Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Najstarija Hercegovka, baka Jela s Kočerina, ušla u 106. godinu životahttp://grude.com/clanak/?i=217110217110Grude.com - klik u svijetSat, 19 Sep 2020 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-19-baka-jela.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U obiteljskoj kući u širokobriješkom naselju Potkraj u župi Kočerin proteklih dana bilo je posebno slavlje.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, baka Jela Mabić, kr&scaron;tenoga ime Helenna, rođena Ljubić, proslavila je 105. rođendan i stotinu godina od dolaska iz daleke Amerike. Na Jelinu rođendanu i ulasku ove vitalne starice u 106. godinu života okupila se i brojna obitelj. Baka Jela sa suprugom Jurom, danas pokojnim, izrodila je &scaron;estero djece, ima devetero unuka, 16 praunučadi i četvero &scaron;ukununučadi. Rodila se u New Yorku 1915. godine kao Helenna.<br /><br /></p> <p>Njezin otac Jozo iz Potkraja, obližnjeg naselja Privalj, jo&scaron; kao mladić oti&scaron;ao je raditi u Boku kotorsku, gdje je upoznao i Jelinu majku Filomenu rođenu pokraj &Scaron;ibenika.<br /><br /></p> <p>Ubrzo su se vjenčali i odlučili potražiti bolji život odlaskom u Ameriku. U Americi su ostali živjeti pet godina i prije jednoga stoljeća odlučili su se vratiti u Boku kotorsku, potom u Hercegovinu. Jela se udala u 24. godini za Juru Mabića iz kočerinskoga naselja Budim. Ubrzo sa svojim mužem naseljava se u &scaron;irokobrije&scaron;ko mjesto Potkraj, gdje živi danas. Njezin suprug umro je prije dvadeset godina, <em><strong>pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/baka-jela-zakoracila-u-106-voljela-bih-da-nekome-mogu-prepricavati-zivotne-zgode-1432440" target="_blank">Večernji list</a></strong></em>.<br /><br /></p> <p>Na upit kako živi, uz nježni i blagi osmijeh, ova vitalna starica govori nam kako nema dru&scaron;tva s kojim bi mogla razgovarati, prepričavati životne zgode i nezgode prikupljene kroz vi&scaron;e od stoljeće života. Kada smo prije pet godina s njom bili na proslavi stotoga rođendana, kazali smo: Vidimo se na sljedećem rođendanu.<br /><br /></p> <p>I, uistinu, nakon toga slavlja baka Jela proslavila ih je vi&scaron;e, a sada i jo&scaron; jedan jubilarni, stotinu peti, i tako postala zasigurno jedna od najstarijih žena ne samo u Hercegovini već i &scaron;ire.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-19-baka-jela.pngEvo za koliko su pojeftinili stanovi u Mostaru!http://grude.com/clanak/?i=217082217082Grude.com - klik u svijetWed, 16 Sep 2020 23:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-23-fena_stanogradnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo da nema grane koja u vremenu koronavirusa nije ušla u “minus”. Pošteđeno nije ostalo ni tržište nekretnina koje je, prema tvrdnjama agenata, ipak doživjelo pad cijena, ali i potražnje, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije bilo stranaca</strong></p> <p>Iz mostarske agencije za nekretnine &ldquo;Kartel&rdquo; potvrdili su nam kako je pandemija ostavila negativan utjecaj na trži&scaron;te nekretnina. - Nekretnine, kao i sve ostalo pogođeno pandemijom, nije ba&scaron; dobro pro&scaron;lo. Kada je riječ o najmu stanova, tu je, može se reći, zabilježen negativan trend. Zatvaranje granica utjecalo je na dolazak stranih turista koji su bili do sada najče&scaron;ći potencijalni kupci tijekom ljetnih mjeseci. S druge strane, i prodaja stanova doživjela je negativan trend. Većina kupaca na&scaron;i su ljudi iz dijaspore čija je kupovna moć ove godine također bila dosta ograničena. No, u cijeloj situaciji ima i pozitivnih stvari. Kuće i vikendice s bazenima doživjele su pravi procvat. Ove godine za njima je bila puno veća potražnja nego ranijih godina. Iznajmljivačima kuća kapaciteti su bili popunjeni cijelo ljeto, na rezervacije se čekalo i po nekoliko mjeseci, &scaron;to je u konačnici popravilo sliku o trži&scaron;tu nekretnina. Osim turista iz cijele BiH, veliki broj ljudi iz susjedne Srbije također je dolazio u Hercegovinu na odmor.</p> <p><br />- Ove godine za razliku od pro&scaron;le naglo je poraslo zanimanje i za kupnjom zemlji&scaron;ta u Hercegovini. Dnevno imamo i do 10-ak poziva potencijalnih kupaca koji traže dulum za kupnju, a, kako pretpostavljamo, najče&scaron;će žele praviti vikendice i kuće za odmor - kažu nam iz agencije &ldquo;Kartel&rdquo; dodav&scaron;i da su cijene stanova ipak doživjele blagi pada te da je i u skorije vrijeme sve neizvjesno kada je riječ o kretanju cijena stanova. - Kada je riječ o samim cijenama, kompletna situacija je na kružnom toku i sada je pitanje u kojem smjeru će se nastaviti kretati. Konkretne procjene ne mogu se napraviti jer sve je moguće - od pada do rasta cijena stanova. Postoji mogućnost da investitori koji imaju veliki broj stanova budu morali snižavati cijene zbog vraćanja kredita koje su uzimali za gradnju, a ako se to dogodi, onda će doći do lančanog padanja cijena. Jo&scaron; uvijek se &ldquo;drže&rdquo; u nekom uobičajenom rasponu, ali kao &scaron;to sam rekao, sve je moguće. Uspoređujući ovu s godinom ranije, <strong>cijene su pale za 10-ak posto po četvornom metru</strong>. No, kako je Mostar u deficitu sa stanovima, posebice manje kvadrature, mislim da cijene ipak neće drastično padati - kazali su nam iz ove agencije.<br /><br /></p> <p><strong>Svima lo&scaron;a godina<br /></strong></p> <p>Iz jedne sarajevske agencije kazali su kako je nedolazak dijaspore i stranaca negativno utjecao na iznajmljivače. - U Sarajevskoj županiji, nažalost, zabilježen je veći broj iznajmljivača koji su zbog kredita bili primorani prodavati svoje stanove i apartmane jer ih nisu imali kome izdavati, ali situacija nakon otvaranja granica mogla bi krenuti nabolje - kazali su. I u Banjoj Luci potražnja za stanovima je u padu, ali u odnosu na sve ostalo, nije lo&scaron;e. Godina je bila lo&scaron;a svima, nadamo se da će iduća biti bolja - kazali su. &bull;<br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-23-fena_stanogradnja.jpgMijo iz Mamića proslavio 103. rođendan! Susjeda Jela ima dvije višehttp://grude.com/clanak/?i=217073217073Grude.com - klik u svijetWed, 16 Sep 2020 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-16-mijo-mamic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već su prošle tri godine otkako je Mijo Martinović Rasić iz širokobriješkog sela Mamići nedaleko od Kočerina kročio u drugo stoljeće života. <p>&nbsp;</p> <p>Vedra lica i vidno raspoložen, dočekao je Mijo svoje goste. Stigli su s pregr&scaron;tom darova, a Mijo je svakog zdu&scaron;no pozdravio dodajući poneku sitnicu vezanu za njega. Kakvo pamćenje, a već je kročio u 104. godinu života, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&nbsp;<strong>Susjeda Jela ima dvije vi&scaron;e<br /></strong><br />&nbsp;Uz upaljene svijeće, tortu, &scaron;ampanjac, kratak govor i sve ostalo &scaron;to se podrazumijeva za dostojnu proslavu rođendana, Mijat, tako ga zovu njegovi susjedi, proslavio je 103. rođendan. Ponosan je &scaron;to je najstariji stanovnik u ovom kraju te se naglo ispravlja i kaže: - Jesam najstariji mu&scaron;karac, ali susjeda Jela starija je od mene dvije godine. Ona je žensko, one svakako dulje žive - obja&scaron;njava Mijo, uvijek spreman za po&scaron;alice.</p> <p>&nbsp;Ne zna čemu može zahvaliti tako dug i iznimno zdrav život, ali tvrdi kako se rijetko ljuti, ne jede puno, a slatko uopće ne konzumira. Ide na počinak najkasnije u 22 sata, ali je u pet već na nogama. I danas dobro spava, jede, pije, radi i sve to bez ikakvih smetnji. Pomalo mu smeta &scaron;to živi sam i jedva dočeka da netko dođe i s njim popriča. Većina njegova života popraćena je ratnim zbivanjima te nije ni čudo &scaron;to njegovi odgovori, ma &scaron;to god ga upitamo, uglavnom zavr&scaron;avaju na njegovoj bujnoj i zanimljivoj ratnoj pro&scaron;losti. Zanimljivo je razgovarati sa živahnim čovjekom koji se sjeća sitnih detalja potkrijepljenih imenima i mjestima zbivanja, kao da su se jučer dogodili. Često, bolje reći redovito, vraća se na rat. Kada to priča, te&scaron;ko ga je zaustaviti, ali i skrenuti s teme.<br /><br /></p> <p>- Bio sam dobar vojnik u 13. pukovniji - često je počinjao Mijat. Već vi&scaron;e godina živi sam, supruga mu je davno umrla. Djeca, njih osmero, zavr&scaron;ila su visoke &scaron;kole i žive u Splitu, Rijeci, Poreču, Belgiji..., a tek jedno je ostalo u Mamićima. Veseli se dru&scaron;tvu, a smeta mu &scaron;to se ljudi sve manje druže. No, s Mijatom se može satima razgovarati. I slu&scaron;ati zanimljive priče.</p> <p>- Zvala sam ga da dođe kod mene u Ka&scaron;tele, i to nekoliko puta. Vjerujem da su to radila i moja braća i sestre, ali on ne da ni zboriti o tome. Ovdje je najsretniji i svaka promjena te&scaron;ko bi mu do&scaron;la. Ubila bi ga. Nije mu lako, ali snalazi se - kaže kći Anđa. - Korona, kaže&scaron;! Ne pla&scaron;im se ja ničega, kako Bog dade tako će biti. Čujem da ta korona napada pluća, a u mene su pluća k&rsquo;o u diteta i zato je se ne pla&scaron;im. Strah bi me bilo da napada one koji su slabi na nogama. One me izdaju. Rukama bih mogao sve, ali noge izdaju. Pro&scaron;etam pomalo tu do Kočerina (oko tri km od Mamića), ali nekada sam stalno i&scaron;ao pje&scaron;ice u &Scaron;iroki - s tugom zaključuje.<br /><br /></p> <p><strong>Obnavlja i kuću<br /><br /></strong></p> <p>Da planira jo&scaron; puno rođendana proslaviti u svome domu u Mamićima, pokazuju i njegovi zahvati na obiteljskoj kući. Nedavno je obnovio otvore na kući, stavio na njih i rolete, a od ljetnih žega hladi se novim klima-uređajem. Zazvoni mobitel, a dok smo mi prebirali po džepovima čiji to zvoni, Mijat otklopi svoj mali stroj i počne zahvaljivati djeci i svojim prijateljima koji mu čestitaju rođendan. - Ma, služim se ja mobitelom godinama - kaže nam Mijo koji pak stalno slu&scaron;a i radio te gleda televiziju.&bull;<br /><br /><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-16-mijo-mamic.jpegPročitajte ovu priču i zahvalite Bogu na svemu! Ova žena s četvero nepokretne djece neka vam bude primjerhttp://grude.com/clanak/?i=217061217061Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-15-dragana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dragana je samohrana majka, a njena priča nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.<p>&nbsp;</p> <p>Ona nema slobodan vikend, ni godi&scaron;nji odmor. Nije u prilici uzeti bolovanje. Ne smije. Jer ima njih četvero, u kolicima. Nezinu priču donosi Blic.rs.<br /><br /></p> <p>Oduvijek je sanjala o punoj kući, zato &scaron;to su djeca bila i ostala svrha njezinog života. Dodaje kako je htjela imati jo&scaron; djece, ali kada je najstarija kćerka krenula u &scaron;kolu, shvatila je da ne bi mogla sve stići.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Na vrijeme su prohodali, progovorili, naučili na tutu, sve po redu. Djeca su zavr&scaron;ila redovitu osnovnu &scaron;kolu. Te&scaron;ko su svladavali gradivo, a ja sam učila s njima svaku lekciju iz svih predmeta, ne znajući da su lako ometeni u razvoju. Nisam mogla to prepoznati, a nijedan psiholog prilikom upisa u &scaron;kolu mi nije to rekao. Valjda nisu jo&scaron; to ni pokazivali kada su kretali u &scaron;kolu - kaže Dragana.<br /><br /></p> <p>Usporedno s tim, cijelo vrijeme je i radila u ugostiteljstvu, s jednim slobodnim danom. Ipak 2002. odlučila je napustiti tvrtku.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Dvoje djece su već bili u srednjoj &scaron;koli, dvoje u osnovnoj. Dolazila sam kući umorna i pitala djecu &scaron;to ima za ručak. Kuća je bila uredna, ručak skuhan, ve&scaron; su znali razdvojiti i uključiti perilicu. Voljeli su raditi. Znali su me ujutro izgurati iz kuće da idem kod susjede na kavu, a oni složno spreme kuću. Ma, ni&scaron;ta im nije bilo te&scaron;ko - ispričala je Dragana.</p> <p>Onda je najstariju kćerku počelo boljeti koljeno. Imala je 17 ili 18 godina. Godinu dana obitelj je obilazila klinike, ali nitko nije znao &scaron;to je uzrok problema. Na kraju, ostala je na ispitivanju na klinici za neurologiju, kada je Dragana spomenula i drugu kćer.<br /><br /></p> <p>- Tada sam spomenula i drugu kćer i problem s drhtavicom. Jedina bolnica koja je prihvatila da ih pregleda svih četvoro, iako sam ja to već tražila u drugim klinikama, jer sam već naslutila da imaju ne&scaron;to povezano &scaron;to nije u redu. Ostali su jo&scaron; zdravo hodali dok je Milica već počela vući nogu. Prof. dr Vedrana Milić-Ra&scaron;ić je pretpostavila kako se tu radi o genetskom poremećaju, ali je to trebalo i potvrditi, dokazati, prenose priču Grude.com. Dvije godine smo čekali da se pronađe tko će uraditi to genetsko ispitivanje. Konačno, poslali smo krv svih &scaron;estoro u Antwerpen. Čekalo se narednih pet godina. Stigli su rezultati - obja&scaron;njava majka.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;a kuća je uvijek bila puna djece. Ako smo i&scaron;li na Zvjezdaru u &scaron;etnju, i&scaron;lo je bar desetero djece. Ako bi ih vodila u kazali&scaron;te "Puž", nikada nisu i&scaron;la samo moja djeca, to vrijedi i za kino. Znaju njihovi prijatelji kakve su Gagine kiflice koje smo zajedno mijesili i pekli za svu djecu u parku, stajali su u redu i čekali sljedeću tepsiju. Bila je to kuća puna radosti i dječije graje - prisjeća se majka.<br /><br /></p> <p>Nakon osnovne, do&scaron;lo je vrijeme i za srednju &scaron;kolu, ali onda stvari postaju ozbiljnije i za Draganu.<br /><br /></p> <p>- Saznala sam kako Milica ima smetnje u razvoju. Imala je psihičkih problema, krize svijesti po nekoliko puta na dan, ležala je i u bolnici. Ipak, sve analize organskog porijekla bile su uredne. Upisala sam je u posebnu &scaron;kolu, da bi nakon bombardiranja druga kćer, Ana, dobila jaku drhtavicu ruku. Jedva je držala ka&scaron;iku i pisala. Do&scaron;li su i problemi s gojazno&scaron;ću. Bilo je to razdoblje kada sam od pet radnih dana, tri i&scaron;la s njima na klinike, samo ispitivanja, nikakvo liječenje - kaže ona.<br /><br /></p> <p>"Hereditarna spastična parapareza" glasila je dijagnoza koja je kod Jovića udružena sa zahvatanjem i drugih sustava i koja je progresivnog tijeka.<br /><br /></p> <p>- Zavr&scaron;ili su srednju &scaron;kolu. Djevojke su imale momke, Du&scaron;an je vozio motor, uvijek puna kuća dru&scaron;tva. Bila su okupljanja, glazba, pjesma, radost. Naviknuli smo tako živjeti i kad je te&scaron;ko ja to nekako prebacim na ne&scaron;to smije&scaron;no, pa tako je ljep&scaron;e, lak&scaron;e i bolje. 2007. godine sam se razvela. Njihov otac nije imao sluha za njihovu bolest i moju borbu. Samo mi je odmagao i ja sam se rije&scaron;ila jedne smetnje i nečega na &scaron;to sam bespotrebno tro&scaron;ila živce, a trebali su mi. Znala sam to i znala sam &scaron;to me čeka. Moja djeca to nisu znala, a on posebno - kaže Dragana.<br /><br /></p> <p>Danas stanuju u Obrenovcu, poplava koja je zahvatila taj kraj 2014. uni&scaron;tila je sve slike na kojima su Draganina zdrava djeca, ostala je poneka, a stanje se sve vi&scaron;e kompliciralo.<br /><br /></p> <p>- Milica je u svojoj 25. sjela u kolica, do svoje 29. se mogla premjestiti na krevet i toaletna kolica. Sada ima 35, na noge ne staje nikako, imamo bolnički krevet, dizalicu i pelene. Ana je hodala normalno do svoje 23., sada ima 33, jedva je s kolica premjestim na krevet i toalet. Zvezdana je bila moja desna ruka, kupala je Milicu, kuhala ručak, održavala kuću, jer sam putovala iz Obrenovca za Beograd na posao. Imala je dečka, trebala se udati. U 24. počela je te&scaron;ko hodati. Sada ima 31 i u kolicima je, pomažem joj da se obuče i okupa. Du&scaron;an je jedva hodao, vozio je motor, padao, ustajao, dizali ga ljudi na ulici - priča Dragana.<br /><br /></p> <p>Ipak, nisu se predavali, ni sada se ne predaju. Iako im mentalne sposobnosti opadaju.<br /><br /></p> <p>- Učim ih da je i život u kolicima - život i da je lijep i da nisu jedini. Imamo mir, dovoljno prihoda, kuću, dvori&scaron;te, životinje, dobro susjedstvo, moju obitelj. Izvedem ih jedno po jedno u grad, kad mogu. Nekada ne mogu, fizički. Oni meni i dalje pomažu, raspreme stol, čiste povrće, sjeckaju... I sve uz glazbu i smijeh. A kuća? &Scaron;to stignem - stigla sam i ne sekiram se ba&scaron;. Ne moraju prozori biti čisti, neka pra&scaron;ine ispod kreveta. Legnem ja preko dana da odmorim i nadoknadim sna, ali sve je to život, nemamo stresove. Nitko ne galami, ne dozvoljavam povi&scaron;en ton. To &scaron;to umjesto nogu imaju točkove nije stra&scaron;no, kreću se - kaže Dragana.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e je boli &scaron;to im mentalna strana nije na vi&scaron;oj razini. Iako znaju sve na računalu, nemaju dovoljno razvijenu međusobnu komunikaciju.<br /><br /></p> <p>Fond riječi im vi&scaron;e nije na zavidnoj razini, iako Ana i Beba čitaju knjige. Ali nije važno &scaron;to mene boli, preboljela sam, utrnula. Ne mogu nogama, ali mogu točkovima, druge noge im izrasti neće. Trudimo se koristiti ono &scaron;to imamo, a ja da ne razmi&scaron;ljam o onome &scaron;to smo izgubili. Ne gledam unazad, samo naprijed, i to ne daleko, već gledam da im uljep&scaron;am svaki dan - zaključuje Dragana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-15-dragana.jpgNavike kupaca: Evo što se u BiH promijenilo od ožujka 2020.http://grude.com/clanak/?i=217053217053Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 14:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-trgovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija koronavirusa utjecala je na sve pore u društvu, pa tako i na navike svakodnevne kupovine.<p>&nbsp;</p> <p>U gotovo svaku kupovinu sada će sigurno biti uvr&scaron;teno i neko sredstvo za dezinfekciju.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Prije pandemije nisam mnogo kupovala sredstva za dezinfekciju, točnije, rijetko kad. Međutim, od kako se pojavio virus, sredstva za dezinfekciju su obvezna stvar na listi mjesečne kupovine. Također, dok su bile obavezne, i rukavice sam jako često kupovala&rdquo;, rekla je za "Nezavisne novine" mje&scaron;tanka Borika.<br /><br /></p> <p>Njen sugrađanin kaže da se, od potro&scaron;ačkih navika jedino promijenilo to &scaron;to če&scaron;će kupuje za&scaron;titne maske koje su u zatvorenim prostorijama, ali i na skupovima s većim brojem ljudi obvezna. I u jednoj trgovini potvrđuju da je pandemija promijenila navike.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Samo je pitanje u kojoj mjeri je to sada primjetno. Na&scaron;a svakodnevica i na&scaron;a nova realnost su maske i sredstva za dezinfekciju. Na na&scaron;im blagajnama odavno su postavljene za&scaron;titne folije, duž čitave trgovine polijepljene naljepnice o rastojanju&rdquo;, kazali su iz trgovine.<br /><br /></p> <p>Diljem bh. radnji postavljeni su natpisi da se bez maski ne ulazi, te da se koristi sredstvo za dezinfekciju ruku.<br /><br /></p> <p>Prema njenim riječima, sve to bi prije samo godinu dana bila neslana &scaron;ala, sada je već opće prihvaćeno.<br /><br /></p> <p>Na početku pandemije bilo je prisutno gomilanje hrane, a sada se kupovina obavlja bez nekog dugog zadržavanja, te se kupuje uobičajeno uz to da su sredstva za dezinfekciju na redovitom popisu za kupovinu.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-trgovic.jpgČak šest intervencija na Križevcu za samo jedan danhttp://grude.com/clanak/?i=217046217046Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-krizni_put_krizevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spašavajući hodočasnike na brdu Križevac kod Međugorja spasioci su šest puta intervenirali tijekom ove nedjelje.<p>&nbsp;</p> <p>"Srčani udar, ozljeda noge i iznemoglost, razlozi su zbog kojih su pripadnici gorskih službi spa&scaron;avanja iz Čitluka i Ljubu&scaron;koga intervenirali ove nedjelje prilikom osiguranja na Križevcu kod Međugorja. Ukupno su izveli &scaron;est intervencija i tri transporta ozlijeđenih do najbliže ceste", priopćeno je iz GSSuBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-krizni_put_krizevac.jpgVJENČANJA GENERIRAJU NOVOOBOLJELE: Najavljuje se zabrana svadbihttp://grude.com/clanak/?i=217023217023Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kontinuirano par desetaka ljudi svaki dan završi u bolnici. I kao što vidimo nažalost i umiru.<p>&nbsp;</p> <p>Kakva će situacija biti na jesen, to ćemo sad vidjeti, rekao je epidemiolog Bernard Kaić na RTL-u. Dodao je kako sve ovisi o tome kakve će mjere biti na snazi i kako će ih se ljudi pridržavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Krenula je &scaron;kola. Mi za sada nemamo u &scaron;kolama &scaron;irenje infekcije, tek je tjedan dana &scaron;kola. Imamo oboljele, djeca koja su se zarazila izvan &scaron;kole koja su i&scaron;la u &scaron;kolu pa onda njihove kontakte stavljamo u karantenu, negdje ne negdje da, ovisno o tome jesu li bolesna djeca imala simptome koliko su dugo bila u &scaron;koli i raznim drugim&nbsp;faktorima pa ćemo vidjeti si vremenom hoće li &scaron;kole postati nekakav izvor &scaron;irenja infekcije za zajednicu o tome kakve će mjere biti na snazi i kako će ih se ljudi pridržavati - rekao je epidemiolog, prenosi 24sata.hr</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Na pitanje novinarke je li do&scaron;lo vrijeme da se ograniči broj uzvanika na svadbama u cijeloj Hrvatskoj, odgovorio je da je to trebalo učiniti davno prije.&nbsp;</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>- Mi kontinuirano imamo oboljele sa svadbi, samo se seli iz županije u drugu. Ja znam da to nekima jako velik problem predstavlja, da je to čak i gospodarska grana, ali ne može se nikako zanijekati da velike svadbe generiraju oboljele i to velik broj oboljelih koje je onda te&scaron;ko poloviti, uvjetno rečeno&nbsp;i staviti ih u izolaciju tako da mislim da se mogao ograničiti broj ljudi na svadbi već prije mjesec, dva bez problema - rekao je Kaić. Očekivano, njegova je izjava izazvala reakcije organizatora vjenčanja i hotelijera kojima zarada direktno ovisi o svadbama.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span><span>- Svi se bojimo i &scaron;titimo i poku&scaron;avamo biti odgovorni, ali činjenica je da se možemo zaraziti bilo gdje. Ne bih rekla da su svadbe najkritičnije. &Scaron;to je s raznim političkim skupovima na kojima se grli i ljubi, noćnim klubovima, &scaron;kolama, godi&scaron;njim odmorima - nabrajala je organizatorica vjenčanja koja je željela ostati anonimna, a radi za jednu od najpoznatijih zagrebačkih agencija za organizaciju vjenčanja. Otkrila je da im je za ovu godinu apsolutni&nbsp;sve otkazano te da im je struka doslovno na koljenima.</span></span></span></span></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgDemantirano da Plenković večeras dolazi u Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=217019217019Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-plenkovic_covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se pojavila informacija da Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH večeras dolazi na predstavljanje knjige Ratka Perića u Mostar, iz njegove Vlade to je demantirano.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, prvi čovjek Vlade RH dolazi tek sutra.</p> <p>Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će na svečanoj svetoj misi u prigodi ustoličenja mons. Petra Palića, mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije, u ponedjeljak, 14. rujna 2020. godine, u 11.00 sati, ispred Katedrale Marije Majke Crkve na Gospinom trgu u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Po dolasku u Mostar, predsjednik Vlade Andrej Plenković susrest će se sa zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem u 9.30 sati (Sredi&scaron;njica HDZ-a BiH).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-plenkovic_covic.jpgPlenković dolazi na oproštaj Ratka Perića i u provjeru stanja Biskupijskog kulturnog centra kojeg je financirala RHhttp://grude.com/clanak/?i=217013217013Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-19-plenkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski premijer Andrej Plenković sa izaslanstvom će sutra i u ponedjeljak biti u posjetu Mostaru.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <div class="itemFullText"> <p>Povod je svečanog otvaranja novoizgrađenog Biskupijskog kulturnog centra u Mostaru i predstavljanje knjige Ratka Perića &lsquo;Pođite i propovijedajte&rsquo; kao i primopredaju dužnosti odlazećeg biskupa Ratka Perića novoimenomanom biskupu Petru Paliću.<br /><br /></p> <p>Inače, novoizgrađeni Biskupijski kulturni centar u Mostaru velikim dijelom je financiran upravo zahvaljujući pomoći Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Također, Plenković će nazočiti i svetoj misi u ponedjeljak, kada će odlazeći biskup Ratko Perić predati dužnost novoimenovanom biskupu Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske dijeceze, biskupu Petru Paliću. Kako Republika doznaje, očekuje se i nazočnost kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije Tome Vuk&scaron;ića, mostarskog muftije Salema ef. Dedovića, episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Dimitrija, kao i brojnih biskupa iz BiH i Hrvatske.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-19-plenkovic.jpegKancelar Kurz: Ne izbjeglicama, pa ni djeci! Austrija ne može sve primitihttp://grude.com/clanak/?i=217008217008Grude.com - klik u svijetSat, 12 Sep 2020 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-09-3008c04ffb0f81741477.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrijski kancelar Sebastian Kurz u subotu je u video poruci na facebooku dao pojašnjenje za svoje jasno i glasno „NE“ prijemu Austrije izbjeglica iz izbjegličkog kampa Moria na grčkom otoku Lesbosu nakon što ga je nedavno progutao požar. <p>&nbsp;</p> <p>Austrijski mediji pi&scaron;u kako je nakon požara situacija u tom najvećem izbjegličkom logoru u Europi u kojem je 13.000 ljudi, među njima i 4.000 djece &bdquo;katastrofalna&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Navode kako su Njemačka i Francuska najavile da će svaka uzeti po najmanje 150 maloljetnika, uz konstataciju kako Austrija i dalje &bdquo;kategorički odbija prijem izbjeglica&ldquo;. Za&scaron;to je to tako pojasnio je austrijski kancelar u svojoj video poruci. Kurz je istakao kakao su to &bdquo;stra&scaron;ne slike koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodu&scaron;nim&ldquo;, no pritom ukazuje kako &bdquo;stalan rastući prijem izbjeglica ne može biti ispravan put&ldquo; nego kako bi im se &bdquo;mnogo vi&scaron;e moralo pomoći na licu mjesta&ldquo;. Napomenuo je kako je kao ministar vanjskih poslova vidio izbjeglice i ljude koji žive u &bdquo;nepojmivom siroma&scaron;tvu&ldquo;<strong> &scaron;irom svijeta</strong>, kao primjerice u Somaliji i drugdje.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kod takvih doživljaja čovjek ima samo jedan osjećaj, naimeželju da pomogne&ldquo;, rekao je Kurz dodav&scaron;i: &bdquo;Čovjek postane svjestan da želi pomoći, ali ne može sve primiti u Austriju. Ispravan je stav,<strong> pomoć na licu mjesta</strong>&ldquo;. Kurz je rekao kako se sada javljaju političari koji kada vide slike iz Morie govore: &bdquo;To nije moguće da Austrija uopće ne pomaže. Ne možemo li primiti barem 100 djece? Kada to čujem imam utisak da mnogi uopće ne znaju koliko Austrija zapravo pomaže. Da mi po 10, 100 ili jo&scaron; vi&scaron;e djece primamo, ali s onu stranu kamera&ldquo;. Kritizirao je medije da nedovoljno o tome izvje&scaron;tavaju i ne daju usporedbe Austrije s drugim državama, kako bi se vidjelo koliko Austrija stvarno pomaže.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Samo u ovoj godini Austrija je primila 3.700 djece, a u pet godina ukupno <strong>200.000 ljudi</strong>&ldquo;, poručio je Kurz svojim kritičarima, izraziv&scaron;i čuđenje da se Austriju sada p(r)oziva na jo&scaron; veći prijem izbjeglica. &bdquo;Istina je i to da sada imamo velike izazove pri integraciji i da se i pri tome mora biti odgovoran&ldquo;, dodao je. Austrijski kancelar dao je do znanja da i dalje ostaje kod svog jasnog &bdquo;NE&ldquo; za prijem izbjeglica s Lesbosa. &bdquo;Ako se sada popusti pritisku nekolicine migranata koji su zapalili izbjeglički kamp, tada riskiramo da napravimo istu gre&scaron;ki kao i 2015.&ldquo;, istakao je dodav&scaron;i: &bdquo;Na licu mjesta treba pomoći i to ne samo u područjima koja su trenutačno u fokusu medija. Isto tako to treba raditi i u Siriji, Iraku ili Venezueli, o čemu također razgovaramo s koalicijskim partnerom&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Inače &scaron;to se tiče Kurzovih &bdquo;narodnjaka&ldquo; (&Ouml;VP) i koalicijskog partnera, a to su u Austriji Zeleni, mediji pi&scaron;u kako su stavovi oko prijema<strong> izbjeglica s Lesbosa </strong>dijametralni. Potkancelar i čelnik Zelenih Werner Kogler izjavio je kako želi i dalje pregovarati ustvrdiv&scaron;i: &bdquo;Ako je to uspjelo čak gospodinu S&ouml;deru, a sada i nizozemskom premijeru gospodinu Rutteu, onda vjerujem da to može uspjeti i Austriji&ldquo;. &bdquo;Ono &scaron;to nam ne treba je simbolična politika&ldquo;, uzvratio je Kurz aludirajući na njemačko-francusku inicijativu prijema djece i mladih iz izbjegličkog kampa Moria. Ono za &scaron;to je Kurz i &scaron;to je posebno naglasio je da se na europskoj razini treba zalagati za jedinstveni pristup tom problemu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-09-3008c04ffb0f81741477.jpegNužno je jačati uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštitehttp://grude.com/clanak/?i=216999216999Grude.com - klik u svijetSat, 12 Sep 2020 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-12-dom-zdravlja.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija bolesti COVID-19 mjesecima je zdravstvena tema broj jedan.<p><br />O dobu u kojem živimo u velikom intervjuu za Večernji list, govorio je hrvatski ministar zdravstva Vili Bero&scaron;. Naglasio je važnost jačanja uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene za&scaron;tite. <br /><br /></p> <p><strong>Danima imamo po tristotinjak pozitivnih testova na virus SARS-CoV-2, raste broj hospitaliziranih, onih na respiratoru. Koliko vas se to skupa zabrinjava i koliko je trend ozbiljan? </strong></p> <p>Trend je svakako ozbiljan i odražava se u kliničkoj slici kojoj ovih dana, nažalost, svjedočimo i u mnogim europskim zemljama. Itekako smo svjesni postojeće situacije te vodimo računa o &scaron;to manjem <strong>negativnom efektu</strong> u smislu naru&scaron;avanja gospodarskih aktivnosti i kvalitete dru&scaron;tvenog života. Trenutačno stanje zahtijeva pojačan pristup, oprez i ujedinjen stav u provođenju svih mjera i aktivnosti koje se donose kako na lokalnoj tako na nacionalnoj razini. Upravo je to razlog povećanja samostalnosti županijskih stožera civilne za&scaron;tite u dono&scaron;enju odluka.<br /><br /></p> <p><strong>Možemo li u ovom trenutku govoriti o eksponencijalnom rastu inficiranih? </strong></p> <p>Broj inficiranih ne raste eksponencijalno, već se radi o određenom linearnom rastu, dok je broj novoinficiranih stalan. Sukladno tome, mi smo <strong>oprezno optimistični</strong> i usmjereni smo na stabilizaciju žari&scaron;ta zaraženih. Uspjeli smo biti pri samom vrhu u suzbijanju bolesti u prvom valu i spremni smo to učiniti i sada.<br /><br /></p> <p><strong>Koliko smo spremni za pandemijsku jesen? </strong></p> <p>Svakako nam je u interesu postići ravnotežu zdravstvene sigurnosti i optimalnog, ali novog životnog stila koji svi danas živimo kako bismo kao dru&scaron;tvo nastavili ići naprijed u dru&scaron;tvenom i gospodarskom smislu. Održavanje te ravnoteže iziskuje velika nastojanja i mi ih svaki dan primjenjujemo i nastavit ćemo istom predano&scaron;ću i dalje. Iskustvo s potpunim zatvaranjem na proljeće ove godine nam je pokazalo da virus možemo vrlo efikasno, u relativno kratkom roku, potpuno obuzdati, pa čak i <strong>ukloniti iz cirkulacije</strong>. To je iskustvo od neprocjenjive važnosti koje je dokazalo da smo svojom strategijom krenuli u jedinom pravom smjeru, i to na samom početku bolesti. Danas smo u mnogo povoljnijem položaju po pitanju znanstvenih saznanja i imamo efikasne alate za jesen koja je pred nama.<br /><br /></p> <div class="article__video_wrap video uploaded_video"> <div id="vjs_video_3" class="video-js js_videoPlayer vjs-paused vjs_video_3-dimensions vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active vjs-controls-enabled vjs-share vjs-videojs-share" lang="hr" data-videourl="https://video.vecernji.hr/portal/2020/9/53175aef.mp4" data-autoplay="false"> <div id="vjs_video_3_html5_api" class="vjs-tech" lang="hr" data-autoplay="false" data-videourl="https://video.vecernji.hr/portal/2020/9/53175aef.mp4"><strong>Do&scaron;lo je do zastoja u trećoj fazi oxfordskog cjepiva, i to ba&scaron; na dan kad je EK s proizvođačima zaključio preliminarne razgovore o kupnji cjepiva protiv koronavirusa. </strong><br /> <br /> Europska agencija za lijekove detaljno analizira trenutačno stanje te je u vrlo bliskoj suradnji s Europskom komisijom koja pozorno prati razvoj cjepiva. Važno je napomenuti kako je <strong>odgađanje kliničkih ispitivanja</strong> u ovom slučaju ne&scaron;to &scaron;to se normalno moglo dogoditi u bilo kojem kliničkom ispitivanju, a jedan događaj nije dovoljan za dono&scaron;enje bilo kakvih čvrstih zaključaka. Iako cjepivo predstavlja najsigurniju strategiju izlaska iz pandemije COVID-19, sigurnost građana je glavni prioritet. Komisija je prije svega usmjerena na nepristranost i transparentnost. Sukladno tome, nikada se ne bi kompromitirala niti bi zaobi&scaron;la bilo koji dio informacija i u pogledu sigurnosti i djelotvornosti, kao i u pogledu vremena potrebnog da se to osigura u kliničkim ispitivanjima. Sigurnost je temeljni zahtjev bilo kojeg cjepiva da pristupi trži&scaron;tu EU. Budite uvjereni da Komisija ostaje predana ulaganju u raznolik i &scaron;irok portfelj kandidata za cjepivo.<br /><br /></div> </div> </div> <div class="article__video_wrap video uploaded_video">&nbsp;</div> <p><strong>Pro&scaron;log vikenda održao se &ldquo;Festival slobode&rdquo;. Već ste poručili da podržavate demokraciju, no kako gledate na angažman pojedinih liječnika tamo i na njihove poruke o cijepljenju? </strong></p> <p>Kako sam već istaknuo, živimo u demokratskom dru&scaron;tvu u kojem svatko ima pravo na osobni stav i izbor. No osobna sloboda i pravo izbora jedino imaju smisla dok ne naru&scaron;avaju tuđu slobodu, zdravlje i sigurnost. Istupanje pojedinih liječnika i zdravstvenih djelatnika na &ldquo;Festivalu slobode&rdquo; <strong>kosi se sa strukom</strong> koju upravo oni predstavljaju te dezinformiraju javnost o aktualnim zdravstvenim pitanjima. Oni bi trebali biti glas struke koja predstavlja visoke etičke standarde kao i visoki stupanj savjesti i služe kao zdravstveni i moralni kompas u dru&scaron;tvu. Jasnim ograđivanjem medicinske struke od&nbsp;takvih stavova te jednoznačnim uputama i preporukama građanstvu, &scaron;to ovo Ministarstvo i druge relevantne medicinske institucije kontinuirano provode, ovakve istupe pojedinaca najbolje demantiraju.<br /><br /></p> <p><strong>Trebaju li liječnička udruženja reagirati na ovakve istupe liječnika ili je to dio demokracije? </strong></p> <p>Nepo&scaron;tovanje pravila dovodi do anarhije i naru&scaron;ava povjerenje na&scaron;ih građana u liječničku profesiju. Zato smatram da stručna dru&scaron;tva moraju reagirati na izjave pojedinih liječnika koje su u suprotnosti sa znanstvenim dokazima i službenim i znanstvenim stavovima struke. Postoji <strong>zakonodavni okvir</strong> koji regulira djelovanje liječnika uz obvezu po&scaron;tivanja pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije.<br /><br /></p> <p><strong>Kako komentirate nemili događaj s vozilom hitne na Trgu? </strong></p> <p>Hitna medicinska služba dolazi na svaki poziv kada je to od interesa za zdravlje pacijenta, pa je tako bilo i ovom prigodom. Tom prigodom je &ldquo;Festival slobode&rdquo; upravo <strong>uskratio slobodu najugroženijima</strong>. Naravno da je to nedopustivo, neprimjereno i krajnje licemjerno, a napad i vrijeđanje osoblja hitne medicinske službe koja je iza&scaron;la na teren pokazuje vrlo nisku razinu empatije i razumijevanja istinskih sloboda i prava. Kao liječnik sam ogorčen takvim postupkom, a kao čovjek razočaran.<br /><br /></p> <p><strong>Proteklih je dana izbio skandal s varaždinskim psihijatrom. Tko je odgovoran &scaron;to se takva praksa nije ranije prekinula? </strong></p> <p>Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva obavit će zdravstveno-inspekcijski nadzor u Općoj bolnici Varaždin u okviru svojih nadležnosti. Svakako ću, kao i u svim ostalim slučajevima eventualnih nepravilnosti, učiniti sve da ih se utvrdi i spriječi. Poduzimanje daljnjih mogućih mjera i aktivnosti te utvrđivanje odgovornosti ovisit će o utvrđenim činjenicama tijekom nadzora, no svakako želim napomenuti kako ni ja ni Ministarstvo zdravstva nismo imali saznanja o navedenom slučaju do trenutka objave u medijima.<br /><br /></p> <p><strong>Postali ste ministar u jednom od najzahtjevnijih perioda. Koliko vam to pričinja stresa i kako se nosite s tim? </strong></p> <p>I kao neurokirurg bio sam pod <strong>stalnim opterećenjem</strong> i svojevrsnim stresom jer je to priroda posla tražila. Kao ministar sam u sličnoj situaciji. Godinama sam u radnom pogonu tako da i ministarski dio posla za sada dobro podnosim. Ministarski mandat započeo je s epidemijom koronavirusa i nastavio se i u ovom drugom dijelu dužnosti. Kroz život sam se uvjerio da veliki trud i uložena energija uvijek daju dobre rezultate. Vjerujem da će uskoro ti rezultati biti vidljivi u pronalasku rje&scaron;enja u zdravstvenom sustavu.<br /><br /></p> <p><strong>I da nema pandemije, kao ministar imate velik zadatak: reformu zdravstvenog sustava. </strong></p> <p>Moj je zadatak i cilj kontinuirano poduzimati mjere u svrhu jačanja zdravstvenog sustava i u tom smislu nastavljamo s modernizacijom bolničkog sustava, zatim s digitalizacijom koja će unaprijediti zdravstvenu skrb na&scaron;ih građana, dodatno skratiti liste čekanja. Radit ćemo na unapređivanju sustava hitne medicinske pomoći i podizanja kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene za&scaron;tite, posebice u ruralnim krajevima. Poseban naglasak stavljam i na jačanje ljudskih resursa i unapređenje uvjeta rada u zdravstvu uz cjeloživotni razvoj stručnih kompetencija i jačanja sustava javnog zdravstva, koji se u posljednjoj epidemiji pokazao ključnim za uspje&scaron;nu za&scaron;titu građana, kao i sustav preventivne medicine i ulogu mreže zavoda za javno zdravstvo s posebnim naglaskom na prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti. Okolnosti epidemije u kojoj se nalazimo ukazuju nam na potrebu <strong>jačanja uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene za&scaron;tite</strong> na primarnoj razini kao i na nužnost uspostave specijalističko-konzilijarne zdravstvene za&scaron;tite pri domovima zdravlja.</p> <p>Zatim, osim nužnosti uspostave <strong>hitne helikopterske službe</strong>, potrebno je reorganizirati i unaprijediti sustav hitne medicinske pomoći te osigurati podizanje potrebnih kompetencija za samostalni rad medicinskih sestara i tehničara u timovima bez liječnika. Održavamo tjedne sastanke u Ministarstvu, po pojedinim temama, te ćemo nakon definiranja prijedloga s njima izaći u javnost, a svaka konstruktivna kritika ili prijedlozi tada su dobrodo&scaron;li, za opće dobro. Reforma bolničkog sustava uključuje brojne aktivnosti vezane uz modernizaciju bolnica u Hrvatskoj. Nastavlja se već započeti procesi funkcionalne integracije koji uključuju pojačanu suradnju i povezivanje bolnica. Isto uključuje jačanje kapaciteta dnevne bolnice uz postupno smanjenje akutnih kapaciteta. Intenziviraju se aktivnosti vezano uz mjerenje ishoda liječenja, praćenje indikatora kvalitete te provedbu akreditacije bolnica. Započeti su i procesi za uspostavu novog modela upravljanja bolnica koji će doprinijeti osnaživanju upravljačkih kapaciteta bolnica kako bi se provela racionalizacija sustava i uspostavila financijska održivost. Kao važan čimbenik u provedbi svih navedenih mjera ističem cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava. Provode se aktivnosti na revidiranju i smanjenju listi čekanja u medicinski prihvatljive rokove čekanja na pojedine zdravstvene preglede. Uzimajući u obzir stanje bolničke infrastrukture, posebice nakon razornog potresa u Zagrebu, dodatno su se pojačale aktivnosti na pripremi uspostave nove nacionalne dječje bolnice kao i na infrastrukturnim projektima u drugim bolničkim ustanovama.<br /><br /></p> <p>K<strong>ada će hrvatski pacijenti zaista moći 80 posto svojih zdravstvenih problema rje&scaron;avati na razini primarne zdravstvene za&scaron;tite? </strong></p> <p>Trenutačno oko polovine liječnika koji rade u ordinacijama općeobiteljske medicine nema zavr&scaron;enu specijalizaciju iako većina ima dugogodi&scaron;nje iskustvo. Kako bi se pacijentima pružila odgovarajuća zdravstvena za&scaron;tita na primarnoj razini, Ministarstvo je osiguralo financijska <strong>sredstva iz Europskih fondova</strong> za dodatno opremanje ambulanti medicinskom opremom i specijalističko usavr&scaron;avanje. Tek kada na&scaron;a primarna zdravstvena za&scaron;tita bude opremljena prema europskim standardima, a liječnici specijalisti i educirani za obavljanje vi&scaron;e pretraga (npr. UZV) u svojoj ordinaciji, pacijenti će moći 80 posto svojih zdravstvenih problema rje&scaron;avati na razini primarne zdravstvene za&scaron;tite. Također, jedan od mojih fokusa je i jačanje specijalistike pri domovima zdravlja, kako bi se rasteretile bolničke zdravstvene ustanove, a pacijentima specijalistička usluga osigurala &scaron;to bliže njihovu domu.