Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Noćas niz slabijih potresa pogodio Hrvatsku i BiHhttp://grude.com/clanak/?i=280443280443Grude.com - klik u svijetWed, 21 Apr 2021 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak je u večernjim satima nekoliko potresa pogodilo Hrvatsku, a jedan od njih imao je epicentar u Bosni i Hercegovini. Prema podacima stranice EMSC, u razmaku od nekoliko sati tresli su se dijelovi od Slavonije, Zagreba do Dalmacije.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi potres koji je zabilježen je onaj u Zagrebu gdje je oko 23 sata grad pogodio zemljotres od tri stupnja po Richteru.<br /><br /></p> <p><span>Sat vremena poslije zemljotres jačine 2,6 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici je pogodio i Dalmaciju, a epicentar ovog potresa je bio u Bosni i Hercegovini.</span></p> <p><span><br /><span>Brzo nakon ovog potresa tlo Dalmacije zatreslo se jo&scaron; jednom, a prema stranici EMSC, zemljotres jačine 3,2 stupnja pogodio je sredi&scaron;nji dio Dalmacije s epicentrom 15 kilometara sjeveroistočno od Splita, na dubini od 40 kilometara. Osjetio se i u BiH.<br /><br /></span></span></p> <p><span><span><span>Posljednji u nizu zemljotresa koji su pogodili Hrvatsku u noći s utorka na srijedu zabilježeni su sada u blizini Siska, a snaga mu je bila 2,4 prema Richteru.</span></span></span></p> <p><span><span><span><br />Prema riječima seizmologa niz manjih potresa predstavlja ispu&scaron;tanje energije iz tla, ali u normalnoj mjeri.&nbsp;</span></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgBiciklistička vožnja i ribolovni kup u znak sjećanja na Domovinski rat u Livnuhttp://grude.com/clanak/?i=280432280432Grude.com - klik u svijetTue, 20 Apr 2021 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-20-biciklisti-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među biciklistima je bio i gradonačelnik Livna Darko Čondrić..<p>&nbsp;</p> <p>Bicikliranjem od sredi&scaron;njeg gradskog Trga u Livnu prema Donjim Rujanima te povratkom kroz sela Livanjskog polja i natrag na Trg kralja Tomislava u ponedjeljak je održana biciklistička vožnja u znak sjećanja na Domovinski rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vožnja je priređena u okviru programa proslave 29. obljetnice obrane Livna i livanjskog kraja, a koja se i ove godine održava u organizaciji Grada Livna u suradnji s Koordinacijom Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su prenijeli organizatori, u vožnji su sudjelovali brojni članovi Biciklističkog kluba Livna te ljubitelji biciklizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među biciklistima je bio i gradonačelnik Livna Darko Čondrić koji je zajedno sa sudionicima vožnje na Memorijalnom centru u Rujanima položio cvijeće i upalio svijeće u znak sjećanja na sve poginule i umrle branitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Čondrić se s po&scaron;tovanjem prisjetio svih koji su svoje živote dali za obranu Livna te zahvalio svima koji su tih ratnih godina branili livanjski kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po uspje&scaron;no održanoj vožnji i povratku biciklista na Trg kralja Tomislava, svim sudionicima gradonačelnik je uručio prigodne zahvalnice, a među biciklistima je bilo i desetogodi&scaron;njaka čije je sudjelovanje u vožnji posebno obradovalo organizatore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom vikenda održan je i tradicionalni 14. ribolovni kup u okviru programa proslave Dana obrane Livna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ribari su se okupili na natjecanju u sportskom ribolovu na Sturbi kod Kelavinog mlina, a najboljima među njima diplome je dodijelila predsjednica Gradskog vijeća Livna Hana Milak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-20-biciklisti-livno.jpgPismo majke Marije sinu Ivanu iz 1909.: Ako ne radiš nemoj se ništa bojati, znaš gdje je stari kraj...http://grude.com/clanak/?i=280425280425Grude.com - klik u svijetMon, 19 Apr 2021 21:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-19-pismo-1909.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada razgovarate s tisućama ljudi onda vam samo neki ostanu u trajnijem sjećanju. Jedan od njih je John Aranza koji je rođen i živi u Chicagu. Gospodin srednjih 80-ih godina, poznajemo se skoro dva desetljeća.<p><br />Njegov otac je ovdje do&scaron;ao iz Ka&scaron;tela početkom 20. stoljeća. Dok sam skupljao građu ze neke projekte, John je sa mnom podijelio brojna pisma. Na upit &scaron;to je to, odgovorio mi je: &ldquo;Ovo su djed i baka pisali mom ocu od 1909. pa nadalje&hellip;&rdquo;<br /><br /><br />Cijela povijest može se ispisati iz ovakvih arhiva. Povijest jednog naroda i stanja du&scaron;a te ljubavi koja bi se mogla mjeriti dubinom oceana, a mudrost daljinom od domovine. Mudrost i ljubav ovdje su zajedno prisutni.<br /><br /><br />Prvo pismo je od majke Marije iz travnja 1909. godine. U nastavku ga prenosimo u cijelosti&hellip;<br /><br /><br />&ldquo;Nakon neopisivih misli i briga 29. ožujka primili smo tvoje željeno pismo. Sve smo dobro razumjeli, a tvoje zdravlje nas najvi&scaron;e veseli. Kod nas je sviju do danas sve isto. Ufam se da su ti svi na&scaron;i savjeti koje si sa sobom tamo odnio, dobrodo&scaron;li i neka si se sjetio &lsquo;&scaron;to će reći majka&rsquo;. Koliko otac, toliko i majka, želimo znati kako je tebi, to nam če&scaron;će pi&scaron;i.<br /><br /><br />Jesi li u svemu zadovoljan? Je li ti trudan posao, je li velika strogost? Kako ti je spavanje, jelo i piće, sve nam pi&scaron;i. Je li ti vjerno dru&scaron;tvo, ide&scaron; li jo&scaron; u &scaron;kolu? Molimo te na sve nam upite odgovori. Voli&scaron; li jo&scaron; da si oti&scaron;ao tamo ili da si doma ostao? Je li te ikad &scaron;to sna&scaron;lo ili zaboljelo? Sve pi&scaron;i.<br /><br /><br />Nemoj se čuditi moj Ivane da smo za sve ovo željni znati, uzrok tome tebi je jako poznat, sama ljubav na to potiče. Dokle si kod nas bio, svaki mig tvog oka smo pazili i nadgledali, a sada je za mene već predugo vrijeme, pro&scaron;lo je 20 mjeseci da te ne vidim te na sve uvijek mislim. O ovome bi zavr&scaron;ila pisati jer mi srce ne dopu&scaron;ta.<br /><br /><br />Ovdje je već dva mjeseca prgavo vrijeme, osobito ki&scaron;a, malo se u polju uradilo. Evo danas je 4. travnja &ndash; Cvjetnica, bura od jučer nije prestala, tako je velika hladnoća da se svijet boji smrzavanja pupoljaka.<br /><br /><br />Jakov (brat) će se uslikati, netom mu poslovi malo olak&scaron;aju te ćemo ti poslati. To je i moja namjera bila, prije nego ide u vojsku, da se uslika, bit će ti ugodna njegova slika.<br /><br /><br />Dojma je velika narasla, malo manja od mene, Ane slabo ide u visinu. Pi&scaron;i koliko si ti centimetara visok, neka znam koliko si narastao. Toni Mirkin je oti&scaron;ao u Ameriku kod barba Mate, mislim da će već bit do&scaron;ao. Otpratio ga je barba Frane do Genove.<br /><br /><br />Ovo si se danas ti rodio, po danima, danas ti je rođendan. Čini mi se da te sad vidim, kako sam te nazad 18 godina vidila. Babi na rukama. Sve o vama va&scaron;a majka dobro znade pa nekad i pati, trpi i &scaron;uti.. A ja sam, tužna, rano mlada moju milu majku izgubila koja bi se sjećala mog rodnog dana.<br /><br /><br />Evo moj Ivane, počela sam ti pisati na 4. travnja, a zavr&scaron;avam tri dana poslije jer drukčije nisam mogla.<br /><br /><br />Prali smo vunu i evo je danas su&scaron;im. Ispuhala me bura pa me cijelo tijelo boli. Sad ti svi skupa čestitamo uskrsni blagdan, živio sretno i zadovoljno. Pi&scaron;i radi&scaron; li, ako ne radi&scaron;, nemoj se ni&scaron;ta bojati, zna&scaron; gdje je stari kraj.<br /><br /><br />Znaj da ima već sedam mjeseci da se ne zna za dva Markičina sina, moguće da su ostali pod tunelom, stoga ako si za njih čuo &scaron;togod, pi&scaron;i jer su im ovdje mater i sestra. Oni su bili u mjestu zvanom Rizona.<br /><br /></p> <p>Sad primi mnoge pozdrave od svih redomice, osobito od svojih brižnih, ljubaznih, a mogla bi nadodati i nezadovoljnih roditelja&rdquo;.</p> <p><br /><a href="https://www.dijaspora.hr/slomljena-majka-pise-1909-svom-sinu-ivanu-u-chicagu-volis-li-jos-da-si-otisao-tamo-ili-da-si-doma-ostao/3007?fbclid=IwAR3PrLZbt1-PyIH11hUf5Dt4HFEP5WTCn8OCuLl8laHSTKPQk6hgpPZ3WeQ" target="_blank"><em><strong>Dijaspora.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-19-pismo-1909.jpegBrat Selme Cikotića pokrenuo harangu na kardinala Puljićahttp://grude.com/clanak/?i=280414280414Grude.com - klik u svijetMon, 19 Apr 2021 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-11-016_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Teško se sjetiti kada se toliko likovalo kao nakon jučerašnje, ispostavit će se, lažne vijesti da je bratić kardinala Vinka Puljića prešao na islam, uz dodatak da je to učinila i kardinalova sestra još prije dvadeset godina. <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi mediji udarili su na kardinala Vinka Puljića takvom silinom da je to ubrzo postala glavna vijest u BiH s komentarima punim mržnje i opasnih poruka, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paraobavje&scaron;tajni rat</strong><br />Ubrzo je kardinal, odnosno Vrhbosanska nadbiskupija, demantirao ovu lažnu objavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izvjesnog gospodina Danka Puljića, koji je predstavljen kao kardinalov bratić, sin kardinalova brata, i koji je u Travniku promijenio vjeru, vrhbosanski nadbiskup osobno ne poznaje i zajedničko im je jedino prezime. U Bosni i Hercegovini postoji vi&scaron;e loza Puljića te kardinalu Vinku nije poznato da su spomenuti gospodin i on u bilo kakvom srodstvu, a sigurno nisu bliži rod. Isto tako, laž je kako je sestra kardinala Puljića prije 20 godina pre&scaron;la na islam - navodi se u priopćenju Vrhbosanske nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi koji su jučer pročitali ovu vijest zgroženi su napadima na kardinala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je samo nastavak borbe protiv hrvatskih simbola u BiH, a kardinal Puljić to zasigurno jest. Nakon non-papera, kojima se želi predstaviti da Hrvati žele sru&scaron;iti ovu zemlju, paraobavje&scaron;tajni rat, kojem je cilj dodatno diskreditirati ovaj narod, ide dalje. Kad su vidjeli da kardinala ne mogu slomiti, udarili su mu na obitelj, i to izmi&scaron;ljenim vijestima - komentiraju sugovornici ogorčeni riječima i komentarima koji su kori&scaron;teni u cilju da se kardinala i njegovu obitelj predstavi kao kvislinge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A zanimljivo je i da je Aljo ef. Cikotić iz džemata Kalibunar, koji se prvi pohvalio i potvrdio laž da je bratić kardinala Puljića pre&scaron;ao na islam, brat SDA-ova ministra sigurnosti BiH i osumnjičenika za ratne zločine nad Hrvatima Bugojna, kontroverznog Selme Cikotića. Za efendiju Cikotića jo&scaron; prije 11 godina, kada su vehabije izvr&scaron;ili teroristički napad na Policijsku postaju Bugojno i ubili policajca Tarika Ljubu&scaron;kića, tada&scaron;nja emisija &ldquo;60 minuta&rdquo; Federalne TV objavila je kako je &ldquo;&scaron;iroko otvorio vrata svoje džamije vehabijama&rdquo;, s tvrdnjom da se u toj džamiji regrutiraju borci koji se &scaron;alju u Afganistan u pomoć talibanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imam koji je jučer plasirao lažnu vijest tada je potvrdio da mu u džamiju dolaze vehabije i izrazio zadovoljstvo &scaron;to &ldquo;nikada nije bilo konfrontacije između vjernika dvaju različitih pristupa islamu u njegovu džematu&rdquo;, a teroristički napad na Policijsku postaju Bugojno okarakterizirao je kao čin umobolnog čovjeka kojeg su se vehabije odrekli jer je bio destruktivan za zajednicu.</p> <p><br /><strong>Kontinuitet diskreditiranja</strong><br />Nažalost, Aljo ef. Cikotić samo je podržao kontinuitet udara na kardinala Puljića u BiH, i to lažima. Dovoljno se sjetiti pro&scaron;logodi&scaron;nje mise za žrtve Križnog puta u Bleiburgu kada je katedralu u Sarajevu moralo čuvati i osiguranje, prijetilo mu se u vi&scaron;e navrata, pa i smrću. Čak je i SIPA morala reagirati i uhititi Harisa Pendića iz Mostara koji je sa sjekirom u ruci prijetio kardinalu i sve to objavio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Živio sam u sustavu gdje su napredovali podobni. Sada, ponovno, ako se usprotivi&scaron;, onda ili počnu stizati pisma ili poruke ili na portalima počne javno linčovanje. Ne bih htio nabrajati detalje, ali to je ružna aktivnost koju sam doživio - kazao je tada kardinal koji je sve to podnio i podnosi i dalje te je oprostio onima koji su bili najglasniji da ga se &ldquo;kamenuje&rdquo;, među kojima su i pojedini bo&scaron;njački političari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako stvari stoje, vi&scaron;e nije pitanje hoće li kardinal Puljić opet u BiH biti meta, nego &scaron;to će mu se sljedeće podmetnuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vinko Puljić rodio se u Priječanima kod Banje Luke 8. rujna 1945. kao dvanaesto dijete Ivana i Kaje r. Pletikosa. Obitelj je živjela od očeve radničke plaće i obrađivanja vlastitog skromnog posjeda. Ivan i Kaja imali su trinaestero djece, od kojih je troje umrlo u ranom djetinjstvu, a &scaron;estero u mladosti. Kad su Vinku bile tri godine, umrla mu je majka. Otac se nakon godinu dana oženio Anom r. Jurić pa je pomajka preuzela brigu o muževoj djeci iz prvoga braka i o vlastitih osmero koje je s njime dobila (od njih je dvoje umrlo u djetinjstvu).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao srednjo&scaron;kolac i student radio je fizičke poslove tijekom ljetnih praznika da pridonese za obitelj i tro&scaron;kove svoga &scaron;kolovanja. Iz djetinjstva i mladosti s rado&scaron;ću se sjeća trapističke crkve i samostana &ldquo;Marija Zvijezda&rdquo;, posebno o. Antuna Artnera (1920. - 1995.), koji mu je bio duhovni vođa. Često je pričao da su svi ukućani &scaron;tedjeli kad se nekom članu nabavljala obuća ili odjeća i tako se učili obiteljskoj solidarnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-11-016_puljic.jpgFOTO/VIDEO: PELJEŠKI MOST POPRIMA KONAČNI IZGLEDhttp://grude.com/clanak/?i=280404280404Grude.com - klik u svijetSun, 18 Apr 2021 21:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-18-peljeski2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pelješki most sve više poprima konačni izgled. Trenutačno se postavljaju čelične konstrukcije između betonskih stupova koji će napokon povezati dva dijela hrvatske obale na prometno odsječenom krajnjem jugu zemlje. <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FHRTvijesti%2Fvideos%2F947977179304867%2F&amp;show_text=0&amp;width=476" frameborder="0" scrolling="no" width="476" height="476"></iframe></p> <p><br />Most bi u cijelosti trebao biti zavr&scaron;en početkom iduće godine, a pristupne ceste nekoliko mjeseci poslije.<br /><br /></p> <p>Gradnja okomica na mostu je zavr&scaron;ena pa su sve snage kineskog izvođača radova usmjerene na smanjivanje razmaka između stupova.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-18-21-04-18-peljeski-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- Aktivnosti podizanja segmenata, pozicioniranja se paralelno odvijaju na svim sredi&scaron;njim stupnim mjestima, znači nas svih &scaron;est sredi&scaron;njih stupnih mjesta, govori Ivica Granić, voditelj radova na montaži čelične rasponske konstrukcije Pelje&scaron;kog mosta- CRBC.<br /><br /></p> <p>- Dosad je ugrađeno 69 segmenata koji su stigli iz Kine ukupne dužine tisuću i 51 metar &scaron;to je oko 44 posto dužine samog mosta, rekao je Jaroslav &Scaron;egedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradili&scaron;tu Pelje&scaron;kog mosta.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-18-21-04-18-peljeski3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Podizanje rasponske konstrukcije mosta na najveći stup podsjeća na vaganje golemom klasičnom vagom. Dva dijela jednake težine na svoju se stalnu poziciju podignu za otprilike pola sata. Malo manje vremena trebalo je i nama kako bismo se popeli na visinu od 60 metara, i to najprije dizalom&hellip; a onda improviziranim stubama&hellip;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-18-peljeski2.jpgHrvatu u Njemačkoj oduzet Audi od 30 tisuća eura, razlog je opravdanhttp://grude.com/clanak/?i=280400280400Grude.com - klik u svijetSun, 18 Apr 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-30-polizei.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladom Hrvatu s prebivalištem u Njemačkoj oduzet je Audi u vrijednosti od 30.000 eura nakon što je utvrđeno da nije plaćao rate za leasing. <p><br />Audi njemačkih registarskih oznaka zaustavljen je u petak oko 20 sati na autocesti A8, nakon ulaska na savezni teritorij na privremenom izlazu Fuchsteig. Provjerom je njemačka policija utvrdila da 23-godi&scaron;nji vozač od ožujka 2021. neovla&scaron;teno koristi vozilo, javlja Fenix magazin.<br /><br /></p> <p>Hrvat je s zajedno s vozilom prebačen u Urwies radi daljnjih istraga. Tamo se ispostavilo da vlasnik vi&scaron;e nije mogao plaćati rate leasinga za Audi. Zbog toga mu je automobil oduzet. Nakon dovr&scaron;etka policijskih mjera, Hrvat je svoj put do M&uuml;nchena mogao nastaviti javnim prijevozom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-30-polizei.jpegBogobojazna baka Mara prešla igricu: 'Neću se cijepit nikad!'http://grude.com/clanak/?i=280392280392Grude.com - klik u svijetSun, 18 Apr 2021 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-18-baka-mara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baka Mara (85) iz Čapljine proslavila se na društvenim mrežama komičnim videom iz studenog 2018. godine u kojem svom unuku poručuje da ne dopusti svojoj supruzi da ”napuše” usne.<p>&nbsp;</p> <p>Dvije i pol godine kasnije baka opet nasmijava, pi&scaron;e Jabuka.tv.</p> <p>Ovoga puta zvali su je iz doma zdravlja da je obavijeste da je do&scaron;la na red za cijepljenje protiv koronavirusa. S osobljem doma zdravlja razgovarala je njezina unuka, a baka Mara je, kroz simpatične psovke, uporno ponavljala "Neću se cijepit! Nikako!"<br /><br /></p> <p>"Baka smatra da je preboljela koronavirus. Ja sam bila u bolnici, sve sam obavila, ja nemam korone!", dobacivala je Mara dok je njezina unuka uporno ponavljala osoblju Doma zdravlja da se baka ne želi cijepiti.</p> <p><br />S obzirom da video sadrži pokoju psovku, upozoravamo na to.</p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Baka Mara iz <a href="https://twitter.com/hashtag/%C4%8Capljina?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Čapljina</a>: Neću se cijepiti! Nikako! 😂 <a href="https://t.co/Qcfd4C0Cb4">pic.twitter.com/Qcfd4C0Cb4</a></p> &mdash; Jabuka.tv (@jabukatv) <a href="https://twitter.com/jabukatv/status/1383123227577307137?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2021</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-18-baka-mara.jpgVIDEO: Vuk snimljen u Lipnu, hladno vrijeme natjeralo ih u nizine...http://grude.com/clanak/?i=280385280385Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-016_vuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hladnoća koja se protegnula debelo na proljeće utječe, kako stvari stoje, i na divlje životinje.<p><br />Tako je čitatelj Ljportal-a snimio vuka u Lipnu, a 10. travnja u Gornjoj Vitini vukovi su napali stado od &scaron;est magaraca.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fljubuskiportal%2Fvideos%2F743079403041745%2F&amp;show_text=false&amp;width=660" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="476"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-016_vuk.jpgŠto je sa smiljem?http://grude.com/clanak/?i=280375280375Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-08-smilje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Od svega što sam ikad sadio, krumpiri me nikada nisu iznevjerili. Ako ih nije bilo za prodaju, bilo ih je barem za osnovne potrebe i drago mi je što su se ljudi osvijestili te prionuli poslu kako bi imali za sebe i svoju obitelj tu kulturu, a i naš ljubuški rani istinski je brend ovih prostora.<p>&nbsp;<br />No i mnogi drugi su se udomaćili. Dovoljno se samo, ako vam se ne sade krumpiri i ne radi zemlja, sjetiti onih priča o Irskoj koja je danas među najjačim državama Europe, a koju je &ldquo;bolest krumpira&rdquo; zamalo ko&scaron;tala opstanka. Postoji krilatica iz tog vremena kako je onda kada je ta grana uni&scaron;tena, uni&scaron;tena i cijela nacija. To nam mora biti na umu. Ne smijemo zapostavljati na&scaron;u proizvodnju jer čudna se vremena događaju - kaže za <strong>Večernji list BiH</strong> zemljoradnik iz zapadne Hercegovine dok se raspitujemo u kulturama koje su budućnost ove zemlje, a krumpiri su ovdje i pro&scaron;lost i sada&scaron;njost i budućnost.<br /><br /></p> <p>Međutim, nisu jedino na &scaron;to će se bh. poljoprivrednici fokusirati. U posljednje vrijeme iznimno su popularne masline. Prvi čovjek Hercegovačkih plodova Mediterana agronom koji radi i na popularizaciji kultura koje spadaju pod mediteranske Zoran Raič govorio je za Večernji list o maslinama, kao i drugim kulturama koje imaju perspektivnu uspjeti na ovim područjima.<br /><br /></p> <p><strong>Izvrsna kvaliteta ulja<br /><br /></strong></p> <p>- Masline su i ove godine dobro krenule, a vjerujemo kako ovaj kasni led na njih neće utjecati. Tu vrijedi spomenuti i smokve. Iako ih je možda u nizinama led malo jače dohvatio, to ne bi trebalo stvoriti veće probleme. Međutim, kad sve rezimiramo i kad gledamo u budućnost, maslinarstvo je uzelo maha. One parcele koje su bile pod smiljem, a koje sve vi&scaron;e ne rade, zasađene su dobrim dijelom maslinama. Smokve se također sadi. Izdvojio bih jo&scaron; i &scaron;ipak koji smo zapostavili. Ima ga, ali stidljivo jer jo&scaron; nema konkretne prerade kako bi se radilo, zasad su to prerade koje se rade u kućnoj radinosti, pravi se sok od &scaron;ipka, ali jo&scaron; ni&scaron;ta na veliko za neki plasman - priča nam agronom i prvi čovjek Hercegovačkih plodova Mediterana. U Hercegovini već imamo četiri uljare za masline, a i Hercegovački plodovi Mediterana rade jednu veću, zatim će u Neumu biti jedna veća, u Mostaru u Samostanu časnih sestara u Bijelom Polju koje rade izvrsno maslinovo ulje.<br /><br /></p> <p><strong>Veći nasadi opstali<br /><br /></strong></p> <p>- Maslinarstvo, definitivno, ima budućnost i ono će sigurno biti pun pogodak. Naravno, za neke ozbiljne količine nismo spremni, &scaron;to ne znači da nećemo biti za nekoliko godina - ističe Raič. Pitamo ga i za smilje. Neki govore da je posao potpuno propao, drugi da je samo riječ o zati&scaron;ju, treći da će uvijek biti simbol Hercegovine oko kojeg će se raditi. - Pa kad se sve analizira, s moje točke gledi&scaron;ta, stali su veći proizvođači koji su u najam uzimali zemlji&scaron;te. Ostalo je nekoliko tih proizvođača, ali se nisu bazirali samo na smilje nego i na lavandu, slatki pelin, odnosno pro&scaron;irili su svoj spektar djelovanja i oni će opstati, a ona gospodarstva s pokojim dulumom uglavnom su zaorala ta zemlji&scaron;ta i nisu opstala - ispričao nam je predsjednik Hercegovačkih plodova Mediterana. Kako stvari stoje, potencijala na ovom tvrdom kamenu u poljoprivrednoj proizvodnji jo&scaron; ima.&bull;<br /><br /></p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/ondje-gdje-je-raslo-smilje-sade-se-masline-lavanda-slatki-pelin-1485014" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-08-smilje.jpgMikser povučen s tržišta BiH, kupcima preporuka da ga vratehttp://grude.com/clanak/?i=280368280368Grude.com - klik u svijetFri, 16 Apr 2021 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-16-mikser-vivax.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Električni mikser za hranu "Vivax HM-301 V" povučen je s tržišta Bosne i Hercegovine jer predstavlja ozbiljan rizik od požara. Potrošačima koji su ga kupili preporučuje se da ne koriste proizvod, već da ga vrate u trgovinu maloprodaje.<p>&nbsp;</p> <p>Može se &ldquo;pregrijati prilikom mije&scaron;anja gustih sadržaja&rdquo;. A nije usklađen ni s Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i standardom BAS EN 60335. Objavila je ovo Agencija za nadzor nad trži&scaron;tem BiH.<br /><br /></p> <p>Riječ je o mikseru proizvođača &ldquo;MS industrijal ltd&rdquo; iz Hong Konga. Zemlja porijekla je Kina.<br /><br /></p> <p>Iz Agencije su naveli da je ovla&scaron;teni zastupnik izvr&scaron;io mjere povlačenja s trži&scaron;ta i povrata proizvoda od potro&scaron;ača. Kao i obavje&scaron;tavanja potro&scaron;ača o rizicima i načinu povrata opasnih proizvoda. <br /><br /></p> <p>Agencija za nadzor nad trži&scaron;tem Bosne i Hercegovine nedavno je izdala jo&scaron; jedno upozorenje. Naime, na trži&scaron;tu BiH primijećen je &ldquo;opasan proizvod&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Putem neregistriranih internetskih trgovina od strane fizičkih osoba ili gospodarskih subjekata, dostupni opasni proizvodi &ndash; lančane glave za trimere&rdquo;. Navedeno je iz Agencije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-16-mikser-vivax.jpgAndrijana Tomić: Kako sam pristupila tajnovitoj organizaciji Opus Deihttp://grude.com/clanak/?i=280353280353Grude.com - klik u svijetFri, 16 Apr 2021 08:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-16-andrijana-tomic-opus.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Andrijanom Tomić (45), poduzetnicom iz Rijeke i direktoricom Nautičkog centra Liburnija iz Omišlja, našli smo se na kavi na jednoj zagrebačkoj terasi, na koju je došla s poslovnog sastanka zbog kojega je toga dana stigla iz Rijeke u Zagreb.<p><br />&nbsp;Ta supruga i majka troje djece od 13, 15 i 17 godina s obitelji živi u &Scaron;mriki nedaleko od Rijeke, među suvlasnicima je tvrtke i članica ženskog ogranka Opusa Dei u Hrvatskoj. To je i bio povod za na&scaron; susret.<br /><br /></p> <p>&ndash; Posao, kuća, crkva i to je to &ndash; s osmijehom započinje razgovor navodeći kako je Opusu Dei pristupila prije &scaron;est-sedam godina.<br /><br /></p> <p>&ndash; Iskreno, ne znam točno godinu, samo se sjećam da je bio 2. listopada, na dan utemeljenja Opusa Dei, kad sam slučajno u McDonald&rsquo;su saznala za Opus.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kako u McDonald&rsquo;su? &ndash; pitamo je, a ona odgovara da se ondje susrela s prijateljicom na kavi i razgovarala s njom o&nbsp;ispovijedi&nbsp;s koje se upravo vratila, a zbog koje je osjećala nezadovoljstvo.<br /><br /></p> <p>&ndash; Bio je prvi petak te godine i jedna ispovijed koja ba&scaron; nije bila osobito uspje&scaron;na. Ispričala sam to prijateljici i ona mi je spomenula vlč. Ramosa. Bila sam čak malo i ljutita zbog te ispovijedi, na &scaron;to mi je ona rekla da ćemo morati potegnuti iz Rijeke u Zagreb do vlč. Ramosa. Pitala sam je tko je on, a ona veli da je iz&nbsp;Opusa Dei. Iz čega, upitala sam je? Iz Opusa Dei. &Scaron;to ti je to? Ja stvarno do toga dana nisam čula za Opus. Ba&scaron; nikada. A u vjeri sam cijeli život. U crkvi sam od djetinjstva, kroz &scaron;kolu, kao i cijela obitelj, od baka, djeda, mame&hellip; No, ovo me s Opusom zainteresiralo. Do&scaron;la sam doma, počela mobitelom pretraživati po internetu i vidjela da ih zasipaju drvljem i kamenjem. Gotovo&nbsp;ni&scaron;ta dobroga&nbsp;nije se moglo pronaći. Međutim, to me je i dalje kopalo pa sam nastavila istraživati i sljedeći dan. Malo radi&scaron;, pa malo ugugla&scaron; i do&scaron;la sam do njihova kontakta. Tako da sam se ja njima javila. Onda su se oni meni povratno javili, a u međuvremenu sam bila sa suprugom, koji je u zajednici Krista Kralja u Rijeci, i pitala sam ga je li on čuo za Opus Dei. Odgovorio mi je: &bdquo;Gdje si ba&scaron; njih na&scaron;la?&ldquo; &ndash; sa smijehom se prisjeća tih dana Andrijana Tomić te dodaje kako je to za nju bila Božja providnost te se vrlo brzo susrela sa ženama iz Opusa na duhovnoj obnovi u Rijeci.<br /><br /></p> <p>&ndash; Bila je to duhovna obnova koja sama po sebi nije bila ni&scaron;ta posebno. Bila je misa, nagovor svećenika, razgovor i predavanje, sve skupa uobičajeno, tj. ni&scaron;ta spektakularno kao kod onih duhovnih obnova nakon kojih ostane&scaron; ushićen. Međutim, vrlo brzo, nakon mjesec dana, organizirana je duhovna obnova za žene u Lužnici kod Zapre&scaron;ića, od četvrtka do nedjelje. Bila je to duhovna obnova&nbsp;u ti&scaron;ini; prijavila sam se na nju. I to je bio taj očekivani klik! &ndash; opisuje svoje dojmove, dodajući kako se tih četiri-pet dana provode u &scaron;utnji, &scaron;to je na početku bilo vrlo zahtjevno.<br /><br /></p> <p>&ndash; Živim prilično turbulentan život od jutra do mraka pa mi je to godilo. Bila su jako dobra predavanja o posvećivanju svoga vremena Bogu. Prepoznala sam se tu kao privatni&nbsp;poduzetnik&nbsp;koji radi po cijele dane, &scaron;to ima smisla, ali nakon nekog vremena taj se smisao izgubi. Primjerice, jedete jednom na dan pa se pitate &scaron;to vam to sve treba, pa stranke, sve vas melje&hellip; I prvi put sam ondje prona&scaron;la smisao svega toga&ndash; kaže Andrijana Tomić i navodi kako joj se tada u glavi &bdquo;dogodio obrat&ldquo; te je shvatila da se čovjek i radom može posvećivati Bogu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Odnosno, cijeli dan može se posvetiti Bogu. I ako neke stvari ne stignete, ako su vam neke stvari u redu, onda kaže&scaron;: &bdquo;Bože, to ću napraviti za tebe.&ldquo; Tada sve dobije neku drugu dimenziju i u vama i u onome &scaron;to radite. I to me snažno privuklo &ndash; ističe ona te dodaje kako se ipak sve ne događa preko noći, nego nakon toga &bdquo;prvo klika&ldquo; slijedi&nbsp;mnogo rada na sebi.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sve ide pomalo. Na primjer, dođe&scaron; na posao i dan ti doslovce proleti. Koliko puta se tijekom dana na poslu sjeti&scaron; Boga? Prvih godinu dana ni jednom. Onda se trenira&scaron; u krepostima. Na primjer, stavit ću alarm pa barem u podne izmoliti Anđeo Gospodnji. Mogu odvojiti tih pet minuta za njega. Potreban je&nbsp;postupni trening&nbsp;iz dana u dan i vježbati strpljenje &ndash; kaže ona i dodaje kako joj se najteže bilo zboriti s vlastitim egom.</p> <p>&ndash; To je bila najveća borba. Najteže je bilo izaći na kraj s egom i ponizno&scaron;ću. I danas mi je to te&scaron;ko, moram priznati. Na primjer, kada zna&scaron; da si u pravu, ali prijeđe&scaron; preko toga i to je onda primjer&nbsp;poniznosti. Kad se izvana prema nekome ponizi&scaron;, a iznutra zna&scaron; da je to dobro. Vrlo je te&scaron;ko to opisati. Kontrolirati se da ne eksplodira&scaron;, a najradije bi &bdquo;puknuo&ldquo;, kad da&scaron; sve od sebe, a zauzvrat dobije&scaron; suprotno, kako od djelatnika tako i od stranaka. Te borbe trajale su godinama, no malo-pomalo čovjek uspijeva dovesti to u red. I danas znam eksplodirati, ali to je sad mnogo rjeđe i sigurno ne onako kako je to bilo prije. Temperamentnost se dosta snizi, a i nema onda potrebe za tim, jer čovjek ionako time ne može ni&scaron;ta promijeniti, osim iživcirati samoga sebe &ndash; obja&scaron;njava Andrijana Tomić te dodaje kako je važno prepoznati da svaki put kada se pred čovjekom nalazi izazov ili problem radi se o Božjoj ku&scaron;nji.<br /><br /></p> <p>&ndash; Hajdemo zamisliti da nema Opusa Dei u mojemu životu, da ga sklonimo sa strane, sigurno bih bila zbog nekih stvari koje bi se dogodile ili ljutita ili tužna ili razmi&scaron;ljala za&scaron;to se to ba&scaron; meni događa. Pogled na tu situaciju uvijek bi bio u neku ruku tragičan. No kad ima&scaron; ovaj pogled Opusa Dei, kaže&scaron; &bdquo;Bože, hvala &scaron;to se to desilo&ldquo; jer se ni&scaron;ta nije dogodilo, a da iz toga nije iza&scaron;lo&nbsp;ne&scaron;to bolje. Barem je tako kod mene. Čak se iz najstra&scaron;nijih situacija poslije dogodi ono najbolje. Samo je bitno prepoznati da Bog nije zločest i da te nije kaznio, nego da vidi&scaron; koliko je dobar čak i kroz to ne&scaron;to &scaron;to nam se u životu dogodi. Ako se čovjek i razboli, dobije rak, ne mora to gledati tragično. Zacijelo ima razloga za&scaron;to se to dogodilo i iz toga će sve izaći na bolje. I kada se krene u tome smjeru, sve postane jednostavnije. Posao postane jednostavniji, sve radite s ljubavlju i nema vi&scaron;e tih lo&scaron;ih situacija u životu koje vam se dogode, a da preko njih ne možete prijeći. Sve nastane dobro na kraju &ndash; obja&scaron;njava nam.<br /><br /></p> <p>Dodu&scaron;e, njezina okolina nije ispočetka sa simpatijama gledala na njezino približavanje i uključivanje u&nbsp;Opus Dei,&nbsp;a mnogi ni danas, osobito iz radne okolne, i ne znaju da je u Opusu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kod nas je uglavnom&nbsp;ateističko okruženje.&nbsp;Vrlo malo je vjernika i vrlo se malo, zapravo, govori o tome. Obitelj je malo čudno reagirala i postavljala pitanja. Bilo je i negativnih mi&scaron;ljenja na osnovi nekih napisa. Npr. o financijskim malverzacijama, političkim, desničarskim&hellip; a ničega od toga nema. Nisam politički orijentirana. Živim u Rijeci, pa su mi isti i lijevi i desni. Živim duh Opusa Dei u duhovnom životu, a ne u materijalnom ili političkom ili bilo kojem drugom &ndash; kaže ona te dodaje da se vi&scaron;e susretala s &bdquo;upitnicima iznad glave&ldquo;, a vrlo malo izravnih pitanja.