Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Livnjak se bacio u potragu za kozom pa postao hit na Facebookuhttp://grude.com/clanak/?i=6363563635Grude.com - klik u svijetSun, 22 Apr 2018 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-22-koza_livno_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan Livnjak izgubio je kozu i odlučio se na potragu ručno pisanim oglasom <div class="novost-opis"> <p>Biblijska prispodoba o traženju izgubljene ovčice dobila je svojevrsni nastavak. Ovaj put nije u pitanju ovčica nego koza koja je nestala u centru Livna.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <p>Vlasnik za istu nudi i novčanu nagradu, a u oglasu je zamolio za anonimnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, popularna satirična Facebook stranica "Imocki crnjaci" objavila je fotografiju na svojoj stranici i (ne)sretni čoban uskoro je postao hit na <a href="https://www.facebook.com/imockicrnjaci/posts/1656993621005896" target="_blank">Facebooku,</a> prenosi Dnevnik.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-22-koza_livno_1.jpgOvaj prvašić rastura engleski, zna sve zastave i himne na svijetu, piše ćirilicom i glagoljicom... Marin je dijete s posebnim potrebama, do šeste godine nije progovoriohttp://grude.com/clanak/?i=6363463634Grude.com - klik u svijetSun, 22 Apr 2018 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-22-marin.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je Marin u svojoj šestoj godini napokon progovorio, malo je reći da je njegova mama Marija bila presretna. Kada je pitam kako tumači to "buđenje" iz svijeta šutnje, u kojemu je dječak, doduše, već znao pisati ali nije pričao, Marija kratko odgovara: Dragi Bog!<p><br />Ne zna objasniti za&scaron;to je do tada &scaron;utio, i &scaron;to ga je ponukalo da počne verbalno komunicirati. No, svi oni koji poznaju Mariju i Marina znaju koliko se ova mama trudila, i koliko je posvećena sinu koji ima poremećaj iz spektra autizma, pi&scaron;e <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/542675/ovaj-prvasic-rastura-engleski-zna-sve-zastave-i-himne-na-svijetu-pise-cirilicom-i-glagoljicom-nepogresiv-je-u-gramatici-marin-je-dijete-s-posebnim-potrebama-do-seste-godine-nije-progovorio" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vodila ga je na terapije i po nekoliko puta tjedno, &scaron;to u Split, &scaron;to u Metković, i za svaki sat plaćala od 130 do 200 kuna. Proučavala je materiju i kontaktirala s brojnim majkama iz regije čija djeca također žive u svom svijetu, a kada promatrate njezin odnos s Marinom, vide se &ndash; uz jako puno ljubavi &ndash; strpljenje i nježna upornost.</p> <p><br />Marin danas ide u prvi razred Osnovne &scaron;kole Oca Petra Perice u Makarskoj, ima osobnu asistenticu, uključen je u redoviti sustav, prihvaća &scaron;kolska pravila, i niže petice. Posebno je odličan u engleskom jeziku.</p> <p><br />- Ne samo da voli engleski, koji super govori, i na kojem je pisao na tabletu i prije &scaron;este godine, dakle prije nego je progovorio, nego i druge jezike. Navečer upali Google prevoditelj i uči, čak i egzotične jezike, poput tajlandskog. Često ne znamo &scaron;to govori jer mi ne poznajemo taj jezik, pa nama zvuči kao da ne&scaron;to "brlja" &ndash; smije se mama Marija.</p> <p><br />Jako je dobar u gramatici, toliko da ispravlja pravopisne pogre&scaron;ke, uključujući i interpunkciju u tekstovima, a "č" i "ć" jo&scaron; nije pogrije&scaron;io. Marin svoju zabavu lako nalazi, a nije rijetkost da samo dođe i ispali neki pojam, očekujući definiciju. Ako mama nije odmah dala obja&scaron;njenje, smatrajući da je pojam pretežak, on samo "ugugla", i zaključi iz slike &scaron;to je to gravitacija.</p> <p><br />Nitko zapravo nema pojma &scaron;to Marin sve zna. Posvjedočila sam tome i sama. Budući da ga zanimaju glavni gradovi, zastave i himne svih država svijeta, pitali smo ga nasumično, kolega i ja, neka nam kaže himne pojedinih država.</p> <p><br />Kasnije sam "uguglala". I zbilja, "Hail to Bermuda" je bermudska himna, a "Advance Australia Fair" australska.</p> <p><br />Fascinira &scaron;to zastave opi&scaron;e precizno. Njemačka i belgijska zastava imaju, na primjer, iste boje, ali Marin ih posloži po redu. Kod djece poput Marina nema, naime, nereda. Sve je jasno strukturirano. Kada mu mama kaže da mi kaže ne&scaron;to na engleskom, Marin kaže: "Hello!". I onda doda: "Jenny".</p> <p><br />Ono &scaron;to nama nema smisao, kod njega je sigurno vrlo smisleno. Međutim, to podrazumijeva da djeca poput Marina, koja rasturaju u nekim stvarima, nemaju ma&scaron;te, pa je i njihova igra potpuno naučena.</p> <p><br />Njegove igre, kaže mama Marija, vrlo su jednostavne, a ako mu ona pokaže da za autiće može napraviti i garažu s tri kata, on će svaki put ponavljati isto. Ako je navikao ići jednom stranom rive, bit će ga te&scaron;ko prevesti na drugu. Ako je poslije &scaron;kole navikao ići na igrali&scaron;te, ta se rutina mora po&scaron;tovati.</p> <p><br /><br />Ipak, primarno zahvaljujući strpljivosti i radu mame Marije, ali i prihvaćanju u razrednom odjeljenju u kojem se osjeća dobro, Marin se počeo mijenjati.</p> <p><br />- Djeca su ga super prihvatila, a kako već dugo poznaje jednu djevojčicu iz susjedstva, Mariju Petru, druga su djeca vidjela njezin prijateljski odnos prema Marinu, pa se tako i oni pona&scaron;aju. Iako je u početku bio malo nemiran, sada se smirio i izvr&scaron;ava svoje zadatke. Odlično se slaže i s asistenticom.</p> <p><br />Pristupačan je i s njim zbilja nema problema. Bojala sam se malo kako će to biti u &scaron;koli, jer on ima svoje trenutke kada nije raspoložen. No, prilagodio se, i jako je puno odmakao u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina. Kada ga učiteljica izvede pred ploču, on bez problema rije&scaron;i zadatak. Nastojimo da prati sve kao i druga djeca, bez iznimke, i da mu se ne ide u svemu naruku. Pravila se znaju, kada dođe kući, treba napisati domaći rad, i slično &ndash; kaže mama Marija.</p> <p><br />U znanju matematike i engleskog daleko je iznad svojih vr&scaron;njaka, no &scaron;to se socijalizacije tiče, nikad neće prvi prići. U tim je stvarima na razini malena djeteta. No, ono &scaron;to ga zanima, dovoljno je da pogleda doslovno jednom, i već sve zna. Osim latinice koristi se i drugim pismima. Sada se služi pismom koje mama ne poznaje, a riječ je o nekom egzotičnom pismu. Glagoljicu je svladao, a i ćirilicu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijelu priču o Marinu možete pročitati <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/542675/ovaj-prvasic-rastura-engleski-zna-sve-zastave-i-himne-na-svijetu-pise-cirilicom-i-glagoljicom-nepogresiv-je-u-gramatici-marin-je-dijete-s-posebnim-potrebama-do-seste-godine-nije-progovorio" target="_blank">OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-22-marin.pngSupružnici Anica i Slavko Jurić iz Rame uručili papi Franji Uzdolski križhttp://grude.com/clanak/?i=6361263612Grude.com - klik u svijetFri, 20 Apr 2018 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-20-papa_kriz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu 18. travnja, nakon opće audijencije na Trgu Sv. Petra, tijekom kratkog susreta s papom Franjom, supružnici Anica i Slavko Jurić iz Rame uručili su mu drvenu minijaturu Uzdolskog križa čiji se original nalazi pored župne crkve na Uzdolu. <p>Nakon &scaron;to je ukratko informiran o ovom masakru, čija će se tužna 25. godi&scaron;njica obilježiti u rujnu ove godine, primajući dar iz ruku bračnog para Jurić, Sveti Otac nije izgovorio ni&scaron;ta osim jednostavne riječi "Hvala!", no ostao je kratko u ti&scaron;ini pred protumačenim značenjem Uzdolskog križa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;kim uzdahom pokazao je potresenost na spomen najmlađe žrtve malenog Stjepana Zelića koji je imao samo 10 godina kada je ubijen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzdolski križ zamisao je i djelo nekada&scaron;njeg uzdolskog župnika Miljenka Džalte koji je na veliki drveni Gospodinov križ postavio 41 manji s imenima uzdolskih katolika ubijenih u jednom danu u župi Svetog Ivana Krstitelja i to upravo 14. rujna na blagdan Uzvi&scaron;enja Svetog Križa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je Sveti Otac tijekom audijencije govorio upravo o znaku križa koji predstavlja kr&scaron;ćanski identitet. Tako je rekao da se kr&scaron;ćansko govorenje, razmi&scaron;ljanje, gledanje i djelovanje nalazi pod tim znakom Isusove ljubavi. Istaknuo je da se Kristovim vjernikom postaje u onoj mjeri u kojoj se križ utisne u nas kao uskrsni znak kako bi se i na izvanjski način očitovao kr&scaron;ćanski način života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedi jo&scaron; spomenuti kako su uzdolske žrtve masakrirane prije gotovo 25 godina u pet sati ujutro u razdoblju od sat vremena i to samo zato &scaron;to su bili katolici i Hrvati, a njihova imena na Gospodinovom križu posložena su tako skladno kao da se drže za ruke dok idu u Nebesku Domovinu. Od 41 žrtve, bilo je 12 vojnika HVO-a koji su branili selo i 29 civila od kojih većina starci, žene i djeca. Ni međunarodni sudovi ni Sud BiH do danas jo&scaron; nisu kaznili počinitelje ovoga zločina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine 14. rujna na blagdan Uzvi&scaron;enja Svetog Križa obitelji žrtava i drugi vjernici okupljaju se na Uzdolu gdje mole za žrtve, ali i za počinitelje na &scaron;to je pozvao Gospodin Isus Krist. Uzdolski križ tako je znak mučeni&scaron;tva, ali i kr&scaron;ćanskog oprosta, pi&scaron;e <a href="http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=76375" target="_blank">KTA</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-20-papa_kriz.jpgObilježava se 25 godina od pogibije hrvatskog viteza Marija Hrkaća Ćikote, zapovjednika kojeg se poštivalo!http://grude.com/clanak/?i=6360663606Grude.com - klik u svijetFri, 20 Apr 2018 00:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-20-cikota_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Travanj je za Hrvate jedan od najtužnijih mjeseci kada se sagledaju povijesni događaji. Ali i jedan od mjeseci u kojem je hrvatski narod pokazao koliko je ponosan, nesalomljiv... u kojem je hrvatski branitelj, premda ranjen, iz zadnjih atoma snage uzvraćao napade višestruko naoružanijem i krvoločnijem agresoru.<p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji dan 1993. godine poginuo je jedan od ratnih heroja, jedna od legendi iz vremena Herceg Bosne, Mario Hrkać - Ćikota. Život je položio u okolini Sovića kod Jablanice u borbama s Armijom BiH, sastavljenom od mudžahedina, pretače ISIL-a koje je osobno pozvao i podržavao predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćikota i mnogi njegovi suborci bili su trn u očima zvijeri istreniranih za ubijanje, dovedenih s određenih područja arapskih i islamskih zemalja, gdje je obezglaviti čovjeka bilo sasvim normalno. Nažalost, takvu praksu pripadnici odreda EL-Mudžahid primijenili su i među Hrvatima i među Srbima, te su djelovali pod zastavom: &ldquo;Na&scaron; put je džihad&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapovjednik Kažnjeničke bojne od 15. kolovoza 1992. po kojem je 83. domobranska pukovnija iz &Scaron;irokog Brijega nazvana njemu u čast nikad se nije predavao vi&scaron;estruko nadmoćnijim protivnicima i oni koji ga se sjećaju tvrde da je unatoč mladosti bio zapovjednik kojeg se po&scaron;tivalo i zahvaljujući kojem su dobivene mnoge te&scaron;ke bitke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-20-cikota_glavna.jpgAustrija će izbjeglicama zaplijeniti mobitele i tako naplatiti troškovehttp://grude.com/clanak/?i=6358763587Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 20:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-sbarco_migranti_smartphone_3-310x165.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrija će izbjeglicama zaplijeniti mobitele i naplatiti 840 eura za troškove.<p>&nbsp;</p> <p>Azilanti u Austriji će morati predati svoje pametne telefone i do 840 eura, u sklopu novih mjera koje je usvojila vlada te zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuta suma će biti za tro&scaron;kove njihovog zahtjeva za azil, a vlasti će koristiti podatke iz njihovih telefona kako bi utvrdili način na koji su do&scaron;li u Austriju. Ako se utvrdi da su ranije u&scaron;li u neku europsku zemlju, mogli bi biti vraćeni u nju, prenosi agencija AFP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar unutra&scaron;njih poslova Herbert Kickl, iz ultradesničarske stranke FPOe, rekao je da su mjere uvedene kako bi se ''spriječile zloupotrebe''. O njima će se uskoro izja&scaron;njavati austrijski parlament. Austrija je dobila vi&scaron;e od 150.000 zahtjeva za azil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema novim mjerama, državljanstvo će izbjeglice moći zatražiti tek za deset godina, a deportacije će biti ubrzane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da su nove mjere represivne i da kr&scaron;e prava migranata.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-sbarco_migranti_smartphone_3-310x165.jpgIMOTSKI I MERCEDESI Urednik kultnog magazina priznao: Obišao sam svijet, ali ovakvu romansu prema automobilu nigdje nisam doživio!http://grude.com/clanak/?i=6357563575Grude.com - klik u svijetWed, 18 Apr 2018 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-21-mercedes-1-778x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imoćani su ugostili glavnog urednika prestižnog Mercedes Benz Classic magazina Jorga Heuera.<p>&nbsp;Riječ je o super luksuzno opremljenom njemačkom magazinu koji izlazi samo tri puta godi&scaron;nje u nakladi od 300 tisuća primjeraka i tiska se na njemačkom i engleskom jeziku. Distribuira se u vi&scaron;e od pedeset zemalja &scaron;irom svijeta i donosi najnovije vijesti i reportaže o kultnom njemačkom automobilskom divu, pi&scaron;e<a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/541933/dovoljno-je-reci-imotski-i-mercedesi-urednik-kultnog-magazina-priznao-obisao-sam-svijet-ali-ovakvu-romansu-prema-automobilu-nigdje-nisam-dozivio" target="_blank"> Slobodna Dalmacija.</a></p> <p><br />U njemu se može naći podosta toga vezano za automobilskog diva iz Stuttgarta. Nađu se, tako, izjave eminentnih stručnjaka, vlasnika, kao i oglasa ogromne marketin&scaron;ke industrije. Jednostavno, sve &scaron;to je vezano uz taj automobil ovako ili onako nađe se među recima Mercedes Benz Classic magazina.</p> <p><br />Doći na njegove stranice znači ući i u najnovije tipove mercedesa koje trži&scaron;te jo&scaron; nije ni vidjelo, pi&scaron;e se tu o njihovim bolidima Formule 1, iskustvima vrhunskih vozača koji jurcaju odabranim svjetskim stazama. Pi&scaron;e se, također i o oldtimerima. Magazin je, ukratko, svojevrsna krvna slika najpoznatijega svjetskog automobila.</p> <p><br />I kada vam glavni urednik takvog magazina s vrhunskim fotoreporterom dođe specijalno u Imotski, pa tri dana juri za vlasnicima imotskih mercedesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tražio je razgovore s mehaničarima u radnjama gdje se servisiraju mercedesi, ulazio u desetke garaža kako bi vidio razne tipove "merđana" i sve to detaljno notirao, te je njegov fotoreporter napunio nekoliko memorijskih kartica od 64 GB fotografijama mercedesa i njihovih vlasnika. To je vijest!</p> <p><br />Ne za Imotski, već i za Hrvatsku. A, nisu Jorg Heuer i freelancer Alexander Babic (podrijetlom mu roditelji negdje iz Bosne i Hercegovine) tek tako banuli u Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Slučajno sam na na&scaron;oj nacionalnoj televiziji vidio jednu emisiju o Hrvatskoj i malom mjestu Imotski, gdje po glavi stanovnika ima najvi&scaron;e mercedesa. Nisam vjerovao, pa sam se dao u istraživanje. Google, raspitivanja, telefonski razgovori i doznah tako o pravom malom čudu. O, smotrama na&scaron;ih automobila, o jedinstvenim oldtimerima, o ljubavi va&scaron;ih ljudi za na&scaron;om i svjetskom automobilskom ikonom. Na&scaron;ao sam tako adrese, napravio nekoliko razgovora sa susretljivim predsjednikom oldtimer kluba Ivanom Topićem Notom i evo nas u Imotskom.</p> <p><br />Bez kurtoazije, mogu reći da se posebno radujem &scaron;to ćemo dati respektabilan prostor u na&scaron;em Classicu o Imotskom i imotskim vlasnicima mercedesa - prevela nam je izjavu gospodina Jorga specijalno odabrana prevoditeljica prof. Božena Panđža, koja je upravo za dolaska Nijemaca u Imotski bila i u Njemačkoj na pripremi svakog detalja njihova boravka.<br />Čujem - nastavio je urednik Jorg Heuer - da ćete kao prvi u svijetu podignuti spomenik na&scaron;em mercedesu. Pa, zar to nije vijest i za naslovnicu na&scaron;eg magazina!? Gospodin Ivan veli da će se u Imotskom ovo ljeto poredati tisuću mercedesa iz mnogih zemalja Europe. To će već biti spektakl! - veli Jorg.</p> <p><br />Na pitanje hoće li netko od vlasnika kompanije doći u Imotski na otkrivanje jedinstvenog spomenika, suzdržani Nijemac tek je odgovorio:</p> <p><br />- Ne znam,ali znam da će o tome oni čitati u na&scaron;em magazinu. Oni čitaju svaku riječ.</p> <p><br />Domaćin Nijemcima Ivan Topić Nota (u svojoj zbirci ima 11 mercedesa raznih tipova), njegov prijatelj po mercedesu Mirko Perku&scaron;ić, te specijalisti za mercedese automehaničari braća Lončar, svi oni dali su pregr&scaron;t informacija znatiželjnim Nijemcima.</p> <p><br />- Puna tri dana smo s njima, a toliko su znatiželjni. Jorg zapisuje, ovaj Babic samo &scaron;kljoca. Snimali su satima cijelu moju obitelj, suprugu Ružicu, sina Milu, kćerke Mateu i Anu, jer i oni svi voze mercedese. Cilj nam je podignuti taj spomenik, kao i ući u Guinnessovu knjigu rekorda s najvećim brojem mercedesa na jednom mjestu. Tvrdim, u Imotski će doći i neke od gazda Mercedesa iz Njemačke.Tko zna, može se sve dogoditi.</p> <p><br />Znatiželjni, odmah smo upitali "&scaron;to to".</p> <p><br />- Ma da nam otvore neki mali proizvodni pogon, makar da radimo čepove od kartera, bilo &scaron;to. Da je pedesetak ljudi uposliti. Imoćani su to i zaslužili. Niti jedan grad u Europi nema ovoliko mercedesa po glavi stanovnika. Pa sada i spomenik. Vidjet ćete koliko će ih u Imotski doći zbog njega. A, tek kada iziđe ova reportaža, pun optimizma veli Topić. A, da Ivan Topić Nota ima temelje za to, svjedoči i zavr&scaron;ni komentar Jorga Heuera.</p> <p><br />- Obi&scaron;ao sam mnoge zemlje, mnoge gradove diljem svijeta. Ovo sunce, ljepotu prirode, gostoljubivost Imoćana, gastronomiju, ljubav za na&scaron; mercedese nisam nigdje doživio. I sada i spomenik. Očekujte pravu navalu mojih sunarodnjaka. Pozvat ću ih ja u reportaži u na&scaron;em Classic magazinu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-21-mercedes-1-778x445.jpgU obitelji Kelava u Rošku Polju kršteno sedmo dijete! Posuški načelnik Branko Bago bio kumhttp://grude.com/clanak/?i=6356663566Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 22:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-018_sedmo_dijete_kelava_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U obitelji Marka Kelave i Ankice, rođene Jakovljević, jučer je u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Rošku Polju kršteno sedmo dijete.<p>&nbsp;</p> <p>Krsni kum malenoga Gabrijela bio je posu&scaron;ki načelnik gospodin Branko Bago, a obred kr&scaron;tenja obavio je vlč. Ante Kelava.</p> <p><br />Ovu radosnu vijest posvjedočio je ro&scaron;ki župnik fra Jozo Rado&scaron; Đoka od kojega doznajemo da se ova obitelj može podičiti s jo&scaron; trojicom sinova (Josip, Luka i Jakov ) te trima kćerima Ivom, Mihaelom i Nikolinom koja je rođena 2005. godine i njihovo je najstarije dijete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://tomislavcity.com/index.php/teme/religija/item/14149-vojkovici-rosko-polje-u-obitelji-kelava-krsteno-sedmo-dijete" target="_blank"><em><strong>Tomislavcity</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-018_sedmo_dijete_kelava_glavna.jpgČlanovi GSS-a Ljubuški, Grude i Široki Brijeg na vježbi u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=6355863558Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-gss_siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vježba je osmišljenja da se nove članove uvede u prirodnom ambijentu u rad sa užetom i spravama za spuštanje. <p>U nedjelju 15.04.2018. dvadesetak članova GSS stanica Ljubu&scaron;ki, Grude i &Scaron;iroki Brijeg su na atraktivnoj lokaciji brda Buturovica iznad Ljubu&scaron;kog odradili vježbu tehnika spu&scaron;tanja te kasnije nastavili druženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vježba je osmi&scaron;ljenja da se nove članove uvede u prirodnom ambijentu u rad sa užetom i spravama za spu&scaron;tanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slične vježbe će se održavati s vremena na vrijeme sa različitim temama na prostoru ZHŽ, sve u cilju daljnjeg jačanja stanica u na&scaron;oj županiji, priopćeno je iz GSS-a &Scaron;iroki Brijeg</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-gss_siroki.jpgSVI ŽELE U IMOTSKI: Kupuju se stanovi, kuće, zemljišta...http://grude.com/clanak/?i=6355763557Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za razliku od prošle godine interes potencijalnih kupaca za kupnju stanova na širem području grada Imotskog povećan je za 50 posto.<p>Kako tvrde trgovci nekretnina puno se traže i zemlji&scaron;ta za gradnju stambenih objekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zanimljivo je i to da su upiti prema agencijama koje se bave posredovanjem u prodajom nekretnina povećani i kada je u pitanju kupnja starih kuća i stanova kojima treba adaptacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve u svemu živnulo je trži&scaron;te nekretnina u Imotskom &scaron;to je svakako pozitivan znak, pi&scaron;e <a href="https://radioimotski.hr/2018/04/17/zivnulo-je-trziste-nekretnina-u-imotskom/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Radio Imotski</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-imotski.jpgU ponedjeljak potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mostahttp://grude.com/clanak/?i=6356563565Grude.com - klik u svijetTue, 17 Apr 2018 00:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-peljeski_most.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatske ceste će u ponedjeljak potpisati i taj ugovor i ugovor za nadzor gradnje", izjavio je Butković gostujući u Dnevniku HTV-a. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u danas je najavio kako će idućeg ponedjeljka Hrvatske ceste potpisati ugovor s kineskim konzorcijem China Road and Bridge Corporation za gradnju Pelje&scaron;kog mosta, sukladno ponuđenoj cijeni od 2,08 milijardi kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U ponedjeljak će biti potpisivanje ugovora i za izvođenje Pelje&scaron;kog mosta i za nadzor, jer su oba postupka privedena kraju. U prvom postupku, nakon osiguranja bespovratnih sredstava za izgradnju čitavog projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a onda i Pelje&scaron;kog mosta, izjavljena je žalba državnoj komisiji, ona je odbijena i za nas je postupak pravomoćan. Hrvatske ceste će u ponedjeljak potpisati i taj ugovor i ugovor za nadzor gradnje", izjavio je Butković gostujući u <strong>Dnevniku HTV-a.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan može li tužba austrijskog Strabaga Upravnom sudu na odluku o izvođaču radova na Pelje&scaron;kom mostu usporiti početak radova, ministar je odgovorio kako ne može komentirati sudske tužbe i procese. O tome kada bi trebala početi gradnja mosta Butković je rekao kako će nakon potpisa ugovora proteći "određeni period" dok se ne organizira gradili&scaron;te. "Za nas su sve stvari privedene kraju, a ovo &scaron;to se tiče suda, vidjet ćemo kako će se ta stvar odvijati u samom sudskom postupku", istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-peljeski_most.jpg Zakon o transplantaciji organa još se ne provodi http://grude.com/clanak/?i=6353163531Grude.com - klik u svijetMon, 16 Apr 2018 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-017_1_zuljevic_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Žuljević naglašava da bolnice imaju koordinatore za transplantaciju, ali da se ne radi dovoljno.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izmjene i dopune federalnog Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, ni pet mjeseci od usvajanja, nisu zaživjele u praksi, izjavio je<em><strong> Feni</strong></em> predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH Tomislav Žuljević, koji ističe da "očigledno ne postoji interes da se proces transplantacija pokrene s mrtve točke".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nalazimo se u bezizlaznoj situaciji i vi&scaron;e ne znamo na koja vrata pokucati. Do&scaron;li smo u začarani krug u kojem se prebacuje odgovornost s jedne na drugu instancu i, nažalost, ostvarilo se onoga čega smo se pribojavali, a to je da se Zakon, na kojem smo toliko insistirali, ne primjenjuje - ističe Žuljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećajući kako je spomenuti zakon, među ostalim, uveo tzv. pretpostavljeni pristanak za doniranje organa, &scaron;to znači da su svi građani, uz pristanak obitelji, potencijalni donori, ukoliko se tijekom života pisanim putem ne izjasne protiv toga, Žuljević nagla&scaron;ava da bolnice imaju koordinatore za transplantaciju, ali da se ne radi dovoljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koordinatori su imenovani na prijedlog menadžmenta bolnica te bi za svoj rad trebali odgovarati onima koji su ih postavili na te pozicije. Ukoliko je neki direktor bolnice imenovao koordinatora za transplantaciju, a on za pola godine nije imao rezultate, naravno da mora ne&scaron;to poduzeti - dodaje Žuljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, Udruga je zatražila i podatke o tome &scaron;to se događa s registrima nedarivatelja organa, koji su također predviđeni Zakonom, a dobila je odgovor da će resorni županijski ministri dobiti neophodne obrasce, koje će potom proslijediti liječnicima opće prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve to ide sporo i postoji problem tko će obrađivati pacijente i čija je to nadležnost. Na kraju se sve ponovno svodi na pacijente, da kucamo na vrata bolnica, tražimo sastanak s menadžmentima i vr&scaron;imo pritisak na koordinatore. Ne znam samo dokle tako, jer ispada da pacijenti jo&scaron; samo trebaju ući u operacijske sale i početi raditi transplantacije - ocjenjuje Žuljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je kazao, problem vrlo često predstavlja &scaron;to županije ne po&scaron;tuju, odnosno ignoriraju propise koje donosi Federacija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Malo nam treba za napredak i samo da se ljudi pokrenu s mjesta imali bismo duplo vi&scaron;e transplantacija od trenutnih 20-ak godi&scaron;nje. Nismo neuki, imamo stručnjake, transplantacije radimo zadnjih 20 godina, i ne vidim razloga za&scaron;to se ne bi povećao njihov broj - ustvrdio je Žuljević, dodav&scaron;i kako je za kemodijalizu godi&scaron;nje Federaciji BiH potrebno oko 36 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je, pak, riječ o osvije&scaron;tenosti građana o važnosti doniranja organa i transplantacija, Žuljević nagla&scaron;ava da se situacija promijenila i da to vi&scaron;e nije tabu tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stalno nam na sastancima govore kako i dalje nije dovoljno razvijena svijest građana. Međutim, to nije točno, jer smo radom Udruge, revitalizacijom Donorske mreže i angažmanom medija, postigli da ljudi postanu svjesni koliko su doniranje i transplantacija važni. Dakle, ta neinformiranost nam ne smije biti izgovor jer doniranje vi&scaron;e nije tabu tema kao &scaron;to je to nekad bila - zaključio je predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-017_1_zuljevic_1.jpgNikola Puharić, programski direktor YIHR-a, demantirao da ima veze s istoimenim prevarantom iz Makarskehttp://grude.com/clanak/?i=6352263522Grude.com - klik u svijetSun, 15 Apr 2018 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-15-nikola_puharic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Grude.com ove nedjelje je objavio tekst o tome da je predsjednici Republike Hrvatske protiv Praljka i Prlića pisao "lijeni i ograničeni makarski prevarant".<p>&nbsp;</p> <p>U tekstu se navodi ime i prezime Nikole Puharića, kojeg smo povezali s Nikolom Puharićem sa sljedećeg linka: <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/podgora-utajio-gotovo-milijun-kuna-jer-je-bio-lijen-otici-do-banke/2305607/" target="_blank">https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/podgora-utajio-gotovo-milijun-kuna-jer-je-bio-lijen-otici-do-banke/2305607/</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da se gospodin Puharić, programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) obratio portalu Grude.com s demantijem, navodeći da spomenuta osoba nema veze s njim, njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tovani,<br />portal Grude.com dana 15.4.2018. objavio je članak naslova &lsquo;&rsquo;Kolindi protiv Praljka i Prlića pisao lijeni i ograničeni makarski prevarant&rsquo;&rsquo; koji se nalazi na sljedećem linku:<br /><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=63512&amp;kolindi-protiv-praljka-i-prlica-pisao-lijeni-i-ograniceni-makarski-prevarant" target="_blank">https://www.grude.com/clanak/?i=63512</a>.</p> <p><br />U članku je iznesen niz neistinitih informacija i uvreda na moj račun.<br />Nikada nisam bio voditelj benzinske crpke u Makarskoj niti sam kako navodite u članku, umjesto da 835 tisuća kuna odnesem na banku, novce ostavljao u svojoj kući. Također, povodom navedenog nikada nisam razgovarao s policijom. Članak Jutarnjeg lista iz 2010. godine kojeg u tekstu navodite i iz kojeg uzimate informacije govori o osobi koja ima isto ime i prezime kao ja no ona nema nikakve veze s Inicijativom mladih za ljudska prava.<br />Na moj račun iznesene su i uvrede koje me temeljem neistinitih informacija karakteriziraju kao ''prevaranta'', ''lijenog'' i ''ograničenog''.<br />Sukladno pravilima i odredbama Vijeća za &scaron;tampu BiH, Kodeksa za &scaron;tampu i online medije Bosne i Hercegovine, kao i Zakonu o za&scaron;titi od klevete Federacije Bosne i Hercegovine od vas tražim ispravku informacija navedenih u članku.<br />U suprotnom potpisnik ovog pisma će poduzeti daljnje pravne radnje sukladno zakonu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-15-nikola_puharic.jpgNajtoplije za travanj otkad se vrše mjerenja: U Dubrovniku 30,2°Chttp://grude.com/clanak/?i=6351563515Grude.com - klik u svijetSun, 15 Apr 2018 19:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-dubrovnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako su meteorolozi za danas najavljivali najviše dnevne temperature do 27°C, neki su dijelovi Hrvatske premašili tu vrijednost za čak nekoliko stupnjeva. <p>U Dubrovniku je u 15 sati izmjereno čak 30,2&deg;C. Riječ je o najvi&scaron;oj temperaturi koja je u Dubrovniku izmjerena u travnju otkad se vr&scaron;e mjerenja, javlja neverin.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klimatska arhiva DHMZ-a za Dubrovnik ukazuje da je do sada najvi&scaron;a izmjerena temperatura u travnju iznosila 26,3&deg;C, a izmjerena je 22. travnja 2000. godine, prenosi Index.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačni podaci o maksimalnoj temperaturi koja je danas izmjerena u Dubrovniku bit će poznati večeras nakon mjerenja u 20 sati, kada se uz trenutnu temperaturu očitava i najvi&scaron;a dnevna vrijednost. Vrlo je vjerojatno da je ona vi&scaron;a od 30,2&deg;C, koliko je izmjereno u 15 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-dubrovnik.jpgVukovi su u Imotskoj krajini sijali smrt, pročitajte jezivu vijest iz 1954. o užasnoj sudbini troje ljudihttp://grude.com/clanak/?i=6350663506Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-016_vuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na istom području desio se još jedan nesretan slučaj. Neki čovjek također iz Ričica, vraćajući se kući po strašnoj vijavici naišao je na vuka (ili više njih). Rezultat ove borbe je jeziv, čovjek je izjeden dok su jedino u cipelama nađena dva stopala sa oglođanim kostima. <p>Povodom 75. rođendana,<a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/541404/ostala-su-smo-stopala-u-cipelama-s-izglodanim-kostima-vukovi-su-u-imotskoj-krajini-sijali-smrt-procitajte-jezivu-vijest-iz-nase-arhive-o-uzasnoj-sudbini-troje-ljudi" target="_blank"> Slobodna Dalmacija </a>&nbsp;zavirila je u svoju&nbsp; arhivu, evo jedne od vijesti iz davne 1954. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Imotski, 5. II. &mdash; Danas kad su mećave prestale saznali smo tragične vijesti nezapamćenih vijavica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na području Imotske krajine zabilježeno je vi&scaron;e smrtnih slučajeva o kojima dosad nismo dobili podrobnije podatke. Jedino smo donekle upoznati s tragedijom koja se desila u noći između ponedjeljka i utorka, 1. i 2.veljače.</p> <p><br />U ponedjeljak poslije podne Pu&scaron;ić Milan, koji stanuje pod Zazelinom, nalazio se sa ženom i djetetom i 20-godi&scaron;njim prijateljem na svadbi kod nekog poznanika u Ričicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U veselom stanju Pu&scaron;ić je popio malo suvi&scaron;e vina, uvečer videći da se sprema nevrijeme, Pu&scaron;ić je sa prijateljem na konju krenuo kući, dok je njegova žena s djetetom oti&scaron;la jo&scaron; ranije. Žena sa djetetom je sretno stigla, a o Milanu i njegovom drugu ni traga.</p> <p><br />Tek jučer nadležni organi dobiti su nepotpun rezultat sa traganja po terenu između Ričice i Zazelina. 20. godi&scaron;nji drug Pu&scaron;ića Milana nađen je u snijegu okamenjen držeći u ruci konjski ular. Pu&scaron;ić jo&scaron; nije pronađen. Pretpostavlja se da je izjedan od vukova.</p> <p><br />Na istom području desio se jo&scaron; jedan nesretan slučaj. Neki čovjek također iz Ričica, vraćajući se kući po stra&scaron;noj vijavici nai&scaron;ao je na vuka (ili vi&scaron;e njih). Rezultat ove borbe je jeziv, čovjek je izjeden dok su jedino u cipelama nađena dva stopala sa oglođanim kostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo su kratke informacije o dva nesretna slučaja koja su se dogodila u okolici Imotskog. Prema neslužbenim podacima, na terenu ove krajine jo&scaron; je bilo nastradalih u snježnoj vijavici, o ćemu ćemo obavijestiti javnost čim dobijemo informacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-016_vuk.jpgSMRTONOSNA EPIDEMIJA UZIMA ŽIVOTE NAJMLAĐIH U SUSJEDSTVU Umrla 11-mjesečna bebahttp://grude.com/clanak/?i=6350263502Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-15-cjepivo-cijepljenje-5b2328c1f12afd676a85dabde2e05d9f_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedanaestomjesečna beba umrla je u Kliničkom centru u Nišu zbog komplikacija poslije zaraze ospicama i 15. je žrtva te bolesti u Srbiji od listopada 2017., objavila je u subotu Radio-televizija Srbije. <p>Smrt jedanestomjesečne djevojčice RTS-u je potvrdio načelnik intenzivne njege na Dječjoj internoj klinici u Ni&scaron;u Dejan Milojević, navodeći da je dijete iz Doljevca, na jugu Srbije, te da je primljeno u bolnicu 6. travnja, ali su komplikacije 11. travnja imale smrtni ishod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primljena je u dobrom stanju, ali se kasnije ono pogor&scaron;alo. Javio se problem s plućima i disanjem te je stavljena na respirator, ali je srce lo&scaron;e reagiralo i javio se zastoj - objasnio je dr. Milojević u izjavi za Blic.