Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Kao u najgorim horor filmovima: Štakor je ugrizao za nos dok je spavalahttp://grude.com/clanak/?i=7688376883Grude.com - klik u svijetWed, 17 Oct 2018 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-17-stakor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve dogodilo kad je ona spavala i nije ni slutila da beštije mogu otići tako daleko. <p>U stanu u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima događale su se scene kao iz najgorih horor filmova. Naime, Varaždinku Branku Le&scaron;ić ugrizao je &scaron;takor za nos, javlja portal <a href="https://regionalni.com/kao-u-najgorim-horor-filmovima-varazdinku-branku-stakor-na-spavanju-ugrizao-za-nos/" target="_blank">regionalni.com.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- U &scaron;oku sam, no pomažu tablete za smirenje. Bila sam na cijepljenju, ali jo&scaron; uvijek se grozim &ndash; rekla je Branka Le&scaron;ić pokazujući svoj nos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve dogodilo kad je ona spavala i nije ni slutila da be&scaron;tije mogu otići tako daleko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Spavala sam i bila sam zaogrnuta pokrivačem i u jednom trenutku ne&scaron;to me ugrizlo za nos. Krv je potekla i onda sam vidjela da je to &scaron;takor. Scena kao u najgorim horor filmovima &ndash; dodala je Branka koja živi u stanu koji je u vlasni&scaron;tvu države sa svoja dva sina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlena je u domu za starije i nemoćne, a najezdom &scaron;takora zgrožena je i njezina susjeda Enita Levanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;takori su tu i to nije problem, no sada su nas počeli jesti. Ovo je alarmantno, a mi nemamo kamo. Ulaze nam kroz prozore, kroz wc &scaron;koljku, a sada i napadaju ljude &ndash; rekla je Levanić koja također radi u jednom varaždinskom domu za starije i nemoćne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ugriza &scaron;takora, na teren je iza&scaron;la služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije i postavili su mamce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Je li to bilo dovoljno vidjet ćemo. Rekli su nam ako se &scaron;to dogodi neka samo zovemo, a &scaron;to da nas opet ugrizu? Nama je potrebno rje&scaron;enje jer ovdje vi&scaron;e ne možemo živjeti. Bila sam u Gradu oni se vade da je to državno vlasni&scaron;tvo i samo svi prebacuju lopticu&ndash; zaključila je Levanić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-17-stakor.jpgImotski: 26. listopad krajnji rok za predaju dokumenata studenata i srednjoškolaca koji se školuju izvan Imotskoghttp://grude.com/clanak/?i=7687476874Grude.com - klik u svijetWed, 17 Oct 2018 09:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-17-imotski_radio_imotski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obavijest učenicima i studentima<p>Grad Imotski poziva sve redovne studente s područja Grada Imotskoga koji studiraju na Sveučili&scaron;tima u Zagrebu, Splitu, Mostaru, &Scaron;ibeniku, Zadru i Osijeku te studente postdiplomskih studija i učenike srednjih &scaron;kola koji se &scaron;koluju izvan Imotskoga, da do 26. listopada 2018. godine, zbog subvencioniranja prijevoza, dostave potvrde o upisu na studij za studente, odnosno uvjerenje o upisu u srednju &scaron;kolu izvan Imotskoga za srednjo&scaron;kolce; te kopiju osobne iskaznice ili potvrdu o prebivali&scaron;tu, javlja <a href="https://radioimotski.hr/2018/10/17/grad-imotski-26-listopad-krajnji-rok-za-predaju-dokumenata-studenata-i-srednjoskolaca-koji-se-skoluju-izvan-imotskoga/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p> <p><a href="https://radioimotski.hr/2018/10/17/grad-imotski-26-listopad-krajnji-rok-za-predaju-dokumenata-studenata-i-srednjoskolaca-koji-se-skoluju-izvan-imotskoga/" target="_blank">&nbsp;</a></p> <p>Potrebna dokumentacija dostavlja se na jedan od sljedećih načina:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-po&scaron;tom na adresu Grad Imotski, Ante Starčevića 23, 21260 Imotski</p> <p>-osobnim dolaskom u Grad</p> <p>-elektroničkom po&scaron;tom na adresu ured-gradonacelnika@imotski.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-17-imotski_radio_imotski.jpgSLUŽBENO: Hotel Ero u vlasništvu Vlade HNŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=7686376863Grude.com - klik u svijetTue, 16 Oct 2018 14:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-16-hotel-ero-ugovor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Zijad Krnjić, ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje danas su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ''Ero'' u vlasništvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. <p class="rtejustify">Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ''Ero'' gdje će biti smje&scaron;tena županijska tijela uprave.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">''Dana&scaron;njim potpisivanjem Ugovora okončali smo postupak kupnje hotela ''Ero'' za potrebe smje&scaron;taja Vlade i drugih županijskih tijela uprave.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi bila funkcionalna i mogla odgovoriti potrebama, te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu zavr&scaron;iti najveći dio administrativnih poslova.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">U&scaron;tede koje ćemo ostvariti smje&scaron;tajem na jednom mjestu kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000,00 KM,'' kazao jer nakon potpisivanja Ugovora predsjednik Herceg.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Zijad Krnjić, ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje izrazio je zadovoljstvo &scaron;to je dana&scaron;njim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu zvanično okončan &nbsp;postupak prodaje hotela ''Ero'' .</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">''Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih&nbsp; tijela uprave,'' &nbsp;kazao je ravnatelj Krnjić.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144,00 KM, bili su&nbsp; nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen&nbsp; Ćubela, predsjednik Upravnog odbora&nbsp;FZ MIO.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-16-hotel-ero-ugovor.jpgPojavilo se stotine novih droga. Neke su 10.000 puta jače od morfijahttp://grude.com/clanak/?i=7683176831Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 16:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-droga.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatskom se šire nove droge, no poseban je problem što se novi opijati prodaju legalno. <p>Ove opasne tvari izazivaju gubitak pamćenja, depresiju i priviđenja, a novi spojevi pojavljuju se gotovo na tjednoj osnovi. Supstance su to koje se mogu pronaći u dodacima hrani, solima za kupanje ili gnojivu, a ti psihoaktivni spojevi nove generacije toksičniji su nego prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je vi&scaron;e trovanja antidepresivima. Upravo njihova dostupnost i veliki stres kojem su mladi danas izloženi doveli su do novog opasnog trenda u kojem mladi uzimaju sve - od ibuprofena, Lupoceta, Xanaxa, Normabela do bakinih lijekova za tlak. Dobna granica se također spustila na uznemirujuće niskih 12 i 13 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doc. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, specijalistica psihijatrije i specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije prokomentirala je za HRT kako roditelji često nisu svjesni novih opasnosti koje vrebaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vrlo često kad dovedu dijete, shvate kasno ili misle: &lsquo;Pa to nema &scaron;anse da se mom djetetu dogodilo.&rsquo; Znači velika većina roditelja i kad primijeti da se ne&scaron;to s djetetom događa, kaže: &lsquo;Pa ja nisam imao pojma da tako ne&scaron;to postoji, da moje dijete takvu stvar uzima.&rsquo;"</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Godi&scaron;nje proizvođači droga izbacuju vi&scaron;e stotina droga, pacijenti dolaze a da i ne znaju &scaron;to su uzeli, liječnici ne mogu detektirati. Nekad smo mislili da je heroin kraj svijeta, danas postoje neke forme fentanila koji je 10 tisuća puta jači od morfija", kaže pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti iz Klinike za psihijatriju Vrapče Ante Bagarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da trovanje može biti toliko jako da se prenese samo dodirom pa je u SAD-u, primjerice, zabranjeno da se pristupa nekim pacijentima bez odgovarajuće za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ono &scaron;to obeshrabruje je da vam dijete kaže: 'Ja to mogu nabaviti za neke smije&scaron;ne novce, koji su ispod cijene užine. Ja to mogu nabaviti bez problema, u nekakvom okruženju oko &scaron;kole'",izjavila je doktorica Dodig Ćurković. Kao najbolji način da se spriječe ove nove opasnosti, doktorica preporučuje da roditelji budu aktivno uključeni u život svog djeteta. Da znaju s kim se druži, gdje izlazi, da zamijete ako se jako promijenio tjelesni izgled ili je donedavno mirno dijete sada agresivno prema članovima obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderna vremena iznimno su natjecateljska i u želji da postignu ba&scaron; sve, čini se da se jedna posve nova grupa ljudi okreće drogama. To su mladi, ambiciozni ljudi koji žarko žele uspjeti. Na internetu ili u filmovima mogu naići na priče o kemijskim spojevima koji će ih učiniti jo&scaron; boljima, jo&scaron; pametnijima i jo&scaron; koncentriranijima. No ono s čim nažalost najče&scaron;će zavr&scaron;e je ovisnost o tabletama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HRT je bio u zajednici Susret i razgovarao s dva ovisnika. Danijel je na liječenju prvi put, a iza njega je desetogodi&scaron;nji ovisnički staž. U zajednici Susret tek je nekoliko mjeseci. Ivan je, pak, već jednom pro&scaron;ao liječenje i bio osam godina u apstinenciji, međutim, kaže, nije imao sreće i opet je zakoračio na krivi put. I jedan i drugi tvrde iz svog osobnog iskustva - magične tablete pomoću kojih postajete natprirodno pametni i koje će vam pomoći da rije&scaron;ite sve probleme, a za kojima zbog marketinga u filmovima, ali i na internetu, sve vi&scaron;e posežu mladi ljudi željni uspjeha - ne postoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, kanabis je bio glavna i najzastupljenija ilegalna droga pro&scaron;le godine, amfetamini su na drugom mjestu, a među opijatima najče&scaron;će se upotrebljava heroin, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) po kojima je najvi&scaron;e liječenih ovisnika 2017. bilo u Zadarskoj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najmlađa osoba koja je eksperimentirala sa psihoaktivnim drogama imala je 13, a najstariji evidentirani ovisnik čak 76 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2017. godini prvi je put liječeno 958 osoba, na liječenju je gotovo pet puta vi&scaron;e mu&scaron;karaca nego žena, a populacija ovisna o opijatima sve vi&scaron;e stari, pokazuje Izvje&scaron;će o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2017., koje se temelji na raspoloživim podacima pristiglima iz zdravstvenog sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za cijelu je Hrvatsku stopa liječenih ovisnika o drogama iznosi 248,3 (248,3 osoba na 100.000 stanovnika u dobi od 15. do 64. godine). Čak sedam županija ima vi&scaron;u stopu ovisnika od hrvatskog prosjeka, u čemu prednjači Zadarska županija (496,2), zatim Istarska (495,9), &Scaron;ibensko-kninska (449,7), Grad Zagreb (366,7), Primorsko-goranska (342,5), Splitsko-dalmatinska (331,9) te Dubrovačko-neretvanska (246,3). Ostale županije su imale stope niže od hrvatskog prosjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među liječenima zbog ovisnosti najveći je broj osoba sa zavr&scaron;enom srednjom &scaron;kolom, kojih je 67,6 posto među liječenima zbog zlouporabe opijata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e je liječenih, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji, a 37,6 posto liječenih ovisnika imalo je djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno se događa u dobi od 20 godina, a prvo intravenozno u 21. godini života.</p> <p>Roditelji ovisnika o heroinu za problem ovisnosti najče&scaron;će doznaju nakon dvije do tri godine ovisničkog pona&scaron;anja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-droga.jpegSmrdljivi martini su joj prekrili kuću: 'Morala sam pobjeći van!'http://grude.com/clanak/?i=7682576825Grude.com - klik u svijetSun, 14 Oct 2018 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-martin.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nini Popadić Mitrović smrdljivi martini uvukli su se tijekom noću u kuću. Bilo ih je toliko da se pod, prozori i zidovi gotovo nisu ni vidjeli, a kada je izala van shvatila je i da su joj prekrili fasadu kuće<p>Jedna stanovnica Opova u Vojvodini &scaron;okirala se prizorom u vlastitoj kući prije nekoliko dana. Naime, u kuću joj je tijekom noći u&scaron;lo toliko smrdljivih martina da se pod, prozori i zidovi gotovo nisu ni vidjeli. Nini Popadić Mitrović tada je iza&scaron;la iz kuće i otkrila da joj je i fasada kuće prekrivena ovim insektima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poku&scaron;ala sam ih izbaciti metlom, usisavačem, ali ni&scaron;ta nije pomagalo - rekla je nesretna Nina za <a href="http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/511/zanimljivosti/3287674/ziteljku-opova-smrdibube-isterale-iz-kuce.html" target="_blank">RTS.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučila je iduću noć prespavati u hotelu, a kuću je obložila raznim preparatima kako bi ih otjerala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za vikend je puhao jak vjetar, pa sam pomislila da ih je on i nanio. Mislila sam i da je to zbog sunčane strane kuće ili svjetlije boje fasade - požalila se Nina kojoj i dalje nije jasno kako je do&scaron;lo do ovih apokaliptičnih scena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci upozoravaju da je do povećavanja broja smrdljivih martina do&scaron;lo zbog promjene klime i vi&scaron;ka ki&scaron;nih, ali toplih dana. Srećom, osim &scaron;to su izuzetno dosadne i smrdljive, ove bube nisu opasne za ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smrdljivi martin je inače stjenica koja možemo naći u vinogradima i voćnjacima, ali dolaskom hladnijih dana, oni traže skloni&scaron;te na toplijim mjestima na kojima bi u hibernaciji proveli zimu. U posljednjih par godina primijećen je sve veći broj smrdljivih martina u ovo doba godine, &scaron;to logikom nalaže postavljanje pitanja je li se smanjio broj njihovih prirodnih neprijatelja - gu&scaron;tera, osa i ptica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Umjesto da ih se gazi, budući da u obrani ispu&scaron;taju neugodne mirise, moguće je napraviti kućne pripravke koji će ih otjerati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ulaska u stanove i kuće najbolje će poslužiti mrežice na prozorima, a može se isprobati i trik sa žutim papirom, jer stjenice privlači ova boja, pa ga čovjek može postaviti na balkon ili na terasu i na taj način namamiti smrdljive martine da ostanu van kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/00DbCnIY9O0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-martin.jpegVIDEO Penava: Osnujte specijalizirani sud za ratne zločine POGLEDAJTE OBRAĆANJEhttp://grude.com/clanak/?i=7681076810Grude.com - klik u svijetSat, 13 Oct 2018 20:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-13-penava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava na prosvjednom je skupu zahvalio svima na dolasku i potpori te svima koji su svojim svjedočanstvima "ponovno proživjeli sva stradanja i priuštili si noći bez sna". <p>&nbsp;</p> <p>"Vi ste, po tko zna koji put, ispunili svoju dužnost, vi ste heroji i zbog vas smo danas ovdje", rekao je. "Vukovar 10 000 dana poslije - sramotna &scaron;utnja države Hrvatske i njezinih institucija, nepravda i licemjerje, 27 godina te&scaron;kog života ispunjenog očajem, nevjericom, izdajom, 27 godina paljenja svijeća, suza suosjećanja, tihe podr&scaron;ke i molitve hrvatskog naroda. Kao država smo zakazali kroz zakonodavnu, izvr&scaron;nu i sudsku vlast, za &scaron;to svi snosimo odgovornost, ali daleko najveću dužnosnici koji su vlast obna&scaron;ali sve te godine. Nepravedno je da se ti dužnosnici samo rotiraju na funkcijama. Glavni državni odvjetnik ne može biti odgovoran za proteklih 27 godina, ali ako za zamjenika uzme svog prethodnika koji je tu dužnost obavljao 4 godine ranije, onda se udio u odgovornosti povećava. Međutim, kada za drugog zamjenika ima čovjeka koji je bio glavni državni odvjetnik od 2002. do 2014., onda se s pravom postavlja pitanje - na temelju kojih je to zasluga, radi li se tu o kontinuitetu jedne politike ili su sami sebi svrha?"</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čemu da se žrtva nada, a stav žrtve je stav Vukovara, stav svih nas, a on je danas nekoliko puta ponovljen kroz riječi - dao sam bezbroj puta iskaze, za ove zločine nitko nije odgovarao. Ogorčenje, samoubojstvo, liječenje i tablete, ti ljudi i danas hodaju Vukovarom. Hrvati nas ubijaju od 1991., nemam povjerenje u hrvatsko pravosuđe. U ovih malo vi&scaron;e od mjesec dana svjedočio sam panici i besramnom prebacivanju odgovornosti s jedne na drugu instituciju. Stekao sam spoznaje o različitim alatima kojima se koristi unutar na&scaron;eg sustava kako bi zločinci izmakli ruci pravde. Neki od tih alata su držanje sudskih predmeta u ladici, učestalo mijenjanje sudaca na predmetu kako bi se postupci otegnuli i kako bi im se izgubio svaki smisao, ponavljanje ispitivanja svjedoka, ne bi li se prona&scaron;la nedosljednost u iskazima, ili ponovljeno ispitivanje kako bi se u njima ubila volja za svjedočenjem, dojave optuženicima kako bi mogli pobjeći iz zemlje, institut pokajnika ili suradnika, prekvalifikacije kaznenog djela kako bi se zločince oslobodilo. Iznimna je važnost i odgovornost na&scaron;ih obavje&scaron;tajnih službi. Na&scaron;im institucijama sve vrijeme ovog svijeta neće biti dovoljno ako nastave ovako raditi. Pitam se je li istina i kako je to moguće da je predmet Ovčara otvoren tek pro&scaron;le godne, tko je za to odgovoran. Ovo &scaron;to govorim, naoko su samo riječi, netko će reći prazne riječi, ali to su žalosne sudbine Vukovaraca i svih stradalnika Domovinskog rata, to su emocije i to je vapaj."