Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.More došlo do kafića, poplavila riva, palo stablo na aute...http://grude.com/clanak/?i=152420152420Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-019-auto-stablo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Olujno jugo koje je donijelo niz problema diljem Dalmacije. Čitatelji nam šalju snimke i slike poplava u Splitu, Omišu, Šibeniku...<p>&nbsp;</p> <p>- More se toliko diglo da je do&scaron;lo do kuća i kafića - javlja nam čitatelj iz Splita.-&nbsp;Do ovog trenutka zabilježili smo o&scaron;tećenja na oko 15 vozila, nastala uslijed pada stabala, grana i naleta ostalih predmeta. Obzirom da se, prema najavljenoj vremenskoj prognozi, krajem dana očekuju jo&scaron; jači udari vjetra, savjetujemo građanima da, ukoliko je moguće, vozila parkiraju na za&scaron;tićenim mjestima, kako bi izbjegli mogućnost o&scaron;tećenja, budu oprezni prilikom sudjelovanja u prometu i prate vremensku prognozu, te da u slučaju jakog vjetra ne izlaze iz domova ukoliko ne moraju - priopćili su iz policijske uprave splitsko-dalmatinske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su i kako je zbog opasnosti od pada stabla zatvorena Polji&scaron;anska ulica, od raskrižja s Osječkom do&nbsp;raskrižja s Ulicom Slobode, a promet se preusmjerava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedno od najjačih juga u godini, koje će na udare biti i orkansko, poplavila je rive na Jadranu. Jugo će jačati kroz dan, pa će od sredine dana biti olujno, a moguće i s orkanskim udarima.&nbsp;<a href="https://www.istramet.hr/vijesti/vec-jutros-izrazena-plima-na-pulskom-podrucju-palo-46-mm-kise/" rel="nofollow">Istramet&nbsp;</a>tako javlja da je već u brojnim gradovima zabilježena izražena plima, a u Puli je dosad palo 46 mm ki&scaron;e. Uz Pulu, najvi&scaron;e je ki&scaron;e palo u Vodnjanu i Marčani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Splitu je palo stablo na automobil zbog nevremena, jugo je četvrti put u &scaron;est godina otpuhalo fasadu Zdravstvene &scaron;kole, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/olujno-jugo-opet-otpuhalo-fasadu-nove-zdravstvene-skole-u-splitu-1358931" rel="nofollow" target="_blank">Večernji list.</a>&nbsp;Nastave je otkazana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-019-auto-stablo.jpegJak vjetar na Kupresu prevrnuo kamionhttp://grude.com/clanak/?i=152419152419Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-19-prevrnut-kamion.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jak vjetar koji puše u nekim dijelovima BiH počeo je stvarati probleme vozačima. Naime, u Kupresu je puhao ako jak vjetar da je prevrnuo kamion.<p>&nbsp;</p> <p>Jak vjetar pu&scaron;e u jugozapadnim krajevima na&scaron;e zemlje, pa se vozači pozivaju na oprezniju vožnju. Na ovim dionicama upozorava se na mogućnost sru&scaron;enih stabala ili grana na cesti. U priopćenju Bihamka skreće se pažnja i na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-19-prevrnut-kamion.jpgMostar: Kamena gromada pala na cestu i udarila u kamionhttp://grude.com/clanak/?i=152414152414Grude.com - klik u svijetTue, 12 Nov 2019 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-12-019-auto-odron.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros oko 10 sati dogodila se prometna nesreća na cesti Mostar – Jablanica u mjestu Bijela. Kamen se odronio na teretno vozilo i tom prilikom je ozlijeđen vozač, doznaje Hercegovina.info.<p>&nbsp;</p> <p>Promet se odvija jednom trakom naizmjenično, a vozač je kolima Hitne pomoći prebačen u SKB Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-12-019-auto-odron.pngDalmatinske planine zabijelio prvi ovosezonski snijeghttp://grude.com/clanak/?i=152393152393Grude.com - klik u svijetSun, 10 Nov 2019 16:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-10-019-dinara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Noćas i jutros snijeg je povremeno padao u višim predjelima Dinare i Kamešnice, a na dinarskom vrhu Velika Duvjakuša temperatura se spustila malo ispod 0 Celzijevih stupnjeva uz povremeno padanje snijega, javila je Dalmacija Danas. <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se Hercegovine tiče, oblaka i dalje ima, a u narednom tjednu slijede nam nove, obilne ki&scaron;ne oborine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-10-019-dinara.jpgDr. Milas: U Grudama sam gledao ženu kako umire u mukama od trovanjahttp://grude.com/clanak/?i=152385152385Grude.com - klik u svijetSat, 09 Nov 2019 23:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-02-otrov_pixabay.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se našla suočena s kaznom zatvora od 40 godina zbog optužbe za trovanje svekrve, Tanja je imala 30 godina, prezivala se Milas, piše Slobodna Dalmacija.<div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>&nbsp;</p> <p>Živjela je u Zmijavcima, bila u prvom braku, imala troje djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dan kada je pravomoćno oslobođena krivnje,Tanja ima 39 godina. Preziva se <strong>Mesaro&scaron;</strong>, živi u Zadru, u drugom je braku i majka je &scaron;estero djece.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="bannerInArticle banerWrap adexElement"> <div id="beacon_9bcb52303f" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=7224&amp;campaignid=853&amp;zoneid=454&amp;OABLOCK=36000&amp;OACAP=1&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fnovosti%2Fhrvatska%2Fclanak%2Fid%2F631295%2Ftatjana-je-imala-je-30-godina-troje-djece-i-zivjela-u-zmijavcima-kad-je-bila-optuzena-da-je-otrovala-svekrvu-a-oslobaajucu-presudu-je-docekala-s-39-godina-sestero-djece-i-novim-suprugom-ovo-je-njezina-kalvarija&amp;cb=9bcb52303f" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Gotovo cijelo desetljeće trebalo je da nevjesta, koja se brinula o svekrvi tri godine prije njezine smrti, sudski potvrdi kako nema čvrstih dokaza da je ona napravila taj izrazito perfidni čin, kako je zločin trovanja nazvao sudac u oslobađajućoj presudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj Milas živjela je u kući liječnika dr. <strong>Ivana Milasa</strong> u Zmijavcima kraj Imotskog gdje se supruga Tanja brinula za njihovo troje maloljetne djece i bolesnu mu majku<strong> Anu Milas</strong> (67).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom tri i pol godine starica je bila potpuno nepokretna zbog prijeloma vratne kralježnice, a u međuvremenu je pretrpjela i dva moždana udara. Imala je oduzete ruke i noge, nije mogla govoriti i otežano je gutala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boravila je u krevetu u sobi u prizemlju kuće, a nevjesta ju je hranila, čistila i njegovala te joj davala lijekove.<br /> Osim sina Ivana, Ana Milas je imala kćerku <strong>Jagodu Kegalj,</strong> koja živi u Njemačkoj, i sina <strong>Marka Milasa</strong> koji živi u Rijeci, te su davali bratu po 1000 kuna mjesečno za brigu o majci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svakodnevno su po sat vremena dnevno dolazile patronažne sestre iz privatne ustanove za brigu o starijim i nemoćnim osobama iz Imotskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One su staricu presvlačile, mijenjale joj urinarni kateter i pelene, kupale je... U tome im je pomagala nevjesta Tanja.<br /> Njezina predanost te briga i pažnja oko svekrve bila je toliko dojmljiva da je jednoj od njegovateljica poslužila kao tema diplomskog rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Briga oko starice se nastavljala sve do 21. rujna 2010. godine oko 21.15 sati kada ju je nevjesta Tanja na&scaron;la mrtvu. Tada umjesto muža poziva prijateljicu i time čini prvu stvar zbog koje je devet godina morala dokazivati svoju nevinost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, upravo njezina nevoljkost da te večeri pozove supruga, pokazala se kao jedna od indicija da je ona otrovala Anu Milas. Prijateljica provodi s njom vrijeme do jutra, kada Tanja konačno poziva supruga koji je bio dežuran tijekom noći u ambulanti u Lovreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suprug dolazi, pregledava majku, a kako je i mrtvozornik, ispisao je smrtovnicu u kojoj je naveo da je uzrok smrti prirodan: zatajenje srca i moždani udar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Suprugu su bile sumnjive mrtve mačke</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ana Milas pokopana je dva dana kasnije u obiteljskoj grobnici, a ubrzo nakon njene smrti Ivan Milas počinje optuživati suprugu da mu je usmrtila majku. Kao razlog je naveo mrtvog mačića kojeg je vidio u dvori&scaron;tu na dan pogreba te mu je bio sumnjiv nestanak nekoliko mačaka. Sredinom siječnja 2011. godine dolazi do žestokog sukoba među supružnicima u kojem Tanja zadobiva tjelesne ozljede.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlazi svojim roditeljima, te u splitsku bolnicu gdje je hospitalizirana pet dana. Nikad se vi&scaron;e nije vratila u kuću svog tada&scaron;njeg supruga koji je angažirao jednu ženu da se brine od djeci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tanjina prijateljica, koju je pozvala nakon svekrvine smrti, ubrzo počinje govoriti ženi koja čuva djecu kako je dovoljno da ona kaže jednu ili dvije riječi i može joj uni&scaron;titi život. Nije dugo trebalo da kaže Ivanu Milasu kako ga Tanja nije pozvala u večernjim satima kada mu je umrla majka, već tek ujutro. Početkom ožujka on odlazi u Policijsku postaju Imotski i prijavljuje sumnjivu smrt majke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem svibnja na nalog istražnog suca napravljena je ekshumacija tijela Ane Milas na mjesnom groblju u Zmijavcima te su uzeti uzorci tkiva za analizu. U biolo&scaron;kim uzorcima nađeni su tragovi pesticida karbofurana, smrtonosnog za ljude.<br /> Karbofuran je organofosforni karbamatni insekticid - pesticid koji se koristi u poljoprivredi u za&scaron;titi duhana i žitarica, a u zemljama EU-a i SAD-u zabranjen je zbog smrtnosti životinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pet mjeseci kasnije Tanja Milas je optužena za ubojstvo na krajnje podmukao način, iz niskih pobuda, &scaron;to je kvalificirani oblik kaznenog djela te se za njega može dobiti dugotrajna kazna zatvora. Tužiteljstvo smatra da je oko 18.15 sati Tanja kobne večeri dala svekrvi uobičajeni obrok u koji je umije&scaron;ala insekticid karbofuran od čega je starica umrla. Teretila se kako se tako htjela rije&scaron;iti brige o nepokretnoj svekrvi o kojoj se skrbila tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam kriva, ja sam pokojnu svekrvu voljela i zbog ljubavi sam i preuzela brigu o njoj. Ona i djeca su mi bila jedino svjetlo u toj kući jer sam sa suprugom imala stalne fizičke i psihičke patnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato sam se i bojala nazvati ga kada sam na&scaron;la svekrvu mrtvu jer se on u nekoliko navrata znao stra&scaron;no naljutiti kada bi se ona zagrcnula prilikom hranjenja ili bi dobila rane od ležanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozvala sam prijateljicu i htjela sam nazvati njegova rođaka, ali me ona spriječila jer je kazala da ne mogu zvati rođaka, ako nisam nazvala muža. Javila sam mu ujutro te je do&scaron;ao i pregledao je nakon čega mi je kazao da je mogu obući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imali smo pesticide u &scaron;upi jer smo se bavili poljoprivredom. Tako smo imali i jedan otrov u tegli zamotan u kesicu, a donijeli su nam ga radnici koji su radili na ljetnoj kuhinji. Trebao nam je za lisice, a suprug ga je spremio i ja nisam imala doticaj s otrovom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znam da je moj suprug otrovao rođakova psa uz obrazloženje da ne želi da životinja &scaron;iri zarazu. Neko vrijeme nakon smrti svekrve počeo je govoriti meni, ali i djeci da sam je ja otrovala - izjavila je Tanja na sudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&rdquo;Vidio sam sukrvicu u nosnici...&rdquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezin suprug svjedočio je o jutru kada ga jeTanja pozvala da mu je majka umrla.<br /> - Vidio sam majci tragove sukrvice u nosnici te sam mislilo da je to od moždanog udara. Vidio sam da je smrt nastupila ranije, ali sam u smrtovnici napisao vrijeme smrti 5 sati ujutro jer nisam sumnjao u prirodni uzrok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije mi palo na pamet poslati tijelo na obdukciju, iako sam i tada pomislio na nasilnu smrt. Tek kada sam na&scaron;ao mrtvo mače i kada je nestalo 4-5 mačaka posumnjao sam da ih je moja supruga otrovala. Mjesec dana nakon smrti moje majke zatražila je razvod te smo se tada fizički sukobili i ona je oti&scaron;la.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Angažirao sam jednu ženu za brigu o djeci, a ubrzo sam saznao od Tanjine prijateljice s kojom se posvađala kako mi je zatajila kada mi je majka umrla. Kada sam ispred vrata &scaron;upe, mjesec dana nakon smrti majke, vidio teglu s otrovom koji su donijeli radnici posumnjao sam u trovanje majke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nikad nisam koristio otrov, ali sam kao liječnik imao slučaj trovanja u Grudama kada sam vidio ženu kako umire u mukama - kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Tanjina odlaska od muža i oporavka od ozljeda, sve troje djece živi s njom, a supružnici Milas su se tada i službeno razveli. Djeca su s njom dvije godine nakon kojih joj ih oduzimaju odlukom Općinskog suda i Centra za socijalnu skrb Imotski uz obrazloženje da je tako najbolje jer se ne zna hoće li im majka biti osuđena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Županijskom sudu u Splitu je provedeno prvo suđenje na kojem je prijateljica optužene Tanje, koju je prvu zvala nakon smrti svekrve, jo&scaron; vi&scaron;e tereti Tanju navodeći kako je nad mrtvim tijelom svekrve govorila pogrdne riječi o pokojnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izjavila je tada kako se Tanja žalila da joj je te&scaron;ko brinuti se o svekrvi i raditi u poljoprivredi.<br /> U jesen 2014. godine odlukom vijeća pod predsjedanjem sutkinje <strong>Ivone Rupić</strong>, optužena nevjesta je oslobođena krivnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toksikolo&scaron;ki nalaz pokazao je prisutnost karbofurana i drugih kemijskih spojeva u krvi pokojnice, ali za sud je bilo sporno &scaron;to naknadnom kemijskom analizom nije utvrđeno je li pronađena doza karbofurana bila smrtonosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzeli su u obzir i &scaron;to sudski vje&scaron;tak patolog nije isključio mogućnost drugog uzroka smrti. Nadalje su u oslobađajućoj presudi naveli kako nije dokazano da je optužena stavila otrov u hranu i smatrali su kako postoji mogućnost da je to učinio i netko drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog za&scaron;tite obiteljskih prilika suđenje je zatvoreno za javnost i to najvi&scaron;e zbog djece koja su obiteljsku situaciju iznimno te&scaron;ko proživljavala, o čemu je svjedočio psiholog iz centra za socijalnu skrb.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pismo predsjednici države</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U srpnju 2015. godine Vrhovni sud ukida presudu i nalaže novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem.<br /> Smatraju kako se dokazi moraju bolje procijeniti, a posebno su ukazali da je optužena nevjesta bila sama sa svekrvom cijeli dan i znala je za otrov pohranjen u ostavi. Naveli su i kako se mora bolje razjasniti kako je otrov do&scaron;ao u krv pokojnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predmet je raspoređen sucu <strong>Damiru Romcu</strong> koji je već za listopad zakazao novo suđenje. Tanja se u međuvremenu preselila živjeti u Zadar, preudala se i uzela prezime Mesaro&scaron;, rodila jedno dijete, a trudna je s drugim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;alje sudu liječničke nalaze u kojima stoji kako mora mirovati radi održavanja trudnoće te je sudac naložio provođenje sudskog medicinskog vje&scaron;tačenja kako bi se točno utvrdilo može li dolaziti na sud ili treba čekati porod. Vje&scaron;tačenje je potvrdilo nužnost mirovanja i rasprava je na čekanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nezadovoljna takvim razvojem događaja, Jagoda Kegalj, kći pokojnice, upućuje niz predstavki brojnim dužnosnicima i institucijama, pa tako i predsjednici <strong>Kolindi Grabar-Kitarović</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je u njima naveden niz optužbi na račun suca Damira Romca, među kojima se navodi i da opstruira postupak radi ostvarivanja osobne koristi, odlučio se za&scaron;tititi od daljnjeg vrijeđanja privatnom tužbom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podnio je tužbu Općinskom sudu u Splitu u travnju 2016. godine, nakon čega je zatražio otklon sa slučaja smatrajući da je pokretanje sudskog spora protiv jednog od o&scaron;tećenika u predmetu opravdani razlog da se postupak dodijeli nekom od njegovih kolega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga spis dobiva sudac <strong>Vladimir Živaljić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu 2016. godine započinje drugo suđenje na splitskom sudu te su provedeni svi prija&scaron;nji dokazi, ali i neki novi pa tako i nadopuna sudskog medicinskog nalaza oko uzroka smrti i prisutnosti toksina u tkivu pokojnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izneseni su iskazi triju njegovateljica koje su između ostalog rekle kako su pružale usluge za staricu unatrag deset godina, a zadnje tri svakodnevno kod kuće jer je bila nepokretna zbog prijeloma kralježnice. Kazale su kako se Tanja brinula o svekrvi 23 sata dnevno i njima pomagala kada bi do&scaron;le.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna je izjavila kako bi ona poželjela da se nevjesta tako brine o njoj, a druga kako smatra da je nakon toliko ležanja i moždanih udara smrt Ane Milas bio prirodni tijek događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve su kazale kako se Tanja nije nikada žalila, iako je to bio jako težak posao te bi znala čak kazati: &ldquo;Hvala Bogu, to je meni Bog dao.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjedočila je i Tanjina prijateljica koja joj je tijekom braka bila osoba od Tanjina povjerenja, ali nakon smrti Ane Milas njihov odnos se poremetio, te se u konačnici prijateljica bolje slagala s Ivanom Milasom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;a prijateljica je rekla da ju je Tanja nazvala nakon prvog suđenja i rekla kako ju je njen suprug potplatio da svjedoči protiv nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje suca za&scaron;to nije odmah tijekom istrage govorila o pogrdnim riječima koje je Tanja govorila nad mrtvom svekrvom, nego tek na prvom suđenju nakon tri godine, izjavila je kako ih se tek tada sjetila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolazi do nove odgode suđenja početkom 2017. godine zbog &scaron;este trudnoće optužene, a postupak se nastavlja u listopadu iste godine nakon poroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li doza bila smrtonosna?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč odgodama, u srpnju pro&scaron;le godine sudac dovodi postupak do kraja i ponovno oslobađa krivnje optuženu.<br /> Sud je istaknuo kako je istina da Tanja nije odmah pozvala supruga te večeri kada je vidjela mrtvu svekrvu, ali je za to imala razlog u naru&scaron;enim odnosima i činjenici da je bio nasilan prema njoj &scaron;to je potvrdila i medicinska dokumentacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željela je pozvati njegova rođaka, ali ju je prijateljica spriječila u tome.<br /> Nadalje, sudski vje&scaron;taci su i na ponovljenom suđenju kazali kako nije poznato je li doza karbofurana nađena u tkivu pokojnice bila smrtonosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisu isključili ni mogućnost nekog drugog načina smrti. Slijedom toga, nije sa stopostotnom sigurno&scaron;ću utvrđeno da je Ana Milas umrla od trovanja jer je obdukcija neposredno nakon smrti jedini siguran način da se to potvrdi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije utvrđeno ni je li karbofuran davan starici vi&scaron;ekratno ili odjednom te je li ga dobila hranom, po&scaron;to se to osam mjeseci nakon smrti ne može točno utvrditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, ne može se isključiti mogućnost, koju su vje&scaron;taci potvrdili, da je slučajno unesen u organizam preko voća i povrća iz obližnje BiH jer je tamo karbofuran u slobodnoj uporabi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nju je mogao netko namjerno postupno ili odjednom otrovati. To je mogla biti Tanja, ali mogla je to napraviti i neka osoba koja joj je željela napakostiti jer bi bila najsumnjivija po&scaron;to je ona hranila svekrvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogao je to biti i netko tko je želio na tako grozan i neljudski način pomoći Tanji da se vi&scaron;e ne muči svakodnevnom brigom o svekrvi. Također je karbofuran mogao doći u tijelo slučajno hranjenjem voćem tretiranim pesticidom - navedeno je u presudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, sudsko vijeće je istaknulo kako se radilo o te&scaron;ko bolesnoj starici koja je dva mjeseca prije smrti počela propadati &scaron;to su potvrdile i patronažne sestre koje su dolazile u kućne posjete.<br /> Ona je bez obzira na nađene tragove karbofurana u organizmu mogla umrijeti i prirodnom smrću, smatra vijeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oslobađajuću presudu poku&scaron;ala je osporiti kćer pokojnice ulažući pritužbu na jednu od porotnica iz sudskog vijeća, te tužiteljstvo koje podnosi žalbu. Nisu uspjeli oboriti presudu te je sve &scaron;to je zaključeno u oslobađajućoj odluci potvrdio i Vrhovni sud pro&scaron;log mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni ističu tri svjedokinje koje su govorile kako je Tanja prisno, srčano i uredno vodila brigu o svekrvi i nije se nikada žalila. Slijedom toga, nije imala motiv za usmrćenje starice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrhovni sud navodi i kako splitski sud s pravom nije vjerovao prijateljici optužene kada je promijenila iskaz na &scaron;tetu Tanje jer nije nikada dala prihvatljivi razlog za to. Isto tako su potvrdili da su iskazi jo&scaron; dvoje svjedoka optužbe dokazano nevjerodostojni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako je umrla Ana Milas?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nama ostaje tajna je li Ana Milas na&scaron;la spokoj prirodnim tijekom događaja ili je uzela smrtonosni zalogaj iz nečije ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom slučaju stra&scaron;na je pomisao da je nevjesta koja se skrbila o njoj godinama morala živjeti pod stigmom ubojice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugom slučaju stra&scaron;no je pomisliti da će ubojica odgovarati samo pred sudom svoje savjesti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-02-otrov_pixabay.jpgRoditelji u autosjedalice moraju ugraditi alarm da ne zaborave djecuhttp://grude.com/clanak/?i=152369152369Grude.com - klik u svijetFri, 08 Nov 2019 22:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-08-autosjedalica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srpnju je otac u Rovinju ostavio 4-godišnju djevojčicu dva sata u užarenom automobilu, a ona je nakon nekoliko dana od posljedica dehidracije i preminula.<p>&nbsp;</p> <p>Talijanske vlasti od ovoga tjedna traže da svi roditelji s djecom mlađom od četiri godine, a koji koriste autosjedalice, u njih ugrade alarm. Smatra se kako će se na taj način spriječiti zaboravljanje djece u automobilu, &scaron;to može biti kobno. A upravo je jedna tragedija vlasti i potaknula na ovu mjeru. Naime, prije dva je mjeseca na Siciliji dvogodi&scaron;nji dječak preminuo nakon &scaron;to ga je otac zaboravio u vozilu, misleći da ga je već ostavio u vrtiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo prometa naložilo je da sjedalice moraju emitirati zvučne i vizualne signale. Predviđene su i kazne za nepo&scaron;tivanje, a one iznose 326 eura te negativne bodove, prenosi AP. Nesreća na Siciliji dogodila se kada je dječak preminuo nakon &scaron;to ga je otac ostavio u zagrijanom automobilu pet sati, jer je zaboravio da ga nije odvezao do vrtića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, i u Hrvatskoj se ove godine dogodila slična tragedija. U srpnju je otac u Rovinju ostavio 4-godi&scaron;nju djevojčicu dva sata u užarenom automobilu, a ona je nakon nekoliko dana od posljedica dehidracije i preminula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poziv je stigao u Hitnu da je djetetu naglo pozlilo i krenuli smo odmah. Upućen je liječnički tim na mjesto, a tek kasnije se saznalo da je dijete, nažalost, vi&scaron;e od dva sata provelo u vozilu dok je otac radio. O slučaju smo obavijestili policiju - rekla je Gordana Bilić Antić iz Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije za 24sata. Neslužbeno se saznalo, pisao je u srpnju Večernji, da je otac taj dan čuvao dijete i da je dobio poziv da ima puno posla u frizerskom salonu, u kojem navodno radi, i da dođe na 15 minuta. Dijete je ostalo u užarenom automobilu, a posao se, nažalost, oduljio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dijete je disalo, ali je bilo u komi. Tlak joj je bio dosta nizak, a odmah smo u terapiju uključili kisik te je otvoren venski put. Dijete je bilo i pod temperaturom koja je iznosila 38,2 stupnja Celzijevih i žurno se krenulo za pulsku bolnicu. Liječnički tim je uložio sve napore da stabilizira dijete, a djevojčica je dobila i terapiju za olak&scaron;avanje disanja - rekla je tada Bilić Antić. Nažalost, djevojčica je preminula u riječkoj bolinici nakon nekoliko dana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-08-autosjedalica.jpgHrvatsko iseljeništvo kući poslalo 17,8 milijardi kunahttp://grude.com/clanak/?i=152358152358Grude.com - klik u svijetThu, 07 Nov 2019 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-novac-kune.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rad i izvoz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj i ostalim zemljama EU bila je glavna tema ovogodišnje konferencije hrvatskih gospodarstvenika iz Njemačkoj održane u Düsseldorfu, u organizaciji poslovnog udruženja INGRA-DET kojeg vodi direktor Zoran Andročec.<p>&nbsp;</p> <p>Među brojnim gostima bio je i demograf Stjepan &Scaron;terc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Prije nekoliko dana je objavljen podatak da je hrvatsko iseljeni&scaron;tvo u financijski sustav Hrvatske pro&scaron;le godine uputilo 17,8 milijardi kuna doznake koje se &scaron;alju obiteljima u Hrvatskoj za gradnju kuće, za kupnju aparata, &scaron;kolovanje djece&hellip; A to je vi&scaron;e nego &scaron;to je visina stranih investicija u Hrvatskoj. Tome treba dodati jo&scaron; i iznos od 850 milijuna kuna kojeg, prema podatku Svjetske banka, Hrvati koji žive i rade izvan Hrvatske u gotovini unesu u Hrvatsku kada dođu na godi&scaron;nji odmor, rekao je &Scaron;terc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U sljedećih deset godina preko 200 milijardi njihova novca će ući u Hrvatsku, a to čuva socijalni mir i to može biti model po kojem se između ostalog Hrvatska sutra razvija. Moj je stav da je hrvatsko iseljeni&scaron;tvo temelj ukupnog demografskog i svakog drugog razvoja Hrvatske, kazao je &Scaron;terc.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fenix magazin</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-novac-kune.jpgGrude: Pronađen pas, moli se vlasnik da se javihttp://grude.com/clanak/?i=152345152345Grude.com - klik u svijetWed, 06 Nov 2019 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-06-019-pas-nestali-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije nekoliko dana u mjestu Višnjica, u općini Grude, pronađen je pas.<p>&nbsp;</p> <p>Osoba koja je psa izgubila može se javiti na kontakt broj 063/426:621 zbog preuzimanja istog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prilogu objavljujemo fotografije psa pa ako ga netko prepozna neka se javi vlasniku, a vlasnika molimo da se javi na gore navedeni broj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-06-19-11-06-019-pas-nestali1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-06-19-11-06-019-pas-nestali2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-06-19-11-06-019-pas-nestali3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-06-019-pas-nestali-glavna.jpegVelika priča s Blidinja: Još tu žive vile, vuci i hajduci...http://grude.com/clanak/?i=152331152331Grude.com - klik u svijetTue, 05 Nov 2019 20:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-16-18-09-16-018-marija-vukoja-hajducka2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo sat i pol vremena vožnje od mora na visini većoj od 1100 metara ulazimo u posve novi svijet visoke ili gornje Hercegovine, preciznije u Park prirode Blidinje, kojega s tri strane omeđuju rijeke Neretva, Doljanka i Drežnica te zapadni obronci Vran planine.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Između Čvrsnice, &ldquo;najvi&scaron;e planine u Hrvata&rdquo; (2226 metara), kako se to ovdje zna reći, i Vrana, koji također nadvisuje dvije tisuće metara, položenih sjever-jug, netipično za Dinarsko gorje, pruža se Dugo polje, dugačko 12 kilometara, s Blidinjskim jezerom kao pravim draguljem &scaron;to na njemu počiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Administrativno ovo područje pripada trima županijama: Zapadno-hercegovačkoj, Herceg-bosanskoj te Hercegovačko-neretvanskoj.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Ovaj kraj odlikuje iznimno bogat biljni i životinjski svijet. Botaničari su pobrojali 1500 biljnih vrsta s brojnim podvrstama. Dominira mje&scaron;ovita &scaron;uma crnog i bijelog bora, munike, graba, smreke, jele i bukve. Vi&scaron;e je od dvjesto endemskih biljaka, među kojima je i siberija, čiji naziv upućuje na sibirsko podrijetlo, a nalazi se jo&scaron; na na&scaron;em Velebitu i na planinama Rusije i Kazahstana.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Namjernik se ne smije iznenaditi ako sretne vjevericu, srnu, vuka, lisicu, medvjeda ili divlju svinju. Svako jutro, ako ovdje prespavate, probudit će vas pjev ptica, kojih ima vi&scaron;e od 120 vrsta, a od onih rijetkih valja spomenuti patuljastog orla, bjeloglavog supa, tetrijeba ili surog orla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Mjestimice nailazimo na kuće slamom prekrivene u kojima se nekada živjelo, preživljavalo i umiralo. Blidinje je u dokumentima zapisano kao Polja, ponekad i kao Planine, a prvi se put Polja spominju 1405. u darovnici kralja Ostoje jednom humskom plemiću. Kasnije će Polja zauzeti age i begovi.</p> <p>&nbsp; </p> <p>No, život ovdje neprekidno traje jo&scaron; od ilirskih, delmatskih vremena, o čemu svjedoče četiri gradine, i nije se stoljećima mijenjao, moglo bi se reći sve do polovice pro&scaron;log stoljeća. Polja su pohodili, i u proljeće i ljeto u njima živjeli brojni stočari nomadi iz južnih ili donjih krajeva Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tridesetih godina 20. stoljeća zabilježeno je petsto obitelji, tisuću stočara i sedamdeset tisuća ovaca koji su ovdje živjeli. Za pastirima su uvijek i&scaron;li oni duhovni pastiri, franjevci u svojim pastoralnim misijama, a 1932. sagradi&scaron;e i svoju kuću u Masnoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pronađeno je &scaron;est nekropola i vi&scaron;e od tristo stećaka koji potječu iz 14. stoljeća, koji vape za obilježavanjem, za&scaron;titom i uređenjem, a sudeći po bogatim ukrasima na nekim od njih, može se pretpostaviti da ovdje nije umirala samo sirotinja nego i pripadnici ne&scaron;to bogatijih slojeva.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Ljudi iz obližnjih mjesta pamte 1942. godinu, kada su ramskim krajem pro&scaron;le četničke horde, ostaviv&scaron;i iza sebe dvije tisuće ubijenih ljudi i puno spaljenih kuća. Među njima je spaljena i franjevačka kuća. Drugi svjetski rat i poslijeratno vrijeme zbog političkih, socijalnih i ekonomskih promjena opusto&scaron;ili su i ovaj kraj. Osamdesetih se gradi nova franjevačka kuća, a devedesetih i dvijetisućitih rade se ceste, dolaze struja i telefonska veza, obnavljaju se groblja, podižu kapele. Prije petnaest godina podignuta je i impozantna crkva sv. Ilije. I sve to ponajvi&scaron;e zaslugom fra<strong>&nbsp;Petra Krasića</strong>, koji je kapelan već skoro četrdeset godina, koji uza sve to uzgaja tornjake, autohtonu hrvatsku pasminu pasa.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Dodu&scaron;e, rijetka su danas stada ovaca, ali život se probudio u novoj formi, u formi turizma, ugostiteljstva i rekreacije. Izgrađene su i brojne vikendice, u kojima se iznajmljuju apartmani. Ima puno i rasko&scaron;nih vila, koje često odudaraju od planinskog ambijenta, djelujući pomalo kao nasilje nad prirodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Otkad je poduzeće &ldquo;Lareko&rdquo;, u vlasni&scaron;tvu trojice lokalnih poduzetnika, uzelo Ski-centar pod koncesiju, vidljiv je veliki napredak i u poslovanju i u ulaganjima, o čemu razgovaramo s&nbsp;<strong>Ivanom Rezom</strong>, agilnim i sveprisutnim voditeljem ovoga centra u kojemu radi 11 stalno zaposlenih, ali se taj broj u zimskom razdoblju penje i do trideset.