Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Najljepša ljubavna priča Oluje: Ovom fotografijom završili smo rat, danas samo želimo mirhttp://grude.com/clanak/?i=216378216378Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-09-24-ira-marijan2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uglavnom su beznačajni u svojoj prolaznosti. No, dogodit će vam se jedan, dva ili nekoliko njih u životu jako važnih. <p>&nbsp;</p> <p>Zato ne podcjenjujte trenutak, jer od njega nastaje uspomena. A čovjek koji ima uspomene ne živi uzalud. Ovo je priča o uspomeni Ire i Marijana Horvata. Upravo navr&scaron;ava svoju 25. godinu. Trenutak koji ju je stvorio bio je tek ne&scaron;to brži od uzdaha i malo sporiji od treptaja oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oluja&rdquo; je u Sisku prestala 11. kolovo&scaron;kog dana. Mir su u vojnom konvoju u grad vraćali mladi umorni ljudi. U kamionu iza tri tenka sjedio je Marijan, tada 32-godi&scaron;njak, zapovjednik satnije u 2. bojni 2. gardijske brigade Gromovi. Kolona nije smjela stati, jer vojska nije smjela izlaziti iz vozila, tako je glasila zapovijed. Ljudi su im pljeskali, oni su njima mahali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira, tada 21-godi&scaron;njakinja, stajala je kraj sata u Rimskoj ulici, koju Si&scaron;čani zovu Prvom ulicom. Nije danima znala ni&scaron;ta o Marijanu, u pogledu kojim je tada prebirala po znanim i neznanim licima mije&scaron;ali su se strah i sreća, nada i nervoza. Nije ona zazvala njega niti je on povikao njezino ime, učinili su to umjesto njih pogledi koji su se sreli na pola puta. Ona je napravila tri, četiri koraka, a on se izvukao kroz otvoreni prozor &ldquo;stodesetke&rdquo;. Popela se na prste i objema rukama mu se bacila u zagrljaj. Svojom lijevom se vojnik pridržavao, a desnu joj je položio na vrat malo ispod njezina lijevog obraza...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom su beznačajni u svojoj prolaznosti. No, dogodit će vam se jedan, dva ili nekoliko njih u životu jako važnih. Zato ne podcjenjujte trenutak, jer od njega nastaje uspomena. A čovjek koji ima uspomene ne živi uzalud. Ovo je priča o uspomeni Ire i Marijana Horvata. Upravo navr&scaron;ava svoju 25. godinu. Trenutak koji ju je stvorio bio je tek ne&scaron;to brži od uzdaha i malo sporiji od treptaja oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oluja&rdquo; je u Sisku prestala 11. kolovo&scaron;kog dana. Mir su u vojnom konvoju u grad vraćali mladi umorni ljudi. U kamionu iza tri tenka sjedio je Marijan, tada 32-godi&scaron;njak, zapovjednik satnije u 2. bojni 2. gardijske brigade Gromovi. Kolona nije smjela stati, jer vojska nije smjela izlaziti iz vozila, tako je glasila zapovijed. Ljudi su im pljeskali, oni su njima mahali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira, tada 21-godi&scaron;njakinja, stajala je kraj sata u Rimskoj ulici, koju Si&scaron;čani zovu Prvom ulicom. Nije danima znala ni&scaron;ta o Marijanu, u pogledu kojim je tada prebirala po znanim i neznanim licima mije&scaron;ali su se strah i sreća, nada i nervoza. Nije ona zazvala njega niti je on povikao njezino ime, učinili su to umjesto njih pogledi koji su se sreli na pola puta. Ona je napravila tri, četiri koraka, a on se izvukao kroz otvoreni prozor &ldquo;stodesetke&rdquo;. Popela se na prste i objema rukama mu se bacila u zagrljaj. Svojom lijevom se vojnik pridržavao, a desnu joj je položio na vrat malo ispod njezina lijevog obraza...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lea Krivo&scaron;ić, tada&scaron;nja dopisnica Večernjeg lista, fotografirala je kolonu. Znala je da je uhvatila ženu duge plave kose kako daje poljubac &ldquo;Gromu&rdquo;, no, tek kasnije će, kaže nam, shvatiti, &scaron;to je zapravo napravila. A napravila je veliku stvar, ovjekovječila je trenutak koji će postati poseban ne samo za Marijana i Iru, nego i za čitav Sisak, u čijem je muzeju i danas izložena ta fotografija, ali i za Domovinski rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Poljubac Groma&rdquo; jednako se urezao u na&scaron;a sjećanja na Domovinski rat poput uplakane djevojčice u plavom kaputiću u vukovarskoj koloni iz razorenoga grada, ili crvenog Fiće koji nestaje pod gusjenicama tenka JNA u Osijeku, uzvika iznad &Scaron;ibenika &ldquo;Obadva, obadva oba su pala&rdquo; ili Banijskih ratnih praskozorja Gordana Lederera praćenih Dire Straitsovim &ldquo;Brothers In Arms&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I pomalo ironično. Sisačka vojničina, satnik kojega su zbog njegova po&scaron;tenja po&scaron;tovali vojnici i hrabrosti zbog koje su mu se divili sugrađani, čovjek koji je većinu svojih životnih problema u mladosti rije&scaron;io &scaron;akama, a i do danas mu je ostao ratni nadimak Zlikovac, dodu&scaron;e u jednoj finijoj varijanti - Zlikač, ostat će upamćen u povijesti Domovinskog rata po - poljupcu! Ne dokazuje li to snagu jednog jedinog toliko svakodnevnog životnog trenutka ovjekovječenog u fotografiji Lee Krivo&scaron;ić?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto strepnje i patnje koja je nevidljivi okvir svake ratne fotografije, Leina je, međutim, u djeliću sekunde u kojemu je za dvoje mladih ljudi stao čitav svijet, uprizorila olak&scaron;anje i nadu, ba&scaron; kao &scaron;to je to u američkom kolovozu 1945. godine na Times Squareu napravio reporter magazina Life Alfred Eisenstaedt, uhvativ&scaron;i poljubac mornara koji se vraća iz Drugog svjetskog rata i medicinske sestre koja ga dočekuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S jedne strane Rimske ulice je Kupa, a s druge je grad, nije se u 25 godina to moglo puno promijeniti. Ljudi s kojima smo se sreli jesu, ako ćemo zaključak donositi povr&scaron;no. U tijelu umirovljenog veterana jo&scaron; negdje čuči vojnik, eastwoodovski hladan i analitičkog pogleda. Ima suprugu Iru koja ga gleda jednakom toplinom poput njegove djevojke Ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu priču nikad ne bismo ispričali da smo je poku&scaron;ali dogovoriti s njim, odmah nam je to rekao, jer bismo &ldquo;ko&scaron;aricu&rdquo; dobili već u prvoj rečenici. Zato smo proračunato okrenuli broj gospođe Ire. Ni ona nam nije mogla jamčiti ni&scaron;ta, no čak i Marijan ima slabu točku. Zove se Tea, ima 24 godine i rodila se ni godinu nakon &scaron;to je nastala fotografija njezinih mame i tate. A Tea je rekla: Pa, za&scaron;to ne?! Od oca rijetko, gotovo nikad nije čula priče o ratu, a njihovu ratnu fotografiju prvi je put vidjela u 3. razredu osnovne &scaron;kole za posjeta muzeju. Zato je sada, kao i mi, pažljivo slu&scaron;ala &scaron;to nam govore njezini roditelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijan je živio u Pe&scaron;ćenici, mjestu u općini Lekenik, negdje na pola puta od Siska prema Velikoj Gorici. Čitav kraj gravitira Zagrebu pa ne čudi &scaron;to se Marijan odmah zaposlio kao mehaničar za popravak vlakova na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. U Zagrebu je izlazio i stvari su se odvijale tako da bi vjerojatno ostao živjeti ondje da okolnosti nisu krenule drugim smjerom. Uhvatio ga je rat. Vidjev&scaron;i specijalca na osiguranju u gradu, rekao je svojem prijatelju da će upravo to i on napraviti, postati specijalac. U Zagrebu ga nisu primili, nego su ga poslali u Sisak, prema mjestu prebivali&scaron;ta. S prvim danom 1991. godine postao je policajac, potom i specijalac, a onda se priključio Gromovima, gdje je ostao i nakon rata, sve do umirovljenja 2003. godine. Nije nam to rekao izrijekom, ali iz razgovora se lako može zaključiti da nikako ne može prežaliti smrt svojeg zapovjednika bojne Predraga Matanovića. Bili su suborci od prvog dana i na istoj liniji tijekom Oluje kad je Matanovića ranio snajper, a onda i smrtonosni geleri granate u petrinjskom predgrađu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira je iz Crnca kraj Siska, a 1991. godine jo&scaron; je bila učenica kemijske &scaron;kole. Odmah poslije srednje &scaron;kole, 1993. godine je dobila posao u laboratoriju Inine rafinerije, gdje radi i danas. Te su se godine, samo ne&scaron;to ranije, i upoznali, a prvi put su se ugledali - u podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sa mnom u postrojbi je bio Irin bratić Kvrga, a dovezao nas je do Irina brata, jer je on imao svakakvog naoružanja koje nam je tada dobro do&scaron;lo. U&scaron;li smo u taj njihov podrum koji je doslovno bio pretvoren u bunker. Pogledam u tom polumraku i na kraju vidim krevet i na njemu sjede dvije cure. Ira plava, a ova druga smeđa (Kristina, njihova dana&scaron;nja &scaron;ogorica). Iza njih na zidu je kao neki grafit pisalo velikim slovima Bijelo dugme. Imala je, ba&scaron; ono, dugu plavu kosu. Ba&scaron; sam si pomislio kako su obje lijepe - prisjeća se Marijan koji se zagledao u Iru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čudna su to, kaže, bila vremena, na terenu si, nekad nema&scaron; vode ni da se umije&scaron;, onda nakon nekoliko dana rovova i prljav&scaron;tine najednom se vrati&scaron; u civilizaciju. A tamo ga je dočekala slika djevojke koju nije mogao izbaciti iz glave iako u tom trenutku i u tom podrumu nisu prozborili ni riječi. No, i drugi njihov susret bio je daleko od romanse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Isti taj Kvrga mi je rekao da se javim u vojarnu, jer traže čistačicu. S tek zavr&scaron;enom &scaron;kolom i u ratu, činilo mi se da je u redu raditi bilo &scaron;to, a da se može po&scaron;teno zaraditi novac. Tako sam se javila. Međutim, igrom slučaja tada se na zaprimanju dokumenata na&scaron;ao Marijan. Prepoznali smo se iz podruma i tada se službeno upoznali. Obećao mi je da će on sve srediti s tim papirima i da ću dobiti posao. Kasnije sam doznala da se doista potrudio - da ne dobijem posao i da ne radim tamo gdje ima puno dečki - smije se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je planula ljubav, kako bi se reklo, tada su prohodali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom su beznačajni u svojoj prolaznosti. No, dogodit će vam se jedan, dva ili nekoliko njih u životu jako važnih. Zato ne podcjenjujte trenutak, jer od njega nastaje uspomena. A čovjek koji ima uspomene ne živi uzalud. Ovo je priča o uspomeni Ire i Marijana Horvata. Upravo navr&scaron;ava svoju 25. godinu. Trenutak koji ju je stvorio bio je tek ne&scaron;to brži od uzdaha i malo sporiji od treptaja oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oluja&rdquo; je u Sisku prestala 11. kolovo&scaron;kog dana. Mir su u vojnom konvoju u grad vraćali mladi umorni ljudi. U kamionu iza tri tenka sjedio je Marijan, tada 32-godi&scaron;njak, zapovjednik satnije u 2. bojni 2. gardijske brigade Gromovi. Kolona nije smjela stati, jer vojska nije smjela izlaziti iz vozila, tako je glasila zapovijed. Ljudi su im pljeskali, oni su njima mahali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira, tada 21-godi&scaron;njakinja, stajala je kraj sata u Rimskoj ulici, koju Si&scaron;čani zovu Prvom ulicom. Nije danima znala ni&scaron;ta o Marijanu, u pogledu kojim je tada prebirala po znanim i neznanim licima mije&scaron;ali su se strah i sreća, nada i nervoza. Nije ona zazvala njega niti je on povikao njezino ime, učinili su to umjesto njih pogledi koji su se sreli na pola puta. Ona je napravila tri, četiri koraka, a on se izvukao kroz otvoreni prozor &ldquo;stodesetke&rdquo;. Popela se na prste i objema rukama mu se bacila u zagrljaj. Svojom lijevom se vojnik pridržavao, a desnu joj je položio na vrat malo ispod njezina lijevog obraza...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lea Krivo&scaron;ić, tada&scaron;nja dopisnica Večernjeg lista, fotografirala je kolonu. Znala je da je uhvatila ženu duge plave kose kako daje poljubac &ldquo;Gromu&rdquo;, no, tek kasnije će, kaže nam, shvatiti, &scaron;to je zapravo napravila. A napravila je veliku stvar, ovjekovječila je trenutak koji će postati poseban ne samo za Marijana i Iru, nego i za čitav Sisak, u čijem je muzeju i danas izložena ta fotografija, ali i za Domovinski rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Poljubac Groma&rdquo; jednako se urezao u na&scaron;a sjećanja na Domovinski rat poput uplakane djevojčice u plavom kaputiću u vukovarskoj koloni iz razorenoga grada, ili crvenog Fiće koji nestaje pod gusjenicama tenka JNA u Osijeku, uzvika iznad &Scaron;ibenika &ldquo;Obadva, obadva oba su pala&rdquo; ili Banijskih ratnih praskozorja Gordana Lederera praćenih Dire Straitsovim &ldquo;Brothers In Arms&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I pomalo ironično. Sisačka vojničina, satnik kojega su zbog njegova po&scaron;tenja po&scaron;tovali vojnici i hrabrosti zbog koje su mu se divili sugrađani, čovjek koji je većinu svojih životnih problema u mladosti rije&scaron;io &scaron;akama, a i do danas mu je ostao ratni nadimak Zlikovac, dodu&scaron;e u jednoj finijoj varijanti - Zlikač, ostat će upamćen u povijesti Domovinskog rata po - poljupcu! Ne dokazuje li to snagu jednog jedinog toliko svakodnevnog životnog trenutka ovjekovječenog u fotografiji Lee Krivo&scaron;ić?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto strepnje i patnje koja je nevidljivi okvir svake ratne fotografije, Leina je, međutim, u djeliću sekunde u kojemu je za dvoje mladih ljudi stao čitav svijet, uprizorila olak&scaron;anje i nadu, ba&scaron; kao &scaron;to je to u američkom kolovozu 1945. godine na Times Squareu napravio reporter magazina Life Alfred Eisenstaedt, uhvativ&scaron;i poljubac mornara koji se vraća iz Drugog svjetskog rata i medicinske sestre koja ga dočekuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S jedne strane Rimske ulice je Kupa, a s druge je grad, nije se u 25 godina to moglo puno promijeniti. Ljudi s kojima smo se sreli jesu, ako ćemo zaključak donositi povr&scaron;no. U tijelu umirovljenog veterana jo&scaron; negdje čuči vojnik, eastwoodovski hladan i analitičkog pogleda. Ima suprugu Iru koja ga gleda jednakom toplinom poput njegove djevojke Ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu priču nikad ne bismo ispričali da smo je poku&scaron;ali dogovoriti s njim, odmah nam je to rekao, jer bismo &ldquo;ko&scaron;aricu&rdquo; dobili već u prvoj rečenici. Zato smo proračunato okrenuli broj gospođe Ire. Ni ona nam nije mogla jamčiti ni&scaron;ta, no čak i Marijan ima slabu točku. Zove se Tea, ima 24 godine i rodila se ni godinu nakon &scaron;to je nastala fotografija njezinih mame i tate. A Tea je rekla: Pa, za&scaron;to ne?! Od oca rijetko, gotovo nikad nije čula priče o ratu, a njihovu ratnu fotografiju prvi je put vidjela u 3. razredu osnovne &scaron;kole za posjeta muzeju. Zato je sada, kao i mi, pažljivo slu&scaron;ala &scaron;to nam govore njezini roditelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijan je živio u Pe&scaron;ćenici, mjestu u općini Lekenik, negdje na pola puta od Siska prema Velikoj Gorici. Čitav kraj gravitira Zagrebu pa ne čudi &scaron;to se Marijan odmah zaposlio kao mehaničar za popravak vlakova na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. U Zagrebu je izlazio i stvari su se odvijale tako da bi vjerojatno ostao živjeti ondje da okolnosti nisu krenule drugim smjerom. Uhvatio ga je rat. Vidjev&scaron;i specijalca na osiguranju u gradu, rekao je svojem prijatelju da će upravo to i on napraviti, postati specijalac. U Zagrebu ga nisu primili, nego su ga poslali u Sisak, prema mjestu prebivali&scaron;ta. S prvim danom 1991. godine postao je policajac, potom i specijalac, a onda se priključio Gromovima, gdje je ostao i nakon rata, sve do umirovljenja 2003. godine. Nije nam to rekao izrijekom, ali iz razgovora se lako može zaključiti da nikako ne može prežaliti smrt svojeg zapovjednika bojne Predraga Matanovića. Bili su suborci od prvog dana i na istoj liniji tijekom Oluje kad je Matanovića ranio snajper, a onda i smrtonosni geleri granate u petrinjskom predgrađu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira je iz Crnca kraj Siska, a 1991. godine jo&scaron; je bila učenica kemijske &scaron;kole. Odmah poslije srednje &scaron;kole, 1993. godine je dobila posao u laboratoriju Inine rafinerije, gdje radi i danas. Te su se godine, samo ne&scaron;to ranije, i upoznali, a prvi put su se ugledali - u podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sa mnom u postrojbi je bio Irin bratić Kvrga, a dovezao nas je do Irina brata, jer je on imao svakakvog naoružanja koje nam je tada dobro do&scaron;lo. U&scaron;li smo u taj njihov podrum koji je doslovno bio pretvoren u bunker. Pogledam u tom polumraku i na kraju vidim krevet i na njemu sjede dvije cure. Ira plava, a ova druga smeđa (Kristina, njihova dana&scaron;nja &scaron;ogorica). Iza njih na zidu je kao neki grafit pisalo velikim slovima Bijelo dugme. Imala je, ba&scaron; ono, dugu plavu kosu. Ba&scaron; sam si pomislio kako su obje lijepe - prisjeća se Marijan koji se zagledao u Iru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čudna su to, kaže, bila vremena, na terenu si, nekad nema&scaron; vode ni da se umije&scaron;, onda nakon nekoliko dana rovova i prljav&scaron;tine najednom se vrati&scaron; u civilizaciju. A tamo ga je dočekala slika djevojke koju nije mogao izbaciti iz glave iako u tom trenutku i u tom podrumu nisu prozborili ni riječi. No, i drugi njihov susret bio je daleko od romanse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Isti taj Kvrga mi je rekao da se javim u vojarnu, jer traže čistačicu. S tek zavr&scaron;enom &scaron;kolom i u ratu, činilo mi se da je u redu raditi bilo &scaron;to, a da se može po&scaron;teno zaraditi novac. Tako sam se javila. Međutim, igrom slučaja tada se na zaprimanju dokumenata na&scaron;ao Marijan. Prepoznali smo se iz podruma i tada se službeno upoznali. Obećao mi je da će on sve srediti s tim papirima i da ću dobiti posao. Kasnije sam doznala da se doista potrudio - da ne dobijem posao i da ne radim tamo gdje ima puno dečki - smije se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je planula ljubav, kako bi se reklo, tada su prohodali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma nismo mi ba&scaron; ne&scaron;to puno hodali, ja sam uglavnom bio na terenu i pod uzbunama, ona u podrumima. Moj pokojni zapovjednik Predrag Matanović dosta nas je dobro ustrojio i nije želio da previ&scaron;e informacija izlazi izvan postrojbe. Imali smo i zabrane odlaska kući, mobitela nije bilo. Mogao sam na telefon u zapovjedni&scaron;tvo, no bilo je ljudi koji su tada imali žene i djecu pa je bio red da oni imaju prednost. Rijetko smo se viđali - kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izlazaka u grad nije bilo zbog uzbuna, nekad bih ja k njemu oti&scaron;la u Pe&scaron;ćenicu, a nekada on k meni u Crnac. Onda smo se posvađali, i to preko telefona, jedno drugome smo poklopili slu&scaron;alicu. Ja sam mislila da je gotovo i da ćemo prekinuti - priznaje Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tko je bio kriv? - pitamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa, ja, normalno - priznaje Marijan pokajnički.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stajala sam na autobusnoj stanici kad je pristajao autobus iz Zagreba. On izlazi iz busa. Eto, opet slučajnost. I tu smo se pomirili - smije se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma nismo se ni svađali - navodi Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se ne sjećaju ni oko čega, no ono čega se Ira sjeća jest osjećaj da je tada bila u najzaljubljenijem razdoblju svoga života. Proletjeli su mjeseci do kolovoza 1995. godine. U prvim danima je Marijan znao da se sprema Oluja. Ira je to doznala iz medija, kao i svi mi. Danima poslije nije o Marijanu znala ba&scaron; ni&scaron;ta. On je radio ono &scaron;to rade ratnici, bore se za svaki pedalj domovine, gleda kako mu pogibaju prijatelji, ali ne staje sve dok ne odradi svoj posao, u njegovu slučaju to je bilo izbijanje s dečkima na granicu s Bosnom i Hercegovinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovoj majci su javili da je poginuo. Netko je gre&scaron;kom okrenuo pogre&scaron;an broj. Srećom, na vrijeme su to shvatili pa informacija nije stigla do Ire. Tako su barem doznali da je živ, no gdje je i kako je, nije im nitko mogao reći. Zato je Ira zvala sisačku bolnicu provjeravajući da nije možda na popisu ranjenih, no o Marijanu nisu znali ni&scaron;ta ni tamo. Akcija je zavr&scaron;ena, trebao je uslijediti defile Gromova ulicama Siska. Radio je pozivao ljude da ih dođu pozdraviti. Zabrinuta Ira do&scaron;la je konačno pronaći svoga Marijana. Znala je da mora biti tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A mi pojma nismo imali da će nas netko dočekati i da se ne&scaron;to sprema. A zamislite nas, onako prljavi i umorni, a jo&scaron; smo se vozili iza tri tenka pa smo bili i garavi. I odjednom ljudi plje&scaron;ću. Zapovijed je bila - samo vozi, nema stajanja - kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam stajala kraj sata i čekala - kaže Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam bio u 110-tki, skinuli smo krov. U tri vozila su bili dečki iz moje satnije - kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam vidjela njega, on je vidio mene, i ja sam krenula - prisjeća se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne smijem van, ja sam se samo nagnuo... jesmo si &scaron;to rekli, ma pojma nemam - govori Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se dogodio trenutak koji u njihovim srcima nije prestao do danas. Dečki iz konvoja do&scaron;li su do vojarne, Marijan ih je pustio doma, a on je tamo prespavao, javio se Iri telefonom da je sve OK, a onda su se vidjeli tek sutradan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo jutro Ira je i&scaron;la na tržnicu po namirnice. Čovjek koji prodaje neku robu do&scaron;ao je do nje i pitao ju: Hej, jesi to ti?, pokazujući joj objavljenu fotografiju. Ira se zbunila pa ga je zamolila da joj proda novine, jer si je taj broj željela ostaviti za uspomenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa, kiosk ti je pun novina - rekao joj je čovjek logično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijanu je, kaže, do&scaron;lo slabo čim su mu rekli da je u novinama, na njegovu žalost i&scaron;la je jo&scaron; jedna objava desetak dana kasnije, a onda mu se dogodila nova neugodna situacija, njegovi Gromovi radili su kalendar za 1996. godinu i poželjeli su ga ilustrirati poznatom fotografijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Javio mi se PD-ovac iz postrojbe. Ja mu kažem, gle, ja ne bih, al pitat ću Iru, možda ne želi ni ona. Kažem ja njoj, a ona kaže: Može! - govori Marijan, ne krijući razočaranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedugo poslije stigao mu je u ured nadzor zapovjednika iz Karlovca. Uočili su sliku nakalendaru pa počeli komentirati da je to jedna djevojka od njih iz Karlovca i neki njezin dečko. Nakon &scaron;to rekli &scaron;to su imali, Marijan im je otkrio zabludu: Na slici smo moja supruga i ja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Znači, ipak nisi ba&scaron; ravnodu&scaron;an na tu fotografiju - upitala ga je Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma bio je to lijep trenutak - ističe Marijan kojemu je, kaže, dosta ljudi koji se kite tuđim perjem, boraca koji se nisu borili nigdje i u postrojbama koje nikad nisu postojale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nikad prije, a ni poslije nisu sreli autoricu fotografije, iako cijelo vrijeme žive u istom gradu. Ona se vi&scaron;e ne bavi fotografijom i ne radi u medijima nego u sisačkom Zavodu za javno zdravstvo. Stariji i iskusniji kolege donosili su materijal s rati&scaron;ta pa je nju zapalo da napravi fotografije mimohoda gradom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Fotografirala sam sve &scaron;to mi se činilo zanimljivim pa tako i taj poljubac žene duge plave kose. Bio je to trenutak, jedan klik i odmah kadar na neki drugi motiv. Tek kad sam razvila negative shvatila sam da je fotka ba&scaron; dobra, kasnije su je pohvalili i urednici, sve ostalo je povijest - kaže nam autorica Lea Krivo&scaron;ić. Nema, navodi, ona tu &scaron;to posebno dodati, jer bio je to trenutak u kojem se ona samo na&scaron;la u pravo vrijeme na pravom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim zagrljajem i poljupcem Ira i Marijan stavili su točku na &ldquo;i&rdquo; ratu i okrenuli se planiranju zajedničke budućnosti. Da žele jedno drugo do kraja života, bili su tada 100 posto sigurni, kaže nam Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U veljači sljedeće godine smo se vjenčali, a iste godine rodila se Tea. Poslije toga je Marijan dobio i stan koji sad otkupljujemo pa smo se preselili. Živimo životom prosječne hrvatske obitelji. Marijan rat nikad ne spominje, ne želi sudjelovati ni u kakvim aktivnostima ni prosvjedima - kaže Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu sam stranicu zatvorio. Nije mi žao &scaron;to sam se borio. Recimo da nisam, pa kakav bih bio čovjek, kako bih se pogledao u ogledalo? Drago mi je jer smo oslobodili zemlju. Gledam, isto kao i svi vi nepravde koje su se događale prema ljudima, i žao mi je &scaron;to je to tako. Ne znam, sada samo želim svoj mir - kaže Marijan koji ponekad ode na pecanje na Kupu ili sjedne na bicikl pa fotografira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Crta&scaron; lijepo - kaže Tea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma - odmahuje rukom Marijan, ne priznajući očiti talent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odem na Kupu, nađem hlad i gledam kako teče voda, gledam ribe i žabe. Mogao bih cijeli dan tako. Njima je to čudno, a mene ispunjava - obja&scaron;njava Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira kaže da su se, nakon &scaron;to se rodila Tea, posvetili njezinu odgoju te im je ona bila u stalnom fokusu. Kći je u međuvremenu zavr&scaron;ila vi&scaron;u medicinsku &scaron;kolu u Rijeci i radi u Općoj bolnici Sisak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rat mu nimalo ne nedostaje, ali ne&scaron;to ipak da iz tih vremena. Potvrđuje nam da kao mladić i nije bio cvijeće, često je upadao u nevolje i nikakav problem mu nije bio &scaron;akama istjerati pravdu. Rat je to promijenio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zajedni&scaron;tvo i prijateljstvo koje smo imali u ratu vjerojatno bi se moglo opet dogoditi, nažalost, samo u slučaju da opet izbije neki rat. Nas je bilo 20 i bili smo kao braća. I dan danas kad ih vidi&scaron;... ma te&scaron;ko je to objasniti. Svi smo kao obitelj. I doma sa starcima nekad nisam bio tako blizak kao s njima - priča Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da nije bilo rata, nikad Marijan ne bi zavr&scaron;io u Sisku niti upoznao mene - kaže Ira tražeći ne&scaron;to dobro u lo&scaron;im vremenima.<br />Tea, kako rekosmo, ovakve priče slu&scaron;a samo kad njezini roditelji razgovaraju s nekim drugim, zato i ne čudi &scaron;to je na fotografiju njihova poljupca u muzeju naletjela slučajno sa &scaron;kolskom ekskurzijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Naljutila sam se na njih i htjela sam da se to makne jer me bilo sram. A svi su govorili, gle, pa to su Teini mama i tata, zato mi je bilo neugodno - kaže Tea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz rata Marijan nema puno fotografija, no &ldquo;Poljubac Groma&rdquo; nije jedina koja je objavljena u novinama. Njegova slika s komando-obuke zavr&scaron;ila je u američkom časopisu Soldier od Fortune. Obuku im je držao Nizozemac uz pomoć dvojice Amerikanaca, s njima su nastale te fotografije. Čovjek koji je tada radio kao prevoditelj časopise mu je poslao iz Amerike, bilo je to 1992. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma koliko od njih bježao, Marijan se ipak igrom slučaja uvijek nekako nađe pred objektivima fotoaparata. Iako nevoljko, ali vojnički i stoički podnio je i fotografiranje za Jutarnji list. Jo&scaron; jedan trenutak iz kojega će nastati jedna nova mala uspomena i oživjeti onu koja traje punih 25 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8343073.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-09-24-ira-marijan2.jpegNastavljena potraga za Poljakom na Biokovuhttp://grude.com/clanak/?i=216373216373Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-03-hgss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska gorska službe spašavanja (HGSS) u nedjelju je nastavila potragu za poljskim državljaninom na Biokovu koji je nestao u petak popodne na predjelu između Bukovca i Sv. Ilije.<p><br />Treći dan potrage na terenu su pripadnici makarskog, splitskog i dubrovačkog HGSS-a, a teren se pretražuje psima i dronovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U potrazi sudjeluje posada transportnog helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najstrmiji dio planine pretražuju psi, a dronovi pomažu podno vrha Svetog Ilije, njegove posljednje poznate lokacije. Akcija je vrlo zahtjevna. Riječ je o jednom od najtežih i najopasnijih terena u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To su visoke stijene razvijene u &scaron;irini od 5 kilometara. Pretpostavljamo da je zalutao i sve je manje nade da ćemo ga danas naći, kaže Stipe Božić. Smatra kako bi mogao preživjeti, pod uvjetom da nije ozlijeđen. Ali da je neozlijeđen, vjerojatno bi već bio nađen ili bi se izvukao iz ove situacije. Međutim, ba&scaron; na tom mjestu smo imali tri slučaja gdje su ljudi nestali i na&scaron;lli smo ih mrtve, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-03-hgss.jpgAnđa proslavila 100 godina: Kad radim ne boli me ništahttp://grude.com/clanak/?i=216363216363Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-baka-andja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz obitelj, rodbinu i prijatelje Anđa Zrinušić Kukuša jučer je u restoranu „Kod Lovre“ u Bukovici proslavila svoj stoti rođendan. Iako se u početku protivila ovoj proslavi, jučer joj se na licu zrcali radost i zadovoljstvo zbog pažnje koju su joj iskazali njezini najmiliji.<p>&nbsp;</p> <p>"Moj sin Stipe umro je prije tri godine pa mi nije do slavlja", kaže za Tomislavcity.com bri&scaron;ući suze. U svom dugom životnom vijeku, priča, koracala je kroz brojne trnovite staze tuge, žalosti i siroma&scaron;tva, ali je unatoč svemu svoj stoti rođendan doživjela čvrsta, bistra i poprilično zdrava.<br /><br /></p> <p>"Bogu hvala, ni&scaron;ta me ne boli i sve mogu sama! Samo slabo čujem, a da mi nije slu&scaron;noga aparata ne bi čula ni&scaron;ta", iskreno priznaje dodajući kako je vid puno bolje služi na desno nego na lijevo oko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kažu mi da to operiram, ali ja neću. Pa ne mogu ja godine vratit! Na jedno oko dobro vidim i to je dosta!", tvrdi veselo. Priznaje da je tu i tamo zna zaboljeti rame i koljeno, ali samo kad miruje i ni&scaron;ta ne radi.<br /><br /></p> <p>"Kad radim ne boli me ni&scaron;ta!", veselo otkriva priznajući kako se upravo u radu krije recept za dugovječnost.<br /><br /></p> <p>"U mene je sve čisto, i kuća i okućnica! Svoju robu perem ručno, sagnem se pa nožem o&scaron;i&scaron;am travu, a i vrt sam posadila, imam svega! Imam i voćke i cvića samo ove godine manje jer je su&scaron;a!", priznala je ova uistinu osebujna starica.<br /><br /></p> <p>"Peć na drva sam lipo očistila, kanula sam na ploču zeru ulja pa utrljala novinom i poklopila. Samo nisam doli znala od&scaron;arafit, to će sad dica!", priznala je zadovoljno.<br /><br /></p> <p>"Ja sam ti bez matere ostala u 13. godini. Dva brata, sestra u povojima i ja ostali smo s ćaćom i priživili", prisjetila se Kuku&scaron;a koja se udala u dvadesetoj godini, a samo pet godina kasnije, za vrijeme druge trudnoće ostala je udovica.<br /><br /></p> <p>"Udovica sam od četerespete. Mog su pokojnog Marijana i jo&scaron; osmoricu partizani uvatili doli u pećini, i sad im doli imena stoje. Odveli su ih, ubili i bacili", prisjeća se kroz suze.<br /><br /></p> <p>"Sve sam radila da podignem dicu: kopala, kosila, i&scaron;la u &scaron;umu i u Kaure po rakiju, pa je nosi u Duvno prodavat. Samo su me jednom uvatili! Sa mnom je i&scaron;la i jetrva pokojna, samo ona bila starija i mudrija pa pod Mesijovinom uzela &scaron;ćap, nai&scaron;le ovce a ona se pravila da čobanuje. Njoj nisu ni&scaron;ta, a meni otvori&scaron;e torbu i odneso&scaron;e rakiju. Tad i nikad vi&scaron;e!", pripovijeda ova nevjerojatna starica.<br /><br /></p> <p>Od dva sina dobila je četvero unučadi i devetero praunučadi.<br /><br /></p> <p>"Sviju jednako volim i svi su mi dobri", tvrdi ne krijući ponos jer su svi izrasli u dobre i čestite ljude. Dobri su joj kaže i svi susjedi: Jozo, Ilka, Anica, Anđa i Velina te časne sestre i fratri, svi je svakodnevno obilaze.</p> <p><span>"Fra Petar me često obiđe, a kavu sama sebi nikad ne pravim već kad mi se pije odem u Veline!", veselo će Kuku&scaron;a koja zadnje tri godine živi sama. "Mlađi sin Ivan je sa svojima u Kutini i k njima odem priko zime. Sa starijim sam živila, on se razbolio i umro, a nevista je obolila pa je u domu. Dobra mi je bila i valjala, dica su se razi&scaron;la pa dođu kad mogu, neka su mi živi i zdravi! A ja u dom neću dok god mogu o sebi, a Bogu fala jo&scaron; mogu!", priznaje zadovoljno. Vidjeti je veselu i zadovoljnu uz njene najbliže, uistinu je lijep prizor, a doživjeti stotu svakako nije mala stvar.&nbsp;</span><br /><br /></p> <p><em><strong>&nbsp;<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/baka-iz-tomislavgrada-proslavila-100-rodendan-kad-radim-ne-boli-me-nista-1421268">V</a>ečernji list/Tomislavcity</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-baka-andja.jpgNema korone za 600 mladih koji iz Bosne autobusima putuju u Turskuhttp://grude.com/clanak/?i=216358216358Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-20200802_100814.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprkos povećanju broja zaraženih i preporukama da se smanji broj kontakata kao i veća okupljanja, iz svih krajeva BiH je jutros blizu 600 učesnika Studentskog pohoda autobusima krenulo za Istanbul.