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djevojčica je peta žrtva malih boginja u Ni&scaron;u, a 15. nakon &scaron;to je progla&scaron;ena epidemija morbila u Srbiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema posljednjim podacima nacionalnog Institua za javno zdravstvo "Milan Jovanović Batut", od ospica je do sada u Srbiji oboljelo najmanje 4.740 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Epidemija ospica počela je na sjeveru Kosova u listopadu 2017. i pro&scaron;irila se u sredi&scaron;nji dio Srbije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-15-cjepivo-cijepljenje-5b2328c1f12afd676a85dabde2e05d9f_view_article_new.jpgVojni veterani iz cijele regije poklonit će se žrtvama Trusinehttp://grude.com/clanak/?i=6349563495Grude.com - klik u svijetSat, 14 Apr 2018 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-14-trusina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima, koji se dogodio isti dan i gdje se promptno pojavio UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih televizijskih postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće. <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic, kao organizatora komemoracije, ratni veterani iz regije nazočit će komemoraciji stradalima u mjestu Trusina, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mirovna organizacija</strong><br />Centar za nenasilnu akciju, s uredima u Sarajevu i Beogradu, od 2008. organizira posjete skupine ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i BiH mjestima stradanja civila i vojnika tijekom posljednjeg rata te službenim komemoracijama stradalima koje organiziraju lokalne i državne vlasti i udruge žrtava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Likvidacija civila</strong><br />U mjestu Trusina, koje se nalazi 20-ak kilometara od Konjica, 16. travnja 1993. ubijeno je, prema podacima Suda Bosne i Hercegovine, 19 civila i trojica zarobljenih pripadnika HVO-a. Za taj ratni zločin pred Sudom BiH osuđeno je vi&scaron;e osoba, a suđenje jednom od optuženih je u tijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nazočno&scaron;ću komemoraciji želimo pokazati kako su biv&scaron;i branitelji dru&scaron;tvena skupina koja posjeduje visok stupanj i vjerodostojnosti i potencijala za rad na području izgradnje mira upravo zato &scaron;to su neposredno, često na jako surov način, iskusili rat na vlastitoj koži. Želimo ovim radom jačati sliku biv&scaron;ih branitelja kao graditelja mira koji je potreba ogromne većine ljudi na ovim prostorima, pa tako i ogromne većine veterana i njihovih obitelji. Također, prisutno&scaron;ću na komemoraciji biv&scaron;i pripadnici HV-a, HVO-a, Armije BiH, VRS-a, VJ i JNA poslat će poziv nadležnim da se i preostali odgovorni za počinjene zločine procesuiraju - navodi se u priopćenju Centra za nenasilnu akciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su nazočili komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova Glavica), Sijekovcu kod Broda, Lani&scaron;tima kod Brčkog, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kru&scaron;evca, Aleksincu te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Go&scaron;iću kod Knina, priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, tog kobnog 16. travnja počele su borbe između tzv. Armije BiH i HVO-a. Nakon prvih nekoliko sati, postrojba tzv. Armije BiH, pod zapovjedni&scaron;tvom Zulfikara Ali&scaron;page, probila je hrvatsku obranu i tom prilikom zarobila hrvatske vojnike. Oni su streljani, a ubijeno je jo&scaron; 19 civila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zločin koji su ignorirali</strong><br />Za razliku od pokolja nad Bo&scaron;njacima u Ahmićima, koji se dogodio isti dan i gdje se promptno pojavio UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih televizijskih postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stranih medija nije bilo ni 14. studenog 1994., 570 dana poslije zločina, kada su preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-14-trusina.jpgU kasnim večernjim satima: Klaun u Tomislavgradu uznemirava mještanehttp://grude.com/clanak/?i=6347863478Grude.com - klik u svijetFri, 13 Apr 2018 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-13-klaun.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mještani su prilično uznemireni <p>Već neko vrijeme u Borčanima, općina Tomislavgrad, u kasnim večernjim satima, otprilike između 22 sata i ponoći, na cesti se pojavljuje osoba preru&scaron;ena u klauna koja pla&scaron;i vozače i baca pijesak po autima, izvjestio je jučer Radio Tomislavgrad pozivajući se na informacije svojih slu&scaron;atelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mje&scaron;tani su prilično uznemireni zbog ove pojave te tvrde da su o svemu obavijestili i policiju prenosi <a href="http://www.tomislavcity.com/index.php/teme/zanimljivosti/item/14113-klaun-u-borcanima-uznemirava-mjestane" target="_blank">Tomislavcity.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovomu slučaju glasnogovornik županijskoga MUP-a Ivica Vrdoljak za Radio Tomislavgrad je kazao kako MUP nije zaprimio ovakvu informaciju, ali da će policija svakako detaljnije istražiti ovaj slučaj i poduzeti radnje na njegovu rje&scaron;avanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-13-klaun.jpgSnimio poskoka 200 metara od kuće, pogledajte snimkuhttp://grude.com/clanak/?i=6346763467Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 15:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-04-poskok-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako još i nisu, više temperature i sunčano vrijeme izmamit će vas kad tad na zrak. <p>Bilo da se radi o vi&scaron;esatnoj &scaron;etnji na planinu ili o kratkoj &scaron;etnji po livadi, bilo da idete u branje &scaron;paroga ili ste skloniji brdskom biciklizmu, osim ljudi proljetno sunce iz nastamba izvlači i mnoge životinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je ovih dana korisnike Facebooka odu&scaron;evio video koji je snimio Đorđe Dokmanović, entuzijast i zaljubljenik u prirodu koji živi u Moravicama u Gorskom Kotaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavio je video poskoka, na&scaron;e najotrovnije zmije, i to 200 metara od svoje kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, poskoci su vrlo aktivni u rano proljeće, pa ovim putem podsjećamo čitatelje na opreznost prilikom odlaska i boravka u prirodi, pi&scaron;e RTL.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video možete pogledati <a href="https://www.facebook.com/doks.dok/videos/vb.100003150121843/1620725111375811/?type=2&amp;video_source=user_video_tab" target="_blank">OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-04-poskok-3.jpgSLAVONIJI I BARANJI KRONIČNO NEDOSTAJE SEZONACA Više od 23 tisuće nezaposlenih ne želi raditi za 17 kuna po satuhttp://grude.com/clanak/?i=6345963459Grude.com - klik u svijetThu, 12 Apr 2018 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-12-vinograd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sezonskih radnika u Slavoniji i Baranji toliko manjka da u mnogim vinogradima kasni rezidba.<p>&nbsp;Vinogradarima će najesen trebati vi&scaron;e radnika nego &scaron;to je u selu ostalo stanovnika, javlja <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/slavonija-i-baranja-bez-sezonskih-radnika---513387.html" target="_blank">Dnevnik.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iseljavaju se ljudi koji imaju i preko 60 godina, &scaron;to je nepojmljivo", govori vinogradar, Zoltan Pinkert.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su jedni iselili, žale se proizvođači, drugi radije primaju socijalnu naknadu. Primjerice, za berbu jabuka i grožđa u Baranji se nudi satnica od 17 kuna. Mnogi proizvođači strahuju od jeseni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom je području 23 i pol tisuće nezaposlenih. Velika većina ih ima srednju ili osnovnu &scaron;kolu, a čak njih 1500 dolazi iz djelatnosti poljoprivrede, no nisu motivirani visinom satnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog tomu je &scaron;to mnoge obitelji vi&scaron;e novca dobiju kroz socijalna davanja i zapravo nemaju računicu za ići raditi. A i ako odluče raditi, onda gube dio ovih prava i onda ih na težak način mogu ostvariti natrag.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači tvrde da, zbog velikih davanja i stanja na trži&scaron;tu, ne mogu konkurirati cijeni rada na moru ili u inozemstvu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-12-vinograd.jpgSPLIT: Zbog prometnog kolapsa u gradu smijenjen šef HC-ahttp://grude.com/clanak/?i=6344263442Grude.com - klik u svijetWed, 11 Apr 2018 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-11-guzva_split.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava Hrvatskih cesta donijela je odluku o smjeni šefa splitske ispostave Igora Njegovana.<p><br /><br />Odluku su donijeli jer su utvrdili da je odgovoran za propuste u organizaciji posla zbog čega zadnjih dana vlada prometni kaos na ulazu u Split. Na njegovo mjesto će se za vr&scaron;itelja dužnosti imenovati Mario &Scaron;imundić, dugogodi&scaron;nji zaposlenik splitske ispostave HC-a.</p> <p><br />Na ulazu u grad se zbog gradnje nadvožnjaka kod biv&scaron;eg Mercatora u kolonama čeka gotovo sat vremena, a odluku o smjeni Uprava HC-a je donijela nakon &scaron;to su pregledali detaljno izvje&scaron;će koje su zatražili od odgovornih, prenosi Dalmatinski portal.</p> <p><br />Da će biti kadrovskih promjena najavio je i jučer splitskom gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.<br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-11-guzva_split.jpg26. obljetnica pada Kupresa 10. travnja 1992. i pogibije Grudskih vitezovahttp://grude.com/clanak/?i=6342363423Grude.com - klik u svijetTue, 10 Apr 2018 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-10-kupres11.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se navršava 26 godina od jedne od najkrvavijih bitki i pada Kupresa. <p>&nbsp;</p> <p>U Kupresu se danas obilježava 26. obljetnica pada Kupresa i stradanja Grudskih branitelja: Bože Mikulića, Stanka Miličevića, Branka Madune, Radoslava Zadre, Željka Majstorovića, Mladena Mikulića, Slobodana Milo&scaron;a, Zdravka Sose, Ante Pejića i Branka Zadre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo općine Grude i braniteljskih Udruga iz Gruda pokloniti će se žrtvama Kupresa, položiti vijence i zapaliti svijeće pred spomen obilježjima na Suhom i Kupre&scaron;kom polju.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-10-kupres11.pngUkidaju se naplatne kućice u Hrvatskoj, stiže novi način naplate cestarinahttp://grude.com/clanak/?i=6340963409Grude.com - klik u svijetMon, 09 Apr 2018 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-09-cestarina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plan je uvesti neki od elektroničkih sustava naplate koji se kolokvijalno naziva 'elektronska vinjeta'.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sustav naplate cestarine na autocestama u Hrvatskoj trebao bi biti implementiran 2020. godine. O njemu se u javnosti raspravlja godinama, a sve se svodi na zagovornike i protivnike uvođenja vinjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temelj je rasprave &ndash; treba li cestarinu naplaćivati po prijeđenom kilometru, kako se to čini sada, ili po vremenskom modelu. Zagovornici naplate po vremenskom modelu predlažu uvođenje vinjeta kakve imaju Slovenija, Če&scaron;ka i Austrija te tvrde kako je to jednostavniji i jeftiniji izbor. Protivnici vinjeta nagla&scaron;avaju da je takva naplata za vozače nepo&scaron;tena jer, primjerice, kupnjom sedmodnevne vinjete da biste pro&scaron;li od Zagreba do Jastrebarskog i natrag plaćate jednak iznos kao osoba koja se sedam dana vozi na relaciji Zagreb &ndash; Split &ndash; Zagreb. Osim toga, sustav vinjeta znatno smanjuje prihode upravitelja autocesta.</p> <p><br /><strong><br />Elektroničke vinjete</strong></p> <p>Prema dostupnim informacijama koje donosi <strong>Jutarnji list</strong>, plan je uvesti neki od elektroničkih sustava naplate koji se kolokvijalno naziva &ldquo;elektronska vinjeta&rdquo;. U toj varijanti dva su moguća sustava naplate &ndash; ENC uređaj ili registracija vozila i naplata uz pomoć videonadzora. Oba sustava omogućuju naplatu cestarine po prijeđenoj udaljenosti. Neovisno o tome koji bi se model prihvatio, naplatne kućice vi&scaron;e ne bi bile u upotrebi, već bi naplatu rje&scaron;avali uređaji postavljeni na ulazima i izlazima s autocesta koji bi registrirali vozila.</p> <p><br />U slučaju odabira ENC-a, svi bi vozači morali imati uređaj u automobilu koji bi registrirao ulazak na autocestu.</p> <p><br /><br /><strong>Naplata na HAC-u i ARZ-u i kod koncesionara</strong></p> <p>Drugi model naplate je uz pomoć kamera koje snimaju registracije vozila pri ulasku na autocestu. Vozila se na pristupnoj točki registriraju i identificiraju uz pomoć lasera, a kamere snimaju prednju i stražnju registraciju na vozilu. Potom slijedi njena identifikacija i korisnik na kraju dobiva svoj račun za cestarinu. Taj se sustav već primjenjuje u vi&scaron;e europskih država. Tada vlasnik automobila ne mora imati nikakav dodatni uređaj u automobilu.</p> <p><br />Odabrano rje&scaron;enje koje će utvrditi studija za naplatu cestarine neće se odnositi samo na autocestovnu mrežu HAC-a i ARZ-a, već će se primjenjivati i na mrežu autocesta kojom upravljaju koncesionari.<br /><br /><br />Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-09-cestarina.jpgU Kninu svečano obilježena 26. obljetnica utemeljenja HVO-ahttp://grude.com/clanak/?i=6339563395Grude.com - klik u svijetSun, 08 Apr 2018 20:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-08-hvo71.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, u subotu je u Kninu svečano obilježena 26. obljetnica utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane (HVO).<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>HVO je osnovan 8. travnja 1992. godine i bio je glavna oružana snaga Hrvata u vrijeme rata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator proslave je Koordinacija braniteljskih udruga HVO-a u Republici Hrvatskoj u kojoj su Časnički zbor HVO-a RH, 1. Gardijska brigada HVO-a &ldquo;Ante Bruno Bu&scaron;ić&rdquo;, udruge &ldquo;Zavjet i &ldquo;Hvidra&rdquo; HVO Knin te Udruga zatočenika srpskih koncentracijskih logora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana proslava je počela na sredi&scaron;njem gradskom trgu kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja &rsquo;95 gdje su brojni pripadnici HVO-a, izaslanstva predsjednice Republike Hrvatske, saborski zastupnici, izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja i MORH-a te predstavnici braniteljskih udruga kao i gradova i općina RH i BiH položili vijence i zapalili svijeće za sve poginule hrvatske branitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom se svečana povorka, koji su činili veterani postrojbi HVO-a, HV-a i HOS-a, u mimohodu uputili u crkvu Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje je služena sveta misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao gosti na svečanosti su bili Dario Kordić, biv&scaron;a gradonačelnica Knina Josipa Rimac, Miro Kovač i mnogi drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu proslave održana je svečana akademija na kojoj su se protokolarno izredali neki govornici, od onih na gradskoj, županijskoj do državne razine, koji su neki od njih bili izaslanici hrvatskih institucija. Govorio je i general Željko &Scaron;iljeg, predsjednik Glavnog vijeća Udruge Hrvatska zajednica Herceg Bosne Vladimir &Scaron;oljić,i predsjednik organizacijskog odbora proslave umirovljeni časnik HVO &ndash; a Tomislav Tokić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tribine prikazan je dokumentarni film s osvrtom na značaj HVO u Domovinskom ratu o čemu je predavanje održao general i saborski zastupnik Miroslav Tuđman.</p> <p><br />Grude.com/Braniteljski portal</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-08-hvo71.jpgPočele pripreme za obnovu ‘Staklene banke’ u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6339463394Grude.com - klik u svijetSun, 08 Apr 2018 20:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-08-staklena_banka_mostar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rekonstrukcija zgrade “Staklena banka”, u koju bi trebala biti smještena četiri federalna ministarstva i niz institucija te razine vlasti, trebala bi početi uskoro, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, posljednjih dana intenzivirani su radovi na či&scaron;ćenju objekta koji je jako dugo služio kao skloni&scaron;te beskućnicima i odlagali&scaron;te otpada nesavjesnim građanima. Iznesen je krupni otpad i sve je spremno za početak rekonstrukcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Vlada Federacije kupila je zgradu za smje&scaron;taj svojih ministarstava i institucija u Mostaru od Gospodarske banka d.d. Mostar u likvidaciji za 5,990.000 KM, a sam objekt bio je ranije na prodaji pet puta. Vlada Federacije BiH bi stavljanjem tog objekta u funkciju u&scaron;tedjela 750.000 KM godi&scaron;nje, a u rekonstrukciju je, prema ranijim informacijama, potrebno uložiti gotovo 10 milijuna konvertibilnih maraka. - Procijenjeno je kako će stavljanje u funkciju tog objekta za smje&scaron;taj proračunskih korisnika FBiH zahtijevati dodatna ulaganja u iznosu oko 9,5 milijuna konvertibilnih maraka - stoji u izvje&scaron;ću revizije učinka Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Federalna Vlada je usvajajući proračun za 2018. godinu planirala trajno rje&scaron;avanje smje&scaron;taja federalnih institucija te je za te namjene predviđeno ukupno 19 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zgrada u lo&scaron;em stanju</strong></p> <p>- Dio tog iznosa odnosi se na kupnju zgrade u Sarajevu, a dio za pu&scaron;tanje u funkciju zgrade &ldquo;Staklena banka&rdquo; u Mostaru, koju je Vlada FBiH kupila u 2017. godini - navela je Vlada. Inače, &ldquo;Staklena banka&rdquo; u Mostaru izgrađena je prije 30 godina i nikad nije potpuno dovr&scaron;ena, a u analizi Građevinskog fakulteta navedeno je kako je zgrada u lo&scaron;em stanju te da su &ldquo;svi stupovi u konstrukciji armirani poprečnom armaturom koja ni u kojem slučaju ne zadovoljava&rdquo;.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <strong>VL</strong><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-08-staklena_banka_mostar.jpegVELIKA PRIČA IZ IMOTSKE KRAJINE: Njemačka im postaje nova domovina, uzimaju cijele obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=6337663376Grude.com - klik u svijetSat, 07 Apr 2018 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-018_imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boraveći proteklih dana u Imotskome, često sam od njegovih stanovnika čuo riječ “Apsurdistan” – u smislu opisa ili definicije stanja u kojem se taj gradić, smješten u samome srcu Dalmatinske zagore, nalazi, i to već duže vremena. “Mi živimo u Apsurdistanu”, reče mi je jedan od njih, “i to, vjerujte nam, više nije za podnijeti!”<p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to &ldquo;Apsurdistan&rdquo; i &scaron;to to na primjeru Imotskoga točno znači?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od ključnih odgovora na to pitanje ponudio nam je &ndash; a to je bio i neposredan povod za ovaj na&scaron; članak u Globusu &ndash; portal &ldquo;Imotske novine&rdquo;, najčitaniji i najutjecajniji medij u Imotskome i cijeloj Imotskoj krajini (nekoć je izlazio i na papiru, a danas postoji samo u elektroničkom obliku). On je, nedavno, kroz cijelu seriju prilično uznemirujućih, ali i mobilizirajućih članaka otvorio veliku tabu-temu ovoga kraja, a to je ubrzano, gotovo u eksponencijalnim razmjerima, iseljavanje ljudi iz Imotskoga i cijele Imotske krajine, upravo s naglaskom na zadnjih nekoliko godina, od 2011. do danas. Podaci koje su objavile &ldquo;Imotske novine&rdquo; &ndash; a to su uglavnom podaci izravno preuzeti iz Državnog zavoda za statitisku &ndash; uistinu su frapantni i djeluju gotovo nestvarno.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Od 2011. do 2016. &ndash; prema &ldquo;Imotskim novinama&rdquo; &ndash; iz Imotske krajine (nju tvore grad Imotski i jo&scaron; osam općina: Zmijavci, Runovići, Proložac, Zagvozd itd.) iselilo se 5968 stanovnika, a odonda, tj. od 2016., do danas jo&scaron; oko dvije tisuće ljudi. Uzmemo li u obzir da je 2011. u Imotskoj krajini živjelo 32 tisuće stanovnika, to znači da je u zadnjih &scaron;est-sedam godina iz nje oti&scaron;la cijela četvrtina. Ba&scaron; tako: cijela četvrtina u samo ne&scaron;to malo vi&scaron;e od pola desetljeća!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najkritičnija je, barem &scaron;to se grada Imotskoga tiče, bila 2016. Tada se, čini se, u njoj ne&scaron;to krupno dogodilo (a to događanje i dalje traje i ne nazire mu se kraj). Jasno se to vidi iz tabele &ldquo;Odseljeno stanovni&scaron;tvo iz Imotskoga&rdquo;, u kojoj su navode brojke iseljenih iz godine u godinu: 2011. iz Imotskoga je oti&scaron;lo (&ldquo;odselilo se&rdquo;, kako točno pi&scaron;e u tabeli) 290 ljudi, 2012. 355 ljudi, 2013. 390 ljudi, 2014. 344 osobe, 2015. 251 osoba, a 2016. &ndash; čak 599 ljudi! Ukupno je to, od 2011. do 2016., 2229 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah na početku treba jasno razlučiti: ovo nema (gotovo) nikakve veze s nekada&scaron;njim fenomenom &ldquo;gastarbajterstva&rdquo;, koji je bio gotovo za&scaron;titni znak ne samo Imotske krajine nego, vi&scaron;e-manje, i cijele Hrvatske (kao i, jo&scaron; &scaron;ire, biv&scaron;e SFR Jugoslavije). Tada su u SR Njemačku i druge zemlje na Zapadu odlazili odrasli ljudi, većinom mu&scaron;karci, i to privremeno, na nekoliko godina, s čvrstim i jasno zadanim planom da se, kad zarade ne&scaron;to novca, vrate kući (s mercedesom, po mogućnosti) i nastave živjeti &ndash; u novopodignutoj obiteljskoj kući &ndash; ondje gdje su i rođeni. U svom zavičaju, na svom obiteljskom imanju. Ali sada iz Imotskoga i okolice odlaze cijele obitelji, s malom djecom, s jasnom percepcijom da će u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji na Zapadu zauvijek ostati, odnosno da se ovdje vi&scaron;e nikada neće vratiti (osim, eventualno, na godi&scaron;nji odmor, ljeti). Ovo je, dakle, sasvim obrnuta priča ili sasvim suprotna paradigma u odnosu na onu nekada&scaron;nju, gastarbajtersku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Imotskome sam upoznao nekoliko sjajnih ljudi koji su mi potvrdili pisanje &ldquo;Imotskih novina&rdquo; i predočili mi jo&scaron; masu drugih podataka i statistika iz kojih se zorno vidi sav užas aktualnih demografsko-migracijskih trendova u Imotskome i Imotskoj krajini. Izdvojit ću dva svoja ponajvažnija sugovornika: mladoga gvardijana Franjevačkog samostana sv. Franje u Imotskom i župnika župe Imotski <strong>fra Kristiana Stipanovića</strong> te, isto tako, vrlo mladog i perspektivnog ravnatelja (rođ. 1984.) Osnovne &scaron;kole u Zmijavcima i načelnika-volontera Općine Podbablje (jedne od osam općina u Imotskoj krajini) <strong>Antu Kujundžića</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Kristian je u Imotskome glavni svećenik od 2006. pa mi je, na moju zamolbu, iz svojih crkvenih (župnih) knjiga izvadio sve relevantne podatke o broju prvopričesnika i krizmanika u svojoj župi (nju tvore grad Imotski i sela Glavina Gornja, Glavina Donja i Medvidovića Draga, &scaron;to je, otprilike, četvrtina stanovni&scaron;tva cijele Imotske krajine), i to od početka svog mandata, tj. od 2007., pa sve do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po godinama, od 2007. do 2018., broj krizmanika (riječ je o mladićima i djevojkama koji pohađaju 2. razred srednje &scaron;kole) kretao se ovako: 103, 100, 93, 102, 92, 96, 99, 110, 103, 90, 85 i, na kraju, tj. u aktualnoj 2018., 72.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U istome godi&scaron;njem nizu broj prvopričesnika (3. razred osnovne &scaron;kole) bio je ovakav: 113, 101, 96, 89, 70, 79, 91, 82, 89, 97, 86, i ove, 2018., godine &ndash; samo 67.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugim riječima, broj krizmanika i prvopričesnika u Imotskom &ndash; to je vrlo važan pokazatelj: to su djeca i mladi koji žive u župi &ndash; u zadnjih se 11 godina praktički prepolovio. Omjer broja prvopričesnika iz 2007. i njihova broja iz 2018. je 113:67, a to, praktički, iznosi 2:1. Fra Kristian, &scaron;tovi&scaron;e, napominje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U nekim župama vi&scaron;e i nemamo prvopričesnika, ili ih imamo jednog ili dva &ndash; npr. u župama Dobranje, Krstatice, Svib, Biorine, Slivno... Nedavno, kad smo desetak dana imali blagoslov kuća i domova obitelji u na&scaron;oj župi, svaki dan smo barem za jednog zabilježili da se odselio. Znači, u 10 dana svaki dan po jedan. Ukupno je to barem 10 obitelji manje nego lani. Mislim da su svi oti&scaron;li u Njemačku...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; su gori i alarmantniji podaci koje mi je dao ravnatelj Osnovne &scaron;kole u Zmijavcima i načelnik Općine Podbablje Ante Kujundžić (on je po svom osnovnom zanimanju vjeroučitelj, zavr&scaron;io je teologiju u Splitu; a po političkoj orijentaciji je &ldquo;nezavisnjak&rdquo;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svim osnovnim &scaron;kolama u Imotskoj krajini (ima ih ukupno 11) u &scaron;kolskoj godini 2016.-2017. upisano je 100 učenika i učenica manje nego godinu dana ranije, tj. u &scaron;kolskoj godini 2015.-2016. Sto učenika manje &ndash; to je, otprilike, 5 razreda manje, i to samo za godinu dana!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, u nekim je osnovnim &scaron;kolama u Imotskoj krajini danas točno dvaput manje učenika i učenica nego &scaron;to ih je bilo prije 10 godina, tj. 2008. &ndash; &scaron;to je, zapravo, potpuno kompatibilan podatak u odnosu na identičan pad broja prvopričesnika i krizmanika u najvećoj župi u Imotskoj krajini &ndash; župi sv. Ante Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, u Osnovnoj &scaron;koli Studenci (od 1. do 8. razreda) 2008. bilo je 48 učenika, a danas ih ima samo 26.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako, u Osnovoj &scaron;koli Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću bilo je 2008. godine 88 učenika, a danas ih ima samo 47. Ravnatelj O&Scaron; u Zmijavcima (u kojoj je taj pad zasad ipak mnogo blaži) Ante Kujundžić to mi je ovako prokomentirao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pitanje je vremena kad će i sve ostale &scaron;kole u na&scaron;em kraju biti takve, kad će se pretvoriti u tu posvema&scaron;nju pusto&scaron;. Samo je pitanje krajnjeg datuma kad će se to dogoditi! Taj se trend, po mom mi&scaron;ljenju, jednostavno ne može zaustaviti. Svi su od nas digli ruke. Potreban je kopernikanski zaokret, ali on nigdje nije na vidiku. Za trend odseljavanja generalno je kriva HDZ-ova politika, barem kad je riječ o Imotskoj krajini. Stvari su krenule nizbrdo jo&scaron; devedesetih, ga&scaron;enjem onih silnih proizvodnih pogona (Autopoduzeće Imotski, tvornica trikotaže &ldquo;Trimot&rdquo;, vinarija Imota, Imostroj itd.) od kojih je živjelo barem 2-3 tisuće obitelji. A krivi su i direktori, koje je postavljala HDZ-ova politika. Vidite, Posu&scaron;je je &ndash; u susjednoj BiH &ndash; ne tako davno bila selendra u odnosu na Imotski, a sada je obratno!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva-tri dana uoči polaska u Imotski sastao sam se s profesorom socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. <strong>Gojkom Bežovanom</strong>. On me pripremio za ovu na&scaron;u temu, radnog naslova &ldquo;Zbogom, Imotski&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesor Bežovan podrijetlom je iz Runovića, dakle iz Imotske krajine, a inače je voditelj doktorskog studija socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu; vodi i poslijediplomske sveučili&scaron;ne studije Priprema i provedba EU projekata te Upravljanje gradom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru sa mnom dr. Bežovan jasno je razdijelio ono nekada&scaron;nje, gastarbajtersko razdoblje, 70-ih i 80-ih, koje se podudaralo s vremenom industrijalizacije i urbanizacije u Imotskoj krajini i cijeloj zemlji, onda&scaron;njoj SFRJ, i ovo dana&scaron;nje vrijeme koje je, kako mi je rekao, &ldquo;ne&scaron;to sasvim drugo&rdquo; u odnosu na prethodno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao glavni uzrok sada&scaron;njih, najnovijih problema, uključujući i aktualni trend ubrzanog odseljavanja u Imotskoj krajini, Bežovan je imenovao &ldquo;nedostatak socijalnog kapitala&rdquo;, razumijevajući pod tim pojmom nedostatak &ldquo;normi i vrijednosti koje mi građani imamo i koje nas obvezuju u na&scaron;em djelovanju, u tom smislu da ne djelujemo na kratkoročnoj bazi i samo za sebe, nego dugoročno i za zajednicu&rdquo;. Kao glavni element &ldquo;socijalnog kapitala&rdquo; istaknuo je pritom &ldquo;povjerenje, bez kojega nema napretka&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U obrazloženju te svoje definicije dr. Bežovan bio je sasvim konkretan:</p> <p>- U Imotskome su konstantno na vlasti ljudi iz HDZ-a koji nikada nisu bili doživljeni kao ljudi koji mogu napraviti iskorak. Propustili su osnovati LAG-ove (lokalne akcijske grupe) koje je, svojedobno, pokrenula Europska unija. Bit LAG-ova je u suradnji jedinica lokalne samouprave kroz dijalog odozdo, kako bi se pokrenuo razvoj. Taj propust lokalnih HDZ-ovih vlasti dovoljno govori o njihovoj inertnosti, nepoduzetnosti, usredotočenosti samo na svoje interese... U Imotskom su propu&scaron;tene brojne prilike da se uhvati priključak s EU-inicijativama. To je grad u kojem nije bilo nikakvih EU-projekata...</p> <p>&nbsp;</p> <p>A samo nekoliko dana poslije, kad sam već bio u Imotskom i nakon &scaron;to sam obavio razgovor sa zamjenikom gradonačelnika (dogradonačelnikom) dr. <strong>Vicom Čike&scaron;om</strong> (gradonačelnik je, od 2017., <strong>Ivan Budalić</strong>, također HDZ-ovac), dr. Bežovan poslao mi je ovaj SMS:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Gospodine Hudelist, nadam se kako ste doznali o velikom dugu grada Imotskoga, &scaron;to je prepreka kori&scaron;tenju EU novaca...&rdquo; I time smo u&scaron;li u bit priče. Dogradonačelnik Čike&scaron; mi je, u svojoj pedijatrijskoj ordinaciji (on je po zanimanju pedijatar, na vrlo dobrom glasu u cijeloj Imotskoj krajini) sve &ldquo;priznao&rdquo;, da tako kažem, te mi je nakon razgovora s njim sve bilo potpuno jasno, kao na dlanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina je ova: Grad Imotski već je godinama u velikom dugu, koji u ovome trenutku iznosi 50 milijuna i 750 tisuća kuna. Zbog tog je duga Imotski u blokadi: ne &scaron;to se računa/poslovanja u užem smislu tiče, nego u tom smislu &scaron;to se ne može javljati na natječaje koji su financirani iz EU fondova. I zato on već duže vremena stagnira i stoji na nuli &ndash; &scaron;to u znatnoj mjeri potiče osjećaj očaja, besperspektivnosti i bespomoćnosti u njegovih stanovnika i tjera ih da odu odavde. Nema (velikih) projekata, nema razvoja, nema ničega, i jednostavno mora&scaron; odavde dignuti sidro i otići, da bi preživio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se, zapravo, o dva duga. Prvi iznosi 10 i pol milijuna kuna, i to je, zapravo, dug Fondu za za&scaron;titu okoli&scaron;a i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji se vuče jo&scaron; od 2005., kad je gradonačelnik Imotskoga bio HDZ-ovac (danas pokojni) <strong>Ante Lončar</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug je, kako mi je obja&scaron;njeno, nastao zbog nenamjenskog tro&scaron;enja novca, 3 i pol milijuna kuna, namijenjenog za sanaciju odlagali&scaron;ta otpada Kozjačić u Imotskom. To je prilično stari dug, ali se povećao zbog kamata i sada je to vrlo ozbiljna cifra. Sredinom 2017. donesena je pravomoćna sudska odluka po kojoj Grad Imotski mora vratiti državi 10 i pol milijuna kuna, da bi se deblokirao (tj. da bi mogao aplicirati za projekte koji se financiraju iz EU fondova).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Čike&scaron; rekao mi je da su pregovori Grada (trenutno vladajući tandem Budalić &ndash; Čike&scaron;) s Fondom za za&scaron;titu okoli&scaron;a u tijeku; pregovora se o nagodbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, onaj drugi dug je mnogo veći od ovoga prvoga &ndash; ali je i mnogo misteriozniji. To je dug Ministarstvu financija RH i iznosi 31 milijun kuna. Dogradonačelnik Čike&scaron; mi je objasnio da je on nastao zbog jednoga kredita koji je svojedobno uzet, ali nije vraćen; međutim nije mi znao reći o kakvu se to kreditu radi ni koje je godine uzet. &ldquo;Nitko ne zna odakle je to, jednostavno nismo u&scaron;li u trag tim podacima&rdquo; &ndash; rekao mi je, skru&scaron;eno, u svojoj liječničkoj ordinaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naknadno mi je pomogao član Gradskog vijeća <strong>Ivan Livajić</strong> (jedan od dva vijećnika s Nezavisne liste mladih &ldquo;MI za IM&rdquo;), koji mi je donio stari članak iz Slobodne Dalmacije u kojem pi&scaron;e da je dug nastao 1999., kada je Grad Imotski digao kredit u iznosu 8 milijuna kuna za izgradnju vodovoda za Vinjane Gornje. Kako to svih ovih godina nije vraćano &ndash; ba&scaron; kao ni onaj prvi dug &ndash; naraslo je na impozantnu brojku koja Grad Imotski i cijelu okolicu već godinama drži u stanju opće nepokretnosti i agonije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O kakvu se ozbiljnom iznosu novca radi, dovoljno govori podatak &ndash; iznio mi ga je dr. Čike&scaron; &ndash; da je sada&scaron;nji proračun Grada Imotskoga 27 milijuna kuna (riječ je, dodu&scaron;e, o izvornom proračunu; zajedno sa svim pomoćima on je ipak znatno veći i iznosi oko 44 i pol milijuna kuna, kako se navodi na službenim mrežnim stranicama Grada Imotskoga), &scaron;to je, dakle, tek polovica ukupnoga duga Imotskoga. I sada se, otkako je na vlasti nova HDZ-ova garnitura u Imotskome, najveći dio energije tro&scaron;i na smanjivanje toga duga te je, po Čike&scaron;ovim riječima, od 7. lipnja 2017. do danas podmireno oko 7 i pol milijuna pristiglih obveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sada ne&scaron;to o tome kako je taj dug nastao. I o općim prilikama &ndash; u Imotskom i cijeloj Imotskoj krajini &ndash; u kojima se to dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dug, odnosno oba duga, nastala su u vrijeme kad je gradonačelnik Imotskoga bio HDZ-ovac Ante Lončar. On je vlast u Imotskome obna&scaron;ao u dva mandata, od 1997. do 2005.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lončara je, u gradonačelničkoj fotelji, naslijedio <strong>Ante Đuzel</strong>, čija je vladavina potrajala puna tri mandata, od 2005. do 2017. Đuzel je također HDZ-ovac, ali je do svog prvog mandata do&scaron;ao kao (privremeni) HSP-ovac, odlučiv&scaron;i se na taj manevar zbog tada&scaron;nje (prolazne) krize HDZ-a na lokalnoj i nacionalnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postojeći dug/dugove Đuzel nije rije&scaron;io, naprotiv, javno je tvrdio da taj dug niti ne postoji. Glavni oporbeni vijećnik u Gradskom vijeću Imotskoga <strong>Ivan Kukavica</strong> (nezavisnjak po orijentaciji) to mi je ovako opisao: &ldquo;Đuzel je lani, mjesec i pol dana prije izbora, tj. u travnju 2017., rekao na sjednici Gradskog vijeća da nema nikakvoga duga, dapače da je Grad u plusu za 700.000 kuna. A Čike&scaron; sada, kao &scaron;to vidite, tvrdi suprotno. Nema netransparentnijega grada od Imotskoga! Ljudi koji su na vlasti nemaju osjećaja, da sjednu s nama, oporbenim vijećnicima, pa da dobijemo barem one najosnovnije informacije. Sve se doznaje ispod žita, po kafićima...&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, zato je biv&scaron;i gradonačelnik Đuzel 2012.-2013. pokrenuo vrlo ambiciozan projekt izgradnje Poduzetničke zone Vinjani Gornji, koja je, osim &scaron;to se nalazi na čudnom i prilično nepristupačnom terenu, daleko od svih glavnih prometnih komunikacija, i ne služi, čini se, ničemu, pravi, nevjerojatan gutač milijuna. Po službenim (Čike&scaron;ovim) podacima, za realizaciju toga projekta dosad je potro&scaron;eno 6,2 milijuna kuna, no oporbenjaci iz Gradskog vijeća Imotskoga uvjeravaju me (potkrepljući svoje argumente i određenim dokumentima) da je tu ulupano puno vi&scaron;e milijuna, 14 ili 15.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio sam tamo. I &scaron;to sam vidio? Ni&scaron;ta, par bagera koji stoje i ni&scaron;ta ne rade, i nekoliko povećih hrpa iskopane zemlje, kao alibi da se tu ipak ne&scaron;to radi. I to je tako, kažu mi, već 4-5 godina. Nije jasno kako će se na tome posve separiranom i izoliranom području, 6-7 kilometara od Imotskoga, rije&scaron;iti problem kanalizacije (odnosno proči&scaron;ćavanja otpadnih voda), a pitanje je i hoće li ta poslovna zona biti opskrbljena dovoljno snažnom električnom energijom da bi mogla funkcionirati. Inženjer elektrotehnike <strong>Mate Gudelj</strong> (s Nezavisne liste mladih u Imotskom) rekao mi je: &ldquo;Da bi se zadovoljila minimalna potreba, za cijelu bi poduzetničku zonu trebalo osigurati 2,5 megavata, a trenutno je osigurano samo 250 kilovata.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi mi kažu da bi poslovno-poduzetnička zona u Imotskoj krajini trebala biti blizu autoceste, kraj Zagvozda, dakle na sasvim suprotnom kraju Imotske krajine, a ne ovdje, u Vinjanima Gornjim, gdje nema ničega osim neposredne blizine s Hercegovinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, da sumiram: Grad Imotski duguje vi&scaron;e od 50 milijuna kuna, i zbog toga ne može računati ni na kakve EU-projekte, a oni milijuni do kojih se nekako i dođe tro&scaron;e se na krajnje problematičan lokalni projekt bez jasnog smisla i sadržaja. I to je jedan od ključnih razloga &scaron;to ljudi ovoga kraja, ne videći nikakvu budućnost i perspektivu, bježe odavde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Automehaničar iz Imotskoga <strong>Toni Rebić</strong> napravio je na Autobusnom kolodvoru u Imotskom tzv. Zid plača, sastavljen od 400 cigala, a na svakoj je ispisano ime i prezime (ili nadimak) Imoćanina koji se, u ovakvim nezavidnim prilikama, odlučio odseliti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U zadnje tri godine &ndash; reče mi Rebić &ndash; iz Zmijavaca se odselilo 13 obitelji &Scaron;vabića, i svi odo&scaron;e u Njemačku. Prije je i&scaron;lo samo mu&scaron;ko iz kuće, a sad idu kompletne obitelji...