u prostore koje su u ratnim okolnostima &bdquo;napustili&ldquo; hrvatski Srbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oduvijek su Hrvati s područja Bosanske Posavine i banjalučke regije odlazili i vraćali se svom zavičaju,naglasio je Piplović, ali progon 1990-ih godina nije imao obilježja prethodnih seljakanja. On je rezultat rata i vrlo sumnjivih politika iz devedesetih godina koje su imale za cilj preseljenje naroda i razmjene teritorija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je apostrofirao ljeto 1995. godine kada se do kraja provelo ono &scaron;to se tamo negdje zločinački naumilo. U kolovozu 1995. godine na ovim su se prostorima susrele dvije ljudske prognaničke tragedije, dvije velike ljudske i humanitarne nevolje, izbjegli hrvatski Srbi iz Krajine i preostali Hrvati banjalučke regije. Glavni su izbjeglički koridori, kao slučajno, i&scaron;li onim pravcima gdje je jo&scaron; ostalo Hrvata, koji su odlučili ostati i nakon svih doživljenih patnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnicima Međunarodnog komiteta Crvenog križa nije palo na pamet istakao je Piplović, zatražiti da se spriječi bliski susret hrvatskih Srba i banjalučkih Hrvata. Naprotiv, nakon svih tih &bdquo;bliskih susreta&ldquo;, nakon &scaron;to su nastupile pljačke i mnoga jo&scaron; uvijek nerazja&scaron;njena ubojstva nedužnih Hrvata banjalučke regije, predstavnici MKCK-a svesrdno ponudi&scaron;e svoju posredničku ulogu u sigurnom preseljenju Hrvata i njihovu &bdquo;dragovoljnom&ldquo; odlasku. Čak su o tome sročili pisani ugovor (Nikola Koljević potpredsjednik RS u ime RS, a Lucie Stenthal u ime MKCK, nakon &scaron;to im nije uspjelo u tu sramnu rabotu uvući banjalučkog biskupa dr. Franju Komaricu) zamislite kakvog li naslova : &bdquo;Smjernice u vezi s organizacijom dobrovoljnog odlaska naroda koji želi napustiti područje Banja Luke, Ženeva, 13. 08.1995.&ldquo;. Ovaj dokument je temelj kojim se nasilno protjerivanje banjalučkih Hrvata i danas naziva &bdquo;dragovoljnim odlaskom&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obavijestili su o tome i nadležne adrese u Zagrebu s kojih nisu stigli nikakvi protesti kako bi se spriječilo protjerivanje banjalučkih Hrvata iz njihova zavičaja, iako su tada jo&scaron; uvijek HV i Armija BiH bili nadomak Banjoj Luci. Taj sramni dokument u kojem je jedna međunarodna humanitarna organizacija, kao &scaron;to je MKCK, sudjelovala u zločinu nad banjalučkim Hrvatima, nitko poslije nije razmatrao niti je tražio da se ispune obveze iz tog ugovora, ako ih je uopće i bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ovog &bdquo;dogovora&ldquo; uslijedio je svakodnevni izvoz banjalučkih Hrvata i Bo&scaron;njaka, &bdquo;pod visokim pokroviteljstvom i suučesni&scaron;tvom&ldquo; MKCK-a, najtežom mogućom trasom, preko rijeke Save, čamcima u Davor. Nikomu od domaćih i međunarodnih čovjekoljubaca nije palo na pamet da ima i boljih, i lak&scaron;ih i manje rizičnih pravaca, a to je desetak kilometara uzvodno Savom, pravac Bosanska Gradi&scaron;ka &ndash; Stara Gradi&scaron;ka. U mjesecima koji su uslijedili tijekom jeseni protjerano je i izvezeno &scaron;to se protjerati moglo, vi&scaron;e od 30 tisuća ljudi, rekao je Piplović</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lažna Daytonska nadanja i očekivanja</strong></p> <p>Nakon Daytonskih i Pari&scaron;kih ugovora krenulo se s različitim inicijativama, obećanjima, konferencijama o obnovi i povratku. Stjecao se dojam da će se uz potporu svih tih donatora sanirati mnoge posljedice rata, da će se provesti famozni Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, da će se obnoviti poru&scaron;eno i te svi protjerani i prognani vratiti u prostore svoga ranijeg življenja. No to se nije dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svima je dobro poznat problem s opstrukcijom povratka i obnove kuća i komunalne infrastrukture Hrvata prognanika. Samo tri posto stambenih objekata i komunalne infrastrukture je obnovljeno na područjima gdje su Hrvati živjeli. Sve ostalo je te&scaron;ka pusto&scaron;, a kao vrhunac licemjerja je nakana politike i političara proglasiti kako je obnova i povratak zavr&scaron;en. Jeste možda velikim dijelom gotova na područjima entiteta RS-a gdje su živjeli i danas žive bo&scaron;njački i srpski povratnici. Najveća nepravda i velika međunarodna prevara je nepo&scaron;tivanje jednog međunarodnog ugovora, a to je Daytonski mirovni sporazum (čiji Aneks 7., kao ključna stavka kojom se htjelo anulirati te&scaron;ke posljedice rata i ljudima omogućiti obnovu njihovih domova, prostornih, ekonomskih i dru&scaron;tvenih zajednica) kada su u pitanju Hrvati u RS-u nije proveden. Njihove kuće, imovinu i živote su uni&scaron;tile ratne politike koje su na ovom prostoru ratovale. Daytonskim sporazumom su se države obvezale pomoći u obnovi, &scaron;to nažalost nisu učinile. Učinjena je ogromna i nepopravljiva &scaron;teta Hrvatima kao najstarijem domicilnom narodu ovih prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Politika nesno&scaron;ljivih uvjeta</strong></p> <p>Vi&scaron;egodi&scaron;nja politika stvaranja nesno&scaron;ljivih uvjeta kojima se stvara ambijent za potpuni nestanak Hrvata s prostora bosansko hercegovačkog entiteta Republika Srpska, koja je imala svoju ratnu kulminaciju 90-tih godina pro&scaron;log stoljeća, nastavljena je i u tzv. poratnom razdoblju sve do dana&scaron;njih dana, prilagođena novim okolnostima, dobro upakirana u demokratske i pravno-političke procedure. Ono &scaron;to nisu učini ratne okolnosti, teror paravojnih i drugih formacija, sada se odrađuje kroz politiku i administraciju. Pravno-politički okvir u kojem jo&scaron; uvijek životari ostatak Hrvata na području RS-a takve je naravi da ne garantira nikakvu mogućnost opstanka niti revitalizacije ovom ostatku ostatka Hrvata. Dva povijesna identiteta, katolički i hrvatski, ubrzano nestaju s ovog dijela Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Piplović je između ostalog u svojoj analizi naveo cijeli set problema koji učinkovito uni&scaron;tavaju biolo&scaron;ku, dru&scaron;tvenu, ekonomsku, kulturnu, nacionalnu i vjersku supstancu preostalih Hrvata u ovom prostoru. To su: 1. Dru&scaron;tveni problemi; 2. Politički problemi; 3. Problemi s opstrukcijom obnove i održivog povratka; 4. Nemoć i pravna nesigurnost; 5. Problemi pravne naravi, dugotrajnost sudskih postupaka; 6. Problemi s povratom nacionalizirane imovine; 7. Problemi s registracijom nepokretne imovine; 8. Problemi Hrvata logora&scaron;a; 9. Neprocesuirani zločini i zločinci; 10. Krađa radnih mjesta lažnim izjavama o nacionalnom identitetu; 11. Hrvatska sela &ndash; srpska lovi&scaron;ta; 12. Problem medijske izoliranosti; 13. Zatiranje hrvatskih korijena i prisvajanje hrvatskih kulturnih dobara; 14. Načelo konstitutivnosti izvrgnuto ruglu;15. Unutarhrvatska neravnopravnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ovi problemi, naglasio je Piplović, su političke naravi i pojedinac je pred njima nemoćan. Oni nastaju jer država i njeni konstitutivni elementi ne po&scaron;tuju svog građanina, ciljano kr&scaron;e njegova temeljna ljudska prava. Pred takvom državnom ili entitetskom vlasti građanin, u ovom slučaju hrvatske nacionalnosti, je nemoćan. Da bi se spasio od nestanka nephodna mu je žurna pomoć države, u ovom slučaju Hrvatske koja se svojim Ustavom, u članku 10. Ustava RH, obvezala &scaron;tititi i pružati potrebnu pomoć i skrb svom narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Položaj Hrvata u BiH prvorazredno političko pitanje</strong></p> <p>Dr. Stjepan &Scaron;terc, demograf i profesor s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, o&scaron;tar kritičar svih politika koje ne uvažavaju alarmantne činjenice u svezi demografskih kretanja na ovim prostorima iznio je alarmantne podatke o demografskim kretanjima u Hrvatskoj gdje dolazi do egzodusa biblijskih razmjera, gdje političari uopće ne vide da Hrvatska nestaje. Na&scaron;im političarima je pedantna njemačka državna statistika priopćila koliko je ljudi napustilo Hrvatsku i do&scaron;lo u Njemačku gdje je od 2013 godine napustilo vi&scaron;e od 180 tisuća građana na &scaron;to je malo tko reagirao iz za to mjerodavnih državnih službi. Procjenjuje se istakao je dr. &Scaron;terc da je godi&scaron;nji odlazak iz Hrvatske vjerojatno na razini 80.000 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjestan ovako te&scaron;kog stanja unutar hrvatske populacije , u Hrvatskoj i u BiH, prof. &Scaron;terc je elaborirao neke modele koji bi nas mogli usmjeriti prema hrvatskom opstanku, ali njihova realizacija je neizvediva bez sudjelovanja odgovorne državne politike. Po njemu je to orijentacija prema hrvatskoj dijaspori koja ima potrebne resurse. Kao uspje&scaron;an primjer istakao je pozitivna iskustva dvije države koje su se oslonile na svoju dijasporu, a to su Izrael i Irska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorio je i opasnostima koje izviru iz europske privredne sebičnosti koja ima veliku potražnju za visokoobrazovanom i mladom radnom snagom, koju primarno dovlači s jugoistoka i juga Europe ne vodeći računa &scaron;to te zemlje iz koji se iseljava tro&scaron;e velika sredstva iz svojih proračuna za obrazovni sustav i obrazovanje ljudi. Ovaj problem je problem država u cijeloj regiji te ukoliko se poduzmu ključne strate&scaron;ke mjere i ne shvati da je problem iseljavanja ključni problem razvojne budućnosti negativni će se procesi intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se bitno smanjiti. Prema njegovoj prognozi, koristeći se jednostavnim matematičkim modelom, Hrvatska će u idućih deset godina izgubiti preko devedeset tisuća stanovnika, a BiH bi mogla izgubiti preko 500 tisuća svojih stanovnika. To su vrlo opasni procesi na koje nažalost nema nikakve ozbiljne reakcije, zaključio je dr. &Scaron;terc</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik, dr. Zlatko Kramarić u svom je izlaganju ukazao kolika je važnost senzibilizacije hrvatske politike za ova pitanja jer je u pitanju prevažan prostor u budućnosti, kako za Hrvate u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj. Istakao je kako hrvatska politika mora biti jedinstvena kada je u pitanju položaj Hrvata u cijeloj BiH, a napose tamo gdje danas imamo samo &bdquo;ostatke ostataka Hrvata&ldquo;, kao &scaron;to je to prostor RS-a. To je prvorazredno političko pitanje, naglasio je, i kao takvo ga treba tretirati, tragajući za odgovorom na pitanje &bdquo;&scaron;to je Bosna nama, a &scaron;to smo mi noj&ldquo;. Tu su i sigurnosna pitanja u kontekstu novih gibanja u Europi, imigrantska kriza, te penetracija Rusije i Turske u ovaj prostor. To nije samo problem Hrvatske već i Europske unije. Hrvatska, naglasio je akademik Kramarić, mora na pravi način predočiti svoju situaciju u Europskoj uniji te tražiti podr&scaron;ku, i političku i financijsku, za svoj angažman. Pledirao je na važnosti jedne nove diplomatske inicijative u svezi ovih pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku, dr. Miro Kovač, u svom kratkom nastupu na ovom okruglom stolu govorio je značaju hrvatske vanjske politike u regiji napose o njenom pozicioniranju u BiH kako bi se Bosni i Hercegovini, kao domovini i hrvatskog naroda, pomoglo i u pristupanju EU. Spomenuo je i nedavni posjet parlamentarnog izaslanstva Sabora RH Bosni i Hercegovini, pri čemu je govorio o potrebi izmjene izbornog zakona kao da će izmjena tog zakona značiti Hrvatima biti ili ne biti. Prema onome &scaron;to se moglo čuti iz izlaganja dr. Kovača tek kada se izmjeni izborni zakon onda preostali Hrvati u entitetu RS-a mogu očekivati učinkovitu pomoć, a do tada tko preživi dobro je preživio. O glavnoj temi Okruglog stola i problemima koji su iznijeti u uvodnim izlaganjima, te na koji način RH može i treba pomoći preostalim Hrvatima u RS-u nije bilo niti jedne riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tomislav Tomljanović, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a fokusirao se na glavne razloge demografskog propadanja Hrvata. Prema njegovom mi&scaron;ljenju tri su glavna razloga demografskog propadanja Hrvata u Bosni i Hercegovini i to su:</p> <p>1. Negativni prira&scaron;taj;</p> <p>2. Iskorjenjivanje na temelju provedenog etničkog či&scaron;ćenja i neuspjeli povratak prognanika;</p> <p>3. Novo iseljavanje potaknuto ekonomskim razlozima te kaotičnim funkcioniranjem BiH kao države. Naveo je i mogućnost dvojnog državljanstva za Hrvate BiH kao jedan od razloga za demografsko pražnjenje Hrvata. Na području Posavine Hrvati su ispražnjeni nakon poraza u ratu , a na području &scaron;ire Banjalučke regije, iako miroljubivi, protjerani su jer su nekome smetali. Rje&scaron;enje vidi u dono&scaron;enju dugoročne strategije za Hrvate BiH koju treba uraditi Hrvatska jer Hrvati BiH nemaju za to ni znanja ni drugih potrebnih kapaciteta. Danas se govori o &bdquo;dru&scaron;tvu znanja, a mi na&scaron;im povratnicima nudimo dvije koze, kravu, plastenik, motorku.. Mi nismo narod koji je &bdquo;si&scaron;ao s grane&ldquo;, naprotiv živjeli smo europski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati su kroz svoju povijest stalno &bdquo;curili&ldquo; iz Bosne i Hercegovine istakav&scaron;i da su, primjerice samo u razdoblju 1961 &ndash; 1981 Hrvati vi&scaron;e odseljavali nego &scaron;to su doseljavali, od čega je 45% odseljenih otpadalo na RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz obavezu adekvatne zastupljenosti u Zakonodavnim, izvr&scaron;nim i pravosudnim organima Tomljanović je istakao da je za identitet jednog konstitutivnog u BiH, a time u hrvatskog naroda vrelo bitno: obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture i tradicije, kulturno nasljeđe, teritorijalna organiziranost te sustav javnog informiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Javno imenovati odgovorne za ovako stanje</strong></p> <p>Nino Su&scaron;ilović, predsjednik Posavske stranke, u svom je izlaganju istakao ogromnu odgovornost hrvatske politike i političara za ovakvo te&scaron;ko stanje hrvatske populacije na prostoru RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Da li je moguće ovdje razgovarati dva i pol sata i samo konstatirati kakvo je stanje. Ako se ne&scaron;to želi promijeniti i &bdquo;popravljati&ldquo; onda moramo znati &scaron;to je uzrok problemu. Nema smisla dolijevati vodu u traljavo bure niti umirućem od raka davati infuzije &hellip;Da li je moguće da nitko ne zna ili ne smije reći za&scaron;to se Hrvati u BiH, napose u RS-u nalaze u situaciji u kojoj jesu&ldquo;, zapitao se na početku svog izlaganja Nino Su&scaron;ilović, predsjednik Posavske stranke!? ?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah je ponudio odgovor, koji nije bio po volji predstavnicima HDZ-a. &bdquo;Najveći uzrok ovakvom stanju je dosada&scaron;nja službena tzv. &bdquo;hrvatska&ldquo; politika koju u kontinuitetu provodi HDZ BiH. Isto tako, ne može se zanemariti ni odgovornost Republike Hrvatske (kao supotpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma), odnosno svih njenih dosada&scaron;njih Vlada koje su, nažalost, ili podržavale takovu politiku koju provodi HDZ BiH ili su se naprosto pona&scaron;ale kao da ih to uopće ne zanima&ldquo;, mi&scaron;ljenja je Su&scaron;ilović</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorio je također i o problemu hrvatske konstitutivnosti . Iznio je &scaron;to su njemu i ostalim prisutnima odgovorili prije četiri godine na sastanku u onda&scaron;njem Uredu Vlade RH za Hrvate izvan RH kada su upitali: &bdquo;Koja je zvanična politika RH prema Hrvatima u BiH?&ldquo; Uslijedio je rezolutan odgovor da tu nema nikakvog spora; &bdquo;Hrvati su konstitutivni na svakom pedlju BiH!