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pročitao je izvadak iz knjige Vladimira &Scaron;eksa, koji govori o tome da je ubojica dvojice hrvatskih vojnika oslobođen svake odgovornosti. Prosvjednici su počeli zviždati kada je Penava spomenuo &Scaron;eksovo ime. "Vukovar je grad divova", rekao je spomenuv&scaron;i Jeana Michela Nicoliera, člana europske zajednice, "dok smo mi mogli samo sanjati o tome".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jean Michel je rekao da je njegov dolazak u Vukovar njegov izbor, i u dobru i u zlu. Te riječi predstavljaju temeljnu vrijednost hrvatskog naroda i države. Daleko su značajnije od bilo koje institucije ili dužnosnika ove zemlje. Zato, &scaron;to god napravimo dobro za Vukovar, ili za Hrvatsku, nemojmo se time previ&scaron;e hvaliti. To, iako realno može biti puno, istodobno će uvijek biti malo u odnosu na ono &scaron;to su napravili divovi. Mi to nikada nećemo dosegnuti, ali možemo poku&scaron;ati biti toga dostojni. Jean Michel je jedan u nizu. Stvorili smo bolesno dru&scaron;tvo, za to nemamo izgovora i to moramo mijenjati. Danas svi zajedno jo&scaron; uvijek ponizno molimo - pomozite nam jer ovo nije dobro. Mi nemamo druge države ni druge institucije osim na&scaron;ih hrvatskih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponizno vas molim, nemojte nas ne čuti, nemojte nas ne razumjeti. Otčepite svoje u&scaron;i i otvorite svoja srca. Molim vas, na ovim pitanjima se nemojte prepucavati, natjecati i nadmudrivati. Nije te&scaron;ko doznati tko su zapovjednici vojske koja je napala Vukovar, tko je pilot zrakoplova koji je bacao bombe na Vukovar i vukovarsku bolnicu. Postoje topnički dnevnici i zapovjednici artiljerije, osudite ih. Vjerojatno su vam poznati zapovjednici brigada vojne policije, sigurno znate koji su umovi osmislili i proveli zločin na Ovčari. Znate tko su zapovjednici i koja su mjesta srpskih koncentracijskih logora, tražite obilježavanje tih mjesta i od&scaron;tetu za logora&scaron;e. Ako ne znate kako, mi ćemo vam pomoći. Za početak, promijenite zakone koji se tiču istraživanja i procesuiranja ratnih zločina i prilagodite ih onom vremenu i onom prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnujte jedan specijalizirani sud, jedan specijalizirani odjel za odvjetni&scaron;tvo i specijalizirani tim za istraživanje s posebnim ovlastima u postupanju i posebnim zakonima u kojima će raditi ljudi, prema rezultatu svoga rada, u kojima neće moći raditi ljudi koji su se borili protiv ove države i koji je nisu htjeli. Imenujte povjerenstvo za istinu, mehanizam koji poznaje europska pravna stečevina, sačinjen od neovisnih ljudi koji su život posvetili istini o Domovinskom ratu, ne dopustite da se za zločine počinjenje na hrvatskom tlu, nad hrvatskim građanima, sudi izvan Hrvatske. Uvjetujte sve ove na razumu i pravdi utemeljene zahtjeve ulaskom Srbije u EU. Ovdje smo kako bismo rekli dosta, kako bismo poslali drugi vapaj. Ovih proteklih 27 godina je 27 godina kalvarije za Vukovar, s porukom da su na&scaron;i životi posve bezvrijedni. Vukovar je Tovarnik, Lovas, Berak, &Scaron;kabrnja, Kusonje, Kijevo, Petrinja, a svi smo mi Hrvatska. Ovo je pravedan put, jedini moguć za nas i za Hrvatsku. Pozivam vas, i one koji danas nisu ovdje, pridružite nam se na putu borbe za pravedniju Hrvatsku."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme Penavina govora na velikom ekranu izmjenjivale su se slike okupljenih iseljenih Hrvata koji prosvjeduju u Torontu i Chicagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju su okupljeni zapjevali "Rajska djevo, kraljice Hrvata".</p> <p>&nbsp;<br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/bdVPIgXsdoE" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-13-penava.jpgPresušilo Modro jezerohttp://grude.com/clanak/?i=7678676786Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-12-presuseno-jezero-778x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Presušilo je imotsko Modro jezero. Vijest zanimljiva, ali zanimljivija i činjenica da je ovo druga godina za redom da je presušilo, što je ipak raritet.<p>&nbsp;Modro jezero prema staroj predaju smatra se presu&scaron;enim, kada se sa takozvane jezeranske strane, može pje&scaron;ice prijeći ispod velike stijene zvane Kuća na bazaransku stranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nje toplo ljeto, iako je bilo ne&scaron;to i ki&scaron;e, a posebno ovi lijepi dani tijekom rujna i listopada ipak su uzrokom njegova presu&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada je u Imotskom glavno pitanje hoće li se odigrati jo&scaron; jedna nogometna utakmica na njegovom dnu, ba&scaron; kao i pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovisi to sigurno o potpunom isu&scaron;enju njegovog dna, pi&scaron;e <a href="https://radioimotski.hr/2018/10/12/presusilo-modro-jezero-2/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-12-presuseno-jezero-778x445.jpgŠirila tračeve po selu o susjedima pa proglašena krivom za teško sramoćenjehttp://grude.com/clanak/?i=7677376773Grude.com - klik u svijetFri, 12 Oct 2018 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-12-ogovaranje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marica je također ljudima govorila kako supružnici jedu pseću hranu. <p>Udovica s dvoje djece iz okolice Bjelovara progla&scaron;ena je krivom i osuđena za kazneno djelo te&scaron;kog sramoćenja supružnika Ivana i Đurđice koji imaju kuću u njezinu susjedstvu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marica (56) je već ranije pravomoćno osuđena za klevetanje supružnika, &lsquo;odrezana&rsquo; joj je ukupna kazna od 5000 kuna koju neće morati platiti ako u roku od jedne godine opet ne počini slična kaznena djela, pi&scaron;e <a href="https://podravski.hr/ovo-nisu-istine-marica-56-po-selu-tracala-prve-susjede-i-govorila-da-nisu-normalni-osudena-zbog-kaznenog-djela-teskog-sramocenja/" target="_blank">Podravski.hr. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osuda je stigla nakon &scaron;irenja klasičnih seoskih tračeva, na koncu je nepravomoćnom presudom ustanovljeno kako je Marica neutvrđenog datuma u kolovozu 2012. u dvori&scaron;tu kuće Luke D. pred vi&scaron;e ljudi izjavila da su privatni tužitelji &lsquo;bijeda i prolupali, da &lsquo;ne znaju &scaron;to rade i nisu normalni&rsquo;, te da je neutvrđenog datuma početkom listopada 2012. kod blagajne u trgovini Konzuma pred vi&scaron;e ljudi za privatne tužitelje izjavila da je ona &lsquo;od njih dobila sve i treba jo&scaron; novaca dobiti&rsquo;, te &lsquo;sada je sve moje&rsquo; i potom &lsquo;sada neka idu nazad i neka se brinu za svoju djecu&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sud je procijenio kako je tu riječ o kaznenom djelu te&scaron;kog sramoćenja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marica je također ljudima govorila kako supružnici jedu pseću hranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sud je tijekom dokaznog postupka ustanovio kako je i protiv tužitelja Ivana i Đurđe u tijeku ovr&scaron;ni postupak radi naplate potraživanja optužene Marice u iznosu od 10.000 kuna, i to na ime naknade &scaron;tete &ldquo;kada su supružnici zvali TV Novu da snimi &scaron;to im sve Marica radi u kući i dvori&scaron;tu&rdquo;, pi&scaron;e Podravski.hr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-12-ogovaranje.jpg(FOTO) Feel, taste and meet Blidinje: Unaprijeđenje i promocija blidinjskih proizvodahttp://grude.com/clanak/?i=7676076760Grude.com - klik u svijetThu, 11 Oct 2018 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-11-visit-blidinje-proizvodi6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga “Visit Blidinje” predstavila je još jedan od projekata koji se realizira na području Parka prirode Blidinje. <p>Projekt Feel, taste and meet Blidinje realizira JP Park prirode Blidinje kao voditelj projekta zajedno s partnerom &ndash; udruženjem Visit Blidinje, pi&scaron;e<a href="http://blidinje.net/feel-taste-and-meet-blidinje-u-tijeku-realizacija-jos-jednog-u-nizu-projekata/" target="_blank"> Blidinje.net. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt sufinanciraju Parkovi Dinarida &ndash; mreža za&scaron;tićenih područja Dinarida zajedno sa WWF Adria u okviru poziva &bdquo;Program grantova za za&scaron;tićena područja&ldquo; (https://parksdinarides.org/me/naslovnica/) u iznosu 7.000,00 &euro;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt je započeo s realizacijom u svibnju i traje do konca listopada 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta je jačati konkurentnost Parka prirode Blidinje pobolj&scaron;anjem lanaca vrijednosti, boljom produktivnosti i kvalitetom proizvoda lokalnog stanovni&scaron;tva pomoću investicija u nove tehnologije u proizvodnom procesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalni stanovnici Parka prirode Blidinje kao primarna i najosjetljivija skupina projekta će uživati izravnu korist, te će ovaj korak doprinijeti unapređenju procesa proizvodnje kao i marketin&scaron;ke promocije blidinjskih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opremit će se proizvodna prostorija s uređajima (pasterizator, laktofriz, uređaj za vakumirnaje, rashladna vitrina i dr.) koji su neophodni lokalnom stanovni&scaron;tvu radi pobolj&scaron;anja njihovog proizvodnog procesa. Prostorija će biti smje&scaron;tena unutar upravne zgrade JP Parka prirode Blidinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalnoj zajednici će se projektom omogućiti da revitalizira proizvodnju hrane za vlastitu i komercijalnu upotrebu &scaron;to potiče ekonomski rast Blidinja i razvoj zajednice; zatim dati doprinos prepoznatljivom geografskom području putem tradicionalnih proizvoda Parka i u konačnici stvoriti čvr&scaron;će veze uključivanjem predstavnika lokalne zajednice u dono&scaron;enju odluka koje utječu na Park prirode Blidinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proteklih mjeseci se analizirala situacija i potrebe lokalnog stanovni&scaron;tva te će se proizvodna prostorija opremiti uređajima koji su upravo njima neophodni. Na kraju projekta, do kraja listopada organizirat će se radionica o važnosti higijene u proizvodnom procesu prehrambenih proizvoda, te će se korisnici obučiti rukovanju s uređajima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da će projekt povući za sobom druge razvojne projekte za lokalnu zajednicu vežući se za ruralni turizam i Program ruralnog razvoja FBiH 2018-2021. Doprinijet će se ekonomskom životu regije te pro&scaron;iriti prostor za buduće projekte, a oživljavanjem potencijalnih potisnutih regija poput Parka prirode Blidinje dugoročno se dobiva i na regionalnoj i nacionalnoj razini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-11-visit-blidinje-proizvodi6.jpgNOVI ZAKON U HRVATSKOJ: Državni službenici dobivat će plaće po učinku, a ne po stažu? http://grude.com/clanak/?i=7675476754Grude.com - klik u svijetThu, 11 Oct 2018 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-odmor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zakon bi se odnosio na oko 30 tisuća državnih službenika, dakle ne na vojsku i policiju, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja iduće godine. <p>Ministarstvo rada će, neslužbeno doznaje <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/stizu-nova-pravila-desecima-tisuca-drz-sluzbenika-place-ce-konacno-ovisiti-o-radnom-ucinku-u-novom-sustavu-zbog-nerada-ce-se-ostajati-i-bez-posla/7926895/" target="_blank">Jutarnji list</a>, uskoro u javnu raspravu uputiti Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namje&scaron;tenika. Dogodit će se to nakon usugla&scaron;avanja u okviru radne skupine-</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakon bi se odnosio na oko 30 tisuća državnih službenika, dakle ne na vojsku i policiju, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni cilj je da ubuduće plaća zaposlenih vi&scaron;e ovisi o radnim učincima nego o godinama staža. Prema sada&scaron;njim propisima, plaća državnog službenika i namje&scaron;tenika ovisi o rasporedu na radno mjesto i na nju nemaju nikakvog utjecaja rad i rezultati rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, uvođenjem sustava platnih stupnjeva i razreda ubuduće se ukida dodatak od 0,5 posto za svaku navr&scaron;enu godinu radnog staža, &scaron;to međutim, ističe se, neće ići na &scaron;tetu najboljih službenika i namje&scaron;tenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost nagrađivanja službenika za postignute rezultate, koje dosad nije zaživjelo u praksi, ići će prema tome da se omogući isplata jednokratne novčane nagrade i to za &ldquo;izvanredni učinak&rdquo; u visini jedne proračunske osnovice, a za &ldquo;učinak iznad očekivanja&rdquo; u visini 50 posto proračunske osnovice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakvo rje&scaron;enje uputit će se u raspravu, ali sindikati već sada s njime nisu zadovoljni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-odmor.jpgDon Damjana Raguža udario motocikl, liječnici mu se bore za živothttp://grude.com/clanak/?i=7674176741Grude.com - klik u svijetWed, 10 Oct 2018 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-10-damjan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Damjan Raguž iz Stoca, bivši župnik župe Studenci, sinoć je teško stradao kod mostarske katedrale. <p>Prema informacijama koje su dostupne medijima, Raguža je udario motocikl i zadobio je te&scaron;ke ozlijede opasne po život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nesreće don Raguž je smje&scaron;ten na Odjel za anasteziju i reanimaciju SKB Mostar i liječnici se bore za njegov život. On se prije samo mjesec dana oprostio od svojih župljana na Rotimlji, župi u kojoj je proveo zadnjih devet godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liječnici nisu željeli davati nikakve prognoze o mogućem oporavku, te su poručili kako se ulažu maksimalni napori kako bi se stanje unesrećenog pobolj&scaron;alo, pi&scaron;e <a href="http://www.pogled.ba/clanak/don-damjana-raguza-udario-motocikl-lijecnici-mu-se-bore-za-zivot/152460" target="_blank">Pogled.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-10-damjan.jpgSamaraši sve traženiji u šumama Kupresa: Zarađuju i do 2.000 KM i ne misle ići u Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=7673776737Grude.com - klik u svijetWed, 10 Oct 2018 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-10-samarasi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samaraši su sve traženiji u šumama Kupresa. <p>Njihova plaća kreće se između 1500 i 2000 KM tako da nitko od njih i ne pomi&scaron;lja na odlazak u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetili smo ih na planini Stožer kod Kupresa pa pogledajte &scaron;to smo zabilježili, pi&scaron;e na svom Youtube kanalu novinar Srećko Stipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/nHP7TTb4toA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-10-samarasi.jpgToplinski val dugo će trajatihttp://grude.com/clanak/?i=7672076720Grude.com - klik u svijetTue, 09 Oct 2018 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-09-jesen-sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cijelu Europu ovog tjedna stiže značajna promjena vremena - točnije toplinski val koji će u veći dio kontinenta donijeti iznadprosječno visoke temperature za ovo doba godine. <p>&nbsp;</p> <p>Posebno visoke temperature očekuju se na sjeveru Europe, gdje bi mogao pasti i pokoji rekord.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e servis Severe Weather Europe, do sredine i kraja tjedna veliki dijelovi Europe bilježit će 7-10 Celzijevih stupnjeva vi&scaron;e temperature od prosjeka za ovo doba godine, prenosi Index.hr. Očekuje se da će temperature rasti do 25 Celzijevih stupnjeva na području sredi&scaron;nje Europe i Balkana, dok bi se u &Scaron;panjolskoj i Portugalu mogle penjati i do 30 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vikend bi mogao biti ekstremno topao u dijelovima Skandinavije - očekuje se da će biti i do 15 stupnjeva toplije od prosjeka! Učinak toplinskog vala osjetit će se i na na&scaron;em području i potrajat će...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, za koju valja napomenuti da je izravan rezultat numeričkog atmosferskog prognostičkog modela Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) te se može znatno razlikovati od prognoza drugih računalnih modela atmosfere, odnosno od prognoza koje izrađuju prognostičari, čini se da će razdoblje iznadprosječne topline potrajati barem do kraja ovog tjedna, a moglo bi se nastaviti i početkom idućeg tjedna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-09-jesen-sunce.jpgŽeljko Komšić najavio prve korake! TUŽBA PROTIV HRVATSKEhttp://grude.com/clanak/?i=7669276692Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-zeljko_komsic_df_rsa09.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Noćas nakon proglašenja rezultata na izborima u BiH novinarka HRT-a Elizabeta Gojan dobila je ekskluzivni intervju, jedini za hrvatske medije. Razgovarala je s novim članom Predsjedništva BiH, kandidatom Demokratske fronte Željkom Komšićem koji je bošnjačkim glasovima pobijedio.<p>&nbsp;</p> <p>Imamo pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, jer je dva puta prekr&scaron;ila kao država Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice. Za&scaron;to se to veže za Pelje&scaron;ki most? Zato &scaron;to to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispo&scaron;tovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da po&scaron;tujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi i&scaron;ao taj Pelje&scaron;ki most - preko BH mora, rekao je Kom&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-zeljko_komsic_df_rsa09.jpgVozači oprez! Kamene gromade padaju na ceste po Dalmaciji http://grude.com/clanak/?i=7668976689Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-08-6d021d59c6ee41a9648e.