<p>&nbsp;</p> <p><br />Na put dug vi&scaron;e od 1.100 kilometara u jednom smjeru mladi su se odlučili uprkos koronavirusu i tome &scaron;to će mnogo vremena provesti u zatvorenom prostoru okruženi desetinama kolega. Autobusi su krenuli iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća, Banje Luke, Doboja, Kaknja i Visokog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od organizatora Studentskih pohoda Ahmed Nurković uoči samog polaska iz Sarajeva za Klix.ba je kazao da je ovo 10. tradicionalni pohod u Istanbul i da je ove godine znatno manji broj učesnika nego ranijih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine nas je i&scaron;lo 2.500. Zbog korone i svega, turizam je sada pao. Mi smo skupili oko 600 učesnika koji su spremni da putuju i ovo vrijeme. Bilo je neizvjesno jer je Bugarska bila zatvorila granice, međutim u petak su ih otvorili&ldquo;, govori Nurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedan pokazatelj kako korone ima ili nema ovisno o komu se radi, dok Sebija priča o poo&scaron;travanju mjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO:Klix</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-20200802_100814.jpgNastava počinje od rujna! Pravi se plan i program za novi početakhttp://grude.com/clanak/?i=216351216351Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 23:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-26-2018-skola-grude.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj 7. rujna počinje nova školska godina, a učenici će, po svemu sudeći, nastavu pohađati u učionicama. S obzirom da će se škole po hrvatskom programu u BiH najvjerojatnije voditi hrvatskim planom i programom, plan za školu iz Novog lista prenosimo u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p>U iznimnim situacijama nastojat će se osigurati online nastava, u pravilu prema unaprijed određenom rasporedu za učioničku nastavu, za sve učenike koji zbog epidemiolo&scaron;kih razloga neće moći sudjelovati na nastavi u učionicama, kažu iz Ministarstva obrazovanja, a prenosi Novi list.<br /><br /></p> <p>Novi ministar Radovan Fuchs od prvog je dana davao do znanja da se zalaže za povratak djece u &scaron;kolske klube bez obzira na to &scaron;to je trenutna epidemiolo&scaron;ka situacija nepovoljnija nego ona na proljeće.<br /><br /></p> <p>"Kako je za očekivati da će većina učenika sudjelovati na nastavi u učionicama te da će se za iznimne slučajeve osigurati alternativna online nastava, procjenjujemo da neće biti potrebe za &Scaron;kolom na Trećem koja se odvijala u zaista izvanrednim okolnostima lockdowna", naglasili su u Ministarstvu.<br /><br /></p> <p>S detaljima epidemiolo&scaron;kih mjera koje će se u &scaron;kolama morati po&scaron;tovati iz Ministarstva jo&scaron; ne izlaze, međutim iskustvo povratka nižih razreda osnovnih &scaron;kola na nastavu daje naslutiti stroga higijenska pravila te po&scaron;tovanje fizičke distance, a upravo bi ta distanca mogla biti problem.<br /><br /></p> <p>Iako &scaron;kole jo&scaron; nisu dobile nikakav službeni dopis o povratku svih učenika na nastavu, ravnatelj najbrojnije riječke &scaron;kole, O&Scaron; Srdoči, Ivan Vukić, kao jednu od mogućnosti vidi prelazak rada &scaron;kole s jednosmjenskog na dvosmjenski rad.<br /><br /></p> <p>"Svaka &scaron;kola je specifična. Mi smo imali tu sreću da imamo puno prostora i mogli smo organizirati nastavu nižih razreda tako da je svaki uzrast boravio na svom katu. Takav socijalni razmak u jednoj smjeni s gotovo 800 učenika ne možemo postići od jeseni. Kao jedna od mogućnosti nameće se dvosmjenski rad, ali to treba usuglasiti s Vijećem roditelja, &Scaron;kolskim odborom, osnivačem i Ministarstvom. Na svoju ruku ni&scaron;ta ne možemo poduzimati. Trenutačno to vidim kao jedini način smanjenja gužve u &scaron;kolama. Međutim, mi si na sreću možemo to priu&scaron;titi, a ostaje pitanje &scaron;to će one &scaron;kole koje već rade u dvije smjene i koje su prenapučene. Male &scaron;kole, s 200 do 300 učenika, elegantno mogu rije&scaron;iti problem organizacije nastave za sve učenike uz distancu, a kod &scaron;kola s puno većim brojem učenika, to će biti puno teže", kaže Vukić.<br /><br /></p> <p>Svaka je &scaron;kola različita pa je sasvim jasno da za svaku &scaron;kolu neće vrijediti jednaka pravila niti će moći biti moguć jednak pristup.<br /><br /></p> <p>Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs održao je u utorak u Ministarstvu sastanak s predstavnicima nastavničkih Facebook grupa koji su mu prenijeli pitanja i probleme s kojima se učitelji susreću u svakida&scaron;njem radu, izvijestio je Forum &scaron;kolska zbornica.<br /><br /></p> <p>Aktualno pitanje, koje su ministru prenijeli Tamara &Scaron;oić iz grupe 45 minuta i Josip Matković iz grupe &Scaron;kolska zbornica, jest nova &scaron;kolska godina i hoće li se učenici s početkom nastave u rujnu vratiti u &scaron;kolske klupe, napominje Forum.<br /><br /></p> <p>Ministar Fuchs izrazio je spremnost da se uspostavi novi način komunikacije s učiteljima, ističe Forum i dodaje kako će predstavnici Facebook grupa prikupljati i sortirati ideje učitelja koje će se poslati ministru.<br /><br /></p> <p>Prvi zadatak koji očekuje učitelje, dodaje Forum, jest konkretiziranje ideja i rje&scaron;enja za uspje&scaron;no provođenje nastave u &scaron;kolama u uvjetima epidemije.<br /><br /></p> <p>Napominje kako su, uz goruće pitanje otvaranja &scaron;kola najesen, na dugotrajnom sastanku raspravljali i o mnogim drugim problemima s kojima se susreću učitelji.<br /><br /></p> <p>Prema priopćenju Foruma, ministar Fuchs izrazio je spremnost za revidiranje dopunskog rada u &scaron;kolama, anonimnih prijava, testiranja pri zapo&scaron;ljavanju i uloge Agencije za odgoj i obrazovanje u obrazovnom sustavu te spremnost da bude ministar koji će u slučaju pregovora s vladom o materijalnim pravima stajati na strani učitelja.<br /><br /></p> <p>Forum se nada da će novouspostavljena suradnja nastavničkih grupa s Ministarstvom biti temelj uspje&scaron;ne buduće suradnje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-26-2018-skola-grude.pngMilošević: Otac mi je bio hrvatski vojnik, a ubojica bake rekao je da je ona bila 'četnikuša'http://grude.com/clanak/?i=216340216340Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-01-boris-milosevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava te član Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević ove će godine prisustvovati obilježavanju obljetnice blistave vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu ujutro je na Facebooku, u objavi pod naslovom "Priča jednog Srbina iz Hrvatske"&nbsp;objasnio svoju odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavu Direktno.hr prenosimo u cijelosti.</p> <div class="banner banner-billboard-unutar-clanka-970x250 clear adexElement">&nbsp;</div> <p>"U Knin dolazim kao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za ljudska prava. Kao član Vlade, Srbin iz Hrvatske, svjestan opterećenja ratnog nasljeđa u dru&scaron;tvu koje osjećaju Srbi u Hrvatskoj, ali ne samo oni, nego i svi građani Republike Hrvatske, moram razmi&scaron;ljati racionalno i odgovorno te poku&scaron;ati doprinijeti boljem dru&scaron;tvu i građenju kulture mira.<br /><br /></p> <p>Nije mi bilo lako donijeti ovu odluku kako zbog privatne obiteljske tragedije, tako zbog svih onih Srba koji su u Oluji nekog izgubili, onih koji su u izbjegli&scaron;tvu kao i onih koji su se vratili iako im je proces povratka opstruiran. Sudbinu tih ljudi dobro znam jer skoro cijeli profesionalni i politički staž, proteklih 18 godina, pomažem u rje&scaron;avanju njihovih problema.<br /><br /></p> <p>Ovih dana dok sam razmi&scaron;ljao &scaron;to učiniti prisjetio sam se svojeg doživljaja Oluje. Samu Oluju sam dočekao u rodnom &Scaron;ibeniku, brinući tih dana za oca koji je bio mobiliziran kao hrvatski vojnik, za svoje prijatelje koji su bili u Hrvatskoj vojsci, kao i za rodbinu koja je bila na drugoj strani.<br /><br /></p> <p>Zahvaljivao sam tih dana Bogu &scaron;to se otac vratio živ i zdrav i &scaron;to su svi koje sam poznavao bili dobro.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je otac demobiliziran odlazili smo na selo Bribirske Mostine gdje sam svjedočio pljački napu&scaron;tenih srpskih kuća. Obilazili smo babu, očevu majku koja je ostala nakon Oluje tamo živjeti. Nije htjela napu&scaron;tati svoju kuću, nije htjela poći ni k nama u &Scaron;ibenik.<br /><br /></p> <p>Početkom rujna oti&scaron;ao sam u Rijeku zbog fakultetskih obaveza. Sedmog rujna kasno popodne nazvala me sestra. I&scaron;la je s ćaćom obići babu.<br /><br /></p> <p>Na&scaron;li su je mrtvu, bila je ubijena vatrenim oružjem iz neposredne blizine. Ubojica je pronađen slučajno zbog vlastitog bahaćenja, smatrajući da nitko neće istraživati ubojstvo 'četniku&scaron;e', kako je sam rekao. Osuđen je na 7,5 godina, da bi iza&scaron;ao za 3,5 godine, nakon &scaron;to je dobio predsjednikovo pomilovanje.<br /><br /></p> <p>S teretom ove obiteljske tragedije, pa i kroz bol mojeg pokojnog oca, odluku da idem na obilježavanje Oluje u Knin mi je bilo jo&scaron; teže donijeti. Meni, koji sam dobio Domovnicu tek nakon Oluje premda sam rođen i cijeli život živio u &Scaron;ibeniku.<br /><br /></p> <p>U Knin idem otvorena srca, iskreno, s nadom da ova Vlada može napraviti taj tako važan korak, korak prema budućnosti, boljem dru&scaron;tvu, dru&scaron;tvu razumijevanja, po&scaron;tovanja i tolerancije i da možemo izaći iz rovova u kojima smo ukopani. Nakon 25 godina potrebno je prestati s mržnjom, prestati s ratom.<br /><br /></p> <p>A rat za mnoge u dru&scaron;tvu, nažalost, nije gotov, i to najbolje znaju djeca srpske nacionalnosti koja u svojim &scaron;kolama moraju trpjeti stigmu zbog nečeg s čime ni njihovi roditelji nemaju veze, i koja moraju osjećati krivnju samo zato &scaron;to su Srbi. Ba&scaron; kao &scaron;to je to osjećala moja generacija tijekom i nakon rata.<br /><br /></p> <p>Idem, jer želim olak&scaron;ati njihovu budućnost. Idem jer mislim da je sazrio trenutak da politika razumijevanja i po&scaron;tovanja drugog pobijedi politiku mržnje.<br /><br /></p> <p>Oluja nije samo vojno-redarstvena akcija, ona je i golema kolektivna trauma. Za Hrvate je ona simbol početka dugo žuđenog mira i prestanka okupacije, za Srbe je ona trauma početka novog egzodusa, stradanja, straha, neizvjesnosti i nemogućnosti povratka u svoje domove.<br /><br /></p> <p>Svjestan sam da moj dolazak u Knin neće kod većine promijeniti dva različita pogleda na Oluju, ali sam voljan prihvatiti svaku gestu koje ide ka tome da zajedničkom tolerancijom i uvažavanjem sami sebe potvrdimo kao demokratsko dru&scaron;tvo koje može ostvariti suživot i prosperitet, bez obzira na svaku razliku, pa tako i onu u tumačenju zajedničke povijesti. Od mog odlaska u Knin, puno je važnije graditi atmosferu pomirenja i dijaloga u kojem kao dru&scaron;tvo moramo priznati i prihvatiti sve žrtve bez obzira na nacionalnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-01-boris-milosevic.jpgTalijana ubola osa, nekoliko vatrogasaca mu moralo pilom ispiliti prsten s natečenog prstahttp://grude.com/clanak/?i=216335216335Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 07:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-19-brak_prsten.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon uboda ose u prstenjak lijeve ruke, prst je u potpunosti natekao..<p>&nbsp;</p> <p>Ubodi osa, pčela i str&scaron;ljenova prilično su česti, naročito tijekom ljeta, a iako su često bezopasni, ponekad mogu prouzrokovati probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvo se ne&scaron;to dogodilo talijanskom turistu na odmoru u Rovinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nakon uboda ose u prstenjak lijeve ruke, prst je u potpunosti natekao, a prsten s tog istog prsta&nbsp;bilo je nemoguće skinuti. Tu su u pomoć uskočili rovinjski vatrogasci te nesretnom Talijanu ispilili prsten s ruke.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Ta procedura nije bila nimalo lagana, a u njoj je sudjelovalo čak nekoliko ljudi.&nbsp;Oni su uz pomoć omanje električne pile i komada željeza, ali i zalijevanja hladnom vodom da zbog trenja materijala nesretni gost ne bi zaradio jo&scaron; i opekline, prsten skinuli nakon nekoliko minuta. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Nepotrebno je i spominjati kako je Talijan odahnuo obzirom da je zbog obične ose mogao vjerojatno ostati bez prstenjaka.</span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-19-brak_prsten.jpgMuslimani širom BiH dočekali Kurban-bajramhttp://grude.com/clanak/?i=216329216329Grude.com - klik u svijetFri, 31 Jul 2020 07:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-31-bajram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muslimani širom svijeta danas obilježavaju jedan od najradosnijih vjerskih praznika Kurban-bajram.<p><br />Bajram-namaz jutros je klanjan u brojnim bosanskohercegovačkim džamijama uz maksimalne mjere opreza i samoza&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U temeljito oči&scaron;ćenim i dezinficiranim džamijama vjernici su stajali u safovima držeći se propisane fizičke distance i s maskama na licima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ulazima u džamije vodilo se računa o dezinfekciji ruku i obuće, a svi muslimani trudili su se izbjegavati bliske kontakte, prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To se svakako odrazilo i na tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku. Oni koji su izbjegli rukovanje, čestitali su jedni drugima Kurban-bajram dodirivanjem laktova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-31-bajram.jpgLjudi više ne žele letjeti: Zrakoplov zamijenjen prijevoznim sredstvom za koje se mislilo da će izumrijetihttp://grude.com/clanak/?i=216291216291Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 21:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-8144709.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Noćni vlakovi sa spavaćim kolima u Europi su skoro zamrli, no pandemija je oživjela potražnju za ovim načinom putovanja, piše Guardian.<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim obećanjima o romansi i avanturama, europski vlakovi sa spavaćim kolima, barem se tako činilo, stigli su do posljednje stanice.<br /><br /></p> <p>S vlakovima skupim za održavanje i prezrenima od putnika kojima su bili draži jeftini letovi, odluka njemačkog Deutsche Bahna da prije &scaron;est godina ukine liniju koja je povezivala Pariz i Berlin, bila je samo dio velikog zatvaranja linija diljem Europe.<br /><br /></p> <p>No dok se Europa i dalje bori s pandemijom koronavirusa, stižu signali da za vlakove sa spavaćim kolima sviće nova zora jer su putnici sve vi&scaron;e zabrinuti za utjecaj koji avioni imaju na okoli&scaron; te žele izbjeći gužvu i čekanje na ukrcaj u avion.<br /><br /></p> <p>Posljednjih nekoliko tjedana najavljen je povratak u život mnogih željezničkih linija, a dodane su i neke nove. Pro&scaron;log četvrtka &scaron;vedska je vlada kazala kako će financirati uspostavu dviju novih linija koje bi povezivale Stockholm i Malm&ouml; s Hamburgom i Bruxellesom.<br /><br /></p> <p>Nekoliko dana ranije francuski ministar prometa, Jean-Baptiste Djebbari, kazao je da će ponovno biti uspostavljena noćna linija između Pariza i Nice te je tako ispunjeno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona s proslave Dana Bastille da će ponovno pokrenuti noćne vlakove.<br /><br /></p> <p>Predvodnik ovog novog trenda je austrijski &Ouml;sterreichische Bundesbahn (&Ouml;BB) koji je od Njemačke jo&scaron; 2016. kupio 42 spavaća kola te ponovno pokrenuo linije koje povezuju Hamburg, Berlin, M&uuml;nchen i D&uuml;sseldorf s Austrijom, &Scaron;vicarskom i Italijom.<br /><br /></p> <p>Unatoč nedavnom porastu broja oboljelih od Covida-19 u Belgiji, linija između Bruxellesa i Beča koja je pokrenuta u veljači i za koju je cijena jednosmjerne vožnje bila svega 29,90 eura, ponovno će prometovati od rujna.<br /><br /></p> <p>Pored nastojanja vlada zemalja, zamjetan je i novi entuzijazam među putnicima jer ljudi traže nove načine kako će putovati tijekom pandemije.<br /><br /></p> <p>Novi ljetni noćni vlak koji povezuje pet europskih država &ndash; Če&scaron;ku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku &ndash; nije jo&scaron; kako spada niti krenuo s kolodvora u Pragu, a potražnja je već toliko narasla da su uvedene svakodnevne linije.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vedska željeznička kompanija Sn&auml;llt&aring;get objavila je u lipnju da će učetverostručiti broj noćnih vlakova na liniji Stockholm-Malm&ouml;-Copenhagen-Hamburg-Berlin. Također, nova noćna linija Alpine-Sylt express koja povezuje Sylt u sjevernoj Njemačkoj i Salzburg u Austriji trebala je prometovati samo dva mjeseca, ali će zbog povećane potražnje voziti barem do studenog.<br /><br /></p> <p>'Ono &scaron;to sam čuo od svih korisnika mojeg portala su dvije stvari: kažu da im je dosta aerodroma i da žele smanjiti svoj ugljični otisak', kaže Mark Smith, urednik nagrađivanog portala Man in Seat 61 koji nudi informacije o europskim i svjetskim željezničkim linijama.<br /><br /></p> <p>'Naravno, kad gledamo kratkoročno, ljudi komentiraju kako ne žele letjeti zbog koronavirusa, no mislim da će dugoročno klimatske promjene imati veći utjecaj na željeznički promet.'<br /><br /></p> <p>No oporavak noćnih linija ne teče uvijek glatko jer je ponekad te&scaron;ko održati financijsku isplativost. Brzi vlak može prevesti 70 ljudi u jednom vagonu i tijekom dana može obaviti nekoliko tura i uzimati nove putnike na svim stanicama, dok u spavaćim kolima može spavati najvi&scaron;e 20 do 30 osoba koje najče&scaron;će putuju od prve do posljednje stanice. Vozni par se koristi samo za jedno putovanje kroz period od 24 sata.<br /><br /></p> <p>Željezničke linije od 2000. godine moraju plaćati pristup prugama kad vlak prijeđe granicu. Usluge prijevoza pružaju i privatne kompanije, često samo tijekom ljetnih mjeseci, dok državni operateri uživaju izda&scaron;ne državne potpore kako bi ponovno uspostavili noćne linije.<br /><br /></p> <p>Rezultat toga je da će neke romantične noćne linije koje su jo&scaron; vozile kad je nastupila pandemija, možda biti prekinute, &scaron;to uključuje i noćne vlakove Thello Pariz-Venecija te Trenhotel Lusitania Lisabon-Madrid.<br /><br /></p> <p>Karima Delli, francuska zastupnica u Europskom parlamentu i predsjedateljica Vijeća za transport, pozdravila je državne poticaje za željeznice.<br /><br /></p> <p>'Ponovno uvođenje noćnih vlakova je ujedno i potreba i ekolo&scaron;ko rje&scaron;enje za na&scaron; planet', kazala je.<br /><br /></p> <p>No Alexander Gomme iz belgijske grupe Back on the Track, kaže kako su potrebni dodatni napori koji bi omogućili privatnim željezničkim kompanijama da prosperiraju, podignu standarde i iskoriste novonastali mentalitet.<br /><br /></p> <p>'Vi&scaron;e državnog uplitanje je jedna mogućnost, no druga je da Europska unija omogući lak&scaron;i i jeftiniji pristup prugama. Noćni vlakova prevaljuju velike udaljenosti, a upotreba pruga zaračunava se po kilometru.'<br /><br /></p> <p>Nick Brooks, glavni tajnik Saveza novih sudionika u željeznici koji zastupa neovisne pružatelje željezničkih usluga, kaže kako bi trebalo zabraniti da države krpaju proračunske rupe aviokompanija za one letove koji bi lako mogli biti zamijenjeni vožnjama vlakovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p> <p>'Ova pandemija mora dovesti do boljeg prihvaćanja željeznica', kaže Brooks.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-8144709.jpgGradonačelnik Vrgorca na mukama: 'Vatrogasci mi se drogiraju'http://grude.com/clanak/?i=216290216290Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 21:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-vatra-smijeh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić u fokus javnosti gurnuo je tamošnje Dobrovoljno vatrogasno društvo i problem koji, prema gradonačelniku, vatrogasci imaju s - drogama.<p>&nbsp;</p> <p>Molio je, kaže, policiju pa sada, premda nema ovlasti, ali kao gradonačelnik ne želi niti okretati glavu od toga da neki od vrgoračkih vatrogasaca znaju zapaliti 'joint'.<br /><br /></p> <p>- Dosta! Nakon određenih reakcija građana, danas sam dao nalog zapovjedniku na&scaron;ih vatrogasaca da svi u DVD-u koje financiramo javnim novcem obave izvanredni liječnički pregled i kontrolu na moguće prisustvo nedozvoljenih opojnih sredstava. Iako je dana&scaron;nji nenajavljeni pregled bio obavezan, pregled nisu obavili ba&scaron; svi iz njima znanih razloga. Pohvaljujem većinu koja se odazvala i zadovoljila rezultatima. Ovo je druga nenajavljena kontrola nakon prve provedene u prosincu 2019. Nakon žutih kartona, idu crveni pa kome pravo, kome krivo. Nemam ovlasti u radu DVD-a, ali dok sam gradonačelnik ne mislim financirati one koje izbjegavaju testove, a jo&scaron; manje vi&scaron;e biti slijep kraj zdravih očiju. I ne samo to ovaj status pročitat će mnogi pa ću biti do kraja jasan. Do sada sam molio odgovorne u MUP-u da krenu rje&scaron;avati problem narkotika na na&scaron;im ulicama. Granično smo mjesto. Krenite u akcije i prestanite voditi politiku nezamjeranja u malom gradu inače je pitanje vremena kada će se pojaviti jo&scaron; jedan Filip Zavadlav - stoji u Facebook statusu vrgoračkog gradonačelnika Ante Pranića.<br /><br /></p> <p>Ta je objava vrgoračkog gradonačelnika Pranića dobrano je uzdrmala javnu scenu inače mirnog gradića na granjem jugu Splitsko-dalmatinske županije. Iako se među stanovni&scaron;tvom o ovoj gorućoj temi već duže vremena potajno &scaron;u&scaron;ka službena objava od strane samog gradonačelnika prelila je ča&scaron;u strpljenja.<br /><br /></p> <p>Naime gradonačelnik je javno prozvao pojedince iz DVD Vrgorac iznijev&scaron;i kako su pojedinci iz vatrogasnih redova skloni konzumiranju narkotika:<br /><br /></p> <p>- Nekoliko njih je već u prosincu bilo pozitivno na test na narkotike. Na novi test od pro&scaron;log tjedna dio vatrogasaca se nije odazvao &scaron;to je izazvalo opravdanu sumnju kako se ni&scaron;ta od prosinca nije promijenilo - rekao nam je Pranić poručiv&scaron;i kako takvo stanje nije vi&scaron;e održivo te da se stavlja ljaga na sve vatrogasce od kojih najveći broj svoju dužnost obavlja časno i odgovorno.<br /><br /></p> <p>Gradonačelnik nije želio vi&scaron;e &scaron;utke promatrati i slu&scaron;ati komentare nezadovoljnih građana poglavito jer grad Vrgorac iz svog proračuna godi&scaron;nje na račun DVD Vrgorac u kojem je zaposleno &scaron;est osoba i osam sezonskih djelatnika, uplaćuje oko &scaron;esto tisuća kuna.<br /><br /></p> <p>- Ovo je tek santa leda. Vrgorac je mali grad i kada ste gradonačelnik ljudi očekuju da rje&scaron;avate gotovo sve probleme. Možda bi bilo najlak&scaron;e zatvoriti oči i pustiti da stvari idu svojim tokom, no to nije ispravno. Naravno, ne želim generalizirati i stvarati negativnu sliku o na&scaron;im vatrogascima, ovdje je riječ o pojedincima. Dapače, dio na&scaron;ih vatrogasaca radi izrazito odgovorno, njihov zapovjednik i predsjednik uložili su poprilične napore u podizanje tehničkih komponenti na vi&scaron;e razine - poručuje Pranić koji očito nema vi&scaron;e namjeru &scaron;utjeti.<br /><br /></p> <p>- Imali smo dobru volju rije&scaron;iti sve dalje od očiju javnosti. Mislim da se mojim istupom neće puno promijeniti. Ipak prelila se ča&scaron;a i ne mogu vi&scaron;e &scaron;utjeti - rekao je Pranić.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to se tiče toga slučaja mi ne možemo iznositi nikakve podatke vani zato &scaron;to nemamo jo&scaron; sve podatke. DVD Vrgorac godinama provodi i redovne i izvanredne liječničke preglede u svrhu operativnosti. Ja vam ne mogu dati nikakve podatke zato &scaron;to liječnički pregledi nisu do kraja zavr&scaron;eni i nemamo konkretne podatke od medicine rada - rekao nam je Vinko Markotić zapovjednik DVD Vrgorac.<br /><br /></p> <p>- U prosincu je bio jedan djelatnik pozitivan na laku drogu na THC u mokraći. To nije te&scaron;ka, nego laka droga. Mi u svakom slučaju postupamo sukladno na&scaron;im pravilnicima. Vodstvo DVD radi na tome tragu.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to se sada neki nisu do&scaron;li testirati?<br /><br /></p> <p>- Svatko ima nekakve svoje osobne razloge koje mi moramo istražiti, upravna tijela moraju odrediti konsekvence. Imamo dva djelatnika koji su već duže na bolovanju iz nekakvih drugih razloga i sada imamo jo&scaron; dva koja su na bolovanju, ali ja ne mogu ulaziti u to za&scaron;to su oni na bolovanju. Nismo do sada imali takvih slučajeva, a ja ne želim davati te podatke jer to su osobni podaci. O tome ne želim uopće raspravljati - rekao nam je zapovjednik Vinko Markotić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-vatra-smijeh.jpgČitatelj: Rasplamsava se požar u hercegovačkom gradu, vatrogasci brane objektehttp://grude.com/clanak/?i=216286216286Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-pozar-trebinje2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki požar trenutno se rasplamsava u blizini Trebinja, javlja čitatelj portala Grude.com.<p>&nbsp;</p> <p>Kako se vidi na fotografiji, vatra je zahvatila područje s gustom &scaron;umom.</p> <p>Na terenu su vatrogasci koji poku&scaron;avaju za&scaron;tititi objekte koji se nalaze u blizini.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-pozar-trebinje2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-pozar-trebinje1.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-pozar-trebinje2.jpegVatrogasac došao na godišnji pa u Livnu, u središtu grada, gasio požarhttp://grude.com/clanak/?i=216280216280Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-242c7cb0145264392488.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć oko 20 i 45 izbio je požar u centru Livna u stanu na gornjem katu zgrade u neposrednoj blizini Gradske uprave.<p>&nbsp;</p> <p>Premda su tek do&scaron;li s požari&scaron;ta u Kablićima pripadnici Vatrogasnog dru&scaron;tva Livno odmah su intervenirali, no, imali su problema s pristupom budući da su gotovo sve sobe u stanu bile zakrčene različitim stvarima koje su gorjele. Na lice mjesta uz vatrogasce, iza&scaron;li su i djelatnici Komunalnog poduzeća i Elektro Livna, a kako je vatra zahvatila krovi&scaron;te, radi učinkovitijeg ga&scaron;enja pomogla je i tvrtka &bdquo;Elektro Krezo&ldquo; sa svojom dizalicom. Intervencija je trajala jutros do tri sata, a požar je gasilo 7 livanjskih vatrogasaca, te dva volontera, Zdenko Pa&scaron;alić i Branislav Miloloža, vatrogasac iz Zagreba koji je u Livno do&scaron;ao na godi&scaron;nji odmor, saznaje <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/pozar-u-centru-livna-satima-gasilo-7-vatrogasaca-i-dvoje-volontera-1420185" target="_blank">Vecernji.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelatnici PU Livno i MUP-a K10 s protupožarnim inspektorom od jutros vr&scaron;e očevid nakon kojega bi se trebalo doznati &scaron;to je točan uzrok požara.<br />Vatrogasci ističu kako je evidentno da je ta, a i susjedne zgrade, vrlo lo&scaron;e održavana, te da je krajnjim naporima spriječeno da vatra preko krovi&scaron;ta pređe i na druge zgrade.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-242c7cb0145264392488.jpegBaka Fila: Ni ćorava ne potpisujem da se Zagvozd pripiše Baškoj Vodihttp://grude.com/clanak/?i=216270216270Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-baka-fila.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Treba izvršiti reorganizaciju lokalne samouprave, poručuje premijer Plenković, koji je vrući krumpir uzeo u ruke, ali ga ne želi ispustiti, bilo to nekima pravo ili ne.<p>&nbsp;</p> <p>I dok premijer želi rezati, dužnosnici ba&scaron; i nisu spremni odreći se udobnih fotelja. Početkom devedesetih u ratnom vihoru osamostaljenjem Hrvatske mnogi su poželjeli imati svoj grad ili općinu. Mnogo naselja postaje općinama, a dotada&scaron;nje općine dobivaju status grada. Na prostoru Imotske krajine danas, prema procjenama, ne živi vi&scaron;e od 17.000 stanovnika. Ima osam općina i grad Imotski. Do devedesetih pro&scaron;log stoljeća Imotska krajina brojila je gotovo 40.000 stanovnika i imala samo jednu općinu Imotski.<br /><br /></p> <p>Unatoč tome &scaron;to neke od tih općina nemaju neke druge kulturne i javne sadržaje, &scaron;to bi ih činilo prepoznatljivima, svaka se potrudila imati zgradu općine, uposliti po pet, &scaron;est djelatnika i svima osigurati dobra mjesečna primanja.<br /><br /></p> <p>- Općine su pokazale svoju svrhu. Da nije bilo općine, ne bi danas svaki zaseok imao vodu, struju, nogostupe, mrežu pred&scaron;kolskog odgoja, uređenu &scaron;kolu, zdravstvenu i socijalnu skrb. E, sad druga je priča kako koji načelnik shvaća svoju funkciju. Meni je služiti svojim mje&scaron;tanima, pomoći svakome kome mogu na najbolji način i učiniti sve preduvjete da stanovni&scaron;tvo, poglavito mlado, ostaje na ovim prostorima - dočekuje nas Božo Ćubić, načelnik općine Cista Provo, jedan od najdugovječnijih načelnika na ovim prostorima.<br /><br /></p> <p>On je član vladajućeg HDZ-a, ali ne libi se javno iznijeti svoje mi&scaron;ljenje.<br /><br /></p> <p>- Za&scaron;to ukinuti općinu samo zato &scaron;to načelnik ne radi svoj posao kako treba. Onda treba mijenjati vlast, a ne kažnjavati stanovni&scaron;tvo. Ljudi su oni koji upravljaju. Općina treba biti tvoja druga kuća, ali ako si ti do&scaron;ao u općinu da bi priskrbio sebi i svojima neku korist, nije dobro. Ja sam za reorganizaciju po principu malih, srednjih i velikih općina te udruživanju na način da jedna općina bude servis za vi&scaron;e manjih. Tako bismo smanjili administraciju, a ne bismo izgubili na funkcionalnosti - rekao nam je Ćubić, koji ni u ove vruće ljetne dane ne miruje...<br /><br /></p> <p>- Moja obitelj s troje djece ostala je u Cisti. Dobro nam je. Općina treba ostati, ovo je primjer dobre općine koja skrbi o svojim stanovnicima, a posebno brigom o mladim obiteljima zaslužuje svaku pohvalu - rekao nam je Tomislav Vuica iz Ciste.<br /><br /></p> <p>Na samom zapadu Imotske krajine, svega nekoliko kilometara prema istoku, općina je Lovreć, koja je poznata po mladoj načelnici Aniti Nosić koja je, unatoč načelničkom položaju, ipak odlučila uživati u zagrebačkom &scaron;u&scaron;uru i stanu kupljenom po povla&scaron;tenim nezakonitim uvjetima. Je li vratila novac, &scaron;to je sa stanom i je li jo&scaron; u Lovreću ne zna se jer se Nosić očito zavjetovala na &scaron;utnju, barem &scaron;to se tiče medija.<br /><br /></p> <p>- Znate kako se nekad, a i danas znalo zapjevati: &lsquo;Ja u Cisti, Cista u Lovreću&rsquo;, eto toliko je to blizu jedno drugog, mogla je biti sve jedna općina - u prolazu će nam nekolicina mje&scaron;tana Lovreća koji smatraju da njihova općina, unatoč aferi, i dalje treba opstati.<br /><br /></p> <p>Općina Proložac zaposjela je dobar dio plodnog imotskog polja. Mnogo je mladih koji su ostali i vraćaju se, naslonila se na sam grad Imotski. Da bi moglo bolje - bi, poručuju stanovnici, ali o ga&scaron;enju svoje općine ni ne razmi&scaron;ljaju. Tu pak nije kraj općinama. Jer kad može Proložac, za&scaron;to ne bi i Lokvičići bili općinom, a da bi vuk bio sit, a ovce sve na broju, dopustilo se i njima. U srcu imotskog polja smjestile su se općine Zmijavci i Runovići. Jedna drugoj &ldquo;pu&scaron;u za vratom&rdquo;. Teritorijalno ih dijeli samo prometni znak i ploča s natpisom &ldquo;Općina Runovići&rdquo;. U Zmijavcima načelnik iz redova HDZ-a, dugogodi&scaron;nji, na novinarske pozive ne odgovara, ba&scaron; kao ni gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić. Za pretpostaviti je kako su mu sad od gradskih problema važniji saborski, jer je Budalić kao zamjena župana Bobana zasjeo u saborsku fotelju. U Zmijavcima ni&scaron;ta novo, rekli bismo barem na prvi pogled, dok je u općini Runovići već druga slika.<br /><br /></p> <p>Načelnik je nezavisni, na pro&scaron;lim lokalnim izborima pobijedio je dugogodi&scaron;njeg HDZ-ovca. Radovi na sve strane, novac se priskrbljuje iz EU fondova, mlada ekipa oko načelnika radi. &ldquo;24 sata&rdquo;, znakovito će prvi čovjek općine Mario Repu&scaron;ić. Njegova priča je gotovo identična onoj s krajnjeg zapada Imotske krajine.<br /><br /></p> <p>- Treba raditi rezove i reforme da bi budućnost na&scaron;e djece bila bolja. Općina ima svoju svrhu, ako je načelnik onaj koji di&scaron;e sa svojim narodom. Ako će&scaron; raditi, ako će&scaron; se sto posto davati, onda će i rezultati biti vidljivi. Nije svrha načelnika raditi za sebe i za svoje. Ako radi&scaron; za dobro svoje općine i ako se rezultati vide, onda je uspjeh zagarantiran - govori nam Repu&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>A rezultati rada njega i njegove ekipe su vidljivi,i to stanovni&scaron;tvo nagrađuje. Identično je i u najvećoj imotskoj općini Podbablje. Stiže novac iz EU fondova, gradi se novi vrtić, zapo&scaron;ljavaju se ljudi, mladi ostaju i svi prst za dobro &scaron;to se događa na lokalnoj razini upiru u mladog načelnika Kujundžića, kojega su očito za rad dobrim dijelom glasovima nagradili saborskom foteljom.<br /><br /></p> <p>- Ni u Saboru neću &scaron;utjeti, borit ću se za moju Dalmaciju i Imotsku krajinu - poručuje Kujundžić.<br /><br /></p> <p>Na krajnjem jugu u Zabiokovlju smjestila se prostorno najveća imotska općina Zagvozd iz koje, unatoč dobrom položaju, blizini autoceste koja je dijelom dobrano zaorala brazdu u unutra&scaron;njosti te raseljene općine, a tunel Sv. Ilija rasporio biokovsku utrobu i Zabiokovcima otvorio vrata na more, ni&scaron;ta novo. Svega sedam minuta i Zagvožđani su u Podbiokovlju, volja ih skoknuti do Brela ili Makarske. Ipak, Zagvozd stagnira, ali Zagvožđani ni ne pomi&scaron;ljaju da bi mogli ostati bez općine.<br /><br /></p> <p>- Ma ja ne vidim, ali ću i ćorava potpisati da moja općina ostane. Za&scaron;to je ukinuti. Meni su 83 godine i otkad pamtim za sebe bila je općina Zagvozd. Jo&scaron; pedesetih onoga stoljeća imali smo svojeg načelnika tamo gori u centru mista, u Carskoj kući. Neka oni dođu k nama - govori baka Fila Bartulović.<br /><br /></p> <p>Ne da ona ni čuti da bi se Zagvozd možda mogao pripojiti Ba&scaron;koj Vodi.<br /><br /></p> <p>- Ma mi smo ti uvik bili siroma&scaron;ni, ali ponosni. U primorje smo odlazili kopati, e i dužni su nam ostajali. Oni nama prodavali jabuke, smokve, slane srdele, a mi njima krumpir, žito, sir. Trgovalo se moje dite i onda, ali čini mi se i danas, samo na drugačiji način.<br /><br /></p> <p>I dok baka Fila ne želi ni čuti za život u drugoj općini, iz bogatog, turizmom, vilama i apartmanima zatrpanog priobalja neki &ldquo;drugi vjetrovi pu&scaron;u&rdquo; kroz tunel Sv. Ilija.<br /><br /></p> <p>- Rado bih vidio Zagvozd u sastavu općine Ba&scaron;ka Voda. Vidite, ako općina izvornih sredstava tro&scaron;i vi&scaron;e od 20 posto na plaće uposlenika, znači da općina ne može samo egzistirati. Općine koje nisu sposobne investirati i ulagati u prosperitet i razvoj svoje sredine treba praktički ugasiti. I županije treba reorganizirati. Mi smo bogata općina koja na tro&scaron;kove reprezentacije tro&scaron;i 20.000 kuna, a jedna siroma&scaron;na općina koja nema ni za plaće uposlenika tro&scaron;i na reprezentaciju deset puta vi&scaron;e. Pa koga onda mi &scaron;titimo i za&scaron;to - govori načelnik općine Ba&scaron;ke Vode, Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić (HDZ).