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom izlaganju iznio je jedan vrlo zbunjujući i po Hrvate i njihovu konstitutivnost vrlo &scaron;tetan potez kada su prije15-tak dana dvije partnerske stranke HDZ BiH i SNSD u Parlamentu BiH glasale protiv konstitutivnosti Srba u Federaciji BiH(!?) te upitao jesu li svjesni &scaron;to to znači i svih posljedica koje će iz toga proisteći.? Po njegovoj ocjeni slijedeći korak, koji će jo&scaron; vi&scaron;e otežati ionako te&scaron;ko stanje Hrvata u RS-u, ići će na &scaron;tetu Hrvata, biti će izglasavanje nekonstitutivnosti Hrvata u RS-u. Zapitao se, kako to da aktualna vlast u RH na to nije reagirala, o&scaron;tro osudila ili se barem nije ogradila od takvih poteza? &bdquo;Legalni i legitimni&ldquo; predstavnici Hrvata se žale kako im netko uskraćuje njihova prava, a u isto vrijeme oni to isto čine drugima, pa čak i pripadnicima svoga naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dotakao se Su&scaron;ilović i i za Hrvate vrlo aktualne teme, a to je izmjena Izbornog zakona rekav&scaron;i da se traži izmjena izbornog zakona, kojom se predlaže, primjerice, da Hrvati iz Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Sarajevske županije imaju samo tri predstavnika u Domu naroda FBiH, dok Zapadno-hercegovačka županija, s istim brojem Hrvata, ima 5 predstavnika, čime se jo&scaron; vi&scaron;e osnažuje i pro&scaron;iruje unutarhrvatska neravnopravnost unutar hrvatskog korpusa u BiH !?Od početka 90-tih godina pa do danas, kazao je, &bdquo;provodi se politika kojoj je cilj koncentracija političke, gospodarske i svake druge moći Hrvata u 10-tak općina zapadne Hercegovine dok su bosanski Hrvati cijelo ovo vrijeme samo moneta za trgovinu i namijenjena im je sudbina nestanka s njihovih povijesnih ognji&scaron;ta. &bdquo;Akcija či&scaron;ćenja&ldquo; je u RS-u već je privedena kraju, a proces nestajanja Hrvata u drugim dijelovima Bosne (posebno u Županiji Posavskoj) u fazi je iz koje vjerojatno uskoro vi&scaron;e neće biti mogućnosti za ponovni oporavak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključio je, &bdquo;ako ne znamo &scaron;to je uzrok ovakvo te&scaron;kom stanju u kojem se nalaze Hrvati - katolici i ne bude se imalo snage i hrabrosti imenovati odgovorne onda su ovakvi i slični skupovi, na kojima će se obredno žaliti nad &bdquo;sudbinom&ldquo; koja nas je zadesila te obećavati &bdquo;potporu borbi Hrvata za jednakopravnost&ldquo; sasvim izli&scaron;ni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božo Skopljaković, predsjednik Hrvatske stranke Bosne i Hercegovine vjeruje da se stvari mogu pomaknuti s mrtve točke predloživ&scaron;i da se na prostorima cijele BiH, poglavito na prostoru entiteta RS-a osiguraju veća novčana sredstva za povratak prognanih Hrvata s ovih područja jer je to opći interes kako Hrvata iz BiH tako i iz RH, za &scaron;to se založio i na sastanku koji je prije dolaska na okrugli stol imao u uredu hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitarević</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da Hrvati u BiH, imaju hrvatske osobne iskaznice, njegovo je mi&scaron;ljenje da bi RH u europske projekte trebala uključivati i zahtjeve obiteljskih gospodarstava kako bi im se pomoglo u financiranju OPG Hrvata iz BiH, da se u suradnji s Gospodarskom Komorom RH i gospodarstvenicima osigura bolja suradnja i investiranje proizvodnih postrojenja na područjima gdje žive Hrvati u BiH, a sve s ciljem ekonomskog oporavka, bržeg razvoja i zaustavljanja iseljavanja Hrvata iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istakao je da Izborni zakon nije pitanje svih pitanje. Bez obzira kakav će se izborni sustav usvojiti uvjeren je da on neće pomoći u povratku niti jednog Hrvata na ove prostore. Pitanje svih pitanja je kako zaustaviti exodus Hrvata i kako osigurati život dostojan čovjeka na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici udruga prognanih Hrvata, satrveni mnogim životnim prognaničkim nedaćama, jo&scaron; uvijek s neuga&scaron;enom nadom da će doći ti bolji dani podvrgli su također kritici sve dosada&scaron;nje politike i političare &scaron;to su malo ili gotovo ni&scaron;ta učinili za hrvatski narod u RS-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom trajanja Okruglog stola gotovo svi su sudionici uzeli uče&scaron;će u radu, bilo svojim izlaganjem ili raspravom. Iz izlaganja se može zaključiti da su se svi sudionici, osim onih koji su aktualni nositelji neke od razina vlasti, složili kako su za nestanak Hrvata s područja BiH, napose entiteta RS-a, krive pogre&scaron;ne hrvatske politike te hrvatski političari, jer je neshvatljivo da u BiH ostala dva naroda, unatoč svojim stradanjima, uspjeli su najvećim dijelom &bdquo;zaliječiti&ldquo; svoje rane, a Hrvatima to nije po&scaron;lo za rukom već su u pola BiH svedeni na &bdquo;statističku gre&scaron;ku&ldquo; te dovedeni do svog potpunog fizičkog iskorjenjivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li opet Katolička crkva, kao &scaron;to je to mnogo puta ranije kroz povijest činila morati ići po svijetu za svojim protjeranim i iseljenim narodom te osnivati Katoličke misije kako bi spa&scaron;avala svoj narod i svoje vjernike od totalnog odnarođivanja, kako bi spa&scaron;avala oba identiteta &ndash; hrvatski i katolički?</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="KTA" href="http://www.ktabkbih.net" target="_blank">KTA</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-04-02.jpgPala velika utvrda SDA! Izetbegovića napustilo 1300 članova u Banovićimahttp://grude.com/clanak/?i=6272062720Grude.com - klik u svijetFri, 02 Mar 2018 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-02-sda_banovici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjerenik Stranke demokratske akcije (SDA) Bego Gutić preuzeo je "vladavinu" nad Općinskim odborom SDA u Banovićima. <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav potez nije nai&scaron;ao na odobravanje članstva, &scaron;to je rezultiralo time da je kompletna općinska organizacija istupila iz stranke.</p> <p><br />Ovu informaciju potvrdila je za 'Klix' biv&scaron;a predsjednica Općinskog odbora SDA Banovići i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Elzina Pirić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo 28. veljače putem po&scaron;te primili odluku o razrje&scaron;enju. Kompletno članstvo SDA u Banovićima je istupilo iz stranke. Danas je na skupu bilo 1.300 ljudi i oni su istupili - rekla je Pirić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je dodala da će ovih dana otvoriti urede i pozvati sve koji su odlučili istupiti iz SDA da preuzmu svoje članske kartice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iz SDA je istupio 21 vijećnik, 30 članova Izvr&scaron;nog i Općinskog odbora, načelnik, četiri županijska zastupnika, tri federalna zastupnika, jedan zastupnik u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH, rukovodstvo i izvr&scaron;ni direktori rudnika, direktori javnih poduzeća i ustanova te svo članstvo. U salu je u&scaron;lo 1.300 ljudi, a dosta ih je ostalo ispred - kazala je Pirić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako se nitko nema namjeru žaliti na odluke Predsjedni&scaron;tva SDA koje je "diktatorskim djelovanjem" pokazalo da ne po&scaron;tuje Statut SDA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Služili su se komunističkim metodama iz prija&scaron;njeg jednopartijskog sustava, poput isključivanja ljudi iz stranke i uvođenja povjereni&scaron;tava na konferencijama. Čemu se žaliti kada je Statut SDA bačen na pod", zaključila je Pirić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pirić je danas najavila formiranje nove stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Klix.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-02-sda_banovici.jpgZovko u EU parlamentu: Haaški sud nije ispunio zadaću, presude se koriste u političke kampanjehttp://grude.com/clanak/?i=6267762677Grude.com - klik u svijetThu, 01 Mar 2018 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-01-zeljana-zovko-ep.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Željana Zovko sudjelovala je na plenarnoj sjednici u Bruxellesu na raspravi o radu i naslijeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju..<p>&nbsp;</p> <p>Zovko se tijekom svog govora zapitala je li sud ispunio svoju osnovnu zadaću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbog čega se danas vodi rasprava o Međunarodnom kaznenom sudu za biv&scaron;u Jugoslaviju? Njegova zadaća je bila osuditi počinitelje individualnih zločina koji nisu mogli biti procesuirani na lokalnim sudovima i ona, jo&scaron; plemenitija zadaća, izvr&scaron;enjem pravde pridonijeti pomirenju na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije,&ldquo; istaknula je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zovko je navela kako ostaje na pravnim stručnjacima da prosude je li sud bio uspje&scaron;an u svom radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je da je, ukoliko se želi napraviti učinkovita analiza Međunarodnog kaznenog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju, potrebno organizirati znanstveno-stručni skup o naučenim lekcijama na kojoj će pravni stručnjaci iznijeti mi&scaron;ljenje o radu i učinkovitosti presuda s pravne strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;O pomirenju i učinkovitosti suda u tom pogledu dovoljno je pogledati medijska izvje&scaron;tavanja o njegovom radu kako bi se, na žalost, zaključilo da sud nije ispunio zadaću. Presude se koriste u političke kampanje, a odgovornost traži u narodima i kolektivnoj krivnji,&ldquo; zaključila je na kraju svog govora Zovko.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-01-zeljana-zovko-ep.jpgZvizdić: Odgovaranje na Upitnik EK uspješno završeno unatoč blokadamahttp://grude.com/clanak/?i=6264062640Grude.com - klik u svijetTue, 27 Feb 2018 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-27-upitnik-fena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mišljenja je da je čin predaje Odgovora na Upitnik Europske komisije zapravo najbolji odgovor onima koji su proteklih mjeseci uporno ponavljali da u BiH nema napretka<p>&nbsp;</p> <p>Priprema i usugla&scaron;avanje Odgovora na Upitnik Europske komisije predstavljali su najkompleksniju fazu u dosada&scaron;njem procesu ispunjavanja obaveza iz europske agende za Bosnu i Hercegovini i taj posao, unatoč različitim blokadama i opstrukcijama, uspje&scaron;no je zavr&scaron;en, naglasio je u izjavi za Fenu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.</p> <p>- Trebamo biti sretni samo jer su opredijeljenost i zalaganje prepoznali i najvi&scaron;i dužnosnici Europske unije od kojih smo dobili samo dobre i pozitivne poruke. Zapadni Balkan je ponovo u fokusu zanimanja EU, a na nama je da se fokusiramo na konkretne zadaće i iskoristimo pruženu &scaron;ansu da bi BiH &scaron;to prije dobila kandidatski status i sustigla, a ako bude dovoljno političke volje, i prestigla susjede na putu europskih integracija - podvukao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;ljenja je da je čin predaje Odgovora na Upitnik Europske komisije zapravo najbolji odgovor onima koji su proteklih mjeseci uporno ponavljali da u BiH nema napretka i da je optimizam bio bez pokrića. - Sutra&scaron;nji dan će pokazati sve ono sto su u proteklom razdoblju, u skladu sa svojim ustavnim i administrativnim nadležnostima, uradili Vijeće ministara BiH, Direkcija za europske integracije, entiteti i kantoni - zaključio je predsjedatelj Zvizdić u izjavi za <strong>Fenu</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-27-upitnik-fena.jpgBiH trebalo čak 14 mjeseci da odgovore na upitnik Europske unije, postavili su rekordhttp://grude.com/clanak/?i=6262762627Grude.com - klik u svijetTue, 27 Feb 2018 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-27-upitnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine u srijedu će predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, tijekom njegova posjeta Sarajevu, uručiti odgovore na upitnik koji im je dostavljen još u prosincu 2016. i na temelju kojega će se u Bruxellesu odlučivati o tome je li Bosna i Hercegovina zaslužila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. <p>Juncker u sklopu svoje zapadnobalkanske turneje u glavni grad BiH stiže u pratnji visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini te europskog povjerenika za politiku pro&scaron;irenja i susjedstva Johannesa Hahna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je najavljeno, tim će povodom u Predsjedni&scaron;tva BiH biti priređena posebna ceremonija na kojoj će visokim dužnosnicima Unije odgovore na upitnik Europske komisije uručiti predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović i predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Junckera, Mognerini i Hahna čekat će spisi od kojih dvadeset tisuća stranica, u kojima su sadržani odgovori na točno 3242 pitanja koja su u Bruxellesu u ovoj fazi ocijenjena kao relevatna za ocjenu stanja u BiH i njene spremnosti da eventualno započne pregovore o članstvu u Uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH je uz Kosovo jedina država regije koja nema status kandidata za članstvo u EU, a za ispunjavanje upitnika, &scaron;to je vi&scaron;e-manje tehnički posao, toj je zemlji trebalo vi&scaron;e od 14 mjeseci, dok su druge države regije to obavile za najvi&scaron;e pet mjeseci, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ovom slučaju razlog za takav neslavan rekord je komplicirani ustroj BiH s jedne strane, a druge zahtjev EU da ta zemlja s Bruxellesom razgovara "jednim glasom".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se na takav zahtjev odgovorilo u BiH je uspostavljen tzv. mehanizam koordinacije tijela vlasti, a on je morao uključiti predstavnike svih razina od deset županija i distikta Brčko, preko entiteta do države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U praksi je to značilo kako je odgovore na pitanja Europske komisije usugla&scaron;avalo vi&scaron;e od 1300 osoba, koje su djelovale u 35 radnih skupina, a sva otvorena pitanja morala su biti rje&scaron;avana konsenzusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Konsenzusom smo usuglasili odgovore na 94 posto pitanja", kazao je ovog tjedna Edin Dilberović, ravnatelj Ravnateljstva za europske integracije, koje djeluje pri Vijeću ministara BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No na kraju je ostalo nejasno &scaron;to se dogodilo s preostalih 6 posto odgovora odnosno kakve je točno informacije BiH pripremila za Europsku komisiju, primjerice o broju stanovnika, jer državna odnosno entitetske agencije za statistiku jo&scaron; od objave rezultata popisa stanovni&scaron;tva iz 2013. operiraju različitim podacima o broju stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do posljednjeg trenutka u BiH su se sporili i oko toga kako opisati razinu terorističke prijetnje u toj zemlji, a vlasti Republike Srpske uporno su nastojale osporiti zakonitost uporabe naziva "bosanski jezik" u prepisci s Bruxellesom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta bizarna epizoda najbolje oslikava apsurde bosanskohercegovačke politike jer vlasti u Banjoj Luci ne priznaju odredbe ustava BiH koji definira pojam bosanskog jezika, dok ga ustav RS normira kao "jezik bo&scaron;njačkog naroda".</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to u Europskoj komisiji analiziraju odgovore dostavljene iz Sarajeva vjerojatno će poslati novi paket dodatnih pitanja. Srbija je, primjerice, u sličnom procesu morala odgovoriti na njih čak 650.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno uobičajenoj proceduri, nakon analize odgovora na dodatna pitanja Europska komisija će pripremiti mi&scaron;ljenje o stanju u BiH koje će biti upućeno svim državama članicama Unije. Nakon njihova očitovanja i eventualnog jedinstvenog "zelenog svjetla" konačnu odluku o odobravanju kandidatskog statusa donijelo bi Vijeće EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH pretpostavljaju kako bi takva odluka mogla uslijediti najranije tijekom 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić uporni je optimist i tvrdi kako, bez obzira na okvirne rokove koji perspektivu članstva u Uniji no samo za Srbiju i Crnu Goru postavljaju u 2025. godini, BiH može sustići te države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvjeren sam da do 2023. možemo otvoriti na najveći broj pregovaračkih poglavlja, a neka od njih do tada i zatvoriti", kazao je Zvizdić ranije ovog mjeseca najavljujući predaju usugla&scaron;enih odgovora na upitnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-27-upitnik.jpg'MALO SAM SE ZBUNIO': Kako čitaju gospoda u skupštini?! http://grude.com/clanak/?i=6259862598Grude.com - klik u svijetMon, 26 Feb 2018 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-26-untitled-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prethodna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske ostat će zapamćena po neuobičajenim gafovima, objavila je Alternativna televizija. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, zastupnik PDP-a Cvijetin Vilotić i pomoćnik ministra trgovine i turizma u Vladi RS (Socijalistička partija) Dragana Ristić ''briljirali'' su pred Parlamentom zbog lo&scaron;eg čitanja i nepoznavanja imena kolega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Vilotić je tijekom izlaganja bio je toliko izgubljen da nije uspijevao u nekoliko navrata pročitati rečenice s papira koji je držao u ruci. Ristić je 'odu&scaron;evila' neznanjem imena zastupnika u Skup&scaron;tini'', navodi <a href="http://www.atvbl.com/poslanik-ne-zna-da-cita-ministrova-pomocnica-ne-zna-imena-poslanika-video/" target="_blank">ATV. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Narodna skup&scaron;tina Republike Srpske razmatrat će na sljedećoj sjednici Nacrt strategije borbe protiv korupcije u Srpskoj od 2018. do 2022. godine, čiji je cilj jačanje pravnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dokumentu se, kako je prenijela Srna, ističe da je potrebno stvoriti pretpostavke za aktivno sudjelovanje pojedinaca i organizacija u efektivnoj realizaciji politika, programa i mjera za borbu protiv korupcije, te ojačati povjerenja građana u institucije.&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-I-DeCG4G64" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-26-untitled-4.jpgMeđunarodna zajednica odbacila SDP –DF-ov Izborni zakon, ponudila svoje prijedloge koje HNS smatra dobrim, Bošnjaci odbijajuhttp://grude.com/clanak/?i=6258462584Grude.com - klik u svijetSun, 25 Feb 2018 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-25-izbori-bih-2_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tajnik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Josip Merdžo rekao je gostujući na Našoj TV kako su predstavnici međunarodne zajednice ponudili rješenje, no da je bošnjačka strana i to odbila.<p>&nbsp;</p> <p>Političke stranke na nedavnom sastanku sa predstavnicima međunarodne zajednice nisu uspjele postići suglasnost o izmjenama Izbornog zakona BiH. Međunarodna zajednica predložila je tri varijatne izmjena izbornog zakonodavstva &scaron;to u konačnici bo&scaron;njački predstavnici nisu prihvatili jer je vi&scaron;e nego očigledno kako žele zadržati nepromijenjeno stanje i postojeći diskriminatorni zakon o kojem je i Ustavni sud donio svoju Odluku, pi&scaron;e ABCportal.