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je obilna kiša u nedjelju pogodila Dalmaciju i potopila neke prometnice, na Jadranskoj magistrali kod Makarske na cestu se odronio veliki komad stijene. <p>Odroni su se dogodili na području koje je pro&scaron;le godine izgorjelo u velikom &scaron;umskom požaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ki&scaron;e su izazvale bujice i odrone na cesti između Žrnovnice i Gornjeg Sitnog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čini se da je najgore stanje na poznatim okukama iznad Donjeg Sitnog gdje su bujice i blato prekrili dobar dio kolnika, a jadna oveća kamena gromada pala je na kolnik i potpuno onemogućila promet jednom prometnom trakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kamena gromada pala je nekoliko sekundi prije nego smo pro&scaron;li automobilom. Sva sreća da nitko nije stradao! - rekao je jedan čitatelj za portal <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/kamene-gromade-padaju-na-ceste-u-okolici-splita-vozaci-potreban-je-krajnji-oprez" target="_blank">Dalmacija danas.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>HAK i danas upozorava vozače na skliske ceste i moguće odrone:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolnici su mjestimice mokri ili samo vlažni i skliski. Mogući su odroni. Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo vozače motornih vozila da i tijekom dana u uvjetima smanjene vidljivosti (magla, oblačno vrijeme, jaki pljuskovi, itd.) voze s upaljenim kratkim svjetlima, bez obzira na ljetno računanje vremena. Vozači mopeda i motocikala tijekom cijele godine moraju voziti s upaljenim svjetlima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-08-6d021d59c6ee41a9648e.jpegSILOVALI JE I UBILI: U parku pronađeno tijelo bugarske istraživačke novinarke (30)http://grude.com/clanak/?i=7668476684Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 10:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-08-novinarka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bugarska istraživačka novinarka koja je istraživala navodnu korupciju koja uključuje korištenje europskih fondova ubijena je u podunavskom gradu Ruse, objavile su u nedjelju tamošnje vlasti. <p>Po navodima tužitelja, tijelo 30-ogodi&scaron;nje Viktorije Marinove pronađeno je u gradskom parku u subotu. Njen identitet tužiteljstvo je objavilo samo inicijalima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Riječ je o silovanju i ubojstvu", kazao je novinarima ministar unutarnjih poslova Mladen Marinov. Po njegovim riječima, nema dokaza da je ubojstvo povezano s novinarkinim istraživačkim radom i nema informacija da joj se eventualno ranije prijetilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je kako je "uvjeren da je otkrivanje ubojice pitanje vremena". Najbolji kriminalisti poslani su u Ruse, a tamo je pronađena velika količina DNA, kazao je premijer zatraživ&scaron;i da se ne vr&scaron;i pritisak na istražitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da će policija u ponedjeljak ponuditi vi&scaron;e detalja o slučaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Njezinu smrt izazvali su udarci u glavu i gu&scaron;enje, a nedostaju njen mobitel, ključevi od automobila, naočale i ne&scaron;to njezine odjeće", kazao je regionalni državni tužitelj Georgi Georgiev.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinova, koja je radila za tv postaju TVN iz Rusea, jednu od najpopularnijih u sjeveroistočnoj Bugarskoj, treći je novinar ubijen u Europskoj uniji u godinu dana. Lokalni mediji izvijestili su da je Marinova bila uključena u istragu skupine bugarskih novinara o infrastrukturnim projektima koje financira EU, a kojima su upravljale lokalne vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine u listopadu ubijena je Daphne Caruana Galizia, najbolja malte&scaron;ka istraživačka novinarka, koja je poginula u eksploziji bombe koja je raznijela njen automobil, a potom je u veljači ubijen slovački novinar Jan Kuciak</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S velikom boli i neizmjernom tugom tim TVN-a doživljava gubitak na&scaron;e drage kolegice Victorije Marinove i molimo za sućut s njezinom obitelji i kolegama", objavila je tv postaja u kratkoj izjavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugarska zauzima 111 mjesto među 180 zemalja na ovogodi&scaron;njem indeksu slobode medija u svijetu organizacije Reporteri bez granica, &scaron;to je najniže mjesto koje zauzima jedna zemlja Europske unije, kao i niže od bilo koje zemlje zapadnog Balkana, od kojih su neke kandidati za članstvo u EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U listopadu 2017. stotine bugarskih novinara prosvjedovalo je u sredi&scaron;tu glavnog grada Sofije zbog prijetnji koje je najvećim medijskim tv kućama uputio zamjenik premijera Valeri Simeonov optužujući ih da vode kampanju protiv njega, pi&scaron;e HINA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-08-novinarka.jpgHrvatska slavi Dan neovisnostihttp://grude.com/clanak/?i=7667876678Grude.com - klik u svijetMon, 08 Oct 2018 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-23-hrvatska_zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je Dan neovisnosti. Prije 27 godina, dan nakon raketiranja Banskih dvora i pokušaja likvidacije državnog vrha, Hrvatski je sabor u podrumu Inine zgrade donio odluku o samostalnosti i raskidu svih državno-pravnih veza s Jugoslavijom.<p>&nbsp;</p> <p>U povodu Dana državnosti predsjednici Sabora i Vlade položit će vijenace na Mirogoju i Krematoriju, a zatim u 11.50 ispred zgrade Vlade na Trgu svetog Marka sudjelovati na svečanoj ceremoniji velike smjene straže. U povodu Dana neovisnosti i Sabor otvara svoja rata za sve posjetitelje, javlja <strong>HRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski sabor je 8. listopada 1991. jednoglasno donio odluku da za Republiku Hrvatsku vi&scaron;e nije legitimno ni legalno niti jedno tijelo dotada&scaron;nje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), te da za Republiku Hrvatsku nije valjan ni jedan pravni akt bilo kojega tijela koje nastupa u ime biv&scaron;e federacije, a koja vi&scaron;e, kao takva, ne postoji. Odluku o dovr&scaron;etku postupka razdruživanja pročitao je Vladimir &Scaron;eks u zgradi Ine u &Scaron;ubićevoj ulici u Zagrebu, gdje su zastupnici i novinari prevezeni iz zgrade na Markovu trgu kako bi izbjegli opasnost od vojnih napada Jugoslavenske vojske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluku o neovisnosti Hrvatski sabor donio je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije i nakon &scaron;to je 7. listopada 1991. istekao moratorij na progla&scaron;enje samostalnosti i suverenosti, koji je tražila Europska zajednica. Na dan kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smje&scaron;teno tada&scaron;nje državno vodstvo na čelu s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-23-hrvatska_zastava.jpgSUSTAVNO TUKLA PETERO SVOJIH UČENIKA Teror u osnovnoj školi krenuo je od prvog dana nastavehttp://grude.com/clanak/?i=7664676646Grude.com - klik u svijetSun, 07 Oct 2018 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-07-skolske-klupe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pulsko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je pred Općinskim sudom u Puli optužnicu protiv 47-godišnje učiteljice koja je u jednoj osnovnoj školi na području Istarske županije tukla svoje učenike. <p>Kako se navodi u priopćenju, učiteljicu terete za počinjenje pet kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. Kaznenog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U toj zakonskoj odredbi stoji da 'tko zlostavi dijete ili ga prisili na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, na prosjačenje ili ga navodi na drugo pona&scaron;anje koje je &scaron;tetno za njegov razvoj ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava, kaznit će se kaznom zatvora od &scaron;est mjeseci do pet godina'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konkretno, učiteljicu se tereti da je od rujna pro&scaron;le godine, dakle od početka &scaron;kolske godine, pa sve do 17. siječnja ove godine, svjesna da svojim pona&scaron;anjem ugrožava pravilan psihički i emocionalni razvoj petoro maloljetnih učenika, te da im nanosi fizičku i emocionalnu bol, za vrijeme održavanja nastave u vi&scaron;e navrata na različite načine udarala ove učenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Time je kod ove djece izazvala strah te emocionalnu i fizičku bol, zaključuje se u priopćenju, prenosi <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/uciteljici-iz-istre-prijeti-pet-godina-zatvora-jer-je-sustavno-tukla-petero-svojih-ucenika-teror-u-osnovnoj-skoli-krenuo-je-od-prvog-dana-nastave/7915293/" target="_blank">Jutarnji.hr.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-07-skolske-klupe.jpgMilijan! Kod njega nema sredine, ili ga volite ili mrzitehttp://grude.com/clanak/?i=7664476644Grude.com - klik u svijetSun, 07 Oct 2018 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-07-016-milijan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rijetko tko poput Milijana Brkića ima sposobnost o sebi graditi mit, bez obzira na to što taj mit ponekad ponire u duboki minus, a nekad leti u debeli plus. <p>&nbsp;</p> <p>Zato se drugi čovjek HDZ-a ni ne trudi odveć demantirati situacije u kojima ga se prikazuje kao stranačkog destabilizatora, predvodnika desnice, čovjeka koji sprema zamke Plenkoviću. Brkić zna da mu sve to diže rejting i čini ga politički moćnijim nego &scaron;to stvarno jest. Njegova dana&scaron;nja stranačka moć u usporedbi s vremenom kada je bio glavni tajnik Tomislava Karamarka tek je sjena onda&scaron;njoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/tajne-istrage-pucaju-jer-rijetko-se-istrazuje-gdje-su-i-zasto-pukle-1274627"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Spretni Brkić realnu moć zamijenio je onom koju grade oni koji ga se boje ili oni koji ga politički žele eliminirati. Mit o Milijanu Brkiću, hercegovačkom djetetu radničke obitelji, ne veže se samo uz politički dio njegove biografije. Mit o Brkiću stvarao se cijeli njegov život. Svaku fazu njegova života obilježava situacija koja ga ili diže u sfere nadčovjeka ili baca u podzemlje nečasnog. Brkić je ili <strong>pozitivac ili potpuni negativac</strong>. Ili je junak rata koji s Velebita pet sati izvlači ranjenog suborca i odbija trosobni stan u korist obitelji stradalog ratnog druga ili je plagijator diplomskog rada, prljavi policajac osumnjičen za otkucavanje tajnih istraga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod Brkića, izgleda, nema sredine. Ljudi ga ili vole ili preziru. On sam jo&scaron; vi&scaron;e potpiruje dojam graničnog negativca i grubog tipa &scaron;to je postalo izraženije otkad je smr&scaron;avio 20-ak kilograma, pa su do izražaja jo&scaron; vi&scaron;e do&scaron;le o&scaron;tre crte lica tog Hercegovca rođenog u Klobuku pokraj Ljubu&scaron;koga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U omek&scaron;avanju imidža rabijatnog policajca nisu previ&scaron;e pomogle ni dioptrijske naočale Ray Ban koje ipak nisu &scaron;minka, nego posljedica o&scaron;tećenja vida zbog <strong>ranjavanja u operaciji Bljesak</strong>. Od detonacije granate koja ga je odbacila u drvo Brkiću su stradale oči, ali i vratna kralježnica. Posljedice te ozljede trpi i danas, u javnost su nekoliko puta iza&scaron;le informacije o tome da je Brkiću pozlilo ili da je pao u nesvijest, kao za ljetovanja na Kornatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/brkic-ce-dati-novi-iskaz-ako-ga-dorh-pozove-sve-je-u-tom-spisu-1274468"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p><strong>Opjevan pričom o spa&scaron;avanju ranjenika</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unazad koju godinu Brkić se zbog te ozljede podvrgnuo i operaciji vratnih kralježaka, oporavak je trajao tri mjeseca. Kada je u tandemu s Karamarkom preuzeo HDZ, Brkiću su se vrlo brzo počele pripisivati iznimne organizacijske sposobnosti, veliki autoritet i strahopo&scaron;tovanje članstva koje je na jedan Brkićev poziv telefonom hrlilo na birali&scaron;ta. HDZ je upisivao pobjede, a Brkićeva popularnost među članovima letjela je u nebo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brkić je uskoro postao i <strong>medijska zvijezda</strong>, pisalo se o njegovim vje&scaron;tinama organizacije, autobusima HDZ-ovaca koji poslu&scaron;no izlaze na izbore. Moglo bi se čak zaključiti da je Brkić na neki način pridobio i po&scaron;tovanje političkih suparnika, pa čak i neprijatelja. Zato i ne čudi da ga oporba u Saboru, otkad je prije dvije godine postao potpredsjednik parlamenta, hvali kao jednog od boljih voditelja saborskih sjednica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni preseljenje Brkićeve obitelji iz Klobuka u zagrebačku Dubravu, kada je imao tek osam godina, nije pro&scaron;lo bez priče koja se dobro uklapa u mit. Malom Milijanu i bratu Jozi Zagreb se nije odveć sviđao pa su odlučili pobjeći babi Ruži i didi Jozi u Klobuk. Braća su džeparcem platila kartu za vlak, babi Ruži slagali su da su ih roditelji poslali u Hercegovinu, a dva dana poslije milicija je male Brkiće vratila u metropolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/mi-smo-poslali-dijelove-originalnog-spisa-dio-sigurno-postoji-u-policiji-1274394"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Grijeh su, kako je Brkić ranije ispričao za Večernji list, platili porcijama &scaron;iba i klečanjem na kukuruzu. Zagrebački Hercegovac Brkić zavr&scaron;io je elektrotehničku srednju &scaron;kolu i odslužio JNA, uskoro počinje raspad Jugoslavije i dolazi Domovinski rat u kojem je Brkić izgradio najpozitivniji dio svojeg imidža. Kao mladić od 20 godina priključuje se specijalnoj policiji &ndash;<strong> Alfama</strong> &ndash; u kojima ostaje idućih deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brkić iz tog perioda izlazi kao ratnik opjevan pričama o spa&scaron;avanju ranjenog suborca kojeg je s Velebita izvlačio pet sati, kao branitelj koji je trosobni stan prepustio obitelji poginulog suborca... Iz rata nosi i <strong>nadimak Vaso</strong>, a o tome kako mu je nadjenut postoje barem tri teorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prvoj, koju plasira sam Brkić, to mu je u ratu bilo kodne ime. Druga kaže da je navodno u ratu ubio nekog Srbina Vasu, a treća da je Vaso po Srbinu Vasi kojeg je u ratu spasio. U prvim godinama političke karijere u medijima se uz ime Milijana Brkića redovno navodilo i Vaso, pa je često samo taj nadimak bio u naslovima novinskih tekstova ili televizijskih priloga. Međutim, Brkiću je smetalo da ga se službeno zove Vaso, to je dopu&scaron;teno samo njegovim ratnim drugovima, pa je taj nadimak pomalo i&scaron;čeznuo iz medijskog mainstreama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/zbog-afere-sms-brkic-i-karamarko-vec-su-odavno-trebali-biti-ispitani-1274573"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Premda je po nadimku i dalje najprepoznatljiviji i većina ljudi u HDZ-u zove ga upravo &ndash; Vaso.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nakon rata Brkić ostaje u Alfama, a iz tog razdoblja potječe i druga legenda, ona da je kao policijski zapovjednik odbio probiti barikade kod Sinja koje su podignute u znak protesta protiv uhićenja Mirka Norca. Vrijeme je to Vlade pokojnog<strong> Ivice Račana</strong>, a vlast je Brkića promptno smijenila kada je odbio zapovijed jer je odlučio da policijskim snagama neće ići na narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudbina je Brkiću u tom egzistencijalno ugroženom razdoblju života namijenila <strong>dr. Nikicu Gabrića</strong>, poznatog oftalmologa i vlasnika očne klinike Svjetlost. Dok je početkom 2000.-ih Gabrić bio predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a, bile su mu upućene prijetnje pa mu je policija kao za&scaron;titu dodijelila Milijana Brkića, tada već smijenjenog zapovjednika Alfi i običnog policajca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je Brkić ostao bez posla, Gabrić ga je pozvao da dođe raditi kod njega, kao<strong> njegov vozač</strong> i osoba zadužena za osiguranje. Gabrić je veliki Brkićev poklonik, veže ih veliko prijateljstvo premda su ideolo&scaron;ki na potpuno suprotnim pozicijama. Gabrić ima teoriju o posljednjim aferama koje se vežu uz Brkića i u kojima je osumnjičen da je odavao informacije o tajnim policijskim istragama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/stromar-o-nestalom-spisu-mene-sve-to-podsjeca-na-trilogiju-kum-1274622"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p><strong>Dogovarao uhićivanja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Potpuno su krive teze da se s Brkićem obračunava Plenković, <strong>Plenkoviću je Brkić potreban,</strong> a smetnja je marginaliziranim HDZ-ovim desničarima. Gotovo je sigurno da će Plenković otići za povjerenika u Europsku komisiju, njegovim odlaskom otvorit će se borba za novog predsjednika HDZ-a, a tim pasiviziranim desničarima jedina prepreka do trona upravo je moj prijatelj Milijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je apsolutno dobar, skroman i osjećajan čovjek iako ima gard grubijana. Naravno, on nije nevina&scaron;ce, jer nitko u politici to nije, ali po&scaron;teniji je od svih koji sada govore protiv njega &ndash; uvjeren je Gabrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrdi da je bio prisutan kada je biv&scaron;i glavni državni odvjetnik <strong>Mladen Bajić </strong>s Brkićem dogovarao na koji će se način privoditi biv&scaron;i MUP-ovi specijalci osumnjičeni za ratni zločin u Gruborima. Gabrić navodi taj slučaj jer je i tada pukla afera da je Brkić osumnjičenicima dojavio da će biti uhićeni, da bi se kasnije razjasnilo da je to bilo u dogovoru s DORH-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/premium/koja-je-veza-izme-u-brkica-bajica-i-ostojica-1274358"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>&ndash; Milijan nije htio dopustiti da se biv&scaron;i branitelji hapse doma pred svojom djecom, inzistirao je da on s njima razgovora i da samo dođu u policiju i budu privedeni. Bajić je na to pristao &ndash; tvrdi Gabrić. Brkić je kod Gabrića radio dvije godine, a svoje su prijateljstvo zaokružili Brkićevim <strong>kumstvom na krizmi</strong> Gabrićevu mlađem sinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Javljaju mi se mnogi ljudi koji znaju da sam dobar s Milijanom i žele da mu prenesem poruku da znaju da je sve namje&scaron;taljka i da će mu pomoći &ndash; tvrdi Gabrić.