<br /><br /></p> <p>&ndash; Supruga su pitali za&scaron;to sam ba&scaron; tamo, jer nisu li malo &bdquo;oni onako&ldquo;, a on je odgovorio: &bdquo;Otkad je tamo, na&scaron; brak je super! Mi smo se preporodili, samo&nbsp;neka ostane ondje!&ldquo; &ndash; govori sa smijehom Andrijana Tomić i navodi kako joj je Opus Dei mnogo pridonio upravo u tome &bdquo;mu&scaron;ko-ženskom dijelu života&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ndash; Živimo u dru&scaron;tvu s mnogo feminističkog utjecaja. Tako sam i ja odrasla. Vi&scaron;e se ne zna &scaron;to radi mu&scaron;ko, a &scaron;to žensko. Žena se, primjerice, pita za&scaron;to bih ja svojemu suprugu radila ovo ili ono&hellip; Svi smo sve, a nismo. Suprug i ja imamo i mu&scaron;ku i žensku djecu i&nbsp;velika je razlika&nbsp;među njima. Razlika je u vrsti odgoja, razlika je u interesima djece &ndash; kaže ona i dodaje kako takav način života nije dobar za samu ženu jer si žena &bdquo;natovari na vrat i &scaron;to može i &scaron;to ne može&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ndash; Prije ili poslije mora pucati po &scaron;avovima. Također, nije muža lijepo degradirati kroz ono &scaron;to mu smeta ili za &scaron;to nema sklonosti. U Opusu sam, doista, dobila svijest o tome kako funkcionira mu&scaron;karac, a kako žena. Ali ne u onom smislu da je žena samo za kuhanje i spremanje, nego zdravo razmi&scaron;ljanje koja je&nbsp;uloga majke&nbsp;i koliko ljubav majke ne može zamijeniti ljubav oca, niti ljubav oca može zamijeniti ljubav majke. Tu sam dobila posve jasnu sliku i promijenila sam svoje nekada&scaron;nje mladenačko razmi&scaron;ljanje, kada si u pogonu snage i sve može&scaron;. I to je jako utjecalo na kvalitetu na&scaron;ega braka &ndash; obja&scaron;njava.<br /><br /></p> <p>&ndash; To je ono &scaron;to Opus Dei daje u pozitivno svjetlu. Suprug je profesor na fakultetu, ja sam privatni poduzetnik i zapo&scaron;ljavali smo i po 15 ljudi, ima&scaron; i karijeru i obvezu i odgovornost, ali i dalje ostajem&nbsp;žena. Žena nije samo za či&scaron;ćenje i spremanje. Može&scaron; imati i sve ovo, ali ostati ono &scaron;to treba&scaron; ostati. To je dio Opusa Dei koji je jako dobar. Nadam se da ću i svoju djecu, koja su sad u ovoj dobi, i mu&scaron;ki i ženski dio, polako naučiti koliko je to važno za obitelj &ndash; kaže Andrijana Tomić dodajući kako u ženskom ogranku Opusa Dei obrađuju sve životne teme, kao i one na koji bi način žena trebala voditi obitelj i posao, u kojoj se ona itekako prona&scaron;la.<br /><br /></p> <p>&ndash; Uključene su&nbsp;sve teme&nbsp;od obiteljskih i odgoja djece, do spolnosti, duhovnosti. Sve ima zdrave temelje. Postavljeno je onako kako treba biti, tj. posve normalno. Međutim, ni&scaron;ta &scaron;to tamo čujete nije ne&scaron;to novo, ne&scaron;to &scaron;to prije niste čuli. Sve to znate, ali vam je jo&scaron; jednom netko trebao reći. Kada biste to, možda, čuli od nekoga ekstremnoga, doživjeli bi to na neki drugi način, ali u Opusu Dei to zvuči drukčije. Neke situacije s kojima se, na nekom drugom mjestu ne bi složili, u Opusu će vam osvijetliti pozitivnu stranu koju možete promisliti &ndash; obja&scaron;njava nam, dodajući kako Opus Dei zacijelo nije zajednica koja je za svakoga, odnosno da se u njoj čovjek mora pronaći, kao &scaron;to se pronalazi u nekoj franjevačkoj ili salezijanskoj duhovnosti ili u karizmatskoj zajednici.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sve je ovisi kako to odgovara tvome životu i tvome duhu. Suprug je u&nbsp;karizmatskoj zajednici. Oni mnogo pjevaju, sviraju, slave Boga i to je jako lijepo. Znam ponekad otići s njim na njegove duhovne obnove, ali meni je to prebučno i nije ono &scaron;to mi odgovara. Opus Dei odgovara mi upravo zbog svoga mira. Na duhovnim obnovama Opusa Dei možete pronaći pravi mir. Nema mnogo priče i pjesme, nego je tu duhovni razgovor s Gospodinom. U početku to je bilo jako te&scaron;ko. Na primjer, sjediti petnaest minuta ili pola sata u ti&scaron;ini u kapelici. Ispočetka su mi misli letjele posvuda, ali kasnije s vježbom to nestane. Možda mi to odgovara zato &scaron;to inače živim bučno, kroz posao mi prođe tjedno na tisuće ljudi svih mogućih nacija i jezika, pogotovo u sezoni, tako da u zajednici dobijem ravnotežu &ndash; priča ona te dodaje kako joj osim toga odgovara i razdvojenost mu&scaron;kog i ženskog dijela.<br /><br /></p> <p>&ndash; Predavanja su prilagođena&nbsp;samo ženama, nije sve pomije&scaron;ano i to je pridonijelo kvaliteti na&scaron;ega braka &ndash; kaže i dodaje da, kao u svakoj zajednici, postoje osobne krize, no voditeljica to razumije i prihvaća i s tim se razumijevanjem krize lak&scaron;e prevladavaju.<br /><br /></p> <p>&ndash; Otkad sam zavr&scaron;ila fakultet, privatni sam poduzetnik i radi se praktički 24 sata. No moj posao kao takav dobio je sasvim drugi smisao otkako sam u Opusu. I ne radim vi&scaron;e 24 sata, premda radim mnogo. Vlč. Ramos to je prvo rekao &ndash; da posao prekine&scaron; u 16 ili 17 sati i da ne nosi&scaron; laptop s posla doma. Godinama sam ga nosila doma. Dođe&scaron; doma i ne radi&scaron;, jer ima&scaron; doma neke druge stvari, ali taj&nbsp;laptop&nbsp;stalno je blizu kao podsjetnik da ga treba&scaron; uključiti. Stalno si pod pritiskom. Ali, niti doma napravi&scaron; dobro ono &scaron;to treba&scaron;, a ne otvara&scaron; ni laptop, jer te doma čekaju djeca. Dugo mi je trebalo da to prihvatim i da zavr&scaron;im radno vrijeme i odem doma. I ni&scaron;ta ne nosim sa sobom, osim telefona. U suprotnom, to te melje 24 sata i nervozan si, nezadovoljan, jer nisi ni na poslu ni doma, sve se pomije&scaron;a i s vremenom će&scaron; eksplodirati. Naravno, ni&scaron;ta se lo&scaron;ega na poslu ne dogodi. Ne trpi posao zbog toga &ndash; govori nam i obja&scaron;njava kako je naučila organizirati posao i planirati onoliko koliko može napraviti.<br /><br /></p> <p>&ndash; Uvijek je bilo da sve moram i trebam ja napraviti. Sad vi&scaron;e ne. Prvo vidjeti &scaron;to ti Bog &scaron;alje i onda se postaviti prema tome. Može&scaron; biti inertan i reći da to neće&scaron;, ali to ovisi o tebi. Prihvatiti da može&scaron; do one mjere do koje može&scaron; i kaže&scaron; Bože sad dalje ti. I tako u svakoj stvari &ndash; kaže Andrijana Tomić.<br /><br /></p> <p>Svećenik Opusa Dei&nbsp;vlč. Julio Guijarro&nbsp;navodi kako je organizacijski Opus Dei podijeljen u regije, koje mogu obuhvaćati i vi&scaron;e država, kao &scaron;to je u na&scaron;em slučaju Hrvatska i Slovenija te da ženski dio Opusa Dei prati tu strukturu.<br /><br /></p> <p>&ndash; U savjetodavnom odboru u Hrvatskoj trenutačno djeluje pet žena,&nbsp;dio u Hrvatskoj, dio u Sloveniji, koje surađuju s regionalnim vikarom u organiziranju djelovanja u obje države. Zanimljivost je da, iako djelujemo prema istoj duhovnosti, svaki dio, mu&scaron;ki i ženski, ima svoju unutarnju organizaciju i potpuno odvojene financije. Centar za obrazovanje žena pokrenuli smo 2011. i redovito putujemo u vi&scaron;e gradova Hrvatske, poput Rijeke, Splita i Zadra, kako bismo podržali žene koje se tamo trude ostvariti duhovnost Opusa Dei &ndash; kaže vlč. Guijarro te dodaje kako u mu&scaron;koj i ženskoj duhovnosti nema razlike.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svi koristimo iste izvore: Sveto pismo, crkveno učiteljstvo i spise na&scaron;eg osnivača. To je jednako za sve. Razlike postoje u obrazovanju koje nudimo. Želimo pomoći svakoj ženi ponaosob da ostvari svoju jedinstvenost u dru&scaron;tvu. Obrazovanje koje nudimo bavi se temama kao &scaron;to su obiteljski život, poslovni svijet, moda, kultura &ndash; kaže vlč. Guijarro.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-16-andrijana-tomic-opus.jpegZašto je došlo do nestašice meda?http://grude.com/clanak/?i=280334280334Grude.com - klik u svijetThu, 15 Apr 2021 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-24-kosnica_pcele_slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispašu pčela..<p>&nbsp;</p> <p>Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nesta&scaron;ica meda. Lo&scaron;e vrijeme koje sprječava ispa&scaron;u, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja dru&scaron;tva &ndash; samo su neki od razloga negativnog trenda, koji je, prema statistikama, pogodio i ostatak zemlje, ali i veći dio Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povećana potražnja za medom s jedne strane i nepovoljne vremenske prilike koje uzrokuju smanjene prinose s druge strane, dovele su do nesta&scaron;ice meda u Semberiji od početka godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pčelar Milorad Vasić od početka ove godine nema med za prodaju, iako tijekom sezone u prosjeku izvrca oko tonu meda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/6WRjWSmlizQ" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Interesiranje je postalo mnogo veće s pojavom pandemije, ali pro&scaron;le i pretpro&scaron;le godine ga je bilo mnogo manje, bio je manji rod. Zadnjih nekoliko mjeseci je nesta&scaron;ica&rdquo;, rekao je Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih godina pčelari i na na&scaron;im prostorima susreću se s tzv. misterioznim nestankom pčela, koji se dovodi u vezu sa sindromom kolapsirajuće kolonije. Ova pojava prisutna je u Europi od 2006. godine. Na na&scaron;im prostorima prvi veći slučaj misterioznog nestanka pčela registriran je prije sedam godina u Modriči.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MILADIN TE&Scaron;IĆ, pčelar</p> <p>&bdquo;Ima pojava da nema pčela u ko&scaron;nici. Da li je to od varoe, da ljudi nisu tretirali, pa su pčele napustile ili ovo iz literature, misteriozna bolest, nestanak pčela&rdquo;, kazao je Te&scaron;ić.</p> <p>Iako u pčelinjaku Te&scaron;ića na obroncima Majevice nisu imali tu vrstu gubitaka, kažu da su problemi pčelinjih dru&scaron;tava sve izraženiji. Prinosi su sve manji, a tome doprinosi i nekontrolirana i neodgovorna upotreba pesticida i prskanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MILORAD VASIĆ, pčelar</p> <p>&bdquo;Nesavjestan odnos ljudi iz poljoprivrede, mislim na ratare i voćare. Koriste nedozvoljena sredstva koja umanjuju imunitet pčela, pčele se bore s time, ali njihov imunitet strada&ldquo;, dodao je Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, pojedini pčelari, u jurnjavi za profitom, iscrpljuju pčele uzimajući iz ko&scaron;nica i posljednju kap meda, &scaron;to nikako nije dobro, kaže jedan od najmlađih semberskih pčelara, dvadesetogodi&scaron;nji Marko Te&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Previ&scaron;e se forsiraju pčelinja dru&scaron;tva, iako ne mogu da unose i za sebe i za ljude, i onda čini veliku &scaron;tetu za njih&ldquo;, istakao je Te&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispa&scaron;u pčela, a samim tim i nove količine meda. Međutim, na duge staze, alarma za uzbunu je mnogo i u bliskoj budućnosti BiH bi se mogla susresti s većom nesta&scaron;icom meda, zbog čega je neophodno sustavno rje&scaron;enje i za&scaron;tita pčelinjih dru&scaron;tava od &scaron;tetnih faktora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-24-kosnica_pcele_slika.jpgI noćas se treslo u Jadranu, seizmologinja tvrdi: To je aftershockhttp://grude.com/clanak/?i=280333280333Grude.com - klik u svijetThu, 15 Apr 2021 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još jedan potres magnitude 3,5 pogodio je Jadransko more, otprilike 43 kilometra južno od otoka Visa u 6.33.<p>&nbsp;</p> <p>Seizmologinja Ines Ivančić je za N1 objasnila kako se radi o aftershocku od potres 27. ožujka koji je bio magnitude 5,5.</p> <p>- I dalje je povećana seizmička aktivnost u srednjem Jadranu - rekla je.</p> <p><span>&nbsp;Podsjetimo, i tijekom noći se osjetio potres u blizini Dubrovnika, jačine 3,3 po Richteru. Zabilježen je potres i u sredi&scaron;njoj Hrvatskoj, na Pokupskom. Bio je jačine 2,5.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgU turističkim gradovima čak 15 posto privatnih iznajmljivača odustaje od turizmahttp://grude.com/clanak/?i=280326280326Grude.com - klik u svijetWed, 14 Apr 2021 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-05-turizam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zadnjih godina bila je vrlo popularna teza da Hrvatska ima previše privatnog smještaja koji narušava konkurentnost hrvatskog turizma.<p>&nbsp;</p> <p>I doista, 'zimmer frei' kreveti nicali su prije pandemije kao da sutra ne postoji. No sutra je do&scaron;lo u svom najgorem obliku i mnogim vlasnicima obiteljskog smje&scaron;taja poremetilo poslovne planove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le sezone koronavirus nije u tolikoj mjeri utjecao na trži&scaron;te obiteljskog smje&scaron;taja u kontekstu kategorizacije jer je sve bilo novo i neizvjesno. Sada, kada su iznajmljivači shvatili da bi mogli izgubiti jo&scaron; jednu sezonu, bavljenje turizmom čini se kao lo&scaron;a ideja, pi&scaron;e <em><strong>Lider.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>No ne svugdje i ne kod svih iznajmljivača. Trenutno na trži&scaron;tu imamo dva paralelna trenda koja se međusobno pobijaju. S jedne strane putem dru&scaron;tvenih mreža intezivira se potražnja i ponuda privatnog smje&scaron;taja za ljetne mjesece, a s druge otkazuju rje&scaron;enja o kategorizaciji smje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Martina Nimac Kalcina, predsjednica Udruge obiteljskog smje&scaron;taja pri HGK obja&scaron;njava da se putem dru&scaron;tvenih mreža trenutno iznajmljuju kapaciteti koji imaju standardnu popunjenost dva mjeseca u godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Situacija u turističkim gradovima koji imaju dulju sezonu je drukčija i primjetan je trend otkazivanja rje&scaron;enja o kategorizaciji i to do 15 posto. Ako imate objekt s tri do četiri sobe, za koje plaćate i turističke tro&scaron;kove i održavanje i režije od dvije tisuće kuna mjesečno, a već drugu godinu za redom nemate turističkog prometa, to je razumljivo &ndash; kaže Nimac Kalcina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznajmljivači bi najradije svoje nekretnine prebacili u dugoročan najam, međutim to im ba&scaron; i ne ide tako lako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primjerice na području Splita većina mladih traži stanove na rubnim dijelovima grada, a ne u sredi&scaron;tu jer im je život tamo jeftiniji i komforniji. Tako da su nekretnine u sredi&scaron;tu Splita prazne. Uz to, većina podstanara dolazila je iz redova turističkih djelatnika koji su dolazili na sezonski rad u hotele, restorane, konobe ili studenata koji prate nastavu online pa im se ne isplati plaćati najam stana. Prema na&scaron;im podacima, broj otkazanih kategorizacija se u nekim mjestima vrti od četiri pa do 15 posto &ndash; zaključuje Nimac Kalcina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci sustava eVisitor pokazuju da je trenutno u kategoriji 'objekti u domaćinstvu' registrirano 101.699 objekata s 581.934 osnovnih ležaja. Pro&scaron;le godine na dana&scaron;nji dan u istoj je kategoriji bilo registrirano 108.011 objekata sa 613.063 osnovnih ležaja. Znači preko 30.000 kreveta je manje na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradovi koji će, izgleda, i ove godine biti najveće žrtve korone su Zagreb i Dubrovnik. Nikola Grubelić, suvlasnik Direct Bookera, male dubrovačke agencije koja je postala prepoznatljiv fran&scaron;izni brend diljem svijeta, kaže da broj otkazivanja rje&scaron;enja o kategorizaciji čak i nije toliko velik koliko se moglo očekivati s obzirom na trendove, ali ističe i razliku u vrsti smje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Iznajmljivači s kojima mi surađujemo jesu profesionalci koji žele ostati u ovom poslu i rade sve da smanje tro&scaron;kove, čekajući da se stanje vrati u normalu. Oni koji su u ovu djelatnost u&scaron;li radi lake zarade i imaju po jedan apartman izlaze iz biznisa. Na području Dubrovnika povećala se prodaja nekretnina i smanjile su se cijene najma stanova. Trži&scaron;te dugoročnog najma se zasitilo, potražnje nema toliko koliko ima praznih nekretnina i do&scaron;lo je do pada cijena najma. Prija&scaron;njih godina mjesečni najam iznosio je između tri i tri pol tisuće kuna, a sada se stanovi u Dubrovniku mogu unajmiti za dvije tisuće. Radna snaga ne dolazi u grad &ndash; komentira Grubelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je i neke nove trendove na trži&scaron;tu iznajmljivanja koji će obilježiti ovu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U agenciju nam dolaze iznajmljivači koji su do sada samostalno prodavali kapacitete na jednoj ili dvije globalne platforme. Sada su uvidjeli da im treba jo&scaron; kanala prodaje, da moraju pratiti i pravovremeno znati korigirati cijene te biti vrlo fleksibilni kod otkazivanja rezervacija. Uz to, nekada se 40 posto rezervacija plaćalo avansno, sada toga vi&scaron;e nema &ndash; kaže Grubelić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Dubrovnik destinacija koja se ove godine najmanje treba oslanjati na optimizam on ipak smatra da će sezona biti bolja od lanjske zbog veće svjesnosti o tome s čime se borimo, kakve su procedure i sve veće procijepljenosti. S obzirom na to da se 30 posto kapaciteta obiteljskog smje&scaron;taja u Dubrovniku iznajmljuje putem Direct Bookera, promet agencije može se preslikati i na čitavu destinaciju. Tako je lani agencija ostvarila 18 posto prometa iz 2019, a ove godine se nada brojci od barem 30 posto. Sudbina Dubrovnika je, zaključuje Grubelić, u rukama britanskog premijera Borisa Johnsona koji u svibnju mora donijeti odluku o tome smiju li Britanci putovati izvan svojih granica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Turističkoj zajednici Grada Zagreba navode malo drukčiji trend. Naime, i u Zagrebu je do&scaron;lo do otkazivanja kategorizacija, ali se pojavljuju i novi iznajmljivači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od 1. siječnja do 31. ožujka 2021., rje&scaron;enje o kategorizaciji otkazao je 69 pružatelja usluge smje&scaron;taja u privatnom smje&scaron;taju s 82 smje&scaron;tajne jedinice i 188 postelja. Međutim, jednako tako, u navedenom razdoblju u Zagrebu je registriran 31 novi pružatelj usluga u privatnom smje&scaron;taju s 46 smje&scaron;tajne jedinice i 133 postelja &ndash; kažu u TZ Zagreba. Dakle jo&scaron; uvijek je upola manje novih nego &scaron;to ih je otkazalo rje&scaron;enje o kategorizaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čini je da, kad već sustavan i planski razvoj turističkih kapaciteta nije napravio reda na trži&scaron;tu, korona je uzela stvar u svoje ruke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-05-turizam.jpgNestalu curicu u šumi čuvao pas, kopao rupu da joj ne bude zimahttp://grude.com/clanak/?i=280319280319Grude.com - klik u svijetWed, 14 Apr 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-14-curica-nestala.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osmogodišnja djevojčica Kjara koja je nestala na području Kotora, nakon jednodnevne potrage pronađena je živa i zdrava u šumi u kojoj je provela cijelu noć, prenose crnogorski mediji. <p>&nbsp;</p> <p>Pas je bio sa Kjarom sve vrijeme. Kada su se umorili, pas je iskopao rupu u koju je sakrio djevojčicu i legao ispred nje da joj bude toplo. Životinja je bila izbodena trnjem, a Kjara je svaki trn izvukla iz njegovih &scaron;apa. On je lizao njene &scaron;ake da je ugrije. Naposljetku je naslonila glavu na njegova leđa i zaspala. Kada ih je prona&scaron;la vojska pas je se prepao i pobjegao, prenosi 24sata.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Kako je Kjara nestala?'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na djevojčicu je nai&scaron;la žena koja joj je dala svoju jaknu da se ugrije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Curica je bila na rođendanu u dvori&scaron;tu na rubu &scaron;ume.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednom trenutku je samo nestala. U akciji spa&scaron;avanja sudjelovali su vatrogasci, policija, dobrovoljna vatrogasna dru&scaron;tva, specijalna policija i pripadnici crnogorske mornarice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teren je pretraživalo oko 200 ljudi i stotine dobrovoljaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Teren po kojem su je tražili bio je jako težak, gusto &scaron;iblje i močvara. Bila je s tim psom cijelo vrijeme. Nekako su kroz taj teren prona&scaron;li put i pro&scaron;li u &scaron;umu. Prvi trag da su na dobrom putu bila je pronađena igračka. No ne njezina, već pseća. Sve snage usmjerili smo na taj dio. Prona&scaron;li smo je u kanalu uz &scaron;umu - rekao je predsjednik općine Vladimir Jokić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-14-curica-nestala.jpgVeliki problemi na prometnicama u Hrvatskoj zbog vjetra i snijegahttp://grude.com/clanak/?i=280297280297Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-nevrijeme-21-3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog olujnog vjetra i snijega trenutačno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji, Rijeci i Istri te obrnuto, a preporuka je svima koji mogu da ne kreću na put, javlja HAK.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog orkanske bure za sav je promet zatvorena Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene. Da je situacija ozbiljna i vrlo opasna, svjedoče i fotografije prevrnute prikolice na autocesti A1.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, prognostičari DHMZ-a izdali su narančasto upozorenje za područje riječke, zapadne obale Istre, Kvarnera i Kvarnerića te crveno upozorenje za Velebitski kanal. Na području riječke regije puhat će bura, podno Velebita i olujna s najjačim udarima vjetra do 145 km/h. "Budite spremni na poremećaje, o&scaron;tećenja konstrukcija i rizik od ozljeda zbog i&scaron;čupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Moguć je prekid prometa i prekid opskrbe električnom energijom. Na području zapadne obale Istre očekuje se mjestimice jaka i vrlo jaka bura koja će slabjeti s najjačim udarima vjetra do 100 km/h", kazali su iz DHMZ-a.<br /><br /></p> <p><span>U cijeloj zemlji bit će hladnije uz obilnu ki&scaron;u, u gorju susnježicu i snijeg. Snijeg je moguć i u nizinama.</span></p> <p><em><strong><br />Večernji list/Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-nevrijeme-21-3.jpegOPREZ! Naručio telefon i igricu preko interneta pa prevaren za 3.100 KMhttp://grude.com/clanak/?i=280290280290Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-internet_shutterstock_03032015_1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sumnjiče ga da je počinio kazneno djelo prevara..<p>&nbsp;</p> <p>Banjolučanin Stefan Đ. (28) osumnjičen je da je prevario o&scaron;tećenog koji je putem stranice "Olx.ba" od njega naručio mobilni telefon iPhone i konzolu za video-igrice, te mu prije isporuke uplatio 3.100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, o&scaron;tećeni je u prosincu pro&scaron;le godine naručio spomenute artikle, ali kada je vidio da je prevaren, sve je prijavio policiji koja je isti dan uhitila osumnjičenoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sumnjiče ga da je počinio kazneno djelo prevara, a kako navode, materijalna &scaron;teta pričinjena ovim kaznenim djelom iznosi 3.100 KM, pi&scaron;u Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O svemu je obavije&scaron;ten dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka, koji se izjasnio da se nakon kompletiranja predmeta, protiv S.Đ. dostavi izvje&scaron;taj u redovitoj proceduri.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-internet_shutterstock_03032015_1200.jpgFranka Vican: Početkom proljeća i padom vodostaja rijeke uočene su nove skupine migranatahttp://grude.com/clanak/?i=280291280291Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-25-migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početkom proljeća i padom vodostaja rijeke Drine uočene su nove skupine migranata na području sjeveroistočne Bosne. Migranti se kreću u skupinama od deset do dvadeset članova.<p>&nbsp;</p> <p>Glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican kaže da je od početka godine jedinica granične policije Zvornik odvratila vi&scaron;e od 600 osoba od poku&scaron;aja nezakonitog prelaska državne granice.<br /><br /></p> <p>Ona podsjeća da ta jedinica u zoni svoje odgovornosti, 24 sata dnevno raspoloživim ljudskim i materijalno-tehničkim sredstvima koja su ograničena i nedovoljna za potpunu za&scaron;titu granice, obavlja nadzor državne granice u dužini od 165 km.<br /><br /></p> <p>"Manjak kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta predstavlja najveći problem i kada bi se Graničnoj policiji osiguralo vi&scaron;e policijskih službenika i vi&scaron;e specijalističke opreme, na &scaron;to GPBiH godinama upozorava i zahtijeva pomoć od nadležnih tijela, tada bi se učinkovitije &scaron;titila državna granica, a s jednim policajcem na skoro 16 km, odnosno jednom patrolom na 32 km, to je izuzetno te&scaron;ko", kazala je Vican za Fenu.<br /><br /></p> <p>U pogranično područje BiH, migranti dolaze u noćnim satima kako bi izbjegli susrete s policijom, kako graničnom, tako i lokalnom.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to prijeđu državnu granicu, kreću se uz &scaron;umovite dijelove i često preko nekada&scaron;njih linija razgraničenja Armije BiH i srpskih snaga dolaze dalje u Sapnu koja pripada Tuzlanskoj županiji. Upravo na tom području jo&scaron; uvijek se mogu naći mine i neeksplodirana ubojna sredstva, &scaron;to povećava rizik od ljudskih žrtava tijekom kretanja migranata.<br /><br /></p> <p>Oni koji su već stigli u Tuzlu kažu kako im ta informacija nije poznata, a o načinu na koji su pre&scaron;li u Bosnu i Hercegovinu ne žele govoriti.<br /><br /></p> <p>Prema informacijama iz Granične policije BiH, posljednja akcija uhićenja krijumčara bila je 8. travnja kada su zbog prijevoza preko Drine 13 punoljetnih mu&scaron;karaca, uhićena dva državljanina Pakistana.</p> <p><br /><em><strong>Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-25-migranti.jpgProljeće 'na čekanju': Oblačno s kišom i susnježicom u narednim tjednimahttp://grude.com/clanak/?i=280266280266Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-21-04-07-snijeg-20215.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni hidrometeorološki zavod je objavio srednjoročnu vremensku prognozu koja pokazuje da će se nestabilno vrijeme s oborinama zadržati skoro do kraja travnja.<p><br />Prognoza se odnosi na razdoblje do 26. travnja i pokazuje da neće biti veće promjene vremena.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Dok se u sredi&scaron;njim i sjevernim područjima Bosne i Hercegovine sagledavaju eventualne &scaron;tete u voćnjacima nakon pro&scaron;lotjednih mrazeva ni u tjednu pred nama ne očekuje se stabilizacija vremenskih prilika&rdquo;, navodi se u prognozi.<br /><br /></p> <p>Prognozira se pretežno oblačno vrijeme s ki&scaron;om i susnježicom. U vi&scaron;im područjima i u Krajini moguć je i snijeg. U Hercegovini djelomično sunčano uz malu do umjerenu naoblaku.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e dnevne temperature između 10 i 16 stupnjeva, u Hercegovini do 18.<br /><br /></p> <p>U razdoblju od 19. do 26. travnja, prema raspoloživim prognostičkim modelima prognozira se pretežno nestabilno vrijeme s ki&scaron;om. Snijeg je moguć samo na visokim planinama. Temperature zraka u blagom porastu.<br /><br /></p> <p>Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od 2 i 7 stupnjeva u Bosni, do 10 stupnjeva u Hercegovini. Maksimalne temperature kretat će se između 11 i 16 u Bosni, na jugu Hercegovine do 20 stupnjeva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-21-04-07-snijeg-20215.jpegPriča iz Zagore: Vukovi dolaze pred vrata, ne izgledaju opasno, ali...http://grude.com/clanak/?i=280259280259Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-ivana-zagora-vukovi-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok je Marin Trogrlić, pokojnoga Joze, poštu raznosa po Žeževici i okolo, a to je radijo 38 godina, što na noge, što kašnje na Tomosovoj "kozi" - vuka on vidijo nije! Divlja svinja je nešto drugo, nakotila se, ne mereš od nje ništa posadit.<p>&nbsp;</p> <p>- Ja san u penziji imade 16 godina, dosta san se i naoda u životu. Iđen crkvi, misa je u 11 sati, ali ja ću pomalo uzbrdo, kičma mi pati i noga.<br /><br /></p> <p>Gazi Marin o &scaron;ćapu uza stranu, prema župnoj crkvi svetog Jurja na Orju, sva je u kamenu zidana, zajedno sa zvonikon. Selo slavi svetoga Juru, ali svetoga Blaža jo&scaron; i vi&scaron;e, ko će znat za&scaron;to je tako. Govori zvonar da Blaž pada u veljači, dok je narod jo&scaron; kući, a Jure je koncen travnja, kad je svit već po svitu, o&scaron;a za poslon. Možda je zato privagnija Blaž. Dubrovčani bi rekli - Vlaho.<br /><br /></p> <p>Po&scaron;tar Marin kroči pomalo uskon cestom, s gornje strane za&scaron;tićenon suhozidon priko kojega se pribacuju lipi i gusti busovi žutoga cvita tilovine. Ko crveni đirani priko balkona. Uokolo arkadijski cvitaju tri&scaron;nje. Nikidan ih je te&scaron;ko ranija kasni snig, pa svak živ vrti glavon, pitajuć se oće li imat i&scaron;ta ubrat.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-12-21-04-12-ivana-zagora-vukovi-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- Sve se radilo i narod je živijo na selu, zato vuka nije bilo blizu, tek potla se on ukaza. Nego, divlje su svinje sve osvojile, uzorale i uskopale... Imade gori, malo dalje, jedna klaonica, namirisat ćete je, a more bit da je i vuci nanju&scaron;e, možda su zato i naletili. Eto, iđen ja polako, zato san i uranijo...<br /><br /></p> <h2>PETERO MALI&Scaron;A U BILIN HALJINAMA<br /><br /></h2> <p>Pričest će: petoro mali&scaron;a u bilin haljinama taman će prid narod i svećenika. Smi&scaron;ni su za poludit, mrvu se i pripali. Slu&scaron;aju popa i ne trepću. A župnik je sve lipo organizira, misa je prid crkvon, svi nose maske i paze na razmak. Svaka čast! S glavice puca pogled na autocestu i Bijakovu, blizu je čvori&scaron;te &Scaron;estanovac.<br /><br /></p> <p>Na pričest žuri i Ivana Kalajžić, piva u zboru, pa nan nema kad sve ni ispričat. Sve na brzinu, oblačeć se za misu. Ona je dan prije srila dva vuka, vozeć se auton sa zaručnikon Lukon Udovičićen, jo&scaron; nije bilo podne, između Bolčića i &Scaron;arića u Gornjoj Žeževici.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-12-21-04-12-ivana-zagora-vukovi-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- I&scaron;li smo put Imotskoga, ja san vozila i u sekundi ga ugledala nasrid ceste. Momak ga je i snimijo, kratko je to trajalo. Onda smo vidili da su dva: vuk i vučica u &scaron;etnji.<br /><br /></p> <p>Nisu izgledali opasno, ba&scaron; nasuprot, to me i čudilo. Zaustavila san se, a oni do&scaron;li do auta, do mojih vrata, ne boje se, nju&scaron;kaju malo i odo&scaron;e... Najgore je &scaron;to su kuće blizu, pa me strah da ne bi među ljude - govori nan Ivana.<br /><br /></p> <h2>&Scaron; NJIN ČOVIK NE ZNA<br /><br /></h2> <p>Mater joj<span>&nbsp;Katica</span>&nbsp;kaže da ima kolegicu iz toga kom&scaron;iluka i da bi žena kazivala da bi znala vidit vuka.<br /><br /></p> <p>- Kad san se ja ovde udala, ima 30 godina, bilo je trideset ljudi u ove tri, četri kuće, a sad nas je sve skupa petero. Sela su pusta, ko rezervati, nije ni čudo da vuk naleti. Ili divlja svinja. Vidite di smo, zadnja kuća, može nan doć u dvor - govori Katica.<br /><br /></p> <p>Taman sprema ručak, ispeć će čeljadi malo janjetine s kumpirima u rerni. Nikidan su bili spremali vani, ali je onda zima o&scaron;inila repon, pa je fri&scaron;ko, eno su naložili vatru u kući.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-12-21-04-12-ivana-zagora-vukovi-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- Bogami će van vuk svratit na janjetinu, ha-ha-ha...<br /><br /></p> <p>- Dobro i kažete, nikad &scaron; njin čovik ne zna!</p> <p><span>U Katice petoro je dice, dva blizanca o&scaron;la su za poslon u Njemačku. Težak je život toliku dicu &scaron;kolovat u gradu, samo je podstanarstva 13 godina tribalo podnit. Vilu su ona i muž mogli sagradit za te pare, ali važnija je bila dici &scaron;kola. A Ivana jon jo&scaron; traži pravi posal, zavr&scaron;ila je hrvatski i povijest, &scaron;ta bi jon falilo i u novinama da pi&scaron;e! Struja je tu, a voda do&scaron;la lani:<br /><br /></span></p> <h2>'DICA O&Scaron;LA, VODA DO&Scaron;LA'<br /><br /></h2> <p>- Dica o&scaron;la, voda do&scaron;la... Sad čekan dicu ko &scaron;to san čekala ćaću da se vrati iz Njemačke kad san bila cura - govori mater Katica sudbinu dalmatinskih matera, kojoj se nijedna nije nadala u 21. stoljeću.<br /><br /></p> <p>Malo niže&nbsp;<span>Frane Zolja</span>,&nbsp;<span>Mijo</span>,<span>&nbsp;Lija</span>,&nbsp;<span>Matko</span>&nbsp;i jedan anonimac do&scaron;li na vikend. Pojma nemaju za vuka, nisu ni&scaron;ta čuli, zabavili se oko svoje zabave. Pekli zeru vrata, pancete i koko&scaron;evine.<br /><br /></p> <p>- Opa, da je bilo vučini omrstit brke s gradela, &scaron;ta kažete, bi li se pripali?!