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Josip Merdžo rekao je gostujući na Na&scaron;oj TV kako su predstavnici međunarodne zajednice ponudili rje&scaron;enje, no da je bo&scaron;njačka strana i to odbila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Međunarodna zajednica je spominjala odnosno predstavnici njeni su spominjali određene modele koji se odnose na analizu pojedinih pragova zastupanja prilikom izbora u Dom naroda. Zatim, tu je bila varijanta takozvanog ad hoc kluba gdje bi svi, u županijske skup&scaron;tine, izabrani Hrvati Bo&scaron;njaci i Srbi se sastali nakon izbora i izabrali tih po 17 izaslanika u Federalni dom naroda", kazao je Merdžo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On ističe kako su predstavnici HNS-a jasno rekli da je to sasvim korektno, da je bitan princip koji će omogućiti da legitimni predstavnici izaberu legitimne predstavnike u Dom naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kazali smo da se taj prijedlog korigira tzv. dioničkim modelom da, primjerice, izabrani Bo&scaron;njak i Srbin iz Zapadnohercegovačkog kantona (gdje ne postoje) ne utječu dominantno na ishod glasovanja bo&scaron;njačkih ili srpskih predstavnika po ostalim kantonima to bi se odnosilo i na hrvatski narod. Dakle, da se uključi koeficijent koji bi nosio taj postotak zastupljenosti pojedinog naroda po kantonima skladno presudi Ustavnog suda BiH koja kaže da je to dom konstitutivnih naroda, a ne kantona", pojasnio je Merdžo, dodajući kako su bo&scaron;njačke stranke glatko odbile i taj model.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bo&scaron;njaci ne prihvaćaju prijedloge međunarodne zajednice</strong></p> <p>Kako kaže, bo&scaron;njačke stranke su iznalazile "nekakve razloge" za&scaron;to to možda i ne bi bilo najprikladnije i najbolje bez nekih značajnih argumenata. On smatra kako predstavnici Bo&scaron;njaka žele zadržati status quo, inzistirajući na tome da odredba Ustava Federacije, da se iz svake županije bira po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda, koju je u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, diskriminirajućom i poni&scaron;tio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U biti oni bi željeli da se ona i dalje primjenjuje iako je su&scaron;tinski neprimjenjiva", kazao je Merdžo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema ponuđenim zaključcima, SDP-ov i DF-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nema podr&scaron;ku međunarodne zajednice. Stav EU glasi: "Presudu u predmetu Ljubić provesti u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH, a ne u Parlamentu Federacije BiH". Stranci predlažu pro&scaron;irenje Doma naroda FBiH i primjenu popisa iz 2013. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Presudu u predmetu Ljubić provesti odmah, presudu u predmetu Sejdić-Finci rje&scaron;avati kasnije. Ovo je su&scaron;tina zaključaka koje Međunarodna zajednica predlaže bh političarima tijekom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dokumentu koji je u posjedu Žurnala, predstavnici Međunarodne zajednice zatražili su od političkih stranaka da se "obvežu provesti odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić uključujući proporcionalniji odnos između političkih predstavnika i stanovni&scaron;tva koje predstavljaju". U istom zaključku je navedeno da bi sve to "trebalo provesti putem Parlamentarne skup&scaron;tine BiH".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojednostavljeno, Međunarodna zajednica ovim se zaključkom, praktično, izjasnila protiv SDP-ovog i DF-ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona kojim su ove dvije političke partije poku&scaron;ale provesti presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, a koja se odnosi na izbor zastupnika u Dom naroda FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH, Wigemark i njegovi suradnici predlažu rje&scaron;enje u zaključku broj četiri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Opcija pro&scaron;ireni sastav Doma naroda smatra se najodrživijom u postizanju dogovora", navedeno je u dokumentu koji je ponuđen bh političkim strankama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru tog zaključka, Međunarodna zajednica predlaže tri opcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prvoj opciji, prag za izbor delegata bio bi 1 posto od ukupnog broja tog naroda u FBiH prema popisu iz 2013. godine. To znači da bi predstavnik određenog konstitutivnog naroda iz kantonalne skup&scaron;tine mogao biti izabran za delegata u Dom naroda FBiH ukoliko u županiji u kojem je izabran živi 1 posto od ukupnog broja njegovog naroda u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izračunom se dolazi do rezultata da Hrvat iz BPK ne bi mogao izabran u Dom naroda FBiH, niti bi Bo&scaron;njaci i Srbi iz Zapadno-hercegovačkog kantona mogli biti izabrani za delegata u Dom naroda, &scaron;to zapravo i jeste politički po&scaron;teno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo rje&scaron;enje koje predlaže Međunarodna zajednica je formiranje tzv "super klubova". Svi kantonalni zastupnici iz cijele Federacije BiH bi formirali klubove naroda, a onda bi, glasanjem, izabrali po 17 delegata u Dom naroda FBiH. Su&scaron;tinski, najmanje 80 posto delegata iz reda hrvatskog naroda bilo bi izabrano iz županije u kojima vlada HNS BiH &scaron;to bistrankama HNS-a otvorilo prostor za uspostavljanje potpune dominacije u Federaciji BiH, &scaron;to je također politički korektno i po&scaron;teno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći prijedlog, prema informacijama Žurnala, podrazumijeva povećanje broja delegata u klubovima sa 17 na 24. Tada bi se primjenjivalo pravilo iz prijedloga 1, tj. kvota od 1 posto na osnovu popisa iz 2013. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, Delegacija EU sa Larsom Gunarom Wigemarkom na čelu to tretira tek &scaron;estim zaključkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Neprovedene presude trebaju se rje&scaron;avati na putu BiH ka EU&ldquo;, predložila je Međunarodna zajednica domaćim političkim predstavnicima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-25-izbori-bih-2_1.jpgJELI MOGUĆE?! Državnim službenicima uvode se sankcije za loš radhttp://grude.com/clanak/?i=6257762577Grude.com - klik u svijetSun, 25 Feb 2018 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-25-dsc_0264_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mora se prije svega voditi računa o kompetentnosti kandidata za radno mjesto, a ne kao što je to slučaj bio do sada, da su ti zaposlenici većinom bili pripadnici raznih političkih stranaka.<p>&nbsp;</p> <p>Neplanirano i neselektivno dovođenje kadrova u državnu službu Federacije BiH, u najvećem slučaju bez stručnih kompetencija, trebalo bi od ove godine biti stvar pro&scaron;losti, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompetentnost kandidata novije, transparentnije, stručnije postavljene uvjete pri zapo&scaron;ljavanju državnih službenika najavila je Agencija za državnu službu FBiH, a njezin plan rada usvojila je i federalna Vlada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema novom planu, u 2018. Agencija za državnu službu FBiH inicirat će izmjenu i dopunu propisa koji će konkretnije regulirati disciplinski postupak prema onim državnim službenicima koji svoj posao rade lo&scaron;e ili su svojim postupcima doveli do nekvalitetne realizacije unaprijed definiranih planova. &ldquo;U planu aktivnosti su i prijedlozi provedbenih propisa koje donosi Agencija, a kojima se bliže uređuje provođenje natječajnih procedura, obuka i usavr&scaron;avanje, ocjenjivanje te odabir kandidata na listi stručnjaka za izbor državnih službenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedostatak kadrovskog planiranja u FBiH velikim dijelom utječe na učinkovito i pravodobno popunjavanje radnih mjesta u tijelima državne službe. Usvajanjem ove uredbe Vlada FBiH zalaže se za uspostavljanje sustavnog planiranja i popunjavanja ispražnjenih radnih mjesta u skladu sa stvarnim potrebama i raspoloživim proračunom&rdquo;, stoji u planu aktivnosti Agencije za državnu službu FBiH za ovu godinu. To znači da se u državna tijela uprave neće moći zapo&scaron;ljavati neselektivno, na &scaron;to su vi&scaron;e puta upozoravali iz Europske komisije, ali i domaćih te međunarodnih organizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri zapo&scaron;ljavanju državnih službenika u institucije vlasti na svim razinama, mora se prije svega voditi računa o kompetentnosti kandidata za radno mjesto, a ne kao &scaron;to je to slučaj bio do sada, da su ti zaposlenici većinom bili pripadnici raznih političkih stranaka. Takav uvjet od bh. vlasti zatražila je Europska komisija, napominjući &ldquo;kako BiH treba osigurati provedbu učinkovitog sustava upravljanja ljudskim resursima, osobito u zapo&scaron;ljavanju, i da izmijeni zakonodavstvo koje regulira državnu službu na inkluzivan i na činjenicama zasnovan način, kako bi se smanjio rizik od politizacije državne službe na svim upravnim razinama&rdquo;. Pojednostaviti aplikacije U izvje&scaron;ću o stabilizaciji i pridruživanju BiH EU ukazano je na probleme fragmentiranosti sustava državne službe u BiH, zatim na nedostatak strate&scaron;kog okvira za provedbu reformi, kao i na generalni izostanak aktivnosti na realizaciji preporuka sadržanih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Agencija za državnu službu FBiH planira pojednostaviti aplikacije za zaposlenje budućim kandidatima, tako da će popunjavanje natječajnih procedura biti omogućeno kroz web-platforme, za razliku od dosad kada su kandidati popunjavali gomilu papira. Projekt o pojednostavljenja i unapređenju zapo&scaron;ljavanja u državnoj službi realizira se u okviru PARCO projekta i financira iz Fonda za reformu javne uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unaprijedit će se informacijski sustavi za upravljanje Ijudskim potencijalima kao &scaron;to je uspostava registra državnih službenika&rdquo;, stoji u planu Agencije za državnu službu FBiH za ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-25-dsc_0264_1.jpgGrabar Kitarović ima najveću potporu u zadnje dvije godinehttp://grude.com/clanak/?i=6256762567Grude.com - klik u svijetSun, 25 Feb 2018 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-24-32400a2652c506e77388.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usprkos političkim strelicama koje često upućuje prema Vladi, njezin rad podupire 88 posto HDZ-ovih birača i većina, točnije 56 posto birača MOSTA.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Republike Hrvatske trenutačno ima najveću potporu za svoj rad u posljednje dvije godine. Rad joj podupire 56,6 posto, a ne podupire 36,6 posto birača, dok njih 6,7 posto ne zna, pokazuje Crobarometar za veljaču, a javlja Nova TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos političkim strelicama koje često upućuje prema Vladi, njezin rad podupire 88 posto HDZ-ovih birača i većina, točnije 56 posto birača MOSTA te 40 posto birača Živog zida i na kraju, 37 posto birača SDP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko su popularni ili nepopularni vodeći političari</strong></p> <p>Predsjednica nakon sto je povećala potporu birača za svoj rad, tako je i kod birača povećala pozitivan dojam. U veljači o njoj pozitivan dojam ima 65 posto, a negativan njih 30 posto. I to je njezin najbolji rezultat u godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod premijera Plenkovića nema bitnih promjena. I dalje vi&scaron;e ispitanika o njemu ima negativan dojam, točnije njih 49, a pozitivan 44 posto građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod ostalih političara, čelnika oporbe, najbolje kod birača stoji Ivan Vilibor Sinčić o kojemu trenutačno pozitivan dojam ima 56 posto ispitanika, a negativan njih 34 posto. I on već iz mjeseca u mjesec prikuplja sve vi&scaron;e birača koji o njemu imaju pozitivan dojam i tako već &scaron;esti mjesec zaredom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božo Petrov trenutačno može računati na 48 posto birača koji o njemu imaju pozitivan dojam te 42 posto njih koji o njemu misle negativno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na kraju, lider oporbe Davor Bernardić ima potporu kod samo 32 posto ispitanika, a o njemu negativan dojam ima 51 posto ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko su najpopularniji političari kod većih stranaka</strong></p> <p>Kod HDZ-a trenutačno je najpopularnija Kolinda Grabar-Kitarović s potporom od 93 posto ispitanika, a odmah iz nje je Andrej Plenković s potporom od 91 posto, na trećem je mjestu među HDZ-ovcima Milan Bandić o kojemu pozitivan dojam ima 68 posto ispitanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDP-ovim biračima najpopularnija je Anka Mrak Tarita&scaron; s potporom od 76 posto. Predsjednik stranke Davor Bernardić na drugom je mjestu s potporom od 70 posto, a na trećem je mjestu Ivan Vilibor Sinčić s potporom od 69 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod Živog zida najpopularniji je predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić s potporom od 90 posto, drugi je među članovima te stranke Božo Petrov s potporom od 59 posto, na trećem je mjestu Kolinda Grabar Kitarović koja uživa potporu 51 posto birača Živog zida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na kraju, među MOST-ovim biračima najpopularniji je predsjednik njihove stranke s potporom od 87 posto, odmah iza njega je Predsjednica s potporom od 78 posto birača MOSTA i na trećem je mjestu Ivan Vilibor Sinčić koji uživa povjerenje 60 posto birača MOSTA.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tri instuticije - raste im povjerenje kod građana</strong></p> <p>Sve tri institucije u veljači su povećale svoje ocjene kod birača, odnosno vratile povjerenje. Tako institucija Ureda Predsjednice dobiva ocjenu 3,17 ili &bdquo;trojka&ldquo;. Vlada ima ocjenu 2,47 ili &bdquo;dvojku&ldquo; i to joj je najbolja ocjena u 11 mjeseci. I na kraju Hrvatski sabor koji je također popravio ocjenu, sada su na 2,03, &scaron;to mu je najbolja ocjena u posljednjih 10 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 973 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogre&scaron;ka uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-24-32400a2652c506e77388.jpegStranci svojim ponašanjem ohrabruju bošnjačke strankehttp://grude.com/clanak/?i=6252162521Grude.com - klik u svijetFri, 23 Feb 2018 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-23-17464e10e949e0318f3f3d87f8032be9_l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moram vjerovati da je dogovor moguć. Još uvijek imamo prostora i moramo naći rješenje. Ono je nužno, kazala je Krišto <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;njačka strana jednostavno ne prihvaća zahtjev da jedan narod ne bira drugom političke predstavnike. Iako oni to nikada neće tako reći, to je su&scaron;tina, oni jednostavno ignoriraju presudu Ustavnog suda BiH, izjavila je predsjedateljica Zastupničkog Doma Parlamenta BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Kri&scaron;to komentirajući za <a title="HMS BiH" href="http://hms.ba/" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a> jo&scaron; jedan krug neuspijelih pregovora između predstavnika HDZ BiH, odnosno HNS BiH i bo&scaron;njačkih stranaka, SDA, SBB, SDP i DF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pregovori su održani jučer uz posredovanje predstavnika EU i SAD. Uz medijaciju specijalnog predstavnika Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemarka, u pregovorima su sudjelovali; u ime SDA &Scaron;efik Džaferović, HDZ-a Borjana Kri&scaron;to, SBB-a Damir Arnaut, DF-a Damir Bećirović, te SDP-a Damir Ma&scaron;ić. &ndash; Ni&scaron;ta nije dogovoreno, osim da će se razgovori nastaviti. Problem je &scaron;to se bo&scaron;njačke stranke ne žele odreći mogućnosti da i dalje biraju Hrvatima političke predstavnike u Predsjedni&scaron;tvo i Federalni dom naroda, kazala je Kri&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući pona&scaron;anje predstavnika međunarodne zajednice u pregovorima Kri&scaron;to je kazala kako &ldquo;oni žele da se mi dogovorimo&rdquo;, ali da izbjegavaju reći koji prijedlozi jesu, a koji nisu u skladu s presudom Ustavnog suda. &ndash; Mi recimo jasno obrazložimo da je i za&scaron;to je na&scaron; prijedlog u skladu s presudom Ustavnog suda, za&scaron;to nije diskriminirajući, da su isti kriterij za izbori izaslanika za sve konstitutivne narode, a oni nas onda pitaju &ldquo;a tko će vam to podržati u parlamentu&rdquo;. Vi takvim stavom nekog ohrabrujete da ne prihvati taj prijedloge koji je u suglasju s presudom Ustavnog suda, kazala je Kri&scaron;to. Dodala je kako s druge strane dolaze prijedlozi koji su apsolutno protivni i Ustavu i presudi Ustavnog suda BiH i uz to se jo&scaron; okrivljuju predstavnici Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svemu Kri&scaron;to vjeruje da je moguće postići dogovor do početka svibnja kada bi trebalo raspisati parlamentarne i predsjedničke izbore u BiH, koji bi se trebali održati početkom listopada. &ndash; To je i moj osobni i politički stav, jer uvjerena sam da je ovo &scaron;to radimo u interesu i BiH i svih konstitutivnih naroda i drugih građana. Moram vjerovati da je dogovor moguć. Jo&scaron; uvijek imamo prostora i moramo naći rje&scaron;enje. Ono je nužno, kazala je Kri&scaron;to. Ponovila je kako nema ni jednog razloga da se ne dođe do rje&scaron;enja ako se ono traži na načelima na kojima je BiH uspostavljena- a to je da je Bosna i Hercegovina država tri konstitutivna naroda; Bo&scaron;njaka, Hrvata i Srba. &ndash; I ako gledamo i presude Ustavnog suda BiH i presude Europskog suda za ljudska prava, a opredjeljeni smo za to da se omogući i svim drugim da se kandidiraju i ako po&scaron;tujemo ta načela, ne vidim za&scaron;to je dogovor nemoguć, kazala je Kri&scaron;to, te dodala: -Druga je stvar ako netko ne želi to prihvatiti. Onda se mora jasno reći za&scaron;to ne želi i kakvu BiH želi. Ja, međutim, moram jasno reći da je ona jedino moguća kao država tri konstitutivna naroda. Jer ako se želi i politička stabilnost i prosperitet i europska perspektiva, onda se ona mora urediti na ustavnim načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti triju naroda i svih građana. tako i nikako drugačije, kazala je Kri&scaron;to za HMS.