<br /><br /></p> <p>Općina bogata novcem, bogata sadržajima, &scaron;iri se i raste. Samo u doba korone uloženo je u infrastrukturne objekte osam milijuna kuna, ali Ro&scaron;čić, kad bi trebao birati, ne želi sebi susjednu i bogatu općinu Brela, a o Makarskoj ni u ludilu ne sanja. Na kraju ipak ostaje stara izreka: &ldquo;Kakav je netko čovjek znat će&scaron; kad mu da&scaron; vlast u ruke&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Jer služiti je puno teže i zahtjevnije od osobne materijalne sigurnosti, poglavito u vremenima koja dolaze kad se ni sam premijer Plenković ne libi dirnuti i u veliki dio općina u kojima je HDZ na vlasti.<br /><br /></p> <p><strong><em>24sata.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-baka-fila.jpgZmija broj pet u 2020. godini, i ova je bila u stambenom objektuhttp://grude.com/clanak/?i=216259216259Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jul 2020 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-27-6d5bc61203d1a88fdfab.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatrogascima DVD-a Trilj intervencije zbog zmija postale su uobičajene. U nedjelju su odradili još jednu nakon dojave da je jedna pronađena u stambenom objektu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su je uhvatili pustili su je na slobodu. "Zmija broj pet u 2020 godini. DVD Trilj danas u 18:56 prima dojavu da je prisutna zmija u stambenom objektu. Na tehničku intervenciju odmah po dojavi izlaze 2 vatrogasca s 1 vozilom te pristupaju hvatanju zmije. Zmija se nalazila u WC-u odnosno u kupatilu. Nakon uspje&scaron;nog lova ljupkog gmaza ista se pu&scaron;ta u njeno prirodno stani&scaron;te. Intervencija zavr&scaron;ena u 19:15", priopćili su na svojoj Facebook stranici vatrogasci.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-6d5bc61203d1a88fdfab.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-27-6d5bc61203d1a88fdfab.jpegIma neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti...http://grude.com/clanak/?i=216243216243Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jul 2020 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-25-a092fec621387c91081a.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatrogasna postrojba Zagreb izvijestila je da je sinoć tijekom jedne od intervencija sanacije poplave jedan vatrogasac preminuo. Davor Kovačić, član DVD-a Kustošija preminuo je u 53. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>- Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim djelima i riječima, a najvi&scaron;e po dobroti srca. Veliko hvala Davoru Kovačiću, članu DVD Kusto&scaron;ija koji nas je napustio u 53- oj godini života dok je svojom nesebično&scaron;ću i hrabro&scaron;ću čuvao na&scaron; voljeni Grad! Sa sinoćnje intervencije radi posljedica nevremena koje je zahvatilo Zagreb Davor se nije vratio svojoj obitelji kojoj u ime JVP Zagreb, cijelog Grada Zagreba i svih na&scaron;ih službi izražavamo najiskreniju sućut kao i cijelom DVD-u Kusto&scaron;ija radi izgubljenog člana. Pomažući pri ispumpavanju vode iz jednog zagrebačkog stana Davoru je pozlilo, unatoč intervenciji Hitne medicinske službe nažalost nije bilo pomoći. Na&scaron; heroj odradio je i bezbroj intervencija na sanacijama od posljedica potresa. Veliko hvala za sve, neka ti je laka Hrvatska zemlja - stoji u emotivnom opro&scaron;taju zagrebačke vatrogasne postrojbe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-25-a092fec621387c91081a.jpegHeroina Mirna: Spasila čovjeka zarobljenog u potopljenom autuhttp://grude.com/clanak/?i=216238216238Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jul 2020 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-25-mirna-heroina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrepčanka koje je tijekom jučerašnjeg nevremena u Zagrebu priskočila u pomoć čovjeku kojega je voda zarobila u autu i nije mogao izaći, za N1 je opisala što se događalo.<p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam &scaron;etala pse po kvartu i čula ženu da viče &ldquo;izađi van&rdquo;. Čovjek je tonuo u autu u podvožnjaku, nije mogao otvoriti vrata, a auto je tonuo. Ja sam pitala ljude jesu li zvali koga - jesu ali ili bude zauzeto ili kažu da zasad nemaju nikog.</p> <p>Onda sam zavezala pse, skinula tenisice, duksu i naočale i u&scaron;la u vodu. Doplivala sam do auta i pomogla sam mu da otvori vrata i on je iza&scaron;ao na krov auta i čekao vatrogasce, a ja sam isplivala s njegovom protezom jer čovjek nema nogu. Auto vi&scaron;e nije tonuo pa je bio siguran na krovu. Vatrogasci su do&scaron;li za par minuta i izvukli ga - opisala je <strong>Mirna Mrčela</strong> situaciju za <a href="http://hr.n1info.com/Vijesti/a529859/Zagrepcanka-spasila-covjeka-u-Miramarskoj.html"><strong>N1</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezinu je majku <strong>Nevenku </strong>također pozitivno iznenadio herojski čin.</p> <p>- Mama, samo da zna&scaron;, da se ne &scaron;okira&scaron; od mog statusa. Prije sat vremena sam u&scaron;la plivati u Miramarsku da pomognem čovjeku koji je tonuo. Nije mogao otvoriti vrata. Ja sam mu pomogla i on je iza&scaron;ao na krov auta i čekao vatrogasce, a ja sam isplivala s njegovom protezom, jer čovjek nema nogu.<br /><br /></p> <p>Pse sam bila zavezala za ogradu podvožnjaka. Vatrogasci su ga izvukli. Ja sam, evo, doma, oprala se u toploj vodi i OK sam. A i čovjek je OK - opisala je majka poruku koju je dobila od kćeri, dodav&scaron;i da je izrazito ponosna na humani čin svoje kćeri.<br /><br /></p> <p>Mu&scaron;karac koji je zapeo u potopljenom automobilu kazao je za <a href="https://vijesti.hrt.hr/637949/jutro-nakon-poplave-zbraja-se-steta?fbclid=IwAR2KvjzWYDeFMGgnkgNrMX1AKk9crw2Rg_wlUG_e5PmBwRkQIAKynOofE0o"><strong>HRT</strong></a> da je zaustavio vozilo nakon &scaron;to se dovezao do podožnjaka, ali je ono po inerciji nastavilo dalje.<br /><br /></p> <p>- Doplutao je do pola, a onda potonuo. Ja sam uspio isplivati van, onda su nakon toga do&scaron;li policajci i vatrogasci. Sjedio sam na krovu dok me nisu izvukli. Ovim putem bih se htio zahvaliti jednoj djevojci koja me sinoć pomogla izvući iz automobila - kazao je za HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-25-mirna-heroina.jpgUvodić: Čuvali smo kulturu, narod nas je volio i ovo je hvalahttp://grude.com/clanak/?i=216232216232Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jul 2020 20:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-21-bandic_ljubo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovno se potvrđuje ona da smo narod koji će sve oprostiti osim uspjeha, rekao nam je Branko Uvodić (66), legendarni voditelj emisije “Lijepom našom”.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon 46 godina staža na Hrvatskoj radioteleviziji, mailom je obavije&scaron;ten da mu se ugovor vi&scaron;e ne produljuje. S HRT-a kažu da su mu u nekoliko navrata produljili ugovor o radu, s obzirom da je prepoznat kao urednik i voditelj poznatog zabavnog serijala &ldquo;Lijepom na&scaron;om&rdquo;.</p> <p>- Kad sam pročitao taj mail, osjetio sam se kao kriminalac kojega se po&scaron;to-poto trebalo rije&scaron;iti - kaže Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako su se ranije dogovorili da se ugovor o radu produljuje svaka tri mjeseca, pa ga je ovakav mail neugodno iznenadio. Posebno ga boli način na koji je to izvedeno.<br /><br /></p> <p>- Nije lijepo, ružno je. Nije problem u tome &scaron;to su htjeli da odem, nego kako su to izveli. Žao mi je &scaron;to me nitko nije nazvao, rekao: &lsquo;Dođi, trebamo razgovarati&rsquo;. Trebali su ostaviti mogućnost tu - smatra Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S HRT-a kažu da sad ne postoje razlozi za daljnji nastavak radnog odnosa Branka Uvodića. Ako se, stoji u njihovu priopćenju, steknu uvjeti za ponovno snimanje emisije, HRT će svakako razmoriti njegov ponovni angažman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obrazloženje koje je stiglo s HRT-a da zbog korona krize nisu sigurni hoće li se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije &ldquo;Lijepom na&scaron;om&rdquo; uz po&scaron;tovanje svih epidemiolo&scaron;kih preporuka, po Uvodiću ne stoji.<br /><br /></p> <p>- Sasvim sigurno se možemo prilagoditi epidemiolo&scaron;kim uvjetima - tvrdi Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je u ovom trenutku odlučan u tome da mu ne treba pravni savjet ili za&scaron;tita jer HRT neće tužiti.<br /><br /></p> <p>Mail je vidio dok je u Omi&scaron;u pripremao Festival dalmatinskih klapa. Radi to već 30 godina. Smeta ga &scaron;to ljude, kad uđu u određene godine, jednostavno &ldquo;izbri&scaron;u&rdquo;. Navodi primjere kako su i pokojni <strong>Mike Bongiorno</strong> ili <strong>Pippo Baudo</strong> (84) radili dokle god su htjeli. Talijanska televizija nije ih tjerala, oni su svoje mjesto zaslužili godinama marljivog rada i s popularnosti koju su stekli. I Uvodić je, kaže, u tih 46 godina rada na HRT-u pro&scaron;ao sve - od kužine do pomoćnika urednika marketinga. S &ldquo;Lijepom na&scaron;om&rdquo; ulazio je u tuđe domove, njega i ekipu mje&scaron;tani su toplo dočekivali, u koji god grad su do&scaron;li. Boli ga &scaron;to se zaustavlja serijal koji se emitira 26 godina i koji je, smatra Uvodić, bio omiljen u narodu.<br /><br /></p> <p>- U njemu su se mnogi amateri mogli predstaviti. &lsquo;Lijepom na&scaron;om&rsquo; bila im je motivacija. Puno se i KUD-ova pokrenulo upravo zbog te emisije - priča Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako mu se javljaju gledatelji, suradnici i prijatelji te mu pružaju podr&scaron;ku. Jedan od njih mu je rekao da &ldquo;ne smije doma babi reći jer je to njezina omiljena emisija&rdquo;. Dodao je da baba ni jednu nije propustila.<br /><br /></p> <p>Od emisije, kaže Uvodić, ne odustaje i neće dopustiti da ode u ropotarnicu.<br /><br /></p> <p>- Ako za nju nema mjesta na javnom servisu, siguran sam da će biti na drugim televizijama. Kad smo dolazili u neko mjesto, znao je to biti događaj desetljeća. Mislim da se to ne smije zanemarivati. Umjesto da se time ponosi, HRT se radije preserava s nizozemskim licencama &lsquo;Volim Hrvatsku&rsquo; - priča Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gostovali su u Vukovaru i Kninu te je ekipa emisije ponosna na to.<br /><br /></p> <p>- Narod je prihvatio emisiju i voli je. Ako oni nisu ponosni na to, neka se upitaju &scaron;to s njima nije u redu. Može ih biti sram - zavr&scaron;ava voditelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-21-bandic_ljubo.jpgNeum izjednačio cijene s Makarskom: Kava i Cockta čak skupljehttp://grude.com/clanak/?i=216228216228Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jul 2020 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-24-ljeto-zene.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinar Anadolije Almir Terzić objavio je na svojoj Facebook stranici kratku analizu cijena u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradu na jadranskoj obali.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo cijene osnovnih proizvoda i usluga &ndash; važno, posebno u vrijeme otežanog turističkog izlaska iz Bosne i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Puno vas mi je pisalo i pi&scaron;e s pitanjem isplati li se doći u Neum i kakve su cijene. Smje&scaron;taj u hotelu Sunce 4 zvjezdice u renoviranim sobama su 100 KM po danu, po osobi (dakle za dvoje dan 200 KM). Sobe su fine, s pogledom na more, hrana je solidna.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ležaljke i suncobran se plaćaju po 6 KM po danu i na bazenu i na plaži (dakle 18 KM dnevno dvije ležaljke i suncobran). (u Makarskoj sam pro&scaron;li mjesec plaćao isto 90 kuna dnevno&rdquo;, napisao je Terzić i nastavio:</p> <p>&ldquo;Kava je 2,5 KM, recimo Cockta 3,5 KM 0,33 mala fla&scaron;ica. (Dakle kava i Cockta će vas ko&scaron;tati 6 KM, odnosno 12 KM za dvoje, u Makarskoj sam isto plaćao 46 kuna (11,50 KM). Fla&scaron;ica Cole (plastična) od 0,5 litara je 1,5 KM, koliko ko&scaron;ta i 1,5 litara vode. Kugla sladoleda je 1,5 KM. Od sadržaja tu je vožnja mini podmornici 15 KM i vožnja brodicom 10 KM. Eto, na vama je da procijenite&rdquo;, napisao je on.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-24-ljeto-zene.jpegNajavljeno obilnije kišno nevrijemehttp://grude.com/clanak/?i=216226216226Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jul 2020 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-09-018_grude_nevrijeme1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U noći s petka na subotu diljem BiH se očekuje nevrijeme s lokalnim pljuskovima i grmljavinom.<p>&nbsp;</p> <p>Intenzivnije oborine očekuju se u sjevernim i sjeverozapadnim područjima.&nbsp;<span>&nbsp;Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 17, na jugu zemlje do 21, a najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 26, na jugu zemlje do 31 stupanj, prognoza je meteorologa Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).</span></p> <p>U nedjelju se očekuje smirivanje vremena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-09-018_grude_nevrijeme1.jpgPočinju ekshumacije na lokalitetu Rostovahttp://grude.com/clanak/?i=216216216216Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-30-kosti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas su počele ekshumacije na lokalitetu Rostova. <p>&nbsp;</p> <p>Na terenu su predstavnici Tužiteljstva BiH, Instituta za nestale osobe ali i obitelji žrtava, nestalih Hrvata Bugojna, biv&scaron;i logora&scaron;i, predstavnici Udruga proisteklih iz domovinskog rata, doznaje Vecernji.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Podsjetimo, na platou Rostovo iznad Bugojna, iza motela prije nekoliko dana pronađeni su ostaci ljudskog kostura. Slučajnim iskopom pronađene su ljudske kosti, ali i odjevni predmeti, obuća kao i deka.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Posmrtne ostatke je prona&scaron;ao vlasnik parcele koji je na tom području počeo gradnju vikendice. Radovi su obustavljeni, a Tužiteljstvu i Sudu BiH poslan je zahtjev za ekshumaciju.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Naime, Hrvati iz Bugojna već 27 godina tvrde kako je plato Rostova mjesto na kojem su posljednji put viđena 23 nestala bojovnika HVO-a koji su bili pali u zarobljeni&scaron;tvo bo&scaron;njačke ARBiH i koji su odvedeni u nepoznatom smijeru.</span><br /><br /></p> <p><span>FOTO: Ilustracija</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-30-kosti.jpgDORH se bavi RBA leasingom: Hoće li i u BiH uslijediti istrage?http://grude.com/clanak/?i=216213216213Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-23-raiffeisen-leasing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državno odvjetništvo službeno je potvrdilo Index Istragama kako rade na predmetu RBA leasinga o kojem su pisali.<p>&nbsp;</p> <p>Iz odgovora koji su dobili razvidno je kako su počeli izvidi po ovom predmetu i to po vi&scaron;e kaznenih prijava protiv RBA Leasinga, kao i da je za ovaj predmet nadležno Općinsko državno odvjetni&scaron;tvo u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Država&nbsp;za sada ne postupa po službenoj dužnosti, već po pojedinačnim prijavama. Za pokretanje postupka po službenoj dužnosti&nbsp;nedostaje prijava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) koje je državno nadzorno tijelo u slučaju leasing kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo da je Hanfa u ožujku ove godine utvrdila kako je u poslovanju RBA Leasinga zaista bilo nezakonitosti u dijelu obračuna leasinga, no samog postupanja Hanfe prema pravosudnim organima nema jer nadzor nad poslovanjem ove leasing kuće jo&scaron; uvijek nije okončan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se čeka okončanje nadzora, DORH je započeo s radom, a kako doznajemo, već je izuzet dio dokumentacije vezan za ovaj nevjerojatni slučaj prevare.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo redom.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne žele vratiti novac&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Raiffeisen grupaciju trese nova, jo&scaron; veća afera nakon &scaron;to je prije nekoliko mjeseci Michael M&uuml;ller oti&scaron;ao s mjesta predsjednika Uprave Raiffeisen Banke (RBA) zbog namjere neprimjerenog pritiska na sud i pravosuđe. Naime, Državno nadzorno tijelo nepobitno je utvrdilo da je Raiffeisen Leasing od 2008. do 2013. godine suprotno potpisanom ugovoru o leasingu povećavao rate otplate za korisnike leasinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primatelji leasinga platili su tako puno veći iznos kamata nego &scaron;to su stvarno dugovali. Nakon &scaron;to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) utvrdila nezakonitosti i nepravilnosti, RBA Leasing ne želi vratiti novac o&scaron;tećenim klijentima jer tvrdi kako je ionako nastupila zastara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spornih ugovora je vi&scaron;e od 15 tisuća, točnije 15.684, a riječ je o desecima milijuna kuna koje je RBA Leasing nezakonito uzeo od svojih korisnika, a taj bi se iznos do danas trebao uvećati i za kamate.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sef-udruge-banaka-bio-je-na-celu-tijela-koje-je-rba-leasingu-odobrilo-tesku-prevaru/2198911.aspx" target="_blank">&gt;&gt;&nbsp;&Scaron;ef Hrvatske udruge banaka bio je na čelu tijela koje je odobrilo milijunsku prevaru</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Index Istrage otkrile su i kako je na čelu Nadzornog odbora u vrijeme ove prevare bio dana&scaron;nji &scaron;ef Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović. Hanfa je temeljem zapisnika s Nadzornog odbora RBA Leasinga iz 2008. godine utvrdila kako je Nadzorni odbor (NO) dao suglasnost za neosnovanu i jednostranu izmjenu marže koja je na koncu o&scaron;tetila klijente te kuće za vi&scaron;e desetaka milijuna kuna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na čelu Nadzornog odbora bio je čovjek koji danas predstavlja hrvatske banke</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hanfa je zaključila da se Nadzorni odbor složio s namjerom Uprave koja se odnosila na povećanje fiksnog dijela promjenjive kamatne stope, odnosno s povećanjem marže, iako za navedeno nije bilo jasnih osnova u ugovornima odredbama&nbsp;niti su nastupili uvjeti koji bi mogli opravdati podizanje kamatnih stopa. A to postupanje bilo je nezakonito.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz DORH-a su nam odgovarajući na na&scaron; upit potvrdili&nbsp;kako rade na predmetu i to po vi&scaron;e kaznenih prijava, kao i da im za postupanje po službenoj dužnosti nedostaje prijava&nbsp;Hanfe. &nbsp;</p> <p><strong>Državno nadzorno tijelo već utvrdilo nezakonitosti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadležno državno odvjetni&scaron;tvo poduzet će zakonom propisane radnje kad nadležno nadzorno tijelo (HANFA), ako je tijekom svog postupanja dosad utvrdilo sumnju ili&nbsp;utvrdi u daljnjem tijeku svog postupanja&nbsp;da je počinjeno neko kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, i o tome, kao ovla&scaron;teno tijelo, podnese kaznenu prijavu državnom odvjetni&scaron;tvu", stoji u odgovoru Državnog odvjetni&scaron;tva. Naglasimo kako smo Hanfi dva puta u sklopu istraživanja prevare za RBA Leasing postavili upit vezan za prijavu DORH-u i USKOK-u, no jedino na taj dio nam nisu htjeli davati nikakve detalje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odvjetnici u RBA Leasingu upozoravali Upravu da radi protuzakonito&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz samog nadzora Hanfe nad RBA Leasingom stoji kako su utvrđene ne samo nepravilnosti nego i nezakonitosti. Hanfa zaključuje i kako je Uprava RBA Leasinga&nbsp;stjecala "imovinsku korist bez osnove. Isto tako, RBA Leasing bio je toga svjestan. Odvjetnici RBA Leasinga upozoravali su Upravu da radi protuzakonito, no RBA Leasing se umjesto ispravljanja nezakonitosti počeo pripremati za eventualne sudske postupke. Sve je to vidljivo iz Rje&scaron;enja Hanfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uprava Dru&scaron;tva procijenila je da je Dru&scaron;tvo nepravilno obračunalo kamate prema primateljima leasinga te je odlučila rezervirati sredstva za moguće sudske&nbsp;sporove pokrenute od strane primatelja leasinga, a &scaron;to je Dru&scaron;tvo napravilo nakon &scaron;to je dobilo mi&scaron;ljenje pravnih savjetnika angažiranih od strane Dru&scaron;tva, koji su Dru&scaron;tvo upozorili na protuzakonito postupanje (stjecanje bez osnove) iz čega proizlazi da je Dru&scaron;tvo uvažilo to mi&scaron;ljenje", stoji u dijelu Rje&scaron;enja Hanfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nadzor i dalje traje, kada bude gotov, d</strong><strong>onijet će se odluka&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hanfi nam kažu kako i dalje ne postoji konačna odluka &scaron;to s prijavama prema USKOK-u i DORH-u, a zbog toga &scaron;to se nad RBA leasingom, kako nam kažu, provodi dodatni nadzor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"HANFA je odlučila nastaviti s dodatnim nadzornim aktivnostima koje su jo&scaron; uvijek u tijeku te ćemo nakon njih zauzeti konačan stav je li Dru&scaron;tvo ispunilo odredbe Rje&scaron;enja te eventualno poduzeti dodatne mjere prema Dru&scaron;tvu i odlučiti o daljnjem postupanju prema pravosudnim tijelima", stoji u odgovoru Hanfe. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Hanfa i dalje obavlja&nbsp;nadzor nad RBA Leasingom, DORH radi po pojedinačnim&nbsp;prijavama protiv ove leasing kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potvrda DORH-a</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"U odnosu na navode koje ste objavili u tekstu da - "<em>O svemu su obavije&scaron;teni DORH i USKOK, a koliko nam je poznato, na njihovu adresu stigla je najmanje jedna prijava zbog nezakonitosti u RBA Leasingu. Poku&scaron;ali smo doći do odgovora u DORH-u no nisu nam htjeli odgovarati na upite. Neslužbeno saznajemo kako su ipak započeli izvidi i da je DORH do&scaron;ao u posjed određene dokumentacije"</em>&nbsp;odgovaramo kako je navedena prijava u radu nadležnog Općinskog državnog odvjetni&scaron;tva u Zagrebu te se odnosi i na prijavljena druga kaznena djela, a ne samo na rje&scaron;enje nadzornog tijela koje navodite", stoji u odgovoru DORH-a Index Istragama.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prevara u vrijeme najgore recesije kada su ljudi gubili poslove i stanove</strong>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasimo na kraju kako financijski razmjeri &scaron;tete za sada nisu poznati,&nbsp;Hanfa ne iznosi neku okvirnu ukupnu brojku koliko je zapravo RBA Leasing uzeo novca na račun preplaćenog iznosa za rate. RBA Leasing u svom odgovoru na nadzor Hanfe tvrdi kako je riječ o 4,7 milijuna eura. No taj iznos odnosi se samo na 3532 ugovora, a to je svega 22,5 posto svih spornih ugovora. Prevara se događala u vrijeme&nbsp;dok je Hrvatsku tresla najgora i najdugotrajnija recesija u njenoj novijoj povijesti, odnosno dok su ljudi gubili poslove i stanove.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je u aferu upetljan Zdenko Adrović, dana&scaron;nji predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB),&nbsp;iz Hrvatske narodne banke rekli su nam kako se ne misle mije&scaron;ati u ovaj slučaj jer nisu zaduženi za leasing. Iz samog HUB-a nisu se htjeli službeno očitovati o ovom slučaju,&nbsp;već su nam prenijeli osobni Adrovićev stav koji kaže da ne može govoriti o detaljima ovog slučaja jer je tek "djelomično upoznat" s rje&scaron;enjem Hanfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dodatak: RBA leasing ima i dugogodi&scaron;nje iskustvo poslovanja na bh. trži&scaron;tu, a ako je i ovdje bilo ikakvih malverzacija vjerojatno se neće ni&scaron;ta posebno dogoditi jer se slučajevi nezakonitih aktivnosti u ovoj zemlji uglavnom gurnu pod tepih.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Originalno objavljeno na&nbsp;<a class="istrage-source" href="https://www.istrage.hr/" target="_blank">Index istrage</a></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-23-raiffeisen-leasing.jpgLažirao intervju pa sada iz Beograda tvrdi: U Hercegovini su zločine posebno činili Hrvatihttp://grude.com/clanak/?i=216207216207Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-23-martens-mp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens koji danas živi u Beogradu i za kojeg se otvoreno sumnja da radi za tajne službe poput BIA-e dao je intervju Avazu nakon što se potvrdilo da je lažirao intervju Marka Perkovića Thompsona.<p>&nbsp;</p> <p>U tom intervjuu tvrdi da su Hrvati činili zločine, posebno u Hercegovini i da su bili saveznici nacističkog režima, bez ikakva povoda da takvo &scaron;to govori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Intervju je napravljen kao dječji uradak, upravo na razini Bezbednosno informativne agencije, nasljednice zloglasne UDBA-e, koja je ipak bila puno profesionalnija u proturanju informacija u javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-23-martens-mp.jpgDanas u BiH svečano otvaranje prvog državnog zatvorahttp://grude.com/clanak/?i=216195216195Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jul 2020 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-27-567a68b9-6d2c-445a-85e2-10dc0a0a0a80-zatvor-sad-700x402.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine danas će upriličiti svečano otvaranje Zavoda za izvršavanje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine u Vojkovićima u Istočnom Sarajevu.<p>&nbsp;</p> <p>Radi epidemiolo&scaron;ke situacije izazvane pojavom i &scaron;irenjem koronavirusa, uz konzultacije i preporuke kriznih stožera, kao i međunarodnih partnera donatora i kreditora koji su pomogli izgradnju prvog državnog zatvora, svečanoj ceremoniji će moći prisustvovati ograničeni broj uzvanika, kao i medija.<br /><br /></p> <p>Prema sistematizaciji u državnom zatvoru će biti zaposleno oko 280 djelatnika. Radi se o prvom zatvoru u BiH na državnoj razini. Izgradnja je financirana kreditom Razvojne banke Vijeća Europe u iznosu od 19,3 milijuna eura. BiH je uložila 6,45 milijuna eura, donacije EU iznose 9,15 milijuna eura, tehnička pomoć Europske komisije 1,7 milijuna eura, donacija &Scaron;vedske je bila dva milijuna eura, a Vlada SAD-a dala je 1,1 milijun dolara za obuku zatvorskog osoblja.<br /><br /></p> <p>Kompleks zatvora prostire se na povr&scaron;ini od 24.000 metara kvadratnih, a svaka ćelija u kojoj će biti smje&scaron;ten po jedan zatvorenik, je povr&scaron;ine 12 kvadratnih metara. Izgradnja i funkcioniranje državnog zatvora u potpunosti su usklađeni s europskim zatvorskim pravilima i standardima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-27-567a68b9-6d2c-445a-85e2-10dc0a0a0a80-zatvor-sad-700x402.jpgPreminuo Ante Pavlović! Kći: Imao je tisuće pacijenata i puno ih izliječiohttp://grude.com/clanak/?i=216184216184Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jul 2020 21:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-21-ante-pavlovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kontroverzni samoprozvani kiropraktičar Ante Pavlović preminuo je u nedjelju nakon kratke i teške bolesti u 63-oj godini života, potvrdila nam je njegova kći Dorotea.<p>&nbsp;</p> <p>- Istina je, bila je to kratka i te&scaron;ka bolest. Krenuo je pje&scaron;ke za Sinj kod jednog pacijenta i pozlilo mu je u Gospiću. Krenula sam po njega i prebacila ga u bolnicu u Vinogradskoj.&nbsp;Imao je na tisuće pacijenata, izliječio je jako puno ljudi, mnogi su prohodali zbog njega. Davao se vi&scaron;e za druge nego &scaron;to je mislio na sebe. Tako se, na žalost, i zavr&scaron;ilo jer je sva tuđa energija u&scaron;la u njega. To je i stvorilo bolest. Umro je u bolnici, ali nije prihvaćao lijekove. Nije vjerovao modernoj medicini, ostao je dosljedan svome - kazala je Dorotea.<br /><br /></p> <p>Ante Pavlović, &scaron;iroj javnosti bio je poznat po skandaloznom i nasilnom pona&scaron;anju zbog kojeg je vi&scaron;e puta zavr&scaron;io u zatvoru, a posljednji put se o njemu pisalo kada je pro&scaron;le godine, kada je 60-godi&scaron;njaka stavio u ropski odnos i te&scaron;ko tjelesno ozlijedio. Priču o tome otkrila je ekipa emisije<strong> "Provjereno"</strong> Nove TV.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Sprovod<strong> Ante Pavlovića</strong> biti će u četvrtak u 13.20 na zagrebačkom Markovu polju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-21-ante-pavlovic.jpegBanka mu odbila dati kredit zbog uplate listića u kladionicihttp://grude.com/clanak/?i=206173206173Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jul 2020 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banka mi je upravo odbila odobriti kredit uz objašnjenje da je firma u kojoj radim primila državnu pomoć zbog koronakrize – požalio se član Facebook grupe Udruge glas poduzetnika. <p>&nbsp;</p> <p>Drugoj dvojici njihove su banke prona&scaron;le u prometu po tekućem računu online transakcije u sportskim kladionicama od nekoliko stotina kuna, koliko mjesečno maksimalno izdvoje u tu svrhu, i to je bio razlog za &ldquo;ko&scaron;aricu&ldquo;. Sva su trojica uredni klijenti, bez nedopu&scaron;tenih prekoračenja i nepodmirenih obveza. Za sebe bi donedavno rekli &ndash; kreditno sposobni. &Scaron;to se to događa s odobravanjem kredita? Žale se i građani i poduzetnici, a banke od početka pandemije redovito proziva i država. Pitali smo ih za ovakve slučajeve, ali i procjenu kreditne sposobnosti u situaciji moratorija na ovrhe u kojoj su gotovo svi računi odblokirani. Odgovori se mogu svesti na to da &ndash; klijente &scaron;tite od njih samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>RBA ne primjenjuje u svojim kreditnim pravilima posebna ograničenja kreditiranja klijentima zaposlenima u pravnim osobama koje su dobile pomoć države zbog pada prihoda u pandemiji koronavirusa, već nastoji općim kriterijima kreditne politike za&scaron;tititi potro&scaron;ače od izlaganja povećanom riziku, kažu u toj banci u kojoj su od početka pandemije uveli strože mjere kod odobravanja novih kredita. Iz PBZ-a poopćeno poručuju da procjenjuju niz parametara na temelju kojih donose odluku o prihvatljivosti realizacije kredita, uzimajući u obzir novonastalu situaciju, trži&scaron;na kretanja i uvjete. Iz ove su dvije banke primjeri s početka teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Erste banci ističu da pri obradi kreditnih zahtjeva i procjene kreditne sposobnosti građana u obzir oduvijek uzimaju i status njihova poslodavca, ali kod njih pomoć države koju je poslodavac primio u okolnostima pandemije nije eliminacijski kriterij za dobivanje novog kredita. Procjenjuju izglednost povrata i to je jedini kriterij prihvatljivosti financiranja. Na pitanje o kladioničarima odgovaraju da kriterije odobravanja načelno definiraju sukladno svim raspoloživim podacima o pona&scaron;anju klijenta, uključujući i vrste transakcija koje obavljaju. U razdoblju gospodarskog &scaron;oka i neizvjesnosti banke imaju iznimno važnu ulogu, stoga je neophodno uzeti u obzir sve financijske pokazatelje kako bi se dugoročno za&scaron;titilo financijsko zdravlje klijenata te spriječio potencijalni porast neprihodujućih kredita &ndash; napominju te dodaju da je od početka pandemije primijećena smanjena potražnja građana za novim kreditima, a većina klijenata čiji su prihodi smanjeni zahtijeva odgodu plaćanja kreditnih obveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banka trenutačno ne raspolaže podacima o klijentima koji koriste moratorij na ovrhu pa po potrebi traže i dodatnu dokumentaciju. Promjene u procjeni kreditne sposobnosti od početka pandemije odnose se na izuzeće eventualnih primanja od iznajmljivanja u turističke svrhe i djelomičnu korekciju maksimalnih iznosa kredita u pojedinim kategorijama, ovisno o rejtingu klijenata. Potvrđuju da su uvjeti kreditiranja poo&scaron;treni, &scaron;to je, smatraju, neizbježno u ovakvoj vrsti krize te je u skladu s poslovnim politikama bankarskog sektora u Europskoj uniji. Tvrtkama će, poručuju, nastaviti osiguravati likvidnost uz podr&scaron;ku programa državnih jamstava, a u ovom se trenutku i poslovni klijenti te&scaron;ko odlučuju za nova kreditiranja bilo koje vrste te je većina zatražila moratorij postojećih kredita, restrukturiranje, odgodu poreznih obveza... Povećanju potražnju poduzeća očekuju nakon zavr&scaron;etka turističke sezone i konkretnijih pokazatelja utjecaja pandemije na poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zabi također kažu da procjenjuju pojedinačnu situaciju svakog klijenta, no osim podsjećanja na mjere koje primjenjuju od nastanka epidemije, ne izja&scaron;njavaju se o promjeni kriterija za odobravanje kredita. OTP se poziva na individualiziranu procjenu, koja uključuje i analizu transakcija po računu, uzimajući u obzir poslodavca klijenta. Vodeći se zahtjevima na&scaron;ih klijenata za mjere pomoći koje uključuju moratorij na postojeće kredite do &scaron;est mjeseci zbog smanjenja mjesečnih prihoda, a koji se često odnose upravo na različite dodatke na plaću, OTP banka je uvela privremene mjere temeljem kojih je iz procjene kreditne sposobnosti isključila dodatna primanja; bonuse, prihode od najma i turizma te dodatke na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično &ndash; kažu dodajući da tako &scaron;tite i klijente i svoj kreditni portfelj od neplaniranih promjena materijalne situacije klijenta. Ipak, s normalizacijom uvjeta poslovanja, od 2. srpnja ublažili su te privremene mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpgUhićen muškarac koji se dovodi u vezu sa požarom francuske katedralehttp://grude.com/clanak/?i=206172206172Grude.com - klik u svijetSun, 19 Jul 2020 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-19-thumb2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog sumnje u povezanost s požarom koji je u subotu izbio u katedrali iz 15. stoljeća u francuskom gradu Nantesu, pri čemu su uništeni njeni vitraji i orgulje, uhićen je 39-godišnjak, objavila je danas televizija LCI.<p>&nbsp;</p> <p>Uhap&scaron;eni mu&scaron;karac je izbjeglica iz Ruande koji je na katedrali radio kao volonter te je bio zadužen da ju zaključa u petak navečer, prenosi LCI, pozivajući se na izjavu tužitelja Pierrea Sennesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sennes je kazao kako je mu&scaron;karac uhap&scaron;en zbog nelogičnosti u njegovom iskazu.