<br /><br /></p> <p><strong>Mnoga su mjesta u manje naseljenim i otočnim dijelovima zemlje godinama već vez obiteljskih doktora, a brojke govore da će biti i gore. Možemo li to spriječiti i kako? </strong></p> <p>Nažalost ruralna područja nam ostaju bez stanovni&scaron;tva, a i mreža javne zdravstvene službe je u tim krajevima slabije popunjena. Trenutačno su nam otoci relativno pokriveni, a puno veći problem su nam sela sa starijom populacijom. I Grad Zagreb na perifernim dijelovima, kao ni u Zagrebačka županija, nemaju popunjena sva mjesta predviđena mrežom. Glavni razlog je nedostatak liječnika, omogućena mobilnost mladih liječnika prema Europi, manja zainteresiranost za specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj za&scaron;titi, dugogodi&scaron;nji nedostatak dugoročnijeg planiranja i centralnog financiranja specijalizacija kao i dodatne stimulativne mjere lokalne zajednice. Upravo donosimo <strong>petogodi&scaron;nji plan specijalističkog usavr&scaron;avanja</strong> u kojem smo vodili računa o trenutačnom stanju popunjenosti mreže, dobnoj strukturi liječnika u idućih pet godina, broju sada&scaron;njih specijalizacija te ćemo pokrenuti aktivnosti da se ponovo osiguraju financijska sredstva za specijalizacije iz europskih fondova, ali i državnog proračuna. Međutim, samo ministarstvo nije u mogućnosti osigurati dolazak liječnika u ruralni kraj, već se aktivno mora uključiti i jedinica područne (regionalne) samouprave kao i lokalne samouprave.<br /><br /></p> <p><strong>Jesu li obiteljski liječnici podbacili u ovim pandemijskim uvjetima? </strong></p> <p>Mislim da nitko nije podbacio u epidemiji, pa ni obiteljski liječnici, koji cijelo vrijeme predano rade iako se uvijek može bolje i vi&scaron;e. Ne bi trebalo generalizirati pojedina negativna iskustva pacijenata na sve liječnike koji većina nesebično i predano skrbe za svoje pacijente. S obzirom na epidemiolo&scaron;ke mjere i preporuke, da se djelatnost obavlja na način da se pacijenti trijažiraju na ulazu u dom zdravlja i ne grupiraju te da se narudžbe za pregled i lijekove obavljaju putem telefona, često su linije zagu&scaron;ene i naravno da je teže stupiti u kontakt. Nažalost, iz tih razloga nam je i <strong>kontinuirani pritisak</strong> na hitnu službu i hitni bolnički prijem i za nebitne stvari. Dali smo preporuku svim liječnicima u primarnoj da otvore vi&scaron;e komunikacijskih kanala poput SMS poruka ili elektroničke po&scaron;te i slično. Uključili smo i predstavnice obiteljske medicine u ekspertnu skupinu Ministarstva zdravstva u želji da zajednički iznađemo rje&scaron;enja koja će osigurati bolju dostupnost usluga obiteljskog liječnika pacijentima u vrijeme epidemije koje je jo&scaron; pred nama.<br /><br /></p> <p><strong>Radi li se na novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju i &scaron;to ćete tu mijenjati? </strong></p> <p>U tijeku su konzultacije koje će dovesti do zaključaka oko daljnjih koraka u kojima će Ministarstvo zdravstva utvrditi prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. iz svoga djelokruga.<br /><br /></p> <p><strong>Kažu da ćete vi biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika. Koliki bi vam bio izazov preuzeti vodstvo glavnog grada? Biste li se radije bavili time ili vodili resor zdravstva? </strong></p> <p>Razumljiv mi je interes javnosti i medija na tu temu. Jo&scaron; kada nisam bio potvrđen kao stari/novi ministar zdravstva, &ldquo;guralo&rdquo; u lokalne izbore i Zagreb. I tada sam rekao da politiku shvaćam kao timski posao, dio sam premijerovog tima i član sam najveće političke stranke u zemlji i zato mislim da <strong>nema mjesta &ldquo;soliranju&rdquo;</strong>. Rekao sam i ranije da sam u politiku u&scaron;ao s ambicijom da učinim ne&scaron;to dobro za zdravlje naroda i zdravstveni sustav i to radim sve ovo vrijeme. Sada svoja znanja, sposobnosti i energiju sa suradnicima koristim da ostvarim &scaron;to je moguće vi&scaron;e na mjestu ministra zdravstva. Bude li u budućnosti ikakvih drugačijih razmi&scaron;ljanja, siguran sam da ćete ih na vrijeme saznati. O tome u ovom trenutku ne razmi&scaron;ljam.<br /><br /></p> <p><strong>Od bolesti COVID-19 umrle su 203 osobe, a od raka vi&scaron;e od 6000 u istom periodu, pa liječnici upozoravaju da smo zbog COVID-a zanemarili ostale bolesti. </strong></p> <p>Početkom epidemije u RH, Ministarstvo zdravstva je dalo uputu bolnicama da i dalje zbrinjavanju prioritetne pacijente, osobito onkolo&scaron;ke. Bolnice su se pridržavale uputa i provodile dijagnostiku i liječenje onkolo&scaron;kih pacijenata, u skladu s epidemiolo&scaron;kim smjernicama. Samo dio bolnica privremeno je odgodio kontrolne preglede pacijenata s niskim rizikom povrata bolesti odnosno pacijenata koji <strong>nisu imali aktualne tegobe</strong>. Rad bolnica u navedenom razdoblju prilagođen je epidemiolo&scaron;kim okolnostima s naglaskom na za&scaron;titu pacijenata i od infekcije COVID-19. Nažalost, evidentiran je slab odaziv pacijenata na zakazane termine, na &scaron;to bolnice nisu mogle utjecati. Kratkoročni učinci epidemije bolesti COVID-19 na zdravlje stanovni&scaron;tva zasad su pod kontrolom te se poduzimaju mjere kako bi se dugoročni učinci suzbili na najmanju moguću mjeru, s posebnom brigom za onkolo&scaron;ke bolesnike.<br /><br /></p> <p><strong>U prvih &scaron;est mjeseci 2020. hrvatske bolnice bilježe pad izvr&scaron;enih usluga između pet i 20%, zbog djelomičnog odgađanja postupaka. Istovremeno bilježe povećano tro&scaron;enje zbog COVID-a, ali i zbog ovrha za neadekvatno plaćeni prekovremeni rad liječnika. Nastalo je 1,3 milijarde novog duga bolnica. </strong></p> <p>Trend porasta dugovanja u sustavu zdravstva ne javlja se od jučer, već postoji zadnjih 30 i vi&scaron;e godina. Odgovornom fiskalnom politikom dodatno je u sustav kroz rebalanse državnog proračuna te putem HZZO-a u razdoblju 2016.- 2020. osigurano vi&scaron;e od 2,5 mlrd. kuna, dok je samo u srpnju 2020. osigurano dodatnih 500 mil. kn za plaćanje dugova i to bez dodatnog zaduženja države te povećanja javnog duga i deficita državnog proračuna. Time i u ovim izazovnim okolnostima pridonosimo financijskoj održivosti, ne samo zdravstvenog sustava već i cjelokupne državne potro&scaron;nje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-12-dom-zdravlja.pngBrat slavnog Vinka Škrobe i danas je živ! Preživio je udbašku torturu, a u Hercegovinu više ne dolazihttp://grude.com/clanak/?i=216976216976Grude.com - klik u svijetThu, 10 Sep 2020 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-10-skripari-20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rajka Škrobu, legendu i jednog od rijetkih svjedoka iz vremena Škripara, brata slavnog Škripara Vinka Škrobe, poznatog i opjevanog u cijeloj Hercegovini, u gangi, bećarcima i guslama posjetili su pripadnici navijačke skupine “Škripari”.<p><br />Mučen i progonjen, s 8 godina bačen s litice i preživio, privođen i maltretiran s cijelom svojom obitelji zbog brata Vinka.<br /><br /></p> <p>Nakon mnogih udba&scaron;kih tortura i progona, mir na&scaron;ao u Tovarniku iz kojeg se vi&scaron;e nikada nije vratio u rodni &Scaron;iroki Brijeg zbog straha za obitelj.<br /><br /></p> <p>Prigodom 24. rođendana na&scaron;i momci su ga posjetili i uručili mu na&scaron;e poklone, poručili su &Scaron;kripari na svojoj facebook stranici.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Tko to gazi niz Dužice ravne, Vinko &Scaron;krobo Bog mu dao zdravlje.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Vrisak.info</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-10-skripari-20.jpgAkcija: Pomozimo Sarajevu! Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar... javni pozivhttp://grude.com/clanak/?i=216970216970Grude.com - klik u svijetThu, 10 Sep 2020 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-10-sarajevski-tramvaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatske lokalne zajednice u BiH i one bošnjačke koje nemaju veze sa Sarajevom, odnosno nemaju SDA na vlasti, idućih mjeseci bit će dodatno osiromašene.<p>&nbsp;</p> <p>Po onoj staroj: "Trepča radi, Beograd se gradi", tako se danas gradi Sarajevo.<br /><br /></p> <p>A Vijeće ministara razmatrat će inicijativu o zaduživanju zbog razvoja cestovne infrastrukture i javnog gradskog prijevoza u Sarajevu. "Tramvaj do Hrasnice, trolejbus do Vogo&scaron;će i Južna longitudinala", stoji u najavi pompoznog projekta koji će ko&scaron;tati čak 68,5 milijuna KM. Dok u ozbiljnim državama najavljuju Tesline inovacije i vozila, kod nas je hit kad se osposobi tramvaj.<br /><br /></p> <p>Naravno i da BiH tih 68,5 milijuna KM za Sarajevo nema nego će dignuti kredit na 25 godina, a opet će kolateralne žrtve zbog ovog grada biti Grude, &Scaron;iroki Brijeg, Ljubu&scaron;ki, Mostar...</p> <p><br />I onda se netko čudi &scaron;to ovu državu svi jednako ne doživljavamo...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-10-sarajevski-tramvaj.jpgLegendarni Anđelko Mikulić: I biskup i obična baba žele se predstaviti u najljepšem svjetluhttp://grude.com/clanak/?i=216947216947Grude.com - klik u svijetTue, 08 Sep 2020 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-08-andjelko-mikulic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljeto, sunce, cvrčci, rijeka Lištica, hladovina Borka… nije slučajno ovo hercegovačko podneblje iznjedrilo plejadu velikih slikara, pomislio sam. <p>&nbsp;</p> <p>U takvom ozračju novinar Večernjeg lista razgovarao je s jednim od na&scaron;ih najvećih živućih likovnih umjetnika Anđelkom Mikulićem. Ponikao je u obitelji s trinaestero djece, otac je bio dnevničar, prodavao duhan i nije se imalo Bog zna koliko. Ni sanjao nije da će jednoga dana upisati fakultet u Splitu ili pak Akademiju likovnih umjetnosti u dalekom Zagrebu. Ali sudbina je tako htjela, kao &scaron;to ga je odredila da stane uz goloruki narod i zaustavi tenkove moćne JNA koja je krenula u osvajačke pohode po Hrvatskoj i BiH svibnja 1991. Slikar, kipar, političar i filozof - sve to u jednoj rečenici je Anđelko Mikulić. Spontan i iskren u razgovoru Anđelko spremno odgovara na sva pitanja bilo da je riječ o politici, umjetnosti ili o pandemiji.</p> <p>- Ja se zapravo nikada nisam spremao za intervjue. Da ste mi i mjesec dana unaprijed poslali pitanja, ne bih ni tada spremio odgovore. U mene je to ad hoc, možda na neka pitanja imam odgovore, ali na sva sigurno nikad neću imati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nisam ni ja načisto zbog čega, ali vas poistovjećujem s va&scaron;im kolegom kiparom i dekanom Akademije likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Stjepanom Skokom?</strong></p> <p>- Da, Stipe i ja smo generacija, s tim da je on po zvanju kipar, a ja slikar. Iako i on slika, a i ja kiparim pomalo. On je zavr&scaron;io u Sarajevu primijenjenu umjetnost, a ja u Splitu, a upoznali smo se u Zagrebu. Za vrijeme studiranja često sam navraćao u Medulića na kavu, gdje su znali biti Stipe Sikirica i Kruno Bo&scaron;njak, profesori s Akademije, oba kipara. U njihovu dru&scaron;tvu bio je i Stipe Skoko, koji je stanovao u Sikiričinu ateljeu. Jednom prilikom zatekao se i on tu i tako smo se upoznali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kolege za vas kažu da ste jedan od najvećih živućih slikara u Hercegovini?</strong></p> <p>- Ah, ljudi imaju, kao i u svemu, nekakve svoje afinitete i sklonosti i različite osjećaje. Ne kažu uzalud da je sva ljepota u različitosti. Drago mi je čuti da ljudi tako misle i govore o meni. Iako, ja sam imao prijatelja slikara Zvonka Perku koji nije imao dlake na jeziku pa bi on, nemajući namjeru kritizirati, svoja zapažanja o likovnosti iskreno iskazivao. On je bio takav, ako mu se slika ne bi svidjela, u svome bi stilu odbrusio: &ldquo;Roga mi, to ti ni&scaron;ta ne valja&rdquo;. Tako da je Đona, kako smo ga zvali, bio jedan vrlo prijateljski i iskren ocjenjivač s posebnim doživljajem umjetnosti. I ja sam tu osobinu kod ljudi cijenio. Jer ljudi vole promi&scaron;ljati je li dobro ili nije dovoljno dobro. Nema tu &ldquo;ili - ili&rdquo;. Ili je dobro ili nije. Volio sam kad mi Đona kaže: &ldquo;Ova slika ti ne valja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jo&scaron; kažu da ste &ldquo;najveći frajer među slikarima i najveći slikar među frajerima&rdquo;?</strong></p> <p>- Ne znam &scaron;to bi to trebalo značiti, ali možda zato &scaron;to nikad nisam volio uniformiranost. I ne mislim tu samo na Kinu i u kojoj ta uniformiranost popu&scaron;ta, nego na kapitalizam koji, svjedočimo tomu, sve vi&scaron;e teži uniformiranosti. I to ne samo kad je u pitanju stil odijevanja nego i kod hrane, rajčice, krastavca... Sve stavljaju u kalup, svaki krastavac ili kru&scaron;ka moraju biti istoga oblik. &Scaron;to je to drugo nego uniformiranost. A svima im puna usta različitosti. Ili stalno se govori protiv plastike, a plastike svuda oko nas. Ne volim kalupe, vi&scaron;e volim i pogre&scaron;ku vidjeti i čuti nego da je sve pod konac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ste se odlučili ba&scaron; za slikarstvo?</strong></p> <p>- Meni je likovno predavao na&scaron; profesor i slikar Ivica Zovko koji je bio specifičan senzibilac akvarelist. Tako sam zavolio slikarstvo. A kao trinaesto dijete u obitelji nije bilo ni pomisli da bih mogao ići na do&scaron;kolovanje igdje izvan &Scaron;irokog Brijega. Tata je bio dnevničar, prodavao je duhan i nije se moglo. Bila je 1974. godina kada sam zavr&scaron;io osmi razred. Međutim, nagovarali su me da idem u Split u &scaron;kolu primjenjenih umjetnosti, gdje sam vrlo lako položio prijamni ispit. I ostao sam u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako je bilo tada &scaron;kolovati se u Splitu?</strong></p> <p>- Učili smo od puno dobrih i poznatih slikara i profesora poput Jakelića, Bude&scaron;e, Midžora, ne&scaron;to kasnije mi je &Scaron;kare bio profesor. Pet godina trajala je ta &scaron;kola koja se zvala &Scaron;kola za dekorativne umjetnosti i industrijsko oblikovanje. Ona je bila, kako to i sam naziv sugerira, vi&scaron;e industrijski nastrojena, mada je moj Odjel zadirao u umjetnost, crtanje, likovnost pa i dizajn. Primjerice, za razliku od splitske, sarajevska &scaron;kola primijenjenih umjetnosti bila je vi&scaron;e umjetnički nastrojena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Po zavr&scaron;etku srednje &scaron;kole, upisali ste Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kako se to dogodilo?</strong></p> <p>- Slučajno sam polagao prijamni i primili su me. Jo&scaron; nisam bio ni zavr&scaron;io &scaron;kolovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li va&scaron;a želja bila studirati na ALU u Zagrebu?</strong></p> <p>- Namjeravao sam to, ali se uvijek govorilo da bez velike veze nema &scaron;anse upasti na Akademiju, tako da sam bio skeptičan. Imao sam pri sebi ne&scaron;to malo novaca i, rekoh si, odoh malo pro&scaron;etati do Zagreba jer sam čuo da je u tijeku prijamni. Poku&scaron;at ću pa &scaron;to bude. Do&scaron;ao sam gore misleći da će sve biti gotovo za jedan dan, ali nije, pa sam prenoćio na kolodvoru. Imao sam novca samo za jedan dan. Ručak i kartu za vlak. I položio sam prijamni. I tada sam vidio da ba&scaron; za sve nije bila potrebna veza. U Zagrebu sam upoznao jednog dobrog prijatelja Antu Jerkovića iz Tuzle. On je bio jako dobar slikar, a zavr&scaron;io je primijenjenu u Sarajevu. Na ALU u Zagreb stigao je kao formiran slikar, pa ga neki nisu htjeli ni primiti jer je već bio gotov umjetnik. Međutim, profesor Zlatko Kauzlarić Atač kazao je da ga se primi. Jerković je bio izvanredan slikar, nažalost, umro je iznenada, a o njegovoj smrti doznao sam u novinama. Bili smo jako dobri on, Darko &Scaron;o&scaron;a s Hvara i ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zasigurno je uzbudljivo bilo studirati u Zagrebu osamdesetih godina?</strong></p> <p>- Naravno, nama koji smo sa strane do&scaron;li u Zagreb i bili podstanari to je bio doživljaj. Uglavnom smo vrijeme provodili na Akademiji. Nas je domar, praktički, tjerao s Akademije, a mi bismo znali upasti unutra kad on spava. Tu smo se družili i puno radili. Jerković je, primjerice, radio konceptualne izložbe. Bio je neoavangarda. Radio bi izložbu plavih slika i molio da svi dođu u plavom. Uoči univerzijade skupa smo radili u crkvi sv. Marka, gdje smo popravljali Kljakovićeve freske. U međuvremenu sam oti&scaron;ao u Irsku, da bih se ponovno vratio u Zagreb, a potom u &Scaron;iroki Brijeg.<br /><br /></p> <p><strong>Kako ste živjeli u to vrijeme?</strong></p> <p>- Likovnjaci su primorani raditi sve da bi preživjeli. Samo nekolicina slobodnih umjetnika uspijeva živjeti lagodno od svoje vlastite umjetnosti, poput Ede Murtića i sličnih slikara. Ako umjetnik nije radio u &scaron;koli ili na fakultetu, te&scaron;ko bi spajao kraj s krajem od prodaje vlastitih slika. Poput glumaca koji ako uhvate dobru ulogu ili pjevača, pa i novinara. Ljudi misle ako su stalno na televiziji, na&scaron;minkani i lijepo obučeni, njima je dobro. Ma, ljudi se bore da prežive. Poglavito sad u vrijeme pandemije korone.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ipak, bili ste na &ldquo;lo&scaron;em glasu&rdquo;, niste bili podobni za tada&scaron;nje vlasti. Zbog čega?</strong></p> <p>- Nisam ja puno držao do politike i slobodnije sam pristupao svemu. Ne znam. Možda &scaron;to sam i&scaron;ao u crkvu, a drago mi je bilo i zapjevati poneku nepoćudnu pjesmu. Bio sam malo i u Ćelovini zbog toga. Ali nisam ja to radio zbog politike, ni inata, ni prosvjeda, pjevao sam zato &scaron;to mi se pjevalo. I to nisam krio. Redovito bih se odazivao na pozive policije i zaokruživao bih im pjesme koje smo pjevali, a koje nismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nisu vam dali izlagati?</strong></p> <p>- Ma bilo je nekih koji su mi skidali slike, ali nisam im zamjerao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste se bojali?</strong></p> <p>- Ma, nisam ja to smatrao nikakvim juna&scaron;tvom. Samo sam malo zezao ove na&scaron;e policajce i udba&scaron;e... pa i oni su morali zaraditi svoju plaću. Neke policajce bilo je stid &scaron;to nas moraju privoditi i oduzimati nam putovnice. Znao bih im reći da nema razloga jer rade samo svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prilično banalizirate stvari?</strong></p> <p>- Nisam. Uvijek sam se trudio biti discipliniran i cijenio svakoga tko radi po&scaron;teno svoj posao. Pa ja sam bio najbolji vojnik dok sam služio u JNA. Zato &scaron;to sam ispunjavao svoje zadaće po&scaron;teno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jesu li ta gorka iskustva bila razlog zbog čega ste se aktivno uključili u politiku početkom devedesetih?</strong></p> <p>- Politiku nikad nisam smatrao nekom mudrolijom, nego jednim normalnim zanimanjem. Kao glavni u obitelji moram imati i odgovornost glavnog. Moram biti odgovoran i za kravu, magarca i djecu. Mislim da bi takav trebao biti svaki političar. U prvom redu odgovoran. Upleo sam se u politiku čisto smatrajući da je primjereno kazati i svoje mi&scaron;ljenje. Drugi su ljudi pritom procijenili da bih mogao ne&scaron;to pružiti, a ja nisam odbijao. A istina je da nisam htio biti političar i da je splet okolnosti učinio da to budem. Pa, ja sam od svojih kolega u Zagrebu krio da sam političar jer smo se mi zgražali politike. Mi koji smo se zezali s političarima i ismijavali ih najednom smo postali političari. A bilo je komesara i na Akademiji, a ja ih nisam ba&scaron; cijenio, kao &scaron;to ne cijenim ni ove danas, bilo da su iz HDZ-a ili neke druge stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bile su to prijelomne godine?</strong></p> <p>- Događaji su se nizali. Nismo mi i&scaron;li u rat, rat je do&scaron;ao kod nas, &scaron;to bi rekao jedan crnoputi glazbenik iz Vrgorca. Ljudi su radili probleme, ali ih i rje&scaron;avali. Ja sam to shvaćao kao biolo&scaron;ki instinkt, kao kad mu&scaron;ica poleti čovjeku u oko, naravno da će on reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li tako spontano reagirali i kada je trebalo stati pred tenkove u Pologu 1991. godine?</strong></p> <p>- To je, također, bila refleksna reakcija. Riskirali smo, ali nije bila sekunda za razmi&scaron;ljanje. Nismo mogli dopustiti prolazak tenkovima u trenutku kad je Kijevo okupirano, kada su balvani po Hrvatskoj bili posvuda. Morali smo im dati do znanja da to &scaron;to namjeravaju, neće proći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tada je protiv vas i, koliko znam, Jage Lasića podignuta optužnica zbog podrivanja sustava i zlouporabe ovlasti. Je li ta optužnica jo&scaron; aktualna ili je prestala s raspadom Jugoslavije?</strong></p> <p>- Bila je podignuta optužnica protiv cijeloga Vijeća za obranu općine. Ne znam je li jo&scaron; na snazi. Neke su privodili u Srbiji zbog sličnih stvari i kad sam se jednom spremao posjetiti brata u Vojvodini, kazali su mi da ne idem. Pa sam odustao. Jer, po tom zakonu, za ono &scaron;to su nas teretili najmanja kazna bila je osam godina zatvora. Mi smo tada preko odvjetnika Josipa Muselimovića i Milana Vukovića poslali dopis da ne bježimo, a oni su raspisali tjeralicu za nama. Bilo je to uzbudljivo vrijeme, scene su se redale kao na filmu. Nisi mogao predvidjeti ni jednu novu situaciju. I sam ulazak u rat bio je brutalan. &Scaron;iroki Brijeg tada je raketiran, izginuli su civili. Bilo je nezamislivo da se tako ne&scaron;to može dogoditi. Ali se dogodilo. Pa i na samom kraju rata, nakon Oluje, padale su granate na &Scaron;iroki Brijeg i usmrtile ženu. Tako da je ovdje rat počeo i zavr&scaron;io raketiranjem i s ljudskim žrtvama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedavno je u znak sjećanja na događaj zaustavljanja tenkova u Pologu postavljen spomenik u obliku tenka? Kako vam se čini?</strong></p> <p>- Tenk je, sam po sebi, ružna stvar da ne može biti ružnija. E, sada da ljudi ne&scaron;to ružno gledaju... s psiholo&scaron;ke strane možda i treba, iako ne bih volio da izazove neki lančani sudar. Radi se o čistom realizmu, gdje su prikazani tenk kao simbol sile i jež kao simbol otpora, odnosno zaustavljanja. Jer ovdje tenkovi nisu zaustavljani tenkovima, nego ježevima koji imaju oblik na&scaron;eg svjetonazora - križa i nacionalnog identiteta - pletera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako gledate na aktualnu političku situaciju. Jeste li prije trideset godina mogli zamisliti da će se situacija ovako rasplesti, odnosno da se jo&scaron; nije rasplela?</strong></p> <p>- Dalo se naslutiti već poslije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Ja sam donekle mogao razumjeti predsjednika Franju Tuđmana koji je nas Hrvate u BiH poku&scaron;avao umiriti nekim budućim rje&scaron;enjem na&scaron;ega pitanja, možebitnom konfederacijom s Hrvatskom, ali on je u prvom redu bio presretan činjenicom da je Hrvatska oslobođena, za&scaron;to smo mi dobrim dijelom bili moneta za potkusurivanje. Konfederacija između Hrvatske i Federacije BiH nemoguća je iz jednostavnog razloga &scaron;to ni Hrvatski sabor ne bi dopustio takvo ne&scaron;to. Ionako problematično usvaja zakone, jo&scaron; kada bi im &ldquo;upala&rdquo; nekakva konfederacija... tko bi skupio dovoljno ruku. Ja sam se znao &scaron;aliti dosta mi je ovoga naroda, treba ga smijeniti. Mi se nismo imali prilike podučiti političkom odgoju niti smo imali tu mogućnost da se definiramo kao politički narod. I danas, nakon trideset godina demokracije, i dalje tražimo točke gdje se ne slažemo umjesto da gledamo gdje nam je ne&scaron;to zajedničko. I to je osnovna mana svega i posvuda, ne samo u BiH. Jedan moj profesor govorio nam je kada smo zavr&scaron;ili Akademiju: &ldquo;E, sad ste osuđeni na slobodu&rdquo;. A sloboda je ne&scaron;to drugo od onoga kako je ljudi zami&scaron;ljaju. I ja bih bio spreman živjeti i u anarhiji, ali ne bih među divljacima. Dakle, vjerovao sam da će nas novo vrijeme edukacijom dovesti do jedne vi&scaron;e razine svijesti, ali nije. I ja bih za sebe volio reći da sam građanin svijeta, &scaron;to lijepo zvuči, ali svejedno mora&scaron; svojoj kući doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobili smo to &scaron;to smo dobili. Činjenica je da su mnogi nezadovoljni oti&scaron;li ili namjeravaju otići odavde. Mogu li Hrvati u BiH opstati bez Herceg Bosne?</strong></p> <p>- Ma nema potrebe razmi&scaron;ljati mogu li ili ne mogu. Ona je nužna i potrebna i BiH ne može drukčija postojati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ali neki se u BiH ne slažu s time, a bez dogovora se kuća ne gradi?</strong></p> <p>- Ja, recimo, nemam primjedbu &scaron;to se muslimani izja&scaron;njavaju kao Bo&scaron;njaci. Hoće biti Bo&scaron;njaci i neka budu. Meni to apsolutno ne smeta. Ali isto njima ne treba smetati &scaron;to smo mi Hrvati i &scaron;to mi imamo svoje težnje. Nismo ni mi pali s Marsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to biste poručili dana&scaron;njim političarima?</strong></p> <p>- Političar najprije mora stvoriti ozračje u kojem će se određene ideje realizirati. Bilo da su one uljudbene, kulturne, gospodarstvene i slično. Politici je zadatak napraviti ozračje u kojem će ljudi biti raspoloženi da ne&scaron;to svom svojom snagom, energijom i idejom poku&scaron;aju napraviti. A nikako praviti letargiju u dru&scaron;tvu. A opet moguće je da svako za&scaron;to ima svoje zato.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Živimo u vremenu pandemije i migracija. Kako vi gledate na te pojave?</strong></p> <p>- Problem se uvijek rje&scaron;ava na repu, a nitko se, pa ni struka, nažalost, ne bavi preventivom. Tako je i kod ove pandemije koronavirusa. A glede migracija, pa migracija i emigracija uvijek je bilo. Običnim ljudima nikad nitko nije smetao. Imam osjećaj da ovi migranti najvi&scaron;e smetaju tzv. kozmopolitima. Njima svatko smeta. Pa takvi frku dižu po Zagrebu zbog Hercegovaca. Predstavlja se kozmopolitom, a u biti je slika i prilika &scaron;ovinista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da se vratimo malo na umjetnost. &Scaron;iroki je posljednjih desetljeća doživio gospodarski procvat, međutim, on je i grad umjetnika, u prvom redu likovnih, ali i glazbenih. On je grad Mikulića, ali i Perke, Sofije Naletilić, poznatije kao Babe Penavu&scaron;e, i mnogih drugih. Tu su glasovita Franjevačka galerija i muzej, ali i Akademija likovnih umjetnosti?</strong></p> <p>- Osamdesetih godina u Hercegovini, a poglavito u &Scaron;irokom Brijegu, jedan od najznačajnijih događaja bio je Hodoča&scaron;će mladeži na &Scaron;irokom Brijegu. O ozračju i dekoru brinuli smo se Zvonko Perko i ja. Recimo, prva izložba Marina Topića bila je u &Scaron;irokom Brijegu gdje se on predstavio sa svojim hiperrealizmom, kasnije smo imali izložbe fra Blage Karačića i Babe Penavu&scaron;e... Svake godine bila bi pokoja izložba, tako da se polako stvarala ta likovna scena. Kasnije su tu fratri napravili čudo. Prilikom ulaska u Franjevačku galeriju i muzej na pročelju vidimo stigmatizaciju sv. Franje od Ivana Me&scaron;trovića, a unutar galerije i muzeja djela su vrlo značajnih domaćih i svjetskih autora poput Delacroixa. Tako da je &Scaron;iroki Brijeg i prije Akademije imao vrlo intenzivan likovni život. Kada sam se vratio iz Zagreba, tu sam živio i radio kao profesor u &scaron;kolama u Mostaru i &Scaron;irokom Brijegu. A Baba Penavu&scaron;a prva je probila led kada se govori o medijima i javnosti kao neko svojevrsno čudo, &scaron;to je i bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljubitelji likovne umjetnosti najvi&scaron;e vas prepoznaju po motivima konja, ali i portretima, no oku&scaron;ali ste se i u drugim slikarskim stilovima?</strong></p> <p>- Radio sam portrete jer ljudi to vole. Meni je zanimljivo raditi portrete i kroz to proučavati psihologiju ljudi. Jer raditi portret je kao da probijate čovjekovu opnu. E, sad, ja sam tu uvijek radio kompromise, da se slika svidi i onome koga portretiram. Nisam ba&scaron; uljep&scaron;avao, ali nisam ni poružnjivao. A samo crtanje i slikanje i&scaron;lo mi je od ruke. Radio sam i pejzaže, pa i sakralne motive.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Portretirali ste sebi bliske osobe, ali i mnoge poznate?</strong></p> <p>- Tako sam slikao i biskupa Pavla Žanića. On je prije slikanja izrazio želju da ne bude apatičan, a kada sam slikao biskupa Petra Čulu, on mi je dao crno-bijelu fotografiju iz mlađih dana, starinsku izblijedjelu fotografiju na kojoj se jedva razaznaje. I zadovoljan je bio portretom, ali kada ga je postavio pored portreta Pa&scaron;kala Buconjića na kojoj se ovaj rumeni kao da je tek popio ča&scaron;u vina, pozivao me da i njega malo zacrvenim, ali gotovo. Ljudi imaju želje, bilo da je on biskup ili obična baba, svatko se želi predstaviti u najljep&scaron;em svjetlu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li imali uzora u slikarstvu?</strong></p> <p>- Volio sam taj renesansni romantizam i djela El Greca, koji je radio u Veneciji i u Rimu, pa Chagalla i austrijskog impresionista Oscara Koko&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odavno niste izlagali?</strong></p> <p>- Od posljednje izložbe pro&scaron;lo je pet-&scaron;est godina. Znate kako je kod nas. Ljudi bi voljeli imati sliku, ali da za nju ne potro&scaron;e vi&scaron;e nego za babine. I onda je to jako zahtjevno za organizirati, premda bih imao &scaron;to&scaron;ta. Vrijeme je za izložbu, ali nedostaje novca, iako se odazivam na likovne kolonije po BiH i Hrvatskoj, ali i to sada rijetko, u ovoj koroni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odnosi s likovnom kritikom?</strong></p> <p>- Volim da ljudi istražuju i pi&scaron;u pa makar i pogre&scaron;no. Danas svatko tko izlaže vodi sa sobom svoga pisca koji ga hvali. Volio sam Igora Mandića jer je on znao popljuvati, a ja sam volio da me popljuje pa da vidim gdje sam i &scaron;to sam. Nisam ba&scaron; imao puno prigoda me netko pokudi, ali ni pohvali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav je danas položaj slikara?</strong></p> <p>- Imate umjetnika koji, doslovno, nemaju čime slikati. Umjetnici bi trebali razmi&scaron;ljati da organiziraju likovne kolonije kako bi pomogli svojim kolegama, da imaju atelje jer bez ateljea te&scaron;ko je slikati i stvarati. Mislim, možete vi slikati i ispod mosta, ali to ne može biti prostor za rad i stvaranje. Uvijek je bio težak život umjetnika premda su umjetnici dovitljivi. Meni je žao kad ljudi zavr&scaron;e akademiju pa onda prestanu raditi i stvarati. Vodilja bi im svima trebala biti Baba Penavu&scaron;a koja je imala jednu nevjerojatnu energiju i lakoću stvaranja. Ona nije zavr&scaron;ila akademiju, ali je imala potrebu ne&scaron;to raditi. Dovoljno joj je bilo kazati da to &scaron;to je djeci izdjeljala valja da bi ona nastavila dalje djeljati. Svatko treba ohrabrenje za rad i, naravno, motiv. I država mora dati mladima motiv. Motivom protiv letargije. Motiv nije ni jahta ni bogatstvo. To je ne&scaron;to &scaron;to je u zraku, čime se čovjek opije i ne popu&scaron;ta. Svatko treba imati motiv. Ako mladi čovjek ne nađe ovdje motiv, onda će ga poći tražiti u Njemačkoj. I nije istina da je razlog leži samo u plaći. Motiv je važniji. U mene ne prođe dan da ja ne&scaron;to ne uradim. I kad razgovaram, draže mi je razgovarati crtajući nego mahati rukama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mnogi će kazati lako je bilo vama, danas su druga vremena?</strong></p> <p>- Ma, kakva druga vremena. Evo, sad ova pandemija i novo normalno. Joj, &scaron;to me to živcira. &Scaron;to to znači. Kažu, od danas trebamo svi nositi maske. U redu, nema problema, nosit ćemo maske, ali ne mora&scaron; to zvati novim normalnim. Koje novo normalno?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li želju uraditi ne&scaron;to &scaron;to već niste?</strong></p> <p>- U Rasnu sam, po želji Ike Dugandžića, radio skulpturu žene s burilom. Ostalo mi je kamena pa sad od toga radim skulpturu hercegovca &scaron;vercera koji nosi ruksak duhana. Ne žuri mi se, zavr&scaron;it ću ga do proljeća.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-08-andjelko-mikulic.jpegPoskupio med!http://grude.com/clanak/?i=216911216911Grude.com - klik u svijetSun, 06 Sep 2020 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-pcele_pcela_med_arhiv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iskusni pčelari ovu godinu ocjenjuju katastrofalnom jer su loše vremenske prilike dovele do značajnog pada prinosa meda. <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su svoje ko&scaron;nice prevozili s jedne ispa&scaron;e na drugu izvrcali su tek manje količine meda i plasirali domaćim kupcima, javlja Vecernji.ba. &nbsp;</p> <p>Zbog nedostatka meda pčelari su ove godine bili prinuđeni na povećanje cijena, tako da kupci po jednom kilogramu izdvajaju od 17 do 20 KM, umjesto dosada&scaron;njih 15 maraka.</p> <p>"Dosada&scaron;nju praksu s cijenom smo morali promijeniti, ali nam je posebno drago da građani od nas med kupuju na kućnom pragu. To nam je najbolja mogućnost za zaradu jer nas otkupljivači jako često ucjenjuju s cijenom", kaže Senad Hodžić iz Saveza pčelara TŽ.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-pcele_pcela_med_arhiv.jpgHBŽ: Svatovske proslave opet dozvoljene!http://grude.com/clanak/?i=216898216898Grude.com - klik u svijetSat, 05 Sep 2020 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U HBŽ-u je u posljednja 3 dana 100 pozitivnih na COVID-19. <p>&nbsp;</p> <p>Krizni stožer Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije održao je sjednicu na kojoj je donio Odluku kojom nastavlja svoj rad samo u oblasti zdravstva, te upravlja i koordinira rad javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve naredbe Kriznog stožera donesene nakon Odluke o progla&scaron;enju prestanka stanja nesreće uzrokovane opasno&scaron;ću od pojave koronavirusa (COVID-19) na području Hercegbosanske županije broj: 01-02-101-1/20 od 3.6.2020. godine prestaju važiti s danom dono&scaron;enja ove Odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom Odlukom sve Naredbe donesene od strane Kriznog stožera Federalnog ministarstva bit će obvezujuće za rad Kriznog stožera Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije samo u oblasti zdravstva, priopćeno je iz Vlade HBŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije u protekla tri dana u Hercegbosanskoj županiji objavljeni su rezultati testiranja ukupno 241 uzorka, od kojih je 100 pozitivnih na COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e pozitivnih uzoraka je iz Livna 57, zatim Tomislavgrada 33, Drvara 7, Kupresa 3 i Glamoča 2. U Hercegbosanskoj županiji testirano je ukupno 2471 uzorak, od kojih je 511 pozitivno na COVID-19. Trenutno su aktivna 376 slučaja zaraze koronavirusom, 130 osoba se oporavilo, a 6 je osoba preminulo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgUčenice šiju maske za sve kolege u Slavonskom Broduhttp://grude.com/clanak/?i=216890216890Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-04-maskice-sivanje-ucenice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaka maskica je certificirana, izrađena je od pamučnog platna, periva je na temperaturi od 90 stupnjeva Celzijevih, dakle namijenjena je za višekratnu uporabu.<p><br />Do ideje da bi na&scaron;e učenice mogle &scaron;iti maske za sve srednjo&scaron;kolce u Slavonskom Brodu do&scaron;li smo na sastanku ravnatelja srednjih &scaron;kola u ponedjeljak. U dva dana smo sve pripremili, vratili strojeve u učionice praktične nastave, jer smo ih zbog renoviranja &scaron;kole maknuli. Profesorice i nastavnice kontaktirale su učenice, buduće krojačice, i u srijedu je počelo &scaron;ivanje, rekla nam je Anita Holub, ravnateljica Obrtničke &scaron;kole u Slavonskom Brodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Plan je sa&scaron;iti 7800 maskica, a okvirni plan nam je dnevno &scaron;iti oko 600 maskica. Vjerujemo da ćemo osigurati svakom učeniku po jednu maskicu u prvom tjednu &scaron;kolske nastave, a drugu će dobiti naknadno, rekla je ravnateljica Holub, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dva krojačka praktikuma maskice &scaron;iju vrijedne učenice trećih razreda, a pridružile su im se i profesorice te nastavnice netekstilnih predmeta - Marta Kovačević, profesorica engleskog jezika i Anita Jergović, profesorica politike i gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One i druge kolegice rade pripremu za krojenje, isijecanje držača maskica i peglanje platna od kojih se &scaron;ivaju maskice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svake godine na&scaron;e učenice imaju ljetnu praksu, ove godine je ona zbog korona virusa izostala. Na toj praksi one &scaron;ivaju i rade odjeću za učenike drugih struka. &Scaron;kolujemo ukupno učenike za 22 struke. Ove godine potrebne su maskice, pozvali smo ih da dođu u &scaron;kolu, rado su se odazvale i sad predano &scaron;iju sa svojim nastavnicima &ndash; rekla je Tajana Juri&scaron;ić, nastavnica praktične nastave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Obrtničkoj &scaron;koli &scaron;ivaju se maskice u crvenoj, bijeloj i plavoj boji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svaka &scaron;kola ima mogućnost da si izabere boju maskice, neke su se već izjasnile, poput Medicinske, koja želi plave maskice, dok ima i &scaron;kola koje će raditi kombinaciju boja. Nastojat ćemo im udovoljiti - rekla je ravnateljica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije bilo problema s osiguranjem potrebnih količina platna, kao i drugog potrebnog materijala, s obzirom na dobre veze &scaron;kole s dobavljačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad su čuli za &scaron;to nam je potrebno platno, odu&scaron;evili su se i u najkraćem roku su nam ga isporučili - rekla je nastavnica Irma Leović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maskice sa svojim kolegicama budućim krojačicama &scaron;iva i Monika Udovičić, učenica 3. razreda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rado sam se odazvala pozivu nastavnice i do&scaron;la sam u &scaron;kolu. Iskreno govoreći, zaželjela sam se praktičnog rada. &Scaron;ivanje maskica za mene je posebno zadovoljstvo jer znam da je to humano, da će one koliko toliko pomoći učenicima, mojim &scaron;kolskim kolegama, kao i kolegicama i kolegama iz drugih srednjih &scaron;kola - ponosna je Monika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Obrtničkoj &scaron;koli radi se punom parom, pomažu im nastavnici, a učenici budući stočari polažu lamantine podove u učionicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kod nas vlada prava obiteljska atmosfera, sve &scaron;to možemo uraditi samo uradimo. Ponosno najavljujem iduću godinu kad ćemo proslaviti 135 godina postojanja Obrtničke &scaron;kole. Ako korona ne dopusti u zatvorenom, proslava će biti na otvorenom prostoru - rekla je Anita Holub.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-04-maskice-sivanje-ucenice.jpgJedna općina u HBŽ-u i dalje odolijeva koronavirusuhttp://grude.com/clanak/?i=216881216881Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da epidemiološka situacija u Hercegbosanskoj županiji nije dobra govore službena statistika, zdravstveni djelatnici, posebice oni s Covid odjela, a i resorno ministarstvo.<p>&nbsp;</p> <p>Kontinuirano pogor&scaron;anje traje od polovice kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;U županiji je bilo samo 29 zaraženih, to je bilo 11. kolovoza, pa 21. kolovoza 120, i na dan 31. kolovoza smo imali 273, da bi u srijedu taj broj porastao za jo&scaron; 46 slučajeva&rdquo;, kazala je ministrica Vasilija Broćeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Zvonko Mihaljević, voditelj Covid odjela ŽB Livno, kazao je kako stalno pristižu novi pacijenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kapaciteti su nam ograničeni. Pacijenata trenutno imamo 10 i 5 u izolaciji&rdquo;, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od tri zaražene trudnice donijela je novi život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Dražen Vrdoljak, voditelj odjela ginekologije ŽB Livno, istaknuo je kako je porođaj dobro pro&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;I&scaron;li smo na stimulaciju porođaja, porođaj je i&scaron;ao u redu, tekao je jako dobro. Suradnja trudnice bila je fantastična. Beba je odlično, zadržali smo je 24 sata&rdquo;, naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa svakom novom analizom podaci za ovu županiju se mijenjaju, a Livno je na prvom mjestu po broju zaraženih. Slijede Tomislavgrad, Drvaru, Kupres i Glamoč. Bosansko Grahovo je jedina općina u kojoj nema službeno evidentiranih pozitivnih na koronavirus, javlja FTV.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpgFoto: Neplanirani istovar u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=216871216871Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 18:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-03-img-20200903-wa0011-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na putu prema središtu Posušja na kružnom toku u ulici fra Petra Bakule cigla je blokirala cestu.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je napisao na&scaron; čitatelj, do&scaron;lo je do neplaniranog istovara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-03-img-20200903-wa0011-1.jpgPrvi državni zatvor u BiH danas stavljen u funkcijuhttp://grude.com/clanak/?i=216866216866Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-03-drzavni-zatvor-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sukladno planu Zatvora premještanje svih zatvorenika treba biti realizirano do kraja godine.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi državni zatvor koji je svečano otvoren 22. srpnja 2020. godine, nakon kadrovskog popunjavanja, te zavr&scaron;etka obuka za novozaposlene danas je primio prve zatvorenike i pritvorenike, priopćeno je iz Ministarstva pravosuđa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dinamika premje&scaron;tanja zatvorenika u Zatvor iz sigurnosnih razloga vr&scaron;it će se postepeno kako bi se omogućilo novom osoblju, ali i zatvorenicima da se adaptiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno planu Zatvora premje&scaron;tanje svih zatvorenika treba biti realizirano do kraja godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je pandemija koja je zahvatila svijet 2020. godine uvelike otežala rad upravitelja i Ministarstva pravosuđa BiH na konačnom stavljanju zatvora u pogon, bez obzira na sve pote&scaron;koće, dana&scaron;njim danom prvi državni zatvor je stavljen i de facto u funkciju, navodi se u priopćenju, prenosi BHRT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-03-drzavni-zatvor-bih.jpgVIDEO: Nakon što im Bošnjaci nisu dopustili priključak na vodovod, hrvatski povratnici sami pronašli vodu i doveli je u selohttp://grude.com/clanak/?i=216861216861Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-03-voda-busotina-povratnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pronađene su dovoljne količine vode za ovo selo..