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Donja je točka skija&scaron;ke staze na 1293 metra, a gornja do koje vozi četverosjed na 1548 metara. Dužina staze je 929 metara. Uz tu glavnu stazu postoji i ona &scaron;kolska, dužine 262 metra. Ispod staza su veliki restoran, caffe bar i prenoći&scaron;ta. Novi upravitelji planiraju gradnju hotela sa stotinu i četrdeset ležajeva, s unutarnjim i vanjskim bazenom, garažama i kongresnom dvoranom, a već je pripremljeno spremi&scaron;te vode, koje će služiti za umjetno osnježivanje staze. Uprava Parka prirode planira i gradnju vodovoda. Gosti dolaze iz BiH, Hrvatske, ali i iz drugih zemalja, dolaze uglavnom zimi, a sve vi&scaron;e i ljeti.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Uz glavnu prometnicu je motel &ldquo;Hajdučke vrleti&rdquo;, koji se vidi izdaleka, zanimljiva je izgleda i posve je u skladu s okolinom. Godine 1996. u srcu tada pustinje počeo ih je na svojoj starini hrabro i vizionarski graditi&nbsp;<strong>Vinko Vukoja</strong>, kada jo&scaron; nije bilo ni vode ni struje ni asfalta, a dovr&scaron;ene su tri godine kasnije. Vukoja je bio sam svoj i arhitekt i izvođač. Kada je 2009. Vinko poginuo, poslove je preuzela njegova sedamnaestogodi&scaron;nja kćerka&nbsp;<strong>Marija Vukoja</strong>, koja odu&scaron;evljava držanjem, poduzetno&scaron;ću i zrelo&scaron;ću kakva se ne bi očekivala od nekoga njezinih godina. Valjda ljudi kad rano ostanu bez roditelja brzo sazrijevaju.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Uz rad je studirala i diplomirala menadžment za turizam i ugostiteljstvo, i mogla bi bez problema preuzeti kakvo ministarsko mjesto iz ovog sektora. Ona je sada i vlasnica i direktorica. Ispred motela uvijek je puno automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ndash; Dolaze domaći i strani gosti, i to oni iz europskih zemalja &ndash; kaže nam Marija.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Restoran je uređen kao mali etnomuzej sa starim oružjima i oruđima, koje je marljivo prikupljao pokojni Vinko. U njemu se služe vrhunska i ne skupa tradicionalna jela iz lokalnih izvora. Motel ima i dvanaest soba, a putnici koji se zbog nevremena nađu u neprilici, mogu besplatno prenoćiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je 25 zaposlenih i jo&scaron; toliko je honorarnih suradnika. &ldquo;Vrleti&rdquo; (a ima ovdje i drugih ugostiteljskih objekata, poput &ldquo;Risovca&rdquo;, &ldquo;Bora&rdquo;, &ldquo;Vilinca&rdquo;, &ldquo;Alpine&rdquo;&hellip;) nisu samo restoran i kreveti nego i popri&scaron;te zanimljivih kulturnih i zabavnih programa u kojima sudjeluju poznata glazbena i kazali&scaron;na imena. U jedanaestom mjesecu svake godine je posebno natjecanje pod nazivom: &ldquo;Dobro slaži i ostani živ&rdquo;, u kojemu natjecatelji pričaju svoje nevjerojatne anegdote, a među propozicijama stoji alanfordovsko da sve laži moraju biti istinite. Političarima je zabranjeno natjecanje, jer su oni profesionalci, a ovo je amatersko natjecanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Vinko Vukoja, s kućnim dodatkom Lastvić, osnovao je Hajdučku Republiku Mijata Tomića, koja ima i svoj Ustav. Jedina država s kojom se ova republika želi udruživati i imati prijateljske odnose bila je Republika Pe&scaron;čenica. U njoj je zabranjeno osnivanje političkih stranaka i bavljenje politikom, jer se time ugrožava zdravlje ljudi. Himna je ganga, a jezik ikavica i latinično pismo, s tim da svi građani mogu govoriti onim jezikom koji najbolje znaju. Sredstvo plaćanja je svaki novac koji je po&scaron;teno zarađen ili je otet od lopova i tajkuna. Republika ima i svoj grb. Na bijelom je polju u lijevom kutu crvena &scaron;ahovnica, a u sredini lik Mijata Tomića u plavom.</p> <p>&nbsp; </p> <p>U ovom kraju svježih i ugodnih ljeta i uzbudljivih, hladnih i surovih zima (snijeg zna napadati i do dva metra, a temperatura se spustiti i do minus 30 stupnjeva) žive legende o vilama, vilenjacima i hajducima. Iznad skijali&scaron;ta nadvijaju se tri vrha Čvrsnice: Mali vilinac, Veliki vilinac i Hajdučka vrata s visinama od 1996, 2118 i 2000 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Uspomene na hajduka&nbsp;<strong>Mijata Tomića</strong>&nbsp;jo&scaron; su itekako žive. U blizini Vrleti je i Mijatova pećina, u kojoj se on s drugovima sklanjao od zime i progonitelja. Mijat Tomić je stvarna ličnost, rođen je koncem 16. stoljeća u Gornjem Bri&scaron;niku, o njemu su ostali pisani tragovi u arhivima u Veneciji, Zadru, Istanbulu, Živogo&scaron;ću, Dubrovniku i u Zaostrogu. Nije bio drumski razbojnik, već borac protiv turskog zuluma za prava kr&scaron;ćanske raje.</p> <p>&nbsp; </p> <p>Imao je četu od 33 hajduka. O njemu su ispjevane brojne pjesme koje su se uz gusle pjevale. Jedna od njih počinje ovako: &ldquo;Ode Miho u Vran planinu/Lijepo dru&scaron;tvo sebi sakupio/Sve po izbor Duvnjake junake&rdquo;. Ubijen je 1642. godine, legenda kaže da ga je izdao njegov kum. Glava mu je pokopana odvojeno od tijela, da je Turci, kojima se silno zamjerio svojim juna&scaron;tvom i nepokorno&scaron;ću, ne bi odnijeli kao trofej sve do Carigrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Osim Mijata Tomića ovdje živi jo&scaron; jedna legenda, legenda o&nbsp;<strong>Divi Grabovčevoj</strong>, mladoj i lijepoj čobanici koju je oblijetao&nbsp;<strong>Tahir beg Kopčić</strong>, ali ona nije htjela za muslimana pa je radije izabrala smrt, tamo koncem 17. stoljeća. U spomen na njezino mučeni&scaron;tvo na obližnjem brdu Kedžara (dio Vran planine) svake godine prve nedjelje nakon sv. Petra održavaju se mise, svetkovine i slavlja, gdje dolaze rijeke hodočasnika iz Hercegovine, Bosne i Dalmacije. Njoj u čast podignut je 1998. i spomenik, djelo&nbsp;<strong>Kuzme</strong> <strong>Kovačića</strong>, dok Mijat Tomić jo&scaron; uvijek čeka svoj spomenik ili barem repliku spomenika već postavljenog u Bri&scaron;niku.<br /> Ali je zato o njemu knjigu &ldquo;Junačina Mijat Tomić&rdquo; napisao&nbsp;<strong>Dubravko Horvatić</strong>, snimljen je i igrani film u režiji&nbsp;<strong>Mare</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Branka Perića</strong>, koji je već obi&scaron;ao kina u Herceg-Bosni, Hrvatskoj, Kanadi i drugdje.&nbsp;Kad bi ga jo&scaron; prikazao i HTV&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;U ovaj čarobni kraj koji osvježava, liječi i osnažuje ne možete doći ni iz njega otići a da se ne sjetite one Tinove o odlasku i povratku, i da tiho, sebi samom ne odrecitirate: U slutnji, u čežnji daljine, daljine/ U srcu, u dahu planine, planine.</p> <p>&nbsp; </p> <p><a href="https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/clanak/id/627065/kolumnist-39slobodne39-popeo-se-na-vrh-hercegovine-i-ostao-bez-daha-kraj-koji-privlaci-sve-vise-turista-iz-cijelog-svijeta-vrvi-vikendicama-i-apartmanima-ima-i-raskosnih-vila-za-cudesni-park-prirode-vjeruje-se-da-krije-tajne-staroga-svijeta"><strong>Josip Jović/Slobodna Dalmacija</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-16-18-09-16-018-marija-vukoja-hajducka2.jpegImotski: Humanitarna biciklijada ''Ruka za Lea''http://grude.com/clanak/?i=152320152320Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-04-scalamobil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad se humanitarne ruke slože, sve se može..Upravo pod ovim sloganom realizirana je jedna hvale vrijedna humaninarna akcija u Imotskoj krajini.<p><br />Stopostotni invalid Ante Raos čovjek poznat po nizu organizacija akcija humanog karaktera pokrenuo je i realizirao jo&scaron; jednu, ovoga puta uz svesrdnu pomoć Udruge građana Medovdolac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija &bdquo;Ruka za Lea&ldquo; ujedinila je mnoge dobre ljude. Naime, u Medovudolcu održana je i ove godine biciklijada pod nazivom &bdquo;Biciklom stazama prosijaka i sinova&ldquo; koja je ovoga puta bila humantarnog karaktera gdje su biciklisti kao kotizaciju uplaćivali za pomoć u nabavi Scalamobila za Lea iz Imotskog, pi&scaron;e <a title="Radio Imotski" href="https://radioimotski.hr/2019/11/04/ruka-za-lea/" target="_blank">Radio Imotski</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako udruga ''Plavo srce'' iz Varaždina za ovu priliku donirala je ukrasne i mirisne sapune kako bi poticali posjetitelje biciklijade na donaciju. Akciju je podržala i udruga ''Toms'' iz Trogira. I općina Lovreć je financijskom podr&scaron;kom podržala akciju i tako se za vrijeme biciklijade prikupilo 15.000,00 kuna. Ostatak novca u iznosu od 17.750,00 potrebnim za nabavu Scalamobila prikupljen je uplatom ljudi koji su pružili ruku za Lea. Sa time je akcija uspje&scaron;no zavr&scaron;ena.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-11-04-19-11-04-scalamobil1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>- I ova humanitarna akcija pokazala je kako su Hrvati zasigurno najhumaniji građani, ali nažalost nemamo human sustav. Zato ovim putem od srca zahvaljujemo mami Gorani i njenom Leu koji su omogućili mnogima da pokažu svoju humanost i dobrotu, da potaknu zajednicu na stvaranje sustava koji će u ovakvim situacijama uvijek imati rje&scaron;enje i način za olak&scaron;anje samoj osobi s invaliditetom i njenoj obitelji. Napominjemo dobrota je izbor a ne obaveza i u ime obitelji od srca zahvaljujemo svima onima koji su svoju dobrotu ugradili u ovaj Scalamobil koji će u velikoj mjeri olak&scaron;ati mami Gorani kada bude iznosila i unosila Lea za određene potrebe po gradu ili dalje - riječi su humaniste Ante Raosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I mama Gorana iz Imotskog puna je riječi zahvale dobrim ljudima iz Medova Doca i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hvala im, hvala Anti Raosu i njegovim suseljanima, Varaždincima i svima ostalima koji su se uključili u akciju, koja je pokazala koliko na&scaron;i ljudi imaju dobro srce. Sada će moj Leo nesmetano moći ići uz stepanice, olak&scaron;avajući kako sebi, tako i meni na&scaron;u svakodnevicu - izjavila nam je mama Gorana iz Imotskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Ilustracija</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-04-scalamobil.jpgDr. Marko Kordić spasio život čovjeku NA VLASTITOJ SVADBIhttp://grude.com/clanak/?i=152318152318Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-04-019-lijecnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. Marko Kordić, mladi kirurg Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, sa svojim je kolegama liječnicima na vlastitoj svadbi postao junak.<p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaje Večernji list, na svadbenome veselju liječnika Marka i njegove izabranice Maje, priređenom u petak u Mostaru, jednome je od gostiju iznenada pozlilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pomoć su mu odmah priskočili mladoženja dr. Marko Kordić i njegovi prijatelji liječnici koji su također bili na svadebnom veselju. Ustanovili su kako je gost doživio srčani udar te su pristupili žurnoj reanimaciji. Nasreću, sve je dobro zavr&scaron;ilo, a doznaje se kako se pacijent jučer osjećao dobro, a oporavak je tekao prema planu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je dr. Kordić kontaktiran, skromno je kazao kako je ipak samo radio svoj posao, odnosno ono &scaron;to se od njega očekuje u svakom trenutku. Naglasio je i kako nije bio sam kad je trebalo spasiti život jednoga od uzvanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Bili su tu jo&scaron; i moje kolege koji su uradili fantastičan posao, a moram svakako spomenuti i brzu intervenciju Hitne pomoći bez koje ne bismo napravili ovo &scaron;to jesmo, kazao je skromno Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Čovjek je imao infarkt na svadbi, ali sreća u nesreći je &scaron;to je to bila doktorska svadba. Odmah su ga liječnici reanimirali i Hitna pomoć ga je prevezla u bolnicu gdje je smje&scaron;ten na odjel intezivne njege, kazao je jedan liječnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj nesvakida&scaron;nji događaj prepričava se među Mostarcima, ali i u cijeloj Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno nagla&scaron;avaju kako im je drago &scaron;to se svadbeno slavlje nije pretvorilo u tragediju, ponajprije zahvaljujući prisebnosti mladoženje Kordića i njegovih kolega liječnika, kao i ekipe Hitne pomoći koja je u najkraćem mogućem roku do&scaron;la na lice mjesta i prevezla gosta koji je doživio srčani udar u Sveučili&scaron;nu kliničku bolnicu Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-04-019-lijecnik.jpgSKB Mostar dobio najsuvremeniju opremu za dijagnostiku epilepsijehttp://grude.com/clanak/?i=152315152315Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 14:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-04-019-skb-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klinika za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar dobila je dva suvremena EEG uređaja s pripadajućom opremom za uspostavu video EEG monitoringa uz pomoć kojeg će ta zdravstvena ustanova značajno unaprijedit dijagnostiku i tretman pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom.<p>&nbsp;</p> <p>Neurolog s Klinike za neurologiju SKB Mostar dr. Nata&scaron;a Pejanović-&Scaron;kobić kazala je kako se radi o opremi koja se koristi u najvećim svjetskim centrima za epilepsiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz pomoć nove opreme SKB Mostar umrežen je s medicinskim centrima u regiji tako da pacijenti iz Federacije BiH vi&scaron;e neće morati ići u susjedne zemlje nego će sve usluge moći dobiti u mostarskoj bolnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Postajemo dijelom onoga &scaron;to cijeli svijet trenutno sada podiže &ndash; telemedicinski centar. Uvezujemo se s centrima u Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH. Na&scaron;i pacijenti sada fizički ne moraju ići po savjet, mi&scaron;ljenje, preporuku, najvećih stručnjaka iz ovog polja, nego će to dobiti na dnevnoj bazi zahvaljujući na&scaron;oj komunikaciji i 24-satnoj povezanosti &ndash; kazala je dr. Pejanović-&Scaron;kobić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić podsjetio je da je EEG uređaja za mostarsku bolnicu nabavljen u okviru projekta NeurNet &ldquo;Mreža za zbrinjavanje bolesnika sa farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti&rdquo;. Radi se o prekograničnom projektu sufinanciranom od Europske komisije u okviru Interreg IPA CBC Croatia &ndash; Bosnia and Herzegovina &ndash; Montenegro, a ukupna vrijednost projekta je 250.000 marka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ovim zaokružujemo projekt NeurNet te otvaramo novo poglavlje pružanja zdravstvenih usluga na većem nivou. Pacijent iz cijele Federacije ne moraju vi&scaron;e ići u inozemstvo i moći će se ovdje liječiti. SKB Mostar bit će povezan s referentnim centrom KB Dubrava u Zagrebu, kao i bolnica u Novoj Biloj i Univerzitetsko-klinički centar Tuzla koji su sudionici ovog projekta &ndash; dodao je ministar Bevanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj SKB Mostar Ante Kvesić istaknuo je kako je ovo jo&scaron; jedan veliki korak u razvoju mostarske zdravstvene ustanove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Cilj Bolnici je da se ovdje odrađuje sve ono &scaron;to treba za na&scaron;e pacijenti. Mi smo ovim činom dijagnostički zaokružili neurologiju i neuropedijatriju &ndash; poručio je Kvesić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od uređaja dobio je i Klinički odsjek za neuropedijatriju &scaron;to će, po riječima neuropedijatrice dr. Ane Boban Raguž, biti od velike pomoći za njezine male pacijente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Farmakorezistentna epilepsija, epilepsija koja ima slabiji odgovor na terapiju, javlja se u ranoj dobi. Može se javiti u bilo kojoj dobi kod djece i već u ranoj fazi bolesti, pa će ovo za nas biti veliki napredak. Slijedi nam umrežavanje s drugim centrima koji se bave problematikom epilepsije u dječjoj dobi &ndash; kazala je dr. Raguž.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://ero.tel/zdravlje/pacijenti-vise-ne-moraju-ici-u-inozemstvo-skb-mostar-dobio-najsuvremeniju-opremu-za-dijagnostiku-epilepsije/?fbclid=IwAR02pnPLW7fQepmAad-HthhqmmJvhgaEnxsnJ1UcS9MiyLKM9loicbWWlVY" target="_blank"><em><strong>Ero.tel</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-04-019-skb-mostar.jpgPonovno upaljen meteoalarm u Hercegovini! Očekuje nas još obilne kiše i nevremenahttp://grude.com/clanak/?i=152309152309Grude.com - klik u svijetMon, 04 Nov 2019 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-09-panorama_grude_pod_vodom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narančasto upozorenje za naredna dva dana, jer se očekuju obilne oborine u Hercegovini i na jugozapadu BiH, te jaki udari južnog vjetra u cijeloj BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Upozorenje se izdaje za vremensko razdoblje od 9:00 sati do srijede, 6. studenoga, u 6:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda napominju da je prognozirana količina oborina u Hercegovini i jugozapadnim područjima BiH od 30 do 60 litara po kvadratnom metru, a u Hercegovini lokalno i do 80 litara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udari juga kretat će se od 50 do 65 kilometara na sat, a sutra navečer udari juga lokalno mogu biti i do 80 kilometara na sat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-09-panorama_grude_pod_vodom.jpgŽeljko Marić: Ima 700 ovaca, kaže da je taj posao kao da si otišao u vojskuhttp://grude.com/clanak/?i=152295152295Grude.com - klik u svijetSun, 03 Nov 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-03-019-ovce-zeljko-maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog lošeg stanja na tržištu, sve je manje ljudi koji se bave uzgojem vlašićke pramenke, soja autohtone vrste ovaca, kaže Željko Marić iz Imljana kod Kneževa, koji je i predsjednik Udruge ovčara u ovoj općini.<p>&nbsp;</p> <p>"Mora&scaron; biti kod ovoga uvijek, kod ovoga si odgovoran, kao da si oti&scaron;ao u vojsku, pa da služi&scaron; vojni rok i kod ovce mora&scaron; biti uvijek. Sad ide janjivo, hranu smo osigurali kad se počne janjiti. Najgori je problem &scaron;to nema čobana, ne može&scaron; nikoga ni naći", priča on za Anadoliju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nomadski život je, prema Željkovim riječima, nikakav jer valja trpiti ki&scaron;u, vjetar i snijeg, postavljati &scaron;ator, ložiti vatru, spremati hranu i uz to voditi računa o svim životinjama. Najveća pomoć čobanima su psi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marić kaže da ima preko 700 ovaca, 9 magaraca, 6 pasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje za&scaron;to njegove ovce nisu bijele, objasnio je da su ofarbane i da će crno-siva boja izblijediti u narednih sedam mjeseci, do &scaron;i&scaron;anja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong>To smo mi farbali, to sve većinom sad ljudi farbaju, malo kao dođu ljep&scaron;e, ukrasnije, kao kada se žena ofarba ili ne ofarba, jedna crna pa bude plava",</strong> kroz smijeh obja&scaron;njava Željko Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/AA</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-03-019-ovce-zeljko-maric.jpgNovi potres jutros pogodio Travnikhttp://grude.com/clanak/?i=152292152292Grude.com - klik u svijetSun, 03 Nov 2019 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-17-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podsjećamo, središnje područje BiH jučer je pogodio potres jačine 5,1 stupnjeva po Richteru.<p>&nbsp;</p> <p>Na području Travnika jutros je ponovo lokalno stanovni&scaron;tvo uznemirio potres, prenosi <strong>Pogled.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je jaivo Euromediteranski seizmolo&scaron;ki centar epicentar jutro&scaron;njeg potresa bio je u srednjoj Bosni na Vla&scaron;iću, a iznosio je 3,3 stupnja po Richteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potresi ove jačine uglavnom ne izazivaju materijalnu &scaron;tetu, ali s obzirom da dolazi nakon jučera&scaron;njeg jačeg potresa, građani su na oprezu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, sredi&scaron;nje područje BiH jučer je pogodio potres jačine 5,1 stupnjeva po Richteru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-17-potres.jpgVlasnik bika: Iscrpljen sam i očajan, kako je moj jadni Jerry sadahttp://grude.com/clanak/?i=152291152291Grude.com - klik u svijetSat, 02 Nov 2019 17:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-29-bik-jerry.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je već deset dana otkako je bik Jerry pobjegao iz klaonice u Kaštel Starom. U potragu je bila uključena policija, lovačka udruga iz Kaštela i djelatnici veterinarske stanice. Jerryjev vlasnik Ivan Božić i njegovi prijatelji, pretraživali su područje i dronom. Ništa. Jerryju ni traga.<p>&nbsp;</p> <p>- Evo i jučer smo bili na terenu. Pregledali smo ba&scaron; svaki centimetar, pitali ljude. Nitko ni&scaron;ta ne zna. Barem tako kažu. Ni nadležne institucije nemaju nikakvu informaciju. Vi&scaron;e nemam ideju gdje bi mogao biti. Zabrinut sam i lagano očajan. Sve nas je iscrpila ova potraga. Mogu misliti kako je jadnome Jerryju - rekao je Božić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; na početku potrage obećao je da će Jerryju po&scaron;tedjeti život kad ga nađe jer nikada nije imao tako srčanog i upornog bika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-29-bik-jerry.jpegOd potresa popucali zidovi u Travniku, padali dimnjaci s krovovahttp://grude.com/clanak/?i=152290152290Grude.com - klik u svijetSat, 02 Nov 2019 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-02-019-travnik-potres.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelji Dnevnog avaza javljaju kako je u u Travniku bilo najdramatičnije. Tamo su padali dimnjaci s krovova, a u mnogim kućama popucali su zidovi. Mještani su u strahu od novih podrhtavanja, a brojni su ljudi ostali na ulicama.<p>&nbsp;</p> <p>U 15:13 sati u subotu tlo se snažno zatreslo u sredi&scaron;njoj BiH. Epicentar je bio na dubini od 5 kilometara i radi se o najjačem potresu u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-02-019-travnik-potres.jpegBiH uzdrmao potres jačine 5,1 po Richteruhttp://grude.com/clanak/?i=152289152289Grude.com - klik u svijetSat, 02 Nov 2019 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-zemljotres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je Bosnu i Hercegovinu uzdržao potres jačine 5,1 stupnjeva po Richteru.<p>&nbsp;</p> <p>Epicentar potresa bio je kod Travnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-zemljotres.jpgRaspored radarskih kontrola u ZHŽ-u kroz cijeli mjesechttp://grude.com/clanak/?i=152288152288Grude.com - klik u svijetSat, 02 Nov 2019 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-24-017_radar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1.11. do 1.12. 2019 godine svih 24 sata promet će se nadzirati pomoću četiri stacionarna radara koji se nalaze na sljedećim lokalitetima: na magistralnoj cesti M. 6 u mjestu Vitina, Grad Ljubuški i u mjestu Sovići, općina Grude; na magistralnoj cesti M 6.1 u mjestu Broćanac, općina Posušje i u mjestu Dobrič, općina Široki Brijeg.<div class="field field-name-body field-type-text-with-summary field-label-hidden"> <div class="field-items"> <div class="field-item even"> <p>&nbsp;</p> <h4>3. studenog</h4> <p>Dana 3. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 23:30 - 01 h na M-6, u mjestu Sovići, zaseok Vla&scaron;ići.</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 21 - 22:30 h na M-17.4, u mjestu Mostarska Vrata, pored centra Vrt.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 21 - 22:30 h na M-6.1, u mjestu Vinjani, na lokalitetu Dočić,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 22:30 - 00:30 na M-6.1, na obilaznici.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>5. studenog</h4> <p>Dana 5. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 12 - 13:45 h na M-6, u mjestu Pocrte,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 15 - 17 h na M-17.4, u mjestu Cerno, pored trgovine Pravac.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 9 - 10:30 h na M-6.1, u mjestu Čitluk,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 23:10 - 00:50 h na M-6.1, u mjestu Kočerin.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>8. studenog</h4> <p>Dana 8. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 8:30 - 10 h na M-6, u mjestu Gorica,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 16:30 - 18 h na M-6, u mjestu Klobuk, pored Osnovne &scaron;kole.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 10 - 11:30 h na M-6.1 u mjestu Čitluk,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 8 - 10:30 h na M-6.1, u mjestu Trn.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>9. studenog</h4> <p>Dana 9. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 21:10 - 23:30 h na M-6, u mjestu Gorica,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 18:30 - 22 h na M-6, u mjestu Studenci.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 16 - 17:30 h na M-6.1, u Vukovarskoj ulici.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 17 - 18:30 h na R-425, u mjestu Mokro.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>11. studenog</h4> <p>Dana 11. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 9:30 - 11:10 h na M-6, u mjestu Sovići, zaseok Vla&scaron;ići.</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 15:30 - 17 h na M-6, u mjestu Klobuk, pored Osnovne &scaron;kole.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 8 - 10 h na M-6.1, u mjestu Rastovača.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 7:10 - 09 h na M-6.1, u mjestu Trn.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>13. studenog</h4> <p>Dana 13. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 18:30 - 20 h na R-421, u mjestu Tihaljina,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 11:10 - 12:30 h na M-6 - u Vitinskoj ulici,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 16 - 18 h na R-420, u mjestu Batin.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 15:30 - 17 h na M-6.1, u mjestu Kne&scaron;polje.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>16. studenog</h4> <p>Dana 16. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 21 - 22:10 h na M-6, u mjestu Pocrte,.</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 20:30 - 22:30 h na M-6 - u Vitinskoj ulici,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 23 - 1 h na R-420, u mjestu Batin.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 22:30 - 00:10 na M-6.1, u mjestu Trn.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>18. studenog</h4> <p>Dana 18. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 10 - 11:30 h na M-6, u mjestu Ružići, na lokalitetu Marića Strana,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 18:50 - 20:30 h na M-17.4, u mjestu Cerno, pored trgovine Pravac.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 19:30 - 21:30 h na M-6.1, u mjestu Broćanac.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 8 - 9:30 h na M-6.1, u mjestu Kne&scaron;polje.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>20. studenog</h4> <p>Dana 20. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 10:50 - 12:30 h na R-420, u mjestu Vi&scaron;njica.</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 13 - 14:30 h na M-6, u mjestu Studenci.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 19:30 - 21 h na M-6.1, u mjestu Rastovača,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 9 - 10:30 h na R-425, u mjestu Mokro.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>21. studenog</h4> <p>Dana 21. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 10:30 - 12:10 h na R-420, u mjestu Vi&scaron;njica.</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 12 - 13:30 h na M-6, u mjestu Studenci.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 19:30 - 21 h na M-6.1, u mjestu Rastovača,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 9:30 - 11 h na R-425, u mjestu Mokro.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>22. studenog</h4> <p>Dana 22. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 21 - 23 h na M-6, u mjestu Pocrte.</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 20:30 - 23:30 h na M-6 - u Vitinskoj ulici,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 23:30 - 01:30 h na R-420, u mjestu Batin.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 23:50 - 01 na M-6.1, u mjestu Trn.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>25. studenog</h4> <p>Dana 25. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 9:30 - 11 h na M-6, u mjestu Ružići, na lokalitetu Marića Strana,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 17 - 18:30 h na M-17.4, u mjestu Cerno, pored trgovine Pravac.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 10:30 - 12 h na M-6.1, u mjestu Broćanac.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 8:50 - 10:30 h na M-6.1, u mjestu Kne&scaron;polje.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>26. studenog</h4> <p>Dana 26. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 20 - 21 h na M-6, u mjestu Gorica,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 19:10 - 20:30 h na M-6, u mjestu Studenci.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 15:30 - 16:50 h na M-6.1, u Vukovarskoj ulici.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 11:10 - 13 h na R-425, u mjestu Mokro.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>29. studenog</h4> <p>Dana 29. studenog na području Zapadnohercegovačke županije sljedeći je raspored radarskih kontrola:</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Grude:<br /> 20:30 - 22 h na M6, u mjestu Ružići, na lokalitetu Marića Strana,</p> <p>Raspored radarskih kontrola <strong>PU Ljubu&scaron;ki</strong>:<br /> 19 - 21:30 h na M-6, u mjestu Studenci.</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU Posu&scaron;je:<br /> 22 - 23:30 h na M6.1, u mjestu Čitluk,</p> <p>Raspored radarskih kontrola PU &Scaron;iroki Brijeg:<br /> 23:50 - 01:30 h na M-6.1, u mjestu Dobrič.</p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-24-017_radar.jpgMeteorolozi: U Hercegovini obilna kiša i pljuskovihttp://grude.com/clanak/?i=152270152270Grude.com - klik u svijetFri, 01 Nov 2019 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-23-oluja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH nas očekuju dani i dani kišovitog vremena, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu, 2.11.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno. Povremeni jači pljuskovi u Hercegovini i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno može pasti malo ki&scaron;e. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 8&deg;C, na jugu zemlje do 13&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka između 12 i 18&deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 3.11.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. Obilnija ki&scaron;a u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne gdje se prognozira između 30 i 60 litara padavina po metru kvadratnom, u Hercegovini lokalno i do 80 litara. U ovim područjima je moguća i grmljavina. U većem dijelu Bosne slabije padavine. Vjetar umjerene jačine južnog smjera, sa jakim udarima brzine 45 do 65 km/h. U večernjim satima lokalno udari juga mogu biti i do 80 km/h. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 22&deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak, 4.11.2019., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno. U Bosni slabija ki&scaron;a, jači pljuskovi u Hercegovini. Padavine većinom prije podne. Vjetar umjerene jačine južnog smjera, sa jačim udarima brzine 40 do 50 km/h. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 20&deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 5.11.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa ki&scaron;om. Obilnija ki&scaron;a je moguća u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne. Vjetar umjeren i jak južnog smjera, sa udarima od 45 do 65 km/h. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 12&deg;C, na jugu zemlje do 14&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 22&deg;C.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-23-oluja.jpgNa novom dijelu ceste Stolac-Neum već prvi problemihttp://grude.com/clanak/?i=152262152262Grude.com - klik u svijetThu, 31 Oct 2019 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-31-cesta-zatvorena-stolac2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dionica ceste M17.3 Stolac-Neum od Starog Neuma do Oštrovca zatvorena je za prometovanje od jučer. <p>&nbsp;</p> <p>Kako su za Stolac.co. rekli neki mje&scaron;tani do&scaron;lo je do puknuća u tunelu O&scaron;trovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za koliko će vremena biti sanirana ta dionica nije poznato no na cesti Stolac-Neum su se već pojavili prvi problemi iako nije ni zavr&scaron;ena u potpunosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-31-19-10-31-cesta-zatvorena-stolac.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-31-cesta-zatvorena-stolac2.jpgDijalizni pacijenti na prosvjedu: Ili ministar ili mihttp://grude.com/clanak/?i=152251152251Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-30-prosvjed-dijalizirani.