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-23-17464e10e949e0318f3f3d87f8032be9_l.jpgČović, Izetbegović i Ivanić idu kod Pape Franje u Vatikanhttp://grude.com/clanak/?i=6251362513Grude.com - klik u svijetThu, 22 Feb 2018 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-22-predsjednistvo_bih_0222.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planirano je da se nakon audijencije susretnu i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.<p>Predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine Dragan Čović i članovi Predsjedni&scaron;tva Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić bit će u audijenciji kod pape Franje u Vatikanu u subotu, 24. veljače, u 10 sati, priopćeno je iz Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Planirano je da se nakon audijencije susretnu i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-22-predsjednistvo_bih_0222.jpgTonino Picula: BiH ne može napredovati zbog političkih zagovornika 'statusa quo'http://grude.com/clanak/?i=6250562505Grude.com - klik u svijetThu, 22 Feb 2018 12:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-22-20130930_vote_sakharov_prize_111.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja ovog trenutka nema zajednički parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje formiran od zastupnika Europskog parlamenta.<p>&nbsp;</p> <p>Voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula pozdravio je vijest &scaron;to je BiH konačno uspjela odgovoriti na pitanja iz Upitnika Europske komisije, no isto tako upozorio kako BiH ne može napredovati dok na političkoj sceni dominiraju zagovornici status quo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim mi&scaron;ljenju, za europsku perspektivu BiH nije toliko presudno koji će joj indikativni datum ulaska odrediti Bruxelles, nego da stvarni napredak zemlje ovisi o tome "koliko će jo&scaron; dugo biti politički utjecajne skupine kojima je neprihvatljivo svako, pa i najmanje, odstupanje od postojećeg dejtonskog okvira koje ugrožava njihove pozicije".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao primjer toga naveo je da je BiH jedina zemlja zapadnog Balkana koja ovog trenutka nema zajednički parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje formiran od zastupnika Europskog parlamenta i Parlamentarne skup&scaron;tine BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako se sustavno blokira rad jednog ovakvog standardnog tijela, kakvi će tek otpori nastupiti kada na dnevni red dođu puno značajnije reforme? BiH ne može stalno računati na spu&scaron;tanje kriterija za napredovanje prema vi&scaron;im razinama u postupku pridruživanja EU - kazao je u izjavi za Fenu Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan misli li da bi se sama međunarodna zajednica trebala vi&scaron;e uključiti u cijeli proces ulaska BiH u EU ili je to, ipak, samo na BiH i njezinim dužnosnicima, ustvrdio je kako bi optimalno rje&scaron;enja za postojeće probleme kroničnog nefunkcioniranja institucija trebalo pronaći u samoj BiH, a ne nametati ih sa strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, dodao je, BiH ima sustav koji je dogovoren na međunarodnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je zemlja u kojoj jo&scaron; uvijek djeluju predstavnici međunarodne zajednice u različitim formama pa je zato razumljivo da međunarodna zajednica treba imati određenog utjecaja kada je očito da interni sukobi blokiraju normalno funkcioniranje institucija - naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podcrtao je kako to, naravno, nikako ne znači da domaća politika, vladajuća i oporbena, mogu apstinirati od odgovornosti za postojeće stanje, ali da BiH sigurno ne može napredovati dok na političkoj sceni dominiraju zagovornici status quo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju Upitnik Europske komisije, kazao je kako je dobra vijest &scaron;to je BiH konačno, nakon tolikih odgađanja i blokada, uspjela pripremiti odgovore te da sada treba sačekati reakciju Komisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Davanje avisa ovisit će o tome treba li odgovore dopuniti i političke procjene Vijeća da je zemlja spremna za vi&scaron;u razinu u procesu pristupanja. Komisija može dati pozitivno, ali i negativno mi&scaron;ljenje. Osim toga, u travnju će biti objavljeni izvje&scaron;taji o napretku svake pojedinačne zemlje na zapadnom Balkanu i prateći dokumenti Europskog parlamenta &scaron;to će dodatno poslužiti za procjenjivanje &scaron;ansi BiH u narednom periodu - kazao je Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kada bi po njegovim mi&scaron;ljenju Bosna i Hercegovina mogla postati kandidatkinja za pristupanje i koliko zaostaje u procesu pridruživanja Europskoj uniji za zemljama regije, voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom istaknuo je kako se nakon dvojbenih rezultata tzv. novog pristupa EU prema BiH iz 2013. godine i postojanja cijelog niza otvorenih problema s kojima se ta država danas nosi, opravdano može postaviti pitanje koliki su uopće kapaciteti BiH da iskoristi prilike koje joj ciklički nudi EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je kako Strategija za zapadni Balkan, inače, predviđa da bi BiH mogla dobiti status kandidata 2019. godine, a dovr&scaron;iti pregovore oko sredine idućeg desetljeća, no nažalost, već danas, BiH je svrstana, uz Kosovo, među zemlje zapadnog Balkana s toliko ozbiljnim deficitima da se njezino članstvo u EU projicira tek na samom kraju idućeg procesa pro&scaron;irenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Picula je komentirao i najavu iz Komisije da će se uspostaviti posebni aranžmani kako bi se osiguralo da nove države članice ne mogu blokirati pristupanje ostalih kandidata sa zapadnog Balkana, kazav&scaron;i kako EU sada već ima vi&scaron;estruko negativna iskustva s primitkom država koje su bile nedovoljno spremne za cjelovito funkcioniranje u bloku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovom mi&scaron;ljenju, tu se ne radi samo o Cipru koji je i danas teritorijalno podijeljena zemlja. Tu su jo&scaron; Rumunjska i Bugarska koje jo&scaron; ne uspijevaju izaći iz EU monitoringa u području pravosuđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najnoviji stadij prijepora Hrvatske i Slovenije oko granice, ali i prisutno neraspoloženje u mnogim članicama prema daljnjem pro&scaron;irenju doveli su do nagla&scaron;avanja važnosti zaključenja takvih bilateralnih sporova i sličnih dubioza već u fazi pregovora o članstvu. Srbiji je npr. najavljeno da bez 'pravno obvezujućeg dokumenta' o statusu Kosova ne može računati na uspje&scaron;an dovr&scaron;etak pregovora o članstvu u EU - istaknuo je Picula, naglasiv&scaron;i pritom kako je Strategija u tom smislu instrument za obnovu interesa za pro&scaron;irenje među građanima zemalja članica kao i poticaj zemljama zapadnog Balkana za konačan napor kojim bi se traumatični odnosi razrije&scaron;ili u zajedničkom okviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o Strategiji za zapadni Balkan, kazao je kako je riječ o dokumentu koji bi trebao pomiriti dvije vrste negativnih posljedica nastalih, s jedne strane, zbog godina pasivnog odnosa EU prema ideji daljnjeg pro&scaron;irenja i, s druge, kontinuiranog stagniranja i čak slabljenja indikatora demokratskog ustroja u zemljama zapadnog Balkana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izbjeglička kriza je npr. demonstrirala mnoge slabosti institucija EU kao i porast autoritarnosti na europskom jugoistoku i prostoru koji ga okružuje. Tzv. briselski mjehur primjetne nezainteresiranosti za regiju rastao je paralelno s političkim i sigurnosnim vakuumom na zapadnom Balkanu. Dovoljno je reći kako je pro&scaron;lo punih petnaest godine između dva EU - zapadni Balkan skupa. Strategija je, dakle, odraz 'naknadne pameti' i nastojanja da se u samoj zavr&scaron;nici mandata Europske komisije konsolidira prisutnost EU na prostoru izloženom raznoraznim ne-EU pritiscima i predugoj tranziciji &scaron;est država prema članstvu - istaknuo je Picula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na kritike, ocijenio je, Strategija je, ipak, ne samo obnovila nego i neopozivo potvrdila rije&scaron;enost Unije da pomogne i na kraju procesa prihvati nove članice sa zapadnog Balkana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stanovni&scaron;tvo regije čini svega 3,6 posto stanovni&scaron;tva EU, ali njezin značaj u bitno promijenjenim geopolitičkim okolnostima nadrasta takvu statistiku. Ovim dokumentom EU je odlučila investirati u vlastitu perspektivu. U tom okviru BiH dobiva jo&scaron; jednu garanciju da njezin europski put ima jasan cilj - zaključio je voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-22-20130930_vote_sakharov_prize_111.jpgEKSKLUZIVNO: Državni ministar Crnadak ne plaća račune za telefon, odvoz smeća, osiguranje...http://grude.com/clanak/?i=6247762477Grude.com - klik u svijetWed, 21 Feb 2018 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-21-018_crnadak_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neke vijesti u BiH su uistinu za rubriku vjerovali ili ne. Jednu od njih donosimo zajedno s dokumentima nakon kojih je svaki komentar suvišan. <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaje portal Grude.com ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak ne plaća račune za telefom, smeća, mobilni telefon, kasko osiguranje...</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posjedu smo sudskih presuda za izvr&scaron;enje po osnovu dugovanja za neplaćene obaveze Igora Crnatka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mozda ovo ne bi bilo ni&scaron;ta čudno da nije riječ o državnom ministru i to vanjskih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se pročita sve ovo i pogledaju dokumenti postavlja se pitanje je li ministar Crnadak bahat ili zaboravan pa nije u stanju platiti račune i kakva je osoba koja na poziciji državnog ministra koji predstavlja BiH u svijetu sebi dozvoli ovakvo pona&scaron;anje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-21-018_crnadak_glavna.jpgKreditima opteretili BiH, sad joj snizili prognozu rasta zbog masovnog iseljavanjahttp://grude.com/clanak/?i=6246262462Grude.com - klik u svijetTue, 20 Feb 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-20-mmf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni monetarni fond (MMF) je sa 3,5 na 3,2 posto snizio prognoze ekonomskog rasta za Bosnu i Hercegovinu i to zbog iseljavanja stanovništva.<p>&nbsp;</p> <p>Nevjerojatno je da to prognozira MMF koji je među najzaslužnijima za iseljavanje bh. građana. Prvo su narod učinili robovima njihovih kredita, a u svojim zahtjevima, primjerice, nisu tražili da se smanji broj ministarstava ili da se uveže nekoliko županija s nacionalno istim stanovni&scaron;tvom kako bi se rasteretio broj, nego su tražili da se poveća primjerice gorivo i niz drugih stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju da u BiH nema otvaranja novih radnih mjesta, a odlazak ljudi smanjuje potencijal bh. ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niska stopa rađanja, uz visoku stopu emigracije mladih i obrazovanih stvaraju pritisak na trži&scaron;te rada i smanjuju potencijal bh. ekonomije, pi&scaron;e u izvje&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ozbiljno upozorenje MMF-a stiže u trenutku kada BiH nema podatke o vanjskim migracijama, a ekonomisti kažu da se problemi na terenu itekako osjete. Nedostaje radnika svih profila i to polako postaje kočnica razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvoj reakciji na izvje&scaron;taj u Vladi Republike Srpske poručuju da su sve &scaron;to pi&scaron;e znali i bez MMF-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radimo s poslodavcima na tome da se povećaju plate i zadrže dobri radnici", poručuje predsjednica Vlade RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-20-mmf.jpgMIROVINE, POLICIJA, TRAŽBINE: Čavara potpisao Ukaz o proglašenju tri zakona usvojena u Parlamentu FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=6245862458Grude.com - klik u svijetTue, 20 Feb 2018 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-20-cavara-potpisuje-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju stupa na snagu 1. ožujka.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je Ukaz o progla&scaron;enju Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji će 21. veljače 2018. godine biti objavljen u Službenim novinama Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju stupa na snagu 1. ožujka 2018. godine, priopćeno je iz Ureda predsjednika FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Federacije BiH potpisao je i Ukaz o progla&scaron;enju Zakona o dopunama Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH, koji će biti objavljen 21. veljače 2018. godine u Službenim novinama Federacije BiH, a na snagu će stupiti 1. ožujka 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čavara također je potpisao i Ukaz o progla&scaron;enju Zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju tražbina građana u postupku privatizacije koji će stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/HMS</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-20-cavara-potpisuje-2.jpgKaramatić: U mandatu Igora Crnadka službeno smo postali najbjednija zemlja u Europihttp://grude.com/clanak/?i=6245262452Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2018 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-19-mariokaramatichss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema njegovim riječima, aktualna je i afera o zapošljavanju 11 članova PDP-a na četiri radna mjesta u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Mario Karamatić (HSS) izrazio je danas nadu kako će ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak "u vrlo kratkom vremenu, do kraja mandata konačno početi raditi svoj posao i prestati putovati po svijetu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karamatić je istaknuo da je BiH za vrijeme mandata Igora Crnatka na funkciji ministra vanjskih poslova "i službeno postala najbjednija zemlja u Europi". Najavio je da se rad Privremene istražne komisije parlamenta BiH za pribavljanje informacija o vanjskopolitičkom statusu BiH konačno primiče kraju, dodajući da je za to vrijeme bilo raznih opstrukcija od pojedinih članova Komisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ideja je bila da se poku&scaron;aju usuglasiti neki zaključci koji bi bili pozitivni po Ministarstvo vanjskih poslova BiH, međutim ja ne vidim tu neke mogućnosti. U mandatu ministra Igora Crnadaka mi smo i službeno postali najbjednija zemlja u Europi", rekao je Karamatić, prenosi <strong>Srna</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je podsjetio na događaje od prije nekoliko dana kada su studenti fakulteta političkih znanosti iz Sarajeva i Banjaluke, kao i hrvatskog studentskog politolo&scaron;kog foruma iz Mostara reagirali zbog toga &scaron;to to ministarstvo zapo&scaron;ljava agronome, medicinare, a ne ljude koji se &scaron;koluju za tu namjenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, aktualna je i afera o zapo&scaron;ljavanju 11 članova PDP-a na četiri radna mjesta u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privremena istražna komisija parlamenta BiH za pribavljanje informacija o vanjskopolitičkom statusu BiH trebal bi sutra, 10 mjeseci nakon formiranja, konačno donijeti zaključke o tome &scaron;to je ustanovila. Komisiju je u travnju pro&scaron;le godine imenovao Dom naroda parlamenta BiH upravo na Karamatićev zahtjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Karamatića, u komisiji su jo&scaron; predsjedavajući Bari&scaron;a Čolak iz HDZ-a, njegovi zamjenici Safet Softić iz SDA i Neboj&scaron;a Radmanović iz SNSD-a, te članovi Ognjen Tadić iz Narodne stranke i Radončić iz SBB-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-19-mariokaramatichss.jpgGoran Marić izvjestio: Provaljeno u 7 državnih stanova koji se prodaju na natječajuhttp://grude.com/clanak/?i=6245062450Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2018 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-19-cms-image-000055543.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je stanje i natječaje za rasprodaju državne imovine.