<p>&nbsp;</p> <p>Nedavno smo donijeli priču o tome kako srednjobosansko selo Maljine u kojem žive Hrvati ne može dobiti vodu iz susjednog sela sa bo&scaron;njačkom većinom pod izgovorom kako kapacitet tog lokalnog vodovoda nije dovoljan za sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon takvog odgovora, hrvatski povratnici su se dodatno angažirali i odlučili sami pronaći vodi i osigurati je za svoje domove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to se dogodilo ovih dana. Pronađene su dovoljne količine vode za ovo selo i sada se ona dovodi do kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e u prilogu RTV Herceg Bosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/StYFFWrDTcs" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-03-voda-busotina-povratnici.jpgPočinje akcija za uređenje kuće pretučenog mladića iz Kaštela: Otac sretan, nada se da će mu se djeca vratitihttp://grude.com/clanak/?i=216854216854Grude.com - klik u svijetWed, 02 Sep 2020 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-02-split-otac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U najudaljenijim Kaštelima od Splita, među ulickanim apartmanima s masažnim kadama i solidnim obiteljskim domovima, stisnula se trošna kuća Boška Jurića. Umirovljenik je i otac četvero djece.<p><br />Najstariji, Lovre, proteklih dana postao je simbol borbe protiv nasilja. Bezosjećajni vr&scaron;njaci luđački su ga prebili iza crkve zbog nepostojećeg duga. A onda se priča pro&scaron;irila. Saznalo se da su odabrali maltretirati ba&scaron; Lovru jer su znali da radi vi&scaron;e poslova. I to kako bi prehranio obitelj. Brat i sestre su mu po domovima i udomiteljskim obiteljima, a on i otac žive od 1800 kuna mjesečno, bez struje i tople vode.<br /><br /></p> <p>O hrani da ne pričamo. Jedu &scaron;to se može. Snalaze se kako znaju. Bo&scaron;ko kaže da se za života najvi&scaron;e kupusa najeo. Sad su stigle donacije pa su im ormari puni bra&scaron;na, mlijeka i &scaron;ećera.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Lovrina soba je vlažno skladi&scaron;te za raspale stvari. Krevet koji se te&scaron;ko može tako nazvati dijeli s poderanom narančastom dekom i isključenim televizorom. Među njima se sklupča pa zaspe.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Zidovi godinama nisu ofarbani. Vide se dječji crteži i mjestimično odvaljena fasada. Lako je zamisliti kako svaka jača dalmatinska bura u ovo malo &scaron;to Lovre ima uvlači studen i li&scaron;će. Ne valjaju odvodi, ne valjaju dovodi. Sve je u toj kući, &scaron;to je jo&scaron; Bo&scaron;kov otac za života pribavio, naopako. I mračno.<br /><br /></p> <p>I tad je stvari odlučila pokrenuti Žaneta Penga, žena koja nije mogla zažmiriti na nasilje i na uvjete u kojima živi obitelj Jurić. Ona je prva objavila snimku i pokrenula lavinu. Onda je odlučila pomoći kako može, a u tome su joj se pridružili i drugi. Dobri ljudi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Oni su Udruga za nenasilje i ljudska prava Nepokorne iz &Scaron;ibenika i&nbsp;Željko Kovačević iz Udruge navijača Hajduka sudionika Domovinskog rata, koji zastupa vi&scaron;e braniteljskih zajednica.&nbsp;S upaljenim svjetlima na mobitelima volonteri su jučer obilazili mračnu kuću i popisivali &scaron;to se sve treba srediti. Naravno, ako bude donacija.<br /><br /></p> <p>Ispod kuće je podrum. Tamo će obitelj boraviti dok budu trajali radovi. Od vrijedne ekipe koja im je do&scaron;la pomoći doznajemo da će posla biti napretek.<br /><br /></p> <p>- Nema struje, račun za dug je oko 10.000 kuna, nemaju ni tople vode, prozori se ne mogu zatvoriti, unutra je puno vlage, ono&nbsp; malo namje&scaron;taja &scaron;to ima sve je staro derutno, ne valjaju odvodi, ne valjaju dovodi, kreveta i nema, spavaju po čemu spavaju - nabrajaju neumorno.<br /><br /></p> <p>A ono o čemu Bo&scaron;ko sanja je da opet ima obitelj na okupu. Barem povremeno.</p> <p>- A nisan ja ni pod koju cijenu tija dat dicu. Oni su mi ih odnili. Pokupili sve... - razočarano će Bo&scaron;ko.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Međutim, možda bi se sve moglo promijeniti nakon &scaron;to se sanira kuća.<br /><br /></p> <p>Žaneta Penga, koja je objavila snimku nasilja, kaže da želi biti primjer svojoj djeci da ne zatvaraju oči pred nasiljem.</p> <p>- I sama sam bila žrtva i psihičkog i fizičkog zlostavljanja te me je snimka stra&scaron;no pogodila. I moje dijete u &scaron;koli je bilo žrtvom nasilja. Ako ne zaustavimo zlostavljanje kad ga vidimo, kakvi smo onda mi ljudi? Voljela bih da svojim postupkom potaknem i druge da postanemo bolje dru&scaron;tvo i da se vi&scaron;e angažiramo - rekla je Žaneta.<br /><br /></p> <p>Dodala je kako je proteklih dana bilo je puno informacija na koji način pomoći, pojavili su se i neki lažni računi, pa i neki na ime žrtve, a on račun uopće nema. Jednu grupu na dru&scaron;tvenim mrežama smo zbog toga i prijavili policiji.&nbsp;</p> <p>Željko Kovačević Kova moli ljude koji žele uplatiti novac da se strpe jo&scaron; nekoliko dana.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Trebamo otvoriti poseban račun preko Udruge i u tom smislu moramo rije&scaron;iti pairologiju kako bi sve bilo transparentno. Puno ljudi nam se javilo i nude nam namje&scaron;taj, ali molimo i njih malo strpljenja da prvo sve počistimo i saniramo, pa ćemo onda preuzimati namje&scaron;taj jer ovoga trenutka nemamo gdje s njim. Zahvaljujemo i gradonačelniku Ka&scaron;tela Denisu Ivanoviću koji će rije&scaron;iti dio duga za struju, a radnicima koji će se angažirati osigurao je jedan obrok preko udruge Sv Jeronim &ndash; kaže Željko dodajući kako će Udruga navijača Hajduka sudionika Domovinskog rata biti nositelj akcije.</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-02-split-otac.jpgPrvašić ispalio na živce: Stavi tu masku na nos!http://grude.com/clanak/?i=216852216852Grude.com - klik u svijetWed, 02 Sep 2020 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-02-prvasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da koronavirus ostavlja i psihičke posljedice osobito na mladima potvrđuje i slučaj iz Sarajeva gdje se prvašić izgalamio na reporterku koja nije imala masku na nosu.<p><br />Također, djeca iz Sarajeva bi mogla imati i brojne traume kada vide fotografiju svog prvog fotografiranja u &scaron;koli, a ona je takva da su maske na licima i njih i njihovih učiteljica i učitelja. Savjet onima u Hercegovini gdje nastava počinje za tjedan dana, radije se nemojte fotografirati odmah prvog dana, nego da djeca imaju traume.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F24sata%2Fvideos%2F645555529422998%2F%3Ft%3D12&amp;show_text=true&amp;width=552&amp;height=681&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="552" height="681"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-02-prvasic.jpgSnježne radosti u Slovenijihttp://grude.com/clanak/?i=216830216830Grude.com - klik u svijetTue, 01 Sep 2020 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-01-ec47dd2dace68b6f5401.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I dok smo jučer još uživali u pravim ljetnim temperaturama, već tijekom noći je stiglo, za mnoge dugoočekivano, zahladnjenje.<p>&nbsp;</p> <p>Temperature su pale za 10-ak stupnjeva Celzijevih, a u Sloveniji pao je i snijeg. Snijeg je zabijelio Kredaricu, planinski vrh u Julijskim Alpama u Sloveniji, nedaleko od Triglava.</p> <p>Riječ je o vrhu na 2515 metara nadmorske visine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-01-ec47dd2dace68b6f5401.jpegTuže Austriju, jer je tajila da se zaraza širi skijalištemhttp://grude.com/clanak/?i=216824216824Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 20:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-31-slovenija-skijanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Saveznom sudu u Beču u srijedu, 23. rujna, bit će prvo ročište po tužbama turista protiv države Austrije zbog zaraze korona virusom.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, oni su uvjereni kako se zbog financijskih interesa poku&scaron;alo zata&scaron;kati izbijanje pandemije na skijali&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Riječ je o 30 te&scaron;kih slučajeva koji su ishodili smrtno&scaron;ću gostiju. Jedan smrtni slučaj je iz Austrije, 20 iz Njemačke, a 9 iz ostalih zemalja &ndash; rekao nam je Peter Kolba, predsjednik Dru&scaron;tva za za&scaron;titu potro&scaron;ača (VSV).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dva te&scaron;ka slučaja zatražene su od&scaron;tete od 100.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peter Kolba također je dodao kako je roči&scaron;te probno te ujedno savr&scaron;ena prilika da vidi &scaron;to Republika Austrija ima reći u obranu, ali i kako će pravni sustav reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo za za&scaron;titu potro&scaron;ača do sada je primilo 6000 pritužbi od gostiju ili osoblja koje je radilo u popularnim alpskim skijali&scaron;tima, a među njima je i devetero Hrvata. Oni su se zarazili korona virusom u Ischglu, a s obzirom na to da su sezonski radnici, njima će se baviti služba za radno pravo. Kolba, predstavnik austrijskog parlamenta, kaže kako će za proces tražiti tvrtke koje se bave ulaganjem, čime bi se smanjili novčani izdaci privatnih osoba koje su podnijele pritužbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sudski proces će se odvijati u Beču, a ne u Tirolu, pa se nadamo da će sudac biti nezavisan &ndash; rekao je Kolba. Uvjeren je kako posjetitelji skijali&scaron;ta koji su se ondje zatekli između 7. i 13. ožujka imaju velike &scaron;anse da se presudi u njihovu korist.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U tih nekoliko dana mnogi su svjedočili kaosu na skijali&scaron;tima, a zabilježeno je vi&scaron;e od 10.000 novozaraženih - tvrdi Kolba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da osoblje i domaće goste stave u karantenu, a inozemnima osiguraju da otputuju bez stajanja, vlasnici objekata na skijali&scaron;tima su na brzinu evakuirali. Inače, u Austriji su već započele pripreme za zimsku sezonu. Kolba je prema njima bio posebno kritičan jer unatoč zahtjevima Vlade da iznesu krizni plan za zimski turizam, lokalne vlasti su predložile da se broj posjetitelja u žičarama ne smanjuje već da samo nose maske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni iz ovoga nisu ni&scaron;ta naučili i očito nemaju jasnu sliku &scaron;to je epidemija. Također su predložili da se, kada su u pitanju barovi, ne smanjuje broj posjetitelja i radno vrijeme već da se prostor između 18 i 19 sati zatvori kako bi se proluftao i dezinficirali bi se stolovi. Obzirom da Vlada nije bila zadovoljna prijedlozima, dali su im vremena da sve zaključe do listopada &ndash; kaže Kolba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-31-slovenija-skijanje.jpgMarinko Čavara odbio pomilovati Muamera Topalovića ubojicu obitelji Anđelićhttp://grude.com/clanak/?i=216820216820Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-muamer_topalovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odbio je dati pomilovanje za 10 osuđenika.<p>&nbsp;</p> <p>Među njima je i Muamer Topalović, trostruki ubojica iz Konjica osuđen 2003. godine na kaznu zatvora od 35 godina zbog ubojstva tri člana hrvatske porodice Anđelić u Kostajnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županijski sud u Mostaru tada je utvrdio da se radi o ubojstvu počinjenom iz vjerskih i nacionalnih pobuda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-muamer_topalovic.jpgSamo 2 kutije cigareta moći će se unijeti u Hrvatskuhttp://grude.com/clanak/?i=216813216813Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 08:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-cigaretze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatsku će se od 15. listopada moći unijeti samo dvije kutije cigareta umjesto deset ili "šteke", a sužavaju se i limiti za tzv. male pošiljke nekomercijalnog značaja. <p>&nbsp;</p> <p>Opskrba jeftinijim cigaretama iz BiH ili (u manjoj mjeri) iz Srbije, i one u legalnim okvirima i izvan njih, ove je godine već donekle otežala epidemiolo&scaron;ka situacija, a odskora će i novi propisi, pi&scaron;e pi&scaron;e Poslovni dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od zastupljenijih kategorija duhanskih proizvoda isto vrijedi i za duhan za pu&scaron;enje, za koji će maksimalna količina po&scaron;teđena naplate nameta također biti peterostruko manja nego dosad. Umjesto dosada&scaron;njih 250 grama slobodno će se moći unijeti 50.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te promjene dio su predloženih izmjena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i tro&scaron;arine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU) te za robu uvezenu kao mala po&scaron;iljka nekomercijalnog značaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o prijedlogu izmjena koji je ovaj tjedan pu&scaron;ten u javnu raspravu. Tim su pravilnikom inače definirani i limiti za alkoholna pića, kao i &ldquo;rezervno gorivo&rdquo; u prenosivim spremnicima, ali fokus promjena ponajprije je na cigaretama/duhanu, s tim da je od količinskih smanjenja izuzet zračni promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na postojeći pravilnik predviđa se i dopuna kojom se određuje da maksimalne količine za sedam specificiranih duhanskih prerađevina i proizvoda predstavljaju 100 posto sveukupne dozvoljene količine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U slučaju svakog pojedinog putnika oslobođenje može primijeniti na bilo koju kombinaciju proizvoda pod uvjetom da sveukupni postotak iskori&scaron;tenih pojedinih odobrenih količina na prelazi 100 posto&rdquo;, poja&scaron;njava se u prijedlogu izmjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko god takve sličice zvuče periferno, potencijalni financijski efekti novih pravila igre to ba&scaron; i nisu. Godi&scaron;nja potro&scaron;nja cigareta u Hrvatskoj procjenjuje se na vi&scaron;e od 300 milijuna standardnih pakiranja, a posljednje dostupne procjene kažu da se oko 7 posto potro&scaron;nje cigareta odnosi na neoporezive cigarete, s poreznom markicom (najče&scaron;će) BiH ili bez markice. To je u velikoj mjeri siva zona.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-cigaretze.jpgStiglo objašnjenje iz Neuma: Župnik je zaražen i u bolnici, pozitivan i župni vikarhttp://grude.com/clanak/?i=216802216802Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-zupa-neum-oltar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što smo jutros pisali zbog odgode krizme u Neumu, župno vodstvo očito zna nešto više. Jer zaraženi su i župnik i župni vikar, a promocija Neuma kao corona-free zone, gdje su deseci tisuća turista, očito i nije na zdravim temeljima.<p>&nbsp;</p> <p>Župnik don Ivica Puljić, zbog rizične skupine bolesti, nalazi u bolnici u Mostaru, pozitivan na koronavirus, a župni vikar, također pozitivan na koronavirus, nalazi se u župnoj kući u izolaciji, priopćeno je iz Župe Gospe od Zdravlja Neum.<br /><br /></p> <p>Obojica se, navodi vikar don Domagoj Markić, dobro osjećaju.<br /><br /></p> <p>Župljani mogu, tvrde, kontaktirati župni ured telefonom ili e-mailom. Sve će se poduzeti da susjedni svećenici, prema svojim mogućnostima, izađu u susret vjerničkim potrebama župljana Neuma dok traje ova izolacija. ''Preporučujemo se u molitve župljana, osobito Gospi od zdravlja, da nas sve zagovora kod svoga Sina, Ozdravitelja od svakoga grijeha i svake ljudske bolesti'', poručio je župni vikar Markić, prenosi Bljesak. Podsjećamo, u subotu je iz neumske župe priopćeno kako je podjela sakramenta svete krizme odgođena zbog epidemiolo&scaron;ke situacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-zupa-neum-oltar-1.jpgNEUM: Deseci tisuća turista MOGU, a krizma NE MOŽE! Je li naredba stigla od moćnika?http://grude.com/clanak/?i=216800216800Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Domagoj Markić, župni vikar Župe Gospe od zdravlja Neum objavio je odluku apostolskog administratora Ratka Perića koja kaže da se u Neumu odgađa krizma.<p>&nbsp;</p> <p>Iako prema neumskim službama koronavirusa skoro da tu i nema, a turista je vi&scaron;e nego ikad, crkveni oci su odlučili odgoditi krizmu, ili oni znaju ne&scaron;to vi&scaron;e...</p> <p><br />S obzirom da Ratko Perić nije prihvaćao misu bez naroda ni u vremenu "lockdowna" i zatvaranja svega, čudno je da u ovom slučaju postupa drukčije. Postavlja se pitanje je li netko od neumskih moćnika tražio da se krizma odgodi kako se ne bi pojavio neki slučaj zaraze pa bi onda patio turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo priopćenje don Domagoja Markića:<br /><br /></p> <p>Odluka je, kako je navedeno, donesena ''zbog novonastale situacije, a u želji da u skladu s kr&scaron;ćanskom ljubavlju ni crkveni predstavnici ne daju povoda vjernicima, a ni vjernici crkvenim osobama u preno&scaron;enju koronavirusa, koji dnevno broji po vi&scaron;e stotina zaraženih i u BiH i u RH''.<br /><br /></p> <p>''Prigodom sv. krizme ljudi se skupljaju u crkvu gdje bi se mogla po&scaron;tovati mjerodavna civilna pravila, ali su uza slavlje sv. krizme vezane i druge proslave i okupljanja koja izmiču kontroli pa im crkvene osobe, u slučaju negativnih rezultata, ne žele dati ikakva povoda ni mjesta prigovorima'', naveo je don Markić dodav&scaron;i kako će euharistijska će slavlja biti u ustaljenim terminima pod odrećenim uvjetima i mjerama.<br /><br /></p> <p>Naime, u nedjeljnim Misama mogu sudjelovati oni koji se strogo pridržavaju epidemiolo&scaron;kih mjera. ''Trenutačno je u na&scaron;oj Županiji na snazi mjera o zabrani okupljanja vi&scaron;e od 50 osoba u zatvorenu prostoru.<br /><br /></p> <p>Ako je u crkvi već naznačeni broj vjernika, u dužnu razmaku, neka ostali pristigli vjernici prate sv. Misu ispred crkve preko razglasa, također u potrebnu razmaku. U sv. Misama radnim danima neka sudjeluju oni kojih su misne nakane naručene na dotičan dan'', navodi neumski svećenik. ''Pridržavajmo se ovih crkvenih i civilnih mjera da ne budemo dionici ni tuđih grijeha protiv du&scaron;evnoga spasenja, ni tuđih bolesti protiv tjelesnoga zdravlja. Pomozimo jedni drugima punim razumijevanjem i molimo jedni za druge &ndash; neka Bog &scaron;to prije ukloni iz na&scaron;e sredine ovu zarazu! Svima želi od Boga dobro i du&scaron;evno i tjelesno zdravlje'', poručio je don Markić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpg'Vidim pred očima sina Antu i muža Ivicu, sanjam kako je bilo prije'http://grude.com/clanak/?i=216797216797Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-2020-08-30_082611.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle su godine, ali osjećaj je uvijek isti. Tjedan dana prije uhvati me grč u srcu i u grlu. Predosjetim ja to. I kad ne znam koji je datum, moja duša zna. Drago mi je da ljudi dođu i da se sjete. <p><br />Da obilježe stradavanje ljudi, jer to je sve &scaron;to je ostalo, priča nam Ajka Crvelin, majka i supruga dvojice vatrogasaca poginulih na Kornatima 2007. godine, kada je poginulo 12 vatrogasaca.<br /><br /></p> <p>Sreli smo je na ulicama Tisnog ispred frizerskog salona kako strpljivo čeka frizerku.<br /><br /></p> <p>- Evo do&scaron;la sam oprati kosu, čekam red. Sijede neću piturivati, nemam novca, samo ću oprati kosu da sutra budem uredna. Dođe 40 kuna, to si mogu priu&scaron;titi - kaže Ajka.<br /><br /></p> <p>S ga&scaron;enja požara na Kornatu nisu se vratili njezini voljeni Ante (24) i Ivica Crvelin (52) i njihovi kolege Marko Stančić (16), Hrvoje Strikoman (18), Gabrijel Skočić (19), Ivan Marinović (32), Dino Klarić (33), Tomislav Crvelin (23), Karlo &Scaron;everdija (17), Josip Lučić (19), Ante Juričev Mikulin (22) ni Marinko Knežević (52).<br /><br /></p> <p>- Otići ću sutra na mimohod, ali na Kornat vi&scaron;e ne idem. Te&scaron;ko mi je prohodati to kamenje po vrućini, zbog tlaka, &scaron;ećera i živaca, a te&scaron;ko mi je i u du&scaron;i. Ipak, voljela bih da mogu otići, želja mi je to. Već tri godine nisam bila ... - kazala je za 24sata.<br /><br /></p> <p>- Jako te&scaron;ko se nosim s tim. Vraćaju mi se slike u glavi. Sanjam ih, vidim ih pred očima. U snovima mi nikad nisu mučne stvari, samo lijepe. Sanjam kako je bilo prije i kako smo se zajedno smijali - govori nam hrabra majka i supruga dok lagano jugo mre&scaron;ka valove ispod ti&scaron;njanskog pomičnog mosta i najavljuje neveru koja se tek sprema. Zbog tog nevremena odgođen je posjet mjestu stradanja na Kornatima.<br /><br /></p> <p>- Kako živim? Nikako, jadno i bijedno. Imam suprugovu mirovinu, koja je jako mala, pa jedva preživljavam. Prije tri i pol mjeseca umrla mi je mama od 94 godine. Dotad sam se imala o kome brinuti. A zajedno smo koristile i njezinu socijalnu mirovinu, pa smo izlazile na kraj - priča nam Ajka.<br /><br /></p> <p>Kaže da od&scaron;tetu za poginule vatrogasce nisu dobili, jedino 220.000 kuna za du&scaron;evne boli po poginulom vatrogascu, &scaron;to je davno oti&scaron;lo... Pitamo za sina, &scaron;to je htio postići prije nego &scaron;to mu je život zaustavljen u cvijetu mladosti.<br /><br /></p> <p>- Ante je bio veliki sporta&scaron;, igrao je profesionalno odbojku u &Scaron;ibeniku, planirao je i igrati ko&scaron;arku u Osijeku. Sve je već bilo spremno, trebao je samo jo&scaron; spustiti svoj potpis na papir i početi igrati. Ali ni potpisa, ni igre... - zastala je majka u pola riječi, a pogled joj je odlutao.Pitamo je kako se nosi s tim &scaron;to nisu ni pronađeni ni kažnjeni odgovorni.<br /><br /></p> <p>- Osjećam se jako jadno zbog toga. Poginulo je 12 ljudi, a da nitko nije odgovoran za to, pa to nema nigdi na svitu, nigdi! Zapovjednik Dražen Slavica je imao propusta, i to puno, ali nije on glavni krivac. Njega krivim &scaron;to nije poslu&scaron;ao moga muža ako mu je rekao &lsquo;Zapovjedniče, idem ja, sina mi ostavi&rsquo;. I nije istina da je sin jedva čekao ući u helikopter. Nije mu bilo prvi put da se vozi. Nije bio lud za tim da se vozi u helikopteru - kazala nam je Ajka te dodala da ne vjeruje da ih je progutao eruptivni požar.<br /><br /></p> <p>- Ono malo požara trave, pa to bi bila i ja preskočila! Helikopter je morao udariti u stijenu i prolio se kerozin po njima, to ih je, vjerujem, dokrajčilo. Nema &scaron;anse da je bio eruptivni požar, nema govora, &lsquo;iljadu posto! Sve je od početka i&scaron;lo krivo pa je krivo i naopako zavr&scaron;ilo. Trebala je biti dodatna istraga, trebalo je naći odgovorne, ali oni sve po svoju i dan danas se ni&scaron;ta ne zna i nitko nije odgovoran - negoduje majka i supruga.<br /><br /></p> <p>Dolazi njezin red za uljep&scaron;avanje, pa se pozdravljamo. Iza nas ostaje spomenik s imenima stradalih. Pored njega kaciga i vatrogasni autić. Gore lampioni za 13 godina tuge u Tisnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-2020-08-30_082611.jpegVlasnici fitness centra Ivani Bilan zatvorili posao pa joj zasmetale svete misehttp://grude.com/clanak/?i=216786216786Grude.com - klik u svijetSat, 29 Aug 2020 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-20-fitness2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivana Bilan, vlasnica fitness centra u Splitu, pisala je Krunoslavu Capaku jer joj je onemogućen rad, međutim, sramotno je da ista u svojim argumentima proziva crkve i svete mise, umjesto da se usredotoči na obranu svoje djelatnosti.<p>&nbsp;</p> <p>- Dosad niste zatvorili nijednu djelatnost, ni crkve. Zbog čega vam smetamo mi koji smo prva linija u razvoju imuniteta? Zbog čega niste sjeli s nama i razgovarali nego nama jedinima radite ponovno "lockdown"? Dozvoljene su mise, vjenčanja, rad noćnih klubova do ponoći, dok nas zatvarate. Ovo je te&scaron;ka nepravda i diskriminacija. Ne uni&scaron;tavajte najzdraviju djelatnost u Hrvatskoj te vas jo&scaron; jednom molim za razumijevanje i pozivam na dijalog - stoji u Ivaninoj molbi upućenoj na privatni broj Capaka preko WhatsAppa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je zaboravila na djelatnosti koje su bile zatvorene i najteže pogođene poput ugostiteljstva, a i crkvama je u susjednoj zemlji bio zabranjeno održavanje vjerskih obreda s narodom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-20-fitness2020.jpgZulfo Robović o povijesnom danu u Grudama: To je bilo vrijeme ponosahttp://grude.com/clanak/?i=216767216767Grude.com - klik u svijetFri, 28 Aug 2020 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-28-36436681_304.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sjednici Sabora HZ HB 28. kolovoza 1993. godine u Grudama utemeljena je Hrvatska Republika Herceg Bosna. Nakon toga uslijedilo je i imenovanje nove Vlade. Ministar obnove i razvoja u toj Vladi bio je Zulfo Robović. <p>&nbsp;</p> <p>On za Večernji list ističe kako je ta Vlada nastojala omogućiti civilni život i funkcioniranje sustava u tim okolnostima.</p> <p><br /><strong>Večernji list: Kako vi gledate na hrvatsko-bo&scaron;njački rat, često se postavlja pitanje tko je kriv, &scaron;to su posljedice?</strong></p> <p>Hrvatsko-bo&scaron;njački rat rezultat je različitih pristupa prema BiH. Osobito njezinu unutarnjem uređenju. Bo&scaron;njaci su bili pasivni na samome početku, a Hrvati i HVO sa svojim postrojbama bili su dobro organizirani. Nakon toga i druga strana je s time krenula i do&scaron;lo je do sporadičnih sukoba koji su doveli do rata. Taj nesretni hrvatsko-bo&scaron;njački rat rezultat je i nerazumijevanja. Prije svega, stvaranja predrasuda kako Hrvati žele disoluciju, a povijest će pokazati da su Hrvati željeli sačuvali vlastiti identitet, ali i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kako danas gledate na osnivanje HR HB i Vlade čiji ste bili član?</strong></p> <p>Na to razdoblje gledam, iskreno, vrlo ponosno. U tome trenutku kada je imenovana, Vlada je imala ulogu sređivati stanje i rekao bih da je bila vlada pomirenja. Vlada Herceg Bosne tada je preuzela ingerencije civilnog i vojnog života u jeku te&scaron;koga rata, dok su se odvijale vojne akcije. S vremenom je do&scaron;lo do približavanja, postupnog smirivanja, osobito u Hercegovini i na području sredi&scaron;nje Bosne. Krajem 1993. i početkom 1994. godine Vlada je uzela sve obrise moderne vlade gdje je civilni život nastojala staviti u regularne zakonske okvire.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Osnivanje Hrvatske zajednice HB, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne često se osporava. Kako vi to komentirate?</strong></p> <p>S vremenske distance taj projekt promatram kao jedan od modela uređenja vi&scaron;enacionalnih, vi&scaron;eslojnih država koje imaju tri ili vi&scaron;e jednakopravnih konstitutivnih naroda. Mislim da je to bio jedan od okvira koji je mogao rije&scaron;iti problem u BiH da se inzistiralo na tim varijacijama uređenja zemlje s Herceg Bosnom kao sastavnicom.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Herceg Bosna praktički seže od kasnog dijela 1991. godine. Je li njezino osnivanje opravdalo svrhu?</strong></p> <p>Bh. Hrvati su nakon agresije na Republiku Hrvatsku prvi stali u obranu BiH i prve postrojbe koje su bile utemeljene bile su u funkciji obrane. Da se Hrvati nisu tada organizirali u obrani, pitanje je &scaron;to bi bilo s BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Prijeratni komunistički političar Ciril Ribičić, kao vje&scaron;tak na suđenju &scaron;estorici dužnosnika Herceg Bosne, rekao da je osnivanje Herceg Bosne imalo za cilj disoluciju BiH...?</strong></p> <p>Ja sam upoznat s Ribičićevim iskazom, ali moram reći da sve ono &scaron;to je u Haagu naveo ne stoji, a o tome svjedoče brojni dokumenti i svjedoci. Herceg Bosna nikada nije bila ni sa svojom Vladom ni administracijom, poglavito koliko sam ja imao kontakata s predsjednikom Tuđmanom, u funkciji disolucije. To je bilo pitanje načina organiziranja života tamo gdje su Hrvati bili u većini. Ponajprije da se spasi i obrani od agresije. Istina je da se BiH raspala po svim &scaron;avovima pa je Herceg Bosna najprije imala funkciju obrane golih života, osiguravanja civilnog života te kao pretpostavka jednog od modela budućih uređenja BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Sudjelovali ste na sjednicama Vlade Herceg Bosne. Je li bilo odluka koje su se mogle razumjeti kao dijelom UZP-a u smislu odcjepljenja od BiH, provedbe etničkog či&scaron;ćenja...?</strong></p> <p>Nijedna odluka nije bila u tome smjeru ni na jednoj sjednici Vlade na kojoj sam nazočio. A bilo ih je vi&scaron;e od stotinu. Rekao bih da ni na jednoj sjednici nismo imali ni verbalnih ni necivilizacijskih istupa prema Bo&scaron;njacima, a posebno u dono&scaron;enju takvih odluka. Cijela svrha rada bila je u pomaganju održavanja civilnoga života. Zanimljivo je da je gotovo 95 posto zakona Herceg Bosne postalo dio zakonodavstva Federacije BiH i BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Svejedno, na području Herceg Bosne postojali su logori, događali su se zločini za koje se sudilo u Haagu. Kako gledate na tu činjenicu i interpretacije presude da se radi o presudi Herceg Bosni i Hrvatima u BiH?</strong></p> <p>Na va&scaron;e pitanje referirao bih se onako kako je to učinio predsjednik RH Zoran Milanović kada je odlikovao četiri postrojbe HVO-a kao sudionike u oslobađanju Hrvatske. To na vrlo jasan način predstavlja i odnos prema Haagu i presudama koje su najprije politički montirane kako bi se sva krivnja svalila na Herceg Bosnu i Hrvate kao narod. Svjedoci smo da je bilo neljudskih, necivilizacijskih postupaka, pa tako i u Herceg Bosni. Oni su bile i predmet istraga u Herceg Bosni, procesuirani su. To će povijest pokazati i oni koji su stvarno pojedinačno odgovorni za zločine trebaju odgovarati. No, okvir Herceg Bosne nikada nije davao naznake da se na temelju toga provode zločini.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Kako ste doživljavali Jadranka Prlića kojemu su često zamjerali da nije dovoljno &ldquo;dobar Hrvat&rdquo;, a osuđen je na 25 godina zatvora?</strong></p> <p>Jadranko Prlić je, prije svega, bio jedan moderan, svestran političar &scaron;irokih svjetonazora. Snažno ekonomski potkovan, čovjek koji je poznavao sustav iznutra jer je bio i u ranijoj vlasti dužnosnik. To je čovjek koji nije bio nacionalist, taj koji je mrzio drugog i drukčijeg. Volio je i ljubio svoj hrvatski narod, ali apsolutno nikoga nije mrzio. Da je bio aktivan u nekom drugom vremenu, posve sam siguran da bi pokazao brojne kvalitete koje je imao.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Često se zna spomenuti kako je Herceg Bosna takozvana. Kako na to gledate?</strong></p> <p>Svojim prijateljima uvijek skrenem pozornost kako ima nekoliko stvari kod Hrvata u koje se jednostavno ne smije dirati. To su, prije svega, Katolička crkva, HVO, Herceg Bosna... Kod Bo&scaron;njaka to su Armija BiH, njihov predsjednik, islam... U Republici Srpskoj to su entitet, Pravoslavna crkva, Srbija... Oko tih stvari ne bismo smjeli diskutirati. Moramo ih prihvatiti i podržavati. Na temelju toga treba doći do međusobnog uvažavanja i moguće je doći do rje&scaron;enja. Ako se bude negiralo bilo koju sastavnicu tog općeg bića bilo kojeg konstitutivnog naroda, mi ćemo multiplicirati probleme vraćajući se u stanje rata. Oni koji žele probleme uvijek će potencirati takozvano. A ako tako bude, onda na&scaron;a djeca neće imati svijetlu budućnost.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Za&scaron;to su u BiH izjave pojedinih političara na razini &lsquo;93., a istodobno u Hrvatskoj vidimo ispruženu ruku, pomirenje, naklon žrtvama?</strong></p> <p>Samo iskreni odnos može izgraditi to o čemu govorite. Ja s ponosom ističem da sam bio ministar u Vladi Herceg Bosne. A posebno sam ponosan na činjenicu da nijednu diskriminacijsku odluku nismo donijeli prema bilo komu. Potrebno je graditi dobru vjeru kod Bo&scaron;njaka i Hrvata da je moguće izgraditi povjerenje i pomirenje. Ono &scaron;to se dogodilo kao zlo, za to treba odgovarati onaj tko je odgovoran. Ali mi moramo gledati u budućnost, pružiti jedan drugome ruke kako bismo gradili BiH po mjeri svih triju naroda. Ovdje nikome ne smije biti tijesno, svatko mora imati jasnu atribuciju svog nacionalnog bića. Na temelju toga doći ćemo do ustavne jednakopravnosti i jednake pozicije kako se vi&scaron;e ne bi mije&scaron;alo u stvari u koje se jednostavno ne smije mije&scaron;ati.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Mislite li da bi bilo korisno da se vodeći lideri, vjerski vođe... odu i poklone žrtvama rata različitih naroda u Ahmiće, Grabovicu, Križančevo...?</strong></p> <p>Posebno sam ohrabren posljednjim razvojem događaja u Hrvatskoj. Ono &scaron;to je gospodin Milanović učinio za na&scaron;e postrojbe, ono &scaron;to je Vlada učinila kada su u pitanju Grubori i Knin, nadam se da će taj pozitivni val odjeknuti i kod nas. Svi težimo Europi, to Europa od nas traži. Zato trebamo prihvatiti ta rje&scaron;enja i iskustva te ih prenijeti u odnose triju naroda kako bi do&scaron;lo do simboličkih gesta te da stvorimo pretpostavke da povjesničarima ostavimo pro&scaron;lost, a da svi zajedno razmi&scaron;ljamo o budućnosti i izgradnji BiH za potrebe svih triju naroda koji moraju biti jednakopravni i konstitutivni. Ja bih želio da se &scaron;to prije hrvatski model preseli i u BiH. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-28-36436681_304.jpgLjudi će tajiti i već taje simptome koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=216765216765Grude.com - klik u svijetFri, 28 Aug 2020 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-28-maskica-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sociolog Ivan Balabanić ističe da je u nas i dosad bila praksa da ljudi kod viroza, pa i gripe, nisu bili brižni prema drugima..<p>&nbsp;</p> <p>Hoće li s dolaskom jeseni biti sve vi&scaron;e onih koji će iz egzistencijalnih razloga ako se oni i članovi njihovih obitelji ne ubrajaju u rizične skupine, tajiti simptome COVID-19 i kontakte sa zaraženima jer i sad epidemiolozi, osobito kod mladih, imaju problem s utvrđivanjem kontakata, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Standard u Hrvatskoj je lo&scaron; i mnogi građani ne mogu preživjeti mjesec bez punih plaća i nevoljko će odlaziti u samoizolaciju u kojoj im naknada plaće ne može biti veća od 4257 kn mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se s otvaranjem &scaron;kola i povratkom na radna mjesta zaraze djeca i mladi u obiteljima u kojima nitko nije rizičan i imaju blage simptome hoće li roditelji revno djecu odvesti kod liječnika znajući da će u slučaju pozitivnog testa svi morati u samoizolaciju i dobiti okrnjenu plaću ili će pre&scaron;utjeti simptome i zanemariti rizik &scaron;irenja zaraze za druge građane?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sociolog Ivan Balabanić ističe da je u nas i dosad bila praksa da ljudi kod viroza, pa i gripe, nisu bili brižni prema drugima i pazili da ih ne zaraze, već su odlazili na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I poslodavci su isto tako smatrali da viroze nisu razlog za nedolazak na radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Može se očekivati da će ljudi koji nisu u rizičnoj skupini niti članovi njihovih obitelji zbog egzistencijalnih razloga, smanjivanja plaće u samoizolaciji skrivati simptome COVID-a. Mnogi zaraženi ni sada ne žele otkriti kontakte koji ih mole da ih ne odaju zbog odlaska u samoizolaciju ili drugih razloga. I prema dosada&scaron;njim iskustvima epidemiologa i Stožera, ljudi su i dosad izbjegavali otkriti kontakte jer bi im to, primjerice, omelo odlazak na odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova bolest i nosi stigmatizaciju i ljudi će odvagnuti koja im je osobna korist i &scaron;teta od (ne)prijavljivanja simptoma, pa ako je veća financijska &scaron;teta za njihovu obitelj nego korist bit će skloniji neprijavljivanju i pritom neće vidjeti &scaron;tetu po druge ljude. No, ako procjene da je sankcija zbog neprijavljivanja zaraze ili sumnjivih kontakata veća od koristi koju će time dobiti, onda tome neće pribjegavati &ndash; govori Balabanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li odgovorni predvidjeli da će na jesen i zimu kada će COVID biti te&scaron;ko razlikovati od drugih respiratornih bolesti mnogi u obiteljima u kojima nitko nije rizičan ignorirati simptome kod sebe i djece i odlaziti na posao, a djecu pustiti slobodno da izlaze van?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo &ldquo;Dr. Andrija &Scaron;tampar&rdquo; &ldquo;tje&scaron;eći&rdquo; se lo&scaron;om situacijom u Splitu kazao jučer da je u Zagrebu situacija pod kontrolom jer Zagreb ima 68 zaraženih, ako se vodimo smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije stanje u Zagrebu nije pod kontrolom jer je i jučer bilo 7% zaraženih među svim testiranima, a SZO smatra da situacija nije pod kontrolom čim broj zaraženih među testiranima prijeđe 5%. Pitanje je i jesu li u Zagrebu i ostatku zemlje testirani svi koji su trebali biti ili pridonose &scaron;irenju zaraze?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-28-maskica-zena.jpgUživajte još koji dan: Stižu oluje, kiše, pad temperatura...http://grude.com/clanak/?i=216733216733Grude.com - klik u svijetWed, 26 Aug 2020 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-13-019-grudska-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još četiri dana očekuje nas pravo ljetno vrijeme. Prevladavat će pretežno sunčano, danju i vruće do vrlo vruće uz dnevne temperature zraka do 33 °C. Puhat će većinom slab do umjeren jugozapadnjak i jugo.<p>&nbsp;</p> <p>No krajem mjeseca, sukladno zavr&scaron;etku klimatolo&scaron;kog ljeta, sprema nam se jaka promjena vremena, pi&scaron;e IstraMet. Prema svemu sudeći već u nedjelju doći će do prodora velike količine hladnijeg i vlažnog zraka s Atlantika uz stvaranje ciklone u Genovi.<br /><br /></p> <p>U takvoj situaciji očekuje nas dinamična promjena vremena uz čestu ki&scaron;u, pljuskove i grmljavinu, ali i osjetan pad temperature zraka čak i ispod prosječnih za doba godine. Promjena vremena neće biti kratkog vijeka, već će se promjenjivo vrijeme zadržati danima.<br /><br /></p> <p>Zahvaljujući razvoje ciklone u Genovskom zaljevu, izgledne su obilne oborine, dugotrajni pojačan vjetar te izraženiji neverini. Uslijed zadržavanja hladnijeg i vlažnog zraka svježije vrijeme primjerenije jeseni moglo bi se zadržati veći dio idućeg tjedna.<br /><br /></p> <p>Iako će nadolazeća promjena vremena biti intenzivna, to ne znači nužno kraj ljetnih radosti, odnosno moglo bi jo&scaron; biti duljih perioda vrlo toplog i sunčanog vremena u rujnu, zaključuje IstraMet.<br /><br /></p> <p>Nestabilno krajem mjeseca, osim za Hrvatsku, najavljuje se i za BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-13-019-grudska-panorama.jpgVIDEO - Duvandžije Ivan i Ilija: Pratila nas je milicija, a stradavalo se i od snježnih olujahttp://grude.com/clanak/?i=216724216724Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 15:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-25-ivan-ilija-duvandzije-rakitno-810x455.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vran planina, osim po legendi o Mijatu Tomiću i Divi Grabovčevoj, javnosti je poznata i po stvarnim pričama i događajima onih koji su, noseći duhan na leđima iz Hercegovine u Bosnu, pokušavali nešto zaraditi za svoju obitelj.<p>&nbsp;</p> <p>U to vrijeme vladala je represija jugoslavenske milicije i prodaja duhana na taj način bila je te&scaron;ki grijeh. Glavni putovi (točnije rečeno staze) iz Hercegovine prema Bosni, tada su vodili preko Vran planine.<br /><br /></p> <p>Osim milicije, opasnosti su bile brojne, od nevremena do snježnih oluja u kojima se vrlo lako stradavalo, pi&scaron;e Rama-Prozor.info.<br /><br /></p> <p>Pre&scaron;av&scaron;i Vran planinu, moralo se odlučiti kojim putom ići, zbog čestih kontrola, patrola, ali i izdaja bilo je vi&scaron;e nego rizično.<br /><br /></p> <p>U znak sjećanja na te ljude, kojih je svake godine sve manje, u nedjelju je na Kedžari, već desetu godinu za redom služena sveta misa za sve poginule duvandžije, kao i za sve one koji su poginuli čuvajući stada, braneći dom.<br /><br /></p> <p>S ciljem da na neki način sačuvaju sjećanje na te ljude, ekipa portala Rama-Prozor.info snimila je na Kedžari kratku priču s Ivanom i Ilijom iz Rakitna.</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/5Ez5VM_06aU" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-25-ivan-ilija-duvandzije-rakitno-810x455.jpgTri milijuna maraka poljoprivrednicimahttp://grude.com/clanak/?i=216720216720Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-25-poljoprivreda_djevojke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt Europske unije EU4Agri objavio je javni poziv vrijedan 3 milijuna KM za dodjelu bespovratnih sredstava tj. investicija u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odgovarajući ujedno i na potrebe za oporavkom od krize prouzrokovane COVID-19 pandemijom.<p>&nbsp;</p> <p>Na javni poziv se mogu prijaviti poduzeća, obrti/poduzetnici i zadruge koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda i/ili proizvodnjom prehrambenih proizvoda i upisani su u registar klijenata kod nadležnog ministarstva/institucije, i koja u vlasničkoj strukturi imaju manje od 25 posto javnog kapitala ili glasačkih prava tog javnog kapitala i nisu članica holdinga.<br /><br /></p> <p>Svaki podnosioc prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 do 300.000 KM (bez PDV-a), te mora osigurati vlastito sufinanciranje od minimalno 35 posto ukupnog iznosa predložene investicije.<br /><br /></p> <p>Krajnji rok za podno&scaron;enje prijava je 30. rujna 2020. godine do 15.00. sati. Prijave podnesene nakon isteka roka se neće uzeti u razmatranje.<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e informacija o načinu popunjavanja i dostave prijavi, te preuzimanju dokumentacije, dostupno je ovdje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-25-poljoprivreda_djevojke.jpgDvije trećine oboljelih od korone priključenih na respiratore u BiH umruhttp://grude.com/clanak/?i=216718216718Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 09:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-25-respirator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo njih 80 se uspjelo oporaviti, dok su 152 osobe izgubile bitku sa bolešću. <p>&nbsp;</p> <p>Ako su točni podaci koje prikupljaju Zavod za javno zdravstvo FBiH i Institut za javno zdravstvo RS, tek svaki treći pacijent obolio od koronavirusa, koji je priključen na respirator, preživi. Ostale dvije trećine najtežih pacijenata, nažalost preminu, pi&scaron;e <strong>Oslobođenje.