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nikakva tajna da Njemačka, koja je i sama u znatnim demografskim problemima, preko svoje vrlo smi&scaron;ljene i proračunane socijalne politike privlači mlade obitelji, posebice iz Hrvatske &ndash; jer Nijemci cijene Hrvate kao vrijedne i radi&scaron;ne ljude, jo&scaron; od onih gastarbajterskih vremena. Ali Nijemcima sada ne trebaju radnici koji će kod njih raditi samo koju godinu i onda se vratiti u domovinu, njima sada trebaju ljudi &ndash; cijele obitelji &ndash; koji će tu raditi, ali i ostati te biti potpuno integrirani u njihov, njemački socijalni sustav. Koji će, na neki način, sami postati Nijemcima i kojima će Njemačka postati nova, prava domovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Imotskoj je krajini prekipjelo, ali je prekipjelo i u cijeloj Dalmatinskoj zagori, u četirima njezinim najvećim gradovima: Sinju, Kninu, Imotskome i Vrgorcu. Tu je, odnedavna, počeo pokret koji nosi ime Savjet za Zagoru. Utemeljili su ga nezavisni gradonačelnici i načelnici Dalmatinske zagore, na čelu s gradonačelnikom Vrgorca i saborskim zastupnikom <strong>Antom Pranićem</strong> i gradonačelnikom Knina dr. <strong>Markom Jelićem</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj pokret nosi jasan antihadezeovski predznak i svojevrsna je reakcija na lo&scaron;u, katastrofalnu politiku biv&scaron;ih lokalnih HDZ-ovih vlasti koje su cijelu Dalmatinsku zagoru, a u njoj i Imotsku krajinu, dovele do ruba propasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kninu i Vrgorcu HDZ je već skinut s vlasti, a i na lokalnim izborima u Imotskome 2017. bilo je veoma gusto. HDZ je ovaj put za dlaku pobijedio, omjer snaga u Gradskom vijeću Imotskoga sada je samo 9:8 u korist HDZ-a. Od ovih 8 oporbenih mjesta njih 6 drže vijećnici s Nezavisne liste Ivana Kukavice (moralno nekompromitiranog branitelja koji je u Domovinskom ratu bio ranjen u Operaciji Maslenica 1993.), a dva vijećnici s Nezavisne liste mladih &ldquo;MI za IM&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A i sada&scaron;nji HDZ-ov dvojac koji je, od 2017., na vlasti u Imotskome &ndash; gradonačelnik Ivan Budalić i njegov zamjenik dr. Vice Čike&scaron; &ndash; puno je drugačije profiliran u odnosu na prija&scaron;nje HDZ-ove garniture. Neki tvrde da je Budalić (inače veliki vjernik, neokatekumen) projekt domi&scaron;ljatih stratega iz županijske (Splitsko-dalmatinske) organizacije HDZ-a koji su na vrijeme, prije lokalnih izbora 2017., uvidjeli da u Imotskome HDZ može ostati na vlasti samo ako ponudi neke sasvim nove ljude, koji su kadri barem donekle reformirati HDZ i po svemu biti al pari biv&scaron;em branitelju Ivanu Kukavici i ostaloj narastajućoj oporbi. I na&scaron;li su Budalića &ndash; čovjeka kojemu je Kukavica u Operaciji Maslenica 1993. bio zapovjednik!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budalićev dogradonačelnik Čike&scaron; vrijedan je i u cijeloj Imotskoj krajini omiljen pedijatar koji sada svoj dogradonačelnički položaj maksimalno iskori&scaron;tava za realizaciju lokalnih miniprojekata koji bi trebali znatno unaprijediti slab položaj zdravstva u Imotskome i okolici: dovođenje raznih liječnika specijalista, uređenje parkinga ispred Doma zdravlja, izgradnja palijativnog centra u Imotskom, izgradnja dnevne bolnice u Zagvozdu itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali oni ne mogu rije&scaron;iti onaj krucijalni problem iseljavanja ljudi iz Imotskoga i Imotske krajine. Budalić je, tvrde upućeni, gradonačelnik koji se neće upu&scaron;tati u velike reformske zahvate, a Čike&scaron; je ipak ponajprije liječnik, a ne političar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na moje pitanje kako bi rije&scaron;io problem Imotskoga i &scaron;to bi on učinio da je gradonačelnik toga grada, gradonačelnik Vrgorca i jedan od inicijatora Savjeta za Zagoru <strong>Ante Pranić</strong> rekao mi je da bi u Imotskome jednostavno reprizirao model Vrgorca &ndash; model koji je 100 posto uspio, tako da čak i iz najzabačenijih sela (Dusina, Milo&scaron;ići, Kokorići, Podprolog, Draževitići, Umčani, Orah itd.) nema vi&scaron;e nikakvih iseljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dovoljno je otići u Vrgorac i onda ga usporediti s Imotskim i sve će vam odmah biti jasno: dok u vrgoračkom kraju nema vi&scaron;e nijednoga neiskori&scaron;tenog i neobrađenog kvadratnog metra, Imotsko-bekijsko polje, koje se prostire ispod Imotskoga, zjapi prazno, zapu&scaron;teno, tek tu i tamo s pokojom obrađenom njivom. (Ali je zato svaki dan puna birtija &ldquo;Brana&rdquo; u Zmijavcima, na rijeci Vrlici, gdje se uz kartanje mudruje i bistri jalova dnevna politika.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Plan za spas Imotskoga&rdquo;, koji mi je iznio Pranić, sastoji se od tri točke: prva je poticanje razvoja kulturne ba&scaron;tine kao suporta turizmu, druga je organizirana pomoć OPG-ovima, a treća brendiranje određenih poljoprivrednih proizvoda i promoviranje Imotskoga kao destinacije zdrave prehrane i prirodnog, očuvanog krajolika, sa svrhom daljeg razvoja turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve te elemente Imotski ima, a ima i ljude koji su već ne&scaron;to konkretno napravili i time se bitno izdigli iznad sredine u kojoj žive i djeluju, pružajući time primjer ostalima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je vinar, nekada&scaron;nji direktor Imostroja i saborski zastupnik 2000.-2003., <strong>Ante Grabovac</strong>, vlasnik Vinarije Grabovac koja zapo&scaron;ljava desetak ljudi i u čiji su rad uključene četiri obitelji (Grabovac stariji, njegova dva sina i nećak).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante Grabovac prvi je i najveći privatni vinar u Imotskoj krajini, čija se vina u svemu mogu usporediti s onima iz Istre. Ono &scaron;to sam 2001. vidio u Istri, kad sam če&scaron;će odlazio onamo, to sam sada &ndash; ali na drugačiji način &ndash; vidio i osjetio u Prolo&scaron;cu, gdje se nalazi Vinarija Grabovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A Grabovčev primjer slijedi jo&scaron; desetak vinara u Imotskoj krajini, koji se značajno izdižu iznad prosjeka (<strong>Jerković</strong>, <strong>&Scaron;imunović</strong>, <strong>Su&scaron;ić</strong> i ostali).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grabovac mi je, međutim, rekao da su u Imotskome &ndash; kad je riječ o razvoju poljoprivrede &ndash; veliki problem usitnjene parcele, tj. da bi trebalo puno toga napraviti oko okrupnjavanja, ali i navodnjavanja zemlji&scaron;ta. No to se ne može raditi nasumce, kao u proteklih 10-15 godina, nego organizirano, s jasno definiranim projektima i sposobnim i kompetentnim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi je pozitivan primjer <strong>Ivan Glibota Crni</strong>, koji je praktički ni iz čega stvorio i utemeljio Glazbenu &scaron;kolu &ldquo;Dr. fra Ivan Glibotić&rdquo; u Imotskome, koje se &ndash; po onome &scaron;to sam vidio &ndash; ne bi postidio ni Zagreb. U &scaron;koli rade 32 nastavnika (među njima je i <strong>Akiko Nishimura</strong> iz Hiro&scaron;ime, koju je Glibota otkrio u splitskome HNK), a pohađa je 190 učenika s područja Imotske krajine i zapadne Hercegovine, ali i cijele južne Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu &scaron;kole djeluje i Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski &ndash; prvi, najbolji i najnagrađivaniji amaterski simfonijski puhački orkestar u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glibotićeva je glazbena &scaron;kola oaza građanske kulture i građanskih vrijednosti u Imotskome i okolici, dokaz da ovome kraju nije ba&scaron; sve propalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, u Imotskoj krajini iz godine u godinu (ali zasad spontano, bez organiziranog pristupa) jača elitni turizam, otvaraju se otmjene seoske kuće s bazenima (ima ih oko 200) u koje dolazi na odmor bogata klijentela sa Zapada, na okolnim brdima otvaraju se OPG-restorančići s izvornom, domaćom hranom iz Imotske krajine i vinima Ante Grabovca i drugih talentiranih lokalnih vinara (npr. &ldquo;Karaja&rdquo; u selu Podosoju, u općini Runovići), rekao bih da se događa ne&scaron;to slično kao i u Istri početkom 2000-ih. A tu su i Modro i Crveno jezero, sa svojim ekstremnim sportovima, koji su već odavno na svim relevantnim turističkim kartama...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imotska krajina prelijep je kraj, ali ljudi i garniture koje su je dosad vodile daleko su ispod njezinih potencijala i njezine vrijednosti, i zato se taj kraj ubrzano prazni, odumire i propada, pi&scaron;e Globus.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/globusov-specijalni-izvjestaj-tihi-egzodus-iz-najljepseg-kamenjara-u-europi-imotska-krajina-ostala-bez-cetvrtine-stanovnistva-tko-je-kriv-zna-se/7214640/" target="_blank"><em><strong>Globus</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-018_imotski.jpgU tunelu Učka sa stropa otpao golemi ventilator, sudarila se dva automobilahttp://grude.com/clanak/?i=6335963359Grude.com - klik u svijetFri, 06 Apr 2018 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-06-ucka_glavni_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tunelu Učka u četvrtak oko 12 sati sa stropa je otpao komad ventilacije na kolnik i izazvao težak sudar.<p>&nbsp;Kako pi&scaron;e portal Na&scaron;a Buj&scaron;tina, 24 godi&scaron;njakinja vozačica u Citroenu naglo je zakočila kako bi izbjegla veliki ventilator. No 46-godi&scaron;nji vozač iza nje nije na vrijeme zakočio i snažno je udario u njen automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nesreći su lak&scaron;e ozlijeđeni vozač Forda i njegov 36-godi&scaron;nji suputnik. Radi počinjenja prekr&scaron;aja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozaču Forda izdat će se prekr&scaron;ajni nalog, objavila je policija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-06-ucka_glavni_1.jpgTURIST OSTAVIO PREVELIKU NAPOJNICU U RESTORANU PA ZABAVIO DRUŠTVENE MREŽE 'Nisam ga više imao srca tražiti novac natrag'http://grude.com/clanak/?i=6335263352Grude.com - klik u svijetFri, 06 Apr 2018 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-06-napojnica_euri_novac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Korisnik Reddita pod nadimkom undertale1997 opisao je zabavnu epizodu koja mu se dogodila kao turistu u Hrvatskoj. <p>Kao i svaki savjesni građanin nakon obroka u osječkom restoranu konobaru je ostavio napojnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, do&scaron;lo je do buke u komunikacijskom kanalu na engleskom jeziku pa je undertale1997 ostavio puno veću napojnicu nego &scaron;to je namjeravao. Ipak, na odlasku su i on i konobar imali osmijeh na licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo &scaron;to se dogodilo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;I tako sam danas do&scaron;ao u restoran da ne&scaron;to pojedem i na koncu me obrok iza&scaron;ao 102 kune. Imao sam samo novčanice od 100 kn pa sam konobaru dao 200 i rekao mu da mi &lsquo;vrati od 20&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitao me: &lsquo;Samo 20, jeste li sigurni?&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomislio sam kako sam dao dobru napojnicu i rekao da je to to. Nakon toga mi je on dao novčanicu od 20 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taman kad sam mu htio reći da sam mislio da zadrži 18 kuna, a da meni vrati 80, on se ozario od sreće i rekao: &lsquo;Ovo je najveća napojnica koju sam ikad dobio. Hvala ti puno!&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisam ga vi&scaron;e imao srca tražiti novac natrag.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako sam zavr&scaron;io s dvostruko skupljim obrokom nego &scaron;to je trebao biti, ali sam njega razveselio i razvukao mu osmijeh pa je vrijedilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I osim toga, svi ste srdačni k&rsquo;o vrag, obožavam ovu zemlju!&rsquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-06-napojnica_euri_novac.jpgHladno vrijeme i obilne kiše odgodili sjetvu i sadnjuhttp://grude.com/clanak/?i=6334763347Grude.com - klik u svijetThu, 05 Apr 2018 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-05-sadnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tlo je još mokro, ne možemo posaditi krumpire, a ružno vrijeme najavljuju gotovo cijeli idući tjedan.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u veljači ove godine građani masovno počeli razgovarati o drastičnom rastu cijena banana koje su prema&scaron;ile 2,50 KM po kilogramu, mnogi su strahovali da će se taj val ponoviti i s ostalim voćem ili, jo&scaron; gore, da će, uz to, zahvatiti i ostale prehrambene proizvode, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sadnja krumpira na čekanju</strong><br />Kako stvari stoje, upravo bi se taj epilog mogao dogoditi. Dok bi do sada u Hercegovini već krenula priča o krumpirima u zemlji, koji bi uskoro mogli niknuti, rijetki su to omiljeno povrće, koje je prilog brojnim jelima, posadili. Sada mu je cijena od 1,50 KM do 2 KM, a nije poznato kolika će biti u idućem vremenu. - Pitanje je kakva će uopće biti kvaliteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tlo je jo&scaron; mokro, ne možemo posaditi krumpire, a ružno vrijeme najavljuju gotovo cijeli idući tjedan. Uopće nema uvjeta za rad. Pro&scaron;le godine nam je led krajem travnja uni&scaron;tio usjeve i vinograde, a ove bi mogla ki&scaron;a. Da ne govorimo o ledu u ožujku koji je uni&scaron;tio kulture koje su počele cvjetati - govori nam jedan hercegovački poljoprivrednik nezadovoljan situacijom. Jedino plastenici, i to oni koji imaju sustav grijanja, uspjeli su proći s minimalnim &scaron;tetama ili bez njih.<br />Nažalost, te činjenice dovele su do toga da se prodavači hrane okreću uvozu voća i povrća iz inozemstva, &scaron;to automatski znači rast cijena. Tako cijena blitve ili salate raste i do 5 KM po kg, a slično je kod voća s jabukama. Proteklih dana kilogram kru&scaron;ki na akciji bio je 2 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezgodna situacija s cijenama je i u susjednoj Hrvatskoj. Stručnjaci ističu da su to područje pogodile kasne hladnoće, zatim ki&scaron;e, poplave... - Problem je &scaron;to su se zbog hladnoće pomaknuli rokovi sadnje i sjetve. Berba je pomaknuta i do mjesec dana. Primjerice, ako smo salatu trebali saditi 1. ožujka, to je prolongirano za mjesec dana, pa su se spojile dvije sjetve, odnosno dva turnusa, te imamo za posljedicu velike oscilacije cijena. Trenutačno na trži&scaron;tu nema mlade salate i preskupa je, dok će se, primjerice, poslije davati u bescjenje jer će se spojiti dvije berbe i bit će velike količine odjednom na trži&scaron;tu - objasnio je Hrvoje Gregurić, predsjednik Udruge povrtlara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moguće je, ako se vremenske nepogode nastave i uvoz bude potreban, da će cijene voća i povrća rasti i do 50 posto do ljeta, &scaron;to bi tek mogao biti udar na potro&scaron;ače. Jasno je da će pogledi mnogih u idućim tjednima biti usmjereni prema nebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ostali proizvodi</strong><br />Ali, dok je u BiH voće i povrće problem, s obzirom na to da se nije krenulo na sadnju, u Hrvatskoj je vi&scaron;e prehrambenih stavki problematično, a to je, naravno, prednost za rubna područja te se rado dolazi u BiH zbog pojedinih prehrambenih proizvoda. Osobito kada je meso u pitanju. - Kilogram telećeg odreska kod mene stoji 20 KM, a preko, u RH, nema ga ispod 25 do 27,50 KM. Ili janjetina. Ovdje je 15 KM, tamo 19 KM. Neka se ljudima dopusti barem kupiti koliko im treba za ručak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo su &scaron;verceri i neka njih slobodno ganjaju - istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju mesar Mate. Prije su iz Hrvatske dolazili i po gorivo u BiH s obzirom na to da je za pola marke po litri bilo jeftinije nego u RH. Danas vi&scaron;e ne...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-05-sadnja.jpgNakon 33 godine počeli radovi na izgradnji prometnice Neum - Stolachttp://grude.com/clanak/?i=6334063340Grude.com - klik u svijetThu, 05 Apr 2018 08:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-05-gradiliste_neum_lasic_pravdic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon više od trideset godina bageri su ponovno na prometnici koja će po završetku spojiti srce Hercegovine s morem. <p><br /><br />Riječ je o prometnici Neum - Stolac čija je izgradnja počela prije nekoliko dana, a jučer su radove obi&scaron;li federalni ministar prometa i veza Denis Lasić i direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić, zajedno s predstavnicima izvođača radova, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Resorni ministar Lasić tom je prilikom istaknuo kako je početak ovih radova od iznimnog značaja za Neum i da će izgradnja nove magistralne ceste Neum - Stolac uvelike olak&scaron;ati prometnu povezanost jedine bh. općine na moru s ostatkom BiH. - Izgradnja ove prometnice je projekt od strate&scaron;kog značaja za Federaciju BiH, HN županiju, a pogotovo za stanovnike Neuma i okolnih mjesta jer će zavr&scaron;etkom tih 12 kilometara značajno relaksirati pritisak na postojeće prometnice, pogotovo u ljetnim mjesecima - ističe Lasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, mogućnosti za radove na toj prometnici stvorene su nakon potpisivanja ugovora za nadzor radova na izgradnji magistralne ceste M17.3 Neum - Stolac krajem ožujka. Ugovor su u Sarajevu potpisali Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste FBiH, i Peter W&ouml;tzinger, predstavnik konzorcija u sastavu iC consulenten GesmbH, Nievelt Ingenieur GmbH i AIK Inženjering. Ugovor će se financirati iz kreditnih sredstava IBRD-a i EIB-a. Trajanje ugovora je 50 mjeseci, a njegova vrijednost 3,998.998 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pitanju su tri dionice, od kojih se u prvu ubraja dovr&scaron;etak radova na dionici Stari Neum - Ki&scaron;evo - Broćanac i za to su predviđena sredstva u iznosu od 12,9 milijuna KM. Zatim, tu je i izgradnja dionice Broćanac - Cerovica, za &scaron;to su predviđena sredstva u iznosu od 41,9 milijuna KM. Za dionicu Cerovica - Drenovac predviđena su sredstva u iznosu od 25 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postupak odobravanja kredita je spor, pa je tako program modernizacije kandidiran 2014., kredit odobren 2016., a efektivan je postao 7. listopada 2017., dok bi sredstva za eksproprijaciju osigurala Vlada Federacije BiH. Kako su ranije naveli iz Cesta FBiH, u proteklom razdoblju pripremljena je projektna dokumentacija na razini glavnog projekta, pripremljen je elaborat eksproprijacije za cijeli projekt, proveden postupak eksproprijacije i pribavljena građevinska dozvola za dionicu Stari Neum - Ki&scaron;evo - Broćanac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi su izvedeni na razini BNS-a na dionici Stari Neum - Ki&scaron;evo - Babin Do. Sve te aktivnosti su financirane iz vlastitih sredstava Javnog poduzeća Ceste FBiH i sredstava koje je osigurala Vlada FBiH. Krajem siječnja u JP Ceste FBiH potpisani su ugovori za izvođenje radova na magistralnoj cesti M17.3 Neum - Stolac, dionica Stari Neum - Broćanac. Ta dionica za koju se potpisuje ugovor podijeljena je na dva LOT-a/ugovora, i to LOT 1: asfaltiranje dionice Stari Neum - Babin Do (L = 5,3 km), izgradnja ceste Babin Do - O&scaron;trovac (L = 1,7 km), izgradnja tunela O&scaron;trovac (L = 190 m) i podvožnjak Oskoru&scaron;nica (L = 10m) te LOT 2: izgradnja ceste na dionici O&scaron;trovac - Broćanac (L = 5 km). Ugovori su dodijeljeni tvrtkama Integral inženjering, HP Investing i Putovi iz Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, od 1984., kada je počela izgradnja ceste Stolac - Neum u dužini od 48,8 km, do sada je s neumske strane zavr&scaron;eno 9 km. Sa stolačke strane strojevi su utihnuli prije vi&scaron;e od 33 godine, kada je izgrađena dionica do Drenovca, međutim, prema Lasićevim riječima, eksproprijacija na području općine Stolac privodi se kraju, tako da se do jeseni očekuje raspisivanje LOT-a za taj dio, kao i tunel Žaba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-05-gradiliste_neum_lasic_pravdic.jpgU vandalskom pohodu 'stradali' prometni znakovi od Vojnića do Grabahttp://grude.com/clanak/?i=6333663336Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-znakovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Niti vrijeme uskrsnih dana nije moglo proći bez huliganizma u Šipovači i Vojnićima. <p>Ovaj put u vandalskom djelu "stradali" su prometni znakovi diljem sjeverozapadnog dijela općine Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U blizini igrali&scaron;ta Luke od strane nepoznatog počinitelja ili vi&scaron;e njih oboren je putokaz za Ka&scaron;če, dok je na ulazu u Vojniće iz smjera &Scaron;ipovače znak obavijesti i&scaron;čupan zajedno s betonskim postoljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, iskrivljen je i putokaz za groblje "Jurina Lazina".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U huliganskom pohodu nisu zaobiđeni niti Veljaci. Pored groblja Krpu&scaron;evac uni&scaron;teni su putokazi za &Scaron;ipovaču i Ka&scaron;če.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doznajemo kako su uni&scaron;teni i prometni znakovi u Grabu i Orahovlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojna su djela huliganizma koja su se u proteklih nekoliko godina dogodila u &Scaron;ipovači i Vojnićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako nadležni ne poduzmu radnje s ciljem sprječavanja i kažnjavanja uni&scaron;tavanja javnog dobra, vjerojatno ovo neće biti posljednji huliganskih pohod u ovim mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;ipovača portal</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-znakovi.jpgPlaninski vuk Tomislav Zelenika zbog Dijane Zelenike promijenio prezime!http://grude.com/clanak/?i=6332963329Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-tomislav-zelenika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne želeći imati više isto prezime kao i Dijana Zelenika, mladi hrvatski povjesničar Tomislav s Blidinja , inače Širokobriježanin promijenio je prezime u Tomislav Green.<p><br /><br />Tvrdi da je njegovo prezime zbog političkih istupa Dijane Zelenike uprljano. Da se ljudima morao stalno pravdati i kako mu je jednostavno prekipjelo. Uzimajući prezime Green , na neki način sam zadžao značenje starog prezimena a ovo prezime će mi pomoći da lak&scaron;e dobijem američku vizu jer će&nbsp; misliti da sam engleskih korijena.</p> <p><br /><br />Ovde te&scaron;ko daju Hrvatima vize, jer u Sarajevu uglavnom rade Bo&scaron;njaci u ambasadi, a ja sam imao nekakvih prohrvatskih istupa pa su mi pale nade da ću je ikada dobiti.</p> <p><br /><br /><a href="https://poskok.info/sirokobrijezanin-zbog-dijane-zelenke-promijenio-prezime/">Poskok.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-tomislav-zelenika.jpgREKLA JE 'DA': Pogledajte fotografije prosidbe u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=6332763327Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-prosidba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prizor koji se nerijetko događa u Međugorju, posebice na Križevcu i na Brdu Ukazanja, ponovio se opet. <p>Naime, na Facebook stranici <a href="https://www.facebook.com/Medjugorje-tutti-i-giorni-413091905426372/?hc_ref=ARSRffkcQoQRWEILgzvKLz_7lRQ_I5YilRKBVZ4Vjb32KFbC_H4ey5zyA0cwZ82elvE" target="_blank">Medjugorje tutti i giorni p</a>ojavile su se fotografije prosidbe na Križevcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladić je kleknuo i zaprosio svoju djevojku. Rekla je DA...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budućim supružnicima neka je sretno i blagoslovljeno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-prosidba.jpgHRVATSKI PODUZETNIK NUDI 10.000 EURA U KEŠU Za informaciju tko mu je uništio imovinuhttp://grude.com/clanak/?i=6332363323Grude.com - klik u svijetWed, 04 Apr 2018 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-kamion.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasnik kamiona koji su izgorjeli u utorak rano ujutro u Splitu nakon podmenutog požara, putem Facebooka je ponudio nagradu od 10 tisuća eura onome tko mu pomogne pronaći krivca. <p>U svojoj objavi na Facebooku Ivan Batalić pozvao je kolege, znance i poznanike da podijele njegovu potragu za informacijom o počinitelju, a ostavio je i svoj broj mobitela, pi&scaron;e Jutarnji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ekipa, kolege znanci i poznanici... Molim dijelite ovo! Nudim nagradu 10.000 eura u KE&Scaron;U za informaciju o namjernom paljenju mojih te&scaron;ko stečenih kamiona, napisao je Batalić u statusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prvim informacijama, &scaron;teta u podmetnutom požaru koji je kod splitskog terminala TTTS-a zahvatio tri teretna vozila, od kojih je jedno potpuno izgorjelo, veća je od 60 tisuća eura (oko 450.000 kuna).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policijskim očevidom utvrđeno je kako je uzrok požara otvoreni plamen ili žar, zbog čega je policija počela kriminalističko istraživanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-kamion.jpgDario Kordić izražava potporu Hrvatskim zvonimahttp://grude.com/clanak/?i=6331263312Grude.com - klik u svijetTue, 03 Apr 2018 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-03-dario_kordic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dario Kordić je već danas simbol uspona i posrnuća hrvatskoga naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Početkom devedesetih godina poveo je hrvatski narod Srednje Bosne u osvit slobode, zatim obrane svoga opstanka pred srpskom, a nakon toga i muslimanskom agresijom. Umjesto da uživa plodove krvlju obranjene slobode, upravo zbog obrane slobode svoga naroda &ndash; slijedilo je mučeni&scaron;tvo i proces progla&scaron;enja krivnje upravo zbog odbijanja biti robom. <br /><br /><br />Njegov je život svjedočio posrnućem međunarodne pravde i pravednosti, posrnućem hrvatske državnosti i mučeni&scaron;tvom suvremenoga Hrvata pred ha&scaron;kim Tribunalom te trajnim javnim progonom od odnarođenih elita u Hrvatskoj i navodnih hrvatskih predstavnika u svim javnim institucijama, a osobito u medijima. Svoj život nakon uzni&scaron;tva posvetio je reafirmaciji i svjedočenju temeljnog hrvatskog nacionalnog stupa, kr&scaron;ćanskog duhovnog i vrijednosnog identiteta i simbolike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A običan je hrvatski čovjek.<br />Suprug i otac, kome je otrgnuto pravo na svjedočenje odrastanju svoje djece kao i tisućama drugih, koje danas poziva da slijede poruke Uskrsnuloga i ne prepuste se strahu. Jer, Dario Kordić se nikada nije bojao zla niti klečao pred strahom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Evo njegove poruke hrvatskome narodu:</strong></p> <p><em>&ldquo;U blagoslovljenom ozračju Uskrsnuća Gospodinovog, skupina ratnika iz Herceg-Bosne, osjećajući sve boli suze, patnje i ku&scaron;nje te&scaron;ko ranjenog hrvatskog nacionalnog bića u Bosni i Hercegovini, čvrsto je odlučila uključiti se u nezaustavljiv proces velikih promjena u praskozorju nadolazećih izbora hrvatskih legitimnih predstavnika u BiH. Časna imena Zlatana Mije Jelića, Željka Glasnovića, Marka Tokića, Marka Rado&scaron;a, Zdenka Jurića Majora, Ranka Rado&scaron;a, moje malenkosti i mnogih drugih djelovat će poput ledolomca koji će krčiti put stotinama mladih intelektualaca, radnika, studenata, djece branitelja HVO-a u zaustavljanju guranja hrvatskog naroda u ponor.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Najpogubniji su grijesi korupcije, nepotizma i zapo&scaron;ljavanja samo podobnih u javnim poduzećima s hrvatskim hercegbosanskim predznakom. Grijesi su to koji vapiju do Neba. Oni su ponajveći razlog koji dovodi do egzodusa tisuća hrvatskih mladića i djevojaka, ali i mno&scaron;tva čitavih hrvatskih obitelji s hercegbosanske grude. Tu su i te&scaron;ki propusti nečinjenja obećanog pobolj&scaron;anja sramotnog statusa hrvatskih branitelja i invalida Domovinskog rata iznakaženih masakrom koji je učinila prethodna nenarodna vlast. Posebno su bolni desetljetni progoni hrvatskih branitelja optuženih za ratne zločine. Doista ih se doslovno lovi kao zvijeri. Nedopustiva je stalna primjena dvostrukih tj. težih kriterija za pripadnike HVO-a u odnosu na one iz Armije BiH, jer im se sudi uz političke kvalifikacije tzv. zločinačkog pothvata i zapovjedne odgovornosti.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Trebamo žarko moliti Spasitelja kako bi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini svoju budućnost gradio na mlađem nara&scaron;taju hrvatskih političara koji će služiti svom napaćenom puku reseći se odlučno&scaron;ću, po&scaron;tenjem i znanjem. Novu krijesnicu će ponosno i hrabro nositi stotine hrvatskih djevojaka i mladića okupljenih oko novoutemeljene udruge &ldquo;Hrvatska zvona&rdquo;. Gradit ćemo zajedni&scaron;tvo svih časnih hrvatskih domoljubnih snaga raznih stranačkih usmjerenja u cijeloj Heceg Bosni. Tada će biti znatno lak&scaron;e pronaći i pravedno političko rje&scaron;enje ustroja BiH kao države triju konstitutivnih i suverenih naroda. Za to je potrebna prije svega vjera! VJERA! Uz nju će doći i vi&scaron;egodi&scaron;nje zatomljeni i gotovo uga&scaron;eni zanos koji nas je krasio početkom 90-tih godina.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Najveći dio nas hrvatskih ratnika mislio je da se vi&scaron;e nikada neće uključivati u neke nove projekte od hrvatske strate&scaron;ke važnosti. No, ustrajni pozivi i molbe brojne hrvatske mladeži iz BiH i iseljeni&scaron;tva isturili su nas na gromobransko mjesto, kako strah vi&scaron;e ne bi živio među Hrvatima u BiH. A straha je preveć od aktualnih hrvatskih čelnika koji narodu daju mrvice sa stola, prijeteći kako neće dobiti ni toliko ukoliko ih vjerno ne slijede. O Bože, moj premili Bože, kako je pogaženo, izmrcvareno i poniženo dostojanstvo hrvatskih ljudi u Herceg-Bosni. Ovo uskrsno vrijeme najavljuje da među Hrvatima u BiH vi&scaron;e neće biti promicano zlo kao vrijednost, kao dobro. Uistinu dolazi milosno vrijeme u kojem će se ljubav i nada silno izliti kao rijeke koje protječu kroz hrvatske hercegbosanske doline.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Kada smo Kristovi ne treba se ničega bojati. Neka nam srca gore kr&scaron;ćanskim domoljubnim zanosom. Upravo su mladi ta krijesnica iz koje će u duhovnom boju ražariti Kristov neugasli plam. Kolika golema pomoć su nam sveci, blaženice i sluge Božje iz hrvatskog naroda u BiH-Katarina Kosača Kotromanić, Ivan Merz, Drinske mučenice, Josip &Scaron;tadler, Petar Barbarić i &Scaron;irokobrije&scaron;ki franjevci mučenici. Dobro do&scaron;li čestiti, odvažni i samoprijegorni mladi muževi i žene kojima je na srcu Krist i boljitak ljubljenog hrvatskog naroda u BiH. Neka nas sve probude Hrvatska zvona. Vrijeme je! Ne bojmo se! Samo će nas istina osloboditi,&rdquo;navodi se u poruci koju je hrvatskom narodu u BiH uputio Dario Kordić.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska zvona</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-03-dario_kordic.jpgImotsko Modro jezero puni se vodomhttp://grude.com/clanak/?i=6330563305Grude.com - klik u svijetMon, 02 Apr 2018 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-03-presuseno-modro-jezero-2-1024x768-1-778x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razina vode u imotskom Modrom jezeru rapidno se uvećava. Tome su doprinijele i obilne i učestale kiše koje su padale proteklih dana na području cijele Imotske krajine.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, pravo povećanje količine vode u grotlu jezera tek se očekuje. Kako su pokazala prethodna istraživanja, glavnina vode podzemnim izvorima dolazi s područja Bosne i Hercegovine. S jezerom povezani slivovi nastaju otapanjem snijega na određenim bosanskim planinama i brdima, a čija voda, mrežom podzemnih kanala zavr&scaron;ava, između ostalog, i na području Modrog jezera u Imotskom.<br /><br /><br /></p> <p><img src="/Datoteke/novosti/18-04-02-18-04-02-modrojezero.jpg" alt="Modro Jezero Imotski" width="640px" /><br /><em>Modro jezero počelo se puniti vodom</em></p> <p><br />Tako bi u razdoblju od proteklih &scaron;est mjeseci, Modro jezero moglo zabilježiti i dva potpuno različita rekorda. Nakon ljetnog i ranojesenskog razdoblja su&scaron;e, koje je rezultiralo potpunim presu&scaron;ivanjem Modrog jezera i dugotrajnim razdobljem bez vode; sada mnogi sa zanimanjem prate razinu vode u samom jezeru. Bolji poznavatelji prilika u Modrom jezeru, čak su uvjereni kako bi se, s otapanjem snijega u područjima susjedne BiH; mogli dogoditi i novi rekordni vodostaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, Modro jezero privlači u obilazak velik broj Imoćana i njihovih gostiju, koji su za uskrsne blagdane napunili grad. A lijepo vrijeme i&scaron;lo je u prilog mnogima da svoje &scaron;etnje usmjere upravo u pravcu Modrog jezera.</p> <p><br />Grude.com/<a title="modro jezero Imotski" href="http://www.dalmacijanews.hr/clanak/fc1e-imotsko-modro-jezero-puni-se-vodom#/clanak/fc1e-imotsko-modro-jezero-puni-se-vodom" target="_blank">Dalmacijanews.hr<br /><br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-03-presuseno-modro-jezero-2-1024x768-1-778x445.jpgLegendarni Balašević založio se za Herceg Bosnuhttp://grude.com/clanak/?i=6330363303Grude.com - klik u svijetMon, 02 Apr 2018 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-09-017_balasevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Govoreći prije nekoliko dana, u emisiji 360 stupnjeva na N1 televiziji, o svom humanitarnom radu i održavanju koncerta u Sarajevu, čiji je cilj bilo prikupljanje pomoći za kupnju proteza za djecu koja su u ratu ostala bez nogu, Balašević je rekao kako je ideja projekta bila da se ta pomoć raspodjeli podjednako u sva tri entiteta.<p>&nbsp;</p> <p>Trećina u Federaciju, trećina u Herceg Bosnu, a trećina u Republiku Srpsku. Kazao je kako je Banja Luka odbila tu pomoć videći u tome nekakvu urotu, prenosi Poskok.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://poskok.info/wp-content/uploads/2018/03/%C4%90or%C4%91e-Balas%CC%8Cevic%CC%81-gost-emisije-360-stepeni.mp4?_=3" width="660" height="495"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-09-017_balasevic.jpegBiokovske vrhove zabijelio je snijeghttp://grude.com/clanak/?i=6329363293Grude.com - klik u svijetSun, 01 Apr 2018 20:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-biokovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavljeno zahlađenje donijelo je protekle noći snijeg na Biokovo gdje je palo oko pet-šest centimetara snijega koji je zabijelio više biokovske vrhove, kao i dio priobalnog dijela planine. <p>Zima se vratila na Biokovo, kazao je dežurni tehničar na HRT oda&scaron;iljaču na najvi&scaron;em biokovskom vrhu Svetom Juri gdje je danas u podne izmjerena temperatura bila minus dva Celzijeva stupnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hladno vrijeme početkom travnja za uskrsne blagdane i nije ba&scaron; uobičajeno, dodao je nadalje dežurni tehničar, mada za ovogodi&scaron;nje klimatske prilike prepune ki&scaron;nih oborina ne bi trebalo biti iznenađujuće, pi&scaron;e HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-biokovo.jpgTeško oboljela sugrađanka motivirala ih da pomažu kroz udrugu! Ukrasile su 1.500 jaja za humanitarne svrhehttp://grude.com/clanak/?i=6328863288Grude.com - klik u svijetSun, 01 Apr 2018 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-01-018_vitez_jaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Žene u Udruzi građana "Svjetlo" iz Viteza u proteklih 20-ak dana vrijedno su radile kako bi ručno išarale i ukrasile 1.500 uskrsnih jaja koja će prodavati, a novac donirati u humanitarne svrhe.