</p> <div id="inline_preroll_player_container" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; visibility: hidden; transition: all 0.5s; overflow: hidden;">&nbsp;</div> <p>I dok je Gabrić uvjeren u Brkićevu nevinost, neki drugi sugovornici, koji su zatražili anonimnost, o Brkiću ne misle dobro. Ali istodobno vjeruju da prste u pu&scaron;tanju informacija o aferama imaju najbliži Plenkovićevi suradnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/nestanak-spisa-drzavno-odvjetnistvo-zapocelo-unutarnju-kontrolu-1274441"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>&ndash; Znam &scaron;to sam prolazio i s Brkićem i s Karamarkom i kojim su se metodama služili, Brkića sigurno ima u tim pričama koje se sad plasiraju, ali vjerujem i da cijelu operaciju eliminacije Brkića vodi Božinović koji kao ministar unutarnjih poslova ima pristup informacijama iz policijskih istraga &ndash; smatra na&scaron; sugovornik iz HDZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominje da Plenkovićeva ekipa živi u <strong>paranoji od Brkića</strong> i da im je on dežurni krivac za sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; U svemu &scaron;to im ne ide u prilog vide Brkićeve prste, pa nije ni to normalno &ndash; smatra taj izvor. Brkića i Karamarka od preuzimanja HDZ-a 2012. pratio je imidž &scaron;pijuna, obavje&scaron;tajaca, konspirativnih tipova jer su potekli iz policijsko-obavje&scaron;tajnog aparata. Zajedno su radili u SOA-i kada je Karamarko bio ravnatelj te obavje&scaron;tajne agencije, a kada je postao ministar unutarnjih poslova, u ravnateljstvo je doveo i Brkića koji je bio zamjenik ravnatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-ima-jedan-opusak-od-institucija-vladajuci-su-okupirali-institucije-1274425"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Brkić je Karamarka nagovorio da se<strong> ponovno učlani u HDZ </strong>nakon &scaron;to je Ivo Sanader stranku i Vladu prepustio Jadranki Kosor. Karamarko je tada biv&scaron;u &scaron;eficu HDZ-a nagovorio da Brkića stavi na listu za Sabor na izborima 2011. uvjeravajući je riječima: &ldquo;Vaso će ti biti vjeran do groba&rdquo;. Jadranka Kosor izgubila je te izbore, ali i one u HDZ-u, stranku je preuzeo Karamarko, a Brkić postaje prvi stranački operativac. Iako su slovili kao nerazdvojan tandem, vrlo brzo pokazalo se da odnosi između Karamarka i Brkića pucaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uloga brata Joze</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekipa kojom se Karamarko okružio nije Brkića vidjela kao čovjeka koji se uklapa u ispeglani imidž predsjednika HDZ-a, Karamarko je na stranačkim izborima 2015. čak htio izbjeći da Brkić bude kandidat za njegova zamjenika, ali to mu nije pro&scaron;lo. Ostalo je povijest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brkić je odigrao važnu ulogu <strong>u ru&scaron;enju Karamarka </strong>s mjesta predsjednika HDZ-a u jeku afere s Jozom Petrovićem, konzultantom MOL-a. Prvi mu je na sjednici Predsjedni&scaron;tva stranke rekao da treba dati ostavku u HDZ-u i u Vladi. Karamarko mu to nikad nije oprostio. Smatra ga Judom, izdajicom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/brkic-odavao-informacije-da-bi-dame-izveo-na-pravi-put-1274586"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Prije koji dan biv&scaron;i predsjednik HDZ-a za Večernji je list rekao da se Brkić prema njemu nije ponio časno kad je riječ o njegovu odlasku iz stranke, ali istine radi poručio je da ne vjeruje da je Brkić odavao informacije o tajnim istragama. Izvori bliski Karamarku kažu da s Brkićem namjerava ozbiljno porazgovarati s odmakom od dvije godine, koliko je pro&scaron;lo od njegova odlaska iz HDZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni <strong>Darko Milinović</strong>, izbačeni HDZ-ovac i ličko-senjski župan, nije imao ugodna iskustva s Karamarkom i Brkićem jer je u utrci za &scaron;efa HDZ-a 2012. bio jedan od najže&scaron;ćih Karamarkovih suparnika, &scaron;to je poslije ispa&scaron;tao kada je Karamarko preuzeo HDZ. Ali u ovoj situaciji vi&scaron;e je, izgleda, na strani Brkića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Za Milijana Brkića smatram da je izuzetan organizator i vrlo inteligentna osoba, a to onda znači da vjerujem da s ovim aferama nije povezan. Varam li se, pokazat će vrijeme. S druge strane, stvoren je dojam je Milijan povezan s tim aferama. Isto tako, stvoren je dojam u javnosti da je to <strong>unutarstranački obračun</strong> s desnom strujom HDZ-a, o čemu je govorio i sam Brkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koji će od tih dojmova biti točan, vidjet ćemo. Ovu aferu poku&scaron;avaju iskoristiti oni koji žele umanjiti Brkićev politički utjecaj. Ako izađe iz ovoga &ldquo;čist&rdquo;, desna struja u HDZ-u bitno će ojačati &ndash; smatra Milinović, koji ne krije želju da u HDZ-u prevladaju desne snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok HDZ tresu turbulencije i <strong>pitanje Brkićeva opstanka</strong>, turbulentno je bilo i u njegovu privatnom životu. Lani se, kako je već pisao Večernji list, rastao od supruge Karmen s kojom ima kćer i dva sina. Sada plaća alimentaciju od 7000 kuna i živi u stanu od 144 kvadrata, vrijednom 1,5 milijuna kuna, u novom Vrapču.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brkić ima i kredit od 200.000 eura za koji mjesečno plaća 739 eura te dug prema prijatelju<strong> Anti Ga&scaron;paru</strong> od 571.000 kuna. Plaća kao potpredsjedniku Sabora iznosi mu ne&scaron;to vi&scaron;e od 22.000 kuna. Brkićeva imovina, krediti koje je dobivao pa ekspresno otplaćivao često su bili medijska tema. Njega i biv&scaron;u suprugu Karmen vezalo se za<strong> aferu Karlovačka banka</strong>, a u medijima se često nagađalo da je Brkić navodno vlasnik i nekih poslovnih prostora koji se ne vode na njegovo ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispada da nema aspekta Brkićeva života koji medijima nije zanimljiv otkad se politički afirmirao. Ako se vratimo na početak teksta, i njemu samome kao da odgovara da se oko njega stalno pletu afere, priče ili skandali koji ga nikada do kraja ne razotkrivaju kao potpunog negativca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/ocekujem-od-drzavnog-odvjetnika-da-pojasni-dodatno-tu-situaciju-1274389"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Taj ples na rubu Brkiću je očito zanimljiv, a i stil života koji vodi često je, očito, na samome rubu. Da slika o Brkiću bude kompletnija, tu je, uz dvije sestre, i brat Jozo, koji dio godine živi u Australiji, dio u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je<strong> Jozo Brkić </strong>od Grada Zagreba u posljednje vrijeme dobio 20-ak gradskih poslovnih prostora jer je imao najbolje ideje ili ponude za poslovno oživljavanje tih lokala. Osim toga, Jozo je neki dan svjedočio na sudu u slučaju Karlovačke banke i bez ikakvih ograda rekao da ga je na taj biznis ponukao brat Milijan jer mu je javio da bi se tu moglo dobro zaraditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ni Jozi, ni Milijanu, zbog tada&scaron;nje funkcije, nije bilo zgodno otvoriti tvrtku na svoje ime, otvorili su je na ime biv&scaron;e Brkićeve supruge Karmen. Sve to dodatno garnira Brkićev stil koji je očito mje&scaron;avina spretnog biznismena Hercegovca, policajca, obavje&scaron;tajca, nagla&scaron;enog vjernika. Nema tu sredine. Za odgovor na pitanje hoće li dečko iz Klobuka žilavo&scaron;ću čovjeka s kamena preživjeti i posljednje afere ili mu se bliži <strong>politički kraj</strong>, trebat će ipak pričekati jo&scaron; nekoliko činova HDZ-ove političko-obavje&scaron;tajne sapunice...</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-07-016-milijan.jpgIako je zagazila u deveto desetljeće baka Mara prevalila je velik put da stigne na krštenje dvadesetog praunukahttp://grude.com/clanak/?i=7663776637Grude.com - klik u svijetSat, 06 Oct 2018 20:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-baka_mara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je već zakoračila u deveto desetljeće života, baka Mara Gudelj nije se dvoumila, potegla je iz Zmijavaca na otok Hvar da bi proslavila krštenje svog dvadesetog praunuka Giovannija. <p>Ni velike godine ni bol u nogama nisu je omeli da sa sinom Nediljkom te nevjestama Ankicom i Nadom prevali taj put te prisustvuje samom činu kr&scaron;tenja u jel&scaron;anskoj župnoj crkvi Uznesenja Marijina na nebo, a kasnije i svečanom ručku u obližnjem Vrisniku, gdje se okupilo gotovo 40 uzvanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U braku s pokojnim suprugom Mirkom imala je sedmero djece, od kojih su dobili čak 25 unuka, a brojna obitelj diči se uzornim zajedni&scaron;tvom i brigom o staroj baki. U Jelsi su je dočekali drugi sin Željko sa suprugom Snježanom i brojna rodbina, kao da se zatekla negdje u blizini Imotskoga. S puno pažnje prihvatili su je unuk Hrvoje i njegova supruga Isabella, dakle mladi par koji je u ovoj prigodi krstio svoga jedinca. A nakon &scaron;to se sa svima njima dobro izgrlila i izljubila, bila je spremna izreći nekoliko rečenica i za <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/568868/iako-je-zagazila-u-deveto-desetljece-baka-mara-prevalila-je-velik-put-da-stigne-na-krstenje-dvadesetog-praunuka" target="_blank">Slobodnu Dalmaciju.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam se zapravo rodila u obližnjim Runovićima, a gotovo cijelu vječnost živim u Zmijavcima. Tu sam se udala za svoga supruga, podizala djecu i brinula o njima dok je on bio na privremenom radu u Njemačkoj. Nemojte misliti da mi je bilo lako samoj brinuti se o toliko djece, ali Bogu hvala, sad su to sve obiteljski ljudi i ja sam presretna &scaron;to iza mene ostaje brojna obitelj, puno nasljednika i nekako su mi ovakva slavlja ba&scaron; draga, ona su kruna cijeloga mog života - kazala je baka Mara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-baka_mara.jpgMuž i žena završili u bolnici nakon trovanja marihuanom u kolačima koje su spremila djecahttp://grude.com/clanak/?i=7662076620Grude.com - klik u svijetSat, 06 Oct 2018 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-06-profimedia-0228388221.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čokoladni "muffini" iz obiteljske radinosti bili su predmet kriminalističke istrage koju je policija pokrenula prošlog petka nakon što su u bolnicu u Biogradu dovezene tri osobe sa čudnim simptomima trovanja. <p>Policija je pokrenula istragu jer su u večernjim satima u bolnicu do&scaron;li supružnici iz Biograda, koji su sami potražili liječničku pomoć, osjećajući da ne&scaron;to nije u redu s njihovim tijelom i duhom, pi&scaron;e <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/clanak/id/568766/nesvakidasnja-istraga-u-biogradu-muz-i-zena-pocastili-se-kolacicima-koje-su-spremila-djeca-no-uskoro-im-skocio-tlak-uzlupalo-se-srce-lijecnik-ih-39lupio-po-celu39-otrovani-ste-marihuanom" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon cjelodnevnih privatnih obaveza, te boravka izvan kuće, 45-godi&scaron;njakinja i 56-godi&scaron;njak trebali su provesti mirnu večer uz televiziju, no ubrzo im je - prisjelo. Skočio im je tlak, uzlupalo se srce, obuzela ih vrtoglavica, mučnina, te im se sveukupno činilo da s njima ne&scaron;to nije u redu...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo je u bolnicu sa sličnim simptomima dovezena i 19-godi&scaron;njakinja, koja je taj dan bila na zabavi koje je jedno od njihove djece organiziralo u njihovoj kući u Biogradu. Najprije su posumnjali na trovanje hranom, no taj dan nisu pojeli ni&scaron;ta sumnjivo, osim čokoladnih "muffina" koje su zatekli na pladnju kada su se vratili kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako im je bilo čudno da su im djeca ispekla i k tome ostavila kolače, prvotno ushićenje, a onda i strah za zdravlje zamijenio je &scaron;ok dijagnozom liječnika koja ih je "lupila posred čela".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trovanje marihuanom - rekao im je liječnik svima.</p> <p><br />Ubrzo je postalo jasno da su njihovu bolest uzrokovali ukusni kolači koje je taj dan mlado dru&scaron;tvo u njihovoj kući spremalo s posebnim "začinom".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kobne "muffine" zamijesili su s marihuanom nakon &scaron;to su skinuli recept s interneta. Veći dio su pojeli, a ostatak ostavili, zaboraviv&scaron;i na roditelje koji su, na nesreću, dokrajčili ostatak i "zadrvenili".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije poznato koliko su točno kolača pojeli, no svi su se osjećali poprilično lo&scaron;e. Nakon liječničke obrade utvrđeno je da neće imati ozbiljnijih zdravstvenih posljedica, no ove druge posljedice nisu mogli izbjeći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog trovanja marihuanom troje ljudi, policijski službenici Policijske postaje Biograd pokrenuli su kriminalističko istraživanje i izuzeli sporne kolače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema prvim rezultatima istraživanja utvrđeno je da je 25-godi&scaron;njak s biogradskog područja pribavio pet grama marihuane, koju je pro&scaron;log petka, zajedno s vi&scaron;e drugih mlađih punoljetnika, umije&scaron;ao u smjesu za kolače koje su naknadno i konzumirali. Je li bila riječ o njihovu sinu, policija nije smjela potvrditi zbog "zakonskih ograničenja".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priopćili su samo da je nakon konzumacije kolača jednoj djevojci od 19 godina pozlilo, te je zatražila liječničku pomoć, kao i bračni par.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />- Mladić se sumnjiči da je dio kolača dao i 56-godi&scaron;njaku i 45-godi&scaron;njakinji. Nakon dovr&scaron;enog kriminalističkog istraživanja protiv 25-godi&scaron;njaka, Državnom odvjetni&scaron;tvu podnesena je kaznena prijava zbog omogućavanja tro&scaron;enja droga &ndash; rekao je Elis Žodan, glasnogovornik zadarske policije, koja dosad nije zabilježila ovakav slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako poja&scaron;njavaju liječnici, nije čudno da je do&scaron;lo do ovakvog fizičkog kolapsa, jer učinci marihuane unesene hranom, npr. u obliku kolačića, umaka ili juhe, nastupaju sporije i traju duže od učinaka marihuane primijenjene preko isparivača ili pu&scaron;enjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovakvom primjenom marihuane lak&scaron;e je unijeti preveliku dozu, jer je potrebno oko sat i pol da marihuana konzumirana ovim putem počne djelovati, pa osoba koja to ne zna može pojesti previ&scaron;e - navode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;ći je oblik takve "prehrane" je upravo tzv. space cake, odnosno kolač s marihuanom. Smrvljena trava dodaje se u margarin i onaj tko nije obavije&scaron;ten ne može primijetiti razliku. Nakon konzumacije marihuane na taj način može doći do tahikardije, koja traje otprilike sat vremena, te do porasta krvnog tlaka, koji kroz nekoliko minuta prelazi u sniženi krvni tlak. Rijetki pojedinci iskusili su i ozbiljnu alergijsku reakciju kao &scaron;to su ubrzanje pulsa, vrtoglavica, obamrlost, glavobolja i osip.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Ilustracija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-06-profimedia-0228388221.jpgSudionici simpozija Giants of Neurosurgery u posjetu Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=7660776607Grude.com - klik u svijetFri, 05 Oct 2018 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-neurokirurzi_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje su nedavno posjetili sudionici simpozija Giants of Neurosurgery .<p><br />Naime, riječ je prvom i jedinstvenom međunarodnom neurokirur&scaron;kom simpoziju koji je za cilj imao na jednom mjestu okupiti velikane svjetske neurokirurgije koji su svojim znanjem, radom i iskustvom iznimno doprinijeli razvoju neurokirurgije kakvom je danas poznajemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovom simpoziju, od 24. rujna do 28. rujna u Sarajevu i Zagrebu, održano je niz predavanja o novim iskustvima i trendovima u ovoj grani medicine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je uistinu riječ o evropskim i svjetskim autoritetima iz ove medicinske oblasti svjedoče i njihova imena: Prof. dr. Frederick Boop, (Memphis, TN, USA), Prof. dr. Madjid Samii, (Hannover, Germany), Prof. dr. Evandro de Oliveira, (Sao Paolo, Brasil), Prof. dr. Ali Khrist, (Little Rock, AR, USA), Prof. dr. Ossama Al-Mefty, (Boston, MA, USA)), prof. dr. Kenan Arnautović, (Memphis, TN, USA) i prof. dr. Kre&scaron;imir Rotim, (Zagreb).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prijema kod međugorskog župnika fra Marinka &Scaron;akote, gosti su hodočastili na Brdo ukazanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je uslijedio ručak u hotelu Cesarica te kratki obilazak Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Međugorje dođem kad god to obaveze dopu&scaron;taju. Tako i ovoga puta u na&scaron;em itineraru nikako nismo mogli a ni htjeli zaobići Međugorje. Ovo mistično mjesto jednostavno privlači ne samo vjernike katoličke vjeroispovijesti već i sve one koji tragaju za pravim smislom. Zahvaljujem fra Marinku na toplom prijemu i svima koji su nam ovaj kratki, ali za sve nas vrlo dojmljiv, boravak u Međugorju učinili ugodnijim.&rdquo; rekao je prof. dr. Kre&scaron;imir Rotim.</p> <p><br />Grude.com/<a title="Brotnjo" href="http://www.brotnjo.info/2018/10/04/sudionici-simpozija-giants-of-neurosurgery-u-posjetu-medugorju/" target="_blank">Brotnjo.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-neurokirurzi_medjugorje.jpgFotografija govori više od tisuću riječi: Njemački ministar strpljivo čeka vlakhttp://grude.com/clanak/?i=7660576605Grude.com - klik u svijetFri, 05 Oct 2018 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-dr_mreze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U malim i relativno siromašnim zemljama kao što su BiH i Hrvatska, svaki ministar ima najmanje jednog vozača i, naravno, pripadajuću limuzinu kojom putuje gdje god poželi. <p>Ne treba posebno ni napominjati da luksuzan prijevoz ministrima plaćamo svi mi - porezni obveznici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, u bogatoj Njemačkoj, zemlji koja je u svakom smislu neusporediva s BiH i Hrvatskom, neki ministri putuju javnim prijevozom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je njemački ministar prometa, 43-godi&scaron;nji CSU-ovac Andreas Scheuer, nedavno snimljen na glavnom kolodvoru u Berlinu kako strpljivo čeka vlak zajedno s ostalim građanima, prenosi Dnevnik.