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, do sada je, prema podacima koje smo dobili od ovih institucija, od prvog zabilježenog slučaja koronavirusa u BiH, početkom ožujka ove godine, na respiratore bilo priključeno 259 pacijenata. Samo njih 80 se uspjelo oporaviti, dok su 152 osobe izgubile bitku sa bole&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prema podacima prijavljenim Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH od kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, a u skladu s Naredbom Kriznog stožera Federalog ministarstva zdravstva, do sada je na respiratorima u Federaciji BiH ukupno bilo 77 osoba pozitivnih na SARS CoV-2, od kojih je 57 zavr&scaron;ilo smrtnim ishodom, a 13 osoba je ozdravilo'', poručeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba napomenuti da su podaci iz Zavoda za javno zdravstvo FBIH informacija od 20. kolovoza, tako da su navedeni podaci zaključni sa 19. kolovozom. S druge stranje, od Instituta za javno zdravstvo RS podaci su otkriveni u ponedjeljak 24. kolovoza, tako da se radi o podacima prikupljenim zaključno do 23. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Od početka pandemije do 23. kolovoza 2020. godine, 182 pacijenata se liječilo na respiratoru. Od toga, 67 je uspje&scaron;no odvojeno sa respiratora, dok je 95 pacijenta preminulo'', izjavio je direktor Insituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakva razlika u podacima budi sumnju sa početka ovog teksta u točnost podataka. naime, te&scaron;ko je za povjerovati da je u RS-u oko 2,5 puta vi&scaron;e pacijenata priključeno na respiratore u odnosu na FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, malo je vjerojatno da je broj onih koji su se oporavili, a bili su priključeni na respiratore pet puta veći u RS-u nego u FBiH, te da je broj preminulih u FBiH skoro pa dvostruko manji nego u RS-u, napominje Oslobođenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, nedavno su pojedini mediji pisali o tome kako navodno KCUS ignorira naredbu Kriznog stožera i ne dostavlja redovno podatke o broju pacijenata koji su na respiratorima, kako i koliko ih je od tog broja preminulo, a koliko ih se oporavilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko krije podatke Zbog toga smo i od Zavoda i od Instituta traženo je da dostave podatke o broju pacijenata koji su morali biti priključeni na respiratore, po bolnicama, ali ta vrsta statističke analize nije dobivena. Također, upitane su obje ustanove dostavljaju li sve bolnice podatke o pacijentima na respiratorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sve bolnice u Republici Srpskoj redovno dostavljaju ove podatke JZU Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske'', kazao je Branislav Zeljković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, ali u Zavodu za javno zdravstvo FBiH su ignorisali i ovo pitanje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-25-respirator.jpgFOTO: Imotski je novo žarište korone ALI I TURISTIČKI EL DORADOhttp://grude.com/clanak/?i=216706216706Grude.com - klik u svijetMon, 24 Aug 2020 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-24-kucazaodmor-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I dok je Imotski postao novo žarište korone s ukupno 130 pozitivnih osoba dosad, a lokalni Stožer civilne zaštite donio nove mjere u kojima se zabranjuje rad u zatvorenom svim ugostiteljskim objektima te ograničava okupljanja na maksimalno 50 osoba, Gerald iz Münchena, koji se s obitelji smjestio u luksuznu vilu u Zmijavcima, kaže za Jutarnji list kako se tamo osjeća savršeno sigurno.<p>&nbsp;</p> <p>Ne zabrinjava ga činjenica &scaron;to je pro&scaron;log četvrtka Njemačka stavila Splitsko-dalmatinsku županiju na crvenu listu kao i to &scaron;to su i Slovenija i Britanija na&scaron;u zemlju proglasile nesigurnom za putovanje.<br /><br /></p> <p>&ldquo;​Koronavirus nas ne pla&scaron;i jer smo ovdje sigurni kao da smo u svojoj kući. Tu smo na&scaron;li mir i na selu uživamo sa svojom ekipom i domaćinima&rdquo;, kaže Gerald kao i većina gostiju koje smo susreli obilazeći imotska sela, koja unatoč pandemiji, u prvom dijelu kolovoza bilježe 2290 dolazaka i 18.941 noćenja.<br /><br /></p> <p>&ldquo;To je 97 posto u dolascima, odnosno 99 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine&rdquo;, slavodobitno zaključuju iz lokalne turističke zajednice. Ove godine izostali su Britanci, ali zato, kažu, imaju 20 posto vi&scaron;e Nijemaca. No, stožer, kao i gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić pozivaju na oprez i disciplinirano pona&scaron;anje jer, kako kažu, trenutna situacija nije prihvatljiva.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>TURISTIČKI EL DORADO</strong><br /><br /></p> <p>No, to sve skupa, kao da ne brine goste Imotske krajine, koja je sa svojih 316 luksuznih vila s bazenima, postala svojevrsni fenomen na turističkoj karti Hrvatske, kao i, očito, sigurno utoči&scaron;te za turiste, pretežito Nijemce, koji znaju cijeniti luksuz i osamu u ra&scaron;trkanim imotskim selima. Obi&scaron;li smo domaćine pet luksuznih vila, od Zmijavaca preko Perića pa sve do Podbablja te doznali iz prve ruke kako su Imoćani praktički preko noći postali turistički El Dorado i perjanica razvoja te grane u Dalmatinskoj zagori.<br /><br /></p> <p>Vožnja do sela na&scaron;ih domaćina bila je pomalo otužna. S praznjikavih cesta pogled nam pada na stare ili poru&scaron;ene kuće koje je progutao zub vremena i koje vape za obnovom, pa red pa&scaron;njaka, vinograda, nijednog čovjeka po putu, psa ili mačke ni na vidiku.<br /><br /></p> <p>Čak i kad smo stigli do luksuzne vile Red, koja se iznajmljuje za četiri i pol tisuće kuna po danu, na prvi pogled nismo pomislili da se iza vrata te naoko posve uobičajene obiteljske kućice, krije pravi mali Beverly Hills. Bazeni, teniski i ko&scaron;arka&scaron;i tereni, komini, prostorije s biljarskim stolovima, umjetna trava, teretane, stabla palmi i maslina, ležaljke, &scaron;areni jastuci, a iz zvučnika tre&scaron;te ljetni hitovi.<br /><br /></p> <p><strong>VILA RED, 570 EURA PO DANU</strong><br /><br /></p> <p>U vilama sakrivenim u imotskim selima, sredinom proteklog tjedna najvi&scaron;e su, kako smo doznali, boravili upravo Nijemci s kojima smo uspjeli porazgovarati u unajmljenim malim rajevima. Prva destinacija bili su Zmijavci gdje nas je ispred spomenute vile koja je naziv dobila po Crvenom jezeru dočekala gazdarica Nediljka Dokozić i njezin suprug Marin. Nediljkina vila, doznat ćemo nekoliko minuta kasnije, puna je njemačkih turista, točnije njih 12 koji su zapravo i njezini prvi gosti jer je kuća tek nedavno otvorena za iznajmljivanje. Zavr&scaron;ena je pred Uskrs, a tik do nje u zavr&scaron;etku gradnje nalazi se buduća vila Blue koja će biti spremna za iduću sezonu, a koja će imati restoran i sportske terene.<br /><br /></p> <p>Kako nam poja&scaron;njava Nediljka, vilu radije iznajmljuje obiteljima s djecom i kućnim ljubimcima jer mladi partijaneri uglavnom iza sebe ostave nered.<br /><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&ldquo;Imamo pet soba s kupaonicama, veliki dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, teretanu, ve&scaron;eraj, spa centar, natkrivenu i otvorenu terasu, dječje igrali&scaron;te, kamin. Sve je napravljeno po principu pametne kuće, od klima-uređaja do žaluzina koje se pode&scaron;avaju prema vjetru. Sređivali smo je kao da ćemo mi živjeti u njoj. Gosti su izvrsni, čak im ne smeta ni bau&scaron;tela ni bageri ili mikser pumpa koja viri sa susjednog objekta. Kuća se nalazi unutar na&scaron;eg sela &Scaron;uta gdje imamo staru seosku &scaron;kolu ispred koje se igraju na&scaron;a djeca. I ba&scaron; je to na&scaron;im gostima najzanimljivije, sloboda i dječja nesputanost u mirnom, zabačenom selu. Mali gosti iz Njemačke svake večeri igraju se s na&scaron;im klincima, a djeca idu pje&scaron;ice do trgovine po sladoled bez da ih roditelji moraju pratiti. To je svima poseban doživljaj&rdquo;, priča nam gospođa Nediljka.<br /><br /></p> <p>Boravkom u zaseoku &Scaron;ute, zadovoljan je Gerald iz M&uuml;nchena koji je, kaže, odu&scaron;evljen smje&scaron;tajem, ali jo&scaron; vi&scaron;e iznimno ljubaznim i susretljivim domaćinima. Jesu li na selo do&scaron;li kako bi pobjegli od korone? - pitamo ga.</p> <p><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- Najprije smo stigli u Podstranu no ta kuća nije odgovarala na&scaron;im očekivanjima pa smo se nakon dva dana premjestili ovdje, na selo. Moderna vila usred starog sela je sjajna kombinacija. Ovdje imamo sve &scaron;to nam treba pa nam ni more ne nedostaje. Osim toga, ovdje je pitomije, i upravo zbog koronavirusa ljep&scaron;e nam je i sigurnije, kao da smo u svojoj kući. Stigli smo u velikom broju, dvije obitelji s djecom, i dovoljno nas je da stvorimo zabavnu atmosferu. Gužve na jadranskoj obali nam ne fale, u selu uživamo sa svojom ekipom i domaćinima - kazuje Gerald. Izbjegavaju odlaske u velike gužve, često kuhaju sami ili posjete lokalne restorane.<br /><br /></p> <p>- Obožavamo hrvatsku i dalmatinsku kuhinju, a posebno pr&scaron;ut, sir, ribu sa žara, kruh ispod peke i domaći sir, a posebno smo sretni kada nas domaćini iznenade domaćim rajčicama, paprikama, krastavcima i smokvama iz vlastitog vrta - govori nam Gerald koji će u vili Red ostati 11 dana. Za svoje goste obitelj Dokozić spremit će naravno večeru, i to hobotnicu ispod peke za kojom su njemački turisti potpuno ludi.<br /><br /></p> <p>Imoćani su se okrenuli turizmu, jednoj od najpotentnijih grana razvoja, kada je otvoren tunel Sv. Ilija, a među prvima u kontinentalnoj Hrvatskoj dobili su i Strategiju razvoja turizma do 2025. godine te prvi objedinili sve turističke zajednice iz osam općina i grada Imotskog u jednu. Potencijal u toj turističkoj priči prepoznala je i obitelj Dokozić, koja je jo&scaron; prije osam godina kupila zemlji&scaron;te od 1500 kvadrata te počela planiranje izgradnje svojih dviju vila.<br /><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor134.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- U sezoni noćenje ko&scaron;ta 570 eura, a u kuću smo potro&scaron;ili oko 5 milijuna kuna - kaže Nediljka te dodaje kako nema susjeda u selu koji nije &lsquo;&rsquo;dao ruke&rsquo;&rsquo; kada se kuća gradila.<br /><br /></p> <p>Nakon &Scaron;uta ostajemo i dalje u Zmijavcima, no cesta kojom se vozimo postaje sve uža, a uspon sve veći. Na samom vrhu &Scaron;abić brda, ispred svoje kuće za odmor dočekuje nas dobro raspoloženi Damir Ivko&scaron;ić, jo&scaron; jedan od uspje&scaron;nih imotskih iznajmljivača kojemu korona nije pomrsila planove.<br /><br /></p> <p><strong>STARI DOM IVKO&Scaron;IĆ, 100-200 EURA PO DANU</strong><br /><br /></p> <p>Ni njegova kuća izvana ne izgleda previ&scaron;e luksuzno, okružena je drvenom ogradom, no unutar &ldquo;Starog doma Ivko&scaron;ić&rsquo;&rsquo;, kako je nazvao svoje imanje za odmor, dočekuje nas pet objekata na 3000 kvadrata, bazen, savr&scaron;eno uređeni vrt, dječje igrali&scaron;te, nogometno igrali&scaron;te, prostorija za biljar i pikado. Impresivno. I kod Ivko&scaron;ića samo Nijemci, njih desetak. Jedni u bazenu, drugi na ležaljkama smje&scaron;tenim na fri&scaron;ko poko&scaron;enoj travi, treći sakriveni u klimatiziranim kućama.<br /><br /></p> <p>- Eh, nije ovo stvoreno preko noći, supruga Vanja i ja tu ulažemo i radimo već 15 godina, a iznajmljivanjem se bavimo zadnjih pet godina. Imamo dvije kuće za odmor, ali to spada pod jedno domaćinstvo i možemo primiti 10 osoba s time da smo svaku sobu uredili na najmoderniji način. Nekada nam dođu dvije obitelji, a nekada samo dvoje ljudi - kaže Ivko&scaron;ić te nam pritom pokazuje vrt u kojem rastu domaće rajčice, mrkva, per&scaron;in, tikve i ra&scaron;tika, sve to za njihove goste. Kako kaže na&scaron; domaćin, najam kuće u lipnju i rujnu je najjeftiniji, dok su u srpnju i kolovozu cijene vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>- Dnevni najam je od 100 do 200 eura i to cijelo imanje na kojem inače zimi živimo. Za nas nema odmora, pa smo i karantenu iskoristili i tijekom lockdowna sagradili igrali&scaron;te. U imanje sam uložio puno prijateljstva, ali ne bih znao reći koliko novca - govori nam Ivko&scaron;ić, koji također, kako kaže, najče&scaron;će prima njemačke goste.<br /><br /></p> <p>- Turisti su odu&scaron;evljeni mirom i osamom. Ovdje se ne pla&scaron;e korone, nigdje ni ne idu, već dane provode na bazenu. Unatoč koroni i činjenici da nas je Njemačka stavila na crvenu listu, meni opet na dva tjedna dolaze njemački turisti jer svi kažu da ih kuća i okoli&scaron; smiruju od stresa - kaže Ivko&scaron;ić za Jutarnji list te dodaje kako u Imotskoj krajini nitko nikoga ne doživljava kao konkurenciju.<br /><br /></p> <p>- Sam sam nagovorio par prijatelja da sagrade vile s bazenima za iznajmljivanje. Kod nas je inače nepisano pravilo da svi sade krumpir kada ga jedan počne saditi, a isto je i s gradnjom kuća - kaže Ivko&scaron;ić dodav&scaron;i da mu ova godina po pitanju dolaska turista nimalo nije podbacila, već je sve popunjeno od 15. lipnja do 26. rujna.<br /><br /></p> <p>Sa &Scaron;abića brda autom se &lsquo;&rsquo;spu&scaron;tamo&rsquo;&rsquo; prema Perića brigu gdje nas je u obiteljskoj kući za iznajmljivanje dočekala Kornelija Grbavac. U vilu Grbavac smo stigli pola sata prije nego li se tu smjestio bračni par s Murtera. Obitelj Grbavac u ovoj kući živi već treću godinu, a ovo im je prva sezona &lsquo;&rsquo;rentanja&rsquo;&rsquo;. Imaju objekt za &scaron;est ljudi s dvije sobe, kuhinjom, igraonicom, dnevnim boravkom.<br /><br /></p> <p>- U Imotskoj krajini je iznajmljivanje vila s bazenom postalo popularno pa smo se zato i mi odlučili na početak bavljenja turizmom. Gosti Norvežani i Nijemci su mi kazali da u na&scaron;u krajinu dolaze najvi&scaron;e zbog mira kojeg mogu pronaći, a usput su im vile u kojima borave najbolji zakloni protiv korone.<br /><br /></p> <p>Njihova obiteljska vila popunjena je od 1. srpnja pa sve do 1. rujna, dok je postsezona upitna.<br />Nijemci su, priča gospođa Kornelija, dva tjedna proveli samo u kući, kupali se u bazenu, uživali u spokoju i večernjem ugođaju cvrčanja cvrčaka, ro&scaron;tilju, dok su se djeca igrala na dječjem igrali&scaron;tu koje se nalazi u sklopu vile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gostima ne naplaćujemo noćenja po danu, već po tjednu, i to za 1200 eura i nismo požalili &scaron;to smo ove godine dali vilu u najam. Nadamo se da će iduća biti jo&scaron; uspje&scaron;nija, a to bi se lako moglo dogoditi jer već imamo rezervaciju za lipanj 2021. godine - kazuje Kornelija, dodav&scaron;i da se na području Imotske krajine svake godine gradi sve vi&scaron;e i vi&scaron;e kuća za najam.<br /><br /></p> <p>Od Perića briga za samo osam minuta stigli smo u Podbablje, gdje se smjestila vilu Hrvatina Gudelja, biv&scaron;eg nogometa&scaron;a koji je karijeru ostvario u brojnim klubovima u inozemstvu, Hajduku i Imotskom. Na osami nas je dočekala rasko&scaron;na kuća te Hrvatin sa suprugom Danijelom i nećakom Josipom.<br /><br /></p> <p>Iza bijelog kamenog zdanja, nai&scaron;li smo na tulum, &scaron;arene jastuke i mlade njemačke goste. Dru&scaron;tvo od petnaestak 20-godi&scaron;njaka odmaralo se na ležaljkama nakon neprospavane noći, zabavljali se i igrali stolni tenis. Prije nego li smo porazgovarali s mladim turistima, Hrvatin nam je ispričao detalje o kući koju iznajmljuje zadnjih sedam godina.<br /><br /></p> <p>- Vila nam je puna pet i pol mjeseci, zbog toga ćemo vrlo vjerojatno i za najam urediti jo&scaron; jednu kuću koju imamo. U svibnju i lipnju otkazali su nam neki norve&scaron;ki gosti, ali zato smo puni u rujnu i listopadu. Najvi&scaron;e nam dolaze njemački gosti, a bilo je i Britanaca - priča biv&scaron;i nogometa&scaron; čija vila ima kapacitet za 14 ljudi, znači &scaron;est soba i dva pomoćna ležaja, dječje igrali&scaron;te, nogometno s umjetnom travom i tenisko.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;i gosti doista nigdje ne izlaze iz kuće i to po dva tjedna jer kažu da im pa&scaron;e mir. Tako su nam pri odlasku Norvežani zahvalili, kako su rekli, na terapiji, jer su uživali u pjevu ptica i potpunom miru. Austrijanci su plakali kada su odlazili, a Norvežani su čak htjeli kupiti kuću - priča Hrvatin čiji gosti uglavnom ostaju po dva tjedna, a cijena najma vile za tjedan dana iznosi 34 tisuće kuna, odnosno četiri i pol tisuće eura.<br /><br /></p> <p><strong>VESELO DO ZORE</strong></p> <p>- Mladi se vesele do zore, ali nikome ne smetaju jer je kuća na osami - dodaje. Potom odlazimo do bazena s kojeg se čuje muzika, a mladi Nijemci spavaju, sunčaju se, čitaju knjige, gu&scaron;taju na jastucima. Kako nam je kazala Anna Katrin, u Vili u Podbablju borave dva tjedna i do sada nisu niti i&scaron;li u Makarsku jer se žele odmoriti.<br /><br /></p> <p>- Dobro se zabavljamo u kući. Ne bojimo se korone jer je na&scaron;a ekipa zdrava, ali zato ne idemo ni po plažama ni kafićima kako se ne bismo zarazili. Ali korona nam je malo poremetila planove jer ćemo na povratku u Njemačku svi morati ići na testiranja - kaže Anna Katrin.<br /><br /></p> <p>Malom cestom preko Zagore spu&scaron;tamo se do Tolića. Oko nas samo vinogradi, pa&scaron;njaci, &scaron;uma, na prolaznike ne nailazimo. U jednom trenutku pomislili smo da smo se izgubili. No vrlo skoro, nasred ceste veselo nam ma&scaron;e domaćin Mario Tolić, čija vila nosi ime po njemu.<br /><br /></p> <p>Kako nam poja&scaron;njava, obiteljska kuća je pretvorena u vilu prije tri godine kada su izgradili bazen i sve ostale sadržaje, sadrži pet soba za 10 ljudi, osam plus dva ležaja, dječje igrali&scaron;te.<br /><br /></p> <p>- Ne bojite se korone? Evo vam ruka - kaže nam na&scaron; srčani i ljubazni domaćin Mario te nas uvodi u obiteljsku vilu. Na bazenu, uz kojeg tre&scaron;ti muzika te se čuje smijeh iz susjednih kuća, srećemo dvije Francuskinje, Ofelliju i Mathildu koje su se tu smjestile s jo&scaron; četvero prijatelja.<br /><br /></p> <p>- Uživamo tu već nekoliko dana, na bazenu uživamo ujutro i navečer, no htjeli smo vidjeti jo&scaron; ne&scaron;to u okolici. Posjetili smo makarske plaže, a bili smo i na Plitvičkim jezerima. Korone se ne pla&scaron;imo jer smo mladi i zdravi, a i ba&scaron; nam je izvrsno - pričaju Ofelli i Mathilda.<br /><br /></p> <p>I Tolić je zadovoljan ovogodi&scaron;njim rezultatima turističke sezone, dok nam njegov sin Stipe otkriva koliko naplaćuju najam obiteljske vile. Doznajemo da se cijene u predsezoni i postsezoni kreću od 180 do 200 eura po danu, dok u &scaron;pici kuću iznajmljuju po cijeni od 280 do 300 eura. U uređenje vile su uložili oko 80 tisuća eura s time da su polovinu novca dobili prijavom na fondove EU i županijski natječaj pa su tako dobili potporu za fasadu, krov, otvore, bicikle i bazen. Sezona je krenula lo&scaron;ije, najam im je otkazalo, kaže Stipe, nekoliko skupina Skandinavaca, no na kraju su se popunili.<br /><br /></p> <p>- Ne možemo reći da je sezona bila lo&scaron;a, možda tek za 30 posto slabija od lani. Ugostili smo Francuze, Poljake, Norvežane, Nijemce. Gosti ostaju tjedan do dva, uglavnom su to obitelji s djecom i mladi. I svi nam se rado vraćaju - zaključuje gazda Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list<br />Foto: Makarska kronika</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-24-kucazaodmor-glavna.jpgNapustio nas je najstariji Hercegovac: Životni moto bilo mu je biblijsko načelohttp://grude.com/clanak/?i=216703216703Grude.com - klik u svijetMon, 24 Aug 2020 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-24-873x400_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U selu Bogdašići kod Bileće, u 102. godini preminuo je Blagoje Aleksić, najstariji stanovnik Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Umirovljen je prije 44 godine, pa je među rijetkim Hercegovcima koji toliko uživao u umirovljeničkim danima, pi&scaron;e Srpskainfo.<br /><br /></p> <p>Njegov recept za dug život je bio jednostavan: &ldquo;Ne čini drugom ono &scaron;to ne želi&scaron; da ti drugi učini.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-24-873x400_1.jpgCjepivo u Hrvatskoj do proljećahttp://grude.com/clanak/?i=216697216697Grude.com - klik u svijetMon, 24 Aug 2020 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za COVID-19 se još ne zna sa sigurnošću koliki dio populacije mora biti imuniziran da bolest iščezne.<p>&nbsp;</p> <p>Različiti matematički modeli kažu da to mora biti 50 do 70 posto populacije, kaže prof. dr. Vera Vlahović Palčevski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjepivo protiv korone moglo bi u naj&scaron;iru primjenu ući do proljeća, ali čini se da bi svaki drugi morao primiti cjepivo kako bi bolest posve i&scaron;čezla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade, pozvao je sada sve građane da se cijepe i protiv gripe, jer bi se svi koji dođu u kontakt s oba virusa mogli suočiti s vrlo te&scaron;kim simptomima. Za HRT je Lauc izjavio da bi cjepivo protiv korona virusa moglo biti dostupno već za nekoliko mjeseci i da bi se u naj&scaron;iroj primjeni moglo naći do proljeća! No, upozoravaju znanstvenici, za potencijalno SARS-CoV-2 cjepivo i dalje je vrlo te&scaron;ko predvidjeti koju će razinu za&scaron;tite dati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za COVID-19 se jo&scaron; ne zna sa sigurno&scaron;ću koliki dio populacije mora biti imuniziran da bolest i&scaron;čezne. Različiti matematički modeli kažu da to mora biti 50 do 70 posto populacije - kaže prof. dr. Vera Vlahović Palčevski. specijalistica kliničke farmakologije i pročelnica Odjela za kliničku farmakologiju KBC-a Rijeka. Ta je profesorica na riječkom Medicinskom fakultetu te Fakultetu zdravstvenih studija gdje je i pročelnica Katedre za temeljne medicinske znanosti, za Novi list jasno naglasila kako nije moguće procijepiti cjelokupnu populaciju te da će se na početku procjepljivati rizične skupine, poput starijih ljudi, zdravstvenih djelatnika i kroničnih bolesnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Razumno je cijepiti osobe koje imaju najveći rizik lo&scaron;eg ishoda ukoliko bi oboljele od SARS-CoV-2 ili pak one koje u svakodnevnom radu dolaze u kontakt s velikim brojem ljudi, pa mogu simptomatski ili &scaron;to je jo&scaron; opasnije asimptomatski oboljeti i &scaron;iriti bolest dalje. To su osim zdravstvenih djelatnika primjerice nastavnici u &scaron;kolama, trgovci i slična zanimanja, napomenula je, dodav&scaron;i i da paralelno s istraživanjem i razvojem cjepiva ide i razvoj i istraživanje lijekova protiv SARS-CoV-2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka pojave bolesti poku&scaron;ava se različitim lijekovima liječiti bolesnike oboljele od COVID-19, a i brojni su lijekovi u istraživanju. Na žalost, obzirom da za sada nemamo na raspolaganju učinkovito liječenje, brojnim se lijekovima, supstancama ili postupcima pripisuje učinkovitost, a da to zapravo nije dokazano kliničkim ispitivanjima. Antivirusni lijekovi poput onih za liječenje HIV-a ili C hepatitisa sprečavaju ulazak virusa u stanicu. Cjepivu se na proljeće nada i epidemiolog Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija &Scaron;tampar' i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci. On računa da bi u Hrvatskoj moglo biti dostupno polovinom proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu su Kinezi objavili da su odobrili testiranje na ljudima potencijalnog novog cjepiva protiv korona virusa koje je kultivirano u stanicama insekata. U svijetu se ovog trenutka već 30 različitih cjepiva protiv korone testira na ljudima, a 139 ih je u pretkliničkim istraživanjima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpgFranjo Lukenda pokrenuo akciju, mnogi se uključili u pomoć čovjeku kojem je grom ubio ovcehttp://grude.com/clanak/?i=216687216687Grude.com - klik u svijetSun, 23 Aug 2020 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-23-117146662_3670827672945309_1477119551985187743_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Srećom da i on nije stradao, a i najbitnije je da više ne plače. Dva dana je plakao", kaže za agroklub.com Franjo Lukenda čija je facebook objava podigla brojne dobre ljude na noge.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, udarom groma, nesretni je 62-godi&scaron;nji vlasnik Đuro Vučenović u sekundi ostao bez dijela stada ovaca. Dvadesetak grla skrilo se ispod hrasta od oluje koja je u utorak oko podneva pogodila Turčević Polje, naselje u sastavu Grada Grubi&scaron;nog Polja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, i - stradalo.<br /><br /></p> <p>"Stvarno su se ljudi odazvali, objava ima 250 dijeljenja, a po onome &scaron;to su mi ljudi dosad javili donirat će 20 ovaca i 10 janjadi", ganut je pokretač akcije koja je jo&scaron; jednom pokazala koliko veliko srce imaju na&scaron;i građani.<br /><br /></p> <p>"Krajem tjedna ćemo zajedno otići u banku da se izvadi lista i onih koji su novčano donirali kako bi mu pomogli i zahvalit ćemo se svima. Vjerujem da je prikupljeno i ne&scaron;to novaca da mu pomogne vratiti se u neku normalu života", dodaje na&scaron; sugovornik.<br /><br /></p> <p>Kako nam otkriva, sreća u nesreći je da vlasnik nije stradao jer je krenuo potjerati ovce u mali objekt kojeg ima. "Krenuo je po njih u papučama, a kako je bilo blato, vratio se obuti čizme. U sljedećem trenutku dočekao ga je stra&scaron;an prizor stradale stoke", prepričao nam.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; u &scaron;oku, ali iskreno ganut je i vlasnik stradalog stada. "Da sam dobro - nisam, potresen sam. Ajd' da sam imao 40 pa da je stradalo 20 ovaca, ali ovako... Ostale su žive tek četiri koje su valjda bile malo dalje. Ali, stvarno se želim zahvaliti svim ljudima ljudi koji su se javili. Od srca vam hvala", kaže nam i Đuro Vučenović te dodaje da život mora ići dalje, a da je sam imao veliku sreću jer da ih je oti&scaron;ao tjerati bez da se i&scaron;ao vratiti po čizme - stradao bi i on.<br /><br /></p> <p>Svima koji i dalje mogu i žele pomoći, uplata je moguća na broj računa HR5123400093206000340. Samo, nagla&scaron;ava Lukenda, prilikom uplate provjerite primatelja - mora pisati Đuro Vučenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su danas objavili Plodovi zemlje mnogi su već pomogli Đuri ovcama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-23-117146662_3670827672945309_1477119551985187743_n.jpgKaos prema Austriji: Čeka se 10 sati, djeca plaču, nestaje hrane...http://grude.com/clanak/?i=216682216682Grude.com - klik u svijetSun, 23 Aug 2020 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-23-a4fe3aa99dd99d47b19d.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Austrije da počne kontrolirati tranzitne putnike izazvala je pravi kaos. Čekalo se jučer u koloni pred graničnim prijelazom i više od deset sati gotovo bez ikakvog pomicanja. <p>&nbsp;</p> <p>- Stojimo ovdje 10 sati s troje male djece. Polako nam ponestaje hrane, a djeca su mi gladna zaspala. Nikoga nije briga, nitko nam se dosad nije ni obratio - ispričala je sinoć za 24sata jedna od putnika koji su zapeli na slovensko-austrijskom graničnom prijelazu. Očajni putnici koji su zaglavili na graničnom prijelazu Jesenice-Karavanke kazali su da je situacija eskalirala te da su ljudi počeli obavljati nuždu pored autoputa, ostali su bez hrane i vode, djeca su plakala... - Najveći nam je problem &scaron;to u Austriji ne smijemo nigdje stati, sad smo već vi&scaron;e od 12 sati na putu, a tko zna kad ćemo prijeći granicu... Jo&scaron; kad ju pređemo, do doma nas čeka barem sedam sati vožnje. Pa to je nemoguće izdržati da negdje ne stanemo i malo odspavamo - kazao je Marko R. koji je jučer putovao zajedno sa suprugom i troje male djece. - Upitali smo i slovenske policajce o čemu se tu radi i za&scaron;to nas ne pu&scaron;taju, a oni su nam rekli da Austrijanci jednostavno provode svoj inat zbog cijele situacije oko korone. Tko će ga znati vi&scaron;e, ogorčeni smo. Ovo vi&scaron;e nije normalno, samo želimo doći kući - dodao je Marko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-23-a4fe3aa99dd99d47b19d.jpeg'Stolačka anakonda' guta i zečevehttp://grude.com/clanak/?i=216673216673Grude.com - klik u svijetSat, 22 Aug 2020 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-22-stolacka-anakonda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da smuk ili u narodu uobičajeno kravosac, jede zečeve do sada je bila nepoznanica. <p><br />Međutim, slika nepoznatog autora iz Bjelojevića kod Stoca, sve demantira. Kako ističe Zdravko Pranić, tajnik Lovačkog dru&scaron;tva &bdquo;Galeb&rdquo; Čapljina, koji nam je proslijedio fotografiju, za ne&scaron;to slično do sada nije čuo. Očito je da ovaj stra&scaron;ni smuk zna svoj posao i da mu ovo nije prvi zeko. Nakon &scaron;to je iznenadio zeku i primirio ga omotav&scaron;i mu se oko tijela, obrok je počeo jesti od glave. Kakav će izgledati kada ga proguta te&scaron;ko je zamisliti. Ono &scaron;to je sigurno ima apetit kao goleme anakonde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, uz lisice zeko na jugu Hercegovine ima jo&scaron; jednog neprijatelja, najveću ovda&scaron;nju zmiju &ndash; smuk. U svakom slučaju uz onu poznatu &ndash; pije k'o smuk, može se dodati i nova &ndash; jede k'o smuk. Inače, smuk je za čovjeka bezopasna zmija jer nema otrov, napada ga rijetko, kad se osjeti ugroženom, a korisna je jer tamani brojne &scaron;tetočine, pa čak i zmije otrovnice. Nakon ove snimke smuk bi mogao dospjeti na lovačku crnu listu, &scaron;to mu s obzirom na &bdquo;vatrene &scaron;tapove&rdquo; neće ići u prilog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-22-20-08-22-stolacka-anakonda.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong><br />Du&scaron;an Musa/Radio Čapljina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-22-stolacka-anakonda.jpgNajavljeni prvi snjegovihttp://grude.com/clanak/?i=216666216666Grude.com - klik u svijetSat, 22 Aug 2020 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-01-013_zagreb_snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promjena obrasca sredinom jeseni donijet će olujno i hladnije vrijeme u središnjoj i jugoistočnoj Europi.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon su&scaron;e koja je ovo ljeto pogodila mnoge europske regije, stižu ki&scaron;a i osvježenje, najavljuje meteoservis AccuWeather u svojoj prognozi za nadolazeću jesen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvoj polovici jesenske sezone očekuje se veća prijetnja olujnih vjetrova na sjeverozapadnom i zapadnom dijelu kontinenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prelazak ljeta u jesen bit će neprimjetan za mnoge Europljane jer će se visoke temperature u zapadnim i sredi&scaron;njim područjima kontinenta zadržati sve do rujna. U &Scaron;panjolskoj bi kombinacija vrućine i su&scaron;e mogla donijeti iznadprosječno toplo vrijeme u prvom dijelu jeseni. Prilično vlažno ljeto u Norve&scaron;koj i Finskoj nastaviti će se u ki&scaron;ovitiju jesen, zahvaljujući sjevernoeuropskim olujama koje se očekuju. Ki&scaron;a se neće zaustaviti sve do drugog dijela sezone, kad će se vratiti su&scaron;nije vrijeme, pa čak možda i toplije uoči zime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;njoj i jugoistočnoj Europi promjena sredinom jeseni donijet će na nekim mjestima gotovo zimsko vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Promjena obrasca sredinom jeseni donijet će olujno i hladnije vrijeme u sredi&scaron;njoj i jugoistočnoj Europi. To će donijeti iznadprosječne snježne padaline u vi&scaron;im područjima Alpa i skijali&scaron;tima. To bi moglo značiti i raniji početak skija&scaron;ke sezone u nekim odredi&scaron;tima, posebice u sredi&scaron;njim Almapa - prognozira vi&scaron;i metorolog Alan Reppert.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dolinama u unutra&scaron;njosti Balkana i sjevernoj Ukrajini moglo doći do &scaron;tete ako će se umjerena akumulacija snijega dogoditi dok li&scaron;će jo&scaron; bude na drveću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kako &scaron;irom sjeverne Europe bude dolazilo su&scaron;nije vrijeme, prijetnja udarima hladnoće u Poljskoj, Njemačkoj, pa čak i istočnoj Francuskoj će se povećavati. To bi moglo dovesti do blago ispodprosječnih temperatura u Njemačkoj i posebice Poljskoj, te u baltičkim država ili čak u sjevernoj Ukrajini - upozorava Roys. S dolaskom hladnog zraka, povećat će se izgledi za snijeg u zemljama kao &scaron;to su Poljska, Bjelorusija i baltičke zemlje sve do sjeverne Ukrajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne očekujemo iznadprosječne snježne padaline, ali moglo bi biti nekoliko dana slabog snijega - zaključiuje Roys.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-01-013_zagreb_snijeg.jpgIMOTSKI: Svadbe i fešte do 50 osoba, evo i ostalih mjerahttp://grude.com/clanak/?i=216661216661Grude.com - klik u svijetFri, 21 Aug 2020 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-14-imotski_gospin_dolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 10. srpnja u Imotskoj krajini evidentirano je 130 pozitivnih osoba, od kojih je oko 90% na kućnom liječenju i imaju lakše oblike bolesti.<p>&nbsp;</p> <p><strong><br />Na sastanku Stožera civilne za&scaron;tite Grada Imotskoga i stožera općina Imotske krajine donesene su zajedničke mjere u povodu trenutne epidemiolo&scaron;ke situacije u krajini. One će se proslijediti na vi&scaron;e razine i po njihovu prihvaćanju stupit će na snagu.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o sljedećim mjerama:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- na svadbama ograničiti broj osoba na 50,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- dopustiti rad ugostiteljskih objekata iz skupine &bdquo;barovi&ldquo; i skupine &bdquo;bistroi&ldquo; samo na otvorenim terasama, a zabraniti rad u zatvorenom dijelu objekta,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- sahrane obavljati bez iskazivanja sućuti ožalo&scaron;ćenima,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja djeluju kao izleti&scaron;ta i pružaju ugostiteljske usluge ograničiti na pružanje usluga skupinama s do 20 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- ostale proslave obilježavati isključivo u krugu obitelji u skupini s do 20 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Trajanje mjera određeno je na 14 dana, u mogućnost produljenja.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Stožera civilne za&scaron;tite Grada Imotskoga dr. Vice Čike&scaron; jo&scaron; jednom poziva na odgovornost. &bdquo;Dokažimo da smo odgovorni i disciplinirani te da po&scaron;tujemo svoje bližnje&ldquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Ivan Budalić u svom izlaganju naglasio ozbiljnost trenutne situacije. &bdquo;Pred nama je neizvjesno razdoblje u kojemu se moramo pona&scaron;ati odgovorno. Imotska krajina je nerazdvojiva cjelina, koja je povezana na mnoge načine. Sve nas to obavezuje na disciplinirano pona&scaron;anje&ldquo;, izjavio je gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić. Dodao je kako trenutna situacija nije prihvatljiva te da stožeri jedinica lokalne samouprave mogu puno napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 10. srpnja u Imotskoj krajini evidentirano je 130 pozitivnih osoba, od kojih je oko 90% na kućnom liječenju i imaju lak&scaron;e oblike bolesti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-14-imotski_gospin_dolac.jpgPlavokosi dječak koji plače ujedinio BiH: Svi žele pomoći malom prodavaču kupinahttp://grude.com/clanak/?i=216660216660Grude.com - klik u svijetFri, 21 Aug 2020 14:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-21-djecak-kupine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvene mreže u Bosni i Hercegovini potresla je fotografija plavokosog dječaka koji plače uz cestu nakon što mu je grupa starijih dječaka ukrala kupine koje je tog dana ubrao u šumi i prodavao uz cestu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon nemilog događaja, tom cestom je prolazio Selmir &Scaron;ljivić, direktor poduzeća "Eko-Sep" Živinice, koji je ugledao uplakanog dječaka. &Scaron;ljivić je na svom Facebook profilu objavio ovu emotivnu priču koja je probudila mno&scaron;tvo pozitivnih reakcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selmir &Scaron;ljivić je za "Avaz" ispričao sve detalje ovog događaja. Kazao nam je da je taj prizor bio izrazito emotivan za njega, a vjeruje da bi bio i za svakog dobrog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vraćao sam se sa službenog puta, bio sam u Kladnju i potresen nekim dogodov&scaron;tinama koje se inače događaju nisam vozio brzo kroz područje Kladnja i tada sam ugledao plavokosog dječaka. Vidio sam da dijete plače. Lijevom ručicom je pokrio uplakane oči, a u desnoj je držao kantice s kupinama. Glava mu je bila pognuta. Ruke su mu se tresle. Ja sam nastavio voziti jer tu nisam mogao stati, nema mjesta za skretanje. Nastavio sam voziti jo&scaron; nekih 500 metara gdje sam se okrenuo i vratio nazad do dječaka. Pri&scaron;ao sam mu, dječak je jecao. Rekao sam mu da se ne brine, da mu neću nauditi. Upitao sam ga za&scaron;to plače, a on je rekao da su mu neki dječaci ukrali kupine - kazao je &Scaron;ljivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam je rekao, ni u jednom trenutku se nije premi&scaron;ljao treba li stati i pomoći dječaku jer je i sam otac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja imam dva sina. Po automatizmu sam u taj prizor i na to mjesto stavio svoje dvoje djece, kako bi se oni pona&scaron;ali. Pitao sam ga kako se zove. Mislim da je rekao Zuhdija, nisam siguran. Pitao sam ga koliko ko&scaron;taju te kupine, a rekao je 10 KM. Dao sam mu deset maraka i zamolio sam ga da prestane plakati, zatim sam izvadio jo&scaron; pet maraka i dao mu. Dječak mi je ponudio kupine, rekao sam mu da ja to ne želim, samo želim da on vi&scaron;e ne plače. Onda sam se sjetio da u autu imam jo&scaron; neki sok i keks, dao sam mu i to - ispričao nam je &Scaron;ljivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na pitanje ko mu je otac, rekao je da ga svi zovu Bekrija, to mu je nadimak po kojem ga svi znaju. Za majku je rekao da je non-stop po doktorima i da je jako bolesna. Rekao mi je pognute glave da ih je četvero djece u kući i da im roditelji ne rade - pojasnio je &Scaron;ljivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ljivić je rekao da je poželio pomoći mu na bilo koji način. Taj prizor uplakanog i samog dječaka koji plače pokraj ceste nikad neće zaboraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oti&scaron;ao sam nekih 500 metara i slikao sam ga jer želim da prodrmam učmalost ovdje i taj bezobzirni neosjećaj za slabe i ugrožene, a posebno za djecu. Objavio sam to &scaron;to sam objavio misleći da će samo moji prijatelji na Facebooku to vidjeti, međutim ovakve reakcije su me pozitivno iznenadile - kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dječak je preživio jako tužnu dramu, ali, kako &Scaron;ljivić kaže, jako je važno da se ne&scaron;to uradi po tom pitanju, da se pomogne takvim obiteljima, jer nažalost, ovo nije jedina ovakva priča u Bosni i Hercegovini. Ovakvih, pa možda i težih priča ima mnogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po&scaron;to imam svoju proizvodnju namje&scaron;taja, naumio sam otići u kuću dječaka i pitati &scaron;ta im treba od namje&scaron;taja. Međutim, ovo je izazvalo lavinu pozitivnih komentara i mnogo ljudi se javilo sa željom da pomognu - rekao je &Scaron;ljivić za Avaz i jako je sretan &scaron;to je pozitivna priča dobila odjek u javnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-21-djecak-kupine.jpgKORONA KRIMINAL: Štancali lažne dokumente i PCR testove, naplaćivali do 800 eurahttp://grude.com/clanak/?i=216644216644Grude.com - klik u svijetThu, 20 Aug 2020 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-01-koronavirus-test.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vijesti se ne navodi jesu li krivotvorine rezultata testiranja na koronavirus iskorištene pri prelascima srbijanske državne granice. <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;esteročlana organizirana kriminalna skupina uhićena je u srijedu u Srbiji pod sumnjom da su njezini pripadnici od siječnja ove godine izrađivali zainteresiranim osobama krivotvorene osobne isprave i vi&scaron;e desetina lažnih rezultata PCR testova na Covid 19, prenosi <a title="&Scaron;iroki online" href="https://siroki-online.com" target="_blank">Siroki-online.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uhićene, identificirane samo inicijalima, Tužiteljstvo za organizirani kriminal tereti za udruživanje radi izvr&scaron;enja kaznenih djela i krivotvorenja isprava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sumnja se da je kriminalna grupa na teritoriju Srbije za izradu krovotvorenih dokumenata naplaćivala naknadu od 100 do 800 eura po dokumentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vijesti se ne navodi jesu li krivotvorine rezultata testiranja na koronavirus iskori&scaron;tene pri prelascima srbijanske državne granice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-01-koronavirus-test.jpgVIDEO: Čovjek snimio nesvakidašnji prizor na Buškom Blatuhttp://grude.com/clanak/?i=216641216641Grude.com - klik u svijetWed, 19 Aug 2020 22:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-19-krupa-buskoblato.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelj portala Grude.com proslijedio nam je jučerašnji video s Buškog Blata između Tomislavgrada i Livna, a prizor je nesvakidašnji.<p>&nbsp;</p> <p>Krupa je sve zabijelila, a čovjek je mogao komotno sakriti svoje ruke pod njom, kolika je količina pala u kratkom vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/zYhBCaHwnz0" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-19-krupa-buskoblato.jpegJoži Manoliću umrla i druga supruga, bila je 36 godina mlađahttp://grude.com/clanak/?i=216636216636Grude.com - klik u svijetWed, 19 Aug 2020 13:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-17-josip_manolic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedino me tješi da se više neće mučiti. Strašno je gledati kako se netko bori za dah - rekao nam je utučeni Josip Manolić (100), kojem je sinoć u jednoj zagrebačkoj bolnici umrla supruga Mirjana Ribarić (64).<p>&nbsp;</p> <p>Vijest da mu je umrla supruga Josip Manolić primio je u Novom Vinodolskom gdje je bio na odmoru. Mirjana, koja je rodom iz Siska, a radila je kao odgojiteljica u Dječjem vrtiću u SOS Dječjem selu Lekenik, bila mu je druga supruga.