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pacijenti su zatražili od federalne Vlade da u roku od 24 sata održi tematsku sjednicu o dijalizi i transplantaciji. <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH na prosvjedu ispred Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu zatražili su bolje uvjete za liječenje i veći broj transplantacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pacijenti su zatražili od federalne Vlade da u roku od 24 sata održi tematsku sjednicu o dijalizi i transplantaciji. Od Vlade FBiH se traži i da izvr&scaron;i pritisak da se u roku od 60 dana obnove aparati za dijalizu i pronađu odgovorni za takvo stanje ili da u suprotnom bude smijenjen ministar zdravlja Vjekoslav Mandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata poručili su da su spremni danonoćno prosvjedovati do ispunjenja zahtjeva, te da dio njih neće ići na dijalizu, bez obzira na moguće katastrofalne posljedice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao krivca za vi&scaron;e od 70 posto neupotrebljivih dijaliznih aparata, te svega sedam transplantacija, pacijenti su označili Ministarstvo zdravlja i menadžere bolnica, kao i koordinatore koji treba da razgovaraju s obitelji umrle osobe radi pristanka za davanje organa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prosvjed su do&scaron;li pacijenti iz Tuzle, Zenice, Bihaća, Ključa, Viteza, Bugojna, Travnika, Lukavca, Žepča, Kaknja i drugih mjesta Federacije, prenosi portal "Dnevnog avaza".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-30-prosvjed-dijalizirani.jpgŠOKANTNE VIJESTI! Partizanski zločin izašao na vidjelo! 1500 kostura leži u jami! Bacali su ih i žive, svjedočanstva lede krv u žilama! http://grude.com/clanak/?i=152248152248Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-31-masovna_grobnica_nestali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otkopavanje jame započelo je krajem kolovoza.<p>&nbsp;</p> <p>Slovensko državno povjerenstvo za pitanja prikrivenih grobi&scaron;ta iz II. svjetskog rata i poraća predstavilo je u utorak dosada&scaron;nje rezultate istraživanja jame &ldquo;pod Macesnovo gorico&rdquo; na području Kočevskog roga, gdje su u lipnju 1945. komunistički partizani izvodili izvansudske egzekucije, većinom pripadnika poraženih vojski, pi&scaron;e <a title="Dnevno hr" href="https://www.dnevno.hr/vijesti/regija/sokantne-vijesti-partizanski-zlocin-izasao-na-vidjelo-1500-kostura-lezi-u-jami-bacali-su-ih-i-zive-svjedocanstva-lede-krv-u-zilama-1385956/" target="_blank">Dnevno.hr</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkopavanje jame započelo je krajem kolovoza. Radove je izvodilo komunalno poduzeće iz Kočevja. Radnici su oko jame najprije posjekli drveće radi lak&scaron;eg pristupa, a onda s područja oko prikrivenog gubili&scaron;ta koje je jo&scaron; 1945., ali i nakon toga, bilo vi&scaron;ekratno minirano kako bi se prikrili tragovi, uklonilo oko tisuću kubika kamenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U radu na lokaciji i istraživanju jame sudjelovali su speleolozi, arheolozi, a ogled mjesta obavila je i policija, odnosno kriminalist Pavel Jamnik, specijaliziran za masovna grobi&scaron;ta iz rata i poraća, kojih je do sada u Sloveniji identificirano, ali ne i istraženo preko 600.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo za prikrivena grobi&scaron;ta i njegov predsjednik Jože Dežman vjeruju da se u jami u kojoj su na 20 metara dubine na&scaron;li prvi sloj ostataka trupala nalaze uglavnom pobijeni pripadnici slovenskih &ldquo;domobrana&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su nakon kraja ratnih operacija u strahu od komunizma i partizana s kojima su ratovali prebjegli u južnu Austriju. Iz logora Viktring kod Klagenfurta u Jugoslaviju su ih vratili Britanci čijim su se postrojbama predali, a većina ih je nakon povratka pobijena, pu&scaron;teni su samo oni koji su bili maloljetni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U jami oko 1500 ljudi</strong></p> <p>Vjeruje se da je u jami oko 1500 pobijenih ratnih zarobljenika, slovenskih domobrana koji su početkom lipnja iz logora u okolici Kranja i Ljubljane vlakom prebačeni u Kočevje, a onda vezani žicom dva po dva i ukrcani u kamione, te prebačeni na mjesto na kojemu su usmrćeni i bačeni u jamu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko same jame istraživači su na&scaron;li 60-ak kilograma predmeta koji su pripadali usmrćenima, križiće i slike svetaca, dijelove vojne opreme, poput remenja, ali i dio upaljača za aktivaciju eksploziva, &scaron;to sve svjedoči o zločinu koji se tamo u poratno vrijeme dogodio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Po dosada&scaron;njim istraživanjima ovo je najveće gubili&scaron;te ratnih zarobljenika Slovenske narodne vojske u Kočevskom Rogu&rdquo;, kazao je na konferenciji za novinare u prostorijama katoličkog tjednika &ldquo;Družina&rdquo; u Ljubljani Dežman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;S obzirom na količinu predmeta i popise u ovoj je jami umrlo oko 1500 Slovenaca. Ljude su svukli, oduzeli su im predmete od vrijednosti, ustrijelili i bacili u jamu&rdquo;, kazao je Dežman, jedan od najistaknutijih slovenskih povjesničara koji se bave ovom temom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izvansudskim likvidacijama poslije rata u Sloveniji bilo je po njegovim riječima angažirano oko 15 tisuća pripadnika sigurnosne jedinice KNOJ-a, a među najodgovornijima za te zločine su uz Josipa Broza Tita i slovenski partijski i vojni čelnici Edvard Kardelj, Boris Kidrič, te poratni &scaron;ef slovenske UDBA-e Ivan Maček &ldquo;Matija&rdquo;, Kardeljev &scaron;ogor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mnogo ljudi u jamu je palo živo umiralo vi&scaron;e dana</strong></p> <p>Speleolog Andrej Mihevc koji je vodio istraživanje u samoj jami kazao je da je jama Pod macesnovo gorico vjerojatno najveće poratno strati&scaron;te Slovenaca, ali da to jo&scaron; nije sasvim sigurno jer neka druga gubili&scaron;ta nisu istražena. &ldquo;Imamo svjedočenja ljudi koji su preživjeli strijeljanje i bili u jamu bačeni živi&rdquo;, kazao je Mihevc, dodav&scaron;i da su oni posvjedočili da je ubijanje trajalo danima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ljudima su skinuli odjeću i sve im oduzeli, a onda su ih ostavili u donjem rublju. Nekima su razbijali proteze da bi do&scaron;li do zlatnih zuba. Grozota takvog načina likvidiranja u jamama je u tome da je mnogo ljudi u jamu palo živih i da su umirali vi&scaron;e dana&rdquo;, kazao je MIhevc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriminalist Pavel Jamnik koji je s pripadnicima posebne policijske postrojbe izvr&scaron;io pregled mjesta događaja kazao je da su arheolo&scaron;ka i druga ispitivanja u jami pod Mecesnovo gorico zaustavljena čim su na dubini 20 metara otkriveni prvi ostaci ljudskih trupala. &ldquo;Forenzičkim radovima nastojimo doći do tragova koji bi mogli biti dokaz tko bi mogli biti počinitelji i da li su jo&scaron; živi&rdquo;, kazao je Jamnik, dodav&scaron;i da policija pri tome postupa kao i kod svih sličnih kaznenih djela i zločina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve dok postoji teoretska mogućnost da je netko od počinitelja živ, policija će napraviti sve da ih otkrije&rdquo;, dodao je, ali priznao da je vjerojatnost da je netko od izvr&scaron;itelja zločina ili nalogodavaca jo&scaron; živ malena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada u Sloveniji za poratne zločine nakon Drugog svjetskog rata nitko nije osuđen, ali policija i u ovom slučaju poziva sve koji možda o zločinu u jami ne&scaron;to znaju da kontaktira policiju i državno povjerenstvo za prikrivena grobi&scaron;ta, kako bi se o tom događaju &scaron;to vi&scaron;e otkrilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najvi&scaron;e hrvatskih žrtava u jamama Konfin i Kren</strong></p> <p>Poratne likvidacije u Sloveniji su desetljećima bila tema o kojoj se nije govorilo, a vlasti su policijom i vojskom priječile dostup mjestima smaknuća rodbini ubijenih, &scaron;to se promijenilo tek na kraju 90-ih godina pro&scaron;log stoljeća, kad se o tome počelo otvorenije govoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema svjedočenjima slovenskih domobrana koji su se lak&scaron;e ranjeni spasili iz jame pod Macesnovo gorico, a kasnije većinom emigrirali, budući da su o svom užasnom iskustvo morali &scaron;utjeti i najbližima, najpoznatiji su memoari &ldquo;Bijeg iz jame&rdquo; koje je 1993. u privatnom izdanju objavio Franc Dejak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je krajem 40-ih godina iz Jugoslavije pobjegao u Ohio u SAD-u, gdje je i umro 2003., ali je 1993. prvi put posjetio staru domovinu i prisustvovao komemoraciji ubijenima u Kočevskom rogu. Njegova svjedočenja o poratnim likvidacijama i tome kako se spasio iz jame, zahvaljujući deblu hrasta koje je u nju palo nakon &scaron;to su je partizani minirali, iznio je po prvi put u ljubljanskom tjedniku Mladina 1989., u vrijeme kad se ta tema tek otvarala, izazvav&scaron;i &scaron;ok, ali i veliko zanimanje za to pitanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kočevskom rogu, &scaron;umovitom dijelu Slovenije povr&scaron;ine oko 500 četvornih kilometara, krilo se većim dijelom 1943. i 1944. u tzv &ldquo;Bazi 20&rdquo;, zajedno s manjom partizanskom jedinicom i ratnom bolnicom, slovensko partijsko i partizansko vodstvo na čelu s Edvardom Kardeljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje se da je to područje izabrano za izvansudske egzekucije poraženih vojski zbog dobrog poznavanja inače slabo naseljenog područja i brojnih kra&scaron;kih jama u koje su se mogle baciti i tako sakriti žrtve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kočevskom rogu je vi&scaron;e jama za koje se smatra da su u njima pobijeni pripadnici poraženih vojski, ali i civili koji su tada nastradali zbog pripadanja &ldquo;pogre&scaron;noj strani&rdquo;. Slovenski povjesničari koji se bave tom temom smatraju da je najvi&scaron;e hrvatskih žrtava iz tih dana u jamama Konfin i Kren, a poznatije jame u Kočevskom rogu za koje se drži da su poslužile kao poratna gubili&scaron;ta su jo&scaron; na lokacijama Dobli&scaron;ke livade, Rugarski klanci, Dvojno brezno, Cinmk pri Križu i U&scaron;iva jama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanja tih jama počela su prije 15-ak godina, a neka od gubili&scaron;ta do kojih su u međuvremenu uređene &scaron;umske staze označena su smjerokazima i križevima. Računa se da bi Jama pod macesnovo gorico mogla biti u potpunosti istražena i otkopana sljedeće godine, a žtrtve kasnije prebačene na posebnu parcelu na ljubljanskom groblju Žale, pri čemu bi se one žrtve čiji bi se identitet utvrdio mogle na zahtjev rodbine prebaciti u obiteljske grobnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;FOTO: Ilustracija<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-31-masovna_grobnica_nestali.jpgNajbolji pištolj na svijetu proizvodi se u HRVATSKOJhttp://grude.com/clanak/?i=152244152244Grude.com - klik u svijetWed, 30 Oct 2019 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-30-cathe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerojatno niste znali, ali u Hrvatskoj - točnije u Karlovcu proizvodi se najbolji pištolj na svijetu.<p>&nbsp;</p> <p>Zove se Hellcat, težak je samo pola kilograma, ima 11 metaka, i stoji 569 dolara. Stručnjaci su ga prozvali najboljim pi&scaron;toljem za prikriveno no&scaron;enje i samoobranu. Pi&scaron;tolj je već postao hit u Americi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako o ovom mikrokompaktu nazvanom Hellcat kažu ocjene i konstruktora i korisnika, otkako je nedavno premijerno predstavljen u Americi, gdje je odmah postao hit. Naciji ludoj za oružjem svidjela se njegova ergonomija, preciznost, prihvatljiva cijena od 569 dolara, kao i kapacitet spremnika od čak 11 metaka, jedinstven za pi&scaron;tolj tako malih dimenzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Amerikanci kažu da neko oružje ima du&scaron;u ili nema. Znači, Hellcat prije svega ima osobnost, privlačan vanjski izgled, vizualno je atraktivan, za razliku od drugih pi&scaron;tolja koji su dosta beskrvni", kazao je sudski vje&scaron;tak za balistiku <strong>Dubravko Gvozdanović</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ideje do konačnog proizvoda, sve faze Hellcata <strong>nastale su u Karlovcu</strong>, u prostorima tvrtke HS Produkt, gdje već vi&scaron;e od 20 godina proizvode neke od najcijenjenih komada oružja na svjetskom trži&scaron;tu. Tako su i sada prepoznali novi trend malih pi&scaron;tolja s velikim kapacitetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Formiraju se zahtjevi koji bi trebali ići iznad, ili postaviti veće kriterije nego &scaron;to konkurencija ima. Tada na scenu stupa inženjerijsko-konstrukcijski dio, koji onda poku&scaron;ava realizirati ideje i želje uprave, prodaje ili na&scaron;eg partnera Springfield", kazao je direktor HS produkta <strong>Željko Pavlin</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>HS Produkt ima najveću proizvodnju pi&scaron;tolja u svijetu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Radeći mahom za američkog partnera, HS Produkt postala je s godinama jedna od tvornica s <strong>najvećom proizvodnjom pi&scaron;tolja u svijetu</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka HS Produkt trenutačno zapo&scaron;ljava 1600 ljudi&nbsp;i po tome je najveća proizvodna kompanija u Hrvatskoj. Ovdje se godi&scaron;nje proizvede 300 tisuća komada pi&scaron;tolja i stalno se uvode najnovije visoke tehnologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi roboti imaju točno određenu ulogu u procesu proizvodnje Hellcata, tako i oni na kojima radi Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je robotska ćelija za poliranje. Tri su robota, dva za o&scaron;tre ivice i treći za poliranje. Sve je <strong>automatizirano</strong>, brže od radnika pet puta", kazao je <strong>zaposlenik Ivan</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi veliki uspjeh tvrtke, pi&scaron;tolj HS2000 već je godinama službeno oružje hrvatske policije i vojske, kao i juri&scaron;na pu&scaron;ka VHS-2. Koriste makedonski, indonezijski i tajlandski vojnici, ukupno desetak stranih vojski.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U Karlovcu ne slijede trendove, nego ih sami nameću</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"HS Produkt vi&scaron;e nije tvrtka&nbsp;koja slijedi trendove, već je tvrtka koja nameće trendove i uspostavlja standarde vezane za samoobrambeno i vojno-policijsko oružje" kazao je vje&scaron;tak Pavlin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako u niti jednoj drugoj proizvodnoj grani sličnog primjera svjetski utjecajne hrvatske kompanije nema, pitali smo direktora za <strong>tajnu uspjeha</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radimo ozbiljne analize trži&scaron;ta, raspolažemo ozbiljnim modernim tehnologijama, i dajemo priliku, pogotovo mladim ljudima, da iskažu svoje kreativne potencijale. Naravno, vrlo je bitno <strong>voditi ih u pravom smjeru</strong> i tražiti doista ono &scaron;to trži&scaron;te traži", zaključio je direktor Pavlin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zvuči jednostavno, ali nije. A kad je već svijet bez oružja - barem za ovu generaciju - utopija, svakoga može inspirirati da na trži&scaron;tu koje se stalno mijenja i napreduje, i mala Hrvatska može imati svoju zvijezdu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>RTL</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-30-cathe.jpgGruđani i Posušani čekaju Jerryija: Bik ima snagu, izdržljivost i brzinuhttp://grude.com/clanak/?i=152235152235Grude.com - klik u svijetTue, 29 Oct 2019 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-29-bik-jerry.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potraga za Jerryjem traje još od petka i kao da se radi o nekom odmetniku s Divljeg zapada, u utorak će se u akciju uključiti i nove snage kako bi pronašli bika.<p>&nbsp;</p> <p>Jerryja tako od danas traže i iz zraka. Naime, u akciju se od jutra uključio dron koji je opremljen infracrvenim zrakama kako bi ga lak&scaron;e otkrili u brdima iznad Ka&scaron;tela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Spremamo se upravo, zasad nas je par, dron ide uskoro u zraka - rekao nam je&nbsp;Ivan Božić, vlasnik bika koji je u petak pobjegao iz klaonice.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kakad dron, upitali smo ga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S infracrvenim zrakama! - spremno nam je odgovorio</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bi li on trebao naći Jerryja?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mora ga pronaći! - zaključio je vlasnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve je službeno, sve je po papirima, jučer bi mi jo&scaron; digli dron, ali nismo stigli na vrijeme ispuniti papire za dozvolu. Sad sve imamo, u potragu krećemo s područja&nbsp;gdje je zadnji put viđen. Idemo u brdo, tamo ima jedan veliki maslinik, tamo bi mogao biti&nbsp;- kaže Božić kojem smo za kraj razgovora poželjeli sreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, potraga u ponedjeljak nije urodila plodom. Čak su ga poku&scaron;ali namamiti i 'jeftinim' trikovima, ali očito je Jerry bio mudriji. Doveli su nekoliko krava do mjesta gdje je viđen, svezali ih u nadi da će doći do njih, međutim bez uspjeha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to kad ga ulove?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz Like uzimamo meso za na&scaron;e potrebe i svi ti mali OPG-ovi su ponudili da zavr&scaron;i kod njih na čuvanju. Da se ne zakolje. Bit će na slobodi - rekao je Božić za 24sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko ljubitelja korida s područja općina Grude i Posu&scaron;je potvrdili su nam da su sve snage usmjerili na granicu te bi u slučaju da Jerry prijeđe u Hercegovinu vlasniku Ivanu Božiću samo poslali nekoliko desetaka tisuća KM. Ističu da je Jerry u ovom slučaju pokazao snagu, izdržljivost i brzinu, a ako i nije profesionalni bodač sve se da istrenirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br />&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-29-bik-jerry.jpegBrala masline pa je ugrizao poskokhttp://grude.com/clanak/?i=152234152234Grude.com - klik u svijetTue, 29 Oct 2019 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-11-016_poskok.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Berači koji su bili sa ženom odmah su pozvali Hitnu pomoć. Prevezena je sanitetskim vozilom na hvarski heliodrom, a zatim u splitsku bolnicu. U KBC-ovoj Klinici za infektologiju sve je bilo spremno jer je zaprimljena dojavu da dolazi pacijentica s ugrizom otrovnice, piše slobodnadalmacija.hr<p>&nbsp;</p> <p>Hvaranku je, naime, za vrijeme branja maslina ugrizao poskok koji se skrivao u kro&scaron;nji. Na mjestu ugriza stvorio se otok i krvni podljev koji se pro&scaron;irio na cijelu ruku i dio trupa, pa je odmah zadržana u bolnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pacijentica je primila antiviperinski serum i ostalu potrebnu terapiju. Pet dana nakon ugriza, zdravstveno stanje pacijentice je stabilno, otok je znatno smanjen, ali je jo&scaron; uvijek vidljiv krvni podljev. Možda će trebati i intervencija kolega kirurga, ali o tome ćemo odlučiti naknadno. Na mjestu ugriza vidi se mjehur ispunjen krvlju, no on se ponekad javlja nakon ugriza zmije otrovnice &ndash; rekao je <strong>prof. dr. Boris Luk&scaron;ić</strong>, predstojnik Klinike za infektologiju i najpoznatiji hrvatski stručnjak za ugrize zmija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On kaže da poskoci inače ne borave na stablima ali se u ovo doba godine ipak znaju penjati po granama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Budući da je ljeti puno vruće, nije svojstveno da tijekom ljeta ta vrsta zmije bude na stablu. No, iako je jo&scaron; uvijek vrlo toplo, temperature su ipak niže od ljetnih, pa se poskok penje na stablo, kako bi mu bilo toplije, a ponekad lovi i ptice &ndash; obja&scaron;njava Luk&scaron;ić te dodaje kako je ove godine zabilježeno je 'samo' pet ugriza poskoka, &scaron;to je najmanja brojka u posljednjih 30 godina.&nbsp;<br /> - U pravilu imamo desetak ugriza godi&scaron;nje - ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-11-016_poskok.jpegŠiroki Brijeg: Muškarac spašen, ali i operiran u bolnicihttp://grude.com/clanak/?i=152219152219Grude.com - klik u svijetMon, 28 Oct 2019 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-28-019-gss-ovci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici Gorske službe spašavanja Široki Brijeg spasili su u nedjelju oko ponoći na području Borka ozlijeđenog muškaraca.<p><br />Akcija je pokrenuta nakon &scaron;to je GSS dobio dojavu da su se u sumrak dvojica &scaron;etača s psima izgubila i skrenula sa staze te da je jedan od njih pao i ozlijedio nogu, doznaje se u ponedjeljak iz te službe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon spa&scaron;avanja unesrećeni je prebačen u bolnicu gdje je operiran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U akciji je sudjelovalo 12 spasioca kojima su pomagala i dva slučajna prolaznika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-28-019-gss-ovci.jpgStižu kiša, snijeg, zahlađenje... grijanje kuća i stanova...http://grude.com/clanak/?i=152215152215Grude.com - klik u svijetSun, 27 Oct 2019 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-26-018_kisa_ljeto_gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naoblačenje, vjetar i kiša stižu već sutra krajem dana, a ono pravo pogoršanje očekuje se u utorak u poslijepodnevnim satima. Jaka kiša očekuje se u cijeloj BiH, a u Hercegovini bi od sredine tjedna moglo biti i obilnija.<p>&nbsp;</p> <p>Bit će deset do dvadeset stupnjeva hladnije nego prethodnih dana.</p> <p>Izdana su i upozorenja, tako se u BiH u srijedu u planinama očekuje snijeg, a u Hrvatskoj bi jaka bura mogla zaustaviti pojedine ceste. I u Hercegovini se očekuje jaka bura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim će i službeno zavr&scaron;iti "miholjsko ljeto", a vrijeme će biti primjerenije kasnoj jeseni i sezoni grijanja domova.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-26-018_kisa_ljeto_gl.jpgSarajliju koji je proživio infarkt i rak napali migranti! Povikao sam 'zaklat ću vas'http://grude.com/clanak/?i=152209152209Grude.com - klik u svijetSun, 27 Oct 2019 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-27-019-brava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mirsad Šehić iz Sarajeva imao je jednu od najtežih večeriju u svom životu, iako je nekoliko puta bio na ivici života.<p>&nbsp;</p> <p>U njegov stan upala su tri migranta koji su razvalili ulazna vrata u prizemlju. - Dolje ispod mene, u prizemlju živi policajac, specijalac, on je spavao, jer je do&scaron;ao iz dežure. Ja sam bio budan. Oni su dolje provalili vrata i po&scaron;li meni gore uz stepenice. Nisu njemu, nego pravo meni, jo&scaron; vide svjetlo, vide televiziju, ljudi moji, to mi nije jasno. Ja u kući bolestan, infarkt imao, karcinom, sam u kući. Ja sam njih čuo kad se to dogodilo, mislio sam da ovaj susjed ima goste pa lupaju. Smanjio sam skroz televiziju da vidim &scaron;ta je. Kad su oni zabubali na moja ulazna vrata, probali razvaliti, onda sam ja izletio. Kroz staklo sam vidio siluetu, ali tamno je pa nisam vidio tko je. Ja sam zavikao i oni su pobjegli niz stepenice, vidim ostavili su dolje, jedna im piva ispala - ispričao je za Avaz Čehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesretni čovjek nije uspio zaspati cijelu noć, te je dežurao jer su mu uni&scaron;tili bravu. - K'o da na ulici spavam, presjedio sam cijelu noć. Bilo ih je sigurno dvoje - troje, čuo sam kako bježe niz stepenice. Oni su meni napola razvalili vrata i bravu, ja nisam mogao izaći, kasnije su mi &scaron;arafcigerom napravili ovdje bravu da mogu otvoriti vrata. Danas sam kupio novu bravu da se mogu zaključati - rekao nam je ovaj Sarajlija.</p> <p>Prema njegovim riječima, migranti su i ranije provaljivali u kuću u kojoj sada živi, a koja je u vlasni&scaron;tvu njegove sestre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma znate kako sam se prepao. Ja imam četiri stenta. Stojim pred vratima, a oni razvaljuju da uđu, a ja stojim sam ovamo. Možete misliti kako mi je bilo, ne znam tko je, jesu li lopovi, imaju li pi&scaron;tolj. Ja sam onda zagalamio i čuo sam da oni ne&scaron;to, nekim jezikom pitaj Boga kojim, jedan drugome ne&scaron;to reko&scaron;e i otrča&scaron;e niz stepenice. Ja sam im rekao: "Zaklat ću vas, samo uđite". &Scaron;ta ću, meni je 70 godina, umro sam od straha, sjedio do ujutro, otključana vrata i jedna i druga, kako da zaspim. Em sam se nasekirao, popio apaurin, ni&scaron;ta nije djelovao. Do pola pet gledao televiziju i onda me malo bacilo, jedno sat vremena, dok nije svanulo - priča nam Čehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo i kako svaki dan viđa migrante kod obližnje samoposluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svaki put kad ih vidim ja im dam marku. Žao mi ih, stvarno je, ali ovo je da se zna. Ja samo želim da se to zna, provjerite u policiji, dolazili su sinoć. Ali ni&scaron;ta oni, samo napravili zapisnik. &Scaron;to nisu uzeli onu pivu pa uzeli otiske. Ispala je piva, eno ja je stavio u ćo&scaron;ak nek stoji - kazao je Čehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Avaz</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-27-019-brava.jpgProcurile fotografije bika Jerryija: 'Poštedit će mu se život'http://grude.com/clanak/?i=152205152205Grude.com - klik u svijetSun, 27 Oct 2019 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-27-019-bikonja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za bikom koji je u petak pobjegao iz klaonice u Kaštel Starom još uvijek traje potraga, nakon što je sinoć lociran, no ne i uhvaćen.<p>&nbsp;</p> <p>Uporna životinja od 650 kilograma dobila je nadimak Jerry jer ba&scaron; poput crtanog junaka uspje&scaron;no izbjegava hvatanje i to već nekoliko dana. Od klaonice iz koje je pobjegao dobili smo i fotografiju Jerryja, nakon koje će mnogi navijati za njega jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za bikom tragaju i policija i lovci, a policija je pozvala građane da mu se ne približavaju već da zovu njih u slučaju da ga opaze. Neki su se već ponudili da udome bika koji je sinoć lociran na području Rudina no nisu ga uspjeli uhvatiti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potraga za Jerryjem i dalje traje,&nbsp;a Petar Skejo iz klaonice najavio je da će bika po&scaron;tedjeti ako ga uhvate jer zaslužuje živjeti zbog svoje spretnosti i upornosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-27-019-bikonja.jpgBik Jerry uhićen nakon 2 dana! ALI OPET JE POBJEGAOhttp://grude.com/clanak/?i=152203152203Grude.com - klik u svijetSun, 27 Oct 2019 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-bik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bik koji je u petak pobjegao iz klaonice u Kaštel Starom pronađen je, no noćas je opet pobjegao.<p>&nbsp;</p> <p>Iz policijske postaje Ka&scaron;tela za Index kratko kažu kako je bik pronađen, no i da je opet pobjegao. Za vi&scaron;e informacija uputili su nas na glasnogovornicu, no ona se zasad ne javlja...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već dva dana bik Jerry uspje&scaron;no bježi po Dalmaciji, a nije ga uspjela uhvatiti ni policija koja se angažirala u ovom slučaju. "Ako bude prijetila opasnost za stanovnike, promet ili bilo koju drugu situaciju koja bi mogla ugroziti na&scaron;e mje&scaron;tane, mi bi reagirali. U protivnom znači bez vlasnika neće ni&scaron;ta poduzimati", otkriva Ivica Mornar, predsjednik lovačke udruge 'Donja Ka&scaron;tela'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod klaonice, berba maslina. Nema straha od zalutalog susjeda. "Da je bar nai&scaron;a bia bi sad na ro&scaron;tilju, ali srića po njega da nije", kazao je za Novu TV Josip Keran i dodaje da nisu čuli puno toga o odbjeglom biku. "Mi smo u petak isto bili ovdje, tek kad smo do&scaron;li kući onda smo vidjeli na vijestima da je uteka", dodaje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-bik.jpgOpet pomičemo sat! Ne još dugo...http://grude.com/clanak/?i=152198152198Grude.com - klik u svijetSat, 26 Oct 2019 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-pomicanje-sata-pomicanje-vremena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pomicanjem sata kazaljke jedan sat unatrag, odnosno s 3 sata ujutro na 2 sata, večeras završava ljetno računanje vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Ljetno računanje vremena prestaje u nedjelju rano ujutro sukladno Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, ove godine je odlučeno i kada bi se u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, trebalo ukinuti pomicanje sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odbor Europskog parlamenta u ožujku je s 23 glasa za i 11 protiv donio rezoluciju kojom je odlučio da se u EU ukine pomicanje sata, i to 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji put će se u EU satovi pomicati 2021. godine</p> <p>&nbsp;</p> <p>One zemlje koje žele ostati na ljetnom računanju vremena sat bi posljednji put trebale pomicati 28. ožujka 2021., a one koje žele ostati na zimskom računanju vremena 31. listopada 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rezoluciji su EU parlamentarci pozvali članice EU-a da se međusobno koordiniraju prije odluke o tome hoće li ostati na zimskom ili ljetnom računanju vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odluku sada treba potvrditi EU parlament</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li Hrvatska posljednji put pomicati vrijeme u ožujku ili listopadu ovisi o tome hoće li se odlučiti za zimsko ili ljetno vrijeme</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome hoće li se Hrvatska odlučiti za zimsko ili ljetno računanje vremena ovisi i to hoće li se u Hrvatskoj posljednji put sat pomicati u ožujku ili u listopadu, no po svemu sudeći to će biti 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Europska komisija je provela javno savjetovanje i zaprimila 4,6 milijuna odgovora od kojih je 84 posto za to da se ukine režim prema kojem se sat pomiče dvaput godi&scaron;nje te 16 posto odgovora onih koji žele da se nastavi s postojećom praksom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska komisija predložila je da posljednje zajedničko pomicanje sata država Unije bude 31. ožujka ove godine, no Odbor je prethodno dana&scaron;njoj odluci usvojio amandman zastupnika Davora &Scaron;krleca, izvjestitelja u sjeni kluba Zelenih, u kojem se predlaže odgoda za 31. ožujka 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svaka država zasebno odlučuje na kojem će vremenu ostati</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>EU može ukinuti pomicanje vremena, no nije nadležan za nametanje standardnog vremena u EU. Svaka država zasebno odlučuje o tome na kojem će računanju vremena ostati, a iz Europske komisije su apelirali na to da se države usklade kako susjedne države ne bi imale različito računanje vremena, &scaron;to bi stvorilo mnoge probleme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-pomicanje-sata-pomicanje-vremena.jpgHitar kao Messi, snažan kao Ronaldo! Bik pobjegao iz klaonice, naoružani policajci i lovci ga tražehttp://grude.com/clanak/?i=142197142197Grude.com - klik u svijetSat, 26 Oct 2019 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-26-bikonja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer poslijepodne iz klaonice u Kaštel Starom pobjegao je bik.<p>&nbsp;</p> <p>Oko 17:20 udaljio se u pravcu Rudina. Angažirana je i lovačka udruga, a u potjeri za bikom pomažu i dežurni iz veterinarske službe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nakon dojave da je u Ka&scaron;tel Starom odbjegao bik koji se uputio prema predjelu Rudine, angažirali smo lovačku udrugu. Za svaku upotrebu oružja prema životinji od strane policijskih službenika trebaju biti ispunjeni specifični uvjeti. Mole se građani ukoliko ga uoče da se ne približavaju i pozovu policiju na 192", kazali su jučer iz policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz policije jutros doznajemo kako bik jo&scaron; uvijek nije uočen ni pronađen. Potraga za njime i dalje traje, a vjeruje se da je pobjegao prema &scaron;umi iznad naseljenog dijela Rudina. Iz policije također napominju kako će javnost obavijestiti čim pronađu bika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-26-bikonja.jpgTužitelj ZHŽ-a pozvao ubojicu Lane Bijedić da se predahttp://grude.com/clanak/?i=142189142189Grude.com - klik u svijetFri, 25 Oct 2019 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-11-lana-bijedic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IstražiteljskI tim MUP-a Zapadnohercegovačke županije koji pod nadzorom Županijskog tužiteljstva već 18 dana neprekidno radi na slučaju svirepog ubojstva Lane Bijedić (19) iz Mostara, posljednjih dana tragaju za mjestom na kojem je ova nesretna djevojka ubijena, u nadi da će tu pronaći neki trag.