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-dr_mreze.jpgDOM ZDRAVLJA POSUŠJE: Otvoren novi odjel za djecu s poteškoćama u razvojuhttp://grude.com/clanak/?i=7660376603Grude.com - klik u svijetFri, 05 Oct 2018 10:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-dom_zdravlja_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pušten je u rad novi Neurorazvojni odjel Doma zdravlja u Posušju. <p>Prostor je opremljen svim neophodnim pomagalima, a terapije će s najmlađim pacijentima krenuti od sredine mjeseca listopada a izvoditi će ih kvalificirano osoblje ove posu&scaron;ke zdravstvene ustanove. U radu će se koristit Bobath i Emmett tehnike koje imaju za cilj pobolj&scaron;anje psihomotornih sposobnosti a koje će u konačnici pobolj&scaron;ati kvalitete života na&scaron;ih pacijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovom, za posu&scaron;ko zdravstvo značajnom događaju ravnatelj Doma zdravlja Ivića Ćorić je rekao: &bdquo;Već početkom ove godine krenulo se u izmije&scaron;tanje starih rendgen aparata, te rekonstrukciju prostorija u starom krilu Doma zdravlja Posu&scaron;je kako bi se dobila nova povr&scaron;ina za novi odjel od približno 70 m2. kojeg smo kasnije u potpunosti opremili sa svom potrebnom opremom i pomagalima. Kao rezultat ovih aktivnosti, s ponosom mogu reći,je jučera&scaron;nje otvaranje Neurorazvojnog odjela namijenjenog habilitaciji djece s pote&scaron;koćama u razvoju. Treba reći da su Adaptaciju i opremanje ovog prostora potpomogli su Zavod za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke i Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Staro krilo Doma zdravlja u Posu&scaron;ju dovr&scaron;eno je sredinom sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća. Od tada pa sve do ove godine nije bilo sustavnijih radova na njegovoj obnovi. To se ove godine promijenilo. Prvo se pristupilo postavljanju termofasade na objektu, a potom se krenulo u rekonstrukciju kompletne instalacijske mreže sustava grijanja. Obnovljena je kotlovnica te su izmijenjene toplovodne cijevi i radijatori u svim ordinacijama, uredima i zajedničkim prostorijama. Ovime će se zasigurno smanjiti tro&scaron;kovi energenata koji ranijih godina nisu bili nimalo maleni a pobolj&scaron;ati radni uvjeti na zadovoljstvo svih pacijenata i uposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu Posu&scaron;kog Doma Zdravlja nalazi i područna Ambulanta u Viru. Građevna struktura objekta zahtijevala je određene zahtjeve. Naime, ovaj objekt na krovu je imao stare Salonitne ploče zbog kojih je krov propu&scaron;tao a vlaga uni&scaron;tila dobar dio unutarnjih prostorija. Iz navedenih razloga i zajedničkim naporima osigurali smo sredstva za kompletnu rekonstrukciju ove područne Ambulante.</p> <p><br />Provedena je procedura javnih nabava i krajem pro&scaron;log mjeseca potpisan je ugovor za izvođenje rekonstrukcije ove područne ambulante Doma zdravlja Posu&scaron;je u Viru. Započeti radovi uključuju cjelovito obnavljanje vanjskih zidova objekta termofasadom i dotrajalog krovi&scaron;ta, čime će se također pobolj&scaron;ati uvjeti rada i usluge žiteljima mjesne zajednice Vir. Predviđeni zavr&scaron;etak radova na ovom objektu je kraj mjeseca listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list BiH/Posu&scaron;je.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-dom_zdravlja_0.jpgNajstarija živuća ledarka: Sto kila sam nosila na leđima, Bog mi je dava' snaguhttp://grude.com/clanak/?i=7659976599Grude.com - klik u svijetFri, 05 Oct 2018 00:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-05-babamare.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Jedanput me ubio led, sto san kila leda na svojin leđima nosila u Makarsku. Sto kila čista leda. Otac mi je tija okinut komad leda, ali ja nisam dala. Modrulj je to bio, najboji led. <p>&nbsp;</p> <p>Nisam mu dala da ga kida jer je bila &scaron;teta, pa sam taj komad sama nosila - crtica je, živa i upečatljiva, životne &scaron;torije Mare Ba&scaron;ković iz Velikog brda, najstarije živuće ledarke koja je pred 70 godina gotovo svaki dan s ocem odlazila u planinu, pomagala mu da se spusti u nekoliko desetaka metara duboku jamu, izvadi led i potom se vrati u grad, prodati taj led mesarima i onda&scaron;njim hotelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je ljeta u kojima se za kilogram leda davalo pet dinara, ali nije svake godine, veli Mare Ba&scaron;ković, bio jednako cijenjen. Ova danas naizgled krhka Vrlobrđanka, čija vas snaga, kako tjelesna tako i mentalna, zapanjuje, nosila je led iz biokovskih ledenica u podnožje planine od svoje 15. godine. Kaže da su joj partizani zbog njene snage i stamena izgleda ukrali godinu dana. Pisali su da je rođena 1932. godine, a zapravo je rođena godinu poslije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;ta je meni bilo metit na rame i nosit. Nijedno mi mu&scaron;ko nije bilo ravno u kopanju. Jaka sam bila i zvali su me &Scaron;tandarac. Ukrali su mi godinu dana kako bi me mogli metit na prugu, da iđen u radnu akciju - kazuje Mare koja je zbog svoje golijatske snage skoro svaki dan na leđima nosila po 80 kilograma leda.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="bannerInArticle banerWrap emptyBanner adexElement"> <div id="beacon_cad3e225dd" style="position: absolute; left: 0px; top: 0px; visibility: hidden;"><img class=" adexElement" style="width: 0px; height: 0px;" src="https://adv.slobodnadalmacija.hr/www/delivery/lg.php?bannerid=0&amp;campaignid=0&amp;zoneid=454&amp;loc=https%3A%2F%2Fwww.slobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fsplit-zupanija%2Fclanak%2Fid%2F568292%2Fnevjerojatna-zivotna-prica-najstarije-zivuce-ledarke-sto-kila-leda-na-svojin-san-leima-s-biokova-nosila-nikad-nisan-pocinila-i-nikad-me-niko-nije-upita-jesi-li-se-umorila-mare&amp;referer=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F&amp;cb=cad3e225dd" alt="" width="0" height="0" /></div> </div> <p>Sve tamo do 1958. godine, kada je i&scaron;la u Australiju, a ledari iz Velikog brda su i dalje otkopavali i nosili led, sve do trenutka kad su se počeli koristiti frižideri, &scaron;to je bilo tek desetljeće poslije. Nameće se pitanje koju su težinu nosili mu&scaron;karci kad je Mare zvana &Scaron;tandarac mogla uprtit 100 kila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mu&scaron;ki nisu nosili. Oni bi uprtili na konja ili magare. Moj otac nije ima magare. Ja sam s njim odila i kad nije bilo nikog od drugih ledara, a puno puta smo i&scaron;li sami nas dvoje - kazuje, kao najnormalniju stvar, 86-godi&scaron;nja Vrlobrđanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitam je li to bilo po&scaron;teno, a ona se čudi takvom pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije bilo lako baviti se ledarstvom. Od kuće do ledenice, koja bi skrivala led na visini iznad 1300 metara, trebala su tri-četiri sata. Odlazilo se noću kako bi se vratilo natrag prije zore. Za spu&scaron;tanje u jame trebalo je hrabrosti, snage i izdržljivosti jer se kvalitetan led mogao naći samo na većim dubinama, na 50 ili 60 metara. Ondje je najprije trebalo otkopati snijeg i mek&scaron;i led, tako da se pravio tunel dok se ne bi doprlo do pravog leda. Budući da su temperature u jamama bile vrlo niske, nije se dugo moglo ostati u jami, pa su nakon 2-3 sata ledari davali znak onima vani da ih izvuku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je led bio otkopan, ledari su ga skrivali od sunca i vrućine, čekajući mrak i ponovno se noću vraćali u Primorje, a drugi dan rano ujutro prodavali su led. Sve su to ledari po nekim "propisima" radili u grupama, no na&scaron;a junakinja teta Mare znala je, kako rekosmo, počesto sama ići s ocem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nazad su tribala dva-tri sata, niza žalo i brže. Opanke san nosila i nije jedan put bilo da san otukla gnjate od žice sa skala. Mi smo mećali tri para skala nistrmo u jamu, vezali bi ih jedne za druge, a one &scaron;ta ih je drža ledar nisu bile vezane, nego samo one gori, pa se ljuljaju skale, sve se misli&scaron; kako će&scaron; poletit nistrmo. Jedan san jedini put o&scaron;la u jamu. I nikad vi&scaron;e! Bose Bikićeva je i&scaron;la doli ko ni&scaron;ta, ja ne - prisjeća se teta Mare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Led se vrtio na kolu, na bucel se iznosilo. Potom bi se led stavio u torbu, a omotao bi se &scaron;u&scaron;njom od bukve. &Scaron;u&scaron;anj je služio za vakumiranje leda, da se ne otopi dok stignu do obale. I sve je to teta Mare nosila na leđima, a na nogama je imala tek tanke opanke. Leđa je onda nisu boljela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ali me bolu danas - smije se, dok sprema ručak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jede le&scaron;o već 12 godina, doktor joj tako savjetovao nakon zadnje operacije. Disciplinirana i snažna duha, kao i tijela, ona se toga drži i ne grije&scaron;i. Najvi&scaron;e joj fali Biokovo, kamo ne može vi&scaron;e ići zadnje četiri godine. Ljubav prema prkosnoj i tvrdoj planini, istovremeno prijatelju, majci, glavnom izvoru života u ona vremena, začela se tko zna kada, već u najranijem djetinjstvu. U osmoj je godini prvi put utekla na Biokovo jer je bila ljuta i tužna. Nije znala razliku između D i B, i učiteljica se zbog toga ljutila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nije mi davala ni srdele zbog toga, stavila me u kaznu. A ja jednom, kad mi je već bilo dosta, skočim priko prozora, u planinu sam utekla, i nikad se vi&scaron;e nisam vratila u &scaron;kolu. Nisam bila puno pametna, ali isto sam bila pametnija od onih tada mu&scaron;kih - prisjeća se na&scaron;a junakinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pola svog života sam provela gori. Pokojna baba mi je od traverse skrojila kalcete i odmalena sam i&scaron;la gori. I&scaron;la san u pa&scaron;u, živinu san pazila, led nosila, drugome drva nosila, kumpire sadila. Volim Biokovo, Biokovo je zdravlje. Kad sam oti&scaron;la u Australiju, svojin san se očima zarekla da ću vratit novac za put, 232 dolara su to bila, nać stan, zaradit za život i svakih 10 godina vratit se doma i odit na Biokovo. Ali ne vi&scaron;e radit na Biokovu, nego planini u posjet doć - kaže teta Mare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je i bilo. U Australiji je provela 29 godina. Nakon tri godine rada, "pribavila" je i muža, a i povelik broj rodbine. Nema &scaron;to nije radila u tuđini. Dok je muža čekala tri godine, a kako je bila iznimno jaka i vrijedna, mnogi su je mu&scaron;karci, kako sama veli, vabili. No, ona se čuvala za svojeg Josipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- O&scaron;la san u svit dok san bila curom i njega san pribavila. S njime sam stala '52., a tek '56. me je imao. Sićan se kako je do&scaron;la susida na vinčanju prid oltar i upitala me je li istina da san propala s Maton Lendinin. I ja san joj na to rekla: Onako ti sa svojin mužen do kraja života. Nisan nikad klela, ali tako san joj rekla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Teta Mare kaže kako dana&scaron;nje žene nisu čestite i čedne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Žene vi&scaron;e nije briga ni čistit kuću ni kuvat. Mu&scaron;ki sve radu, ja ti kažen da su danas mu&scaron;ki sto na sto bolji nego žene, oprosti &scaron;ta san ti to rekla, ali tako mislin. Ni dicu ne goje kako triba, a virujte mi, nije danas do dice nego do roditelja. Vrimena su takva, pokvarena, vidi se da je Bog odstupija, a đava pristupija. Nije tako prije bilo, nije se imalo, ali bilo je po&scaron;tenja. Danas ljudi imaju, ali u Boga plaču, viruj mi - analizira teta Mare ledarka dana&scaron;nja vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je sva&scaron;ta u životu pro&scaron;la.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ali eto me, tu san jo&scaron; - smije se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitam je li joj život bio težak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdi mi je bio težak, a u Australiji jo&scaron; teži. Nikad se nisan tamo naspavala. Jadan ti je onaj koji nema nikog svog, pa iđe po svitu. Sama san o&scaron;la tamo, nisan odma na&scaron;la posal, pa sam i&scaron;la u jednog Koti&scaron;ana trgat grožđe. I&scaron;la san posli brat fažol, kukumare, pamidore... I nikad nisan počinila, nije bilo nikoga da pita "jesi se umorila, Mare". Liti bi i&scaron;la leć u jednu uru, a ustajala u četiri - veli ona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom ju je jedna gospodarica na plantaži navikala, a teta Mare, prkosna poput Biokova, naljutila se i par dana nije ni&scaron;ta jela u znak protesta. Onda je jednog dana upala u susjedni vrt gdje je pojela cijelo stablo banana, prisjeća se danas.<br /> Pretrpjela je sva&scaron;ta u životu, kaže i sama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odakle mi snaga? Kako bi van to rekla... Od Boga, Bog mi je dava snagu. Bila san toliko puta gladna, samo kruva i kapule san imala za pojist, ali san gledala da sve sama zaradin i da buden po&scaron;tena. Mogla san s drugin imat dice, ali nisan, čuvala san se za moga muža. Kasnije je pro&scaron;lo vrime i nismo imali dice. Nismo pa nismo, tako je tribalo bit. Ali, evo, moja Vera mi je ćer, ka da je moja. Nije mi ža, sve bi opet isto - zaključuje najstarija živuća ledarka koja je prigrlila muževa nećaka i ženu mu i, evo, već preko 20 godina žive u istoj kući, jedni na ponos drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-05-babamare.jpgOtvoren novoizgrađeni objekt Službe za psihofiziološke i govorne poteškoće Doma zdravlja Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=7658976589Grude.com - klik u svijetThu, 04 Oct 2018 12:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-04-img_8693.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano otvaranje novoizgrađenog objekta Službe za psihofiziološke i govorne poteškoće Doma zdravlja Mostar, održano je danas u krugu SKB Mostar <p class="rtejustify">Obraćajući se na svečanosti dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a, naglasio je kako se u zadnjih nekoliko godina radilo puno projekata koji se odnose na zdravstvenu i socijalnu za&scaron;titu.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">&bdquo;Meni je čast da sam mogao dati jedan mali doprinos da uistinu imamo jedan centar za rehabilitaciju danas potreban kako bi se izbrisale razlike, bezbroj razlika koje dijele nas na različite načine a osobito kada govorimo o djeci i o onima koji će biti korisnici ovoga centra, koji su u potrebi. Va&scaron;e zalaganje zajedno s prijateljskom vladom države Kuvajt će doprinjeti da korisnici ovoga centra ne osjećaju nikada da su dio neke razlike, dio nekog drugog svijeta, a osobito njihovi roditelji da su svjesni da će kada dolaze u ovaj centar imati sve potrebno, naglasio je dr. Čović</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">&bdquo;Dragi zaposlenici Doma zdravlja, dragi liječnici, jednako svi uposleni ovdje u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici, na&scaron;e zadnje potpisivanje ugovra s Vladom ove županije, mi smo preuzeli veliku obavezu da stvorimo ozračje da se vi osjećate vrijedni, po&scaron;to ste uložili toliko truda u svoje obrazovanje, svoje specijalizacije i da vidite da vlast to zna vrijednovati. Od iduće godine to će biti do kraja potpuno realizirano, ja sam uvjeren da je ovo samo jedan od projekata koji radimo u sklopu Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar, u naredne tri godine ćemo upotpuniti sve ono &scaron;to treba kako bi na&scaron;e zdravstvo bilo na razini koju zagovaramo. Ovo na&scaron;e zajedni&scaron;tvo koje predstavljamo, od Vijeća ministara do na&scaron;e Županijske vlade, svih vas iz Udruga i oni&nbsp; koji se vežete za ovaj centar jo&scaron;e jednom zahvaljujem &scaron;to ste dali truda da ovim centrom eliminiramo potrebu na&scaron;e djece koja imaju potrebu za ovakvim centrom, da ne idu negdje drugo rje&scaron;avati svoje probleme, njihovim roditeljima da olak&scaron;amo a vama ispred Vlade države Kuvajt, vama ekselencijo veliko hvala na prijateljskim odnosima koje gradimo između države Kuvajt i BiH, ovo nije jedini projekat koji zajednički radimo. Već je tu na desetke planiranih projekata i nadam se ovakvoj suradnji&ldquo;, zaključio je dr. Čović.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Nazočnima su se obratili i Mario Kordić, ravnatelj Doma zdravlja Mostar, Ljubo Be&scaron;lić, gradonačelnik grada Mostara te NJ.E. Abdulaziz Ahmad Hasan al Sharrah, veleposlanik Države Kuvajt u BiH koji su podržali ovaj projekt.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-04-img_8693.jpeg'Mostarski liječnik' prevario cijelu Hercegovinu: Ljudi u očajuhttp://grude.com/clanak/?i=7657476574Grude.com - klik u svijetWed, 03 Oct 2018 16:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-03-goran-gacic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bilećanin Goran Gačić, koji se za portal Direkt predstavio kao uspješan student Medicinskog fakulteta u Mostaru, nikada nije studirao na ovom fakultetu, potvrdio je to dekan Milenko Bevanda ekipi portala Direkt.