<br /><br /></p> <p>Oženio ju je na Krku 2016. godine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prva supruga Josipa Manolića, <strong>Marija Eker Manolić</strong>, preminula je 2003. godine od posljedica požara u 82. godini života.<br /><br /></p> <p>Josip i Mirjana poznavali su se dugo prije nego su se oženili. Jo&scaron; su 1999. godine zajedno kandidirali na parlamentarnim izborima, on je bio na čelu stranke Hrvatski nezavisni demokrati, a prva na listi te stranke za dijasporu.<br /><br /></p> <p>No njegova se stranka nije proslavila. HND nije u&scaron;ao u Sabor, a Manolić se uskoro povukao iz aktivnog političkog života. Mirjanu je 2003. na izbornoj listi HND-a kandidirao tada&scaron;nji predsjednik stranke Zlatko Canjuga, ali nije u&scaron;la u Sabor.<br /><br /></p> <p>Manolić i Mirjana navodno su se zaljubili prije desetak godina.<br /><br /></p> <p>- Ta na&scaron;a ljubav nije od jučer. Iza nas je vi&scaron;egodi&scaron;nji zajednički život. Odlučili smo ga okruniti brakom jer vi&scaron;e nije bilo smisla živjeti u izvanbračnoj zajednici. Pa mi smo ozbiljni ljudi u ozbiljnim godinama - otkrio nam je <strong>Manolić </strong>prije četiri godine i rekao kako nisu imali svadbu, nego samo ručak, te je istaknuo da je riječ o državnom, a ne crkvenom vjenčanju.<br /><br /></p> <p>Nisu i&scaron;li na medeni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-17-josip_manolic.jpgU Jadranu snimljena grdosija duga 15 ILI VIŠE METARAhttp://grude.com/clanak/?i=216629216629Grude.com - klik u svijetWed, 19 Aug 2020 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-19-morski-kit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Institut Plavi svijet locirao je kita u utorak u južnom dijelu kanala kod Ražanca u Velebitskom kanalu.<p>&nbsp;</p> <p>Institut Plavi svijet na svom je Facebook profilu objavio fotografija velikog kita koji već danima pliva Velebitskim kanalom.<br /><br /></p> <p>- Zahvaljujući dojavama mnogih od vas koji ste nam se pridružili u potrazi za kitom, zadovoljno možemo zaključiti da smo ga nakon cijelog jutra potrage drugi dan prona&scaron;li kod Starigrada-Paklenice! Na žalost vrijeme nam nije bilo naklonjeno kao &scaron;to možete vidjeti na fotografijama! Kit je bio na samom rubu nadolazeće oluje te je nakon nekoliko izrona zaronio upravo u oluju. U slijedećoj minuti dali smo petama vjetra uz sijevanje gromova, vjetar i ki&scaron;u, pitajući se je li vridilo! Vjerujte, nije nam bilo svejedno ali vridilo je.<br />Kit kojeg smo vidjeli odrasla je životinja, pretpostavljamo duga 15-tak ili vi&scaron;e metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Fizičko stanje nismo uspjeli provjeriti jer smo bili s njim previ&scaron;e kratko no na prvi pogled ne izgleda neuhranjeno. Zadnja dojava je da je trenutno viđen kod Lukovog &Scaron;ugarja no vrijeme je lo&scaron;e a s vremenom se u Velebitskom kanalu ne treba &scaron;aliti. Mi se za sada odjevljujemo, ali u najskorije vrijeme poku&scaron;at ćemo sažeti sve va&scaron;e dojave, fotografije, snimke i objaviti ih zajedno s na&scaron;ima, stoji u Facebook objavi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-19-morski-kit.jpgMinistarstvo obrazovanja upozorava na lažni poziv o testiranju na Koronuhttp://grude.com/clanak/?i=216588216588Grude.com - klik u svijetMon, 17 Aug 2020 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-17-fotografija-mail.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja upozorena je javnost na lažnu fotografiju elektroničke pošte o testiranju na Covid-19, prenosi HRT.<p>&nbsp;</p> <p>- Upozoravamo javnost na &scaron;irenje fotografije u vidu maila lažnog sadržaja s ciljem zbunjivanja javnosti i &scaron;irenja neistinitih informcija. Ministarstvo obrazovanja će poduzeti sve potrebne aktivnosti uključujući podno&scaron;enje prijave protiv nepoznatog počinitelja zbog &scaron;irenja lažnih vijesti i stvaranja panike, priopćeno je iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Molimo javnost da ne nasjeda na lažne i zlonamjerne informacije. Ministarstvo će sve službene informacije objavljivati na internet stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, navodi se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U lažnoj elektroničkoj po&scaron;ti poziva se sve u obrazovnom sustavu na obvezno testiranje na koronavirus.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-17-fotografija-mail.jpegI Hercegovci traže nestalog na Biokovu... ali, šansi da je živ gotovo i nemahttp://grude.com/clanak/?i=216582216582Grude.com - klik u svijetSun, 16 Aug 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-gssubih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potraga za nestalim Poljakom traje već 17 dana, a još je prije tjedan dana pročelnik pročelnik HGSS-a Makarska Ante Kukavica dao crnu prognozu.<p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;anse za preživljavanje u ovim uvjetima su veoma male. Kao ekipa smo dali sve od sebe, a do&scaron;li su i članovi Gorske službe spa&scaron;avanja iz BiH. Toliki resursi su potro&scaron;eni, sve moguće &scaron;to smo mogli iscrpiti, iscrpili smo. No, zasad nemamo nikakvih tragova i nikakvih oslonaca da potragu nastavimo. svi moramo biti svjesni da vi&scaron;e ne tražimo živu osobu - rekao je pročelnik HGSS-a Makarska Ante Kukavica.</p> <p>Potraga je sad u takozvanoj pasivnoj fazi, tj. nastavljena je manjim intenzitetom. Nesretni Poljak bio je smje&scaron;ten u Brelima sa suprugom i &scaron;estogodi&scaron;njim sinom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-gssubih.jpgMostar poharalo olujno nevrijemehttp://grude.com/clanak/?i=216572216572Grude.com - klik u svijetSat, 15 Aug 2020 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-15-w873.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snažno nevrijeme danas poslijepodne pogodilo je Mostar. Prvo je zapuhao vjetar, a onda je krenuo olujni udar noseći sve pred sobom.<p>&nbsp;</p> <p>Na terasama ugostiteljskih objekata nastradali su stolovi, stolice, reklamni panoi, suncobrani. A ne&scaron;to inventara zavr&scaron;ilo je i u rijeci Radobolji.</p> <p>Dijelovi grada ostali su bez struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-15-w873.jpgSredište ZHŽ-a utemeljili su fratri 1846. pod okriljem Uznesenja Gospe na nebohttp://grude.com/clanak/?i=216566216566Grude.com - klik u svijetSat, 15 Aug 2020 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-15-siroki-crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već od prvih dana kolovoza, unatoč koroni, u Širokom Brijegu predblagdansko ozračje osjećalo se na svakom koraku, posebice u večernjim satima. Na misama tradicionalne devetnice Velikoj Gospi na njezinu Brijegu, “gradu na gori”, kako ga je nazvao kardinal Franjo Kuharić, okupljale su se tisuće vjernika. <p>&nbsp;</p> <p>Misa uočnica uvijek je posebno posjećena, kao i mise na sam blagdan Velike Gospe, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čast da predvodi svečanu pučku misu na sam blagdan pripala je fra Miljenku &Scaron;teki, provincijalu Hercegovačke franjevačke provincije, koja je rođena u &Scaron;irokom Brijegu. Nema toga virusa koji može spriječiti &Scaron;irokobriježane da se pomole Gospi &Scaron;irokobrije&scaron;koj i da na Gospojinu budu u &Scaron;irokom.</p> <p>Unatoč koroni, stigli su brojni &Scaron;irokobriježani koji žive negdje drugdje, ali sa &Scaron;irokim u srcu.</p> <p>Fanatična vezanost &Scaron;irokobriježana za svoj &Scaron;iroki tema je za posebnu sociolo&scaron;ku analizu.</p> <p>Mnoge &Scaron;irokobriježane u ovo predblagdansko vrijeme emotivno je pogodila vijest o smrti vlasnika Feala Joze Bogdana, simbola &scaron;irokobrije&scaron;kog i hercegovačkog poduzetničkog duha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad &Scaron;iroki Brijeg dobio je ime po prostranom brijegu na kojem su franjevci 1846. podigli crkvu i samostan pod okriljem Uznesenja Gospina na nebo, potom klasičnu gimnaziju, rasadi&scaron;te pismenosti, prosvjete i kulture uopće. U blizini crkve i samostana fratri su sagradili nekoliko trgovina pokrivenih kamenim pločama i tu je započela povijest trgovine &ldquo;najtrgovačkijeg&rdquo; grada u BiH. Dana&scaron;nje sredi&scaron;te grada počelo se graditi početkom 20. stoljeća, kad je (1902. godine) sagrađena cesta Mostar &ndash; Posu&scaron;je, koja je prolazila preko kamenog mosta preko rijeke Li&scaron;tice na mjestu gdje se danas nalazi veliki križ na Trgu ratnih žrtva. Ta lokacija zvala se Lise, a Ćemer je zvana lokacija ne&scaron;to južnije oko mlinice koja je sagrađena na principu &ldquo;ćemera&rdquo; (svoda). Tada su fratri sugerirali &scaron;irokobrije&scaron;kim gazdama da trgovine i druge radnje grade uz tu cestu. Od velikog su značenja izgrađeni mostovi koji povezuju kulturno-povijesnu jezgru na Brijegu s novim naseljem uz cestu i rijeku Li&scaron;ticu. Franjevci su 1936. godine podigli i &ldquo;fratarsku centralu&ldquo;, koja je osvjetljavala gimnaziju, samostan, sjemeni&scaron;te, kuće u gradu i davala struju i za gradsku rasvjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dvaput vi&scaron;e zaposlenih</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj Drugog svjetskog rata bio je za &Scaron;iroki vi&scaron;e nego koban, bolj&scaron;evičke vlasti poku&scaron;ale su uni&scaron;titi sve &scaron;to su fratri stvorili na Brijegu, a na križnim putovima nestalo je vi&scaron;e od dvije tisuće &Scaron;irokobriježana. No, duh &Scaron;irokog Brijega je neuni&scaron;tiv. Oduzeto mu je i ime koje je vraćeno tek dolaskom demokratskih promjena 1991. Poslije rata preživljavalo se ponajvi&scaron;e od uzgoja duhana, eksploatacije boksita i pokojeg manjeg poduzeća. Tek početkom 70-ih godina komunističke vlasti dosjetile su se da bi u zapadnoj Hercegovini trebalo otvoriti pokoju tvornicu.</p> <p>No, unatoč tome, vi&scaron;e je &Scaron;irokobriježana bilo na &ldquo;privremenom radu&rdquo; u inozemstvu nego na stalnom radnom mjestu u tada&scaron;njoj Li&scaron;tici. Broj zaposlenih bio je počeo rasti 80-ih godina pro&scaron;log stoljeća i približavao se brojci od četiri tisuće, ali su socijalistički &ldquo;mastadonti&rdquo; počeli propadati i ljudi ostajali bez posla. Ubrzo se trebalo i obraniti od agresije. Udjel &Scaron;irokog Brijegai &Scaron;irokobriježana u političkom i vojnom pogledu u Domovinskom ratu nemjerljiv je.</p> <p>Poslovična privatna inicijativa već je s dolaskom demokratskih promjena dala rezultate pa danas &Scaron;iroki Brijeg ima dva puta vi&scaron;e zaposlenih nego u vrijeme socijalističke vlasti i dogovorne ekonomije. Nekoliko tvrtki u &Scaron;irokom Brijegu pro&scaron;irilo je poslovne i skladi&scaron;ne kapacitete (Sjemenarna, MCI, Mepas, iFORM, Feal), a u tijeku su radovi na podizanju i pro&scaron;irenju kapaciteta nekoliko tvrtki (Mandeks, Ataco, TT Kabeli...). Ukupan godi&scaron;nji prihod &scaron;irokobrije&scaron;kih kompanija posljednjih godina iznosi oko milijardu i pol maraka, a posljednjih godina ostvarena godi&scaron;nja dobit &scaron;irokobrije&scaron;kih tvrtki veća je od sto milijuna KM.</p> <p>Prema procjenama Federalnog zavoda za programiranje razvoja, &Scaron;iroki Brijeg spada među deset jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH. No, kad se &scaron;est jedinica lokalne samouprave na području Sarajeva uzme kao jedna, &Scaron;iroki je po stupnju razvijenosti na petom mjestu u FBiH. Značajan dio ukupnog prihoda i dobiti ostvare proizvodne tvrtke okrenute izvozu. Valja se prisjetiti da je Li&scaron;tica u vrijeme biv&scaron;e države redovito bila među četiri-pet najnerazvijenijih općina u tada nerazvijenoj Bosni i Hercegovini. Sada je &Scaron;iroki po mnogočemu prvi. U ko&scaron;arci, primjerice. Ima puno uspjeha i u drugim sportovima, ima i svjetske prvake! Tako si je &Scaron;iroki priskrbio epitet najsportskijeg grada u BiH. Ne samo po sportskim rezultatima nego i po sportskoj infrastrukturi (stadion, dvorana i ostala sportska infrastruktura). Sarajevski intelektualac Besim Spahić, koji je 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća dolazio u tada&scaron;nju Li&scaron;ticu, kazao je kako je od svih sredina u BiH &Scaron;iroki Brijeg najvi&scaron;e napredovao. Robert Pauletić nazvao je &Scaron;iroki Brijeg enigmatskom metropolom zbog činjenice da nekoliko &scaron;irokobrije&scaron;kih enigmata &ldquo;puni&rdquo; enigmatske rubrike i časopise i u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grad festivala i filma</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, živnulo je i gore na Brijegu, &scaron;irokobrije&scaron;koj kulturno-povijesnoj jezgri. Obnovljena je gimnazijska zgrada, utemeljeni su Franjevačka galerija (sada Franjevački muzej i galerija) i Akademija likovnih umjetnosti pri SUM-u pa je &Scaron;iroki postao i sveučili&scaron;ni grad. &Scaron;iroki je i filmski grad. Mediteran Film Festival, koji će se ove godine zbog korone održati u online izdanju, izrodio je filmsku produkciju &ldquo;Kadar&rdquo;, koja producira filmove, a od jeseni na &scaron;irokobrije&scaron;kom ALU-u počet će diplomski studij videa, montaže i režije! West Herzegowina Fest, koji u sebi sažima nekoliko umjetničkih žanrova, najzanimljivija je smotra masovne kulture u &scaron;irem okruženju. Nažalost, koronavirus ove je godine presjekao WHF, ali preživjet će jer je žilav i čvrsto ukorijenjen. Posljednjih godina u &Scaron;irokom je dosta toga urađeno na infrastrukturi. Mnogi koji dugo nisu bili u &Scaron;irokom kažu kako su vidljivi veliki pomaci nabolje. No, građani, po starom &scaron;irokobrije&scaron;kom običaju, &ldquo;gunđaju&rdquo;. Nekada sasvim opravdano, a često iz navike. Zamjeraju vlastima na tome da jo&scaron; nisu na&scaron;le rje&scaron;enje za saniranje ru&scaron;evnih objekata u samome sredi&scaron;tu grada. No, pohvalit će gradonačelnika i Gradsku upravu za projekt Sajmi&scaron;te, uređenje prostora kod zgrade Županije, kružne tokove. Gradonačelnik Miro Kraljević u intervjuu za na&scaron; list kazao je kako Gradska uprava ima cilj urediti sredi&scaron;te grada i sanirati ru&scaron;evne objekte te da je problem ru&scaron;evnih zgrada usložnjen zbog imovinskopravnih odnosa. Vjeruje da će se pronaći kompromisno rje&scaron;enje na dobrobit svih. Dugogodi&scaron;nji problem Duhanske stanice postupno se rje&scaron;ava. Manjim projektnim aktivnostima stvoren je veliki broj parkirnih mjesta na prostoru Duhanske stanice, a uklonjen je dio ru&scaron;evnih objekata. Prostor Duhanske stanice jedinstvena je cjelina, namijenjena za razne javne objekte i sadržaje javnog karaktera. U tijeku je izrada detaljnoga plana projekta Duhanske stanice. Radi se o velikoj investiciji pa će biti potrebno pronaći financijska sredstva s vi&scaron;e razina i strana. Planirano je uređenje prostora od Trga &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava prema Robnoj kući i parking-prostora ispod Robne kuće i hotela Park. Zavr&scaron;ena je projektna dokumentacija i rije&scaron;eni imovinskopravni odnosi. Uskoro će se krenuti s tim projektom koji će se realizirati u fazama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč koroni, nastavljeni su radovi na vodovodima za Ljubotiće, Dobrkoviće i Kne&scaron;polje. Građani pitaju kada će se konačno realizirati projekt izgradnje pročistača. Ukupna vrijednost projekta je 2,705.000 eura bez PDV-a, a financiranje je osigurano kreditnim i grant sredstvima. U Gradskoj upravi kažu da bi ovaj kapitalni projekt trebao bi biti zavr&scaron;en tijekom iduće godine. Planirana je izgradnja kružnog toka kod &scaron;kole na Pecari. Nedavno je održan sastanak s predstavnicima JP Ceste Federacije BiH, na kojem je bilo riječi o prometnim rje&scaron;enjima u &Scaron;irokom. Gradonačelnik Kraljević kazao nam kako je obostrani cilj rije&scaron;iti sve prometne probleme na magistralnoj cesti koja prolazi kroz &Scaron;iroki Brijeg. Već se krenulo u izradu prometnih rje&scaron;enja. &Scaron;iroki ima specifičnu konfiguraciju terena, &scaron;to sve to usložnjava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smilje postaje pro&scaron;lost, ali je i velika (pa i skupa) &scaron;kola, a duhanu ne cvjetaju ruže. No korona je &ldquo;natjerala&rdquo; sve razumne da ozbiljnije shvate važnost poljoprivredne proizvodnje. Zasađeno je i zasijano vi&scaron;e obradivih povr&scaron;ina u &Scaron;irokom. U &Scaron;irokom je pozdravljen projekt Podravke kao odličan primjer u kojem bi smjeru valjalo ići kad je poljoprivreda u pitanju. Izgradnja brze ceste Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Grude &ndash; granica RH uvelike bi trebala rasteretiti promet kroz &Scaron;iroki Brijeg. Obilaznica je postala važna &scaron;irokobrije&scaron;ka ulica, grad treba novu obilaznicu. Kad prođe brza cesta od Mostara u smjeru Gruda i granice RH, oko dijela te brze ceste kroz &Scaron;iroki Brijeg stvorit će se nova naselja, otvoriti nove tvrtke. &Scaron;iroki će se tako početi &scaron;iriti na južnoj strani. Prostor stare tržnice trebalo bi adekvatno urediti i opremiti. No, u planu je i traženje neke povoljnije lokacije za gradsku tržnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koronavirus je usporio odlazak mladih za većim zaradama u bogatijim zapadnoeuropskim zemljama. Mladi očekuju kako će tvrtke s relativno velikom dobiti ne&scaron;to povećati plaće, &scaron;to bi mnoge mlade &Scaron;irokobriježane odvratilo od pomisli napu&scaron;tanja svog voljenog grada, a brojni bi se i vratili u svoj jedini &Scaron;iroki. &Scaron;iroki Brijeg demografski se dobro drži, u Gradskom poglavarstvu imaju podatke o pozitivnim demografskim trendovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;irokom Brijegu tradicionalno su bili organizirani koncerti na blagdan Velike Gospe i Dan Grada. Ove godine zbog situacije vezane uz koronavirus neće biti koncerta na Trgu žrtava. No, bit će veselo na terasama brojnih ugostiteljskih objekata. Vjerujemo kako će građani biti odgovorni i pridržavati se mjera kriznih stožera. O regulaciji prometa odlučit će nadležne službe i PU &Scaron;iroki Brijeg, a sve u skladu s potrebama. Zbog toga &scaron;to neće biti koncerta na Trgu žrtava, bit će lak&scaron;e regulirati promet nego prethodnih godina. U Gradskoj upravi upozoravaju građane da &scaron;to vi&scaron;e pozornosti posvete čuvanju svoga zdravlja i zdravlja drugih. Blagdan Velike Gospe i Dan Grada &Scaron;irokog Brijega mogu se dostojno proslaviti i uz pridržavanje propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera. Čuvajući sebe i druge, čuvaju i svoj sveti &Scaron;iroki Brijeg.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/grad-na-gori-utemeljili-su-fratri-1846-pod-okriljem-uznesenja-gospe-na-nebo-1424107" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-15-siroki-crkva.jpgMigranti u Sarajevu ilegalno otvorili kafić!http://grude.com/clanak/?i=216558216558Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-14-sarajevo-kafic-migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pijančenja, tučnjave i drogiranja nesnošljivi za stanovnike..<p><br />Građani Sarajeva suočeni su s jo&scaron; jednom nesno&scaron;ljivom situacijom, a u fokusu su opet ilegalni migranti. Naime, nekolicina njih je otvorila kafić na terminalu Ilidža, a jučer je oko 19 sati policija na tom mjestu intervenirala po tko zna koji put zbog tučnjave, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno doznaje <strong>Dnevni avaz</strong>, članovi općinske Komisije za sigurnost jučer su se službeno obratili Policijskoj upravi Ilidža u nadi da će se ovaj sigurnosni problem rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usto, predstavnici vlasnika ugostiteljskih objekata na terminalu Ilidža namjeravaju se obratiti mjesnoj zajednici i Federalnoj inspekciji jer je za sada nepoznata osoba fiktivno iznajmila prostor iznad pekare gdje su migranti, doslovce, otvorili kafić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode, tu se okupljaju, pijanče i drogiraju, a ilidžanski policajci najmanje tri puta dnevno dolaze na intervenciju zbog tučnjava i naru&scaron;avanja javnog reda i mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom objektu su se potukli migranti jučer oko 19 sati, a navodno je jedan ozlijeđen nožem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko ovog objekta ovih dana i stanovnici Ilidže su se bunili. Jedan od njih je na Facebook profilu napisao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svjedoci smo svakodnevnog bahatog pona&scaron;anja od strane N. N. osoba koja nemaju ni dokumente niti bilo &scaron;to. Pu&scaron;teni su i prepu&scaron;teni sami sebi, a od silne droge i alkohola izgubili su pojam i tko su.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-14-sarajevo-kafic-migranti.jpgMAJKA PREMINULE PORODILJE: Laž je da te je samo korona ubilahttp://grude.com/clanak/?i=216557216557Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-14-belma-soljanin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izolatoriju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu (KCUS) na Podhrastovima, u nedjelju, 9. kolovoza, preminula je 37-godišnja Sarajka Belma Šoljanin.<p>&nbsp;</p> <p>Ravnateljica Instituta za majku i dijete i filantropkinja, koja je godinama nesebično pomagala mladim mamama i trudnicama da lak&scaron;e i uspje&scaron;nije shvate ulogu roditeljstva, dva dana prije smrti rodila je zdravog dječaka.<br /><br /></p> <p>&Scaron;oljanin, koja je bila zaražena koronavirusom, u petak se porodila na Ginekolo&scaron;ko-aku&scaron;erskoj klinici KCUS-a i na svijet donijela zdravog dječaka Emina koji je negativan na virus.<br /><br /></p> <p>Smrt Belme u nedjelju je iznenadila bh. javnost, a vijest se pro&scaron;irila i regijom, prenosi Radiosarajevo.ba.<br /><br /></p> <p>Ovo je prvi slučaj u BiH da je od posljedica novog soja koronavirusa život izgubila porodilja. Sličan slučaj zabilježen je nedavno u Srbiji.<br /><br /></p> <p>Iza Belme su ostali suprug Armin i dvije kćerkice Lamija i Aj&scaron;a, koji se također pozitivni na koronavirus i nalaze se u kućnoj izolaciji te maleni Emin.<br /><br /></p> <p>Nakon objava da je Belma preminula od koronavirusa, na dru&scaron;tvenoj mreži pojavio se komentar njene majke koja demantira da je Belma preminula od COVID-19.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ovo je komentar majke pokojne Belme! Ja kad neki dan rekoh da mi je nelogično da je samo od korone, zdravstvena radnica Kliničkog centra me napala u privatnoj poruci i poželjela mi od srca da se zarazim pa da vidim kaže kako je. Jer se sve ovo kaže i događa radi nas teoretičara zavjera! I da se razumijemo itekako vjerujem da virus postoji i itekako pazim sebe i sve oko sebe od same sebe. Nisam neodgovorna a eto pojedoh go*no jer dadoh mi&scaron;ljenje zbog instikta nekog svog! Pokojna Belma je bila pozitivna i bila je bolesna, ali tek tako, tek tako&hellip; evo majka potvrdi! Nju nazad ni&scaron;ta i nitko vratiti neće niti može!&rdquo; &ndash; napisala je Belmina prijateljica i poslala komentar majke, pi&scaron;e Crna hronika.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Belma moja, tugo moja. Ne mogu da vjerujem da sam te tako lako izgubila. Laž, čista laž je da si imala koronu. Ubili su te drugi jer nisu imali vremena za tebe. Samo želim da stignu suze na&scaron;e da osjete bol na svojoj debeloj koži&rdquo;, napisala je Elmira Veljagić na dru&scaron;tvenoj mreži Facebook.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-14-belma-soljanin.jpgZHŽ: Razmatra se zabrana održavanja svadbi! HBŽ: To nećemo zabranjivatihttp://grude.com/clanak/?i=216552216552Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Krizni stožer razmatra odluku o zabrani održavanja svadbenih slavlja na području Županije Zapadnohercegovačke, a sve u skladu s epidemiološkom mjerama i procjenom stanja na području Županije'', potvrđeno je za Bljesak.info iz Ministarstva.<p>&nbsp;</p> <p>Hercegbosanska županija (HBŽ), kazala nam je ministrica Ministarstva, rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih te zapovjednica Kriznog stožera Vasilija Broćeta, neće zabranjivati svadbena slavlja u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <div>''Broj slučajeva u županiji stalno raste. (&hellip;) Nećemo zabraniti svadbe, nego ćemo se samo pridržavati federalne naredbe kojom je propisan maksimalni broj ljudi na određenom mjestu'', rekla je za Bljesak.info Broćeta, apelirajući na savjest građana o složenoj epidemiolo&scaron;koj situaciji u HBŽ-u.&nbsp;</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgLijeka koji je možda mogao spasiti život Jozi Bogdanu uopće nema u bh. registru lijekovahttp://grude.com/clanak/?i=216544216544Grude.com - klik u svijetThu, 13 Aug 2020 21:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-13-epipen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U slučaju teške alergijske reakcije, odnosno anafilaktičke reakcije život vam može spasiti adrenalinska olovka - EpiPen. <p>&nbsp;</p> <p>Ona funkcionira po načelu usporavanja reakcije, odnosno odlaganja smrti dok ne dođe Hitna pomoć i pruži zdravstvenu njegu, javlja Klix.ba.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ef službe obiteljske medicine u JU Dom zdravlja KS doktor Zaim Jatić kaže kako je ubrizgavanje adrenalina ovim autoinjektorom ključna reakcija u slučaju alergijske komplikacije.<br /><br /></p> <p>"Adrenalin je osnovni lijek u takvim situacijama. Osobe koje znaju da imaju te&scaron;ke alergije to nose sa sobom kako bi mogli ubrizgati i hitno djelovati", objasnio je Jatić.<br /><br /></p> <p>Problem je u tome pak &scaron;to stanovnici Bosne i Hercegovine ne mogu jednostavno nabaviti ovakav lijek koji bi im mogao spasiti život.<br /><br /></p> <p>U registru lijekova U BiH nema EpiPena &scaron;to znači da ga nije moguće kupiti u ljekarnama. Doktori pacijentima koji imaju te&scaron;ke alergijske reakcije uglavnom savjetuju da ih kupe u nekoj drugoj državi u kojoj je to moguće.<br /><br /></p> <p>U susjednoj Hrvatskoj je moguće kupiti ovaj adrenalinski autoinjektor, a cijena mu je otprilike 300 kuna.<br /><br /></p> <p>Nejasno je zbog čega EpiPen nije u bh. registru lijekova s obzirom na to da nema zdravstvenih, racionalnih razloga za to. Količine adrenalina koje se nalaze u ovoj olovci su premale da bi njeno kori&scaron;tenje moglo ostaviti posljedice, s druge strane zasigurno mogu spasiti život.<br /><br /></p> <p>Nedavno je bh. poduzetnik Jozo Bogdan preminuo nakon &scaron;to ga je ujela pčela zbog koje je pao u anafalaktički &scaron;ok. Liječnici su mu vjerovatno i ubrizgali adrenalinsku ampulu s obzirom na to da su one sastavni dio svake liječničke torbe i sa sobom ih uvijek imaju medicinske ekipe.<br /><br /></p> <p>No, anafalaksa je mnogo opasnija za starije ljude i ljude sa slabijim srcem i kardiovaskularnim problemima. To znači da je njima potrebna brza reakcija i da vrlo često ne mogu izdržati dok dođe medicinska ekipa.<br /><br /></p> <p>Jedan od načina nabavljanja ovog lijeka bi bio taj da ga naručujete u apotekama pa da ga oni nabave kao interventni uvoz.<br /><br /></p> <p>A da EpiPen bude dio redovite i regularne nabavke netko bi trebao pokrenuti inicijativu da bude registriran u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva. Doktor Jatić kaže da nas u tome spriječava samo neobraćanje pažnje na neke stvari u državi, te da inače ne bi trebalo i&scaron;ta biti sporno u njegovoj registraciji, javlja Klix.ba.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-13-epipen.jpgU prvih pola godine 2020. manje umrlih nego u istom razdoblju 2018. i 2019. http://grude.com/clanak/?i=216530216530Grude.com - klik u svijetWed, 12 Aug 2020 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-20-lijes-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od prvog dana siječnja do kraja svibnja tijekom ove godine preminulo je 8.474 osobe, 4.284 muških i 4.190 žena.<p>&nbsp;</p> <p>Iako mnogi imaju dojam da uslijed pandemije i cjelokupne situacije umire veći broj osoba, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku u Bosni i Hercegovini je u prvih pet odnosno &scaron;est mjeseci registrirano manje smrtnih slučajeva nego u istom razdoblju tijekom prethodne dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalnog zavoda za statistiku za Klix.ba je rečeno da podaci obuhvataju osobe umrle u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2018., 2019. i 2020. godine, uz napomenu da podaci za tekuću nisu konačni jer se radi o prvim rezultatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvih pet mjeseci 2018. godine u Federaciji BiH je preminulo ukupno 9.529 osoba, od toga je 4.736 mu&scaron;karaca i 4.793 žena. U istom razdoblju 2019. godine preminulo je 9.895 osoba, od čega 5.041 mu&scaron;karaca i 4.854 žena. Od prvog dana siječnja do kraja svibnja tijekom ove godine preminulo je 8.474 osobe, 4.284 mu&scaron;kih i 4.190 žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Republički zavod za statistiku u odgovoru na upit Klixa obavje&scaron;tava da je u prvih &scaron;est mjeseci 2018. godine u Republici Srpskoj registrirano je 7.645 umrlih, a u prvih pola godine 2019. godine preminulo je 7.992 osoba. Tijekom prvih &scaron;est mjeseci 2020. godine registrirano je 7.424 preminule osobe. Iz Zavoda je nagla&scaron;eno da podaci o broju umrlih predstavljaju ukupan broj registriranih slučajeva u matičnim knjigama RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH tijekom cijele 2018. godine u na&scaron;oj zemlji je preminulo ukupno 36.305 osoba, a u 2019. ukupno 37.184.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-20-lijes-.jpgMilan Bandić operiran! Vraća mu se dobar glas!http://grude.com/clanak/?i=216509216509Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-11-bandic_milan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić operirao je u petak glasnice i uspješno se oporavlja na kućnoj njezi, priopćeno je iz Službe za informiranje Grada Zagreba.<p>&nbsp;</p> <p>Dodaju kako je operativni zahvat u KBC-u Zagreb pro&scaron;ao bez komplikacija.</p> <p><span>"Gradonačelnik se dobro osjeća i očekuje povratak uobičajenim radnim obvezama već u subotu, do kada ga mijenja zamjenica doc. dr. sc. Olivera Majić. Zahvaljujući timskom i predanom radu suradnika - svi poslovni procesi Gradske uprave realiziraju se nesmetano", poručuju.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-11-bandic_milan.jpgZAŠTO JE SARAJEVO PALO? Čerkez otkrio surovu istinuhttp://grude.com/clanak/?i=216506216506Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-02-goran_cerkez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sarajevska županija zbog koje strepi cijela BiH proteklih tjedana uvezla je koronavirus iz Sandžaka.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se jo&scaron; jednom potvrdilo da vlastodr&scaron;ci u toj županiji nisu sposobni ljudima objasniti složenost situacije niti se sačuvati od istočnih granica, dok uporno ponavljaju da se treba okrenuti zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez kazao je za N1 kako je situacija u FBiH jako te&scaron;ka, ali da je jo&scaron; uvijek pod kontrolom. Istaknuo je kako je sve izazovnije pratiti situaciju zbog povećanja broja oboljelih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Epidemiolo&scaron;ka situacija je jako te&scaron;ka ako poredimo sa zemljama regije. U zadnjih osam dana, od 31.7. do 8.8. imali smo 33 smrtna slučaja &scaron;to je prilično veliki broj, poredeći s Hrvatskom koja je imala 14 ili Njemačkom 61. Obolijevanje kod nas je mnogo veće nego u drugim zemljama. Deset puta veće, gledano na 100.000 stanovnika, nego u Hrvatskoj, 15 puta vi&scaron;e nego u Sloveniji, 10 puta vi&scaron;e nego u Britaniji...", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako su u SŽ većinom obiteljski klasteri te da su slučajevi većinomuvezeni s istočne granice i to prvenstveno Sandžaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Epidemiolozi su uradili ovdje fantastičan posao jer su sve klastere izolirali i stavili pod kontrolu. Imamo trendove koji nisu dobri, ali zadnjih par dana se pokazuje neka stabilizacija u SŽ. Ako bi bili malo savjesniji i pridržavali mjera i uputa koje su donesene mogli bismo pobolj&scaron;ati situaciju u određenom vremenu", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da su ovakvu situaciju očekivali, ali ne ovoliki broj oboljelih, &scaron;to pripisuju uvezenim slučajevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Moramo se naučiti da ustvari živimo život s virusom, to je neki novi život i nova relanost. To jeste krizna situacija s kojom ćemo živjeti jo&scaron; najmanje &scaron;est, sedam, osam mjeseci", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledajući postotak oboljelih u odnosu na umrle, FBiH je bolja od Hrvatske, ali zadnjih osam dana imamo skok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Smrtnost je bila očekivana do sada. Umiru mladi i ono &scaron;to je važno reći da umiru mladi bez ikakvih kroničnih oboljenja. To nas opominje da se moramo pridržavati mjera. Jučer smo imali smrt mlade Belme &Scaron;oljanin, s kojom sam osobno surađivao. Jedan mladi život koja se maksimalno posvetila javnom zdravlju. Prije toga je bilo nekoliko mladih osoba koje su DIF zavr&scaron;ile. Virus je vrlo ozbiljan i nije oslabio kako se pričalo da će biti", upozorio je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući izjave u javnosti kako "respiratore nitko ne preživi", Čerkez je rekao kako "respirator nije lijek, a da ljudi koji dođu na respirator i u svjetu i kod nas je obim 50 posto &scaron;anse da preživi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja mjeseca trebamo dobiti novi broj PCR testova od Svjetske zdravstvene organizacije. Pozvane su i privatne laboratorije da se verificiraju za PCR testiranja. Do sada su se prijavile tri, kazao je Čerkez i dodao da će one nakon procesa verifikacije biti uvr&scaron;tene u sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nijedan test ne garantira stopostotnu sigurnost. Činjenica je da smo imali jako dobre testove i sami smo ih testirali, kontrolirali smo ih izvan zemlje itd. Samo jedna količina testova je bila iz Koreje, ali ne znam odakle su nabavljani. Testovi su pouzdani kod nas", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o novim mjerama za ugostiteljske objekte, rekao je da su to iste mjere kao i u zemljama EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da su te mjere apsolutno potrebne. &Scaron;to se tiče mjere o zabrani pu&scaron;enja, to nije propisana mjera s razine FBiH. Imali ste mjeru gdje je ukinuto kori&scaron;tenje nargile u BPŽ. Ja kao liječnik podržavam iz liječničkog kuta jer pu&scaron;enje cigareta i nargila smanjuje kapacitet pluća", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući prijetnje koje je dobio preko dru&scaron;tvenih mreža, rekao je kako se ne boji i da je prijavio sve MUP-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znam da radim posao u okviru zdravstvenog sektora, da donosmo mjere da bi za&scaron;titili sve građane FBiH, ali jo&scaron; uvijek imamo polarizirane ljude. Pojedinci misle da mi ugrožavamo ekonomiju i egzistenciju ljudi. Jedino ukoliko krositite mjere koje su propisane, to je jedina garancija da će gospodarstvo funkcionirati. Mi to ne želimo. Posljedice na ekonomiju se osjete. Poku&scaron;avamo reći stanovni&scaron;tvu da smo na istoj strani jer poku&scaron;avamo spasiti živote, zdravlje građana, a samim time i ekonomiju", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako je zatraženo pro&scaron;irenje kapaciteta zdravstva na županijama kao bi svi pristupili zdravstvenoj za&scaron;titi i tražili da se educira dodatno osoblje koje bi odgovorilo na sve probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi imamo određene limite. Nije samo pitanje fizičkih kapaciteta i koliko imate kreveta, pitanje je tko će liječiti. U ovom trenutku u FBiH imate 51 epidemiologa, 51 infektologa, 97 pneumofiziologa i 182 anesteziologa, i to diktira koliko mi možemo ljudi primiti koji su oboljeli od Covida. Zato insistiramo da mi pro&scaron;irujemo kapacitet i pozivamo ljude da se pridržavaju mjera", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako Slovenci puno bolje po&scaron;tuju mjere nego građani BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o odlasku na Visočke piramide rekao je da je oti&scaron;ao kao obični građanin, te da ne bi volio da se ta njegova posjeti dovodi u vezi s bilo kakvim liječenjem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-02-goran_cerkez.jpgHRVATSKA: Nastava u rujnu u školama, maske obavezne na hodnicima?http://grude.com/clanak/?i=216505216505Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-29-ucenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja, rekao je kako će organizirati nastavu da bude što manje kretanja, da se između smjena radi vremenski razmak kako bi se prostori mogli dezinficirati..<p><br />Želimo da učenici budu u svojim učionicama i da se nastava potpuno izvodi u &scaron;kolama, rekao je Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja i znanosti, jutros na HRT-u, govoreći o novoj &scaron;kolskoj godini, koja počinje 7. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karin je rekao kako postoje tri scenarija. Osim nastave u potpunosti u &scaron;kolama, drugi je scenarij mje&scaron;ovita nastava, a treći, najmanje poželjan, online nastava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vi&scaron;e neće biti kao dosad potpuna blokada cijelog sustava, nego ćemo, ako se pojavi nekakvo žari&scaron;te, za njih davati jasne upute, tako da neće biti generalno za cijelu Hrvatsku, rekao je Karin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karin je također rekao da će biti te&scaron;ko pridržavati se mjera, ali i izrazio sigurnost da su djeca dovoljno savjesna i da će slu&scaron;ati upute. Dodao je kako će organizirati nastavu da bude &scaron;to manje kretanja, da se između smjena radi vremenski razmak kako bi se prostori mogli dezinficirati...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li se morati nositi maske unutar učionica, na hodnicima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vidjeli smo da u Njemačkoj također unutar učionica ne, ali na hodnicima da. To će sve odrediti stručnjaci, epidemiolozi, i sigurno će &scaron;kole dobiti na vrijeme jasne upute i informacije, rekao je Karin.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-29-ucenici.jpgHrvatska: Osobna iskaznica će ujedno biti i zdravstvenahttp://grude.com/clanak/?i=216489216489Grude.com - klik u svijetMon, 10 Aug 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-osobna_rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ideja o decentralizaciji izdavanja osobnih dokumenata je na stolu, ali za to će se morati prvo realizirati nekoliko preduvjeta. <p>&nbsp;</p> <p><br />Prema riječima sugovornika<strong> Jutarnjeg lista</strong>, prvo se mora implementirati plan reorganizacije tijela lokalne uprave i samouprave, o čemu se govori već nekoliko mjeseci. Kada se utvrdi novi broj općina u Hrvatskoj moći će se krenuti s postupkom akreditiranja i certificiranja institucija i osoba koje će unutar općina i županija biti zaduženi za izdavanje ovih dokumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će utvrditi i sigurnosno-tehničke standarde prostora u kojima će se dokumenti izdavati. To ovako zvuči prilično birokratski, no to su standardi koji se moraju postići kako bi izdavanje dokumenata bilo sigurno i da u konačnici ne bi dospjeli u pogre&scaron;ne ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ureda lokalne uprave i samouprave, ovlasti za izdavanje dokumenata mogle bi dobiti i pravne osobe s javnim ovlastima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez redova</strong><br />Tu je prije svega riječ o Fini koja ima razgranatu mrežu ureda lako dostupnih građanima. U tom slučaju i Fina će morati proći proces akreditiranja za ove poslove, a dio njihova osoblja obuku. Sve se to, obja&scaron;njavaju sugovornici, radi kako bi se usluga približila građanima i bila im &scaron;to dostupnija. Zasad nije poznato u kojem bi se vremenskom razdoblju to realiziralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od usluga koja se trenutačno razvija u sklopu daljnje digitalizacije dokumenata je &ldquo;spajanje&rdquo; osobne i zdravstvene iskaznice. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se izdaju elektroničke osobne iskaznice u koje je ugrađen čip na koji se mogu implementirati mnogobrojne usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, prva usluga koja bi u dogledno vrijeme mogla biti implementirana u osobnu iskaznicu jest zdravstvena iskaznica. Kad to bude rije&scaron;eno, kod liječnika, a vjerojatno i u ljekarnu moći će se ići samo s osobnom iskaznicom. U ne&scaron;to daljnjoj budućnosti vjerojatno nas čeka i &ldquo;ubacivanje&rdquo; vozačke dozvole u osobnu iskaznicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kamere već stigle</strong><br />U razgovoru za Hinu ministar Božinović je najavio da će policija prilikom intervencija snimati cjelokupni događaj.</p> <p>- Prvenstveno je nama u interesu da se time otklone najče&scaron;će neutemeljene optužbe na policijska postupanja prema građanima ili strancima na državnoj granici, a siguran sam da će to pridonijeti dodatnoj profesionalnosti i transparentnosti policijskog rada - nagla&scaron;ava Božinović, koji tvrdi da će to biti implementirano u ovom mandatu. No isto to je iz Uprave policije najavljeno 2015. godine. Projekt je imao naziv E-sigurnost, a između ostalog uključivao je i videokamere na odorama policajaca za snimanje postupanja policije prilikom intervencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se neslužbeno doznaje, policija je zaista dobila nekoliko stotina tih videokamera, ali one stoje u skladi&scaron;tu. Naime, kamere su dobivene putem donacije i naknadno je utvrđeno da nisu dovoljno kvalitetne za policijske potrebe. Između ostalog imaju premali kapacitet, zbog čega mogu pohraniti vrlo kratak snimljeni materijal. Zbog toga, prema svemu sudeći, u MUP-u pokreću novi projekt nabave kamera koji će se vjerojatno financirati sredstvima EU.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-osobna_rh.jpgHrvatski pomorac koji je stradao u Bejrutu izišao iz bolnicehttp://grude.com/clanak/?i=216483216483Grude.com - klik u svijetSun, 09 Aug 2020 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-09-pomorac-bejrut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kanadska kompanija u čijoj floti plovi brod, osigurala je stalnu medicinsku skrb pomorcu dok se nalazi u Bejrutu.