<br /><br /></p> <p>- Koga?! Vuka?! Mi u Ogorju spavamo s vukovima! - veli ovaj anonimac i &scaron;prica se losionon pod vrat, ko da će sad cure naić puton.<br /><br /></p> <p>Govori nan<span>&nbsp;Anđelka Kalajžić</span>, usput smo je srili, i ona će k crkvi, da je imala maloga talijanskog pasa s pedigreon za tartufe. Narod misli da tartufa ima samo u Istri, ali nije istina.<br /><br /></p> <h2>SA SVEKRON NA TRAKTORU, KAD VUK PRID NAS<br /><br /></h2> <p>- Nalazili smo ih mi ovde! Crne i bile tartufe... Jednoga dana, nestade Duka. Nigdi ga! Za misec dana na&scaron;li mu kostur malo dalje, vuk ga svega izija, ni kilometar od kuća. Drugon prilikon, ja bila sa svekron na traktoru, kad vuk prid nas: u dva skoka priko ceste, da ste mu vidili elegancije. Poslije me svi krstili da nije vuk, ko da san luda i ne znan &scaron;ta je vuk, &scaron;ta čagalj, &scaron;ta pas. Za par dana čujen, zakla vuk susidima kozu, a istin tin tiron poklali su živinu i obitelji &Scaron;kero, malo dalje odavde. Ima tome godina - govori Anđelka.<br /><br /></p> <p>Razne su teorije: jedni kažu da je autocesta vukovima poremetila staze, drugi viču da vuk more obigrat stotine i iljade kilometara, bilo je i na televiziji, pratili ih iz Rumunjske do Alpa, Francuske i &Scaron;panjolske, a treći misle da vuka samo blago privlači.<br /><br /></p> <h2>MIŽERNA OD&Scaron;TETA<br /><br /></h2> <p><span>Ana Kalajžić</span>&nbsp;&scaron;eta sinčića i dvi nećakinje. Kaže, nije ba&scaron; svejedno, ali se nada da vuci neće u po bila dana. Rodon je iz Jabuke kod Trilja, u Žeževicu se udala. Ćaći su jon vuci poklali desetak ovaca i ne&scaron;to kozlića. Spustili se bili s Kame&scaron;nice.<br /><br /></p> <p>- Vuk je veliki problem! Ćaća je poslije svega, prije tri, četri miseca smaka svo blago, ostavijo samo gude i koko&scaron;i. I nikidan su momci iz Jabuke vidili dva, a sestra mi jednoga! Ćaća mi je lovac, sve je prijavijo, ali ko će dočekat od&scaron;tetu, a i mižerna je...<br /><br /></p> <p>Miri&scaron;u prolitnje trave &scaron;iron Žeževice, zrak je sladak i čist. Ima malo juga, možda će i ki&scaron;a popodne. Poljskoga cvića koliko ti srce oće: plavkasto, ljubičasto, žuto, bilkasto. Divota.<br /><br /></p> <p>Među ovcama smo zatekli&nbsp;<span>Zdravka &Scaron;keru</span>, kaže da za sve &scaron;to nan pripovidi slobodno metnemo i brata mu&nbsp;<span>Milana</span>. Lani su in vuci poklali petnest ovaca i janjaca. Doli u Ljuti. A ne smi&scaron; in ni&scaron;ta, kazne su velike, vuci za&scaron;tićeni, more&scaron; i zaglavit.<br /><br /></p> <p>- Iđen ja, ima dvi godine, odota oklen ste vi sad nai&scaron;li, a prida mnon stričev mi mali. Ja ću k njemu, on me gleda. Kaže, nu, okreni se. Ja se okrenu, a on reži iza mene. Vuk! Ali, neće vuk na čeljade, jednoga je na&scaron;ega ovde pratijo po snigu sve dok u kuću nije uni&scaron;a. A kad nan je to ovce pokla, jedno je janje ostalo živo, samo naklano. Ja zva mesara, on kaže da ne valja meso, da ga ne smin uzimat.<br /><br /></p> <h2>MESARU JE MAGARE ZAKLA<br /><br /></h2> <p>Možda je vuk bijo bisan... A mesaru je magare zakla. Eto ti, sad ja odo, govori Zdravko, za se i za brata Milana. Nije jo&scaron; gora dobro prozelenila, jo&scaron; je goluždrava grabovina i jasenovina. Malo smo se odmakli, sve je pusto, nigdi živa stvora, samo dikoje auto prozuji Dalmatinon. Hm, znamo, te&scaron;ko je naručit vuka da ti pozira, kamoli da jo&scaron; i ple&scaron;e, ko onaj iz filma s<span>&nbsp;Kevinon Costneron</span>, &scaron;to je ima bile &scaron;ape, pa ga je ovi nazva<span>&nbsp;Dvi Bičve</span>. Prije bi iz gusti&scaron;a iskočija Indijanac nego vuk!</p> <p><br />A iskaka je vuk vi&scaron;e puta prid&nbsp;<span>Branku &Scaron;kero</span>. Njon i mužu zaklali su vi&scaron;e od trideset ovaca i koza za pet godina. Ali, ljudi jo&scaron; nisu odustali od životinja. Od&scaron;teta za ovcu je 500 kuna, za janje navodno 700, ali se čeka dvi godine, kako čujemo od ljudi po Žeževici.<br /><br /></p> <h2>A NE VUCI DA MI JE NOSE...<br /><br /></h2> <p>- Jednon ja po&scaron;la za blagon, bilo je sedan, osan krava i dvadeset ovaca. Vratila se kući, kad evo ti ovaca za mnon. Prije li su, mislin se, ali vidin - ne&scaron;to ne valja. Ja kosor u ruku i natrag. Vičen,&nbsp;<span>Perova</span>&nbsp;moja,&nbsp;<span>&Scaron;arova</span>!<span>&nbsp;</span><span>Milova moja</span>! To zoven krave, a i da se malo okuražin.<br /><br /></p> <p>One jedna drugoj, s opro&scaron;tenjen, guzicu okrenile, stale u krug i muču. Gledan, krv na podu, trag vodi do jednoga busa sa strane. Kad ja tamo, a njizi dva razvlače mi ovcu. Reko, jesan li je sa svojon dicon mogla izist, a ne vuci da mi je nose. Ali, &scaron;ta će&scaron;...<br /><br /></p> <p>Ode Branka za poslon, naložila vatru, taman će metnit janje i odojka. Čeka neke goste. Srićon, ovi nisu s očnjacima...</p> <p><br /><a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/ivana-kalajzic-u-gornjoj-zezevici-gledala-je-iz-auta-vuku-i-vucici-u-oci-dosetali-su-do-vrata-njuskali-nisu-izgledali-opasno-to-me-cudilo-najgore-je-sto-su-kuce-blizu-1090531" target="_blank"><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-ivana-zagora-vukovi-3.jpgBugari: Postiti, uže ega stegnuti, i od svega lošeg se sustegnuti, ako želimo mir u duši dosegnutihttp://grude.com/clanak/?i=280256280256Grude.com - klik u svijetSun, 11 Apr 2021 21:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-11-sulejman-bugari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hafiz Sulejman Bugari, vjerski dužnosnik muslimana kojem dolaze ljudi svih vjeroispovijesti se, kao i prethodnih godina, obratio povodom početka ramazana.<p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da se imenom pravoga Boga oslobađa svaki bolestan dah od nečastivog i prezrenog.<br /><br /></p> <p>- Svjedoci smo da se nikad vi&scaron;e nije pisalo, a toliko se iz smislenog života ispisalo. Nikad se vi&scaron;e nije govorilo, a toliko lo&scaron;eg izgovorilo. Nikad se vi&scaron;e nije radilo, a toliko prljavog izgradilo. Nikad se vi&scaron;e nije vjerovalo, a toliko jedno drugo iznevjerilo. Nikad se ovoliko nije postilo, a toliko ispa&scaron;talo.<br /><br /></p> <p>"Post, post, post!!! Postiti, između ostalog, znači &ndash; uže ega stegnuti i od svega lo&scaron;eg se sustegnuti, ako želimo mir u du&scaron;i dosegnuti. Ne posti sigurno onaj tko se pravom i ča&scaron;ću drugog mrsi, tko prema drugom lo&scaron;e misli i zlobu nosi te tko želi vlast, poziciju, ne dajući boljem od sebe prednost", navodi hafiz Bugari dalje u poruci.<br /><br /></p> <p>Kako navodi dalje, dana&scaron;nja inteligencija izgleda da je popustila, ne posti, zato svijet ispa&scaron;ta!<br /><br /></p> <p>"Kada čovjek može pomoći, a neće, neka znamo da je protiv sebe i svoga, on jednostavno vara sebe i svoga, a učitelj svijeta je rekao: &ldquo;Nije od nas tko vara." Brate, sestro, plemenita du&scaron;o, zdravim se postom uprisutnjujemo i s na&scaron;om prezentno&scaron;ću upoznajemo. Bolesti i virusi se &scaron;ire, jer je na&scaron;a sada&scaron;njost bolna, prezent bolan i otrovan zato &scaron;to se ne obraćamo Iscjelitelju i ne liječimo se Sveprisutnim", dodaje dalje.<br /><br /></p> <p>U prezentu su prisutni svi darovi oba svijeta.<br /><br /></p> <p>Bugari dalje kaže da kakva nam je sada&scaron;njost, takva nam je i budućnost&hellip;<br /><br /></p> <p>"Svemilosni u Knjizi veli: &ldquo;Zapravo, čovjek želi da (grijesima) bombardira svoju budućnost.&rdquo; Braćo i sestre, u prezentu su prisutni svi darovi oba svijeta. Molim Svemogućeg da nam omogući post kako bi zajedničke darove međusobno bezuvjetno dijelili i od dominirajućeg zla se oslobodili - poručio je između ostalog Bugari.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-11-sulejman-bugari.jpgMlijeko iz uvoza prodaje se kao hrvatsko u kockicamahttp://grude.com/clanak/?i=280249280249Grude.com - klik u svijetSun, 11 Apr 2021 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-13-mlijekov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Hrvatske poljoprivredne komore opet su upozorili da u nekim trgovačkim lancima prodaju uvozno trajno mlijeko koje se označava kao da je domaće.<p>&nbsp;</p> <p>Mladen Jakopović iz komore za HRT je rekao kako posljednjih dana opet imaju pozive mljekara da se na trži&scaron;tu prodaje mlijeko koje je označeno &ldquo;srčekima&rdquo; i da pi&scaron;e da je iz Hrvatske, a sitnim slovima navedeno je da je &ldquo;made in EU&rdquo;, odnosno proizvedeno u EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na istim pakiranjima u srcu su naznačene hrvatske kockice koje potro&scaron;aču daju naslutiti da je proizvod domaći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sad je dopu&scaron;teno da se mlijeko koje je obrađeno u Hrvatskoj, a dolazi izvana, označi kao domaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To izaziva ljutnju domaćih mljekara jer smatraju da se potro&scaron;ači time obmanjuju. Jedini pravi znak za mlijeka s hrvatskih farmi je crveni znak s oznakom: mlijeko s hrvatskih farmi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-13-mlijekov.jpgKorona ''natjerala'' da sije i onaj tko nikad nijehttp://grude.com/clanak/?i=280242280242Grude.com - klik u svijetSat, 10 Apr 2021 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-23-019-sjetva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slično je i u ostalim bosanskogradiškim naseljima, gdje se proljetna sjetva odvija na otvorenom i u plastenicima. <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja proljetna sjetva druga je od kada traje pandemija koronavirusa.<br />Kasni travanjski mrazevi pro&scaron;lih dana nisu pokolebali Gradi&scaron;čane da zasiju gotovo svaki kvadratni metar zemlji&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anton Saček iz Bok Jankovca odlučio je i ove godine zasijati povrće u neposrednoj blizini savske obale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tko zna do kada će ova nevolja oko korone potrajati. A kada sebi osiguramo krumpir, grah, rajčicu, papriku i luk, sve je lak&scaron;e. Bilo je i težih vremena pa se preživjelo. Zemlja nas neće nikada izdati, zato sijem svaki slobodni kvadrat - rekao je Saček, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da se ba&scaron;če siju i u gradskom području. Vrijedni Hisećani zasijali su krumpir, a za ba&scaron;ču im je poslužila nekada&scaron;nja livada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljudi su razmislili da im je isplativije uzgajati povrće nego kositi travu i korov, posebno ambroziju. Iz ba&scaron;če se uvijek može spremiti ručak - rekao je Enes Fi&scaron;eković, mje&scaron;tanin naselja Hisete u Bosanskoj Gradi&scaron;ci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično je i u ostalim bosanskogradi&scaron;kim naseljima, gdje se proljetna sjetva odvija na otvorenom i u plastenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradi&scaron;čani su ozbiljno shvatili probleme usljed pandemije koronavirusa, pa sjetvom nastoje popraviti kućni proračun i eliminirati mogućnost nesta&scaron;ice prehrambenih artikala.<br /><br /><br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-23-019-sjetva.jpgDo Neuma uskoro novom cestom i za manje vremenahttp://grude.com/clanak/?i=280224280224Grude.com - klik u svijetFri, 09 Apr 2021 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-09-cesta-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni ministar prometa i komunikacija, Denis Lasić, danas će, u pratnji Uprave i predstavnika JP Ceste FBiH, te predstavnika nadzora i izvođača radova, posjetiti lokalitete Južne obilaznice Mostara i dionice Neum – Stolac, na magistralnoj cesti M-17.3.<p>&nbsp;</p> <p>Ministar Lasić će se upoznati s dinamikom izvođenja radova na ovim važnim infrastrukturnim projektima, a cilj susreta sa izvođačima radova je i sagledavanje eventualnih posljedica pandemije Covid-19 na niskogradnju u Federaciji.<br /><br /></p> <p>Projekat Južne obilaznice Mostara dio je izgradnje strate&scaron;kog cestovnog koridora V-c kroz Bosnu I Hercegovinu, dok je izgradnja magistralne ceste Neum-Stolac od izuzetnog značaja, jer će se njenom izgradnjom rije&scaron;iti problem prometne povezanosti obale Jadranskog mora i područja Neuma sa ostatkom HNK/ HNŽ, skratiti vrijeme putovanja te unaprijediti sigurnost svih učesnika u prometu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-09-cesta-neum.jpgMladog luka za blagdane bilo manje nego ranijih godina... ovo je mogući razloghttp://grude.com/clanak/?i=280197280197Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 21:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-mladi-luk.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogi su primijetili da je za ove blagdane mladog luka bilo manje nego ranijih godina, a razlog bi mogao biti u tome da je određena količina ove zdrave biljke obolio.<p><br />Na nekim imanjima do&scaron;lo je do truleži luka srebrenjaka, a o tome je za <a href="https://www.ljportal.com/mr-sc-branko-rogic-trulez-luka-37802/" target="_blank">Ljportal</a> govorio mr. sc. Branko Rogić.</p> <p>Ovdje govorimo o truleži luka srebrnjaka, vrlo opakoj bolesti koja može prepoloviti urod. Trulež najče&scaron;će izazivaju brojne gljivice iz roda Botrytis sp., a može se pojaviti u bilo kojem stadiju razvoja luka, čak i tijekom skladi&scaron;tenja. Simptomi se najče&scaron;će manifestiraju VODENASTIM PJEGAMA u području vrata. Vrlo često pojava ovog oboljenja prođe neprimijećeno i do razvoja bolesti dolazi tek na uskladi&scaron;tenim glavicama luka. Najbolje mjere protiv bolesti truleža luka su preventivne mjere:<br /><br /></p> <p>-kod sjetve odabrati otporne sorte</p> <p>-obratiti pažnju na gnojidbu-ne pretjerivati sa gnojidbom du&scaron;ikom</p> <p>-drenirati zemlji&scaron;te, kopanje kanala oko gredica na kojima sadimo luk</p> <p>-uklanjati zaostale glavice iz vrta i samonikle lukove</p> <p>-ne saditi luk na istom mjestu barem 4 godine.<br /><br /></p> <p>Preventivno se može poslije svake ki&scaron;e tretirati luk sa pripravkom od mlijeka i sode bikarbone i dodati malo deterdženta za pranje suđa. Dobro se pokazao pripravak načinjen od listova hrena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-mladi-luk.jpeg‘Ovo ne pamti ni moja mater od 80 godina. Cilu noć sam ložija u vrtu, a sve je propalo‘http://grude.com/clanak/?i=280186280186Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-snijeg-dalmacija-travanj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko bi rekao da su sinoć ljudi u Splitu radili snješka? A jesu, evo imamo i video snjegovića s Dragovoda... <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sinoćnjeg nevremena, jutros je u Splitu osvanuo&nbsp;sunčan dan, ne pretjerano topao, ali ni blizu onog sinoćnjeg ludila, pi&scaron;e <a href="https://slobodnadalmacija.hr/split/snijeg-u-travnju-gotovo-je-do-placa-doveo-pavu-gruicu-iz-gornjeg-sitna-ovo-ne-pamti-ni-moja-mater-od-80-godina-cilu-noc-sam-lozija-u-vrtu-a-sve-je-propalo-1089481" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>.<br /><br /></p> <p>Srećom, kako nam javljaju iz dežurnih službi, nikakave veće &scaron;tete nisu prijavljene, ali one će se, zafrkavaju se Splićani po dru&scaron;tvenim mrežama, osjetiti za koji mjesec kad kilo&nbsp;tre&scaron;anja na Pazaru budemo plaćali po 80 kuna. <br /><br /></p> <p>Međutim, nije svima do zafrkancije, naročito onima koji su uložili vremena i truda u poljoprivredu. O tome kakva je tragedija zadesila poljoprivrednike i vrtlare, najbolje svjedoče jutro&scaron;nje fotografije&nbsp;<strong>Pave Gruice</strong>, neslužbenog pučkog tribuna iz Gornjeg Sitnog.<br /><br /></p> <p>- Moja mater ima 80 godina, ni ona ovo ne pamti. Znao bi se u travnju zabijeliti vrh Mosora i malo se snijega dobaciti do kuća, ali ovakva katastrofa nikad se nije dogodila. Treba proglasiti elementarnu nepogodu, od ovoga se nećemo oporaviti dvije godine&nbsp;- izbezumljen je Pave, koji je poput svojim sumje&scaron;tana doživio veliku &scaron;tetu.<br /><br /></p> <p>Noćas je čak palio vatru u vrtu poku&scaron;avajući spasiti nasade, ali nije mu i&scaron;lo... Ložio je vatru cijelu noć,&nbsp;ali&nbsp;temperatura je pala debelo ispod nule, izmjerili su čak minus pet stupnjeva, pa od ničega nije bilo koristi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-snijeg-dalmacija-travanj.jpgVIDEO: Snijeg lapta u Grudama! Ni zima ga se ne bi postidjelahttp://grude.com/clanak/?i=270176270176Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 20:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-21-snijeg-proljece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najjači prodor leda u proljetnom mjesecu, još od 2003. godine, kako su meteorolozi i najavili, stigao je danas u BiH.<p><br />Večeras snijeg pada i u Hercegovini, a u Grudama je takav da ga se ne bi ni zima postidjela, a proljetni mjesec je, travanj.<br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/HgGauR6dybs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-21-snijeg-proljece2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-21-snijeg-proljece3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-21-snijeg-proljece.jpgUkidaju 0.5 promila i neće više tolerirati prekoračenje brzine od 10 postohttp://grude.com/clanak/?i=270174270174Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-04-vozac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2020. - 2030., provedba ove mjere mogla bi početi od ove godine do 2023.<p>&nbsp;</p> <p>Jedna od glavnih mjera novog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2020. - 2030. u Hrvatskoj je promjena graničnih vrijednosti dopu&scaron;tene količine alkohola u krvi vozača, a njezina bi provedba mogla početi već ove godine, pi&scaron;e u utorak Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada je na snazi regulativa koja dopu&scaron;ta 0,5 promila alkohola u krvi vozača, &scaron;to se ne odnosi na profesionalne i mlade vozače, a kao jedna od mjera navodi se da će se istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopu&scaron;tene količine alkohola u krvi vozača. Provedba ove mjere mogla bi početi od ove godine do 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, o kojem je&nbsp;zavr&scaron;eno javno savjetovanje, donosi bitne promjene u odnosu na prethodni plan s obzirom na to da nije ostvaren glavni cilj da se u pro&scaron;lom desetljeću broj poginulih u prometu smanji za 50 posto u odnosu na 2010., na 213.&nbsp;Naime, 2019. bilo je 297 poginulih na cestama, a lani 237, iako su pro&scaron;la i ova godina obilježene koronakrizom i zatvaranjem gospodarstva te posljedično manjim prometom.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Novim planom određeno je 13 područja djelovanja, za svako od njih predložene su mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se potiče profesionalne vozače na kori&scaron;tenje tog sustava. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su vi&scaron;e puta uhvaćene pijane u vožnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ostalim istražit će se&nbsp;i predložiti rje&scaron;enja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima. Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću. Ta tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga iznosi 10 posto. Sukladno svjetskim smjernicama, postupno bi se uvodili i sustavi za nadzor brzine u vozilima koji vozače informiraju o njihovoj trenutačnoj brzini te ih upozoravaju voze li nepropisnom brzinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istražit će se i inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rje&scaron;enja. Kao mjere za pje&scaron;ake i bicikliste navode se edukacije pje&scaron;aka i provođenje biciklističkih ispita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od mjera je i podizanje svijesti o važnosti međusobnog po&scaron;tovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na profesionalne&nbsp;vozače&nbsp;predviđa se unapređenje zakonske regulative vezane za preusmjeravanje prometovanja teretnih vozila na autoceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi Nacionalni plan predviđa&nbsp;edukativne programe o važnosti kori&scaron;tenja pojasa,&nbsp;sanaciju&nbsp;opasnih mjesta, hitnu helikoptersku medicinsku pomoć kao i pomoć brzim brodicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Udruga Sigurnost u prometu kritizirala je novi plan jer&nbsp;je, navode, donesen bez analize učinaka pro&scaron;log plana. Tako kaže da se u novom planu uopće ne navodi osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa, a &scaron;to je bilo navedeno u pro&scaron;lom planu i nije ostvareno. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Iz MUP-a su odgovorili da je u izradi novog plana konzultiran &scaron;irok krug stručnjaka i da se tako do&scaron;lo do spoznaje da je za sada&scaron;nje prilike najbolje za nositelja provođenja plana imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo, pi&scaron;e Večernji list.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-04-vozac.jpgNOVI POTRES POGODIO BANOVINU!http://grude.com/clanak/?i=270168270168Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-26-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi javljaju kako je ljuljanje dugo trajalo.<p>&nbsp;</p> <p>Područje Banovine upravo je pogodio snažan potres jačine 4.6 po Richteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam javlja na&scaron;a čitateljica, potres je bio zaista snažan. &ldquo;Stra&scaron;no sam se prepala, imala sam osjećaj kao kada je bio pro&scaron;li&rdquo;, ispričala nam je uznemirena stanovnica Petrinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Trajanje preko 11 sekundi ,oscilacije u jačini 3 vrha jača podrhtavanja za vrijeme trajanja&rdquo;, napisao je svjedok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Stvarno užasan osjećaj jedva smo iza&scaron;li epicentar nam je sve bliži i bliži&rdquo;, napisala je uznemirena svjedokinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jedan građanin napisao je kako je bilo riječ o &ldquo;glasnom udaru&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi javljaju kako je ljuljanje dugo trajalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-26-potres.jpgU pandemiji se češće poseže za čašicomhttp://grude.com/clanak/?i=270161270161Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-28-rakija-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki broj osoba srednjih životnih godina naglo počinje konzumirati alkohol, upozoravaju stručnjaci, i to u nekontroliranim količinama..<p>&nbsp;</p> <p>Virus korona, koji je donio promjene načina života, natjerao je Dobojlije koji nikada nisu pili alkohol da sve če&scaron;će posežu za ča&scaron;icom vi&scaron;e. To pokazuju iskustva zaposlenih u dobojskom Centru za za&scaron;titu mentalnog zdravlja, koji djeluje u sklopu Doma zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi u stanjima straha, neizvjesnosti, želje da im bude bolje ili da izbjegnu malo nepodno&scaron;ljivu stvarnost obično posežu za alkoholom. Pandemiju kovida ja bih usporedila s bilo kojom katastrofom koju je doživljavalo na&scaron;e stanovni&scaron;tvo. Ja bih je možda mogla usporediti s ratom i poplavom, ali ono &scaron;to je bitno reći je da alkohol niti nas može za&scaron;tititi od virusa, niti nas može izliječiti od virusa", kaže Mladenka Milanović, psiholog u Centru za za&scaron;titu mentalnog zdravlja. Veliki broj osoba srednjih životnih godina naglo počinje konzumirati alkohol, upozoravaju stručnjaci, i to u nekontroliranim količinama, pi&scaron;u Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi koji nisu nikada pili uvečer, nego su i&scaron;li da se tu&scaron;iraju i spavaju, sada odjednom otvaraju bocu pića... Ljudi žive u izolaciji, promijenjeni su stil života, navike, zatvorenost i onda nemaju kontrolu ni koliko uzimaju alkohola... Isti je mehanizam djelovanja kao kod bromazepama ili leksilijuma, samo &scaron;to vam za leksilijum i bromazepam treba recept, a za alkohol vam treba ipak samo malo novca", rekla je Dejana Cocić Hadžiibrahimović, psihijatrica i načelnica Centra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj ustanovi su zabilježili veći broj hospitalizacija mlađih Dobojlija, odnosno slučajeve detoksikacija nakon mije&scaron;anja alkohola s opijatima. Koju količinu alkohola tjedno mogu popiti mu&scaron;karac i žena, a da konzumiranje bude umjereno, razlikuje se za slabiji i jači spol.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nije mi namjera da reklamiram alkohol, nego da kažem &scaron;to su to standardna pića. Žene u toku dana smiju, da bi ostale na umjerenoj razini, popiti samo jedno standardno piće, a mu&scaron;karci dva. Znači, tjedno samo pet standardnih pića žene, a mu&scaron;karci deset standardnih pića da bi ostali na nivou umjerenog konzumiranja", navodi Mladenka Milanović, te dodaje da je za žene rizično konzumiranje sedam i vi&scaron;e pića tjedno, a za mu&scaron;karce 14 pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Centru za za&scaron;titu mentalnog zdravlja registrirano je oko 300 alkoholičara, a zbog epidemiolo&scaron;ke situacije se ne organizira grupni rad, nego pojedinačan rad s korisnicima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-28-rakija-1.jpgMeteoalarm za gotovo cijelu BiH, stiže promjena vremena!http://grude.com/clanak/?i=270159270159Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-06-kisobran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo sve regije u Bosni i Hercegovini danas su pod meteoalarmom zbog obilnih količina padalina i snijega. <p>&nbsp;</p> <p>Izuzetak je regija Trebinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se prognozira, u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje sa sjevera koje će &scaron;irom zemlje uvjetovati snijeg ili susnježicu, s tim &scaron;to u nizinama može padati i ki&scaron;a. Padaline će se postepeno &scaron;iriti sa sjevera prema jugu zemlje.</p> <p><br />Vjetar u Bosni umjerene jačine sjevernog smjera. U Hercegovini jugo veći dio dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temperatura zraka u Bosni većinom između 0 i 6&deg;C. U Hercegovini jutarnja temperatura zraka između 1 i 6&deg;C, a najvi&scaron;a dnevna između 8 i 14&deg;C, prenosi N1.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-06-kisobran.jpgKarlović u SKB Mostar odbio 'smrtonosne' respiratore: 'Ne uvažava se stručnost'http://grude.com/clanak/?i=270135270135Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 23:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-03-karlovic-696x389.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je krajem studenoga prošle godine Sveučilišna klinička bolnica Mostar odbila donaciju kineskih respiratora koji su nabavljeni preko tvrtke "Srebrena malina"...<p>&nbsp;</p> <p>... prim. mr. sci. Zoran Karlović, dr. med., specijalist anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja kazao je kako ta bolnica ne odbija donaciju, nego "ne želi uzimati respiratore koji su neuporabljivi ili čak prilikom uporabe mogu biti smrtonosni".</p> <p>Skupina liječnika sa Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu obratila se danas javnosti pismom u kojem upozoravaju na sve stvari sa kojim se susreću, na probleme sa kojima se bore u radu.<br /><br /></p> <p><strong>Neprihvatljivo je<br /><br /></strong></p> <p>Jedan od problema između ostalog su i respiratori koji su nabavljeni u aferi za koju trenutno traje proces pred Sudom BiH.<br /><br /></p> <p>Istaknuli su između ostalog kako je neprihvatljivo kako su ovi uređaji pro&scaron;li verifikaciju.<br /><br /></p> <p>- Uređaj iznenada stane, pa nastavi raditi sa nepoznatim vrijednostima. Da ne govorimo koliko je oskudan važnim opcijama koje su nužne kako bi te&scaron;ko oboljeli pacijenti preživjeli. "Malina respiratori" ne mogu držati pacijenta na HIGH FLOW i tro&scaron;e jako puno bespotrebno kisika. &Scaron;anse da pacijent priključen na "malina respirator" preživi su nikakve, vjerujte nikakve - pi&scaron;e u pismu koje su poslali ljekari s KCUS-a.<br /><br /></p> <p>Dr. Karlović kaže kako je suvremena medicina daleko od onog &scaron;to znaju oni koji danas odlučuju o intenzivnoj njezi.<br /><br /></p> <p>- To je žalosno, &scaron;to o intenzivnoj njezi odlučuju ljudi koji nemaju veze s intenzivnom. To je isto kao da mi govorimo o običnom fiksnom telefonu i suvremenom mobitelu. Oni koji su na vlasti, nisam siguran koliko znaju upravljati telefonom, a pitaju se o suvremenom mobitelu najveće androidske tehnologije. To je najveći problem u svemu ovome. U Sarajevu ima izuzetno sposobnih ljudi, ljudi od znanja, koji znaju &scaron;to njima treba. Ima izuzetno vrijednih, pametnih, ljudi koji su kreativni, koji znaju rije&scaron;iti problem da im se pusti da rade... Mi nismo u sedamdesetima, mi smo sad u 21. stoljeću - kazao je dr. Karlović za Radiosarajevo.ba<br /><br /></p> <p><strong>Dodao je kako "intenzivno, suvremeno liječenje nije samo respirator".<br /><br /></strong></p> <p>- Suvremeno liječenje obuhvaća mno&scaron;tvo toga. Respirator je samo jedna karika u nizu svega toga. Na&scaron; bolesnici su daleko zahtjevniji... Ovi respiratori su za mene transportni respiratori koji mogu poslužiti za kratko vrijeme, a ne za mjesec ili dva, da mijenjaju ventilaciju kod bolesnika.&nbsp;Ja sam rekao neka ove respiratore primjenjuju na sebi, bližoj rodbini i svojim prijateljima, mojeg bolesnika, bolesnika u SKB Mostar nikad niko neće priključiti na njih, evo - istaknuo je dr. Karlović.<br /><br /></p> <p>Govoreći o tome za&scaron;to su ti respiratori toliko opasni dr. Karlović odgovara:</p> <p>- Zato &scaron;to nemaju ostvarenu kontrolu. Mi svi imamo kod sebe određeno ograničenje, od volumena, senzitivno, frekvencije, a to ti respiratori nemaju. To je lo&scaron;a karikatura jednoga lo&scaron;ega respiratora.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-waiting vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-loading-spinner" dir="ltr"><span class="vjs-control-text">Video Player is loading.</span></div> </div> </div> <p><strong>Na pitanje jesu li zato navedeni respiratori smrtonosni, dr. Karlović odgovara:<br /><br /></strong></p> <p>- Ja taj dio neću govoriti. Neka kažu oni koji rukuju s time i koji su to rekli da se koriste njime, to neka oni kažu je li smrtonosno ili ne... Takvi respiratori mogu poslužiti za kratko vrijeme, recimo, u Pazariću, Tarčinu, Ra&scaron;telici, Bjela&scaron;nici, Jahorini, do transporta u Sarajevo. Ne može se njemu staviti ne&scaron;to &scaron;to nije.&nbsp;<strong>Za duže vremensko razdoblje i da ima samopouzdanost koji respiratori trebaju imati, mislim da ne stoji.<br /><br /></strong></p> <p>Istaknuo je kako neznanje ubija.&nbsp;Obja&scaron;njava da svi problemi o kojima se govori nisu novijeg datuma.<br /><br /></p> <p>- To je problem od rata naovamo. Ne uvaža se stručnost, mi&scaron;ljenje ljudi koji se bave strukom, nego se uvažava znanje onih koji su na svakakav način dolazili do znanstvenih spoznaja, i oni sada odlučuju. Tako je od rata naovamo - rekao je dr. Karlović.<br /><br /></p> <p>Komentirao je i kako smo do&scaron;li do točke gdje politika diktira struci i znanju, dr. Karlović podvlači da politika uvijek treba postojati, ali po&scaron;tena politika.<br /><br /></p> <p>- Ne možemo o politici govoriti kao o po&scaron;tenoj komunikaciji unutar na&scaron;ih krugova, nego u odnosu nas prema nekome drugome. Ako mi politiku provodimo u svojoj kući, onda to nije dobro. Moja kuća treba da provodi politiku prema drugoj kući, a unutra je sve sistematizacija. Ta sistematizacija treba biti dobra - istaknuo je dr. Karlović.<br /><br /></p> <p>Dodaje kako smo propustili vrijeme kada smo trebali izgraditi standardizaciju, i to da znamo &scaron;ta je intenzivna njega, &scaron;to pripada intenzivnoj njezi u domaćoj medicini.<br /><br /></p> <p>- Pa bi se točno znalo. Nije samo oprema već i ljudstvo, koliko toga ljudstva ima. Većina intenzivnih kod nas ne bi zaslužilo ime intenzivna. A kamo li da može obaviti posao intenzivne njege. To su određeni postupci, radnje, liječenje, oprema, na kraju, ljudstvo koje se&nbsp;treba time baviti. Ne možete vi intenzivnu medicinu odrađivati samo na osnovu liječnika koje radi tu. Potrebno je ogromno potkrjepljenje od dijagnostike, radiolo&scaron;ke laboratorije... sve je to veliki pogon. Ovo dru&scaron;tvo to nije briga i jednostavno to tako ide. Plaćamo ceh te dugogodi&scaron;nje politike.&nbsp;<strong>A na vlasti su oni koji to potiču - od županije do županije. Gdje ima razumijevanja, ne&scaron;to je bolje, gdje nema, lo&scaron;e je - zaključio je dr. Karlović.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-03-karlovic-696x389.jpegU Grudama jutros 11 stupnjeva, u Bosni pada snijeg na Nišićkoj visoravnihttp://grude.com/clanak/?i=270123270123Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-03-nisici-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da zima i snijeg još nisu iza nas dokaz su i fotografije koje je poslao čitatelj Avaza jutros s Nišićke visoravni. <p><br />Iako su proteklih dana zabilježene izuzetno visoke dnevne temperature, od jutros je značajno hladnije.<br /><br /></p> <p>Temperature zraka u 8 sati na Bjela&scaron;nici je iznosila 0 stepeni, u Bihaću i Tuzli 6, Bugojno, Gradačcu, Ivan-sedlu i Sanskom Mostu 7, u Sarajevo i Zenica 8, a u Grudama i Mostaru 11.