<p>&nbsp;</p> <p>"Bilo je govora da kasnimo s prodajom nekih portfelja iz državnog vlasni&scaron;tva", rekao je Marić, dodav&scaron;i da je i ranije govorio da je važnije napraviti analizu, novu procjenu koja bi bila kao inicijalna cijena na natječaju, te da je važnije natječaje provesti na najtransparentnije načine kako bi se postigle najbolje cijene za Republiku Hrvatsku, nego hoće li to biti u prosincu, siječnju ili veljači, prenosi <strong>N1</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar je komentirao i stanove koje država rasprodaje po niskim cijenama, jer su nekretnine u tro&scaron;nom i derutnom stanju. "Mi smo svjedoci svakodnevnih bizantskih radnji nad državnom imovinom. Otkako smo objavili natječaj za 33 stana, u 7 stanova je provaljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas podnosimo DORH-u prijave protiv nepoznatih počinitelja. Nadam se da ćemo prodati ove stanove, da budu nekome dom, a ne da kao dosad ne možete ući u hodnik u kakvom su stanju", rekao je Marić, dodav&scaron;i da su natječaji jedini instrument za zainteresiranost javnosti te jedini transparentni način za provedbu prodaje državne imovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je i situaciju sa stanovima koji se koriste za službene potrebe. "Od 112 stanova koji se koriste za službene potrebe, nekoliko desetaka stanova se bespravno koristi i tu ćemo također pokrenuti prijave. Neki duguju i simboličnu zakupninu koju nisu godinama plaćali", rekao je Marić, dodav&scaron;i i to da poslovni prostori, koji su dugo godina u bespravnom statusu, ukupno duguju 80 milijuna kuna neplaćenog potraživanja, te da samo dvadesetak njih duguje vi&scaron;e od 30 milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar je istaknuo da su na natječaju za 4 hotela iz turističkog sektora prihvaćene tri ponude, dok jedna nije. Tako je za hotel Jadran u Crikvenici prihvaćena obvezujuća ponuda od 200 milijuna kuna, s dokapitalizacijom od dodatnih 200 milijuna kuna. "Očekuje se jo&scaron; nekoliko stotina milijuna kuna investicija", rekao je Marić, dodav&scaron;i da investicije te razine znače mnogo za grad poput Crikvenice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za hotele Makarska inicijalna je ponuda bila 150 milijuna kuna, a prihvaćena je ponuda od 172,6 milijuna kuna te obvezujuće ulaganje od 617 milijuna kuna. "Za Grad Makarsku i Republiku Hrvatsku od neprocjenjive je važnosti investicija od 617 milijuna kuna u tako mali grad", rekao je Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar je spomenuo i davanje u najam državne imovine, od čega su u protekla dva ili tri mjeseca ukupno zaključeni ugovori o najmu za 57 prodajnih prostora, za &scaron;to je pristiglo čak 447 ponuda. "Rezultat je 9 milijuna kuna godi&scaron;nje u državni proračun, samo za 57 prodajnih prostora. Ovakve rezultate Republika Hrvatska nikad nije imala u povijesti", rekao je Marić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-19-cms-image-000055543.jpgOrban: Kršćanstvo je posljednja nada Europehttp://grude.com/clanak/?i=6243362433Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2018 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-19-03hungary2-videosixteenbynine1050.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mađarski premijer, koji će se na izborima u travnju boriti za treći uzastopni mandat, kazao je da će 'islam uskoro zakucati na vrata centralne Europe'.<p>&nbsp;</p> <p>Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je u nedjelju da je "kr&scaron;ćanstvo posljednja nada Europe" te da su političari u Briselu, Berlinu i Parizu, koji podržavaju migraciju, "utrli put padu kr&scaron;ćanske kulture i napretku islama".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Orban je u godi&scaron;njem govoru o stanju nacije izjavio da će se njegova vlada usprotiviti naporima Ujedinjenih naroda ili Europske unije da migraciju učine prihvatljivom u svijetu, javlja Anadolija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govorio je i o Zapadnoj Europi koju će "zauzeti muslimani", istaknuv&scaron;i kako se "rođeni Nijemci vraćaju iz velikih njemačkih gradova, jer migranti uvijek prvo zauzimaju velike gradove".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mađarski premijer, koji će se na izborima u travnju boriti za treći uzastopni mandat, kazao je da će "islam uskoro zakucati na vrata centralne Europe sa zapada i juga".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-19-03hungary2-videosixteenbynine1050.jpgNedopustivo bi bilo da zapadni Balkan prepustimo utjecaju Rusije, Turske i Kinehttp://grude.com/clanak/?i=6243162431Grude.com - klik u svijetSun, 18 Feb 2018 21:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-18-zovko-strasbourg-afet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nedopustivo bi bilo da prostor zapadnog Balkana, koji je prirodno i kulturološko europsko područje, prepustimo utjecaju zemalja kao što su Rusija, Turska i Kina", istaknula je Zovko. <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko sudjelovala je u Sofiji na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) koja se održala u sklopu Parlamentarne dimenzije bugarskog predsjedanja Vijećem Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konferenciji se raspravljalo o prioritetima i strategijama EU-a u području ZVSP-a i ZSOP-a, Europskoj uniji kao globalnom igraču nakon potpisivanja Rimske deklaracije, ubrzavanju reformi s ciljem jačanja europske perspektive država zapadnog Balkana, implementaciji globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te o stanju u regiji Crnog mora, priopćeno je u nedjelju iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Europske pučke stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom konferencije održale su se i rasprave o jačanju suradnje između EU-a i NATO-a, o razvoju vojnih kapaciteta EU-a, cyber-obrani i strate&scaron;kim komunikacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu konferencije održane su radionice na temu strate&scaron;ke povezanosti, potom o strategiji EU-a za dunavsku regiju (EUSDR) te o odnosima EU-a i Kine. Zastupnica Zovko sudjelovala je na raspravi o zapadnom Balkanu te je tijekom svog izlaganja naglasila da bi zemlje Europske unije trebale gledati na pro&scaron;irenje s vi&scaron;e otvorenosti, uzimajući u obzir činjenicu da treće zemlje ne postavljaju uvjete u pridobivanju partnera globalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Europa, koja je najveći kontributor razvojne pomoći i ima prirodno najveću moralnu ulogu, danas gubi bitku u Latinskoj Americi i Africi zbog činjenice da na taj prostor ulaze treće zemlje. Nedopustivo bi bilo da prostor zapadnog Balkana, koji je prirodno i kulturolo&scaron;ko europsko područje, prepustimo utjecaju zemalja kao &scaron;to su Rusija, Turska i Kina", istaknula je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju svog izlaganja upozorila je na činjenicu da je to i sigurnosno pitanje budući da je devedesetih godina Europa platila najveću cijenu jer se nije vi&scaron;e uključila u procese koji su se tada događali.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-18-zovko-strasbourg-afet.jpgNakon sastanka s Lončarom i Krstanovićem, kutjevački gradonačelnik primio prijetnje smrćuhttp://grude.com/clanak/?i=6242362423Grude.com - klik u svijetSun, 18 Feb 2018 17:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-18-018_budimir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir u subotu kasno navečer putem društvene mreže dobio je prijeteću poruku koja ga je uznemirila.<p>&nbsp;</p> <p>- Umri&hellip;spaliti ćemo Kutjevo - poslao je netko pod profilom mustafa_allah7, a uslijedila je nakon &scaron;to je gradonačelnik na istoj mreži objavio kako su mu u posjetu do&scaron;le kolege i prijatelji iz susjedne Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o predsjedniku Općinskog vijeća Tomislavgrada Luki Krstanoviću (HDZ) i donedavnom predsjedniku Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine Mati Lončaru (HDZ).</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je prvi puta da sam primio takvu poruku i nije mi nimalo svejedno. U početku nisam tome pridavao neku važnost, ali meni kao mladom čovjeku to je strano. Obratio sam se nadležnoj policijskoj postaji i oni su mi rekli da dođem u ponedjeljak, da podnesem prijavu kako bi oni mogli poduzeti potrebne radnje - rekao je Josip Budimir, vidno potresen zbog prijetećih poruka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-18-018_budimir.jpgPahor: Prekid dijaloga s Hrvatskom i EK bila bi velika greškahttp://grude.com/clanak/?i=6239762397Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2018 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-pahor_borut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknuo je da Ljubljana ne smije napraviti pogrešku..<p>&nbsp;</p> <p>Slovenski predsjednik Borut Pahor ocijenio je da izjave predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera kako je slovensko-hrvatski spor oko primjene arbitraže bilateralne naravi i da Komisija u tome nije zauzela stranu ne znače da je arbitražna presuda otpisana i da Slovenija nema potporu važnih europskih čimbenika, prenosi <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izjavama poput Junckerove - Komisija daje do znanja kako želi da obje strane sporazumno implementiraju presudu, o tome nema nikakve sumnje", kazao je sinoć Borut Pahor za POP-TV. Dodao je da je međunarodno pravo na strani Slovenije i da je uvjeren kako će arbitražno rje&scaron;enje prije ili kasnije biti primijenjeno. Istaknuo je da Ljubljana ne smije napraviti pogre&scaron;ku, "a velika bi pogre&scaron;ka slovenske politike bila ako bismo prekinuli dijalog s Hrvatskom i Europskom komisijom".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od njega, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, navodi POP-TV, smatra da Slovenija treba Hrvatsku &scaron;to prije tužiti sudu EU-a jer drži da odbijanjem arbitražne presude kr&scaron;i europsko pravo i da su mogućnosti za dogovor o primjeni arbitraže iscrpljeni, a kritičan je i prema istupima Junckera čije izjave smatra nekonzistentnima jer je pro&scaron;le godine prilikom posjeta Sloveniji izjavio da arbitražnu odluku treba po&scaron;tovati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-pahor_borut.jpgJednoglasno usvojeni odgovori na Upitnik, BiH poručila da želi članstvo u EUhttp://grude.com/clanak/?i=6235662356Grude.com - klik u svijetWed, 14 Feb 2018 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-14-upitnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odgovaranje na upitnik bilo je najsloženiji zadatak, smatra Zvizdić, ali današnje jednoglasno usvajanje ovih odgovora poruka je gdje BiH želi biti, a to je punopravno članstvo u Europskoj uniji. <p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić izjavio je novinarima u Sarajevu da su na dana&scaron;njoj sjednici Vijeća ministara jednoglasno prihvaćeni odgovori na Upitnik Europske komisije &scaron;to je preduvjet za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponovio je da su europske integracije najvažniji vanjskopolitički cilj na kojem je Vijeće ministara cijelog mandata predano radilo te podsjetio na sve ono &scaron;to je realizirano u posljednjih 30 mjeseci. - Zbog te predanosti 2015. i 2016. godina su najuspje&scaron;nije godine u tom smislu, u 2017. godini bilo je zastoja, blokada i opstrukcija koje su otklonjene, a krajem pro&scaron;le godine i u ovoj godini vratili smo se na efikasnu i uspje&scaron;nu dinamiku realiziranja ciljeva na putu ka Europskoj uniji - kazao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovaranje na upitnik bilo je najsloženiji zadatak, smatra Zvizdić, ali dana&scaron;nje jednoglasno usvajanje ovih odgovora poruka je gdje BiH želi biti, a to je članstvo u Europskoj uniji. Nakon ovakve odluke Vijeća ministara uslijedit će stručna redaktura u narednih sedam dana, ali Zvizdić je potvrdio da će sva preostala procedura biti zavr&scaron;ena kako bi odgovori 28. veljače bili uručeni predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru koji bi tada trebao posjetiti BiH. - Zavr&scaron;en je najobimniji i najkompleksniji posao u dosada&scaron;njoj fazi.<br />Oko 1.200 ljudi radilo je u ovoj fazi i to će nas dovesti do kandidatskog statusa &scaron;to znači nepovratan proces na putu BiH ka EU - dodao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na turbulentno stanje u BiH, kako ga je Zvizdić nazvao, zbog prerano otpočete predizborne kampanje, za dva mjeseca realiziran je ovako važan zadatak, a usvojeni su i drugi važni dokumenti te je izrazio očekivanje da će uskoro biti usvojena energetska strategija koja će donijeti stotine milijuna eura BiH. Ocijenio je da je ovo važna vijest za sve one koji BiH vide u EU jer je to preduvjet za dobijanje kandidatskog statusa, ali smatra da će i BiH kao i ostale zemlje regije dobiti dodatna pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crna Gora, Srbija i Albanija prvobitno su dobile u prosjeku 2.200 pitanja, a Crna Gora i Srbija dobile su 600 i Albanija 500 dodatnih pitanja koja će se ticati poja&scaron;njenja nekih pojmova ili procedura te zbog toga Zvizdić očekuje da će i BiH dobiti dodatna pitanja. - Odgovori na Upitnik donose realno stanje u BiH, to je inventura stanje nije zakon niti Ustav, njime se ni&scaron;ta ne mijenja niti legalizira. On je realan prikaz stanja u BiH kako bi Europska komisija imala uvid u stupanj usklađenosti zakona i procedura u BiH i da bi imali jasne smjernice kako dalje djelovati i koji su to prioriteti na kojima koji bi se trebalo raditi - kazao je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je i da je 99,9 posto odgovora usagla&scaron;eno u okviru rada radnih grupa, a grupa koja ima najmanji broj članova je 27, dok je jedna grupa ima 127 članova koji dolaze iz desetina institucija sa svih razina vlasti u BiH. - Mehanizam koordinacije, u zemlji vrlo složenog ustavno-političkog ustrojstva kao &scaron;to je BiH, bio je potpuno efikasan i producirao je danas usvojene odgovore iz Upitnika Europske komisije - zaključio je Zvizdić.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/<strong>FENA</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-14-upitnik.jpgČović: Izmjena izbornog zakona u BiH Hrvatima je pitanje svih pitanjahttp://grude.com/clanak/?i=6229962299Grude.com - klik u svijetSun, 11 Feb 2018 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-11-covic_izjava_hrt_33.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na večeri članova i prijatelja Udruge bosanskih Hrvata "Prsten" u Đakovu gostovao je Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedanput je ponovio da je izmjena izbornog zakona u BiH pitanje svih pitanja kada su u pitanju Hrvati kao najmalobrojniji narod u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čović kaže kako će se odluka Ustavnog suda da legitimni predstavnici konstitutivnih naroda moraju predstavljati svoje narode i u Predsjedni&scaron;tvu i u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH - morati provesti kao takva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-11-covic_izjava_hrt_33.jpgPredsjednik Vlade ZHŽ-a na Izbornoj skupštini Jadransko-jonske euro regijehttp://grude.com/clanak/?i=6226962269Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2018 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-09-thumb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborna skupština Jadransko-jonske euro regije održana je u gradu Tremoli u Italiji.<p>Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić sa suradnicima sudjelovao je jučer, 8. veljače 2018. godine, na Izbornoj skup&scaron;tini Jadransko-jonske euro regije (JJE) koja je održana u gradu Termoli u Italiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina je održana pod predsjedanjem župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića, koji je od članova Skup&scaron;tine dobio jednoglasnu podr&scaron;ku za novi dvogodi&scaron;nji mandat na čelu Jadransko-jonske euroregije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku Skup&scaron;tine razmatrani su i zahtjevi za članstvo Hercegbosanske i Unsko-Sanske županije iz Bosne I Hercegovine, općine Budva iz Crne Gore, te regije Calabria iz Italije, koji su jednoglasno prihvaćeni. Jedna od točki dnevnog reda sastanka bila je i razmatranje Izvje&scaron;ća o radu i proračuna za 2017. te programa rada i plana aktivnosti za 2018. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na skup&scaron;tini je, također, usvojena i inicijativa o formiranju mreže AI-NURECC, u kojoj će Jadransko-jonska euroregija ostvarivati bližu suradnju s najznačajnijim dionicima makroregije u cilju realizacije zajedničkih projekata regija i gradova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Jadransko-jonska euroregija nastala je prije deset godina zbog potrebe za stabilizacijom i unaprjeđenjem suradnje regija na Jadranskome i Jonskom moru u projektima od zajedničke vrijednosti, a danas s novim članicama broji ukupno 33 člana lokalne i regionalne samouprave iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Albanije i Grčke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županija Zapadnohercegovačka postala je pro&scaron;le godine 29. članicom ovog važnog međunarodnog udruženja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-09-thumb.jpgNikola Marković izabran za direktora BHRT-ahttp://grude.com/clanak/?i=6222462224Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2018 14:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-07-b_180207084.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni odbor BHRT-a je na današnjoj sjednici za direktora BHT 1 jednoglasno izabrao Nikolu Markovića, između četiri kandidata.<p><br />Marković je izabran na mandat u trajanju od pet godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju se navodi da je Nikola Marković uposlenik BHT 1 gdje je uspje&scaron;no obavljao novinarske i uredničke poslove, a od nove godine obavljao je funkciju v. d. direktora ove televizije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novoizabrani direktor BHT 1 rođen je 1983. godine u Sarajevu, a na BHRT- u je zaposlen od siječnja 2009. Po obrazovanju je magistar komunikologije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-07-b_180207084.jpgČović Izetbegoviću: Na Bošnjacima najveća odgovornost o budućnosti BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6220262202Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2018 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-06-covic_dragan_hrt_03.