</p> <p>Dodao je kako su u subotu u crkvi buknula tri požara i da nema znakova provale. Vlasti su objavile da su pokrenule istragu o paležu.</p> <div class="td-g-rec td-g-rec-id-content_inline td_uid_2_5f14ac7e79197_rand td_block_template_1 ">&nbsp;</div> <p>Požar se pro&scaron;irio u subotu ujutro, zahvativ&scaron;i unutra&scaron;njost tog gotičkog zdanja. Vatrogasci su stavili vatru pod kontrolu nakon nekoliko sati, a potpuno su ju ugasili u poslijepodnevnim satima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-19-thumb2.jpegZarazili se mladenka, njeni roditelji, kuma...http://grude.com/clanak/?i=206160206160Grude.com - klik u svijetSun, 19 Jul 2020 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Jedan od primjera je gdje je oboljela mladenka, njeni roditelji, njena kuma. Još jednom apeliram da se razmisli da te svadbe ne budu tako velike, da ljudi budu odgovorni", kaže Alemka Markotić, ravnateljica klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;ću Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar, nakon 14 dana, odnosno maksimalnog vremena inkubacije od vjenčanja kćeri generala Mladena Fuzula s kojim se povezuje veći broj oboljelih od Covida-19, epidemiolo&scaron;kim praćenjem i anketiranjem do sada je utvrđeno ukupno 36 Covid-19 pozitivnih osoba. Od toga su troje obiteljski kontakti osoba koje su bile na vjenčanju, a sami nisu bili na događaju.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgVatrogasci obuzdavaju požar na Zrćuhttp://grude.com/clanak/?i=206149206149Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jul 2020 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-18-zrce-pozar-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o terenu s debelim slojem borovih iglica te bi se moglo nastaviti širenje, posebno ako bura ne prestane puhati.<p>&nbsp;</p> <p>Požar koji je rano jutros planuo u borovoj &scaron;umi na Zrću, u Novalji na otoku Pagu, jo&scaron; nije pod kontrolom, vatrogascima pomaže kanader, a očekuju da će biti lokaliziran do podneva, prenosi 24sata.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni vatrogasni zapovjednik Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije Hrvoje Ostović kazao je da im pomoć iz zraka treba zbog bure koja pu&scaron;e, te zbog činjenice da je &scaron;uma neuređena i teže prohodna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi požar jesmo zaustavili, tu je 57 vatrogasaca s 15 vozila, ali trebamo pomoć iz zraka da se presiječe &scaron;irenje u jednom pojasu. Na terenu su vatrogasci iz Paga i Kolana, te Novalje, Otočca i Senja i vjerujem da ćemo do podneva požar potpuno staviti pod kontrolu, ali će tu morati ostati ljudi cijeli dan i cijelu noć", rekao je Ostović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-18-20-07-18-zrce-pozar.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je da je riječ o terenu s debelim slojem borovih iglica te bi se moglo nastaviti &scaron;irenje, posebno ako bura ne prestane puhati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojavu da gori &scaron;uma na poznatoj plaži Zrće dobio je tamo&scaron;nji Centar 112 u 4,15, a uzroci će se utvrđivati nakon vatrogasne intervencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Centru 192 u Gospiću doznaje se da je policija na mjestu događaja, da će očevid biti proveden kad se za to stvore uvjeti, odnosno kad potpuno zavr&scaron;i vatrogasna intervencija. Na teren će izaći i protupožarni inspektor.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-18-zrce-pozar-4.jpgBiH najzagađenija minama u Europihttp://grude.com/clanak/?i=206134206134Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jul 2020 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-17-demineri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova država mora početi razmišljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo obrane BiH priopćilo je, 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da Deminerska bojna Oružanih snaga BiH "i u složenim okolnostima pandemije koronavirusa predvodi napore na uklanjanju mina zaostalih &scaron;irom na&scaron;e zemlje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Ministarstvu obrane, Oružane snage ne samo da predvode napore, nego to rade "po znatno učinkovitijoj metodi 'oslobađanja zemlji&scaron;ta' (Land Release), a sve "nakon &scaron;to je rije&scaron;eno pitanje produženja akreditacije za izvođenje protuminskih aktivnosti, prouzrokovano kasnim imenovanjem Povjerenstva za deminiranje u BiH", prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za razliku od klasične metode i tehničkog izviđanja &scaron;ire povr&scaron;ine, Land Release metoda podrazumijeva da se, oslanjanjem na minske zapisnike i informatore, deminer ciljano upućuje na točno poznatu lokaciju svake pojedinačne mine. Ako se mina ne pronađe na preciziranoj točki, dalje se potraga sustavno s te točke &scaron;iri istražnim stazama", stoji u priopćenju Ministarstva obrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Učinkovitija metoda či&scaron;ćenja</strong><br />Na lokalitetu Gojčin u Općini Kalesija ovih su dana čelnicima Ministarstva obrane i Ministarstva civilnih poslova BiH kao i EUFOR-a predstavljeni podaci prema kojima je prosječna produktivnost Deminerske bojne OS BiH do sada iznosila oči&scaron;ćenih tri do 3,5 kubnih kilometara godi&scaron;nje, dok se novim pristupom očekuje, u suradnji s krovnom agencijom za uklanjenje mina BH MAC-om, godi&scaron;nje osloboditi povr&scaron;inu od 35 do 42 kubna kilometra. Povr&scaron;ina koja se tradicionalnom metodom očisti za 1.448 radnih dana, novom metodom se deminira za 353 radna dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od 2006. godine do danas, OS BiH su ukupno razminirale vi&scaron;e od 36 milijuna kubnih metara prostora, uklonjeno je vi&scaron;e od 13.490 komada mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), i to bez i jedne deminerske nesreće", stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Uprave civilne za&scaron;tite Općine Kalesija Hazem Halilović ne krije zahvalnost Oružanim snagama BiH na naporima koji se čine u deminiranju gospodarski važnih prostora u ovoj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od sredine 2018. godine Oružane snage BiH na na&scaron;im su &scaron;umskim i poljoprivrednim gazdinstvima očistile vi&scaron;e od 9.800 četvornih metara prostora, a pregledale ukupno 998.800 četvornih metara. Očekujemo da ćemo cijelo područje moći preuzeti oči&scaron;ćeno u mjesecu rujnu ove godine, i velika hvala Oružanim snagama BiH, na tome", kazao je Halilović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored ovog projekta, OS BiH rade na jo&scaron; tri projekta metodom Land Release u općinama Bihać, Kupres i Olovo. Također, OS BiH pružaju pomoć BH MAC-u na poslovima hitnog obilјežavanja minsko sumnjivih područja u BiH, a sve na inicijativu EUFOR-a. Na osnovu inicijative EUFOR-a formirana je radna skupina iz sastava BH MAC-a, entitetski uprava civilne za&scaron;tite i EUFORA-a s cilјem izrade Plana kojim se namjerava od ožujka 2021. godine sve deminerske resurse OS BiH upotrijebiti kroz novu metodu Land Release.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama Deminerska bojna Brigade taktičke potpore OS BiH broji gotovo 600 ljudi, od kojih je njih 420 svakodnevno angažirano diljem BiH. Pro&scaron;logodi&scaron;nji plan su čak i prema&scaron;ili i očistili 107 posto planirane povr&scaron;ine. U svome rizičnom poslu se koriste pipalicama, ali i detektorima, deminerskim strojevima, psima i civilnim dronovima. No zbog stalnih problema prouzročenim niskim izdvajanjima za obranu, obnavljanje tehnike ne prati stvarne potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nužna bolja financijska potpora</strong><br />Ministar obrane BiH Sifet Podžić je na deminerskom radili&scaron;tu kod Kalesije izjavio kako zna da je bh. gospodarstvo te&scaron;ko pogođeno pandemijom COVID-19 i da Vijeće ministara BiH mora spa&scaron;avati gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali i ovo je jedan od humanih poslova i spa&scaron;avanja gospodarstva. Zaboli čovjeka kad raspravljate o proračunu pa se izborite da se na&scaron;im vojnicima i dočasnicima minimalno poveća koeficijent za plaću, a onda dođete u situaciju da vam kolege prosto uzmu sredstva od deminera da bi se povisile plaće. Tako ne možemo! Ova država mora početi razmi&scaron;ljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. Da nije donatora iz EUFOR-a i prijateljskih zemalja puno teže bismo se borili s ovim. Ali ne može se stalno živjeti na donacijama", upozorio je ministar Podžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina sada je zemlja koja je u Europi najvi&scaron;e zagađena nagaznim minama i NUS-om, a sedma je u svijetu. Trenutačna veličina minski sumnjive povr&scaron;ine iznosi 1,97 posto ukupnog teritorija BiH, na kojoj je preostao oko 79.000 komada mina i NUS-a. Navedena minski sumnjiva povr&scaron;ina direktno utječe na sigurnost 13 posto ukupnog stanovni&scaron;tva BiH, &scaron;to predstavlјa jedan od najvećih sigurnosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-17-demineri.jpgHBŽ: Svadbenim salonima dopušteno raditi samo do ponoćihttp://grude.com/clanak/?i=206132206132Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jul 2020 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Krizni stožer Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije u situaciji pogoršane epidemiološke slike u Bosni i Hercegovini kao i s povećanjem broja oboljelih od koronavirusa na području HBŽ upozorava da se poštuje Naredba Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.<p>&nbsp;</p> <p>Posebno upozoravamo građane i poslovne subjekte da se pridržavaju dozvoljenog broja osoba za okupljanje u zatvorenom i otvorenom prostoru koji se odnose na skupove kao &scaron;to su vjenčana, krizme, sprovodi i druge manifestacije (sportske, kulturne, vjerske i sl.), kao i obvezno prijavljivanje navedenih skupova Ministarstvu unutarnjih poslova HBŽ i Kriznom stožeru Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ. Također nagla&scaron;avamo da je radno vrijeme ugostiteljskih objekata, uključujući i svadbene salone do 24:00.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravamo građane i poslovne subjekte da se pridržavaju propisanih higijensko-epidemiolo&scaron;kih mjera. Provedbu Naredbe kontrolirat će djelatnici MUP-a i inspekcije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgPRONAĐENA TIJELA BUGOJANSKIH HRVATA!?http://grude.com/clanak/?i=206128206128Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jul 2020 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-17-logor-stadion-bugojno1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na platou Rostovo, iza motela pronađeni su ostaci ljudskog skeleta a prema sumnjama nekolicine bugojanskih Hrvata radi se o osobama koje su nestale i za kojima se još uvijek traga, a posljednje informacije govore da su baš na tome dijelu Rostova posljednji put viđeni.<p>&nbsp;</p> <p>Slučajnim iskopom pronađene su ljudske kosti, dijelovi lobanje, dvije patike, džemper, vunene pape, kao i kodulja... mjesto je pod kontrolom policije, a prema informacijama koje imamo na tom prijedjelu moglo bi se pronaći jo&scaron; kostiju i ljudskih ostataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto je pod kontolom policije 24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Etničko či&scaron;ćenje koje i danas traje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Bugojna je tijekom agresije tzv. ArmijeBiH na Sredi&scaron;nju Bosnu protjerano gotovo 15 tisuća Hrvata, kroz 58 logora pro&scaron;lo je gotovo dvije tisuće Hrvata od kojih je 470 bilo pripadnika HVO-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Hrvate Bugojna, sredina srpnja 1993. godine, odnosno, 17. srpanj, značio je početak uni&scaron;tavanja jednog naroda i svega onog &scaron;to ima veze s njihovom zajednicom, identitetom, tradicijom, vjerom &ndash; sveukupnim životom kojeg su Hrvati dali za Bugojno i dolinu Vrbasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tog, 17. srpnja 1993. godine u mjestu Vrbanja iz zasjede su napadnuti Miroslav Talenta, Mijo Vučak, Dražen Miličević, Ivica Grabovac i Josip Marjanović. Svi su bili pripadnici HVO-a. Talenta je poginuo na mjestu događaja, Miličević i Marjanović pobjegli, Grabovac pu&scaron;ten, a Vučak ubijen uz povike lokalnog bo&scaron;njačko-muslimanskog stanovni&scaron;tva &ldquo;Ubij usta&scaron;u&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je tzv. Armija BiH &ldquo;očistila&rdquo; Travnik, Zenicu, Kakanj, Fojnicu, i aktivno napadala Novi Travnik, Vitez, Busovaču i Kiseljak, u Bugojno su pristigle i druge brigade tzv. Armije BiH te pripadnici &ldquo;El mudžahida&rdquo; kako bi se &ldquo;hrvatsko pitanje&rdquo; u Bugojnu i u potpunosti rije&scaron;ilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Etničko či&scaron;ćenje s kojim su počeli tog 18. srpnja 1993. ni do danas nije zavr&scaron;eno. Masovnim napadima na sva naselja gdje su živjeli Hrvati, potom gradsku četvrt Gaj u kojoj su se domobrani i pripadnici VP-a HVO-a predali te smjestili u motel Kalin, tzv. Armija BiH zarobila je pripadnike HVO-a i civile i 25. srpnja 1993. službeno počela napad &ldquo;na sve hrvatsko&rdquo; u ovom srednjobosanskom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S 15 tisuća na tisuću Hrvata</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i nakon &scaron;to se HVO dobrovoljno predao, tzv. Armija BiH protjerala je gotovo 15 tisuća Hrvata, kroz 58 logora je pro&scaron;lo 1643 Hrvata od kojih je 470 pripadnika HVO-a, ukupno je stradalo 90 civila, njih 12 je ubijeno ritualno, a za 19 nestalih bugojanskih intelektualaca se i dan danas traga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju 1994. Bugojno je s 15 tisuća Hrvata, ostalo na njih tisuću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stradanje Hrvata Bugojna epskih je razmjera. To dokazuje i činjenica da čak ni nakon progona Hrvata 27. srpnja 1993., tzv. Armija BiH nije odustala od agresije prema svemu &scaron;to je bilo hrvatsko, ali i katoličko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapaljeno je gotovo tri tisuće obiteljskih kuća, uni&scaron;teni svi objekti u privatnom vlasni&scaron;tvu Hrvata, crkve devastirane i oskvrnute, sva katolička groblja minirana, a Hrvatski dom u sredi&scaron;tu grada postao sjedi&scaron;te El &ndash; mudžahida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada&scaron;nje Ratno predsjedni&scaron;tvo Bugojna na čelu s Dževadom Mlaćom poticalo je takve aktivnosti i to kroz &ldquo;Agenciju za otkup&rdquo;, a brojne su Hrvate, prije egzodusa, tjerali da &ldquo;daruju&rdquo; stanove susjedima Bo&scaron;njacima, uglavnom, pripadnicima tzv. Armije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O teroru muslimansko-mudžahedinske vojske prema Hrvatima u Bugojno najbolje govori tretman prema pripadnicima HVO-a. Kompletna brigada bugojanskog HVO-a zavr&scaron;ila je u logorima smrti tzv. Armije BiH, brojni su odvođeni na prisilan rad na boji&scaron;nice prema Novom Travniku i Uskoplju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, Mario Zrno i Mladen Havranek su u logoru, odnosno, klaustru časnih sestara u Bugojnu, potom i zgradi Gimnazije, pretučeni željeznim cijevima i polugama, a od čega su i preminuli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suglasnosti Selme Cikotića</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlatko Kapetanović bio je zarobljen u privatnoj garaži, ruku vezanih na leđima, te je danima ležao u lokvi vode. Nakon toga je ubijen, a pronađen je u &ldquo;kanalu uz cestu&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivicu &Scaron;akića i Josipa Lučića zarobili su u su&scaron;ionici za meso, Franju Ivandića strijeljali u Gračanici. Miru Kolovrata ubili su vu lastitom stanu, iznad beogradske knjižare &ldquo;Kultura&rdquo;, na kauču u sjedećem položaju, a njegovo tijelo, zamotano u deku, ostavili ispred zgrade Ljubljanske banke kako bi taj zločin namontirali HVO-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izravnu odgovornost za ubojstvo Mire Kolovrata snosi Nijaz Bevrnja, zamjenik zapovjednika zatvora u zgradi Gimnazije. Zarobljenici su stradavali i pri kopanju rovova, poput Davora Jezidžića i Željka Tabakovića. Logora&scaron;i sa stadiona Iskra su odvođeni na boji&scaron;nice prema Uskoplju, prema naredbi Tahira Granića i Fahrudina Agića, a uz suglasnost zapovjednika Operativne grupe Zapad, Selme Cikotića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Branko Juričić, odveden je u bugojanski MUP na saslu&scaron;anje, potom podrum zgrade u kojoj je stanovao, upućen na drugu stranu ulice i naposljetku, pri prelasku ulice, pogođen hitcem iz pu&scaron;ke. Zdravka Božića, Dominka Jukića, Zdravka Bijadera i Ivu Miljka su nakon zarobljavanja i fizičkog zlostavljanja, likvidirali &ndash; Jukića zaklali, a ostalu trojicu ubili iz vatrenog oružja. Privremeno su bili pokopani pored jedne kuće u naselju Drvetine, a nakon ekshumacije, na groblju u selu Bristovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kroz 58 logora pro&scaron;lo gotovo 2 tisuće Hrvata</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pripadnici HVO-a bili su zarobljeni u 58 logora, a po okrutnosti, istaknuli su se u salonu namje&scaron;taja &ldquo;Slavonija&rdquo; gdje se obavljala evidencija i izbor zatočenika, zarobljeni su bili u klosteru časnih sestra, zgradi Osnovne &scaron;kole Vojina Paleksića i Gimnaziji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preživjeli logora&scaron;i u iskazima su navodili kako se u nekoliko navrata u ćelije pu&scaron;tala vatrogasna crijeva, a iz zgrade BH Banke, odvedeni Bugojanci, ni nakon 24 godine nisu pronađeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Civile ubijali rafalima, masakriranima crtali na čelima &ldquo;U&rdquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bugojnu je stradalo ukupno 90 civila. Način likvidacije bugojanskih Hrvata jasno dokazuje provedbu etničkog či&scaron;ćenja. Niko Grabovac, Ilija Brečić i Mara Jazvić ubijeni su ralafnom paljbom ispred BH Banke. Bračni par Mr&scaron;o, arhitekti po struci, Slavko i Manda, ubijeni su, a njihova ugljenizirana tijela pronađena u podrumu susjedne kuće. Starca Ljubu Ko&scaron;aka ranili su kod bugojanske ribarnice gdje je i preminuo, a Blagi Miličeviću, prilikom ubojstva, na čelu urezali &ldquo;U&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko civila je zapaljeno u selima oko Bugojna,a starica Ljuba Palinić ubijena u vlastitoj kući koju su pripadnici tzv. Armije BiH raznijeli eksplozivom. Miju Križanovića, sedamdesetogodi&scaron;njaka, masakrirali su i potom njegovo tijelo zakopali u &ldquo;đubri&scaron;te&rdquo; pored &scaron;tale u selu Vrpeći. Njegovo tijelo navodno je pronađeno i iskopano, s jo&scaron; nekoliko tijela ubijenih Hrvata. Svi oni, mrtvi, bili su vezani konopcem za noge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U selima Jablanje i Odmak ubijeno je 10 osoba hrvatske nacionalnosti, a tijela su im pronađena u grobnici Nike Lubure, pokrivena najlonom. Kada je 1995. rađena ekshumacija, iskazi navode, kako najlona vi&scaron;e nije bilo, a pronađene se i ljestve u grobnici. Smatra se kako su im tijela poku&scaron;ali zapaliti kako bi se onemogućila identifikacija i način stradanja civila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ratne zločince nad Hrvatima SDA nagrađivala</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugojansku knjigu smrti ispisali su Selmo Cikotić, zapovjednik OG Zapada koji se niz godina dovodi u vezu s nestankom bugojanske skupine iz BH Banke. Cikotić je bio podređen Enveru Hadžihasanoviću, zapovjedniku 3. korpusa tzv. Armije BiH sa sjedi&scaron;tem u Zenici. Prijepiska Hadžihasanovića i Cikotića o &bdquo;zarobljenim Hrvatima koji imaju poseban tretman&rdquo; nebrojeno je puta objavljena u medijima, na nju su apelirale i stradalničke udruge. Ipak, Cikotić je već četiri godine savjetnik za obranu u kabinetu Bakira Izetbegovića, bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sadržaj ratnog dnevnika Dževada Mlaće, nalogodavca i potencijalnog egzekutora bugojanskih Hrvata, također je objavljen ranije u medijima, bio je i dokazni materijal u Sudu BiH. Ni&scaron;ta to nije bilo dovoljno da se Tužiteljstvo BiH pozabavi ulogom Dževada Mlaće u udruženom zločinačkom pothvatu protiv bugojanskih Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mlaćine rečenice iz dnevnika kako &bdquo;Hrvate Bugojna treba istrijebiti&rdquo; , da &bdquo;legalno nijedan hrvatski civil ne smije biti zatvoren&rdquo; i da &bdquo;tajno, sve hrvatske čelnike treba pobiti&rdquo; nisu bile očito dovoljne da pravosuđe u BiH pokrene istragu. Postupak protiv njega nikada nije pokrenut, iako su Vojna tužiteljstva 1995. i 1996. slala kaznene prijave zbog ubojstava hrvatskih civila u Bugojnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravosudni organi u BiH jo&scaron; uvijek ignoriraju činjenice o Ratnom predsjedni&scaron;tvu u Bugojnu, njegovim članovima, poput Abdulaha Jeleča, Me&scaron;e Duvnjaka, Faruka Aganovića te njihovim eventualnim saznanjima i informacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gasal &ndash; krvolok nagrađen direktorskim mjestom</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sud BiH pravomoćno je osudio 2013. godine Senada Dautovića i Nisveta Gasala na četiri godine zatvorske kazne sudeći im po Kaznenom zakonu BiH (op.a. blaži od KZ SFRJ kojim se sudi pripadnicima HVO-a i VRS-a). Musajbu Kukavici izrečena je pravomoćna presuda od četiri godine zatvora jer je bio zapovjednik straže. Dautović je bio načelnik policijske postaje u Bugojnu a optužnica ga je teretila za sudjelovanje u planiranju zarobljavanja civila hrvatske nacionalnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisvet Gasal tijekom devedesetih bio je zapovjednik zarobljeničkog logora na stadionu &ldquo;Iskra&rdquo; u kojem je bilo zarobljeno 357 hrvatskih civila i vojnika, a nedavno je imenovan direktorom Kulturno &ndash; sportskog centra u Bugojnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati za stradanje obitelji Milo&scaron; smatraju odgovornim i Hanefiju Prijića zvanog &ndash; Paraga. Paraga je inače, u zeničkom KPD-u odslužio petnaestogodi&scaron;nju kaznu zbog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca na planini Radovan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paraga je 2015. uhićen u zračnoj luci u Dortmundu, prema talijanskoj potjernici, a nedavno mu je presuđen doživotni zatvor. Konzul BiH u Njemačkoj pisao je žalbu zbog ovog pravosudnog postupka. Paragina egzekucija obitelji Milo&scaron; za pravosuđe u BiH kao da se nikada nije dogodila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bo&scaron;njački teror i nakon Daytona</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Teror bo&scaron;njačko-muslimanskih vlasti prema bugojanskim Hrvatima nije stao ni nakon Daytona. Povratak je opstruiran &scaron;to verbalnim prijetnjama &scaron;to eksplozivnim napravama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravosudnu zadovolj&scaron;tinu žrtve jo&scaron; uvijek nisu dobile jer se Tužiteljstvo BiH uglavnom bavilo &bdquo;sitnim ribama&rdquo; sklapajući s optuženima nagodbe i sudeći im po blažem Kaznenom zakonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrhu&scaron;ka SDA i tzv. Armije BiH, odnosno dvojac Cikotić i Mlaćo, i danas su &bdquo;moralnegromade&rdquo; i &bdquo;prekaljene patriote&rdquo;, a zločini koji su organizirali, ako su se i dogodili, kako to sam Bakir Izetbegović voli reći, bili slučajni i nisu bili dio plana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjoj &bdquo;operaciji&rdquo; koju bo&scaron;njačka vlasti u FBiH vodi protiv svega hrvatskog, istaknule su se, naravno, i druge stranke &ndash; osobito SDP. Tako je notorni Zukan Helez, ministar iz platforma&scaron;ke Vlade BiH preživjelim hrvatskim logora&scaron;ima ukidao naknade, savjetnikom u svom kabinetu imenovao jednog od upravitelja Iskre, Besima Hodžića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SDP-ov vijećnik, Elvis Tukar, prije nekoliko godina je prijetio javno na sjednici Općinskog vijeća, Miroslavu Zeliću, preživjelom logora&scaron;u iz logora Stadion Iskre rekav&scaron;i: &bdquo;Pobili smo vas 93., pobit ćemo vas opet&rdquo;. Za govor mržnje Tukar nikada nije odgovarao.</p> <p>Udruge proistekle iz Domovinskog rata nekoliko su puta inicirale postavljanje spomen ploče stradalima u zgradi BH banke gdje je danas smje&scaron;ten Medžlis Islamske zajednice &scaron;to se do sada nije dogodilo. Obiteljima nestalih Bugojanaca prijetilo se, pljačkala imovina i otimala zemlji&scaron;ta.</p> <p>Bugojno je, tako, tijekom 1993. bio logor otvorenog tipa za hrvatske civile i pripadnike HVO-a kojeg su organizirali SDA-ovi kadrovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, pak, SDA-ovi kadrovi zloupotrebom institucija države BiH u koju se kunu za svoja zlodjela &ndash; ratne zločine protiv civilnog stanovni&scaron;tva, kr&scaron;enja Ženevskih konvencija i protupravna zarobljavanja, bivaju nagrađeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Centralna.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-17-logor-stadion-bugojno1.jpgEpidemiologinja HZJZ-a upozorila na veliki problem: Zato se virus neprimjetno širihttp://grude.com/clanak/?i=206120206120Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jul 2020 23:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-08-doktor-koronavirus-pixsell.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Epidemiolozi ponekad rade i svojevrsni detektivski posao, a epidemiologinja otkriva je li teško ući u trag svim zaraženima.<p>&nbsp;</p> <p>Ljetni mjeseci iznenadili su i epidemiologe, koji nisu očekivali ovakvo žestoko &scaron;irenje virusa, a kako je rekao &scaron;ef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mnogi od njih su na izmaku snaga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Epidemiologinja Iva Pem Novosel iz HZJZ-a u Dnevniku Nove TV je otkrila s kojim se sve problemima susreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazala je da joj je najgore kad nekome mora javiti da je zaražen i čuti reakciju te osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Reagiraju iznenađenjem, neki i razočaranjem&rdquo;, kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Epidemiolozi ponekad rade i svojevrsni detektivski posao, a epidemiologinja otkriva je li te&scaron;ko ući u trag svim zaraženima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Najče&scaron;će ljudi imaju spreman popis ili barem u glavi imaju popis s kim su bili u kontaktu. To su obitelj, ljudi na poslu uz ostale kontakte, ovisno o aktivnostima pojedinca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Ljudi nam taje kontakte, osobito mlađi&rdquo;</strong></p> <p>U zadnje vrijeme nam se događa, s obzirom na to da ljudi imaju lak&scaron;e simptome ili ih nemaju, da ponekad dio ljudi, osobito mlađi, čak i zataje svoje kontakte. To nam otežava posao. Ali ne radi se o otežavanju posla, već o svrsi obrade kontakata i obuzdavanja &scaron;irenja infekcije. Svako prikrivanje kontakata omogućava da se bolest neprimjetno &scaron;iri i da budu ugroženi pripadnici rizičnih skupina&rdquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iva Pem Novosel kaže da neki ljudi zaista imaju veliki broj kontakata i po stotinjak, pogotovo kada se radi o svadbama. Tu je moguće imati i po 300-tinjak kontakata. &ldquo;Najče&scaron;će se radi o 20-ak, 50-ak, pa i do 100-tinjak kontakata.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Epidemiolozi imaju jako puno posla. Nas ima u cijeloj Hrvatskoj 120. Kolege po županijama rade ogroman posao. I kada se dogodi takva svadba, onda se događa da je nemoguće obuhvatiti sve kontakte ili je nemoguće pravodobno uhvatiti sve kontakte. Važno je osobe staviti u samoizolaciju na vrijeme. Ako se to ne napravi na vrijeme, onda je cijeli posao uzaludan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se to radi svakodnevno, već mjesecima, onda lagano posustajemo i ako nema suradnje, onda se pitamo ima li sve to svrhu i smisao.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako epidemiolozi od početka epidemije nemaju radno vrijeme. Osobito u manjim zavodima. &ldquo;Kolegama je otići na godi&scaron;nji nepoznanica. Ne znamo ni &scaron;to je to vikend. Ne možemo se oglu&scaron;iti na pozive i na razno razna pitanja&rdquo;, kaže.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-08-doktor-koronavirus-pixsell.jpegBiH ima najnižu stopu PDV-a u Europi, prof. Domljan traži da se još više smanjihttp://grude.com/clanak/?i=206101206101Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-22-porez_plata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kriznim vremenima, zemlje koje brinu za građane smanjuju PDV. To su učinile Njemačka, Velika Britanija, Turska i brojne druge zemlje.<p>&nbsp;</p> <p>U BiH se o tom i ne razmi&scaron;lja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugledni ekonomist i profesor Vjekoslav Domljan kaže kako prosvijetljene vlade u kriznom vremenu rade vi&scaron;e za dru&scaron;tvo, prazneći novčanik smanjenjem poreza i stvaranjem proračunskih deficita. "Neće ni da taknu najrigidniji sustav PDV-a koji se može zamisliti. U BiH bi bilo ravno čudu već pomjeranje roka plaćanja PDV-a. Građani imaju veću &scaron;ansu da imaju nultu stopu PDV-a na Mjesecu ili Marsu, nego stopu od 16,99 posto u BiH", smatra Domljan</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, demantira ga premijer Tegeltija. U intervjuu za Klix.ba državni premijer je kazao kako je BiH država, uz jo&scaron; jednu zemlju EU, koja ima jedinstvenu i nisku stopu PDV-a, te kako se promjenom stope PDV-a, tako niske od 17 posto, ne bi postigli nikakvi ozbiljni efekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svjedoci smo da su zemlje EU u financijskoj krizi prije 10 godina i&scaron;le u politiku povećanja stope PDV-a. Mi ne vidimo razlog za promjenu, prema procjenama, kada imate samo jednu jedinstvenu stopu. Jedan od zahtjeva gospodarstva je bio, a koji nije postigao suglasnost entiteta i ministara financija, pomjeranje rokova plaćanja u 2020. godini. Mi ćemo ipak pripremiti izmjenu i dopunu zakona o PDV-u i tada ćemo razgovarati o svim elementima PDV-a, uključujući i stopu", zaključio je Tegeltija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-22-porez_plata.jpgGraditelji Pelješkog mosta u problemu, ne mogu dovesti zavarivače iz Kinehttp://grude.com/clanak/?i=206097206097Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 18:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-15-peljeski-most-72020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upućeniji u ovu problematiku tvrde da Kinezi pošto-poto žele dovesti svoje zavarivače iz Kine jer smatraju da bi im se narušio poslovni ugled..<p>&nbsp;</p> <p>Ako na gradili&scaron;te pelje&scaron;kog mosta u skoro vrijeme ne stignu zavarivači iz Kine, skupa s novim kontigentom od 47 čeličnih blokova, most se ni u kojem slučaju neće dovr&scaron;iti u predviđenom roku za oko godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog korona-krize investitor Hrvatske ceste i izvođač kineska državna tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC) ostavili su mogućnost produženja zadanog roka za dovr&scaron;etak (31. srpnja 2021. godine) za jo&scaron; nekoliko mjeseci, no ako čelični blokovi iz kineskih čeličana budu kasnili, rokovi će se prolongirati pa bi otvaranje samog mosta moglo biti i početkom 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kinezi su pregovarali s tvrtkom "Brodosplit" da im ustupi svoje zavarivače, ali od toga za sada nema ni&scaron;ta. Istina, &scaron;kverani već rade na dijelu pristupne ceste pelje&scaron;kom mostu, takozvanoj stonskoj obilaznici kao kooperanti grčke tvrtke "Avax", prenosi Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upućeniji u ovu problematiku tvrde da Kinezi po&scaron;to-poto žele dovesti svoje zavarivače iz Kine jer smatraju da bi im se naru&scaron;io poslovni ugled ako bi u ovako važan posao uvodili neku tvrtku iz Hrvatske. To bi za njih u konačnici značili da nisu bili kadri vlastitim snagama izgraditi pelje&scaron;ki most, &scaron;to bi im, smatraju u CRBC-u, naru&scaron;ilo poslovni ugled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o petstotinjak zavarivača koji će na gradili&scaron;tu pelje&scaron;kog mosta imati pune ruke posla jer se upravo spajaju čelični elementi buduće nosive konstrukcije mosta. Dosad je izgrađeno sedam od ukupno 12 stupova te dva upornjaka s neretvanske i pelje&scaron;ke strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Okončano i&scaron;čekivanje</strong><br />Nakon vi&scaron;emjesečnih i&scaron;čekivanja čini se da su krenuli radovi i na pristupim cestama Sparagovići/Zaradeže &ndash; Prapratno i Prapratno &ndash; Doli, na takozvanoj stonskoj obilaznici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvođač je nastavio izvoditi zemljane radove iskopa i nasipa na dionicama 3 i 4 pa su tako navedenim radovima spojeni čvori&scaron;te Prapratno i ulaz u tunel Polakovica te Zamaslina i izlaz tunela Supava. Na području mosta Ston kopaju se temelji upornjaka i stupa. Radovi na tunelu Polakovica napredovali su do iskopa predusjeka portala do prve berme, doznajemo od glasnogovornice Hrvatskih cesta Tamare Pajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također se izvode radovi na potpornim zidovima te se priprema postavljanje betona. U mjesecu srpanju izvođač pojačanim angažmanom planira nastaviti izvoditi zemljane radove na svim dionicama, betonske radove na potpornim zidovima, zavr&scaron;iti radove na portalu tunela Polakovica te započeti radove na portalu tunela Supava. Također se planira i nastavak radova na iskopu temelja upornjaka mosta Ston, ističu u Hrvatskim cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zahtjevna dionica<br /></strong>Za razliku od pelje&scaron;kog mosta, koji se radi od jeseni 2018. godine, radovi na pristupnim cestama startali su tek potkraj pro&scaron;le godine, dakle kasnile su punu godinu dana i to zbog kompliciranih postupaka javne nabave i brojnih žalbi građevinskih tvrtki kod izbora najpovoljnijeg izvođača radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedaleko od gradili&scaron;ta mosta u Komarnoj radi se čvor Duboka dok je na pelje&scaron;koj strani najzahtjevniji objekt tunel Debeli brijeg ukupne dužine 2467 metara, koji se nastavlja na dionicu ceste koja vodi od izlaska s mosta prema Stonu (Duboka - Sparagovići/Zaradeže).