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, portal je nedavno objavio priču o Gačiću, a onda su dobili mail od jednog biv&scaron;eg studenta medicine iz Mostara koji je rekao da Goran nikada nije studirao na ovom fakultetu. S Medicinskog fakulteta informacija je potvrđena za Direkt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, navedeno je da se Gačić u Mostaru ljudima predstavlja kao liječnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Takvo predstavljanje je jako opasno. Sad mi se javio čovjek koji je od njega (Gačića) redovito dobivao medicinske savjete&rdquo;, napisao je čitatelj iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo zatim, stigao nam je mail od drugog čitateljakoji je također upozorio da Gačić nikada nije studirao medicinu. I on je ustvrdio da Gačić već neko vrijeme obmanjuje građane Mostara da je uspje&scaron;an liječnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, to nije sve. I brojni Gačićevi sugrađani uvjereni su da je studirao medicinu u Mostaru kao veoma uspje&scaron;an student, &scaron;to su rekli u privatnim razgovorima prije nego &scaron;to je napravljen intervju s njim. Zbog toga nismo ni pomislili da nas Gačić laže i nismo nazvali Medicinski fakultet u Mostaru da provjerimo da li je studirao kod njih. Ipak, bili smo dužni da to učinimo, pa se izvinjavamo čitaocima &scaron;to smo na ovaj način dozvolili da Gačić obmane i nas i njih. &ndash; pi&scaron;e Direkt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gačić se svojski potrudio da slika koju je u javnosti gradio o sebi izgleda &scaron;to vjerodostojnije, pa se na njegovom Fceboook profilu mogu naći fotografije u kojima je u bijelom mantilu sa stetoskopom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su i statusi i tagovi koji upućuju na to da je u određenom trenutku radio u mostarskoj Bolnici i i&scaron;ao na Medicinski fakultet u Zagreb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poku&scaron;ali smo da dobijemo odgovor od Gačića zbog čega nas je obmanuo, ali on je prestao odgovarati na poruke, a kako je naveo na svom profilu, otputovao je u Frankfurt na specijalizaciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-03-goran-gacic.jpgUspješno održan Čikola Adventure Week, 2019. nastavak Hercegovina Adventure Week u organizaciji i općine Grude FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7656476564Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-cikola-adventure-week3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudionici projekta, uz pratnju stručnih vodiča, prošli su kanjon Čikole..<p><br /><br />Tijekom vikenda, tridesetak sudionika, predstavnika partnera na projektu Adriatic Canyoning, iz &Scaron;irokog Brijega, <a title="Grude" href="http://grude.info/index.php/o-opcini/razvojni-potencijal/intererg-ipa-cbc/798-uspjesno-odrzan-cikola-adventure-week" target="_blank">Gruda</a>, Herceg Novog, Obrovca i Zadra, upoznalo je ponudu aktivnog turizma drni&scaron;kog područja, s naglaskom na za&scaron;tićene prirodne vrijednosti kanjona Čikole sudjelujući na trodnevnom događanju Čikola Adventure Week (CAW).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici projekta, uz pratnju stručnih vodiča, pro&scaron;li su kanjon Čikole adrenalinskom stazom &bdquo;viaferrata&ldquo;. Oni manje skloni avanturi, obi&scaron;li su najljep&scaron;e vidikovce Čikole, te uživali u pogledu na Torak, Ključicu i kanjon Čikole. Istinsko adrenalinsko iskustvo doživjeli su spu&scaron;tajući se 1,4 kilometara dugom trasom zip line-a u kanjonu Čikole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj, sudionici su upoznali i surove čari planine Promine na biciklističkoj utrci, koja se u nedjelju održala u Drni&scaron;u. Uz prirodne ljepote, gostima su predstavljene i kulturne znamenitosti, te bogata gastronomska ponuda kraja u seoskim gospodarstvima na području Drni&scaron;a, Miljevaca i Pakova Sela. Održana su i četiri stručna predavanja na temu turističke valorizacije i održivog kori&scaron;tenja za&scaron;tićenih prirodnih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijelo događanje je realizirano kroz projekt Adriatic Canyoning, koji je financiran iz INTERREG-IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020. Ukupna vrijednost je 1.879.251,32 EUR, od čega EU financira 85% vrijednosti projekta. Nositelj projekta je Grad &Scaron;iroki Brijeg, a partneri na projektu su Općina Grude, Grad Drni&scaron;, Grad Obrovac, Razvojna agencija Zadarske županije ZADRA NOVA i Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projektom je predviđena i organizacija Hercegovina Adventure Week-a koji bi se trebao održati u rujnu 2019. godine, nakon &scaron;to bude instalirana sva potrebna turistička infrastruktura u &Scaron;irokom Brijegu i Grudama, predviđena projektom Adriatic Canyoning.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-cikola-adventure-week3.jpgPočele trodnevnice sv. Franji Asiškom na posuškom Gracuhttp://grude.com/clanak/?i=7655976559Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-sv_franjo2009.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugu večer fra Jozo Hrkać, župni vikar iz Posušja..<p>&nbsp;</p> <p>Trodnevnica sv. Franji Asi&scaron;kom započele su u ponedjeljak 1. listopada u 18 sati moljenjem krunice, a bila je i sveta ispovijed za vrijeme krunice i sveta misa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu večer trodnevnice svetu misu predvodio je fra Goran Azinović župni vikar iz Čitluka</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugu večer fra Jozo Hrkać, župni vikar iz Posu&scaron;ja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treću večer don Jozo Čirko, župnik iz &Scaron;ipovače-Vojnići</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treću večer bit će i obred Preminuća sv. Franje Asi&scaron;koga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samu svetkovinu sv. Franje koncelebrirana sveta misa u 11 sati koju predvodi magistar franjevačkih novaka fra Stanko Mabić sa Humca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Gradac Posu&scaron;je" href="http://posuski-gradac.com/" target="_blank">posuski-gradac.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-sv_franjo2009.jpgPogledajte ljepote Kupreške visoravni (VIDEO)http://grude.com/clanak/?i=7655576555Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-kupres-visoravan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupres, općina u Hercegbosanskoj županiji nalazi se na nadmorskoj visini od čak 1.200 metara. <p>Općina Kupres na svojoj službenoj stranici objavila je video-zapis o ljepotama tog kraja, prenosi Medjugorje-info.com.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj kraj iznimno je poznat po zimskom turizmu, gdje se nalazi velik broj vikendica i hotela gdje velik broj, najče&scaron;će iz obližnje Dalmacije dolazi velik broj skija&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/CQ93h3Tthhk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-kupres-visoravan.jpgImotska krajina: Upozorenje o korištenju vode za pićehttp://grude.com/clanak/?i=7655376553Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-08-voda_za_pice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog nastale situacije poduzimaju se sve mjere da se kvar što prije sanira o čemu će potrošači biti naknadno obaviješteni.<p>Obavijest potro&scaron;ačima da voda nije za piće na području Aržana, Sviba, Svibića, Dobranja, Studenaca, Ričica, Prolo&scaron;ca Gornjeg i Dolića Drage stoga se iz preventivnih razloga preporuča prokuhavanje vode do daljnjega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, uočen je kvar na klorinatoru te je primijećen i nedostatak klora u vodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nastale situacije poduzimaju se sve mjere da se kvar &scaron;to prije sanira o čemu će potro&scaron;ači biti naknadno obavije&scaron;teni, javlja <a href="https://radioimotski.hr/2018/10/01/vazna-obavijest-iz-vodovoda-imotske-krajine/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-08-voda_za_pice.jpgOlujno nevrijeme poharalo Dubrovnik: Kuće i ulice pod vodom, poplavljeni i hoteli! Vatrogasci spašavali ljudehttp://grude.com/clanak/?i=7654676546Grude.com - klik u svijetTue, 02 Oct 2018 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-02-dubr.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grmljavinsko nevrijeme koje je noćas pogodilo dubrovačko područje, te jaka kiša koja pada od četriri sata jutros stvorili su velike probleme u Dubrovniku.<p>&nbsp;Gradske službe do sada su, kako doznaje Dubrovački vjesnik, imale čak 30 intervencija, a na terenu je trenutno 35 vatrogasaca podijeljenih u desetak grupa koje pumpama ispumpavaju poplavljene prostore. Očekuje se jo&scaron; intervencija nakon &scaron;to građani odu na posao te vide situaciju u svojim poslovnim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična je situacija i na prometnicama na koje je ki&scaron;a nanijela svega i svačega, a posebice su opasni odroni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dubrovački vatrogasci potvrdili su za Dubrovnik.net kako su im pune ruke posla od jutros od 4 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poplavljeni su hoteli Rixos, Kompas, Valamar President, pekarnica, Dom za starije osobe u Moko&scaron;ici, a spa&scaron;avali su i ljude iz garaže Atlant centra. Poplavio je i dio garaže sa one strane gdje je poliklinika MarinMed u Gružu. Vozači upozoravaju i kako je cesta kroz Zaton poplavljena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zagrebačkoj ulici su nevrijeme i ki&scaron;a odnijeli motore koji su plutali po cesti. Odroni su po cestama kao i poplave, vozačima se savjtetuje oprez i prilagođavanje brzine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izvori&scaron;tima Ombla i Zavrelje 1 izmjerena je povi&scaron;ena mutnoća uslijed obilnih ki&scaron;a. Tijekom dana i u vodoopskrbnim mrežama Dubrovnika te dijela Župe dubrovačke (područje od restorana Flamingo do hotela Župa uz magistralu) očekuje se mutnoća iznad dozvoljenih vrijednosti, pa se takva voda ne preporuča za piće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije uporabe treba je pustiti da se istaloži i bistri dio prokuhati. Kontrola i dezinfekcija provode se redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-02-dubr.jpgOdzvonilo je gužvama u Dubrovnikuhttp://grude.com/clanak/?i=7654376543Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 21:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-kruzer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odzvonilo je gužvama u Dubrovniku. Od iduće turističke sezone u grad će istodobno moći pristati samo dva kruzera.<p><br />Riječ je o dogovoru s međunarodnim udruženjem kruzerskih kompanija - s kojim dubrovačka gradska uprava već dulje surađuje - radi &scaron;to kvalitetnijeg suživota Dubrovčana, gostiju koji borave u Gradu i posjetitelja s kruzera. Brodovi će uplovljavati svaki dan, no broj posjetitelja s kruzera ne bi smio biti veći od 5000 u jednom danu, prenosi HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedan će doći u 6 ujutro, otići u 13. Drugi će doći u 8 i otići u 16 sati. Čim se oni ne preklapaju u dolascima i odlascima, iako tu borave jedan dio vremena u isto vrijeme, ne stvaraju se gužve na ulasku u Grad i na Stradunu", kazao je gradonačelnik Mato Franković.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-kruzer.jpgSlavonci skupili preko 100 tisuća kuna i dali ih Vrhbosanskoj nadbiskupijihttp://grude.com/clanak/?i=7653776537Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-11-016_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahvaljujući na donaciji, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić kazao je kako ga je duboko dirnula gesta Lovašana..<p>&nbsp;</p> <p>Povodom Miholjskih dana i Dana Općine Lovas, u tome povratničkom vukovarsko-srijemskom mjestu svetu misu u nedjelju je predvodio vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, kojemu su predstavnici Općine nakon mise uručili ček na 104.659 kuna, prikupljenih na donatorskoj večeri za Vrhbosansku nadbiskupiju</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnica Općine Lovas Tanja Cirba podsjetila je kako je kardinal Vinko Puljić prvi put posjetio Lovas proljetos povodom obilježavanja 20. godi&scaron;njice pokopa žrtava iz masovne i pojedinačnih grobnica u Lovasu te služio misu zadu&scaron;nicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od tada traje na&scaron;e prijateljstvo koje smo produbili ljetos posjetom Vrhbosanskoj nadbiskupiji te idejom da za potrebe nadbiskupije organiziramo u Lovasu donatorsku večeru", kazala je Tanja Cirba dodajući kako je na donatorskoj večeri prikupljeno ukupno 104.659 kuna te 250 australskih dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Njima je teže"</strong></p> <p>"Nama je ovdje te&scaron;ko, povratničko smo mjesto uza samu granicu, ali mislimo da je Hrvatima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji jo&scaron; teže i zato smo se odlučili pomoći im koliko možemo", kazala je Cirba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući na donaciji, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić kazao je kako ga je duboko dirnula gesta Lova&scaron;ana, koji su također, rekao je, poput katolika Vrhbosanske nadbiskupije osjetili bol ratnog stradanja, ali su na&scaron;li volje i želje da pomognu onima koji su u potrebi.</p> <p><br />Grude.com/<strong>HINA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-11-016_puljic.jpg Čović u druženju s osobama starije životne dobi: Učinimo ljepšom vašu životnu jesen!http://grude.com/clanak/?i=7653376533Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-img_8461__.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović nazočio je obilježavanju Međunarodnog dana starih osoba, koji se koji se obilježava danas 1. listopada. <p>Prigodni program organizirala je Udruga &bdquo;Niste sami&ldquo;, i udruga umirovljenika Neretva na platou Mepas Mall-a u Mostaru pod nazivom &bdquo;Međugeneracijska solidarnost&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitajući im njihov dan, predsjednik Čović je na koncu programa, uz druženje i razgovor, prikladnim poklonom darovao nazočne osobe starije životne dobi, odnosno najjstarije članove, gospođu Jelu Marinčić i gospodina Mirka &Scaron;aravanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Moramo naučiti cijeniti vrijeme, mi relativno kratko živimo koliko god to izgledalo dugo, svi ćemo mi postati starije osobe, i to je ono &scaron;to trebamo naučiti dana&scaron;nju mladost da trebaju cijeniti starost, ja sam vrlo blizu tih dobi. Mi ćemo vrlo dugo živjeti, koliko god to danas izgledao nesavr&scaron;eno, životni vijek je duži i mi se moramo naviknuti da veliki dio tih starih ljudi u tim godinama može živjeti dobro. Živjeti korisno za jedno dru&scaron;tvo, imati sadržaje i svoj dio života koji se možda razlikuje od nas ne&scaron;to mlađih i vas pogotovo mlađih ali trebamo znati da ima puno onih koji ne mogu skrbiti sami o sebi. Te starije osobe zaslužuju pažnju svih nas. Mi jurimo, žurimo, prebrzo sve ovo teče, trebamo stati, pogledati i pomoći, kazao je dr. Čović, okupljenim medijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Zbog toga imamo udrugu Niste sami. Ona kuca na sva vrata gdje može i bitno je i da ima na&scaron;u potporu, da jednostavno umrežimo sve one ljude kojima je potrebno, ponekad se osjećaju kao da su ostavljeni, izgubljeni a ja mislim da možemo izgraditi uz svu nesavr&scaron;enost BH dru&scaron;tva te odnose i te odnose, socijalno osjetljive, da možemo biti bliski susjedi, biti dobri prijatelji i na neki način uljep&scaron;ati dio života koji im je preostao. Ja sam duboko uvjeren da i ovakvim informacijama promičemo da se mladost i starost uvežu i to je ne&scaron;to &scaron;to treba, poručio je predsjednik Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj projekta &bdquo;Međugeneracijska solidarnost&ldquo; bio je privući pozornost &scaron;ire dru&scaron;tvene zajednice, posebice mladih, na potrebu posebne skrbi i brige za stare osobe, kako bi njihovu životnu jesen učinili dostojnom života ljudske osobe, priopćeno je iz HDZ-a BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-img_8461__.jpgMAJKA ODBIJA KEMOTERAPIJU ZA SVOJE DIJETE Država joj privremeno oduzela roditeljsku skrbhttp://grude.com/clanak/?i=7652576525Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-23-bolnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Desetogodišnja djevojčica iz Zagreba suočila se ljetos s teškom dijagnozom - osteosarkom, vrstom raka koji pogađa djecu i mlade u razdoblju kada im kosti intenzivno rastu. <p>Djevojčica je ljetovala u Dalmaciji i odmah je prebačena u zagrebačku bolnicu, a njezina je obitelj krenula razmatrati liječenje u inozemstvu. Otvorena je i Facebook stranica, pokrenuta &scaron;iroka akcija za pomoć kojoj su se pridružile i osobe iz javnog života i prikupljene su stotine tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u pozadini priče nalazi se dramatična borba liječnika i majke koja ne vjeruje u uspje&scaron;nost standardnog liječenja karcinoma te se izričito protivi kemoterapijama koje su dio terapije.</p> <p><br />Liječnici iz zagrebačke Klaićeve bolnice rekli su za<a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/majka-odbija-kemoterapiju-za-svoje-dijete-drzava-joj-privremeno-oduzela-roditeljsku-skrb-kako-bi-lijecnici-spasili-zivot-bolesnoj-curici/7889286/" target="_blank"> Jutarnji list </a>kako se radi o "ekstremnijem slučaju" u kojem roditelj brani klasično liječenje. Zbog toga su, kako bi mogli nastaviti s terapijama, zatražili pomoć socijalne službe te o svemu obavijestili nadležna ministarstva, kao i pravobraniteljicu za djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nevjerojatan je niz poku&scaron;aja majke da nas spriječi u liječenju te&scaron;ko bolesne kćeri kojoj liječenje treba odmah jer joj svako otezanje davanja terapije i operativnog zahvata smanjuje &scaron;anse za preživljavanje. Majka pak tvrdi da je kemoterapija otrov i zato je ne smijemo davati njezinoj kćeri. Magnetska rezonanca zrači i ne želi da je zračimo, najavljuje da će odvesti dijete na liječenje u Tursku, no to se ne događa, čak poziva javno Torcidu i Bad Blue Boyse da krenu na bolnicu s pajserima i bokserima... - ispričali su u Klaićevoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok odrasle osobe mogu same odlučivati o tijeku vlastitog liječenja, to nije slučaj kod djece. Osim roditelja, djeca su pod posebnom za&scaron;titom države, koja mora preuzeti ulogu skrbnika u slučaju da roditelj ne &scaron;titi djetetov najbolji interes. Standardni protokol liječenja mora se po&scaron;tivati, bez obzira na stav i mi&scaron;ljenje roditelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liječnici su istaknuli da svi roditelji reagiraju burno kad čuju dijagnozu, no da s vremenom prihvate medicinsko mi&scaron;ljenje. Obzirom da majka djevojčice nije to prihvatila, organizirali su i psiholo&scaron;ku pomoć kako bi se lak&scaron;e nosila sa situacijom, ali se ona na tom sastanku nije ni pojavila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majka nije htjela dijete podvrgnuti kemoterapijama, već ju je htjela odvesti u Tursku na liječenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Međutim, dijete je i dalje bilo kod nas, ali bez terapije, &scaron;to nismo mogli dopustiti. Zatražili smo intervenciju centra, ministarstva i pravobraniteljice i nakon toga krenuli s terapijom. Djevojčica treba dobiti &scaron;est ciklusa kemoterapije prije operativnog zahvata u kojem će dobiti protezu. U ovom trenutku pro&scaron;la je četiri ciklusa i zato moramo kontrolirati preko magnetske rezonance djelovanje liječenja zbog čega opet imamo problema s majkom - istaknuli su liječnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Majci je privremeno oduzeta skrb nad djetetom koji se tiče liječenja. Za taj segment je djevojčici dodijeljen skrbnik koji je umjesto majke potpisao dozvole za liječenja. Majka zbog toga najavljuje tužbu protiv bolnice i, kako najavljuje, već je angažirala odvjetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moja je djevojčica prije dva mjeseca normalno u&scaron;etala u bolnicu, s kosom do struka. Danas leži u krevetu, u pelenama, polomljene noge, bez obrva, trepavica i kose, sva se trese. Ogorčena sam. Ja ne želim opstruirati liječenje, dapače. Ali ne želim kemoterapije. Pročitala sam sve živo o njima, dokazano je da se radi o otrovu koji ne ubija rak, nego ga jo&scaron; dodatno &scaron;iri. Postoje drugi načini liječenja, u ljekarnama postoje vitamini koji ko&scaron;taju 100 eura i koji pomažu organizmu da sam ubija stanice raka. Ali moja kćer je maloljetna i ja sam nemoćna, ruke su mi vezane. Ne mogu poduzeti ni&scaron;ta. Da sam znala, nikad je ne bih dovela u bolnicu - obja&scaron;njava majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim oboljele kćeri, majka ima jo&scaron; dvoje djece, a i ranije je bila u tretmanu centra za socijalnu skrb zbog neslaganja s očevima, kao i zbog prijave za zanemarivanje djeteta. Djecu podiže sama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sad liječnici govore da sam luda i ovakva i onakva, jer im nije ugodno &scaron;to javno objavljujem i ne prestajem govoriti da kemoterapija nije lijek. Znate, svi ti doktori sebe i svoju djecu ne liječe na taj način - tvrdi majka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-23-bolnica.jpgZADRANKA POKLONILA AUTOMOBIL PREKO FACEBOOKA 'Otišao je u prave ruke...' http://grude.com/clanak/?i=7652276522Grude.com - klik u svijetMon, 01 Oct 2018 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-01-opel_corsa_c_1.2_elegance_front_20100912.