<br /><br /></p> <p>Danas će u na&scaron;oj zemlji prevladavati pretežno oblačno vrijeme sa ki&scaron;om. U vi&scaron;im područjima i na planinama sa snijegom i susnježicom. Poslije podne prestanak oborina u Posavini i Krajini, a prema kraju dana i u večernjim satima i u ostatku zemlje, prognozira Federalni hidrometeorolo&scaron;ki zavod.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-03-nisici-snijeg.jpgZmija u Hercegovini ugrizla ženu! Poljoprivrednici: Viđamo ih od veljačehttp://grude.com/clanak/?i=270115270115Grude.com - klik u svijetSat, 03 Apr 2021 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-03-zmija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Ljubinju, na istoku Hercegovine zmija je ujela ženu iz sela Kruševica, pa je hitno prebačena u Bolnicu Trebinje, gdje je primila serum i izvan je životne opasnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Žena je, kako saznajemo, radila povrtlarske poslove kada ju je ujela zmija, ne očekujući opasnost od ovih gmizavaca u ovo doba godine.<br /><br /></p> <p>Hercegovački poljoprivrednici, međutim, kažu da su ove godine zmije gledali i u veljači, jer je zima bila blaga, a sve če&scaron;će pronalaze i legla crnih udovica, najotrovnijih europskih pauka, pi&scaron;u Nezavisne novine.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Trebinjski poljoprivrednici također kažu da su, obrađujući njive, po suvozidinama i dračevitim predjelima već imali priliku da se u ovoj godini susreću sa zmijama, tako da bez gumenih čizama, ali i gumenih rukavica, nigdje ne idu.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-03-zmija.jpegMostarci 'okupirali' franjevačku ulicu: Hrle na drive-in testiranjehttp://grude.com/clanak/?i=270100270100Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 09:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-testiranje-mostar_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogromna gužva je na drive-in testiranju u Mostaru iz pravca Franjevačke crkve prema parkingu. <p><br />Na&scaron; čitatelj koji se također jutros na&scaron;ao na testiranju kaže da odavno nije vidio veću kolonu. - Podsjetilo me na vremena kada smo i&scaron;li na more i čekali u redu da prijeđemo granicu. Nažalost, ovdje se čeka ne&scaron;to drugo, zato ostanite odgovorni, učite na na&scaron;im "pogre&scaron;kama" i sačuvajte zdravlje - kaže čitatelj za Vecernji.ba.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-02-21-04-02-testiranje-mostar3.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-testiranje-mostar_1.jpegUmirovljenici prioritet, ali je trenutno prazna kesahttp://grude.com/clanak/?i=270091270091Grude.com - klik u svijetThu, 01 Apr 2021 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-28-umirovljenik_djed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni premijer Fadil Novalić nedavno je na sastanku s predsjednicima Saveza umirovljenika kazao kako je ta populacija prioritet Vladi FBiH. <p>&nbsp;</p> <p>No iako su prioritet, čini se da od usklađivanja, odnosno povećanja mirovina ove godine neće biti ni&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jesmo prioritet, ali je trenutno prazna kesa", rekao je za Klix.ba Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada FBiH je upriličila sastanak s predstavnicima Saveza umirovljenika, a tema je bilo redovito godi&scaron;nje usklađivanje mirovina i materijalni položaj umirovljenika u okolnostima kakve jesu. Mehić kaže da su predstavici umirovljenika zaključili i pohvalili ono &scaron;to je dobro prema Zakonu o MIO, a to je da je vlada do sada ispo&scaron;tovala sve te odredbe, od 1. ožujka 2018. do danas kada su u pitanju redovita usklađivanja. Čak je najniže mirovine dva puta povećavala, pa je najniža mirovina sa 326 KM povećana na 380 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;to se tiče povećanja, Savez umirovljenika je upoznat s tim da se vr&scaron;i na osnovu dva faktora. Prvi je realna stopa rasta BDP-a u prethodnoj godini i rast cijene tro&scaron;kova života. I to se vr&scaron;i 15. travnja s primjenom od 1. siječnja svake godine. S obzirom na koronavirus, statistički zavod je dao podatke gdje je rekao da je 2020. godine rast BDP daleko ispod planiranog, dakle negativan je. A rast tro&scaron;kova života je prema njihovom tu negdje, ali mi znamo da su sve žvotne namirnice poskupjele", govori Mehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On ističe kako po toj logici ispada da bi se mirovine trebale smanjiti jer nema elemaanata za usklađivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Međutim, Zakon kaže da Vlada FBiH jamči isplate mirovina na dostignutoj razini u svakom mjesecu do 5. za prethodni mjesec. Dakle, nije važan koliki je rast BDP-a, nema govora o smanjenju mirovina. No, objektivno mi shvaćamo da nam ne idu u prilog dva faktora koja su negativni i po toj logici ne možemo očekivati redovno usklađivanje mirovina", nagovje&scaron;tava Mehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je na sastanku iznijela svoje probleme, a prednjači pandemija koja je donijela ukidanje radnih mjesta, smanjenje poslova itd, kao i nabavka lijekova i medicinske opreme te poku&scaron;aji nabavke cjepiva...</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo rekli da ćemo pomno pratiti situaciju i želim opet sjesti polovicom svibnja gdje ćemo vidjeti dokle se stiglo, ima li pomaka i osnova za bilo kakvo povećanje (usklađivanje) mirovina za ovu godinu", kaže Mehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe i kako su i pro&scaron;le godine umirovljenici ostali kratkih rukava. Na kraju je dodao kako su umirovljenici optimisti i očekuju da će se biti sluha i razumijevanja.<br />"Svjedoci smo da velikog poskupljenja osnovnih životnih namirnica i velike potražnje lijekova, a to je ono gdje umirovljenici najvećim dijelom tro&scaron;e mirovine.<br />Dakle, za 15. travanj nemamo obećanje, ali nadajmo se svibnju", zaključio je Redžo Mehić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-28-umirovljenik_djed.jpg30 godina od Krvavog Uskrsa i pogibije Josipa Jovićahttp://grude.com/clanak/?i=270081270081Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-31-jovic_plitvice_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tadašnji zapovjednik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje general zbora Josip Lucić prisjetio se akcije, 30 godina kasnije.<p>&nbsp;</p> <p>Na Plitvicama se u srijedu obilježava 30. obljetnica akcije "Plitvice" i komemoracija poginulom redarstveniku Josipu Joviću, ali zbog epidemije, bez okupljanja i govora, samo uz polaganje vijenaca na spomenik i to u vremenskim razmacima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>U akciji Plitvice su - Jedinica za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, Antiteroristička jedinica Lučko i Posebna jedinica policije Kumrovec - 12 dana od odvajanja &ldquo;SAO Krajine&rdquo; od Republike Hrvatske uspostavile ponovno ustavno-pravni poredak i policijsku postaju MUP-a. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Tada&scaron;nji zapovjednik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje general zbora Josip Lucić prisjetio se akcije, 30 godina kasnije, u razgovoru za Hinu. Akcija je provedena uspje&scaron;no, ali uz pogibiju Josipa Jovića i ranjavanje devet policajaca, te je prozvana i akcijom "Krvavi Uskrs", rekao je Lucić.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pobunjeni Srbi su na Plitvicama organizirali policijsku postaju i državno je vodstvo 30. ožujka 1991. donijelo odluku da se na području Plitvica i tada&scaron;nje Titove Korenice treba ponovno uspostaviti ustavno-pravni poredak RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pet sati u jutro, četiri kilometra prije mjesta pogibije Josipa Jovića, na autobus s hrvatskim policajcima bila je izbačena trenutna tromblonska mina, ali ona, iako je upala u autobus pun policajaca, nije eksplodirala zbog nestručnog rukovanja. Bio je to, kaže danas general Lucić, &ldquo;neuspio teroristički akt protiv hrvatske policije&rdquo;. Osim toga, sam pogled na fotografiju autobusa sa staklima uni&scaron;tenim od pucnjave, tvrdi Lucić, pokazuje da bi žrtve bile puno veće da oni nisu do&scaron;li već u pet ujutro u okrilju noći i magle, &scaron;to je osujetilo, kako je rekao, &ldquo;zločinačke namjere terorističkih skupina&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oni su nas čuli, ali ne i vidjeli, pucali su s postavljenih barikada na nas u visini stakala, mi smo zalegli i iza&scaron;li van, a da su zapucali samo pola metra niže, imali bismo ogromne žrtve, uspjeli bi uni&scaron;titi na&scaron;a vozila i na&scaron;e policijske snage. To je dokaz da su zasjedu isplanirali po danu, s ciljem da nas masakriraju, a tada u autobusu nije poginuo nitko&rdquo;, svjedoči Lucić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uslijedila je intervencija koja je zavr&scaron;ila u osam sati, a odmah nakon nje, u 8,05 sati poginuo je Jović, praktički kad je već akcija zavr&scaron;ila. Aktivnosti su se nastavile u hotelu Jezero, gdje je bilo predviđeno formiranje policijske postaje i narednog je dana do&scaron;la policijska postrojba koju je vodio mladi zapovjednik Tomislav Iljić i uspostavljena je Policijska postaja, a specijalne su postrojbe ostale tamo jo&scaron; dva dana i povukle se, rekao je Lucić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom su na Koranski su most do&scaron;li tenkovi i ta je policijska postaja bila opkoljena sa svih strana i jedinice za posebne namjene su intervenirale ponovno prvog na drugi svibnja, zbog dojave da će doći &Scaron;e&scaron;elj s ciljem da uni&scaron;ti tu Policijsku postaju i pobije pripadnike policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedinica za posebne namjene Rakitje je tada sa snagom od 200 ljudi do&scaron;la u Kamp Korana i provela tamo tri dana i intervenirala. I temeljna i specijalna policija posao je obavila profesionalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedi stalno nagla&scaron;avati, rekao je Lucić, da je policija između ostalog provela mjesec dana ranije akciju Pakrac, pa Plitvice i Borovo Selo i da te akcije pokazuju, iako je bilo puno mladih pripadnika koji nisu uspjeli zavr&scaron;iti ni sve policijske tečajeve, da je i temeljna i specijalna policija obavila posao profesionalno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi su radili bez radnog vremena, bili smo maksimalno iscrpljeni, ali s ponosom ću reći da je policija profesionalno izvr&scaron;ila svoju zadaću do procesa narastanja Zbora narodne garde, a i kasnije je u Domovinskom ratu imala nagla&scaron;enu ulogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazio je general Lucić i žaljenje &scaron;to Josip Jović, kao i mnogi drugi mladi branitelji nisu doživjeli ostvarenje slobodne Hrvatske, ali i &scaron;to nisu doživjeli ostvarenje svojih života, mnogi nisu osnovali ni obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi smo, u međuvremenu, ostarjeli, a oni su ostali mladi, najče&scaron;će u dobi od 20 do 25 godina i moraju nas takvi podsjećati na to kolika je bila žrtva da bismo danas živjeli u miru&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ostalo ovisi o nama, koliko i kako ćemo raditi, tako će nam i biti, ali mir je najveća vrijednost&rdquo;, zaključio je Lucić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>General Lucić je godinu dana bio pripadnik MUP-a, a kroz ostalo vrijeme Domovinskog rata i kasnije bio je u Hrvatskoj vojsci, &scaron;tovi&scaron;e od 2003. do 2011. i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-31-jovic_plitvice_1.jpegŽeljko Horvatović novi šef Visokog kaznenog sudahttp://grude.com/clanak/?i=270077270077Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-31-zeljko-horvatovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudac Horvatović je bio dugogodišnji sudac zagrebačkog Županijskog suda..<p>&nbsp;</p> <p>Novi &scaron;ef Visokog kaznenog suda je Željko Horvatović. Mandat mu počinje teći 1. travnja 2021. , a traje 4 godine. Iako su svi očekivali da će na tu poziciju doći sudac Ivan Turudić koji je do sada obna&scaron;ao dužnost predsjednika Visokog kaznenog suda, Horvatović je, kako neslužbeno doznajemo, izabran sa 6 glasova za i 4 protiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudac Horvatović je bio dugogodi&scaron;nji sudac zagrebačkog Županijskog suda, a jedna od njegovih najpoznatijih presuda je presuda Branimiru Glava&scaron;u za ratni zločin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Horvatović novi &scaron;ef Visokog kaznenog suda Ona je na početku razgovora tražila da se izuzmu četiri člana vijeća zbog povezanosti s Turudićem. Riječ je o Draženu Bo&scaron;njakoviću koji je bio ministar pravosuđa i imenovao Turudića na mjesto v.d.-a predsjednika, Darku Milkoviću za kojeg je sutkinja ustvrdila da je podržavao Turudićeve odluke, te Nevenu Cambiju i Lidiji Vidjak koji su s njim privatno prijatelji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-31-zeljko-horvatovic.jpgŽitelji uznemireni zbog aviona koji kruže diljem BiH: U Bugojnu tvrde da ispuštaju antibiotikehttp://grude.com/clanak/?i=270071270071Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-31-bugojno-avion-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani diljem BiH uznemireni su zbog aviona koji kruže zemljom proteklih tjedana i mjeseci.<p><br />Jučer su slučaj prijavili uznemireni građani Bugojna nakon &scaron;to je nepoznati avion nekoliko sati kružio iznad njihovog grada. Čitatelji portala Grude.com tvrde da su isti ili slični viđeni iznad Gruda i Mostara.<br /><br /></p> <p>U Bugojnu, nikome nije bilo jasno &scaron;ta zapravo avion radi i po čijoj naredbi kruži iznad planina Kalin i Rudina, međutim dilema je otklonjena u poslijepodnevnim satima.<br /><br /></p> <p>Prema pisanju lokalnog portala "Bugojno Danas", nakon nekoliko poziva koje su uputili, gdje nitko nije zna o čemu se točno radi, uposlenica Jedinice prilazne i aerodromske kontrole letenja je kazala da se radi o ispu&scaron;tanju antibiotika protiv bjesnila lisica.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F4zQs6PGKxU%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=1261&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1261"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-31-bugojno-avion-21.jpgNije šala: Arapi poslali 50 tona datula Bosni i Hercegovini!http://grude.com/clanak/?i=270064270064Grude.com - klik u svijetTue, 30 Mar 2021 21:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-30-hurme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan reče: Motaj i gasi kablove. A drugi odgovori: Nemamo jarane više šta ni motati ni gasiti, sve kablove smotvali, sve mješalice pogasili i prodali.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je sljedeće? Eritreja nam donira vreću bra&scaron;na!<br /><br /></p> <p>To su komentari na vijest da je Saudijska Arabija donirala 50 tona hurmi ili datula Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Iako stara izreka kaže da poklonjenom konju ne treba gledati u zube, ovo je apsolutno vijest koju su žitelji BiH ismijali, te se sažalili nad svojom sudbinom.<br /><br /></p> <p>Također se nakon ove donacije predlaže da se zabrane sve donacije iz inozemstva Bosni i Hercegovini jer nam se očito dobar dio zemalja ruga.<br /><br /></p> <p>- Datule im rodile, ne znaju &scaron;to će s njima, pa po&scaron;alji onima u Bosnu, oni sve primaju - komentira se na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p><br />S druge pak strane, neki kažu da su datule najzdravije voće na planetu. Ali, opet, nekako ne možemo vjerovati da nam ga je netko poslao 50 tona...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-30-hurme.jpgI jutros se tresla Dalmacijahttp://grude.com/clanak/?i=270057270057Grude.com - klik u svijetTue, 30 Mar 2021 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>114 km južno od Splita.<p>&nbsp;</p> <p>Novi potres, jačine 4,5 stupnja po Richteru zabilježen je danas u 9.35 sati u Jadranskom moru između Hrvatske i Italije, javlja EMSC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Epicentar potresa bio je na dubini od 60 kilometara, 114 km južno od Splita.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgOtvorio se prolaz u Sueskom kanalu: Brod Ever Given napokon je oslobođenhttp://grude.com/clanak/?i=270041270041Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-nasukani_brod.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Video koji je jutros objavljen na društvenim mrežama pokazuje kako se krma broda okrenula prema obali kanala i otvorila prostor u njemu. <p>&nbsp;</p> <p>Kontejnerski brod Ever Given, koji se nasukao u Sueskom kanalu u četvrtak, oslobođen je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video koji je jutros objavljen na dru&scaron;tvenim mrežama pokazuje kako se krma broda okrenula prema obali kanala i otvorila prostor u njemu. Tvrtka za pomorske usluge Inchcape također je izvijestila da je brod oslobođen, javlja BBC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to nekoliko dana nisu uspjeli osloboditi plovilo, u nedjelju su se službenici kanala počeli pripremati za uklanjanje oko 20.000 kontejnera s broda kako bi olak&scaron;ali teret.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-nasukani_brod.jpegOpet potres u Jadranuhttp://grude.com/clanak/?i=270035270035Grude.com - klik u svijetSun, 28 Mar 2021 23:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-potres-jadran-m.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 20 sati u Jadranskom moru dogodio se još jedan potres, 114 kilometara južno od Splita, na dubini od dva kilometra.<p><br />Magnituda mu je bila 3.8, javlja EMSC.</p> <p>Podrhtavanje tla su osjetili Splićani, &Scaron;ibenčani i Zadrani, a bio je to &scaron;esti potres u zadnjih 30 sati, javlja Slobodna Dalmacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-potres-jadran-m.jpgGrađani BiH sa svojim prihodima ne mogu ''spojiti'' od prvog do prvoghttp://grude.com/clanak/?i=270032270032Grude.com - klik u svijetSun, 28 Mar 2021 19:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog sve većeg nerazmjera između prihoda i troškova života građani BiH sa svojim prosječenim prihodima ne mogu preživjeti od prvog do prvog, ustvrdio je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić. <p>&nbsp;</p> <p>On je ocijenio da bez bržeg napretka na putu prema Europskoj uniji, građani BiH jo&scaron; godinama neće vidjeti značajnije promjene i rast prihoda i prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potro&scaron;ačka korpa ovih dana prema&scaron;uje dvije prosječne plaće u FBiH, &scaron;to zorno prikazuje da ako se i zanemari činjenica nezaposlenosti i 'idealizira' situacija da svaka obitelj ima zaposleno dvoje ljudi u obitelji, svejedno četveročlana obitelj ne može sa svojim prosječnim prihodima 'spojiti' od prvog do prvog", istaknuo je Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan mogu li građani BiH uopće preživjeti kad se usporedi prosječna plaća s potro&scaron;ačkom korpom, kratko je kazao da ne mogu. Smatra da bez bržeg razvoja na putu ka Europskoj uniji i veće uključenosti Brisela u napredak BiH, stanovni&scaron;tvo BiH neće jo&scaron; godinama vidjeti značajnije promjene i rast vlastitih prihoda i prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Cilj je BiH dostizanje standarda Unije kao i priključivanje EU obitelji. No realnost dana&scaron;njice jesu preživljavanja značajnog broja potro&scaron;ača i zaduživanja da bi se isfinancirao tekući život", naglasio je Marić. Ističe i kako je pandemija koronavirusa dodatno utjecala na životni standard bh. građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Porast cijena proizvoda i usluga, neizvjesnost njihove dostupnosti, prolongirani rokovi isporuke, reklamacije i sl. na potro&scaron;ače su se negativnog odrazili. Nažalost, problem nije ni blizu samo u BiH, već je globalnog karaktera i potrajat će jo&scaron; minimalno cijelu 2021. godinu", istaknuo je ombudsman za za&scaron;titu potro&scaron;ača u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih potrep&scaron;tina, navodi kako je do povećanja do&scaron;lo, &scaron;to je evidentno, no ne samo u protekloj godini već općenito i u posljednjem desetljeću, pa i duže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Promatrano kroz dugoročno razdoblje od posljednjih 15-ak godina, popriličan broj namirnica je poskupio od 50 do 100 posto originalne cijene", naglasio je Marić. Dodao je kako je Institucija ombudsmana za za&scaron;titu potro&scaron;ača u BiH od ožujka 2020. godine do ožujka 2021. godine zaprimila preko 1000 žalbi potro&scaron;ača te da se 20-ak njih odnosilo na povećanje cijena općenito.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potro&scaron;ači se najvi&scaron;e žale na usluge u sektoru telekomunikacija, komunalnih usluga i robe opće potro&scaron;nje, a u manjoj mjeri i na online usluge, medicinske proizvode i financijske usluge. Marić napominje i kako vlade entiteta i resorna ministarstva imaju alate koje mogu koristiti u regulaciji kretanja cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U ožujku 2020. godine Institucija ombudsmana je pozdravila odluke vlada entiteta o zamrzavanju cijena s datumom 6. ožujka 2020. godine no, nažalost, vlade su iste odluke povukle nakon nekoliko tjedana trajanja", ustvrdio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog svega navedenog, ombudsman za za&scaron;titu potro&scaron;ača savjetuje građanima da vode računa o cijenama u različitim tržnim centrima, budući da, kako kaže, postoje značajnija odstupanja. Također, da vode računa o robi koja je na akciji radi rokova trajanja te da kupuju isključivo potrebne stvari i suzdrže se od kupovine svih nepotrebnih proizvoda dok god i epidemiolo&scaron;ka, ali i financijska neizvjesnost postoji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored toga, poručuje im da obavezno traže i sačuvaju račune o kupnji radi mogućih reklamacija i žalbi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgOgromne gužve prema Srbiji zbog cijepljenjahttp://grude.com/clanak/?i=270001270001Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-cijepljenje-u-srbiji.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od jutros je pojačana frekvencija vozila na izlazu iz BiH na graničnim prijelazima sa Srbijom. <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama BIHAMK-a gužve su zabilježene na GP Karakaj (Zvornik) i GP Rača, kao i na prelazima &Scaron;epak i Pavlovića most gdje se formiraju dulje kolone vozila.</p> <p><br />Pojačan promet prema istočnim graničnim prijelazima i izlazu iz BiH zasigurno se može povezati sa odlaskom državljana BiH na cijepljenje protiv koronavirusa u glavni grad Srbije, pi&scaron;e Klix.<br /><br /></p> <p>Tijekom subote i nedjelje cijepit će se i gospodarstvenici iz BiH koji su dobili poziv kolega iz Privredne komore Srbije.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to je već poznato, usred nedostatka cjepiva u BiH, brojni bh. građani su odlučili iskoristiti priliku koju nudi susjedna Srbija i besplatno se cijepiti.<br /><br /></p> <p>Za prelazak granice potrebna je samo važeća bh. putovnica. Dakle Srbija ne traži negativan PCR test za bh. građane prilikom ulaska u ovu zemlju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-cijepljenje-u-srbiji.jpegZabranjen uvoz 27 tona krompira u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=269996269996Grude.com - klik u svijetFri, 26 Mar 2021 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prilikom inspekcijskog pregleda, detektirano je prisustvo bakterija Clavibacter michiganensis i Ralstonia solanan..<p>&nbsp;</p> <p>Fitosanitarna inspekcija Federalne uprave za inspekcijske poslove na graničnom prijelazu (GP/MC) Gorica, u toku redovnog pregleda pri uvozu, zabranila je uvoz konzumnog krompira porijeklom iz Egipta, priopćeno je danas iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno, prema rezultatima izvr&scaron;ene laboratorijske analize uzoraka konzumnog krompira uzetih prilikom inspekcijskog pregleda, detektirano je prisustvo bakterija Clavibacter michiganensis i Ralstonia solanan, &scaron;to je u suprotnosti s odredbama Zakona o za&scaron;titi zdravlja bilja (&bdquo;Službeni glasnik BiH&ldquo; broj 23/03), zbog čega po&scaron;iljka ne može biti stavljena u promet i upotrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Shodno tome, uvoz kontorlirane po&scaron;iljke u količini od 27.000,00 kg, vrijednosti od 8.100,00 USD, je zabranjen i naređeno je vraćanje iste po&scaron;iljatelju.<br /><br /><br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpgU blizini Travnika pronađeni posmrtni ostaci žrtava hrvatske nacionalnostihttp://grude.com/clanak/?i=269983269983Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-30-kosti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do sada su pronađeni posmrtni ostaci najmanje jednog tijela.<p>&nbsp;</p> <p>Na lokalitetu Mala Bukovica, u općini Travnik, u tijeku je proces ekshumacije kojim po nalogu postupajućeg tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine koordinira istražitelj Tužiteljstva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom početnih iskopavanja pronađena su minsko-eksplozivna sredstva, pa je proces ekshumacije nastavljen nakon &scaron;to je otklonjena opasnost i lokacija prethodno deminirana, a podr&scaron;ku je pružio i deminerski tim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na terenu se nalazi i liječnik patolog sudske medicine, predstavnici Instituta za nestale osobe, kao i policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Srednjobosanske županije koji osiguravaju lokaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada su pronađeni posmrtni ostaci najmanje jednog tijela, za koje se pretpostavlja da pripadaju žrtvi hrvatske nacionalnosti. Posmrtni ostaci bit će prevezeni u prostorije Gradskog groblja u Travniku, gdje će biti nastavljen proces sudsko-medicinske obrade i identifikacije posmrtnih ostataka putem DNK analize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rad na ekshumaciji se nastavlja i sutra, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Ilustracija&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-30-kosti.jpgVesna ne može vjerovati u toliku količinu mržnje protiv njezina Milanahttp://grude.com/clanak/?i=269977269977Grude.com - klik u svijetThu, 25 Mar 2021 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-25-bandicevi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vesna Bandić upruga pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića teško se nosi s cjelokupnom situacijom. Iznenadna suprugova smrt bacila ju je u očaj, kažu nam upućeni, no medijski napisi koji su uslijedili nakon pogreba i nju i kćer dodatno su ražalostili i zgrozili.<p>&nbsp;</p> <p>- Ne može vjerovati u toliku količinu mržnje koja se izlijeva protiv njezina Milana te se gomila iz dana u dan. Umjesto da nju i kćer puste na miru da oplakuju gubitak, sve se pretvorilo u udarnički serijal blaćenja, tko će im vi&scaron;e i jače nanijeti dodatne patnje. Hvala bogu da je Dragec, Bandićev prijatelj koji je nedavno pretučen prilikom sitne razmirice, dobro. Proveo je, mislim, četiri dana u bolnici. On je Vesni i Anamariji ostao i lijeva i desna ruka. Njegova vjernost Bandićima nije zakazala i to pokazuje ignoriranjem medija - rekao je za Jutarnji prijatelj obitelji Bandić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-25-bandicevi.jpgSPLIT: 'Lopovi dosta je': Kombijem blokirao ulaz u bankuhttp://grude.com/clanak/?i=269955269955Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-24-kombi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Oni su meni blokirali život sedam godina, kazao je.<p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;karca koji je crvenim kombijem s bijelim natpisom "Lopovi dosta je" blokirao u srijedu rano ujutro ulaz u jednu splitsku banku odvela je policija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni su meni blokirali život sedam godina. Prodali su poslovni prostor za 400 tisuća eura, a milijun kuna su meni odbili od računa. Jo&scaron; 500 tisuća kuna imaju ovrhu na sve. Obiteljsku kuću, moju, mojih roditelja. Znači, sve su uzeli. Ne dam! Ovo je za DORH, policija ne može napravit ni&scaron;ta, 280 tisuća eura je nestalo &ndash; ispričao je čovjek novinarima prije dolaska policije ma&scaron;ući debelim snopom dokumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje da se DORH zainteresira za njegov slučaj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-24-kombi.jpgGrbavac: Migranata ima u ZHŽ-u, situacija poziva na oprezhttp://grude.com/clanak/?i=269948269948Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-17-018_migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako je suditi prema izvješćima MUP-a ŽZH, policijski službenici u ožujku su u više navrata otkrili ilegalne migrante u Ljubuškom.<p>&nbsp;<br />Ovakve vijesti postale su skoro svakodnevne, ali nisu iznenađujuće, jer nije nepoznanica da je Crveni Grm, kao pogranično mjesto, česta ruta preko koje se migranti poku&scaron;avaju domoći hrvatske granice i Europske unije, pi&scaron;e Dnevni list.<br /><br /></p> <p>Sada sve če&scaron;će putuju i danju, a može ih se vidjeti na prometnicama, &scaron;umskim i poljskim putovima, pa građani s razlogom osjećaju strah. Kako bismo saznali imaju li Ljubu&scaron;aci, ali i ostali žitelji ŽZH razloga za zabrinutost, kontaktirali smo Davida Grbavca, ministra MUP-a ŽZH, koji nam je dao podrobnije informacije o kretanju migranata, ali i o suradnji građana i policije.<br /><br /></p> <p><strong>Suradnja građana i policije<br /><br /></strong></p> <p>-U tekućoj godini na području ŽZH zatečeno je ukupno 85 ilegalnih migranata, od toga 58 na području Ljubu&scaron;kog, 25 na području Posu&scaron;ja i 2 na području Gruda. Usporedbe radi, 2018. godine na području ŽZH zatečeno je 865 ilegalnih migranata, 2019. godine zatečeno je 1019 ilegalnih migranata, a pro&scaron;le godine 277 ilegalnih migranata. Za ilegalne migrante, ŽZH je tranzitno područje. Oni su nastojali ili nastoje i dalje preko područja ŽZH ilegalno prijeći u Republiku Hrvatsku, samim time i u Europsku uniju. Imajući u vidu navedene brojke, tvrdim da migrantska kriza, u onom dijelu koji se dotiče ŽZH, nije alarmantna, ali poziva na oprez! Građane, u interesu njihove vlastite sigurnosti, pozivam da i nadalje prijavljuju policiji sva svoja opažanja o kretanjima migranata, ali i eventualna saznanja o osobama koje krijumčare ljude i na taj način, radi brze zarade, ugrožavaju sigurnost, posebice onih u pograničnim naseljima, kazao je Grbavac za Dnevni list.<br /><br /></p> <p><strong>Suradnju građana i policije ocijenio je dobrom, no ona može biti i bolja.</strong><br /><br /></p> <p>-Građani ŽZH pokazali su zrelost. Nisu poku&scaron;avali uzeti pravdu u svoje ruke, iako je bilo situacija kada se takvo &scaron;to moglo i dogoditi. Primjerice, kada su migranti provalili u obiteljsku kuću na području Ljubu&scaron;kog, cijelu je uneredili i oskvrnuli raspelo i druga vjerska obilježja. Stoga građane pozivam da zadrže dostojanstvo i pribranost, a ako raspolažu saznanjima o ilegalnim migrantima, da odmah pozovu policiju na interventni broj 122, naglasio je ministar Grbavac.<br /><br /></p> <p><strong>Nadzor nad osobama u samoizolaciji<br /><br /></strong></p> <p>Na upit je li sigurnosno stanje u ŽZH zadovoljavajuće, dobili smo potvrdan odgovor, i po pitanju kriminaliteta, ali i po pitanju javnog reda i mira i sigurnosti prometa.<br /><br /></p> <p>-Zadovoljan sam većinom parametara sigurnosti, istaknuo je Grbavac te se dotaknuo nedavnog apela koji je Zavod za javno zdravstvo ŽZH uputio, između ostalog, i MUP-u ŽZH, kako bi proveli nadzor nad osobama koje kr&scaron;e mjere samoizolacije.<br /><br /></p> <p>-Provodi se pojačan nadzor nad osobama kojima su izrečene samoizolacije, a i dodatno ćemo ga intenzivirati, s naglaskom nad kontrolom osoba koje su oboljele od koronavirusa. Međutim, epidemiju je nemoguće suzbiti bez suradnje građana i državnih tijela. Mogu reći da MUP ŽZH poduzima, a i ubuduće će poduzimati, sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći da se sankcioniraju pojedinci koji neodgovornim pona&scaron;anjem ugrožavaju zdravlje cijele zajednice. Apeliram na građane da se pridržavaju preporuka županijskog Stožera civilne za&scaron;tite kako bismo &scaron;to prije suzbili epidemiju i vratili se u normalan život, zaključio je Grbavac.</p> <p><br /><em><strong>Dnevni list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-17-018_migranti.jpgZoran Mamić došao u BiH, mediji iz Hrvatske ogorčenihttp://grude.com/clanak/?i=269936269936Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 19:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-17-mamici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po mnogima najbolji hrvatski nogometni trener Zoran Mamić, a koji je pravomoćno osuđen na četiri godine i osam mjeseci zatvora, u utorak oko 16 sati prešao je granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Mlađi Mamić iza&scaron;ao je iz Hrvatske na graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu.</p> <p>Formalno, on nije imao zapreka za napu&scaron;tanje zemlje jer jo&scaron; uvijek nije pozvan na izdržavanje kazne, niti su mu izrečene bilo kakve mjere opreza poput oduzimanja putnih isprava.</p> <p><br />U medijima iz Hrvatske ovaj prelazak je trenutno glavna tema.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-17-mamici.jpgEvo gdje u Grudama neće biti električne energijehttp://grude.com/clanak/?i=269928269928Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 13:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Evo gdje se očekuju isključenja struje tijekom srijede, 24. ožujka, na području općine Grude. <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Planirana isklučenja struje za srijedu, 24. ožujka:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovnica Elektro Grude<br />DV 10 kV Ružići (TS: Prečistač i Seline 1) 07:50 &ndash; 15:00 sati,</p> <p><br />Poslovnica Elektro Grude<br />DV 10 kV Ružići (TS: Seline 2, Seline 3, Marića Strana, Ružići-Po&scaron;ta i Franck) 07:50 &ndash; 11:00 sati,</p> <p><br />Poslovnica Elektro Grude<br />DV 10 kV Ružići (TS: Seline 2, Seline 3, Marića Strana, Ružići-Po&scaron;ta i Franck) 14:00 &ndash; 15:00 sati,</p> <p><br />Poslovnica Elektro Posu&scaron;je<br />DV 10 kV Lipovice (naselja: Luke, Oreči, Gradac i Lipovice) 08:30 &ndash; 11:30 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpgOdlične vijesti: Strpimo se još koji dan, proljeće je pred vratima...http://grude.com/clanak/?i=269913269913Grude.com - klik u svijetMon, 22 Mar 2021 14:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-proljece1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srednjoročnoj vremenskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda objavljeno je kada će početi rasti temperature.<p>&nbsp;</p> <p>Od 26. ožujka do kraja prognoznog razdoblja 6. travnja, temperature će biti u konstantom porastu, jutarnje u Bosni od 5 do 10, u Hercegovini od 8 do 13&deg;C. Dnevni temperaturni maksimum u Bosni između 13 i 18, u Hercegovini od 16 do 21 &deg;C.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-proljece1.jpgGodina dana bez Anamarije: 'Znamo da je sad u boljem svijetu, svira u nebeskom zboru'http://grude.com/clanak/?i=269906269906Grude.com - klik u svijetMon, 22 Mar 2021 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-22-anamarija-carevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Duboko vjerujemo da Anamarija živi u boljem svijetu, kod Boga, kamo mi svi idemo. Ona je među nama, samo nije fizički prisutna. <p>&nbsp;</p> <p>To je jedini način na koji možemo dalje živjeti, zadrhtao je glas časnoj sestri Marijeli Žuro.<br /><br /></p> <p>Vjeroučiteljica je u Palmotićevoj već skoro 40 godina, a uz Anamariju je bila skoro kroz cijeli njen život.<br /><br /></p> <p>Voli govoriti o njoj. Oči joj sjaje. Na trenutak se čini da se pune suzama, ali onda joj se licem razlije osmijeh. Pokazuje nam tamburicu na kojoj je svirala Anamarija.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Uvijek je žurila da dođe prva i da ju odmah ugrabi. Vježbala je s toliko ljubavi, iako nije jednostavno vježbati tamburicu, zabole vas jagodice, ali njoj to nije bio problem. Vjerujem da sada negdje gore s anđelima svira u nebeskom zboru - tiho će časna.<br /><br /></p> <p>U samo deset sekundi koliko je trajao potres tog nedjeljnog jutra, 22. ožujka, život djevojčice Anamarije Carević (15) iz Đorđićeve ulice u centru Zagreba, počeo se gasiti.&nbsp; Na nju su se uru&scaron;ili komadi dimnjaka dok je spavala.<br /><br /></p> <p>Hitna ju je odvela u bolnicu, ali ozljede su bile prete&scaron;ke. Preminula je drugi dan.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ivan Matić, župnik župe Presvetog Srca Isusovog, rasplakao se kad je saznao da je u potresu te&scaron;ko ozlijeđena djevojčica Anamarija iz njegove župe Presvetog Srca Isusova.<br /><br /></p> <p>- Odmah sam nazvao njezine roditelje, već su s njom bili u Klaićevoj bolnici. Čuo sam da je Hitna pomoć relativno brzo stigla te da je tata svoju te&scaron;ko ozlijeđenu kći uspio reanimirati prije njihova dolaska. Odmah smo sve na&scaron;e prijatelje i molitvene zajednice pozvali na molitvu za Anamariju. Ta neizvjesnost trajala je cijelu noć, a drugi dan oko 17 sati njezinim roditeljima iz bolnice su javili da je preminula - s tugom se godinu dana nakon potresa prisjetio župnik Ivan Matić. <br /><br /></p> <p>Domeće kako su ostaci dimnjaka pali ba&scaron; na glavu djevojčice, dok su noćni ormarić na kojem su bile njezine naočale i mobitel ostali čitavi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Znam Anamariju od 2011., kada sam do&scaron;ao ovdje u župu. Bila je dijete iz Đorđićeve. To je dijete bilo nevjerojatno. Uvijek je bila tu, vje&scaron;ta, spremna pomoći. Na&scaron;a časna sestra Marijela uvijek je s djecom organizirala radionice za veće blagdane - za advent su izrađivali božićni nakit, tijekom korizme izradu križeva, organizirali dane majke i očeva. Marijela je uvijek govorila kako je Anamarija imala anđeoski osmijeh jer je imala anđeosko srce. Kod nje se posebno osjetila ona nutarnja kr&scaron;ćanska radost i optimizam koji je prenosila na sve druge. Znate, imala je i iznimno izraženu empatiju za druge. Bila je članica humanitarne grupe s djecom s posebnim potrebama i naučila znakovni jezik kako bi &scaron;to kvalitetnije s njima mogla komunicirati - prisjetio se Matić te dodao kako nakon Anamarijine smrti puno kontaktira i boravi kod njezine obitelji. Nastoji ih utje&scaron;iti.<br /><br /></p> <p>- Na njezinom pogrebu rekao sam roditeljima da je pokupila najbolje od njih dvoje - slavonsku otvorenost i radost, a s druge strane ličku čvrstoću. Obitelj je i dalje u dubokoj boli i ta bol traje i trajat će. Budući da ih jako dobro poznajem, mogu reći da im je vjera dala nadu i smisao. Otvoreno sam im pri jednom posjetu rekao: &ldquo;Čujte, mi ne znamo za&scaron;to je Bog to dopustio, ali ja osobno vjerujem da je ona stvarno na nebu, jer to dijete drugo nije ni moglo zaslužiti. Njoj je sada bolje nego nama. Mi smo nemirni, mi postavljamo pitanja, mi smo tužni, no ona je u miru i radosti. Probajte razmisliti &scaron;to bi vam ona rekla da može. Bi li bila sretna da tugujete ili bi vam rekla da nastavite dalje sa svojim životom? Nakon toga otac djevojčice je rekao: &ldquo;A nema mi druge nego Bogu zahvaliti &scaron;to smo je imali to vrijeme koliko je živjela s nama. Njezino postojanje obogatilo nas je. Odgovorio sam da je ona i dalje dio njihovih života, da je uz njih samo u jednoj drugoj dimenziji i da se mi kr&scaron;ćani u molitvi nađemo s Bogom, a time i s njom koja je kod Boga&nbsp; - ispripovijedio je Matić.<br /><br /></p> <p>Pogne glavu, nasmije&scaron;i se i dometne kako ju je posljednji puta vidio na blagdan sv. Josipa. Ispitivala je časnu &scaron;to će napraviti ove godine za dan očeva.<br /><br /></p> <p>- Govorila joj je: &ldquo;Onda časna, &scaron;to ćemo sljedeće nedjelje napraviti za na&scaron;e očeve?&rdquo; Unatoč pandemiji korone inzistirala je na tome, a nikada to nije zavr&scaron;ila - tužno kaže Matić.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pa se prisjeti kako je Anamarija svirala tamburu u orkestru i uvijek dolazila pola sata ranije da joj netko drugi ne bi uzeo njezin instrument.<br /><br /></p> <p>- Dok sam na katu pripremao učionicu i materijale &scaron;to ćemo raditi na vjeronauku, čuo bih ih kako dolje pričaju. Spustio bih se do njih i pitao ih:&rdquo;&Scaron;to opet cvrkućete?&rdquo; Zvao sam ih cvrkutalke. Znate, Anamarijina smrt duboko je pogodila te njezine prijateljice. Budući da sam ih jako dobro znao, nazvao sam jednu po jednu i poku&scaron;ao ih utje&scaron;iti.&nbsp; Budući da je Anamarija uvijek sa svojom obitelji bila prisutna ovdje i, kako su njezini roditelji rekli, da joj je to bio drugi dom, na obljetnicu njezine smrti predstavit ćemo Zakladu za obnovu bazilike i pastoralnog centra koji će nositi njezino ime. I želja njezinih roditelja je da kroz tu uspomenu na nju, taj pastoralni centar bude drugi dom djeci i mladima koji će se ovdje okupljati. Uz predstavljanje zaklade upriličit ćemo komemoraciju za nju, a navečer će biti misa zadu&scaron;nica za nju - najavio je župnik Matić.<br /><br /></p> <p>Pozvao je sugrađane da u utorak 23. ožujka u 19 sati na prozorima upale svijeću na spomen jedine žrtve zagrebačkog potresa, a vjernike da im se pridruže u molitvi za neprežaljenu Anamariju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>A koliko je Anamarija bila voljena i omiljena svjedoči i dirljivo pismo njezine najbolje prijateljice Vide, objavljeno na internetskoj stranici Glasnika Srca Isusova i Marijina:</p> <p>&ldquo;Upoznale smo se kad smo imale tek osam godina, a odmah smo kliknule kao da se znamo cijeli život. Najljep&scaron;e uspomene imala sam s tobom. To su uspomene koje nikada neće nestati. Svakodnevna druženja, pomaganja, potpora u svakoj novoj odluci&hellip; sve &scaron;to ti mogu reći je hvala. Hvala ti &scaron;to si uvijek tu bila za mene, hvala ti za svako na&scaron;e druženje, svaku prepreku koju smo zajedno pre&scaron;le, svu potporu koju si mi pružila i &scaron;to si uvijek vjerovala u mene. Jo&scaron; uvijek si moja bolja polovica, kao &scaron;to si oduvijek i bila. Na&scaron;e prijateljstvo nije nestalo. Ono je i dalje ovdje, samo &scaron;to ja tebe ne vidim, ali ti si tu. Čuva&scaron; me i gleda&scaron; s neba.&nbsp;<br /> Ne mogu dočekati dan kad ćemo se opet vidjeti, zagrliti i ispričati, kao &scaron;to smo to radile dok si bila među nama. Zahvalna sam &scaron;to sam imala priliku imati ba&scaron; tebe za najbolju prijateljicu, tebe, pravog malog anđela. Moj anđeo dobio je krila i odletio na najljep&scaron;e mjesto&hellip; mjesto na koje svi želimo jednom otići. Sjeća&scaron; se kad smo razgovarale kako bi bile ponosne kad bi jedna od nas postala *zvijezda*? Upravo se to i dogodilo. Postala si zvijezda svačijeg srca ovog svijeta. Uvijek će&scaron; mi ostati u sjećanju i nikad te neću zaboraviti, moja najbolja prijateljice. Tvoja Vida&rdquo;.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pismo je ganulo i sestru Marijelu kad ga je bila pročitala. Uvjerava nas kako je poča&scaron;ćena &scaron;to je poznavala tako predivnu djevojčicu poput Anamarije.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Kažu ljudi da će vrijeme izliječiti gubitak i bol, međutim, ona je ostavila trag u svima nama. Jedna vesela djevojčica koja je odrastala uz svoju obitelj, ali i uz na&scaron;u baziliku. Doista predivno dijete čije je srce bilo puno ljubavi i ta ljubav je zračila iz nje te ju je &scaron;irila među djecom i među odraslima. Ono &scaron;to je meni posebno drago je to &scaron;to je Anamarija u tako malo godina imala tako sretan, bogat i ispunjen život - s puno topline će časna o svojoj Anamariji koju je poznavala od njene osme godine i koju će zauvijek nositi u srcu.<br /><br /></p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-22-anamarija-carevic.jpegSutra je obljetnica potresa u Zagrebu: Pogledajte fotografije od tada i danashttp://grude.com/clanak/?i=269892269892Grude.com - klik u svijetSun, 21 Mar 2021 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jutarnjim satima 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je snažan potres magnitude 5.5 po Richteru, nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi.<p>&nbsp;</p> <p>Evo kako je Zagreb izgledao tada, a kako izgleda danas, kroz kameru Večernjakovih reportera.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-21-21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-8.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-21-potres-zagreb-lani-danas-1.jpegTreće poskupljenje u BiH od početka godine, trebat će krediti za kruh i mlijekohttp://grude.com/clanak/?i=269867269867Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-30-shopping.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina se u jeku korona krize suočava s lančanim rastom cijena životnih namirnica. Cijene stalno rastu, a u ožujku je došlo do već trećeg poskupljenja od početka godine.<p>&nbsp;</p> <p>Ne poskupljuje samo hrana, rastu cijene i namje&scaron;taja, prijevoza, duhana, uređaja za kućanstvo i održavanje kuće&hellip;<br /><br /></p> <p>Sa&scaron;a Marić, ombudsman za za&scaron;titu potro&scaron;ača u Bosni i Hercegovini, kaže za &ldquo;<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/638799/sasa-maric-za-avaz-ljudi-ce-morati-dizati-kredite-da-prezive-do-prvog" rel="nofollow" target="_blank">Avaz</a>&rdquo; da je rast cijena tijekom korona krize očekivan.<br /><br /></p> <p>- Ljudi se razbole, uspore se neki kanali opskrbe, isporuke. Cijene nekih od osnovnih namirnica su povećane i radi porasta potražnje za nekim proizvodima. Naravno da sve to vodi ka poskupljenjima, jer, s druge strane, proizvođači, trgovci i korporacije poku&scaron;avaju ostvariti profitabilno poslovanje - navodi Marić.<br /><br /></p> <p>On, međutim, smatra da je dugoročni problem to &scaron;to u BiH već dva desetljeća nema osjetnog povećanja plaća, iako cijene konstantno rastu, &scaron;to građani posebno te&scaron;ko podnose u krizi.<br /><br /></p> <p>- Trebate samo usporediti kolike su plaće danas i prije 10 godina, a koliko ko&scaron;taju bra&scaron;no, ulje, mlijeko i bilo koja druga osnovna životna namirnica danas i prije 20 godina. Ljudi jednostavno vi&scaron;e nemaju sredstava za tekući život od prvog do prvog, tako da apsolutno nije dobrodo&scaron;lo bilo kakvo povećanje cijena. Kako stvari stoje, ako ne počnu rasti primanja, možemo očekivati da se narod počne kreditno zaduživati kako bi osigurali kruh i mlijeko na stolu - navodi Marić.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Marić navodi kako je vrlo te&scaron;ko očekivati da će vlasti u BiH poduzeti bilo kakve mjere da za&scaron;tite građane te apelira na svijest samih potro&scaron;ača prilikom kupovine kako bi &scaron;to vi&scaron;e umanjili posljedice krize.<br /><br /></p> <p>- Potro&scaron;ačima preporučujem da kontinuirano prate rast cijena, jer nisu iste u različitim tržnim centrima. Neka stalno uspoređuju cijene, neka ne tro&scaron;e na namirnice koje nisu nužne, ako im je kućni proračun u krizi. Svakako, pri kupovini neka obavezno uzimaju i račun - navodi Marić za<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/638799/sasa-maric-za-avaz-ljudi-ce-morati-dizati-kredite-da-prezive-do-prvog" rel="nofollow" target="_blank"> Avaz</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-30-shopping.jpegČetvrti štrajk upozorenja u Srednjim školama ŽZH i podrška prozvanim učiteljicamahttp://grude.com/clanak/?i=269841269841Grude.com - klik u svijetThu, 18 Mar 2021 17:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-28-strajk_skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvrti štrajk upozorenja održat će se u petak, 19. ožujka 2021. godine, četvrti školski sat u obje smjene u svim srednjim školama Županije Zapadnohercegovačke. <p><br />Razlozi za &scaron;trajk su:<br />1. odugovlačenje s potpisivanjem Kolektivnoga ugovora,<br />2. konačan dogovor o postotku povi&scaron;enja plaće,<br />3. isplata razlike umanjene plaće iz svibnja i lipnja prethodne godine,<br />4. lo&scaron;i uvjeti rada u &scaron;kolama i izostanak stručne podr&scaron;ke,<br />5. neuvažavanje struke ni po jednom pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;lo je gotovo mjesec dana od posljednjega sastanka predstavnika Sindikata i Vlade, istoga dana održali smo prvi &scaron;trajk upozorenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrti &scaron;trajk upozorenja održat će se nakon 25 dana &scaron;utnje Vlade Županije Zapadnohercegovačke prema djelatnicima u srednjim i osnovnim &scaron;kolama. Ne radi se ovdje o nepo&scaron;tivanju predstavnika Sindikata, ovo je već nedvosmislen pokazatelj nepo&scaron;tivanja gotovo 2000 učitelja, nastavnika, profesora, pedagoga, jednom riječju ne samo odgajatelja dana&scaron;njih generacija učenika nego i generacija njihovih roditelja, pa i samih predstavnika vlasti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Netko će pomisliti &ndash; sramota.<br />Iako je premijer Ćosić izbjegao spomenuti sastanak u veljači, nije ga to spriječilo da za Dnevnik RTV HB, emitiran 4. ožujka, izjavi kako plaće prosvjeti neće biti povećane. Ne čini ovako ne&scaron;to premijer prvi put, i ranije nas je posredstvom medija informirao o temi koja je nama od velike važnosti i dio je na&scaron;ega digniteta, dakle o plaći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetit ćemo: pro&scaron;le nam je godine, jedinima u Federaciji u sektoru prosvjete (!!!), umanjena plaća za 10%, uz obećanje kako će ta sredstva biti vraćena sa sljedećim plaćama. Istoj je TV kući u intervjuu izjavio kako povratak umanjenoga iznosa nije izvjestan. Sada je opet RTV HB glasono&scaron;a Vlade ŽZH prema prosvjetarima. Hvala, premijeru. Hvala na tolikoj obzirnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovu smo premijerovu izjavu reagirali 5. ožujka, dopisom kojim tražimo da nam se potvrdi radi li se o službenom stavu Vlade. Do dana&scaron;njega dana nismo dobili odgovor iako je zakonski rok 15 dana. Vlada je zasjedala upravo 4. ožujka, ali na službenim stranicama nema informacije da se razgovaralo o plaćama prosvjetara, kamo li da neće biti povećane. Zato se mogu i&scaron;čitati informacije o kojekakvim prebacivanjima sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz svega ovoga jasno je vidljivo kako funkcionira komunikacija s Vladom. Da nije žalosno, bilo bi urnebesno smije&scaron;no.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je po prosvjeti najlak&scaron;e, najzgodnije i očito najzabavnije udariti, pokazuje javni istup ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ Andree Jurić. Nekolicina učiteljica označena je glavnim krivcima za naglo pogor&scaron;anje epidemiolo&scaron;ke slike odnosno povećanje broja zaraženih u ovoj županiji, posljedično zbog proslave Dana žena. Zaista stra&scaron;no.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stra&scaron;no je uprijeti prstom u tih nekoliko učiteljica, a biti svjestan svega &scaron;to se oko nas događa: prepunih skijali&scaron;ta i fe&scaron;ta na njima, prepunih kafića u kojima se gosti natiskaju kao ribice kao i prepunih svadbenih salona iako je i u jednima i u drugima davno propisan razmak i broj posjetitelja, prepunih trgovina i trgovačkih centara u kojima odavno malo tko nosi masku, sprovoda na kojima nema apsolutno nikakve distance među onima koji dolaze izraziti sućut, i tako dalje&hellip; Ali kriva je nekolicina učiteljica, one su pogor&scaron;ale epidemiolo&scaron;ku situaciju u županiji slaveći Dan žena. Nisu slavile majke učenika ni njihove sestre, nisu slavile supruge ni djevojke na&scaron;ih vlastodržaca (možda i zajedno), ni prijateljice i poznanice doktorice Jurić?</p> <p><br />Ovako napadati prozvane učiteljice znači napasti svakoga djelatnika u prosvjeti!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi smo redovito, direktno, svakodnevno izloženi zarazi, ali svoj posao obavljamo bez pogovora, odgovorno, predano, posvećeno. Od na&scaron;ih zaraženih djelatnika niste čuli žalopojke niti tražimo poseban tretman kakav imaju neke profesije. &Scaron;utimo i radimo svoj posao, sretni da možemo održati fizički kontakt s učenicima. I onda ovakav napad. Stra&scaron;no, doktorice Jurić.</p> <p><br />Izražavamo potpunu podr&scaron;ku na&scaron;im kolegicama učiteljicama kao i općenito kolegama u osnovnim &scaron;kolama u zajedničkom nastojanju da se čuje na&scaron; glas u ovoj provaliji bolne &scaron;utnje i kolektivne sljepoće!</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>Nezavisni sindikat uposlenih u srednjim &scaron;kolama ŽZH</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-28-strajk_skola.jpgAndrea Jurić: Zbog čega se povećala smrtnost u Hercegovini?http://grude.com/clanak/?i=269808269808Grude.com - klik u svijetWed, 17 Mar 2021 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-01-andrea-juric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon analiza koje su do sada urađene u mikrozajednicama u kojima se bilježi povećana smrtnost zbog koronavirusa, došlo se, kaže epidemiologinja dr. Andrea Jurić za Faktor.ba, do zaključka da je riječ o osobama iz ruralnih područja koje odbijaju hospitalizaciju.<p><br />- To je na ovoj mikrolokaciji u zapadnoj Hercegovini zaista utvrđeno. Ljudi jednostavno odbijaju bolničko liječenje zbog straha jer znaju da nema posjeta, da vlada vrlo strog režim, da liječnici rijetko ulaze u sobe, da su to pretežno medicinski tehničari koji vade krv za nalaze. Jednostavno, ljudi se boje, osim te bolesti, i tretmana koji će tamo imati. Iz tog razloga kasno se javljaju liječniku, kad je upala već zahvatila pluća s obje strane, a znamo da je kod COVID-19 najvažnije pravovremeno otići doktoru. Neki se nikada i ne jave. Mnogi misleći na egzistenciju, naročito oni koji rade u privatnim tvrtkama, jer se boje otkaza, kriju da imaju COVID-19. Sami se liječe antibioticima i antipireticima koje uzimaju na svoju ruku &ndash; navodi Jurić.</p> <p><br /><span>Prema podacima&nbsp;</span><a href="https://coronavirus.jhu.edu/data/mortality?fbclid=IwAR2Sl-MN_iOcXPOkdMpeujvZpQhioYqATWj2aICpd1Mmi4lWNtq7ZQMLet8?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak">Sveučili&scaron;ta John Hopkins</a><span>, BiH se trenutno nalazi na devetom mjestu u svijetu po broju preminulih od koronavirusa na 100. stanovnika.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-01-andrea-juric.jpgČvršća suradnja GSS-a i MUP-a Hercegbosanske županijehttp://grude.com/clanak/?i=269775269775Grude.com - klik u svijetMon, 15 Mar 2021 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-15-mup-hbz-gss-livno.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Livnu je danas potpisan prvi Memorandum o suradnji gorskih službi spašavanja i Ministarstva unutarnjih poslova HBŽ.<p>&nbsp;</p> <p>Memorandumom o suradnji koji su potpisali Ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske županije, Mario Lovrić i Pročelnik Gorske službe spa&scaron;avanja stanica HBŽ, Ante Dadić stvaraju se temelji budućeg jo&scaron; kvalitetnijeg zajedničkog djelovanja i suradnje i stvaraju preduvjeti za formalizaciju dosada&scaron;nje kvalitetne suradnje i uzajamne pomoći u razmjeni znanja, vje&scaron;tina i informacija te logističke potpore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se navodi, Memorandum o suradnji, cijeneći znanje i iskustvo obje stranke, rezultat je neprekidne potrebe za aktivnostima spasilačkih službi kako bi se podigla razina sigurnosti na području županije, posebice u slučaju potrage za nestalim osobama, drugim slučajevima spa&scaron;avanja ljudi i materijalnih dobara na nepristupačnim područjima te ispomoći Ministarstvu unutarnjih poslova u slučaju kada gorske službe spa&scaron;avanja mogu primijeniti svoja tehnička znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisnice Memoranduma o suradnji na ovaj korak su se odlučile svjesne važnosti organiziranog sustava za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i sigurnosti građana koji u svakom trenutku može odgovoriti na sve izazove, u svim uvjetima i na svim područjima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-15-mup-hbz-gss-livno.pngVozio neregistriran automobil pa mu otkriven dug od 257.163 KMhttp://grude.com/clanak/?i=269774269774Grude.com - klik u svijetMon, 15 Mar 2021 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-policija-stop-promet1-620x400.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vozilo je privremeno oduzeto od vozača, a uvidom u službene evidencije utvrđeno je da je riječ o višestrukom povratniku u činjenju prekršaja. <p>&nbsp;</p> <p>Službenici Policijske stanice za sigurnost prometa Istočno Sarajevo utvrdili su prilikom kontrole automobila Fiat u Istočnoj Ilidži da je vozač F. J. iz Starog Grada, Županija Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, upravljao je neregistriranim automobilom, bez registarskih oznaka kao i prije stjecanja prava na upravljanje, a u registru novčanih kazni ima dug u iznosu od 257.163 KM. Navedeno vozilo je zaustavljeno i kontrolirano u mjestu Vojkovići u subotu, 13. ožujka priopćeno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozilo je privremeno oduzeto od vozača, a uvidom u službene evidencije utvrđeno je da je riječ o vi&scaron;estrukom povratniku u činjenju prekr&scaron;aja, prenosi "Avaz". Protiv F. J. sudu u Sokocu bit će podnesen zahtjev za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka zbog počinjenih prekr&scaron;aja, navedeno je u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-policija-stop-promet1-620x400.jpgNa Kupresu snijeg pravi probleme vozačimahttp://grude.com/clanak/?i=269771269771Grude.com - klik u svijetMon, 15 Mar 2021 13:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-15-kamion3_kupres.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BIHAMK je objavio da se u većem dijelu Bosne i Hercegovine prometuje otežano.<p>&nbsp;</p> <p>"Posebno skrećemo pažnju na dionice u vi&scaron;im planinskim predjelima, gdje ugaženog snijega na cesti ima od 2 do 5 cm. Zahvaljujući intervencijama putne operative, prohodnost većine puteva je dobra i za sada nema zabrana prometovanja za neku od kategorija vozila. Dodatne pote&scaron;koće vozačima na putevima na području Kupresa, &Scaron;uice, Livna, Glamoča i Tomislavgrada pričinjava jak vjetar, koji stvara snježne nanose.</p> <p>Vozače napominjemo da na put ne kreću bez zimske opreme, čije je posjedovanje i zakonski obavezno."</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-kamion1_kupres.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-03-15-21-03-15-kamion2_kupres.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-15-kamion3_kupres.jpegPotres na dubini od samo dva kilometra se osjetio širom Dalmacijehttp://grude.com/clanak/?i=269757269757Grude.com - klik u svijetSun, 14 Mar 2021 13:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zadar je oko 12.55 sati uzdrmao potres jačine 3,5 prema Richteru, navodi EMSC.<p><br />Potres je, navodi se, bio na dubini od samo 2 kilometra, a osjetio se &scaron;irom Dalmacije.</p> <p>Korisnici EMSC-ove aplikacije u blizini epicentra navode da je zvučalo kao eksplozija ili grmrljavina. Navode da je podrhtavanje trajalo nekoliko sekundi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgPreporučujemo ljubuški rani: Nina Badrić razmišlja o sadnji krumpirahttp://grude.com/clanak/?i=269751269751Grude.com - klik u svijetSun, 14 Mar 2021 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-14-nina-badric-21.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjevačica Nina Badrić (48) je na društvenoj mreži obilježila godinu dana otkako ne radi.<p>&nbsp;<br />Objavila je fotografiju na kojoj pozira s buketom cvijeća i poželjela si sretnu 'godi&scaron;njicu prisilnog godi&scaron;njeg odmora' te označila da je u 'Nigdjezemskoj'.<br /><br /></p> <p>- Nove pjesme se snimaju, planova je puno u mojoj glavi, ali glazba i nastupi su ionako trenutno nebitni i zabranjeni. Sve mi je izglednija ideja o kopanju krumpira (ako ima jo&scaron; takvih prijedloga za posao samo dajte najte se &scaron;tedjeti), a do tada mogu picnuti frizuru pa da barem na Instagramu izgleda da je sve super cool. Pozdrav uz pjesmu 'Radnička odmara se klasa, plavi se Jadran talasa' - komentirala je Badrić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-14-nina-badric-21.jpegTko je 'intelektualac' iz Federalne inspekcije koji je zaustavio projekt godine na dionici Grude - Ljubuški?http://grude.com/clanak/?i=269739269739Grude.com - klik u svijetSat, 13 Mar 2021 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-13-ljubuski-kruzni-tok.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila je uklanjanje kružnog toka na magistralnoj cesti M-6 na dionici između Gruda i Ljubuškog.<p>&nbsp;</p> <p>"U skladu s odredbama Zakona o prostornom planiranju i kori&scaron;tenju zemlji&scaron;ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i propisa donesenih za njegovo provođenje, federalni građevinski inspektor je, u postupku provođenja inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti, dana 24.2.2021. godine izvr&scaron;io inspekcijski nadzor nad postupanjem sudionika u građenju u svojstvu investitora, odnosno izgradnji kružnog toka na magistralnoj cesti M-6 na dionici između Gruda i Ljubu&scaron;kog.</p> <p>Shodno nalazima inspekcijskog nadzora, postupajući federalni inspektor je dana <strong>3.3.2021. godine investitoru radova izdao rje&scaron;enje broj: UP1-10-19-2-00732/2021-1002-2-P, kojim se nalaže upravna mjera uklanjanja izgrađenog objekta, te uspostavljanje prija&scaron;njeg stanja dijela magistralnog puta, na koje je izvođač radova u zakonskom roku, dana 9.3.2021. uputio žalbu.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Po ovom se vidi da se ni one projekte koji ne&scaron;to vrijede u BiH ne može realizirati i &scaron;to onda ostaje ljudima u ovoj zemlji nego gledati kako birokracija koči sve &scaron;to se poku&scaron;a napraviti ili se iseliti iz nje.</p> <p><br />Također, inspektor koji je napisao ovo rje&scaron;enje, ako se već nije imenom i prezimenom htio izjasniti, barem je mogao detaljno objasniti &scaron;to ne valja s ovim kružnim tokom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-13-ljubuski-kruzni-tok.jpgŽigmanov: Hrvatska zajednica u strahu od prijetnji, uhićenje ohrabrujehttp://grude.com/clanak/?i=269730269730Grude.com - klik u svijetFri, 12 Mar 2021 16:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-02-018_zigmanov_grude_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čelnik DSHV-a drži da je inicijativa o uvođenju bunjevačke ikavice u službenu uporabu u Subotici planski pokrenuta<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je da se u hrvatsku zajednicu zbog prijetnji njihovom vodstvu uvukao strah te da ohrabruje uhićenje jedne od osoba koje stoje iza takvih poruka, upućenih putem elektroničke po&scaron;te i dru&scaron;tvenih mreža, prenosi <strong>HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- To su geste koje nas hrabre, koji ulijevaju nadu da će Srbija razrije&scaron;iti sve ono &scaron;to nije dopu&scaron;teno pozitivnim zakonima u Srbiji kada je pitanju izazivanje nacionalne i vjerske nesno&scaron;ljivosti, rekao je Žigmanov medijima na hrvatskome u Vojvodini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, uvrede i otvorene prijetnje ubijanjem automatom, upućene vodstvu hrvatske manjine, izazvale su uznemirenost i strah među pripadnicima te zajednice, &scaron;to uvijek za posljedicu ima njihovo odbijanje da sudjeluju u javnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Subotička policija uhitila je u petak jednu osobu zbog sumnje da je na privatan profil predsjednice Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) u Srbiji poslala poruku prijetećega i uvredljivog sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žigmanov je napomenuo da jo&scaron; uvijek nema reakcije predstavnika vlasti u Srbiji, koji bi takve napade trebali osuditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čelnik DSHV-a drži da je inicijativa o uvođenju bunjevačke ikavice u službenu uporabu u Subotici planski pokrenuta, čemu ide u prilog lavina negativnih komentara i napada na hrvatsku zajednicu u pojedinim srbijanskim tabloidima i na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to mi možemo naslutiti, jest da se antihrvatski resentimani u Srbiji &scaron;ire, osnažuju, potiču u vremenima pred važne dru&scaron;tvene i političke događaje. A na jesen će biti popis stanovni&scaron;tva, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je gradonačelnik Subotice eksplicitno rekao vidjet ćemo koliko će nas biti na popisu, zaključiv&scaron;i da to nisu ohrabrujuće poruke, niti su u funkciji smirivanja napetosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zajednička izjava desetak hrvatskih udruga kulture</strong></p> <p>U raspravu o inicijativi za progla&scaron;enje bunjevačke ikavice službenim jezikom u Subotici uključilo se i desetak hrvatskih subotičkih udruga kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One su javnosti uputile zajedničku izjavu u kojoj navode da se ne odriču svoje bunjevačke kulturne ba&scaron;tine i govora, suprotstavljajući se time inicijativi Bunjevaca ne-Hrvata i gradske vlasti u Subotici po kojoj se bunjevački govor poku&scaron;ava uvrstiti kao poseban službeni jezik u statut grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važan element očuvanja nacionalnog identiteta je jezik. Ponosni smo na na&scaron; bunjevački govor i smatramo ga neotuđivim dijelom hrvatskoga jezika i kao takvoga ga čuvamo i njime se koristimo od na&scaron;ega osnutka, nasljeđujući svoje kulturne i druge velikane, stoji među ostalim u izjavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruge izražavaju žaljenje i nezadovoljstvo odlukom Skup&scaron;tine grada Subotice o pokretanju procedure za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također nagla&scaron;avaju kako će s ljubavlju i ponosom prema na&scaron;em bunjevačkom rodu i hrvatskome narodu nastaviti djelovati u prostoru kulture u Bačkoj s nesmanjenom zauzeto&scaron;ću za očuvanje na&scaron;e tradicije i na&scaron;eg govora ikavice, novo&scaron;tokavskog dijalekta hrvatskog jezika, kao neotuđivog dijela na&scaron;eg identiteta od dolaska u ove krajeve do danas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-02-018_zigmanov_grude_1.jpgPLAN OD 100 MJERA: Velike promjene za rad u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=269717269717Grude.com - klik u svijetThu, 11 Mar 2021 11:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-25-angela_merkel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapošljavanje se nekad smatralo dovoljnim za uspješnu integraciju stranaca u društvo, ali Njemačka napušta takva razmišljanja.