<p><br />Dragica, Ružica, Željka, Kristina i jo&scaron; desetine žena iz Udruženja "Svjetlo" već &scaron;est godina prije Uskrsa stotine sati posvete ukra&scaron;avanju uskrsnih jaja koja donesu radost u mnoge obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicija ukra&scaron;avanja uskrsnih jaja u ovoj udruzi je nastala kao želja da pomognu ugroženim obiteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru za Klix.ba predsjednica Udruge "Svjetlo" Dragica Jurčević je kazala kako je prije &scaron;est godina na ulici srela svoju sugrađanku koja je plakala jer joj je dijagnosticiran rak dojke i morala je ići na liječenje u Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez zdravstvenog osiguranja i novca nije mogla ni&scaron;ta, a Dragica je sa skupinom ljudi registrirala udrugu koja je pokrenula akciju i pomogla sugrađanki. Međutim, nisu stali samo na tome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na početku smo na računu imali samo 10 KM, a u Domu zdravlja Vitez su nam rekli da je mamograf star 18 godina. Napravili smo plan akcije i za &scaron;est mjeseci uz pomoć Veleposlanstva Norve&scaron;ke kupili smo novi mamograf na kojem je za pet godina urađeno 3.500 pregleda, a godi&scaron;nje se otkrije vi&scaron;e od 23 slučaja raka dojke. Na ovakve stvari vlast je gluha, svjesna sam da smo siroma&scaron;na zemlja, ali boli činjenica da te osobe nemaju lijekove i da za svaku sitnicu moraju ići do Sarajeva", izjavila je Jurčević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Održavali su i edukativne tribine gdje su uz pomoć doktora Haruna Drljevića informisali žene o raku dojke, a potom su odlučile realizovati uskrsne akcije bojenja jaja. Novac koji prikupe od prodaje doniraju materijalno i zdravstveno ugroženim porodicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"I ove godine smo ofarbale i doslovno i&scaron;arale vi&scaron;e od 1.500 jaja, a najbitnije je da imamo podr&scaron;ku na&scaron;ih gospodarstvenika koji to kupe za svoje zaposlenike. Rad nastavljamo, ali udruge kao &scaron;to je na&scaron;a nisu prepoznate od općine i županije iako radimo vrijedno za na&scaron;e dru&scaron;tvo", kazala je Jurčević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza vi&scaron;e od 1.500 ofarbanih jaja je vi&scaron;e od 20 dana rada po 5-6 sati dnevno. Mnoge članice udruge nakon svog posla dođu u prostoriju oko 18 sati i tu ostanu do ponoći gdje vrijedno rade kako bi pomogle drugima. Jedna od njih je i Željka Brkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radimo već 20-ak dana po &scaron;est-sedam sati dnevno. Sav ovaj rad, trud i umor se na kraju isplate zato &scaron;to na ovaj način pomažemo nekome. Kada imamo ovakve aktivnosti, s posla dođem kući, napravim ručak i dođem ovdje gdje svi zajedno radimo kako bismo zavr&scaron;ili na&scaron; zadatak", izjavila je Brkić te dodala kako nečiji osmijeh izbri&scaron;e sav njihov umor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Klix.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-01-018_vitez_jaja.jpgVeliki petak u Međugorju: S krunicom u rukama i molitvom na usnama hodočasnici se penjali na Križevachttp://grude.com/clanak/?i=6326363263Grude.com - klik u svijetFri, 30 Mar 2018 21:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-30-krizevac_medjugorje3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se na Veliki Petak, na Križevcu, molio Križni put. <p>Već od ranih jutarnjih sati manje i veće skupine hodočasnika sa krunicom u rukama i molitvom na usnama su se penjale na Križevac, a kao i svake godine u 11 sati započela je sredi&scaron;nja pobožnost Križnog puta za župljane i hrvatske hodočasnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Križni put je predvodio međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota. Bilo je prekrasno i dostojanstveno, a u <a href="https://www.facebook.com/pg/Radiopostaja-MIR-Me%C4%91ugorje-1206948569322266/photos/?tab=album&amp;album_id=2127301663953614" target="_blank">ovoj fotogaleriji</a> pogledajte kako je to jutros izgledalo, pi&scaron;e Radio Mir Međugorje.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-30-krizevac_medjugorje3.jpgPlenković opet dokazuje nadmoć! Strateški je privolio Izrael na stranu Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=6325963259Grude.com - klik u svijetFri, 30 Mar 2018 13:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-30-plenkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ocijenio je da sporazum s Hrvatskom o prodaji 12 polovnih i dorađenih borbenih zrakoplova F-16 u vrijednosti 2,9 milijardi kuna (500 milijuna američkih dolara) pokazuje snagu izraelske vojne industrije i jačanje postojećih odnosa Izraela i Hrvatske u više područja, prenose u petak izraelski mediji.<p>&nbsp;</p> <div id="__xclaimwords_wrapper" class="pd-desc cms-content pd-wrapper"> <p>Ponuda obuhvaća i nazočnost instruktora ponuditelja u Hrvatskoj radi pomoći u održavanju i osposobljavanju osoblja, također po načelu "obuka obučavatelja&ldquo; te transport dijelova i opreme prema definiranom rasporedu. Predloženi koncept za potporu i održivost aviona F-16 podrazumijeva, uz ugovornu logističku potporu u Hrvatskoj, i inženjersku potporu u Izraelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izraelska vojna industrija jo&scaron; jednom je dokazala da je najbolja na svijetu. Ovaj sporazum će osnažiti već postojeće odnose između Izraela i Hrvatske na području sigurnosti, obrane i gospodarstva", kazao je Netanyahu čije riječi prenosi dnevni list Haaretz.</p> <div class="banner banner-billboard-unutar-clanka-970x250 clear adexElement">&nbsp;</div> <p>Internetski portal "Israel Defence" prenosi ocjenu izraelskog ministarstva obrane koji je potpisivanje sporazuma nazvao "važnom prekretnicom u jačanju bilateralnih odnosa &nbsp;(...) i strate&scaron;ke suradnje između dvije zemlje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediji također ističu da je Hrvatska dala prednost Izraelu ispred "drugoplasirane" &Scaron;vedske koja je nudila eskadrilu Gripena te da je Hrvatska, članica NATO-a, u "mini utrci u naoružanju s ruskom saveznicom Srbijom koja je nedavno nabavila &scaron;est polovnih ruskih borbenih zrakoplova MiG-29".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/agencije</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-30-plenkovic.jpegVlada HNŽ-a usvojila odluku o kupnji hotela Ero u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=6323663236Grude.com - klik u svijetThu, 29 Mar 2018 08:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-10-hotel_ero_mo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već nekoliko mjeseci ova odluka bila je na čekanju jer ministri iz reda SDA nisu željeli dati svoj glas za taj projekt. <p>&nbsp;</p> <p>Na jučera&scaron;njoj, 77. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, usvajanjem odluke o davanju suglasnosti na tekst ugovora o kupnji hotela Ero i davanju ovlasti predsjedniku Vlade za potpisivanjem ugovora, okončala aktivnosti vezane uz kupnju hotela Ero u Mostaru za smje&scaron;taj županijskih tijela uprave, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Predmet ide na Skup&scaron;tinu</strong><br />Također je, u cilju osiguranja potrebnih sredstava, usvojila prijedlog odluke o kreditnom zaduženju koji će biti upućen u skup&scaron;tinsku proceduru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Vlade konstatirali su tijekom rasprave kako će dono&scaron;enjem ovih odluka biti ostvareni prioritetni ciljevi Vlade - učinkovitiji rad, smanjenje tro&scaron;kova smje&scaron;taja tijela i organa uprave te omogućavanje građanima na jednom mjestu dobiti sve potrebne usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već nekoliko mjeseci ova odluka bila je na čekanju jer ministri iz reda SDA nisu željeli dati svoj glas za taj projekt. Očito je kako je sada do&scaron;lo do promjene u stavu te se očekuje da projekt bude okončan bez dodatnih blokada. Inače, županijska Vlada u Mostaru godi&scaron;nje izdvaja velika sredstva za najam prostora koje koriste županijske institucije, tako da će se kupnjom hotela Ero dugoročno napraviti u&scaron;tede u županijskom proračunu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, Vlada je jučer donijela niz odluka. Novac za policiju Nastavljajući aktivnosti na opremanju policije u HNŽ-u, Vlada je donijela odluku o nabavi policijskog naoružanja u iznosu od 338.500 KM. Na prijedlog Uprave za civilnu za&scaron;titu i vatrogastvo HNŽ-a, usvojen je plan utro&scaron;ka novčanih sredstava za za&scaron;titu od požara i vatrogastvo u iznosu od 32.354,68 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredstva će, uz ostalo, biti utro&scaron;ena za nabavu vatrogasne opreme, stručno obučavanje i osposobljavanje vatrogasaca te održavanje opreme i vatrogasnih sredstava. Također, Vlada je razmotrila plan kori&scaron;tenja sredstava posebne naknade za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje u iznosu od 808.184,49 KM koja će, uz ostalo, biti utro&scaron;ena na opremanje struktura civilne za&scaron;tite, provedbu mjera za&scaron;tite i spa&scaron;avanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, razmotrila izvje&scaron;će o utro&scaron;enim sredstvima po sporazumu o sufinanciranju projekta održivog odgovora u cilju smanjenja ovisnosti u BiH. Također su odobrena sredstva u iznosu od 72.000 KM u svrhu nabave lijeka metadona za potrebe Centra za izvanbolničko liječenje ovisnika u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-10-hotel_ero_mo.jpgObilježen Međunarodni dan voda usponom uz Ružički potokhttp://grude.com/clanak/?i=6323063230Grude.com - klik u svijetWed, 28 Mar 2018 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-28-2603218-ruzicki-potok3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovoga vikenda članovi našega društva su obilježili Međunarodni dan voda usponom na Radovanj uz Ružički potok.<p>&nbsp;</p> <p>Iako je ovo trebao biti prvi proljetni uspon ipak je vi&scaron;e ličio na zimski jer je većina staze bila prekrivena snijegom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine na usponu se okupilo preko 60 planinara, a pridružili su nam se prijatelji iz PD &rdquo;Orlova stina&rdquo; iz Tomislavgrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uspona uslijedilo je zajedničko druženje kod &rdquo;&Scaron;imića pećine&rdquo; uz vatru i ro&scaron;tilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Blidinje.net<br />FOTO: HPD Pločno</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-28-2603218-ruzicki-potok3.jpgMakarska uvodi strožija pravila za turiste, dežurat će se u tri smjenehttp://grude.com/clanak/?i=6322463224Grude.com - klik u svijetWed, 28 Mar 2018 09:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-28-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Novalje Ante Dabo prije četiri godine donio je odluku po kojoj su, prvi u Hrvatskoj, uveli 24-satno vrijeme komunalnih redara tijekom ljetne sezone. U tri smjene, 24 sata, sedam dana u tjednu, nedjeljom i blagdanom, i na taj su način unijeli red i smanjili probleme na javnim prostorima.<p>Problem s kućama i apartmanima koji se bez nadzora iznajmljuju partijanerima, koji također uzrokuju nered i buku i tako ometaju susjedstvo, rije&scaron;ili su uvođenjem kazni od 2000 kuna pa navi&scaron;e za nesavjesne vlasnike apartmana čiji su gosti ometali javni red i mir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedica svega toga i kazni koje su od pro&scaron;le godine naplatili u prometu i javnom redu i miru je vi&scaron;e od 600 tisuća kuna u gradskoj blagajni. Sve nove odluke, novo radno vrijeme komunalnih redara i kazne bučnim gostima te njihovim nesavjesnim domaćinima pridonijeli su tome da se Novalja od prije pet godina ne može usporediti s dana&scaron;njom, pi&scaron;e<a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/538268/napokon-se-nazire-kraj-teroru-raskalasenih-gostiju-dezurat-cemo-24-sata-na-dan-i-tjerati-one-koji-remete-nocni-mir-a-doe-li-do-novog-divljanja-uslijedit-ce-i-ostrije-mjere" target="_blank"> Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Slične probleme, naravno ni blizu u tolikoj mjeri, imala je posljednjih sezona i Makarska zbog bučnih Australaca i Engleza koji dolaze na party brodovima u vlasni&scaron;tvu hrvatskih turističkih agencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;log ljeta gosti iz hotela i apartmana koji su smje&scaron;teni u blizini gradske luke učestalo su se žalili ba&scaron; na njih. Kao i u svakom gradu u kojem ima turizma, rijetkost nisu ni bučni turisti na ulicama, kao ni oni koji su se u privatnom smje&scaron;taju "raskala&scaron;ili" malo vi&scaron;e od podno&scaron;ljivog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalna vlast, na čelu s dogradonačelnikom Draženom Nemčićem, koji je zadužen za komunalnu sferu u gradu pod Biokovom, odlučila je s brodarima i iznajmljivačima na vrijeme, nekoliko mjeseci prije početka sezone, jasno odrediti pravila kojih se moraju držati. Ovog ljeta svi oni koji budu dovodili bučne Australce koji će ometati nečiji skupo plaćen san u &scaron;pici sezone bit će "prognani" iz gradske luke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />&ndash; Poslije Uskrsa već je dogovoren sastanak sa svim relevantnim službama, poput Turističke inspekcije, Carine, policije i Lučke kapetanije, s kojima ćemo razgovarati o najvećim pro&scaron;logodi&scaron;njim problemima i načinima njihova anuliranja. Također ćemo se sastati i s brodarima, odnosno predstavnicima agencija koje nam dovode Australce i druge goste u luku. Ukazat ćemo im na određene probleme koje smo imali te dogovoriti da će, ako ponovno dođe do nepo&scaron;tovanja javnog reda i mira, imati zabranu uplovljavanja &ndash; nagla&scaron;ava Nemčić, te nam otkriva da bi ove sezone i Makarska ponovno mogla dobiti 24-satno radno vrijeme komunalnih redara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponovno, obja&scaron;njava nam, zbog toga &scaron;to je Makarska to već imala, tako da je ustvari ona bila prva, a ne Novalja.</p> <p><br />&ndash; Komunalni redari su sve do 2014. godine tijekom sezone radili od 0 do 24 sata u tri smjene. Makarani su tada bili upoznati s tim da ih, uz policiju, nadziru i redari i to je jako dobro funkcioniralo. Onda je to ukinuto i u međuvremenu se smanjio broj komunalnih redara. Pro&scaron;le godine to nikako nije bilo moguće ponovno uvesti jer smo tijelom ljeta "spali" na tri redara, ali zato ovog ljeta planiramo obnoviti 24-satna dežurstva. Zimus smo ba&scaron; zbog toga povećali broj redara i planiramo "uzeti" i sezonce &ndash; kaže zamjenik Nemčić i nagla&scaron;ava kako je Makarska bila prva koja je tu inicijativu počela provoditi u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Upoznav&scaron;i ga s primjerom gradonačelnika Novalje Ante Dabe, koji je uveo kazne za nesavjesne vlasnike apartmana koji svoje goste ne drže pod kontrolom, dogradonačelnik Nemčić odlučio se posavjetovati s nadležnom službom Grada Makarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Rje&scaron;enje gradonačelnika Dabe je zanimljivo, i ako je pravno utemeljeno, mogli bismo ga i mi početi primjenjivati. Savjetovat ću se s pročelnikom Odjela za komunalne djelatnosti, koji ima iskustva na prekr&scaron;ajnim sudovima. Ako pročelnik bude smatrao da ima zakonske osnove, mogli bismo i mi to uvesti... za&scaron;to ne &ndash; zaključuje i na kraju poručuje da je svaki dobar primjer, koji se u praksi pokazao dobrim i u interesu građana i javnog reda i mira, vrijedan "kopiranja".</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Da je dobra i jako bitna pravodobna priprema za nadolazeću sezonu, slaže se i Hloverka Novak-Srzić, direktorica Turističke zajednice Grada Makarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />&ndash; Ove godine imat ćemo stroža pravila s ciljem da uvedemo bolje po&scaron;tovanje javnog reda i mira koje je propisano Pravilnikom o komunalnom redu Grada Makarske. U ljetnim ćemo mjesecima, kao i dosada&scaron;njih godina, surađivati s policijom kako bismo povećali sigurnost turista, ali i spriječili remećenje javnog reda i mira, koje je kod nekih gostiju stvarno nemoguće. Nova pravila će ovog ljeta vrijediti i za brodare čiji su gosti prethodnih godina stvarali nerede &ndash; kaže Novak-Srzić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-28-makarska.jpgDeveto 'Motohodočašće' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=6321663216Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-9-motohodocasce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 27. do 29. srpnja u Međugorju će se održati tradicionalno “Motohodočašće”.<p>Biti će ovo deveti susret zaljubljenika u motocikle, koji će u Međugorju boraviti dva dana, ispunjena duhovnim ali i zabavnim sadržajem. &Scaron;to nas zapravo očekuje na 9. izdanju međugorskog &ldquo;Motohodoča&scaron;ća upitali smo Ivana Sivrića člana organizatora i domaćina iz Moto kluba &ldquo;Brotnjo&rdquo;, pi&scaron;e <strong>Herca</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pripreme za na&scaron;e tradicionalno druženje traju kroz cijelu godinu. Potrebno je na vrijeme dogovoriti mnogo toga, kako bi sama organizacija protekla na visokom nivou. Već drugu godinu za redom odlučili smo da &ldquo;Motohodočaće&rdquo; bude u srpnju, kako bi imali &scaron;to bolje vrijeme, budući da su nam sureti koje smo prija&scaron;njih godina organizirali u svibnju znali biti dosta ki&scaron;oviti, &scaron;to bi nam pokvarilo i sami događaj. Nadamo se kako to ove godine neće biti slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kakav program očekuje sudionike 9. izdanja &ldquo;Motohodoča&scaron;ća&rdquo;?</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pa prvoga dana 27. srpnja je doček i smje&scaron;taj bikera, nakon čega slijedi zabava u na&scaron;em kampu uz DJ Čuku i odlični Rock School Band Mostar. Sutradan nakon jutarnje kave i doručka kreće se na zajedničku molitvu na Brdo ukazanja do Gospina kipa. Nakon toga slijedi povratak u kamp i zajednički ručak. U 18 sati je polazak na svetu misu i blagoslov motora, koju ćemo ove godine po prvi puta imati u novoizgrađenoj crkvi svetoga Jure na Služnju, i koja će započeti u 18:30. Nakon svete mise slijedi tradicionalni defile motora i povratak u kamp, gdje će na sredi&scaron;njoj zabavi nastupiti The MadCatz i &amp; Divlje Jagode, a biti će organizirane i razne moto igre. Pozivam ovom prilikom sve ljubitelje motora, ali i ostale da nam se pridruže na na&scaron;em susretu, i budu dio devetog izdanja na&scaron;ega &ldquo;Motohodoča&scaron;ća&rdquo;, kazao je za <a href="https://herca.com.hr/vijesti/dogadaji/deveto-motohodocasce-u-medugorju/" target="_blank">Hercu</a> Ivan Sivrić član MK Brotnjo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-9-motohodocasce.jpgU Tomislavgradu osigurali obroke za tridesetero djece tijekom godinu dana: Mala djela ljubavi - Marijini obrocihttp://grude.com/clanak/?i=6321363213Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 15:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-2439662776f090befbcc4b4312e00f01_l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ako ne možeš nahraniti stotinu djece, nahrani samo jedno." Majka Terezija<p>Danas diljem svijeta milijuni djece propu&scaron;taju &scaron;kolovanje zbog siroma&scaron;tva. Umjesto da steknu obrazovanje, oni rade na poljima, prose na ulicama ili skupljaju otpatke kako bi preživjeli, dok milijuni drugih pohađaju &scaron;kolu toliko gladni, da nisu u stanju koncentrirati se i učiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovo korizmeno vrijeme učitelji tomislavgradske Osnovne &scaron;kole Ivana Mažuranića svojom donacijom osigurali su obroke za tridesetero djece tijekom godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi koji su bili uključeni u prve projekte Mary's Meals-a su bili ljudi čije su živote promijenila hodoča&scaron;ća u Međugorje, te su stoga odlučili organizaciju nazvati u čast Mariji, Isusovoj majci. Mary's Meals okuplja i po&scaron;tuje ljude svih vjera i ateiste te im žele pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihova vizija je da svako dijete primi jedan dnevni obrok na svom mjestu obrazovanja, i da svi oni koji imaju vi&scaron;e nego &scaron;to im je potrebno podijele s onima kojima nedostaju i najnužnije stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>O&Scaron; Ivana Mažuranića/Tomislavcity</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-2439662776f090befbcc4b4312e00f01_l.jpgŠirokobriježanka Marija Slišković nova je predsjednica HDZ-a u Pulihttp://grude.com/clanak/?i=6320463204Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-018_marija_sliskovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marija Slišković, podrijetlom iz Širokog Brijega, nova je predsjednica Hrvatske demokratske zajednice u Puli, političkom, gospodarskom i kulturnom središtu Istre, objavio je portal Grude.com. Ona je, sa 137 glasova, sa dva glasa više, pobijedila svoju protukandidatkinju Tatjanu Tomaić s kojom je ušla u drugi krug izbora.<p>&nbsp;</p> <p>Sli&scaron;ković je bila uvjerljiva pobjednica u prvom krugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-018_marija_sliskovic.jpgOtvorimo srce i pomozimo našoj maloj Ramkinji Petrihttp://grude.com/clanak/?i=6320363203Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-qsysk2e3_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na vrhuncu smo korizmenog vremena. Posta, molitve, odricanja, darivanja drugima. Blizu smo susreta Uskrslome, vječnom kralju i otkupitelju. Sve je dao za nas i pokazao nam put. <p>&nbsp;</p> <p>Vječna ljubav nema granica. Jesmo li spremni slijediti Njegov put. Ako je na&scaron; odgovor potvrdan, obratite pozornost na slijedeće jer njena priča ukratko ide ovako:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča o Petri, hrabrom laviću!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petra Be&scaron;ker iz mjesta Mrzović pored Starih Mikanovaca dijete je samohrane majke. Ima 16.5 godina, motorički je na 2 godine, a mentalno između 6 do 8 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima 16 dijagnoza i stanje je sve lo&scaron;ije. Od 365 dana svega su ukupno tri tjedna bili kod kuće, a ostalo u bolnici Osijek i Zagreb. Naime od mjesta gdje živi treba dobrih 45 minuta vožnje mami Vesni a treba pokrit i putovanje za gorivo jelo i sve &scaron;to treba za bolnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne može sva&scaron;ta jesti jer je jedna od dijagnoza i celijakija. Dobije 5 kg bra&scaron;na na tri mjeseca. Jako puno treba za njegu kože, zbog kepre koju pije su&scaron;i joj se koža, peruta i ranice se naprave. Najvi&scaron;e odgovara hipp kupka i puno bebi ulja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba imat pidžama, čarapica, gaćica za bolnicu. Pije samo hladnu janu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima celijakiju, ima mentalnu zaostalost, fiziolo&scaron;ku zaostalost, ima metaboličku bolest, ima problema sa koagulacijom krvi, epilepsija, srce, te&scaron;ka osteoporoza, kosti joj se prorjeđuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad je doživjela i moždani udar popraćen epi napadom, (ovo su samo neke od 13 dijagnoza).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mama Vesna je samohrana majka, jedina primanja koja ima je njega za Petricu i dječji doplatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki dan putuje svojoj Petri u bolnicu vozeći po 45 km u jednom pravcu i nazad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadoplaćuje i lijekove po 1700 kn mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tro&scaron;kovi puta, Petra dobije sanitet ali po&scaron;to je napunila 16 godina mama nema pravo biti uz nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi prijatelji, molimo vas da tko može da pomogne!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebamo vlažnih maramica, baby ulja (najbolje joj odgovara hipp), gaćica, pidžamica, i jako, al ba&scaron; jako voli Frozen!<br />Petra nosi broj odjeće 140 a obuće 31.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prilog vam stavljamo adresu i broj računa od Petre pa tko može i želi molim vas neka pomogne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PETRA BE&Scaron;KER</strong><br /><strong>Potok 69 Mrzović</strong><br /><strong>32284 Stari Mikanovci</strong><br /><strong>Račun za uplatu: Petra Be&scaron;ker</strong><br /><strong>IBAN: HR6123600003245649730</strong><br /><strong>Zagrebačka banka</strong></p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Dnevnik.ba<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-qsysk2e3_1.jpgVrijedni poljoprivrednik iz Imotske krajine 'oplodio' biljku kojoj se dive i Amerikancihttp://grude.com/clanak/?i=6320263202Grude.com - klik u svijetTue, 27 Mar 2018 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-teo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako pitate naše stare koja namirnica im je najvažnija, najljekovitija, najkripnija, većina će dati glas u korist raštike. <p>- Nema bole&scaron;ćine s ra&scaron;tikom na maslinovom ulju, lukom i krumpirima, skuhane u varivu, s ka&scaron;tradinom... - reći će vam stare Dalmatinke koje su generacije i generacije othranile tom nekad sirotinjskom kupusnjačom koja je žilavo prkosila suhim i o&scaron;trim zimama, rastući u kra&scaron;kim poljima Zagore, zapravo u gotovo svakom vrtlu, pi&scaron;u <a href="http://maslina.slobodnadalmacija.hr/novosti/clanak/id/537924/vrijedni-poljoprivrednik-iz-imotske-krajine-oplodio-biljku-kojoj-se-dive-i-amerikanci-nikad-nisam-mislio-da-cu-se-baviti-ovim-ali-moj-eksperiment-je-uspio" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ra&scaron;tici se odgojio i Teo Klapirić, poljoprivrednik iz Donjih Vinjana kraj Imotskog, koji s obitelji vodi OPG "Klapirić" s fokusom na domaću sortu ra&scaron;tike uzgojene iz vlastitog sjemena jer drugog i nećete nigdje naći po poljoprivrednim apotekama i sličnim prodajnim mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedavno je ovaj OPG izazvao pravo odu&scaron;evljenje na sajmu "Gast" u Splitu, gdje je predstavljen čips od ra&scaron;tike, onaj slani i onaj s crvenom paprikom. Tko ga je probao, vi&scaron;e se neće ma&scaron;iti za one nezdrave, masne grickalice sa sumnjivim aditivima. Klapirićev čips čine prirodni listovi ra&scaron;tike, osu&scaron;eni u dehidratoru, uz dodatak malo soli i ulja. Zdravije ne može od toga!</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S ra&scaron;tikom u vrtlu smo odrasli. Spremala se ona na puno načina, najvi&scaron;e kad je studen vani. Ovdi u Imotskom nema kuće oko koje nije rasla, pa je bilo logično i da je mi u obitelji nastavimo uzgajat. Bavio sam se svim i svačim, uzgajao ruže, razno cviće, puno vrsta povrća, držao domaće životinje, pa je nekako krenula ideja da se mali nasadi ra&scaron;tike pro&scaron;ire. Eto, sad imamo desetak tisuća sadnica koje prodajem trgovačkim centrima. A čips, to je vi&scaron;e moj eksperiment. Kako se na trži&scaron;tu može naći čips od jabuke, banane, krumpira, batata, palo mi je na pamet za&scaron;to ne i čips od ra&scaron;tike! S njim će se možda i na&scaron;i ljudi vratit ra&scaron;tiki koju primjerice strani gosti sve vi&scaron;e traže u restoranima, a Amerikanci je obožavaju otkako je provedeno znanstveno istraživanje o njezinim nutritivnim vrijednostima - priča nam Teo Klapirić, pokazujući brojne stručne američko-hrvatske studije koje potvrđuju njegove riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ra&scaron;tika je, između ostalog, bogata mineralima i vitaminima K, C i A, ima detoksikacijske karateristike, snižava krvni tlak, dobra je za trudnice, a pomaže i u prevenciji karcinoma prostate, pluća i debelog crijeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stariji će Imoćani kazati da je ra&scaron;tika, ova domaća, prava, i odličan afrodizijak, a kada smo potvrdu te narodne predaje htjeli dobiti i od Tea, on nam se samo tajnovito nasmijao. I nastavio o znanstvenim istraživanjima svojstava ra&scaron;tike:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ra&scaron;tiku su analizirali Amerikanci u suradnji s na&scaron;im Institutom za jadranske kulture, splitski Kemijsko-tehnolo&scaron;ki fakultet... Na Higijenskom su se iznenadili svojstvima ra&scaron;tike koja ima četrnaest posto bjelančevina, trinaest posto &scaron;ećera... Pet studenata ju je uzelo za diplomski... Sve u svemu, svi su se složili da je stvarno dobra i hranjiva namirnica koju bi trebali vi&scaron;e konzumirati. Pa nisu na&scaron;i stari bili ludi kad su je jeli u zimskim danima, govoreći da je dobra za zdrav i dug život. Uz to i ne deblja! - govori nam Teo, koji će poku&scaron;ati približiti ra&scaron;tiku većem broju ljudi, i to kroz čips kao mamac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča nam da je tri, četiri mjeseca eksperimentirao dok nije do&scaron;ao do željene hrskavosti, posudio mali dehidrator, pazio da se listići ra&scaron;tike ne presu&scaron;e, dodavao i oduzimao sol dok nije bila pogođena mjera i do&scaron;ao do rezultata. Nudi nas vrećicom zdravog čipsa - svidio nam se slano-gorkasti okus suhih listića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ima tu posla oko nje jer se sve radi ručno. Treba uklonit žilice, zna se čistit satima... Četrdeset kila ra&scaron;tike čisti se oko pet sati, a od toga se dobije oko četiri kila čipsa. Dehidracijom se sve sačuva osim vode. Sama ra&scaron;tika nije zahtjevna za uzgoj jer ona trpi najekstremnije zimske i ljetne uvjete opstanka u ambijentu gdje se uzgaja. Kad je zima ona stagnira al ne propada, a i za&scaron;tićena je folijom. Ljeti joj ne treba ni&scaron;ta jer se ona prirodno brani od su&scaron;e. Ra&scaron;tika se bere do Nove godine, kad dođe zima nema vi&scaron;e porasta, pa su njezini mali listići idealni za čips. Sad bih i&scaron;ao na natječaj, zatražio ekolo&scaron;ki certifikat je ona nije zahtjevna za ekolo&scaron;ku proizvodnju, ne treba je ničim tretirati jer je otporna, žilava...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskreno, nikad nisam mislio da ću raditi čips. Sva&scaron;ta sam radio, vodio braniteljsku zadrugu, bavio se lubenicama, patlidžanima, selenom, petrisimulom, ružama, a ra&scaron;tika mi nije bila ni na kraj pameti. Čips od nje pogotovo, al život ti namisti čudna rje&scaron;enja. Ipak, ne mislim da ću se obogatit od ra&scaron;tike. Al neka nje i kamo sriće da se kultura ra&scaron;tike opet vrati među narod! Ovdi u Imotskom, Hercegovini, Zagori i okolici, to je njezino područje - kaže Teo, ne želeći otkrivati vi&scaron;e detalja oko proizvodnje svog zdravog čipsa koji distribuira preko interneta, ali i preko trgovina zdrave hrane.</p> <p><br />Ovaj vrijedni poljoprivrednik vodi posao zajedno s cijelom obitelji, iako su mu supruga i troje djece u posve različitim zanimanjima. No, sve ih je obiteljska poljoprivreda od&scaron;kolovala. Jedan sin je pak ostao u Vinjanima, a drugi daju ruke kad stignu. Učio ih, kaže, da budu vrijedni, po&scaron;teni ljudi, i da cijene zemlju od koje se nekad dobro živjelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nigdje nije ljep&scaron;e nego na domaćoj zemlji! Al ni&scaron;ta ne pada s neba. Priča se da nam ljudi odlaze vani, al ako su doma bili linčine, neće ih tuđi svit prominit. I tamo će čekat manu s neba. Istina, kod nas se poljoprivreda svela na otkupne centre, ubili su nas veliki trgovački lanci, uvoz, ali ljudi se sve vi&scaron;e vraćaju onim malim kanalima prodaje, preporukama, nabavljaju proizvode od domaćih proizvođača, poljoprivreda se počinje vraćati svojim korijenima. Zato svitu treba ponudit domaće, ono na&scaron;e &scaron;to se njegovalo od iskona. Među ostalim i ra&scaron;tiku - uvjeren je Klapirić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija/Foto Duje Klarić/HANZA MEDIA</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-teo.jpgPosušje ne odustaje od gradnje graničnog prijelaza Osoje u ovoj godinihttp://grude.com/clanak/?i=6319963199Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 20:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-gp-osoje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula izjavio je u ponedjeljak u Posušju kako projekt izgradnje graničnog prijelaza Osoje ne miruje te da se radi na idejnom rješenju, projektnoj dokumentaciji i na građevinskim dozvolama.<p>&nbsp;"Stoga se nadam ako ne u ovoj godini, onda sigurno u 2019. godini do početka sezone granični prijelaz u Osoju bi apsolutno mogao biti zavr&scaron;en", kazao je Džakula tijekom sastanka s posu&scaron;kim načelnikom Brankom Bagom s kojim je razgovarao o početku radova na graničnom prijelazu Osoje u općini Posu&scaron;je, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Džakula kaže kako Uprava za neizravno oporezivanje potpuno razumije potrebe ovda&scaron;njeg stanovni&scaron;tva i gospodarstva, te je vi&scaron;e puta podnosila zahtjeve za izdvajanje novca za ovaj granični prijelaz prema Vijeću ministara</p> <p>&nbsp;</p> <p>. "Sredstva s kojima raspolaže Vijeće ministara su ograničena. Vijeće ministara bira prioritete, a Uprava nema nikakvu mogućnost utjecati na dono&scaron;enje odluke o raspodijeli sredstava koja su Vijeću ministara na raspolaganju", pojasnio je Džakula, priopćeno je iz Općine Posu&scaron;je</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, granični prijelaz kakav je predviđen za Osoje ne može se izgraditi sredstvima manjim od 2 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pravi iznos ćemo znati kada zavr&scaron;imo cijelu projektnu dokumentaciju. Računamo da bi to moglo biti negdje između 3 i 4 milijuna maraka", zaključio je Džakula. Posu&scaron;ki načelnik je istaknuo kako je Općina poduzela sve kako bi se granični prijelaz Osoje uvrstio u proračun Uprave za neizravno oporezivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Brzo smo rije&scaron;ili imovinsko pravna pitanja vezana za zemlji&scaron;te koje je predviđeno za izgradnju prijelaza, već dvije godine lobiramo da se sredstva za izgradnju graničnog prijelaza uvrste u proračun Uprave. Nažalost, nismo ni u proračunu za 2018. godinu. Ipak, nadamo se da ćemo ipak ove godine naći neka alternativna sredstva i konačno krenuti u izgradnju prijelaza jo&scaron; ove godine", kazao je Bago, dodav&scaron;i kako će sada svoje napore vezane za ovo pitanje usmjeriti prema Vijeću ministara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bago je naglasio kako su potrebe stanovni&scaron;tva i gospodarstvenika takve da jednostavno moraju &scaron;to prije dobiti ovaj granični prijelaz, a tim vi&scaron;e &scaron;to je granični prijelaz s hrvatske strane već priveden kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nama u Posu&scaron;ju je te&scaron;ko shvatljivo, s obzirom na rije&scaron;ene imovinsko pravne odnose jo&scaron; 2016., te opetovanu iskazanu potrebu stanovni&scaron;tva i gospodarstva, da se izgradnji nije pristupilo, iako je najavljivana kao sigurna i u 2017. i 2018. godini. Ne možemo ponovno ni pomisliti na velike gužve ljeti kakve su bile posljednje dvije godine", ustvrdio je načelnik Bago te kazao kako općina ne odustaje od napora da početak radova bude već ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U tom smjeru ćemo, kako smo se usuglasili na sastanku, ustrajati na financiranju iz alternativnih izvora kroz proračun BiH", kazao je načelnik Posu&scaron;ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema idejnom nacrtu granični prijelaz Osoje trebao bi sadržavati 4 trake. Od toga po dvije ulazne i dvije izlazne trake za promet putničkih motornih vozila i autobusa, te dvije za teretna motorna vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Granični prijelaz Osoje u općini Posu&scaron;je potpisivanjem ugovora između BiH i Hrvatske uvr&scaron;ten je u one granične prijelaze koji su osim za promet putnika, predviđeni i za promet dobara &scaron;to će u konačnici biti značajno za razvoj gospodarstva općine Posu&scaron;je, ali i cijelog ovog djela Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je općina Posu&scaron;je rije&scaron;ila sve imovinsko pravne odnose vezane za zemlji&scaron;te na kojem je predviđen granični prijelaz Osoje, a Uprava za neizravno oporezivanje jo&scaron; 2016. godine otkupila 4500 m2 zemlji&scaron;ta za izgradnju infrastrukture prijelaza, početak realizacije projekta gospodarstvo i stanovnici općine Posu&scaron;je jo&scaron; uvijek čekaju, priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-gp-osoje1.jpgISELJAVANJE: U općini Ljubuški smanjuje se broj učenikahttp://grude.com/clanak/?i=6319063190Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-skola-ucenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uzroka je više. Djeca odlaze u Vrgorac, idu s roditeljima u inozemstvo, uglavnom u Njemačku i manjim dijelom u Irsku...<p><span>Tri osnovne &scaron;kole u općini Ljubu&scaron;ki - Marka Marulića, Ivane Brlić Mažuranić i Tina Ujevića Vitina podnijele su Općinskom vijeću Ljubu&scaron;ki redovita izvje&scaron;ća o radu u pro&scaron;loj i programima rada u ovoj &scaron;kolskoj godini, pi&scaron;e Večernji list BiH.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>U velikom broju podataka, koji govore i svjedoče o stanju u &scaron;kolama, njihovom obrazovnom i odgojnom radu, uvjetima i različitim dodatnim aktivnostima, jest i brojno stanje učenika. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Trenutačno najveći broj učenika ima gradska &scaron;kola Marka Marulića - 889, zatim prigradska &scaron;kola Ivane Brlić Mažuranić na Humcu - 598 i na trećem mjestu Tina Ujevića u Vitini - 504. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Dakle, ukupno je u općini Ljubu&scaron;ki u ovoj &scaron;kolskoj godini 1991 pučko&scaron;kolac. No, godinu ranije bilo ih je vi&scaron;e. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>U Marka Marulića 897, tj. vi&scaron;e za 8, u Ivane Brlić Mažuranić 620, vi&scaron;e za 22, i u Tina Ujevića 553, vi&scaron;e za 49. Znači da je lani Ljubu&scaron;ki imao 79 osnovno&scaron;kolaca vi&scaron;e. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Najveći manjak bilježi Osnovna &scaron;kola Tina Ujevića u Vitini. Od tih 49 učenika manje, najveći manjak je u &scaron;koli u Vitini, za 29, potom u &scaron;koli u Klobuku za 15, u Grabu za 4, u Vojnićima za 3, u Dolama za 1, dok se u &Scaron;ipovači broj učenika povećao za 2, u Veljacima za 1, a u Grljevićima je stanje isto kao i lani. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>No, vitinska &scaron;kola ima specifičan položaj, nalazi se uz granični prostor prema Vrgorcu i, iz različitih razloga, jedan broj roditelja &scaron;alje svoju djecu u &scaron;kolu u Vrgorac. Ali, nije to jedini uzrok smanjenja, značajan dio je posljedica odlaska roditelja trbuhom za kruhom u inozemstvo.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> - Uzroka je vi&scaron;e. Djeca odlaze u Vrgorac, idu s roditeljima u inozemstvo, uglavnom u Njemačku i manjim dijelom u Irsku, zatim obitelji iz sela i učenici iz područnih &scaron;kola sele se u Ljubu&scaron;ki, a i općenito je poznato da se rađa manje djece. Mislim da je od tih 49 učenika, otprilike 40% njih oti&scaron;lo u inozemstvo, dakle njih oko 20. Ako obitelji koje su oti&scaron;le imaju po troje djece, pet obitelji znači da je već 15 učenika manje - kaže Ivana Ćorluka, voditeljica smjene u O&Scaron; Tina Ujevića u Vitini.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> - U Vrgorac najvi&scaron;e idu djeca iz Graba, Veljaka i &Scaron;ipovače. Imamo i slučajeva da se obitelji vraćaju. Jedna obitelj s četvero djece iz Vitine, od kojih dvoje ide u &scaron;kolu, bila je jedno polugodi&scaron;te u Njemačkoj, nisu se mogli priviknuti, posebice djeca, i vratili su se za Božić. Otac je ostao, oni su se vratili.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Upravo smo iz Općine dobili podatak da se za upis u prvi razred u 2018./2019. &scaron;kolskoj godini prijavilo 42 djece, a lani ih se prijavilo 61. Ne znamo koliko će njih od tih 42 ići u na&scaron;u &scaron;kolu - dodaje Kornelija Bi&scaron;ko, ravnateljica O&Scaron; Tina Ujevića Vitina. U O&Scaron; Ivane Brlić Mažuranić manje je učenika za jedan razredni odjel.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Prije tri dana u Njemačku je oti&scaron;ao jedan učenik devetog razreda sa svojom mamom, ali ima i drugih razloga zbog kojih se broj smanjuje. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Može se reći da je to najče&scaron;ći razlog, ali ima i prelazaka u drugu &scaron;kolu. Primjerice, pro&scaron;le godine smo u Va&scaron;arovićima trebali imati odjel prvog razreda od dva učenika, no oni su se preselili u grad i upisali se u O&Scaron; Marka Marulića, tako da prvi put u Va&scaron;arovićima nemamo prvog razreda. Isto tako, pro&scaron;le godine ovdje u matičnoj &scaron;koli imali smo tri odjela prvog razreda, a ove godine imamo dva. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na sreću, neke obitelji se vraćaju. Razgovarala sam s kolegama, ravnateljicom i ravnateljem, i kod njih ima primjera da su ljudi oti&scaron;li, s dvoje ili troje djece, i nakon nekoliko mjeseci vratili se. Kažu da se nisu mogli snaći, da im je bilo jako te&scaron;ko. Mama koja je prije tri dana oti&scaron;la sa svojim sinom rekla je: &ldquo;Molim vas, ostavite nam mjesto ako se budemo vratili&rdquo;, boji se da se neće moći snaći. Ljudi idu u neizvjesnost, nije to nimalo lako - obja&scaron;njava Danijela Planinić, ravnateljica O&Scaron; Ivane Brlić Mažuranić.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-skola-ucenici.jpgAutocestom jurio 248 na sathttp://grude.com/clanak/?i=6318963189Grude.com - klik u svijetMon, 26 Mar 2018 12:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-26-policija-presretac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zadarska prometna policija snimila je službenim vozilom presretač dva strana i jednog hrvatskog državljanina koji su na auto-putu vozili brže od 220 kilometara na sat.<p>&nbsp;Zadarska policija je objavila je kako je 27-godi&scaron;nji &scaron;vicarski državljanin upravljao vozilom &scaron;vicarskih tablica brzinom od 221 kilometara na sat, dok je kod odmarali&scaron;ta Pristeg, snimljen 23-godi&scaron;nji albanski državljanin kako upravlja vozilom brzinom od 248 kilometara na sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod odmarali&scaron;ta Nadin snimljen je 35-godi&scaron;nji hrvatski državljanina kako upravlja vozilom brzinom od 225 kilometara na sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva trojica vozača kažnjena su novčanom kaznom u iznosu od 3.000 kuna te im je izrečena za&scaron;titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od mjesec dana na teritoriji Hrvatske, priopćili su iz zadarske policije.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-26-policija-presretac.jpgVeliki tjedan u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=6317263172Grude.com - klik u svijetSun, 25 Mar 2018 16:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-25-uskrs-u-medugorju-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljen je raspored vjerskih obreda u Velikom tjednu u Međugorju. <p>&nbsp;</p> <p>VELIKI ČETVRTAK &ndash; 29. ožujka - Dan ustanovljenja euharistije i svećeničkog reda. Svetu misu se slavi u 18 sati, izjutra nema mise ni ispovijedi. Nakon misnog slavlja bit će prigoda za klanjanje sve do pola noći, pi&scaron;e <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/medjugorje-novosti/veliki-tjedan-u-medugorju" target="_blank">Međugorje-info.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>VELIKI PETAK &ndash; 30. ožujka - Izjutra u crkvi također nema nikakvih obreda. Križni put za župljane i hrvatske hodočasnike na Križevcu je u 11 sati. Krunica je u 17 sati , a obredi muke Gospodinove i ljubljenje križa u 18 sati.</p> <p><br />Veliki petak je dan strogog posta i nemrsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena: Po naputku biskupskog Ordinarijata na Veliki petak se kod obreda ljubljenja križa skupljaju milodari za Svetu zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>VELIKA SUBOTA &ndash; 31. ožujka - Izjutra u crkvi nema nikakvih obreda. Krunica na Veliku subotu počinje u 20 sati, a vazmeno bdijenje u 21 sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U iduću nedjelju je USKRS &ndash; NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA. Svete mise u župnoj crkvi u 7, 8, 11 i 18 sati. Na Vionici, u Miletini i &Scaron;urmancima u 10 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema đačke mise u župnoj crkvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-25-uskrs-u-medugorju-1.jpgHercegovka pomaže siromašnoj djeci Afrike: Od njih možemo puno naučitihttp://grude.com/clanak/?i=6317063170Grude.com - klik u svijetSun, 25 Mar 2018 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-25-josipa-galic-afrika-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Josipa Galić, Širokobriježanka sa zagrebačkom adresom, izložila je u subotu navečer u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu svoje fotografije nastale tokom posjete Africi. <p>Izložba nazvana "Ubuntu" humanitarnog je karaktera, a sva prikupljena sredstva namijenjena su izgradnji igrali&scaron;ta za djevojčice smje&scaron;tene u Domu "Ivan Pavao II" u Beninu, jednoj od najsiroma&scaron;nijih afričkih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica izložbe Josipa Galić, profesorica hrvatskoga jezika i sociologije, rođena je i odrasla u &Scaron;irokom Brijegu. Srednju &scaron;kolu i fakultet zavr&scaron;ila je u Zagrebu, gdje danas živi i radi kao odgajateljica u ženskom učeničkom domu Marije Jambri&scaron;ak. U slobodno vrijeme volontira, putuje i fotografira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Afriku je posjetila četiri puta, a sprema se i na peto putovanje jer kaže da je nakon prvog boravka želja za Afrikom postala sve veća i jača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Afriku, točnije u Keniju, prvi put sam otputovala u ljeto 2012. godine i bio je to najbolji potez u životu. Na put sam se odlučila slu&scaron;ajući jednog misionara, osjetila sam poziv, i oti&scaron;la. Kenija, država na istočnoj strani Afrike je prekrasna, živopisna, divlja i &scaron;arena. Do&scaron;av&scaron;i tamo, uviđam da oni nisu oni ljudi iz ružnih priča. Oni su gostoljubivi. Čekaju vas &scaron;irom otvorenih ruku i nude najbolje &scaron;to imaju. Zbog mjesta gdje su se rodili, nemaju osnovne životne uvjete kao &scaron;to su voda, hrana, struja. Ne&scaron;to s čime se mi, ponekad u ovom djelu razbacujemo. Nakon prvog boravka, želja za Afrikom postaje samo veća i jača. Ostavi&scaron; tamo dio svog srca i neprestano se vraća&scaron;", kazala je Josipa u razgovoru za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o izložbi, ističe kako je do nje do&scaron;lo sponatno, na nagovor prijateljice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tijekom svojih boravaka na afričkom kontinentu pomalo i fotografiram, a do sada se nakupilo dosta materijala. S obzirom na dru&scaron;tvene mreže danas, objaviv&scaron;i jedan mali dio tih fotografija na Facebooku, moja prijateljica Željka &Scaron;aravanja predložila je da napravimo humanitarnu izložbu tih fotografija kako bi svatko za mali iznos, koji u Africi puno znači, dobio uspomenu", kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njenim riječima, djevojčice u Beninu nemaju puno mogućnosti, a prvenstveno nemaju prava, stoga, Dom "Ivan Pavao II" u selu Hondij, danas brine za njih 27. Tamo žive djevojčice različitih uzrasta, od najmanjih do onih gotovo punoljetnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"One su odbačene ili ostavljene. Te&scaron;ke sudbine, koje ipak imaju 'happy end'! Benin je jedna od najsiroma&scaron;nijih zemalja afričkog kontinenta i tamo su te&scaron;ki uvjeti za život. Neima&scaron;tina, glad i bolest. Način da im se pomogne je svakako ulaganje u njihovo obrazovanje, gdje mogu dobiti alat za daljnji život", ističe Josipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njena izložba fotografija nosi naziv "Ubuntu" prema filozofiji po kojoj Afrikanci žive, a koja znači zajedni&scaron;tvo, odgovornost, suosjećanje i harmoniju ljudskosti. "Ubuntu" poručuje kako ljudi ne mogu jedni bez drugih i kako se samo u zajedničkom hodu može uspjeti te ako ne pomaže&scaron; i ne daje&scaron; dio sebe, nisi ljudsko biće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo i Josipa ukazanu priliku da izlaže svoje fotografije smatra primjerom zajedni&scaron;tva za dobrotu i ljubav, a i same fotografije prikazuju trenutke ljubavi, pažnje, radosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Razmi&scaron;ljajući o nazivu izložbe nai&scaron;la sam na nedoumice. Nisam htjela da bude ona klasika - moja Afrika, srce za Afriku, nego da ima neko dublje značenje. Boraveći tamo, spoznajem njihovu filozofiju, etičku i humanističku filozofiju - 'Ubuntu'. Ja sam ono &scaron;to jesam, jer smo mi ono &scaron;to jesmo. Lako je slomiti jednu slamku, te&scaron;ko je slomiti snop slamki. Ako sam ja gladna, svi smo gladni. Ako si ti žedan, svi smo žedni", obja&scaron;njava Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navela je primjer da kada bi dijelila slatki&scaron;e poslije obroka, ponekad bi u žurbi nekog i preskočila, međutim ostale djevojčice ne bi krenule jesti sve dok zadnja od njih ne bi dobila slatki&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To su u konačnici samo djeca, željna čokolade, ali žive duh zajedni&scaron;tva i u njega vjeruju. Čovjek odlazeći tamo misli da ih može na neki način promijeniti, ali oni mijenjaju tebe", kazala je Galić koja smatra da bi Europljani puno toga mogli naučiti od Afrikanaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;e mi&scaron;ljenje o njima je prilično priprosto, ali odlaskom tamo shvaćate da razjedinjenoj Europi i svemu &scaron;to se događa, upravo Afrikanci mogu pružiti sliku zajedni&scaron;tva", kazala je Galić, koja se uskoro sprema na peti odlazak u Afriku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izložba u &Scaron;irokom Brijegu uvertira je u moj peti odlazak u Afriku. Na ljeto odlazim u selo Hondij u Beninu, gdje se nalazi Dom "Ivan Pavao II", koji se inače preko vlč. Odilona Singboa izgradio sredstvima hrvatskih i njemačkih dobrotvora", rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odilon Singbo danas živi i radi kao studentski kapelan na Katoličkom sveučili&scaron;tu u Zagrebu, gdje je zavr&scaron;etkom fakulteta postao prvi afrički misionar u Hrvatskoj. Singbo je upravo iz sela Hondij iz Benina do&scaron;ao u Hrvatsku gdje je posredstvom dobrih ljudi dobio priliku &scaron;kolovati se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dolaskom u Hrvatsku on nije zaboravio svoj kraj i puno radi na uspostavi prijateljstava, a poznanstvom i prijateljstvom s njim do&scaron;ao je i moj odlazak u Benin. Pa tako onda i ova akcija u obliku izložbe ima dimenziju uspostavljanja odnosa Bosne i Hercegovine prema Beninu", ističe Josipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasiv&scaron;i kako je život lijep, Josipa za kraj razgovora kaže da joj je u životu dodijeljeno puno uloga i da ih sve voli, te da se uvijek vodi onim &scaron;to su je roditelji od rane dobi učili, a to je: "Ako ima&scaron; dvije kocke čokolade jednu podijeli - jer dijeljenjem dobija&scaron;".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-25-josipa-galic-afrika-696x456.jpgHNŽ: Pola milijuna za novu policijsku opremuhttp://grude.com/clanak/?i=6316063160Grude.com - klik u svijetSat, 24 Mar 2018 14:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-24-160721010.3_mn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada HNŽ-a usvojila je Odluku o nabavi policijskih odora u iznosu 512.800 KM, čime se nastavljaju aktivnosti na opremanju policijskih snaga u HNŽ.<p>&nbsp;</p> <p>Vlada HNŽ-a je na 76. sjednici usvojila Odluku o nabavi policijskih odora u iznosu 512.800 KM, čime se nastavljaju aktivnosti na opremanju policijskih snaga u HNŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, prema Planu javnih nabavki MUP HNŽ-a za 2018. godinu planirana je nabavka &scaron;apki, ljetnih i zimskih pantola, jakni, ko&scaron;ulja dugih rukava, ki&scaron;nih kabanica, jakne od polara, čarape, pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je objavljeno u Planu javnih nabavki za 2018. godinu na pi&scaron;tolje planiraju potro&scaron;iti 120.000,00 KM, na snajpere 40.000,00 KM, a na automatske pu&scaron;ke 178.500,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MUP će za nabavku skutera izdvojiti 27.000,00 KM, dok će za uređaj za kontrolu radnog vremena izdvojiti 18.000,00 KM. MUP HNŽ-a planira nabaviti i alpinističku opremu, te će za tu javnu nabavku izdvojiti 36.000,00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirana je i rekonstrukcija i održavanje sjedi&scaron;ta MUP-a, te policijskih stanica u Čitluku, Konjicu, Jablanici i Čapljini. Za ovu nabavku planirana je potro&scaron;nja 307.000,00 KM. Sredstva su osigurana iz proračuna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-24-160721010.3_mn.jpgOČEKUJE SE VIŠE OD 1500 POSJETITELJA: Ljubuški danas središte Volkswagenovih limenih ljepotanahttp://grude.com/clanak/?i=6315663156Grude.com - klik u svijetSat, 24 Mar 2018 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-24-ljubuski-vw.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VW Team-Ljubuški već četvrtu godinu za redom organizira druženje pod nazivom ''VW Meet Ljubuški'', na kojemu će se susresti vlasnici limenih ljubimaca marke Volkswagen. <p>Početak okupljanjaje predviđen je za danas u 15 sati kod General Tobacco Industry d.o.o. u Ljubu&scaron;kom, a Meeting će svečano otvoriti članovi VW Team-Ljubu&scaron;ki, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup je međunarodnog karaktera, a organizatori očekuju vi&scaron;e od 1.500 posjetitelja i od 150 do 200 automobila iz BiH, Hrvatske te Crne Gore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalih, na skupu će biti izložena legendarna VW Buba iz 1962. godine, a svake godine, kako su Feni rekli organizatori, ugodno se iznenade nekim ''novim-starim" automobilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz najstarije Volkswagene, posjetitelji će moći uživati u najnovijim linijama ove marke automobila kao &scaron;to su aktualni VW modeli, skupocjeni Audiji, ali i atraktivni Seati i &Scaron;kode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, na skupu će se moći vidjeti svi modeli Golfova, koji su odlično očuvani, posebno prerađeni, prilagođeni ili sređeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Skup koji organiziramo nije natjecateljskog karaktera, pa ne postavljamo kriterije i podjele po klasama. Skup je izložbenog karaktera tako da vlasnici svojih limenih ljubimaca prezentiraju svoj dugogodi&scaron;nji trud, ulaganje i 'ljubav' uložene u automobile", kazali su iz VW Team-Ljubu&scaron;ki.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-24-ljubuski-vw.jpgPosavljaci još uvijek sa strahom obilaze savski nasiphttp://grude.com/clanak/?i=6315263152Grude.com - klik u svijetSat, 24 Mar 2018 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-24-f236d74b06c7569c12ff.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posavska županija još uvijek je sa svježim sjećanjima iz svibnja 2014., kada se Posavina dramatično branila od vodene stihije koja je u nekoliko minuta odnosila plodove životnoga rada Posavljaka, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, tri su općine tada bile 74% prekrivene vodom, koja se zadržala čak 22 dana. Ovih dana, kada priroda ponovno pokazuje svoju nadmoć u BiH i Hrvatskoj, a rijeke plave velika područja, savski nasip opet je najče&scaron;će mjesto koje se obilazi u PŽ-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S jo&scaron; svježim sjećanjima na poplave od prije četiri godine, ba&scaron; nekako u ovo vrijeme, za svaki slučaj se provjerava vodostaj. Naime, kada za druga bh. područja prestane opasnost, voda se slije u posavsku ravnicu i tada Posavljaci zabrinuto gledaju u dvije rijeke koje je okružuju, Savu i Bosnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se tri posavske općine pružaju uz savski nasip najvećom dužinom, većom od 60 km, shvatljiva je zabrinutost, no iz mjerodavnih institucija stižu uvjeravanja kako je sada&scaron;nja situacija stabilna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Trenutačno stanje stabilno</strong></p> <p>- Stanje na za&scaron;titnim vodnim objektima, koji su svi u funkciji, stabilno je i sigurno. U idućem razdoblju očekuju se stagnacija i blagi pad vodostaja, &scaron;to daje dodatnu sigurnost. Potrebno je podzemne vode, koje su poplavile određeni dio lokacija naselja uz obale, premjestiti i vratiti u vodotoke rijeka Save i Bosne. U odžačkoj i srednjoj Posavini jo&scaron; su mjere obrane od poplava, u odžačkoj Posavini su izvanredne, a u Ora&scaron;koj, odnosno srednjoj Posavini, na snazi su redovite mjere obrane od poplava - kazao nam je Sejad Delić, direktor Agencija za vodno područje rijeke Save, tijekom obilaska terena u Odžaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problem podzemne vode Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo nastavlja vr&scaron;iti pojačano praćenje vodostaja na svim vodotocima na vodnom području rijeke Save u FBiH. Vodostaji svih vodotoka u BiH, dakle, desnih pritoka rijeke Save, u opadanju su, &scaron;to je dobro za vodostaj Save. - U ora&scaron;koj, odnosno srednjoj Posavini, očekuje se blago povećanje vodostaja. Kako u gornjem toku rijeke Save već dolazi do opadanja i stagnacije, za očekivati je u idućim danima i blagi pad vodostaja - kaže Delić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-24-f236d74b06c7569c12ff.jpegE, MOJ NARODE Kandidat pao na ispitu u RS-u jer se služio hrvatskim jezikom!http://grude.com/clanak/?i=6315163151Grude.com - klik u svijetFri, 23 Mar 2018 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-23-7c58142c5f834d744e80.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na notarskom ispitu u srcu Republike Srpske – Banjoj Luci, kandidat iz Federacije BiH, pao je jer se na pismenom ispitu služio hrvatskim jezikom!<p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio nam je to sam kandidat (identitet poznat redakciji, opa.) koji je, nakon &scaron;to su mu priopćili rezultate pismenoga dijela ispita, izvr&scaron;io uvid u ocjene i obrazloženje notara iz RS-a koji su ih pregledavali i ocjenjivali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u obrazloženju notara koji je kandidatu dao ocjenu 5 (nedovoljan), točnije, u prvim rečenicama obrazloženja, među ostalim, stoji:<br />&ndash; Kandidat konstantno upotrebljava riječi &lsquo;osobna iskaznica&rsquo; (umjesto lična karta)<br />&ndash; Kandidat u vi&scaron;e navrata koristi riječ &lsquo;izvornik (umjesto original)&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dalje napisanome, kandidat, s obzirom na to da je za isti rad od drugoga notara dobio zadovoljavajuću ocjenu, nije napravio niti jednu pogre&scaron;ku zbog koje notarska isprava ne bi bila provodiva u javnim registrima, odnosno nije mu nedostajao niti jedan ključni element koji treba sadržavati valjana notarska isprava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam kandidat kaže, i ako se dotični notar &lsquo;uvrijedio&rsquo; zbog hrvatskog jezika, prema pravilima notarske struke i &scaron;titeći ugled notarske službe kao javne, trebao je to zadržati za sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidat je napomenuo da su, osim njega, na isti termin ispita izi&scaron;la jo&scaron; četiri kandidata, tri iz Federacije BiH (ukupno četiri Hrvati i Bo&scaron;njaci) i jedan kandidat iz RS-a (srpske nacionalnosti) i položio je samo &lsquo;domaći&rsquo; kandidat (kakve li slučajnosti). S obzirom na to da su kandidati iz FBiH do&scaron;li iz uglednih notarskih ureda, nemoguće je da ba&scaron; nijedan notar iz FBiH ne zna raditi svoj posao, a time i njegovi zaposlenici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina, kandidat iz na&scaron;e priče kaže da nije imao uvid u razloge zbog kojih su drugi kandidati &lsquo;pali&rsquo;. Ali, kada je riječ o kandidatu iz na&scaron;e priče, osobno smo upoznati da se radi o diplomiranom pravniku koji je uvijek postizao izvrsne rezultate i dobivao najvi&scaron;e ocjene za svoj rad, čak i od predsjednika jednog Županijskog suda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to dalje, pitali smo kandidata iz na&scaron;e priče &ndash; žalba, apelacija, možda čak i Strasbourg?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bila bi to zasigurno &lsquo;borba s vjetrenjačama&rsquo;. Ali, Bogu hvala, imam hrvatsku putovnicu, i uvijek otvoren put u EU. Ne mora to biti &ndash; Njemačka &ndash; kaže nam ogorčeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>E, moj narode, moj (ne)konstitutivni narode&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="Poslovni global" href="https://poslovni-global.ba/e-moj-narode-kandidat-pao-na-ispitu-u-rs-u-jer-se-sluzio-hrvatskim-jezikom/" target="_blank">poslovni-global.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-23-7c58142c5f834d744e80.jpegDr. Ben: Sada je ovo moja domovina i ja sam Mostarachttp://grude.com/clanak/?i=6312363123Grude.com - klik u svijetThu, 22 Mar 2018 16:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-dr_ben.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Doktor Benjamin Markin iz Gane je u Mostar došao prije 25 godina, zasnovao svoju obitelj i tu zauvijek ostao. <p>&nbsp;</p> <p>Ben je danas Mostarac, a BiH njegova je domovina. Ni&scaron;ta čudno u tradicionalnoj Hercegovini ne bi bilo da gospodin Ben, kako su ga Mostarci i njegovi pacijenti od milja nazvali, nije tamnoputi liječnik iz mjesta Akim Swedru u Gani. No, to nije bio nikakav problem da zanimljivi stanovnik Mostara, nekada&scaron;nji student zagrebačkog medicinskog fakulteta u vremenu biv&scaron;e Jugoslavije, a potom liječnik u Jajcu, bude jedan od najomiljenijih liječnika u Mostaru, ali i najugodnijih prolaznika koje &scaron;etnjom Mostarom želite sresti i srdačno popričati o zdravlju i vremenu, pi&scaron;e Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, unatoč boji svoje kože i svom dalekom podrijeklu, Ben kaže da nikada nije osjetio bilo kakvu diskriminaciju, a pogotovo ne rasnu. "U Mostaru sam vodio Odjel kirurgije u Kliničkoj bolnici Mostar, čak sam bio izabran i za vijećnika u Općinskom vijeću, a ono &scaron;to me je posebno iznenadilo je i povjerenje koje mi je dano kada sam imenovan veleposlanikom BiH u Japanu 1999. godine. Nikada nisam doživio bilo kakvo nepovjerenje ili uvredu jer sam crnac", kaže Ben za Deutsche Welle. On je danas u mirovini i mirnim obiteljskim životom živi u Mostaru s dvojicom sinova, nevjestom i unucima, imenjakom 13-godi&scaron;njim Benjaminom i petogodi&scaron;njim Lorenom, dok treći sin živi s obitelji u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedino &scaron;to mu smeta i, kako kaže, 'ide na živce' je &scaron;to se sada cijelo vrijeme, od kada je u mirovini, mora boriti s bole&scaron;ću. Na pitanje nedostaje li mu daleka domovina Gana, Ben kaže: "Ovdje sam duže nego u svojoj domovini gdje sam se rodio. Da, nedostaje mi ali vrijeme čini svoje. Ovdje je moja obitelj, sada je ovo moja domovina i ja sam Mostarac", zaključuje doktor Ben uz zarazni, dobroćudni osmijeh. On pamti i prijeratni Mostar za kojeg kaže da je bio iznimno lijep i čist grad, pravi biser, ali pomalo je kritičan prema mladima i do danas se ne može načuditi za&scaron;to je BiH prožeta stalnim međunacionalnim prijeporima. "Mladi su dosta nemarni i ljudi ne mare za svoje. Primjetio sam da se ljudi puno bolje pona&scaron;aju prema strancima nego prema svojim sugrađanima ili zemljacima. Ne znam za&scaron;to je to tako, ali trebaju prihvaćati i svoje kao i strance. Ne možemo jedni druge prekrižiti - &scaron;to god želim za sebe, moram pružiti i drugima jer bez toga nema mira", zaključuje Mostarac iz Gane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Deutsche Welle</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-dr_ben.jpegHrvata NESTAJE! A ekstremisti 'pumpaju' narod i izmišljaju priče o ISTANBULSKOJ KONVENCIJI jer im smeta Plenkovićhttp://grude.com/clanak/?i=6308763087Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-pretucena_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građanska inicijativa “Istina o Istanbulskoj” tiskala je letak u kojem, pod geslom “Recimo NE rodnoj ideologiji”, objašnjava razloge zbog kojih se Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ne smije ratificirati. <p>&nbsp;</p> <p>U letku, u kojem tvrdi kako o&scaron;tro osuđuje svako nasilje, mehanizmima borbe protiv nasilja koje propisuje Konvencija se ne bavi, već poziva na sprečavanje ratifikacije jer bi se njezinim prihvaćanjem &ldquo;ugrozile vrijednosti koje temeljno određuju hrvatski narod i njegov vrijednosni identitet&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku, u kojem taksativno navodi &scaron;to je neprihvatljivo u Konvenciji, Inicijativa iznosi niz netočnih, pa i apsurdnih tvrdnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutarnji list donosi &scaron;to točno stoji ondje gdje su različiti ekstremisti ubacili neke svoje pojmove i tako Hrvatsku gurnuli od pravih tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok narod nestaje i iseljava, ekstremisti s ciljem ru&scaron;enja Andreja Plenkovića iz njima znanih razloga izmi&scaron;ljaju o Istanbulskoj Konvenciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od posvađane Hrvatske, napredna BiH se nasilju usprotivila jo&scaron; prije pet godina i ratificirala Istanbulsku Konvenciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Pod krinkom za&scaron;tite žena od nasilja Istanbulska konvencija uvodi pojam &ldquo;roda&rdquo; i rodnu ideologiju koja je znanstveno potpuno neutemeljena. Prema toj ideologiji, čovjek se rađa kao neutralno biće koje kasnije može odabrati hoće li biti mu&scaron;karac ili žena ili neki od brojnih drugih &ldquo;rodova&rdquo; - homo, gay, lesbian, queer, trans, incesty, animal, pedo...</strong></p> <p>Istanbulska konvencija kaže da se termin rod temelji na dva spola, ženskom i mu&scaron;kom. Nagla&scaron;ava da termin &ldquo;rod&rdquo; prema ovoj definiciji nije zami&scaron;ljen kao zamjena za termine &ldquo;žena&rdquo; i &ldquo;mu&scaron;karac&rdquo; te poja&scaron;njava da postoje i dru&scaron;tveno konstruirane uloge koje određeno dru&scaron;tvo smatra primjerenim za žene i mu&scaron;karce. Istraživanja su, dodaje se, pokazala da određeni stereotipi pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim.</p> <p>Sasvim konkretno, dru&scaron;tvo je konstruiralo stereotipe prema kojima se od djevojčice očekuje da bude nježna, uredna i da pomaže u kući. Od dječaka se očekuje da bude čvrst. Kad djevojčica dobije batine jer nije oprala suđe, nije dobila batine zato &scaron;to nije oprala suđe, nego zato &scaron;to je djevojčica koja nije oprala suđe; njezin brat zbog toga ne dobiva batine. Jednako tako dječak nije ukoren zato &scaron;to se rasplakao, nego zato &scaron;to je dječak koji se rasplakao. To je rodno utemeljeno nasilje i protiv njega se bori Istanbulska konvencija - jednako prema oba roda.</p> <p>Tvrdnje da čovjek može birati rod, među kojima su &ldquo;animal&rdquo; ili &ldquo;incesty&rdquo; - i jo&scaron; to stavljati u kontekst Istanbulske konvencije - naprosto su bizarne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Konvencija obvezuje stranke potpisnice da svoju kulturu, vjeru i tradiciju podčine ciljevima Konvencije.</strong></p> <p>Konvencija nema intenciju ulaziti u kulturu i tradiciju nekog naroda, ali inzistira da se borimo protiv predrasuda i &scaron;tetnih tradicija sukladno kojima, primjerice, vr&scaron;imo nasilje nad djevojčicama koje žele igrati nogomet niti nad dječacima koji žele plesati balet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Po zakonu o &ldquo;rodnom samoodređenju&rdquo; osoba može na temelju obične izjave &ldquo;promijeniti spol&rdquo; u osobnim dokumentima. Mu&scaron;karci tako mogu ulaziti u ženske zahode i svlačionice, natjecati se u ženskoj kategoriji.</strong></p> <p>Ovim se pitanjem Istanbulska konvencija ne bavi uopće, ali se hrvatsko zakonodavstvo bavi: u Hrvatskoj je, naime, već niz godina moguća administrativna promjena spola kod osoba kod kojih se biolo&scaron;ki spol (koji je nepromjenjiv) ne poklapa s rodom. Do toga dolazi kod otprilike 0,01 posto svjetske populacije. Radi se, kolokvijalno rečeno, o &ldquo;osobama zarobljenima u tuđem tijelu&rdquo;, koje su od ranog djetinjstva svjesne nesklada svojeg roda i spola, a taj nesklad najče&scaron;će prati te&scaron;ka du&scaron;evna patnja.</p> <p>No, da bi mogle promijeniti spol, te osobe ne mogu dati &ldquo;izjavu&rdquo;: moraju proći niz liječničkih pregleda i razgovora, moraju živjeti u suprotnom rodu, poprimiti izgled suprotnog spola i tek tada - ako im posebne komisije i nacionalna vijeća dozvole - mogu u dokumentima promijeniti ime i spol. Fokusiranost protivnika Istanbulske konvencije na &ldquo;mu&scaron;karce koji će ulaziti u ženske zahode&rdquo; te&scaron;ko je obja&scaron;njivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Prema tim zakonima sve je moguće: npr. Kanađanin (52) ostavio je suprugu i djecu da bi živio kao &scaron;estogodi&scaron;nja djevojčica koja se &ldquo;igra&rdquo; s unucima svojih posvojitelja. Amerikanac (22) je pro&scaron;ao 110 operacija kako bi postao &ldquo;bespolni izvanzemaljac&rdquo;...</strong></p> <p>Doista, sve je moguće. Evo, u Slavoniji jedan čovjek smatra da je sjevernoamerički Indijanac i 22 godine živi u vigvamu. U Britaniji je čovjek odlučio da vi&scaron;e nije čovjek, nego koza. Nijemac (39) je shvatio da je zapravo vampir te je vlastitom ocu poku&scaron;ao popiti krv. Amerikanac je napravio desetke operacija jer je on - tigar. Preminuo je prije nego &scaron;to je Istanbulska konvencija napisana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Uvodi se &ldquo;gender-switch-day&rdquo; kada djeca dolaze u &scaron;kolu u odjeći suprotnog spola.</strong></p> <p>U hrvatskim &scaron;kolama u pravilu se posljednje srijede u veljači obilježava Dan borbe protiv vr&scaron;njačkog nasilja. Na taj dan svi dječaci dolaze u ružičastim majicama kako bi upozorili zbog čega sve djeca mogu biti žrtve nasilja. Obilježavaju dan kad je jedan dječak 2007. godine do&scaron;ao u &scaron;kolu u ženskoj, roza majici. Kolege su ga ismijali i prebili.</p> <p>To je rodno uvjetovano nasilje. I protiv njega se i Istanbulska konvencija i hrvatska djeca - bore.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Postupno, ali sigurno, djecu i mlade se zbunjuje, rastače se zdrava spolnost. Sve je manje brakova, rađa se sve manje djece. Postupno i neprimjetno se ru&scaron;i obitelj, a time i cijelo dru&scaron;tvo jer je obitelj nositelj dru&scaron;tva.</strong></p> <p>Obitelj je apsolutno nositelj dru&scaron;tva, a &scaron;to je obitelj većina država, u koje se, nakon skandala, svrstala i Hrvatska - ne može definirati. Obiteljske strukture se mijenjaju, a rađanje djece sve je manje u korelaciji s brakom. &Scaron;tovi&scaron;e, najvi&scaron;e se djece rađa upravo u državama u kojima se sklapa najmanje brakova, u kojima osobe homoseksualne orijentacije uživaju najvi&scaron;u razinu prava i koje (poput Norve&scaron;ke) letak apostrofira kao one koje su prihvatile &ldquo;rodnu ideologiju&rdquo;.</p> <p>U Norve&scaron;koj se 56 posto djece rađa izvan braka, istospolni brakovi su legalizirani jo&scaron; prije desetak godina, istospolni parovi mogu posvajati djecu. U Hrvatskoj se 82 posto djece rađa u braku, istospolni parovi ne mogu posvajati djecu, a brak je Ustavom za&scaron;tićena &ldquo;zajednica mu&scaron;karca i žene&rdquo; i Istanbulska konvencija na to ne namjerava utjecati. Ipak, u Norve&scaron;koj je 2016. godine broj rođenih bio 45 posto veći od broja umrlih, a u Hrvatskoj je 2016. broj umrlih bio 37 posto veći od broja rođenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Jutarnji list</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-pretucena_zena.jpgCrveno i Modro jezero 2020. postaju UNESCO-ov geoparkhttp://grude.com/clanak/?i=6308663086Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imotska jezera Modro i Crveno, prirodne su vrijednosti svjetskoga značenja. Zaštićeni spomenici prirode svojom ljepotom obišli su kuglu zemaljskuImotska jezera Modro i Crveno, prirodne su vrijednosti svjetskoga značenja. Zaštićeni spomenici prirode svojom ljepotom obišli su kuglu zemaljsku..<p><br /><br />Srednja Dalmacija obiluje kulturnim atrakcijama, nestvarno lijepim pejzažima i izvrsnom gastronomijom. Svojom dugačkom povije&scaron;ću i pričama koje su se utkale u svaki kamen, idealna je destinacija za opu&scaron;tanje, zabavu i aktivni odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imotska jezera Modro i Crveno, prirodne su vrijednosti svjetskoga značenja. Za&scaron;tićeni spomenici prirode svojom ljepotom obi&scaron;li su kuglu zemaljsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Modro jezero je omiljeno izleti&scaron;te i turista i domaćih ljudi željnih odmora u prirodi i netipičnog plaža provoda. Kr&scaron;ko Modro jezero jedno je od najljep&scaron;ih hrvatskih jezera do kojeg vode uređene stepenice pa je ono za ljetnih mjeseci omiljeno kupali&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada jezero presu&scaron;i, tada poduzetni stanovnici na njegovom dnu tradicionalno zaigraju nogomet. Crveno jezero dobilo je ime po crvenim stijenama na rubu jezera. Crvenom jezeru zbog strmih litica koje ga okružuju nažalost nije moguće pristupiti. Ova kra&scaron;ka jama visoka je oko 528 metara, a dubina jezera je oko 281 metar &scaron;to bi, prema nekim podatcima, moglo biti najdublje jezero u Europi. Crvenom jezeru zbog strmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U gradu Imotskom je pokrenuta inicijativa za uvr&scaron;tenje Crvenog i Modrog jezera te područja oko njih u UNESCO-ovu listu geoparkova. U pripremi je projekt izgradnje centra s različitim sadržajima za posjetitelje i istraživače. Nastavlja se i proučavanje Crvenog jezera, kr&scaron;kog fenomena koji privlači posjetitelje iz cijelog svijeta željne adrenalina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U procesu je priprema dokumentacije za prijavu. Nakon toga u 2019. slijedi potrebno obilježavanje, signalizacija i priprema za implementaciju, te ako bude sve po planu, u lipnju 2020. Crveno i Modro jezero dobiti će status UNESCO-ova geoparka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To bi bio treći UNESCO-ov geopark u Hrvatskoj, prenosi Dalmacijanews. Park prirode Papuk hrvatski je geopark pod za&scaron;titom UNESCO-a, a trenutačno se i&scaron;čekuje i dobivanje UNESCO-ove za&scaron;tite za vi&scaron;ki arhipelag. - pi&scaron;e Croatian Hot Spots</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-600.jpgBogati Bosanac iz Kanade siromašnima u BiH ostavio milijun maraka - imao je samo jedan uvjethttp://grude.com/clanak/?i=6308263082Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-873x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naime, čovjek čije ime nije otkriveno napisao je oporuku u kojoj je milijun konvertibilnih maraka ostavio ljudima u BiH, kojima je pomoć potrebna. <p>Bosanci i Hercegovci odavno su pokazali i dokazali svoju humanost, ali priča o Kanađaninu porijeklom iz okoline Rogatice u BiH mnoge je dirnula, pi&scaron;e <a href="http://avaz.ba/vijesti/bih/362431/bosanac-iz-kanade-testamentom-ostavio-milion-km-za-siromasne-u-bih" target="_blank">Dnevni avaz.