<p>&nbsp;</p> <p>Istražitelji iznova obilaze &scaron;iri lokalitet, ali za sada ne mogu pronaći mjesto na kojem je djevojka ubijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među sumnjivim mjestima je kupali&scaron;te Božjak, na kojem je Lana često boravila tijekom ljeta s prijateljicama i majkom Ninom, koja je to i potvrdila u svom nedavnom statusu na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U istražiteljskom timu formirana je posebna grupa koja će ponovo analizirati snimke izuzete s videonadzora brojnih objekata kako bi razrije&scaron;ili enigmu Laninog kretanja od mjesta Trebižat, kako su to kamere zabilježile, do Studenaca i pronalaska bilo kakvog traga koji će ih odvesti do njenog ubojice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Tužiteljstva ZHŽ su ponovili kako do daljnjeg neće davati izjave, odnosno, informacije o slučaju Lane Bijedić.</p> <p><br />"Osobno jamčim kako će se ovaj slučaj razrije&scaron;iti. Dobronamjerno savjetujem onome tko ima veze sa slučajem da ode u policiju i sam se prijavi" - kazao je za "Avaz" Josip Aničić, jedan od tužitelja na ovom slučaju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-11-lana-bijedic.jpgPreminula profesorica Marijana Sivrićhttp://grude.com/clanak/?i=142179142179Grude.com - klik u svijetThu, 24 Oct 2019 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-24-marijana-sivric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prof. dr. sc. Marijana Sivrić preminula je nakon kraće bolesti u 54-oj godini života. Posljednji ispraćaj profesorice Sivrić je u petak, 25. listopada 2019. u 15,00 sati ispred mrtvačnice u Čitluku. Pokop će se obaviti u groblju Podadvor u Čitluku.<p>&nbsp;</p> <p>Dr.sc. Marijana Sivrić rođena je u Sarajevu, gdje je zavr&scaron;ila osnovnu i srednju &scaron;kolu, te diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za engleski jezik i književnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U studenom 2008. godine izabrana je u zvanje docentice, a u lipnju 2014. u zvanje izvanredne profesorice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radila je i kao savjetnica za engleski jezik pri Zavodu za &scaron;kolstvo u Mostaru te od 2010. do 2016. obna&scaron;ala dužnost pročelnice Odjela za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Napustila nas je profesorica koja je ostavila trag na brojnim generacijama studenata. Iskrena sućut obitelji preminule u ime svih zaposlenika Fakulteta. Pokoj vječni daruj joj Gospodine i svijetlost vječna neka joj svijetli!&ldquo;, navode s Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-24-marijana-sivric.jpgHercegovina: Temperature padaju za 15 do 20 stupnjevahttp://grude.com/clanak/?i=142173142173Grude.com - klik u svijetWed, 23 Oct 2019 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-hladnoca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meteorolozi već najavljuju snažnu promjenu vremena koja nam stiže krajem ovog i početkom idućeg mjeseca.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon jednog od najvrućih listopada temperature bi trebale pasti od 15 do 20 Celzijevih stupnjeva, a ako je vjerovati meteorolozima iz regije, i Hercegovina će se kvalitetno ohladiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagdani, Dan Svih svetih i Du&scaron;ni dan tako bi trebali proći u znaku puno hladnijeg vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-hladnoca.jpgNAJAVA: ''Večer gange, gusala i dipala'' u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=142171142171Grude.com - klik u svijetWed, 23 Oct 2019 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-23-received_565179360915743.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi ste pozvani i dobrodošli!<p>&nbsp;</p> <p>U subotu, 26. listopada 2019. godine, u prostorijama caffe cluba Casablanca (kod Križa), održat će se već tradicionalna 8. po redu &bdquo;Večer gange, gusala i dipala&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako običaj nalaže, na jednom mjestu će se okupiti brojna imena hrvatskog guslarstva, diplarstva i brojne ganga&scaron;ke ekipe. Program ove manifestacije će započeti u 19h.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je jesen već polako na izmaku, a zima na vidiku, i kada se hladniji vjetrovi s planina počnu spu&scaron;tati u nizine, pravo je vrijeme od druženja i tradicionalnih zvukova. Svi ste pozvani i dobrodo&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-23-received_565179360915743.jpegKompletno Blidinje od danas je asfaltiranohttp://grude.com/clanak/?i=142155142155Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-22-019-asfalt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već jedno izvjesno vrijeme bili su u tijeku pripremni radovi na dionici puta Sovići-Sovićka vrata. Asfaltiranjem ove makadamske dionice od 3,6 kilometara, koja se nalazi na regionalnoj cesti R-419 Jablanica-Posušje, konačno se završava spajanje asfaltnim zastorom čitave regionalne ceste.<p>&nbsp;</p> <p>Napominjemo kako regionalna cesta Jablanica-Doljani, Blidinje-Rakitno-Posu&scaron;je spaja čak tri važna magistralna cestovna pravca i to: M 17 Mostar-Jablanica-Konjic, M 16.2 Jablanica-Prozor i M 6.1 Posu&scaron;je-Tomislavgrad. Pored toga ova regionalna cesta spaja se i sa regionalnom cestom Tomislavgrad-Lipa-Blidinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realizacijom ovog projekta konačno se može reći da je zavr&scaron;ena i okončana izgradnja regionalne ceste R 419 Jablanica-Doljani-Blidinje-Rakitno-Posu&scaron;je, javlja Posusje.net</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prijevodu, kompletnom regionalnom cestom sada možete bez problema prometovati. Sve je asfaltirano.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Grude.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-22-019-asfalt.jpgMaslina je neobranahttp://grude.com/clanak/?i=142148142148Grude.com - klik u svijetTue, 22 Oct 2019 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-22-masline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dalmatinski maslinari kojima je važna kvaliteta ulja rano počinju s berbom.<p>&nbsp;</p> <p>Iako su mnoge uljare u Dalmaciji s preradom maslina počele prije 10-ak dana, berba jo&scaron; nije u punom jeku. Prema ustaljenoj tradiciji, intenzivirat će se ovih dana, a to bi se, smatraju stručnjaci, ipak trebalo mijenjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalmatinski maslinari kojima je važna kvaliteta ulja rano počinju s berbom. No, unatoč dobrom urodu na pojedinim područjima i iznimno dobroj kvaliteti ploda, zbog čega će i kvaliteta ulja biti jedna od boljih, mnogi jo&scaron; čekaju s berbom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom čekanju nažalost puno je tradicije, jer nekada se moralo čekati na red zbog malog broja uljara, ali danas ima i drugih razloga. Nema tko brati. Međutim, jo&scaron; uvijek ima tko kupovati, jer ulje se proda bez problema, bilo kroz turizam, bilo domaćim ljudima koji nemaju svoje masline.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ono &scaron;to jo&scaron; muči dalmatinske maslinare i uljare jest stopiran zahtjev za dobivanje oznake izvornosti, zbog čega već 8 godina postoji i tužba, jer je Ministarstvo zapriječilo taj proces. A oznaka izvornosti potvrda je kvalitete koja bi omogućila izlazak i na svjetske karte maslinova ulja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-22-masline.jpgEkskluzivno: Žbanićka ostala kratka Hercegovcima! Di su pare?http://grude.com/clanak/?i=142145142145Grude.com - klik u svijetMon, 21 Oct 2019 20:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-21-jasmila-zbanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jasmila Žbanić, redateljica koja na patnjama bosanskohercegovačkog naroda zarađuje ogroman novac još nije platila stotine statista koji su glumili u njenom filmu o Srebrenici.<p>&nbsp;</p> <p>Statist koji je glumio u njenom filmu ispričao je za portal Grude.com da mu je Žbanićka ostala dužna 100 KM. - I nisam jedini, stotine je onih koji jo&scaron; nisu dobili novac iako je davno bio obećan. Također, bili smo poniženi, u Čapljini je jednog kolegu čovjek skoro kamenovao jer je ovaj glumio četnika. Razočaran sam - govori statist Žbanićkina filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Film o Srebrenici je, između ostalog, snimala u Mostaru, Čapljini i Stocu, a jedna od lokacija bila joj je logor Heliodrom. Ustaljena je praksa nekih razvikanih bo&scaron;njačkih redatelja da provociraju, jer tako siju mržnju i napaljuju narode, te sebi priskrbljuju jeftine poene. Ti poeni se ogledaju u tome da im nacionalisti hvale film samo zato &scaron;to prikazuje onog drugog u negativnom svjetlu. Srebrenica koja je mjesto istinske boli i posebnog pijeteta od strane bh. redatelja nikad nije dobila pravu dimenziju, a s obzirom da je Žbanićka takav film snimala u Mostaru, Čapljini i Stocu točno se vidi da će i ovaj film ostati u sjeni njenog politiziranja i guranja sebe, a ne žrtava u prvi plan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je se vi&scaron;e poznaje po politici nego po filmovima potvrđuje i događaj iz 2014. kad su bo&scaron;njački aktivisti zapalili zgradu HDZ-a BiH u Mostaru, a tada&scaron;nji premijer Hrvatske istog jutra do&scaron;ao u Mostar pružiti podr&scaron;ku Hrvatima. Ona mu je tada poručila "Milanoviću, mar&scaron; kući". On je njoj poručio "dobrodo&scaron;la", ali u svom stilu: "Od Hrvatske je dobila tri milijuna kuna za film koji će pogledati sto ljudi."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-21-jasmila-zbanic.jpgIMOTSKI: U čast šestorici imotskih junaka otvoren spomen parkhttp://grude.com/clanak/?i=142121142121Grude.com - klik u svijetSat, 19 Oct 2019 13:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-19-imotski-spomenik-branitelji1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomen obilježje otvorili su načelnik općine Podbablje Ante Kujundžić, predsjednik i dopredsjednik UHDVDR-a Vinko Tolić i Ante Livajić,te vojnici.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu blagdana svetoga Luke za&scaron;titnika općine Podbablje i Dana te općine u Poljicima kod župne crkve svete Ane otkriveno je spomen obilježje &scaron;estorici poginulih junaka u Domovinskom ratu s područja te župe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njih &scaron;estorica odmah s početkom Domovinskog rata krenuli su u obranu Domovine od istoka do juga Hrvatske. Tako je Rajko Lozo poginuo braneći Zadar i njegovo okružje, Miroslav Gudelj-Velaga &Scaron;arengrad na krajnjem istoku Hrvatske, Ante Livajić u Vinkovcima, Borislav Ba&scaron;ić, Ivica Kujundžić-Srcan i Ante Ujević na Dubrovačkom području braneći južne granice Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Imotske krajine uz općinu Podbablje inicirala je izgradnju vrlo lijepog spomen obilježja u okružju crkve svete Ane, a osmislio ga je nadareni umjetnik Augustin Ago Kujundžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otvaranju spomen obilježja smje&scaron;tenog u lijepom parku okupio se veliki broj mje&scaron;tana župe Podbablje te mnogih mjesta Imotske krajine i na&scaron;e županije, veterani Domovinskog rata Imotske krajine, suborci i rodbina poginulih Poljičanskih junaka, pripadnici Hrvatske vojske. Na svečanosti su bili i izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i Vlade RH imotski gradonačelnik Ivan Budalić, izaslanik ministra obrane Damira Krstičevića, pukovnik u mirovini Branko Lubina, izaslanik ministra branitelja brigadir Zdravko Vladanović, Bruno Vukić predsjednik UHDVDR-a na&scaron;e županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomen obilježje otvorili su načelnik općine Podbablje Ante Kujundžić, predsjednik i dopredsjednik UHDVDR-a Vinko Tolić i Ante Livajić, te vojnici Hrvatske vojske skidajući hrvatsku trobojnicu sa &scaron;est kamenih stupova na kojima su slike &scaron;estorice junaka. Blagoslov spomen obilježja podario je župnik župe Poljica don. Petar Čondić. S puno emocija i pijeteta o junacima iz župe Poljica govorili su Bruno Vukić, Zdravko Vladanović, Ivan Budalić, Branko Lubina i Ante Kujundžić. Podijeljene su i zahvalnice donatorima koji su pripomogli izgradnju spomen obilježja. Na kraju programa otkrivanja spomen obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za junake iz župe svete Ane. U programu je sudjelovala i klapa Sv. Mihovil iz Prolo&scaron;ca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-19-19-10-19-imotski-spomenik-branitelji.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-19-19-10-19-imotski-spomenik-branitelji1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-19-19-10-19-imotski-spomenik-branitelji2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-19-19-10-19-imotski-spomenik-branitelji3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-19-19-10-19-imotski-spomenik-branitelji4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Text i FOTO: <a title="Radio Imotski" href="https://radioimotski.hr/2019/10/19/spomen-park-u-cast-sestorici-imotskih-junaka/" target="_blank">Radio Imotski</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-19-imotski-spomenik-branitelji1.jpgBRAVO! Mažuranićevi školarci posadili oko 500 sadnica crnoga borahttp://grude.com/clanak/?i=142115142115Grude.com - klik u svijetFri, 18 Oct 2019 18:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-18-ljubusa-posumljavanje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjer je ovo i ostalima.<p>&nbsp;</p> <p>Već treću godinu u suradnji sa &Scaron;umarijom Tomislavgrad eko sekcija Osnovne &scaron;kole Ivana Mažuranića Tomislavgrad sudjeluje u po&scaron;umljavanju Ljubu&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-18-19-10-18-ljubusa-posumljavanje2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je vrijeme bilo vjetrovito i prohladno, vrijedni ekolozi su protekle srijede posadili 500-tinjak sadnica crnog bora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-18-19-10-18-ljubusa-posumljavanje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjer je ovo i ostalim &scaron;kolskim i sličnim ustranovama i institucijama u Grudama i Hercegovini, naravno i drugdje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-18-19-10-18-ljubusa-posumljavanje3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Tomislavcity" href="https://www.tomislavcity.com/mazuranicevi-skolarci-posadili-oko-500-sadnica-crnoga-bora/" target="_blank">Tomislavcity</a><br />FOTO: Tomislavcity</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-18-ljubusa-posumljavanje1.jpgOd Gruda do Mostara uskoro za 20 minutahttp://grude.com/clanak/?i=142089142089Grude.com - klik u svijetWed, 16 Oct 2019 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-sjeverna-radovi-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brza cesta uskoro bi trebala povezati Mostar i granicu sa susjednom Hrvatskom. Suvremena brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude - Vinjani trebala bi biti duga 63 kilometra, a koštat će 730 milijuna KM.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis">Godi&scaron;nje izvje&scaron;će o poslovanju JP Autoceste FBiH, u dijelu koji se odnosi na pregled pripremnih aktivnosti za ostale dionice autoceste i brze ceste, precizira i opis brze ceste Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; granica RH (faza I), a koja će biti dužine 63 kilometra.</div> <div class="tekst clanak_biznis"><br /> <br /> Već je izrađeno idejno rje&scaron;enje, a u ovoj godini planiran je nastavak aktivnosti na tom polju, odnosno priprema javnih natječaja za izradu idejnog i glavnog projekta.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><br /> Prema idejnom rje&scaron;enju, <strong>ova brza cesta će povezati Koridor 5C od petlje sjever te će služiti kao obilaznica grada Mostara</strong>.</div> <div class="tekst clanak_biznis"><br /> <br /> U mjestu Polog cesta će se vezati za južnu obilaznicu Mostara, preko koje će se prometno povezati na Koridor 5C. U nastavku se pruža prema &Scaron;irokom Brijegu, zatim kroz općinu Grude do granice s Hrvatskom gdje će se spojiti na brzu cestu Imotski &ndash; Zagvozd.</div> <div class="tekst clanak_biznis"><br /> <br /> Ukupni tro&scaron;kovi izgradnje brze ceste od Mostara preko &Scaron;irokog Brijega do granice s Republikom Hrvatskom predviđeni su u iznosu od 730 milijuna KM, a <strong>Vlada Federacije BiH je već odvojila 13 milijuna koji će se utro&scaron;iti za planiranje i eksproprijaciju</strong>.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><br /> Dakle, radi se o početnoj fazi planiranja projekta koji će jednog dana kada se zavr&scaron;i biti izuzetno važna putna konekcija južnog dijela BiH.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis">Prema tome, od Gruda do Mostara stizati će se za 20-ak minuta.</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_biznis"><em><strong>Klix.ba</strong></em></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-sjeverna-radovi-glavna.jpgSupružnici platili sve dugove sugrađana u ljekarnihttp://grude.com/clanak/?i=142056142056Grude.com - klik u svijetSat, 12 Oct 2019 13:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-08-ljekarna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnica i odgovorna osoba ove ljekarne Danijela Jukić rekla je da ova divna gesta nikako ne treba ostati anonimna. <p>&nbsp;</p> <p>Supružnici iz Novog Travnika s trenutnom adresom u inozemstvu, a koji su željeli ostati anonimni, platili su sva dugovanja sugrađana u ljekarni u Novom Travniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnica i odgovorna osoba ove ljekarne Danijela Jukić rekla je za portal "Radiosarajevo.ba" da ova divna geste nikako ne treba ostati anonimna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radi se bračnom paru koji su bili u posjeti majci u rodnome gradu, Novom Travniku. U na&scaron;u ljekarnu u&scaron;etali su jučer s ciljem da plate sve dugove na&scaron;ih pacijenata. Sav dug u vidu komercijalnog asortimana je otplaćen. Nismo željeli da esencijalni asortiman ulazi u to, jer će svakako pacijenti dobiti recepte besplatno od Doma zdravlja", rekla je Jukić za spomenuti portal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da se dobro dobrim vraća, upravo se pokazalo na ovom slučaju. Kako pi&scaron;e "Radiosarajevo.ba", ova ljekarna nikada niti jednog pacijenta, koji nije bio u mogućnosti da plati, kući nije "vratila" bez lijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do sada niti jednog pacijenta kolegice iz na&scaron;e ljekarne nisu vratile, bez obzira koji su lijekovi u pitanju i koja je njihova cijena. Neki ljudi nisu osigurani, netko jednostavno nema dovoljno kako bi kupio. Mi smo osjetljivi posebno na djecu i starije osobe. Jednostavno, iznađemo neko rje&scaron;enje i pomognemo pacijentima, ali smo zato i dugovali veću sumu novca. Možda su to ljudi na neki način i prepoznali", ispričala je Jukić i dodala da se uvjerila da se "dobro dobrim vraća".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-08-ljekarna.jpgOdgođena odluka o ulasku Hrvatske u Schengenhttp://grude.com/clanak/?i=142045142045Grude.com - klik u svijetFri, 11 Oct 2019 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-30-granica_carina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prolazak Hrvatske na tehničkoj evaluaciji spremnosti za Schengensku zonu sada je planiran za 22. umjesto za 16. listopada..<p>&nbsp;</p> <p>Odluka Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za pristupanje Schengenskoj zoni bez granica vi&scaron;e nije na dnevnom redu kolegija povjerenika 16. listopada, nego je pomaknuta na kolegij 22. listopada, pretposljednji takav sastanak u mandatu Jean-Claudea Junckera. To je već drugo pomicanje te odluke, koja je prvotno bila planirana za kolegij 2. listopada, pa je prebačena na 16. listopada, a sada za jo&scaron; jedan tjedan kasnije, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izvori: Nema panike</strong><br />Iako odgoda odražava činjenicu da se u pozadini, unutar Komisije i u komunikaciji država članica s dužnosnicima Komisije, jo&scaron; vode razgovori o tome treba li Hrvatskoj dati zeleno svjetlo za Schengen, pri čemu se Slovenija trudi reći da ne treba, neslužbeno doznajemo da ni ova druga odgoda ne znači da se odustalo od plana da u Junckerovu mandatu Komisija usvoji odluku o prolasku Hrvatske na tehničkoj evaluaciji spremnosti za Schengen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim europske povjerenice iz Slovenije Violete Bulc, i prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans navodno ima neke rezerve, koje usporavaju i odgađaju dono&scaron;enje odluke, a Timmermans je ključna osoba za prolazak tog prijedloga odluke na užem kabinetu europske &ldquo;vlade&rdquo;. No, izvori tvrde da nema nikakve panike zbog odgode, koju jedan izvor obrazlaže jednostavnim porivom da se ta odluka donese nakon sastanka Europskog vijeća, okupljanja svih premijera i predsjednika 28 država članica, koji počinje 17. listopada, dan nakon dosad planiranog datuma za usvajanje ove odluke na kolegiju Komisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgađanjem odluke za tjedan nakon tog summita, koji je važan zbog vrhunca drame oko Brexita, teme na kojoj svi žele očuvati jedinstvo 27 država članica EU, izbjeći će se situacija u kojoj premijeri Slovenije i Hrvatske dolaze u Bruxelles po drugom poslu dan nakon Komisijine odluke o pitanju oko kojeg se ne slažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dimitris Avramopoulos, europski povjerenik za unutarnja pitanja, u utorak je u Luksemburgu izjavio kako Hrvatska i Komisija &ldquo;trče posljednju milju&rdquo; po tom pitanju tehničke evaluacije, koja je očito bila poput maratona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jednoglasno ili nikako</strong><br />&ndash; Dajem sve od sebe da tu odluku donesemo prije kraja mog mandata. Prvo, zato &scaron;to Hrvatska to zaslužuje. I drugo, zato &scaron;to je to bilo moje osobno obećanje tijekom saslu&scaron;anja prije pet godina &ndash; rekao je Avramopoulos i dodao da, naravno, odluku očekuje pod uvjetom da je Hrvatska ispunila sve kriterije. A jest, barem prema prijedlogu odluke koji iz njegovih stručnih službi ide prema kolegiju povjerenika, premda se već dvaput odgađa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pričekajmo dok se to ne dogodi &ndash; zaključio je Avramopoulos, a takvu izjavu ponavljaju i svi u Zagrebu koji su upućeni u ovu priču. Nitko ne želi srljati pred jo&scaron; nepostojeću, premda pripremljenu, odluku Europske komisije. Premijer Andrej Plenković krajem rujna, pri posljednjem posjetu Bruxellesu, rekao je da je od Junckera dobio &ldquo;vrlo jasna jamstva&rdquo; da će Komisija do kraja njegova mandata zaključiti da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete, nakon čega se politička odluka prenosi na države članice, koje odluku o primanju nove članice u Schengen donose jednoglasno ili nikako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-30-granica_carina.jpgPo(najveći) porezni dužnici izmišljaju da su franjevci razočarani Hoseromhttp://grude.com/clanak/?i=142037142037Grude.com - klik u svijetThu, 10 Oct 2019 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Medij koji je jedan od najzaduženijih u državi, prema izvješću Porezne uprave, Dnevni list, ovih dana donosi vijest da su franjevci razočarani Hoserom.<p>&nbsp;</p> <p>U tom smislu prenose kako je razočarenje nastupilo jer je Papin predstavnik za Međugorje, kojeg mnogi u Hercegovini doživljavaju svojim biskupom, stavio pod kontrolu financije u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako bi propali medijski kadrovi koji mijenjaju svoje svjetonazore za 180 posto onda kad osjete korist u tome voljeli franjevce vidjeti poražene ili pak razočarane, jasno je da se u Hercegovini to neće dogoditi. Franjevci su sačuvali Hercegovinu kroz stoljeća i to od puno opasnijih igrača negoli su to ljudi iz Alijanse i Platforme&nbsp; koji su financirali godinama one koji su bili spremni dignuti glas protiv franjevaca, ali i protiv svega ostalog hrvatskog u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgPotpisani ugovori za ceste do Pelješkog mostahttp://grude.com/clanak/?i=142028142028Grude.com - klik u svijetWed, 09 Oct 2019 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-01-peljeski-most-radovi-hina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisani su Ugovori o Izgradnji pristupnih cesta mostu Pelješac, od Duboke preko Pelješca do Dola za cestovno povezivanje juga Dalmacije.<p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja HRT ugovor su potpisali Josip &Scaron;korić, predsjednik Uprave Hrvatske ceste d.o.o. i Veljko Nižetić, direktor, Strabag d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića potpisivanju su nazočili i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar Butković kazao je da je dana&scaron;nje potpisivanje ugovora jamstvo zavr&scaron;etka projekta cestovne povezanosti s južnim dijelom Dalmacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvažnije je da je to jamstvo zavr&scaron;etka projekta u predviđenim rokovima, rekao je Butković.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-01-peljeski-most-radovi-hina.jpgDevet zločinaca ISIL-a vraća se u rodnu BiH! Slijede pripreme za novi početakhttp://grude.com/clanak/?i=142020142020Grude.com - klik u svijetTue, 08 Oct 2019 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-15-isil_015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Devet bivših zločinaca Islamske države (ISIL) koji su se borili za ovu terorističku organizaciju bit će deportirano narednih dana iz Sirije u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Informaciju je potvrdila SIPA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijedi im suđenje, a s obzirom na koji način su se bo&scaron;njački kadrovi u BiH odnosili prema pretači ISIL-a El Mudžahidu, ni povratnicima sa stranih rati&scaron;ta u rodnoj zemlji ne bi trebalo biti lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-15-isil_015.jpgLIJEPA VIJEST: Pronađena je Tamara Pavlović iz Vitezahttp://grude.com/clanak/?i=142013142013Grude.com - klik u svijetTue, 08 Oct 2019 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-07-tamara-pavlovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slučaj je, prijavljen hrvatskoj policiji koja je aktivno tražila ovu djevojku i na sreću uspjela.<p>&nbsp;</p> <p>"Hrvatska policija je prona&scaron;la Tamaru - živu i zdravu! Tijekom utorka očekuje se njen povratak kući", kazao je za <strong>Bljesak.info</strong> jedan od prijatelja nestale djevojke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelj Tamare Pavlović bila je u potrazi je za ovom 24-godi&scaron;njom djevojkom iz Viteza kojoj se gubi trag u Makarskoj. "Radila je sezonu u Hrvatskoj, točnije u Tučepima. Zavr&scaron;ila je 30. rujna, a 3. listopada se odjavila iz hotela i krenula na autobusnu. Od tada joj se gubi svaki trag", objasnila je obitelj Tamare Pavlović za <strong>Klix.ba.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi njeni brojevi su, kažu, uga&scaron;eni, nikome se nije javila nakon &scaron;to je napustila hotel u kojem je boravila u Makarskoj. "Zvali smo sve hotele u Makarskoj, ali oni nam ne mogu otkriti imena gostiju koji borave kod njih. Provjerili smo sva moguća mjesta na kojima može biti, kontaktirali sve njene prijatelje, nitko ne zna &scaron;to se dogodilo", kazali su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slučaj je, prijavljen hrvatskoj policiji koja je aktivno tražila ovu djevojku i na sreću uspjela.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-07-tamara-pavlovic.jpgMateša nakon kliničke smrti u 70-oj igra nogomet i vaterpolo! S 5 stentova živi punim plućimahttp://grude.com/clanak/?i=141994141994Grude.com - klik u svijetSun, 06 Oct 2019 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-06-zlatko-matesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši hrvatski premijer i dugogodišnji čelnik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša u velikom intervjuu za Novi list među brojnim temama osvrnuo se i na aktualni politički trenutak, a prisjetio se i kako je to izgledalo u vrijeme kada je on bio na čelu hrvatske vlade.<div id="content-body-6263871-9450002"> <p>&nbsp;</p> <p>Na konstataciju novinara da se, kada se uspoređuju razne hrvatske vlade, tijekom mandata njegove najvi&scaron;e rasle plaće, Mate&scaron;a poja&scaron;njava da je to zato &scaron;to je njegov kabinet do&scaron;ao nakon Oluje, u studenom 1995. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I&scaron;ao sam s tim da u vladi budu profesionalci u svojoj struci, da to budu ljudi koji su imali relevantne karijere, da osiguram da se vlada vodi na neki način kao jedna vrst velikog gospodarskog sustava. Zato mi je bilo bitno da tu budu i &Scaron;tern, i Mudrinić, i Jure Radić, i &Scaron;kegro. Uvijek sam se postavljao kao prvi među jednakima, netko tko koordinira njihov rad i to je dobro funkcioniralo. Prvi dan kada sam do&scaron;ao na posao imao sam 600.000 prognanika i izbjeglica, svi hoteli su bili popunjeni, ni 't' od turističke sezone osim ne&scaron;to u Istri. Imali smo plan oslobađanja hrvatskog Podunavlja i nismo znali kako će to na kraju zavr&scaron;iti. Imali smo 100.000 stambenih jedinica poru&scaron;enih koje morate obnoviti vlastitim sredstvima. Meni je naprosto smije&scaron;no kada netko veli 'koliko smo povukli iz EU fondova'. Ta krasna riječ povukli. Mi nismo mogli povući od nikog ni&scaron;ta. Sve je napravljeno novcem hrvatskih građana, čitava obnova, premje&scaron;tanje prognanika i izbjeglica iz hotela, sve je rađeno isključivo proračunom hrvatske države bez ikakvog stranog zaduživanja. Niste se ni mogli zadužiti jer vam nitko nije htio dati ni&scaron;ta. Ali s druge strane bio je veliki pritisak psiholo&scaron;ki i ja to razumijem; rat je gotov, oslobodili smo Hrvatsku i ajmo se okrenuti rastu plaća, gospodarstva. Imali smo vrlo visoke stope rasta gospodarstva osim 1999. zbog NATO intervencije i to je bio jedan čimbenik da smo mogli sve napraviti. Drugi je bio uvođenje PDV-a. Iskreno rečeno, to je za nas bilo apsolutno iznenađenje koliko se PDV iskazao pozitivan u smislu da vi&scaron;e nije bilo muljanja, da niste mogli u većoj mjeri varati na porezima kao ranije, rekao je Mate&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Kaže da ga danas nitko od vlastodržaca ne pita za savjet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iskreno rečeno, nitko ne dođe. Ali ja nisam tip koji zbog toga pati, jer hrvatska funkcionira na način 'povijest počinje mojim dolaskom'. I to će nam dugoročno stvarati i dalje probleme, jer nemate nikakvog kontinuiteta, nemate nikakvih strate&scaron;kih odrednica, nikakvog konsenzusa oko pet, &scaron;est, sedam najbitnijih stvari za ovu zemlju, za ljude koji žive u ovoj zemlji. Po meni je to, uz demografiju, jedan od najvećih problema Hrvatske. Ne može svaki put povijest početi 'mojim dolaskom', a sve prije toga nije bilo. Život tako ne funkcionira, kaže Mate&scaron;a i napominje da je i negativna selekcija učinila svoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neću reći samo negativna selekcija, nego smo mi, na neki način, devalvirali stručnost. To da nismo sposobni napraviti nacionalni konsenzus oko stvari najbitnijih za razvoj ove zemlje, za život ljudi i njihov boljitak, to je po meni ogroman problem, izjavio je pa naveo primjer izostanka konsenzusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Reći ću vam primjer koji je iskaz toga. U ovoj državi nemate nijedan think tank. Nemate zato jer nitko s nikim ne razgovara. Svatko ima protiv nekoga ne&scaron;to. Bio sam vani u nekoliko tih think tankova u kojima ljudi koji su inače potpuno oprečnih političkih stavova, ili promi&scaron;ljanja o raznim temama, sjede zajedno oko stola i raspravljaju neke relevantne teme. Mi to jednostavno nemamo. Izgubili smo to po putu, rekao bih da je od <strong>Gregorićeve</strong> vlade to pomalo izgubljeno. U <strong>Valentićevoj</strong> vladi kraj mene je sjedio gospodin (<strong>Zlatko</strong>) <strong>Tomčić</strong>, tada predsjednik jedne od najjačih političkih stranaka (HSS-a). Nismo bili u nikakvoj koaliciji, ali čovjek je vrstan stručnjak za područje za koje je bio ministar. Meni je glavni savjetnik za energetiku bio <strong>Goran Granić</strong>, tada potpredsjednik najjače opozicijske stranke (HSLS-a). Za&scaron;to i ne bi bio!? U čemu je problem!? A to je danas nezamislivo, rezigniran je Mate&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja ne mogu razumjeti da nekome može prvi posao u životu biti to da je ministar. Meni to nije jasno. Možda sam stvarno prestar, ili ne razumijem vi&scaron;e ni&scaron;ta, ali uvijek je postojao sustav stjecanja iskustva. Nije sve samo u formalnom obrazovanju. Jadan veliki dio je iskustveni. Morate ne&scaron;to proći, dodao je biv&scaron;i premijer koji demografiju ističe kao jedan od ključnih problema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To se ne da rije&scaron;iti kozmetičkim metodama. To se mora rije&scaron;iti na način da sve porodice koje su situaciji da mogu imati djecu, žele imati djecu, imaju sigurnu egzistenciju. Nikakav rad na određeno vrijeme. Žene moraju dobivati punu plaću tijekom čitavog porodiljskog dopusta. To moraju biti jako ozbiljne mjere, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Konsenzus je ključ svega ako želite voditi ozbiljnu politiku, ako vam je stalo do boljitka. Na možete funkcionirati u stalnim prijeporima, makar oko najbitnijih, razvojnih pitanja. Pa irsko čudo, o kojem svi pričaju, u osnovi se temeljilo na jednom obliku konsenzusa između tada glavnih političkih partija, sindikata i poslodavaca. To je bila ishodi&scaron;na točka tzv. irskog čuda. Ne možete sva pitanja imati stalno otvorena i ne možete napraviti ozbiljnu reformu ako znate da će automatski biti oko toga prijepora. A biti će ih ukoliko niste sposobni postići neki oblik konsenzusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se i na svoje zdravstveno stanje, s obzirom da mu je svojevremeno napravljeno čak pet srčanih premosnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Grda priča, klinička smrt i sve &scaron;to ide uz to, ali je zavr&scaron;ila izvrsno. Ja danas evo letim, igram nogomet, vaterpolo s prijateljima svaki tjedan. Živim normalno. Kao &scaron;to je rekao doktor koji me je operirao, izvrstan lik: 'Gledaj, od srca vjerojatno neće&scaron; umrijeti. Morat će&scaron; izabrati ne&scaron;to drugo. Za sada ni&scaron;ta drugo nisam izabrao, kaže za <strong><a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zlatko-matesa-ja-ne-mogu-razumjeti-da-nekome-moze-prvi-posao-u-zivotu-biti-to-da-je-ministar-mozda-sam-stvarno-prestar-ili-ne-razumijem-vise-nista/9450002/novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Bivsi-premijer-i-sef-HOO-a-Posao-ministra-nikome-ne-bi-smio-biti-prvi-posao-u-zivotu" target="_blank">Novi list</a></strong>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-06-zlatko-matesa.jpgPaladino ostaje u Mostaru! Najavio i nove zahvate koji će pomoći pacijentimahttp://grude.com/clanak/?i=141987141987Grude.com - klik u svijetSat, 05 Oct 2019 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-30-josip_paladino.