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon gotovo tri godine planiranja i rasprave, njemačka kancelarka Angela Merkel, zajedno sa saveznim i građanskim liderima, najavila je 100 mjera u sklopu Nacionalnog akcijskog plana za integraciju. Predviđa se uvođenje "integracijskih skauta", svojevrsnog sustava kolegijalne potpore za prido&scaron;lice. Ideja je da njemački novaci budu mentorima stranim novacima kako nitko ne bi bio izgubljen u sustavu, pi&scaron;e Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Socijalna kohezija<br />"Stvarna socijalna kohezija zahtijeva vi&scaron;e od odbacivanja mržnje i nasilja. Ona zahtijeva toleranciju i otvorenost", rekla je Merkel, koja je u utorak nazočila posljednjem integracijskom summitu prije nego &scaron;to će na jesenskim izborima zavr&scaron;iti njen mandat.</p> <p><br />Napominjući kako se koncept integracije promijenio tijekom njezina mandata, Merkel je rekla: "Naučili smo da integracija ne utječe samo na neke skupine ljudi, ona utječe na dru&scaron;tvo u cjelini".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Summit kojem je predsjedala integracijska ministrica Annette Widmann-Mauz, okupio je oko 120 predstavnika sredi&scaron;nje države, lokalnih vlasti i organizacijska civilnog dru&scaron;tva. Tijekom konferencije za novinare nakon summita, Widmann-Mauz naglasila je važnost, posebno tijekom pandemije, &scaron;to bržeg pronalaženja učinkovite strategije kako bi se osigurala uloga Njemačke kao "ekonomski snažne, moderne imigracijske zemlje za budućnost".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U pro&scaron;lih smo nekoliko godina postigli puno, a sada moramo učiniti sve &scaron;to je u na&scaron;oj moći kako pandemija koronavirusa ne bi poremetila ta postignuća", rekla je Widmann-Mauz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nacionalni akcijski plan pokrenut je 2018. godine i ima za cilj stvaranje integracijske mape za razdoblje nakon 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt je značajan pothvat za oko 300 partnera, koji predstavljaju države, gradove i oko 75 migrantskih organizacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan od 100 točaka i pet kategorija<br />U osnovi se plan od 100 točaka iznosi u pet kategorija, od predintegracijskih mjera poput određivanja očekivanja prije nego se osoba doseli u Njemačku, do jačanja socijalne kohezije kroz obrazovanje i dru&scaron;tvene aktivnosti. Diskriminacija je bila jedna od glavnih tema razgovora u utorak. Merkel i ostali govornici na konferenciji za novinare nakon summita naglasili su da rasno motivirani teroristički napadi, poput smrtonosne pucnjave u Hanauu 2020. godine ili ubojstava koje je provodilo Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), predstavljaju ogroman korak unazad u stvaranju sigurnog i inkluzivnog okruženja u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim na prevenciju nasilja, akcijski plan poziva i na &scaron;irenje napora protiv diskriminacije, kao &scaron;to su savjetovali&scaron;ta koja mogu pomoći ljudima koji su izloženi govoru mržnje ili zbog svoje etničke pripadnosti ili vjere nisu mogli dobiti posao. U izvje&scaron;taju objavljenom uoči summita traži se i jedinstveno dokumentiranje ovakvih slučajeva kako bi se bolje razumjelo kako dolazi do diskriminacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Žrtve diskriminacije ne smijemo prepustiti same sebi. Njihova se iskustva moraju ozbiljno shvatiti. Da bismo to postigli, potrebna im je podr&scaron;ka profesionalnog antidiskriminacijskog savjetovanja", rekao je Bernhard Franke, voditelj njemačke Savezne antidiskriminacijske agencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žari&scaron;te brojnih rasprava<br />Integracija je bila žari&scaron;te mnogih žestokih rasprava u Njemačkoj posljednjih godina, koje je dobrim dijelom pokrenuo povijesni priljev izbjeglica između 2015. i 2019. godine. Tijekom tog razdoblja, Njemačka je primila vi&scaron;e od 1.8 milijuna zahtjeva za azilom ili otprilike 75 posto svih zahtjeva za azilom podnesenih u posljednjih desetak godina. Rasprave oko toga kako se nositi s tako velikom izbjegličkom populacijom, ponajprije iz Sirije, Afganistana i dijelova Afrike, ubrzo su se usredotočile na zabrinutosti oko integracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapravo, zabrinutost zbog integracije ponovno je otvorila pitanja o integraciji imigrantskih skupina koje već dugo postoje u Njemačkoj, posebno turskih imigranata i njihovih potomaka koji čine najveću manjinu u zemlji. Unatoč pobolj&scaron;anju obrazovanja, ova je skupina 2017. godine i dalje imala tri puta veću vjerojatnost da će imati problema sa zapo&scaron;ljavanjem ili da će se oslanjati na državne potpore od Nijemaca bez turskih korijena, pokazuje studija OECD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je pokrenulo &scaron;iroku raspravu koju su vodile imigracijske organizacije i imigranti druge i treće generacije, koji su zakonodavce pozvali da uče iz pro&scaron;lih neuspjeha integracije i promiču mjere izvan satova stranih jezika i zapo&scaron;ljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>25 posto njemačke populacije je stranog podrijetla<br />Otprilike 25 posto njemačke populacije stranog je podrijetla. Zajedno s činjenicom da je Njemačka na drugom mjestu nakon SAD-a među zemljama OECD-a prema imigracijskim brojkama, to ukazuje na jo&scaron; jedan aspekt integracije, a to je da integracija nadilazi izbjeglice. Zahvaljujući snažnom gospodarstvu, Njemačka je zabilježila porast treće skupine, odnosno kvalificiranih radnika, koji potječu iz cijelog niza zemalja. Zemlje članice EU zabilježile su najveći porast u posljednjih nekoliko godina. U 2018. godini oni su činili 60% svih useljenika koji su do&scaron;li u Njemačku i to ponajprije iz susjednih zemalja EU. Njemački sustav visokog obrazovanja također je magnet za strane studente, kojih je prije pandemije na njemačkim sveučili&scaron;tima bilo 400.000.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru s novinarima u utorak, Gonca T&uuml;rkeli-Dehnert, koja vodi integracijsku zakladu Deutschlandstiftung Integration, rekla je da su mnogi mladi ljudi koji dolaze u Njemačku vrlo talentirani i često govore dva jezika kao izvorni govornici, te jo&scaron; najmanje dva strana jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oni ne moraju ostati u Njemačkoj i neće ostati ako ne prepoznamo ono &scaron;to oni nude", zaključila je Gonca T&uuml;rkeli-Dehnert.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-25-angela_merkel.jpg'Ramski slučaj': Fratri posvađani s gvardijanom za govornicom Općinskog vijećahttp://grude.com/clanak/?i=269706269706Grude.com - klik u svijetWed, 10 Mar 2021 20:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-10-fra-jelic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok se u zapadnoj Hercegovini franjevce koji su digli glas protiv laži kažnjavalo na najbrutalnije načine i pretvaralo ih se u mučenike čiji krik i danas odjekuje ovom zemljom, u sjevernoj Hercegovini među svećenicima demokracije još ima i ne postoji uvjet "ili ćemo po našem ili vam slijedi giljotina".<p>&nbsp;</p> <p>OV Prozor Rama danas je održalo tematsku sjednicu oko neotvaranja Doma za stare na &Scaron;ćitu, kojemu vrlo malo nedostaje da otvori vrata svojim zaposlenicima i &scaron;tićenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjednicu je bojkotirao HDZ BiH, koji je već jučer priopćenjem najavio nedolazak, a nazočili su ostali vijećnici i fratri koji optužuju gvardijana da im je krivotvorio potpise, a o čemu smo ranije pisali. <br /><br /><br />Fra Ivan Jelić, koji se i na&scaron;em portalu obraćao zbog nesuglasja u samostanu za govornicom je kazao da se Dom za stare neće otvoriti nikada dok je na čelu samostana fra Andrija Jozić, napomenuv&scaron;i da je isti lažirao skup&scaron;tinu HO Kuća mira, koja je zapravo obična udruga.<br /><br /><br />&ldquo;Dotični gospodin je sve lažirao, i to tvrdim, i stojim iza svake svoje riječi. To je jedan lažov, a s lažovima se ne može ni&scaron;ta surađivati. I nećete, zapamtite &scaron;ta vam ovdje kažem, dok god on ne ode ni&scaron;ta u vezi staračkog doma moći. Žalosno je to &scaron;to govorim, ja bi želio da se Dom otvori, ali to jednostavno ne može. Jedna laž povlači drugu samu za sobom. To se mora sasjeći u korjenu&rdquo;, kazao Jelić dodav&scaron;i da je u postupku osporavanja fiktivne skup&scaron;tine HO Kuća mira, i da će dokazati da je izborna skup&scaron;tina lažirana.<br /><br /><br />Uz Jelića sjednici su nazočili i fra Luka &Scaron;arčević, te fra Jure Perić. Fra Luka &Scaron;arčević u svom obraćanju vijećnicima između ostalog je kazao da je bio u Njemačkoj, ali ono &scaron;to se ovdje događa nije zapamtio.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U civiliziranoj zemlji bi to davno bilo sankcionirano. Ono &scaron;to se događa kod nas u samostanu je nečuveno. Upravitelj Kuće mira se bira na 4 godine i sada ne postoji upravitelj. Zato je gvardijan lažirao sjednicu, telefonsku sjednicu. Lažirao je i moj potpis i stavio me u neki Nadzorni odbor. Ne znam dokle će to ići. Razgovarao sam s njima i pitao dokle će to ići&rdquo;, istaknuo je.<br /><br /></p> <p>&Scaron;arčević je dodao da se općenito nema volje rje&scaron;avati probleme.<br /><br /></p> <p>"Ide se politički i ocrni koliko se koga može. Ne radi se za dobrobit naroda. Istaknuo je kako ne želi stajati ni na jednoj strani, nego na strani istine. <strong>Ovo &scaron;to sam doživio, ako ne misli&scaron; kao gvardijan onda ne može&scaron; ni&scaron;ta.</strong> Izbjegavaju sazivati sjednice&rdquo;, zaključio je &Scaron;arčević. &nbsp;<br /><br /></p> <p>U ime Franjevačkog samostana Rama &Scaron;ćit i HO &ldquo;Kuća mira&rdquo; <strong>fra Andrija Jozić</strong> je poslao dopis u kojem je između ostalog napisao da ne vidi nikakav smisao sudjelovanja na sjednici dok se ne okončaju sudski procesi, a &scaron;to je i stajali&scaron;te vijećnika HDZ BiH, koji su istoga stajali&scaron;ta bili u jučera&scaron;njem priopćenju. &nbsp;Općinsko vijeće Prozor &ndash; Rama donijelo je nekoliko zaključaka o neotvaranju Doma za stare, <strong>među njima da su odlučni prekinuti blokadu dovr&scaron;etka i otvaranja Doma za stare i nemoćne osobe koja postoji već pet godina</strong>, da su spremni osigurati i 500-tinjak tisuća maraka potrebnih da se Dom otvori, ali uz puno po&scaron;tivanje zakonskih propisa i uvažavanje općinskih ulaganja.<br /><br /></p> <p>Trećim zaključkom traži se javna isprika gvardijana za nezakonito lažiranje sjednica Skup&scaron;tine i krivotvorenje potpisa članova Kuće Mira, kako bi tom tijelu vratio njegov ugled. Ostavljen je rok od 15 dana kako bi se pokrenule sve predložene aktivnosti. Ukoliko se u tom roku ne nađe rje&scaron;enje, Općinsko vijeće će pokrenuti druge procedure koje će ići u pravcu zbrinjavanja starih i nemoćnih te upo&scaron;ljavanju djelatnika.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com/</strong></em><a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/fratri-za-govornicom-nikad-se-dom-otvoriti-nece-dok-je-gvardijan-jozic/193027/" target="_blank"><em><strong>Hercegovina.info</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-10-fra-jelic.jpgSisak: Dosad nezabilježena dragovoljna predaja oružja http://grude.com/clanak/?i=259676259676Grude.com - klik u svijetMon, 08 Mar 2021 15:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-08-oruzje-sisak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oružje i eksplozivna sredstva preuzeo je policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu kako se ono ne bi aktiviralo i nekoga ranilo.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu kampanje "Manje oružja - manje tragedija", Si&scaron;čanin je u nedjelju policiji dragovoljno predao dosad nezabilježenu količinu oružja i minsko-eksplozivnih sredstava, kojom bi se mogla dobro naoružati jedna vojna postrojba, izvijestila je u ponedjeljak policija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćila sisačko-moslavačka Policijska uprava, on je predao 32,15 kilograma eksploziva, devet zolja, 20 ručnih bombi, 10 tromblonskih mina, 103 topničke granate, 204 detonatorske kapisle, 22 električne detonatorske kapisle, 220 metara detonirajućeg &scaron;tapina i 10 metara sporogorećeg &scaron;tapina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predao je i tri mitraljeza, po dvije automatske pu&scaron;ke, papovke, snajperske pu&scaron;ke i vojna karabina te po jedan lovački karabin, pu&scaron;komitraljez, malokalibarsku pu&scaron;ku i vojnu pu&scaron;ku. Uz to je dao i 5430 komada raznog streljiva, 99 okvira za automatsku pu&scaron;ku i druge dodatke za vojno oružje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oružje i eksplozivna sredstva preuzeo je policijski službenik za protueksplozijsku za&scaron;titu kako se ono ne bi aktiviralo i nekoga ranilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policijska uprava podsjeća kako je krajem veljače javnosti predstavila moderniziranu verziju uspje&scaron;ne dugogodi&scaron;nje kampanje Manje oružja manje tragedija na temelju koje građani bez ikakve kaznene ili prekr&scaron;ajne odgovornosti policiji mogu dragovoljno predati zabranjeno oružje, oružje koje posjeduju bez dozvole te minsko-eksplozivna sredstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Policijskoj upravi vjeruju kako je građanin u Sisku prepoznao vrijednost te kampanje, &scaron;to mu je bio poticaj da obavijesti policiju o posjedovanju ubojitih sredstava, pi&scaron;e HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija poziva sve građane koji u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da slijede primjer tog građanina i pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-08-oruzje-sisak.jpgPriča iz Ljubuškog: Više nam krumpira troši jedan restoran nego cijelo selohttp://grude.com/clanak/?i=259660259660Grude.com - klik u svijetSun, 07 Mar 2021 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-07-060321_domaca_roba_ide_u_bescjenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na području Ljubuškog zasađeno je 350 hektara mladog krumpira poznatog kao "Ljubuški rani", visokokvalitetnoga, autohtonoga proizvoda koji količinama može zadovoljiti bosanskohercegovačko tržište. <p>&nbsp;</p> <p>- Sadnja je u punom jeku, zadnji krumpir se ubacuje u zemlju, a posađeno je nekih 95 posto planirane povr&scaron;ine. Znači, oko 350 hektara mladog krumpira dosad je posađeno. Rane sorte krumpira koje smo zasadili su Carrera, Anais i jo&scaron; neke vrste, ali u minimalnom broju - kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubu&scaron;koga Dubravko Vukojević.<br /><br /> <br /> Dodao je kako je jedan dio krumpira posađen u plastenike.<br /><br /> <br /> - Pro&scaron;le smo godine imali jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju &ndash; IFAD projekti. Zapadnohercegovačka županija i Grad Ljubu&scaron;ki sudjelovali su u sufinanciranju plastenika. Ove godine imamo jo&scaron; jedan dio. Nadam se da ćemo u sljedećih par godina, preko istih fondova, uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira, tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija - naglasio je Vukojević.<br /><br /> <br /> Naveo je da su cijene sjemenskog mladog krumpira u odnosu na pro&scaron;lu godinu pale za 12 posto &scaron;to je i dalje preskupo.<br /><br /> <br /> Po njegovim riječima, sva domaća roba ide u bescjenje, a krumpir pogotovo.<br /> <br /><br /> Pritom je naglasio da u trgovačkim lancima, vreća od deset kilograma krumpira ko&scaron;ta 1,95 maraka, dok domaći poljoprivrednici samo sjeme plaćaju 1,30 maraka.<br /><br /></p> <p>- Ove godine su crveni luk i krumpir katastrofa (&hellip;). Svake godine smo imali nekakva pravila, ali korona je izbrisala sva pravila. Pro&scaron;le godine kada je prispio krumpir sve je bilo zatvoreno, nijedan restoran nije radio, a nama vi&scaron;e krumpira tro&scaron;i jedan restoran nego cijelo selo. Kad su se zatvorili restorani sve je stalo &ndash; pojasnio je Vukojević.<br /><br /> <br /> Istaknuo je kako se "Ljubu&scaron;ki rani" izvozi u Hrvatsku i Sloveniju, a u BiH se, &scaron;to se tiče mladog krumpira, najvi&scaron;e uvozi iz Egipta.<br /><br /> <br /> - Mladi krumpir se najvi&scaron;e uvozi iz Egipta, Njemačke i Austrije, unatoč činjenici da se jedino krumpir proizvodi u dovoljno velikim količinama za bosanskohercegovačko trži&scaron;te, i to je jedina namirnica koja bi mogla zadovoljiti domaće trži&scaron;te &ndash; kazao je ravnatelj Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje".<br /><br /> <br /> Osim po kvaliteti, mladi krumpir iz Ljubu&scaron;kog razlikuje se na trži&scaron;tu od uvoznog krumpira, i po unikatnoj kartonskoj ambalaži, a osigurane su i biorazgradive vrećice s logom.<br /><br /> <br /> - Poradili smo na brendiranju krumpira, nabavili smo gajbe ali, ipak, nikako da nam prodaja krene u većem obimu. Ljudi trebaju prepoznati mladi krumpir. Trebaju čitati deklaraciju da vide da se radi o domaćem proizvodu. Dosta ljudi ni ne zna da je to domaće. Također, puno njih ima averziju prema domaćem jer misle da se domaće polijeva raznim pesticidima, no na&scaron; krumpir ispunjava sve ekolo&scaron;ke standarde - zaključio je Vukojević.<br /><br /> <br /> Inače, Poljoprivredna zadruga "Plodovi zemlje" iz Ljubu&scaron;kog osnovana je 2011. godine i trenutno broji 185 udruženih poljoprivrednih proizvođača i 80 kooperanta. Pored krumpira, ova zadruga bavi se uzgojem rajčice, mladog luka, če&scaron;njaka, kupusa i lubenice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-07-060321_domaca_roba_ide_u_bescjenje.jpgUz pjesmu 'Krist na žalu' Božo ispraćen u svojoj Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=259649259649Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 21:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-bozo-zrnovnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugih 40 godina Božidar Marčinko živio je u Žrnovnici, gdje je na kraju i preminuo. Na klupi, s posudom hrane u ruci. Odabrao je Žrnovnicu za svoj dom, iako nije bio iz tog kraja.<p>&nbsp;</p> <p>Žrnovčani, navikli na to da ga svakodnevno susretnu, bili su u &scaron;oku kada su shvatili da ga vi&scaron;e nema. Oti&scaron;ao je njihov Božo sa Privora, kako su ga zvali.<br /><br /></p> <p>Posljednji ispraćaj Bože bio je danas ispred vatrogasnog doma u Žrnovnici, a u 15 sati je pokopan u Prenju u istočnoj Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Evo &scaron;to su povodom toga napisali na Facebook stranici Župe Žrnovnica, prenosi <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/tuga-u-zrnovnici-bozidar-marcinko-zauvijek-je-otisao-blago-onima-kojima-je-njegov-zivot-u-zrnovnici-bio-na-blagoslov/" target="_blank">Dalmacija Danas</a>.<br /><br /></p> <p>Dostojanstveno i u velikom broju, uz melodiju &ldquo;Krista na žalu&rdquo;, Žrnovnica je rekla posljednje zbogom svom Boži s Privora, na mjestu gdje je proveo dosta svoga vremena, a i posljednje sate svoga života.<br /><br /></p> <p>Ispratili smo na&scaron;ega Božu u Hercegovinu. Nekoliko župljana po&scaron;lo je ispratiti ga u njegov rodni Prenj u BIH. Možda je pok. Bože htio ostati sa nama u Žrnovnici, ali to je ostala Božina i Božja tajna. Znamo da je to bila na&scaron;a želja.<br /><br /></p> <p>Bilo kako bilo ide u svoj rodni kraj, svoju rodnu grudu. S neba sada promatra nas i moli za nas, svoje prijatelje. A gore, vjerujemo da je prona&scaron;ao svoje roditelje.<br /><br /></p> <p>Mi smo vi&scaron;e od 40 godina, sve do njegove smrti bili Božina obitelj. Blago onima kojima je njegov život u Žrnovnici bio na blagoslov.<br /><br /></p> <p>Jer kako župnik reče:&rdquo; Od Bože smo mogli i možemo puno naučiti. Ono smo &scaron;to smo pred Bogom!&rdquo; Ovim putem izražavamo sućut njegovoj obitelji i svima ožalo&scaron;ćenima!<br /><br /></p> <p>Hvala župniku, časnim sestrama, župljanima, PP Tonkić i svima koji su pridonijeli organizaciji i koji su sudjelovali na ovom lijepom ispraćaju &ndash; napisali su na Facebook stranici Župe Žrnovnica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-bozo-zrnovnica.jpgHrvat pravi i prodaje biftek omotan zlatom koje u hrani poboljšava rad jetre, želuca...http://grude.com/clanak/?i=259648259648Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-biftek-zlato.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Restoran Coccolo u Trogiru svojim gostima ovih dana ponudio je čistu perverziju, biftek omotan 24-karatnim zlatom. <p><br />Svaki gu&scaron;t se plaća, pa tako porcija argentinskog "premuim steaka" od 250 grama prekriven zlatom stoji 1500 kuna, biftek od japanskog goveda, takozvani "wagyu steak" u porciji od 250 grama prekriven zlatom stoji 3500 kuna dok je najskuplji argentinski "tomahawk steak" od 1200 grama koji omotan zlatom stoji 7500 kuna. Kako je nastala ova priča razgovarali smo sa chefom restorana, Rokom Pučom (38), velikim zaljubljenikom u svoj posao.<br /><br /></p> <p>- Pro&scaron;lo ljeto sam dobio poziv od jedne londonske agencije koja vodi brigu o ultrabogatim gostima da bi željeli zakupili cijeli na&scaron; restoran. Gosti su dolazili s jahtom. Iz agencije su nas pitali je li ikako moguće da obroke napravimo sa zlatom. Ostao sam malo &scaron;okiran. Kažem ja njima: 'A dajte mi 24 sata da vidim mogu li ja nabaviti to zlato..." I uspio sam preko svojih veza i kanala, jedva jedvice. Tu je bilo 12 gostiju i osam njihovih tjelohranitelja. Morali smo potpisati ugovor da idućih &scaron;est mjeseci ne smijemo reći tko je to kod nas bio. No, ja i danas ne želim otkrivati imena jer držim da nije profesionalno i želim i dalje po&scaron;tovati njihovu privatnost. Mogu samo reći da je jedan od pet najbogatijih ljudi na svijetu. Kod nas su do&scaron;li jer su čuli da imamo argentinske "premium steakove", a imamo ih jer vlasnik restorana Miro Kukanjac ima tvornicu u Amsterdamu. Samo tri restorana na svijetu ih imaju, osim nas, restoran u New Yorku i Dubaiju. Imamo japanske bifteke, a riječ je o kravama &scaron;to se masiraju 15 dana prije usmrćivanja, i to kako bi meso omek&scaron;alo &ndash; počinje priču chef Puče koji nakon te epizode s bogatim gostima nije vi&scaron;e radio sa zlatom. Do ovog tjedna. I onda je rekao, pa za&scaron;to ne i to uvrstiti u ponudu, pa tko voli neka izvoli.<br /><br /></p> <p>- Ne želim da ispadne da mi nudimo samo to, da smo mi sada ekskluzivan restoran. Ako mi netko dođe i traži samo dva jaja na oko i malo blitve, ja ću i to napraviti, nije nikakav problem. Nudimo sva&scaron;ta povoljnog, od gurmanskih pljeskavica, rižota, marendi... - kaže nam chef Puče obja&scaron;njavajući nam sam proces omatanja bifteka u zlato.</p> <p><br /> - Rad sa zlatom je jako zahtjevan. Proces je takav da sve u kuhinji u tom trenutku sve mora stati. Napa se mora ugasiti, sva vrata zatvoriti da ne bude propuh, svi moraju izaći iz kuhinje osim, naravno, osobe koja priprema zlatnu porciju. To su toliko tanki i osjetljivi listići da doslovno ne smije&scaron; disati. Radi se sa pincetom te kistom isključivo od devine ili vjeveričje dlake &ndash; poja&scaron;njava nam Puče dodajući kako zlato u hrani u svijetu nije ni&scaron;ta neobično.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Francuzi zlato stavljaju u &scaron;ampanjac, u Engleskoj je često u tortama i kolačima, u Japanu se listići mogu naći u sakeu, u nekim zemljama omataju bombone u zlato, a može se probati i zlatna pizza vrijedna 15-ak tisuća kuna. O kakvom je zlatu riječ i gdje ga nabavlja, pitamo.<br /><br /></p> <p>- Zlato nema miris, a okus je blago metalan. U hrani potpuno sigurno, ne izaziva nikakve alergije. Pomaže u normalizaciji metabolizma, pobolj&scaron;ava rad jetre i želuca, pomaže u smanjenju bora i pomlađivanju kože... Nabavlja se u Italiji i Indiji. Ljudi pi&scaron;u sva&scaron;ta, da se može nabaviti preko Amazona za 10 dolara... To su gluposti, mora&scaron; imati certifikat i na njemu mora biti kod 175. Može se nabaviti sva&scaron;ta, ali tu nema garancije da je sigurno i jestivo i da nećete imati probavne smetnje &ndash; govori nam Puče koji je u ovom poslu 22 godina. Obožava svoj posao, a radio je diljem svijeta, na ultrabogata&scaron;kim jahtama od Ametike do Afrike. Ono u čemu jo&scaron; vi&scaron;e uživa jest pomaganje drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovaj restoran, zahvaljujući i gazdi Miru Kukanjcu, pa mi smo bili prvi koji su u&scaron;li u Petrinju s na&scaron;om ogromnom 'tećom' i počeli kuhati. Chef Duje Pisac i ja. Naježim se samo kada se sjetim toga. Do&scaron;li smo dan nakon potresa, u pet i pol ujutro smo bili tamo i počeli kuhati, nakon čega su drugi počeli slijediti na&scaron; primjer. Za pro&scaron;li Badnjak smo podijelili 3000 porcija bakalara po cijeni od 15 kuna samo kako bi udrugu koja skrbi o djeci s Down sindromom pomogli da se ne ugasi. Imali smo čak 26 dostavljača koji su razvezli sve te porcije hrane, da smo se prijavili, mogli smo ući i u Guinnessovu knjigu rekorda &ndash; kaže nam Puče koji u restoranu radi posljednje tri godine.</p> <p><br /> - Restoran postoji 25 godina, a zahvaljujući dobroj suradnji s vlasnikom koji mi je dao slobodu i odrije&scaron;ene ruke, tada&scaron;nju pizzeriju sada smo dignuli na jedan veći nivo &ndash; zaključuje Puče.</p> <p><br /><a href="https://www.24sata.hr/news/biftek-omotan-zlatnim-listicima-dok-se-sprema-porcija-od-7500-kuna-ne-smijete-niti-disati-749273" target="_blank"><em><strong>24sata.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-biftek-zlato.jpeg'Posljednjeg beskućnika u Hrvatskoj' pokopat će u rodnoj mu Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=259631259631Grude.com - klik u svijetFri, 05 Mar 2021 23:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-05-bozidar-marcinko2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugih 40 godina Božidar Marčinko živio je u Žrnovnici, gdje je na kraju i preminuo. Na klupi, s posudom hrane u ruci. Odabrao je Žrnovnicu za svoj dom, iako nije bio iz tog kraja.<p>&nbsp;</p> <p>Žrnovčani, navikli na to da ga svakodnevno susretnu, bili su u &scaron;oku kada su shvatili da ga vi&scaron;e nema. Oti&scaron;ao je njihov Božo sa Privora, kako su ga zvali. Bio je, po mi&scaron;ljenju mnogih, 'posljednji beskućnik u Hrvatskoj', ali onaj pravi koji nije tražio ni&scaron;ta nego klupu i komad kruha.<br /><br /></p> <p>Posljednji ispraćaj Bože je ove subote u 9:30 ispred vatrogasnog doma u Žrnovnici, a u 15 sati će biti pokopan u Prenju na istoku Hercegovine, odakle je rodom.<br /><br /></p> <p>Mnogi mje&scaron;tani su mu pomagali. <strong>Blanka</strong> <strong>Jerković</strong>&nbsp;jedna je od onih koji su tu bili za Božu. Svaki dan do&scaron;ao bi do nje, tako da je sada ostala golema praznina.</p> <p><br />&ldquo;To na&scaron;e poznanstvo datira jo&scaron; iz davnih godina, jo&scaron; dok je moj pokojni suprug bio živ. Božo je bio najamni radnik po selu, bio je stručan sa kamenom, jako lijepo je zidao. Tu je počelo na&scaron;e druženje, kada je počeo raditi zidove oko kuće, bio je tu svakodnevno &ndash; radio, ne radio, uvijek bi navratio. Ispratio je i mog pokojnog supruga. Znao bi reći: &lsquo;A &scaron;ta nisam umro ja, bolje jedan Marčinko manje, &scaron;ta je morao Ivo umrijeti?&rsquo;</p> <p><br />To je tako mene stra&scaron;no vezalo uz njega, nakon toga je uslijedio njegov svakodnevni dolazak k meni, volio je popiti rakijicu. Sjeo bi na terasu, popio rakijicu, pa onda kavu. Volio je jako palačinke. Uvijek bi bio na ručku ili večeri, ako ne bi, ja bi mu spakirala da ponese sa sobom. Oprala bi mu prljavi ve&scaron;. Imam jednu vanjsku kupaonicu, pa bi mu rekla da se ode okupat. Kraj kuće imam jednu malu kućicu, kad bi bile veće zime, rekla sam mu da može tu boraviti, ali nije on mogao tu opstati. Skoro se par puta zapalio, zadnji čas sam do&scaron;la, samoga ga nisam smjela ostaviti. On se tu nije osjećao kao u onim straćarama po Privoru u kojima je boravio. Na&scaron;ao bi sebi utoči&scaron;te tamo&rdquo;, kazuje nam s tugom u glasu Blanka.</p> <p>Kako nam je rekla, jako je volio čitati novine.<br /><br /></p> <h2>Svi su ga voljeli<br /><br /></h2> <p>Cijelo mjesto ga je voljelo.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ljudi su ga volili, bio je dobar čovik. Ljudi su prema njemu bili jako blagonakloni. Brinuli su se i &scaron;ta će obući i &scaron;ta će pojesti, nikada nije bio gladan.<br /><br /></p> <p>Ja sam ga uvijek tretirala kao čovjeka vrijednoga po&scaron;tovanja, bez obzira na njegov odabir života. Bez obzira na sve, on je bio jako profinjen čovjek. Vidjelo se to i po tome kako je jeo. Kad bi se napio, nikada mi nije u&scaron;ao u kuću ako ga ja nisam pozvala. Nije se okoristio ni od države, nikakvu pomoć nije primao nikada. Zapalili su mu se dokumenti, dugi niz godina bio je bez ičega. Kad je i&scaron;ao u bolnicu isto nije imao nikakve dokumentacije. Ostavio je jedan lijepi trag svoje osobnosti u ovome kraju. Falit će nam svima, meni pogotovo. Zavr&scaron;io je jedan životni vijek, neka mu Bog da vječni pokoj&rdquo;, tužno nam dalje priča Blanka.<br /><br /></p> <p>Kako nam je kazala, bio je jako spretan i vrijedan.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bio je spretan, jako radi&scaron;an i vrijedan. Sve je znao. U poslu je bio jako pedantan, nitko ne bi zamislio da on živi u takvim uvjetima u kojima je htio. On je mogao puno bolje živit, ali je to odabrao. Sa svojim radom i sposobnostima je mogao lipo živit. Svakoga je po&scaron;tivao, ali sebe najmanje. Sebe nije cijenio dovoljno čim je takav život odabrao. Ne kažem da je to bio pogre&scaron;an način života, svatko bira za sebe kako će živjeti, ali on je bio jedna posebna osobnost. Njemu je to tako odgovaralo. Ne znam, neću to moć sebi nikad objasnit. Neka mu Bog da raj jer ga je zaslužio, nikada nikome nije naudio. Niti uvrijedio, niti naudio, niti ukrao, ba&scaron; je bio čovjek od formata &scaron;to se tiče karakternih osobina&rdquo;, kaže nam za kraj Blanka.<br /><br /></p> <h2>Održana misa zadu&scaron;nica<br /><br /></h2> <p>U srijedu je u mjesnoj crkvi održana misa zadu&scaron;nica za pokojnog Božu. Evo &scaron;to je župnik o njemu kazao.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Postoje ljudi nekonvencionalni koji izabiru život poput na&scaron;eg Bože, žele biti slobodni,<br /> žele biti slobodni. Ne može ih se prisiliti na bilo &scaron;ta i evo za Božu bi se moglo reći &ndash; Bio je pravi Božji siromah.<br /><br /></p> <p>Ali &scaron;to je važno u svemu tome, sačuvao je i karakter i po&scaron;tenje. Znam, kod mene je zadnje dvije godine dolazio, ali prije toga ne. Kad bih ga sreo negdje u župi ne&scaron;to bi mu dao, ali zadnje dvije godine intenzivno je svraćao u kuću ali uvijek sa željom- Vratit ću ja to!<br /> Bože je bio pravi Božji siromah i eto jednostavno postoje ljudi takvog tipa, nekonvencionalni, ljudi slobodni. Mi to ne možemo razumjeti, to može razumjeti samo on i Bog.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to žele tako živjeti, za&scaron;to izabiru takvi život?<br /><br /></p> <p>To je jednostavno njegov izbor. Poticalo ga se, poticali smo ga, da ide u neku ustanovu ali jedino se na prisilu možda ne&scaron;to moglo&hellip;<br /><br /></p> <p>No kada bi ga sreli vidjeli bi, uz sve to &scaron;to takav život izgleda jadno u na&scaron;im ljudskim očima, da je djelovao tako blag, djelovao je kao zadovoljan čovjek. On nije bio frustriran, niije bio takav da proklinje život, da proklinje kao neki koji imaju sve, koji su materijalno osigurani, koji imaju &ldquo;uređen&rdquo; život. Često bi znao reći da će, kada prođe ovaj Covid, sve meni vratiti, to je bilo čak simpatično&hellip;<br /><br /></p> <p>On je jednostavno bio takav.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to je izabrao takav život, sam Bog zna. Rekoh, čak i psihologija kaže da postoji na svijetu jedan broj takvih ljudi, koji biraju takav nekonvencionalan život, život u slobodi. Sam Bog zna za&scaron;to i oni, a i Bože.<br /><br /></p> <p>Zato evo želimo moliti za njegovu du&scaron;u.<br /><br /></p> <p>Njegova obitelj se zahvaljuju cijeloj župnoj zajednici &scaron;to smo pokazivali ljubav i brigu za njega, a i jesmo koliko se moglo. Sigurno su i oni poku&scaron;ali da ga smjeste u neku ustanovu ali nisu uspjeli.<br /><br /></p> <p>Bože je doživio 78 godina, Bog mu je dao duboku starost, s obzirom u kakvim je uvjetima živio i na koji je način sve ostvarivao.<br /><br /></p> <p>Sad molimo za njegovu du&scaron;u. Od njega možemo naučiti ovo-On je nosio jednu blagost, jedan osjećaj zadovoljstva životom. &Scaron;ta je da je. Neka i nama to bude poticaj da vidimo kako mi, koji izgledamo normalnije, uređenije, smirenije, kako izgledamo iznutra. Pitanje je kakvi smo iznutra. On je to očitovao, nije bio nasilan, uvijek je bio dobar prema svima. Vjerujemo da će mu Bog to uračunati itekako u pravednost i da će ga primiti u svoje vječno, nebesko kraljevstvo.