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bošnjaci kao najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini imaju najveću odgovornost za budućnost te zemlje, poručio je tijekom predavanja o stanju u susjednoj zemlji Dragan Čović - hrvatski član Predsjedništva BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima Čović je odgovorio i na optužbe bo&scaron;njačkog kolege Bakira Izetbegovića koji ga je u programu HRT-a nazvao manipulatorom koji podmeće da Bo&scaron;njaci od BiH grade islamsku državu. Čović odgovara da podmetanja nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Oni koji žele građansku državu, ja ih po&scaron;tujem, samo danas u BiH reći građanska država to znači klasičan unitarizam u nekoj formi i teorijskom obliku , a to Vam znači u osnovi islamsku državu , a to &scaron;to je to netko pretvoprio u kalifat ili neku drugačiju konotaciju dao tom izričaju i na taj način mi razgovaramo i u Bruxellesu, a tako ću odgovarati i kad budem s gospodinom Erdoganom, znači nema tu nikakvih tajni ili ne&scaron;to iza leđa', dodao je Čović, prenosi HRT.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-06-covic_dragan_hrt_03.jpgJoš jedan pokušaj da BiH dobije državnu himnu s melodijom i tekstomhttp://grude.com/clanak/?i=6218762187Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2018 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-06-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na danas okončanom nastavku 57. sjednice Ustavnopravnog povjerenstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) podržan je zaključak Skupštine Županije Sarajevo da BiH dobije državnu himnu s melodijom i tekstom. <p>&nbsp;</p> <p>Zaključeno je da ovakav stav Povjerenstva bude proslijeđen Kolegiju Zastupničkog doma PSBiH na daljnje postupanje. Primljena je k znanju žalba koju je Mirko Đorđić uputio Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH i zaključeno je da se uputi Kolegiju Doma na daljnje postupanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustavnopravno povjerenstvo primilo je k znanju dopis Udruženja za za&scaron;titu deviznih &scaron;tedi&scaron;a u BiH i zaključilo da ga proslijedi Kolegiju Zastupničkog doma PSBiH na daljnje postupanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-06-bih.jpgĆosić o Izetbegoviću: Tako je govorio i Karadžić 1991.http://grude.com/clanak/?i=6218262182Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2018 18:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-05-18d845e0d327ea5b0173.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjesničar Tvrtko Jakovina kaže kako cilj triju naroda u BiH mora biti funkcionalna država..<p>&nbsp;</p> <p>Na izjavu Bakira Izetbegovića, bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH u na&scaron;oj emisiji "Nedjeljom u 2" - da treći entitet u BiH nije moguć bez rata i sukoba, reagirao je predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegovićeve izjave usporedio s onima Radovana Karadžića iz 1991. godine. Kad je Bosna i Hercegovina htjela poći svojim putem, dakle kada je u pitanju bilo odvajanje od Jugoslavije, Karadžić je također rekao da se to neće dogoditi bez rata i da će zemlju odvesti u pakao, a jedan narod u nestanak, rekao je Ćosić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novinar Zoran Kre&scaron;ić iz Mostara Izetbegovićevu retoriku usporedio je s onom Slobodana Milo&scaron;evića, nazvav&scaron;i njegov istup nacionalističkom i velikobo&scaron;njačkom politikom. Ponižavanje drugih naroda, apsolutna diskriminacija, i mislim da sve ono &scaron;to je Bakir Izetbegović danas govorio zapravo govori o jednom te istom cilju - cilju stvaranja države u kojem će dominacija biti na jednoj strani, a to je na bo&scaron;njačkoj strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjesničar Tvrtko Jakovina kaže kako cilj triju naroda u BiH mora biti funkcionalna država, a to se ne postiže isključivo&scaron;ću. Zajedničkim nastojanjem na stvaranju funkcionalne države mora doći do budućnosti BiH, a to mi se čini da će na ovaj način ići prilično te&scaron;ko, istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-05-18d845e0d327ea5b0173.jpgBakir Izetbegović: Bez konflikta i rata nije moguć treći entitethttp://grude.com/clanak/?i=6216162161Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2018 15:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-04-izetbegovic_nu2.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović gostovao je u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva".<p>Ove godine navr&scaron;ava se osam godina kako Izetbegović obna&scaron;a funkciju u Predsjedni&scaron;tvu BiH iz reda bo&scaron;njačkog naroda. U slijedećem izbornom ciklusu nema pravo kandidirati se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vezi s promjenom izbornog zakona u BiH, Izetbegović je sa suradnicima boravio protekli tjedan u Bruxellesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam ni&scaron;ta posebno očekivao. Kada vas pozove predsjednik EPP-a, dakako da ću se odazvati. Bilo je naivno očekivati da ćemo rije&scaron;iti taj problem jednim susretom, ako nismo proteklih 11 godina, rekao je Izetbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Netko je u Bruxellesu ra&scaron;irio priču da mi težimo islamskoj državi u BiH. To je trebalo potkopati na&scaron;u poziciju. Onda je to nažalost gospodin Dragan Čović, član Predsjedni&scaron;tva BiH, ponovio tamo - da je problem u BiH krajnja bo&scaron;njačka desnica koja pravi probleme i koja želi islamsku republiku u BiH, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je te&scaron;ka manipulacija kojoj je namjera potkopati bo&scaron;njačku poziciju. To je narod koji je zaista dobrohotan, prati europske standarde, želi mir u BiH i na Balkanu, a napravio je toliko kompromisa i pretrpio udaraca, izjavio je Izetbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je bila nefer i nepametna izjava od nekoga koji očekuje strate&scaron;ko partnerstvo i suradnju Hrvata i Bo&scaron;njaka. Jer, Hrvati i Bo&scaron;njaci u BiH jo&scaron; uvijek žive izmije&scaron;ano. Oko 60% Hrvata u BiH živi izmije&scaron;ano s Bo&scaron;njacima. Manipulacije i nefer tvrdnje ne mogu voditi tome da se relaksiraju odnosi i da se naprave iskoraci jednih prema drugima, istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na pitanje o izbornom zakonu te mogućnosti da predstavnici Hrvata u Predsjedni&scaron;tvo BiH i Dom naroda BiH budu izabrani bo&scaron;njačkim glasovima, Izetbegović je kazao da se ta priča predimenzionira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Teza je da od 17 Hrvata koliko ih ima u Domu naroda Federacije BiH, Bo&scaron;njaci namjeravaju izabrati &scaron;est Hrvata. Od toga se napravila fama. Od 17 Hrvata je 14 iz HDZ-a i HDZ-a 1990. Onda se nama imputira da namjeravamo ne&scaron;to. Nikada nismo pretendirali izabrati hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva. Dapače, trudili smo se da taj problem rije&scaron;imo zajedno, rekao je Izetbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu je vrlo suptilan balans građanskog principa i etničkog. Ne možete vi samo pomesti građanski princip, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Dogodilo se da Željko Kom&scaron;ić u Predsjedni&scaron;tvo BiH bude izabran navodno glasovima Bo&scaron;njaka. Ja ne znam koliko je Hrvata, Srba i Bo&scaron;njaka za njega glasovalo, kazao je. Na to mu je urednik i voditelj Aleksandar Stanković rekao kako ne vjeruje da ne zna da su Bo&scaron;njaci dva puta birali za redom člana Predsjedni&scaron;tva BiH. Izetbegović je potom odgovorio da prema njegovom mi&scaron;ljenju vjerojatno i jesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo htjeli rije&scaron;iti taj problem. U na&scaron;em ustavu se ne brani nikome da glasuje za bilo koga, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to će se dogoditi ako Kom&scaron;ić opet bude izabran u Predsjedni&scaron;tvo BiH. Imate veliku većinu Hrvata koji to ne podržavaju, a imaju kao predstavnika čovjeka za kojega nisu glasovali. To se mora rije&scaron;iti, kazao je Stanković i dodao kako nije ovdje direktan problem Kom&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izetbegović odgovara: Mislim da ta kandidatura neće proći. Da sam ja na njegovom mjestu ja to ne bih radio. Ni&scaron;ta posebno se neće dogoditi ako on bude izabran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je i da ne očekuje promjenu izbornog zakona prije izbora Predsjedni&scaron;tva BiH, ali i da su promjene moguće za Dom naroda BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje je li realan treći entitet u BiH, Izetbegović je kazao da bez konflikta i rata ne može do toga doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oko 60% Hrvata živi izmije&scaron;ano s Bo&scaron;njacima u BiH. Kuda bi izvukli tu liniju trećeg entiteta koju nisu uspjeli 1993. s HVO-om da izvuku, dodaje, prenosi HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-04-izetbegovic_nu2.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpgProsvjedi u Grčkoj zbog imena Makedonijehttp://grude.com/clanak/?i=6215762157Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2018 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-04-gr-mak_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više stotina tisuća ljudi danas će u Ateni prosvjedovati protiv mogućeg kompromisa oko imena Makedonije koji predviđa vlada Aleksisa Ciprasa.<p>&nbsp;</p> <p>Organizatori se nadaju da će se Trgu Sintagma, koji je posljednjih godina bio mjesto velikih prosvjeda zbog ekonomske krize, okupiti i do milijun ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog prosvjeda koji bi trebali početi poslije podne grčka je prijestolnica od jutra pod blokadom policije. Grčki mediji navode da će biti raspoređeno oko 4.000 policajaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na demonstracijama će se okupiti Grci koji se protive upotrebi riječi Makedonija u imenu biv&scaron;e jugoslavenske republike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj prosvjed, drugi u petnaest dana, organiziraju i financiraju velikim dijelom grčka dijaspora, vojni umirovljenici, crkvene skupine i kulturne udruge iz grčke pokrajine Makedonije,</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bit će veličanstveno. To će biti vrlo jaka poruka za one unutar i izvan Grčke", rekao je ovaj tjedan novinarima glasnogovornik organizatora Mihalis Pacikas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosvjedi održani 21. siječnja u Solunu okupili su vi&scaron;e od 90.000 ljudi po procjeni policije a između 400 i 500 tisuća po procjeni organizatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po istraživanjima javnog mi&scaron;ljenja, gotovo 60 posto Grka protivi se upotrebi riječi Makedonija u nazivu biv&scaron;e jugoslavenske republike, prenosi <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosvjedi se održavaju nakon &scaron;to je posebni izaslanik UN-a Matthew Nimetz posjetio Atenu i Skoplje gdje je s tamo&scaron;njim dužnosnicima razgovarao o mogućim rje&scaron;enjima 25-ogodi&scaron;njeg spora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izjavio je da je optimist i da obje strane imaju volju pronaći zajedničko rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-04-gr-mak_01.jpgZastupnici žele vraćanje osmogodišnjega obrazovnog sustavahttp://grude.com/clanak/?i=6214062140Grude.com - klik u svijetSat, 03 Feb 2018 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-03-skola_ucenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovotjedna rasprava u Skupštini HNŽ-a o stanju u oblasti obrazovanja rezultirala je brojnim prijedlozima za poboljšanje stanja. <p>&nbsp;</p> <p>Veći broj govornika iznio je podatke o tome kako stanje u prosvjeti ne odgovara količini novca koji se tro&scaron;i na taj sektor te kako je potrebno uvesti brojne promjene koje će popraviti stanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sustav nije dobar</strong></p> <p>Mnogi se pitaju za&scaron;to je uopće uvedeno devetogodi&scaron;nje osnovno obrazovanje i kakvi su rezultati prelaska na taj sustav. Osim &scaron;to &scaron;kole nisu bile pripremljene za tu promjenu, pokazalo se kako su djeca nepotrebno godinu ranije uvedena u &scaron;kolske klupe, roditelji su dodatno opterećeni, dobili smo veliki nedostatak učenika u srednjim &scaron;kolama i veliki broj ljudi zaposlen je kako bi se zadovoljile potrebe. Pitanje je ima li uopće pozitivnih učinaka devetogodi&scaron;njega osnovnog obrazovanja, rekli su na&scaron;i sugovornici iz Skup&scaron;tine HNŽ-a. Zbog svega navedenoga, počinje se ozbiljno razmi&scaron;ljati o povratku na osmogodi&scaron;nje osnovno obrazovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno je kako je &scaron;kolstvu potrebna cjelovita reforma. Sada&scaron;nji sustav pun je manjkavosti koje se moraju ispraviti. Pitanje je kako i u kojem razdoblju se možemo prebaciti na novi sustav. Tu je i problem vi&scaron;ka djelatnika, ljudi ne mogu zavr&scaron;iti na ulici, a neće imati radna mjesta ako se vratimo na osmogodi&scaron;nje osnovno obrazovanje. Sva ta pitanja zahtijevaju odgovore i rje&scaron;enja koja moraju zadovoljiti sve strane, istaknuo je u izjavi za <em><strong>Večernji list</strong></em> dopredsjednik Skup&scaron;tine HNŽ-a Tomislav Martinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tro&scaron;ak 40 milijuna KM</strong></p> <p>Na području HNŽ-a u &scaron;kolskoj godini 2017./2018. djeluje 50 osnovnih &scaron;kola s 90 područnih &scaron;kola. U tim institucijama radi 1590 djelatnika i na osnovno obrazovanje u županiji godi&scaron;nje se tro&scaron;i 39,927.255 KM. Jedan od prijedloga je da se, umjesto devetogodi&scaron;njega obrazovanja, vrati osmogodi&scaron;nje, uz mjesec dana nastave prije polaska u prvi razred.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To bi vrijeme djeci poslužilo za upoznavanje s procesom nastave, &scaron;kolom, djecom s kojom će ići u razred. To je samo jedan od prijedloga koji su izneseni na Skup&scaron;tini HNŽ-a. Uskoro će se povesti ozbiljna rasprava o toj temi i možemo očekivati kako će doći do promjena koje bi trebale rezultirati pozitivnim iskoracima, zaključili su na&scaron;i sugovornici. Sve su glasniji i zahtjevi roditelja za promjenu sustava jer je očito kako trenutačni način rada nije dovoljno kvalitetan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-03-skola_ucenici.jpgZastupnik ponudio ostavku zbog kašnjenja na sjednicuhttp://grude.com/clanak/?i=6209462094Grude.com - klik u svijetThu, 01 Feb 2018 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-01-lord_bates.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"On je vrlo marljiv ministar koji svoj posao shvaća vrlo ozbiljno."<p>Lord Michael Bates, član gornjeg doma britanskog parlamenta Doma lordova zbog ka&scaron;njenja na sjednicu ponudio je svoju ostavku, no britanska premijerka Theresa May nije ju prihvatila, ocijeniv&scaron;i takav postupak nepotrebnim, pi&scaron;e Fena.</p> <p><br />Naime, Bates je zakasnio na početak sjednice u Domu lordova te propustio pitanje laburistkinje barunice Lister. Potom je rekao kako je "posramljen zbog nepo&scaron;tovanja kojeg je iskazao barunici" te i&scaron;etao iz dvorane dok su mu ostali članovi Doma lordova govorili da ostane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bates se ispričao barunici Lister &scaron;to nije bio na svom mjestu kako bi odgovorio na njezino pitanje na koje je odgovorio njegov kolega, jer je na sjednicu kasnio nekoliko minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izjavio je kako mu je bila čast odgovarati na pitanja proteklih pet godina i da je uvijek vjerovao da se Dom mora držati najvi&scaron;ih mogućih standarda &scaron;to je i naveo kao razlog podno&scaron;enja ostavke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"On je vrlo marljiv ministar koji svoj posao shvaća vrlo ozbiljno. Cijeli Dom mu je pružio podr&scaron;ku te sa zadovoljstvom možemo reći da će nastaviti raditi svoj vrlo važan posao u Uredu za međunarodni razvoj te u ministarstvu financija", rečeno je iz Ureda britanske premijerke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-01-lord_bates.jpgNAROD POZIVA: Uhitite bh. političare počevši od ministara, ako ne krene cestogradnjahttp://grude.com/clanak/?i=6208362083Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jan 2018 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-31-018_bevanda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ponoći gorivo će biti skuplje od 18 do 25 feninga. Osiromašeni narod, kojeg protjeruju s tisućljetnih ognjišta zbog nesposobne i pohlepne politike, nastaviti će ići za Njemačku, Irsku i druge zemlje.