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako bi se ova zahtjevna dionica pelje&scaron;ke ceste dovr&scaron;ila u kolovozu 2022. godine, dok bi se stonska obilaznica u sklopu koje bi se gradila dva tunela i mosta preko Stonskog kanala ukupne vrijednosti 515 milijuna kuna bez PDV-a, trebala zavr&scaron;iti u ožujku 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-15-peljeski-most-72020.jpgStipan Jonjić: Virus istražuju znanstvenici koji se nikad nisu bavili virusimahttp://grude.com/clanak/?i=206087206087Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-15-jonjic-otvoreno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trenutačna situacija s pandemijom korona virusa te rad na cjepivima bila je tema Otvorenog HRT-a, a tijekom emisije razvila se zanimljiva diskusija među znanstvenicima.<p>&nbsp;</p> <p>Gostovali su ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade Gordan Lauc, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Oktavija Đaković Rode te Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je, bez presedana u znanosti, da se u istraživanje ovog novog virusa uključila cijela vojska ljudi i znanstvenika koji se nisu bavili uopće virusima. Shvatili su da i njihove tehnologije mogu pomoći drugim znanstvenicima u traženju 'Ahilove tetive' ovog virusa, &scaron;to bi pomoglo u dizajniranju novih lijekova", rekao je Jonjić. Dodao je da su svi znanstvenici uključeni, neki intenzivnije, neki manje, ali nitko se nije odbio baviti ovim virusom. Ni u sklopu njihovog Centra, kaže, nisu se do sada bavili korona virusom, ali u ovoj situaciji žele iskoristiti svoja znanja i vje&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jonjić je naglasio da znanstvenici nemaju granica, nemaju barijera i vjeruje da će razumjeti ovaj virus, u suprotnom, bit će te&scaron;ko otkriti antivirusne lijekove i napraviti dobro cjepivo.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH kaže da je najveće pitanje kod ovog virusa za&scaron;to neki ljudi razvijaju te&scaron;ku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma. Dodao je da to ulazi u domenu personalizirane medicine, oni se time bave i istražuju glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne COVID-19.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Krvna grupa A ima najveći rizik, 40% je veći rizik, rekao je Lauc poja&scaron;njavajući da kada gledamo po dobi, osobe starije od 70 godina imaju 100 puta veći rizik da će razviti te&scaron;ki oblik bolesti nego mladi ljudi." Lauc je rekao da poku&scaron;avaju naći druge naznake koje bi pomogle da identificiraju ljude koji bi mogli razviti teži oblik bolesti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je jedna vrlo te&scaron;ka i komplicirana bolest s kojom smo se susreli i radi nam velike epidemiolo&scaron;ke komplikacije", rekao je Capak. Govorio je o serolo&scaron;koj studiji provedenoj na građanima RH, ona je pokazala da je 60 do 70 posto ljudi &nbsp;imalo neke simptome, dok 30 do 40 posto ljudi nije imalo nikakve simptome. Oni nisu ni znali, pojasnio je, da su se susreli s virusom, a ostvarili su mnoge kontakte tijekom kojih su bili zarazni.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je najveći problem ove bolesti - vrlo je &scaron;irok aspekt osoba koje se nalaze u populaciji ni ne znaju da su zarazne, a zarazne su", rekao je Capak.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema istraživanjima, imunitet kod izliječenih traje vrlo kratko, oko 3 mjeseca, ali Jonjić ne može točno odgovoriti može li se korona virus vratiti. Budući da je virus nepoznat, nije poznata, rekao je, dugoročnost imuniteta. "Imamo kaos, imamo ljude koji ga prebolijevaju i mogu stvoriti imunolo&scaron;ki odgovor, a imamo ljude koji ga ne mogu stvoriti", rekao je Jonjić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče dugoročnosti imuniteta, rekao je da ovdje imamo veliki problem s regrutiranje kvalitetnog imunolo&scaron;kog pamćenja. Smatra da je nezahvalno govoriti o tome kada bi cjepivo moglo biti gotovo.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lauc je govorio o istraživanju provedenom na 7000 oboljelih, gledali su kako teče oporavak ovisno o vremenu u kojem su se razboljeli. Istraživanje je provedeno u osam bolnica u Europi i 15 u Kini. Pokazalo se da za svaki stupanj za koji se temperatura povisila smrtnost pala 15 posto, po tome zaključuju da u tropskoj regiji, iako ima zaraženih, vrlo je malo mrtvih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron; imuni sustav je ojačao s proljećem. Ne možemo reći &scaron;to se točno dogodilo, ima puno različitih komponenti, ali činjenica je da je danas virus manje smrtonosan nego &scaron;to je bio u ožujku, a da se virus nije promijenio", rekao je Lauc. Dodao je kako se nije promijenio virus, već okolnosti u na&scaron;em organizmu i kako mi na njega reagiramo. Virus će na jesen, rekao je, biti jednak.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jonjić je pitao Lauca na temelju čega tvrdi da je virus slabiji ljeti, kaže da ne postoje znanstveni dokazi o tome, ali vjeruje da će znanstvenici ne&scaron;to otkriti jer "se to mora jednom dogoditi". Lauc je rekao kako su znanstvenici objavili prve rezultate koji pokazuju određene razlike.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Direktno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-15-jonjic-otvoreno.jpgU korona sezoni Turska PDV na turizam spustila 1 posto, u Hrvatskoj 25http://grude.com/clanak/?i=206086206086Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jul 2020 09:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-15-more-plaza-20200715.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija koronavirusa najviše je ugrozila turistički sektor, Grčka i Turska smanjile su stopu PDV-a, što se posebno osjeti na cijeni usluge, a time i privlačnosti destinacija u vrijeme krize.<p><br />Tako je Turska za period od 1. travnja do 30. rujna 2020. donijela odluku da će PDV u segmentu hotelijerstva s ionako niskih osam pasti na samo jedan posto, &scaron;to je ujedno najniži PDV u bilo kojem turističkom segmentu u Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grci su pak odlučili u segmentu usluživanja bezalkoholnih pića PDV smanjiti sa 24 na 13 posto, a za hospitality sa 13 na samo pet posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e <strong>Jutarnji list</strong>, u Hrvatskoj se trenutno turizam oporezuje po dvjema stopama - 25 i 13 posto, od čega je ta smanjena stopa uvedena tek nedavno, i to isključivo za segment pripreme i posluživanja jela i slastica izvan ugostiteljskog objekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad je riječ o PDV-u, neki se pomaci jesu dogodili u posljednje vrijeme, no mi i dalje imamo jednu od najvi&scaron;ih stopa PDV-a za turizam, posebno u odnosu na na&scaron;e konkurente. Smanjenje stopa PDV-a preduvjet je za dizanje konkurentnosti u normalnim okolnostima, a u ovim okolnostima u kojima je svijet podređen pandemiji, PDV je pitanje preživljavanja", kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, apelirajući na vladu da, po uzoru na konkurentske zemlje, razmisli o uvođenju privremenih međustopa kako bi dodatno pomogla sektoru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-15-more-plaza-20200715.jpgNeodgovorni i nelegalni Komšić opet se mora testirati na koronavirushttp://grude.com/clanak/?i=206075206075Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jul 2020 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-18-komsic_zeljko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se može slobodno hodati samo Sarajevom i Živinicama, gdje je počasni građanin, pošto je svugdje persona non grata, Željko Komšić pravi ogromne probleme ovoj državi.<p>&nbsp;</p> <p>Sada se ispostavilo da je bio s Fadilom Novalićem, zaraženim premijerom Federacije BiH, &scaron;to znači da će morati treći put u samoizolaciju.&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kao i u ranijim slučajevima, ispo&scaron;tovat ću procedure, i opet pristupiti testiranju. Nemoguće se ne izložiti riziku ako se krećete&rdquo;, kazao je Kom&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-18-komsic_zeljko.jpgPukao nosač ringišpila, ozljeđeno osmero djecehttp://grude.com/clanak/?i=206064206064Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jul 2020 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-13-ringispil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U selu Kolut kod Sombora povrjeđeno je osmero djece kada je pukao nosač ringišpila.<p>&nbsp;</p> <p>Portal SOinfo.org saznaje da se nesreća dogodila oko 20:30, kada se u sred vožnje raspao veliki ringi&scaron;pil postavljen u selu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Troje djece zadobilo je te&scaron;ke ozljede, a petero je lak&scaron;e ozljeđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal prenosi da na svu sreću nitko od djece nema ozljede opasne po život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom se radi o prelomima, nagnječenjima, istegnućima... Svi ozljeđeni su upućeni na dalju dijagnostiku. Evidentno je i da su doživeli veliki &scaron;ok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva djeca su prebačena u somborsku bolnicu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-13-ringispil.jpgLauc: Neke gripe su ubile više ljudi nego što će ih ubiti koronavirushttp://grude.com/clanak/?i=206047206047Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jul 2020 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-dr-sc-lauc.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kardiovaskularne bolesti ubiju u Hrvatskoj više od 20.000 ljudi, neusporedivo više nego od korone.<p>&nbsp;</p> <p>Važno je stavit situaciju u kontekst. S brojke nula smo do&scaron;li na 100 oboljelih u kratkom roku. Ne bih rekao da smo zabrinuti, ali dobili smo upozorenje da moramo biti ozbiljniji. Priča nije gotova, tužno je da sve slučajeve koje imamo su posljedice svadbi, čobanijada i onoga bez čega možemo, rekao je Gordan Lauc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U ovoj situaciji je jako važno da svatko od nas dođe do zaključka da je svatko od nas odgovoran za vlastito pona&scaron;anje. Mislim da postoji odluka Stožera da se neće ići na stroge zabrane i mjere, već da će se odgovornost spustiti na pojedinca. Jako puno ljudi danas ima virus, a ne postoje simptomi. Ljudi koji će biti u kontaktu s Covidom neće razviti bolest i neće razviti značajan imunitet. Oni koji će se razboljeti, vjerojatno će razviti značajan imunitet. Ljudi koji će virus zadržati u nosu, oni će ga opet moći dobiti i moći &scaron;iriti dalje, rekao je Lauc.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Gripa ubije vi&scaron;e ljudi, nego &scaron;to će ih ubiti korona&rdquo;</strong></p> <p>Lauc kaže kako s gripom znamo živjeti, a ona ubije vi&scaron;e ljudi, nego &scaron;to će ih ubiti korona. Kardiovaskularne bolesti ubiju u Hrvatskoj vi&scaron;e od 20.000 ljudi, neusporedivo vi&scaron;e nego od korone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Moramo naučiti živjeti s ovim virusom tako da ćemo se pona&scaron;ati odgovorno, dodaje Lauc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordan Lauc ističe kako o ovom virusu prije par mjeseci nismo ni&scaron;ta znali i sve &scaron;to danas znamo je posljedica istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kako se pojavila pandemija, tako je velik broj istraživača prebacio svoja istraživanja na područje koronavirusa. Isto tako sam i ja napravio u svoje istraživanje. Imam veliki laboratorij od 50 ljudi i mi se fokusiramo na glikane kao biomarker u personaliziranoj medicini i poku&scaron;avamo otkriti te&scaron;ki ili blagi oblik Covida. To bi bilo iznimno važno da znamo razlikovati te&scaron;ki ili blagi oblik Covida. Tako da znamo koji su ljudi ugroženi, a koji se mogu osjećati sigurnije. Trenutno to procjenjujemo na temelju godina. Istraživanja su uglavnom na nekakvim projektima. Znači, netko financira projekte, rekao je Lauc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordan Lauc kaže kako je Hrvatska nacionalna zaklada za znanost najveći financijer projekata, a danas je podijelila 11 projekata usmjerenih na koronu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordan Lauc kaže kako se zna da možemo dobiti transfuziju krvi drugih ljudi. To je jedna registrirana terapija koja je dozvoljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako uzimate krv osobe koja je pobijedila virus, u krvi te osobe se nalaze protutijela i neki drugi dijelovi imunog sustava koji taj virus mogu uni&scaron;titi. Vi praktički dajete oružje koje sam razvio ja, nekoj drugoj osobi da joj pomognete. Problem je &scaron;to to nije terapija kojom možete liječiti velik broj pacijenata. Vi morate imati velik broj ljudi od kojih ćete dobiti tu krv i to nije univerzalno rje&scaron;enje, istaknuo je Lauc.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Cjepivo sigurno nećemo imati prije sljedeće godine&rdquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordan Lauc ističe kako cjepivo sigurno nećemo imati prije sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da biste dobili cjepivo za koje znate da je učinkovito, morate isprobati na velikom broju ljudi. Trenutno su u tijeku studije gdje se istražuju kandidati za cjepivo. Ono &scaron;to je važno da znamo da imamo vrlo dobro cjepivo protiv gripe. I da je važno da u sljedećoj sezoni &scaron;to vi&scaron;e ljudi cijepi protiv gripe da ne bi u isto vrijeme imali epidemiju gripe i koronavirusa. Bit će to jako te&scaron;ko prepoznati, zaključio je Lauc.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-dr-sc-lauc.jpegPortal iza kojeg stoji javna ustanova u ZHŽ-u objavio vijest pod embargomhttp://grude.com/clanak/?i=206046206046Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jul 2020 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-embargo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regulatorna agencija za komunikacije RAK mogla bi ovih dana imati posla s obzirom da su pojedini portali vijest koja je pod embargom objavili satima prije nego će biti službeno objavljena.<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o vijesti da je Petar Palić novi biskup u Hercegovini, a Dražen Kutle&scaron;a nadbiskup koadjutor u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.<br /><br /></p> <p>Portal koji je u ZHŽ-u objavio vijest sa sjedi&scaron;tem u Ljubu&scaron;kom čak za sebe navodi da je pod ravnanjem jedne javne ustanove, stoga nije te&scaron;ko provjerljivo tko stoji iza pu&scaron;tanja vijesti, ali je i nevjerojatno da se javna ustanova koju plaćaju građani bavi ovakvim stvarima i otkriva tajne Vatikana kako bi sebi priskrbila klikove.<br /><br /></p> <p>Naime, informaciju je većina medija imala jo&scaron; jučer, ali je zbog po&scaron;tivanja medijskih načela i po&scaron;tovanja prema Vatikanu nije objavila. Međutim, neki portali su požurili objaviti vijest da bi namaknuli koji klik &scaron;to se pokazalo neprofesionalno i neetično, a navodno je nekoliko sveučili&scaron;nih profesora s novinarskom diplomom RAK-u poslalo pismo i screenove spornog sadržaja.<br /><br /></p> <p>Također, u crkvenim krugovima već je poznato i ime svećenika koji je u jednoj Viber grupi sa stotinama sudionika dijelio dokument pod embargom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-embargo.jpgZoki: Koronu treba shvatiti kao karijes koji se liječihttp://grude.com/clanak/?i=206043206043Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jul 2020 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-28-016_milanovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Zoran Milanović je sinoć na otvorenju 71. Dubrovačkih ljetnih igara govorio o širenju zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je da ćemo s virusom morati naučiti živjeti, ali i da su svi pod stresom zbog velike količine ne sasvim razumljivih informacija.<br /><br /></p> <p>- Pomalo posebno gledajući neke američke i zapadne kanale, mislim da stvar mentalno izmiče kontroli i da će ljudi poludjeti na kraju, s obzirom na to koliko ih se &scaron;opa i ubija u pojam s informacijama koje ne razumiju ni oni koji ih plasiraju, a kamoli voditelji i publika.<br /><br /></p> <p>Ovo je već postala jedna vrsta mrtve trke čija će studija ili istraživanje biti prva plasirana. To nema smisla.<br /><br /></p> <p>S ovim ćemo morati živjeti i &scaron;to prije to prihvatimo kao neku vrstu normalnosti, to bolje. Recimo, ne kao neku veliku bolest, nego kao karijes. To se izliječi, rekao je Milanović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-28-016_milanovic.jpgBh. državljani 'bježe' iz RH: Strah ih da i BiH ne uvede samoizolacijuhttp://grude.com/clanak/?i=206039206039Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jul 2020 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-20-granica-24sata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Nacionalni stožer civilne zaštite Republike Hrvatske ponovno odlučio zatvoriti granice i uvesti dvotjednu karantenu za državljane BiH, mnogi državljani BiH koji nemaju dvojno državljanstvo pakuju kofere kako bi već u subotu napustili Jadransku obalu, piše avaz.ba. <p>&nbsp;</p> <p>Bosanci i Hercegovci se boje kako ne bi i vlasti BiH uveli takve mjere jer bi onda svi oni koji ljetuju na hrvatskoj obali, u povrtaku u svoju zemlju morali u samoizolaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo radi toga, mnogi su državljani BiH odlučili prekinuti odmor u Hrvatskoj, a kolona vozila koja se stvorila na Graničnom prijelazu Doljani samo potvrđuje navedeno.&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je&nbsp;Hrvatska&nbsp;ponovo zatvorila granice za bh. građane, mnogi Bosanci i Hercegovci koji nemaju dvojno državljanstvo spremaju se da već večeras napuste Jadran.&nbsp;</p> <p>No, ministar zdravstva Vili Bero&scaron; kaže kako BiH građani nemaju razloga za strah niti prijevremeno napu&scaron;tanje Hrvatske.&nbsp;</p> <p>- Državljani BiH ili Srbije koji su prije stupanja novih mjera na snagu već&nbsp;do&scaron;li na Jadran nisu dužni javljati se epidemiologu, ići u samoizolaciju niti raditi test na koronu -&nbsp;potvrdio nam je ministar Bero&scaron;.</p> <p>Turisti iz BiH koji su već ovdje ne moraju, dakle, brinuti trebaju li se testirati, ići u samoizolaciju i slično.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-20-granica-24sata.jpgSjećate li se Mile koja je ujedinila i Hercegovinu? EVO SJAJNIH VIJESTIhttp://grude.com/clanak/?i=196037196037Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jul 2020 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-30-mila-roncevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obitelj Rončević, za koju je zbog liječenja male Mile cijela Hrvatska prikupljala novac, uskoro se, nakon gotovo godinu i pol dana, vraća u Hrvatsku iz Philadelphije u Sjedinjenim Američkim Državama. Sretnu vijest da je Mila napokon dobro te da je liječenje u tamošnjoj Dječjoj bolnici urodilo plodom na Facebooku je objavio Milin otac Marin Rončević.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Milu, koja boluje od leukemije, u SAD-u je liječio tim onkologa na čelu s profesorom <strong>Richardom Aplencom</strong>, a za njeno liječenje prikupljeno je vi&scaron;e od 37 milijuna kuna. Rončevići su vi&scaron;ak novca prebacili u zakladu koja je osnovana kako bi se djeci koja su se na&scaron;la u sličnoj situaciji omogućilo liječenje u inozemstvu, nakon &scaron;to su u Hrvatskoj iscrpljene sve mogućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Nevjerojatan oporavak</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>- Mila je jo&scaron; u posttransplantacijskoj fazi, ali imunorekonstruirana i bez GVHD-a (zdrave stanice primatelja ne napadaju stanice donora), znači bez ozbiljnijih posljedica. Vraćamo se uskoro, nadamo se kroz mjesec dana, ako Bog da i ako letova bude - rekao nam je Marin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kakav im je plan, Marin odgovara da plana nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Idemo opet ispočetka graditi život, raditi i boriti se, kao i svi drugi - kaže, zahvaljujući svima na iskazanim lijepim željama za Milu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ona je trenutno sjajno, odradila je vrlo uspje&scaron;nu transplantaciju u studenome i potpuno se oporavila bez ikakvih komplikacija i posljedica, &scaron;to je doslovno nevjerojatno. Zahvalni smo na tome, razumije svatko tko je bio u sličnoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da su sa zakladom krenuli u realizaciju projekta genskog sekvenciranja djece s nedijagnosticiranim stanjima i oboljenjima, ali i djece koja potencijalno mogu biti izložena budućim oboljenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zakladno smo vodstvo projekta mi kao obitelj, a znanstveno vodstvo čine idejni začetnik projekta i predsjednik Uprave zaklade &lsquo;Mila za sve&rsquo;, docent <strong>Mario Ćuk</strong> i predsjednik Savjeta zaklade, profesor <strong>Dragan Primorac</strong> - kaže Marin.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Genska mapa</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>Radit će se, kako navodi, WGS (kompletno sekvencioniranje genoma), trio analize djece i roditelja, a vrijednost projekta, za prvu godinu suradnje, iznosi gotovo 1,5 milijuna američkih dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U prvoj godini bit će obrađeno gotovo 350 djece, odnosno preko 1000 uzoraka. Sredstva za projekt su u potpunosti osigurana, a projekt ćemo nastaviti na neodređeno, ovisno o polučenim uspjesima i mogućnostima. Konačni cilj je izrada genske mape i liječenje djece genskim editiranjem, ali sada je naglasak na edukaciji eksperata, dijagnostici i postizanju bolje kvalitete života djece i roditelja. Siguran sam da će jako bitnu ulogu odigrati i mogućnost primjene pametnih lijekova za pojedine slučajeve, ali projekt je takvog opsega i značenja da je doslovno nemoguće u jednom tekstu navesti koje su sve vrijednosti i buduća korist - kaže Rončević.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Edukacije liječnika</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>Također, navodi da projekt ima za cilj stavljanje naglaska na važnost razvoja, edukacije i modernizacije u medicini te se nadaju da će i kroz razne akcije u sklopu projekta uspjeti pozitivno utjecati na trendove u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iako su u timu redom ljudi okrenuti humanitarnom radu i sličnim vrijednostima, ugovorno ćemo se vezati sa svim liječnicima koji dobiju priliku edukacije tako da su oni istu dužni besplatno prenositi drugima i pomagati rad zaklade - dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da, &scaron;to se tiče dogovora s turskom bolnicom Acibadem, čekaju da popuste mjere nametnute zbog Covida-19, da njihovi eksperti mogu doći u Hrvatsku na procjene stanja i željenih terapeutskih mjera djeci s motoričkim i neurolo&scaron;kim o&scaron;tećenjima te da odmah krenu s organizacijom liječenja u Turskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Projekt &ldquo;putovnica&rdquo;</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>- Cijene koje smo ugovorno postigli u razini su onih koje imaju najveće osiguravajuće kuće i potpuno su opravdane za uslugu koju pružaju. Budući da navedena usluga nije pokrivena HZZO-vim mjerama, ukupni će tro&scaron;ak snositi zaklada, a ovisno o broju odlazaka i težini procijenjenog stanja pojedinih pacijenata, ne isključujemo mogućnost pokretanja velike humanitarne akcije koja će svim potrebitima omogućiti odlazak - kaže Rončević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže da smatra da su ovakvi projekti nužni za budućnost djece u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Efekti na&scaron;ih projekata su dugoročni i nemjerljivi jer uključuju i edukaciju mladih stručnjaka, a hrvatska će medicinska struka dobiti priliku da opet bude dio najnaprednijih svjetskih trendova. Od većih projekata spomenuo bih jo&scaron; i &lsquo;Putovnicu&rsquo;, projekt praćenja onkolo&scaron;ki bolesne djece, koji vodi profesorica <strong>Roganović</strong>, Milina liječnica, a koji će djeci pružiti priliku da budu dio europskog sustava kompleksnog monitoringa i da im se na vrijeme pruže dijagnostika i akcija koja je najpotrebnija za dugoročnu pobjedu nad opakim bolestima u hematoonkolo&scaron;koj sferi - zaključio je Marin Rončević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-30-mila-roncevic.jpgKretanje i rad danas svedite na razumnu mjeruhttp://grude.com/clanak/?i=196023196023Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jul 2020 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-06-vrucine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je na snazi žuti meteo alarm zbog ekstremno visokih temperatura zraka.<p>&nbsp;</p> <p>Žuti meteoalarm podrazumijeva potencijalno opasno vrijeme.</p> <p>Stoga, kretanje i rad ograničite na razumnu mjeru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-06-vrucine.jpgLjubo Bešlić zbog zdravstvenih problema opet završio u bolnicihttp://grude.com/clanak/?i=196021196021Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jul 2020 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-10-beslic_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić nalazi se na liječenju u Zagrebu, zbog kardiovaskularnih problema.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi čovjek Grada na Neretvi dulje vremena ima zdravstvenih problema, ali uspje&scaron;no obavlja rukovodstvene poslove, koliko mu mogućnosti dopu&scaron;taju.</p> <p>Njega je u bolnici posjetio i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-10-beslic_bandic.jpgSrbija gori! Vučić je prodao Kosovo i to mu se neće oprostiti nikadahttp://grude.com/clanak/?i=186017186017Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jul 2020 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-09-beograd-prosvjed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdaja i prodaja Kosova! To su razlozi zbog kojih je oporba u Srbiji zajedno s radikalnom desnicom krenula s jednim od najvećih prosvjeda ikad u zemlji.<p>&nbsp;</p> <p>Pod krinkom pandemije koronavirusa, Beograđani pale sve po redu, a pjevaju se i pjesme posvećene Kosovu kao &scaron;to je kultna: Gdje god da odem tebi se vraćam ponovno, tko da mi uzme iz moje du&scaron;e Kosovo... prosvjednici poručuju da nikad neće oprostiti svom predsjedniku &scaron;to mu država postaje jedna od najmanjih u Europi i &scaron;to je Kosovo bespovratno izgubljeno. Podsjećaju pak da je Vučić od rata naovamo sudjelovao u svim režimima, te je krivac &scaron;to Srbija postaje najmanja država.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vučićeva policija pak prema prosvjednicima nema milosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-09-beograd-prosvjed.jpgKurz upozorio Austrijance na "jeftine balkanske testove na koronu"http://grude.com/clanak/?i=186016186016Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jul 2020 21:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-09-3008c04ffb0f81741477.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrijski kancelar Sebastian Kurz upozorio je danas državljane Austrije još jednom da ne putuju u zemlje Zapadnog Balkana i da tamo ne plaćaju testiranja na COVID-19, piše austrijski Heute.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Apeliram da se pridržavate upozorenja o putovanjima. Svakodnevno imamo sve vi&scaron;e slučajeva zaraze, čije se porijeklo može povezati sa Zapadnim Balkanom", kazao je Kurz, poentirav&scaron;i da se austrijski državljani trebaju suzdržavati od putovanja u zemlje Zapadnog Balkana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Austrijski kancelar je apelirao i na obveze poslodavaca, pozvav&scaron;i ih da osiguraju po&scaron;tivanje karantene od 14 dana nakon putovanja. Osim toga, doveo je u pitanje validnost jeftinih testova na COVID-19 na odmori&scaron;nim destinacijama u zemljama Zapadnog Balkana, koji austrijskim državljanima omogućavaju da se slobodno kreću nakon povratka u Austriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Testiranje na COVID-19 na međunarodnoj zračnoj luci u Beču je alternativa i ono ko&scaron;ta 190 eura po osobi.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-09-3008c04ffb0f81741477.jpegKUPRES: Postavljen spomenik hrvatskim braniteljima i žrtvama kupreške visoravnihttp://grude.com/clanak/?i=186012186012Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jul 2020 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-09-kupres-spomenik-branitelji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano otkrivanje spomenika očekuje se sredinom kolovoza ove godine.<p>&nbsp;</p> <p>Jučer je, nakon godina i godina čekanja, u gradskom parku u Kupresu napokon postavljen spomenik poginulim i nestalim kupre&scaron;kim braniteljima i civilima iz Domovinskog i Drugog svjetskog rata te svim žrtvama komunističkog terora, javlja <a title="Kupre&scaron;ki radio" href="https://www.kupreskiradio.com/" target="_blank">Kupre&scaron;ki radio</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o izgradnji samog spomenika dobili smo od Nade Bagarić, predsjednice Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Kupres, a upravo ova udruga je i nositelj cijelog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Idejni projekt brončane skulpture, visine oko 4 metra, pod nazivom "Zahvalnost" djelo je poznatog akademskog slikara i kipara iz Novog Travnika Ante Mamu&scaron;e, a koji je bio odgovoran i za lijevanje i ostale poslove vezano za izradu ovog prekrasnog spomenika. Kameni dio spomenika, visine 180 cm, izradila je tvrtka "Klesarstvo Marić" iz Stipanića u Tomislavgradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče ostalih radova, kako kaže gospođa Bagarić, preostalo je postaviti četiri rasvjetna tijela na četiri strane spomenika i popločati dio okolo istog. Također, očekuje se kompletno uređenje parka, &scaron;to se tiče rasvjete, ali i sadnje cvijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano otkrivanje spomenika očekuje se sredinom kolovoza ove godine, ali o tome vi&scaron;e kad doznamo točan datum ovog važnog događaja za na&scaron; grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je ranije, za na&scaron; radio, rekao v.d. načelnika općine Kupres Zdravko Mijoč sredstva za izgradnju ovog spomenika su osigurana zahvaljujući Hrvatskom narodnom saboru BiH i predsjedniku HNS-a Draganu Čoviću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nakon dugo vremena svanuo je i taj dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje mjesto u srcu Kupresa napokon je prona&scaron;ao spomenik svim hrvatskim braniteljima i žrtvama kupre&scaron;ke visoravni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U srcima Kupre&scaron;aka ste svi Vi koji ste svoj život dali za nas i na&scaron;u slobodu i zato Vam na ovaj način kažemo hvala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jedino &scaron;to, uz molitvu, možemo učiniti za Vas."</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-09-kupres-spomenik-branitelji.jpgObilježen dan općine Tomislavgradhttp://grude.com/clanak/?i=185999185999Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jul 2020 16:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-08-tomislavgrad-danopcine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan je općine Tomislavgrad.<p>&nbsp;</p> <p>Obilježava se u spomen na 8. srpnja 1924. godine kada je u čast tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava položen kamen temeljac za izgradnju duvanjske bazilike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu Dana općine predstavnici općinske vlasti jutros su položili vijence i upaliti svijeće pred spomen obilježjem u Tomislavgradu, a prigodnu molitvu i čestitku uputio je duvanjski gvardijan fra Sratan Ćurčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-08-20-07-08-kralj-tomislav-spomenik-tg.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog poznate situacije s koronavirusom, ove godine neće biti održana svečana sjednica Općinskoga vijeća Tomislavgrad, a time ni dodjela javnih priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo da je proslava Dana općine Tomislavgrad ujedno sastavni dio manifestacije Dani sv. Nikole Tavelića te da se iz istoga razloga ne održavaju ni planirani kulturni sadržaji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Tomislavcity" href="https://www.tomislavcity.com/dan-opcine-tomislavgrad-2/" target="_blank">Tomislavcity</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-08-tomislavgrad-danopcine.jpgNovi slučaj zaraze u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=185971185971Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jul 2020 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-covid199.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obavještavamo Vas da je jučer u Županiji Zapadnohercegovačkoj testirano na koronavirus 26 osoba.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna mu&scaron;ka osoba iz Posu&scaron;ja pozitivna je na prisustvo koronavirusa.</p> <p>U samoizolaciji se nalazi 41 osoba.</p> <p>Ukupno zaraženih osoba u Županiji Zapadnohercegovačkoj je 9 osoba, i to:</p> <p>-&Scaron;iroki Brijeg &ndash; 5</p> <p>-Ljubu&scaron;ki &ndash; 1</p> <p>-Posu&scaron;je &ndash; 3</p> <p>-Grude - 0</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-covid199.jpgNa Jadranu bura jača od 100km/h!http://grude.com/clanak/?i=185969185969Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jul 2020 09:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-07-bura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom noći udari bure na dijelovima bili su i jači od 100 kilometara na sat, a zabilježena je i materijalna šteta, javlja HRT.<p>&nbsp;</p> <p>Na brzoj cesti DC1 Solin-Klis zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I.skupina), a na Krčkom mostu, autocesti A7 Draga-&Scaron;mrika, lokalnoj cesti Križi&scaron;će-Kraljevica i Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Senja dodatno je zabrana za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II.skupina).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolnici su mjestimice mokri i skliski u sredi&scaron;njoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Jadranskoj magistrali (DC8) povremeno se vozi usporeno na području Ka&scaron;tela, Omi&scaron;a, Podgore, Podace, Komarne, Solina i Zatona (Dubrovačko-neretvanska županija).