<p><br />Hrvatski pomorac Branko Pero&scaron;ević iz Aljma&scaron;a, te&scaron;ko ozlijeđen u stravičnoj eksploziji u Bejrutu, otpu&scaron;ten je iz bolnice, samo dva dana nakon kirur&scaron;kog zahvata, pi&scaron;e Novi list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kirur&scaron;ki zahvat trajao je četiri sata, no već u subotu ujutro, gospodin Pero&scaron;ević je otpu&scaron;ten iz bolnice. To je svakako rano nakon takve operacije, no zbog velikog broja ozlijeđenih u eksploziji u bolnicama naprosto nastoje osloboditi mjesta za sve kojima je pomoć potrebna - rekao je Badih Hobeiche, počasni konzul Republike Hrvatske u Bejrutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kanadska kompanija u čijoj floti plovi brod, osigurala je stalnu medicinsku skrb pomorcu dok se nalazi u Bejrutu. Prema uputama liječnika, mora mirovati jo&scaron; četiri do pet dana, a nakon toga će za njega biti organiziran povratak u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pero&scaron;ević je trenutno smje&scaron;ten u jednom od hotela u Bejrutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za putovanje će mu biti osigurana kolica i sve ostalo &scaron;to je potrebno za avionski prijevoz ozlijeđene osobe. Ukoliko sve bude kako je planirano, to je dobar znak i za povratak ostalih hrvatskih članova posade kućama, odnosno da kreću avionski letovi, te bi svi hrvatski pomorci s broda City of Rome trebali stići u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-09-pomorac-bejrut.jpgPatrijarh Irinej: Vrijeme je za razgovor o pomirenju Hrvata i Srbahttp://grude.com/clanak/?i=216477216477Grude.com - klik u svijetSun, 09 Aug 2020 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-08-irinej.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Patrijarh srpski Irinej apelirao je da hrvatsko državno i crkveno rukovodstvo, kao i političke i duhovne vođe srpskog naroda učine sve da bi između dva naroda zavladao mir.<p>&nbsp;</p> <p>Patrijarh Irinej je izrazio uvjerenje da je euforija opijenosti zlom pro&scaron;la, osim kod najusijanijih glava, te da je nastupio pravi čas za razgovor o pomirenju s obzirom na mno&scaron;tvo otvorenih pitanja, nerije&scaron;enih problema i mnogih isku&scaron;enja.<br /><br /></p> <p>"Neka svatko čini svoje, neka slave oni ako misle da imaju &scaron;to, ali molim i apeliram da hrvatsko državno i crkveno vodstvo, kao i političke i duhovne vođe na&scaron;eg naroda, čine sve &scaron;to mogu da se iskoreni mržnja i zavlada mir između dva naroda", rekao je patrijarh Irinej za beogradsku "Politiku".<br /><br /></p> <p>On je naveo da je dojam da se kod hrvatskih vlasti pojavljuju početni znakovi da je moguća i takva politika i da, ako je to zaista tako, i srpski narodni prvaci trebaju čuvajući nacionalnu svijest i dostojanstvo svog naroda, prihvatiti svaku priliku koja može doprinijeti mirnijem snu i boljem životu srpskog naroda u Hrvatskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-08-irinej.jpgNa autoputu kraj Makarske nastao 'gužvanac' http://grude.com/clanak/?i=216470216470Grude.com - klik u svijetSat, 08 Aug 2020 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-08-autoput-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz povremene zastoje vozi se na pojedinim dionicama autocesta - u blizini odmorišta te kod ulaza ili izlaza s autocesta..<p><br />Proteklog vikenda ljetne gužve na na&scaron;im prometnicama osjetile su se od petka do ponedjeljka, a s obzirom na promjene navika putovanja i ovog vikenda gužvi će osim vikendom biti i u ponedjeljak u oba smjera. Dalmacija News javlja kako u &scaron;pici sezone koloni vozila prema Makarskoj nema kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HAK pi&scaron;e kako je pojačan je promet na važnijim cestama: autocestama A1 Zagreb-Split-Ploče i A6 Rijeka-Zagreb, A2 Zagreb-Macelj i A3 Bregana-Lipovac, A7 GP Rupa-čvor Diračje, riječkoj i zagrebačkoj obilaznici, Jadranskoj magistrali (DC8) na prilazima turističkim sredi&scaron;tima duž obale, osobito na području Zadra, &Scaron;ibenika, Trogira, Splita, Stobreča, Podstrane, Omi&scaron;a, Makarske, Istarskom ipsilonu, Krčkom mostu te na graničnim prijelazima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz povremene zastoje vozi se na pojedinim dionicama autocesta - u blizini odmori&scaron;ta te kod ulaza ili izlaza s autocesta, na prilazima turističkih sredi&scaron;ta duž obale, graničnim prijelazima te na dionicama cesta na kojima se zbog radova vozi uz privremenu regulaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prometna prognoza za vikend:</p> <p>Značajne gužve tijekom vikenda, a osobito u subotu, očekujemo na graničnim prijelazima sa Slovenijom (Macelj, Bregana, Ka&scaron;tel, Plovanija i Rupa) te Bosnom i Hercegovinom (Stara Gradi&scaron;ka, Slavonski &Scaron;amac, Slavonski Brod, Maljevac i Jasenovac).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na naplatnoj postaji Trako&scaron;ćan na autocesti A2 Zagreb-Macelj, tijekom subotnjeg poslijepodneva, očekujemo kolone na izlasku prema graničnom prijelazu Macelj koje mi mogle potrajati do noćnih sati zbog čega je moguće da će se vozila isključivati na čvoru Krapina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 09. kolovoza i ponedjeljak, 10. kolovoza pojačan promet bit će cijeli dan na svim cestovnim pravcima uglavnom u smjeru unutra&scaron;njosti. Gužve se očekuju ponovno na Lučkom (izlazak s autoceste A1/A6), Istarskom ipsilonu, Krčkom mostu, kao i na autocestama A2 Zagreb-Macelj (naplata Trako&scaron;ćan) i A4 Zagreb-Goričan, te na A3 Bregana-Lipovac (naplata Zagreb-istok).</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <strong>Dalmacijanews<br /><br /></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-08-autoput-makarska.jpgGrčevito branio svoju fotelju, a sada mu korona oduzela živothttp://grude.com/clanak/?i=216468216468Grude.com - klik u svijetSat, 08 Aug 2020 14:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-08-zufer_dervisevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sarajevu je preminuo bivši direktor Financijske policije Federacije BiH Zufer Dervišević.<p>&nbsp;</p> <p>On se u Podhrastovima liječio od posljedica koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je jo&scaron; u travnju ove godine bio tema kada se u borbi za fotelju direktora Financijske policije u Sarajevu, na kojoj je bio 24 godine, zatvorio u zgradu institucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njegovo vrijeme institucija je potro&scaron;ila vi&scaron;e desetaka milijuna KM na svoj rad, a, kako je pisao Avaz, nikad nije dobila nijedan spor pred sudovima u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-08-zufer_dervisevic.jpgImoćanin na putovanju života: Biciklom od Frankfurta do Imotskog - za bolesnu djecu! http://grude.com/clanak/?i=216460216460Grude.com - klik u svijetFri, 07 Aug 2020 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-07-bicikl-imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj mu je ohrabriti i motivirati djecu koja se trenutno nalaze u borbi sa zloćudnim bolestima jer se i on sam, kao dijete, suočio s tim..<p><br />Miljenko Mrkonjić, 26-godi&scaron;nji Imoćanin s njemačkom adresom već se neko vrijeme priprema za putovanje života. Naime, radi se o putovanju biciklom iz Frankfurta do Imotskog, a realizirat će ga na jesen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miljenko se na ovaj nesvakida&scaron;nji pothvat odlučio iz čiste i iskrene humanosti koja je svake hvale vrijedna. Cilj mu je ohrabriti i motivirati djecu koja se trenutno nalaze u borbi sa zloćudnim bolestima jer se i on sam, kao dijete, suočio s istom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije deset godina sam imao rak limfnih žlijezda - Hodgkin Limfom i upravo ova desetogodi&scaron;njica borbe za život potakla me je na organizaciju projekta "We ride against cancer". Znači, moj plan je ohrabriti i motivirati djecu koja se nalaze u istoj ili sličnoj situaciju u kojoj sam ja, prije 10 godina, bio. Na svom primjeru im želim pokazati kako je važno biti jak, odnosno kako je važno vjerovati u svoje ozdravljenje. - kaže nam Miljenko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Online kampanja</strong><br />Sa željom da se bolesnoj djeci omogući &scaron;to bolja skrb, Miljenko će aktivirati i online kampanju prikupljanja novca gdje će svi oni koji su u mogućnosti moći donirati. Važno je naglasiti kako se od tog novca neće financirati putovanje, već će ono biti pokriveno vlastitim novcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bit će to online kampanja jer želim da to bude maksimalno transparentno. Za mene je to zaista osobna stvar i želim da bude svima jasno kako će novac ići udrugama, odnosno bolnicama. Online se vidi koliko je uplaćeno, a poslije svi vide koliko je isplaćeno. - rekao nam je pa nastavio:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cilj mi je novčano pomoći bolnicama i djeci oboljeloj od te zloćudne bolesti. Plan je da dio novaca ide u Njemačku, gdje sam se liječio, a dio u Hrvatsku, odnosno podjela će biti na 50:50. &Scaron;to se tiče Hrvatske, novčana donacija će vjerojatno ići u KBC Split na dječji odjel za onkologiju, no ako bude postojao neki razlog da neće biti moguće novac dati njima, pronaći ćemo neku drugu ustanovu. - kaže nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na put ne ide sam</strong></p> <p>Miljenko na putovanje biciklom ne ide sam, već će imati dru&scaron;tvo. Radi se o njegovom prijatelju Marku Mariću (29), također Hrvatu koji živi u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da, imat ću dru&scaron;tvo, na ovo putovanje ide moj prijatelj Marko. Ovim putem mu se želim zahvaliti &scaron;to podržava moj projekt. Uistinu to cijenim jer znam da je i on, jednako kao i ja, uložio svoj novac, vrijeme, trud i znoj. - zaključio je Miljenko.</p> <p>&nbsp;<br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/sqNGi80sRJU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="http://www.dalmacijanews.hr/clanak/o8ci-b-f?fbclid=IwAR3gjzn4r7IFuR-hWS1C40JsQkQpRJSH6lzVKlYJ02i9KEUsIb0sqq5sSqU" target="_blank"><em><strong>DalmacijaNews</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-07-bicikl-imotski.jpgVakula je reko: Vraća nam se SUNCEhttp://grude.com/clanak/?i=216435216435Grude.com - klik u svijetThu, 06 Aug 2020 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-03-ulje-koje-stiti-kozu-prilikom-suncanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon čestih oluja uoči godišnjice 'Oluje' te kišovite, vjetrovite i razmjerno svježe srijede, za nastavak kolovoza one katastrofalno mokre prognoze više ne vrijede.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priupitali smo&nbsp;Zorana Vakulu&nbsp;&scaron;to je mislio pod time da će promjena vremena neće biti kratkotrajna, da ne bi opet bilo da je meteorolozima prognoza slučajna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislio sam na kratkotrajnu promjenu vremena u odnosu na početne najave da će nestabilno biti samo u utorak. Naime, početne prognoze upućivale su na ponovno stabilnije vrijeme već od srijede, ali su kasniji prognostički izračuni produljili nestabilno razdoblje na jo&scaron; poneki dan - objasnio nam je gospodin Vakula.</p> <p><br />- Djeluje mi sve vjerojatnije da ćemo nakon ovoga tjedna imati dugotrajnije stabilnije i sunčanije razdoblje, pa čak i većinom suho, te za doba godine iznadprosječno toplo, u mnogim krajevima uz barem poneki vruć dan. Ne vjerujem da će nam se dogoditi neki apsolutni temperaturni rekord za kolovoz, no ne bi me začudila rekordna temperatura zraka na poneki nadnevak. A za očekivati je i jo&scaron; poneko upozorenje na opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje - poručio nam je Vakula s kojim nam je uvijek interesantna meteorolo&scaron;ka ćakula.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-03-ulje-koje-stiti-kozu-prilikom-suncanja.jpgŠiroki Brijeg jutros poplavljenhttp://grude.com/clanak/?i=216401216401Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-04-siroki-brijeg-nevrijeme-poplava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jaka kiša koja je počela padati u utorak rano ujutro, prouzrokovala je nove probleme u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Ulice su poplavljene, a kao &scaron;to se može vidjeti na fotografiji koju je poslao čitatelj portala Jabuka.tv iz sredi&scaron;ta grada, na Trgu Ante Starčevića građani se moraju dobro namučiti kako bi pre&scaron;li cestu.<br /><br /></p> <p>Zbog velikih količina padalina nastali su i veliki problemi u prometu, pa se na građane apelira da voze oprezno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-04-siroki-brijeg-nevrijeme-poplava.jpgFOTO: Stiže li ovakvo nevrijeme i u BiH: Karlovačni ostali bez auta, oštećene i kuće...http://grude.com/clanak/?i=216392216392Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 22:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-03-nevrijeme-karlovac-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na području Karlovca i Duge Rese u snažnom pljusku praćenom tučom, vjetrom i grmljavinom nastala je šteta na mnogo kuća, automobila i na usjevima, te je sa zgrade Pučkog otvorenog učilišta u Dugoj Resi vjetar skinuo limeni krov.<p>&nbsp;</p> <p>U karlovačkoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi rekli su Hini da je na terenu desetak ekipa profesionalnih i dobrovoljnih vatrgasaca jer treba &scaron;to je moguće prije za&scaron;tititi kuće prekrivanjem najlonom kako ne bi do&scaron;lo i do veće naknadne &scaron;tete.</p> <p>O&scaron;tećenja su izazvali&nbsp;i vjetar i tuča, s tim da je tuča ponegdje bila veličine&nbsp;jaja i&nbsp;oraha.</p> <p>Kao &scaron;to se vidi na snimkama fotoreportera Cropixa <strong>Roberta Fajta</strong>, tuča je u Karlovcu uni&scaron;tila i nekoliko automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8385121.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8385117.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8385115.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8385109.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8385099.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8385097.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Nevrijeme je u noći s ponedjeljka na utorak i u utorak najavljeno i diljem BiH, a u kojoj mjeri ostaje nam za vidjeti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-03-nevrijeme-karlovac-2020.jpgNajljepša ljubavna priča Oluje: Ovom fotografijom završili smo rat, danas samo želimo mirhttp://grude.com/clanak/?i=216378216378Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-09-24-ira-marijan2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uglavnom su beznačajni u svojoj prolaznosti. No, dogodit će vam se jedan, dva ili nekoliko njih u životu jako važnih. <p>&nbsp;</p> <p>Zato ne podcjenjujte trenutak, jer od njega nastaje uspomena. A čovjek koji ima uspomene ne živi uzalud. Ovo je priča o uspomeni Ire i Marijana Horvata. Upravo navr&scaron;ava svoju 25. godinu. Trenutak koji ju je stvorio bio je tek ne&scaron;to brži od uzdaha i malo sporiji od treptaja oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oluja&rdquo; je u Sisku prestala 11. kolovo&scaron;kog dana. Mir su u vojnom konvoju u grad vraćali mladi umorni ljudi. U kamionu iza tri tenka sjedio je Marijan, tada 32-godi&scaron;njak, zapovjednik satnije u 2. bojni 2. gardijske brigade Gromovi. Kolona nije smjela stati, jer vojska nije smjela izlaziti iz vozila, tako je glasila zapovijed. Ljudi su im pljeskali, oni su njima mahali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira, tada 21-godi&scaron;njakinja, stajala je kraj sata u Rimskoj ulici, koju Si&scaron;čani zovu Prvom ulicom. Nije danima znala ni&scaron;ta o Marijanu, u pogledu kojim je tada prebirala po znanim i neznanim licima mije&scaron;ali su se strah i sreća, nada i nervoza. Nije ona zazvala njega niti je on povikao njezino ime, učinili su to umjesto njih pogledi koji su se sreli na pola puta. Ona je napravila tri, četiri koraka, a on se izvukao kroz otvoreni prozor &ldquo;stodesetke&rdquo;. Popela se na prste i objema rukama mu se bacila u zagrljaj. Svojom lijevom se vojnik pridržavao, a desnu joj je položio na vrat malo ispod njezina lijevog obraza...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom su beznačajni u svojoj prolaznosti. No, dogodit će vam se jedan, dva ili nekoliko njih u životu jako važnih. Zato ne podcjenjujte trenutak, jer od njega nastaje uspomena. A čovjek koji ima uspomene ne živi uzalud. Ovo je priča o uspomeni Ire i Marijana Horvata. Upravo navr&scaron;ava svoju 25. godinu. Trenutak koji ju je stvorio bio je tek ne&scaron;to brži od uzdaha i malo sporiji od treptaja oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oluja&rdquo; je u Sisku prestala 11. kolovo&scaron;kog dana. Mir su u vojnom konvoju u grad vraćali mladi umorni ljudi. U kamionu iza tri tenka sjedio je Marijan, tada 32-godi&scaron;njak, zapovjednik satnije u 2. bojni 2. gardijske brigade Gromovi. Kolona nije smjela stati, jer vojska nije smjela izlaziti iz vozila, tako je glasila zapovijed. Ljudi su im pljeskali, oni su njima mahali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira, tada 21-godi&scaron;njakinja, stajala je kraj sata u Rimskoj ulici, koju Si&scaron;čani zovu Prvom ulicom. Nije danima znala ni&scaron;ta o Marijanu, u pogledu kojim je tada prebirala po znanim i neznanim licima mije&scaron;ali su se strah i sreća, nada i nervoza. Nije ona zazvala njega niti je on povikao njezino ime, učinili su to umjesto njih pogledi koji su se sreli na pola puta. Ona je napravila tri, četiri koraka, a on se izvukao kroz otvoreni prozor &ldquo;stodesetke&rdquo;. Popela se na prste i objema rukama mu se bacila u zagrljaj. Svojom lijevom se vojnik pridržavao, a desnu joj je položio na vrat malo ispod njezina lijevog obraza...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lea Krivo&scaron;ić, tada&scaron;nja dopisnica Večernjeg lista, fotografirala je kolonu. Znala je da je uhvatila ženu duge plave kose kako daje poljubac &ldquo;Gromu&rdquo;, no, tek kasnije će, kaže nam, shvatiti, &scaron;to je zapravo napravila. A napravila je veliku stvar, ovjekovječila je trenutak koji će postati poseban ne samo za Marijana i Iru, nego i za čitav Sisak, u čijem je muzeju i danas izložena ta fotografija, ali i za Domovinski rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Poljubac Groma&rdquo; jednako se urezao u na&scaron;a sjećanja na Domovinski rat poput uplakane djevojčice u plavom kaputiću u vukovarskoj koloni iz razorenoga grada, ili crvenog Fiće koji nestaje pod gusjenicama tenka JNA u Osijeku, uzvika iznad &Scaron;ibenika &ldquo;Obadva, obadva oba su pala&rdquo; ili Banijskih ratnih praskozorja Gordana Lederera praćenih Dire Straitsovim &ldquo;Brothers In Arms&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I pomalo ironično. Sisačka vojničina, satnik kojega su zbog njegova po&scaron;tenja po&scaron;tovali vojnici i hrabrosti zbog koje su mu se divili sugrađani, čovjek koji je većinu svojih životnih problema u mladosti rije&scaron;io &scaron;akama, a i do danas mu je ostao ratni nadimak Zlikovac, dodu&scaron;e u jednoj finijoj varijanti - Zlikač, ostat će upamćen u povijesti Domovinskog rata po - poljupcu! Ne dokazuje li to snagu jednog jedinog toliko svakodnevnog životnog trenutka ovjekovječenog u fotografiji Lee Krivo&scaron;ić?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto strepnje i patnje koja je nevidljivi okvir svake ratne fotografije, Leina je, međutim, u djeliću sekunde u kojemu je za dvoje mladih ljudi stao čitav svijet, uprizorila olak&scaron;anje i nadu, ba&scaron; kao &scaron;to je to u američkom kolovozu 1945. godine na Times Squareu napravio reporter magazina Life Alfred Eisenstaedt, uhvativ&scaron;i poljubac mornara koji se vraća iz Drugog svjetskog rata i medicinske sestre koja ga dočekuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S jedne strane Rimske ulice je Kupa, a s druge je grad, nije se u 25 godina to moglo puno promijeniti. Ljudi s kojima smo se sreli jesu, ako ćemo zaključak donositi povr&scaron;no. U tijelu umirovljenog veterana jo&scaron; negdje čuči vojnik, eastwoodovski hladan i analitičkog pogleda. Ima suprugu Iru koja ga gleda jednakom toplinom poput njegove djevojke Ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu priču nikad ne bismo ispričali da smo je poku&scaron;ali dogovoriti s njim, odmah nam je to rekao, jer bismo &ldquo;ko&scaron;aricu&rdquo; dobili već u prvoj rečenici. Zato smo proračunato okrenuli broj gospođe Ire. Ni ona nam nije mogla jamčiti ni&scaron;ta, no čak i Marijan ima slabu točku. Zove se Tea, ima 24 godine i rodila se ni godinu nakon &scaron;to je nastala fotografija njezinih mame i tate. A Tea je rekla: Pa, za&scaron;to ne?! Od oca rijetko, gotovo nikad nije čula priče o ratu, a njihovu ratnu fotografiju prvi je put vidjela u 3. razredu osnovne &scaron;kole za posjeta muzeju. Zato je sada, kao i mi, pažljivo slu&scaron;ala &scaron;to nam govore njezini roditelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijan je živio u Pe&scaron;ćenici, mjestu u općini Lekenik, negdje na pola puta od Siska prema Velikoj Gorici. Čitav kraj gravitira Zagrebu pa ne čudi &scaron;to se Marijan odmah zaposlio kao mehaničar za popravak vlakova na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. U Zagrebu je izlazio i stvari su se odvijale tako da bi vjerojatno ostao živjeti ondje da okolnosti nisu krenule drugim smjerom. Uhvatio ga je rat. Vidjev&scaron;i specijalca na osiguranju u gradu, rekao je svojem prijatelju da će upravo to i on napraviti, postati specijalac. U Zagrebu ga nisu primili, nego su ga poslali u Sisak, prema mjestu prebivali&scaron;ta. S prvim danom 1991. godine postao je policajac, potom i specijalac, a onda se priključio Gromovima, gdje je ostao i nakon rata, sve do umirovljenja 2003. godine. Nije nam to rekao izrijekom, ali iz razgovora se lako može zaključiti da nikako ne može prežaliti smrt svojeg zapovjednika bojne Predraga Matanovića. Bili su suborci od prvog dana i na istoj liniji tijekom Oluje kad je Matanovića ranio snajper, a onda i smrtonosni geleri granate u petrinjskom predgrađu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira je iz Crnca kraj Siska, a 1991. godine jo&scaron; je bila učenica kemijske &scaron;kole. Odmah poslije srednje &scaron;kole, 1993. godine je dobila posao u laboratoriju Inine rafinerije, gdje radi i danas. Te su se godine, samo ne&scaron;to ranije, i upoznali, a prvi put su se ugledali - u podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sa mnom u postrojbi je bio Irin bratić Kvrga, a dovezao nas je do Irina brata, jer je on imao svakakvog naoružanja koje nam je tada dobro do&scaron;lo. U&scaron;li smo u taj njihov podrum koji je doslovno bio pretvoren u bunker. Pogledam u tom polumraku i na kraju vidim krevet i na njemu sjede dvije cure. Ira plava, a ova druga smeđa (Kristina, njihova dana&scaron;nja &scaron;ogorica). Iza njih na zidu je kao neki grafit pisalo velikim slovima Bijelo dugme. Imala je, ba&scaron; ono, dugu plavu kosu. Ba&scaron; sam si pomislio kako su obje lijepe - prisjeća se Marijan koji se zagledao u Iru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čudna su to, kaže, bila vremena, na terenu si, nekad nema&scaron; vode ni da se umije&scaron;, onda nakon nekoliko dana rovova i prljav&scaron;tine najednom se vrati&scaron; u civilizaciju. A tamo ga je dočekala slika djevojke koju nije mogao izbaciti iz glave iako u tom trenutku i u tom podrumu nisu prozborili ni riječi. No, i drugi njihov susret bio je daleko od romanse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Isti taj Kvrga mi je rekao da se javim u vojarnu, jer traže čistačicu. S tek zavr&scaron;enom &scaron;kolom i u ratu, činilo mi se da je u redu raditi bilo &scaron;to, a da se može po&scaron;teno zaraditi novac. Tako sam se javila. Međutim, igrom slučaja tada se na zaprimanju dokumenata na&scaron;ao Marijan. Prepoznali smo se iz podruma i tada se službeno upoznali. Obećao mi je da će on sve srediti s tim papirima i da ću dobiti posao. Kasnije sam doznala da se doista potrudio - da ne dobijem posao i da ne radim tamo gdje ima puno dečki - smije se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je planula ljubav, kako bi se reklo, tada su prohodali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom su beznačajni u svojoj prolaznosti. No, dogodit će vam se jedan, dva ili nekoliko njih u životu jako važnih. Zato ne podcjenjujte trenutak, jer od njega nastaje uspomena. A čovjek koji ima uspomene ne živi uzalud. Ovo je priča o uspomeni Ire i Marijana Horvata. Upravo navr&scaron;ava svoju 25. godinu. Trenutak koji ju je stvorio bio je tek ne&scaron;to brži od uzdaha i malo sporiji od treptaja oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Oluja&rdquo; je u Sisku prestala 11. kolovo&scaron;kog dana. Mir su u vojnom konvoju u grad vraćali mladi umorni ljudi. U kamionu iza tri tenka sjedio je Marijan, tada 32-godi&scaron;njak, zapovjednik satnije u 2. bojni 2. gardijske brigade Gromovi. Kolona nije smjela stati, jer vojska nije smjela izlaziti iz vozila, tako je glasila zapovijed. Ljudi su im pljeskali, oni su njima mahali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira, tada 21-godi&scaron;njakinja, stajala je kraj sata u Rimskoj ulici, koju Si&scaron;čani zovu Prvom ulicom. Nije danima znala ni&scaron;ta o Marijanu, u pogledu kojim je tada prebirala po znanim i neznanim licima mije&scaron;ali su se strah i sreća, nada i nervoza. Nije ona zazvala njega niti je on povikao njezino ime, učinili su to umjesto njih pogledi koji su se sreli na pola puta. Ona je napravila tri, četiri koraka, a on se izvukao kroz otvoreni prozor &ldquo;stodesetke&rdquo;. Popela se na prste i objema rukama mu se bacila u zagrljaj. Svojom lijevom se vojnik pridržavao, a desnu joj je položio na vrat malo ispod njezina lijevog obraza...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lea Krivo&scaron;ić, tada&scaron;nja dopisnica Večernjeg lista, fotografirala je kolonu. Znala je da je uhvatila ženu duge plave kose kako daje poljubac &ldquo;Gromu&rdquo;, no, tek kasnije će, kaže nam, shvatiti, &scaron;to je zapravo napravila. A napravila je veliku stvar, ovjekovječila je trenutak koji će postati poseban ne samo za Marijana i Iru, nego i za čitav Sisak, u čijem je muzeju i danas izložena ta fotografija, ali i za Domovinski rat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Poljubac Groma&rdquo; jednako se urezao u na&scaron;a sjećanja na Domovinski rat poput uplakane djevojčice u plavom kaputiću u vukovarskoj koloni iz razorenoga grada, ili crvenog Fiće koji nestaje pod gusjenicama tenka JNA u Osijeku, uzvika iznad &Scaron;ibenika &ldquo;Obadva, obadva oba su pala&rdquo; ili Banijskih ratnih praskozorja Gordana Lederera praćenih Dire Straitsovim &ldquo;Brothers In Arms&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I pomalo ironično. Sisačka vojničina, satnik kojega su zbog njegova po&scaron;tenja po&scaron;tovali vojnici i hrabrosti zbog koje su mu se divili sugrađani, čovjek koji je većinu svojih životnih problema u mladosti rije&scaron;io &scaron;akama, a i do danas mu je ostao ratni nadimak Zlikovac, dodu&scaron;e u jednoj finijoj varijanti - Zlikač, ostat će upamćen u povijesti Domovinskog rata po - poljupcu! Ne dokazuje li to snagu jednog jedinog toliko svakodnevnog životnog trenutka ovjekovječenog u fotografiji Lee Krivo&scaron;ić?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto strepnje i patnje koja je nevidljivi okvir svake ratne fotografije, Leina je, međutim, u djeliću sekunde u kojemu je za dvoje mladih ljudi stao čitav svijet, uprizorila olak&scaron;anje i nadu, ba&scaron; kao &scaron;to je to u američkom kolovozu 1945. godine na Times Squareu napravio reporter magazina Life Alfred Eisenstaedt, uhvativ&scaron;i poljubac mornara koji se vraća iz Drugog svjetskog rata i medicinske sestre koja ga dočekuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S jedne strane Rimske ulice je Kupa, a s druge je grad, nije se u 25 godina to moglo puno promijeniti. Ljudi s kojima smo se sreli jesu, ako ćemo zaključak donositi povr&scaron;no. U tijelu umirovljenog veterana jo&scaron; negdje čuči vojnik, eastwoodovski hladan i analitičkog pogleda. Ima suprugu Iru koja ga gleda jednakom toplinom poput njegove djevojke Ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu priču nikad ne bismo ispričali da smo je poku&scaron;ali dogovoriti s njim, odmah nam je to rekao, jer bismo &ldquo;ko&scaron;aricu&rdquo; dobili već u prvoj rečenici. Zato smo proračunato okrenuli broj gospođe Ire. Ni ona nam nije mogla jamčiti ni&scaron;ta, no čak i Marijan ima slabu točku. Zove se Tea, ima 24 godine i rodila se ni godinu nakon &scaron;to je nastala fotografija njezinih mame i tate. A Tea je rekla: Pa, za&scaron;to ne?! Od oca rijetko, gotovo nikad nije čula priče o ratu, a njihovu ratnu fotografiju prvi je put vidjela u 3. razredu osnovne &scaron;kole za posjeta muzeju. Zato je sada, kao i mi, pažljivo slu&scaron;ala &scaron;to nam govore njezini roditelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijan je živio u Pe&scaron;ćenici, mjestu u općini Lekenik, negdje na pola puta od Siska prema Velikoj Gorici. Čitav kraj gravitira Zagrebu pa ne čudi &scaron;to se Marijan odmah zaposlio kao mehaničar za popravak vlakova na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. U Zagrebu je izlazio i stvari su se odvijale tako da bi vjerojatno ostao živjeti ondje da okolnosti nisu krenule drugim smjerom. Uhvatio ga je rat. Vidjev&scaron;i specijalca na osiguranju u gradu, rekao je svojem prijatelju da će upravo to i on napraviti, postati specijalac. U Zagrebu ga nisu primili, nego su ga poslali u Sisak, prema mjestu prebivali&scaron;ta. S prvim danom 1991. godine postao je policajac, potom i specijalac, a onda se priključio Gromovima, gdje je ostao i nakon rata, sve do umirovljenja 2003. godine. Nije nam to rekao izrijekom, ali iz razgovora se lako može zaključiti da nikako ne može prežaliti smrt svojeg zapovjednika bojne Predraga Matanovića. Bili su suborci od prvog dana i na istoj liniji tijekom Oluje kad je Matanovića ranio snajper, a onda i smrtonosni geleri granate u petrinjskom predgrađu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira je iz Crnca kraj Siska, a 1991. godine jo&scaron; je bila učenica kemijske &scaron;kole. Odmah poslije srednje &scaron;kole, 1993. godine je dobila posao u laboratoriju Inine rafinerije, gdje radi i danas. Te su se godine, samo ne&scaron;to ranije, i upoznali, a prvi put su se ugledali - u podrumu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sa mnom u postrojbi je bio Irin bratić Kvrga, a dovezao nas je do Irina brata, jer je on imao svakakvog naoružanja koje nam je tada dobro do&scaron;lo. U&scaron;li smo u taj njihov podrum koji je doslovno bio pretvoren u bunker. Pogledam u tom polumraku i na kraju vidim krevet i na njemu sjede dvije cure. Ira plava, a ova druga smeđa (Kristina, njihova dana&scaron;nja &scaron;ogorica). Iza njih na zidu je kao neki grafit pisalo velikim slovima Bijelo dugme. Imala je, ba&scaron; ono, dugu plavu kosu. Ba&scaron; sam si pomislio kako su obje lijepe - prisjeća se Marijan koji se zagledao u Iru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čudna su to, kaže, bila vremena, na terenu si, nekad nema&scaron; vode ni da se umije&scaron;, onda nakon nekoliko dana rovova i prljav&scaron;tine najednom se vrati&scaron; u civilizaciju. A tamo ga je dočekala slika djevojke koju nije mogao izbaciti iz glave iako u tom trenutku i u tom podrumu nisu prozborili ni riječi. No, i drugi njihov susret bio je daleko od romanse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Isti taj Kvrga mi je rekao da se javim u vojarnu, jer traže čistačicu. S tek zavr&scaron;enom &scaron;kolom i u ratu, činilo mi se da je u redu raditi bilo &scaron;to, a da se može po&scaron;teno zaraditi novac. Tako sam se javila. Međutim, igrom slučaja tada se na zaprimanju dokumenata na&scaron;ao Marijan. Prepoznali smo se iz podruma i tada se službeno upoznali. Obećao mi je da će on sve srediti s tim papirima i da ću dobiti posao. Kasnije sam doznala da se doista potrudio - da ne dobijem posao i da ne radim tamo gdje ima puno dečki - smije se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je planula ljubav, kako bi se reklo, tada su prohodali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma nismo mi ba&scaron; ne&scaron;to puno hodali, ja sam uglavnom bio na terenu i pod uzbunama, ona u podrumima. Moj pokojni zapovjednik Predrag Matanović dosta nas je dobro ustrojio i nije želio da previ&scaron;e informacija izlazi izvan postrojbe. Imali smo i zabrane odlaska kući, mobitela nije bilo. Mogao sam na telefon u zapovjedni&scaron;tvo, no bilo je ljudi koji su tada imali žene i djecu pa je bio red da oni imaju prednost. Rijetko smo se viđali - kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Izlazaka u grad nije bilo zbog uzbuna, nekad bih ja k njemu oti&scaron;la u Pe&scaron;ćenicu, a nekada on k meni u Crnac. Onda smo se posvađali, i to preko telefona, jedno drugome smo poklopili slu&scaron;alicu. Ja sam mislila da je gotovo i da ćemo prekinuti - priznaje Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tko je bio kriv? - pitamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa, ja, normalno - priznaje Marijan pokajnički.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Stajala sam na autobusnoj stanici kad je pristajao autobus iz Zagreba. On izlazi iz busa. Eto, opet slučajnost. I tu smo se pomirili - smije se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma nismo se ni svađali - navodi Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas se ne sjećaju ni oko čega, no ono čega se Ira sjeća jest osjećaj da je tada bila u najzaljubljenijem razdoblju svoga života. Proletjeli su mjeseci do kolovoza 1995. godine. U prvim danima je Marijan znao da se sprema Oluja. Ira je to doznala iz medija, kao i svi mi. Danima poslije nije o Marijanu znala ba&scaron; ni&scaron;ta. On je radio ono &scaron;to rade ratnici, bore se za svaki pedalj domovine, gleda kako mu pogibaju prijatelji, ali ne staje sve dok ne odradi svoj posao, u njegovu slučaju to je bilo izbijanje s dečkima na granicu s Bosnom i Hercegovinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegovoj majci su javili da je poginuo. Netko je gre&scaron;kom okrenuo pogre&scaron;an broj. Srećom, na vrijeme su to shvatili pa informacija nije stigla do Ire. Tako su barem doznali da je živ, no gdje je i kako je, nije im nitko mogao reći. Zato je Ira zvala sisačku bolnicu provjeravajući da nije možda na popisu ranjenih, no o Marijanu nisu znali ni&scaron;ta ni tamo. Akcija je zavr&scaron;ena, trebao je uslijediti defile Gromova ulicama Siska. Radio je pozivao ljude da ih dođu pozdraviti. Zabrinuta Ira do&scaron;la je konačno pronaći svoga Marijana. Znala je da mora biti tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- A mi pojma nismo imali da će nas netko dočekati i da se ne&scaron;to sprema. A zamislite nas, onako prljavi i umorni, a jo&scaron; smo se vozili iza tri tenka pa smo bili i garavi. I odjednom ljudi plje&scaron;ću. Zapovijed je bila - samo vozi, nema stajanja - kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam stajala kraj sata i čekala - kaže Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam bio u 110-tki, skinuli smo krov. U tri vozila su bili dečki iz moje satnije - kaže Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam vidjela njega, on je vidio mene, i ja sam krenula - prisjeća se Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne smijem van, ja sam se samo nagnuo... jesmo si &scaron;to rekli, ma pojma nemam - govori Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se dogodio trenutak koji u njihovim srcima nije prestao do danas. Dečki iz konvoja do&scaron;li su do vojarne, Marijan ih je pustio doma, a on je tamo prespavao, javio se Iri telefonom da je sve OK, a onda su se vidjeli tek sutradan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugo jutro Ira je i&scaron;la na tržnicu po namirnice. Čovjek koji prodaje neku robu do&scaron;ao je do nje i pitao ju: Hej, jesi to ti?, pokazujući joj objavljenu fotografiju. Ira se zbunila pa ga je zamolila da joj proda novine, jer si je taj broj željela ostaviti za uspomenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa, kiosk ti je pun novina - rekao joj je čovjek logično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marijanu je, kaže, do&scaron;lo slabo čim su mu rekli da je u novinama, na njegovu žalost i&scaron;la je jo&scaron; jedna objava desetak dana kasnije, a onda mu se dogodila nova neugodna situacija, njegovi Gromovi radili su kalendar za 1996. godinu i poželjeli su ga ilustrirati poznatom fotografijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Javio mi se PD-ovac iz postrojbe. Ja mu kažem, gle, ja ne bih, al pitat ću Iru, možda ne želi ni ona. Kažem ja njoj, a ona kaže: Može! - govori Marijan, ne krijući razočaranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedugo poslije stigao mu je u ured nadzor zapovjednika iz Karlovca. Uočili su sliku nakalendaru pa počeli komentirati da je to jedna djevojka od njih iz Karlovca i neki njezin dečko. Nakon &scaron;to rekli &scaron;to su imali, Marijan im je otkrio zabludu: Na slici smo moja supruga i ja!</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Znači, ipak nisi ba&scaron; ravnodu&scaron;an na tu fotografiju - upitala ga je Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma bio je to lijep trenutak - ističe Marijan kojemu je, kaže, dosta ljudi koji se kite tuđim perjem, boraca koji se nisu borili nigdje i u postrojbama koje nikad nisu postojale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, nikad prije, a ni poslije nisu sreli autoricu fotografije, iako cijelo vrijeme žive u istom gradu. Ona se vi&scaron;e ne bavi fotografijom i ne radi u medijima nego u sisačkom Zavodu za javno zdravstvo. Stariji i iskusniji kolege donosili su materijal s rati&scaron;ta pa je nju zapalo da napravi fotografije mimohoda gradom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Fotografirala sam sve &scaron;to mi se činilo zanimljivim pa tako i taj poljubac žene duge plave kose. Bio je to trenutak, jedan klik i odmah kadar na neki drugi motiv. Tek kad sam razvila negative shvatila sam da je fotka ba&scaron; dobra, kasnije su je pohvalili i urednici, sve ostalo je povijest - kaže nam autorica Lea Krivo&scaron;ić. Nema, navodi, ona tu &scaron;to posebno dodati, jer bio je to trenutak u kojem se ona samo na&scaron;la u pravo vrijeme na pravom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim zagrljajem i poljupcem Ira i Marijan stavili su točku na &ldquo;i&rdquo; ratu i okrenuli se planiranju zajedničke budućnosti. Da žele jedno drugo do kraja života, bili su tada 100 posto sigurni, kaže nam Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U veljači sljedeće godine smo se vjenčali, a iste godine rodila se Tea. Poslije toga je Marijan dobio i stan koji sad otkupljujemo pa smo se preselili. Živimo životom prosječne hrvatske obitelji. Marijan rat nikad ne spominje, ne želi sudjelovati ni u kakvim aktivnostima ni prosvjedima - kaže Ira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tu sam stranicu zatvorio. Nije mi žao &scaron;to sam se borio. Recimo da nisam, pa kakav bih bio čovjek, kako bih se pogledao u ogledalo? Drago mi je jer smo oslobodili zemlju. Gledam, isto kao i svi vi nepravde koje su se događale prema ljudima, i žao mi je &scaron;to je to tako. Ne znam, sada samo želim svoj mir - kaže Marijan koji ponekad ode na pecanje na Kupu ili sjedne na bicikl pa fotografira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Crta&scaron; lijepo - kaže Tea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma - odmahuje rukom Marijan, ne priznajući očiti talent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odem na Kupu, nađem hlad i gledam kako teče voda, gledam ribe i žabe. Mogao bih cijeli dan tako. Njima je to čudno, a mene ispunjava - obja&scaron;njava Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ira kaže da su se, nakon &scaron;to se rodila Tea, posvetili njezinu odgoju te im je ona bila u stalnom fokusu. Kći je u međuvremenu zavr&scaron;ila vi&scaron;u medicinsku &scaron;kolu u Rijeci i radi u Općoj bolnici Sisak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rat mu nimalo ne nedostaje, ali ne&scaron;to ipak da iz tih vremena. Potvrđuje nam da kao mladić i nije bio cvijeće, često je upadao u nevolje i nikakav problem mu nije bio &scaron;akama istjerati pravdu. Rat je to promijenio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zajedni&scaron;tvo i prijateljstvo koje smo imali u ratu vjerojatno bi se moglo opet dogoditi, nažalost, samo u slučaju da opet izbije neki rat. Nas je bilo 20 i bili smo kao braća. I dan danas kad ih vidi&scaron;... ma te&scaron;ko je to objasniti. Svi smo kao obitelj. I doma sa starcima nekad nisam bio tako blizak kao s njima - priča Marijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da nije bilo rata, nikad Marijan ne bi zavr&scaron;io u Sisku niti upoznao mene - kaže Ira tražeći ne&scaron;to dobro u lo&scaron;im vremenima.<br />Tea, kako rekosmo, ovakve priče slu&scaron;a samo kad njezini roditelji razgovaraju s nekim drugim, zato i ne čudi &scaron;to je na fotografiju njihova poljupca u muzeju naletjela slučajno sa &scaron;kolskom ekskurzijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Naljutila sam se na njih i htjela sam da se to makne jer me bilo sram. A svi su govorili, gle, pa to su Teini mama i tata, zato mi je bilo neugodno - kaže Tea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz rata Marijan nema puno fotografija, no &ldquo;Poljubac Groma&rdquo; nije jedina koja je objavljena u novinama. Njegova slika s komando-obuke zavr&scaron;ila je u američkom časopisu Soldier od Fortune. Obuku im je držao Nizozemac uz pomoć dvojice Amerikanaca, s njima su nastale te fotografije. Čovjek koji je tada radio kao prevoditelj časopise mu je poslao iz Amerike, bilo je to 1992. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma koliko od njih bježao, Marijan se ipak igrom slučaja uvijek nekako nađe pred objektivima fotoaparata. Iako nevoljko, ali vojnički i stoički podnio je i fotografiranje za Jutarnji list. Jo&scaron; jedan trenutak iz kojega će nastati jedna nova mala uspomena i oživjeti onu koja traje punih 25 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-03-20-08-03-8343073.