<p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenje goriva uvjetovano je izgradnjom autocesta. Hoće li one biti izgrađene? Ministar prometa i komunikacija u FBiH Denis Lasić dao je niz obećanja o cestogradnji u Federaciji BiH i sada su postignuti uvjeti da se počne s izgradnjom. No, ministra Lasića sada je praktički demantirao dugogodi&scaron;nji, karijerni političar Vjekoslav Bevanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je cijelog života na rukovodećim pozicijama, umije&scaron;an svojevremeno u skandale kupovine automobila i koji u stilu biv&scaron;eg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića priča dobre viceve i to je sve, godinama je glava financija u BiH. Ranije je bio ministar financija u Federaciji, zatim predsjedavajući Vijeća ministara, a sada je državni ministar financija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednja izjava koja je izazvala ogorčenost obespravljenog naroda bila je: "Za&scaron;to sam bio za akcize? To mi nije donijelo poene, bilo je i minusa. Mi znamo kakva nam je putna infrastruktura, znamo za ključni Koridor 5C &scaron;to je nama žila kucavica koji je međunarodni koridor koji povezuje Euorpu s na&scaron;im jugom... Bilo je pitanje trebali li graditi tu autocestu ili ne. Entitetska poduzeća za izgradnju autocesta su od kreditora ocjenjeni kao kreditno nesposobni. Do&scaron;lo je do zamrzavanja svih kredita koji su bili u fazi ugovaranja i ugovoreni. Svugdje se tražilo osiguranje. Ovaj dodatni prihod od akciza neće ići za izgradnju autocesta. Ona je sigurnost da će krediti koji će postati efektivni biti vraćani. To je sva su&scaron;tina priče o akcizama - kazao je Bevanda za N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narod preko komentara i foruma pozvao je na uhićenje njega i ostalih ministara, ako ovog puta budu prevareni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bevanda je svoju izjavu kasnije demantirao i naveo da su je mediji pogre&scaron;no prenijeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, pozivaju se i državne institucije da istraže zbog čega je jedna poznata &scaron;irokobrije&scaron;ka tvrtka izbačena iz natječaja vezano za izgradnju autoceste na dionici Zvirovići &ndash; Počitelj i navodi da su pojedini političari tražili mito da upravo njih odaberu za izvođača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-31-018_bevanda.jpgBevanda: Novac od trošarina neće ići za izgradnju autocesta!http://grude.com/clanak/?i=6208262082Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jan 2018 19:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-31-rzhc18wt_sngk9kqturbxy85ymqxmgzimty1mtnknwrhyzm2nti4zgnlntkxnjcznc5qcgvnkzqczqswamkbotec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nije ni mjesec dana proteklo od usvajanja trošarina na gorivo u BiH, a čak su i oni koji su gorljivo bili za uvođenje nameta počeli da priznaju čemu će on zapravo služiti.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je Vjekoslav Bevanda, ministar financija i trezora BiH i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, jučer otvoreno rekao da dodatni prihod od tro&scaron;arina neće ići za izgradnju autocesta, kako je to mjesecima unazad servirano javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za&scaron;to sam bio za akcize? Mi znamo kakva nam je putna infrastruktura. Entitetska poduzeća za gradnju autocesta su od kreditora ocijenjena kao kreditno nesposobna. Do&scaron;lo je do zamrzavanja svih kredita koji su bili u fazi ugovaranja ili su ugovoreni. Svugdje se tražilo osiguranje. Ovaj dodatni prihod od akciza neće ići za izgradnju autocesta! On je sigurnost da će krediti koji će postati efektivni biti vraćani. To je sva su&scaron;tina priče o akcizama - rekao je Bevanda za N1 televiziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, sredinom prosinca je Bevanda tvrdio da ne postoji alternativa povećanju akciza za gradnju puteva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sva sredstva koja se ovako prikupe neće ići na državni nivo - istakao je Bevanda za "Večernji list", izdanje za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uslijedile su reakcije opozicije u BiH, koja navodi da "Bevanda nije rekao ni&scaron;ta novo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je rekao ministar Bevanda nije ni&scaron;ta novo. Tada je &ldquo;akcizna koalicija&rdquo;, koju čine SNSD, SDA i HDZ, tvrdila suprotno. Ministar Bevanda je samo sad progovorio istinu. Činjenica je da će akcize ići u to da otmu od građana - kazala je Alekandra Pandurević, zastupnica SDS u Parlamentu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dobre namjere onih koji su usvojili akcize na gorivo sumnju je prije 4 dana izrazio i Valentin Inzko, visoki predstavnik za BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako novac bude uplaćivan točno i specijalno za autoceste, za Koridor "5C", a ne u proračun, onda će to biti dobro za sve građane, jer će biti bolja komunikacija i manji tro&scaron;kovi i manje mrtvih - izjavio je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je rekao i da je sada te&scaron;ko voziti na relaciji Sarajevo - Banjaluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da će svi od toga imati koristi, ali treba to koristiti namjenski, a ne u druge svrhe - naglasio je Inzko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi cjenovnik na benzinskim crpkama zbog novog Zakona o akcizama BiH stupa na snagu 1. veljače i predviđa poskupljenje akciza i cestarina, te taksi na naftne derivate.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-31-rzhc18wt_sngk9kqturbxy85ymqxmgzimty1mtnknwrhyzm2nti4zgnlntkxnjcznc5qcgvnkzqczqswamkbotec.jpgStižu akcize i na strujuhttp://grude.com/clanak/?i=6207762077Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jan 2018 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-31-20180130171214_462728.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U pripremi je novi zakon o trošarinama, čiji bi prijedlog trebao biti usvojen do kraja lipnja ove godine.<p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina bi do kraja godine u skladu s odredbama EU trebala uvesti tro&scaron;arine na električnu energiju, potvrđeno je 'Nezavisnim novinama' iz vi&scaron;e izvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rečeno, u pripremi je novi zakon o tro&scaron;arinama, čiji bi prijedlog trebao biti usvojen do kraja lipnja ove godine, nakon čega će se krenuti u izradu pravilnika, kroz koji će najkasnije do kraja godine biti definirana visina tro&scaron;arine na električnu energiju za domaćinstva i za poslovne subjekte, pi&scaron;u <strong>Nezavisne novine</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rečeno, razmatra se opcija da tro&scaron;arine na struju za domaćinstva budu nula, dok se jo&scaron; ne govori koliko bi tro&scaron;arine iznosile za pravne osobe i gospodarstvo, ali konačna odluka jo&scaron; nije donesena. Naime, odredba 2003/96/EC od 27. listopada 2003. godine propisuje da minimalna tro&scaron;arina za električnu energiju za poslovne i pravne osobe iznosi pola eura po megavatu i euro za domaćinstva, odnosno za neposlovnu primjenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je obja&scaron;njeno, spomenuta odredba daje mogućnost da stopa tro&scaron;arina na električnu energiju može iznositi nula, pod određenim uvjetima. U praksi, međutim, u većini europskih zemalja pozitivne tro&scaron;arine na struju postoje i kreću se u iznosu od jednog do 100 eura po megavat-satu. Nekoliko zemalja ima nultu stopu na osnovu člana 15 spomenute odredbe, u kojem je propisano da se djelomično ili potpuno ukidanje tro&scaron;arine može privremeno provesti onda kada zemlja treba da dosegne određene ekolo&scaron;ke standarde u proizvodnji i potro&scaron;nji električne energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druge zemlje su uvele nultu stopu tro&scaron;arina na struju jer su taj tro&scaron;ak prebacile na porez na dodanu vrijednost. Odredba, međutim, prema spomenutom članu 15 "aktivno ohrabruje" zemlje članice da se primijeni pozitivna tro&scaron;arinska stopa na električnu energiju. S obzirom na to da se električna energija smatra ekolo&scaron;ki prihvatljivijom od "prljavih" izvora energije, poja&scaron;njeno je da EU odobrava uvođenje nižih stopa tro&scaron;arina za električne lokomotive, tramvaje i trolejbuse i slične aplikacije u kojima postoji alternativa, kako bi se građane i gospodarske subjekte potaknulo da primijene ekolo&scaron;ki prihvatljivija rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje BiH je rečeno da trenutno ne postoji nijedan prijedlog za izmjenu propisa koji definiraju tro&scaron;arine, te da se kontaktira UNO koja se, kako je rečeno, bavi svim propisima EU kad su u pitanju tro&scaron;arine na električnu energiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Ministarstvu financija RS ističu da oni ne razmatraju mogućnost uvođenja tro&scaron;arina na električnu energiju, dok iz Ministarstva financija FBiH jučer nije stigao odgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor 'Nezavisnih', međutim, ističe da je već održano nekoliko sastanaka i radnih grupa na kojima su stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Austrije pomagali na&scaron;im organima pri izradi novog zakona u kojem će biti i dio koji se odnosi na uvođenje tro&scaron;arina na električnu energiju.<br />"Na&scaron; trenutni zakon nije usklađen s odredbama EU i zato smo krenuli s pripremom izrade novog", rečeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njenja radi, Srbija je u travnju 2015. godine uvela tro&scaron;arine na električnu energiju, a cijena struje za domaćinstva je tada porasla za otprilike 15 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-31-20180130171214_462728.jpgPredsjedništvo u Bruxellesu: S Junckerom i Daulom o izmjeni Izbornog zakona i stanju u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6204862048Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2018 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-30-c0993def934c74d17360.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Članovi Predsjedništva BiH ovoga će tjedna, srijedu, četvrtak i petak, boraviti u Bruxellesu.<p>&nbsp;</p> <p>Sastat će se s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predstavnikom Europske pučke stranke (EPP) Josephom Daulom, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema najavama, tema razgovora bit će stanje u BiH, nužnost reformi i primjene odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, a poseban fokus razgovora bit će stavljen na Izborni zakon. I nedavna, posljednja rezolucija koju je donio Europski parlament, kao i ranije, u svojim preporukama imaju nužnost rje&scaron;enja u BiH, izmjena Izbornog zakona i osiguranja jednakopravnosti naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Europske poruke</strong><br />Rezolucijom o BiH koju je Parlamentarna skup&scaron;tina Vijeća Europe nedavno usvojila bh. vlasti se pozivaju najkasnije &scaron;est mjeseci prije održavanja općih izbora usvojiti novi Izborni zakon. Kako doznajemo, predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović, te članovi Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić u srijedu navečer će se sastati s predsjednikom Europske pučke stranke Josephom Daulom na radnoj večeri u sredi&scaron;tu te stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan, u četvrtak ujutro, planiran je zaseban sastanka predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva Dragana Čovića s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom, a nakon toga i zajednički ručak predsjedatelja i članova Predsjedni&scaron;tva BiH s predsjednikom Europske pučke stranke. Prema saznanjima, na tim sastancima zasebno i zajednički bit će riječi o iznalaženju rje&scaron;enja i mogućnosti dogovora oko ključnih pitanja u BiH, prije svega, izmjene Izbornog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak ujutro će se predsjedatelj Čović sastati s Jean-Claudeom Junckerom, predsjednikom Europske komisije, a teme razgovora će biti vezane također uz stanje u BiH. Bakir Izetbegović u Bruxelles ide nakon sastanka u Istanbulu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. - Bojim se da na&scaron;i prijatelji u EU i diljem svijeta u izvjesnoj mjeri podcjenjuju problem koji imamo u BiH, da im se čini kako je to jednostavno rije&scaron;iti. Da je jednostavno rije&scaron;iti, bilo bi rije&scaron;eno u posljednjih 10 godina - kazao je Izetbegović jučer nakon sastanka u Turskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ključni zadatak</strong><br />- Izmjene Izbornog zakona BiH ključni su zadatak koji mora biti zavr&scaron;en. Zbog tog zadatka trpio je europski put BiH i nije popunjen upitnik Europske komisije - kazao je nedavno Čović. O Izbornom zakonu u BiH s predsjednikom Turske Erdoğanom je prilikom nedavnoga posjeta Turskoj razgovarala i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Ipak, u BiH je i dalje sve na Parlamentu. Hrvatski prijedlog je na stolu, ali Bo&scaron;njaci ne žele dati podr&scaron;ku, predlažu svoja, druga rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-30-c0993def934c74d17360.jpegBio je u čak četiri hrvatske vlade! Preminuo Milan Ramljakhttp://grude.com/clanak/?i=6195761957Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jan 2018 18:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-25-milan_ramljak_(1).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 80. godini umro je profesor Milan Ramljak, potpredsjednik četiriju vlada te bivši ministar pravosuđa. <p>Rođen je 1938. u Čitluku kod Posu&scaron;ja, predavao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu, a bio je i redoviti član Hrvatskog diplomatskog kluba. Bio je i hrvatski veleposlanik u Austriji i Njemačkoj, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milan Ramljak bio je potpredsjednik Vlade od svibnja 1990. do kolovoza 1992. te ponovno od svibnja 1998. do travnja 1999., kada je obna&scaron;ao i funkciju ministra pravosuđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Andrej Plenković uputio je sućut obitelji Ramljak. Sa žalo&scaron;ću sam primio vijest o smrti gospodina Milana Ramljaka. Ugledan i osobno mi drag profesor Pravnoga fakulteta, znanstvenik i političar, dao je velik doprinos u svim područjima svoga djelovanja na dobrobit domovine Hrvatske. U javnosti će gospodin Milan Ramljak ostati osobito upamćen po sudjelovanju u radu nekoliko hrvatskih Vlada na dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra pravosuđa te kao veleposlanik. U ovim tužnim trenucima za Va&scaron;u obitelj, molim Vas da primite izraze duboke i iskrene sućuti u moje osobno ime i u ime Vlade Republike Hrvatske, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Goran Mehkek / Hanza Media</strong></em>&nbsp;</p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-25-milan_ramljak_(1).jpgTrump zaprijetio Turskoj zbog akcije u Siriji: Nemojte riskirati sukob sa SADhttp://grude.com/clanak/?i=6193661936Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jan 2018 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-25-trump_i_erdogan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvojica čelnika razgovarali su na dan kad je Erdogan najavio da će Turska proširiti svoju vojnu operaciju na sirijski grad Manbij.<p>&nbsp;</p> <p>Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u srijedu turskog predsjednika Erdogana da ograniči vojne operacije protiv kurdske milicije na sjeveru Sirije i da izbjegne djelovanje kojim se riskira sukob s američkim snagama u regiji, objavila je Bijela kuća</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvojica čelnika razgovarali su na dan kad je Erdogan najavio da će Turska pro&scaron;iriti svoju vojnu operaciju na sirijski grad Manbij, &scaron;to je potez koji bi mogao dovesti turske snage u konfrontaciju sa snagama Sjedinjenih Država, njihovih saveznika u NATO-u, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Predsjednik Trump je prenio zabrinutost da se eskalacijom nasilja u Afrinu u Siriji riskira potkopavanje na&scaron;ih zajedničkih ciljeva u Siriji", priopćila je Bijela kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti ciljevi su poraz ISIL-a i povratak vi&scaron;e od 100 tisuća sirijskih izbjeglica u svoju domovinu, poručio je Trump Erdoganu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pozvao je Tursku na deeskalaciju, da ograniči svoje vojne akcije, izbjegava civilne žrtve i rast broja protjeranih i izbjeglica", stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-25-trump_i_erdogan.jpgOdržan radni sastanak Dragana Čovića s gradonačelnicima i načelnicima HDZ-a BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6192861928Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2018 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-24-8c57580337dee19e90c7.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović sa stranačkim izaslanstvom, danas je u Žepču održao sastanak s gradonačelnicima i načelnicima HDZ-a BiH. <p>Sastanci su već tradicionalnog karaktera, gdje se razgovara o aktualnim temama lokalnih zajednica sa cijelog područja BiH. Načelnik općine Žepče Mato Zovko kao domaćin sastanka, ukratko je elaborirao trenutnu situaciju općine Žepče, nakon čega su svi gradonačelnici i načelnici iznijeli stanje u gradovima i općinama iz kojih dolaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku se razgovaralo i o drugim aktualnim temama lokalnih zajednica, kako pomoći općinskim, gradskim, županijskim vlastima, ali i kako rije&scaron;iti određene probleme lokalnih zajednica u suradnji s vi&scaron;im razinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragan Čović pozdravio je sve okupljene i zahvalio domaćinu na organizaciji sastanka te kazao kako komunikacija lokalne razina sa većim razinama mora biti svakodnevna. Svi mogući problemi i zastoji moraju se otkloniti u najmanjem roku. Nagla&scaron;ena je važnost razvoja lokalnih sredina i unaprijeđenja života kroz ekonomske, gospodarske, infrastrukturne i sve druge projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, iskazani su i prioriteti i potrebe za svaku lokalnu zajednicu pojedinačno, a nazočni su pozvani na vi&scaron;e aktivnosti kako bi se realiziralo &scaron;to vi&scaron;e ideja i projekata koji su od strate&scaron;ke važnosti za njihove stanovnike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-24-8c57580337dee19e90c7.jpegPODRŠKA SPLITSKOM GRADONAČELNIKU Grabar-Kitarović poslala poruku Opari: Drži se, Andro!http://grude.com/clanak/?i=6192561925Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2018 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-24-kolinda_andro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Drži se, Andro!", poruka je koju je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila splitskom gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari nakon što je u utorak ravnatelj KBC-a Split objavio da je Opari dijagnosticiran tumor. <p>&nbsp;</p> <p><span>Predsjednica je na njegovom službenom Facebook profilu u srijedu objavila fotografiju na kojoj je sa svojim suradnicima, a u rukama drže natpis "Drži se, Andro!" složen od vi&scaron;e papira sa slovima.