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je ravnatelj SKB Mostar prof.dr.sc. Ante Kvesić prije godinu i po dana najavio dolazak jednog od najboljih europskih neurokirurga prof.dr.sc. Josipa Paladina u Mostar mnogi su sumnjali da će se to zaista i dogoditi. <p>&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, kupljena je nova opremna potrebna za zahvate koje Paladino izvodi, a spomenuti stručnjak je u listopadu pro&scaron;le godine počeo raditi u SKB Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon godinu dana rada može se reći kako je plan oko angažmana Paladina u cijelosti uspio. I ne samo da se uspjelo uvesti nove zahvate u svakodnevni rad i educirati mladi tim neurokirurga nego se nabavljaju novi aparati koji predstavljaju novi veliki iskorak u neurokirurgiji na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ne idem nigdje, ostajem ovdje u Mostaru &ndash; govori za Ero.tel prof. Paladino na početku na&scaron;eg razgovora odgovarajući na pitanje hoćemo li ga i dalje susretati u SKB Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paladino otkriva kako će uskoro u mostarskoj bolnici, zahvaljujući novim aparatima koji su kupljeni, provoditi i endoskopske zahvate u neurokirurgiji. Radi se o velikom iskoraku zahvaljujući kojem pacijenti vi&scaron;e neće biti upućivati na zahvate u hrvatske bolnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kada kompletiramo i taj dio priče, a to očekujemo u idućih nekoliko tjedana, onda možemo reći kako smo solidna neurokirur&scaron;ka klinika koja može stati uz bok drugim europskim centrima. Ono &scaron;to je možda najvažnije u toj priči jeste činjenica kako imamo tim mladih stručnjaka koji jako brzo uče i u svakodnevnom radu primjenjuju nove metode. Nedavno su bili na jednom kongresu u Irskoj i nadam se kako će u budućnosti aktivno sudjelovati na sličnim događajima &scaron;irom Europe i svijeta jer je to jedini način da pratimo &scaron;to je novo u neurokirurgiji i ta znanja donosimo u na&scaron;u bolnicu &ndash; ističe Paladino.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od dana kada je do&scaron;ao, pa do danas, ovaj stručnjak ima tempo rada kojeg ne može pratiti svatko. Od trenutka kada popije jutarnju kavu, pa sve do kasnih sati navečer Paladino je stalno uz pacijente u ambulanti ili operacijskoj sali. Radni dan mu obično zavr&scaron;ava iza 22 sata navečer, a on nam kaže kako će posla biti jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Mlade kolege osobito moraju biti spremne na to. Sa novim metodama, aparatima, ali i činjenicom kako nam sada dolaze pacijenti iz cijele južne Hrvatske, možemo samo očekivati kako ćemo imati jo&scaron; vi&scaron;e posla. Osim Hercegovine i Hrvatske. dolaze nam pacijenti iz Banja Luke, Sarajeva, Tuzle, Foče&hellip; Glas o onome &scaron;to se radi ovdje se daleko pro&scaron;irio i očekujem kako će broj pacijenata rasti u budućnosti &ndash; zaključuje Paladino u izjavi za Ero.tel i dodaje kako je sve ono &scaron;to se dogodilo u zadnjih godinu dana u SKB Mostara, kada je neurokirurgija u pitanju, rezultata rada i uprave ove zdravstvene ustanove koja je svojim angažmanom omogućila da se osiguraju uvjeti za sve navedeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>AU: M.K./Ero.tel</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-30-josip_paladino.jpegPapa Franjo: Kada Božja riječ dođe u srce nastaje slavljehttp://grude.com/clanak/?i=141976141976Grude.com - klik u svijetFri, 04 Oct 2019 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada Božja riječ dođe u naše srce tada od radosti plačemo i slavimo – rekao je Sveti Otac.<p>&nbsp;</p> <p>Susret s Božjom riječi ispunja nas rado&scaron;ću koja je na&scaron;a snaga - rekao je papa Franjo danas na misi u Domu svete Marte, ističući da se nedjeljno slavlje ne može razumjeti bez Božje riječi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvorite svoje srce susretu s Božjom riječi koja nas čini radosnima &ndash; potaknuo je papa Franjo jutros na misi u Domu svete Marte. Pozvav&scaron;i na pažljivo slu&scaron;anje Božje riječi, Papa se usredotočio na prvo čitanje dana&scaron;nje liturgije iz Knjige proroka Nehemije koje govori o susretu Božjega naroda s Božjom riječi (Neh 8,1-4a.5-6.7b-12).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo se čitanje odnosi na kontekst obnove hrama i povratka iz izgnanstva &ndash; rekao je Sveti Otac i protumačio &ndash; Upravitelj je Nehemija razgovarao sa svećenikom i pismoznancem Ezrom o tomu da na prijestol postave Božju riječ. Sav se narod okupio na trgu pred Vodenim vratima. Svećenik Ezra je otvorio knjigu naočigled svemu narodu, jer je bio povi&scaron;e svega naroda, a kad ju je otvorio, sav narod ustade. Leviti obja&scaron;njavahu Zakon narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lijepa je to stvar &ndash; primijetio je Papa ističući kako smo mi navikli imati knjigu Božje riječi, no na&scaron;a je lo&scaron;a navika, jer narodu je nedostajala Božja riječ, bio je gladan Božje riječi, zato su ustali kada su vidjeli knjigu Božje riječi &ndash; rekao je papa Franjo i dodao &ndash; Zamislite, desetljećima se narod nije susretao sa svojim Bogom i Njegovom riječi. Upravitelj Nehemija, svećenik i pismoznanac Ezra, te leviti koji su poučavali narod, rekli su narodu: &bdquo;Ovo je dan posvećen Gospodinu&ldquo;. Za nas kr&scaron;ćane nedjelja je dan za susret naroda, obitelji i na&scaron; osobni s Gospodinom, prenosi <a title="Vatican news" href="https://www.vaticannews.va/hr/papa-franjo/misa-sveta-marta/2019-10/papa-franjo-kada-bozja-rijec-dolazi-u-srce-nastaje-slavlje.html" target="_blank">vaticannews.va</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga su Nehemija, Ezra i leviti hrabrili narod da ne plače i ne tuguje &ndash; rekao je Papa i objasnio &ndash; Naime, prvo čitanje govori kako cijeli narod plaka&scaron;e slu&scaron;ajući riječi Zakona. Plakali su od radosti. Kada čujemo Božju riječ, &scaron;to se događa u na&scaron;em srcu? Jesmo li pažljivi prema Božjoj riječi? Dopu&scaron;tamo li da dotakne na&scaron;e srce ili gledamo u strop misleći na druge stvari i Božja riječ na jedno uho ulazi, a na drugo izlazi, te ne dolazi u srce? &Scaron;to činimo kako bismo se pripremili da Božja riječ dođe u na&scaron;e srce?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada Božja riječ dođe u na&scaron;e srce tada od radosti plačemo i slavimo &ndash; rekao je Sveti Otac i napomenuo &ndash; Ne može se razumjeti nedjeljno slavlje bez Božje riječi. Nehemija je potom narodu rekao: Pođite, slavite, jedite masna jela i pijte slatko, i po&scaron;aljite dio onima koji ni&scaron;ta nemaju, to jest siroma&scaron;nima. Siroma&scaron;ni su uvijek ministranti kr&scaron;ćanskog slavlja, jer taj je dan posvećen na&scaron;em Gospodinu. Susret s Božjom riječi ispunja nas rado&scaron;ću. Kr&scaron;ćani su radosni jer su u srcu prihvatili Božju riječ i neprestano je susreću i traže. To je dana&scaron;nja poruka za sve nas. Gospodinova radost je na&scaron;a snaga, a ne žalost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tužna srca đavao odmah obara, dok nas Gospodinova radost diže i daje da gledamo, pjevamo i plačemo od radosti. Jedan od psalama kaže da je židovski narod u trenutku oslobođenja iz sužanjstva, mislio da sanja, nije mogao vjerovati. Isto iskustvo događa se i nama kada susretnemo Gospodina u Božjoj riječi, tada mislimo: je li to san? Ne možemo vjerovati tolikoj ljepoti. Neka Gospodin svima nama dade milost da otvorimo svoje srce za taj susret s Božjom riječi, da se ne bojimo radosti i slavlja blagdana radosti, te radosti koja proizlazi upravo iz tog susreta s Božjom riječi &ndash; zaključio je papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-papa_franjo.jpgMK Vukovi u suradnji sa BB Hilfe iz Njemačke osigurali 24 specijalna kreveta za livanjsku bolnicuhttp://grude.com/clanak/?i=141944141944Grude.com - klik u svijetWed, 02 Oct 2019 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-02-kreveti-livno-bolnica-mkvukovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moto klub Vukovi nije stao sa planiranjem novih akcija uz pomoć BB Hilfe.<p>&nbsp;</p> <p>Moto klub Vukovi iz Livna u suradnji sa BB Hilfe humanitarnom organizacijom iz Njemačke osigurao je donaciju od 24 specijalna električna kreveta za Županijsku bolnicu Livno, prenosi <a title="Relax portal" href="http://relax-portal.info/mk-vukovi-u-suradnji-sa-bb-hilfe-iz-njemacke-osigurali-24-specijalna-kreveta-za-livanjsku-bolnicu" target="_blank">Relax-portal.info</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-10-02-19-10-02-kreveti-bolnica-mkvukovi.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je rezultat jako dobre suradnje i velikom pomoći na&scaron;eg prijatelja Dr. Hremanna, Bb Hilfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moto klub Vukovi nije stao sa planiranjem novih akcija uz pomoć BB Hilfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujemo se i &scaron;pediterima Dumi &scaron;ped i Regi commerc koji su pomogli u organizaciji ove akcije, poručuju plemeniti bajkeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-02-kreveti-livno-bolnica-mkvukovi.jpgIn memoriam: Preminuo organizator obrane Hrvata Slavko Grubišićhttp://grude.com/clanak/?i=141940141940Grude.com - klik u svijetWed, 02 Oct 2019 13:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-02-slavko-grubisic-hvo-cb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je brigadir Slavko Grubišić, hrvatski književnik iz Bosne i Hercegovine, politički emigrant, iseljenički djelatnik, organizator obrane Hrvata preminuo je u nedjelju 29. rujna u 86. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj pokojnika je u srijedu 2. listopada u 15 sati s Markova polja u Zagrebu. Pogrebna povorka kreće ispred mrtvačnice u Posu&scaron;kom Gracu u četvrtak 3. listopada u 16 sati, a pogreb će se obaviti na groblju Crkvine u Posu&scaron;kom Gracu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Život ispunjen patnjom za Domovinu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavko Grubi&scaron;ić izravni je sudionik ratnih i političkih zbivanja od početka rata pa sve do danas. Slavko Grubi&scaron;ić utemeljitelj je prve profesionalne postrojbe HVO-a bojne &ldquo;Knez Branimir&rdquo; koja je poslije prerasla u pukovniju i naposljetku u brigadu &ldquo;Ante Bruno Bu&scaron;ić&rdquo;. Slavko Grubi&scaron;ić dugogodi&scaron;nji je hrvatski emigrant koji se početkom rata vratio u domovinu i stao u njezinu obranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rodio se je 25. rujna 1933. godine u Posu&scaron;kom Gradcu od oca Ivana, zvanog Dulan, i majke Anice, rođene Vranjković. Pučku &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnome mjestu, a zatim je upisao građansku &scaron;kolu na &Scaron;irokom Brijegu koju je morao napustiti jer je &Scaron;iroki Brijeg bio okupiran i poubijani su svi svećenici, profesori, učitelji. Godine 1946. oti&scaron;ao je u Mostar u đački dom gdje se suprostavio partizanskom nasilju pa je morao pobjeći iz doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se vratio u svoje selo počeli su ga proganjati jer nije htio surađivati sa skojevcima. Skojevci su ga uhvatili i kao dijete stra&scaron;no mučili. Usprkos mučenjima nikada nije pokleknuo duhom niti je koga odao. Godine 1948. prisilno su ga poslali u &lsquo;omladinsku&rsquo; brigadu gdje je bilo i staraca od sedamdeset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odatle uspijeva pobjeći, a kasnije se smjestiou Zenici gdje je nakon godinu dana boravka zavr&scaron;io u istražnom zatvoru i tek nakon pet mjeseci bio oslobođen zatvora i suda. Poslije Zenice nastaju slične muke po zatvorima u Sarajevu, Konjicu, Imotskom, Posu&scaron;ju, Foči, Kotoru i Cetinju u Crnoj Gori, odakle je pu&scaron;ten na &ldquo;crnu&rdquo; slobodu 1955. godine. Iza odsluženja nasilnog vojnog roka u Srbiji u Aleksincu 1955. &ndash; 1958. godine, smjestio se u selu &Scaron;oljane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radio je kopanju kanala sve dok nije u Osijeku preko prijatelja dobio posao u svojoj struci. Godine 1961. uspijeva dobiti posao kao električar i počeo je stalno raditi na terenu: u Iloku, Baću, Novom Sadu, Subotici, Parabuću, Somboru, Senti, Pridrijevcima, Kotoru, Bačkoj Palanci, Budvi, Bosanskom i Slavonskom Brodu, Križevcima i mnogim drugim mjestima. Najvi&scaron;e je osjetio djelovanje krvoločne Udbe u Zagrebu. Po&scaron;to mu je Udba stalno bila za petama morao je misliti samo na to kako će se spasiti pa je konačno uspio pobjeći u slobodni svijet, u &Scaron;vedsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poziv predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana vraća se u Domovinu i stavlja se na raspolaganje njenoj obrani. Godine 1991. radi na logistici i prikupljanju sredstava za obranu Domovine. Želja mu je bila da dođe u rodni kraj, kao i Miri Bare&scaron;iću. On je u svom rodnom selu uspio sa svojim ljudima i svojim narodom, a uz zapovijed generala Ante Zorislava Rose, ustrojiti postrojbu koja je nosila ime &ldquo;Knez Branimir&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije Domovinskog rata, u Domovini je Grubi&scaron;ić izdao opsežnu knjigu &ldquo;Nad ponorom pakla&rdquo;, svjedočanstvo o komunističkim zločinima poslije Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Također i knjigu &ldquo;Svjedok istine o Domovimskom ratu&rdquo; koja je krunsko svjedočanstvo istine o zlotvorima i neprijateljima domovine Hrvatske i hrvatskim izrodima koji su sramno služili neprijatelju. <strong>(Radioposusje.ba)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-02-slavko-grubisic-hvo-cb.jpgGalić: Spriječili smo ulazak više od 10.000 migranata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=141917141917Grude.com - klik u svijetTue, 01 Oct 2019 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-01-zoran-galic-dgs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici Granične policije BiH u prvi devet mjeseci ove godine spriječili su ulazak više od 10.200 ilegalnih migranata, ali je evidentirano da ih je veliki broj i ušao u BiH. <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Samo u dane vikenda Granična policija BiH sriječila je ulazak čak 242 ilegalna migranta na pojasu istočne granice, u području Zvornika &ndash; rekao je to u razgovoru za <strong>Dnevni avaz</strong> Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mogu samo jo&scaron; jednom ponoviti da je evidentan kontinuiran pritisak državljana zemalja visokog migracijskog rizika iz pravca Srbije i Crne Gore na istočni i sjeveroistočni dio granice BiH. I dalje je veoma složeno stanje koje se ne može rije&scaron;iti postojećim kapacitetima i ljudstvom, koji se maksimalno angažiraju od 2017. godine &ndash; upozorio je Galić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, Graničnoj policija BiH za obavljanje redovnih poslova bez složenog stanja na granici nedostaje čak 407 policijskih službenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Napravili smo određene procjene koliko je ljudi potrebno za odgovarajući odgovor na istočnom dijelu granice da bi se pokrile sve moguće točke prelaska u dužini od oko 600 kilometara. Riječ je o nedostatku vi&scaron;e od 1.000 policijskih službenika &ndash; naveo je direktor Granične policije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako im u nadzoru granice pomažu službenici iz drugih policijskih agencija, Galić tvrdi da im je potreban veći angažman policije i podr&scaron;ka države.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; S obzirom na činjenicu da se pojačane mjere kontrole provode od kraja 2017. godine, jasno je da je sve to nedovoljno za konkretniji odgovor na složeno stanje. Mi i dalje očekujemo i odluke Vijeća ministara BiH o prijemu nove generacije 160 kadeta, od čega 150 u činu policije i deset u činu mlađi inspektor &ndash; rekao je Galić u razgovoru za Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-01-zoran-galic-dgs.jpgPotrošačke cijene u BiH nižehttp://grude.com/clanak/?i=141900141900Grude.com - klik u svijetSat, 28 Sep 2019 15:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-10-prodavaonica_djelatnice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji za 0,9 posto, odjeća i obuća za 0,4 posto, namještaj i aparati za domaćinstvo za 0,1 posto. <p>&nbsp;</p> <p>Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potro&scaron;nju u BiH mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena, u kolovozu ove godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su pale za 0,3 posto, javlja Fena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji za 0,9 posto, odjeća i obuća za 0,4 posto, namje&scaron;taj i aparati za domaćinstvo za 0,1 posto, prevoz za 0,2 posto, rekreacija i kultura, te ostala dobara i usluga za 0,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na srpanj, u kolovozu su u prosjeku poskupili alkoholna pića i duhan za 0,1 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,2 posto, te restorani i hoteli za 0,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razina cijena u kolovozu u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine vi&scaron;i je za 0,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-10-prodavaonica_djelatnice.jpgU Europi odobren lijek koji djeluje na više vrsta karcinomahttp://grude.com/clanak/?i=141896141896Grude.com - klik u svijetFri, 27 Sep 2019 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-02-zarazne-bolesti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatskim pacijentima lijek za sada još nije dostupan..<p>&nbsp;</p> <p>U Europi je odobren novi lijek protiv raka &ndash; larotrectinib, koji može djelovati na &scaron;irok spektar tumora na različitim dijelovima tijela ako sadrže specifičnu genetsku abnormalnost, prenosi BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Britanski mediji prenose kako su tamo&scaron;nji liječnici izjavljivali da je vijest o novom lijeku &ldquo;uzbudljiva&rdquo; i &ldquo;revolucionarna&rdquo; te su izrazili nadu u bolje ishode i smanjenje nuspojava. Hrvatski su onkolozi suzdržaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Lijek se koristi kod niza pedijatrijskih solidnih metastatskih tumora, međutim nije riječ o revolucionarnom lijeku i ne treba to tako prenositi, prije bih rekla da samo malo pomiče granicu jer ne govorimo o izlječenju, nego o usporavanju bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je zanimljivo kod tog lijeka jest to &scaron;to je registriran kao treći lijek koji se koristi neovisno o tumorskom sijelu i &scaron;to blokira fuzijski gen u tumoru &ndash; kaže dr. Natalija Dedić Plavetić, onkologinja iz KBC-a Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatskim pacijentima lijek za sada jo&scaron; nije dostupan, ali iz Bayera kažu da će s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje razmotriti sve mogućnosti da im postane dostupan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-02-zarazne-bolesti.jpgProizvođačima mandarina gotovo 20 milijuna kuna potporehttp://grude.com/clanak/?i=141895141895Grude.com - klik u svijetFri, 27 Sep 2019 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-27-mandarine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je u petak da je proizvođačima mandarina isplaćeno gotovo 20 milijuna kuna potpore.<p><br />Kako se navodi u priopćenju, na račune 1.602 proizvođača mandarina Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 19,99 milijuna kuna, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o Programu potpore za proizvođače mandarina za 2019. kojim je Ministarstvo poljoprivrede omogućilo novčanu potporu proizvođačima od 12.150 kuna po hektaru za ukupno 1.646 hektara pod mandarinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potporu je dobio svaki proizvođač mandarina i klementina koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika i ARKOD digitalnu evidenciju poljoprivrednog zemlji&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj programa potpore bio je pobolj&scaron;ati održivost proizvodnog potencijala o&scaron;tećenog uslijed velike rasprostranjenosti i &scaron;tetnog djelovanja sredozemne voćne muhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Ministarstva napominju kako je proizvodnja agruma najvećim dijelom koncentrirana u dolini Neretve, gdje se najvećim dijelom proizvode mandarine, a urod oscilira ovisno o agrotehničkim zahvatima, klimatskim prilikama i &scaron;tetnim organizmima. Na mandarine se, kako se navodi, odnosi 95 posto od ukupnih povr&scaron;ina pod agrumima u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2017. godini proizvodnja mandarina je iznosila svega 19.011 tona, a razlog smanjenog priroda bile su dugotrajne hladnoće, navode iz Ministarstva, te dodaju kako se u 2018. proizvodnja stabilizirala te je na povr&scaron;ini od 1.910 hektara intenzivno proizvedeno 47.440 t mandarina, a ukupna proizvodnja iznosila je 47.676 tona.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-27-mandarine.jpgŽepče podržalo RTV Herceg Bosne! Hvala predsjedniku Jusufovićuhttp://grude.com/clanak/?i=141885141885Grude.com - klik u svijetThu, 26 Sep 2019 13:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-20-jusufovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinsko vijeće Žepče danas je nakon višesatne rasprave usvojilo odluku o preuzimanju osnivačkih i vlasničkih prava i obveza nad društvom Radio-televizija Herceg-Bosne d.o.o. Mostar. Tako Općina Žepče od danas postaje suvlasnik RTV Herceg-Bosne s dva posto udjela.<p><br />Vijeće je sa 15 glasova &ldquo;za" odlučilo da sredstva građana ove općine uplati na račun Televizije Herceg-Bosna. Radi se o iznosu od blizu 30.000 KM na godi&scaron;njoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Općinskog vijeća Muhamed Jusufović iz kurtoazije je napustio sjednicu, međutim kao predsjednik bio je upoznat sa svim činjenicama i jedan je od najprincipijelnijih lokalnih lidera u Federaciji BiH koji suosjeća s problemima hrvatskog naroda u BiH majoriziranog od strane Bo&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je poruka i RTV-u Herceg Bosne da jača svoju programsku shemu i ponudi snažan ljudski kadar kako bi to bila televizija koju će uz Hrvate svi podržati. S obzirom na povijest hrvatskih televizija u BiH moraju biti svjesni da ih u ovom trenutku ni Hrvati ne podržavaju, ali i da će se to dogoditi kad se pokaže kvaliteta televizije, odnosno ako se pokaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-20-jusufovic.jpgSarajevski direktor osuđen da je naređivao ubojstva Hrvata i Srbahttp://grude.com/clanak/?i=141877141877Grude.com - klik u svijetWed, 25 Sep 2019 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-25-zornic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Enver Zornić, direktor KJKP Toplane, za kojeg je suglasnost na imenovanje dala Vlada Sarajeva koju čine Narod i pravda (NiP), Savez za bolju budućnost (SBB), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL), Naša stranka (NS), Demokratska fronta (DF) i Socijaldemokratska partija (SDP) osuđeni je ratni zločinac.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, postoji pravomoćna persuda Okružnog vojnog suda u Sarajevu iz 1993. da je naređivao ubojstva sarajevskih Hrvata i Srba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč presudi, on tvrdi da su to gnjusne laži. - Apsolutno stojim iza toga da sam i pred Bogom i pred narodom potpuno čiste savjesti i da na svojoj savjesti nemam niti jedne mrlje &scaron;to se tiče moje ratne pro&scaron;losti. Svi moji drugovi su i dan-danas oni koji su bili i u ratu, i Žan i Dragan i Mario i ovakav i onakav, za mene imaju ljudi i oni koji to nisu. Ja drugih podjela nemam niti znam da postoje &ndash; izjavio je direktor Toplana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe da, ako SDP zatraži da on podnese ostavku, on to neće učiniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po običaju i direktor Toplana misli da mu netko podmeće jer je pokrenuo neke procese, među njima i kaznenu prijavu te&scaron;ku milijun i pol maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, presuda iz 1993. postoji...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-25-zornic.jpgHrvatska dobiva zeleno svijelo za uvođenje Schengenahttp://grude.com/clanak/?i=141859141859Grude.com - klik u svijetTue, 24 Sep 2019 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema upućenim izvorima, ta je odluka predviđena za usvajanje na kolegiju europskih povjerenika..<p>&nbsp;</p> <p>Nacrt Komisijine odluke već je napisan i pozitivan je za Hrvatsku, &scaron;to znači da će do kraja Junckerova mandata Hrvatska proći tehničku evaluaciju i dobiti preporuku Komisije za ulazak u Schengensku zonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska će 16. listopada dobiti zeleno svjetlo Europske komisije za ulazak u Schengensku zonu, doznaje Večernji list u Bruxellesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema upućenim izvorima, ta je odluka predviđena za usvajanje na kolegiju europskih povjerenika upravo tog datuma, jednoj od posljednjih sjednica na kojoj se donose odluke prije smjene na čelu Komisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvjestitelj bi trebao biti Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Junckerove Komisije i budući izvr&scaron;ni potpredsjednik u timu Ursule von der Leyen, koja preuzima dužnost 1. studenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nacrt Komisijine odluke već je napisan i pozitivan je za Hrvatsku, &scaron;to znači da će do kraja Junckerova mandata Hrvatska proći tehničku evaluaciju i dobiti preporuku Komisije za ulazak u Schengensku zonu, nakon čega sama odluka o ulasku ovisi o Vijeću EU, odnosno jednoglasnoj potpori država članica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgNezapamćeno nevrijeme: Poplavljeni stanovi, padala stabla, izbio požar...http://grude.com/clanak/?i=141856141856Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 23:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-23-019-nevrijeme-zg.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>– Intervencija je kao u priči. Ne brojimo ih, jednostavno ih nemamo vremena brojati. Stotine je intervencija na ispumpavanju vode. Sve je krenulo oko 19 sati i ne jenjava nikako – rekao je zapovjednik smjene Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Miroslav Merćep.<p>&nbsp;</p> <p>Požar na <a href="https://www.vecernji.hr/zagreb/gori-bakara-kod-zapadnog-kolodvora-vatrogasci-na-terenu-1347365" target="_blank">Zapadnom kolodvoru</a>, a onda jo&scaron; i ki&scaron;a <strong>zagrebačkim vatrogascim</strong>a donijeli su večer punu posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Intervencija je kao u priči. Ne brojimo ih, jednostavno ih nemamo vremena brojati. <strong>Stotine je intervencija</strong> na ispumpavanju vode. Sve je krenulo oko 19 sati i ne jenjava nikako &ndash; rekao je zapovjednik smjene Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Miroslav Merćep.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Problema ima u svim dijelovima Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim vatrogasaca zagrebačke Javne vatrogasne postrojbe, na intervencije su upućena sva dobrovoljna vatrogasna dru&scaron;tva, njih 57 i svako DVD ima po nekoliko intervencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Male&scaron;nici, Rude&scaron;u i u Svetoj Klari poplavili su stanovi u suterenu, ispumpavali su vodu iz podruma na Tre&scaron;njevci, u Maksimiru jurili na dojavu pada stabla na objekt. Pomagali su i vozačima na Čučerskoj, koji su javljali kako su doslovce zapeli u rijeci vode na cesti, ba&scaron; kao i oni na nedavno saniranom podvožnjaku na &Scaron;korpikovoj.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Ki&scaron;a je poplavila i prostorije Malog zmaja, dru&scaron;tva koje se bavi pobolj&scaron;anjem kvalitete života siroma&scaron;ne i nezbrinute djece. Mali zmaj objavio je kako je cijelo skladi&scaron;te humanitarna pomoći, plesna dvorana i igraonica potpuno pod vodom, te da je &scaron;teta neopisiva.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>Iz ZET-a su izvijestili kako jaka ki&scaron;a, praćena grmljavinom, usporava javni promet te se vozi sporije i s dodatnim oprezom na &scaron;irem gradskom području. Neka autobusne linije bile su u prekidu, a neki tramvaji vozili skraćenim rutama.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Na teren je izi&scaron;ao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić!</div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-23-019-nevrijeme-zg.jpegBiH se konstantno tresehttp://grude.com/clanak/?i=141850141850Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-29-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tlo se ponovo zatreslo u Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je javio Europski mediteranski seizmolo&scaron;ki centar, novi potres zabilježen je u na&scaron;oj zemlji, a iznosio je 2,6 stupnjeva po Richteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je epicentar potresa zabilježen 20 kilometara zapadno od Tuzle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeno je i da je do potresa do&scaron;lo na dubini od 10 kilometara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-29-potres.jpgVakula: U 24 sata past će više kiše nego ikada u rujnuhttp://grude.com/clanak/?i=141843141843Grude.com - klik u svijetMon, 23 Sep 2019 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-05-kisa-prozor-2-656x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poruka svima je da smanjimo svoje djelovanje na prirodu i okoliš te učinimo i mi mali ljudi što možemo kako bi nam priroda vratila ljepše nego što nam sada vraća..