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prekidu su trajektne linije Prizna-Žigljen, Lopar-Valbiska i Sumartin-Makarska, brodska linija Mali Lo&scaron;inj-Unije-Susak i katamaranske linije Mali Lo&scaron;inj Cres Rijeka i Novalja Rab Rijeka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-07-bura.jpgSusjedi oplakuju Miroslava: Zar jedan insekt ima toliku moć da 27-godišnjaku oduzme živothttp://grude.com/clanak/?i=185930185930Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 13:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-05-miroslav-modrica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Modriča oplakuje život mladog sugrađanina Miroslava Vasića (27) koji je danas sahranjen nakon što je dan ranije, na putu do bolnice, podlegao ubodu stršljena.<p>&nbsp;</p> <p>Mladić je kobnog dana kosio u jednom modričkom selu kada ga je ubo str&scaron;ljen te mu je najprije pomoć ukazana u Domu zdravlja Modriča. Nažalost, na putu do bolnice Sveti apostol Luka u Doboju, njegovo srce nije izdržalo pa je nesretni mladić podlegao u vozilu Hitne pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijest o ovoj tragediji zavila je u crno Modričane koji kažu da je riječ o dobrom i plemenitom momku koji bi se uvijek na&scaron;ao ljudima na usluzi.<br />Vjeruje se da je Vasić bio alergičan, međutim, tako koban scenarij ipak niko nije očekivao, te su se nadali da će mu liječnici pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno je ranije već imao iskustva sa ubodima str&scaron;ljena, ali ovaj put bilo je tragično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bože moj, kakva tuga i žalost, pa zar jedan insekt ima toliku moć, da oduzme čovjeku život?! Jadni mladić, neka mu je laka zemlja, obitelji sućut i da im Bog dragi olak&scaron;a tugu i bol, samo je jedna od emotivnih poruka sa kojom su se oprostili njegovi sugrađani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mje&scaron;tani sela Vranjak, gdje je živio Vasić, koji je tu i sahranjen, u nevjerici prepričavaju ovu tragediju. Svi koji su ga poznavali kažu da je bio izuzetno fin mladić, a zbog njegove tragične smrti cijelo selo okovano je tugom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Miroslav ima roditelje, brata i dvije sestre. Imao je i djevojku, a priča se da se su bili sretni i planirali zajednički život. Ova tragedija izbrisala je sve njihove želje, kažu neutje&scaron;ni susjedni za Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova djevojka također se emotivnim porukom oprostila od voljenog koji je prerano oti&scaron;ao.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-05-miroslav-modrica.jpgMladić iz ZHŽ-a išao probuditi majku, u sobi ga dočekala zmijahttp://grude.com/clanak/?i=185929185929Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jul 2020 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-05-zmija-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priroda je u nekoliko posljednjih mjeseci pokazala kako se brzo mijenja ako je čovjek barem nakratko ostavi na miru. Ove su se godine, što se baš i neće svima svidjeti, u velikom broju razmnožile zmije. <p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;karac iz Zapadnohercegovačke županije, iz grada Ljubu&scaron;kog poslao je fotografije zmije, koju je kako kaže ugledao na drugom katu obiteljske kuće, pi&scaron;e ljportal.com.&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jutros u 4.30 sam ustao i krenuo probuditi majku koja je morala na posao. Jako sam se iznenadio kad sam vidio da ispod vrata od sobe izlazi zmija&rdquo;, kazao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-05-zmija-2020.jpgDr. Nestorović: Treba liječiti i druge pacijente, opasnost je da sve bolnice budu COVID bolnice http://grude.com/clanak/?i=185918185918Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 21:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-nestorovic2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. Branimir Nestorović tvrdi da trenutni virus više nije koronavirus, a detaljno je sve i obrazlagao.<p>&nbsp;</p> <p>- To je neki D virus koji se pojavio prije mjesec dana, koji se izgleda <strong>mnogo lak&scaron;e prenosi.</strong> Mislim da smo zavr&scaron;ili epidemiju 1.5., sjećate se, nije se gotovo mjesec dana ni&scaron;ta događalo, onda je krenuo lipanj, i taj novi val koji ne izgleda kao onaj prvi, sad su odjednom mladi ugroženi - rekao je Nestorović gostujući na televiziji TV Prva, prenose srpski mediji.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako on ne vidi karakteristike kao i kod prvog virusa, već samo<strong> obostranu upalu pluća.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Meni ne sliči da je to isti virus. Kao da su ljudi iz &Scaron;vicarske i Italije donijeli virus. Ja se ne slažem da je toliko ozbiljna situacija - naveo je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica ga je potom upitala kako to da nije ozbiljno s obzirom da je dan ranije u Srbiji preminulo 11 ljudi.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- E, to je interesantno. Mislim da bi bilo potrebno formirati grupu pri Ministarstvu zdravlja da vidimo &scaron;to se dogodilo. Jer svuda imamo pad broja zaraženih, a samo mi i Sjeverna Makedonija imamo<strong> porast broja umrlih</strong>. Porast broja zaraženih se očekuje. Sve zemlje su to zabilježile. To je logično. Vi ste zatvorili i nije dolazilo do zaraze. Ali da umre 17 ljudi u dva dana ... treba vidjeti &scaron;to se to dogodilo. Nije me potresao broj zaraženih. Ova smrtnost mi ukazuje da je neka druga epidemija. Ja se pitam da li je ovo uopće korona virus. Postoji ta <strong>bakterija legionela </strong>koja živi u centralnim klimama, ona voli vlagu i zatvorene sisteme, ona izaziva upalu pluća. Vi možete biti pozitivni na koronu, a da niste bolesni od korone. Ovo se ne može objasniti koronom - kazao je dr. Nestorović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra kako ljudima to sve izgleda katastrofalnije jer su mislili da je pro&scaron;lo, te je naveo kako je panika besmislena.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nestorović smatra kako je sad prijeti <strong>druga opasnost,</strong> a to je ako se sve bolnice pretvori u COVID bolnice da će veliki broj ljudi koji imaju druge zdravstvene probleme morati čekati jo&scaron; dva mjeseca na liječenje.&nbsp;<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Ljudi će nam umirati. Englezi su bili dugo zatvoreni, sve su pogre&scaron;no radili, imaju vi&scaron;e smrtnosti nego pro&scaron;le godine, 20.000 ljudi je umrlo od i<strong>ndirektnih posljedica korone</strong> jer nisu uspjeli da dođu do liječnika, Mi moramo sačuvati zdravstveni sistem da liječi i druge pacijente. Nama na dnevnom nivou u Srbiji umre 80 ljudi od uzroka koji nisu korona i to moramo da imamo u vidu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je i porast broja novozaraženih: - Meni ovo liči na neku novu epidemiju. Trenutno je u toku epidemija skakavaca u istočnoj Africi, samo da znate, bit će &nbsp;velika glad. Vrlo malo se priča o tome...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se i na slučaj<strong> Novaka Đokovića </strong>koji se bio zarazio s koronavirusom.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- &Scaron;ta se tu dogodilo, ni&scaron;ta. Ovaj se zarazio, nitko se ozbiljno nije razbolio, nitko nije umro.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-nestorovic2.jpgLeptiri čudnog imena nove štetočine u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=185914185914Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-gubar-glavonja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon pojave, odnosno prave najezde leptira koje viđamo posljednjih tjedana u Hercegovini istražili smo o kakvim je kukcima riječ, te jesu li štetni.<div class="itemIntroText"> <p>&nbsp;</p> </div> <p>Kako Radio Ljubu&scaron;ki doznaje riječ je o Gubaru glavonji ili hrastovom gubaru (lat. Lymantria dispar).</p> <p><br /><br />Nije opasan po ljude, mada ovaj leptir predstavlja znatnu opasnost po listopadna stabla.</p> <p><br /><br />Riječ je o jednom od najvećih &scaron;tetnika u listopadnim &scaron;umama i voćnjacima koji se u velikom broju javlja periodično, roji se u mjesecima lipnju i srpnju, a pri velikim najezdama može izazvati golobrste na cijelim listopadnim &scaron;umama, ali i na nasadima voćaka.</p> <p><br /><br />Gubar je svakako najopasniji &scaron;tetnik hrastova u nas, a osim hrasta napada i bukvu, grab, topolu, brijest, brezu, javor, glog, orah, pitomi kesten, &scaron;ljivu, tre&scaron;nju... ostale voćke napada manje, a izbjegava dud i jasen, dok se na kru&scaron;ci i lipi ne može razviti. Također napada i crnogoricu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Radio Ljubu&scaron;ki</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-gubar-glavonja.jpgMakarska je sablasno praznahttp://grude.com/clanak/?i=185907185907Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 08:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-prazna-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedreći Jadranskom magistralom duž Makarske rivijere, na zadnji dan zatvorenih granica s Bosnom i Hercegovinom, ekipa 24sata.hr nije uočila niti jednog turista koji bi iti pokušao pretrčati cestu. <p>&nbsp;</p> <p>Naravno da to nije dobar znak. Portal Vecernji.ba pi&scaron;e da je prva nedjelja u srpnju redovito rezervirana za brojne goste iz BiH koji hrle u Makarsku. Međutim, od jednodnevnog izleta ove godine neće biti ni&scaron;ta jer je zabranjen takav način dolaska na odmor u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mizernih dvadesetak posto noćenja ostvaruju općine na Rivijeri, i to u najboljem slučaju. U Makarskoj je 92 posto ležajeva prazno. U Ba&scaron;koj Vodi - 82. Statistika kaže da gosti biraju osamljenije destinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A domaći će vam reći da te statistike nemaju veze sa stvarnim stanjem. Da mnogi uredno iznajmljuju na crno, jer gosti su sada mahom iz Hrvatske i poznaju nekoga tko poznaje nekoga tko poznaje vlasnike apartmana pa se lako dogovore da izbjegnu prijave i poreze. Kako god da bilo, ove godine ruke ne trljaju ni oni, ni ugostitelji, ni vlasnici suvenirnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đir po Rivijeri počeli smo s južne strane, od općine Gradac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ondje vam je jedno ljeto boravio Clint Eastwood. Ali samo na kratko, svega par dana. Bio je u posjeti prijatelju, cijenjenom plastičnom kirurgu. Kad je saznao da su ga novinari nanju&scaron;ili, Eastwood je brzo spra&scaron;io na jahtu pa put Dubrovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto ga je bilo lijepo vidjeti, makar na trenutak. Gradac ima zanimljive mje&scaron;tane. Jedan njegov stanovnik već dvadeset godina istražuje ubojstvo američkog predsjednika J.F. Kennedyja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali na gračkim plažama, nažalost, nismo vidjeli ni istražitelje ni Eastwooda, ali jesmo nekolicinu kombija stranih registracija. Uglavnom Česi. Dobar dio sezonskih trgovina jo&scaron; drži navučene cerade, a kafići nude sniženja na hladna piva. Reklame su ispisane kredom na hrvatskom jeziku. Po plažama je razmak od kupača do kupača i deset metara. Ima, zato, motara u izobilju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o biljci koja savr&scaron;eno pa&scaron;e salatama ili pestu, jestivoj u svako doba godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zaostrogu smo pro&scaron;li pored kampova bliže plažama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nigdje nikoga. Izuzev vjeverice, pretrčavala je s jednog bora na drugi. Naganjala je crna mačka. Putem do plaže razmi&scaron;ljali smo o Pi&scaron;onji i Žugi. Članovi Zabranjenog pu&scaron;enja godinama su ljetovali na Rivijeri, posebno u ovim južnijim krajevima.<br /> A znate li gdje bi se kupali članovi Azre?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mislim, kad &Scaron;tulić nije bio gol na Silbi? U Drveniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tranzitno je to mjesto. Trajektno povezuje obalu s hvarskom općinom Sućuraj. Legenda kaže da u Drveniku živi kuhar koji sprema hobotnicu u plaži. Zatrpa je kamenjem i na njoj zapali vatru. Tako se ispeče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo bi ljeto moglo biti plodonosno za hobe iz plaže. Na drveničkim plažama čak i ležaljke stoje na hrpi. Nema potrebe da se raspoređuju. Ne izgleda kao da će netko doći i pitati po&scaron;to su. Turista ima, ali sve je to jako slabo, ma užasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne znan kako ćemo podmirit najam, radnike, robu. Mislin da nije bilo pametno otvarati - čuje se iz razgovora dvaju konobarica &scaron;to prekriženih ruku stoje pored praznih ba&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Igranima nisu ni otvorili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Restorani uz more tek la&scaron;te namje&scaron;taj, lakiraju drvo kao da je travanj u kalendaru. Tupi noževi i vilju&scaron;ke servirat će se rijetkim ovosezonskim gostima. Nema smisla da ugostitelji naručuju nove kad ne znaju hoće li ih itko uopće koristiti. Hoće li pribor za jelo uopće biti vi&scaron;ekratan ili se vraćamo plastici?</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Fotografirajući panoramu Igrana, mjesta odakle je prema narodnoj predaji Igraine, majka kralja Artura, uočili smo grdosiju od matuna u prvom redu do mora. Da nismo sreli Jozu možda ne bi ni saznali o čemu se radi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp; To ti je jedan Kanađanin napravio. Kako ti on sagradi, tako mu Inspektorat sru&scaron;i, pa onda opet sagradi. Ima para, može mu se. U početku smo mislili da je budala, ali sad vidimo da je stvar di&scaron;peta pa ga podržavamo. Stavio je na kuću ploče vi&scaron;e jezika na kojima je objasnio &scaron;ta se tu de&scaron;ava - sažeo je mladi stanovnik Igrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo mu je prvo ljeto da ne radi. I sviđa mu se to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Malo ću lovit ribu, a sad, mislin da neće bit para za platit faks, ali &scaron;ta je tu je - rezimira zadovoljno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije ni diploma sve na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje smo pro&scaron;li preko Makarske, bilo je suvi&scaron;e sparno da bi se automobilom spu&scaron;tali do plaže i satima tražili parking, pa smo zato samo snimili cestu na ulazu u grad. Ta fotografija dovoljno govori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prikazuje prijenosi zahod postavljen između dvije dvosmjerne trake Jadranske magistrale. Ako nema gostiju, radova ima. Čak se i stanovnici gradske jezgre žale da ih budi buka bu&scaron;ilica i ostalih strojeva. Grad poslovično nema sluha za njihove probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nikoga vi&scaron;e ne čudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali mi smo se iskreno iznenadili kad smo vidjeli da u Ba&scaron;koj Vodi novootvoreni Grand Hotel Slavija ne radi. Stakla su zamračena, vrata zaključana. Riječ je o vrhunskom hotelu koji bi inače radio i zimi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelji su najavili da će sada, kroz srpanj, nekada otvoriti. Nadajmo se da hoće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ba&scaron;kovo&scaron;koj glavnoj plaži Nikolina nema previ&scaron;e kupača. U turističkoj statistici pi&scaron;e da ima ne&scaron;to Nijemaca i Čeha i sličnih stalnih gostiju, ali, rekli smo, nitko ne može biti zadovoljan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na području općine Ba&scaron;ka Voda trenutno boravi 2.487 turista, &scaron;to je 28,45% u odnosu na isti datum prethodne godine, kada ih je bilo zabilježeno 8.710 - doznajemo od Ante Juri&scaron;ića, direktora TZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prava je to &scaron;teta, jer epidemiolo&scaron;ka situacija u Brelima, Ba&scaron;koj Vodi, Makarskoj, Podgori i Gracu, sasvim je zadovoljavajuća. To su korona free destinacije. Cijene u restoranima su snižene, na plažama ima mjesta koliko god hoćete, apartmani su nikad povoljniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savr&scaron;ena prilika za poslati pozdrav s Makarske rivijere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-prazna-makarska.jpgDvojac iz BiH dobio izgon iz Njemačke i to zbog kofera!http://grude.com/clanak/?i=185904185904Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jul 2020 07:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-kofer.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostavljeni kofer na glavnom željezničkom kolodvoru u Leipzigu ima dalekosežne posljedice za dvojicu muškaraca (40 i 46 godina) iz BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Obojica su dobila kaznu od 60 dnevnih prihoda od po 5 eura , zbog ilegalnog boravka u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 30. lipnja 2020. savezna policija prona&scaron;la je ostavljeni kofer na glavnom željezničkom kolodvoru u Leipzigu. Ne&scaron;to kasnije, u pratnji svog prijatelja, pojavio se 46-godi&scaron;nji mu&scaron;karac iz BiH, čiji je kofer bio . Mu&scaron;karca su legitimirali policajci te je ustanovljeno da u Njemačkoj boravi ilegalno od veljače 2020. godine, javlja Fenix-magazin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov 40-godi&scaron;nji prijatelj također nije mogao predočiti nijedan dokument kojim bi se legitimiralo njegovo prebivali&scaron;te u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Obojicu je Okružni sud u Leipzigu osudio na novčanu kaznu od 60 dnevnih dohodaka od po 5 eura u sklopu ubrzanog kaznenog postupka. Imigracijske su vlasti također zatražile da napuste zemlju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-kofer.pngBizarna nesreća u susjedstvu: Mrtvački sanduk zamalo ubio ožalošćenu susjeduhttp://grude.com/clanak/?i=185900185900Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 22:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-03-20-kapelica-u-srbiji-kod-zablja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O bizarnoj nesreći u susjednoj Srbiji ovih dana pišu i svjetski mediji, a Dušica A. jedva je preživjela nakon što su je "pogodili" dijelovi sanduka susjede kojoj je došla na sahranu.<p><br /><br />A kako je do&scaron;lo do bizarne nesreće. Naime, rodbina je u sanduk, pored tijela preminula spustila četiri boce sa suhim ledom i čvrsto ih zatvorila kako bi održavali nisku temperaturu tijela.</p> <p><br />Kada je Du&scaron;ica u&scaron;la u kapelicu da zapali svijeću, sanduk je eksplodirao, a nesretnu ženu drveni dijelovi pogodili su u lice, koljeno i ruku.</p> <p><br />Reagirali su obitelj i prijatelji pa je Du&scaron;ica odmah prebačena na liječenje, a tijelo pokojnice prebačeno je u drugi sanduk.</p> <p><br />Du&scaron;ica se oporavlja od ozljeda, ali i od &scaron;oka, &scaron;to je potvrdila i njena obitelj.</p> <p><br /><br />Stručnjaci su potvrdili da je krivac za ovaj događaj upravo suhi led koji se koristi kada je tijelo prenosi s dalekih destinacija kako bi se održala niska temperatura, ali i zbog toga &scaron;to pri otapanju ne ostavlja vodu.<br /><br /><br /><em><strong>Foto:Kurir</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-03-20-kapelica-u-srbiji-kod-zablja.jpgZHŽ: Jedna osoba se oporavila, još jedna osoba iz Posuša zaraženahttp://grude.com/clanak/?i=185888185888Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-covid199.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zavod za javno zdravstvo obavještava da su jučer u Županiji Zapadnohercegovačkoj na koronavirus testirane tri osobe.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna ženska osoba iz Posu&scaron;ja pozitivna je na koronavirus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna osoba iz &Scaron;irokog Brijega je oporavljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U samoizolaciji se nalazi 37 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Županiji Zapadnohercegovačkoj trenutno je na koronavirus pozitivno 8 osoba, i to:</p> <p>- &Scaron;iroki Brijeg 5</p> <p>- Ljubu&scaron;ki 1</p> <p>- Grude 0</p> <p>- Posu&scaron;je 2</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-covid199.jpgKrdo divljih svinja Grbavcu došlo pred kuću došlo usred bijela danahttp://grude.com/clanak/?i=185882185882Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jul 2020 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-03-krdo-svinja.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tek što se nakon višemjesečne karantene zbog pandemije koronavirusa vratio iz Italije u rodni Široki Brijeg, modnog blogera Josipa Grabovca i našeg suradnika dočekalo je nemalo iznenađenje.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Naime, dok je s obitelji pio kavu ispred obiteljske kuće u naselju Kne&scaron;polje, niotkud se usred bijela dana u njihovu voćnjaku tik uz kuću pojavilo krdo malih divljih svinja.<br /><br /></p> <p>- Cijela moja obitelj i ja ostali smo gotovo &scaron;okirani kad smo ih ugledali. Nikad dosad ni&scaron;ta slično nije nam se dogodilo - kazao je Josip za Vecernji.ba dodajući kako su nakon susreta s fotoaparatom i kamerom pobjegle u &scaron;umu iznad kuće.<br /><br /></p> <p>A da je krdo malih divljih svinja do&scaron;lo u naseljeno mjesto, svjedoče i ove Josipove fotografije koji se prvi put u životu s tim životinjama susreo 'oči u oči'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj neobičan susret s neočekivanim 'gostima' obitelj Grabovac zasigurno će pamtiti jo&scaron; dugo... A jesu li se možda izgubile ili pobjegle, tek će se saznati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Vecernji.ba</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-03-krdo-svinja.jpegI to je BiH: Prvozaraženi koronavirusom dobili zahvalnicehttp://grude.com/clanak/?i=185874185874Grude.com - klik u svijetThu, 02 Jul 2020 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-02-zenica-prvozarazeni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crveni križ Zeničko-dobojske županije uručio je zahvalnice prvooboljelim od koronavirusa u FBiH nakon što se uspješno oporavili u izolatoriju Kantonalne bolnice Zenica.<p><br />Zahvalnice su dobili Zeničanka Olivera Zilić, njena kćer Dajana Zilić i zet Kenan Agić, a zahvalnice su im uručene zbog njihove svijesti o opasnosti koronavirusa i pravovremenom djelovanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-02-zenica-prvozarazeni.jpgTramvaji ponovno voze užim središtem Zagrebahttp://grude.com/clanak/?i=185871185871Grude.com - klik u svijetThu, 02 Jul 2020 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-02-zagreb-tramvaji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve linije vozit će prema važećem ljetnom redu vožnje..<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je zbog potresa bio prekinut, ponovno je uspostavljen tramvajski promet užim sredi&scaron;tem Zagreba - Juri&scaron;ićevom, Pra&scaron;kom, Ilicom i Trgom bana Josipa Jelačića, javlja <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz ZET-a su priopćili da su se sve tramvajske linije, koje su prometovale izmijenjenim trasama, vratile na svoje uobičajene trase.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, u promet se vratila i linija 13 (Kvaternikov trg - Žitnjak), dok su istodobno ukinute izvanredne autobusne linije 608 (Trg žrtava fa&scaron;izma - Vla&scaron;ka - Kvaternikov trg) i 611 (Glavni kolodvor - Pra&scaron;ka).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve linije vozit će prema važećem ljetnom redu vožnje, koji je dostupan na ZET-ovoj internetskoj stranici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putnici su pozvani da i dalje obvezno nose maske, a ZET će, kao i do sada, dezinficirati vozila tri puta na dan - kako bi se smanjila mogućnost &scaron;irenja zaraze koronavirusom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-02-zagreb-tramvaji.jpgHercegovački tajkuni planirali još jednu zgradu, Boška Ćavar ih zaustavilahttp://grude.com/clanak/?i=185856185856Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jul 2020 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-01-20-zgrada-rupa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Boška Ćavar iz Mostara, pobjedila je u dvogodišnjoj pravnoj borbi i zaustavila gradnju ilegalnog objekta u ulici Kneza Domagoja, u samom centru stolnog hrvatskog grada.<p>&nbsp;</p> <p>Prema posljednjem rje&scaron;enju gradskih vlasti, investitoru i izvođaču nalaže se zatrpavanje građevinske rupe i dovođenje terena u prvobitno stanje.<br /><br /></p> <p>Rje&scaron;enjem Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara tvrtki Promark d.o.o. Mostar te Marku Vidačku, Boži Krstanoviću, Anti &Scaron;ainu, Draženu Ere&scaron;u i Miji Mariću naređuje se zatrpavanje građevinske rupe dimenzija 28x11x4 metara.<br /><br /></p> <p>Zatrpavanje će izvr&scaron;iti javno komunalno poduzeće 17. srpnja u 9 sati, a sve na teret investitora ove bespravne gradnje.<br /><br /></p> <p>Pravna bitka Bo&scaron;ke Ćavar traje od 2018. godine kad je jedno jutro u parku ispred zgrade u kojoj živi već 40 godina primijetila gigantsku rupu koja se tu stvorila preko noći.<br /><br /></p> <p>Ćavar je po dobijanju rje&scaron;enja jučer na dru&scaron;tvenim mrežama napisala kako joj je sretan dan, ne zbog pobjede, već zbog budućnosti male raje koja će odrastati i igrati se u dvori&scaron;tu kao sto su se igrala i njena djeca.<br /><br /></p> <p>"Drage građanke i građani Mostara, prijavite neregularnosti, ima puno časnih ljudi u gradskoj upravi", napisala je ona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-01-20-zgrada-rupa.jpgHitno potrebna krvna grupa AB (-) negativna pacijentu u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=185846185846Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-21-darivanje_krvi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mole se dobrovoljni davatelji krvi s AB (-) negativnom krvnom grupom da se jave na odjel Transfuziologije Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Pacijent Andrija Kre&scaron;ić treba hitnu transfuziju, a u bolnici vi&scaron;e nema zaliha.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-21-darivanje_krvi.jpgBANJA LUKA: Od 30.000 Hrvata povratak neznatan, gospodarstvo zapostavljenohttp://grude.com/clanak/?i=185843185843Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-banjaluka-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Banja Luci je prije rata bilo 30.000 Hrvata i bili su kamen zamajac svih aktivnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Saborski zastupnik i neovisni kandidat HDZ-a za XI. Izbornu jedinicu Ivica Mi&scaron;ić posjetio je preuzvi&scaron;enog banjolučkog biskupa Franju Komaricu. Tijekom dvosatnog razgovora razmijenili su mi&scaron;ljenje o aktualnim temama sa posebnim naglaskom na iznimno težak položaj Hrvata u Republici Srpskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sugovornici su se složili da su Hrvati Republike Srpske zapostavljeni, povratak je zanemariv a povratnici su osobe treće životne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup banjolučki Franjo Komarica izrazio je zadovoljstvo vođenim razgovorima sa zastupnikom Mi&scaron;ićem. Istaknuo je nebrigu prema hrvatskim gospodarskim objektima koji postoje u Banja Luci i zamolio da se iznađe neko rje&scaron;enje kako ne bi poslovni prostori zjapili prazni. Gospodarstvenici bi se trebali udružiti i naći interes i za Banja Luku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Banja Luci je prije rata bilo 30.000 Hrvata i bili su kamen zamajac svih aktivnosti. Vratio se zanemariv broj. Ono &scaron;to ih je ostalo na margini su svih životnih događanja, pa i života doslovno, ako hoćete. No, ja ih ne otpisujem. O njima sam govorio u Saboru RH otvoreno i zalagao za povratnička područja, kazao je Mi&scaron;ić, osvrnuv&scaron;i se na stanje u prijedorskom kraju, gdje politika Republike Srpske poku&scaron;ava ru&scaron;iti kuće Hrvatima povratnicima kako bi gradila auto cestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ba&scaron; cesta mora ići preko kuća povratnika. U razgovoru s predsjednikom Udruge Hrvata u Ivanjskoj Majdandžićem složili smo da se taj problem mora rije&scaron;iti kako povratnici ne bi ponovili svoj egzodus. O problemu Ivanjske sam izvijestio i premijera, kazao je Mi&scaron;ić i upoznao biskupa o razgovoru s predstavnicima Udruga Altruist i Bri&scaron;evo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-banjaluka-panorama.jpgPreminuo je Ivo Banachttp://grude.com/clanak/?i=185841185841Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jun 2020 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-30-ivo-banac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povjesničar, političar i pisac Ivo Banac preminuo je danas, nakon teške bolesti, u 74. godini života, doznaje Index.hr iz kruga obitelji.<div class="text"> <p>&nbsp;</p> <p>Banac je bio profesor emeritus povijesti Sveučili&scaron;ta Yale, a na tom je sveučili&scaron;tu bio u dva mandata predstojnik (Master) Pierson Collegea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je ministar za za&scaron;titu okoli&scaron;a i prostornoga uređenja u Vladi Republike Hrvatske (2003.), predsjednik Liberalne stranke (2003.&ndash;2004.) te zastupnik u Hrvatskom saboru (2004. &ndash;2007.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 1. ožujka 1947. u Dubrovniku. Studirao je na Sveučili&scaron;tu Fordham u New Yorku, a magistrirao&nbsp;i doktorirao na Sveučili&scaron;tu Standford.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1975. do 1977. bio je asistent na Sveučili&scaron;tu Stanford i na Državnom sveučili&scaron;tu San Francisca, potom je bio docent do 1982., izvanredni profesor do 1988., a zatim redoviti profesor povijesti na Sveučili&scaron;tu Yale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1995. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučili&scaron;tu (CEU), obna&scaron;ajući i rukovodeće dužnosti poput one upravitelja Instituta za jugoistočnu Europu.</p> <div id="dfp-DIA-container" class="dfp-inarticle"><span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"><br /></span> <div id="dfp-DIA" data-google-query-id="CPOrqaaLqeoCFVwA5godFYwJVg">&nbsp;</div> </div> <p>Od 2008. redoviti je profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, od&nbsp;2018. godine bio je profesor mentor doktorandima povijesti Hrvatskoga katoličkog sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Bio je i počasni je pročelnik Odsjeka za političke nauke i međunarodne odnose na Sarajevskoj &scaron;koli za nauku i tehnologiju (SSST).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor je i urednik niza knjiga, članaka, recenzija, priloga, mi&scaron;ljenja i intervjua. Među najznačajnijima je monografija Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika (1984., nagrađena nagradom &bdquo;Wayne S. Vucinich&ldquo; za najbolju sjevernoameričku knjigu iz područja ruskih i istočnoeuropskih studija objavljenu 1984. godine) i studija Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu (1988., nagrađena nagradom &bdquo;Josip Juraj Strossmayer&ldquo; za najbolju knjigu iz dru&scaron;tvenih znanosti objavljenu u Hrvatskoj 1990. godine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banc je bio supredsjednik Instituta Otvoreno dru&scaron;tvo &ndash; Hrvatska, član predsjedni&scaron;tva i predsjednik Hrvatskoga helsin&scaron;kog odbora za ljudska prava, generalni direktor Interuniverzitetskoga centra za poslijediplomske studije u Dubrovniku, predsjednik savjeta Instituta Vlado Gotovac. Bio je i urednik prestižnih znanstvenih časopisa, poput East European Politics and Societies, a dopisni je član HAZU-a od 1990.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih deset godina održavao je Ljetnu &scaron;kolu Sveučili&scaron;ta Yale u Dubrovniku.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-30-ivo-banac.jpgPoznato? Grudski susjed 10 godina tražio 186 nasljednika da se upiše na svoju nekretninu http://grude.com/clanak/?i=185822185822Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jun 2020 12:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-29-milan-katusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo deset godina trajao je proces otkupa stare kuće u središtu Imotskog zbog kojeg je Imoćanin Milan Katanušić morao pronaći 47 nasljednika. Barem je mislio da ih je toliko.<p>&nbsp;</p> <p>Broj se vi&scaron;estruko povećao jer su neki umrli, naslijedila su ih djeca, čak unuci. Na kraju se broj popeo na 186 ljudi koji polažu pravo na kuću. No Milana to nije pokolebalo, jer njegova želja, da na staroj Pjaci ima ne&scaron;to svoje, nije bila tek neka obična želja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nekad davno su moji preci, koji su jedna od najstarijih obitelji u Imotskom, imali tri kuće tu u blizini, pedesetak metara od ove koju sam otkupio. Obitelj je s godinama te kuće izgubila, ne&scaron;to je oti&scaron;lo u dotu, ne&scaron;to se prodalo... Uvijek sam želio da tu imam ne&scaron;to svoje. U ovoj kući, koja prema natpisu na njoj datira iz 1755. godine, moj otac je prije 30-ak godina kupio poslovni prostor. Tu nije nitko živio, iznad je sve bilo ru&scaron;evno i vrlo opasno jer je stalno ne&scaron;to otpadalo. U toj kući nastala je pjesma &lsquo;Najlip&scaron;e je misto moje&rsquo; Vlade Vicića. Upravo Vicić i njegova obitelj dobili su u nasljedstvo pola četvornog metra - govori Milan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vicić mu je to darovao, a tih pola kvadrata bili su okidač - odlučio je pronaći druge nasljednike i otkupiti kuću. Milan proteklih deset godina živi u Njemačkoj, gdje ima građevinsku tvrtku, koja se bavi i obnovom starih kuća. Stara kuća koju je odlučio kupiti ima oko 400 četvornih metara, a vi&scaron;e od 60 posto nasljednika u njoj je imalo manje od desetine kvadrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Samo dva nasljednika živjela su u Imotskom. Ostali su rasuti po svijetu. Kako bi ih na&scaron;ao, kontaktirao sam veleposlanstva, policiju, ma sve sam poku&scaron;avao. Primjerice, žena se uda i promijeni prezime pa je ti sad nađi - prepričava nam.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proputovao je pola svijeta, od Južne i Sjeverne Amerike, gotovo cijelu Europu... Mnogi od njih nisu ni znali da su ne&scaron;to naslijedili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A jo&scaron; kad im kaže&scaron; da je riječ o 0,002 kvadrata... Neki su mi darovali svoje kvadrate, a neki su me ucjenjivali. Jedna žena mi je za 17 četvornih metara tražila 35.000 eura, a to je njezino, ima pravo tražiti koliko god hoće. Ali nikad nisam požalio &scaron;to sam se u to upustio i nikad nisam pomislio da neću uspjeti - prepričavam nam Milan.