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to smo na na&scaron;em portalu pisali o žrnovačkom beskućniku, pronađena je njegova obitelj tako da će Božo s Privora biti pokopan u BiH, odakle je rodom.</p> <p><br /><a href="https://www.dalmacijadanas.hr/sutra-ce-na-vjecni-pocinak-biti-ispracen-bozo-s-privora-neka-mu-bog-da-raj-jer-ga-je-zasluzio-nikada-nikome-nije-naudio/" target="_blank"><strong><em>DalmacijaDanas</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-05-bozidar-marcinko2.jpegATJ Lučko spašavao migrante iz minskog poljahttp://grude.com/clanak/?i=259629259629Grude.com - klik u svijetFri, 05 Mar 2021 21:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-05-05-03-005_sehqz4l.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policijski službenici su putem razglasa iz helikoptera, na engleskom jeziku upozorili migrante da ostanu na pozicijama do dolaska spasilačkog tima. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nekoliko sati rada i osiguranih označenih 500 metara staze, u &scaron;umskom predjelu kod mjesta Blata spa&scaron;eno je deset migranata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nakon nezakonitog ulaska u Hrvatsku, skupina migranata na&scaron;la se u minski sumnjivom području kod općine Saborsko.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan mu&scaron;karac iz skupine smrtno je stradao nakon &scaron;to je nagazio na minu postavljenu u Domovinskom ratu, dok su ostali iz skupine zbog eksplozije ozlijeđeni.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dojave, policija je uspjela pronaći smrtno stradalog mu&scaron;karca i jednog ozlijeđenog, a ostatak grupe uputio se u nepoznatom smjeru.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom četvrtka pripadnici ATJ Lučko detaljno su helikopterom pretraživali teren iz zraka sa ciljem lociranja skupine. S obzirom da su ih locirali na minskom području, u dubini &scaron;ume između naselja Modru&scaron; i Lička Jesenica u ranim večernjim satima, uvjeti nisu dozvoljavali daljnje postupanje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policijski službenici su putem razglasa iz helikoptera, na engleskom jeziku upozorili migrante da ostanu na pozicijama do dolaska spasilačkog tima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pirotehničari ATJ Lučko odredili su najkraći put od sigurne zone do njih te danas, u ranim jutarnjim satima započeli s pregledom terena i stvaranjem sigurnog koridora za izvlačenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom trenutku &scaron;est osoba izrazilo je namjeru za podno&scaron;enjem zahtjeva za međunarodnom za&scaron;titom u Republici Hrvatskoj, dok su ostale osobe s obzirom da su bile ozlijeđene, medicinski zbrinute. Jedna od njih nalazi se u životnoj opasnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo unutarnjih poslova i hrvatska policija intenzivno jo&scaron; od 2018. godine javno ukazuju na opasnosti nezakonitih migracija i to posebno upozoravaju na opasnost minski sumnjivih područja, te&scaron;kih zimskih uvjeta na planinama te rijekama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- I ovom prilikom ponovno pozivamo međunarodne i nevladine organizacije koje sudjeluju u humanitarnom radu s migrantima u državama na tzv. balkanskoj ruti, misleći prvenstveno na BiH te Srbiju, da informiraju migrante o pravilima zakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku.&nbsp;Konkretno stradavanje migranata je dokaz da ulazak u RH izvan graničnog prijelaza, osim &scaron;to je nezakonit, može biti i iznimno opasan - napisali su iz policije u priopćenju.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-05-05-03-005_sehqz4l.jpgVIDEO: Ovce i janjad blokirali cestu u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=259605259605Grude.com - klik u svijetThu, 04 Mar 2021 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-04-promet-ovce-tg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vremenu kada je zavladalo pomodarstvo, simpatično je vidjeti domaće životinje, pa makar i na cesti.<p>&nbsp;</p> <p>Na putu od Tomislavgrada prema &Scaron;uici ovce i janjad blokirali su cestu, a kako je sve izgledalo pogledajte u videu kojeg je napravila ekipa Tomislavnewsa.</p> <p><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F40mr7tMgEg%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=378&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="378"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-04-promet-ovce-tg.jpgDONACIJA: 8 šlepera građevinskog materijala iz BiH za pogođene u Petrinjihttp://grude.com/clanak/?i=259603259603Grude.com - klik u svijetThu, 04 Mar 2021 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-potres-petrinja2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ime Stožera Civilne zaštitite RH primopredaji donacije nazočila je državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić.<p>&nbsp;</p> <p>Gospodarska komora Federacije BiH u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom jučer je u Petrinji predala 8 &scaron;lepera građevinskog materijala kojeg je donirala 21 tvrtka iz BiH za ovaj potresom pogođeni grad u Hrvatskoj, kao i za Sisak, Glinu i Hrvatsku Kostajnicu, javlja <a title="HMS" href="https://hms.ba" target="_blank">HMS</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i veze Mirjana Čagalj kazala je kako su privrednici iz BiH pokazali da imaju veliko srce i kako su uvijek spremni pomoći potrebitima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova donacija pomoći će da se obnove deseci kuća, dodala je Čagalj. Predsjednik Gospodarske komore FBiH dr. Marko &Scaron;antić kazao je da GK FBiH već dugi niz godina surađuje s HGK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku, kao članicu Europske unije, gledamo kao na stariju braću koji pomažu BiH da &scaron;to lak&scaron;e prebrodi gospodarske probleme i trasira put ka Uniji. Ovo je bila prilika da uzvratimo pomoć, pa smo za samo 15-tak dana prikupili ovaj materijal i na tome se želim zahvaliti svim gospodarstvenicima koji su sudjelovali u donaciji, kazao je &Scaron;antić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime Stožera Civilne za&scaron;titite RH primopredaji donacije nazočila je državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić, a u ime Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH ravnateljica Uprave za gospodarske poslove i razvojnu suradnju Ivana Živković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-potres-petrinja2020.jpegU petak isplata mirovina za veljačuhttp://grude.com/clanak/?i=259593259593Grude.com - klik u svijetWed, 03 Mar 2021 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-26-mirovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najniža mirovina iznosi 382 KM, zajamčena 478 KM, a najviša 2.174 KM. <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine, mirovine za veljaču bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH u petak 5. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najniža mirovina iznosi 382 KM, zajamčena 478 KM, a najvi&scaron;a 2.174 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za veljaču iznose skoro 195 milijuna KM, objavili su Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-26-mirovina.jpgUkrajina se bori sa skepticizmom prema vakcinama, ni doktori nisu došli primiti vakcine, pa su bačenehttp://grude.com/clanak/?i=259564259564Grude.com - klik u svijetMon, 01 Mar 2021 15:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-cjepivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinske medicinske ustanove bacile su neiskorištene vakcine protiv COVID-19 nakon što se liječnici nisu pojavili na zakazanim vakcinacijama, rekli su u ponedjeljak zastupnici vladajuće stranke.<p>&nbsp;</p> <p>Ukrajina je nedavno počela vakcinaciju svojih 41 milijun stanovnika protiv COVID-19 nakon &scaron;to je pro&scaron;li tjedan primila prvu seriju od 500.000 doza AstraZenece, proizvedene u Indiji, ali se suočava s bitkom protiv skepticizma prema vakcinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je prioritet dala medicinskim radnicima u prvom redu, ali je citirala statistiku koja pokazuje da 47 posto Ukrajinaca ne želi vakcinu, javlja Reuters.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Važno nam je da razumijemo za&scaron;to ljekari odbijaju vakcinaciju, rekao je Oleksandr Kornienko, čelnik stranke Sluga naroda predsjednika Vladimira Zelenskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je vrlo lo&scaron;e, ali ne postoji druga opcija. Ako se osoba koja je zakazana za vakcinu ne pojavi, ona se može držati otvorenom 2-3 sata, nakon čega se mora baciti, rekao je čelnik parlamentarnog odbora za zdravstvo Mykhailo Radutskyi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-cjepivo.jpgNižu se reakcije na odlazak Milana Bandića: ''Dok je Zagreba, neće umrijeti ni Milan Bandić''http://grude.com/clanak/?i=259541259541Grude.com - klik u svijetSun, 28 Feb 2021 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-21-bandicev_ris_015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ispred zgrade Gradske uprave skupljaju se građani koji dolaze zapaliti svijeće.<p>&nbsp;</p> <p>U 66. godini noćas je u Kliničkoj bolnici Sveti Duh umro zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević obratila se javosti ispred zgrade Gradske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi ni u kojem trenutku nećemo zaboraviti &scaron;to je istinska uloga uprave. Na&scaron;a uloga je biti odgovorna, učnkovita i funkcionalna gradska uprava i iako smo izgubili prvog od nas ta misija pratiti će nas do kraja mandata, rekal je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da Bandić doista živio i umro za grad Zagreb, ne poznavajući radni dan, vrijeme dnevnog, tjednog ili godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Punih 20 godina nesebično je radio za ovaj grad. Često je govorio da iza ljudi ostaju njihova djela i zato on nikada neće umrijeti. Hvala divnom čovjeku, vođi, prijatelju, čovjeku koji možda nije imao dovoljno vremena za svoju obitelj, ali ju je iskreno volio, naglasila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pavičić Vukičević dodala je i kako su jutros oformili odbor za posljednji ispraćaj, te će javnost tijekom dana&scaron;njeg dana obavijestiti o svim informacijama vezanim za komemoraciju i posljednji ispraćaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalila je svim građanima i institucijama koje od sinoć izražavaju sućut, te pozvala sve ožalo&scaron;ćene da se od 12 sati dođu upisati u Knjigu žalosti u zgradu Gradske uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jučer smo bili zajedno. Život je takav. Čovjek nije bio previ&scaron;e star, ali ljudi koji imaju određeni broj godina imaju određene bolesti. On se nosio se s nekim bolestima i ovo se nažalost dogodilo, rekao je pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić dodav&scaron;i da su jučer bili zajedno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve nas je zateklo ne&scaron;to &scaron;to se nikad ne planira i ne očekuje, rekao je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić. Mogu reći da je bio najveći gradonačelnik u zagrebačkoj povijesti. Živio je za ovaj grad i usuđujem se reći da ga je takav život, radeći danonoćno za ovaj grad, i potro&scaron;io. Često je znao citirao Andrićeve "Tragove pored puta" pa je tako znao govoriti da veliki ljudi ne umiru jer ostaju njihova djela pa je sasvim sigurno - dok je Zagreba, a vjerujem da će ga biti vječno, neće umrijeti ni Milan Bandić, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je gradonačelnika zadnji put vidio u petak i da je dobro izgledao. Imao je velike planove za novi mandat, rekao je Lovrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve nas je zateklo, ne&scaron;to &scaron;to se nikad ne planira i ne očekuje, rekao je jutros novinarima Ivica Lovrić koji je gradonačelnika Milana Bandića zadnji put vidio, kaže, u petak. Izgledao je tada dobro, imali su velike planove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbliža Bandićeva suradnica Mirka Jozić rekla je kako joj je te&scaron;ko. Čuli bi se svaki dan i kad ovako odjenom nestane... volio je reći da čovjek umire kad umru njegova djela, on je dosta toga ostavio i mislim da će jo&scaron; dugo živjeti među nama, rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tomislav Stojak, zastupnik u Gradskoj skup&scaron;titni grada Zagreba izrazio je sućut obitelji Milana Bandića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskrena sućut obitelji, prijateljima i suradnicima u povodu iznenadne smrti Milana Bandića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred zgrade Gradske uprave skupljaju se građani koji dolaze zapaliti svijeće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-21-bandicev_ris_015.jpgGranice će se za BiH dodatno zatvoritihttp://grude.com/clanak/?i=259525259525Grude.com - klik u svijetSat, 27 Feb 2021 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je COVAX odgodio prvu malu, i onako zakašnjelu, dostavu cjepiva za BiH postalo je jasno da će se taj proces kod nas otegnuti skoro u nedogled, posebno jer nama ne treba 50 tisuća cjepiva nego 5 milijuna.<p>&nbsp;</p> <p>Poslovni ljudi već odavno se drže za glavu, a nakon ovih vijesti uhvatila ih je prava panika. &Scaron;to će biti s ekonomijom, hoćemo li ostati iza graničnih rampi koje su namijenjene za "neimunizirane", &scaron;ta će biti s turističkom sezonom... Samo su neka od pitanja.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je Bosna i Hercegovina izgubila od prije par dana mjesto na povla&scaron;tenoj listi uvoznika u Ameriku, problemi će se sve vi&scaron;e pojačavati i s europskim zemljama, smatra ekonomski analitičar Dra&scaron;ko Aćimović.<br /><br /></p> <p>"Pad izvoza, a posebno pad uvoza repromaterijala važnih za bh. gospodarstvenike je znak da će se kriza produbljivati za zemlje koje nisu zaustavile ili stavile pod kontrolu pandemiju. BiH nije imala skoro nikakve strane investicije posljednjih nekoliko godina, a sada su strane investicije postale razina 'statističke pore&scaron;ke'. Bez imunizacije neće doći nitko od stranih investitora, nećemo moći izvoziti jer će izvoz biti otežan za zemlje koje će biti crvena zona - neimunizirane", kaže za Klix.ba Aćimović.<br /><br /></p> <p>Domaći gospodarstvenici koji rade za strane tvrtke morat će računati da će te tvrtke prebaciti u druge zemlje svoje aktivnosti, smatra.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Zaposleni u privatnom sektoru, od kojeg žive svi u javnom, će i dalje obolijevati &scaron;to će posebno u zemlji čiji BDP čini 72,8 posto mikro poduzeća do devet zaposlenih dovesti do potpunog kraha. Granice će se zatvoriti, sve će poskupjeti", predviđa Aćimović.<br /><br /></p> <p>Nakon prolongiranja dostave od COVAX-a, a sve zbog stavova tvrtke Pfizer, domaća vlast krenula je u verbalni rat s ovom prestižnom tvrtkom koja je lider u proizvodnji cjepiva protiv koronavirusa i koja je sa svojim dozama prisutna u preko 60 zemalja svijeta. Znajući globalnu važnost na&scaron;e zemlje i Pfizera svi već znaju kako će "rat" zavr&scaron;iti, a taj epilog nije dobar za građane, pi&scaron;e Klix.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgHrvatska od 1. ožujka otvara terase kafićahttp://grude.com/clanak/?i=259507259507Grude.com - klik u svijetThu, 25 Feb 2021 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-13-kava_jutro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako se situacija pogorša mjere se uvijek mogu i pooštriti, rekao je Plenković..<p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njoj sjednici Vlade uvodno se ministrima obratio premijer Andrej Plenković. Na početku ih je izvijestio o posjetu Zadarskoj i &Scaron;ibenskoj županiji gdje je krenulo nekoliko velikih projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je govorio o korona virusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to smo vidjeli, brojevi padaju, rekao je, i dodao da je zadnjih dana bio lagani trend porasta, te da smo uz Dansku država s najmanjom incidencijom u EU. Na tom tragu dobro je da je smanjen broj hospitaliziranih, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija je bolja, ali zahtjeva oprez. Da bismo i dalje bili odgovorni, nakon niza konzultacija, intencija je da se od 1. ožujka omogući rad ugostiteljima na terasama uz određene mjere, rekao je Plenković, prenosi 24sata.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će biti omogućeni i sportski treninzi, ali da će vi&scaron;e detalja o svim popu&scaron;tanjima biti poznati sutra na presici Stožera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Omogućit će se održavanje treninga u zatvorenim prostorima s određenim specifičnostima s obzirom na kontakt i kolektivne sportove o čemu će detaljnije izvijestiti Stožer i ministar Bero&scaron;. Apeliram na sve da budemo oprezni, imamo nekoliko manjih žari&scaron;ta. Ne bismo smjeli biti pretjerano opu&scaron;teni, ali mislim da je ovo mjera primjerena okolnostima. Ako se situacija pogor&scaron;a mjere se uvijek mogu i poo&scaron;triti - rekao je Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tomo Medved je izvijestio o situaciji na potresom pogođenom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vili Bero&scaron; je govorio o koroni i objavio da imamo 544 nova slučaja korona virusa u zadnja 24 sata. Cijepljeno je 135.756 ljudi dosad. Prijavljeno je 991 slučaja nuspojava na cijepljenje, ali sve u okviru očekivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnuo se na godinu dana epidemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odgovornim pona&scaron;anjem građana i mjerama osiguran je blagi rast zaraženih u prvom valu epidemije. Ranom reorganizacijom bolničkog sustava osigurana je neometanu liječničku skrb, posebno za vulnerabilne osobe - rekao je Bero&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I premijer se osvrnuo na godi&scaron;njicu epidemije. Rekao je da mu je žao &scaron;to se nekima morao ograničiti rad, ali da je to bilo neizbježno i da se to moralo raditi na razini cijele Europe. Najavio je dana&scaron;nji sastanak u EU gdje će govoriti o cjepivu, te podsjetio da je hrvatska Vlada naručila 6,8 milijuna doza cjepiva, &scaron;to je vi&scaron;e nego dovoljno za procjepljivanje svih iznad 18 godina, pa će biti i doza koje će se moći podijeliti siroma&scaron;nim državama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zahvaljujem građanima na odgovornom pona&scaron;anju i izražavam žaljenje radi svih koji su izgubili bitku s koronom - rekao je Plenković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-13-kava_jutro.jpgPosavina postaje prozor u EU i strateška točka ekonomskog razvojahttp://grude.com/clanak/?i=259495259495Grude.com - klik u svijetWed, 24 Feb 2021 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-24-posavina-most.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Puštanje u promet bit će nakon dovršetka radova na uspostavi graničnog prijelaza..<p>&nbsp;</p> <p>Posavina će, osim koridora Vc koji prolazi općinom Odžak, vrlo skoro biti pozicionirana na jo&scaron; jedan strate&scaron;ki važan prometni koridor, a koji će spajati Tuzlu i Ora&scaron;je preko Brčkog te koji će, osim povezivanja &scaron;ireg prostora Ora&scaron;ja i ostatka Federacije, otvoriti i novu perspektivu povezivanja s međunarodno značajnim koridorima sjevernije, poput paneuropskog koridora X koji ide od Austrije do Grčke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, planovi nadležnih u Federaciji su, u kontekstu autoceste Sarajevo - Beograd, ove godine izraditi glavni projekt za autocestu na dionici Tuzla - Ora&scaron;je. Trenutačno je u fazi usugla&scaron;avanje projektnog zadatka i idejnog projekta s prostornim planom Tuzlanske županije, nakon čega slijedi provođenje natječaja za usluge projektiranja dionice Tuzla - Ora&scaron;je. Istodobno, kada je riječ o Odžaku, on je praktički već pozicioniran na mapu europski značajnih prometnih koridora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, preko prostora ove općine prolazi dionica Svilaj &ndash; Odžak dužine 10,7 km koja je strate&scaron;ki važna ne samo za pobolj&scaron;anje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu suradnju i bolju povezanost s EU-om. Ista se veže na most na rijeci Savi u Svilaju, koji je zavr&scaron;en, ali čije se pu&scaron;tanje u promet veže uz izgradnju graničnog prijelaza na bh. strani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pu&scaron;tanje u promet bit će nakon dovr&scaron;etka radova na uspostavi graničnog prijelaza, a informacije govore kako bi to moglo biti u idućih nekoliko mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Autocesta Federacije nagla&scaron;avaju kako će najsjevernija točka koridora znatno rasteretiti promet u Odžaku, ali da će pravu vrijednost dobiti tek izgradnjom graničnog prijelaza i mosta Svilaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usko vezana uz temu prometnog povezivanja jest i tematika gospodarskog napretka. Poznato je kako su moderne, brze i sigurne prometnice svojevrsni generator ekonomskog napretka, a posebice kada govorimo o poduzetni&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Odžaku vjeruju kako se otvaranjem mosta Svilaj stvaraju velike mogućnosti, a posebno za zapo&scaron;ljavanje mladih ljudi, kao i za dolazak investicija, odnosno kapitala iz Republike Hrvatske i iseljeni&scaron;tva. Pritom su planovi usmjereni k osnivanju gospodarskih zona uz granični prijelaz Svilaj koje bi slijedile uspje&scaron;an recept iz nekih drugih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analiza potencijala &scaron;ireg prostora Posavine, odnosno cijelog sjevernog dijela Bosne i Hercegovine koji leži uz Savu, pokazuje kako postoji prostor za daljnje unaprjeđenje gospodarskih kapaciteta. Poduzetni&scaron;tvo Autocesta od Tuzle prema Ora&scaron;ju bila bi jedan od načina kako te kapacitete podignuti na vi&scaron;u razinu, a kako se moglo nedavno čuti na sastanku koji je održan u Tuzli, ovaj bi projekt omogućio spajanje na međunarodni koridor X, &scaron;to znači na autocestu Zagreb - Beograd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilika za Posavsku županiju leži upravo u činjenici da se na udaljenosti od svega 40 km nalaze čak dva granična prijelaza (Ora&scaron;je i &Scaron;amac), koji su u samom vrhu u Bosni i Hercegovini po vi&scaron;emilijunskim godi&scaron;njim prometovanjima osoba i vozila. Dodajmo tomu i Svilaj te dobivamo jednu novu dimenziju za daljnji razvoj trgovine na veliko i malo, prerađivačke industrije, poljoprivrede i građevinarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Posavskoj županiji djeluje nekoliko poduzetničkih zona: Dusine u Ora&scaron;ju, Sjever u Odžaku te Veliko blato i Malo blato u općini Domaljevac-&Scaron;amac, a sve one mogle bi i dodatno profitirati okončanjem aktivnosti na izgradnji Svilaja, kao i realizacijom projekta spajanja Ora&scaron;ja i Tuzle.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-24-posavina-most.jpgPETRINJA Nakon današnjeg potresa pao dio zgrade VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=259491259491Grude.com - klik u svijetWed, 24 Feb 2021 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-24-petrinja-potres-2422021-screenshoot.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema preliminarnim podacima, potres koji se osjetio u 10.58 bio je jačine 4,1 po Richteru s epicentrom u blizini Gline.<p><br />Novi potres koji je zatresao sredi&scaron;nju Hrvatsku ne&scaron;to prije 11 sati u srijedu osjetio se i u Petrinji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na snimci koju je objavio portal 24sata.hr može se vidjeti ulica u Petrinji koja se trese, vidi se kako pada dio zgrade i diže se pra&scaron;ina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimku možete pogledati <a title="Petrinja" href="https://www.24sata.hr/news/video-u-petrinji-se-sve-zatreslo-na-ulici-se-odlomio-dio-zgrade-747334" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Trajalo je oko 5 sekundi, sve je bilo mirno i samo su na jednom stakla počela &scaron;kripati. Na ovom dijelu nije bilo ljudi, tamo je prolaz zabranjen - rekao je čitatelj portala <strong>24sata.hr.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-24-petrinja-potres-2422021-screenshoot.pngU 7 godina Hrvatska je ostala bez 200.000 stanovnika. Ekonomist: Strahovito propadamohttp://grude.com/clanak/?i=259482259482Grude.com - klik u svijetTue, 23 Feb 2021 23:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U samo sedam godina, od 2013., kada je ušla u EU, pa do kraja 2019., Hrvatska je ostala bez oko 200.000 stanovnika, proizlazi iz novih procjena državne statistike. <p><br />Prema tim podacima, Hrvatska je krajem 2012. godine, uoči pristupanja Uniji, imala ne&scaron;to vi&scaron;e od 4.26 milijuna stanovnika. Krajem 2019. godine imala je ne&scaron;to manje od 4.06 milijuna stanovnika.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Porazna demografska slika zemlje posljedica je negativnog prirodnog prirasta, odnosno većeg broja umrlih nego rođenih, ali jo&scaron; i znatno vi&scaron;e masovnog iseljavanja koje je rezultat otvaranja trži&scaron;ta rada ostalih članica Europske unije za hrvatske državljane.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci upozoravaju da su demografski pokazatelji vjerojatno i gori nego &scaron;to ih prikazuje službena statistika, s obzirom na to da se ona temelji na registrima državnih institucija koji, međutim, nisu ažurirani. Naime, mnogi koji se isele iz Hrvatske ne odjavljuju ovda&scaron;nje prebivali&scaron;te, barem ne odmah, nego tek nakon nekog vremena, kada vide kako su se sna&scaron;li u novoj sredini. Stoga procjenjuju da je broj stanovnika Hrvatske već pao ispod četiri milijuna.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>U pet godina gubimo grad veličine Osijeka<br /><br /></h3> <p>"S ovakvim prirodnim padom broja stanovnika, odnosno većim brojem umrlih nego rođenih, koji sad doseže oko 20.000, Hrvatska će u narednih pet godina izgubiti grad veličine Osijeka. To je strahovito brzo demografsko propadanje. Kada tome pridodamo i veliko iseljavanje, &scaron;to je posljedica liberalizacije trži&scaron;ta rada drugih članica Europske unije za hrvatske državljane, Hrvatska se demografski nalazi u jako te&scaron;koj situaciji", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji upozorava da je pandemija koronavirusa povećala broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj, pi&scaron;e <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-7-godina-hrvatska-je-ostala-bez-200000-stanovnika-ekonomist-strahovito-propadamo/2256504.aspx" target="_blank">Index.hr.</a>&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ubrzani trend smanjivanja broja stanovnika posljednjih godina - dakle, u razdoblju u kojem su se hrvatskim radnicima &scaron;irom otvorila vrata bogatijih članica Unije - pokazuju i podaci DZS-a. Oni pokazuju da je u Hrvatskoj jo&scaron; krajem 2015. godine živjelo oko 4.19 milijuna stanovnika, već tijekom 2016. godine taj broj se smanjio za oko 40.000, dok se u 2017. smanjio za dodatnih 50-ak tisuća. Trend smanjenja broja stanovnika bio je ne&scaron;to manji u 2018. i 2019. godini: u 2018. se hrvatsko stanovni&scaron;tvo smanjilo za oko 30.000, a u 2019. za oko 18.000 ljudi. Naravno, smanjenje broja stanovnika ne može se objasniti samo iseljavanjem nego i negativnim prirodnim prirastom, no to ne mijenja zaključak da je Hrvatska na pragu demografskog sloma.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Iseljavanja je bilo i u jeku koronakrize<br /><br /></h3> <p>Tim vi&scaron;e &scaron;to se, prema preliminarnim procjenama DZS-a, broj stanovnika nastavio smanjivati i u pro&scaron;loj godini, koju je obilježila pandemija koronavirusa. Tako je Hrvatska, prema tim preliminarnim procjenama, sredinom 2020. godine imala manje od 4.05 milijuna stanovnika, odnosno oko 11.000 manje nego krajem 2019. Dio krivnje za to snosi i povećana smrtnost zbog koronavirusa, ali i u korona-godini je, kako svjedoče i sami poslodavci, nastavljeno iseljavanje, iako znatno sporijim tempom nego prethodnih godina, &scaron;to je ponajprije rezultat restrikcija u putovanjima. <br /><br /></p> <p>Razloga za iseljavanje u Hrvatskoj ne nedostaje. Novi hrvatski iseljenici na dru&scaron;tvenim mrežama i u istraživanjima najče&scaron;će navode nemogućnost pronalaska posla ili nezadovoljstvo poslom ako ga imaju, zatim male plaće u uvjetima razmjerno visoke razine cijena kakva je u Hrvatskoj, pa ovrhe, nepotizam i ostale probleme s kojima se kao dru&scaron;tvo suočavamo. Ukratko, ne vide ovdje perspektivu pa se odlučuju za život u nekoj novoj, stranoj sredini. Makar i samo privremeno. Među zemljama u koje se hrvatski državljani najče&scaron;će iseljavaju statistike su dosad navodile prije svega Njemačku, ali i Austriju i Irsku, a posljednjih je godina bio i sve izraženiji trend iseljavanja u pojedine nove članice Europske unije, posebno u Sloveniju i Če&scaron;ku.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Hrvatska ne uspijeva u većoj mjeri privući radnu snagu iz trećih zemalja<br /><br /></h3> <p>S druge strane, Hrvatska nikako da postane atraktivnije mjesto za doseljavanje radne snage. Useljavanja je, dodu&scaron;e, uvijek bilo pa se u Hrvatsku, kako pokazuju podaci DZS-a, u 2019. godini doselilo ne&scaron;to manje od 38.000 ljudi iz inozemstva. U velikom broju je tu riječ o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koji imaju dvojno državljanstvo. Ipak, i kod njih je, upozoravaju stručnjaci, od ulaska Hrvatske u EU vidljiv trend okretanja životu u drugim članicama Unije, a mnogi od njih na Hrvatsku gledaju samo kao na usputnu stanicu na putu prema životu u razvijenijim članicama Unije.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Posljedica takvih procesa je, upozorava Lovrinčević, ubrzano starenje hrvatskoga stanovni&scaron;tva, demografska pusto&scaron; u cijelim regijama i nedostatak radne snage. Sve je to velik uteg i za hrvatsku ekonomiju, budući da život u depopuliranim područjima treba održavati, a to ko&scaron;ta. Zato će Hrvatska, poručuje na&scaron; sugovornik, morati razmisliti o novoj demografskoj politici, koju će trebati uskladiti s regionalnom politikom.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Postajemo staro i siroma&scaron;no dru&scaron;tvo<br /><br /></h3> <p>"Postajemo staro, ali siroma&scaron;no dru&scaron;tvo, za razliku od, recimo, Japana, koje je staro, ali bogato dru&scaron;tvo", poručuje Lovrinčević.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U fokusu nove demografske politike ponajprije bi se, dodaje, trebalo naći poticanje hrvatskih iseljenika da se vrate u Hrvatsku. No trebat će, ističe, razmisliti i o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, pri čemu treba voditi računa o tome da demografski bazen zemalja europskog jugoistoka presu&scaron;uje i da iz njega vi&scaron;e nije realno očekivati veće doseljavanje. Stoga će, kaže, trebati razmisliti iz kojih dijelova Europe i svijeta će Hrvatska moći privući kvalificiranu radnu snagu u fertilnoj dobi. To je pitanje za javnu raspravu, odgovor na koje će morati dati hrvatska politika i dru&scaron;tvo u cjelini.&nbsp;<br /><br /></p> <div id="dfp-D_article_middle_long-container">&nbsp;</div> <h3>Glavni iseljenički val ipak je iza nas<br /><br /></h3> <p>Unatoč izrazito negativnim demografskim kretanjima, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je glavni iseljenički val ipak iza nas. U narednim godinama, napominje, može se očekivati povrat dijela iseljenika, kako zbog projekata koji će se sufinancirati novcem iz fondova Europske unije, a koji će otvarati nova radna mjesta, tako i zbog znatno vi&scaron;ih tro&scaron;kova života u zemljama u koje hrvatski državljani iseljavaju od onih u Hrvatskoj. Tome će, ističe Novotny, pridonijeti i očekivani skori ulazak Hrvatske u Schengen koji će olak&scaron;ati dnevne migracije. Slično je iskustvo, dodaje, i ostalih novih članica, koje su prije nas pristupile Uniji.<br /><br /></p> <p>"U Sloveniji je nakon ulaska u Schengen do&scaron;lo do porasta dnevnih migracija. Mnogi radnici iz Ptuja i Maribora svakodnevno odlaze na rad u Austriju, dok dio stanovnika Kopra ili Nove Gorice svakodnevno putuje na posao u Italiju. Pa i kod nas je nakon sloma Uljanika primjetan trend većih dnevnih migracija ljudi iz Pule i Rijeke prema Monfalconeu, gdje rade u brodograđevnoj industriji, a jo&scaron; ni nismo u Schengenu. Također, nekome iz sjeverozapadne Hrvatske bliži je Graz nego Zagreb i njemu će ulazak u Schengen olak&scaron;ati dnevne migracije", ističe Novotny.<br /><br /></p> <p>I demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta vjeruje kako je glavni iseljenički val iz Hrvatske u načelu gotov. Već i u godinama prije koronakrize - u 2018. i 2019. - bilo je, ističe, vidljivo da se iseljava manje ljudi nego ranijih godina. Podatke za 2020. jo&scaron; čekamo, a vrlo je vjerojatno, napominje Čipin, da nas je već sada manje od četiri milijuna. Ipak, ističe na&scaron; sugovornik, za konkretnije zaključke trebat će pričekati novi popis stanovni&scaron;tva.