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objava jedne Zadranke na Facebooku, u grupi 'Kupi prodaj Dalmacija' izazvao je nevjericu. Naime, ona je pod profilom 'Jesam To' napisala kako poklanja - automobil. <p>'Poklanja se manje auto obitelji koja je stvarno u potribi. Auto je u voznom stanju i registrirano jo&scaron; tri mjeseca. Sve informacije u inbox', napisala je i prilično iznenadila sve koji su tu njenu objavu vidjeli. No, Zadranka Filomena je za Dalmatinski portal potvrdila kako je uistinu darovala automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao &scaron;to sam i željela, Opel Corsa stara 17 godina je oti&scaron;la u prave ruke, samohranoj majci koja ima četvero djece i živi u Splitu - rekla je Filomena, također samohrana majka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objasnila je kako je uopće do&scaron;la na ideju darovati vozilo...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rođak mi je rekao da ima automobil za mene od svog prijatelja koji posjeduje nekoliko vozila. Kako ja već imam svoju Opel Corsu, rekla sam da mi ne treba, ali mi je on svejedno dao i rekao da radim s njom &scaron;to želim. I onda sam se ja odlučila na ovaj potez, jer i ja sam sva&scaron;ta pro&scaron;la u životu, znam kako je imati i nemati - otkrila je Zadranka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Filomena radi noćne smjene u trogirskoj pekari, majka je 17-godi&scaron;njaka i dvogodi&scaron;njakinje. Njen je sin, kako kaže, plakao pod ponosa kad je čuo &scaron;to je napravila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rekao mi je: 'Mama, ti si čudo!', a jo&scaron; ne&scaron;to ću vam reći... Iduće godine ćemo darovati i Corsu koju ja vozim jer će sin kupiti novo auto kada položi, a ne trebaju nam dva... - rekla je Filomena za <a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/cudo-od-samohrane-majke--zadranka-poklonila-automobil--a-otkrila-nam-je-da-ce-darovati-jos-jedan/36163" target="_blank">Dalmatinski portal.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Ilustracija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-01-opel_corsa_c_1.2_elegance_front_20100912.jpgKazna gostu koji u ruci nosi alkohol kupljen u trgovini ili jede pizzu na ulici!http://grude.com/clanak/?i=7650976509Grude.com - klik u svijetSun, 30 Sep 2018 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-30-03-venice-crowd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema pisanju Svjetskog turističkog portala za putovanja i turizam, Venecija uskoro zabranjuje konzumiranje alkohola na gradskim ulicama izvan ugostiteljskih objekata. <p>Nakon &scaron;to je ove godine Gradsko vijeće Venecije uvelo niz nekonvencionalnih planova za kontrolu turizma, Venecija razmi&scaron;lja o naplaćivanju novčanih kazni za svakoga tko nosi alkohol kupljen u trgovini nakon 19 sati, čak i ako je zapakiran u vrećicu iz trgovine, pi&scaron;e <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/567799/kazna-gostu-koji-u-ruci-nosi-alkohol-kupljen-u-trgovini-ili-jede-pizzu-na-ulici-je-li-ovo-rjesenje-za-ljetni-kaos-u-dalmaciji" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj neobično restriktivan potez prema turistima, Gradsko vijeće Venecije obja&scaron;njava &bdquo;zaustavljanjem divljanja pijanih turista koji se tijekom cijele noći zabavljaju opijanjima na trgovima ili na javnim mjestima u popularnom gradu&ldquo;.</p> <p><br />&Scaron;ef lokalne policije Marco Agostini izjavio je kako prijedlog nije namijenjen kupcima u trgovinama iz susjedstva, nego onima koji okupiraju ulice i trgove sa vrećicama punim piva, vina i džina iz trgovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispijanje alkohola na javnim prostorima Venecije postalo je, očigledno, velik problem lokalnim vlastima i policiji, pa pribjegavaju svim sredstvima kako bi uveli pristojno pona&scaron;anje raskala&scaron;enih turista na svojim ulicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 20 milijuna turista posjećuje godi&scaron;nje povijesno sredi&scaron;te Venecije, ali sve veći broj stanovnika bježi iz sredi&scaron;ta tog turističkog grada, koji sada ima tek 55 tisuća stanovnika. Zato je inicijativa Venecijanskog vijeća najnoviji potez koji je usmjeren na ravnotežu rastućeg priljeva turista s potrebama stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Venecija nedavno je najavio kontroverzne planove za zabranu sjedenja ili ležanja na ulicama koji će biti stavljen na glasanje u listopadu. Bude li odobren, turistima prijete novčane kazne od 50 do 500 eura za nedozvoljeno sjedenje na javnoj povr&scaron;ini.</p> <p><br />U borbi protiv sve veće količine smeća, Venecija ima namjeru u sljedeće tri godine zabraniti otvaranje novih restorana u kojima se kupuje hrana za vani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasti u tom turističkom sredi&scaron;tu poku&scaron;avaju smanjiti broj onih koji će prije nego sjednu u gondolu kupiti komad pizze i na brzinu ga pojesti te ostaviti za sobom smeće. Vlasti kažu da su zbog mogućnosti kupnje hrane za vani, uske uličice zakrčene turistima koji jedu na otvorenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da gradovi sve če&scaron;će posežu za restriktivnim mjerama i ograničenjima kojima će domaćem stanovni&scaron;tvu omogućiti suživot sa turistima u najposjećenijim odredi&scaron;tima, pokazuje i primjer Firence.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je nedavno uvela novčane kazne za posjetitelje koji jedu panine, pizzu i focaccia na pločniku i ispred trgovina u povijesnom centru grada. Za takav prekr&scaron;aj o kojemu je Zakon stupio na snagu ovog rujna, turisti se suočavaju s novčanim kaznama između 150 i 500 eura, pi&scaron;u svjetski turistički portali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, među prvima koji su krenuli u borbu protiv overturizma bili su čelnici Barcelone, koji su uveli zabranu gradnje i otvaranja novih hotela u centru grada, te ograničenje dolazaka kruzera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je Barcelona već prije dvije godine ograničila registraciju novih apartmana u centru grada s drakonskim kaznama za najveće ogla&scaron;ivačke platforme Arbnb i booking.com ako ih prekr&scaron;e i oglase neregistrirane apartmane ili stanove</p> <p><br />Oni su dužni pružiti sve podatke o registraciji iznajmljivača ili se suočiti s kaznom u iznosu od 600 tisuća eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-30-03-venice-crowd.jpgPoduzetnik Centru za palijativnu skrb u Ljubuškom donirao vozilo http://grude.com/clanak/?i=7650276502Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-30b26c0f11d98161f5c1b28d4635fb87_m.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Sa zadovoljstvom sam napravio to što sam napravio, jer zadovoljan sam svim zaposlenicima ovdje, zadovoljan sam kako skrbe za pacijente koji su ovdje, a kojih nije mali broj. Mislim da je ova ustanova to zaslužila", rekao je Mišetić. <p>Emilijan Mi&scaron;etić, poduzetnik porijeklom iz Ljubu&scaron;kog, koji živi i radi u Zagrebu, danas je pred Centar za palijativnu skrb Doma zdravlja Ljubu&scaron;ki na Bučinama dovezao vozilo Peugeot, te je ravnatelju Doma zdravlja Srećku Matiću uručio ključeve od istog, pi&scaron;e<a href="http://www.radioljubuski.ba/ljubuski/item/22604-veliko-srce-poduzetnika-centru-za-palijativnu-skrb-u-ljubuskom-donirao-automobil-audio-i-foto.html" target="_blank"> Radio Ljubu&scaron;ki</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je Mi&scaron;etić tom prilikom objasnio za Radio Ljubu&scaron;ki, nakon &scaron;to je njegova majka zavr&scaron;ila na liječenju u hospiciju na Bučinama, on je, vidjev&scaron;i kako se tamo&scaron;nji zaposlenici brinu za nju, ali i ostale pacijente, odlučio nekako pomoći Centru za palijativnu skrb.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Srećka Matića, ravantelja Doma zdravlja, donirano vozilo će se koristiti za prijevoz hrane i lijekova u hospicij, a donacija je izuzetno dobrodo&scaron;la budući da su ranije raspolagali starim vozilom koje je pre&scaron;lo 500.000 kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S ovim vozilom rije&scaron;ili smo problem voznog parka za potrebe hospicija. Moram istaknuti kako je ovo prvi put, u &scaron;est godina trajanja hospicija, da je bilo koja privatna osoba, poslovni čovjek, ovome centru donirala bilo &scaron;to i ja se gospodinu Mi&scaron;etiću ovom prilikom od srca zahvaljujem", rekao je Matić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, osim samog vozila, Mi&scaron;etić je danas dovezao i donirao novu posteljinu za sve pacijente hospicija, a također je donio i novčanu donaciju za Dragana Paradžika kojem se trenutno gradi kuća, a smje&scaron;ten je u hospiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sa zadovoljstvom sam napravio to &scaron;to sam napravio, jer zadovoljan sam svim zaposlenicima ovdje, zadovoljan sam kako skrbe za pacijente koji su ovdje, a kojih nije mali broj. Mislim da je ova ustanova to zaslužila", rekao je Mi&scaron;etić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, trži&scaron;na vrijednost doniranog automobila iznosi oko 10 tisuća eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-30b26c0f11d98161f5c1b28d4635fb87_m.jpg'Krao' morsku vodu, policija ga privela i kaznila s 1.549 eurahttp://grude.com/clanak/?i=7650176501Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 17:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-morska-voda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom ispitivanja priznao je policiji i predstavnicima lučke kapetanije da je morsku vodu želio prevesti u Njemačku za potrebe jednog akvarija s morskim ribama.<p>Nijemca koji je ovih dana na plaži u blizini Trsta u svoj kamion ukrcao 24.000 litara morske vode lokalna je policija na dojavu građana privela i kaznila s 1549 eura, a "ukradeno" more morao je vratiti u Tr&scaron;ćanski zaljev, pi&scaron;e u subotu slovenski list "Primorski dnevnik".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je otkrila da je 48-godi&scaron;nji njemački državljanin kod naselja Barcola blizu dvorca Miramare u svoj kamion neovla&scaron;teno iz Jadranskog mora ispumpao 24 spremnika vode, &scaron;to je u suprotnosti sa člankom 1162. talijanskog Pomorskog zakonika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom ispitivanja priznao je policiji i predstavnicima lučke kapetanije da je morsku vodu želio prevesti u Njemačku za potrebe jednog akvarija s morskim ribama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-morska-voda.jpgHercegovačka prošnja - uz romantiku, harmoniku i prijatelje http://grude.com/clanak/?i=7650076500Grude.com - klik u svijetSat, 29 Sep 2018 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-29-prosnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako ćete pokazati ženi svog života da ju želite zauvijek pored sebe, naravno uz nezaboravnu romantičnu prošnju.<p>&nbsp;Upravo tako je Antonio Ćorić iz Jara zaprosio svoju odabranicu Anu Kožul, koja nije krila suze radosnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No tako radosnu vijest uvijek je važno podijeliti s najboljim prijateljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vesela ekipa skrivala se po sobama, čekajući da Ana pristane, a nakon toga su zajedno s harmonikom zapjevali ''Hercegovko sa Neretve ljepotice moja mala, za bećara mog jarana, da li bi se ti udala'', prenosi <a href="https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/prosnja/248753" target="_blank">Bljesak.&nbsp;</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Video možete pogledati <a href="https://www.facebook.com/bljesak.info/videos/1815780505136161/" target="_blank">OVDJE</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-29-prosnja.jpg(FOTO) Posušje: Na imanju Branka Oreča u Gracu u tijeku berba jabukahttp://grude.com/clanak/?i=7648476484Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 17:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-jabuke_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovo vrijeme voćari imaju pune ruke posla oko berbe jesenskih plodova. Jednog od njih, Branka Oreča, posjetili su djelatnici Jedinice za razvoj i Odjela za gospodarstvo Općine Posušje, u pratnji načelnika Branka Bage.<p><br />Obilazeći imanje, gosti su s ovim voćarom i njegovom vrijednom obitelji razgovarali o dosada&scaron;njem radu i izazovima s kojima se susreću. Prema njegovim riječima, plantaža broji 320 stabala jabuka, i prostire se na 0,2 hektara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prinosima su uglavnom zadovoljni, no zbog ki&scaron;ne godine i orijentacije na ekolo&scaron;ku proizvodnju bez upotrebe pesticida, svježe kvalitetne jabuke za konzumaciju bit će ne&scaron;to manje. Zato su se u ovome obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu orijentirali na preradu jabuka u prirodne sokove bez dodataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na njegovu kvalitetu, u &scaron;to su se gosti mogli uvjeriti, ovaj proizvod bi trebao naići na dobar trži&scaron;ni plasman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o ovoj temi, treba se navesti kako Općina sustavno radi na unaprjeđenju ove gospodarske grane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je u svibnju pro&scaron;le godine, u suradnji s Federalnim agromediteranskim zavodom iz Mostara, izrađen elaborat o mogućnosti razvoja vinogradarstva u na&scaron;oj općini, koji će zasigurno biti od koristi onima koji razmi&scaron;ljaju o proizvodnji vina na ovom području. Također, djelatnici ureda za poljoprivredu uskoro će poljodjelcima predstaviti i Studiju vi&scaron;enamijenskog vrednovanja poljoprivrednog zemlji&scaron;ta koja ima za cilj učiniti održivim gospodarenje poljoprivrednim zemlji&scaron;tem na suvremen način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To uključuje kori&scaron;tenje modernih tehnologija za prikaz resursa, odnosno zemlji&scaron;ta u općini Posu&scaron;je, prema pogodnostima za kori&scaron;tenje u različitim granama poljoprivredne proizvodnje, priopćeno je iz Ureda općinskog načelnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-jabuke_4.jpgFOTO Brojnim svečanostima obilježen Dan grada Livna, otkriven i spomenik u povodu sv. Mihovilahttp://grude.com/clanak/?i=7647976479Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-livno_16_.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetom misom u Crkvi Svih svetih, polaganjem vijenaca ispred Spomenika poginulim za slobodu hrvatskog naroda te Spomenika kralja Tomislava danas je započela proslava 1126. obljetnica prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja, odnosno Dan Grada Livna. <p class="rtejustify">Cijeli program obilježavanja kao i onaj sredi&scaron;nji događaj svečanu sjednicu Gradskog vijeća Livno pratilo je i brojno izaslanstvo HDZ-a BiH i HNS-a koje je predvodio hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović te zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Brojana Kri&scaron;to a sjednici su nazočili i brojni drugi dužnosnici, predstavnici vlasti iz Republike Hrvatske, predstavnici Katoličke crkve, gospodarstvenici, predstavnici braniteljskih udruga.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">O brojnim&nbsp; infrastrukturnim ulaganjima, nedavnom otvorenju konzulata RH, nekim novim aktualnim projektima poput izgradnje regionalne deponije, ulaganja u obrazovanje, planovima za budućnost poput gradnje gradskog vrtića, pomoći poljoprivrednicima, podr&scaron;ci institucijama kulture, pomoći mladim obiteljima govorio je gradonačelnik Luka Čelan kazav&scaron;i kako su radovi i kontinuirano ulaganje vidljivi u gradu i prigradskim naseljima unatoč pote&scaron;koćama zahvaljujući i suradnji sa vi&scaron;ih razina vlasti.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Gradonačelnik Čelan je uputio čestitku Livnjacima i Livanjkama koji svom gradu daju ono najbolje i predstavljaju i smje&scaron;taju ovaj Grad u mozaik vrijednosti i duha zajedni&scaron;tva te pozvao na ponos sve ljude ovoga kraja ali i obavezu daljnjeg čuvanja njegove tradicije i bogate pro&scaron;losti obećav&scaron;i pak daljnju obavezu lokalnih vlasti prema svakom građaninu u cilju osiguranja bolje kvalitete života.