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-09-24-ira-marijan2.jpegNastavljena potraga za Poljakom na Biokovuhttp://grude.com/clanak/?i=216373216373Grude.com - klik u svijetMon, 03 Aug 2020 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-03-hgss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska gorska službe spašavanja (HGSS) u nedjelju je nastavila potragu za poljskim državljaninom na Biokovu koji je nestao u petak popodne na predjelu između Bukovca i Sv. Ilije.<p><br />Treći dan potrage na terenu su pripadnici makarskog, splitskog i dubrovačkog HGSS-a, a teren se pretražuje psima i dronovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U potrazi sudjeluje posada transportnog helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najstrmiji dio planine pretražuju psi, a dronovi pomažu podno vrha Svetog Ilije, njegove posljednje poznate lokacije. Akcija je vrlo zahtjevna. Riječ je o jednom od najtežih i najopasnijih terena u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To su visoke stijene razvijene u &scaron;irini od 5 kilometara. Pretpostavljamo da je zalutao i sve je manje nade da ćemo ga danas naći, kaže Stipe Božić. Smatra kako bi mogao preživjeti, pod uvjetom da nije ozlijeđen. Ali da je neozlijeđen, vjerojatno bi već bio nađen ili bi se izvukao iz ove situacije. Međutim, ba&scaron; na tom mjestu smo imali tri slučaja gdje su ljudi nestali i na&scaron;lli smo ih mrtve, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-03-hgss.jpgAnđa proslavila 100 godina: Kad radim ne boli me ništahttp://grude.com/clanak/?i=216363216363Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-baka-andja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz obitelj, rodbinu i prijatelje Anđa Zrinušić Kukuša jučer je u restoranu „Kod Lovre“ u Bukovici proslavila svoj stoti rođendan. Iako se u početku protivila ovoj proslavi, jučer joj se na licu zrcali radost i zadovoljstvo zbog pažnje koju su joj iskazali njezini najmiliji.<p>&nbsp;</p> <p>"Moj sin Stipe umro je prije tri godine pa mi nije do slavlja", kaže za Tomislavcity.com bri&scaron;ući suze. U svom dugom životnom vijeku, priča, koracala je kroz brojne trnovite staze tuge, žalosti i siroma&scaron;tva, ali je unatoč svemu svoj stoti rođendan doživjela čvrsta, bistra i poprilično zdrava.<br /><br /></p> <p>"Bogu hvala, ni&scaron;ta me ne boli i sve mogu sama! Samo slabo čujem, a da mi nije slu&scaron;noga aparata ne bi čula ni&scaron;ta", iskreno priznaje dodajući kako je vid puno bolje služi na desno nego na lijevo oko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kažu mi da to operiram, ali ja neću. Pa ne mogu ja godine vratit! Na jedno oko dobro vidim i to je dosta!", tvrdi veselo. Priznaje da je tu i tamo zna zaboljeti rame i koljeno, ali samo kad miruje i ni&scaron;ta ne radi.<br /><br /></p> <p>"Kad radim ne boli me ni&scaron;ta!", veselo otkriva priznajući kako se upravo u radu krije recept za dugovječnost.<br /><br /></p> <p>"U mene je sve čisto, i kuća i okućnica! Svoju robu perem ručno, sagnem se pa nožem o&scaron;i&scaron;am travu, a i vrt sam posadila, imam svega! Imam i voćke i cvića samo ove godine manje jer je su&scaron;a!", priznala je ova uistinu osebujna starica.<br /><br /></p> <p>"Peć na drva sam lipo očistila, kanula sam na ploču zeru ulja pa utrljala novinom i poklopila. Samo nisam doli znala od&scaron;arafit, to će sad dica!", priznala je zadovoljno.<br /><br /></p> <p>"Ja sam ti bez matere ostala u 13. godini. Dva brata, sestra u povojima i ja ostali smo s ćaćom i priživili", prisjetila se Kuku&scaron;a koja se udala u dvadesetoj godini, a samo pet godina kasnije, za vrijeme druge trudnoće ostala je udovica.<br /><br /></p> <p>"Udovica sam od četerespete. Mog su pokojnog Marijana i jo&scaron; osmoricu partizani uvatili doli u pećini, i sad im doli imena stoje. Odveli su ih, ubili i bacili", prisjeća se kroz suze.<br /><br /></p> <p>"Sve sam radila da podignem dicu: kopala, kosila, i&scaron;la u &scaron;umu i u Kaure po rakiju, pa je nosi u Duvno prodavat. Samo su me jednom uvatili! Sa mnom je i&scaron;la i jetrva pokojna, samo ona bila starija i mudrija pa pod Mesijovinom uzela &scaron;ćap, nai&scaron;le ovce a ona se pravila da čobanuje. Njoj nisu ni&scaron;ta, a meni otvori&scaron;e torbu i odneso&scaron;e rakiju. Tad i nikad vi&scaron;e!", pripovijeda ova nevjerojatna starica.<br /><br /></p> <p>Od dva sina dobila je četvero unučadi i devetero praunučadi.<br /><br /></p> <p>"Sviju jednako volim i svi su mi dobri", tvrdi ne krijući ponos jer su svi izrasli u dobre i čestite ljude. Dobri su joj kaže i svi susjedi: Jozo, Ilka, Anica, Anđa i Velina te časne sestre i fratri, svi je svakodnevno obilaze.</p> <p><span>"Fra Petar me često obiđe, a kavu sama sebi nikad ne pravim već kad mi se pije odem u Veline!", veselo će Kuku&scaron;a koja zadnje tri godine živi sama. "Mlađi sin Ivan je sa svojima u Kutini i k njima odem priko zime. Sa starijim sam živila, on se razbolio i umro, a nevista je obolila pa je u domu. Dobra mi je bila i valjala, dica su se razi&scaron;la pa dođu kad mogu, neka su mi živi i zdravi! A ja u dom neću dok god mogu o sebi, a Bogu fala jo&scaron; mogu!", priznaje zadovoljno. Vidjeti je veselu i zadovoljnu uz njene najbliže, uistinu je lijep prizor, a doživjeti stotu svakako nije mala stvar.&nbsp;</span><br /><br /></p> <p><em><strong>&nbsp;<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/baka-iz-tomislavgrada-proslavila-100-rodendan-kad-radim-ne-boli-me-nista-1421268">V</a>ečernji list/Tomislavcity</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-baka-andja.jpgNema korone za 600 mladih koji iz Bosne autobusima putuju u Turskuhttp://grude.com/clanak/?i=216358216358Grude.com - klik u svijetSun, 02 Aug 2020 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-02-20200802_100814.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprkos povećanju broja zaraženih i preporukama da se smanji broj kontakata kao i veća okupljanja, iz svih krajeva BiH je jutros blizu 600 učesnika Studentskog pohoda autobusima krenulo za Istanbul.<p>&nbsp;</p> <p><br />Na put dug vi&scaron;e od 1.100 kilometara u jednom smjeru mladi su se odlučili uprkos koronavirusu i tome &scaron;to će mnogo vremena provesti u zatvorenom prostoru okruženi desetinama kolega. Autobusi su krenuli iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća, Banje Luke, Doboja, Kaknja i Visokog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od organizatora Studentskih pohoda Ahmed Nurković uoči samog polaska iz Sarajeva za Klix.ba je kazao da je ovo 10. tradicionalni pohod u Istanbul i da je ove godine znatno manji broj učesnika nego ranijih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine nas je i&scaron;lo 2.500. Zbog korone i svega, turizam je sada pao. Mi smo skupili oko 600 učesnika koji su spremni da putuju i ovo vrijeme. Bilo je neizvjesno jer je Bugarska bila zatvorila granice, međutim u petak su ih otvorili&ldquo;, govori Nurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedan pokazatelj kako korone ima ili nema ovisno o komu se radi, dok Sebija priča o poo&scaron;travanju mjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO:Klix</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-02-20200802_100814.jpgNastava počinje od rujna! Pravi se plan i program za novi početakhttp://grude.com/clanak/?i=216351216351Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 23:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-06-26-2018-skola-grude.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj 7. rujna počinje nova školska godina, a učenici će, po svemu sudeći, nastavu pohađati u učionicama. S obzirom da će se škole po hrvatskom programu u BiH najvjerojatnije voditi hrvatskim planom i programom, plan za školu iz Novog lista prenosimo u cijelosti:<p>&nbsp;</p> <p>U iznimnim situacijama nastojat će se osigurati online nastava, u pravilu prema unaprijed određenom rasporedu za učioničku nastavu, za sve učenike koji zbog epidemiolo&scaron;kih razloga neće moći sudjelovati na nastavi u učionicama, kažu iz Ministarstva obrazovanja, a prenosi Novi list.<br /><br /></p> <p>Novi ministar Radovan Fuchs od prvog je dana davao do znanja da se zalaže za povratak djece u &scaron;kolske klube bez obzira na to &scaron;to je trenutna epidemiolo&scaron;ka situacija nepovoljnija nego ona na proljeće.<br /><br /></p> <p>"Kako je za očekivati da će većina učenika sudjelovati na nastavi u učionicama te da će se za iznimne slučajeve osigurati alternativna online nastava, procjenjujemo da neće biti potrebe za &Scaron;kolom na Trećem koja se odvijala u zaista izvanrednim okolnostima lockdowna", naglasili su u Ministarstvu.<br /><br /></p> <p>S detaljima epidemiolo&scaron;kih mjera koje će se u &scaron;kolama morati po&scaron;tovati iz Ministarstva jo&scaron; ne izlaze, međutim iskustvo povratka nižih razreda osnovnih &scaron;kola na nastavu daje naslutiti stroga higijenska pravila te po&scaron;tovanje fizičke distance, a upravo bi ta distanca mogla biti problem.<br /><br /></p> <p>Iako &scaron;kole jo&scaron; nisu dobile nikakav službeni dopis o povratku svih učenika na nastavu, ravnatelj najbrojnije riječke &scaron;kole, O&Scaron; Srdoči, Ivan Vukić, kao jednu od mogućnosti vidi prelazak rada &scaron;kole s jednosmjenskog na dvosmjenski rad.<br /><br /></p> <p>"Svaka &scaron;kola je specifična. Mi smo imali tu sreću da imamo puno prostora i mogli smo organizirati nastavu nižih razreda tako da je svaki uzrast boravio na svom katu. Takav socijalni razmak u jednoj smjeni s gotovo 800 učenika ne možemo postići od jeseni. Kao jedna od mogućnosti nameće se dvosmjenski rad, ali to treba usuglasiti s Vijećem roditelja, &Scaron;kolskim odborom, osnivačem i Ministarstvom. Na svoju ruku ni&scaron;ta ne možemo poduzimati. Trenutačno to vidim kao jedini način smanjenja gužve u &scaron;kolama. Međutim, mi si na sreću možemo to priu&scaron;titi, a ostaje pitanje &scaron;to će one &scaron;kole koje već rade u dvije smjene i koje su prenapučene. Male &scaron;kole, s 200 do 300 učenika, elegantno mogu rije&scaron;iti problem organizacije nastave za sve učenike uz distancu, a kod &scaron;kola s puno većim brojem učenika, to će biti puno teže", kaže Vukić.<br /><br /></p> <p>Svaka je &scaron;kola različita pa je sasvim jasno da za svaku &scaron;kolu neće vrijediti jednaka pravila niti će moći biti moguć jednak pristup.<br /><br /></p> <p>Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs održao je u utorak u Ministarstvu sastanak s predstavnicima nastavničkih Facebook grupa koji su mu prenijeli pitanja i probleme s kojima se učitelji susreću u svakida&scaron;njem radu, izvijestio je Forum &scaron;kolska zbornica.<br /><br /></p> <p>Aktualno pitanje, koje su ministru prenijeli Tamara &Scaron;oić iz grupe 45 minuta i Josip Matković iz grupe &Scaron;kolska zbornica, jest nova &scaron;kolska godina i hoće li se učenici s početkom nastave u rujnu vratiti u &scaron;kolske klupe, napominje Forum.<br /><br /></p> <p>Ministar Fuchs izrazio je spremnost da se uspostavi novi način komunikacije s učiteljima, ističe Forum i dodaje kako će predstavnici Facebook grupa prikupljati i sortirati ideje učitelja koje će se poslati ministru.<br /><br /></p> <p>Prvi zadatak koji očekuje učitelje, dodaje Forum, jest konkretiziranje ideja i rje&scaron;enja za uspje&scaron;no provođenje nastave u &scaron;kolama u uvjetima epidemije.<br /><br /></p> <p>Napominje kako su, uz goruće pitanje otvaranja &scaron;kola najesen, na dugotrajnom sastanku raspravljali i o mnogim drugim problemima s kojima se susreću učitelji.<br /><br /></p> <p>Prema priopćenju Foruma, ministar Fuchs izrazio je spremnost za revidiranje dopunskog rada u &scaron;kolama, anonimnih prijava, testiranja pri zapo&scaron;ljavanju i uloge Agencije za odgoj i obrazovanje u obrazovnom sustavu te spremnost da bude ministar koji će u slučaju pregovora s vladom o materijalnim pravima stajati na strani učitelja.<br /><br /></p> <p>Forum se nada da će novouspostavljena suradnja nastavničkih grupa s Ministarstvom biti temelj uspje&scaron;ne buduće suradnje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-06-26-2018-skola-grude.pngMilošević: Otac mi je bio hrvatski vojnik, a ubojica bake rekao je da je ona bila 'četnikuša'http://grude.com/clanak/?i=216340216340Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 13:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-01-boris-milosevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava te član Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević ove će godine prisustvovati obilježavanju obljetnice blistave vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu ujutro je na Facebooku, u objavi pod naslovom "Priča jednog Srbina iz Hrvatske"&nbsp;objasnio svoju odluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavu Direktno.hr prenosimo u cijelosti.</p> <div class="banner banner-billboard-unutar-clanka-970x250 clear adexElement">&nbsp;</div> <p>"U Knin dolazim kao potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za ljudska prava. Kao član Vlade, Srbin iz Hrvatske, svjestan opterećenja ratnog nasljeđa u dru&scaron;tvu koje osjećaju Srbi u Hrvatskoj, ali ne samo oni, nego i svi građani Republike Hrvatske, moram razmi&scaron;ljati racionalno i odgovorno te poku&scaron;ati doprinijeti boljem dru&scaron;tvu i građenju kulture mira.<br /><br /></p> <p>Nije mi bilo lako donijeti ovu odluku kako zbog privatne obiteljske tragedije, tako zbog svih onih Srba koji su u Oluji nekog izgubili, onih koji su u izbjegli&scaron;tvu kao i onih koji su se vratili iako im je proces povratka opstruiran. Sudbinu tih ljudi dobro znam jer skoro cijeli profesionalni i politički staž, proteklih 18 godina, pomažem u rje&scaron;avanju njihovih problema.<br /><br /></p> <p>Ovih dana dok sam razmi&scaron;ljao &scaron;to učiniti prisjetio sam se svojeg doživljaja Oluje. Samu Oluju sam dočekao u rodnom &Scaron;ibeniku, brinući tih dana za oca koji je bio mobiliziran kao hrvatski vojnik, za svoje prijatelje koji su bili u Hrvatskoj vojsci, kao i za rodbinu koja je bila na drugoj strani.<br /><br /></p> <p>Zahvaljivao sam tih dana Bogu &scaron;to se otac vratio živ i zdrav i &scaron;to su svi koje sam poznavao bili dobro.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je otac demobiliziran odlazili smo na selo Bribirske Mostine gdje sam svjedočio pljački napu&scaron;tenih srpskih kuća. Obilazili smo babu, očevu majku koja je ostala nakon Oluje tamo živjeti. Nije htjela napu&scaron;tati svoju kuću, nije htjela poći ni k nama u &Scaron;ibenik.<br /><br /></p> <p>Početkom rujna oti&scaron;ao sam u Rijeku zbog fakultetskih obaveza. Sedmog rujna kasno popodne nazvala me sestra. I&scaron;la je s ćaćom obići babu.<br /><br /></p> <p>Na&scaron;li su je mrtvu, bila je ubijena vatrenim oružjem iz neposredne blizine. Ubojica je pronađen slučajno zbog vlastitog bahaćenja, smatrajući da nitko neće istraživati ubojstvo 'četniku&scaron;e', kako je sam rekao. Osuđen je na 7,5 godina, da bi iza&scaron;ao za 3,5 godine, nakon &scaron;to je dobio predsjednikovo pomilovanje.<br /><br /></p> <p>S teretom ove obiteljske tragedije, pa i kroz bol mojeg pokojnog oca, odluku da idem na obilježavanje Oluje u Knin mi je bilo jo&scaron; teže donijeti. Meni, koji sam dobio Domovnicu tek nakon Oluje premda sam rođen i cijeli život živio u &Scaron;ibeniku.<br /><br /></p> <p>U Knin idem otvorena srca, iskreno, s nadom da ova Vlada može napraviti taj tako važan korak, korak prema budućnosti, boljem dru&scaron;tvu, dru&scaron;tvu razumijevanja, po&scaron;tovanja i tolerancije i da možemo izaći iz rovova u kojima smo ukopani. Nakon 25 godina potrebno je prestati s mržnjom, prestati s ratom.<br /><br /></p> <p>A rat za mnoge u dru&scaron;tvu, nažalost, nije gotov, i to najbolje znaju djeca srpske nacionalnosti koja u svojim &scaron;kolama moraju trpjeti stigmu zbog nečeg s čime ni njihovi roditelji nemaju veze, i koja moraju osjećati krivnju samo zato &scaron;to su Srbi. Ba&scaron; kao &scaron;to je to osjećala moja generacija tijekom i nakon rata.<br /><br /></p> <p>Idem, jer želim olak&scaron;ati njihovu budućnost. Idem jer mislim da je sazrio trenutak da politika razumijevanja i po&scaron;tovanja drugog pobijedi politiku mržnje.<br /><br /></p> <p>Oluja nije samo vojno-redarstvena akcija, ona je i golema kolektivna trauma. Za Hrvate je ona simbol početka dugo žuđenog mira i prestanka okupacije, za Srbe je ona trauma početka novog egzodusa, stradanja, straha, neizvjesnosti i nemogućnosti povratka u svoje domove.<br /><br /></p> <p>Svjestan sam da moj dolazak u Knin neće kod većine promijeniti dva različita pogleda na Oluju, ali sam voljan prihvatiti svaku gestu koje ide ka tome da zajedničkom tolerancijom i uvažavanjem sami sebe potvrdimo kao demokratsko dru&scaron;tvo koje može ostvariti suživot i prosperitet, bez obzira na svaku razliku, pa tako i onu u tumačenju zajedničke povijesti. Od mog odlaska u Knin, puno je važnije graditi atmosferu pomirenja i dijaloga u kojem kao dru&scaron;tvo moramo priznati i prihvatiti sve žrtve bez obzira na nacionalnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-01-boris-milosevic.jpgTalijana ubola osa, nekoliko vatrogasaca mu moralo pilom ispiliti prsten s natečenog prstahttp://grude.com/clanak/?i=216335216335Grude.com - klik u svijetSat, 01 Aug 2020 07:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-19-brak_prsten.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon uboda ose u prstenjak lijeve ruke, prst je u potpunosti natekao..<p>&nbsp;</p> <p>Ubodi osa, pčela i str&scaron;ljenova prilično su česti, naročito tijekom ljeta, a iako su često bezopasni, ponekad mogu prouzrokovati probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvo se ne&scaron;to dogodilo talijanskom turistu na odmoru u Rovinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nakon uboda ose u prstenjak lijeve ruke, prst je u potpunosti natekao, a prsten s tog istog prsta&nbsp;bilo je nemoguće skinuti. Tu su u pomoć uskočili rovinjski vatrogasci te nesretnom Talijanu ispilili prsten s ruke.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Ta procedura nije bila nimalo lagana, a u njoj je sudjelovalo čak nekoliko ljudi.&nbsp;Oni su uz pomoć omanje električne pile i komada željeza, ali i zalijevanja hladnom vodom da zbog trenja materijala nesretni gost ne bi zaradio jo&scaron; i opekline, prsten skinuli nakon nekoliko minuta. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Nepotrebno je i spominjati kako je Talijan odahnuo obzirom da je zbog obične ose mogao vjerojatno ostati bez prstenjaka.</span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-19-brak_prsten.jpgMuslimani širom BiH dočekali Kurban-bajramhttp://grude.com/clanak/?i=216329216329Grude.com - klik u svijetFri, 31 Jul 2020 07:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-31-bajram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muslimani širom svijeta danas obilježavaju jedan od najradosnijih vjerskih praznika Kurban-bajram.<p><br />Bajram-namaz jutros je klanjan u brojnim bosanskohercegovačkim džamijama uz maksimalne mjere opreza i samoza&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U temeljito oči&scaron;ćenim i dezinficiranim džamijama vjernici su stajali u safovima držeći se propisane fizičke distance i s maskama na licima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ulazima u džamije vodilo se računa o dezinfekciji ruku i obuće, a svi muslimani trudili su se izbjegavati bliske kontakte, prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To se svakako odrazilo i na tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku. Oni koji su izbjegli rukovanje, čestitali su jedni drugima Kurban-bajram dodirivanjem laktova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-31-bajram.jpgLjudi više ne žele letjeti: Zrakoplov zamijenjen prijevoznim sredstvom za koje se mislilo da će izumrijetihttp://grude.com/clanak/?i=216291216291Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 21:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-8144709.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Noćni vlakovi sa spavaćim kolima u Europi su skoro zamrli, no pandemija je oživjela potražnju za ovim načinom putovanja, piše Guardian.<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim obećanjima o romansi i avanturama, europski vlakovi sa spavaćim kolima, barem se tako činilo, stigli su do posljednje stanice.<br /><br /></p> <p>S vlakovima skupim za održavanje i prezrenima od putnika kojima su bili draži jeftini letovi, odluka njemačkog Deutsche Bahna da prije &scaron;est godina ukine liniju koja je povezivala Pariz i Berlin, bila je samo dio velikog zatvaranja linija diljem Europe.<br /><br /></p> <p>No dok se Europa i dalje bori s pandemijom koronavirusa, stižu signali da za vlakove sa spavaćim kolima sviće nova zora jer su putnici sve vi&scaron;e zabrinuti za utjecaj koji avioni imaju na okoli&scaron; te žele izbjeći gužvu i čekanje na ukrcaj u avion.<br /><br /></p> <p>Posljednjih nekoliko tjedana najavljen je povratak u život mnogih željezničkih linija, a dodane su i neke nove. Pro&scaron;log četvrtka &scaron;vedska je vlada kazala kako će financirati uspostavu dviju novih linija koje bi povezivale Stockholm i Malm&ouml; s Hamburgom i Bruxellesom.<br /><br /></p> <p>Nekoliko dana ranije francuski ministar prometa, Jean-Baptiste Djebbari, kazao je da će ponovno biti uspostavljena noćna linija između Pariza i Nice te je tako ispunjeno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona s proslave Dana Bastille da će ponovno pokrenuti noćne vlakove.<br /><br /></p> <p>Predvodnik ovog novog trenda je austrijski &Ouml;sterreichische Bundesbahn (&Ouml;BB) koji je od Njemačke jo&scaron; 2016. kupio 42 spavaća kola te ponovno pokrenuo linije koje povezuju Hamburg, Berlin, M&uuml;nchen i D&uuml;sseldorf s Austrijom, &Scaron;vicarskom i Italijom.<br /><br /></p> <p>Unatoč nedavnom porastu broja oboljelih od Covida-19 u Belgiji, linija između Bruxellesa i Beča koja je pokrenuta u veljači i za koju je cijena jednosmjerne vožnje bila svega 29,90 eura, ponovno će prometovati od rujna.<br /><br /></p> <p>Pored nastojanja vlada zemalja, zamjetan je i novi entuzijazam među putnicima jer ljudi traže nove načine kako će putovati tijekom pandemije.<br /><br /></p> <p>Novi ljetni noćni vlak koji povezuje pet europskih država &ndash; Če&scaron;ku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku &ndash; nije jo&scaron; kako spada niti krenuo s kolodvora u Pragu, a potražnja je već toliko narasla da su uvedene svakodnevne linije.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vedska željeznička kompanija Sn&auml;llt&aring;get objavila je u lipnju da će učetverostručiti broj noćnih vlakova na liniji Stockholm-Malm&ouml;-Copenhagen-Hamburg-Berlin. Također, nova noćna linija Alpine-Sylt express koja povezuje Sylt u sjevernoj Njemačkoj i Salzburg u Austriji trebala je prometovati samo dva mjeseca, ali će zbog povećane potražnje voziti barem do studenog.<br /><br /></p> <p>'Ono &scaron;to sam čuo od svih korisnika mojeg portala su dvije stvari: kažu da im je dosta aerodroma i da žele smanjiti svoj ugljični otisak', kaže Mark Smith, urednik nagrađivanog portala Man in Seat 61 koji nudi informacije o europskim i svjetskim željezničkim linijama.<br /><br /></p> <p>'Naravno, kad gledamo kratkoročno, ljudi komentiraju kako ne žele letjeti zbog koronavirusa, no mislim da će dugoročno klimatske promjene imati veći utjecaj na željeznički promet.'<br /><br /></p> <p>No oporavak noćnih linija ne teče uvijek glatko jer je ponekad te&scaron;ko održati financijsku isplativost. Brzi vlak može prevesti 70 ljudi u jednom vagonu i tijekom dana može obaviti nekoliko tura i uzimati nove putnike na svim stanicama, dok u spavaćim kolima može spavati najvi&scaron;e 20 do 30 osoba koje najče&scaron;će putuju od prve do posljednje stanice. Vozni par se koristi samo za jedno putovanje kroz period od 24 sata.<br /><br /></p> <p>Željezničke linije od 2000. godine moraju plaćati pristup prugama kad vlak prijeđe granicu. Usluge prijevoza pružaju i privatne kompanije, često samo tijekom ljetnih mjeseci, dok državni operateri uživaju izda&scaron;ne državne potpore kako bi ponovno uspostavili noćne linije.<br /><br /></p> <p>Rezultat toga je da će neke romantične noćne linije koje su jo&scaron; vozile kad je nastupila pandemija, možda biti prekinute, &scaron;to uključuje i noćne vlakove Thello Pariz-Venecija te Trenhotel Lusitania Lisabon-Madrid.<br /><br /></p> <p>Karima Delli, francuska zastupnica u Europskom parlamentu i predsjedateljica Vijeća za transport, pozdravila je državne poticaje za željeznice.<br /><br /></p> <p>'Ponovno uvođenje noćnih vlakova je ujedno i potreba i ekolo&scaron;ko rje&scaron;enje za na&scaron; planet', kazala je.<br /><br /></p> <p>No Alexander Gomme iz belgijske grupe Back on the Track, kaže kako su potrebni dodatni napori koji bi omogućili privatnim željezničkim kompanijama da prosperiraju, podignu standarde i iskoriste novonastali mentalitet.<br /><br /></p> <p>'Vi&scaron;e državnog uplitanje je jedna mogućnost, no druga je da Europska unija omogući lak&scaron;i i jeftiniji pristup prugama. Noćni vlakova prevaljuju velike udaljenosti, a upotreba pruga zaračunava se po kilometru.'<br /><br /></p> <p>Nick Brooks, glavni tajnik Saveza novih sudionika u željeznici koji zastupa neovisne pružatelje željezničkih usluga, kaže kako bi trebalo zabraniti da države krpaju proračunske rupe aviokompanija za one letove koji bi lako mogli biti zamijenjeni vožnjama vlakovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p> <p>'Ova pandemija mora dovesti do boljeg prihvaćanja željeznica', kaže Brooks.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-8144709.jpgGradonačelnik Vrgorca na mukama: 'Vatrogasci mi se drogiraju'http://grude.com/clanak/?i=216290216290Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 21:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-vatra-smijeh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić u fokus javnosti gurnuo je tamošnje Dobrovoljno vatrogasno društvo i problem koji, prema gradonačelniku, vatrogasci imaju s - drogama.<p>&nbsp;</p> <p>Molio je, kaže, policiju pa sada, premda nema ovlasti, ali kao gradonačelnik ne želi niti okretati glavu od toga da neki od vrgoračkih vatrogasaca znaju zapaliti 'joint'.<br /><br /></p> <p>- Dosta! Nakon određenih reakcija građana, danas sam dao nalog zapovjedniku na&scaron;ih vatrogasaca da svi u DVD-u koje financiramo javnim novcem obave izvanredni liječnički pregled i kontrolu na moguće prisustvo nedozvoljenih opojnih sredstava. Iako je dana&scaron;nji nenajavljeni pregled bio obavezan, pregled nisu obavili ba&scaron; svi iz njima znanih razloga. Pohvaljujem većinu koja se odazvala i zadovoljila rezultatima. Ovo je druga nenajavljena kontrola nakon prve provedene u prosincu 2019. Nakon žutih kartona, idu crveni pa kome pravo, kome krivo. Nemam ovlasti u radu DVD-a, ali dok sam gradonačelnik ne mislim financirati one koje izbjegavaju testove, a jo&scaron; manje vi&scaron;e biti slijep kraj zdravih očiju. I ne samo to ovaj status pročitat će mnogi pa ću biti do kraja jasan. Do sada sam molio odgovorne u MUP-u da krenu rje&scaron;avati problem narkotika na na&scaron;im ulicama. Granično smo mjesto. Krenite u akcije i prestanite voditi politiku nezamjeranja u malom gradu inače je pitanje vremena kada će se pojaviti jo&scaron; jedan Filip Zavadlav - stoji u Facebook statusu vrgoračkog gradonačelnika Ante Pranića.<br /><br /></p> <p>Ta je objava vrgoračkog gradonačelnika Pranića dobrano je uzdrmala javnu scenu inače mirnog gradića na granjem jugu Splitsko-dalmatinske županije. Iako se među stanovni&scaron;tvom o ovoj gorućoj temi već duže vremena potajno &scaron;u&scaron;ka službena objava od strane samog gradonačelnika prelila je ča&scaron;u strpljenja.<br /><br /></p> <p>Naime gradonačelnik je javno prozvao pojedince iz DVD Vrgorac iznijev&scaron;i kako su pojedinci iz vatrogasnih redova skloni konzumiranju narkotika:<br /><br /></p> <p>- Nekoliko njih je već u prosincu bilo pozitivno na test na narkotike. Na novi test od pro&scaron;log tjedna dio vatrogasaca se nije odazvao &scaron;to je izazvalo opravdanu sumnju kako se ni&scaron;ta od prosinca nije promijenilo - rekao nam je Pranić poručiv&scaron;i kako takvo stanje nije vi&scaron;e održivo te da se stavlja ljaga na sve vatrogasce od kojih najveći broj svoju dužnost obavlja časno i odgovorno.<br /><br /></p> <p>Gradonačelnik nije želio vi&scaron;e &scaron;utke promatrati i slu&scaron;ati komentare nezadovoljnih građana poglavito jer grad Vrgorac iz svog proračuna godi&scaron;nje na račun DVD Vrgorac u kojem je zaposleno &scaron;est osoba i osam sezonskih djelatnika, uplaćuje oko &scaron;esto tisuća kuna.<br /><br /></p> <p>- Ovo je tek santa leda. Vrgorac je mali grad i kada ste gradonačelnik ljudi očekuju da rje&scaron;avate gotovo sve probleme. Možda bi bilo najlak&scaron;e zatvoriti oči i pustiti da stvari idu svojim tokom, no to nije ispravno. Naravno, ne želim generalizirati i stvarati negativnu sliku o na&scaron;im vatrogascima, ovdje je riječ o pojedincima. Dapače, dio na&scaron;ih vatrogasaca radi izrazito odgovorno, njihov zapovjednik i predsjednik uložili su poprilične napore u podizanje tehničkih komponenti na vi&scaron;e razine - poručuje Pranić koji očito nema vi&scaron;e namjeru &scaron;utjeti.<br /><br /></p> <p>- Imali smo dobru volju rije&scaron;iti sve dalje od očiju javnosti. Mislim da se mojim istupom neće puno promijeniti. Ipak prelila se ča&scaron;a i ne mogu vi&scaron;e &scaron;utjeti - rekao je Pranić.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to se tiče toga slučaja mi ne možemo iznositi nikakve podatke vani zato &scaron;to nemamo jo&scaron; sve podatke. DVD Vrgorac godinama provodi i redovne i izvanredne liječničke preglede u svrhu operativnosti. Ja vam ne mogu dati nikakve podatke zato &scaron;to liječnički pregledi nisu do kraja zavr&scaron;eni i nemamo konkretne podatke od medicine rada - rekao nam je Vinko Markotić zapovjednik DVD Vrgorac.<br /><br /></p> <p>- U prosincu je bio jedan djelatnik pozitivan na laku drogu na THC u mokraći. To nije te&scaron;ka, nego laka droga. Mi u svakom slučaju postupamo sukladno na&scaron;im pravilnicima. Vodstvo DVD radi na tome tragu.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to se sada neki nisu do&scaron;li testirati?<br /><br /></p> <p>- Svatko ima nekakve svoje osobne razloge koje mi moramo istražiti, upravna tijela moraju odrediti konsekvence. Imamo dva djelatnika koji su već duže na bolovanju iz nekakvih drugih razloga i sada imamo jo&scaron; dva koja su na bolovanju, ali ja ne mogu ulaziti u to za&scaron;to su oni na bolovanju. Nismo do sada imali takvih slučajeva, a ja ne želim davati te podatke jer to su osobni podaci. O tome ne želim uopće raspravljati - rekao nam je zapovjednik Vinko Markotić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-vatra-smijeh.jpgČitatelj: Rasplamsava se požar u hercegovačkom gradu, vatrogasci brane objektehttp://grude.com/clanak/?i=216286216286Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-pozar-trebinje2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki požar trenutno se rasplamsava u blizini Trebinja, javlja čitatelj portala Grude.com.<p>&nbsp;</p> <p>Kako se vidi na fotografiji, vatra je zahvatila područje s gustom &scaron;umom.</p> <p>Na terenu su vatrogasci koji poku&scaron;avaju za&scaron;tititi objekte koji se nalaze u blizini.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-pozar-trebinje2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-28-20-07-28-pozar-trebinje1.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-pozar-trebinje2.jpegVatrogasac došao na godišnji pa u Livnu, u središtu grada, gasio požarhttp://grude.com/clanak/?i=216280216280Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-242c7cb0145264392488.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć oko 20 i 45 izbio je požar u centru Livna u stanu na gornjem katu zgrade u neposrednoj blizini Gradske uprave.<p>&nbsp;</p> <p>Premda su tek do&scaron;li s požari&scaron;ta u Kablićima pripadnici Vatrogasnog dru&scaron;tva Livno odmah su intervenirali, no, imali su problema s pristupom budući da su gotovo sve sobe u stanu bile zakrčene različitim stvarima koje su gorjele. Na lice mjesta uz vatrogasce, iza&scaron;li su i djelatnici Komunalnog poduzeća i Elektro Livna, a kako je vatra zahvatila krovi&scaron;te, radi učinkovitijeg ga&scaron;enja pomogla je i tvrtka &bdquo;Elektro Krezo&ldquo; sa svojom dizalicom. Intervencija je trajala jutros do tri sata, a požar je gasilo 7 livanjskih vatrogasaca, te dva volontera, Zdenko Pa&scaron;alić i Branislav Miloloža, vatrogasac iz Zagreba koji je u Livno do&scaron;ao na godi&scaron;nji odmor, saznaje <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/pozar-u-centru-livna-satima-gasilo-7-vatrogasaca-i-dvoje-volontera-1420185" target="_blank">Vecernji.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelatnici PU Livno i MUP-a K10 s protupožarnim inspektorom od jutros vr&scaron;e očevid nakon kojega bi se trebalo doznati &scaron;to je točan uzrok požara.<br />Vatrogasci ističu kako je evidentno da je ta, a i susjedne zgrade, vrlo lo&scaron;e održavana, te da je krajnjim naporima spriječeno da vatra preko krovi&scaron;ta pređe i na druge zgrade.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-242c7cb0145264392488.jpegBaka Fila: Ni ćorava ne potpisujem da se Zagvozd pripiše Baškoj Vodihttp://grude.com/clanak/?i=216270216270Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jul 2020 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-28-baka-fila.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Treba izvršiti reorganizaciju lokalne samouprave, poručuje premijer Plenković, koji je vrući krumpir uzeo u ruke, ali ga ne želi ispustiti, bilo to nekima pravo ili ne.<p>&nbsp;</p> <p>I dok premijer želi rezati, dužnosnici ba&scaron; i nisu spremni odreći se udobnih fotelja. Početkom devedesetih u ratnom vihoru osamostaljenjem Hrvatske mnogi su poželjeli imati svoj grad ili općinu. Mnogo naselja postaje općinama, a dotada&scaron;nje općine dobivaju status grada. Na prostoru Imotske krajine danas, prema procjenama, ne živi vi&scaron;e od 17.000 stanovnika. Ima osam općina i grad Imotski. Do devedesetih pro&scaron;log stoljeća Imotska krajina brojila je gotovo 40.000 stanovnika i imala samo jednu općinu Imotski.<br /><br /></p> <p>Unatoč tome &scaron;to neke od tih općina nemaju neke druge kulturne i javne sadržaje, &scaron;to bi ih činilo prepoznatljivima, svaka se potrudila imati zgradu općine, uposliti po pet, &scaron;est djelatnika i svima osigurati dobra mjesečna primanja.<br /><br /></p> <p>- Općine su pokazale svoju svrhu. Da nije bilo općine, ne bi danas svaki zaseok imao vodu, struju, nogostupe, mrežu pred&scaron;kolskog odgoja, uređenu &scaron;kolu, zdravstvenu i socijalnu skrb. E, sad druga je priča kako koji načelnik shvaća svoju funkciju. Meni je služiti svojim mje&scaron;tanima, pomoći svakome kome mogu na najbolji način i učiniti sve preduvjete da stanovni&scaron;tvo, poglavito mlado, ostaje na ovim prostorima - dočekuje nas Božo Ćubić, načelnik općine Cista Provo, jedan od najdugovječnijih načelnika na ovim prostorima.<br /><br /></p> <p>On je član vladajućeg HDZ-a, ali ne libi se javno iznijeti svoje mi&scaron;ljenje.<br /><br /></p> <p>- Za&scaron;to ukinuti općinu samo zato &scaron;to načelnik ne radi svoj posao kako treba. Onda treba mijenjati vlast, a ne kažnjavati stanovni&scaron;tvo. Ljudi su oni koji upravljaju. Općina treba biti tvoja druga kuća, ali ako si ti do&scaron;ao u općinu da bi priskrbio sebi i svojima neku korist, nije dobro. Ja sam za reorganizaciju po principu malih, srednjih i velikih općina te udruživanju na način da jedna općina bude servis za vi&scaron;e manjih. Tako bismo smanjili administraciju, a ne bismo izgubili na funkcionalnosti - rekao nam je Ćubić, koji ni u ove vruće ljetne dane ne miruje...<br /><br /></p> <p>- Moja obitelj s troje djece ostala je u Cisti. Dobro nam je. Općina treba ostati, ovo je primjer dobre općine koja skrbi o svojim stanovnicima, a posebno brigom o mladim obiteljima zaslužuje svaku pohvalu - rekao nam je Tomislav Vuica iz Ciste.<br /><br /></p> <p>Na samom zapadu Imotske krajine, svega nekoliko kilometara prema istoku, općina je Lovreć, koja je poznata po mladoj načelnici Aniti Nosić koja je, unatoč načelničkom položaju, ipak odlučila uživati u zagrebačkom &scaron;u&scaron;uru i stanu kupljenom po povla&scaron;tenim nezakonitim uvjetima. Je li vratila novac, &scaron;to je sa stanom i je li jo&scaron; u Lovreću ne zna se jer se Nosić očito zavjetovala na &scaron;utnju, barem &scaron;to se tiče medija.<br /><br /></p> <p>- Znate kako se nekad, a i danas znalo zapjevati: &lsquo;Ja u Cisti, Cista u Lovreću&rsquo;, eto toliko je to blizu jedno drugog, mogla je biti sve jedna općina - u prolazu će nam nekolicina mje&scaron;tana Lovreća koji smatraju da njihova općina, unatoč aferi, i dalje treba opstati.<br /><br /></p> <p>Općina Proložac zaposjela je dobar dio plodnog imotskog polja. Mnogo je mladih koji su ostali i vraćaju se, naslonila se na sam grad Imotski. Da bi moglo bolje - bi, poručuju stanovnici, ali o ga&scaron;enju svoje općine ni ne razmi&scaron;ljaju. Tu pak nije kraj općinama. Jer kad može Proložac, za&scaron;to ne bi i Lokvičići bili općinom, a da bi vuk bio sit, a ovce sve na broju, dopustilo se i njima. U srcu imotskog polja smjestile su se općine Zmijavci i Runovići. Jedna drugoj &ldquo;pu&scaron;u za vratom&rdquo;. Teritorijalno ih dijeli samo prometni znak i ploča s natpisom &ldquo;Općina Runovići&rdquo;. U Zmijavcima načelnik iz redova HDZ-a, dugogodi&scaron;nji, na novinarske pozive ne odgovara, ba&scaron; kao ni gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić. Za pretpostaviti je kako su mu sad od gradskih problema važniji saborski, jer je Budalić kao zamjena župana Bobana zasjeo u saborsku fotelju. U Zmijavcima ni&scaron;ta novo, rekli bismo barem na prvi pogled, dok je u općini Runovići već druga slika.<br /><br /></p> <p>Načelnik je nezavisni, na pro&scaron;lim lokalnim izborima pobijedio je dugogodi&scaron;njeg HDZ-ovca. Radovi na sve strane, novac se priskrbljuje iz EU fondova, mlada ekipa oko načelnika radi. &ldquo;24 sata&rdquo;, znakovito će prvi čovjek općine Mario Repu&scaron;ić. Njegova priča je gotovo identična onoj s krajnjeg zapada Imotske krajine.<br /><br /></p> <p>- Treba raditi rezove i reforme da bi budućnost na&scaron;e djece bila bolja. Općina ima svoju svrhu, ako je načelnik onaj koji di&scaron;e sa svojim narodom. Ako će&scaron; raditi, ako će&scaron; se sto posto davati, onda će i rezultati biti vidljivi. Nije svrha načelnika raditi za sebe i za svoje. Ako radi&scaron; za dobro svoje općine i ako se rezultati vide, onda je uspjeh zagarantiran - govori nam Repu&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>A rezultati rada njega i njegove ekipe su vidljivi,i to stanovni&scaron;tvo nagrađuje. Identično je i u najvećoj imotskoj općini Podbablje. Stiže novac iz EU fondova, gradi se novi vrtić, zapo&scaron;ljavaju se ljudi, mladi ostaju i svi prst za dobro &scaron;to se događa na lokalnoj razini upiru u mladog načelnika Kujundžića, kojega su očito za rad dobrim dijelom glasovima nagradili saborskom foteljom.<br /><br /></p> <p>- Ni u Saboru neću &scaron;utjeti, borit ću se za moju Dalmaciju i Imotsku krajinu - poručuje Kujundžić.<br /><br /></p> <p>Na krajnjem jugu u Zabiokovlju smjestila se prostorno najveća imotska općina Zagvozd iz koje, unatoč dobrom položaju, blizini autoceste koja je dijelom dobrano zaorala brazdu u unutra&scaron;njosti te raseljene općine, a tunel Sv. Ilija rasporio biokovsku utrobu i Zabiokovcima otvorio vrata na more, ni&scaron;ta novo. Svega sedam minuta i Zagvožđani su u Podbiokovlju, volja ih skoknuti do Brela ili Makarske. Ipak, Zagvozd stagnira, ali Zagvožđani ni ne pomi&scaron;ljaju da bi mogli ostati bez općine.<br /><br /></p> <p>- Ma ja ne vidim, ali ću i ćorava potpisati da moja općina ostane. Za&scaron;to je ukinuti. Meni su 83 godine i otkad pamtim za sebe bila je općina Zagvozd. Jo&scaron; pedesetih onoga stoljeća imali smo svojeg načelnika tamo gori u centru mista, u Carskoj kući. Neka oni dođu k nama - govori baka Fila Bartulović.<br /><br /></p> <p>Ne da ona ni čuti da bi se Zagvozd možda mogao pripojiti Ba&scaron;koj Vodi.<br /><br /></p> <p>- Ma mi smo ti uvik bili siroma&scaron;ni, ali ponosni. U primorje smo odlazili kopati, e i dužni su nam ostajali. Oni nama prodavali jabuke, smokve, slane srdele, a mi njima krumpir, žito, sir. Trgovalo se moje dite i onda, ali čini mi se i danas, samo na drugačiji način.<br /><br /></p> <p>I dok baka Fila ne želi ni čuti za život u drugoj općini, iz bogatog, turizmom, vilama i apartmanima zatrpanog priobalja neki &ldquo;drugi vjetrovi pu&scaron;u&rdquo; kroz tunel Sv. Ilija.<br /><br /></p> <p>- Rado bih vidio Zagvozd u sastavu općine Ba&scaron;ka Voda. Vidite, ako općina izvornih sredstava tro&scaron;i vi&scaron;e od 20 posto na plaće uposlenika, znači da općina ne može samo egzistirati. Općine koje nisu sposobne investirati i ulagati u prosperitet i razvoj svoje sredine treba praktički ugasiti. I županije treba reorganizirati. Mi smo bogata općina koja na tro&scaron;kove reprezentacije tro&scaron;i 20.000 kuna, a jedna siroma&scaron;na općina koja nema ni za plaće uposlenika tro&scaron;i na reprezentaciju deset puta vi&scaron;e. Pa koga onda mi &scaron;titimo i za&scaron;to - govori načelnik općine Ba&scaron;ke Vode, Jo&scaron;ko Ro&scaron;čić (HDZ).<br /><br /></p> <p>Općina bogata novcem, bogata sadržajima, &scaron;iri se i raste. Samo u doba korone uloženo je u infrastrukturne objekte osam milijuna kuna, ali Ro&scaron;čić, kad bi trebao birati, ne želi sebi susjednu i bogatu općinu Brela, a o Makarskoj ni u ludilu ne sanja. Na kraju ipak ostaje stara izreka: &ldquo;Kakav je netko čovjek znat će&scaron; kad mu da&scaron; vlast u ruke&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Jer služiti je puno teže i zahtjevnije od osobne materijalne sigurnosti, poglavito u vremenima koja dolaze kad se ni sam premijer Plenković ne libi dirnuti i u veliki dio općina u kojima je HDZ na vlasti.<br /><br /></p> <p><strong><em>24sata.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-28-baka-fila.jpgZmija broj pet u 2020. godini, i ova je bila u stambenom objektuhttp://grude.com/clanak/?i=216259216259Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jul 2020 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-27-6d5bc61203d1a88fdfab.