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Iseljavat ćemo se i dalje, ali u manjoj mjeri nego ranije<br /><br /></h3> <p>Sve to ne znači da i u narednim godinama neće biti iseljavanja iz Hrvatske. Stručnjaci kažu da će se iseljavanje nastaviti, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Među onima koji će i u narednim godinama vjerojatno nastaviti iseljavati obično spominju liječnike i medicinsko osoblje, zatim građevince i majstore raznih profila.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Istodobno, Hrvatska će morati poraditi na povratku dijela iseljenika, kao i na privlačenju novih stanovnika, bez kojih će gospodarstvo te&scaron;ko moći naprijed. Tim vi&scaron;e &scaron;to se na&scaron;a ekonomija temelji na uslugama, a one trebaju radnu snagu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Trebalo bi se okrenuti privlačenju ljudi koji su iz Hrvatske oti&scaron;li posljednjih godina. Njih je lak&scaron;e privući nego one koji su ranije oti&scaron;li", zaključuje za Index Čipin.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-iseljavanje.jpgNovi detalji o vatikanskom carstvuhttp://grude.com/clanak/?i=259466259466Grude.com - klik u svijetTue, 23 Feb 2021 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-23-vatikan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatikan je otkrio nove detalje o svom carstvu nekretnina, njegovim izvorima prihoda i skandalima. <p>&nbsp;</p> <p>Nunzio Galantino, kojeg je papa Franjo prije dvije godine zadužio za centralizaciju vatikanske imovine, kaže da je umoran od "senzacionalističkih" priča o papinskom bogatstvu, prenosi<strong> HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jednostavno nije istina kad ljudi kažu da većina nekretnina u Rimu pripada Katoličkoj crkvi i Vatikanu, rekao je biskup koji je na čelu Uprave za imovinu Apostolske Stolice (APSA) za AFP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razmjeri vatikanskih posjeda ipak zapanjuju, a upravljanje jednom građevinom u Londonu izazvalo je veliki skandal u srcu Katoličke crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stoljeće ulaganja</strong></p> <p>Ulaganja počinju 1929. godine kada je Lateranskim ugovorom Kraljevine Italije i Svete Stolice osnovana neovisna Država Grada Vatikana. Sporazum s Italijom uključivao je obe&scaron;tećenje za posjede koji su oduzeti biv&scaron;oj Papinskoj Državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među oduzetom crkvenom imovinom bila je golema Kvirinalska palača. Nekoć je bila dom tridesetorici papa, a danas je rezidencija talijanskog predsjednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada&scaron;nji papa Pio XI. odlučio je dobiveni novac uložiti u nekretnine, uključujući u inozemstvu, "kako bi osigurao slobodu i neovisnost Crkve", rekao je Galantino.</p> <p>&nbsp;</p> <p>APSA godinama upravlja sa 737 nekretnina u srcu Pariza oko bulevara Saint-Michel, gradske četvrti Odeon i Elizejskih poljana, povr&scaron;ine gotovo 56.000 četvornih metara u vrijednosti oko 595,5 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Londonu ima 27 nekretnina - kod Trga svetog Jakova, u četvrti Kensington i Ulici Bond, povr&scaron;ine oko 4600 četvornih metara koji se procjenjuju na oko 108,5 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;vicarskoj, osobito u Ženevi i Lausannei, Crkva u vlasni&scaron;tvu ima 140 posjeda koji pokrivaju 16.000 četvornih metara i vrijede vi&scaron;e od 91 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neprocjenjiva imovina u Italiji</strong></p> <p>Vatikan je u Rimu izgradio cijele zgrade, a najvi&scaron;e u dvije glavne ulice koje se spajaju kod Trga svetog Petra, uključujući poznatu 'ulicu pomirenja' Via della Conciliazione.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je APSA zadužena za iznajmljivanje 2400 stanova te 600 ureda i trgovina u Italiji, &scaron;to joj je donijelo 99 milijuna eura 2019. godine. Oko 15 posto ih je na otvorenom trži&scaron;tu, za 30 posto je subvencioniran najam, osobito osoblju i umirovljenicima, a ostatak su zdanja u kojima su vatikanske institucije ili se besplatno posuđuju &scaron;kolama i sveučili&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Galantinov cilj je unaprijediti isplativost vatikanske imovine i napominje da su neki stanovi prazni, a neki dotrajali. Navodi da je te&scaron;ko utvrditi vrijednost imovine u Italiji, ne samo zato &scaron;to su zgrade poput Bazilike sv. Petra neprocjenjive, nego bi se i njihova vrijednost mogla rastegnuti do nekoliko milijardi eura samo za nekretnine koje su na trži&scaron;tu najma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoje na stotine stanova kojima upravlja ministarstvo koje nadgleda misionarske aktivnosti Crkve, čime uprihode jo&scaron; tri do četiri milijardi eura, navodi ekonomski list Il Sole 24 Ore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>APSA jo&scaron; uvijek izrađuje popis svoje imovine u Italiji, a Galantino se nada da će se to zavr&scaron;iti do proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sporni poslovi</strong></p> <p>Papa Franjo stavio je nedavno pod kontrolu APSA-e londonska imanja koja je moćno državno tajni&scaron;tvo, sredi&scaron;nja uprava Vatikana, steklo neizravnim poslovima preko talijanskih posrednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među njima je zgrada na adresi Sloane Avenue 60, u srcu londonske ekskluzivne četvrti Chelsea, koja je kupljena u dvije faze od 2014. Talijanski financijer koji je u tom poslu djelovao kao vatikanski posrednik, uhićen je pro&scaron;le godine zbog optužbi za korupciju, ali je u međuvremenu oslobođen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinu prije vatikanska policija provela je racije u uredima Državnog tajni&scaron;tva, a pro&scaron;le godine naprasno je otpu&scaron;ten kardinal Angelo Becciu koji je u vrijeme dogovaranja tog posla bio njegov visoki dužnosnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkvi je ugled naru&scaron;en i nakon &scaron;to je investicijski fond sa sjedi&scaron;tem na Malti, koji upravlja jo&scaron; jednim njezinim londonskim imovinskim portfeljom s pet luksuznih stanova, novac iskoristio za ulaganje u film "Rocketman" o glazbenoj zvijezdi Eltonu Johnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa je rekao da se želi povući iz svih tih ulaganja &scaron;to je prije moguće kako bi smanjio svaki rizik od naru&scaron;avanja ugleda Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skandali s imovinom nisu ni&scaron;ta novo. Vatikanski sudovi pro&scaron;li mjesec su osudili biv&scaron;eg &scaron;efa Vatikanske banke (IOR) na devet godina zatvora zbog pronevjere i pranja novca povezanih s koruptivnim poslovima s nekretninama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-23-vatikan.jpgUbijen veleposlanik Italijehttp://grude.com/clanak/?i=259457259457Grude.com - klik u svijetMon, 22 Feb 2021 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-22-italija-uvijen-veleposlanik.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Talijansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je vijest..<p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanik Italije Luca Attanasio ubijen je u napadu na UN-ov konvoj u Kongu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;tajima, ubijen je tijekom poku&scaron;aja otmice, prenosi The Independent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Talijansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je vijest o ubojstvu Luce Attansia i jednog policajca koji je bio dio osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napad se dogodio u blizini grada Kanyamahoro oko 10:15 sati po lokalnom vremenu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-22-italija-uvijen-veleposlanik.pngVIDEO: Na Blidinjskom jezeru moguć je i hokej!http://grude.com/clanak/?i=259456259456Grude.com - klik u svijetMon, 22 Feb 2021 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-22-hokejas-blidinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladi i perspektivni hokejaš Amar Lemeš na YouTubeu je podijelio video snimljen na zaleđenom jezeru Blidinje gdje je pokazao vrsno hokejaško znanje.<p>&nbsp;<br />Također, ovakve snimke zasigurno će doprinijeti daljnjoj popularizaciji Blidinja koje je za mnoge ljubitelje skijanja postalo u rangu najpoznatijih austrijskih i talijanskih skijali&scaron;ta.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/dtXgvzsYLlQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-22-hokejas-blidinje.jpgŠto se događa u Sarajevu? Hitna sjednica zbog pogoršane epidemiološke situacijehttp://grude.com/clanak/?i=259438259438Grude.com - klik u svijetSun, 21 Feb 2021 15:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-21-forto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Vlade Sarajevske županije Edin Forto sutra u devet sati zakazao je hitnu sjednicu Vlade SŽ "zbog rasta broja zaraženih i nepridržavanja mjera", objavljeno je na stranici Vlade.<div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>&nbsp;</p> <p>- Pandemija nije gotova. Na&scaron;i sugrađani umiru. Država i FBiH &scaron;ute o cijepljenju. SŽ uz sve napore jo&scaron; nije uspio doći do cjepiva na trži&scaron;tu - priopćio je Forto.</p> <p><br />Radi li se o političkom pritisku s obzirom da je poznato da Forto i 'Četvorka' žele sru&scaron;iti Federalnu vladu u kojoj sjede kadrovi SDA ostaje za vidjeti.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-21-forto.jpgSARAJEVO: Kardinal Puljić večeras predvodi misu za sve preminule od koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=249429249429Grude.com - klik u svijetSat, 20 Feb 2021 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-05-19-08-05-misapuljic01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U katedrali Srca Isusova u Sarajevu.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u subotu, 20. veljače, u 18 sati u katedrali Srca Isusova u Sarajevu slavit će misu za sve preminule od koronavirusa u Europi te posebno u Bosni i Hercegovini i tako se pridružiti inicijativi koju je pokrenulo Tajni&scaron;tvo Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istoga dana, u večernjim satima u katedrali sv. Bonaventure u Banjaluci misu za preminule od koronavirusa također će slaviti biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, članice Vijeća europskih biskupskih konferencija, kojih ukupno ima 39, tijekom predstojeće korizme 2021. godine slavit će svakog dana, osim nedjelje, naizmjence svete mise za preminule od koronavirusa u Europi, javlja <em><strong>KTA.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-05-19-08-05-misapuljic01.jpgNovi misterij Bermuskog trokuta: Nestalo 20 osobahttp://grude.com/clanak/?i=249413249413Grude.com - klik u svijetFri, 19 Feb 2021 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-21-bermudi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mako Cuddy, pogonjen s dva izvanbrodska motora snage po 250 konja, isplovio je početkom siječnja iz Biminija.<p>&nbsp;</p> <p>Nestanak devet metara dugog glisera Mako Cuddy Cabin s 20 putnika na području Bermudskog trokuta raspirio je ma&scaron;tu onih koji su nakon toliko puno pomorskih i zrakoplovnih nesreća uvjereni kako se vrlo čudne stvari s vremena na vrijeme događaju na području između Miamija, Portorika i Bermuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mako Cuddy, pogonjen s dva izvanbrodska motora snage po 250 konja, isplovio je početkom siječnja iz Biminija (50 milja od Floride) prema Lake Worthu, ali tamo nikada nije stigao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američka Obalna straža je, naravno, pokrenula opsežnu potragu u kojoj su, osim zrakoplova&nbsp;HC-144 Ocean Sentry&nbsp;i vojnog&nbsp;C-130 Herculesa, sudjelovali Coast Guard kuteri&nbsp;Robert Yered&nbsp;i&nbsp;Margaret Norvel, kao i letjelice Bahamas Air Sea Rescue Associationa, no nije donijela nikakve rezultate, pi&scaron;e&nbsp;<span>Slobodna Dalmacija.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>U 84 sata pretražen je akvatorij veličine 17.000 četvornih milja, nakon čega je Obalna straža službeno objavila da obustavlja potragu jer nisu pronađeni ni putnici ni ostaci broda. Neki ipak sumnjaju vi&scaron;e na krijumčarenje ljudi nego na misterij Bermudskog trokuta.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-21-bermudi.jpegLjubo Bešlić hitno odvezen za Zagreb, danas dobiva novo srce http://grude.com/clanak/?i=249405249405Grude.com - klik u svijetThu, 18 Feb 2021 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-03-beslicljubo2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić jutros je hitno odvezen za Zagreb gdje će mu tijekom dana biti izvršena transplantacija srca. <p>&nbsp;</p> <p>Kako je potvrđeno za Klix.ba. jutros je stigao poziv iz zagrebačke bolnice da je pronađeno srce za njega i helikopterom je odmah odvezen u glavni grad Hrvatske. "Jutros rano su iz zagrebačke bolnice javili da su mu na&scaron;li srce i odmah je hitno helikopterom odvezen u Zagreb, jer od trenutka kad mu je javljeno, u roku od četiri sata mora biti u bolnici na operacijskom stolu", kaže izvor blizak biv&scaron;em gradonačelniku. Dodaje kako je već ranije rečeno da se radi o zahtjevnoj operaciji koja će trajati satima, a da će proces oporavka biti oko godinu. Inače Be&scaron;lić je zbog kroničnih problema s kardiovaskularnim sustavom vi&scaron;e puta operativno tretiran u Bosni i Hercegovini, ali i u inozemstvu. Ljubo Be&scaron;lić je rođen 17. srpnja 1958. godine, a na čelu Mostara je bio od 2004. godine te je gradom upravljao bez Gradskog vijeća od 2012. do 2021. godine čime je u&scaron;ao u povijest kao najdugovječniji gradonačelnik najvećeg hercegovačkog grada. Nakon jednog od povrataka s liječenja u Gradskoj vijećnici Mostara je kazao kako su pozicija gradonačelnika i rad bez Gradskog vijeća najveća kazna koju netko može dobiti i da je upravo to utjecalo na njegovo zdravlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-03-beslicljubo2.jpgSpektakularni prizori s juga Italije: Etna ponovno oživjelahttp://grude.com/clanak/?i=249397249397Grude.com - klik u svijetWed, 17 Feb 2021 16:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-17-etna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Etna je u utorak izbacila velike količine pepela i lave iz jugoistočnog kratera. Erupcija je počela u ponedjeljak, a izbacivanje pepela i lave nastavilo se i danas.<p>&nbsp;</p> <p>Etna je jedna od najaktivnijih vulkana na svijetu,u, no talijanske vlasti kažu kako trenutno nema opasnosti za stanovnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vidio sam i gore", rekao je Stefan Branco, &scaron;ef odjela za geofiziku i vulkanologiju iz Nacionalnog instituta, prenosi france24.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-17-etna.jpgAmerički magazin uvrstio Jajce na listu najljepših malih gradova na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=249395249395Grude.com - klik u svijetWed, 17 Feb 2021 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-17-jajce-vodopad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki magazin Thrillist uvrstio je Jajce na spisak najljepših manjih gradova na svijetu navodeći da je jedno od najočuvanijih drevnih mjesta u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Thrillist je časopis koji opisuje gradove, pi&scaron;e o njihovim pojedinostima, zanimljivostima te je samim tim Jajce opisao kao grad koji svojom ljepotom i neobično&scaron;ću ostavlja putnike bez daha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U Bosni i Hercegovini ne nedostaje drevnih planinskih gradova, ali nijedan nije bolje očuvan od starog grada Jajca. Bio je glavni grad srednjovjekovne Bosne i jo&scaron; uvijek možete vidjeti drevni zamak na brdu i istražiti rat krivudavih građevina", pi&scaron;e Thrillist.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje nastavlja kako je ipak vodopad Pliva najveće prirodno čudo Jajca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/tLOgCQkihq0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Visine 72 metra, prelijeva se na punom padu na u&scaron;ću Plive u Vrbas. Jajce je s tri strane vezano vodom, &scaron;to ga čini osnovnom bazom za neke od najboljih raftinga", navedeno je u tekstu ovog američkog časopisa, prenosi Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jajce je grad koji ima 30.758 stanovnika, a smje&scaron;ten na u&scaron;ću rijeke Plive u Vrbas, svojim raznovrsnim atrakcijama svjedoči o brojnim kulturama koje su se preplitale u BiH počev&scaron;i od davnih Ilira i Rimljana preko Bosanskog kraljevstva, Osmanskog i Austro-Ugarskog carstva pa sve do perioda Jugoslavije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom bh. gradu se nalazi i Crkva Sv. Marije koja se smatra najstarijom na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je i Jajačka tvrđava koja se nalazi u kompleksu Starog grada te se pretpostavlja da je sagrađena u 13. vijeku. Izgradio ju je Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji se smatra osnivačem Jajca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Jajca, na ovu listu Thrillista su uvr&scaron;teni i gradovi St Ives, Cornwall &ndash; Velika Britanija, Wanaka &ndash; Novi Zeland, Česk&yacute; Krumlov &ndash; Če&scaron;ka i Shirakawa-go &ndash; Japan.<br /><br /><br />VIDEO: Multimedija.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-17-jajce-vodopad.jpgOdlaze obitelji, bez djece ostala 804 mjesta, u praznim selima jedan čovjek pali svjetlo...http://grude.com/clanak/?i=249373249373Grude.com - klik u svijetTue, 16 Feb 2021 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-18-egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Sveučilišta u Leidenu u Nizozemskoj Miloš Popović objavio je na svom Twitter profilu mapu BiH s označena 804 mjesta iz 90 općina u BiH u kojima ne živi nijedan maloljetnik.<p>&nbsp;</p> <p>Avaz pi&scaron;e i da je demografski slom najavila i studija &ldquo;Analiza stanja stanovni&scaron;tva BiH i projekcija za razdoblje od 2020. do 2070. godine&rdquo; Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA). Prema tom dokumentu, koji je objavljen u prosincu pro&scaron;le godine, demografski stručnjaci s Karlovog sveučili&scaron;ta u Pragu najavili su i mogućnost da bi 2070. godine u BiH moglo živjeti samo milion i pol ljudi.<br /><br /></p> <p>Prema podacima Saveza izbjeglih i raseljenih osoba BiH, u proteklih sedam godina zemlju je napustilo vi&scaron;e od 315.000 osoba. Predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić kaže da je, nakon pojedinačnih odlazaka u početku, proces nastavljen iseljavanjem cijelih obitelji, a mnogi su napu&scaron;tali i radna mjesta kako bi krenuli ka Zapadu.<br /><br /></p> <p>- Autobusima se odlazilo, cijele obitelji. Najvi&scaron;e odlazaka u pro&scaron;loj godini imali smo iz Posavine, Doboja, USŽ-a, Jajca, Bugojna, ali i iz Herceg-bosanske županije. Bosansko Grahovo je sablasno pust grad. Ljudi su odlazili i iz istočne i zapadne Hercegovine. Zanimljivo je da su ljudi iz Bobanovog Sela i &Scaron;u&scaron;kovog Naselja, odakle su ranije odlazili na nekoliko mjeseci pa se vraćali, sada oti&scaron;li trajno. A kada je lokalna vlast vidjela da mi to pratimo, zadužili su čovjeka da navečer pali svjetla po cijelom kvartu - kazala je za 'Avaz' Zukić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-18-egzodus.jpgRADOVI: Od 23 do 4.30 obustava prometa kroz tunel Crnajahttp://grude.com/clanak/?i=249356249356Grude.com - klik u svijetMon, 15 Feb 2021 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-crnaja-tunell.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tijeku su radovi u tunelu Crnaja (Konjic - Jablanica), zbog čega se prometuje naizmjenice jednim trakom, uz regulaciju semaforima.<p>&nbsp;</p> <p>Od večeras počinje obustava prometa u vremenu od 23 do 4.30, uz povremena kraća propu&scaron;tanja (ukoliko se formira dulja kolona vozila).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promet je zbog radova i dalje obustavljen u tunelu Jasen (Prozor - Jablanica). Putnička i manja teretna vozila prometuju obilaznicom oko tunela, dok se vozila s vi&scaron;e od 7,5 tona (s izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar - &Scaron;iroki Brijeg - Posu&scaron;je - Tomislavgrad - Kupres - Bugojno i Mostar - Sarajevo -Busovača - Novi Travnik - Bugojno, priopćeno je, između ostaloga, iz BIHAMK-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-crnaja-tunell.jpgVrane zagospodarile gradovima, jedu i mačiće, a broj im se u 10 godina povećao za 27.67 %http://grude.com/clanak/?i=249355249355Grude.com - klik u svijetMon, 15 Feb 2021 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-15-vrane-zagreb-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>To je horor-scena. Vani se spušta mrak, a iznad sebe vidim stotine i stotine vrana, buče i krešte, lete u ogromnim jatima, priča nam čitatelj kako je doživio vrane nad Novim Jelkovcem, koje, kaže, sve češće viđa.<p>&nbsp;</p> <p>- Odjednom nestanu i onda ih se duplo vi&scaron;e pojavi iznad druge zgrade. Lete nisko, skupljaju se oko smeća, to je horor - nastavlja.<br /><br /></p> <p>Čitatelj je u nedjelju oko 18 sati zabilježio veliko jato vrana. Pitali smo <strong>Damira Skoka,</strong>&nbsp;ravnatelja ZOO Zagreba, jesu li tako velika jata vrana uobičajena za ovaj dio godine.<br /><br /></p> <p>- Vrane su zagospodarile gradovima. One su oportunisti i svačim se hrane, od čipsa kojeg nađu u smeću do tek rođenih mačića, međutim, jako ih je te&scaron;ko regulirati u gradovima - obja&scaron;njava Skok. <br /><br /></p> <p>Kaže i kako ih i sam često viđa, skupljaju se na stablima oko Maksimira te na drugim lokacijama, a ljudi ih lak&scaron;e zapaze kada je vedro nebo &scaron;to je bio slučaj i u nedjelju.<br /><br /></p> <p>-Vjerojatno su se grupirale dok su se spremale za prenoći&scaron;te. Toplije im je ako su bliže - poja&scaron;njava Skok. <br /><br /></p> <p>Inače, u istraživanju zagrebačkih ornitologa 2018. godine&nbsp;u sklopu&nbsp;projekta &bdquo;Istraživanje urbane bioraznolikosti grada Zagreba" prebrojana su sva aktivna gnijezda vrana u 32 kvadranta. To je metoda koja se desetljeće ranije koristila za atlas gnjezdarica.<br /><br /></p> <p>Broj sivih vrana se ukupno povećao za 27.67% u tih zadnjih 10 ili vi&scaron;e godina u brojanim kvadrantima. Stručnjaci su do&scaron;li do zaključka kako bi se brojnost sivih vrana mogla&nbsp;i dalje povećavati jer imaju obilje hrane bilo to prirodnim putem ili zbog ne odvajanja organskog otpada koji im je dostupan kako na odlagali&scaron;tu tako i na području cijelog Zagreba u otvorenim kontejnerima i ko&scaron;arama za otpad. Drugi bitan faktor je i to da sive vrane &nbsp;nemaju mnogo prirodnih predatora i stvarne opasnosti na prostoru grada Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-15-vrane-zagreb-21.jpgAccuWeather nam najavio 'zimu' na proljeće, bit će hladnoće i oborinahttp://grude.com/clanak/?i=249349249349Grude.com - klik u svijetMon, 15 Feb 2021 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-22-hladnoca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iza nas je nekoliko prilično hladnih dana. Riječ je o valu hladnoće koji je zahvatio cijeli kontinent. Hladnom vremenu priključila se i jaka bura na pojedinim mjestima.<p>&nbsp;</p> <p>Najpoznatiji svjetski meteorolo&scaron;ki servis AccuWeather objavio je prije nekoliko dana i veliku prognozu za proljeće za cijelu Europu.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to čeka Balkan?<br /><br /></strong></p> <p>Tijekom posljednjih nekoliko tjedana zimske oluje zahvatile su Zapadnu Europu, ali i južni dio kontinenta. Na Balkanu se to očitovalo kao val zahlađenja koji je i u na&scaron;e krajeve donio jutarnje temperature niže od -10 Celzijevih stupnjeva. Očekuje se da će ova fronta, koja sa sobom nosi oluje, ostati aktivna i početkom proljeća, najavljuju meteorolozi AccuWeathera, prenosi Index.hr. &nbsp;<br /><br /></p> <p>Očekuje se da će oluje putovati preko Francuske, a zatim u Italiju pa sve do Balkana, posebno tijekom ožujka.&nbsp;<br /> Meteorolozi AccuWeathera napominju da je ovo neobičan obrazac za proljeće jer se oluje obično u to doba godine premje&scaron;taju prema sjeveru kontinenta.<br /><br /></p> <p>"Ova južna olujna staza oslabit će do kraja proljeća, ali će do svibnja nanijeti &scaron;tete jugu kontinenta", rekao je vi&scaron;i meteorolog AccuWeathera Tyler Roys, dodajući kako se u regiji do svibnja očekuje mnogo padalina.<br /><br /></p> <p>Kako će se oluje približavati Sredozemnom moru, sa sobom će povlačiti vi&scaron;e vlage, &scaron;to će pak dovesti do jakih ki&scaron;a i grmljavinskih oluja diljem Italije i duž zapadne obale Balkanskog poluotoka. To može povećati rizik od poplava na početku proljeća, posebno u područjima koja su bila preplavljena ki&scaron;om tijekom kraja 2020. godine.<br /><br /></p> <p>Ovaj olujni obrazac tijekom početka proljeća nastavit će se i na Pirinejskom poluotoku. Otapanje velikih količina snijega u planinama te ki&scaron;e koje se očekuju u proljeće u Portugalu i &Scaron;panjolskoj mogle bi itekako dobro doći kao priprema za ljeto, kada su na ovo području požari česta pojava, navodi AccuWeather.<br /><br /></p> <p>Krajem proljeća se, kako kaže Roys, očekuje trend dramatičnog zagrijavanja.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Nakon jedne od najsnježnijih zimskih sezona u posljednjih pet godina u sjeverozapadnom i sredi&scaron;njem dijelu Europe, mnogi se raduju proljeću i povratku u toplo i sunčano vrijeme.<br /><br /></p> <p>"Proljeće će kasniti", rekao je Roys.<br /><br /></p> <p>Zimska hladnoća zadržat će se ožujku na područjima od Irske i Ujedinjenog Kraljevstva do južne Skandinavije, Njemačke i zapadne Poljske. Uz hladnoću u ožujku očekuju se i brojne oluje. Ova kombinacija može dovesti do snijega čak i u dijelovima &Scaron;kotske, juga Engleske i gorja Francuske i Njemačke.<br /><br /></p> <p>U drugom dijelu travnja i svibnja temperature će početi rasti.<br /> Kako će se hladni zrak zadržavati početkom proljeća &scaron;irom Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke, prohladno vrijeme zahvatit će i veći dio Norve&scaron;ke, &Scaron;vedske i Finske.<br /><br /></p> <p>Do druge polovice proljeća trag oluje kroz Europu pomaknut će se prema sjeveru, &scaron;to će dovesti do veće količine oborina u Skandinaviji.<br /><br /></p> <p>Krajem proljeća očekuje se dramatični zaokret - mnogo blaže vrijeme, vi&scaron;e temperature i visoka razina vlage u zraku. Krajem travnja i u svibnju očekuje se olujno, ali toplije vrijeme.<br /><br /></p> <p>Dok se za Zapadnu Europu predviđa hladno proljeće, Istočnu čeka sasvim suprotno - toplo vrijeme. Mogući je poneki prodor hladnijeg zraka, najavljuje AccuWeather.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-22-hladnoca.jpgNovi snažan potres kod Petrinje, osjetio se i u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=249323249323Grude.com - klik u svijetSat, 13 Feb 2021 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-petrinja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres magnitude 3,7 stupnja po Richteru pogodio je u subotu ujutro u 4:55 sati Banovinu.<p>&nbsp;</p> <p>Seizmolo&scaron;ka služba RH objavila je da je epicentar bio <strong>kod Petrinje.<br /><br /></strong></p> <p>- Seizmografi Seizmolo&scaron;ke službe zabilježili su dva umjerena potresa s epicentrom kod Petrinje. Prvi jači potres magnitude <strong>3.7</strong> prema Richteru i intenziteta u epicentru V stupnja EMS ljestvice dogodio se u 4 sata i 55 minuta. Drugi slabiji potres magnitude 3.3 prema Richteru i intenziteta u epicentru IV stupnja EMS ljestvice dogodio se u 5 sati i 19 minuta - izvijestili su.<br /><br /></p> <p>Kratko je trajao, a <strong>osjetio se i u Zagrebu</strong>, udaljenom 49 kilometara od epicentra.<br /><br /></p> <p>Na stranicama EMSC-a ljudi prijavljuju da se oko Petrinje osjetio jak udar i da je dugo treslo.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Bome <strong>jako </strong>se osjetio u Petrinji", napisao je jedan čitatelj. "Upravo sada za dobro jutro buka i tre&scaron;nja 3-4 sek. Petrinja, Sajmi&scaron;te","Srce u petama, glava pod &scaron;tokom", navode drugi Petrinjani.<br /><br /></p> <p>"Buđenje uz tre&scaron;nju. Užas, opet onaj podmukli zvuk", kaže stanovnik Žabnog.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-petrinja.jpgNjemačka zbog mutiranih sojeva zatvara granice prema Austriji i Češkojhttp://grude.com/clanak/?i=249304249304Grude.com - klik u svijetThu, 11 Feb 2021 20:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-01-munchen_2015_policija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tih područja je zabranjen ulazak u Njemačku s izuzetkom njemačkih državljana i stranaca sa stalnim boravištem u Njemačkoj.<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka u nedjelju zatvara granice s Austrijom i Če&scaron;kom zbog opasnosti od &scaron;irenja mutiranih sojeva koronavirusa, objavilo je u četvrtak ministarstvo unutarnjih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je donio odluku da pored kontrola granica prema Austriji, koje postoje od izbjegličke krize, i na graničnim prijelazima prema Če&scaron;koj uvede privremene kontrole", priopćilo je ministarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj ovih mjera je sprječavanje uno&scaron;enja mutiranih sojeva virusa u Njemačku, stoji u priopćenju. Iz tih područja je zabranjen ulazak u Njemačku s izuzetkom njemačkih državljana i stranaca sa stalnim boravi&scaron;tem u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Seehofer je ranije od savezne vlade zatražio da pogranična područja u Če&scaron;koj i austrijsku pokrajinu Tirol proglasi područjima s mutiranim virusima kako bi se, kao i u slučaju Velike Britanije, Južne Afrike i Brazila, mogla uvesti zabrana ulaska u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada u Pragu je najavila da će od petka izolirati pogranična područja oko gradova Cheb, Sokolov i Trutnov. Austrijska vlada je početkom tjedna Tirol proglasila područjem u koje se ne preporučuje putovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Političari u Bavarskoj već nekoliko dana kritiziraju popu&scaron;tanje mjera koje je u Austriji na snazi od ponedjeljka, strahujući da bi to moglo negativno utjecati na pozitivan epidemiolo&scaron;ki razvoj situacije u Bavarskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savezne i pokrajinske vlasti jučer su produljile stroge mjere zatvaranja u Njemačkoj do 7. ožujka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-01-munchen_2015_policija.jpgImoćani će iz Posušja dobiti pitku i znatno jeftiniju voduhttp://grude.com/clanak/?i=249294249294Grude.com - klik u svijetWed, 10 Feb 2021 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-10-naslovnica-vecernjaka-110220212.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imoćani će iz Hercegovine dobiti pitku vodu, a bit će i znatno jeftinija: U Posušju počinje provedba strateškoga projekta prečistača vode važnog i za šire područje sjevernog dijela Imotske krajine. <p>&nbsp;</p> <p>- Izgradnji prečistača prethodila je izgradnja mini hidroelektrane na akumulacijskom jezeru Tribistovo koja je trenutno stavljena u probni rad- - Očekujemo da će izgradnja uređaja početi do sredine iduće godine - kazao je za Večernji list načelnik Posu&scaron;ja Ante Begić, stoji u najavi naslovnice <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/procitajte-sto-vam-ovog-cetvrtka-donosi-vecernji-list-bih-1467956?fbclid=IwAR1RP5v_-Qj-K1rPHuZMgTcOAf-uLbTysK8O6UVjgppyd77BbQ72RHfKxFo" target="_blank">Večernjeg lista BiH</a> za četvrtak, 11. veljače.</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/procitajte-sto-vam-ovog-cetvrtka-donosi-vecernji-list-bih-1467956"><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-10-21-02-10-naslovnica-vecernjaka-11022021.jpeg" alt="" width="640px" /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-10-naslovnica-vecernjaka-110220212.jpegPAŽANIN POSJETIO SRCE EUROPE - BLIDINJEhttp://grude.com/clanak/?i=249267249267Grude.com - klik u svijetTue, 09 Feb 2021 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-09-ivan-pazanin2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Pažanin, jedan od najboljih kuhara u Hrvata, genijalni Splićanin, posjetio je s ekipom Bosnu i Hercegovinu, te je boravio u turističkom srcu Europe, na Blidinju. <p><br />Prvo je bio na Jahorini.</p> <p>"Ne volim te nit' sam te ikad volio", napisao je uz fotografiju s Jahorine te dodao emotikone snijega.<br /><br /></p> <p>Nakon Jahorine uputio se u Hercegovinu na Blidinje, gdje je odsjeo u jednoj vikendici.</p> <p><br />Podsjetimo, jo&scaron; ranije su epidemiolozi ustvrdili da se u Hercegovini može govoriti o određenom stupnju kolektivnog imuniteta, stoga mnogi rado obilaze ove krajeve osjećajući da&scaron;ak slobode kojeg u Europi vi&scaron;e, uglavnom, nema.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-02-09-21-02-09-ivan-pazanin1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-09-ivan-pazanin2.jpg