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A bilo mu je sve i pomalo zabavno, čak detektivski. Studirao je pravo pa kaže da se u svemu sna&scaron;ao. Samo na otkup od vlasnika potro&scaron;io je 90.000 eura. Ali tu su bili i tro&scaron;kovi odvjetnika, bilježnika, putovanja...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sklopio je vi&scaron;e od 100 kupoprodajnih ugovora. U kući planira napraviti stanove za najam. Investicija je vrijedna 2,7 milijuna kuna, a proteklih mjesec i pol dana radi se punom parom. U Njemačku se vi&scaron;e ne želi vratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moja tvrtka će tamo ostati raditi, ali ja se želim vratiti kući, u Imotski. Obitelj mi je jo&scaron; tamo, djeca idu u &scaron;kolu. Uvijek sam htio, kad zaradim novac, vratiti se u svoje mjesto. Život u Njemačkoj nije lak, radi se od jutra do sutra. Ne odgovaraju mi vi&scaron;e ni zrak ni hrana ni ljudi. Pomogao sam brojnima da pronađu posao u Njemačkoj, a danas ih odgovaram od odlaska. U planu mi je u Hrvatskoj otvoriti tvrtku, a sve ljude koji rade gore pozvao bih da rade za mene - kaže nam Milan, koji priznaje da u Njemačkoj ne&scaron;to rije&scaron;i za 15 dana, a kod nas za godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-29-milan-katusic.jpgMakarska vraća novac turistimahttp://grude.com/clanak/?i=185804185804Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jun 2020 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-08-makarska1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojni turistički aranžmani odgođeni su nakon uvođenja dvotjedne karantene u Hrvatskoj za sve državljanje Bosne i Hercegovine. <p>&nbsp;</p> <p>U problemu su potro&scaron;ači koji su već uplatili novac za rezervacije, a koji povrat novca sada traže od turističkih agencija, javlja BHRT. Bez aranžmana u susjednoj Hrvatskoj, novac uplaćen, &scaron;to dalje? Potro&scaron;ači koje smo kontaktirali nisu željeli govoriti pred kamerama, kako time ne bi ugrozili odnos s agencijom od koje čekaju povrat novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktorica turističke agencije sa sjedi&scaron;tem u Sarajevu kaže da dodatni problem predstavlja već uplaćeni novac na adrese hotela. &ldquo;Nije sve u rukama turističkih agencija odnosno turističkih djelatnika, nego svaki hotel ima svoju poslovnu politiku. Pa su se neki hoteli odlučili da vrate novac, ili recimo da zamijene termin, da prolongiraju za narednu godinu, ali kako koji hotel, sve je do politike hotela&rdquo;, kazala je direktorica turističke agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz institucije ombudsmana za za&scaron;titu potro&scaron;ača u BiH potvrđuju da potro&scaron;ači imaju pravo na povrat novca, ali i na druge mogućnosti. Potro&scaron;ači u skladu sa zakonom potro&scaron;ača, imaju pravo da im se vrati taj njihov novac, isto tako potro&scaron;ači imaju mogućnost izbora, znači da se dogovore s organizatorom putovanja hoće li to biti povrat novca ili će to biti neko zamjensko putovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jednom od najposjećenijih ljetovali&scaron;ta &ndash; Makarskoj, kažu da je novac već regularno vraćen potro&scaron;ačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svi državljani koji su bili ne samo iz BiH koji su otkazali, već iz Če&scaron;ke, Poljske, Njemačke, novac je bio zajamčen, i svi su vratili novac od agencija, privatnih iznajmljivača, i hotela. Do sada ne bilježimo nijedan slučaj da se novac nije vratio gostu koji je morao zbog prisilnih ovih razloga otkazati svoje ljetovanje&rdquo;, rekla je Hloverka Novak Srzić, direktorica Turističke zajednice Makarska.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-08-makarska1.jpgĐikić postaje dosadni politikant, a Alemka Markotić ga je danas ušutkalahttp://grude.com/clanak/?i=185786185786Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 15:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-05-alemka_markotic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Đikić jedan od naj(pre)cjenjenijih hrvatskih znanstvenika. Nakon što se obrukao prije nekoliko mjeseci govoreći da je koronavirus blaga prehlada od koje nikome neće biti ništa ovog puta je dijelio lekcije epidemiologinji Alemki Markotić.<p>&nbsp;</p> <p>Alemka ga je poput prave dame pristojno u&scaron;utkala odav&scaron;i mu priznanje za bran&scaron;u u kojoj istražuje, iako ni tu nema neke posebne rezultate, ali tu se vidi pristojnost dr. Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nisam čula &scaron;to je rekao Đikić. Malo me čudi, kolega je vrstan znanstvenik koji se bavi istraživanjem karcinoma i u tome je prepoznat. On zna da se sve donosi na temelju relevantnih informacija, Stožer se vodi podacima koje svakodnevno dobiva od relevantnih institucija, pratimo to sve danima i mjesecima. Naravno da smo imali odlične rezultate. Nikad nismo rekli da smo pobijedili virus. Uvijek smo govorili da to ne možemo dok je virus oko nas i u cijelom svijetu. Nitko ne stavlja svoj stručni kredibilitet u bilo čiju svrhu. Danas smo imali i znanstveni savjet gdje su vrsni znanstvenici raspravljali o situaciji, Kolarić, Rudan, Car, ljudi koji dosta rade godinama i stekli su iskustvo... Definirali smo da je to određeno opu&scaron;tanje rezultiralo novim brojem oboljelih koji imaju blaži oblik, većina nije hospitalizirana. Iza Stožera stoji velika vojska zdravstvenih djelatnika koji podupiru njegov rad. Na&scaron;e stanovni&scaron;tvo se može osjećati sigurnim. Ne vidim nikakav razlog za ocjene koje iznosi Đikić. I dalje ćemo pratiti situaciju i reagirati i donositi mjere koje su najbolje za zdravlje na&scaron;ih ljudi. Velika većina ljudi ima povjerenje u to &scaron;to se radi", komentirala je Markotić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-05-alemka_markotic.jpgPrvi slučaj zaraze u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=185783185783Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je potvrđeno da se koronavirus vratio u ZHŽ, prema saznanjima portala Vecernji.ba, radi se o osobi iz Ljubuškog.<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o prvom slučaju zaraze u gradu Ljubu&scaron;kom od početka pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=185780&amp;u-zhz-se-vratio-koronavirus" target="_blank"><em><strong>Povezane vijesti:U ZHŽ se vratio koronavirus</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-covid-19.jpgObjašnjen postupak ulaska onih koji idu iz BiH u RHhttp://grude.com/clanak/?i=185782185782Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-granicni-prijelaz-vinjani-gornji-osoje-1024x681.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Voditelj Službe za susjedne zemlje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Tomislav Kufner bio je gost Novog dana na N1 s kim se razgovaralo o odluci Hrvatske da uvede 14-dnevnu karantenu za sve putnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova koji planiraju boraviti na teritoriju njihove zemlje.<p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to građane Bosne i Hercegovine zanima&nbsp;jest&nbsp;&scaron;to&nbsp;kada bh. državljanin dođe na neki od prijelaza između dviju&nbsp;zemalja, Kufner je rekao kako će za putnike koji dođu iz smjera BiH prvo utvrditi imaju li uvjete za ulazak u Hrvatsku, a ako udovoljavaju uvjetima, nakon kontrole policija će skenirati putnu ispravu, dopustiti&nbsp;ulazak u Hrvatsku i ti podaci se dijele s&nbsp;platformom Ministarstva zdravstva. Kako je istakao Kufner za N1, ti podaci su vidljivi epidemiolozima i liječnicima. Kazao je i kako izgleda procedura za bh.&nbsp;građane ako se odluče ići u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong>Građani BiH kada se smjeste u objekt u kojem će boraviti, idućeg dana&nbsp;moraju se javiti ili liječniku, a najče&scaron;će nemaju izabranog liječnika&nbsp;te se onda moraju javiti nadležnom epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad putnicima iz BiH</strong>", rekao je.</p> <p>Govoreći o tome &scaron;to ako&nbsp;dođe do kr&scaron;enja mjera samoizolacije, Kufner je rekao kako nadzor provodi policija i državni inspektorat, a da je klasičan primjer kr&scaron;enja samoizolacije ako državljanin BiH izađe iz objekta u kojem je smje&scaron;ten i druži se s drugim osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"A<strong>ko policija utvrdi da je do&scaron;lo do kr&scaron;enja te mjere, obavijestit će državni inspektorat, bit će mu izdan&nbsp;prekr&scaron;ajni nalog i određena novačana kazna od 8000 kuna</strong>", kazao je te istaknuo i kako&nbsp;je moguće da dođe do odbijanja ulaska u Hrvatsku ako dođe do toga.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Također, ova odluka ima i izuzetke, te su one osobe koje ne moraju ići u samoizolaciju ako idu zbog liječenja, studenti i učenici koji idu polagati ispite, državnu maturu. Također, kako je istakao Kufner, sad je vrijeme i vjenčanja i ako se radi o gostima i vjenčanje je ranije zakazano, te osobe mogu ući u Hrvatsku bez 14-dnevne samoizolacije, kao i osobe koje dolaze na pokop&nbsp;bližim članovima obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kufner je govorio i o vi&scaron;esatnim čekanjima na graničnim prelazima u Hrvatskoj ranije te je naglasio kako je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju preuzela i onaj dio euorpskog zakonodavstva, te s obzirom na to da su vanjska granica EU-a, te mjere moraju biti, odnosno zakonodavstvo EU-a propisuje temeljite provjere nad državljanima svih onih zemalja koje nisu njezine članice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kufner je rekao i da oni građani BiH koji se ipak odluče ići u Hrvatsku, ne mogu napustiti tu zemlju napustiti samovoljno bez javljanja epidemiologu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-granicni-prijelaz-vinjani-gornji-osoje-1024x681.jpgBez nastave i u rujnu!?http://grude.com/clanak/?i=185774185774Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jun 2020 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-26-2018-skola-grude.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako epidemiološka situacija koronavirusa ne bude povoljna početkom nove školske godine, sasvim sigurno je da će se nastaviti s provođenjem online nastave, kazao nam je ministar obrazovanja Kantona Sarajevo Anis Krivić. <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na neizvjesno kretanje koronavirusa, prosvjetni radnici i nadležna ministarstva spremaju se za svaki mogući scenarij, a kako bi izbjegli pritisak na obrazovni sustav kakav je bio u proteklom razdoblju, javlja Klix. Hoće li online nastava, ako epidemiolo&scaron;ka situacija ne bude dobra, ostati i u ostatku Federacije BiH, ostaje za vidjeti. Sve opcije se razmatraju, te se zorno prati stanje s koronavirusom od strane resornih ministarstava, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-26-2018-skola-grude.pngOsobe s invaliditetom proizvode čokolade i osvajaju europsko tržištehttp://grude.com/clanak/?i=185757185757Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jun 2020 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-25-cokolada-invalidi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapošljavaju 20-tak ljudi, osvajaju europsko tržište..<p>&nbsp;</p> <p>Prije sedam godina križevačka Udruga osoba s invaliditetom osnovala je čokolateriju Hedona kako bi osigurala radna mjesta za osobe s invaliditetom. Danas zapo&scaron;ljavaju 20-tak ljudi, osvajaju europsko trži&scaron;te, a ovih su dana dobili prestižnu nagradu Razvojne banke Vijeća Europe za socijalnu koheiju na inovativan i učinkovit način, prenosi <a title="HRT" href="https://magazin.hrt.hr/627555/price-iz-hrvatske/osobe-s-invaliditetom-proizvode-cokolade-i-osvajaju-europsko-trziste" target="_blank">HRT<strong>.</strong></a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mateo Vi&scaron;ak u križevačkoj čokolateriji Hedona zaposlen je vi&scaron;e od godinu dana. Na poslu se dobro sna&scaron;ao, svladao je pakiranje čokolada i pralina.</p> <p>- Pakiram, nekad sam u kućici, prodajem...</p> <p>- Jel vam te&scaron;ko raditi jel posao zahtjevan?</p> <p>- Nekad je, a nekad nije...</p> <p>- Kakva je ekipa?</p> <p>- Pa ekipa je dobra, rekao je zaposlenik Hedone Mateo Vi&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Matea, u križevačkoj čokolateriji radi jo&scaron; 10-ak osoba s invaliditetom. Pod stručnim vodstvom Dubravka Vitlova ručno proizvode čokoladne slastice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi dobijemo najče&scaron;će narudžbu da razvijemo nekakav proizvod za nekog klijenta, često to bude čokolada personalizirana ili personalizirana ambalaža koju klijent hoće, kazao je voditelj proizvodnje, razvoja i ispitivanja novih proizvoda Dubravko Vitlov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao socijalno poduzeće, ova čokolaterija ima mogućnost sklapanja ugovora o zamjenskoj kvoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Znači sve firme koje inače ne zapo&scaron;ljavaju, a trebaju, plaćaju državi određeni iznos na mjesečnoj bazi, oni za cijeli taj iznos mogu kupiti ne&scaron;to od Hedone, robu, uslugu, umjesto da samo daju u proračun, naglasila je direktorica Hedone Alemka Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skučeni prostor Hedona će početkom rujna zamijeniti novom radionicom na 600 četvornih metara, opremljenom modernim strojevima. To znači i jo&scaron; veće mogućnosti proizvodnje i zapo&scaron;ljavanja, i &scaron;irenje trži&scaron;ta. Ovih je dana iz Hedone na austrijsko trži&scaron;te oti&scaron;la prva narudžba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mogućnosti su sigurno da se proizvodnja utrostruči, sa ne&scaron;to vi&scaron;e ljudi, s dobrom organizacijom u tom novom prostoru i novom tehnologijom mi možemo utrostručiti sada&scaron;nji kapacitet, dodala je Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tome će im pomoći i nagrada Razvojne banke Vijeća Europe od 25 tisuća eura. Za taj će novac kupiti jo&scaron; nekoliko strojeva. Nagradu za socijalnu koheziju na inovativan i učinkovit način križevačka Hedona izborila je u konkurenciji 84 projekta iz 42 zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjivao se utjecaj, održivost i inovativnost. A upravo je ovo poduzeće sa statusom integrativne radionice u kojem osobe s invaliditetom proizvode čokoladne i slastičarske proizvode, ocijenjeno najboljim.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-25-cokolada-invalidi.jpg'Glavni' grad sve opasniji; u sred bijela dana migranti pretukli i opljačkali balerinuhttp://grude.com/clanak/?i=185752185752Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jun 2020 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-24-balerina-pretucena-sarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sarajka Iman Fagin (24) dugo će pamtiti 8. lipanj, kada su je u blizini Tržnog centra „Robot“ u sarajevskom naselju Dolac-Malta napala trojica migranata. <p>&nbsp;</p> <p>Prema njenim riječima, brutalni napad se odigrao usred dana &ndash; oko 13:30 sati. Napadači su joj podmuklo pri&scaron;li iza leđa i odmah počeli udarati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Taksist zaustavio vozilo</strong></p> <p>- Prvo sam pomislila da mi je ruksak zapeo za granu, ali kada sam se okrenula shvatila sam da se radi o napadu. Udarali su me i rukama i nogama, i sve je kratko trajalo, ali meni se učinilo kao vječnost. Toliko su me tukli da sam povraćala &ndash; priča u jednom dahu Fagin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daleko teže posljedice spriječio je jedan taksist, koji je zaustavio vozilo i istrčao. Migranti su se razbježali, ali su uspjeli uzeti novčanik s dokumentima, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U tom metežu, ne mogu se sjetiti koji je bio taksi, da se čovjeku zahvalim. Pozvala sam policiju, potom je stigla i Hitna pomoć, nakon čega sam oti&scaron;la u Opću bolnicu. Slikali su mi rebra, koja me i danas, dva tjedna nakon napada, bole. Zavr&scaron;ila sam s terapijom injekcija. Trebam ići i na slikanje abdomena, kako bi utvrdili da li imam neke unutarnje ozljede &ndash; govori Fagin.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slučaj prijavila policiji</strong></p> <p>Ova Sarajka, inače, balerina, odlučila je izaći u javnost sa pričom, kako bi građani shvatili &scaron;to se događa na ulicama bh. prijestonice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Slučaj sam prijavila u Policijskoj stanici Novo Sarajevo. Policajci su nemoćni. Sve i da pronađu napadače, mogu ih zadržati do 24 sata, jer su strani državljani, a papiri koje imaju često su lažni &ndash; kaže Fagin i na kraju dodaje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Možda bih sve razumijela da sam bila drska, da sam ih provocirala. Ali, ovako, iza leđa prići i tući djevojku, nije u redu &ndash; zaključila je Fagin.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-24-balerina-pretucena-sarajevo.jpgOdbačena prijava protiv Subotičanina koji je puštao Thompsona na pravoslavni Uskrshttp://grude.com/clanak/?i=185746185746Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jun 2020 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-19-thompson1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>VIŠE javno tužiteljstvo u Subotici odbacilo je kaznenu prijavu protiv I. M. koji je na pravoslavni Uskrs istakao hrvatsku zastavu na terasi stana i glasno "puštao“ Thompsonove pjesme, prenijeli su u srijedu lokalni mediji.<div class="text"> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Subotičanin prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U prijavi za izazivanje nacionalne, rasne, vjerske mržnje i nesno&scaron;ljivosti navedeno je da je "isticanjem zastave i emitiranjem nacionalističkih pjesama kontroverznog hrvatskog pjevača 51-godi&scaron;nji Subotičanin uznemirio građane u stambenoj četvrti Prozivka&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mu&scaron;karcu iz Subotice, međutim, nije dokazano djelo za koje se teretio &ndash; u tužiteljstvu navode da isticanje zastave druge države nije kazneno djelo, kao i da svjedoka za emitiranje, kako se tvrdilo, nacionalističkih pjesama, nije bilo&ldquo;, objavio je portal &bdquo;Subotica.com&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zamjenik javnog tužitelja:&nbsp;Prijava je odbačena jer nema elemenata kaznenog djela</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijava je odbačena jer nema elemenata kaznenog djela, izjavio je zamjenik vi&scaron;eg javnog tužitelja u Subotici Branislav Rankov&nbsp;i dodao da su saslu&scaron;ani svi svjedoci, ali da nitko nije čuo pjesmu pjevača Thompsona, &bdquo;&scaron;to je bila ključna stvar u predmetu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao zanimljivost portal Subotica.com&nbsp;prenosi da je na terasi stana I. M. već nekoliko tjedana izvje&scaron;ena srpska trobojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kakvu poruku, poslije svega, na&scaron; sugrađanin želi poslati samo možemo nagađati&ldquo;, zaključuje se.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="dfp-DIA-container">&nbsp;</div> <p><strong>Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini:&nbsp;Kreira se histerija u javnosti od bezazlenog čina</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj su slučaj mnogi u Srbiji povezali s hrvatskom zajednicom, &scaron;to je bio povod za napade na nju i njihove institucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov tim povodom kaže kako je to postao &bdquo;klasičan obrazac za stvaranje antihrvatskog raspoloženja u Srbiji&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kreira se histerija u javnosti od bezazlenog čina koji se na koncu pravosudno ne može dokazati. No cilj je postignut &ndash; stvara se slika o Hrvatima koji 'remete, provociraju i provode aktivnosti koje su umjerene protiv Srbije&ldquo;, navodi Žigmanov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba zaboraviti, dodao je, da je od postupka I. M. u Subotici napravljen slučaj uoči izbora koji su održani u nedjelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na njima je DSHV izgubio zastupnike u republičkoj i pokrajinskoj skup&scaron;tini&nbsp;i tako ostao bez predstavnika u bilo kojem predstavničkom tijelu Srbije i Vojvodine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Hina</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-19-thompson1.jpgBeroš kaže da je virus oslabio!http://grude.com/clanak/?i=185741185741Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jun 2020 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-21-beros-press.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar zdravstva Vili Beroš u Dalmaciji je u sklopu predizborne kampanje obišao pripadnike HGSS-a, koji su mnogo pomagali građanima i tijekom koronakrize, javlja N1.<p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na jučera&scaron;nji dan tijekom jutra broj novooboljelih je manji, rekao je Vili Bero&scaron; tom prilikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Broj novooboljelih je manji danas u odnosu na jučer. Pričekat ćemo 12:45 pa ćete dobiti službene podatke, poručio je novinarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bero&scaron; je ponovio građanima da se pridržavaju mjera, jer se jedino tako može spriječiti &scaron;irenje virusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče ideje da u javnom prijevozu bude obvezno no&scaron;enje za&scaron;titne maske, ona nije bez utemeljenja, smatra ministar Bero&scaron;, ali konačnu odluku treba ostaviti stručnjacima i epidemiolozima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je informaciju o koronavirusu, koju je saznao iz stručne literature i koja ga je, kako je rekao, iznimno razveselila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Istraživanje je pokazalo da preko 92 posto slučajeva svih koji su novodijagnosticirani ispod 60 godina nema nikakvih kliničkih simptoma, &scaron;to me silno veseli, a moglo bi biti i indirektni dokaz da je virus mutirao, rekao je Bero&scaron;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-21-beros-press.jpgPrije 15 godina dr. Sanader otvorio autocestu Split - Zagrebhttp://grude.com/clanak/?i=185723185723Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jun 2020 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-ivo-sanader.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Svečano otvorenje 380 kilometara duge autoceste Zagreb-Split ostvarenje je velikog hrvatskoga sna" istaknuo je na današnji dan tadašnji premijer dr. Ivo Sanader koji je sa sjednice Vlade poručio da je sve spremno za taj svečani čin.<p><br />Ukupna vrijednost povezivanja sjevera i juga Hrvatske u autocestu A1 iznosila je 17 milijardi kuna bez PDV-a, a obuhvaćala je izgradnju trase autoceste na kojoj je izgrađeno 292 objekta, od toga 26 mostova, 50 vijadukta, 91 nadvožnjak, 78 podvožnjaka, 25 prolaza, 14 tunela, pet prijelaza za životinje te vi&scaron;e pratećih i uslužnih objekata.</p> <p><br /><br />U njenoj je izgradnji sudjelovalo 39 većih tvrtki, od čega &scaron;est stranih, a ostalo su domaći izvođači uz brojne kooperante. Uz to su mnogobrojne tvrtke sudjelovale u studijama i projektima, nadzoru i kontroli te razminiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I danas se ovaj projekt smatra jednim od najvećih u povijesti Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-ivo-sanader.jpegMandić: Moramo biti svjesni da će nam drugi zabraniti prelazak granica ako se ovo nastavihttp://grude.com/clanak/?i=185721185721Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jun 2020 09:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-vjeko-mandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar zdravstva FBiH Vjekoslav Mandić podsjeća da su mjere samozaštite i socijalne distance i dalje na snazi.<p>&nbsp;</p> <p>- Ljudi su shvatili kao da one vi&scaron;e ne vrijede, počeli su se družiti, okupljati i ovo je sada posljedica. Jedini alat koji imamo u ruci da prekinemo &scaron;irenje virusa su mjere koje preporučujemo. Sve radikalne mjere smo poduzimali, zatvarali smo granice, ali ne može se država zatvoriti, ne možemo živjeti, a da se ne radi. Najmanje &scaron;to očekujemo je da se svi pridržavaju mjera. Ljudi ne nose rukavice ni maske ili ih nose kao ukras, pod bradom. Nema razmaka među ljudima od dva metra, a virusu je to odličan medij da se prenosi s čovjeka na čovjeka &ndash; kaže Mandić.<br />Nije gotovo</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozorava da će na&scaron;oj zemlji svi oko nas zatvoriti svoje granice ako budemo neodgovorni i ako budemo izvor i žari&scaron;te zaraze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako ne budemo savjesni, sami sebe ćemo zatvoriti unutar granica. I kada smo dozvolili gospodarskim subjektima da rade, to je bilo s mjerama za&scaron;tite. Međutim, svi su to shvatili kao da je pandemija gotova. A mi stalno upozoravamo da je virus među nama i da ni&scaron;ta nije gotovo &ndash; zaključuje Mandić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-vjeko-mandic.jpgBivši bh. ministar preminuo nakon što su ga izbole pčelehttp://grude.com/clanak/?i=185712185712Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jun 2020 08:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-23-osman-somun.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U naselju Podhranjen kod Goražda jučer je preminuo Osman Somun (70), dugogodišnji prosvjetni radnik, bivši ministar obrazovanja BPŽ Goražde i predsjednik "Merhameta".<p>&nbsp;</p> <p>Njegovo beživotno tijelo pronađeno je u automobilu, a prema informacijama uzrok smrti je zatajenje srca nakon vi&scaron;estrukih uboda pčela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Podhranjenu, gdje ima vikendicu, on je bio sa susjedom, koji je takođe doživio ubode pčela. Na mjesto događaja, osim ekipe za očevid, izi&scaron;ao je i doktor koji je konstatirao da je uzrok smrti infarkt miokarda. S obzirom na to da imamo svjedoka događaja, mi&scaron;ljenje liječnika, te da ne postoje drugi tragovi, nećemo tražiti obdukciju niti otvarati istragu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-23-osman-somun.jpgNeopisiva bol Marija i Matee: U dva mjeseca preminule im dvije kćerihttp://grude.com/clanak/?i=185710185710Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 20:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-mario-matea-babinagreda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nisu se još ni oporavili od gubitka svoje sedmogodišnje djevojčice Branke, koja je umrla u travnju nakon što je oboljela od teške upale mozga, a sada je mladu obitelj Marija i Matee Špionjak iz Babine Grede zadesila nova velika tragedija.<p>&nbsp; </p> <p>Umrla je i njihova druga kći, &scaron;estogodi&scaron;nja Blaženka. Iako je i ona bolovala od iste bolesti kao i preminula sestra Branka, a radi se o te&scaron;kom obliku Bickerstaffovog encefalitisa, prije mjesec dana iza&scaron;la je iz zagrebačke bolnice i do&scaron;la kući k obitelji u Babinu Gredu.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Bila je dobrog zdravlja, stabilnog stanja, veselo se igrala s preostale dvije sestre, mamom i tatom, trčala po dvori&scaron;tu. Doktori su rekli roditeljima da malena mora piti tablete, redovno dolaziti na kontrole, da je moraju svakodnevno pratiti i motriti u slučaju nekih problema. To su i činili. No, jedan sasvim bezazlen događaj odigrao se u petak i okončao djevojčičin život.</p> <p>&nbsp; </p> <p>- Bili smo doma svi. Žena, ja i djevojčice. Blaženka se igrala sa sekama. Tražila je od mame čokoladu, ali joj žena nije dala jer smo morali paziti na njenu prehranu. No, plakala je i rekla da želi ne&scaron;to slatko. Žena joj je dala malu kroasanu punjenu čokoladom, jednu za nju, jednu za seku. Sretna je otrčala dati seki njenu. Ja sam krenuo van, u trgovinu. Blaženka je htjela sa mnom ali sam joj rekao da me čeka, da ću brzo doći. Žalosna je u&scaron;la u kuću. Odjednom je starija kći vrisnula. Utrčao sam u sobu i vidio Blaženku na tlu, bila je plava u licu, tresla se. Podigao sam ju i iznio van na dvori&scaron;te. Vidio sam da joj je zalogaj stao u grlu. Poku&scaron;avao sam to izvaditi. Oživljavali smo je. Dotrčala je susjeda koja je medicinska sestra i ona ju je oživljavala. Malena je disala, ali te&scaron;ko. Hitna je do&scaron;la brzo i odvezla ju. Mi smo jurili za njima autom u vinkovačku bolnicu. Dva sata smo čekali da izađe doktor iz sale. Slutio sam da će mi reći da je umrla jer tako smo i u Zagrebu u bolnici morali čekati dva sata da nam priopće da je mrtva - posve slomljen govori za 24sata.hr tata Mario &Scaron;pionjak koji se u samo dva mjeseca mora nositi sa smrću dva mrtva djeteta.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Doktor im je pojasnio da ionako slabo funkcionalnom i o&scaron;tećenom mozgu malene Blaženke nije trebalo puno da ostane bez kisika, bez krvi. Iako su je i u bolnici oživili na desetak minuta, vratili joj sve životne funkcije, nakon tog kratkog perioda svi su aparati priključeni na nju zapi&scaron;tali. Mozak se ugasio.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Obitelj &Scaron;pionjak iz nepoznatog se razloga na&scaron;la u beskonačnoj tragičnoj priči koja je započela kada im je od upale mozga oboljela prvo najstarija kći, a potom i dvije najmlađe. Jo&scaron; uvijek se istražuje za&scaron;to djevojčice &Scaron;pionjak obolijevaju od te rijetke bolesti.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Cijela Hrvatska priskočila im je u pomoć sakupiv&scaron;i dovoljno novca da im se sagradi posve nova, veća kuća, bez plijesni i vlage, &scaron;to se navodi kao mogući okidač ove bolesti.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Sada shrvani supružnici &Scaron;pionjak gotovo da i nemaju volje za život. Imaju jo&scaron; dvije kćeri, dva razloga za borbu, ali gubitak Branke i Blaženke trenutno je nepremostiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Pokop malene Blaženke biti će u srijedu u Babinoj Gredi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-mario-matea-babinagreda.jpgRadovi na Vraniću u punom zamahuhttp://grude.com/clanak/?i=185703185703Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 14:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-vranic-radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnovna škola Vranić dočekat će početak iduće školske godine u novome ruhu.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj &scaron;koli u tijeku je postavljanje termo fasade i novih otvora u sklopu niza projekata energetske učinkovitosti kroz koje smo u proteklih nekoliko godina obnovili fasadne sustave svih sredi&scaron;njih osnovnih &scaron;kola na području općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radove na energetskoj obnovi ove &scaron;kole su obi&scaron;li načelnik Branko Bago i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a ŽZH Miroslav Ramljak. Jedan dio potrebnih sredstava ovoga projekta financira Općina Posu&scaron;je uz pomoć Federalnog ministarstva prostornog uređenja, a drugi dio financira Županijsko ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a. Po zavr&scaron;etku ugradnje termoizolacije i novih otvora postići će se veća energetska učinkovitost te smanjiti tro&scaron;kovi grijanja učionica, a učenici će boraviti u toplijem i ugodnijem ambijentu tijekom hladnijih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U&scaron;tedom koju će ostvariti smanjivanjem tro&scaron;kova grijanja, Općina Posu&scaron;je u budućnosti će imati na raspolaganju vi&scaron;e sredstava za daljnja ulaganja u infrastrukturu &scaron;kole. Smatramo kako je iznimno važno kontinuirano ulagati u &scaron;kolske objekte te omogućiti na&scaron;oj djeci &scaron;to bolje uvjete za učenje i razvoj jer ulaganje u obrazovanje je najbolje ulaganje u budućnosti.</p> <p>No, projekt energetske učinkovitosti na &scaron;kolskim i odgojno-obrazovnim ustanovama ovdje ne staje. Iduća na redu je energetska obnova Dječjeg vrtića &bdquo;Bajka&ldquo; te uskoro krećemo s izvođenjem potrebnih radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Bago i ministar Ramljak su obi&scaron;li i radove na izgradnji treće trake za spora vozila od Vranića prema &Scaron;irokome Brijegu u dužini od oko 1,3 kilometra na dijelu ceste koji se nalazi na području općine Posu&scaron;je. U pro&scaron;loj godini, Općina Posu&scaron;je rije&scaron;ila je sve potrebne imovinsko-pravne odnose kako bi proces izgradnje spore trake mogao započeti. U tu svrhu odrađen je postupak izvla&scaron;tenja 21 privatne i 16 parcela u javnom vlasni&scaron;tvu, a svi vlasnici parcela koje su izvla&scaron;tene za njih su dobili naknade. Ovo je bio obiman proces, s obzirom da je valjalo utvrditi i rije&scaron;iti brojne složene imovinsko-pravne odnose na spomenutim parcelama kako bi JP Ceste FBiH mogle krenuti s realizacijom radova. Prema najavama, okončanje ovoga projekta možemo očekivati krajem 2020. godine, a on će znatno doprinijeti smanjenju broja prometnih nesreća te sigurnosti vozača, ali i pobolj&scaron;ati povezanost Posu&scaron;ja s ostalim mjestima uz ovu magistralnu cestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetili su i područnu &scaron;kolu u Posu&scaron;kom Gracu kako bi obi&scaron;li nedavno izvedene radove obnove ograde i igrali&scaron;ta, a pritom je dogovoreno novo uređenje stvari koje su kod ove &scaron;kole dotrajale i trebaju intervenciju kako bi gradačkim mali&scaron;anima osigurali &scaron;to ugodniji boravak u &scaron;koli.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-vranic-radovi.jpgHrvati su 1389. donijeli pobjedu na Kosovu polju, Srbi kasnije sve prokockalihttp://grude.com/clanak/?i=185692185692Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jun 2020 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-22-kralj-tvrtko-aa-promo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bitka na Kosovu polju 1389. nije bila srpska bitka kao što je pokušava prikazati srbijanska mitomanija, to je u stvarnosti bila bitka velike vojne koalicije raznih naroda (većinom Hrvata, Albanaca, Mađara, Grka, Srba) protiv Turaka.