<p>&nbsp;</p> <p>Najnoviji objavljeni podaci u UN-u pokazali su zabrinjavajuće ubrzanje klimatskih promjena i rast posljedica globalnog zatopljenja. Proteklo petogodi&scaron;nje razdoblje bilo je najtoplije od kad postoje mjerenja, sve je vi&scaron;e prirodnih katastrofa, raste razina mora, a smanjuju se ledene povr&scaron;ine, pi&scaron;e HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U New Yorku će danas na UN-ovom summitu svjetski čelnici razgovarati o nužnim mjerama za spas na&scaron;ega planeta . U petak je ponovno stotine tisuća mladih, ali ovaj put i odraslih, iza&scaron;lo na ulice diljem svijeta pozivajući na hitne akcije u sprečavanju i ublažavanju klimatskih promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko su dramatične klimatske promjene i imamo li jo&scaron; vremena utjecati na budućnost , te koji su ključni problemi govorilo se u emisiji "U mreži Prvog", s gostima Brankom Grisogonom, profesor na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko naftno geolo&scaron;kom fakultetu te glavnim meteorologom HRT-a, Zoranom Vakulom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grisogono je rekao kako nas zabrinjava kombinacija pojava, od porasta srednje temperature, porasta minimalne i maksimalne temperature, topljenje leda i stanje mora i oceana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi kao svijet presporo reagiramo na klimatske promjene, naglasio je i dodao kako se Pari&scaron;ki dogovor neće moći postići za globalni porast temperature za 1,5 stupnjeva Celziusa od početka industrijalizacije, nego će se ići prema 2 stupnja, a to znači nestanak 50 posto koralja. Za mnoge druge biljke i životinje to će biti prenagla promjena, naglasio je i dodao kako se u planinama događaju jo&scaron; dramatičnije promjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vakula je istaknuo kako su problem sve veći i sve že&scaron;ći ekstremi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Evo, već ovaj tjedan je vjerojatno da ćemo imati u 24 sata količinu ki&scaron;e kao nikada u rujnu. Ti ekstremi i ki&scaron;a i su&scaron;a i visoka i niska temperatura su problem, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukazao je na to da je u protekla tri dana u Zagrebu, najniža temperatura bila kao rijetko kada niska za ovo doba godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, nagla&scaron;ava Vakula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poruka svima je da smanjimo svoje djelovanje na prirodu i okoli&scaron; te učinimo i mi mali ljudi &scaron;to možemo kako bi nam priroda vratila ljep&scaron;e nego &scaron;to nam sada vraća, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekanić je istaknuo kako je poanta svega u ekonomiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svijet zna da mora učiniti ne&scaron;to, a to je povezano sa skupim razvojem tehnologije. Smanjenje oneči&scaron;ćenja, stakleničkih plinova je povezano s radikalnim smanjenjem potro&scaron;nje energije, a time i smanjenjem gospodarskog rasta, a to je te&scaron;ko učiniti, zaključio je i dodao kako je cijela filozofija suvremene civilizacije sačinjena na uspjehu, konkurenciji, rastu i progresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako svijet već 50 godina zna kako bi se trebalo smanjiti kori&scaron;tenje prirodnih resursa, a potro&scaron;nja energije je danas dva i pol puta veća nego prije 40 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Europa nema profitabilne primarne izvore fosilne energije i zato je promijenila svoju energetsku strategiju, promijenila organizaciju energetskih trži&scaron;ta i postala predvodnik i u politici i u tehnologiji razvoja obnovljivih izvora energije. No, ekonomski utjecaj Europe postaje sve manji za provođenje svoje predvodničke politike u za&scaron;titi okoli&scaron;a, istaknuo je Dekanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grisogono je naglasio kako će zatopljenje od 2 stupnja donijeti nagle izmjene su&scaron;a i poplava, topljenje leda i snježnog pokrivača zbog čega pati biljni i životinjski svijet, javljati će se invazivne vrste biljaka i životinja, te će doći u pitanje proizvodnja hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vjerojatno je da ćemo mi polovicom ovog stoljeća prebaciti zatopljenje od dva stupnja i to će imati velikih posljedica, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vakula je dodao kako je zatopljenje od dva stupnja na globalnoj razini strahovito velika brojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Topljenje leda znači porast razine mora &scaron;to je veliki problem, istaknuo je .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grisogono je dao usporedbu kako čovjek umire ako ostane bez 35 do 40 posto svoje kože, zbog nedostatka respiracije, hlađenja i disanja, a mi se kod Amazone igramo sa polovicom toga broja. Amazona je 20 posto pluća svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je dovoljno dramatična informacija i zato je bitno saditi &scaron;to vi&scaron;e &scaron;uma, zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-05-kisa-prozor-2-656x330.jpgAlbanija: U seriji potresa ozlijeđeno više od 100 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=141836141836Grude.com - klik u svijetSun, 22 Sep 2019 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-22-albania-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Serija potresa zatresla je jučer Albaniju od kojih je prvi, najjači, bio magnitude 5,6 po Richteru, a više od stotinu osoba ozlijeđeno je, uglavnom panično bježeći iz svojih domova. <p>&nbsp;</p> <p>Američki geofizički institut pripisao je potresu jakost od 5,6 po Richteru, dok je Albanski institut za geoznanosti izvijestio o jakosti od 5,8. Tri naknadna podrhtavanja tla imala su magnitude 5,1, potom 4,7 i 4,8. Posljednji je zabilježen ne&scaron;to iza ponoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Informativni portal shqiptarja.news objavio je da je najmanje 108 ljudi ozlijeđeno u seriji potresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo zdravstva objavilo je ranije da je 68 ljudi ozlijeđeno, u Tirani i Draču, od kojih je 21 osoba morala zatražiti liječničku pomoć. Većina ih se ozlijedila panično jureći iz svojih domova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministrica Ogerta Manastirliu na Twitter je stavila fotografiju svojeg posjeta traumatolo&scaron;koj klinici u Draču. Rekla je da nitko nije ozbiljnije ozlijeđen.<br />Premijer Edi Rama otkazao je put na Opću skup&scaron;tinu UN-a u New Yorku , objavila je državna novinska agencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potres se osjetio i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u Dubrovniku. Prvi i najjači potres zabilježen je ne&scaron;to iza 16 sati s epicentrom oko 60 kilometara sjeverozapadno od Tirane, objavilo je ministarstvo obrane. To je najjači potres u Albaniji u zadnjih 30 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U području Tirane 48 kuća i tri stambene zgrade zadobile su pukotine, dok su u Draču 42 kuće i četiri stambene zgrade o&scaron;tećene, rekla je ministrica obrane Olta Xhacka na konferenciji za novinare.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-22-albania-potres.jpgBalkane moj: Novi biznis u Njemačkoj, 'prikucavaju papire za 'ćukenja'http://grude.com/clanak/?i=141834141834Grude.com - klik u svijetSun, 22 Sep 2019 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-22-pas_psi_lutalice_ulica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema statistikama Europola dileri droge u Europi godišnje zarađuju oko 24 milijarde eura. Jednostavna računica pokazuje da je profit pseće mafije vrlo sličan. No nisu samo rasni psi predmet ilegalne trgovine, već i psi lutalice <div class="lead-text"> <p>&nbsp;</p> </div> <p><strong>"N</strong>e zaboravi pitati odakle su". Stefen daje posljednje upute svojoj prijateljici Claudiji (ime promijenjeno), prije no &scaron;to ona krene na ulicu, gdje će ilegalnim trgovcima psima postaviti zamku. Policija je već obavije&scaron;tena. Claudia je već ranije u vi&scaron;e navrata u akcijama zajedno sa Stefenom Klippsteinom glumila osobu zainteresiranu za kupnju pasa. Uskoro će se susresti s prodavačima u berlinskoj četvrti Wedding. Ovaj put&nbsp;je na prodaju ponuđen mali maltezer, pi&scaron;e <a href="https://www.dw.com/hr/pse%C4%87a-mafija-u-srbiji-i-na-balkanu/a-50516146" target="_blank">Deutsche Welle</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="oglasinsidearticleinter" style="max-width: 440px;"> <div id="beacon_7cd07e3928" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="http://oglasicdn.novilist.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=0&amp;campaignid=0&amp;zoneid=62&amp;loc=http%3A%2F%2Fwww.novilist.hr%2FVijesti%2FHrvatska%2FKrijumcari-pasa-s-Balkana-Zaraduju-milijune-poput-trgovaca-drogom&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F&amp;cb=7cd07e3928" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>"Kada dam dogovoreni znak, vi brzo dolazite, ok?", pita Claudia policajce i pritom poku&scaron;ava kontrolirati ruke koje joj drhte od straha. Policija i Stefen promatraju scenu sakriveni u različitim zaklonima. Napetost rase. Tri osobe, podrijetlom iz Srbije, izlaze iz velikog luksuznog auta. Oni traže 500 eura za &scaron;tene koje je očigledno bolesno. Je li ono cijepljeno, to ne znaju. Nakon jo&scaron; nekoliko pitanja Claudia uzima psića u ruke. Nerzvoza je neizdrživa. Onda ona daje znak. Policajci dolaze trčeći: "Policija! Uza zid!" Trgovci, očigledno spremni i na nasilje, bivaju uhićeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo svakog dana Klippstein traži sumnjive oglase po internetu i alarmira policiju. I ova sumnjiva ponuda iz Berlina mu je odmah upala u oči. Njegov osjećaj da prepozna ilegalne trgovce se opet potvrdio. Uhićeni Srbi imaju u policiji&nbsp;već debeli dosje, pi&scaron;e Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>I tako velika akcija samo zbog jednog malog psića? Slučaj berlinskog maltezera je samo jedan od brojnih primjera ilegalne trgovine psima, koja se svakodnevno odvija u mnogim gradovima &scaron;irom Europe. Milijuni pasa se svake godine ilegalno transportiraju po cijelom kontinentu - mnogi su bolesni, nisu cijepljeni i nemaju nikakve dokumente o podrijetlu, ili su oni krivotvoreni. Kupce se sustavno vara.</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome krijumčari zarađuju nevjerojatne sume novca. Za&scaron;titnici životinja i pojedini političari upozoravaju da je u međuvremenu profit koji se ostvari ilegalnom trgovinom pasa usporediv sa zaradom od ilegalne prodaje droga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko ljudi, a među uhićenima se većinom spominju oni s područja Balkana "prikucavaju papire čak i za ćukenja", a također se i pse lutalice "dokumentira".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-22-pas_psi_lutalice_ulica.jpg'Ja se konja bojim' ne može se pjevati na sahranihttp://grude.com/clanak/?i=141811141811Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 16:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-19-sahrana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik Zagrebačke nadbiskupije, vlč. Ljubo Vuković, objavio je status na svom Facebook profilu u kojem se osvrnuo na neke neprimjerene stvari koje se “zadnjih dvadeset-trideset godina” događaju na sprovodima. Vlč. Vuković o toj je temi progovorio i u emisiji Hvaljen Isus i Marija koja se emitira na Radio Sljemenu.<p>&nbsp;</p> <p>ODABIR PJESAMA NA SPROVODU (Radio Sljeme, 18.09.2019.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi slu&scaron;atelji, pro&scaron;le srijede govorio sam vam o strahu svećenika od ka&scaron;njenja na sprovod. I danas ću se dotaći tih, najžalosnijih događaja koje na žalost ne možemo izbjeći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Često se pitam u &scaron;to se u zadnjih dvadeset-trideset godina sprovodi pretvaraju? Kao da su ljudi smetnuli s uma da kr&scaron;ćanski pokop nije komemoracija, nego obred koji za nas vjernike ima određeni cilj i smisao. Na tom obredu, opra&scaron;tamo se od drage nam osobe, pokojnika puni nade da mu je život bio ispunjen dostatnom vjerom i dobrotom, u nadi da je zavrijedio vječni život na pravoj strani, u zajedni&scaron;tvu s Gospodinom i tolikim milim i dragim osobama koje su prije njega također u znaku vjere preselile u vječnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekako smo mirniji ako znamo da je pokojnik doista tako i živio, no u većini slučajeva kod prijave sprovoda, najbliži sami znaju reći: &bdquo;Znate, bio je dobar čovjek, ali nije ba&scaron; i&scaron;ao u crkvu.&ldquo; S obzirom na Isusovu Zapovijed ljubavi: &bdquo;Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svim umom svojim, svom du&scaron;om svojom, svom snagom svojom i ljubi bližnjega kao samoga sebe!&ldquo;, ostaje otvoreno pitanje: &bdquo;Jeli dovoljno za spasenje samo to &scaron;to je netko bio dobar čovjek?&ldquo; Mnogi će kazati da je. Ali, to kažemo mi ljudi. Hoće li se dotični spasiti po na&scaron;oj ili Božjoj procjeni, trebamo li se držati pravila koja mi određujemo ili pak se pokoravati pravilima Onoga koji nam jedini može osigurati vječnu sreću?</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj bojazni da je pokojnik ipak puno kvalitetnije mogao nego &scaron;to to jest, proživjeti svoje bogoljublje, a ne samo čovjekoljublje, računajući pri tom i na veliko Božje milosrđe, svojim molitvama, posebno misom, koja je najuzvi&scaron;enija i najvrjednija molitva, ne samo na dan sprovoda, nego i kasnije: na godi&scaron;njicu smrti, rođendan, imendan&hellip; mi želimo pripomoći, nadodati onaj dio koji nedostaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljuti me stav mnogih koji misle kako je sprovodna misa samo neki privjesak, tradicija ili običaj. Nisu svjesni vrijednosti, &scaron;to se pogotovo očituje pitanjem: &bdquo;A koliko ko&scaron;ta misa?&ldquo; Ona ima neku taksu, koja se već skoro trideset godina ne mijenja. Vrijednost jedne jedine mise koja je &bdquo;spomen-čin Isusove žrtve: muke, smrti i uskrsnuća&ldquo;, ne možemo platiti s milijardu nečega. Istinski vjernici to razumiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tako onda dolazimo do onoga na &scaron;to sam zapravo htio upozoriti, a to je odabir pjesama na sprovodima. Ako je na&scaron; cilj na kr&scaron;ćanskom obredu molitva, kao na&scaron;a najveća potpora u tom trenutku pokojniku od kojeg se opra&scaron;tamo, kako je onda moguće da se sve vi&scaron;e odabiru pjesme koje s obredom nemaju nikakve dodirne točke. &bdquo;Kad bi ove ruže male, Sel si bum pod brajdu, Potočić maleni, ili pak neke naručene skladbe, narodna kola, jer je on to navodno volio, a vidi&scaron; da su prisutni već zauzeli položaj, spremni zaplesati, onda se normalan čovjek pita: &bdquo;Jesmo li doista na kr&scaron;ćanskom sprovodu ili pak na nekoj komemoraciji?&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da su profesionalni pjevači vrlo pristojni i uvijek se jave svećeniku prije sprovoda, vrlo često je i njima neugodno, pa se ispričavaju: &bdquo;Znate velečasni, nema niti jedne pobožne!&ldquo; Pobožnu obično stavimo na sredini obreda, no ne može&scaron; &bdquo;Ja se konja bojim&ldquo; ubaciti u obred. I s obzirom na odabir pjesama često se pitam ima li uopće iskrene žalosti i pijeteta prema osobi koju pokapamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čuo sam da su u nekim biskupijama sami biskupi naredili svećenicima, ako na obredu sprovoda čuju svjetovnu pjesmu da se trebaju okrenuti i otići. Znam, mnogi će reći &bdquo;rigorozna Crkva&ldquo;, no ako iskreno razmislite, bolje da na takav sprovod pozovete nekog animatora tko će uz odabrani repertoar izrecitirati jo&scaron; neku poeziju. To bi onda stvarno imalo smisla, ali se taj žalobni događaj sigurno ne bi zvao: kr&scaron;ćanski sprovod.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel/Radio Sljeme</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-19-sahrana.jpg97-godišnjak otjerao lopove: Vitalni djed vozi bicikl, pije čaj s vinom, radi u vrtu...http://grude.com/clanak/?i=141802141802Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-19-019-djedica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imam 97 godina, ali baš nedavno sam se obračunao s dva lopova. Vidio sam ih kako ulaze kroz prozor. Zatrčao sam se za njima, povikao, a oni su potom pobjegli, rekao nam je August Košak.<p>&nbsp;</p> <p>U općini Gornji Mihaljevec u Međimurju ima podosta dugovječnih stanovnika, a jedan od njih je i August (97) iz Vukanovca, koji izgleda kao da nema ni 70, a duhom, intelektom, brzinom i spretno&scaron;ću podsjeća na tridesetogodi&scaron;njake.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao dijete pro&scaron;ao je težak život i mnoge nevolje, &scaron;to je učvrstilo njegovo tijelo i duh te ga dovelo do ovako duboke starosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U osnovnu &scaron;kolu sam krenuo sa sedam godina te sam zavr&scaron;io četiri razreda. Do prije polaska u &scaron;kolu sva moja braća, sestra i ja nosili smo haljine na golo tijelo. Nije bilo novca za ne&scaron;to drugo. Meso smo jeli samo nedjeljom. Tek kad sam krenuo u &scaron;kolu, dobio sam prve kratke hlače. Često sam hodao i bos. Nakon zavr&scaron;etka četvrtog razreda, s nekih 10 godina i par mjeseci, i&scaron;ao sam u službu. Čuvao sam krave na ispa&scaron;i jednom čovjeku u obližnjem Dragoslavec Bregu. S 18 godina krenuo sam u Njemačku za poslom. Tamo sam ostao godinu i pol, a tada su me povukli doma Mađari radi vojske. No nisam htio ići, pa sam se sakrivao po tuđim stajama. Tri puta su me uhvatili, a ja sam im tri puta pobjegao. Ne vjerujem da bih preživio rat. Kasnije sam i&scaron;ao u Titovu vojsku, koju sam služio u Zagrebu i Zadru punih 30 mjeseci - priča nam svoju životnu priču August, koji se po povratku iz vojske oženio. Supruga mu je preminula prije 19 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od njezine smrti August živi sam u obiteljskoj kući i brine se i dalje o svemu. Doručak i večeru priprema sam, ponekad i ručak, a katkad mu ručak donese mlađa kći Zdenka, koja živi u Čakovcu. A starija kći Ivanka živi u Sloveniji i također s obitelji povremeno obilazi oca. Osim dvije kćeri, August ima tri unuka te pet praunuka. Iako je nekad imao i vinograd i puno polja koja su obrađivali supruga i on, danas August obrađuje samo vrt, u kojem ima raznovrsnog povrća. Do nedavno je imao i auto, ali i veliki traktor, koje je prodao, a zadržao za svoje potrebe mali traktor, kojim kosi travu i koji mu služi da ne&scaron;to preveze. Bez ikakvih problema popeo se na traktor i provozao njime po dvori&scaron;tu, koje je prethodno lijepo pokosio i uredio. Do 2013. godine hranio je jo&scaron; krave i bikove, a onda ih je na svoj rođendan sve prodao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ujutro si za doručak pripremim bijelu kavu, a navečer čaj, u koji ulijem decilitar vina. Drugo ne pijem. Volim pojesti za ručak dobar gula&scaron;, pileće meso s umakom, grah i sličnu hranu sa žlicom. Bez problema se jo&scaron; vozim na biciklu. Ustajem oko 10 sati ili čak jo&scaron; i kasnije, a liježem katkad oko 11 sati. Volim čitati. Svaki tjedan kupim i pročitam lokalne novine, a kad ne vidim s naočalama, uzmem povećalo - veselo nam govori August.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voli kad mu netko dođe u posjet, ali i on voli otići nekamo traktorom ili biciklom u posjet ili trgovinu, da mu vrijeme brže prođe.</p> <p>Kaže da je najbolji savjet za dugovječnost svaki dan se kretati i pomalo raditi, pa on cijeli dan prohoda po kući, dvori&scaron;tu, vrtu ili ode do trgovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, mnogi njegovi prijatelji i vr&scaron;njaci već su davno umrli, ali kako je vesela i vedra duha, lako mu je uklopiti se i družiti se i s puno mlađim ljudima od njega. Nikad nije bio bolestan, uvijek je imao niski tlak i samo ponekad ga malo omete i&scaron;ijas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-19-019-djedica.jpegBlokiraju deponij u Mostaru, a žive nezakonito pored njegahttp://grude.com/clanak/?i=141801141801Grude.com - klik u svijetThu, 19 Sep 2019 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-03-beslicljubo2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić otkrio je da oni koji žive u blizini deponija Uborak u Mostaru tu su nastanjeni potpuno bespravno.<p>&nbsp;</p> <p>- Devedeset posto tih na&scaron;ih sugrađana nema uopće rije&scaron;eno ni pitanje zemlji&scaron;ta, koje su dobili od nekda&scaron;nje Općine Sjever, većina njih nije platila ni ono malo &scaron;to su trebali, a većina njih nije podnijela niti može podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu i legalizaciju objekata uz deponij i da upoznam javnost da uz deponij ide Koridor 5C, pa onda možete zamisliti da nelegalna skupina građana zaustavlja dva velika projekta od bitnog interesa za državu, kao &scaron;to je autocesta na Koridoru 5C, koji prolazi pored deponija i sam deponij koji je za cijeli grad Mostar. To govori da jo&scaron; nismo sazreli kao država, da vodimo stvari kako ne pripadaju po zakonima, ali nadam se da ćemo, ipak, izaći iz tog začaranog kruga - poručio je Be&scaron;lić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-03-beslicljubo2.jpgŽenu poskok ugrizao za lijevi kažiprst dok je brala djetelinuhttp://grude.com/clanak/?i=141793141793Grude.com - klik u svijetWed, 18 Sep 2019 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-04-poskok-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Žena (67) kod Benkovca primljena je s otrovanjem krvi opasnim po život na Jedinicu intenzivnog liječenja u Opću bolnicu u Zadru. <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak predvečer ugrizla ju je zmija otrovnica. Ona je s članovima obitelji brala djetelinu te je htjela pokupiti i koju otpalu smokvu. Poskok ju je ugrizao za lijevi kažiprst.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pacijentica je primljena sa znakovima otrovanja zmijskim otrovom. Dobila je dvije doze protuotrova, nakon čega su se znakovi trovanja počeli smanjivati. Bila je u životnoj opasnosti, no vi&scaron;e nije kritično jer smo uspjeli sanirati zatajenje organa - kazao nam je dr. Edi Karuc, kirurg tog odjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žena iz Kule Atlagića jo&scaron; leži na intenzivnoj skrbi zadarske bolnice jer liječnici žele pratiti promjene na njezinoj ruci. Prst za koji ju je ugrizao poskok poplavio je i dobio mjehur na jagodici, &scaron;to medicinsko osoblje želi imati pod kontrolom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-04-poskok-3.jpgImotski profesor obara učenike jezične gimnazije jer ne znaju matematikuhttp://grude.com/clanak/?i=141787141787Grude.com - klik u svijetWed, 18 Sep 2019 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-18-019-trutin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova školska godina započela je i u imotskoj gimnaziji "Dr. Mate Ujević", no tamo su još uvijek aktualni događaji od lani. I dok jedni učenici listaju nove udžbenike, neki drugi, skupa s roditeljima, s nestrpljenjem pred vratima gimnazije očekuju dolazak inspekcijske službe Agencije za odgoj i obrazovanje.<p>&nbsp;</p> <p>Stvar je ozbiljna. Jako ozbiljna. Inspekcija stiže kako bi ispitala navode iz žalbe na ocjene iz matematike i to za sedam učenika prvih i drugih razreda te &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No idemo redom. Na mail redakcije <strong><a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/623612/inspektori-dolaze-u-imotski-provjeriti-kako-je-moguce-da-zbog-jednog-predmeta-toliko-ucenika-padne-godinu-a-profesor-koji-ih-je-bacio-porucuje-trebao-sam-ih-srusiti-jos-roditelji-zasto-ravnatelj-ne-reagira-mozda-zato-sto-mu-je-profesor-kum-djetetu" target="_blank">Slobodne Dalmacije</a></strong> stigla je pritužba jednog roditelja na postupanje nastavnika matematike <strong>Ante Trutina</strong>. Mail je op&scaron;iran, identitet njegova autora poznat je redakciji, a ovdje ćemo za početak citirati neke njegove dijelove.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>- Po&scaron;tovani, zanima me postoji li u Hrvatskoj ili u svijetu &scaron;kola u kojoj je samo iz jednog razreda kod samo jednog profesora sedam učenika oboreno na godinu?! - počinje pismo roditelj djeteta koje pohađa imotsku gimnaziju, pa nastavlja kako se ba&scaron; to događa u &scaron;koli koja nosi naziv Mate Ujevića i to "po tko zna koji put".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sedam učenika Jezične gimnazije profesor Ante Trutin oborio je na godinu nakon popravnog iz matematike. Koliko je maturanata oborio ne znamo točno, no i to je sigurno nemala brojka. Pomozite nam i službeno zatražite podatke ravnatelja Gimnazije iz Imotskog <strong>Borisa Karina</strong> - navodi roditelj u množini otkrivajući kako on zapravo pi&scaron;e u ime roditelja svih sedmero učenika koji se spominju u mailu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku ogorčeni roditelj postavlja i niz pitanja usmjerenih na prof. matematike Antu Trutina. Pita ga koliko je učenika ove godine palo na popravnom iz matematike, odnosno koliko je njegovih učenika ove godine palo godinu zbog jedinice iz matematike te koliko je učenika dosad u svojoj karijeri oborio. Pita ga i koliko je učenika izgubilo pravo na daljnje &scaron;kolovanje jer ih je bacio na popravnom dva puta, a pita ga i koliko je maturanata oborio na popravni, a koliko na godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Roditelj postavlja pitanje i za&scaron;to se godinama ne reagira na metode i postupke profesora Trutina te za&scaron;to se, kako kaže, kr&scaron;e zakoni RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je teatar apsurda kakvog nigdje nema. Tko nadgleda i kontrolira profesore i njihov rad? Kome oni odgovaraju? Kako je moguće da ravnatelj Boris Karin, koji bi trebao biti prva i odgovorna osoba &scaron;kole, ne reagira na sustavno teroriziranje učenika i masovno bacanje na godinu od strane profesora Trutina? Možda zato &scaron;to mu je profesor Trutin kum djetetu? - nabraja pitanja roditelj u svome mailu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koliko je samo sudbina, obitelji, dobre djece ovako uni&scaron;teno?! Za&scaron;to se ne bi i profesori podvrgnuli psiho testovima?! Koliko godina će se profesoru Trutinu to tolerirati? Inspekcije dolaze i odlaze, on ostaje. Koliko puta se nekog profesora može prijaviti, koliko dugo on može raditi bez sankcija?! Do mirovine?! Pa postoje li uopće sankcije za ovakve profesore? Jesu li ikome iz stručnih službi i nadležnih inspektorata (čiji se rad plaća iz na&scaron;ih džepova) brojke učenika koje Ante Trutin obara na popravni i na godinu bitne?! Jesu li im sumnjive?! Ili su im ta djeca, kojoj svjesno i nesvjesno uni&scaron;tavaju budućnost, uistinu samo broj?! - ogorčeno će roditelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudi se u mailu i zaključak:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sankcija za nečinjenje i nereagiranje na nepravdu kod nas nema! Ovim prosvjetnim radnicima je normalno da sedam učenika iz samo jednog razreda padne godinu. Oni u tome ne vide problem. Tko god je bio učenik Ante Trutina zna da je svaki njegov ispit svjesno opterećen preprekama i prezahtjevnim nepotrebnim koncepcijama kojima je cilj učenike onemogućiti u postizanju prolazne ocjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujem da bi stručne službe, ako izvr&scaron;e stručno-pedago&scaron;ki nadzor u ovoj &scaron;koli, utvrdile brojne nepravilnosti i propuste u radu prof. Trutina, ravnatelja i ostalih profesora na &scaron;tetu učenika kojima su povrijeđena njihova, zakonom RH zajamčena, dječja prava. Brojne nepravilnosti bacaju se pod tepih godinama te samo uz pomoć medija mogu isplivati na povr&scaron;inu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadam se samo da će svi odgovorni disciplinski odgovarati i da se vi&scaron;e nijedno dijete neće osjećati nemoćno, jadno, frustrirano, razočarano prema nastavniku i obrazovnom sustavu općenito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvar je ozbiljna. Jako ozbiljna. Stoga smo za prvoga sugovornika uzeli ravnatelja gimnazije Borisa Karina. Njegova izjava je kratka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mogu samo izjaviti da smo u &scaron;koli oko spomenutih primjedbi učenika i roditelja sve radili u okvirima zakonskih normi. Na popravnom ispitu bila je komisija sastavljena od profesora, prema na&scaron;im pravilnicima. Konačno, i ocjena vi&scaron;e savjetnice za matematiku <strong>Antonele Czwyk Marić</strong> iz Agencije za odgoj i obrazovanje Podružnice Split, prilikom stručno pedago&scaron;kog nadzora samog popravnog ispita kako nema propusta u provođenju popravnog ispita, meni je najmjerodavnija. Ako pak, kako vi kažete, dođe i inspekcija iz same Agencije iz Zagreba, mi smo spremni predočiti sve detalje provedbe popravnog ispita - riječi su ravnatelja Karina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Agencije za odgoj i obrazovanje prenosimo izjavu <strong>Antonele Nižetić-Capković</strong>, vi&scaron;e savjetnice za odnose s javno&scaron;ću, koja je na pitanje <strong><a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/623612/inspektori-dolaze-u-imotski-provjeriti-kako-je-moguce-da-zbog-jednog-predmeta-toliko-ucenika-padne-godinu-a-profesor-koji-ih-je-bacio-porucuje-trebao-sam-ih-srusiti-jos-roditelji-zasto-ravnatelj-ne-reagira-mozda-zato-sto-mu-je-profesor-kum-djetetu" target="_blank">Slobodne Dalmacije</a></strong> o primjedbi roditelja na spomenuto ru&scaron;enje na godinu sedam imotskih gimnazijalaca izjavila:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobili smo predstavku roditelja i u Imotski ćemo uputiti vi&scaron;u inspekciju po tom pitanju. Tek nakon inspekcijskog nalaza možemo vam dati vi&scaron;e informacija. Toliko za sada na va&scaron;e pitanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj i ono najvažnije, donosimo i odgovor prozvanog profesora Ante Trutina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sva ta pitanja i primjedbe ne stoje. Prvo bih samo spomenuo da roditelji ili roditelj, ili tko već postavlja ta pitanja, nije niti jednom postavio pitanje koliko su samo u posljednjih 15 godina učenici profesora Trutina osvojili regionalnih i državnih nagrada iz matematike te je li učenik kojega sam ja učio bio sudionik međunarodne matematičke Olimpijade u Americi - počinje Trutin.</p> <p>Nastavak je, međutim, zanimljiviji:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Napi&scaron;ite slobodno da sam iz tih razreda trebao na godinu baciti jo&scaron; četiri do pet učenika!</p> <p>&nbsp;</p> <p>A za&scaron;to nije?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Negativnu sam ocjenu ipak dao samo onim najlo&scaron;ijima, koji usput i ometaju učenike koji žele i hoće ne&scaron;to naučiti - obrazlaže Trutin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, sasvim je normalno u poslu jednog profesora i odgajatelja da izvr&scaron;ava svoju zadaću, uči učenike, nagrađuje ih pozitivnim i kažnjava negativnim ocjenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je moj dio posla i dokle god ga radim, bit će tako. Za mene je ova priča zavr&scaron;ena, a mjerodavne institucije, inspekcije, dakako da mogu doći i provjeravati cijelu proceduru popravnog ispita - kaže Trutin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to se tiče pitanja koliko je posljednjih godina dao negativnih ocjena učenicima koji su ponavljali godinu, kaže da o tome ne vodi računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zaista ne vodim evidenciju, mislim stotinjak. I ne stidim se ni pred kim zbog toga. U konkretnom slučaju, za ove učenike mogu reći da sam plaćen držati nastavu u &scaron;koli u učionici, a ne na autobusnom kolodvoru. Ako mi se naredi, otići ću i tamo predavati svoj predmet, ali slažete se da to nije primjereno obrazovanju na&scaron;ih učenika. Mislim da sam vam ovim sve rekao, a ostalo je za mene bespredmetno - zaključuje Ante Trutin.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-18-019-trutin.jpgPosušje pred spektakl: Rundo protiv Macana za šampiona!http://grude.com/clanak/?i=141778141778Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 13:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-019-bikijada-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posušje se priprema za spektakularnu koridu 20. listopada, a najveća borba očekuje se između Runde i Macana. Macan pak vuče podrijetlo od Ronalda, ali Rundo je na domaćem terenu.<p>&nbsp;</p> <p>Bikovi kumova Joze Peru&scaron;kovića i Dražena Bra&scaron;narevića ukrstiti će rogove, a i jedan i drugi vjeruju u pobjedu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte video u kojem najavljuju borbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/nnpS_zEh1eQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong> </em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-019-bikijada-posusje.jpgGruđanin uhvatio poskoka, sad mu je kućni ljubimachttp://grude.com/clanak/?i=141776141776Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-019-zmija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šetnje kroz prirodu u našoj zemlji, ali i mnogim drugim nerijetko završe “ulovima”.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je Mladen Iličić iz Gruda dok je &scaron;etao nai&scaron;ao na zmiju i to ni manje ni vi&scaron;e nego poskoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutku pronalaska zmija je prema svemu sudeći spavala, a u pomoć pri hvatanju Iličić je pozvao susjede.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Slučajno sam na&scaron;ao ovaj bidon od pet litara, po&scaron;to nesavjesni građani smeće bacaju gdje stignu, i tako sam je strpao i zatvorio &ndash; ispričao je za &ldquo;Avaz&rdquo; Iličić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, uhvaćeni poskok postao je novi kućni ljubimac Gruđanina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zmija je kod mene, čuvam je u plastičnoj bačvi i hranim je skakvcima &ndash; kazao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ERHYkmzkYI8" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Avaz.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-019-zmija.jpgImotski predstavlja i ZELENO JEZERO! Jedrenje, veslanje, kupanje... u grudskom susjedstvuhttp://grude.com/clanak/?i=141771141771Grude.com - klik u svijetTue, 17 Sep 2019 00:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-bbimagehandler.