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, čovjek čije ime nije otkriveno napisao je oporuku u kojoj je milijun konvertibilnih maraka ostavio ljudima u BiH, kojima je pomoć potrebna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je novac rasporedio na tri humanitarne organizacije - Muslimansko dobrotvorno dru&scaron;tvo 'Merhamet', Crveni križ i Narodnu kuhinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Zilha &Scaron;eta iz Narodne kuhinje potvrdila je priču, te pojasnila da je oporuka izvr&scaron;ena i da je sve raspoređeno. Pritom je otkrila kako je ovaj dobročinitelji i ranije davao donacije Narodnoj kuhinji.</p> <p><br />Međutim, u oporuci je postojao i jedan uvjet - cijeli iznos morao se utro&scaron;iti na hranu, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-873x400.jpgImotski: Jednoglasno prihvaćena odluka o postavljanju spomenika Mercedesuhttp://grude.com/clanak/?i=6307463074Grude.com - klik u svijetTue, 20 Mar 2018 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-20-img-20180318-wa0012.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održana je skupština Oldtimer kluba Imotski. <p>Članovi skup&scaron;tine, ali i brojni gosti s posebnom pozorno&scaron;ću su popratili izlaganje Ivana Topića Note predsjednika kluba na temu podizanja spomenika Mercedesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka je jednoglasno prihvaćena, otvorene su i tri ponude za njegovu izradu i postavljanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada se čeka odluka posebne komisije za izbor izvođača radova te odluka Gradskog vijeća o odobrenju lokacije za postavljanje spomenika, pi&scaron;e<a href="https://radioimotski.hr/2018/03/19/odrzana-skupstina-oldtimer-kluba-imotski-jednoglasno-prihvacena-odluka-o-postavljanju-spomenika-mercedesu/" target="_blank"> Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-20-img-20180318-wa0012.jpgZbog kiše kasni ovogodišnja sadnja krumpira u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=6305363053Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 15:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-krumpir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogi su sjeme krumpira odavno kupili u nadi da će ga posaditi.<p>Prema tvrdnjama mnogih mje&scaron;tana Hercegovine kao i mje&scaron;tana iz sela Rasnog, ovosezonska sadnja krumpira uveliko kasni u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nju, pi&scaron;e <a href="http://www.rasnoportal.net/cat-rasno/1117-zbog-ki%C5%A1e-kasni-ovogodi%C5%A1nja-sadnja-krumpira-u-hercegovini.html" target="_blank">Rasnoportal.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzrok ka&scaron;njenja ovogodi&scaron;nje sadnje krumpira je ki&scaron;a koja pada i ne dozvoljava da se zemlja prosu&scaron;i. Mnogi su sjeme krumpira odavno kupili u nadi da će ga posaditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tvrdnjama na&scaron;ih starih, vrijeme sadnje krumpira je bilo oko blagdana sv. Josipa (19.03.), ali u novije vrijeme sadnja je počinjala puno ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ki&scaron;a će prema prognozama meteorologa padati će sve do kraja ovog tjedna, i izgleda neće dozvoliti u skorije vrijeme početak sadnje krumpira.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-krumpir.jpgUsusret Uskrsu: Postavljena pisanica u gradski park u Ljubuškom http://grude.com/clanak/?i=6305163051Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 15:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-pisanica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški, u suradnji s Dječjim svijetom Ljubuški te JP „Parkovi“ d.o.o. Ljubuški, organizirala je tradicionalnu kreativnu radionicu pisanica pod nazivom „Ususret Uskrsu“. <p>&nbsp;</p> <p>Kreativna radionica pisanica upriličena je danas u prostorijama Dječjeg svijeta Ljubu&scaron;ki. Po okončanju iste, sudionici su se s vlakićem, u nazočnosti maskota &ndash; animatori iz Dječjeg svijeta Ljubu&scaron;ki, prevezli u Park hrvatskih banova gdje je, uz pjesmu i ples, upriličena ceremonija postavljanja dvometarske pisanice oslikane motivima općine Ljubu&scaron;ki, koja će krasiti sredi&scaron;te grada tijekom uskrsnih blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanosti postavljanja pisanice, izuzev polaznika Dječjeg svijeta Ljubu&scaron;ki, nazočili su i polaznici Dječjeg vrtića Ljubu&scaron;ki te učenici O&Scaron; Marka Marulića Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Knjižnica Ljubu&scaron;ki započela je s projektom pokretne knjižnice s ciljem približavanja blagodati knjižnice umirovljenicima, polaznicima dječjih vrtića i učenicima područnih &scaron;kola s područja općine Ljubu&scaron;ki te je ova kreativna radionica pisanica u prostorijama Dječjeg svijeta Ljubu&scaron;ki jedna od aktivnosti spomenutog projekta, pi&scaron;e <strong>Radio Ljubu&scaron;ki.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-pisanica.jpgSvećenik: Psima nije mjesto u Božjem domu!http://grude.com/clanak/?i=6304463044Grude.com - klik u svijetMon, 19 Mar 2018 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-psi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tragom pritužbi nekih čitatelja, katoličkih vjernika kojima je za vrijeme misnoga slavlja, odnosno prilikom sklapanja crkvenog braka onemogućen ulazak u crkvu sa psom, pokušali smo doći do odgovora zašto je tomu tako, piše Slobodna Dalmacija.<p><br />Istodobno, pojedini su župnici izražavali nezadovoljstvo zbog želje za fotografiranjem sa kućnim ljubimcima, počesto dotjeranim i ukra&scaron;enim vrpcama kao da su djeca, u prostoru Hrama Božjeg nakon razmjene bračnih sakramenata. To je nedopustivo i blasfemično, poručili su, aludirajući na uvođenje životinja u crkveni interijer. Iznimka su, saznaje <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/536725/svecenik-parlov-psima-nije-mjesto-u-bozjem-domu-prijatelji-zivotinja-ljubimci-su-dio-obitelji" target="_blank">Slobodna Dalmacija,</a> samo psi vodiči za slijepe osobe koje žele prisustvovat i misnom slavlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />S druge strane, Biblija je puna primjera nježnog ophođenja prema životinjama, pa to može biti razlog za zabunu kod vjernika, koji ih počinju i u vjerskom segmentu tretirati kao članove obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, sveti Roko se po predaji razbolio od kuge i bio je odbačen od ljudske zajednice. U &scaron;umskoj osami u koju se sklonio, nalazeći utjehu u molitvi i preživljavajući od bilja koje bi ubrao, samo ga je jedan pas svakodnevno pohodio, donoseći mu u zubima komad kruha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sveti Franjo Asi&scaron;ki i sveti Filip Neri bili su naklonjeni životinjama, a kroz povijest mnoge slike govore o toj povezanosti. Ipak, životinjama &ndash; pa čak i onim najprivrženijima poput pasa &ndash; ne možemo pridavati status istovjetan ljudima. Treba ih po&scaron;tivati i za njih se brinuti, ali biti svjesni činjenice da samo čovjek kao najuzvi&scaron;enije Božje djelo može ostvariti besmrtnost, to jest milost uskrsnuća.</p> <p><br />Samim tim znak križa na humku čovjeka ima smisla, dok bi ista stvar u slučaju pokapanja životinje bila groteskna, pa i blasfemična, jer život psa ili druge životinje prestaje u trenutku njezina materijalnog kraja, poručuje don Mladen Parlov, profesor na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Splitu.</p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>- Svetu misu ne smije se tretirati kao dru&scaron;tveni događaj, nego bliski susret s Gospodinom Isusom. Stoga prisustvo životinje koja se pona&scaron;a nagonski a ne razumski može poremetiti misno slavlje, osim ako je ta životinja dresirana i u službi čovjeka, poput psa-vodiča slijepih.<br />Gospodin je, dodu&scaron;e, uzdigao cijeli pali svemir, dio kojega su i psi i sva druga živa bića, ali oni za razliku od čovjeka nemaju besmrtnu du&scaron;u. Imaju neke emocije, pa i du&scaron;e, ali ipak su niža stvorenja od čovjeka i moramo biti svjesni tih razlika. Osobno je u mojoj obitelji uvijek bilo pasa, brižno se prema njima odnosimo, ali ipak nikad ne bih dopustio njihovo fotografiranje u crkvi, čak i u jedinstvenim životnim prigodama poput razmjene svetih bračnih sakramenata. Ima puno drugih mjesta gdje se može dokumentirati i fotografijom ovjekovječiti taj sretni dan sa ljubimcem izvan Božjeg doma &ndash; kazao je ugledni profesor i svećenik, dometnuv&scaron;i:</p> <p><br />- Problem je, zapravo, &scaron;to su se ljudi jako otuđili jedni od drugih, pa osjećaje koji im nisu uzvraćeni u obitelji i(li) od drugih ljudi transferiraju na životinju u svojoj blizini. &Scaron;to se pak tiče pokapanja tijela životinje, ono treba biti dostojanstveno, nipo&scaron;to bacanje u smeće. No, humak ne treba obilježiti kr&scaron;ćanskim simbolima jer je to neumjesno &ndash; smatra don Mladen Parlov.</p> <p>Od predsjednika udruge "Prijatelji životinja", koja promovira prava životinja i poziva na očuvanje njihova fonda kroz vegetarijansku i vegansku prehranu Luke Omana, pak, na upit o tome smatraju li da psi i drugi ljubimci mogu u crkvu, dobili smo oprezno priopćenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Životinje su dio obitelji. Vrijeme je da se prestane obiteljima govoriti tko ne bi trebao biti njezin dio. Ona se stvara ljubavlju i međusobnom povezano&scaron;ću i neka svaka obitelj sama odluči koga će uključiti u svoju zajednicu i smatrati punopravnim članom.<br />Danas je psima dozvoljen ulazak u kafiće, tramvaje i prodavaonice, i normalno je da životinje budu uz svoje skrbnike, a da se zabrane rade samo tamo gdje je to zaista opravdano. Također, logično je da neke obitelji svog psa žele pokopati kao i sve druge članove svoje obitelji. Smatramo da se te stvari trebaju uzeti u obzir &ndash; drži Luka Oman.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-psi.jpegStrava u susjedstvu: Svinje raskomadale i pojele tri čovjeka u samo dva tjedna http://grude.com/clanak/?i=6303163031Grude.com - klik u svijetSun, 18 Mar 2018 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-18-divlje_svinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Serija stravičnih nesreća potresa Srbiju gdje su u svega dva tjedna zabilježena čak tri slučaja u kojem su svinje raskomadale i pojele ljude!<p>&nbsp;</p> <p>Svemu je dosta kumovala i slučajnost, jer je riječ o trojici mu&scaron;karaca kojima je iznenada pozlilo u prostoru među svinjama. Bizarne nesreće počele su 1. ožujka kada je u svinjcu na obiteljskom imanju pronađen mrtvi Lazar M. (25) iz Iriga. On je prethodne večeri oti&scaron;ao u obor kako bi nahranio svinje, no iznenada se sru&scaron;io i umro, najvjerojatnije zbog srčanog ili moždanog udara. Svinje su jele i grickale njegove mrtvo tijelo sve do narednog dana, kada je obitelj prona&scaron;la unakaženi le&scaron;.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četiri dana kasnije izgriženi le&scaron; 75-godi&scaron;njeg Srbobrana L. iz Vi&scaron;njićeva kod &Scaron;ida prona&scaron;ao je u svinjcu njegov sin. Svinjac je bio sav u krvi, a starac u ranama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji slučaj dogodio se u četvrtak u mjestu Vračev Gaj nedaleko Bele Crkve, na srpsko-rumunjskoj granici, gdje su svinje doslovce rastrgale le&scaron; 61-godi&scaron;njeg Miodraga.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja beogradski tabloid <a href="http://www.kurir.rs/crna-hronika/3014183/bizarne-nesrece-potresaju-srbiju-svinje-jedu-ljude-po-oborima-tela-raskomadana-do-neprepoznatljivosti" target="_blank">Kurir</a>,&nbsp; posljednji slučaj bio je najstra&scaron;niji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Glava mu je bila odrana i izgrižena, a odgrizene su obje &scaron;ake i spolni organ", posvjedočio je očevidac novinarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veterinar je za <a href="http://www.kurir.rs/crna-hronika/3014183/bizarne-nesrece-potresaju-srbiju-svinje-jedu-ljude-po-oborima-tela-raskomadana-do-neprepoznatljivosti" target="_blank">Kurir</a> rekao kako su svinje svežderi koji se bez problema hrane i mesom, pa i le&scaron;evima, te kaže kako je to &scaron;to su se 'bacile' na le&scaron;eve ovih mu&scaron;karaca vjerojatno posljedica nedovoljne ili neadekvatne ishrane. Dodaje kako će gladna svinja pojesti bilo &scaron;to, pa nije rijetkost ni da pojede vlastito leglo, ako nema druge hrane na raspolaganju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://100posto.hr/news/svinje-ljudozderi-haraju-srbijom-u-15-dana-raskomadale-i-pojele-tri-covjeka-bilo-je-strasno-ogulili-su-mu-glavu-i-odgrizli-spolni-organ" target="_blank"><em><strong>100posto.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-18-divlje_svinje.jpgOsnovana udruga Rujanhttp://grude.com/clanak/?i=6302363023Grude.com - klik u svijetSun, 18 Mar 2018 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-18-25594094_1266106446822345_4561831064951274358_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Široki Brijeg bogatiji je za još jednu udrugu građana.<p><br /><br />Naime, 05. ožujka održana je osnivačka skup&scaron;tina Udruge za za&scaron;titu i promicanje kulturne ba&scaron;tine &bdquo;RUJAN&ldquo;.</p> <p><br />Udruga je osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja ruralnog razvoja, ekologije, kulture i zdravog življenja. U svrhu ostvarenja ciljeva Udruga će obavljati djelatnosti poticanja pobolj&scaron;anja uvjeta življenja na ovom području, provođenja ekolo&scaron;kih akcija či&scaron;ćenja okoli&scaron;a, poticanja tradicijskih vrijednosti, poticanje izgradnje spomen obilježja svim žrtvama II svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata, poticanje priređivanja kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih aktivnosti koje odredi Skup&scaron;tina odnosno novoizabrano rukovodstvo.</p> <p><br />Na istoj sjednici je za predsjednika udruge izabran Stipe Sesar, a za dopredsjednika Grgo Banožić. U nadzorni odbor udruge izabrani su Jerko Banožić (predsjednik), Jozo Sesar (član), Mario Suton (član), Veselko Sesar (član) i Ivan Sesar (član). Dužnost tajnika udruge će obavljati Marija Banožić.<br />Udruga je registrirana kod Ministarstva pravosuđa i uprave Županije Zapadnohercegovačke, te ima otvoren račun u Raiffeisen banci (161000196050009).</p> <p><br />Iz udruge najavljuju skoro otvaranje nove Web stranice, na kojoj će biti predstavljen cjelokupni plan rada udruge za tekuću godinu, a do tada njihov rad možete pratiti na Facebook stranici <a title="Rujan" href="https://www.facebook.com/rujan.selo" target="_blank">https://www.facebook.com/rujan.selo</a>.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-18-25594094_1266106446822345_4561831064951274358_n.jpg10-godišnji Nicolas iz Guatamale hodočastio u Međugorje: 'Postim srijedom i petkom'http://grude.com/clanak/?i=6301463014Grude.com - klik u svijetSat, 17 Mar 2018 18:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-17-gvatemala3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnoštvo hodočasnika svakodnevno sa svih strana hodočasti u Međugorje. Svatko sa svojoj životnom pričom, zahvalom i molitvom na usnama. <p>Novinari Radiopostaje &bdquo;Mir&ldquo; Međugorje imali su priliku razgovarati s desetogodi&scaron;njim Nicolasom Liarena iz Guatamale koji je u Međugorje do&scaron;ao s svojim roditeljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podijelio je svoje osobno iskustvo vjere. Za&scaron;to vi&scaron;e voli moliti nego igrati se, &scaron;to misli o Međugorju, o čemu najvi&scaron;e razmi&scaron;lja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Do&scaron;li smo u Međugorje kao i toliki prije nas, jer nas je Gospa pozvala.Ovo je za nas prekrasno iskustvo. Biti u ovoj Svetoj Zemlji. Ja sam htio doći ovdje jer sam se htio obratiti. Htio sam biti bliže Isusu i Mariji. Volim &scaron;to sam ovdje jer sam ovih nekoliko dana proveo s Gospom. I bilo mi je divno popeti se na Brdo Ukazanja i moliti se. Htio sam se popeti bos kako bih i ja ne&scaron;to žrtvovao. I tako je bilo zabavno moliti i žrtvovati se. Umjesto da se igram ja radije molim. Volim moliti jer je to najbolje za moju du&scaron;u. Umjesto da se igram sretniji sam sa svojim nebeskim Ocem. Kada moliti osjećam da je cijelo Nebo sa mnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je u mom životu najvažnije je &scaron;to volim razmi&scaron;ljati o svom Isusu koji je podnio tolike žrtve za nas i ja Ga molitvom tje&scaron;im. Najvi&scaron;e volim kad se okupi cijela obitelj i svi zajedno molimo. Postim srijedom i petkom. I nastojim da žrtvujem one stvari koje najvi&scaron;e volim. Jer znam da se to Bogu sviđa. Zato vi&scaron;e volim provoditi s Njim nego u igri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Penjući se na Brdo Ukazanja osjećao sam da Gospa hoda sa mnom, a kada sam do&scaron;ao do vrha čekao me i Isus. Prikazao sam sve ljude koji grije&scaron;e. Gospa mi je izmolila poseban dar kako bih razumio ono &scaron;to mi Ona želi reći. I kako bih mogao ispuniti ono &scaron;to Ona traži, kako bih s drugima mogao spasiti svijet, kazao je na kraju snažnog svjedočanstava desetogodi&scaron;nji Nicolas Llarena iz Guatamale, pi&scaron;e <a href="http://medjugorje.hr/hr/multimedija/foto/foto/?galleryId=342" target="_blank">Medjugorje.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-17-gvatemala3.jpgSnažan vjetar u potpunosti uništio krov na stadionu GOŠK-a http://grude.com/clanak/?i=6300963009Grude.com - klik u svijetSat, 17 Mar 2018 16:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-17-krov-gosk-stadion-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čelništvo nogometnog kluba GOŠK iz Gabele subotnje jutro dočekalo je sa velikom glavoboljom.<p>&nbsp;Naime, snažan vjetar koji je pogodio područje općine Čapljina, posebice naselje Gabela, otpuhao je krov sa stadiona!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krovna konstrukcija u potpunosti je uni&scaron;tena, u &scaron;to smo se uvjerili prilikom posjete GO&Scaron;K-ovom stadionu. Vjetar je prvo savio konstrukciju koja je držala krov, nakon čega je otpuhao i same panele krova i razbacao ih po tribinama i pomoćnom stadionu, pi&scaron;e <a href="https://www.bljesak.info/vijesti/crna-kronika/snazan-vjetar-otpuhao-krov-na-stadionu-u-gabeli/230177" target="_blank">Bljesak.info.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;teta je ogromna, ali iz kluba ističu kako je sreća u nesreći to &scaron;to prilikom ovog nemilog događaja nije bilo nikoga u blizini, tako da nitko nije ozlijeđen, niti je napravljena &scaron;teta na drugim objektima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, GO&Scaron;K je proteklog ljeta natkrio 1.000 sjedećih mjesta na stadionu Perice Pavlovića, popularnoj Podavali, a kako stvari stoje, premijerliga&scaron; iz antičke Troje morat će ponovno ići u rekonstrukciju krova i dijela tribine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-17-krov-gosk-stadion-3.jpgObjavili novi cjenik: Evo koliko će sat parkiranja koštati u Makarskoj http://grude.com/clanak/?i=6299362993Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-makarska.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka je objavljena u posljednjem Glasniku Grada Makarske <p>Bez velike medijske pompe gradonačelnik Makarske Jure Brkan donio je odluku o novim cijenama parkiranja kojima će mnogi ostati neugodno iznenađeni, pi&scaron;e portal Megamedia, prenosi <a href="https://www.24sata.hr/news/objavili-novi-cjenik-parking-u-makarskoj-cak-20-kuna-po-satu-564945" target="_blank">24sata.hr.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e Megamedia, odluka je objavljena u posljednjem Glasniku Grada Makarske od 5.ožujka 2018. kojom usluge parkiranja poskupljuju i preko 300 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema novom cjeniku, sat parkiranja na Marineti i čitavoj prvoj zoni u razdoblju od 1.lipnja do 30. rujna ko&scaron;tat će 20 kuna, a vrijeme naplate je od 6 ujutro do ponoći. U drugoj zoni će sat parkiranja u tom periodu ko&scaron;tati 15, a u trećoj 10 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zimskom periodu, od 1. listopada do 31. svibnja, cijene sata parkiranja u prvoj, drugoj i trećoj zoni bit će 7, 5 i 3 kune.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na povla&scaron;tenu mjesečnu kartu u prvoj zoni od 260 kuna imat će pravo umirovljenici, ratni vojni invalidi i dragovoljni davatelji krvi, no svejedno neće smjeti parkirati svoja vozila u prvoj crvenoj zoni tijekom srpnja i kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privatni iznajmljivači će od sada plaćati mjesečnu kartu 1.500 kuna umjesto dosada&scaron;njih 450 kuna, &scaron;to, prema pisanju portala Megamedia predstavlja poskupljenje veće od 300 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova poskupljenja najvi&scaron;e će na svom džepu osjetiti upravo Makarani čija vozila ionako čine skoro 90 posto svih ukupno parkiranih vozila na Marineti i u ostatku prve zone, pi&scaron;e Megamedia.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-makarska.jpeg 'Ovo je pakao, sve je puno mrtvih golubova! Još ih razvlače i jedu mačke... Horor!'http://grude.com/clanak/?i=6299062990Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-29249267_2059563730928421_3886782597849677824_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Umiru u mukama! Ovo je pakao, grad je prepun mrtvih i polumrtvih golubova! Okolo ih još razvlače i jedu mačke, koje će se također otrovati! <p>Nakon vi&scaron;e desetaka dojava o sumnjivu bijelom prahu koji se u ponedjeljak pojavio na nekoliko lokacija u Osijeku, nakon &scaron;to se veterinari u vi&scaron;e gradskih ambulanata već danima bore za živote otrovanih pasa, građani Osijeka u petak prijepodne svjedočili su masovnom pomoru golubova, a snimke nesretnih životinja, koje ugibaju u agoniji, preplavile su dru&scaron;tvene mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je za<a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/video-sto-se-to-dogada-u-jednom-od-najvecih-hrvatskih-gradova-ovo-je-pakao-sve-je-puno-mrtvih-golubova-jos-ih-razvlace-i-jedu-macke-horor/7138020/" target="_blank"> Jutarnji list</a> u telefonskom razgovoru potvrdio Darijo Premec, glasnogovornik Policijske uprave osječko-baranjske, policijski službenici izi&scaron;li su na teren, ali novih saznanja o masovnim trovanjima životinja za sad, nažalost, jo&scaron; nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Umiru u mukama! Ovo je pakao, grad je prepun mrtvih i polumrtvih golubova! Okolo ih jo&scaron; razvlače i jedu mačke, koje će se također otrovati!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zasad pronađeni živi golubovi sa simptomima trovanja na Trgu Ante Starčevića i pred kinom odveženi su veterinaru i na skrbi su kod na&scaron;ih volontera. Situacija je alarmantna - objavili su na svom službenom Facebooku volonteri Azila Osijek. Dodaju i kako komunalna tvrtka Unikom d.o.o. uz pomoć policije cijeli dan skuplja otrov po čitavome gradu, uzorci se već analiziraju, mrtvi golubovi poslani su na obdukciju, a daljnje informacije jo&scaron; se čekaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima građana, ptice leže na podu, dezorijentirane su, krvare, tresu se, poku&scaron;avaju letjeti, ali ne mogu... Samo u naselju Vladimira Nazora najmanje je 15 uginulih... Jedna &scaron;okirana Osječanka objavila je kako mrtvi golubovi doslovce padaju s krovova - jedan je, naime, zavr&scaron;io i na njezinu ki&scaron;obranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo vi&scaron;e nije moj Osijek... Bezvla&scaron;će i toleriranje ovakvih nedjela od strane monstruma - sramota! I da nitko ni&scaron;ta ne zna i nije vidio? Pa zar nema u centru nadzornih kamera da se malo prevrte snimke? Uzalud nam svi zakoni kad se isti ne provode i nitko se nikad ne sankcionira... Sramim se gdje živim... Policijo, pokreni se! &Scaron;to se čeka, da se neki čovjek otruje? - samo su neki od komentara ogorčenih Osječana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-29249267_2059563730928421_3886782597849677824_n.jpgGradonačelnici iz Dalmatinske zagore uputili očajnički apel: 'Naša dolina suza izumire'http://grude.com/clanak/?i=6298662986Grude.com - klik u svijetFri, 16 Mar 2018 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-14e00072dc6e57aad9a5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskom saboru održan je sastanak, a potom i konferencija za medije na kojima su sudjelovali načelnici i gradonačelnici iz gradova i općina s područja Dalmatinske zagore. <p>Tema je bila osnivanje Savjeta za Dalmatinsku zagoru s ciljem zaustavljanja iseljavanja stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Na sastanku i konferenciji za medije sudjelovali su gradonačelnik Knina Marko Jelić, gradonačelnica Sinja Kristina Križanec, načelnik Zadvarja Ivan Krželj, zamjenik načelnika Podbablja Mate Matković, gradonačelnik Vrgorca i saborski zastupnik Ante Pranić, te saborski zastupnik Miro Bulj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Ante Pranić je podsjetio kako je na tom području 2011. živjelo 143 203 stanovnika, a u pet godina se broj stanovnika smanjio za 26 451. ''Ovo je vapaj prema Vladi RH da se zauzme za Dalmatinsku zagoru. Imamo sličan projekt za Slavoniju i Baranju i zalažemo se za isto to.<br />Ovom inicijativom obuhvaćeno je područje 36 gradova i općina, a očekujemo i dva župana. Mi se kao predstavnici jedinica lokalne samouprave borimo koliko možemo, ali to je nedovoljno kako bi se zaustavio trend iseljavanja."</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Miro Bulj je dodao kako ovo nije pitanje aktualne vlade nego svih pro&scaron;lih vlada koje su zaboravile ovaj kraj i budućih vlada koje će morati raditi na tome da se zaustavi iseljavanje.<br />''Ovo je krik naroda, ovo nije političko pitanje. Pozivam Vladu RH, sve nas koji možemo utjecati, župane, načelnike da učine sve &scaron;to je u njihovoj moći inače ćemo imati dvije trećine Hrvatske prazne," zaključio je Bulj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Gradonačelnik Knina Marko Jelić rekao je da kao gradonačelnik grada s područja Dalmatinske zagore moram istaknuti da se vidi enormna depopulacija područja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />''Radi se o odlasku 26 500 ljudi od 2016. godine. Knin je u posebno lo&scaron;oj situaciji, iz Knina je oti&scaron;lo 4000 ljudi. S odlaskom najpotentnijih ljudi ostali smo bez radne snage. Ako se ne&scaron;to ne učini u idućih godinu dana mi nećemo imati za koga ni s kim raditi. Mogu doći investitori, ali neće imati koga zaposliti. Nije riječ o pet minuta do 12 nego su doslovno sekunde u pitanju. Dalmatinska zagora se može sačuvati jedino ako njezini ljudi ostanu u njoj", zaključio je Jelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Gradonačelnica Sinja Kristina Križanac izrazila je veliku zabrinutost za cijelu Dalmatinsku zagoru. ''To je specifično područje koje treba pomoć Vlade. Treba nam biti cilj primjena Ustava koji je jasno definirao potrebu ravnomjernog razvoja," istaknula je Križanac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Načelnik Zadvarja Ivan Krželj pozdravio je inicijativu saborskih zastupnika koji su prepoznali gorući problem Dalmatinske zagore, a to je iseljavanje mladih i radno sposobnih ljudi.<br />''Nadam se da će se inicijativi priključiti i ostali gradonačelnici i načelnici s područja Dalmatinske zagore zajedno sa županima, te da ćemo pronaći modele koji će ljude, koji trenutno žive na ovom području, ponukati da ostanu na svojoj rodnoj zemlji", rekao je Krželj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Donačelnik Podbablja Mate Matković istaknuo je kako je demografska slika Imotske krajine porazna, te da nisu iskori&scaron;teni ljudski potencijali i prirodnim bogatstva tog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />''Na&scaron;a dolina suza izumire, a novoosnovani Savjet za Dalmatinsku zagoru će lokalnim samoupravama biti podr&scaron;ka i olak&scaron;at će administrativne probleme s kojima se suočavamo. Pozivam sve lokalne čelnike Imotskih općina da sudjeluju u osnivanju Savjeta kao budućeg temelja koji će bez obzira na stranačke boje držati zajednički interes - razvoj imotske krajine", kaže Matković, pi&scaron;e <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/536179/gradonacelnici-iz-dalmatinske-zagore-uputili-ocajnicki-apel-ovo-je-krik-naroda-ljudi-odlaze-nema-mladih-nema-radne-snage-nasa-dolina-suza-izumire" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-14e00072dc6e57aad9a5.jpegMalo dalmatinsko mjesto odlučilo 'pokazati zube' Irskoj i Njemačkoj: Ljudi, vratite se, svakome ćemo dati tisuću eura!http://grude.com/clanak/?i=6296262962Grude.com - klik u svijetThu, 15 Mar 2018 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-15-gradac3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru politike kojom se pokušava poboljšati loša demografska slika općine, gradački načelnik Matko Burić odlučio se na konkretne korake, usmjerene primarno prema mladima. <p>Naime, na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća naći će se i nacrt jedne zanimljive, na području Makarske rivijere, a vjerojatno i &scaron;ire, svakako inovativne odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o odluci o poticajima na području općine Gradac, kojom se želi potaknuti mlade koji su trbuhom za kruhom oti&scaron;li u inozemstvo da se vrate u rodni kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvih je na području najjužnije, a po pitanju iseljavanja moguće i najtužnije općine, puno - barem 30.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome računa vodi sam načelnik Burić, koji je rekao za Slobodnu Dalmaciju da imaju "interni" registar čije brojke nisu nimalo optimistične. Najvi&scaron;e je mladih oti&scaron;lo u Irsku, pa Njemačku, a odluka kojom ih želi potaknuti da se, pogotovo ako su na nekakvoj "vagi", vrate doma, predstavlja konkretnu pomoć. To je 7500 kuna u obliku jednokratne naknade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki povratnik kojega povuče nostalgija te sreću odluči potražiti na području gradačke općine pola iznosa dobit će nakon zaključenja ugovora s Općinom, a drugu polovicu tek nakon &scaron;to godinu dana i provede na području Gradca. Pod inozemstvom se, da ne bude zabune, ne misli na rad u susjednoj Bosni i Hercegovini, ili, recimo, u Sloveniji, pi&scaron;e&nbsp;<a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/535970/malo-dalmatinsko-mjesto-u-borbi-protiv-iseljavanja-mladih-odlucilo-pokazati-zube-irskoj-i-njemackoj-ljudi-vratite-se-svakome-cemo-dati-tisucu-eura" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U nacrtu odluke, naime, izričito stoji da se ne odnosi na zemlje biv&scaron;e SFRJ. Isto tako, tisuću eura neće dobiti student, bar ne prema ovom kriteriju, niti osoba starija od 40 godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-15-gradac3.jpgTlo u Kostajnici se ne smiruje, pod vodom još 42 kuće u Bihaćuhttp://grude.com/clanak/?i=6296162961Grude.com - klik u svijetThu, 15 Mar 2018 09:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-15-1cc7a3ef82f3bef3cedd.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je u Hrvatskoj Kostajnici u utorak uslijed klizanja tla potpuno ili djelomično uništeno 12 obiteljskih kuća, muke stanovnika se nastavljaju. <p>&nbsp;</p> <p>Na mjesto događaja upućeni su vatrogasci i policija iz Hrvatske Kostajnice te sisačka Hitna pomoć, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>. Državna uprava za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje (DUZS) ponovila je kako su vodostaji u Hrvatskoj Kostajnici dosegnuli izvanredno stanje obrane od poplava te se nalaze u vrhu vodnog vala. Slike koje stižu iz Hrvatske Kostajnice zastra&scaron;ujuće su - klizi&scaron;te je i dalje aktivno. Poplave pale u drugi plan - U ulici Stari put u Hrvatskoj Kostajnici je, najvjerojatnije zbog trenutačnih vremenskih neprilika, natopljenosti tla od topljenja snijega, do&scaron;lo do odrona zemlje s brda i klizi&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od odrona velike količine zemlje u potpunosti je za sada sru&scaron;eno sedam kuća, dok je jedna napukla i nagnula se. Tri kuće su bile nenaseljene, dok su iz drugih ukućani uspjeli navrijeme izići te nitko nije ozlijeđen. S obzirom na to da je klizi&scaron;te jo&scaron; uvijek aktivno, policijski službenici mjesto događaja do daljnjega osiguravaju radi za&scaron;tite ljudskih života i imovine - stoji u službenom priopćenju iz PU sisačko-moslavačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi stanovnici uni&scaron;tenih kuća privremeno su evakuirani, neki su se preselili kod rodbine, a petnaestak ih je smje&scaron;teno u kostajnički hotel Central. Svi su u stanju &scaron;oka jer su u samo nekoliko minuta izgubili životnu imovinu.<br />Tragedija klizanja terena u drugi je plan stavila opasnost od poplava. Ohrabrujuće je da se vodostaj Une nalazi u laganom opadanju, oko jedan centimetar na sat. Tako je u jučer u podne iznosio 451 centimetar, &scaron;to je &scaron;est centimetara manje nego protekle noći. Ipak, na snazi je izvanredno stanje obrane od poplava i sve se službe nalaze u stalnoj pripravnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ministarstva obrane izvijestili su da je u Sisačko-moslavačkoj županiji 90 pripadnika namjenski organiziranih snaga OS RH koji i dalje pružaju pomoć u obrani od poplava civilnom stanovni&scaron;tvu Letovanića i Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji, koji su ugroženi poplavama nastalim uslijed kopnjenja velikih količina snijega. U Letovaniću je 70 pripadnika OS RH, a 20 ih je angažirano na području Petrinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poplave i klizi&scaron;ta u BiH</strong><br />Poplave su napravila velike probleme i u BiH. Vodostaji gotovo svih rijeka u BiH su u blagom opadanju, posebno u USŽ-u gdje je stanje bilo najkritičnije zbog naglog otapanja snijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog oborinskih voda dolazi do plavljenja dvori&scaron;ta i ugrožavanja objekata, a kako je priopćeno iz Federalne uprave civilne za&scaron;tite, najveći problem predstavljaju neoči&scaron;ćeni kanali. Na području Bihaća poplavljena su 42 objekta, od čega 17 u Kulen Vakufu, 12 u Pokoju, a ostatak u naseljima Vedro Polje, Mali i Veliki Lug, Golubić i Čavkići. Zbog klizi&scaron;ta na dionici regionalne ceste Kulen Vakuf - Martin Brod promet se odvija jednim trakom, dok je na dionici Kulen Vakuf - Klisa potpuno u prekidu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosanskoj Krupi poplavljeno je nekoliko stambenih i pomoćnih objekata te lokalne ceste zbog izlijevanja rijeka Una i Kru&scaron;nica, dok je u Velikoj Kladu&scaron;i poplavljeno samo poljoprivredno zemlji&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Drvaru se izlila rijeka Unac te je poplavljena lokalna cesta prema selima Bastasi i Mokrinoge, a u selu Bastasi su poplavljeni podrumi &scaron;est kuća. Una u Kostajnici i Sava u Bosanskoj Dubici su u stagnaciji iznad kote izvanredne obrane od poplave, dok je Sava u Gradi&scaron;ki iznad kote redovite obrane od poplava. Poplavljen je određeni broj kuća i zemlji&scaron;te, ali nema ugroženih ljudskih života. Međutim, postoji opasnost od klizi&scaron;ta na području Prijedora i Kostajnice. Kućanstva u sredi&scaron;tu Kostajnice obranjena su od vodene bujice. Najveći problem trenutačno su tri klizi&scaron;ta. U Ulici Mihajla Pupina o&scaron;tećena je cesta, kao i u selu Mrakodol. Drugo klizi&scaron;te u ovom selu je u blizini stambenog objekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Magistralna cesta Kozarska Dubica - Kostajnica jo&scaron; je neprohodna. U Kozarskoj Dubici zaplavljena su tri objekta, a zabilježena su klizi&scaron;ta. Rijeka Sana u Prijedoru u blagom je opadanju, ipak, jo&scaron; je vi&scaron;e od 80 objekata zaplavljeno. Iz 10 poplavljenih kućanstava voda se povlači, ali ne i problemi. Dok se Sana smiruje, klizi&scaron;ta u Prijedoru stvaraju probleme. Klizi&scaron;ta u Jelovcu i Bukovoj Kosi ugrozila su dva kućanstva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-15-1cc7a3ef82f3bef3cedd.pngUdruženje poslodavaca: Nedopustvo je da ministri, zastupnici i delegati primaju plaću za neradhttp://grude.com/clanak/?i=6295162951Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-imag3079.