<p>&nbsp;</p> <p>Kosovo polje je oduvijek bilo pogodno mjesto za održavanje masovnih srednjovjekovnih bitaka. Na tom području održano je najmanje 10-ak velikih bitaka, od toga tri bitke vojski koje su predvodili hrvatski vojskovođe ili u kojima su bojovnici veliki dijelom bili Hrvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od tih bitaka, na temelju koje su Srbi vrlo ma&scaron;tovito kreirali svoj nacionalni integracijski mit, dogodila se 15. lipnja 1389. između vojske koalicije europskih naroda i Turaka sa njihovim vazalima. Na kr&scaron;ćanskoj strani bile su vojska kralja Ra&scaron;ke, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja, Stjepana Tvrtka I. Kotromanića (potomka značajne hrvatske obitelji &Scaron;ubića) pod vodstvom vojvode dijela Hrvatske i Dalmacije Vladka Vukovića, hrvatski vitezovi križari ivanovci pod vodstvom vranskog priora, hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana Ivana od Paližne kao i pripadne albanske i srpske vojske. Hrvata iz Bosne, Hercegovine, Dalmacija i područja vladavine kralja Tvrtka bilo je gotovo 20.000 bojovnika plus križari Hrvati Ivani&scaron;a Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tursku vojsku vodio je sultan Murat I. i njegovi sinovi Bajazit i Jakub. Sam sultan i njegov sin Jakub (po nekim navodima oba sina) pogibaju tijekom bitke. Jedan dio srpskog plemstva su bili u vazalnom odnosu prema Turcima, pa su se borili na turskoj strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke &ndash; onih sa bosanskog dvora Tvrtka I. kr&scaron;ćani su odnijeli pobjedu; međutim poznato je da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju &ldquo;Pirova pobjeda&rdquo;. U bitci je poginuo turski sultan Murat I., &scaron;to je bila jedina pogibija sultana do tada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po primitku vijesti o toj pobjedi nad osmanlijama na Kosovu polju, koju je kr&scaron;ćanskoj Europi pismom prenio bosanski kralj Hrvat Tvrtko, u Parizu su zvona crkve Notre Dame zvonila u čast velike pobjede kr&scaron;ćanske vojske nad Turcima.<br />Usprkos tome, Tvrtkov vazal srpski knez Lazar, iz nepoznatih razloga ili samo zbog lo&scaron;eg vođenja bitke na svom dijelu boji&scaron;nice (koji su se značajno odrazili na daljni tijek srbske povijesti i Srbiju) pozicionirao se kasnije kao važan turski vazal i saveznika u bitkama protiv kr&scaron;ćanske Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Narod.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-22-kralj-tvrtko-aa-promo.jpgĐikić: Izabrali smo turizam umjesto zdravlja, sada ćemo snositi posljedicehttp://grude.com/clanak/?i=185685185685Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jun 2020 12:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-17-ivan-djikic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi novooboljeli u Hrvatskoj obiteljski su kontakti prethodno potvrđenih slučajeva koji su importirani iz drugih država.<p>&nbsp;</p> <p>Cijelu situaciju prokomentirao je 24sata i ugledni znanstvenik Ivan Đikić.</p> <p>Na početku je odmah pojasnio da jo&scaron; nema govora o drugom valu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Definicija drugog vala je ta da prvi val mora zavr&scaron;iti te da treba proći određeni period od njegova zavr&scaron;etka, a to se kod nas nije jo&scaron; desilo. Kod nas se trenutno radi o lokalnoj aktivaciji virusa koji je prisutan u na&scaron;oj populaciji kao dio prvog vala - rekao je Đikić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dao je i konkretno obja&scaron;njenje za&scaron;to je do&scaron;lo do pojave novooboljelih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve je to direktna posljedica rupa u epidemiolo&scaron;kim mjerama koje smo neko vrijeme uspje&scaron;no primjenjivali. Posljedica je ovo nekritičkog i preagresivnog otvaranja granica kada ljudi ulaze u Hrvatsku bez kontrole, posebice iz susjednih zemalja gdje su lokalna žari&scaron;ta očigledna. Moramo biti svjesni da ćemo otvaranjem Hrvatske kao turističke destinacije dobiti veći broj zaraženih pojedinaca. Posebno treba paziti na mlade, britanske turiste kojih će sigurno biti - rekao je znanstvenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je Island kao odličan primjer otvaranja turistima.</p> <p>- Oni imaju fenomenalne testove kojima testiraju ljude koji ulaze u njihovu zemlju i unutar par sati imaju rezultate. I Hrvatska ima te testove, ali ih ne koristi dovoljno. Naravno da je važno ostvariti turističke dobitke, ali ne pod svaku cijenu. Prvo treba za&scaron;tititi ljude&nbsp;- kaže <strong>Đikić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dobru stvar ističe da Hrvatska može nove slučajeve brzo izolirati ako bude rigoroznije pridržavala mjera. Stoga je naveo pet ključnih mjera na koje nikako ne smijemo zaboraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su: držanje distance, izbjegavanje okupljanja većeg broja ljudi osobito u zatvorenim prostorima, no&scaron;enje maski, održavanje higijene ruku te pridržavanje mjera opreza za vrijeme transporta javnim prijevozom te na poslu i u trgovinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je i kako je osobito važno da se <a href="https://www.24sata.hr/news/sef-zavoda-capak-grli-se-sa-svima-a-markotic-najavljuje-kazne-jer-smo-se-opustili-700866" target="_blank">političari pridržavaju mjera koje traže od svojih građana.&nbsp;</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako se ljudi koji propagiraju te mjere grle s drugim ljudima, takve slike vi&scaron;e pla&scaron;e na&scaron;e buduće turiste nego bilo koji drugi podaci o koroni jer ukazuju neozbiljnost. Time odbijamo velik broj turista koji bi do&scaron;li kao obitelj, a prizivamo mlade koji ne mare toliko&nbsp;za sigurnost. Zato je važno da postoji konsenzus i naroda kao baze i političara i da se svi skupa pridržavamo mjera - uvjerava znanstvenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brojne medijske napise koji su se ovih dana pojavili da cjepivo protiv covida stiže već ove jeseni i da će biti jeftino, nazvao je preuranjenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To da već postoje cjepiva koja su djelotvorna je neupitno. Brojna klinička ispitivanja su pokazala da su djelotvorna. Međutim, jo&scaron; treba ispitivati da se dokaže njihova ne&scaron;tetnost. Prema tome, rekao bih da će se cjepivo pojaviti negdje između ožujka i lipnja iduće godine, a i to su optimistične prognoze - zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-17-ivan-djikic.jpgLjudi nemaju novca za vraćanje dugova, stiže nam niz loših kreditahttp://grude.com/clanak/?i=185681185681Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jun 2020 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banke u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) suočavaju se s vjerojatno novim porastom nekvalitetnih zajmova (NPL) kao posljedica pandemije koronavirusa (COVID-19), kaže najnoviji NPL monitor Bečke inicijative za regiju CESEE.<p><br /><br />To se događa nakon konstantnog smanjenja omjera kreditne nesposobnosti u cijeloj regiji tijekom posljednjih nekoliko godina, dok su se banke borile s naslijeđem međunarodne financijske krize 2008. godine.</p> <p><br /><br />Prema izvje&scaron;taju, banke u regiji danas su u boljoj formi za suočavanje sa &scaron;okom i porastom NPL-a.</p> <p><br /><br />Imajući u vidu dosad neviđenu prirodu trenutne krize, jo&scaron; uvijek postoji neizvjesnost koliko će dubok utjecaj imati na banke i &scaron;ire ekonomije, mada kao &scaron;to izvje&scaron;će kaže "blokade provedene u svim jurisdikcijama donijet će makroekonomske i sektorske kontrakcije, s vjerojatno novim porastom NPL-a".</p> <p><br /><br />Predviđaju se tri vala novih NPL-ova, iako će to ovisiti o napretku pandemije i brzini oporavka ekonomije.</p> <p><br />Predviđa se trenutno prilagođavanje "&scaron;iljaka" u četvrtom kvartalu 2020., nakon čega slijedi drugi, sporiji i ra&scaron;ireniji val iz drugog kvartala 2020. Zatim će uslijediti treći val krajem 2021. godine, "koji je posljedica udarnih učinaka kvarova između sektora i kroz lance opskrbe".</p> <p><br /><br />Izvje&scaron;će&nbsp; je također predložio niz mjera koje bi banke morale poduzeti kako bi spriječile da klijenti "u riziku" ne postanu uznemireni i tako smanje negativni utjecaj na njihove kreditne portfelje.</p> <p><br /><br />To započinje sa pregledom njihovih kreditnih portfelja i prikupljanjem podataka o zajmoprimcima i relevantnim sektorima koji su pogođeni pandemijom, kroz izradu modela testiranja otpornosti na stres i izradu akcijskog plana za ublažavanje utvrđenih rizika.</p> <p><br /><br />Prema podacima Bečke inicijative, najmanji udio NPL-ova u ukupnim bankarskim kreditima u regiji jugoistočne Europe, imale su Slovenija i Srbija sa stopama od 3,4 i 4,1 posto.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgKonaković zaražen koronavirusom, Komšić čeka rezultate!http://grude.com/clanak/?i=185680185680Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jun 2020 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-21-dinozeljko-609x375.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik stranke Narod i pravda i bivši šef Skupštine Sarajevske županije Elmedin Dino Konaković pozitivan je na koronavirus.<p>&nbsp;</p> <p>U svom obraćanju istaknuo je da se osjeća dobro i da se pridržava svih uputa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A testiran na koronavirus biti će i Željko Kom&scaron;ić, nelegalni i nelegitimni član Predsjedni&scaron;tva BiH. Uzurpatoru hrvatske pozicije u BiH određena je samoizolacija nakon &scaron;to je u Živinicama primio priznanje počasnog građanina, a s njima u dru&scaron;tvu bio je Nail Jusić, zaraženi predsjedavajući Gradskog vijeća Živinice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-21-dinozeljko-609x375.png'Virus sada izaziva blaže forme bolesti, sportski događaji mala su opasnost'http://grude.com/clanak/?i=185668185668Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jun 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-20-kisic-tepavcevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamjenica direktora Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" i članica Kriznog stožera Srbije Darija Kisić Tepavčević izjavila je kako virus SARS-CoV-2 nikada nije nestao, ali da sada izaziva blaže forme bolesti. <p>&nbsp;</p> <p>"Po karakteristikama nije isti kao kada je otkriven u ožujku i travnju, izaziva mnogo blaže forme bolesti, ali se prenosi na isti način. Ako mu dozvolimo, on će to iskoristiti", navela je Kisić Tepavčević za RTS. Ukazuje kako su faktor rizika sve manifestacije na kojima smo u kontaktu duže razdoblje. Manja je opasnost kada je manifestacija na otvorenom, kao &scaron;to je slučaj s nekim sportskim događajima. Najvažnije je po&scaron;tivati preporuke epidemiologa, ističe Kisić Tepavčević. Ističe kako mjere fizičke distance, no&scaron;enje maske i pranje ruku spa&scaron;avaju živote. Dodaje kako se među zaraženima nalazi i oko 20 studenata s lak&scaron;om kliničkom slikom. "Ali i među njima ima kroničnih bolesnika i kod njih je povećan oprez", zaključila je Kisić Tepavčević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-20-kisic-tepavcevic.jpgBožinović: Odlučit ćemo hoće li biti dodatnih restrikcija za BiH i Srbijuhttp://grude.com/clanak/?i=185661185661Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jun 2020 18:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-23-bozinovicdavor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar unutarnjih poslova i čelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović komentirao je prilikom obilaska šeste izborne jedinice u Velikoj Gorici situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj. <p><br />Božinović je na početku kazao kako se pridržavaju mjera na skupovima zbog toga &scaron;to je to dobro za sve ljude koji su nazočni predizbornim skupovima te zbog toga &scaron;to je to jedna od temeljnih uputa kojima se &scaron;titi zdravlje ljudi. "Vrlo je važno da se svi pridržavamo mjera", ističe Božinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je kako je odlazak Krunoslava Capaka u samoizolaciju sigurno epidemiolo&scaron;ka mjera jer je on na čelu HZJZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da je postupio vrlo odgovorno. Negativan je na koronavirus. S obzirom na to da je bio na jednom skupu gdje se naknadno ispostavilo da je tamo bila osoba pozitvna na virus", poja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako jo&scaron; nema informacije o dana&scaron;njem broju zaraženi i kako će ih, kad ih bude imao, predstaviti javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvjeren sam da će na&scaron;a zdravstvena struka i ovu situaciju staviti pod kontrolu. Sve ovisi o tome koliko se svi skupa pridržavamo mjera. Ukoliko budemo u tome dosljedni, ukoliko budemo odgovorni onda će situacija s koronavirusom biti kao i dosada, odnosno povoljna", rekao je Božinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Božinović je rekao kako se situacija s graničnim prijelazima prati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Poznato vam je da Stožer razgovara praktički 24 sata dnevno, pratimo sve &scaron;to se događa u &scaron;iroj i bližoj okolini. Ovisno o situaciji sigurni smo da ćemo donijeti mjere koje će za&scaron;titi zdravlje ljudi, ali i ostaviti gospodarstvo otvorenim. Mi se nismo potpuno otvorili, osim za nekih 10 zemalja EU. I državljani BiH i Srbije moraju imati poseban razlog za putovanje u RH. Nema potpune liberalizacije prema tim zemljama, a hoće li biti dodatnih restrikcija, to ćemo odlučiti. Jo&scaron; uvijek ne mislimo da je situacija takva da bi iziskivala jednu takvu mjeru", pojasnio je Božinović, prenosi <strong>Hina.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako je preporuka da se, osim ukoliko ne postoji neka nužna potreba, ne putuje u zemlje gdje je lo&scaron;ija epidemiolo&scaron;ka slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da je najvažnije &scaron;to možemo postići kroz javnu edukaciju, a to je da uvjerimo ljude da ako ne postoji nužan razlog da se suzdrže od putovanja", ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako će se zdravstveni radnici biti premje&scaron;tani ukoliko bude potrebe zbog situacije s koronavirusom, s obzirom na to da ministar zdravstva u uvjetima epidemije ima ovla&scaron;tenje premje&scaron;tati zdravstvene radnike po potrebi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-23-bozinovicdavor.jpgKrunoslav Capak od sinoć je u samoizolaciji!http://grude.com/clanak/?i=185651185651Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jun 2020 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-capak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi hrvatski epidemiolog, doc. dr. Krunoslav Capak, od sinoć je u samoizolaciji! Također, u samoizolaciji je, kako saznajemo, dr. Vera Katalinić Janković, pomoćnica ministra zdravstva.<p>&nbsp;</p> <p>U samoizoilaciji su i zamjenica ravnatelja HZJZ-a Capaka, dr. Ivana Pavić &Scaron;imetin, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba Mirela &Scaron;entija Knežević i predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodni&scaron;tvo KBC-a Sestre Milosrdnice Krunoslav Kuna i dr. Anka Juri&scaron;ić Kvesić, predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalu medicinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi su oni prije četiri dana bili na konferenciji udruge CroMSIC na kojem je predstavljeno istraživanje o znanju mladih o HPV virusu, odnosno o dobrobiti cijepljenja.</p> <p>&nbsp; </p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-capak.jpgNogometaš Veleža pozitivan na koronavirushttp://grude.com/clanak/?i=185640185640Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nogometaš Veleža testiran je pozitivno na koronavirus, potvrđeno je za Klix.ba iz mostarskog kluba.<p>&nbsp;</p> <p>Velež je jučer počeo treninge, a trener Feđa Dudić je na prvu prozivku pozvao 23 nogometa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nakon urađenih testova jedan od njih je pozitivan na koronavirus te je odmah tijekom treninga izoliran od ekipe zajedno sa četvoricom suigrača koji su bili u kontaktu s njim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Veleža nam nisu željeli potvrditi identitet nogometa&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Obavije&scaron;teni smo da je kod igrača Veleža laboratorijski potvrđen koronavirus. Nogometa&scaron;u koji je do&scaron;ao iz Srbije je preporučena mjera samoizolacije te neke druge specifične mjere nisu bile potrebne. Ovim putem želim pohvaliti rukovodstvo Veleža koje je odmah nakon saznanja o testu kontaktiralo Zavod za javno zdravstvo HNŽ i stavilo sve svoje resurse na raspolaganje. Također želim napomenuti da se radi o asimptomatskom slučaju. Zavod kao ustanova će u daljnjem periodu pratiti zdravstveno stanje igrača i o svemu pravovremeno obavje&scaron;tavati javnost", rekao je epidemilog Erdin Alajbegović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-covid-19.jpgŽEPČE: Salezijanci otvaraju učenički domhttp://grude.com/clanak/?i=185633185633Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-18-zepce-ucenicki-dom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>KŠC „Don Bosco“ u Žepču dio je Sustava katoličkih škola za Europu koji sačinjava sedam katoličkih školskih centara u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Salezijanci u Žepču s rado&scaron;ću objavljuju vijest da je pri kraju izgradnja učeničkog doma u sklopu projekta K&Scaron;C-a &bdquo;Don Bosco&ldquo; i da od ove &scaron;kolske godine primaju učenike srednjo&scaron;kolce koji će u njemu stanovati i pohađati neku od &scaron;kola u K&Scaron;C-u, ili pak Glazbenu &scaron;kolu ili neku drugu &scaron;kolu u Žepču, prenosi Tomislavcity.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine slavimo 25 godina na&scaron;e prisutnosti u Žepču. Uz pomoć dobrotvora iz Europe koji su uvjereni da radimo dobru stvar, gradimo i evo, Bogu hvala privodimo kraju ovaj projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>K&Scaron;C &bdquo;Don Bosco&ldquo; u Žepču dio je Sustava katoličkih &scaron;kola za Europu koji sačinjava sedam katoličkih &scaron;kolskih centara u BiH. Ovaj centar zapravo je jedina salezijanska prisutnost u BiH iako su salezijanci prisutni na svim kontinentima s tisućama svojih odgojno-obrazovnih ustanova, od dječjih vrtića do sveučili&scaron;ta. U Žepče smo do&scaron;li neposredno nakon Domovinskog rata, prvenstveno zbog hrvatskog naroda, da pomognemo opstanku na ovim prostorima, ali smo otvoreni i svima koje žele prihvatiti na&scaron; sustav vrijednosti uz čuvanje, naravno, svoga vlastitog identiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sastavu K&Scaron;C-a &bdquo;Don Bosco&ldquo; u Žepču dvije su &scaron;kole koje rade po Hrvatskom nastavnom planu i programu: Opća gimnazija (OG) i Tehničko-obrtnička &scaron;kola (TO&Scaron;). Za &scaron;kolsku 2020./2021. godinu u TO&Scaron;-u upisujemo sljedeća usmjerenja:</p> <p>&ndash; tehničar za mehatroniku/elektrotehničar</p> <p>&ndash; agroturistički tehničar</p> <p>&ndash; elektroinstalater/elektromehaničar</p> <p>&ndash; bravar/zavarivač</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ove godine u dom ćemo primati samo mu&scaron;ke osobe koje se upi&scaron;u u neku od na&scaron;ih &scaron;kola ili &scaron;kola u gradu (npr. Glazbena &scaron;kola). Za djevojke postoji mogućnost stanovanja kod časnih sestara milosrdnica u Žepču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su zainteresirani, najbolje bi bilo da sami dođu i vide o čemu se radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve potrebne informacije mogu se dobiti na sljedećim kontaktima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>tel. 032/888 700 &ndash; tajni&scaron;tvo &scaron;kole</p> <p>&nbsp;</p> <p>e-mail: ravnatelj@kscdonbosco.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>mobitel: 063/566-422 (don Milan)</p> <p>&nbsp;</p> <p>web-stranica Centra: <a title="K&Scaron;C Don Bosco" href="http://www.kscdonbosco.ba" target="_blank">kscdonbosco.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-18-zepce-ucenicki-dom.jpgPotres u Zagrebu unutar deset najjačihhttp://grude.com/clanak/?i=185631185631Grude.com - klik u svijetThu, 18 Jun 2020 08:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-18-zagreb-markusevec-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi potres osjetio se jučer u Zagrebu u 17.51 s epicentrom u Markuševcu.<p>&nbsp;</p> <p>Bio je umjerene jakosti od 3,1 prema Richteru, kazao je za HRT-ov web portal seizmolog Kre&scaron;imir Kuk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Intenzitet u epicentru iznosio je V (pet) stupnjeva EMS ljestvice. Potres se osjetio u Zagrebu i &scaron;iroj okolici. Epicentar je bio 8 kilometra sjeveroistočno od Zagreba na dubini od 5 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kuk je potvrdio je da je bilo puno dojava građana o potresu. Nema informacija o eventualnim &scaron;tetama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je i kako je ovo jedan unutar deset najjačih potresa u seriji nakon potresa 22. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prva informacija 2,8 po Richteru</strong></p> <p>Potres je pogodio Zagrebu u 17 sati 51 minutu 44 sekunde. Prva izvje&scaron;ća govorila su o magnitudi 2,8, pa 2,9 po Richteru, javljao je Europski mediteranski seizmolo&scaron;ki centar (EMSC).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dva snažna potresa jačine 5,5 i 4,8 po Richteru, koji su u ranim jutarnjim satima 22. ožujka pogodili Zagreb, grad se naknadno tresao jo&scaron; oko 1000 puta, &scaron;to je i očekivano. Umjeren potres magnitude 3.2 prema Richteru koji je pogodio Zagreb 23. travnja, bio je četvrti po jačini od naknadnih potresa koji su pogodili grad i okolicu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-18-zagreb-markusevec-potres.jpgBandić objasnio zašto je teturao jučer, nakon lijeka bilo mu je lakšehttp://grude.com/clanak/?i=185621185621Grude.com - klik u svijetWed, 17 Jun 2020 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-17-bandic-miki-teturast.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne stišavaju se reakcije na jučerašnje teturanje gradonačelnika Milana Bandića.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, prilikom posjeta Sesvetama jako je te&scaron;ko hodao i održavao ravnotežu, pa su ga suradnici morali pridržavati.</p> <p>Danas je za Radio Sljeme poku&scaron;ao objasniti &scaron;to se zapravo dogodilo, prenose RTL Vijesti.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jučer mi nije bilo dobro, zaboravio sam popiti tabletu za tlak. Možda sam trebao ostati doma, odradio sam koliko sam mogao i vratio se doma, popio tablete i bilo mi je dobro. Nisam sklepao kotec, bilo mi je dobro nakon &scaron;to sam popio lijek", objasnio je Bandić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-17-bandic-miki-teturast.jpgVIDEO: Željana ima 11 godina, vozi traktor, sadi i sije, hrani životinje, te je izvrsna učenicahttp://grude.com/clanak/?i=185607185607Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jun 2020 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-16-20-zeljana-traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedanaestogodišnja Željana Nikolić, iz sela Brankovići kod Rogatice, odlična je učenica i vrijedna poljoprivrednica. Nakon školskih obaveza, obavlja poslove na imanju i pomaže roditeljima.<p>&nbsp;</p> <p>Željana Nikolić lutke je zamijenila traktorom. Pomaže roditeljima u svakodnevnim poslovima, u ishrani životinja i radovima na njivi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moj radni dan ujutro počinje u 7 sati gonim stoku. Kad se vratim jedem, poslije pomažem da se ne&scaron;to spremi po kući i onda idem na polje. Igram se sa rođacima i ako treba idem na njivu. Sijem krompir, kukuruz, gra&scaron;ak&rdquo;, kaže Željana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlična je učenica petog razreda. Nakon redovnih &scaron;kolskih aktivnosti, Željana se uputi na njivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ja bi ostala na selu, pomagala bi roditeljima, stricu i strini. Sijala bi kromir, kukuruz, namirivala stoku. Na telefonu provodim malo vremena zato &scaron;to sam na polju i radim&rdquo;, ističe djevojčica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/n_jhBILFHzc" frameborder="0" width="625" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-16-20-zeljana-traktor.jpgInspekcija okupirala FBiH: Osiromašeni narod plaća kaznehttp://grude.com/clanak/?i=185601185601Grude.com - klik u svijetTue, 16 Jun 2020 13:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-09-inspektori_federalni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na području cijele Federacije provodi se pojačan inspekcijski nadzor, u suradnji sa županijskim i gradskim inspekcijama, potvrđeno je za hercegovina.info iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.<p>&nbsp;</p> <p>Držanje distance i izbjegavanje rukovanja, izbjegavanje većih okupljanja, no&scaron;enje maske u zatvorenom javnom prostoru te ukoliko na otvorenom nije moguće održati distancu od dva metra, često i temeljito pranje ruku uz održavanje osobne higijene i higijene prostora jednostavne su mjere čijim pridržavanjem dajemo veliki doprinos u sprječavanju &scaron;irenja virusa i povećanja broja oboljelih&rdquo;, poručuju iz Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.<br /><br /></p> <p>Poručuju da su to mjere su kojima možemo spriječiti &scaron;irenje virusa i povećanje broja oboljelih, a inspekcijski nadzor je s ciljem utvrđivanja provedbe istih na terenu, s obzirom da se u Federaciji svakodnevno bilježe novi slučajevi koronavirusa.<br /><br /></p> <p>Sve je to u skladu i s naredbom od 12. lipnja.<br /><br /></p> <p>Federalna uprava za inpekcijske poslove i županijske uprave za inspekcijske poslove, kao i inspekcije organizirane pri mjerodavnim ministarstvima u županiji, odnosno općinski i gradski inspektori naredbom su tada zaduženi da pojačaju inspekcijski nadzor, a u cilju kontrole provođenja naređenih mjera i sprječavanja &scaron;irenja COVID-19 na području svoje jurisdikcije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-09-inspektori_federalni.jpgBusovačke staje: Obljetnica stradanja na zadnjem putu spasa http://grude.com/clanak/?i=185578185578Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jun 2020 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-15-busovacke-staje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>15. lipnja 1993. snage Armije BiH ubile su osamnaest i ranile dvadeset pripadnika HVO-a kao i civile iz pratnje konvoja pomoći busovačkim Hrvatima nazvanog Humanitarni konvoj života. <p>&nbsp;</p> <p>Polaganjem vijenaca na spomen obilježju Busovačke staje i svetom misom zadu&scaron;nicom, danas je obilježena 27.obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za La&scaron;vansku dolinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počastim poginulim braniteljima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja odalo je i izaslanstvo HDZ-a BiH predvođeno dopredsjednikom HDZ-a BiH i predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dvadeset sedam godina nakon tog tužnog događaja sjetimo se kako smo bili u okruženju Armije BiH i ovo je zadnji put spasa, kako smo ga zvali, i on je bio presječen mučkim ubojstvom osamnaest na&scaron;ih branitelja. Do&scaron;li smo na Busovačke staje odati počast na&scaron;im braniteljima koji su dali svoje živote da bi obranili i Busovaču i sredi&scaron;nju Bosnu", kazao je Marinko Čavara u izjavi za medije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-06-15-20-06-15-busovacke-staje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Misu zadu&scaron;nicu predvodio je fra Josip Jozić, koji je u prigodnoj propovijedi istaknuo ''kako smo danas do&scaron;li na Busovačke staje da budemo bliže na&scaron;im pokojnima i Bogu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Danas kad mislimo na svoje pokojne, poginule u ovoj zasjedi, sjećamo se i dubine njihovih grobova u koje su pokopani. Upravo to na&scaron;e sjećanje pokazuje na&scaron;u vjeru. Tračak nade uvijek ostaje i svojim dolaskom pokazujemo taj tračak nade'', kazao je fra Jozić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Zoran Jaković, busovački župnik, zahvalio je svima na dolasku na Busovačke staje kako bi molitvom odali počast pripadnicima Humanitarnog konvoja života za La&scaron;vansku dolinu koji su dali svoje živote za na&scaron;u slobodu i opstojnost hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>15. lipnja 1993. snage Armije BiH ubile su osamnaest i ranile dvadeset pripadnika HVO-a kao i civile iz pratnje konvoja pomoći busovačkim Hrvatima nazvanog Humanitarni konvoj života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konvoji samarice su planinskim vrletima po nepristupačnom terenu uz veliki rizik vr&scaron;ili opskrbu hranom, opremom i drugim materijalnim sredstvima hrvatski narod a i branitelje potpuno opkoljene La&scaron;vanske doline.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-15-busovacke-staje.jpgU Sarajevu testirano ukupno 276 uzoraka u protekla 24 sata, novozaraženih 16http://grude.com/clanak/?i=185568185568Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jun 2020 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-covid-1999.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U protekla 24 sata na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano je ukupno 276 uzoraka.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je za Avaz.ba potvrđeno s KCUS-a, kod 16 osoba je potvrđeno prisustvo koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o 15 osoba iz Te&scaron;nja i jedna iz Cazina .</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-covid-1999.jpgZaraženi u Mostaru radi kao konobar: U Gradu na Neretvi zavladala panikahttp://grude.com/clanak/?i=185548185548Grude.com - klik u svijetSat, 13 Jun 2020 23:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-20-skb_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među 55 obavljenih testova na covid-19 u protekla 24 sata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) jedan nalaz bio je pozitivan. <p>&nbsp;</p> <p>- Radi se o mu&scaron;karcu rođenom 1989. godine s prebivali&scaron;tem u Mostaru. Epidemiolo&scaron;ke ekipe već su obavijestili njegove primarne kontakte kako bi i oni bili testirani - kazao je za Fenu glasnogovornik Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Pero Ćiro Pavlović. Kako Vecernji.ba neslužbeno doznaje, zaraženi radi u jednom mostarskom ugostiteljskom objektu. Inficirani mu&scaron;karac nalazi se u kućnoj izolaciji i ima blaže simptome bolesti. - Evidentno je kako se broj zaraženih u BiH značajno povećava te je stoga, a u cilju sprječavanja &scaron;irenja koronavirusa, iznimno bitno po&scaron;tovati i primjenjivati sve mjere i upute epidemiologa i Zavoda za javno zdravstvo, koje su i dalje na snazi &ndash; poručio je Pavlović. Ovo je prvi slučaj covida-19 u Mostaru nakon 40 dana. Posljednji covid-pozitivni slučaje u Gradu na Neretvi registriran je 2. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspekcija je pro&scaron;le noći punom parom radila, te je u Mostaru zatvoren velik broj objekata koji su kr&scaron;ili preporuke Federalnog stožera civilne za&scaron;tite. S obzirom na ovaj slučaj, situacija će se dodatno postrožiti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-20-skb_mostar.jpgJoža Manolić: Neću više produživati vozačkuhttp://grude.com/clanak/?i=185535185535Grude.com - klik u svijetFri, 12 Jun 2020 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-17-josip_manolic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Josip Joža Manolić, najstariji hrvatski političar, koji je nedavno napunio okruglih sto godina, za Dnevnik Nove TV komentirao je aktualne teme, ali i govorio o svom stogodišnjem životu.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;"Kad budemo mogli normalno funkcionirati, proslavit ćemo ga onako kako se slavi stoti rođendan", rekao je i dodao da se koronavirusa bojao "kao i svaki normalan čovjek", no istaknuo je i da to nije bila njegova prva epidemija: "Prva je bila &scaron;panjolska gripa. Ja sam onda bio novorođenče, tako da ne znam jesam li je preživio ili je uopće nisam dobio."</p> <p>&nbsp; </p> <p>Otkrio je i da mu nedostaje vožnja auta,&nbsp;ali da vozačku, koja mu istječe ovog mjeseca ne planira produživati.&nbsp;</p> <p>&nbsp; </p> <p>"Zbog svakog incidenta koji bi mi se dogodio na cesti javnost bi bila protiv mene. Reći će kakva je to korumpirana komisija koja dopu&scaron;ta starkelji da vozi auto", zaključio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-17-josip_manolic.jpgKonačno! Temperature od subote idu preko 30, stiže ljetohttp://grude.com/clanak/?i=185507185507Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jun 2020 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-panorama_grude_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nestabilno vrijeme vlada ovih dana. Umjesto da uživamo u klimatološkom ljetu i uz toplinu čekamo kalendarsko ljeto, nosimo kišobrane i duge rukave.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, i to se mijenja od subote javljaju meteorolozi. Stiže nam prestanak oborina i temperature iznad 30 stupnjeva.</p> <p>Dolazi nam ljeto najdraže...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-panorama_grude_2.jpgUzbudljivo otkriće u Hercegovini: 'BACILI SMO KAMEN, NISMO USPJELI ČUTI KADA SE PRIZEMLJIO'http://grude.com/clanak/?i=185502185502Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jun 2020 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-10-dzelalija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Speleolozi iz Karlovca i Mostara otkrili su nedaleko tog hercegovačkog središta jamu Malu Dželaliju, jednu od najdubljih u Bosni i Hercegovini i regiji čija je ulazna vertikala duboka čak 400 metara.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je izvijestilo Speleolo&scaron;ko dru&scaron;tvo Herceg, jama, čiji je ulaz vidljiv čak i na Googleovim kartama, nalazi se u mjestu Ra&scaron;koj Gori sjeverno od Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi poku&scaron;aj speleologa da se spuste na dno jame zajedno s kolegama iz Karlovca nije uspio jer su imali opremu s tek 300 metara užeta, a ulaznoj 'vertikali se nije nazirao kraj'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novom poku&scaron;aju uspjeli su se spustiti na dubinu od čak 400 metara gdje se nalazi velika dvorana. Nakon pretrage, prona&scaron;li su novi vertikalni kanal u koji su bacili kamen, ali nisu uspjeli čuti kada se prizemljio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavili su nastavak istraživanja na toj lokaciji, jednoj od najdubljih jama u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već znamo kako smo otkrili jednu od najvećih ulaznih vertikala u Bosni i Hercegovini i najdubljih otkrivenih jama općenito", naveli su za lokalne medije u Mostaru iz Speleolo&scaron;kog dru&scaron;tva Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najdublja do sada istražena jama na području Bosne i Hercegovine je Nevidna voda na području Dinare. Speleolozi su se uspjeli spustiti do dubine od 653 metra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-10-dzelalija.jpg