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispod objave javljaju se brojni prijatelji, poznanici ali i građani koji splitskom gradonačelniku žele uspje&scaron;an oporavak i liječenje.</p> <p><br />Podsjetimo, Opara je u subotu navečer u bolnici zavr&scaron;io zbog, &scaron;to se kasnije ispostavilo, blažeg moždanog udara, a nakon daljnjih pretraga utvrđeno je da se ipak radi o tumoru čija će se vrsta jo&scaron; utvrditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radi se o melanomu, zloćudnom tumoru kože koji se pro&scaron;irio i na mozak. U ponedjeljak smo dobili definitivnu dijagnostičku potvrdu i započeli smo s liječenjem tumora. Pacijent se osjeća dobro, stabilno je, sve vas pozdravlja, a njegova prognoza ovisi o tipu tumora i kako će gospodin Krstulović Opara reagirati na terapiju - izjavio je na konferenciji za novinare dr. Ivo Jurić, da bi se i sam Opara kasnije oglasio na Facebooku i, uz pjesmu, poručio "da će to biti dobro".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku mu je u srijedu osim predsjednice poslao i nekada&scaron;nji protukandidat na izborima Željko Kerum, a brojni građani oglasili su se na Twitteru gdje mu žele brz oporavak, pi&scaron;e Jutarnji.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-24-kolinda_andro.jpgDodik: Duže vrijeme znam za zahtjev za moje uhićenje koji dolazi iz Sarajevahttp://grude.com/clanak/?i=6192061920Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2018 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-24-bylipflw_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodik je rekao da politički može prihvatiti napad na njega, ali da ne može prihvatiti da je "napad na obitelj do te mjere da izgubi svaku vrstu smisla".<p><br />Predsjednik BiH entiteta 'Republika Srpska' Milorad Dodik izjavio je da duže vrijeme zna za zahtjev za njegovo uhićenje koji dolazi iz Sarajeva i da zna tko stoji iza toga, kao i da je uvijek na raspolaganju, te da ako zaista imaju ne&scaron;to protiv njega nemaju potrebu obraćati se Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je istaknuo da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpuno u pravu kada je rekao da je Srbiji iz Sarajeva, prije godinu dana, upućen službeni zahtjev za njegovo uhićenje, kao i da takav zahtjev postoji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imao sam neke informacije o tome koje su prije svega iz okvira Sarajeva, znao sam da su odatle poslani ti zahtjevi. Raspitivao sam se i dobio informacije od nekih ljudi da postoji takvo ne&scaron;to", rekao je Dodik za Radio-televiziju 'Republike Srpske'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je istaknuo da su to sve kreirali oni Srbi koji su oti&scaron;li u institucije BiH i dodao da je upitno, po&scaron;to su stvorili nekoliko lažnih priča, za&scaron;to su ne&scaron;to tražili od Srbije kada je on na raspolaganju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oni koji tamo sjede, sastaju se svaku večer i kreiraju bilo &scaron;to protiv Republike Srpske, sad je aktualna ta lažna priča o paravojnim formacijama", naveo je Dodik i dodao da je ranije bila priča u vezi s nekretninom u Beogradu, prenosi Srna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na pitanje je li ikada s Vučićem razgovarao o tome, Dodik je rekao da sa Vučićem razgovara o međusobnim odnosima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"On je bio tu kada sam dobio tu informaciju tako da i on to zna sve", pojasnio je Dodik. On je istakno da je zahvalan Vučiću &scaron;to je učinio javnim te informacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nije bilo moje da govorim o tome jer ja to znam godinu dana. Problem je evo godinu dana, &scaron;to ste radili prije godinu dana, &scaron;to ste lagali godinu dana, kako vas nije sramota da lažete? Za&scaron;to ne&scaron;to ne uradite", naglasio je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, "njih je uhvatila nervoza" pred izbore jer sve ankete u ovom trenutku govore da kandidat SNSD-a za mjesto člana Predsjedni&scaron;tva BiH i predsjednika Republike Srpske dobiva vi&scaron;e od 53 posto glasova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je istaknuo da zna da je jedan ministar u Vijeću ministara zvao austrijsku Vladu da ne dozvoli da netko od njihovih dužnosnika dođe na obilježavanje Dana Republike u Banjoj Luci, a da je bilo pripremljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako ih nije sramota? Neka se javi taj da nije, pa ću mu ja objasniti kako jeste i gdje jeste i koga je zvao. To je jedna subverzivna, izdajnička aktivnost nekoliko njih iz Saveza za promjene koji sjede tamo u Vijeću ministara i organima BiH koja ne prestaje. &Scaron;to je Vučić rekao, rekao je istinu. &Scaron;to oni govore, pravdaju se. U čemu je problem?", upitao je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajući na pitanje o tome da je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić demantirao Vučića, Dodik je rekao da neće ni&scaron;ta govoriti o Mektiću i da je to poniženje, a da će javnost najbolje znati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodik je rekao da politički može prihvatiti napad na njega, ali da ne može prihvatiti da je "napad na obitelj do te mjere da izgubi svaku vrstu smisla".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nevjerojatno, moj sin ide kroz grad, ide netko ispred, vidi se da on ide sasvim drugim putem, da on veze nema s tim i oni to uslikaju i kažu 'on je blizak nekima i drugo'. Traga se da se spekulira i to je lo&scaron;e", istaknuo je Dodik.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-24-bylipflw_dodik.jpgŽIVOTNA DRAMA SPLITSKOG GRADONAČELNIKA Opari dijagnosticirali zloćudni tumor http://grude.com/clanak/?i=6189661896Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2018 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-opara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ravnatelj splitskog KBC-a Ivo Jurić održao je konferenciju za novinare. Izvjestio je o zdravstvenom stanju splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare. <p>"Radi se o zloćudnom tumoru koji se pro&scaron;irio na mozak. Jučer smo dobili definitivnu dijagnostičku potvrdu i započeli s liječenjem. On se osjeća dobro, stabilno je. Njegova prognoza ovisi o tome kakav je tip tumora i kako će reagirati na terapiju. U svoje ime i u ime djelatnika, ako i svih građana Splita, želim mu brz oporavak i uspje&scaron;no liječenje", rekao je ravnatelj bolnice, prenosi Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Opara je prije nekoliko dana zavr&scaron;io u bolnici zbog glavobolje i vrtoglavice. Napravili su mu snimanje CT-om i magnetnu rezonancu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je jedno blaže krvarenje unutar lubanje", rekao je ravnatelj. Na pitanje je li riječ o blažem moždanom udaru, Jurić je rekao kako se može pričati o tome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj je rekao da Opara nema nikakve teže posljedice, normalno govori i hoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opara se u nedjelju oglasio na svojem Facebooku gdje je objavio fotografiju iz bolesničke sobe.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Evo sam se dočepa mobitela. Hvala svima na dobrim željama. Dobro sam, ali mi kažu da moram mirovat i slu&scaron;at pa evo mirujem i slu&scaron;am - napisao je gradonačelnik u objavi.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-opara.jpgTko će biti novi direktor BHT-a Milović, Marković ili Popović?http://grude.com/clanak/?i=6188661886Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2018 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-23-bhrt_urednici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni odbor BHRT-a će na sjednici zakazanoj za 30. siječanj odlučiti tko će biti novi direktor BHT1.<p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je prihvaćena ostavka Marija Vrankića na ovu funkciju, a do izbora prvog čovjeka BHT1 poslove direktora obavlja Nikola Marković, jedan od urednika i voditelja na ovoj televiziji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je odranije poznato, Vrankić je već duže vrijeme najavljivao odlazak, a na sjednici Upravnog odbora kao razloge je naveo cjelokupnu situaciju na BHRT-u, nezadovoljstvo djelatnika i financijsku neizvjesnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako Oslobođenje saznaje, za direktora BHT1 pristiglo je vi&scaron;e prijava, ali će se bitka voditi između aktualnog vr&scaron;itelja dužnosti direktora Nikole Markovića, novinara portala Dnevnik.ba Tvrtka Milovića i Ane Popović, koja je radila na TV KISS. Tko će od njih troje postati novi direktor, umnogome će ovisiti od dojma koji će ostaviti na intervjuu, a koji će uskoro uslijediti pred povjerenstvom. Nakon intervjuiranja, Povjerenstvo će ponuditi prijedlog Upravnom odboru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po imenovanju direktora, počet će i procedura imenovanja urednika na BHT1 i to urednika Informativnog programa BHT1, urednika Sportskog programa, Dokumentarno-suvremenog i Revijalno-glazbenog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Upravni odbor BHRT-a nedavno je analizirao i efekte novog modela naplate RTV pristojbe putem računa za električnu energiju koji se počeo provoditi prije nekoliko mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku zaključivanja ugovora s Elektroprivredom BiH naplata je bila ne&scaron;to vi&scaron;a od 40 posto, a sada je to ne&scaron;to vi&scaron;e od 50 posto. Međutim, to dugoročno ne znači ni&scaron;ta. Problem su velike neizmirene obveze od ranijih godina i prema Europskoj radiodifuznoj uniji, ali i prema Poreznoj upravi. Sve je rezultat činjenice da su Federalna televizija i Radio-televizija RS-a BHRT-u dužni vi&scaron;e od 37 milijuna KM po raznim osnovama, &scaron;to oni ne niječu, dok izmirenja nema. Za izmirivanje obaveza BHRT-a, kredita i plaća djelatnicima, potrebno je ne&scaron;to vi&scaron;e od tri milijuna maraka mjesečno, pi&scaron;e &ldquo;Oslobođenje&rdquo;.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <strong>Dnevnik.ba</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-23-bhrt_urednici.jpgSplitski gradonačelnik završio u bolnici, ostaje na pretragamahttp://grude.com/clanak/?i=6184561845Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jan 2018 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-f8099a673998ab0868e7.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Andro Krstulović Opara došao je u subotu zbog glavobolje i vrtoglavice u splitski KBC, ali liječnici su ga zadržali zbog dodatnih pretraga.<p>&nbsp;</p> <p>Splitskog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu zadržali su u subotu navečer u bolnici, gdje je do&scaron;ao na pregled zbog vrtoglavice i glavobolje.</p> <p><br />Oparu su zadržali zbog dodatnih pretraga, a iz gradskog poglavarstva kažu da se sada osjeća dobro, prenosi 24sata.hr.</p> <p><br />Njegove službene dužnosti preuzeli su zamjenici Jelena Hrgović i Nino Vela, dok gradonačelnik ne ozdravi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-f8099a673998ab0868e7.jpegPredsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smirila bošnjačko-hrvatske tenzije u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6182261822Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jan 2018 13:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-20-65131a032b5dc5244ffe.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Buku negativnih, loših, nedobronamjernih pa i prijetećih poruka prije dolaska i tijekom boravka predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u BiH ona je amortizirala već prvom svojom izjavom u Sarajevu, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Nema država u svijetu koje su upućenije jedna na drugu kao &scaron;to su BiH i RH &ndash; poručila je hrvatska predsjednica. I sama je priznala da se stvaraju negativne tenzije vezane uz odnose BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Predizborna godina</strong><br />Pomirljive poruke predsjednice razoružale su mnoge koji su dulje vrijeme palili vatru u odnosima RH i BiH, a posebice Hrvata i Bo&scaron;njaka u BiH. Radikalni dio bo&scaron;njačkih krugova u Sarajevu i nakon posjeta traži načine da se obračuna sa svakim dobronamjernim dužnosnikom i pojedincem, potakne daljnje podjele i održi negativne tenzije kako bi se odnosi Bo&scaron;njaka i Hrvata dodatno pogor&scaron;ali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radikalisti potpiruju podjele, posebice nakon presude Hrvatima u Haagu. U tom kontekstu predsjednicu su u Sarajevu dočekali prosvjednici (njih 20-ak) koji su planirali incidentima zasjeniti dobre namjere i prijateljske poruke s kojima je ona do&scaron;la u glavni grad BiH, sredi&scaron;nju Bosnu, Posavinu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odjeci posjeta predsjednice RH prepričavaju se i nakon njezina odlaska. Svi se slažu u ocjeni da je to velik korak prema rje&scaron;avanju problema, otvorenih pitanja između dviju zemalja, ali i pomoći prvog susjeda kada su u pitanju euroatlantske integracije BiH. Predizborna godina u BiH traje i dulje od godine. Tendenciozno se iskori&scaron;tavaju svi pogodni trenuci i riječi da bi se postigli politički poeni pa ne čudi kako su se predsjednici RH uručivala pisma, dokumenti koji kompromitiraju Hrvatsku, a istodobno dok je boravila s čelnicima Parlamenta BiH u istoj toj zgradi ciljano ru&scaron;ili svi prijedlozi Hrvata. Pa i onaj vezan za izborni zakon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Hrvate je on od iznimne važnosti jer se traži da prestane dosada&scaron;nja praksa biranja političkih predstavnika Hrvatima. Radikalni dio bo&scaron;njačke politike u strategiji ru&scaron;enja bo&scaron;njačko-hrvatskih odnosa zacrtao je i ovaj politički cilj: ne dopustiti Hrvatima da sami biraju predstavnike. Posjet Posavini u ožujku Stoga je i predsjednica RH jasno poručila da Hrvati neće biti nacionalna manjina u BiH te da se izborni zakon mora izmijeniti, a RH će inzistirati na jednakopravnosti Hrvata u BiH. Posebnu dimenziju dao je posjet strati&scaron;tima Hrvata i Bo&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obi&scaron;la je Križančevo Selo i Ahmiće. Dva mjesta u sredi&scaron;njoj Bosni u kojima se i dva desetljeća nakon rata osjećaju nezacijeljene rane. &ndash; Predsjednica me zamolila da prenesem poruku svim vjernicima u Ahmićima. Ovo sigurno &scaron;alje lijepe poruke boljih međususjedskih odnosa &ndash; kazao je Mahir Husić, imam džamije u Ahmićima. U raljama medija koji, pod krinkom građanske, provode nacionalističku politiku na&scaron;la se i predsjednica Udruženja &ldquo;Majke Srebrenice&rdquo; Munira Suba&scaron;ić. Stvaran razlog medijskog linča njezin je susret pomirbe s predsjednicom RH, zagrljaj i poruka da ostaje kraljica Balkana. Upravo graditeljima unitarne BiH, bez Hrvata, to smeta. Politički analitičari u BiH slažu se da je ovaj posjet dobar, pozitivan znak za gradnju dobrosusjedskih odnosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvorena je lo&scaron;a klima i netko je želi graditi. Ostanite motivirani i dalje da kao pravi prijatelj BiH pomognete da mi sami uredimo unutarnje odnose i da uvijek imamo partnera u RH &ndash; poručio je predsjedatelj Predsjedni&scaron;tva BiH Dragan Čović nakon razgovora u Sarajevu. &ndash; Predsjednica RH iskazala je spremnost da pomogne u rje&scaron;avanju pitanja koja su vezana uz EU i NATO, ali i kao potpisnica Daytonskog sporazuma u njegovoj nadogradnji bez uplitanja u unutarnja pitanja &ndash; kazao je za Večernji list predsjednik FBiH Marinko Čavara. &ndash; U posljednje vrijeme smi&scaron;ljeno se stvarala antihrvatska histerija. Izjave i geste predsjednice RH utjecale su i na zaokret retorike političara i dijela javnosti iz BiH. Posjet je doveo do relaksiranja odnosa &ndash; kazao je za Večernji list Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara BiH. <br /><br /></p> <p>Bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva BiH ne slaže se s time da se stjecao dojam da predsjednica RH nije dobrodo&scaron;la. &ndash; Bilo je reakcija na njezin odlazak u Tursku. Ali, po reakcijama na ulici ne bi se moglo reći da nije bila dobrodo&scaron;la. Imali smo dobre, iskrene razgovore &ndash; kazao je Bakir Izetbegović. Predsjednica je napustila BiH s porukom iz Dervente (RS): &ndash; Podcrtavam brigu o Hrvatima u BiH, drugoj domovini hrvatskog naroda. <br /><br /></p> <p>U mom političkom programu važno mjesto zauzima borba za ravnopravnost Hrvata u cijeloj BiH. Planiram službeni posjet Posavini tijekom ožujka. Najava dolaska predsjednice RH za dva mjeseca pokazuje da briga za Hrvate, za BiH i sve njezine narode neće prestati, da će Hrvatska kao zemlja EU i dalje lobirati za BiH i poticati pravedna rje&scaron;enja za dobrobit svih.<br /><br /><a title="Večernji list bih" href="https://www.vecernji.ba/pregled-dana/" target="_blank">vecernji.ba<br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-20-65131a032b5dc5244ffe.jpeg