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zeleno jezero u Ričicama u općini Proložac, osim svoje glavne namjene, a to je prikupljanje vode za natapanje Imotskog polja, pruža mogućnosti za dodatnu eksploataciju. <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svoje ljepote, okružja u kojem se nalazi, te konačno svojih podvodnih resursa, pogodno je za ulaganja koja bi brzorastućem turizmu u cijeloj Imotskoj krajini dala neke nove i vrijedne sadržaje, ali i vratila mlade u inače raseljene Ričice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zeleno jezero, uz nadaleko poznata dva prirodna jezera u Imotskom &ndash; Modro i Crveno, može, uvjereni su turistički prognozeri, itekako pridonijeti razvoju ovoga kraja. Jezero ima kapacitet do 30 milijuna kubičnih metara vode. U najizda&scaron;nijim uvjetima pritjecanja vode iz susjedne Bosne i Hercegovine, te domicilnih malih potoka, u jezero dotječe oko 25 milijuna kubičnih metara vode, no tada se upravo na određenim kotama preko podvodnih ispusta gubi mnogo vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga je već odobrena investicija Hrvatskih voda uz pomoć Županije, da se izvr&scaron;i takozvano čepiranje jezera i time se spriječi otjecanje vode. Vodostaj se inače ustali kada u jezeru bude desetak milijuna kubičnih metara vode. Svojom &scaron;irinom jezero se prostire od samoga ruba sredi&scaron;ta Ričica pa sve do glavne brane na njegovoj istočnoj strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekosmo, jezero ima izvrsne predispozicije za organizaciju kako malih jedriličarskih regata, tako i veslačkih natjecanja. Njegov podvodni svijet, u kojem obitava i autohtoni &scaron;aran, nudi silne mogućnosti za sportski ribolov, te konačno u ljetnim mjesecima i kupanje u čistoj vodi. Također, prirodni ambijent u kojem se nalazi samo jezero, opasan visokim klisurama, zelenim ledinama, pje&scaron;ačkim stazama, pravi je izazov za ljubitelje &scaron;etnji, trčanja i obiteljskih izleta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Poznate su nam sve prednosti na&scaron;ega dragulja i ozbiljno smo se prihvatili zahtjevnog posla da konačno krenemo u njegovo predstavljanje turističkom trži&scaron;tu &ndash; riječi su Željka Tandare, predsjednika Zavičajne ekolo&scaron;ke udruge Ričice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svjesni smo &ndash; nastavlja Željko Tandara &ndash; činjenice da je cijelo jezero u nadležnosti Hrvatskih voda te da ba&scaron; u suradnji s njima, ali i na&scaron;om Općinom Proložac, te konačno Turističkom zajednicom Imota, koja pokriva cijelu Imotsku krajinu, trebamo iznaći način revitalizacije Zelenoga jezera, koje, eto, može obavljati i funkciju navodnjavanja na&scaron;ega polja, ali i mnogo dati turističkoj ponudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačno, za&scaron;to se njegovi sadržaji ne bi iskoristili i za vraćanje mladih ljudi s ovoga na&scaron;ega područja. Stoga nam je ideja da se samo na predjelu Čelinka urede plaže za kupanje, potom plaže za osobe s invaliditetom, mini kampovi, pje&scaron;ačke staze. Ako pitate tko će u to investirati, budite bez brige, ima podosta na&scaron;ih poduzetnika samo iz Ričica, da ne govorim iz Imotske krajine, koji bi vrlo rado investirali svoj novac u te sadržaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Ričice je do&scaron;ao turistički zamah Imotske krajine. Već sljedeće godine na usluzi gostima bit će nekoliko predivnih kuća za odmor s bazenima, teretanama i ostalim sadržajima. A kako im je i Zeleno jezero nadohvat ruke i sve njegove prirodne prednosti, za&scaron;to ba&scaron; turizam ne bi bio &scaron;ansa raseljenih Ričica. Ovdje nisam spomenuo i čistu i zdravu hranu, bila ona životinjskog ili biljnog podrijetla, a to može to biti iznimna prednost na&scaron;ega kraja &ndash; govori s puno optimizma Željko Tandara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Ričicama misle ozbiljno i neće stati u svojim nakanama, jer gledati i diviti se Zelenom jezeru, a ne komercijalizirati njegove resurse i ne dati &scaron;ansu mladima da se vrate u taj predivni kraj Imotske krajine i da žive od turizma, zaista nitko nema pravo. A kada se uzme u obzir i kapital mnogih Ričičana koji godinama žive i rade u inozemstvu, ali i diljem Hrvatske, a srce im je uvijek u rodnom kraju, sve ove nakane Udruge Ričice itekako se brzo mogu realizirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>SD</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-bbimagehandler.jpegLjubica proslavila stoti, a njezin Krešimir 75. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=141770141770Grude.com - klik u svijetMon, 16 Sep 2019 21:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-16-019-ljubica-sto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baka Ljubica Bandur iz Proboja kod Ljubuškog u subotu je proslavila sto godina života. Veselo je bilo u obiteljskom domu ove stogodišnjakinje, pjevalo se i radovalo, a i sama baka dočekala nas je s pjesmom na usnama.<p>&nbsp;</p> <p>Redali su se čestitari, rezala rođendanska torta, a baka Ljubica bila je neizmjerno sretna &scaron;to su joj veliko slavlje priredili njezini najmiliji i najbliži članovi obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova vesela stogodi&scaron;njakinja ima dva sina, Kre&scaron;imira i Ivana te kćer Jagodu i brojnu unučad i praunučad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je kako se sin Kre&scaron;imir nije na&scaron;ao samo u ulozi čestitara, on je, kao i njegova majka, bio slavljenik. Dvostruka rođendanska proslava tako je bila u čast 100. i 75. rođendana. Slavljenike je posjetila i Ljubičina sestra Dragica, koja je zagazila u osmo desetljeće života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><q>Baki Ljubici želimo da je posluži zdravlje i da bude jo&scaron; ovakvih rođendana u pjesmi i veselju</q>, kazali su njezini ukućani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubica i njezin pokojni muž Ante bili su u braku vi&scaron;e od 60 godina. Cijeli život bili su posvećeni poljoprivredi, koja je bila njihov glavni izvor prihoda. Kroz život su kročili hrabro, odgajajući djecu i brinući se za njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, sa svojih sto godina, Ljubica je privržena molitvi i krunici, koja je uvijek u njezinim rukama. Životnim nedaćama odolijevala je zahvaljujući vjernosti Bogu, Crkvi i obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dnevni list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-16-019-ljubica-sto.jpgVIDEO Panika u Visokom: Medonja i Jelenko probili ogradu, rušili stolovehttp://grude.com/clanak/?i=141761141761Grude.com - klik u svijetMon, 16 Sep 2019 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-16-019-bikijada-visoko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O koridi u Visokom sigurno će se još dugo pričati. U borbi dana najmoćnije ime Čevljanske koride Medonja, čiji je vlasnik poznati privatnik iz Olova Habib Bjelić Habibić, pobijedio je Jelenka Nezira Ahmića.<p>&nbsp;</p> <p>U spektakularnoj borbi bikova koja se rijetko viđa vi&scaron;estruki pobjednik Čevljanske koride i njegov suparnik provalili su za&scaron;titnu ogradu nakon čega je nastala panika među publikom, a borba je nastavljena izvan ograđenog prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju, Medonja je Jelenka bacio u &scaron;ator i na stolove, a pravo je čudo da nije bilo ozlijeđenih. Vlasnik Medonje kazao je da ga hrani medom i bananama i da on nema konkurencije na Balkanu. On je najskuplji bik u BiH, a njegov vlasnik ga ne bi dao ni za 50 tisuća eura, pi&scaron;e <strong>Faktor.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/b3BfPa2KQZ0" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-16-019-bikijada-visoko.jpgFlixBus ostavio putnike čak 350 kilometara od lokacije na koju su trebali doćihttp://grude.com/clanak/?i=141754141754Grude.com - klik u svijetSun, 15 Sep 2019 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-15-flixbus.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usred noći, u nepoznatom, ostavljeni – zvuči kao scena iz filma, ali nije. Upravo to se dogodilo putnicima koje su vozači FlixBusova autobusa ostavili na postaji u Augsburgu, više od 350 kilometara udaljenome od odredišta na koje su trebali stići.<p>&nbsp;</p> <div>&ndash; Pitali smo tko će doći po nas, hoće li netko doći. Oni su samo govorili da ne znaju ni&scaron;ta. Nismo dobili nikakvu obavijest, samo su nas s prtljagom ostavili tamo, zatvorili vrata i oti&scaron;li. Mislim da je taj način vrlo ružan i neodgovoran. Neugodno me ovo iznenadilo &ndash; kazao nam je jedan od putnika, 62-godi&scaron;nji Branko Karapandža. FlixBus je do sada, kaže Karapandža, imao nekoliko neugodnih situacija, tako da ovo nije ne&scaron;to &scaron;to se prvi put dogodilo. &ndash; Krenuli smo oko 7.15 iz Zagreba za Frankfurt. Na cijelom je putu bilo dosta policijskih kontrola, a kada smo stigli do M&uuml;nchena, sat vremena stajali smo vani. Policajci su nam pretraživali stvari, a psi nju&scaron;ili torbe &ndash; ispričao je tako Karapandža početak ovog lo&scaron;e zavr&scaron;enog putovanja.<br /> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div>Prve naznake da postoji problem, kaže, bile su te da je u autobusu počelo biti vruće, a klima nije radila. &ndash; Stajali smo na odmarali&scaron;tu, a oni su ne&scaron;to gledali i borili se s klimom &ndash; na tome je, dodaje Karapandža, doslovno ostalo. Putnike i prtljagu vozači su izbacili iz vozila, a oni su se, kaže, vratili u autobus i nastavili svojim putem. &ndash; Ne&scaron;to nije &scaron;timalo i znali su da će nas ostaviti. Mogli su dogovoriti drugi autobus ili nas barem obavijestiti da će nas ostaviti ovdje. Svi su bili zbunjeni. Jedan je gospodin pitao možemo li ostati ovdje cijelu noć, a na to su samo dogovorili: ''E pa možete'' &ndash; kazao nam je 62-godi&scaron;njak.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <div>Prema procjenama Karapandže, putnika je bilo 40-ak, među kojima su pretežito bile starije osobe i dvoje djece. Njihovo je putovanje trebalo zavr&scaron;iti u Frankfurtu, za &scaron;to su platili 38 eura kartu s rezervacijom iz Zagreba, a zavr&scaron;ilo je u gradu Augsburgu, koji je 350 kilometara udaljen od finalnog odredi&scaron;ta. Dakle, pred njima je bilo jo&scaron; otprilike četiri sata vožnje. &ndash; Bilo je čak desetak starijih ljudi koji ne znaju njemački ni engleski jezik, a ti ljudi ostali su tamo. Mi smo se sna&scaron;li privatnim prijevozom, a za ljude &scaron;to su ostali tamo, ne znam &scaron;to je s njima bilo &ndash; rekao nam je Branko Karapandža dodajući kako su poku&scaron;ali nazvati službu za korisnike FlixBusa, ali im se nisu javili. Istu stvar smo poku&scaron;ali i mi, međutim, ni na na&scaron;e pozive nitko se nije javio.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-15-flixbus.jpegOdvjetnik Tomislav Zorić našao i vratio novčanik vlasniku! Sačuvane su mu i godišnje ulaznice Dinamahttp://grude.com/clanak/?i=141750141750Grude.com - klik u svijetSun, 15 Sep 2019 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-15-019-ivek.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Ivec (48) u petak je popodne proživio nešto što se rijetko događa. I reagirao posve nesvakidašnje!<p>&nbsp;</p> <p>Na krovu automobila je, naime, ostavio novčanik i krenuo. U tren je lisnica pala, a novac je počeo letjeti na sve strane. Poduzetniku je odletjelo oko 5000 kuna, a on je rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ostalo mi je 100 kuna, ali pusti novac, spa&scaron;ene su mi Dinamove godi&scaron;nje karte! Tko zna bi li i to ostalo sačuvano da se nije pojavio odvjetnik Tomislav Zorić koji je podigao novčanik sa zemlje i vratio ga vlasniku. - I ti odvjetnici su dinamovci, Tomislav Zorić i Ivana Bahat, odmah smo počeli razgovarati o zajedničkim poznanicima. S tih 100 kuna koje su mi ostale počastio sam ih pićem, htio sam ih i nagraditi, ali odbili su - kaže Ivec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaju 24 sata, igrači su ostali ganuti i mogli bi mu pripremiti kakav dar.</p> <p>A u subotu su se Ivecu javili neki sugrađani i vratili mu dio novca koji su pokupili na ulici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I na fotografijama koje su objavljene vide se dvije godi&scaron;nje ulaznice. Jedna je moja, druga moga sina, kojem je deset godina i igrao je u Dinamu dok nije pro&scaron;le godine pre&scaron;ao u HA&Scaron;K. Mislim, možda bih nekako uspio nabaviti ulaznice za Atalantu i da sam ovom prilikom ostao bez njih, ali stvarno sam u tom trenutku pomislio kako je sreća da su karte tu jer tekma je već u srijedu...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-15-019-ivek.jpegNa oproštaj od Ratka Perića dolaze brojni svećenicihttp://grude.com/clanak/?i=141748141748Grude.com - klik u svijetSat, 14 Sep 2019 13:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-ratko_hanza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 2. veljače 2019. godine Ratko Perić ispunio je uvjete za biskupsku mirovinu, a kako se saznaje u crkvenim krugovima, upravo se čekao dan kad će Perić napuniti 50 godina svećeništva da se nakon toga krene u odabir nasljednika.<p>&nbsp;</p> <p>Danas će u Mostar doći brojni svećenici iz BiH, među kojima i oni koji osjećaju olak&scaron;anje jer se dugogodi&scaron;nji biskupski mandat obilježen ratom protiv franjevaca i Međugorja konačno bliži kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se Večernji list čak na dvije stranice oprostio od Perića, a u tekstu se između ostalog navodi netaktičan pristup Ratka Perića u rje&scaron;avanju problema &scaron;to je upravo ono &scaron;to mu se najvi&scaron;e zamjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednje tri godine Perić je uzdrman brojnim neočekivanim ispovijestima, među kojima je i svjedočenje jednog od &scaron;efova zloglasnog KGB-a Aleksandra Maksimova koji je za Perića rekao da je bio dobar suradnik te organizacije. Upravo je on otkrio da je Perić obećao da će učiniti sve da "sredi" franjevce i Međugorje, međutim očito je na tim simbolima Crkve i samog hrvatskog naroda slomio zube.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dana&scaron;nje zlatne mise Crkva se okreće traženju Perićevog nasljednika i onog koji će, vjerujemo, biti biskup, a ne, kako reče papa Franjo, anti-biskup koji će sijati mržnju i nepovjerenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-ratko_hanza.jpgGrom udario u kravu, elektricitet se prenio preko ograde i ubio cijelo stado VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=141745141745Grude.com - klik u svijetSat, 14 Sep 2019 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-14-krave-grom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grom je ubio 23 krave nakon što je udario u jednu od njih, a elektricitet se ogradom pored koje je krava stajala prenio na ostale. <p>&nbsp;</p> <p>Snimka nastala nakon nesreće prikazuje nesretne životinje kako leže u nizu na farmi u Teksasu. Farmer Bobby Woody III rekao je kako je to jedna od najluđih stvari koje je ikada vidio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada je grom udario, imao je tako jak napon. Doslovno je uzdrmao jednu kravu koja se nalazila u polju - napisao je Woody na Facebooku, prenosi Faktor. Dodao je kako je tijela krava prona&scaron;ao pored Annone nekoliko dana nakon oluje, a na snimci koju je napravio se vide natečeni le&scaron;evi na koje su slijetale muhe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je stradalo 15 krava i osam teladi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/O4OTN5nirOI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-14-krave-grom.jpgHVIDR-a: SDSS nije poželjna stranka u RH http://grude.com/clanak/?i=141744141744Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-13-perisa-hvidra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nitko od hrvatskih ratnih vojnih invalida Pupovčevu konferenciju za novinare u srijedu nije doživio i shvatio kao ispriku.<p>&nbsp;</p> <p>Glavni odbor HVIDRA-e osudio je izjave predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca i pozvao ministra pravosuđa da se javno očituje o tome je li on njima počinio bilo kakvo kazneno djelo i je li prekr&scaron;io hrvatske zakone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na izvanrednoj sjednici Glavnog odbora HVIDRA-e RH jednoglasno smo donijeli odluke da osuđujemo njegove izjave. &Scaron;okirani smo činjenicom da prije tri dana nije na&scaron;ao za shodno obrazložiti, a kamoli da se eventualno ispriča, i da vidimo kako zaista ne misli tako o Republici Hrvatskoj, rekao je predsjednik Glavnog odbora HVIDRA-e RH Josip Peri&scaron;a nakon sjednice tog visokog tijela zajednice udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata, prenosi HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako nitko od hrvatskih ratnih vojnih invalida Pupovčevu konferenciju za novinare u srijedu nije doživio i shvatio kao ispriku. Pozvao je i ministra pravosuđa Dražena Bo&scaron;njakovića da se javno očituje je li Pupovac u svojim izjavama napravio bilo kakvo kazneno djelo i je li prekr&scaron;io hrvatske zakone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, rekao je Peri&scaron;a, od DORH-a očekuju očitovanje ima li tu elemenata kaznenog djela kako bi na temelju toga mogli od predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović tražiti da se Pupovcu oduzme visoko odličje koje je dobio 2001. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodeći kako žele smiriti strasti, Peri&scaron;a je rekao kako nacionalne manjine trebaju biti u svakoj vladi, ali nisu sretni ako ta (srpska) nacionalna manjina ne po&scaron;tuje hrvatske zakone te zaboravlja &scaron;to su napravili prije 30 godina "braća Milorada Pupovca i ostali".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi to nismo zaboravili i nećemo tako skoro zaboraviti ukoliko se bude pona&scaron;alo kako se oni sada pona&scaron;aju. Mi&scaron;ljenja smo da SDSS nije poželjna stranka u RH i nisu relevantni predstavnici svih Srba u RH, rekao je Peri&scaron;a. Dodao je i kako je u Domovinskom ratu bilo 10 tisuća Srba od čega ih je vi&scaron;e od 2000 ranjenih. Drži i da oni ne dijele Pupovčevo mi&scaron;ljenje da u Hrvatskoj vlada netrpeljivost, usta&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novinarski upit hoće li tražiti raskid koalicije s SDSS-om, &scaron;to su već zatražili, Peri&scaron;a je kazao da je ta odluka na premijeru Andreju Plenkoviću jer mu nisu niti diktirali s kim će ući u koaliciju. No, istaknuo je, i dalje ostaju pri tom zahtjevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan da pojasni &scaron;to znači da SDSS nije poželjna stranka u Hrvatskoj, rekao je kako je ta stranka podržala Pupovčeve izjave koje su, smatraju, protivne Ustavu RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Smatramo i da takva stranka ba&scaron;tini i nas jako podsjeća na SDSS iz 1990-tih koji je započeo krvavi rat na ovim prostorima, rekao je Peri&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-13-perisa-hvidra.jpgTko će se iz Hercegovine prepoznati? Papa rekao tko je anti-biskuphttp://grude.com/clanak/?i=141739141739Grude.com - klik u svijetFri, 13 Sep 2019 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-papa-franjo-afpgetty-main.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo primio je u četvrtak 12. rujna u Vatikanu 105 biskupa iz cijeloga svijeta zaređene protekle godine. Sveti Otac upozorio ih je da ne šire razdor i sukob u Crkvi, jer tko kao biskup sije mržnju i nepovjerenje zapravo je „anti-biskup“. <p>&nbsp;</p> <p>Pastiri bi se nasuprot tome morali zauzimati da nitko ne uzima Boga za izgovor za gradnju zidova, ru&scaron;enje mostova i sijanje mržnje, rekao im je Papa, prenosi Vatican News. Uz blizinu Bogu, blizina Božjem narodu temeljni je uvjet koji nema ni&scaron;ta zajedničkoga s oportunizmom. I kod neugodnih tema mora se ustrajati biti uz čovjeka i ne svrnuti pogled. &bdquo;Ne ostavljajte ljude da čekaju i ne metite probleme pod tepih&ldquo;, poručio je novim biskupima papa Franjo. Između ostaloga im je preporučio da se ne okružuju onima koji im povlađuju te uvijek osjećaju puls zajednice i njezinih pastira. Audijencija s Papom bila je zavr&scaron;etak vi&scaron;ednevnoga seminara o identitetu i poslanju koji su u Rimu od 4. do 11. rujna za biskupe zaređene u posljednjih 12 mjeseci organizirali Kongregacija za biskupe i Kongregacija za Istočne Crkve. Papu je u ime sudionika na audijenciji pozdravio prefekt Kongregacije za biskupe kardinal Marc Ouelle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IKA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-papa-franjo-afpgetty-main.jpgProgram 24. obljetnice oslobađanja grada Jajca i Pougarjahttp://grude.com/clanak/?i=141712141712Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-jajce-obljetnica-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesec rujan u Jajcu protječe u znaku proslave oslobođenja našeg kraljevskog grada. Veličanstvom vojno-redarstvenom akcijom „Maestral“, 13.rujna 1995. združene snage Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i MUP-a HR HB donijeli su Jajčanima dugo očekivanu slobodu.<p><br />Tradicionalno, program obilježavanja i ovogodi&scaron;nje, 24. obljetnice oslobođenja započinje malonogometnim turnirom koji se od 1. rujna održava u Gradskoj sportskoj dvorani Jajce i na stadionu Pijavice. Ove godine prijavljeno je 28 ekipa, raspoređenih u 8 skupina, u natjecanju za bogat nagradni fond od 3500 KM za prvo, 1500KM za drugo, te 600KM i 300KM za treće i četvrto mjesto. Finalna utakmica malogometnog turnira igra se 13. rujna u 20:00 sati, pi&scaron;e <a title="Jajce online" href="http://www.jajce-online.com" target="_blank">Jajce-online.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu programa, u subotu 7. rujna počinje &scaron;ahovski turnir, a mjesto održavanja je u Domu umirovljenika Jajce. Na igrali&scaron;tu na Barama u nedjelju, 8. rujna će se održati i Auto rally, automobilistička atrakcija koja privlači i stare i mlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obljetnica je ovo oslobađanja i pougarskog kraja. Tako će u četvrtak, 12. rujna u 16:00 sati biti slavljena i sv. Misa zadu&scaron;nica u Crkvi sv. Ante Padovanskog u Dobretićima. Nakon mise, u 17:00 sati ispred zgrade Općine Dobretići bit će polaganje vijenaca na spomen obilježju poginulim braniteljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program obilježavanja ove je godine obogaćen satom povijesti, predavanjima koje će 12. rujna održati dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, i gosp. Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, a namijenjeno je nastavnicima, profesorima kao i učenicima vi&scaron;ih razreda osnovnih i srednjih &scaron;kola. Želja organizatora jest da ovi istaknuti stručnjaci za noviju hrvatsku povijest ukažu na važnost istinitog izučavanja Domovinskog rata i na&scaron;e nedavne povijesti te njenog preno&scaron;enja mlađim generacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru obljetnice, u tijeku je i natječaj za likovno &ndash; literarne radove za učenike osnovnih i srednjih &scaron;kola, na temu &bdquo;Jajce moj grad&ldquo;. Najbolji likovni radovi bit će izloženi u Domu kulture, a najbolji literarni radovi pročitani pri polaganju vijenaca kod sredi&scaron;njeg spomen obilježja i na Svečanoj akademiji. Nagradni fond je bogat, a prilika je ovo da i na&scaron;i najmlađi daju svoj doprinos svečanom programu obilježavanja oslobođenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istu večer, 12. rujna u 19:00 sati u Domu kulture Festival domoljubnog filma &bdquo;Gordan Lederer&ldquo; u suradnji sa Gradskim ogrankom Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zapre&scaron;ić i Udrugom Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara održat će projekciju filma Nikole Kajkića &bdquo;Ovčara neispričana priča&ldquo;. Film govori o događajima 20.11.1991. godine kada su iz vukovarske bolnice tzv. JNA i četničke paraformacije odvojile 300 osoba (ranjenika, civila, hrvatskih vojnika, policajaca, HOS-ovaca) te ih s 5 autobusa sproveli do poljoprivrednog dobra Ovčara, gdje su ih mučili i na kraju strijeljali u masovnoj grobnici na Vorgincu. Dokumentarni film snimljen je 2016. godine u režiji Vladimira Andrića.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-09-11-19-09-11-jajce-obljetnica-2019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nji dan obilježavanja oslobođenja grada Jajca i Pougarja, 13. rujan, dan je kada Jajčani i Pougarci , iz svih krajeva svijeta dolaze u svoj rodni kraj, odati počast na&scaron;im hrabrim braniteljima i osloboditeljima, živima, ali prije svega onima koji nažalost vi&scaron;e nisu s nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Polaganje vijenaca na spomen obilježje Franji Panceru Ladanu je u 08:00 sati, a poginulim pripadnicima 81. gardijske bojne Virovitica na spomen obilježju kod Velikog plivskog jezera s početkom u 10:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postrojavanjem na Plivskom-Jožikinom mostu, započinje svečani mimohod veterana hrvatskih snaga s ratnim zastavama kroz sredi&scaron;te grada i do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije gdje će u 11:00 sati biti služena Sveta misa za poginule branitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mimohoda i Svete mise, u 12:00 sati, za vrijeme polaganja vijenaca i paljenje svijeća na sredi&scaron;njem spomen obilježju bit će i podizanje zastave hrvatskog naroda u BiH na jajačkoj tvrđavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počast poginulim hrvatskim braniteljima kao i ranijih godina odat će izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora, udruge proistekle iz Domovinskog rata iz BiH i Republike Hrvatske, ratni zapovjednici Hrvatskih snaga VRO Maestral &rsquo;95., dužnosnici iz Republike Hrvatske, izaslanstvo Grada Virovitice i Ministarstvo obrane BiH &ndash; hrvatska komponenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program se nastavlja u 13:00 sati svečanom akademijom u Domu kulture. Branitelji iz mnogih postrojbi HVO-a organizirani kroz udruge proistekle iz Domovinskog rata uveličat će svečani skup i u sredi&scaron;tu grada okupljenom puku ponuditi okrepu raznim delicijama svojih rodnih krajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernji dio programa počet će revijalnom nogometnom utakmicom u 19:00 sati te finalnom utakmicom malonogometnog turnira u 20:00 sati u Gradskoj sportskoj dvorani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbeno-zabavni program počinje u 21:00 sati ispred Doma kulture gdje će u 23:00 biti i vatromet. Ove godine gost je splitska klapa CONTRA koju od osnutka 2015. godine čine iskusni klapski pjevači koji postižu zapažene nastupe na klapskim festivalima. U glazbenom programu sudjeluje i na&scaron;a mlada pjevačka nada Magdalena Bogić u pratnji Josipa Popovića, profesora glazbe i kapelnika limenog orkestra Nova Bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program proslave 24. obljetnice oslobađanja Jajca i Pougarja organizira braniteljska udruga &ldquo;13. RUJAN&rdquo;, a održava se pod visokim pokroviteljskom dr. sc. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Očekuje se prisustvo brojnih uzvanika iz političkog, vojnog i javnog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-jajce-obljetnica-2019.jpgNovinari bliski političkom Sarajevu uveličali prosvjed sindikata HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=141711141711Grude.com - klik u svijetWed, 11 Sep 2019 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-prosvjed-mostar-posta.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više novinara nego prosvjednika, kratko bi glasilo jutrošnje okupljanje pojedinaca iz nereprezentativnog sindikata HP Mostar koji su iznijeli nerealne zahtjeve pred ovu tvrtku, koja je jedna od najstabilnijih na hrvatskim područjima.<p>&nbsp;</p> <p>Na uvod može se jedino nadovezati činjenica da su prosvjed uveličali uglavnom novinari bliski političkom Sarajevu i tamno&scaron;njim medijima, a isto to Sarajevo iako otima novac od hrvatskih županija ne može stabilizirati svoju situaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prosječna neto plaća na ruke po&scaron;tara koji radi 10 godina u HP-u Mostar iznosi 809 KM/mjesečno, te se uz navedeni iznos isplati i topli obrok u iznosu od 192 KM/mjesečno, &scaron;to ukupno na ruke prosječno mjesečno iznosi 1.001 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da u HP Mostar radi oko 700 ljudi, ovaj prosvjed može se smatrati neuspje&scaron;nim zbog mizernog broja prosvjednika i jasno oslikava činjenicu da je netko iz sindikata zbog ostvarenja vlastitih interesa poku&scaron;ao pokrenuti neki bunt i predstaviti ga kao val nezadovoljstva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//cora.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HP Mostar smatraju da javnost treba biti upoznata i s ostalim pravima radnika, uz gore navedenu plaću, a koja su isplaćena u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li><strong>Topli obrok</strong> u visini od 1% od prosječne plaće u FBiH (trenutno 8,75 KM/po radnom danu);</li> <li><strong>Tro&scaron;kovi prijevoza na posao</strong> (0,10 KM/po prijeđenom kilometru, maksimalno 200 KM);</li> <li><strong>Regres</strong> za godi&scaron;nji odmor najmanje u visini od 50% od prosječne plaće FBiH (u tekućoj godini svakom radniku isplaćeno je 457,50 KM, u protekle 3 godine obzirom da je HP Mostar pozitivno poslovao isplaćeno je ukupno <strong>916.650 KM</strong>);</li> <li><strong>Naknada za minuli rad</strong> na ukupan radni staž u visini 0,5% za svaku godinu staža, &scaron;to je 25% vi&scaron;e od minimalne naknade određene Kolektivnim ugovorom;</li> <li>- <strong>Naknade za vjerske blagdane najvi&scaron;e</strong> u iznosu jedne prosječne plaće radnika (u protekle 3 godine isplaćeno je za Božić i Uskrs ukupan iznos od <strong>138.423 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknade za slučaj smrti radnika</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH) i <strong>naknada za slučaj smrti užeg člana obitelji radnika</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>183.443 KM</strong>)</li> <li><strong>Naknada u slučaju nastanka te&scaron;kih bolesti i invaliditeta 70% i vi&scaron;e</strong> (3 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>32.723 KM</strong>;</li> <li><strong>Naknada u slučaju elementarne nepogode</strong> (do 2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH)</li> <li><strong>Naknada za rođenje djeteta</strong> (2 prosječne neto mjesečne plaće u FBiH), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno <strong>84.716 KM</strong>;</li> <li><strong>Otpremnina prigodom odlaska u mirovinu</strong> (4 prosječne osobne neto plaće radnika ili 4 prosječne plaće isplaćene u Dru&scaron;tvu ako je to za radnika povoljnije), u protekle 3 godine po ovom radnicima je isplaćeno 195.783 KM;</li> <li><strong>Prigodni darovi djeci</strong> (prema posebnoj odluci Uprave)</li> <li><strong>Naknada za tro&scaron;kove &scaron;kolovanja i educiranja</strong> (sukladno odluci Uprave)</li> <li>Svaki radnik Dru&scaron;tva ima pravo na plaćeni godi&scaron;nji odmor najmanje 20 dana, a najduže 30 dana.</li> <li>Radnicima se isplaćuju i naknade za otežane uvjete rada, rad noću, prekovremeni rad, rad u dane tjednog odmora, rad u dane državnih blagdanu kroz povećanje plaće u rasponu od 5 % do 60 % ovisno o pravu;<br /> &nbsp;</li> </ul> <p>U pregovorima s reprezentativnim Sindikatom Hrvatske po&scaron;te Mostar,<strong> iako to nije obvezujuće po Kolektivnom ugovoru</strong> HP Mostar je <strong>za sve radnike</strong> ugovorio <strong>kolektivno osiguranje u slučaju nezgode ili smrti</strong> (za smrt uslijed nesretnog slučaja radnika isplata 20.000 KM, trajna invalidnost uslijed nesretnog slučaja 40.000 KM, smrt uslijed bolesti 10.000 KM, tro&scaron;kovi liječenja 2.000 KM, dnevna naknada za boravak u bolnici 15 KM/po danu).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-prosvjed-mostar-posta.jpegMladić preminuo nakon operacije krajnikahttp://grude.com/clanak/?i=141695141695Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 13:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-30-operacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladić (19) s otoka Zlarina preminuo je prošlog tjedna u šibenskoj bolnici nakon rutinske operacije krajnika. Nesretni mladić imao je zakazan termin za operaciju, a nekoliko sati nakon zahvata je preminuo.