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatrogascima DVD-a Trilj intervencije zbog zmija postale su uobičajene. U nedjelju su odradili još jednu nakon dojave da je jedna pronađena u stambenom objektu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su je uhvatili pustili su je na slobodu. "Zmija broj pet u 2020 godini. DVD Trilj danas u 18:56 prima dojavu da je prisutna zmija u stambenom objektu. Na tehničku intervenciju odmah po dojavi izlaze 2 vatrogasca s 1 vozilom te pristupaju hvatanju zmije. Zmija se nalazila u WC-u odnosno u kupatilu. Nakon uspje&scaron;nog lova ljupkog gmaza ista se pu&scaron;ta u njeno prirodno stani&scaron;te. Intervencija zavr&scaron;ena u 19:15", priopćili su na svojoj Facebook stranici vatrogasci.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-27-20-07-27-6d5bc61203d1a88fdfab.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-27-6d5bc61203d1a88fdfab.jpegIma neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti...http://grude.com/clanak/?i=216243216243Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jul 2020 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-25-a092fec621387c91081a.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vatrogasna postrojba Zagreb izvijestila je da je sinoć tijekom jedne od intervencija sanacije poplave jedan vatrogasac preminuo. Davor Kovačić, član DVD-a Kustošija preminuo je u 53. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>- Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti. Događa se da i dalje žive, po svojim djelima i riječima, a najvi&scaron;e po dobroti srca. Veliko hvala Davoru Kovačiću, članu DVD Kusto&scaron;ija koji nas je napustio u 53- oj godini života dok je svojom nesebično&scaron;ću i hrabro&scaron;ću čuvao na&scaron; voljeni Grad! Sa sinoćnje intervencije radi posljedica nevremena koje je zahvatilo Zagreb Davor se nije vratio svojoj obitelji kojoj u ime JVP Zagreb, cijelog Grada Zagreba i svih na&scaron;ih službi izražavamo najiskreniju sućut kao i cijelom DVD-u Kusto&scaron;ija radi izgubljenog člana. Pomažući pri ispumpavanju vode iz jednog zagrebačkog stana Davoru je pozlilo, unatoč intervenciji Hitne medicinske službe nažalost nije bilo pomoći. Na&scaron; heroj odradio je i bezbroj intervencija na sanacijama od posljedica potresa. Veliko hvala za sve, neka ti je laka Hrvatska zemlja - stoji u emotivnom opro&scaron;taju zagrebačke vatrogasne postrojbe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-25-a092fec621387c91081a.jpegHeroina Mirna: Spasila čovjeka zarobljenog u potopljenom autuhttp://grude.com/clanak/?i=216238216238Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jul 2020 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-25-mirna-heroina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrepčanka koje je tijekom jučerašnjeg nevremena u Zagrebu priskočila u pomoć čovjeku kojega je voda zarobila u autu i nije mogao izaći, za N1 je opisala što se događalo.<p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam &scaron;etala pse po kvartu i čula ženu da viče &ldquo;izađi van&rdquo;. Čovjek je tonuo u autu u podvožnjaku, nije mogao otvoriti vrata, a auto je tonuo. Ja sam pitala ljude jesu li zvali koga - jesu ali ili bude zauzeto ili kažu da zasad nemaju nikog.</p> <p>Onda sam zavezala pse, skinula tenisice, duksu i naočale i u&scaron;la u vodu. Doplivala sam do auta i pomogla sam mu da otvori vrata i on je iza&scaron;ao na krov auta i čekao vatrogasce, a ja sam isplivala s njegovom protezom jer čovjek nema nogu. Auto vi&scaron;e nije tonuo pa je bio siguran na krovu. Vatrogasci su do&scaron;li za par minuta i izvukli ga - opisala je <strong>Mirna Mrčela</strong> situaciju za <a href="http://hr.n1info.com/Vijesti/a529859/Zagrepcanka-spasila-covjeka-u-Miramarskoj.html"><strong>N1</strong></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezinu je majku <strong>Nevenku </strong>također pozitivno iznenadio herojski čin.</p> <p>- Mama, samo da zna&scaron;, da se ne &scaron;okira&scaron; od mog statusa. Prije sat vremena sam u&scaron;la plivati u Miramarsku da pomognem čovjeku koji je tonuo. Nije mogao otvoriti vrata. Ja sam mu pomogla i on je iza&scaron;ao na krov auta i čekao vatrogasce, a ja sam isplivala s njegovom protezom, jer čovjek nema nogu.<br /><br /></p> <p>Pse sam bila zavezala za ogradu podvožnjaka. Vatrogasci su ga izvukli. Ja sam, evo, doma, oprala se u toploj vodi i OK sam. A i čovjek je OK - opisala je majka poruku koju je dobila od kćeri, dodav&scaron;i da je izrazito ponosna na humani čin svoje kćeri.<br /><br /></p> <p>Mu&scaron;karac koji je zapeo u potopljenom automobilu kazao je za <a href="https://vijesti.hrt.hr/637949/jutro-nakon-poplave-zbraja-se-steta?fbclid=IwAR2KvjzWYDeFMGgnkgNrMX1AKk9crw2Rg_wlUG_e5PmBwRkQIAKynOofE0o"><strong>HRT</strong></a> da je zaustavio vozilo nakon &scaron;to se dovezao do podožnjaka, ali je ono po inerciji nastavilo dalje.<br /><br /></p> <p>- Doplutao je do pola, a onda potonuo. Ja sam uspio isplivati van, onda su nakon toga do&scaron;li policajci i vatrogasci. Sjedio sam na krovu dok me nisu izvukli. Ovim putem bih se htio zahvaliti jednoj djevojci koja me sinoć pomogla izvući iz automobila - kazao je za HRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-25-mirna-heroina.jpgUvodić: Čuvali smo kulturu, narod nas je volio i ovo je hvalahttp://grude.com/clanak/?i=216232216232Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jul 2020 20:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-21-bandic_ljubo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovno se potvrđuje ona da smo narod koji će sve oprostiti osim uspjeha, rekao nam je Branko Uvodić (66), legendarni voditelj emisije “Lijepom našom”.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon 46 godina staža na Hrvatskoj radioteleviziji, mailom je obavije&scaron;ten da mu se ugovor vi&scaron;e ne produljuje. S HRT-a kažu da su mu u nekoliko navrata produljili ugovor o radu, s obzirom da je prepoznat kao urednik i voditelj poznatog zabavnog serijala &ldquo;Lijepom na&scaron;om&rdquo;.</p> <p>- Kad sam pročitao taj mail, osjetio sam se kao kriminalac kojega se po&scaron;to-poto trebalo rije&scaron;iti - kaže Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako su se ranije dogovorili da se ugovor o radu produljuje svaka tri mjeseca, pa ga je ovakav mail neugodno iznenadio. Posebno ga boli način na koji je to izvedeno.<br /><br /></p> <p>- Nije lijepo, ružno je. Nije problem u tome &scaron;to su htjeli da odem, nego kako su to izveli. Žao mi je &scaron;to me nitko nije nazvao, rekao: &lsquo;Dođi, trebamo razgovarati&rsquo;. Trebali su ostaviti mogućnost tu - smatra Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S HRT-a kažu da sad ne postoje razlozi za daljnji nastavak radnog odnosa Branka Uvodića. Ako se, stoji u njihovu priopćenju, steknu uvjeti za ponovno snimanje emisije, HRT će svakako razmoriti njegov ponovni angažman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obrazloženje koje je stiglo s HRT-a da zbog korona krize nisu sigurni hoće li se ostvariti svi uvjeti za nastavak snimanja emisije &ldquo;Lijepom na&scaron;om&rdquo; uz po&scaron;tovanje svih epidemiolo&scaron;kih preporuka, po Uvodiću ne stoji.<br /><br /></p> <p>- Sasvim sigurno se možemo prilagoditi epidemiolo&scaron;kim uvjetima - tvrdi Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je u ovom trenutku odlučan u tome da mu ne treba pravni savjet ili za&scaron;tita jer HRT neće tužiti.<br /><br /></p> <p>Mail je vidio dok je u Omi&scaron;u pripremao Festival dalmatinskih klapa. Radi to već 30 godina. Smeta ga &scaron;to ljude, kad uđu u određene godine, jednostavno &ldquo;izbri&scaron;u&rdquo;. Navodi primjere kako su i pokojni <strong>Mike Bongiorno</strong> ili <strong>Pippo Baudo</strong> (84) radili dokle god su htjeli. Talijanska televizija nije ih tjerala, oni su svoje mjesto zaslužili godinama marljivog rada i s popularnosti koju su stekli. I Uvodić je, kaže, u tih 46 godina rada na HRT-u pro&scaron;ao sve - od kužine do pomoćnika urednika marketinga. S &ldquo;Lijepom na&scaron;om&rdquo; ulazio je u tuđe domove, njega i ekipu mje&scaron;tani su toplo dočekivali, u koji god grad su do&scaron;li. Boli ga &scaron;to se zaustavlja serijal koji se emitira 26 godina i koji je, smatra Uvodić, bio omiljen u narodu.<br /><br /></p> <p>- U njemu su se mnogi amateri mogli predstaviti. &lsquo;Lijepom na&scaron;om&rsquo; bila im je motivacija. Puno se i KUD-ova pokrenulo upravo zbog te emisije - priča Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako mu se javljaju gledatelji, suradnici i prijatelji te mu pružaju podr&scaron;ku. Jedan od njih mu je rekao da &ldquo;ne smije doma babi reći jer je to njezina omiljena emisija&rdquo;. Dodao je da baba ni jednu nije propustila.<br /><br /></p> <p>Od emisije, kaže Uvodić, ne odustaje i neće dopustiti da ode u ropotarnicu.<br /><br /></p> <p>- Ako za nju nema mjesta na javnom servisu, siguran sam da će biti na drugim televizijama. Kad smo dolazili u neko mjesto, znao je to biti događaj desetljeća. Mislim da se to ne smije zanemarivati. Umjesto da se time ponosi, HRT se radije preserava s nizozemskim licencama &lsquo;Volim Hrvatsku&rsquo; - priča Uvodić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gostovali su u Vukovaru i Kninu te je ekipa emisije ponosna na to.<br /><br /></p> <p>- Narod je prihvatio emisiju i voli je. Ako oni nisu ponosni na to, neka se upitaju &scaron;to s njima nije u redu. Može ih biti sram - zavr&scaron;ava voditelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-21-bandic_ljubo.jpgNeum izjednačio cijene s Makarskom: Kava i Cockta čak skupljehttp://grude.com/clanak/?i=216228216228Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jul 2020 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-24-ljeto-zene.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinar Anadolije Almir Terzić objavio je na svojoj Facebook stranici kratku analizu cijena u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradu na jadranskoj obali.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo cijene osnovnih proizvoda i usluga &ndash; važno, posebno u vrijeme otežanog turističkog izlaska iz Bosne i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Puno vas mi je pisalo i pi&scaron;e s pitanjem isplati li se doći u Neum i kakve su cijene. Smje&scaron;taj u hotelu Sunce 4 zvjezdice u renoviranim sobama su 100 KM po danu, po osobi (dakle za dvoje dan 200 KM). Sobe su fine, s pogledom na more, hrana je solidna.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ležaljke i suncobran se plaćaju po 6 KM po danu i na bazenu i na plaži (dakle 18 KM dnevno dvije ležaljke i suncobran). (u Makarskoj sam pro&scaron;li mjesec plaćao isto 90 kuna dnevno&rdquo;, napisao je Terzić i nastavio:</p> <p>&ldquo;Kava je 2,5 KM, recimo Cockta 3,5 KM 0,33 mala fla&scaron;ica. (Dakle kava i Cockta će vas ko&scaron;tati 6 KM, odnosno 12 KM za dvoje, u Makarskoj sam isto plaćao 46 kuna (11,50 KM). Fla&scaron;ica Cole (plastična) od 0,5 litara je 1,5 KM, koliko ko&scaron;ta i 1,5 litara vode. Kugla sladoleda je 1,5 KM. Od sadržaja tu je vožnja mini podmornici 15 KM i vožnja brodicom 10 KM. Eto, na vama je da procijenite&rdquo;, napisao je on.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-24-ljeto-zene.jpegNajavljeno obilnije kišno nevrijemehttp://grude.com/clanak/?i=216226216226Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jul 2020 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-09-018_grude_nevrijeme1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U noći s petka na subotu diljem BiH se očekuje nevrijeme s lokalnim pljuskovima i grmljavinom.<p>&nbsp;</p> <p>Intenzivnije oborine očekuju se u sjevernim i sjeverozapadnim područjima.&nbsp;<span>&nbsp;Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 17, na jugu zemlje do 21, a najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 26, na jugu zemlje do 31 stupanj, prognoza je meteorologa Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).</span></p> <p>U nedjelju se očekuje smirivanje vremena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-09-018_grude_nevrijeme1.jpgPočinju ekshumacije na lokalitetu Rostovahttp://grude.com/clanak/?i=216216216216Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-30-kosti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas su počele ekshumacije na lokalitetu Rostova. <p>&nbsp;</p> <p>Na terenu su predstavnici Tužiteljstva BiH, Instituta za nestale osobe ali i obitelji žrtava, nestalih Hrvata Bugojna, biv&scaron;i logora&scaron;i, predstavnici Udruga proisteklih iz domovinskog rata, doznaje Vecernji.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Podsjetimo, na platou Rostovo iznad Bugojna, iza motela prije nekoliko dana pronađeni su ostaci ljudskog kostura. Slučajnim iskopom pronađene su ljudske kosti, ali i odjevni predmeti, obuća kao i deka.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Posmrtne ostatke je prona&scaron;ao vlasnik parcele koji je na tom području počeo gradnju vikendice. Radovi su obustavljeni, a Tužiteljstvu i Sudu BiH poslan je zahtjev za ekshumaciju.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Naime, Hrvati iz Bugojna već 27 godina tvrde kako je plato Rostova mjesto na kojem su posljednji put viđena 23 nestala bojovnika HVO-a koji su bili pali u zarobljeni&scaron;tvo bo&scaron;njačke ARBiH i koji su odvedeni u nepoznatom smijeru.</span><br /><br /></p> <p><span>FOTO: Ilustracija</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-30-kosti.jpgDORH se bavi RBA leasingom: Hoće li i u BiH uslijediti istrage?http://grude.com/clanak/?i=216213216213Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-23-raiffeisen-leasing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državno odvjetništvo službeno je potvrdilo Index Istragama kako rade na predmetu RBA leasinga o kojem su pisali.<p>&nbsp;</p> <p>Iz odgovora koji su dobili razvidno je kako su počeli izvidi po ovom predmetu i to po vi&scaron;e kaznenih prijava protiv RBA Leasinga, kao i da je za ovaj predmet nadležno Općinsko državno odvjetni&scaron;tvo u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Država&nbsp;za sada ne postupa po službenoj dužnosti, već po pojedinačnim prijavama. Za pokretanje postupka po službenoj dužnosti&nbsp;nedostaje prijava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) koje je državno nadzorno tijelo u slučaju leasing kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo da je Hanfa u ožujku ove godine utvrdila kako je u poslovanju RBA Leasinga zaista bilo nezakonitosti u dijelu obračuna leasinga, no samog postupanja Hanfe prema pravosudnim organima nema jer nadzor nad poslovanjem ove leasing kuće jo&scaron; uvijek nije okončan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se čeka okončanje nadzora, DORH je započeo s radom, a kako doznajemo, već je izuzet dio dokumentacije vezan za ovaj nevjerojatni slučaj prevare.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, krenimo redom.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne žele vratiti novac&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Raiffeisen grupaciju trese nova, jo&scaron; veća afera nakon &scaron;to je prije nekoliko mjeseci Michael M&uuml;ller oti&scaron;ao s mjesta predsjednika Uprave Raiffeisen Banke (RBA) zbog namjere neprimjerenog pritiska na sud i pravosuđe. Naime, Državno nadzorno tijelo nepobitno je utvrdilo da je Raiffeisen Leasing od 2008. do 2013. godine suprotno potpisanom ugovoru o leasingu povećavao rate otplate za korisnike leasinga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primatelji leasinga platili su tako puno veći iznos kamata nego &scaron;to su stvarno dugovali. Nakon &scaron;to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) utvrdila nezakonitosti i nepravilnosti, RBA Leasing ne želi vratiti novac o&scaron;tećenim klijentima jer tvrdi kako je ionako nastupila zastara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spornih ugovora je vi&scaron;e od 15 tisuća, točnije 15.684, a riječ je o desecima milijuna kuna koje je RBA Leasing nezakonito uzeo od svojih korisnika, a taj bi se iznos do danas trebao uvećati i za kamate.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sef-udruge-banaka-bio-je-na-celu-tijela-koje-je-rba-leasingu-odobrilo-tesku-prevaru/2198911.aspx" target="_blank">&gt;&gt;&nbsp;&Scaron;ef Hrvatske udruge banaka bio je na čelu tijela koje je odobrilo milijunsku prevaru</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Index Istrage otkrile su i kako je na čelu Nadzornog odbora u vrijeme ove prevare bio dana&scaron;nji &scaron;ef Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović. Hanfa je temeljem zapisnika s Nadzornog odbora RBA Leasinga iz 2008. godine utvrdila kako je Nadzorni odbor (NO) dao suglasnost za neosnovanu i jednostranu izmjenu marže koja je na koncu o&scaron;tetila klijente te kuće za vi&scaron;e desetaka milijuna kuna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na čelu Nadzornog odbora bio je čovjek koji danas predstavlja hrvatske banke</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hanfa je zaključila da se Nadzorni odbor složio s namjerom Uprave koja se odnosila na povećanje fiksnog dijela promjenjive kamatne stope, odnosno s povećanjem marže, iako za navedeno nije bilo jasnih osnova u ugovornima odredbama&nbsp;niti su nastupili uvjeti koji bi mogli opravdati podizanje kamatnih stopa. A to postupanje bilo je nezakonito.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz DORH-a su nam odgovarajući na na&scaron; upit potvrdili&nbsp;kako rade na predmetu i to po vi&scaron;e kaznenih prijava, kao i da im za postupanje po službenoj dužnosti nedostaje prijava&nbsp;Hanfe. &nbsp;</p> <p><strong>Državno nadzorno tijelo već utvrdilo nezakonitosti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadležno državno odvjetni&scaron;tvo poduzet će zakonom propisane radnje kad nadležno nadzorno tijelo (HANFA), ako je tijekom svog postupanja dosad utvrdilo sumnju ili&nbsp;utvrdi u daljnjem tijeku svog postupanja&nbsp;da je počinjeno neko kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, i o tome, kao ovla&scaron;teno tijelo, podnese kaznenu prijavu državnom odvjetni&scaron;tvu", stoji u odgovoru Državnog odvjetni&scaron;tva. Naglasimo kako smo Hanfi dva puta u sklopu istraživanja prevare za RBA Leasing postavili upit vezan za prijavu DORH-u i USKOK-u, no jedino na taj dio nam nisu htjeli davati nikakve detalje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odvjetnici u RBA Leasingu upozoravali Upravu da radi protuzakonito&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz samog nadzora Hanfe nad RBA Leasingom stoji kako su utvrđene ne samo nepravilnosti nego i nezakonitosti. Hanfa zaključuje i kako je Uprava RBA Leasinga&nbsp;stjecala "imovinsku korist bez osnove. Isto tako, RBA Leasing bio je toga svjestan. Odvjetnici RBA Leasinga upozoravali su Upravu da radi protuzakonito, no RBA Leasing se umjesto ispravljanja nezakonitosti počeo pripremati za eventualne sudske postupke. Sve je to vidljivo iz Rje&scaron;enja Hanfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uprava Dru&scaron;tva procijenila je da je Dru&scaron;tvo nepravilno obračunalo kamate prema primateljima leasinga te je odlučila rezervirati sredstva za moguće sudske&nbsp;sporove pokrenute od strane primatelja leasinga, a &scaron;to je Dru&scaron;tvo napravilo nakon &scaron;to je dobilo mi&scaron;ljenje pravnih savjetnika angažiranih od strane Dru&scaron;tva, koji su Dru&scaron;tvo upozorili na protuzakonito postupanje (stjecanje bez osnove) iz čega proizlazi da je Dru&scaron;tvo uvažilo to mi&scaron;ljenje", stoji u dijelu Rje&scaron;enja Hanfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nadzor i dalje traje, kada bude gotov, d</strong><strong>onijet će se odluka&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hanfi nam kažu kako i dalje ne postoji konačna odluka &scaron;to s prijavama prema USKOK-u i DORH-u, a zbog toga &scaron;to se nad RBA leasingom, kako nam kažu, provodi dodatni nadzor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"HANFA je odlučila nastaviti s dodatnim nadzornim aktivnostima koje su jo&scaron; uvijek u tijeku te ćemo nakon njih zauzeti konačan stav je li Dru&scaron;tvo ispunilo odredbe Rje&scaron;enja te eventualno poduzeti dodatne mjere prema Dru&scaron;tvu i odlučiti o daljnjem postupanju prema pravosudnim tijelima", stoji u odgovoru Hanfe. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok Hanfa i dalje obavlja&nbsp;nadzor nad RBA Leasingom, DORH radi po pojedinačnim&nbsp;prijavama protiv ove leasing kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Potvrda DORH-a</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"U odnosu na navode koje ste objavili u tekstu da - "<em>O svemu su obavije&scaron;teni DORH i USKOK, a koliko nam je poznato, na njihovu adresu stigla je najmanje jedna prijava zbog nezakonitosti u RBA Leasingu. Poku&scaron;ali smo doći do odgovora u DORH-u no nisu nam htjeli odgovarati na upite. Neslužbeno saznajemo kako su ipak započeli izvidi i da je DORH do&scaron;ao u posjed određene dokumentacije"</em>&nbsp;odgovaramo kako je navedena prijava u radu nadležnog Općinskog državnog odvjetni&scaron;tva u Zagrebu te se odnosi i na prijavljena druga kaznena djela, a ne samo na rje&scaron;enje nadzornog tijela koje navodite", stoji u odgovoru DORH-a Index Istragama.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prevara u vrijeme najgore recesije kada su ljudi gubili poslove i stanove</strong>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasimo na kraju kako financijski razmjeri &scaron;tete za sada nisu poznati,&nbsp;Hanfa ne iznosi neku okvirnu ukupnu brojku koliko je zapravo RBA Leasing uzeo novca na račun preplaćenog iznosa za rate. RBA Leasing u svom odgovoru na nadzor Hanfe tvrdi kako je riječ o 4,7 milijuna eura. No taj iznos odnosi se samo na 3532 ugovora, a to je svega 22,5 posto svih spornih ugovora. Prevara se događala u vrijeme&nbsp;dok je Hrvatsku tresla najgora i najdugotrajnija recesija u njenoj novijoj povijesti, odnosno dok su ljudi gubili poslove i stanove.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je u aferu upetljan Zdenko Adrović, dana&scaron;nji predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB),&nbsp;iz Hrvatske narodne banke rekli su nam kako se ne misle mije&scaron;ati u ovaj slučaj jer nisu zaduženi za leasing. Iz samog HUB-a nisu se htjeli službeno očitovati o ovom slučaju,&nbsp;već su nam prenijeli osobni Adrovićev stav koji kaže da ne može govoriti o detaljima ovog slučaja jer je tek "djelomično upoznat" s rje&scaron;enjem Hanfe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dodatak: RBA leasing ima i dugogodi&scaron;nje iskustvo poslovanja na bh. trži&scaron;tu, a ako je i ovdje bilo ikakvih malverzacija vjerojatno se neće ni&scaron;ta posebno dogoditi jer se slučajevi nezakonitih aktivnosti u ovoj zemlji uglavnom gurnu pod tepih.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Originalno objavljeno na&nbsp;<a class="istrage-source" href="https://www.istrage.hr/" target="_blank">Index istrage</a></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-23-raiffeisen-leasing.jpgLažirao intervju pa sada iz Beograda tvrdi: U Hercegovini su zločine posebno činili Hrvatihttp://grude.com/clanak/?i=216207216207Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jul 2020 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-23-martens-mp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens koji danas živi u Beogradu i za kojeg se otvoreno sumnja da radi za tajne službe poput BIA-e dao je intervju Avazu nakon što se potvrdilo da je lažirao intervju Marka Perkovića Thompsona.<p>&nbsp;</p> <p>U tom intervjuu tvrdi da su Hrvati činili zločine, posebno u Hercegovini i da su bili saveznici nacističkog režima, bez ikakva povoda da takvo &scaron;to govori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Intervju je napravljen kao dječji uradak, upravo na razini Bezbednosno informativne agencije, nasljednice zloglasne UDBA-e, koja je ipak bila puno profesionalnija u proturanju informacija u javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-23-martens-mp.jpgDanas u BiH svečano otvaranje prvog državnog zatvorahttp://grude.com/clanak/?i=216195216195Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jul 2020 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-27-567a68b9-6d2c-445a-85e2-10dc0a0a0a80-zatvor-sad-700x402.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine danas će upriličiti svečano otvaranje Zavoda za izvršavanje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine u Vojkovićima u Istočnom Sarajevu.<p>&nbsp;</p> <p>Radi epidemiolo&scaron;ke situacije izazvane pojavom i &scaron;irenjem koronavirusa, uz konzultacije i preporuke kriznih stožera, kao i međunarodnih partnera donatora i kreditora koji su pomogli izgradnju prvog državnog zatvora, svečanoj ceremoniji će moći prisustvovati ograničeni broj uzvanika, kao i medija.<br /><br /></p> <p>Prema sistematizaciji u državnom zatvoru će biti zaposleno oko 280 djelatnika. Radi se o prvom zatvoru u BiH na državnoj razini. Izgradnja je financirana kreditom Razvojne banke Vijeća Europe u iznosu od 19,3 milijuna eura. BiH je uložila 6,45 milijuna eura, donacije EU iznose 9,15 milijuna eura, tehnička pomoć Europske komisije 1,7 milijuna eura, donacija &Scaron;vedske je bila dva milijuna eura, a Vlada SAD-a dala je 1,1 milijun dolara za obuku zatvorskog osoblja.<br /><br /></p> <p>Kompleks zatvora prostire se na povr&scaron;ini od 24.000 metara kvadratnih, a svaka ćelija u kojoj će biti smje&scaron;ten po jedan zatvorenik, je povr&scaron;ine 12 kvadratnih metara. Izgradnja i funkcioniranje državnog zatvora u potpunosti su usklađeni s europskim zatvorskim pravilima i standardima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-27-567a68b9-6d2c-445a-85e2-10dc0a0a0a80-zatvor-sad-700x402.jpgPreminuo Ante Pavlović! Kći: Imao je tisuće pacijenata i puno ih izliječiohttp://grude.com/clanak/?i=216184216184Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jul 2020 21:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-21-ante-pavlovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kontroverzni samoprozvani kiropraktičar Ante Pavlović preminuo je u nedjelju nakon kratke i teške bolesti u 63-oj godini života, potvrdila nam je njegova kći Dorotea.<p>&nbsp;</p> <p>- Istina je, bila je to kratka i te&scaron;ka bolest. Krenuo je pje&scaron;ke za Sinj kod jednog pacijenta i pozlilo mu je u Gospiću. Krenula sam po njega i prebacila ga u bolnicu u Vinogradskoj.&nbsp;Imao je na tisuće pacijenata, izliječio je jako puno ljudi, mnogi su prohodali zbog njega. Davao se vi&scaron;e za druge nego &scaron;to je mislio na sebe. Tako se, na žalost, i zavr&scaron;ilo jer je sva tuđa energija u&scaron;la u njega. To je i stvorilo bolest. Umro je u bolnici, ali nije prihvaćao lijekove. Nije vjerovao modernoj medicini, ostao je dosljedan svome - kazala je Dorotea.<br /><br /></p> <p>Ante Pavlović, &scaron;iroj javnosti bio je poznat po skandaloznom i nasilnom pona&scaron;anju zbog kojeg je vi&scaron;e puta zavr&scaron;io u zatvoru, a posljednji put se o njemu pisalo kada je pro&scaron;le godine, kada je 60-godi&scaron;njaka stavio u ropski odnos i te&scaron;ko tjelesno ozlijedio. Priču o tome otkrila je ekipa emisije<strong> "Provjereno"</strong> Nove TV.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Sprovod<strong> Ante Pavlovića</strong> biti će u četvrtak u 13.20 na zagrebačkom Markovu polju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-21-ante-pavlovic.jpegBanka mu odbila dati kredit zbog uplate listića u kladionicihttp://grude.com/clanak/?i=206173206173Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jul 2020 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Banka mi je upravo odbila odobriti kredit uz objašnjenje da je firma u kojoj radim primila državnu pomoć zbog koronakrize – požalio se član Facebook grupe Udruge glas poduzetnika. <p>&nbsp;</p> <p>Drugoj dvojici njihove su banke prona&scaron;le u prometu po tekućem računu online transakcije u sportskim kladionicama od nekoliko stotina kuna, koliko mjesečno maksimalno izdvoje u tu svrhu, i to je bio razlog za &ldquo;ko&scaron;aricu&ldquo;. Sva su trojica uredni klijenti, bez nedopu&scaron;tenih prekoračenja i nepodmirenih obveza. Za sebe bi donedavno rekli &ndash; kreditno sposobni. &Scaron;to se to događa s odobravanjem kredita? Žale se i građani i poduzetnici, a banke od početka pandemije redovito proziva i država. Pitali smo ih za ovakve slučajeve, ali i procjenu kreditne sposobnosti u situaciji moratorija na ovrhe u kojoj su gotovo svi računi odblokirani. Odgovori se mogu svesti na to da &ndash; klijente &scaron;tite od njih samih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>RBA ne primjenjuje u svojim kreditnim pravilima posebna ograničenja kreditiranja klijentima zaposlenima u pravnim osobama koje su dobile pomoć države zbog pada prihoda u pandemiji koronavirusa, već nastoji općim kriterijima kreditne politike za&scaron;tititi potro&scaron;ače od izlaganja povećanom riziku, kažu u toj banci u kojoj su od početka pandemije uveli strože mjere kod odobravanja novih kredita. Iz PBZ-a poopćeno poručuju da procjenjuju niz parametara na temelju kojih donose odluku o prihvatljivosti realizacije kredita, uzimajući u obzir novonastalu situaciju, trži&scaron;na kretanja i uvjete. Iz ove su dvije banke primjeri s početka teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Erste banci ističu da pri obradi kreditnih zahtjeva i procjene kreditne sposobnosti građana u obzir oduvijek uzimaju i status njihova poslodavca, ali kod njih pomoć države koju je poslodavac primio u okolnostima pandemije nije eliminacijski kriterij za dobivanje novog kredita. Procjenjuju izglednost povrata i to je jedini kriterij prihvatljivosti financiranja. Na pitanje o kladioničarima odgovaraju da kriterije odobravanja načelno definiraju sukladno svim raspoloživim podacima o pona&scaron;anju klijenta, uključujući i vrste transakcija koje obavljaju. U razdoblju gospodarskog &scaron;oka i neizvjesnosti banke imaju iznimno važnu ulogu, stoga je neophodno uzeti u obzir sve financijske pokazatelje kako bi se dugoročno za&scaron;titilo financijsko zdravlje klijenata te spriječio potencijalni porast neprihodujućih kredita &ndash; napominju te dodaju da je od početka pandemije primijećena smanjena potražnja građana za novim kreditima, a većina klijenata čiji su prihodi smanjeni zahtijeva odgodu plaćanja kreditnih obveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Banka trenutačno ne raspolaže podacima o klijentima koji koriste moratorij na ovrhu pa po potrebi traže i dodatnu dokumentaciju. Promjene u procjeni kreditne sposobnosti od početka pandemije odnose se na izuzeće eventualnih primanja od iznajmljivanja u turističke svrhe i djelomičnu korekciju maksimalnih iznosa kredita u pojedinim kategorijama, ovisno o rejtingu klijenata. Potvrđuju da su uvjeti kreditiranja poo&scaron;treni, &scaron;to je, smatraju, neizbježno u ovakvoj vrsti krize te je u skladu s poslovnim politikama bankarskog sektora u Europskoj uniji. Tvrtkama će, poručuju, nastaviti osiguravati likvidnost uz podr&scaron;ku programa državnih jamstava, a u ovom se trenutku i poslovni klijenti te&scaron;ko odlučuju za nova kreditiranja bilo koje vrste te je većina zatražila moratorij postojećih kredita, restrukturiranje, odgodu poreznih obveza... Povećanju potražnju poduzeća očekuju nakon zavr&scaron;etka turističke sezone i konkretnijih pokazatelja utjecaja pandemije na poslovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zabi također kažu da procjenjuju pojedinačnu situaciju svakog klijenta, no osim podsjećanja na mjere koje primjenjuju od nastanka epidemije, ne izja&scaron;njavaju se o promjeni kriterija za odobravanje kredita. OTP se poziva na individualiziranu procjenu, koja uključuje i analizu transakcija po računu, uzimajući u obzir poslodavca klijenta. Vodeći se zahtjevima na&scaron;ih klijenata za mjere pomoći koje uključuju moratorij na postojeće kredite do &scaron;est mjeseci zbog smanjenja mjesečnih prihoda, a koji se često odnose upravo na različite dodatke na plaću, OTP banka je uvela privremene mjere temeljem kojih je iz procjene kreditne sposobnosti isključila dodatna primanja; bonuse, prihode od najma i turizma te dodatke na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično &ndash; kažu dodajući da tako &scaron;tite i klijente i svoj kreditni portfelj od neplaniranih promjena materijalne situacije klijenta. Ipak, s normalizacijom uvjeta poslovanja, od 2. srpnja ublažili su te privremene mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpgUhićen muškarac koji se dovodi u vezu sa požarom francuske katedralehttp://grude.com/clanak/?i=206172206172Grude.com - klik u svijetSun, 19 Jul 2020 22:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-19-thumb2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog sumnje u povezanost s požarom koji je u subotu izbio u katedrali iz 15. stoljeća u francuskom gradu Nantesu, pri čemu su uništeni njeni vitraji i orgulje, uhićen je 39-godišnjak, objavila je danas televizija LCI.<p>&nbsp;</p> <p>Uhap&scaron;eni mu&scaron;karac je izbjeglica iz Ruande koji je na katedrali radio kao volonter te je bio zadužen da ju zaključa u petak navečer, prenosi LCI, pozivajući se na izjavu tužitelja Pierrea Sennesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sennes je kazao kako je mu&scaron;karac uhap&scaron;en zbog nelogičnosti u njegovom iskazu.</p> <p>Dodao je kako su u subotu u crkvi buknula tri požara i da nema znakova provale. Vlasti su objavile da su pokrenule istragu o paležu.</p> <div class="td-g-rec td-g-rec-id-content_inline td_uid_2_5f14ac7e79197_rand td_block_template_1 ">&nbsp;</div> <p>Požar se pro&scaron;irio u subotu ujutro, zahvativ&scaron;i unutra&scaron;njost tog gotičkog zdanja. Vatrogasci su stavili vatru pod kontrolu nakon nekoliko sati, a potpuno su ju ugasili u poslijepodnevnim satima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-19-thumb2.jpegZarazili se mladenka, njeni roditelji, kuma...http://grude.com/clanak/?i=206160206160Grude.com - klik u svijetSun, 19 Jul 2020 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Jedan od primjera je gdje je oboljela mladenka, njeni roditelji, njena kuma. Još jednom apeliram da se razmisli da te svadbe ne budu tako velike, da ljudi budu odgovorni", kaže Alemka Markotić, ravnateljica klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;ću Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar, nakon 14 dana, odnosno maksimalnog vremena inkubacije od vjenčanja kćeri generala Mladena Fuzula s kojim se povezuje veći broj oboljelih od Covida-19, epidemiolo&scaron;kim praćenjem i anketiranjem do sada je utvrđeno ukupno 36 Covid-19 pozitivnih osoba. Od toga su troje obiteljski kontakti osoba koje su bile na vjenčanju, a sami nisu bili na događaju.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgVatrogasci obuzdavaju požar na Zrćuhttp://grude.com/clanak/?i=206149206149Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jul 2020 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-18-zrce-pozar-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o terenu s debelim slojem borovih iglica te bi se moglo nastaviti širenje, posebno ako bura ne prestane puhati.<p>&nbsp;</p> <p>Požar koji je rano jutros planuo u borovoj &scaron;umi na Zrću, u Novalji na otoku Pagu, jo&scaron; nije pod kontrolom, vatrogascima pomaže kanader, a očekuju da će biti lokaliziran do podneva, prenosi 24sata.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni vatrogasni zapovjednik Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije Hrvoje Ostović kazao je da im pomoć iz zraka treba zbog bure koja pu&scaron;e, te zbog činjenice da je &scaron;uma neuređena i teže prohodna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi požar jesmo zaustavili, tu je 57 vatrogasaca s 15 vozila, ali trebamo pomoć iz zraka da se presiječe &scaron;irenje u jednom pojasu. Na terenu su vatrogasci iz Paga i Kolana, te Novalje, Otočca i Senja i vjerujem da ćemo do podneva požar potpuno staviti pod kontrolu, ali će tu morati ostati ljudi cijeli dan i cijelu noć", rekao je Ostović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-07-18-20-07-18-zrce-pozar.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnio je da je riječ o terenu s debelim slojem borovih iglica te bi se moglo nastaviti &scaron;irenje, posebno ako bura ne prestane puhati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojavu da gori &scaron;uma na poznatoj plaži Zrće dobio je tamo&scaron;nji Centar 112 u 4,15, a uzroci će se utvrđivati nakon vatrogasne intervencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Centru 192 u Gospiću doznaje se da je policija na mjestu događaja, da će očevid biti proveden kad se za to stvore uvjeti, odnosno kad potpuno zavr&scaron;i vatrogasna intervencija. Na teren će izaći i protupožarni inspektor.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-18-zrce-pozar-4.jpgBiH najzagađenija minama u Europihttp://grude.com/clanak/?i=206134206134Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jul 2020 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-17-demineri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova država mora početi razmišljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo obrane BiH priopćilo je, 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da Deminerska bojna Oružanih snaga BiH "i u složenim okolnostima pandemije koronavirusa predvodi napore na uklanjanju mina zaostalih &scaron;irom na&scaron;e zemlje".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Ministarstvu obrane, Oružane snage ne samo da predvode napore, nego to rade "po znatno učinkovitijoj metodi 'oslobađanja zemlji&scaron;ta' (Land Release), a sve "nakon &scaron;to je rije&scaron;eno pitanje produženja akreditacije za izvođenje protuminskih aktivnosti, prouzrokovano kasnim imenovanjem Povjerenstva za deminiranje u BiH", prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za razliku od klasične metode i tehničkog izviđanja &scaron;ire povr&scaron;ine, Land Release metoda podrazumijeva da se, oslanjanjem na minske zapisnike i informatore, deminer ciljano upućuje na točno poznatu lokaciju svake pojedinačne mine. Ako se mina ne pronađe na preciziranoj točki, dalje se potraga sustavno s te točke &scaron;iri istražnim stazama", stoji u priopćenju Ministarstva obrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Učinkovitija metoda či&scaron;ćenja</strong><br />Na lokalitetu Gojčin u Općini Kalesija ovih su dana čelnicima Ministarstva obrane i Ministarstva civilnih poslova BiH kao i EUFOR-a predstavljeni podaci prema kojima je prosječna produktivnost Deminerske bojne OS BiH do sada iznosila oči&scaron;ćenih tri do 3,5 kubnih kilometara godi&scaron;nje, dok se novim pristupom očekuje, u suradnji s krovnom agencijom za uklanjenje mina BH MAC-om, godi&scaron;nje osloboditi povr&scaron;inu od 35 do 42 kubna kilometra. Povr&scaron;ina koja se tradicionalnom metodom očisti za 1.448 radnih dana, novom metodom se deminira za 353 radna dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od 2006. godine do danas, OS BiH su ukupno razminirale vi&scaron;e od 36 milijuna kubnih metara prostora, uklonjeno je vi&scaron;e od 13.490 komada mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), i to bez i jedne deminerske nesreće", stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Uprave civilne za&scaron;tite Općine Kalesija Hazem Halilović ne krije zahvalnost Oružanim snagama BiH na naporima koji se čine u deminiranju gospodarski važnih prostora u ovoj općini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od sredine 2018. godine Oružane snage BiH na na&scaron;im su &scaron;umskim i poljoprivrednim gazdinstvima očistile vi&scaron;e od 9.800 četvornih metara prostora, a pregledale ukupno 998.800 četvornih metara. Očekujemo da ćemo cijelo područje moći preuzeti oči&scaron;ćeno u mjesecu rujnu ove godine, i velika hvala Oružanim snagama BiH, na tome", kazao je Halilović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored ovog projekta, OS BiH rade na jo&scaron; tri projekta metodom Land Release u općinama Bihać, Kupres i Olovo. Također, OS BiH pružaju pomoć BH MAC-u na poslovima hitnog obilјežavanja minsko sumnjivih područja u BiH, a sve na inicijativu EUFOR-a. Na osnovu inicijative EUFOR-a formirana je radna skupina iz sastava BH MAC-a, entitetski uprava civilne za&scaron;tite i EUFORA-a s cilјem izrade Plana kojim se namjerava od ožujka 2021. godine sve deminerske resurse OS BiH upotrijebiti kroz novu metodu Land Release.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sama Deminerska bojna Brigade taktičke potpore OS BiH broji gotovo 600 ljudi, od kojih je njih 420 svakodnevno angažirano diljem BiH. Pro&scaron;logodi&scaron;nji plan su čak i prema&scaron;ili i očistili 107 posto planirane povr&scaron;ine. U svome rizičnom poslu se koriste pipalicama, ali i detektorima, deminerskim strojevima, psima i civilnim dronovima. No zbog stalnih problema prouzročenim niskim izdvajanjima za obranu, obnavljanje tehnike ne prati stvarne potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nužna bolja financijska potpora</strong><br />Ministar obrane BiH Sifet Podžić je na deminerskom radili&scaron;tu kod Kalesije izjavio kako zna da je bh. gospodarstvo te&scaron;ko pogođeno pandemijom COVID-19 i da Vijeće ministara BiH mora spa&scaron;avati gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali i ovo je jedan od humanih poslova i spa&scaron;avanja gospodarstva. Zaboli čovjeka kad raspravljate o proračunu pa se izborite da se na&scaron;im vojnicima i dočasnicima minimalno poveća koeficijent za plaću, a onda dođete u situaciju da vam kolege prosto uzmu sredstva od deminera da bi se povisile plaće. Tako ne možemo! Ova država mora početi razmi&scaron;ljati o ljudima koji rade najhumanije poslove. Da nije donatora iz EUFOR-a i prijateljskih zemalja puno teže bismo se borili s ovim. Ali ne može se stalno živjeti na donacijama", upozorio je ministar Podžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina sada je zemlja koja je u Europi najvi&scaron;e zagađena nagaznim minama i NUS-om, a sedma je u svijetu. Trenutačna veličina minski sumnjive povr&scaron;ine iznosi 1,97 posto ukupnog teritorija BiH, na kojoj je preostao oko 79.000 komada mina i NUS-a. Navedena minski sumnjiva povr&scaron;ina direktno utječe na sigurnost 13 posto ukupnog stanovni&scaron;tva BiH, &scaron;to predstavlјa jedan od najvećih sigurnosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-17-demineri.jpg