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni odbor Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine ocijenio je neprihvatljivim nefunkcioniranje i nerad Vlade i Parlamenta FBiH. <p>&nbsp;</p> <p>U UO UPFBiH smatraju nedopustivim da, iako Vlada i Parlament FBiH nefunkcioniraju, ministri u Vladi i zastupnici i delegati u Parlamentu FBiH za svoj nerad uredno primaju plaće i sve druge prinadležnosti koje im pripadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju da je od početka 2018. godine održano 10 sjednica Vlade FBiH, od čega je &scaron;est bilo hitnih na kojima je obično razmatrana jedna ili dvije točke dnevnog reda, koje su se obično ticale financiranja ili položaja i prava državnih uposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednja sjednica Vlade FBiH održana je 22. veljače, prije vi&scaron;e od 20 dana, dok je posljednja redovna sjednica Vlade FBiH održana prije vi&scaron;e od mjesec i pol dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH posljednju, vanrednu sjednicu, održao je 24. siječnja ove godine. Od tada, do danas, nema ni naznake kada bi se ponovo mogao sastati Predstavnički dom Parlamenta FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom naroda FBiH održao je dvije vanredne sjednice u ovoj godini. Od odluka koje pamtimo sa ovih sjednica, zastupnici i delegati Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH, bez problema su postigli dogovor i usaglasili se oko budžeta FBiH, čime su, ponajprije, sebi osigurali redovne isplate plaća, pau&scaron;ala, dnevnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni da je izborna godina i da je predizborna kampanja davno počela, u UO UPFBiH upozoravaju da život i privreda ne mogu i ne smiju čekati da prođu listopadski izbori kako bi se izvr&scaron;na i zakonodavna vlast u Federaciji BiH profunkcionirale i počele raditi u interesu građana i kompanija, u interesu onih koji ih biraju i plaćaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedopustivo je da članovi Vlade i Parlamenta FBiH sebi dopu&scaron;taj luksuz da ne rade u situaciji kada imamo niz konkretnih problema koje treba rije&scaron;iti i reformskih zakona koje treba usvojiti, kako bi FBiH krenula naprijed.<br />Podsjećamo da godinama čekamo konačno usvajanje seta reforskih zakona iz oblasti poreza, kojima bi se smanjila opterećenja na rad, suzbila siva ekonomija i omogućilo otvaranje novih radnih mjesta. To je zahtjev poslodavaca, uposlenika, ali i Reformske agende koju su isti ovi članovi Vlade i Parlamenta FBiH usvojili na početku svoga mandata kao program rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UO UPFBiH poziva političke stranke koje čine vladajuću koaliciju u Federaciji BiH da se dogovore, pronađu kompromis i omoguće neometano funkcioniranje Vlade i Parlamenta FBiH do kraja mandata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UO UPFBiH, također, poziva članove Vlade i Parlamenta FBiH da prestanu koristiti političke nesuglasice kao opravdanje za nerad i da do kraja svoga mandata časno i po&scaron;teno ispunjavaju obaveze koje su preuzeli prihvaćajući mandate u izvr&scaron;noj i zakonodavnoj vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto ministra, zastupnika i delegata uz prava podrazumijeva i obaveze, a prva od tih obaveza je &ndash; rad, poručuju iz UO UPFBiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-imag3079.jpgPreminuo general Petar Stipetićhttp://grude.com/clanak/?i=6294862948Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-9c43ce9ca0e3dc6d6c28ce7aa96ee2a1_xl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, stožerni general Petar Stipetić preminuo je danas u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p><br />Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. u Ogulinu, gdje je pohađao osnovnu &scaron;kolu i gimnaziju. Zavr&scaron;io je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. general Stipetić prelazi u Hrvatsku vojsku, gdje je obna&scaron;ao najvi&scaron;e zapovjedne dužnosti: zamjenik načelnika Zapovjedni&scaron;tva Zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedni&scaron;tva slavonskog boji&scaron;ta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb. Bio je i zapovjednik Hrvatskog vojnog učili&scaron;ta te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2000. do 2002., a s te dužnosti umirovljen je u činu stožernog generala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za aktivno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos u stvaranju Hrvatske vojske dobio je brojna odličja: Spomenicu Domovinskog rata, Red Nikole &Scaron;ubića Zrinskog, Red bana Josipa Jelačića, Red hrvatskog pletera, Red kneza Domagoja s ogrlicom i Velered kralja Petra Kre&scaron;imira IV. s lentom i Danicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, dobio je medalje Oluja i Bljesak te pohvalu i nagradu ministra obrane i načelnika Glavnog stožera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Oluji general Stipetić bio je istaknuti zapovjednik sektora Sjever, pod čijim vodstvom su oslobođeni Glina i Petrinja.</p> <p><br />Izvor: HRT</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-9c43ce9ca0e3dc6d6c28ce7aa96ee2a1_xl.jpgHajka u Posušju: Sudjelovalo preko 600 lovacahttp://grude.com/clanak/?i=6294762947Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 13:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-lovci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalno poslje lova nastavljeno je druženje uz lovački ručak, bogatu tombolu i glazbu uživo.<p>U nedjelju 11.03.2018. u organizaciji lovačkog dru&scaron;ta "Radovanj" Posu&scaron;je i lovačkog dru&scaron;tva "Jarebinjak" Rakitno održana je povijesna hajka na divljač/ &scaron;tetočine u kojoj je sudjelovalo preko 600 lovaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lov je protekao u najboljem redu, a odstreljeno je dvadeset lisica i dvije kune.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicionalno poslije lova nastavljeno je druženje uz lovački ručak, bogatu tombolu i glazbu uživo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e fotografija možete pogledati <a href="http://www.radioposusje.ba/content/posu%C5%A1jepreko-600-lovaca-na-ovogodi%C5%A1njoj-hajci" target="_blank">OVDJE</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-lovci.jpgDva slučaja u Mostaru: Djeca od dvije i osam godina oboljela od ospicahttp://grude.com/clanak/?i=6294262942Grude.com - klik u svijetWed, 14 Mar 2018 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-14-foto15945.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Alajbegović je rekao kako oboljelo dijete koje ima dvije godine nikako nije cijepljeno, a dijete od osam godina je djelomično cijepljeno. <p>''U Mostaru su dvije osobe od početka godine oboljele od ospica. Radi se o djeci od dvije i osam godina'', rekao je za <a href="https://www.bljesak.info/lifestyle/zdravlje/zdravstvo-ospice-sanja/229887" target="_blank">Bljesak.info</a> &scaron;ef Epidemiolo&scaron;ke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a dr. Erdin Alajbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alajbegović je rekao kako oboljelo dijete koje ima dvije godine nikako nije cijepljeno, a dijete od osam godina je djelomično cijepljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dijete od osam godina je primilo prvu dozu cjepiva, drugu je preskočilo. S obzirom na slabi postignuti imunitet do&scaron;lo je do razvitka bolesti. Drugo dijete nije nikako cijepljeno i samim tim do&scaron;lo je do pojave bolesti'', objasnio je Alajbegović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alajbegović je rekao kako slučajevi nisu međusobno povezani i kako djeca nisu dolazila u kontakt jedno s drugim. Stručnjaci pojavu ospica pripisuju padu procijepljenosti, koja je prema riječima liječnika, u HNŽ-u pala ispod 70 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Situacija procijepljenosti na području HNŽ-a je alarmantna, budući je ona u obveznom programu cijepljenja pala ispod 70 posto'', rekao je nedavno predsjednik Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Mehmed Haznadar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Stručnog savjetodavnog tijela Federalnog ministarstva zdravstva za prevenciju zaraznih bolesti u FBiH dr. Jurica Arapović kazao je kako Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC), kao i federalne i županijske javno zdravstvene institucije smatraju kako postoji vrlo visoka vjerojatnost od epidemije zaraznih bolesti u sredinama gdje je procijepljenost manja od 90 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Svjesni smo kako je epidemija ospica prisutna u Srbiji, svjesni smo da postoji rizik da epidemija zahvati i južni dio BiH. Epidemija nema granica, virusne bolesti nemaju teritorijalni vid zaustavljanja kada se pro&scaron;ire, a na ovakvo imunolo&scaron;ko stanje na&scaron;eg stanovni&scaron;tva, prijeti ogromna epidemija, i po svoj prilici to nas može skoro zadesiti'', kazao je dr. Arapović nedavno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH nema epidemije, te se radi o slučajevima koji nisu povezani. Nermin Avdić, specijalist epidemiologije, te &scaron;ef službe za epidemiologiju ZZJZ HNŽ je nedavno na press konferenciji u Mostaru također rekao kako epidemija ospica prijeti zbog male pokriveno&scaron;ću cijepljenjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pokrivenost MMR je pala u nas na oko 60 posto na, to je veoma malo. Moramo imati 95 posto pokrivenosti da bi bili sigurni da nam neće doći do epidemije ospica'', rekao je Avdić i apelirao na roditelje da cijepe djecu dok bolest ne dođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, u cijeloj BiH od početka godine ukupno je zabilježeno devet slučajeva ospica, od čega sedam u Federaciji, a dva u Republici Srpskoj. Virusna bolest koja se vrlo lako &scaron;iri Ospice su akutna virusna bolest koja se vrlo lako &scaron;iri. Komplikacije uključuju proljev, zapaljenje uha, zapaljenje pluća, upalu mozga i smrt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko, bez obzira na dob, tko nije prebolio ospice ili nije cijepljen, može oboljeti. Većina slučajeva se pojavljuje kod djece pred&scaron;kolske dobi i mladih koji nisu cijepljeni protiv ospica, navedeno je na stranici Zavoda za javno zdrastvo FBiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ospice uzrokuju visoku temperaturu, ka&scaron;alj, curenje iz nosa, suzne oči i crveni osip koji se sa lica &scaron;iri na cijelo tijelo. Simptomi mogu trajati jedan do dva tjedna. Ospice se prenose zrakom kapljicama iz nosa, grla i usta zaražene osobe koja ka&scaron;lje, ki&scaron;e ili pri govoru. Cijepljenjem svih osoba koje nisu preboljele ospice, odnosno nisu primile dvije doze cjepiva protiv ospica. Osobito je važno da djeca prime dvije doze MMR prije polaska u &scaron;kolu (do 14 godine ih treba nadoknaditi).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-14-foto15945.jpgMUP ZHŽ-a objavio detalje: Tri policajca skočila za ženom u rijeku Lišticuhttp://grude.com/clanak/?i=6292662926Grude.com - klik u svijetTue, 13 Mar 2018 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-izvlacenje-tijela-listica-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznat je identitet žene koja je spašena u utorak oko 13.30 sati nakon što je skočila u rijeku Lišticu u Širokom Brijegu.<p>Policijski službenik PU &Scaron;iroki Brijeg primjetio je da se neposredno uz rub rijeke Li&scaron;tice u centru grada kreće ženska osoba koja je skočila u rijeku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah je o događaju putem radio veze izvjestio dežurnog službenika PU &Scaron;iroki Brijeg te je brzom reakcijom policijskih službenika B.M., M.B .i I.&Scaron;. koji su si&scaron;li ispod zgrade PU &Scaron;iroki Brijeg i uskočil u rijeku na lokalitetu "Bent" te unesrećenu M.K. (44) iz Čitluka spasili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žena je bila pri svijesti te je vozilom Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja &Scaron;iroki Brijeg prevezena u SKB Mostar, priopćila je policija ZHŽ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-izvlacenje-tijela-listica-2.jpgŠiroki Brijeg: Spašena žena koja je skočila u rijeku http://grude.com/clanak/?i=6292262922Grude.com - klik u svijetTue, 13 Mar 2018 14:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-izvlacenje-tijela-listica-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ženska osoba spašena je nakon što je skočila u rijeku Lišticu u središtu Širokog Brijega u utorak oko 13.15 sati. <p>&nbsp;</p> <p>Iz vode je izvučena na lokalitetu Bent gdje se spaja rijeka Lističa i Ugrovača, potvrđeno je za <a href="https://www.bljesak.info/vijesti/crna-kronika/siroki-brijeg-spasena-zena-koja-je-skocila-u-rijeku/229790" target="_blank">Bljesak.info</a> iz MUP ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;''Policijski službenik uočio je žensku osobu kako &scaron;eta obalom rijeke Li&scaron;tice, a nakon čega joj se obratio ista je skočila u rijeku. Sto metara nizvodno brzom reakcijom je spa&scaron;ena i izvučena iz rijeke. Ženska osoba je bila pri svjesti te je vozilom Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja &Scaron;iroki Brijeg prevezena u SKB Mostar&rdquo;, izjavio je za Bljesak.info glasnogovornik MUP- ŽZH Dražan Bo&scaron;njak.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-izvlacenje-tijela-listica-1.jpgBRAVO HERCEGOVINO Prikupljen novac za liječenje Ivice Šimovićahttp://grude.com/clanak/?i=6290662906Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-ivica-simovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak, 12. ožujka, prikupljena su sredstva potrebna za troškove liječenja i smještaja u Grčkoj.<p>&nbsp;</p> <p>Čapljinci i cijela Hercegovia ali ogromnim djelom i na&scaron;a Dijaspora su jo&scaron; jednom pokazali veliko srce kada je u pitanju pomoć jednih drugima, posebice u te&scaron;kim trenucima!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, proteklih dana cijela hercegovačka regija digla se na noge kako bi se skupila sredstva potrebna za liječenje Ivice &Scaron;imovića, u akciji koju je pokrenuo Crveni križ općine Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je potvrđeno od članova Ivicine obitelji, u ponedjeljak, 12. ožujka, prikupljena su sredstva potrebna za tro&scaron;kove liječenja i smje&scaron;taja u Grčkoj. Ivica bi do kraja tjedna trebao otputovati na operaciju, o čemu ćemo blagovremeno obavijestiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Ivica je rođen 1987. godine u Čapljini, a prije mjesec dana dijagnosticiran mu je TUMOR CEREBRI HEMIPARESIS lat. DEX.+ Za žurni operativni zahvat u Grčkoj CYBER KNIFE metodom potrebita su novčana sredstva u iznosu od 35.000 &euro;. Zbog kratkog vremenskog roka i tek odobrenog termina zahvata u Grčkoj, bilo je jako malo vremena za prikupljanje novčanih sredstava, ali Čapljinci su, zajedno sa cijelom BIH, uspjeli prikupiti sredstva potrebna za liječenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Žiro račun za pomoć i dalje ostaje otvoren, a za sve one koji i dalje žele pomoći Ivici mogu to učiniti na sljedeći način: na ime MARIJA &Scaron;IMOVIĆ &ndash; Čapljina Unicredit banka d.d , tekući rn. br. 3381102572462424 Za uplate iz inozemstva IBAN: BA39 3381 1028 7246 3733 SWIFT: UNCRBA 22</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-ivica-simovic.jpgZbogom pljuvanju po ulici: Makarska odlučila stati na kraj vandalizmu i uvela novčane kazne za nekulturnehttp://grude.com/clanak/?i=6289262892Grude.com - klik u svijetMon, 12 Mar 2018 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-12-makarska-glazba-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Makarani i svi oni koji svrate u Makarsku će za, primjerice, pjuvanje po ulici ili za crtanje grafita po zidovima, morati izdvojiti pozamašnu svotu novaca. <p>Nime, Makarska je odlučila stati na kraj vandalizmu takve vrste pa je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća donesena nova odluka o komunalnom redu koja sadržava niz pravila i zabrana s novčanim kaznama u slučaju prekr&scaron;aja, javlja Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1000 kuna može kazniti fizička osoba ako pi&scaron;e grafite, kupa se u fontanama ili ako iz njih uzima kovanice, odnosno ako ne očisti iza svog psa, uni&scaron;tava ploče i znakove, baca otpad izvan kanti, obavlja nuždu i pljuje na javnim povr&scaron;inama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Apsolutno su u pravu oni koji su donijeli takvu odluku, kazna je primjerena, a ako ti se ba&scaron; pljuje, ponesi maramicu pa pljuni u nju", rekao je Tonči Pivac za&nbsp;</span><a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/535399/kaznjavanje-pljuvanja-na-ulici-je-odlicna-ideja-ali-zalosno-je-da-tu-mjeru-uopce-moramo-uvoditi" target="_blank"><span>Slobodnu Dalmaciju</span></a><span>. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Po njemu, treba zabraniti ne samo pljuvanje, nego i pu&scaron;enje, a posebice bacanje čikova po cesti.&nbsp;Tonči Andrija&scaron;ević&nbsp;ide jo&scaron; i dalje pa predlaže kažnjavanje i psovanja u javnosti. Potez gradskih vlasti podržava i Ružica Čović i dodaje:&nbsp;</span></p> <p><br /><span>"Najprije, ružno je to vidjeti. Imala sam par slučajeva da prolazim kraj čovjeka, a on pljune i sad ja ne znam je li on pljunuo jer sam ja nai&scaron;la ili je to bilo tek tako".</span></p> <p><br /><br /><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-12-makarska-glazba-1.jpg'Nikada nismo pronašli šest turista koji su nestali na Biokovu'http://grude.com/clanak/?i=6287262872Grude.com - klik u svijetSun, 11 Mar 2018 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-11-018_hgss.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planine ne treba izbjegavati. Ni zimi ni ljeti. Uvijek imaju svoje draži. Samo, treba poštovati prirodu, ići kada vremenske prilike to dopuštaju, prilagoditi im se, ponijeti prikladnu obuću i odjeću, obvezno uzeti i mobitel i nikako ne ići sam.<p>&nbsp;</p> <p>Dobro je i obavijestiti obitelj o svom smjeru kretanja. Treba računati i na iznenadnu promjenu vremena, imati za&scaron;titu od ki&scaron;e i vjetra i rezervnu odjeću. Treba se držati<strong> markiranih putova</strong> i staza i ponijeti dovoljno vode. Zimi treba biti osobito oprezan zbog ranog mraka i pozorno pratiti vremensku prognozu, ali ne treba se pla&scaron;iti i sjediti kod kuće &ndash; kažu nam to u dahu <strong>Tonći Lalić i Stipe Bu&scaron;elić</strong>, pročelnik i tajnik<strong> HGSS-ove</strong> stanice Makarska, kojima<strong> Biokovo</strong>, koje je surovo jednako koliko i privlačno, zadaje posla i zimi i ljeti. Ljeti traže turiste koji se izgube u planini, zimi domaće ljude, najče&scaron;će dementne starije osobe koje zalutaju i kolege planinare koje iznenade vremenske neprilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opreza nikad dosta, a zimi pogotovo, pa za izlete treba birati one planine i brda koje smo upoznali u ljetnim uvjetima, dok u vi&scaron;a brda treba ne treba ići bez iskusnih planinara. I ono najvažnije, ističu na&scaron;i sugovornici, u nevolji trebate zatražiti pomoć, <strong>zovite 112</strong>! &ndash; Ja sam dvaput stradao u planini. Prvo, kao mali, sa &scaron;kolom smo i&scaron;li na Biokovo na izlet. Trčao sam, pao i razbio glavu. Uz pomoć &scaron;kolskih kolega sam se spasio. Drugi put smo kolega iz Gorske <strong>Boro Turina</strong> i ja ostali s njegovom obitelji u jednoj maloj kućici u Biokovu <strong>zameteni u snijegu</strong>. Na sigurnom, ali u planini si u pogibli jer ne može&scaron; nikamo. Zvali smo kolege da nas spase. Kad si u takvoj situaciji, zovi pomoć, glupo je poginuti! &ndash; priča Tonći Lalić, iskusni planinar i gorski spasitelj, koji priznaje kako su lo&scaron;e procijenili vrijeme, napadalo je snijega, do&scaron;la je noć, krenula <strong>mećava... </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;to onda, zvati HGSS, kolege i prijatelje. Nisu nam se rugali, znaju oni &scaron;to je Biokovo &ndash; kaže Lalić. Zimi su akcije rjeđe, manje je ljudi i na rivijeri i na planini, ali posla za HGSS ima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ndash; Ljudi željni snijega upute se na Biokovo u neopremljenom vozilu bez zimskih guma i lanaca i, kad zapadnu snijeg, tko će ih drugi spasiti nego <strong>Gorska služba spa&scaron;avanja</strong>. Iako nitko nije ozlijeđen, ljudi su u stupici zbog leda, &scaron;to<strong> nije bezopasno j</strong>er može doći do težih posljedica. Kada god smo iza&scaron;li na teren, mogu reći da smo u 100 posto situacija problem rije&scaron;ili &ndash; kaže Stipe Bu&scaron;elić. Također, nikada im nijedan unesrećeni, kada su ga prona&scaron;li živog, nije preminuo tijekom transporta, zbog čega su u makarskoj stanici, koja broji oko <strong>35 članova</strong> HGSS-a vrlo ponosni. Posljednja akcija bila im je nedavno, na TV oda&scaron;iljaču smje&scaron;tenom na najvi&scaron;em vrhu Biokova, <strong>Svetom Juri</strong> na 1762 metra nadmorske visine. Oda&scaron;iljač Biokovo najvi&scaron;a je točka na kojoj ljudi u Hrvatskoj rade. Tehničarima je do&scaron;lo vrijeme za smjenu i trebalo je jednu ekipu odvesti na oda&scaron;iljač, a drugu spustiti u Makarsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Stroj za či&scaron;ćenje snijega vozio je ispred nas, mi smo u dva terenca i&scaron;li za njima. Vozili smo četvero ljudi gore. Od ulazne rampe do vrha Bikova su <strong>23 kilometra</strong>, a pje&scaron;ačimo zadnja dva-tri kilometra, &scaron;to je dobro jer znalo se nekad pje&scaron;ačiti iz Makarske skroz do Svetog Jure. I eto, prvo smo vozili za strojem, slabo je napredovao i ostavili smo vozila. Stavili smo krplje na noge. Nas nekoliko iz Gorske krenuli smo ispred televizijskih tehničara i ugazili im stazu <strong>kroz snijeg</strong>. Doveli smo ih gore, a smjenu koja ide kući spustili smo niz konope od njihova objekta do na&scaron;eg vozila. Toga dana iz Makarske smo krenuli oko 10 sati, a s Biokova smo se vratili oko sedam uvečer &ndash; kazuje Bu&scaron;elić. Jo&scaron; pamte zimu 2012. godine kada je snijeg napadao u golemim količinama, bili su sedam dana po Zagori, u <strong>Vrgorcu i Imotskom.</strong></p> <p><br /> <br /> &ndash; Sedam dana, svaki dan, cijeli dan. Spavali smo gdje smo stigli, u autima, gdje smo se zatekli. Tada je bilo jako bitno obići sve stare ljude po selima. Neki su bili bez ogrjeva, neki <strong>bez hrane</strong>, mnogi bez lijekova. Tro&scaron;ili smo svoj novac da bismo kupili jaja, lijekove, kruh. Bilo je<strong> stra&scaron;nih situacij</strong>a, to su ljudi čija su djeca daleko i ovise o pomoći drugih. Bilo nam je jako drago &scaron;to možemo pomoći jer, kad ti čovjek ponudi ono malo &scaron;to ima... &ndash; prisjeća se Lalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipe priča kako je bilo neugodnih situacija te zime. &ndash; Kao dio sustava<strong> civilne za&scaron;tite</strong>, članovi Gorske službe su odrađivali najteže zadatke. Donosili smo lijekove bolesnima, dječje potrep&scaron;tine, probijali se tamo kamo nitko drugi nije mogao. Imali smo stožere u Imotskom i Vrgorcu, mijenjali smo ljude koji su<strong> padali od umora</strong>. I onda u svemu tome, bilo je svakakvih prohtjeva. Čak je bilo ljudi koji su nas zvali da im kupimo cigarete &ndash; priča Bu&scaron;elić. Nije uvijek lako, na terenu i kad je najhladnije i kada je najtoplije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ljeti ti je druga pjesma. Akcije potrage znaju trajati danima po nesnosnoj vrućini. Pro&scaron;log ljeta bio je pakao. Četiri dana smo po suncu tražili Poljakinju koja je poginula. Vrućina,<strong> 50 stupnjeva</strong> na Biokovu. Boli me glava, ne mogu disati, vadim pumpicu, mislim da je zato &scaron;to imam astmu, ali gledam kolega Ante s Brača pada dok hoda, a pas dahće i dahće, a ne može <strong>uhvatiti zrak</strong>. Sunce prži u stijene, sa svih strana peče, pije&scaron; vode non-stop, mokar si i žedan stalno ti srce lupa u sljepoočnicama... Pro&scaron;li smo pokraj nje na udaljenosti od 20 metara i nismo je vidjeli, poslije ju je prona&scaron;ao pas. I kad smo je <strong>nakon četiri dana</strong> konačno na&scaron;li, jo&scaron; je nismo ni donijeli, kolega zove, nestao jedan momak iz BiH. Nitko nije oti&scaron;ao kući. Odmah smo se ukrcali u <strong>helikopter</strong> i natrag na Biokovo, samo na drugu stranu. I opet smo tražili. To je fizički naporno, a momka nikada nismo na&scaron;li &ndash; kaže Lalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o Igoru Davidoviću (29) iz Tuzle koji je <strong>nestao u kolovozu</strong> pro&scaron;le godine za uspona na Biokovo iznad Podace. U planinu je oti&scaron;ao sam i nikad se nije vratio. Ukupno<strong>, &scaron;estorica mu&scaron;karaca </strong>koja su nestala u biokovskim vrletima nikada nisu pronađena. To su Česi <strong>Jiři Gajda, </strong>nestao u rujnu 2010. i <strong>Miroslav Novotny</strong>, nestao u srpnju 1998. Iste godine oko Božića nestao je na Biokovu <strong>Želidrag Ostojić</strong> (64) iz Tučepa. Nikad nije pronađen, kao ni<strong> Idriz Idrizović</strong>, Zagrepčanin koji je u rujnu 1984. na Biokovu krenuo s grupom planinara, ali odvojio se od njih i nestao. Svaki se trag izgubio i jo&scaron; jednom Zagrepčaninu, <strong>Maksimilijanu Mandlu</strong>, koji je nestao jako davno, sredinom pro&scaron;log stoljeća. Prije mjesec dana, 17. veljače u podnožju Biokova, u blizini Velikog brda pronađeno je tijelo Poljaka <strong>Mareka Wozniaka</strong> (32). Nestao je jo&scaron; 2014., službeno jo&scaron; nije potvrđen identitet kostura koji su planinari prona&scaron;li, ali sudeći po osobnim stvarima i odjeći, poprilično je izvjesno kako se radi upravo o njemu. Wozniak je iz Krvavice krenuo na Biokovo u tenisicama i s tri litre vode. Oti&scaron;ao je sam i nije se vratio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ljudi na Biokovu ostanu <strong>bez vod</strong>e, počnu halucinirati i jedini im je cilj spustiti se, a to vam je tolika visinska razlika, i do 1500 metara, pa je spustiti se sigurno, bez adekvatne opreme i vje&scaron;tina, nemoguća misija. Dobro je kad ljudi pozovu pomoć. Onda im kažemo stojte na mjestu i čekajte da vas pronađemo i spasimo, ali ako čovjek forsira da će se sam uspjeti izvući, dan prolazi, on luta, hvata ga panika, krivo stane, padne... Onda tražimo iglu u plastu sijena iako imamo i <strong>dronove,</strong> pse, termovizijske kamere... &ndash; ističe Bu&scaron;elić, a Lalić dodaje kako je puno lak&scaron;e pronaći živog čovjeka koji je u nevolji nego kada traže tijelo poginulog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; On viče ili ma&scaron;e, želi da ga vidimo. Najče&scaron;će se dere ko lud, a tako i treba. Nije uvijek lako locirati čovjeka koji negdje <strong>zapne. </strong>Biokovo je opasno i zato &scaron;to, kad neko viče, stvara se stra&scaron;na jeka i ne zna&scaron; odakle glas dolazi, s koje je strane. Spa&scaron;avali smo jednom jednog Čeha, a ja dobro govorim i če&scaron;ki i slovački, i Vinko Prizmić, &scaron;ef koji je bio u helikopteru, tražio je da ga zovem pa da njih navodim jer ne znaju gdje je. Gorivo im se bližilo kraju. Ja pitam Čeha gdje vidi helikopter: iznad sebe, lijevo ili desno, a on samo ponavlja: &ldquo;Voda, voda, voda...&rdquo;. Bio je lud od žeđi. Morao sam biti malo bezobrazan. Rekao sam mu: &ldquo;Slu&scaron;aj, ako mi ne kaže&scaron; gdje vidi&scaron; helikopter, umrijet će&scaron; i nećemo te nikad naći!&rdquo; <strong>Upla&scaron;io se</strong> i rekao da ga vidi iznad sebe. Rekao sam mu: &ldquo;Skidaj majicu i ma&scaron;i.&rdquo; Na&scaron;li su ga, spasili i dovezli ga u Ba&scaron;ko Polje &ndash; priča Lalić, ali tu priči nije kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Piloti mokri, goriva vi&scaron;e nema, a Čeh kaže: &ldquo;Ima jo&scaron; jedan gore na Biokovu.&rdquo; Mi gledamo u pilota, a pilot kaže <strong>nema goriva.</strong> Tko će sada pje&scaron;ke?! Pilot je onda rekao da ipak idemo, a taj drugi momak je bio vrlo blizu mjesta gdje smo na&scaron;li ovog prvog. Prijatelji su. Oti&scaron;li su gore, svaki je imao po jednu bočicu vode i skoro su <strong>dehidrirali </strong>&ndash; zavr&scaron;ava storiju Bu&scaron;elić i napominje kako ljeti na Biokovo treba ponijeti najmanje tri litre vode. Tonći se rado sjeća Slovaka Josifa Broza koji ga je potražio na radnom mjestu, u Turističkoj zajednici, da mu zahvali &scaron;to ga je ljeto prije<strong> spasio. </strong>Donio je slovačke novine u kojima je objavljen njegov intervju &ldquo;Život mi je spasila hrvatska gorska služba&rdquo;.</p> <p><br /> <br /> &ndash; Te smo noći svi bili na stijeni, ki&scaron;a je padala, gromovi su tukli oko nas. Josef nas je pitao hoće li umrijeti. Spustio ga je dolje pokojni <strong>Jo&scaron;ko Božić</strong>, Stipin sin &ndash; prisjećaju se na&scaron;i sugovornici. U pamćenje im se urezalo i kada su prljavi i umorni, njih 43-oje nakon akcije do&scaron;li u jedan hotelski restoran u Ba&scaron;koj Vodi na doručak i, kada su u&scaron;li u dvoranu,<strong> 300 </strong>se ljudi diglo na noge i stalo aplaudirati. Mnogi zahvalni spa&scaron;eni ljudi nude novac spasiocima. Amerikanci ne mogu vjerovati da se takvo ne&scaron;to ne plaća i čude se za&scaron;to država to ne naplaćuje jer imaju osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pajdo, kolika ti je plaća? Ti si lud ako ovo radi&scaron; bez 20.000 kuna &ndash; rekao mi jedan čovjek dok sam ga spu&scaron;tao s Biokova. Mi smo zadnji koji ne&scaron;to rade u Hrvatskoj za opće dru&scaron;tveno dobro na visoko <strong>profesionalnoj razini, </strong>a potpuno besplatno &ndash; kaže Lalić i priznaje da često nije lako. &ndash; Sto puta kažem: &ldquo;&Scaron;to mi ovo triba?&rdquo; i žugam kad me dignu iz kreveta u dva sata ujutro dok svi spavaju, jo&scaron; vi&scaron;e kada se gladan dižem od punog stola u tri sata popodne, a vani je 40 stupnjeva, jer mi je zvonio mobitel i moram u akciju. <strong>Svjetsko prvenstvo u nogometu</strong>, igra Hrvatska, naravno, mi svi u akciji. &Scaron;to ću, žugam i idem. Bilo nas je 26 i spasili smo čovjeka. A žena? Za sva&scaron;ta grinta, ali za akciju nikad riječ nije rekla. Kaže &ndash; &ldquo;pazi se&rdquo; i ulijeva mi fri&scaron;ku vodu &ndash; priča Lalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bilo te&scaron;ko ili lako, mi idemo. Pazite da se ne izgubite ili ne ozlijedite na Bikovu, ali ako vam se to dogodi, zovite, spasit ćemo vas! &ndash; zaključuje Bu&scaron;elić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-11-018_hgss.jpegOltar u utrobi zemlje: Na misi u 'Bukovičkoj katedrali' se blagoslivljaju automobili brojnih gastarbajtera http://grude.com/clanak/?i=6287162871Grude.com - klik u svijetSun, 11 Mar 2018 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-11-9ba0aed2fb86463cb63b9d7da02cfa92_m.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uslijed otapanja snijega i obilnih kiša proteklih dana "provrela" je voda iz špilje u Bukovici kod Tomislavgrada, poznata u narodu kao "Bukovička katedrala". <p>Radi se o djelu prirode u kojemu su se u vrijeme osmanske vladavine služile svete mise, budući da su prave crkve bile poru&scaron;ene, a &scaron;pilja je pružala za&scaron;titu od ki&scaron;e i sunca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojevrsni oltar isječen u kamenom zidu &scaron;pilje bio je sačuvan do poslijeratnog vremena pod kamenim svodom te građevine, a ulaz u &scaron;pilju toliko je prostran da se u tom neobičnom graditeljskom dijelu prirode nalaze i mala jezerca hladne vode do kojih se može doći jedino puzajući, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bukovička katedrala" dugo je služila kao bogomolja i u njoj su podijeljeni sveti sakramenti tisućama osoba, sve dok u blizini nije izgrađena prava zidana župna crkva. U novije vrijeme iz istog posvećenog tla izrasla je jedna od najljep&scaron;ih novosagrađenih crkava, ne samo u Tomislavgradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dvadesetak godina tada&scaron;nji župnik fra Marko Jurič obnovio je praksu bogoslužja u "Bukovičkoj katedrali" u spomen na tradiciju i stradalnike tog kraja. Svake godine u mjesecu kolovozu u &scaron;pilji se služi sveta misa kojoj nazoče brojni Duvnjaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je i to &scaron;to se na toj misi blagoslivljaju automobili brojnih "gastarbajtera" po kojima je Tomislavgrad poznat, a koji ljetne mjesece provode u rodnom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pro&scaron;losti su mje&scaron;tani vodotok iz &scaron;pilje koristili za pokretanje tri vodenice, koje su radile punom parom posebice u vrijeme otapanja snijega i intenzivnih padalina kada bi snažna struja potekla iz utrobe zemlje, kao &scaron;to je to slučaj ovih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije nekoliko godina mje&scaron;tani i tada&scaron;nji župnik fra Jozo Rado&scaron; na temelju jedne od tri vodenice rekonstruirali su i podigli novu vodenicu u istovjetnom obliku sa svim svojim sadržajima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-11-9ba0aed2fb86463cb63b9d7da02cfa92_m.jpgPokrenut humanitarni telefon za Ivicu Šimovićhttp://grude.com/clanak/?i=6285862858Grude.com - klik u svijetSat, 10 Mar 2018 13:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-10-ivica-simovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pozivom na broj 092-890-814 možete donirati dvije KM i pomoći teško bolesnom Ivici Šimoviću. <p>Čapljincu Ivici &Scaron;imoviću prije mjesec dana dijagnosticiran je TUMOR CEREBRI HEMIPARESIS lat. DEX (Tumor na mozgu).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom toga Crveni križ općine Čapljina pokrenuo je Humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za operaciju Ivice &Scaron;imovića, koji bi u Grčku bi trebao putovati u srijedu, 14. ožujka 2018. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crveni križ općine Čapljina obraća se svim ljudima dobre volje s molbom da pokažu svoju humanost te svojim prilogom pomognu da Ivica prebrodi ovo te&scaron;ko stanje i da se vrati radnim obavezama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donacije se mogu uplatiti na ime</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>MARIJA &Scaron;IMOVIĆ &ndash; Čapljina Unicredit banka d.d , tekući rn. br. 3381102572462424</p> <p>Za uplate iz inozemstva</p> <p>IBAN: BA39 3381 1028 7246 3733</p> <p>SWIFT: UNCRBA 22</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim uplata putem žiroračuna, ostale uplate možete izvr&scaron;iti u uredu Crvenog križa općina Čapljina, a svoju donaciju možete ostaviti u postavljene kutije u svim ugostiteljskim objektima u Čapljini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog kratkog vremenskog roka za prikupljanje novčanih sredstava, ured Crvenog križa općine Čapljina, u subotu i nedjelju 10. i 11. ožujka biti će otvoren od 10:00 do 13:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve informacije možete se javiti na broj telefona Crvenog križa: 036/ 808 &ndash; 265 ili na brojeve telefona: Hrvoje 063/ 453 &ndash; 372 ; Ivan 063/ 448 &ndash; 273 : Tomislav 063/ 298 &ndash; 577.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-10-ivica-simovic.jpgMeđugorje: Navršavaju se 84 godine od izgradnje zavjetnoga križahttp://grude.com/clanak/?i=6285562855Grude.com - klik u svijetSat, 10 Mar 2018 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-10-kriz.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč velikoj neimaštini, tu ideju prihvatio je tadašnji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan te su njegovi župljani 21. siječnja 1934. godine odlučili i započeli te za rekordna 52 dana na vrhu brda Šipovac (danas Križevac) iznad Međugorja uspjeli sagraditi zavjetni armirano-betonski križ visok 8,56 metara, a širok 3,5 metara.<p>U petak, 16. ožujka ove godine, navr&scaron;it će se 84 godine od zavr&scaron;etka izgradnje zavjetnog križa i slavlja prve svete mise na Križevcu iznad Međugorja, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/navrsavaju-se-84-godine-od-izgradnje-zavjetnoga-kriza-1231604" target="_blank">Večernji list. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu te obljetnice tog će se dana u međugorskoj župnoj crkvu svetoga Jakova slaviti sveta misa na kojoj će se župljani Međugorja, hodočasnici i međugorski svećenici prisjetiti svih graditelja križa na Križevcu i moliti za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prije tri godine, prilikom obilježavanja jubilarne, osamdesete godi&scaron;njice Križevca u Međugorju održana je i svečana akademija na kojoj je prikazan i dokumentarni film o gradnji križa na Križevcu. Ideja za izgradnju križa stigla je iz Vatikana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, papa Pio XI. imao je želju da se u prigodi 1900. obljetnice smrti Kristove izgrade križevi na uzvisinama po čitavom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč velikoj neima&scaron;tini, tu ideju prihvatio je tada&scaron;nji međugorski župnik fra Bernardin Smoljan te su njegovi župljani 21. siječnja 1934. godine odlučili i započeli te za rekordna 52 dana na vrhu brda &Scaron;ipovac (danas Križevac) iznad Međugorja uspjeli sagraditi zavjetni armirano-betonski križ visok 8,56 metara, a &scaron;irok 3,5 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovo križi&scaron;te ugradili su relikvije Isusova križa dobivene za tu prigodu iz Rima, a u podnožju križa upisali riječi: &ldquo;Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godi&scaron;njice Muke Isusove&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Preimenovan u Križevac </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba posebno istaknuti kako je to bila doista velika žrtva župljana Međugorja jer su sav materijal za gradnju armirano-betonskog križa (&scaron;ljunak, cement, željezo, vodu i potrebnu opremu) danima morali nositi na svojim leđima uz strmi hercegovački kamenjar do vrha &Scaron;ipovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva sveta misa kod križa na Križevcu slavljena je 16. ožujka 1934. godine, a slavio ju je župnik fra Bernadin Smoljan koji je tom prigodom i blagoslovio zavjetni križ te, uz burno odobravanje vjerničkoga puka, promijenio ime brda &Scaron;ipovac u Križevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Blagdan Uzvi&scaron;enja sv. Križa </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu 1935. godine biskup fra Alojzije Mi&scaron;ić odredio je da se blagdan Uzvi&scaron;enja svetoga Križa u Međugorju slavi u prvu nedjelju poslije blagdana Male Gospe i da se tada na Križevcu slavi pučka misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada se do križa na Križevcu uspinju brojni župljani i vjernici okolnih sela, a svakoga petka popodne uz Križevac se obavlja pobožnost križnoga puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernički se puk ispred tog zavjetnog križa okuplja u skru&scaron;enoj molitvi, donoseći u svojim srcima zahvale Gospodinu i međugorskoj Kraljici Mira za njihovu neizmjernu očinsku i majčinsku ljubav te blizinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba reći kako je Križevac sve do Gospinih ukazanja bio blagdan za župljane i vjernike iz okolnih mjesta, a od 1981. to je blagdan za hodočasnike iz cijelog svijeta. Posebno otkako je u svojoj poruci od 30. kolovoza 1984. godine Gospa Kraljica Mira rekla:'' I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od tada su se i deseci milijuna domaćih i inozemnih hodočasnika u sabranoj molitvi ljutim kamenjarom popeli na Križevac s nakanom da molitvom pred križem u duhu susretnu Isusa u Njegovoj muci i otkriju Njegovu neizmjernu milost i ljubav.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-10-kriz.jpegOdlukom općinskih vijećnika Livno postalo gradhttp://grude.com/clanak/?i=6284862848Grude.com - klik u svijetFri, 09 Mar 2018 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sjednici Općinskog vijeća Livno održanoj u petak usvojena je privremena statutarna odluka Grada Livna čime je sjedište HBŽ-a postalo gradom. <p>Za ovaj povijesni čin, svoj glas su dali vijećnici HDZ-a BiH, SDA te samostalni vijećnici Ante Drinjak i Ivana Barbarić. Protiv su bili vijećnici HDZ-a 1990, DF-a i Jakov Perković, dok je Toni Miloloža bio suzdržan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz livanjskog HDZ-a BiH rečeno je kako je do postignuća i usvajanje ove odluke, prethodno trebalo dobro osmisliti i odraditi pripremne radnje &scaron;to je i učinjeno od strane načelnika Općine Livno i u izglasavanju Zakona o gradu Livnu na razini Vlade FBiH, Zastupničkog parlamenta FBiH, Doma naroda FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dono&scaron;enjem ove odluke, neće odmah biti bolje i ne treba ovu odluku iskrivljavati i ismijavati. Treba je iskoristiti i smatrati je prilikom za napraviti ne&scaron;to. Ona nam otvara vrata da samostalno i lak&scaron;e dođemo do europskih fondova i stvaranja ugodnije perspektive za sve žitelje Livna, istaknuli su iz HDZ BiH, pi&scaron;e Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dono&scaron;enjem ovog privremenog statusa opisan je sav prelazni period do usvajanja statuta grada, rekao je Feni predsjednik Općinskog vijeća Livno Sead Hadžijahić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako SDA kao i njihov koalicijski partner HDZ BiH ima isti stav po pitanju usvajanja statuta i progla&scaron;enjem gradom, naglasiv&scaron;i kako Livno ovim statusom u budući dobiva lak&scaron;i pristup fondovima kojim će se dalje ulagati u grad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-livno.jpgHUMANITARNA AKCIJA: Sportski kolektivi igraju za Ivicu Šimovićahttp://grude.com/clanak/?i=6284362843Grude.com - klik u svijetFri, 09 Mar 2018 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-ivica-simovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi sportski kolektivi odazvali su se na humanitarnu akciju koju je pokrenuo Crveni križ općine Čapljina za prikupljanje novčanih sredstava za operaciju Ivice Šimovića. <p>Čapljinski sporta&scaron;i će za vikend igrati humanitarne utakmice stoga pozivamo sve ljude da se odazovu u &scaron;to većem broju i svojim prisustvom budu dodatni motiv za Ivično ozdravljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva humanitarna utakmica Rukometa&scaron;a Akademije održat će se u subotu, 10. ožujka s početkom u 18:30 sati u Gradskoj sportskoj dvorani gdje će biti postavljenje kutije za donacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nogometa&scaron;i GO&Scaron;K-a, podržavaju humanitarnu akciju za Ivicu, a na utakmici koja će se održati u nedjelju, 11. ožujka s početkom u 15:00 na stadionu Perica Pero Pavlović, bit će postavljene kutije za donacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći sportski kolektiv koji se odazvao ovoj akciji su ko&scaron;arka&scaron;i Čapljine. Na njihovoj utakmici u nedjelju, 11. ožujka s početkom u 18:00 sati, također će biti postavljene kutije za donacije sredstava na&scaron;em mladom sugrađaninu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za žurni operativni zahvat u Grčkoj, CYBER KNIFE metodom, potrebna su novčana sredstva u iznosu od 35.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog kratkog vremenskog roka, i tek odobrenog termina zahvata u Grčkoj, ostalo je jako malo vremena za prikupljanje novčanih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Donacije se mogu uplatiti na ime:</strong></p> <p>MARIJA &Scaron;IMOVIĆ &ndash; Čapljina</p> <p>Unicredit banka d.d , tekući rn. br. 3381102572462424</p> <p>Za uplate iz inozemstva</p> <p>IBAN: BA39 3381 1028 7246 3733<br />SWIFT: UNCRBA 22</p> <p>Pored toga uplate možete izvr&scaron;iti u uredu Crvenog križa u Čapljini, a kutije za donacije su postavljene u sljedećim kafićima u Čapljini:</p> <p>&bull; Caffe bar ''Azzurro''<br />&bull; Caffe bar ''Royal''</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, kutije za donacije bit će postavljene i na rukometnoj utakmici Prve lige FBiH koja će se igrati 10.ožujka s početkom u 18:30 u Gradskoj sportskoj dvorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve informacije možete se javiti na broj telefona Crvenog križa:036/ 808 &ndash; 265 ili na brojeve telefona: Hrvoje 063/ 453 &ndash; 372 ; Ivan 063/ 448 &ndash; 273 : Tomislav 063/ 298 &ndash; 577.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Prvi.tv</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-ivica-simovic.jpgDjelovanje Udbe danas: Destabilizirajte hrvatski sport, bh. Hrvate raselite, najtvrđi su orah...http://grude.com/clanak/?i=6283462834Grude.com - klik u svijetFri, 09 Mar 2018 00:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-udba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zloglasna "Uprava državne bezbednosti", koliko god je se neki trudili otjerati u ropotarnicu povijesti djeluje i danas, a pod nevidljivom krinkom jača je nego ikada.<p>&nbsp;</p> <p>Portal Grude.com razgovarao je sa zaposlenikom u sektoru sigurnosti u RH koji je detaljno analizirao djelovanje Udbe kroz parasustave danas. Tvrdi da razlike nema ni u RH ni u BiH. Udba&scaron;ke metode koriste se sustavno. - Da se razumijemo naziv Udba je ispao iz upotrebe, ali se koriste neki drugi nazivi pod kojima ova organizacija djeluje. Cilj je sru&scaron;iti najveće hrvatske svetinje, od crkve do sporta, s tim da su u tim strukturama njihovi ljudi itekako jaki. Cilj je ru&scaron;iti iznutra - govori nam. Kao primjer ističe reprezentaciju Hrvatske u nogometu. - Pogledajte &scaron;to posljednjih dana rade Luki Modriću. Organizatori destabilizacije hrvatskog naroda prepoznali su opasnost u mogućnosti da Hrvatska ode do kraja na Svjetskom prvenstvu. Kada jedna država ostvari jedan globalni sportski uspjeh to joj daje dugoročnu stabilnost. Važno je poljuljati te poluge. Organizatori takvog kaosa, financijski jaki jer imaju svoje strane sponzore, sve će učiniti da Hrvatska ne ostvari uspjeh. Preko sudova će masakrirati kapetana Modrića do onog trenutka dok ga potpuno ne obeshrabre da on odustane od projekta Hrvatske nogometne reprezentacije. U tome će pomoći i njihovi mediji, a u tome segmentu su posebno jaki - tvrdi nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban trn u oku su im Hrvati u BiH. - Narod prohrvatski koji njeguje europske civilizacijske vrijednosti, koji je okrenut iskonskom kr&scaron;ćanstvu. To njima ne treba. Svjesni su da su bh. Hrvati tvrd orah i da ih se mora bilo kako slomiti. Infiltriraju se u političke i crkvene redove i preko tih institucija izravno kreiraju kaos. Dugo godina se već to radi, ali narod je ostao dosljedan. No, svjesni su oni bili da to neće dugo biti tako. Stoga je razrađen plan za iseljavanjem Hrvata. Ponovno, preko svojih medija, osobito preko portala koje financiraju udruge čije je podrijetlo novca poznato, ali te&scaron;ko istražiti, mora se stvarati slika o blagodatima zapadnih zemalja, pričaju se antibiblijske priče gdje doslovno kuće, automobile i mobitele zapada predstavljaju kao raj. Sve o čemu pričam je projekt koji traje od kada su Hrvati postali slobodni. Svjesni su ti destabilizatori da su puno puta polomili zube na Hrvatima i sada ne žele ni&scaron;ta prepustiti slučaju, no kada se ovakve stvari znaju i narod će manje nasjedati na njihove podvale preko svojih kanala - tvrdi izvor iz sigurnosnog sektora RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-udba.jpgPomozimo Čapljincu u borbi za život http://grude.com/clanak/?i=6283362833Grude.com - klik u svijetThu, 08 Mar 2018 19:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-08-apel-za-pomoc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crveni križ općine Čapljina pokrenuo je Humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za operaciju Ivice Šimovića.<p>&nbsp;Ivica je rođen 1987. godine u Čapljini, a prije mjesec dana dijagnosticiran mu je TUMOR CEREBRI HEMIPARESIS lat. DEX.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za žurni operativni zahvat u Grčkoj CYBER KNIFE metodom potrebita su novčana sredstva u iznosu od 35.000 Eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog kratkog vremenskog roka, i tek odobrenog termina zahvata u Grčkoj, ostalo je jako malo vremena za prikupljanje novčanih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na&scaron; sugrađanin Ivica u Grčku bi trebao putovati u srijedu, 14. ožujka 2018. godine. Obraćamo Vam se sa molbom da pokažete svoju humanost i svojim prilogom pomognete Ivici da prebrodi ovo te&scaron;ko stanje i da se vrati radnim obavezama. Unaprijed hvala!'', navodi se u priopćenju Crvenog križa Čapljina, prenosi <a href="https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/pomozimo-capljincu-u-borbi-za-zivot/229365" target="_blank">Bljesak.info. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Donacije se mogu uplatiti:&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ime MARIJA &Scaron;IMOVIĆ &ndash; Čapljina</p> <p>Unicredit banka d.d , tekući rn. br. 3381102572462424</p> <p>Za uplate iz inozemstva</p> <p>IBAN: BA39 3381 1028 7246 3733</p> <p>SWIFT: UNCRBA 22</p> <p>Ured Crvenog križa.</p> <p>Caffe bar ''Azzurro''</p> <p>Caffe bar ''Royal''</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve informacije možete se javiti na broj telefona Crvenog križa: 036/ 808 &ndash; 265 ili na brojeve telefona: Hrvoje 063/ 453 &ndash; 372 ; Ivan 063/ 448 &ndash; 273 : Tomislav 063/ 298 &ndash; 577.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-08-apel-za-pomoc.jpg(FOTO) Do daljnjeg: Posebna regulacija prometa na semaforima u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=6282862828Grude.com - klik u svijetThu, 08 Mar 2018 13:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-08-img-1196.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od danas pa sve do daljnjeg počinje vrijediti posebna regulacija prometa na semaforima u Posušju. <p>Naime, započinje gradnja kružnog toka na Trgu Ivana Pavla II., odnosno na mjestu na kojem je promet trenutno reguliran semaforima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, ugovor između Općine Posu&scaron;je i poduzeća KTM Brina o izgradnji kružnog toka na Trgu Ivana Pavla II. potpisali su načelnik Branko Bago i vlasnik i direktor poduzeća KTM Brina Tomislav Marić početkom prosinca 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost ugovorenih radova je 96 658, 40 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-08-img-1196.jpgUdruga gospodarstvenika Posušje: Granični prijelaz Osoje se mora završiti u ovoj godinihttp://grude.com/clanak/?i=6281562815Grude.com - klik u svijetWed, 07 Mar 2018 21:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-07-ugp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu je održan radni sastanak članova Udruge gospodarstvenika Posušje (UGP) na čelu s predsjednikom Udruge Ivanom Pavkovićem i predsjednikom Upravnog odbora Damirom Vicanom i Općinskog načelnika Branke Bage, predsjednika OV Ivana Lončara i voditelja određenih općinskih službi. <p>Na sastanku se razgovaralo o vi&scaron;e važnih tema iz područja gospodarstva s ciljem stvaranja povoljnijih uvjeta poslovanja u općini Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prva tema razgovora je bila rekonstrukcija-izgradnja graničnog prijelaza Osoje i to je, zajednički je zaključak načelnika i gospodarstvenika, u ovom trenutku, najvažnije pitanje, kako za gospodarstvo Posu&scaron;ja tako i za sve stanovnike općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već pet godina gospodarstvenici okupljeni u posu&scaron;ku udrugu i načelnik Bago, &scaron;to samostalno, &scaron;to zajednički, čine sve zakonski dopu&scaron;tene radnje da se sredstva za izgradnju graničnog prijelaza, s vi&scaron;e prometnih trakova u oba smjera, s pratećim objektima, osiguraju u državnom proračunu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, do toga nije do&scaron;lo, pa tako ta sredstva nisu planirana ni u proračunu za 2018. godinu, iako su odgovorni i ovla&scaron;teni za osiguranje navedenih sredstava to vi&scaron;e puta obećavali. Nažalost, tako je bilo i pro&scaron;lih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga gospodarstvenika Posu&scaron;je i Općinski načelnik, sa suradnicma, će uskoro organizirati jedan sastanak u Posu&scaron;ju na koji će biti pozvani svi relevantni predstavnici institucija na razini države, federacije i županije samo s jednom točkom dnevnog reda: Rje&scaron;avanje graničnog prijelza Osoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako i nakon toga očekivani rezultati izostanu, poduzet ćemo neke druge mjere i aktivnosti na koje ćemo pozvati sve Posu&scaron;anke i Posu&scaron;ane, jedinstveni je zaključak svih nazočnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku sastanka razgovaralo se o prijedlozima gospodarstevnika da se Odluka o porezu na tvrtku izmjeni, tako da određene djelatnosti, a posebice gospodarstvenici u prvih nekoliko godina poslovanja, dobiju određene poticaje i tako im se smanji naknada za porez na tvrtku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon vi&scaron;e različitih prijedloga zaključeno je da će stručne službe općinskog načelnika uraditi nacrt nove odluke i nakon toga pozvati predstavnike UGP-a na dogovor oko ovog pitanja. Isto tako, zaključeno je da valja naći neki način poticajnih mjera kod plaćanja poreza na tvrtku, ali pri tome voditi računa da se prihodi općinskog proračuna značajno ne umanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rasprava po prijedlogu UGP-a da se izjednače uvjeti kupnje građevinskog zemlji&scaron;ta izvan poslovnih zona s uvjetima kupnje u poslovnim zonama, zavr&scaron;ila je zaključkom da se smanjenjem naknada kod ishođenja građevinske dozvole urade određeni poticaji za sve investitore na području općine Posu&scaron;je. Ovaj prijedlog predstavnika općine gospodarstvenici su ocijenili kao dobar i prihvatili odazvati se na ponovni razgovor nakon &scaron;to općinske službe urade određeni nacrt ovih izmjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog UGP-a da se postavljanje naziva, reklamnih natpisa i ploča na privatnim objektima, do određene povr&scaron;ine, izuzmu od obveze ishođenja lokacijske dozvole, prihvaćen je i po tom pitanju uradit će se određen izmjene Odluke o komunalnom redu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadovoljstvo nam je, ispred UGP-a, istaknuti obostrano razumijevanje i konstruktivnu raspravu koja je vođena po svim temama razgovora na ovom sastanku. Ovo je dobar primjer i dokaz da se do rezultata može doći samo razgovorom, međusobnim uvažavnjem, direktnim i otvorenim razgovorom o svim pitanjima, pa tako i o onima o kojima imamo potpuno različito mi&scaron;ljenje, jer različito mi&scaron;ljenje ne znači biti &bdquo;protiv&ldquo; nekoga ili nečega, priopćeno je iz Udruge.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-07-ugp.jpgNatječaji u BiH: Jedini kandidat s doktoratom - posljednji na listihttp://grude.com/clanak/?i=6280062800Grude.com - klik u svijetWed, 07 Mar 2018 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-07-almir-badnjevic-doktorat-natjecaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da u Bosni i Hercegovini ni najveće akademske titule i međunarodne reference ne koriste mnogo ukoliko nemate “partijske knjižice” svjedoči i posljednji slučaj s Univerziteta u Bihaću.<p>&nbsp;Iako je na natječaju bio jedini kandidat s doktorskom disertacijom, Almir Badnjević zavr&scaron;io je kao najlo&scaron;ije ocijenjeni kandidat, jer je, prema njegovim riječima, jedini kriterij za izbor bila stranačka podobnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju 2017. godine raspisan je natječaj za izbor članova Upravnoga odbora Univerziteta u Bihaću. Na natječaj se prijavilo osam kandidata, od kojih je samo jedan imao akademsku titulu doktora znanosti. Upravo je taj kandidat, prema nejasnim kriterijima Povjerenstva za izbor i imenovanje Upravnoga odbora Univerziteta, ocijenjen kao najlo&scaron;iji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o Almiru Badnjeviću, jedinom doktoru znanosti iz oblasti biomedicinskoga inžinjeringa u Bosni i Hercegovini, pi&scaron;e <a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/jedini-kandidat-s-doktoratom-i-bogatim-referencama-najlosije-ocijenjen-na-konkursu-univerziteta-u-bihacu/180307007" target="_blank">Klix.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Badnjević je osnovnu &scaron;kolu pohađao u Bosanskoj krupi te je bio učenik generacije, dok je srednju Elektrotehničku &scaron;kolu 2005. godine zavr&scaron;io u Bihaću, također kao učenik generacije. Zvanje magistra elektrotehničkih znanosti stekao je 2010. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te kao jedan od najboljih studenata generacije postaje dobitnik Zlatnoga prstena Univerziteta u Sarajevu. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučili&scaron;ta u Zagrebu 2015. godine je stekao zvanje doktora znanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iste godine izabran je u zvanje docenta iz oblasti bioinžinjeringa, elektronike i automatike na univerzitetima u Sarajevu i Bihaću. Radi kao &scaron;ef Odsjeka za genetiku i bioinžinjering na Burch Univerzitetu u Sarajevu, docent je na Tehničkom fakultetu u Bihaću te stručnjak iz prakse na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2010. do 2013. godine pohađao je vi&scaron;e od 20 različitih specijalizacija iz oblasti medicinske elektronike, medicinskih uređaja i biomedicinskoga inžinjeringa &scaron;irom Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz bogato radno iskustvo, Badnjević je autor ili koautor vi&scaron;e od 60 znanstvenih članaka objavljenih u poglavljima knjiga, znanstvenim i profesionalnim publikacijama te međunarodnim konferencijama. Autor je jedinstvene knjige koju je publicirao najveći svjetski izdavač Springer pod nazivom: &ldquo;Inspection of Medical Devices&ldquo;, koja je univerzalni protokol za cijeli svijet o ovoj temi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2016. godine njegov CV je uvr&scaron;ten u američki Marquis Who&rsquo;s Who in the World, čime je postao jedan od tri posto najuspje&scaron;nijih ljudi na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ni&scaron;ta od navedenoga nije mu bilo od pretjerane koristi prilikom izbora za članove Upravnoga odbora Univerziteta u Bihaću. Za Klix.ba Badnjević je objasnio &scaron;to se to u proteklom periodu događalo kada je riječ o ovom natječaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na prijedlog nekoliko prijatelja, prije godinu i pol sam počeo raditi na Tehničkom fakultetu u Bihaću kao vanjski suradnik. U međuvremenu se okupila jedna grupa mlađih ljudi, među kojima sam bio i ja, koja se dobro uvezala i odlučila da zajedničkim snagama pomogne Univerzitetu u Bihaću. Organizirali smo nekoliko znanstvenih konferencija i uspjeli donijeti dva Erasmus projekta, govori Badnjević na početku razgovora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu je raspisan natječaj za Upravni odbor Univerziteta, a kolege su ga nagovarale da se prijavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na jednoj od tih konferencija pitao sam premijera županije, dekana, rektora i ostale je li u redu da se ja prijavim, jer nisam želio nikom smetati i kvariti bilo kakve odnose. Oni su mi rekli da imam njihovu punu podr&scaron;ku, da se trebam prijaviti i da im je drago &scaron;to sam uopće htio surađivati s bihaćkim univerzitetom. Nakon svega toga, isti ti ljudi formiraju povjerenstvo koje izvr&scaron;i ovakvo ocjenjivanje, obja&scaron;njava Badnjević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On ističe da se u natječaju kao kriterij tražilo visoko obrazovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu je stajalo da ako bude vi&scaron;e kandidata s, primjerice, doktoratom &ndash; gledat će se broj publikacija. Od svih prijavljenih kandidata samo sam ja imao doktorat. Na samom intervjuu, pak, izložio sam kompletan plan i program &scaron;to namjeravam raditi, a rekao sam im i da ću sav honorar preusmjeriti studentima kojima je potrebna financijska podr&scaron;ka. Ipak, na konačnoj listi sam ocijenjen kao najslabiji kandidat, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je zbog očigledne nepravde odlučio javno reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne želim vi&scaron;e ni raditi kao suradnik na Tehničkom fakultetu u Bihaću te sam otkazao ugovor o radu s njima. Na kraju krajeva, tužit ću povjerenstvo koje je to uradilo, jer naprosto želim znati koji su to bili kriteriji za ocjenjivanje. Tijekom dana, čak me zvalo nekoliko kolega s Univerziteta u Sarajevu koji rade kao suradnici na Bihaćkom univerzitetu i također su mi rekli da će otkazati svoj angažman, kaže Badnjević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Badnjević smatra da se ovakvim primjerima &scaron;alje &ldquo;odlična&rdquo; poruka mladim ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada su me kolege nagovarale da se prijavim na natječaj govorili su mi da, ako se ja prijavim sa svojim referencama, nema &scaron;anse da će neka politika ne&scaron;to progurati. Zajedno s njima, želio sam pokazati mladim ljudima da, ako ima&scaron; reference, ni politika te ne može sputati i da kao takav mora&scaron; biti prihvaćen. Međutim, nakon ovakvih primjera, zaista čovjeku bude jasno za&scaron;to se pola Unsko-sanske županije iselilo, kaže za kraj Badnjević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor Univerziteta u Bihaću na pitanje koji su kriteriji Povjerenstva prilikom rangiranja kandidata za članove Upravnoga odbora i kako se dogodilo da kandidat koji jedini ima akademsku titulu doktora znanosti i dobre znanstvene reference bude posljednje plasiran, jo&scaron; uvijek nije dobiven, pi&scaron;e Klix.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-07-almir-badnjevic-doktorat-natjecaj.jpgAccuweather upozorava: BiH prijete nove poplavehttp://grude.com/clanak/?i=6279762797Grude.com - klik u svijetWed, 07 Mar 2018 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-07-ab.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Bosnu i Hercegovinu posljednjih dana veljače doslovno zatrpao snijeg, naglo povećanje temperatura proteklih dana kod stanovništva izaziva strah od poplava. <p>&nbsp;</p> <p>Svi jo&scaron; jasno pamte katastrofu iz 2014. godine, kada su se zbog naglog topljenja snijega rijeke izlile iz korita i poplavile gotovo cijelu zemlju, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A poplava bi u BiH moglo biti i ovog proljeća, barem tako najavljuju s poznate svjetske meteorolo&scaron;ke stanice AccuWeather. Oni za područje Balkana prognoziraju nestabilno vrijeme uz obilne padavine tijekom proljetnih mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Količina padavina, kako se navodi, iznosit će između 50 do 100 litara po kvadratu, zbog čega su meteorolozi AccuWeathera upozorili i na mogućnost od poplava koje su moguće pogotovo kada se počne otapati snijeg na planinama. "Ova opasnost bit će veća ako se snijeg počne otapati istovremeno s olujama praćenim obilnim ki&scaron;ama", zaključuje AccuWeather.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Federalnoj upravi civilne za&scaron;tite (FUCZ) kažu da budno prate vremenske prilike, poučeni iskustvom iz svibnja 2014. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-07-ab.jpgMostar: Predavanja uglednih svjetskih fizičara s CERN-ahttp://grude.com/clanak/?i=6278162781Grude.com - klik u svijetTue, 06 Mar 2018 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-fpmoz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru održati će se predavanja uglednih svjetskih fizičara s CERN-a u srijedu 7. ožujka, s početkom u 12:00h, dvorana 1-2. <p>12:00 - 13:00 prof. dr.sc. Ivica Puljak: &bdquo;Otkriće Higgsovog bozona i mjerenje njegovih svojstava&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrićem Higgsovog bozona 2012. eksperimentalno je potvrđeno postajanje Higgsovog polja koje je odgovorno za mase elementarnih čestica. Ovo otkriće je globalni znanstveni pothvat tisuća znanstvenika i inženjera koji je započeo 90-tih godina a u kojem su i znanstvenici iz Hrvatske dali svoj doprinos. Standardni model je teorija o fizikalnim procesima na najfundamentalnijoj skali koja je u cijelosti eksperimentalno potvrđena ali nije kompletan teorija jer ne uključuje gravitaciju i opisuje samo 5 % ukupnog sastava svemira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>13:00 - 14:00 prof. dr.sc. Nikola Godinović: &bdquo; Glasnici najsilovitijih procesa u svemiru, gravitacijski valovi i gama zrake&ldquo;</p> <p>Gravitacijski valovi i gama zrake glasnici su najsilovitijih procesa u Svemiru koji se odvijaju na energijama koje je nemoguće postići u laboratoriju. Gravitacijski valovi otkriveni su 2015. godine detektorom LIGO čime je započela astronomija gravitacijskih valova, nov način opažanja svemira koji omogućuje studiranje sudara crnih rupa, neutronskih zvijezda, opažanja procesa u dalekoj pro&scaron;losti svemira gotovo na samom početku Velikog praska. Detekcija gama, najenergetskijeg dijela spektra elektromagnetskog zračenja iz svemira, omogućuje nam da dobijemo &rdquo;sliku&rdquo; najsilovitijih procesa u svemiru koji se odvijaju u blizini crnih rupa i neutronskih zvijezda. Znanstvenici iz Hrvatske članovi su MAGIC kolaboracije koja upravlja dvama najosjetljivijim teleskopima kozmičkih gama zraka i sudjeluju u izgradnji budućeg CTA opservatorija od stotinjak teleskopa. Gravitacijski valovi i gama zrake omogućuju nam da vidimo najenergetskiji skeleton svemira, priopćeno je iz&nbsp;Studentskog Zbora FPMOZ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-fpmoz.jpgBlagi potres u 12:35 pogodio Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=6275162751Grude.com - klik u svijetSun, 04 Mar 2018 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-04-potres_seizmograf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potresi na koje smo navikli posljednjih mjeseci nastavljaju pogađati ovo područje.<p>&nbsp;</p> <p>Seizmografi su i danas zabilježili blaži potres u 12:35, a trenutno nema podataka o jačini potresa i lokaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mje&scaron;tani strahuju od najavljenih ki&scaron;a kroz mjesec ožujak, &scaron;to bi moglo uzrokovati nove nepogode.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-04-potres_seizmograf.jpgPLANOVI ZA BLIDINJE: Konjske i biciklističke utrke, trgovine, policijska postaja...http://grude.com/clanak/?i=6274962749Grude.com - klik u svijetSun, 04 Mar 2018 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-04-blidinje-snijeg-tabla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Parka prirode "Blidinje" Zdravko Kutle u razgovoru za Fenu kazao je kako zimska sezona na Blidinju protječe dobro, no ističe kako su još veća očekivanja vezana za ljetno razdoblje s obzirom na veliki pomak u turističkoj ponudi.<p>&nbsp;Naveo je kako se u suradnji s međunarodnim organizacijama planiraju ljetne biciklističke i konjske utrke, zatim otvaranje info pulta u slamarici, kao i otvaranje trgovine s domaćim proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''U tijeku su pripreme da Blidinje budu ljetna destinacija koja će pružati i usluge zdravstvenog turizma. Namjeravamo napraviti antialergijski program za djecu koja pate od alergija'', istaknuo je Kutle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, vikendom se te&scaron;ko može naći slobodno mjesto u "Hajdučkim vrletima" na Blidinju, ako ga ranije niste rezervirali, &scaron;to je velika promjena u odnosu na prije, a tomu su doprinijele međunarodne organizacije brendiranjem Dinarida, pa tako i Blidinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje jesu li se rije&scaron;ili problemi financiranja Parka prirode "Blidinje", Kutle navodi kako taj problem i dalje postoji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osnivači Parka prirode Blidinje su tri županije, i to Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska, a mi od na&scaron;ih osnivača dobivamo vrlo malo novca. Od HNŽ-a dobijemo 4.600 maraka mjesečno, od ŽZH i HBŽ-a ni&scaron;ta'', kazao je Kutle, dodav&scaron;i kako su zbog toga primorani "krpati se" kroz projekte međunarodnih organizacija za razvoj Blidinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je veliki pomak napravljen po pitanju starih dugova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Od federalne vlade dobili smo 180.000 maraka za neplaćene doprinose, a ostale dugove smo rije&scaron;ili prodajom restorana. Jedino nam jo&scaron; ostaje neplaćena struja iz 2010. godine i jedna pozajmica od 250.000 maraka, koja je do&scaron;la preko Vrhovnog suda, i to nam je jo&scaron; kost u grlu'', pojasnio je Kutle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje je li Park prirode "Blidinje" ugrožen zbog slabog dotoka financijskih sredstava, Kulte navodi kako se radi na novom zakonu o Parku prirode Blidinje prema kojem bi vlasnici vikendica bili obvezni plaćati određeni mjesečni iznos čime bi se rije&scaron;io problem financiranja Parka prirode, či&scaron;ćenje snijega, vatrogasne za&scaron;tite i odvoza smeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kutle je ocijenio kako Park prirode "Blidinje" ima budućnost ako se usvoji spomenuti zakon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vezano za prometnu povezanost, Kutle je kazao kako će se u proljeće asfaltirati 1.200 metara od Tomislavgrada prema Blidinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Bio je dogovor da se napravi cesta i iz pravca Mostara, tako da mislim da makadama neće biti'', istaknuo je Kutle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao novitet na Blidinju Kutle je istaknuo trajnu policijsku postaju koja će se nalaziti u biv&scaron;oj kućici HVO-a, te da će se u postaji izmjenjivati policajci iz tri županije (Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Hercegovačko-neretvanske).</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Doći će do normalnog funkcioniranja reda i onda ne bi trebalo biti obijanja vikendica i krivolova. To je sve pomak prema onom da Blidinje postane sustav, a ne da ovisi od jednog čovjeka'', kazao je Kutle.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-04-blidinje-snijeg-tabla.jpgVIDEO Neobičan pogled na Ramsko jezero: I ovo je BiHhttp://grude.com/clanak/?i=6274862748Grude.com - klik u svijetSun, 04 Mar 2018 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-04-ramsko_jezero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ramsko jezero svrstava se u jedno od najljepših jezera u Europi, svojom čistoćom i ljepotom idealno je za izletnike, a u vruće ljetne dane i za kupanje. <p>Iako jo&scaron; nije postalo popularno turističko odredi&scaron;te, poznato je po ribolovnom turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebnu, nestvarnu ljepotu, Ramskom jezeru daju ostoci i poluotoci, među kojima je najpoznatiji poluostok &Scaron;ćit, gdje se nalazi Franjevački samostan Rama-&Scaron;ćit, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jezero i područje godi&scaron;nje posjeti od 10 do 15 tisuća posjetitelja, turista, ribolovaca, sporta&scaron;a. Prije dvije godine ovdje su na pripremama boravili veslači iz Australije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lijepo je Ramsko jezero, a posebno fascinantni prizori ovog bh. bisera zabilježeni su prije nekoliko dana - iz zraka. Iz neobičnog kuta, Ramsko je jo&scaron; ljep&scaron;e... Pogledajte video. I ovo je Bosna i Hercegovina!</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/mQvIMIG_UGA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-04-ramsko_jezero.jpgFOTO: Akcija HGSS-a Čitluk-Međugorje na Križevcuhttp://grude.com/clanak/?i=6273862738Grude.com - klik u svijetSat, 03 Mar 2018 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-03-28468128_1611391825605219_5730998120582410990_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici HGSS-a Čitluk-Međugorje danas su imali akciju spašavanja na Križevcu.<p>"Danas oko 13:15 sati zaprimili smo poziv da se na Križevcu, na 11. postaji nalazi državljanka BiH, A.G. (1941. godi&scaron;te) i zbog iscrpljenosti ne može nastaviti silazak sa svojom grupom u podnožje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah se okuplja tim od 9 članova na&scaron;e stanice i jednog člana HGSS stanica Ljubu&scaron;ki i kreće se na Križevac.</p> <p><br />Na&scaron; tim dolazi do 11. postaje gdje nalazi žensku osobu koja se tuži na iscrpljenost, jake bolove u trbuhu i nadražaje na povraćanje. Nakon izvr&scaron;enog pregleda i blage rehidracije, pristupa se transportu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unesrećena je oko 15:10 sati predana ekipi hitne pomoći Doma zdravlja Čitluk na daljnju obradu", priopćeno je iz HGSS-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-03-28468128_1611391825605219_5730998120582410990_n.jpgRalica napravila štetu: Oštetila auto, lampione ispred kuća, izrovala asfalt...http://grude.com/clanak/?i=6273362733Grude.com - klik u svijetSat, 03 Mar 2018 13:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-03-img-20180303-wa0002-778x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ralica zimske službe koja je još u četvrtak na večer čistila županijsku prometnicu od Golog brda preko Krstatica do Slivna, prema tvrdnjama tamošnjih mještana učinila je podosta štete. <p>Vjerojatno zbog neprilagođene brzine i nedovoljne vidljivosti, jer se snijeg i led čistio u večernjim satima, ralica je uni&scaron;tila nekolilo okućnica, lampione ispred kuća, o&scaron;tetila jedno auto, te na nekoliko mjesta izrovala asfalt, rekao je za <a href="https://radioimotski.hr/2018/03/03/ralica-napravila-stetu/" target="_blank">Radio Imotski</a> Nedjeljko Mrkonjić, predsjednik Mjesnog odbora Slivno, koji će i intervenirati kod Zimske službe kako bi se mje&scaron;tanima nadoknadila pričinjena &scaron;teta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-03-img-20180303-wa0002-778x445.jpg