<p>&nbsp;</p> <p>Slučaj je za 24sata potvrdila Sanja Jakelić, ravnateljica bolnice, te dodala da je u tijeku proces unutarnje kontrole:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Do&scaron;lo je do tragičnog događaja i odmah smo pokrenuli proces unutarnje kontrole, odnosno unutarnjeg nadzora. &Scaron;to se tiče uzroka smrti, on jo&scaron; nije poznat jer je nalaz obdukcije samo djelomično gotov &ndash; rekla je Jakelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neslužbeno doznaju da je mladić od djetinjstva imao određenih zdravstvenih problema, između ostalih i s bakterijom streptokok, te kako su se liječnici nadali da će uklanjanjem krajnika ti problemi napokon nestati, s obzirom na to da se streptokok vrlo često &ldquo;taloži&rdquo; ba&scaron; u njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&lsquo;Nije mu bilo spasa&rsquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon operacije koja je pro&scaron;log tjedna izvedena mladić je u prvi mah bio dobro, probudio se iz opće anestezije, ustao je&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga dobio je infuziju i zaspao. Nakon manje od sat vremena pozlilo mu je, a liječnici su učinili sve &scaron;to su mogli da ga spase, uključujući reanimaciju. Nažalost, nije mu bilo spasa, a &scaron;to se točno dogodilo, pokazat će nalazi obdukcije, koji bi trebali biti dovr&scaron;eni do kraja tjedna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pričali smo i s ocem nesretnog mladića, koji nam je, iako potpuno shrvan bolom, rekao nekoliko riječi:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ne želim ni&scaron;ta prejudicirati niti ikoga unaprijed okrivljavati, ali želimo znati istinu. Čekamo nalaze obdukcije kako bismo znali &scaron;to se stvarno dogodilo. Ne mogu vam ni&scaron;ta vi&scaron;e reći, molim vas za razumijevanje&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je uopće mogao biti uzrok smrti mladića u &scaron;ibenskoj bolnici, nekoliko sati nakon operacije krajnika, upitali smo iskusnog anesteziologa, koji kaže da je reakcija na anesteziju zapravo najrjeđi uzrok smrtnosti kad su u pitanju operativni zahvati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Smrt zbog reakcije na anesteziju iznimno je rijetka i može se dogoditi nekoliko sati nakon zahvata, ali tome u pravilu uvijek prethode simptomi koji su vidljivi već tijekom operacije, poput visoke temperature ili grčeva. Ako tijekom zahvata nije bilo nikakvih pokazatelja da anestezija stvara probleme, onda je vrlo mala vjerojatnost da je upravo ona uzrok smrti &ndash; kaže anesteziolog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čeka se nalaz obdukcije</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga mogućnost su, dodaje, komplikacije kirur&scaron;kog liječenja, ali jednako tako i komplikacije postoperacijskog tijeka, koje nemaju veze sa zahvatom. Dakle, komplikacije prouzročene nekim bolestima za koje liječnici nisu znali prije operacije. Obdukcija je, ističe anesteziolog, jedini objektivan način da se ustanovi uzrok smrti mladića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je moglo poći po zlu?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da je mladić imao reakciju na anesteziju, to bi se vidjelo odmah tijekom operacije. Simptomi su visoka temperatura i grčevi, kaže iskusni anesteziolog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Neke od mogućnosti su i komplikacije kirur&scaron;kog liječenja. Ali i one koje nemaju veze s operacijom, ako je bolovao od nečeg, a da liječnici to nisu znali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ero.tel/24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-30-operacija.jpgDVD Korita: Reakcija na prozivke da nisu reagirali zbog požarahttp://grude.com/clanak/?i=141693141693Grude.com - klik u svijetTue, 10 Sep 2019 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-grahovo-vatrogasci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vezano za nemili događaj, požar na teretnom motornom vozilu, koji se dogodio 09.09.2019.godine u ranim jutarnjim satima na području općine Bosansko Grahovo u mjestu Luke...<p>&nbsp;</p> <p>...u kojem je u potpunosti izgorilo teretno vozilo i nastala velika materijalna &scaron;teta te izjavu MUP-a HBŽ o tom događaju u kojem se navodi da su djelatnici Policijske postaje B. Grahovo poku&scaron;ali stupiti sa lokalnim dobrovoljnim vatrogasnim dru&scaron;tvom te da na njihove pozive nije nitko odgovarao te da su tu vijest preuzeli brojni portali i da se stječe dojam da se radi o nemaru i neodgovornosti istog dobrovoljnog vatrogasnog dru&scaron;tva a s obzirom kako smo mi jedino Dobrovoljno vatrogasno dru&scaron;tvo na području općine Bosansko Grahovo osjećamo se prozvanim i moramo reagirati te upoznati javnost sa sljedećim:</p> <p><br />- Dobrovoljno vatrogasno dru&scaron;tvo &bdquo;Korita&ldquo; Bosansko Grahovo nije nositelj za&scaron;tite od požara na području općine Bosansko Grahovo, već je isto registrirano kao udruga građana i svojim aktivnostima poku&scaron;ava pridonijeti boljoj za&scaron;titi od požara na području općine Bosansko Grahovo te stoga nije jasno za&scaron;to su djelatnici policije zvali DVD, i koga su zvali, te po kojem su aktu postupali</p> <p><br />- Općina Grahovo sukladno zakonu o za&scaron;titi od požara i vatrogastvu FBiH je nositelj za&scaron;tite od požara na području općine te je bila dužna napraviti procjenu ugroženosti od požara , donijeti plan za&scaron;tite od požara te osigurati sredstva i organizirati za&scaron;titu od požar . Koliko nam je poznato ista po ovom pitanju nije ni&scaron;ta napravila te ovim putem postavljamo pitanje odgovornosti iste za ovu oblast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobrovoljno vatrogasno dru&scaron;tvo &bdquo;Korita&ldquo; je odgovor grupe građana na stanje u ovoj oblasti u općini B. Grahovo te se od svog osnivanja 2015. godine sukladno svojim mogućnostima i zakonskim propisima odazivalo na akcije u ga&scaron;enju požara po pozivu Službe civilne za&scaron;tite općine B. Grahovo, Uprave za civilnu za&scaron;tititu HBŽ, &Scaron;umarije B. Grahovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Iz općinskog i županijskog proračuna za tu svrhu nije dobilo niti jedne marke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-grahovo-vatrogasci.jpgDokazi o Grabovici su dostavljeni, a 26 godina traje šutnjahttp://grude.com/clanak/?i=131680131680Grude.com - klik u svijetMon, 09 Sep 2019 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-09-2019_grabovica4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još uvijek pravosuđe šuti u ovom slučaju a osim dva pojedinačna predmeta, obitelji Marić i Zadro, nema novih pravosudnih pomaka.<p>&nbsp;</p> <p>''Jo&scaron; bih jednom zamolio institucije da probamo naći jednu ko&scaron;ćicu pa da za sljedeću godi&scaron;njicu možemo reći da smo prona&scaron;li jednu ko&scaron;ćicu ako ne možemo naći jedno tijelo'', rekao je predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Josip Drežnjak povodom obilježavanja 26. obljetnice od zločina u Grabovici kada su pripadnici Armije BiH ubili 33 hrvatskih civila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kao i svih ovih godina ni na dana&scaron;nji dan ja vam nemam &scaron;to reći novo. Od '94. godine sve informacije o Grabovici zavr&scaron;avaju isto'', rekao je Drežnjak naglasiv&scaron;i kako je Armija BiH mjesto zauzela 10. svibnja a zločin počinila u rujnu. Ostaci tijela koji su pronađeni govore o tome koliko je taj zločin bio stra&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pravosuđe &scaron;uti</strong><br />Naglasio je i kako jo&scaron; uvijek pravosuđe &scaron;uti u ovom slučaju te da osim dva pojedinačna predmeta obitelji Marić i Zadro nema novih pravosudnih pomaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ključni dokazi koji nisu bili dostupni u Haagu na suđenju Seferu Haliloviću sad su dostupni. Mi dostavili dvije direktive i četiri video zapisa jo&scaron; nismo dobili informaciju &scaron;to je s tim. A 2017. godine smo to uradili. Tužiteljstvo je uredno preuzelo dokaze'', rekao je Drežnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako se traži jo&scaron; 17 tijela. ''To je najbolnije pitanje kad kažete koliko ste prona&scaron;li i koliko jo&scaron; pretražujete. Samo su dva tijela bila kompletna'', rekao je.</p> <p style="text-align: center;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/Yhey9jRtuQs" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zločin u Grabovici počinjen je 7., 8. i 9. rujna 1993., za vrijeme osvajačke operacije Armije BiH "Neretva '93". Za ovaj ratni zločin su osuđena dva vojnika Armije BiH. U rujnu 2007. su jo&scaron; su tri Bo&scaron;njaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin. Nitko od visokih dužnosnika Armije BiH jo&scaron; nije odgovarao za ovaj zločin.</p> <p><br />FOTO: Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-09-2019_grabovica4.jpgU Austriji i Italiji pada snijeghttp://grude.com/clanak/?i=131669131669Grude.com - klik u svijetSun, 08 Sep 2019 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-08-019-snijeg-austrija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snijeg je danas zabijelio Tirol, planinski kraj u srcu Alpa, u Austriji. Zimsku scenu iz sela na 1.470 metara nadmorske visine na "Facebooku" je objavio je meteo servis "Severe Weather Europe".<p>&nbsp;</p> <p>Također, snijeg je počeo padati u Livignu, na sjeverozapadnu Italije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-08-019-snijeg-austrija.jpgZHŽ: Nađeno rješenje za braću Stipu i Franjuhttp://grude.com/clanak/?i=131665131665Grude.com - klik u svijetSun, 08 Sep 2019 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-03-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Područna škola u Donjoj Britvici pored Širokog Brijega čiji su jedini učenici bili dvojica braće, Stipe i Franjo Crnjac od sutra će biti zatvorena.<p><br />Stipe (11) kreće u &scaron;kolu u &Scaron;iroki Brijeg, odnosno u tamo&scaron;nju Drugu osnovnu &scaron;kolu tako da bi mlađi Franjo (8) bio jedini učenik u &scaron;koli, no s obzirom na to da to nije dobro za socijalizaciju djeteta, Franjo će &scaron;kolovanje nastaviti u obližnjim Dobrkovićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po riječima majke dječaka, Dubravke Crnjac iz resornog ministarstva Zapadnohercegovačke županije bili su korektni prema njihovom slučaju kao i u gradskim službama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Situacija je takva kakva je, djece nema i potrebno je naći neku drugu opciju. Javni prijevoz na ovoj relaciji ne postoji, ali su nam iz ministarstva i iz grada kazali kako postoji naknada koja će roditeljima biti dodijeljena za prijevoz dječaka do &scaron;kole", kazala je Feni Dubravka Crnjac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo će putovati u pet kilometara udaljene Dobrkoviće gdje će u razredu biti s nekoliko druge djece, dok će u cijeloj &scaron;koli biti njih i pedesetak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;kolu u Donjoj Britvici koja je otvorena prije vi&scaron;e od 50 godina tako će u ponedjeljak, 9. rujna, kad u ovoj županiji počinje prvi dan &scaron;kole, biti stavljen ključ u bravu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, u ZHŽ-u postoji opcija da &scaron;kola radi i sa samo jednim djetetom koje pohađa istu, međutim, većina roditelja se odluči na opciju koju su izabrali i roditelji malog Franje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-03-djeca.jpgSlijedi nam nevrijeme, trajati će do ponedjeljkahttp://grude.com/clanak/?i=131648131648Grude.com - klik u svijetFri, 06 Sep 2019 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-23-nevrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog olujne bure podno Velebita je, kako javlja servis Meteoalarm, upaljen crveni alarm. Tu se, kao i inače, očekuju najjači udari. <p>&nbsp;</p> <p>No, neće puno bolje biti ni na ostatku Jadrana. Za gotovo cijelu obalu, osim krajnjeg juga, označen je žuti meteoalarm, &scaron;to predstavlja mogućnost jakih do olujnih udara vjetra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se Hercegovine tiče, oborina će biti od subote do ponedjeljka, nakon čega slijedi stabilizacija vremena i ponovni rast temperatura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-23-nevrijeme.jpgPodrška policiji! Prava istina o remećenju reda u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=131629131629Grude.com - klik u svijetWed, 04 Sep 2019 06:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-04-019-policija-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je objavljen kratki video koji baca ljagu na policajce u Mostaru jer su, navodno, koristili prekomjernu silu, ovog puta pojavio se kompletan video u kojem se jasno vidi da su policajci samo provodili zakon i to protiv skupine koja je u 4 sata ujutro, u više navrata, remetila javni red i mir.<p>&nbsp;</p> <p>Snimku je objavila "Policijska akademija BiH", a njihov tekst i video prenosimo u cijelosti: Ovo je puni snimak "nekulturnih policajaca" , a ne ona medijska laz koja kruzi sad po svim portalima. Samo sirite lazi i negativnost u nasem drustvu. Zna se kako se gradjani moraju ponasati u 04:00 h. Ova grupa policajaca je uspostavljala javni red i mir. Drugi gradjani spavaju, a jedni galame ispred lokala i bahato se ponasaju. Policajci su u prva dva do tri navrata pokusali fino da uspostave javni red i mir , ali kao sto vidite nije uspjelo.</p> <p><br />Molimo sve kolege i gradjane da podijele ovaj video</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpolicijskakademija%2Fvideos%2F674329583079829%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=314&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="314"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-04-019-policija-mostar.jpgGP BiH: Očekuje se povećan broj migranata na istoku zemljehttp://grude.com/clanak/?i=131615131615Grude.com - klik u svijetMon, 02 Sep 2019 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-29-trebinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Galić je istaknuo dobre rezultate rada, osobito u spriječavanju krijumčarenja opojnih droga i potražnoj djelatnosti, te inzistirao na jačanju krim-obavještajne komponente GPBiH. <p><br />Stručni kolegij Granične policije BiH u petak je sa sjednice u Trebinju priopćio kako su po pitanju ilegalnih migracija u BiH posebno opterećene organizacijske jedinice na istoku zemlje, a da se u rujnu i listopadu 2019. godine može očekivati povećan broj migranata na tom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici su razmatrani mogući modaliteti za rje&scaron;enje problema na kritičnim točkama poput graničnog pojasa. Konstatirano je da će Granična policija BiH nastaviti s maksimalnim angažiranjem ljudi i materijalno-tehničke opreme, ali da se očekuje i konkretnija podr&scaron;ka u cilju operativnog jačanja agencije, priopćila je Granična policija BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Kolegija, kojoj su prisustvovali direktor Granične policije BiH Zoran Galić, zamjenik direktora Fahrudin Halač, pomoćnik direktora za organizaciju i operacije Dragan Kulić, te rukovoditelji osnovnih organizacijskih jedinica GPBiH, razmatrano je i Izvje&scaron;će o radu Granične policije BiH za prvih &scaron;est mjeseci 2019. godine i izvr&scaron;enje Godi&scaron;njeg plana rada za to razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Galić je istaknuo dobre rezultate rada, osobito u spriječavanju krijumčarenja opojnih droga i potražnoj djelatnosti, te inzistirao na jačanju krim-obavje&scaron;tajne komponente GPBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da inzistira na profesionalnom radu, po&scaron;tivanju zakonskih propisa i dosljednoj primjeni standarda i pravila pona&scaron;anja propisanih etičkim kodeksima policijskih i državnih službenika, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-29-trebinje.jpgŠiroki Brijeg: Ubio ženku poskoka, pa iz nje izvukao osam mladih zmijahttp://grude.com/clanak/?i=131611131611Grude.com - klik u svijetMon, 02 Sep 2019 16:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-02-poskok-zenka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan lovac iz Ljutog Doca ubio je poskoka. Iz ubijene zmije izvukao je čak osam mladih zmija. Poskok se nalazio u gnijezdu od lastavica, a ni lovcu nije jasno kako se poskok popeo u isto, prenosi portal Vrisak.info.<p>&nbsp;</p> <p>Lovac navodi kako se mladi rađaju u sivoj boji, ali da kasnije zbog terena na kojem obitavaju mijenaju boju prema okoli&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj mladih može biti čak do deset. Najveći broj mladih dolazi između blagdana Velike i Male Gospe, ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-02-poskok-zenka.jpgStiže promjena vremenahttp://grude.com/clanak/?i=131604131604Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-kisa-nevrijeme-d180e92228670687ec578504304c7e16_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još danas i sutra bit će vrlo vruće i sparno, a onda slijedi promjena vremena. U nekim dijelovima zemlje i osjetno hladnije.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se Hercegovine tiče, dnevne temperature će se kretati oko 30 Celzijevih stupnjeva, a meteorolozi najavljuju oblačnije vrijeme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-kisa-nevrijeme-d180e92228670687ec578504304c7e16_view_article.jpgKreću radovi na autoputu Beograd - Sarajevohttp://grude.com/clanak/?i=131603131603Grude.com - klik u svijetSun, 01 Sep 2019 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-28-bager-senka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović najavila je da u nedjelju i ponedjeljak počinju pripremni radovi za izgradnju autoceste Beograd-Sarajevo, piše N1.<p>&nbsp;</p> <p>"Put Sremska Rača&ndash;Kuzmin je dio na&scaron;e veze sa BiH, sa Sarajevom, jako je važan. Pripremni radovi već počinju danas i sutra. Turska kompanija će zajedno sa srpskim kompanijama raditi ovaj dio puta", izjavila je Mihajlovićeva za RTS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je dodala da se usporedo radi i projektno-tehnička dokumentacija drugog dijela prstena sa BiH, dionica od Požege do Kotromana, duga 63 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je samo jedan od auto-puteva koje počinjemo da radimo ove godine. U svibnju smo počeli da radimo Preljina&ndash;Požega. Mnogo nam je važna ta dionica, jer se odatle račvamo za Crnu Goru i BiH", objasnila je Mihajlovićeva, pi&scaron;e N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je istaknula kako nema nikakve dileme kuda ide trasa autoceste, kao i da su oko dvije i pol godine potrebne da se radovi zavr&scaron;e.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustrcija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-28-bager-senka.jpgNEMA SVEĆENIKA: Hvarska biskupija nedjeljne mise premješta na subotuhttp://grude.com/clanak/?i=131593131593Grude.com - klik u svijetSat, 31 Aug 2019 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-31-palic-petar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok se u jednoj hrvatskoj biskupiji (Hercegovina) od strane njenog vodećeg čovjeka s vlastitim satelitima, a koji se nazivaju vjerskim dužnosnicima, sustavno vršni progon svećenika, franjevaca koje se protjeruje iz reda na temelju laži primjerice, u drugim hrvatskim biskupijama vapi se za svećenicima.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je hvarski biskup Petar Palić uputio pismo vjernicima biskupije u kojemu navodi da je, čuv&scaron;i mi&scaron;ljenje župnika koji su najbolji poznavatelji prilika u župama, odlučio na temelju Zakonika kanonskog prava (kan. 1248, 1) dopustiti slavljenje župne nedjeljne mise u subotu navečer gdje pastoralna potreba to traži, a u nekim župama Hvarske biskupije te se mise već slave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Palić u pismu je istaknuo važnost nedjelje, dana Gospodnjega u kojemu su vjernici dužni zajedno sudjelovati na nedjeljnoj misi. No, upozorio je i na pastoralne probleme u biskupiji: &bdquo;Posljednjih godina u Hvarskoj biskupiji suočeni smo s mnogim izazovima, koji nas sile na nova promi&scaron;ljanja i nove promjene u pastoralu na&scaron;ih župnih zajednica, pa tako i na slavljenje nedjeljnih misa. Sve manji broj raspoloživih svećenika, nemogućnost obavljanja službe zbog starosti i lo&scaron;eg zdravstvenog stanja, veliki broj nedjeljnih misa i sve manji broj vjernika u pojedinim župama zahtijevaju da u životu župnih zajednica dođe do određenih promjena. U na&scaron;oj biskupiji koja ima 46 župa trenutačno djeluje 16 dijecezanskih, dakle svećenika Hvarske biskupije i 7 redovničkih svećenika kojima je povjerena briga za neke na&scaron;e župe. Od 16 dijecezanskih svećenika u pastoralu, četvorica svećenika navr&scaron;ila su 70 i vi&scaron;e godina, a dvojica svećenika starija su od 65 godina. Od sedam redovničkih svećenika, dvojica su navr&scaron;ila 70 i vi&scaron;e godina, a dvojica su starija od 65 godina&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vezano uz slavljenje nedjeljnih misa subotom navečer, biskup je pojasnio kako Zakonik kanonskog prava (kan. 1248,1) daje mogućnost da zapovijedi sudjelovanja na misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu. Ako nema posvećenog službenika, ili, ako zbog drugog važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, Zakonik kanonskog prava, također, veoma preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu, ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u obiteljskim skupinama (kan. 1248,2).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup je poručio da okolnosti u kojima se nalazi biskupija zahtijevaju i od svećenika i od vjernika vi&scaron;e razumijevanja i otvorenosti za međusobnu suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U ovih skoro godinu i pol dana otkako sam preuzeo službu biskupa ove na&scaron;e lijepe i po mnogočemu specifične biskupije, obi&scaron;ao sam skoro sve župe na&scaron;e biskupije i susreo sam se s brojnim pojedincima i župnim zajednicama koje predano i angažirano žive svoju vjeru. Uočio sam, također, da postoji mnogo kapaciteta i prostora za pobolj&scaron;anje. Moramo postati svjesni da nas okolnosti i situacije prisiljavaju na novo promi&scaron;ljanje pastoralnog djelovanja i prihvaćanje novih modela i načina u životu na&scaron;ih župnih zajednica. Ako kao vjernici svoje znanje i sposobnosti koje smo od Gospodina primili stavimo u službu na&scaron;ih župnih zajednica i za dobro na&scaron;ih župa i kao vjernici preuzmemo svoj dio odgovornosti za život na&scaron;ih župa, onda će i na&scaron;e župne zajednice postati mjesta zajedni&scaron;tva i međusobne podr&scaron;ke u življenju i svjedočenju vjere i slavljenju Gospodina&ldquo;, istaknuo je biskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mons. Palić je posebno vjernicima stavio na srce molitvu za duhovna zvanja, napominjući kako Hvarska biskupija trenutačno ima dvojicu kandidata koji se pripremaju za svećeni&scaron;tvo. Potaknuo je vjernike i na molitvu za svećenike i njega, njihova biskupa &bdquo;kako bismo bili pravi pastiri po uzoru na jedinoga dobroga Pastira, Isusa Krista, i kako bi Crkva Kristova nastavila živjeti i rasti na na&scaron;im prostorima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo biskupa Palića bit će pročitano u svim župama Hvarske biskupije i na svim misama s narodom u nedjelju 1. rujna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-31-palic-petar.jpgBruno i njegova baka su viralni hithttp://grude.com/clanak/?i=131588131588Grude.com - klik u svijetFri, 30 Aug 2019 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-30-bruno-baka-tetovaza1.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zagrebačkom studiju za tetoviranje Tattoo Rroom Bruno je odlučio tetovirati bakine riječi, a ljudi su oduševljeni, piše vecernji.hr.<p><br />Naime, Bruno je želio odati počast svojoj preminuloj baki Matiji pa je na ruku tetovirao njezinu poruku i to njezinim rukopisom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako pi&scaron;e: &ldquo;<strong>Bruno ostavila santi čokolade pojedi volite baka</strong>&rdquo; Bruno kaže kako je priča vrlo jednostavna.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-30-19-08-30-bruno-baka-tetovaza.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Baka je preminula u sedmom mjesecu. Ja sam u ladici sačuvao njezinu poruku koju mi je poslala za rođendan prije tri, četiri godine. Poruka mi je bila presimpatična tako da kada se sve to dogodilo odlučio sam da bih istetovirao točno kako je ona to napisala&rdquo;, rekao nam je Bruno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je i kako je Matija bila posebna baka, a nikada ih nije ostavljala praznog srca, želuca i džepa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tattoo studija su objavili fotografiju i priznali kako je fotografija dobila najvi&scaron;e likeova, a nitko nije ostao ravnodu&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napisali su: &ldquo;Poku&scaron;ajte se ne rasplakati. Za baku &hearts;&rdquo;, a ljudi u komentarima su odu&scaron;evljeni: &ldquo;Pa jel sve babe imaju isti rukopis? alavju baka&rdquo;, &ldquo;Najslađe ikad&rdquo;, &ldquo;I&rsquo;m not crying, you are&rdquo;, &ldquo;Divno&rdquo;, samo su neki od komentara.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-30-bruno-baka-tetovaza1.pngPrikupljeno dovoljno potpisa za referendum, sve upućeno u Saborhttp://grude.com/clanak/?i=131578131578Grude.com - klik u svijetThu, 29 Aug 2019 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-29-referendum-67previse.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Procijenjeno da je vjerodostojnih potpisa birača 708.713.<p><br />Inicijativa "67 je previ&scaron;e" prikupila je dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, utvrdilo je Ministarstvo uprave i o tome izvijestilo Vladu koja je na na sjednici prihvatila izvje&scaron;će o provjeri i uputila ga Hrvatskom saboru u daljnju proceduru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sindikalna inicijativa "67 je previ&scaron;e" prikupila je gotovo dvostruko vi&scaron;e od potrebnog broja potpisa za referendum, kojim traže promjenu uvjeta za odlazak u mirovinu, a Sabor je 12. srpnja pozvao Vladu da provjeri taj broj te vjerodostojnost potpisa i zakonitost postupka njihova prikupljanja. Potom je Vlada 24. srpnja za to zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenjeno da je vjerodostojnih potpisa birača 708.713</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provjerom broja i vjerodostojnosti uzorka od 49.952 birača, koji je odredio Državni zavod za statistiku, od ukupno 745.486 prikupljenih potpisa birača, koje je prebrojalo Ministarstvo uprave, procijenjeno je da vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sabor sada treba odlučiti hoće li raspisati referendum ili će od Ustavnoga suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekić je izvijestio i da se, s obzirom na to da na potpisnim listama nisu navedena mjesta prikupljanja potpisa, nije moglo utvrditi jesu li se potpisi prikupljali u skladu s odredbom, kako je naveo, članka 8c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema toj odredbi, izja&scaron;njavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma može se održavati na svakom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine), a organizacijski odbor dužan je pet dana prije početka izja&scaron;njavanja policiji prijaviti mjesta na kojima će se ono održavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sufinanciranje prijevoza srednjo&scaron;kolaca 292,2 milijuna kuna</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je donijela i odluku o kriterijima i načinu financiranja tro&scaron;kova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih &scaron;kola za &scaron;kolsku godinu 2019./2020. kojom se za to iz proračuna osigurava ukupno 292,2 milijuna kuna, prenosi HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo na sufinanciranje 75 posto tro&scaron;kova međumjesnoga javnog prijevoza kao i u prethodnoj &scaron;kolskoj godini ostvarivali bi učenici koji su u &scaron;kolskoj godini 2019./2020. upisali i redovito pohađaju srednju &scaron;kolu, koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, a kojima udaljenost od adrese prebivali&scaron;ta odnosno boravi&scaron;ta do adrese &scaron;kole iznosi vi&scaron;e od pet kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenicima bez roditeljske skrbi, pod skrbni&scaron;tvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa, financiralo bi se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-29-referendum-67previse.jpgPlaće u Hrvatskoj u dvije godine porasle 10 postohttp://grude.com/clanak/?i=131547131547Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-20-200_kuna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početak rasta plaća poklapa se sa završetkom recesije i početkom oporavka 2014. godine..<p><br />Masovni odlazak hrvatskih građana u inozemstvo potaknuo je dva ozbiljna procesa na trži&scaron;tu rada, jedan je da je do&scaron;lo do rasta plaća, a drugi da se trži&scaron;te znatnije otvorilo starijim radnicima, pi&scaron;e u ponedjeljak Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječne se plaće kreću oko 6500 kuna neto, s tim &scaron;to Zagrepčani zarađuju oko tisuću kuna vi&scaron;e, stanovnici siroma&scaron;nijih županija u prosjeku oko tisuću kuna manje. No svaki drugi zaposleni plaćen je manje od 5595 kuna, a svaki četvrti donosi kući manje od 4252 kune, navodi dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak rasta plaća poklapa se sa zavr&scaron;etkom recesije i početkom oporavka 2014. godine, ali Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je rast plaća u Hrvatskoj, osobito u posljednjim godinama, niži od rasta koji bilježi većina tranzicijskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veće bruto plaće od Hrvatske imaju Slovenija, Estonija i Če&scaron;ka, a granicu od tisuću eura bruto, prema podacima za 2018 godinu, preskočile su Poljska, Mađarska, Slovačka i Latvija koje nam pu&scaron;u za vratom. Većina tranzicijskih zemalja suočila se s ozbiljnim migracijama na koje je Rumunjska, primjerice, odgovorila povećanjem plaća za nadrealnih 54 posto u dvije godine te se i ona približila iznosu od tisuću eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rumunji su najvi&scaron;e povećali plaće liječnika pa sad i hrvatski zdravstveni sindikati traže vi&scaron;e nego &scaron;to je Vlada namijenila javnom sektoru. U posljednjih godinu dana, od značajnijih djelatnosti i sektora, najbrži rast plaća - oko pet posto - zabilježen je upravo u zdravstvu, gdje je puno prekovremenih sati i prosječna plaća iznosi 8413 kuna, trgovini, proizvodnji namje&scaron;taja, proizvodnji tekstila te financijskom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prerađivačka je industrija povećala plaće oko dva posto, prehrambena industrija oko jedan posto, dok su u farmaciji (gdje su plaće znatno iznad prosjeka i blizu su 10 tisuća kuna neto) te opskrbi plinom i električnom energijom primanja smanjena dva posto. Najveći pad plaća na godi&scaron;njoj razini zabilježen je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava te niskogradnji - oko pet posto, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-20-200_kuna.jpgNOVA PREVARA SA SMJEŠTAJEM U RH: Obitelj iz Hercegovine Jadranka premjestila, digla cijenu...http://grude.com/clanak/?i=131545131545Grude.com - klik u svijetMon, 26 Aug 2019 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-019-manipulacija-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako u brojnim medijskim napisima koje ovog ljeta možemo iščitati o neljubaznosti i prijevarama gostiju koji su odlučili godišnji odmor provesti duž Jadranske obale u Republici Hrvatskoj, uvjerili smo se i sami nakon što nam se javila obitelj iz Mostara (podaci poznati redakciji, nap. a.) i ispričala nam svoju priču:<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naime, početkom kolovoza na internetu smo na&scaron;li smje&scaron;taj u &ldquo;Apartmanima Jadra&rdquo; u Omi&scaron;u. Odmah smo stupili u kontakt s vlasnicom i već 5.8. joj platili polog za ljetovanje od 50 eura (100 KM jer gospođa ima račun u KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na put smo trebali krenuti u utorak, 27. kolovoza. Kontaktirali smo iznajmljivačicu u nedjelju, 25. kolovoza navečer, samo da upitamo postoje li u apartmanu fen i glačalo. A onda se neugodo iznenadili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez ikakve prethodne obavijesti kazala nam je kako nas je &ldquo;premjestila&rdquo; u drugi apartman kod njezina prijatelja jer su njoj do&scaron;li drugi gosti iako je na&scaron; smje&scaron;taj bio rezerviran od 27. do 31.8. i birali smo ga upravo zbog cijene, ali i lokacije. I to bi bilo u redu da se ponovno nismo iznenadili kad smo pitali je li cijena smje&scaron;taja ista. Ne, kod prijatelja je bila 35 eura za noć. Razočarani smo odbili i, kako je i sama ponudila, rekli da nam vrati uplaćeni novac&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uplatit ću vam 380 kuna jer je kod nas takav tečaj, a ako ćete 100 KM, dođite po novac&rdquo; &ndash; rekla je i nastavila kao da smo mi krivi &scaron;to ne želimo tamo gdje smo bez znanja &lsquo;premje&scaron;teni&rsquo;, da bismo za taj novac mogli samo &lsquo;u brdo&rsquo; i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;I mi kao i ostali normalni ljudi imamo budžet za ljetovanje i nismo planirali davati vi&scaron;e za smje&scaron;taj &scaron;to za na&scaron;e prilike u BiH i ne bi bila mala razlika jo&scaron; po 10 eura po danu. S druge strane, razočarani smo jer na vrijeme nismo obavije&scaron;teni. Stavljeni smo pred gotov čin i, naravno, nismo uspjeli naći povoljan smje&scaron;taj za 24 sata, a uzeli smo godi&scaron;nji odmor. Ovo smo doživjeli, nažalost, kao prijevaru i veliko poniženje nas kao gostiju iz BiH, koji smo, eto i državljani Republike Hrvatske jo&scaron; od 90-ih&rdquo;, ispričala nam je svoju priču mostarska obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razočarani su, kažu, &scaron;to su ostali bez planiranog odmora, ali najvi&scaron;e ih, ističu, boli &scaron;to nisu dobili ni jednu jedinu riječ isprike, već su oni &lsquo;obilježeni&rsquo; kao krivci &scaron;to nisu pristali na &lsquo;nađeni smje&scaron;taj kod prijatelja&rsquo;.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-26-19-08-26-019-manipulacija.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-26-19-08-26-019-manipulacija2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-26-19-08-26-019-manipulacija3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/19-08-26-19-08-26-019-manipulacija4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>poslovni-global.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-019-manipulacija-glavna.jpg