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Javno priznanje ove godine je osim nekolicini kulturnih dru&scaron;tava dodijeljeno i izborniku nogometne reprezentaicje Hrvatske Zlatku Daliću za izniman sportski doprinos te promociju svoga Livna.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović kazao je kako se ova godina obilježena sa mnogo aktivnosti i poručio je da naredno izvje&scaron;će mora biti jo&scaron; duže i bogatije, uz naznačene brige o obitelji, za&scaron;titi branitelja, sportu, zdravstvenoj za&scaron;titi sve ono &scaron;to jedan grad danas čini modernim.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Va&scaron;e je da osmislite i date viziju a na vi&scaron;im razinama je da budu podr&scaron;ka, kako bi se mogli veseliti svakoj novoj obljetnici i slaviti uspjehe u Livnu, poručio je dr. Čović.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Predsjednik Čović također je uputio čestitke povodom Dana grada ali i čestitke za proteklu godinu, obilježenu sa mnogo aktivnosti. Zahvalio je i prijateljima i predsatvnicima iz RH na svim naporima i pomoći da ovo pogranično područje bude posebno prepoznato, da se nastavi ulaganje u infrastrukturu koja bi olak&scaron;ala putna komunikacija sa Hrvatskom odnosno Europskom unijom, priopćeno je iz HDZ-a BiH.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Otkriven je i spomenik u povodu sv. Mihovila ispred zgrade MUP-a.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify"><strong>Foto: HDZ BiH/<a href="https://www.facebook.com/livnoonline/photos/a.561305680547662/2375561075788771/?type=3&amp;theater" target="_blank">Livno Online/Facebook</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-livno_16_.jpgMostar: Svečanost početka nove akademske 2018./2019. godinehttp://grude.com/clanak/?i=7647676476Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-sveuciliste_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svečanosti će se nazočnima obratiti rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i predsjednik Studentskoga zbora SUM-a Marko Džoić. <p>Svečani početak nove akademske 2018./2019. godine za studente prve godine preddiplomskih studija svih sastavnica Sveučili&scaron;ta u Mostaru bit će održan u ponedjeljak, 1. listopada 2018. u 11.00 sati u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, priopćeno je sa Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti će se nazočnima obratiti rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić i predsjednik Studentskoga zbora SUM-a Marko Džoić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-sveuciliste_mostar.jpgSirijac koji traži kćer pobjegao je iz azila u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=7647476474Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-f8abf7490592e5603fed.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>No u srijedu je, pak, emisija Potraga na RTL-u objavila kako je Sirijac 30. kolovoza registriran u BiH te je tada iskazao namjeru za traženjem azila, ali uz njega nije bila i djevojčica. <p>Neslužbeno<a href="https://www.24sata.hr/news/traze-ga-sirijac-koji-trazi-kcer-pobjegao-je-iz-azila-u-zagrebu-592390" target="_blank"> 24 sata.hr</a> doznaju da je Sirijac G. W. (43), o kojem su se svi mediji raspisali kada je objavio da mu je u Hrvatskoj nestala petogodi&scaron;nja kći Alssa, nestao iz azila u hotelu Porin u zagrebačkim Dugavama, gdje je bio smje&scaron;ten nakon &scaron;to je zatražio azil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaju, u azilu imaju prozivke svaku večer u 22 sata i ujutro u 6 sati, a navodno se on nije pojavio na prozivci ni u četvrtak ujutro, ni navečer, kao ni danas ujutro. Pretpostavlja se da je nestao u noći na četvrtak i gubi mu se svaki trag. Ako policija naiđe na nestalog Sirijca, prijeti mu deportacija, jer mu je bijegom iz azila ukinuto pravo na zahtjev na azil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, pro&scaron;log vikenda je G. W. na dru&scaron;tvenim mrežama objavio kako traga za svojom kćeri nakon &scaron;to ga je hrvatska policija na području Plitvica 12. rujna odvojila od nje, njega vratila u BiH te mu razbila mobitel. Djevojčica je, tvrdi, sama ostala u Hrvatskoj. Prevoditelj je kazao kako je slučaj prijavljen policiji u Velikoj Kladu&scaron;i, a oni su informaciju proslijedili graničnoj policiji Hrvatske.</p> <p><br />No, hrvatska policija je isti dan reagirala te je demantirala da su ikada imali intervenciju takve prirode na području koje je on naveo, kao i da nisu dobili nikakvu službenu prijavu nestanka djevojčice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak je, pak, Sirijac zatražio azil u Hrvatskoj, te su ga doveli u Porin.</p> <p><br />Slučaj je odmah u ponedjeljak komentirao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobio sam izvje&scaron;će Ravnateljstva policije nakon &scaron;to je vijest iza&scaron;la u medije. To je bila prva vijest o tom događaju &scaron;to se tiče hrvatske policije. Nakon &scaron;to je policija dobila tu vijest kontaktirala je i BiH policiju, ali i sve ili barem one za koje su procijenili da imaju nekakva saznanja - kazao je Božinović i dodao da je policija unatoč tome &scaron;to takav događaj nije bio prijavljen poduzela sve &scaron;to je mogla u tom slučaju i provela interno informiranje svih nadležnih tijela unutar policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koliko mi je poznato, u ovom trenutku bi se trebao održati sastanak s gospodinom iz Sirije od strane pripadnika hrvatske Granične policije pa ćemo vidjeti hoće li događaj biti prijavljen i hoćemo li saznati vi&scaron;e informacija o događaju koji se navodno dogodio prije osam ili deset dana - rekao je ministar u ponedjeljak.</p> <p><br />No u srijedu je, pak, emisija Potraga na RTL-u objavila kako je Sirijac 30. kolovoza registriran u BiH te je tada iskazao namjeru za traženjem azila, ali uz njega nije bila i djevojčica. Uz to, Sektor granične policije Crne Gore odgovorili su da je njegov nezakonit prelazak državne granice Crne Gore iz Albanije zabilježen 23. kolovoza 2018. godine i tada je smje&scaron;ten u Prihvatili&scaron;te za strance. Ni tada nije uz njega bila kćer koju spominje.</p> <p><br />- Na teritoriju Crne Gore od strane pripadnika Uprave policije nije registriran nitko od članova obitelji G.W., tako ni kćer Alisa - odgovorili su iz Sektora granične policije Crne Gore.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-f8abf7490592e5603fed.jpegDignuta optužnica protiv patologa: Tvrdi se da je lažirao nalaz Davida Dragičevićahttp://grude.com/clanak/?i=7647276472Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-david-dragicevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Davida Dragičevića su 24. ožujka ove godine pronašli mrtvog na ušću rječice Crkvine u Vrbas u Banja Luci..<p><br />MUP Republike Srpske podigao je kaznenu prijavu protiv patologa kojeg optužuju da je lažirao toksikolo&scaron;ki nalaz Davida Dragičevića, mladića koji je umro u jo&scaron; nerazja&scaron;njenim okolnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Patolog Željko Karan tereti se da je nalaz napravio na aparatu bez certifikata i koji ne može otkriti toksine u krvi. Prema tom nalazu utvrđeno je kako je David konzumirao LSD, marihuanu i alkohol, no kasniji toksikolo&scaron;ki nalazi odbacili su te laži, javlja RTV BN. Davida Dragičevića su 24. ožujka ove godine prona&scaron;li mrtvog na u&scaron;ću rječice Crkvine u Vrbas u Banja Luci. Njegov otac nije vjerovao u službenu verziju prema kojoj se utopio već je tvrdio da je ubijen zbog čega i prosvjeduje u Banja Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosvjedi su urodili plodom te je nedavno uhićen 36-godi&scaron;nji Alen Kukić koji je osumnjičen da je manipulirao snimkama videonadzora u Ulici Velibora Janjetovića Janje zbog čega mu je određen jednomjesečni pritvor. Početkom rujna podignuta je i optužnica protiv dvojice policajaca zbog propusta u istrazi. Oni su navodno uklonili donje rublje žrtve &scaron;to je potencijalno bio jedan od ključnih dokaza.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-david-dragicevic.jpgHadžikadić napustio emisiju i popljuvao FTV? Što će Diana Zelenika?http://grude.com/clanak/?i=7646976469Grude.com - klik u svijetFri, 28 Sep 2018 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-sda-hdz1990.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predizborna kampanja u BiH u punom je jeku i sve je jasnije tko se svrstao na čiju stranu i tko očekuje čije glasove.<p>&nbsp;</p> <p>Profesor Mirsad Hadžikadić napravio je ovih dana fantastičan potez te je napustio Federalne televizije rekav&scaron;i im ono &scaron;to Hrvati i Srbi kao i velik dio Bo&scaron;njaka odavno znaju, a to je da nisu neutralni. "Federalna TV i Radio Federacije BiH donose uredničke odluke koje nisu neutralne, a time ni u interesu javnosti. Time &scaron;alju javnosti poruku koga oni smatraju 'favoritima', a koga 'autsajderima'", stoji između ostalog u Hadžikadićevom priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od razumnog bo&scaron;njačkog člana Predsjedni&scaron;tva, većina drugih nije toliko razumna. Za iduću emisiju FTV planira ugostiti &Scaron;efika Džaferovića, Denisa Bećirovića, Fahrudina Radončića, Željka Kom&scaron;ića i Dianu Zeleniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na ono &scaron;to Federalna televizija godinama radi Hrvatima najbolji bi potez bio tu televiziju jednostavno ignorirati i nadati se njenoj skoroj propasti i napraviti iznimku u onom da se ne valja radovati tuđoj nesreći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje je &scaron;to će napraviti Diana Zelenika, kandidatkinja za Predsjedni&scaron;tvo iz reda hrvatskog naroda koja patetičnim porukama ovih dana, jasno je, želi ojačati biračku bazu, iako će zbog Željka Kom&scaron;ića zasigurno dobiti manje glasova Bo&scaron;njaka negoli je njezin prethodnik Martin Raguž dobio prije četiri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je to tako potvrđuje njeno gostvanje na jo&scaron; jednoj fa&scaron;ističkoj televiziji N1 koja se upregla na zadnje noge u ru&scaron;enju Hrvata u BiH. Tako je umjesto da priča o izmjeni izbornog zakona, prozivala ratnog heroja Milijana Brkića koji, prema njenim navodima, s Draganom Čovićem planira lažirati izbore u BiH. Realno, i da nije glasova iz Hrvatske, Diana Zelenika ima &scaron;anse protiv Čovića u BiH isto kao &scaron;to IKEA ima &scaron;ansu doći na trži&scaron;te u BiH u ovoj godini.</p> <p><br /><br />Njeno gostovanje na N1 komentirao je na svom Facebook profilu Josip Cvitković. - Žao mi je gospođe Zelenike kada znam da većina Hrvata neće past na njezine lažne suze. Upravo banner koalicije "Zajedno za BiH"(u komentaru ove objave) koju čine SDA, BPS stranka generala Armije BiH Sefera Halilovića, Zelenikina stranka HDZ 1990 i stranke njihove koalicije, te Stranka za BiH u Republici Srpskoj, ukazuje nam na to kako je ova divna teta i njezina trgovačka stranka ponovno spremna izdati hrvatske interese, žrtve i ratne vojne invalide HVO-a samo kako bi se dočepala svoje fotelje. Nadam se da moj hrvatski narod neće nasjesti na lažne suze uvažene gospođe Diane Zelenike za razliku od nekih tamo tkz. građana BiH koje ona uporno poziva na Federalnoj televiziji zajedno s Željkom Kom&scaron;ićem da glasaju za nju - napisao je Cvitković iz HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-sda-hdz1990.jpgPušten u rad besplatan internet na cijelom kampusu SUM-ahttp://grude.com/clanak/?i=7646376463Grude.com - klik u svijetThu, 27 Sep 2018 15:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-27-pustanje_interneta3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kampusu Sveučilišta u Mostaru pušten je u rad besplatan internet koji za područje kampusa osigurava HT Eronet. <p>Član Uprave HT ERONET-a Tomislav Ruk je naglasio kako je besplatna Wi-Fi mreža kontinuitet suradnje ERONET-a i Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Želim da besplatan pristup internetu svim studentima omogući nesmetan pristup u svrhu &scaron;kolstva i obrazovanja te se nadam da će im biti od koristi u njihovom radu da uspje&scaron;no zavr&scaron;e studij&ldquo;, kazao je Ruk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj IT centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru doc. dr. sc. Tomislav Volarić obja&scaron;njava kako je u kampusu pu&scaron;tena velika brzina interneta, 100-megabitni internet, koju nema ni jedan kampus u regiji, prenosi Treći.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Digitalna transformacija obrazovanja neće stati na ovome. Radit ćemo na cijeloj digitalizaciji na&scaron;ih nastavnika i studenata te smatramo kako je to jedini i pravi put za Sveučili&scaron;te budućnosti&ldquo;, istaknuo je Volarić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-27-pustanje_interneta3.jpgČudo u Orebiću: ‘Vatra je došla do dvije kapele, ali ih se nije dotakla’http://grude.com/clanak/?i=7646276462Grude.com - klik u svijetThu, 27 Sep 2018 14:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-27-stankovici-orebic-pozar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Na oltaru Svete obitelji smo zapalili svijeću Svete obitelji koja je bila zavjetna svijeća uoči Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu. Posljednja dva dana cjelodnevno se molilo ispred te svijeće da nas Bog sačuva od većeg zla. I svi kažu – Bog je sačuvao! Neke nevolje je bilo, ali ne daj, Bože, što je moglo biti!” <p>Na opožarenom području na Pelje&scaron;cu 26. rujna bio je don Marko Stanić, župnik župe Pomoćnice Kr&scaron;ćana u Orebiću i dekan Pelje&scaron;koga dekanata. Požar je, kaže, do&scaron;ao do dvije tamo&scaron;nje kapele &ndash; no vatra ih se nije dotakla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kapeli sv. Jakova u Mokalu jedino su popucala stakla na prozorima i to od jake vrućine, rekao je 27. rujna u izjavi za Hrvatski katolički radio don Marko Stanić. U borbi s požarom u noći s 26. na 27. rujna obranjene su obiteljske kuće, a situacija je, kazao je, puno bolja. Za tu se nakanu, inače, otkad je buknuo požar, moli tamo&scaron;nja molitvena grupa i ostali mje&scaron;tani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na oltaru Svete obitelji smo zapalili svijeću Svete obitelji koja je bila zavjetna svijeća uoči Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu. Posljednja dva dana cjelodnevno se molilo ispred te svijeće da nas Bog sačuva od većeg zla. I svi kažu &ndash; Bog je sačuvao! Neke nevolje je bilo, ali ne daj, Bože, &scaron;to je moglo biti!&rdquo;, istaknuo je don Marko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon noća&scaron;nje borbe s vatrom koja se kod Orebića ponovno razbuktala oko ponoći &ndash; situacija je trenutačno pod kontrolom. Sačuvane su i obranjene sve kuće, a borba s vatrom trajala je do 3 sata ujutro. Kako je za HKR potvrdio glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, preventivno je bilo evakuirano oko 35 osoba, koje se jutros polako vraćaju svojim kućama, navodi <a href="https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/zupnik-o-cudu-orebicu-vatra-je-dosla-do-dvije-kapele-ali-ih-se-nije-dotakla/" target="_blank">Bitno.net.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-27-stankovici-orebic-pozar-1.jpgFOTO: Provaljeno u katoličku crkvu i uništena dva kipa Blažene Djevice Marijehttp://grude.com/clanak/?i=7645576455Grude.com - klik u svijetThu, 27 Sep 2018 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-27-e27b90b279740954a4af.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu, 26. rujna 2018. godine je javljeno u župni ured u Prijedoru da je provaljeno u crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Rajkovićima<p>. Nakon &scaron;to je župnik vlč. Marko Vidović oti&scaron;ao na mjesto razbojni&scaron;tva ustanovio je da su na crkvi uni&scaron;tena ulazna vrata na kojima je izbijena brava, razbijen prozor na crkvi te uni&scaron;tena dva kipa (Blažene Djevice Marije) koja su pronađena uz obližnju obalu uz koju su ih razbojnici bacili, javlja TABB.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro je &scaron;to se župnik nije nalazio u blizini crkve u trenutcima razbojni&scaron;tva, jer očito je da razbojnicima ni&scaron;ta nije sveto, niti molitveni prostor, niti oni koji se okupljaju na molitvu, niti njihov predvoditelj molitve!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je izvr&scaron;ila službeni uviđaj te očekujemo konkretne informacije i nadamo se da će počinitelji ovog zlodjela biti privedeni pravdi i odgovarati za svoja zlodjela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-27-e27b90b279740954a4af.jpegPožar kod Orebića ponovno se razbuktao, evakuirano 35 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=7644676446Grude.com - klik u svijetThu, 27 Sep 2018 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-27-stankovici-orebic-pozar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jaka bura sinoć je oko 23,30 sati ponovno razbuktala požar u blizini Mokala kod Orebića, na poluotoku Pelješcu, te je preventivno 35 ljudi iz naselja evakuirano u privatne kuće u Trpnju.<p>&nbsp;</p> <p>Prema posljednjim informacijama s terena, kuće su obranjene i stanje je pod kontrolom, javila je jutros Državna uprava za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje (DUZS), prenosi <strong>Hina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Požari kod Kule Norinske i u Konavlima su i dalje aktivni, a u tijeku je razmatranje slanja zračnih snaga na ta požari&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 300 vatrogasaca od utorka se bori s požarom na tri spomenute lokacije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-27-stankovici-orebic-pozar-1.jpgPrvi snijeg na vrhovima Čvrsnice i Vran planinehttp://grude.com/clanak/?i=7643076430Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 21:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-25-cvrsnica-prvi-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako smo prvi dan jeseni uživali u suncu i dosta toplom vremenu, mnogi i kupanju na moru, drugi dan jeseni već smo morali pripremiti topliju odjeću. <p>&nbsp;</p> <p>Dolaskom jeseni stiglo je zahlađenje i prvi snijeg na vrhovima Čvrsnice i Vran planine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Parku prirode Blidinje u jesen 2014. prvi snijeg pao je 24. listopada, 2015. prvi snijeg pao je 22.listopada, 2016. prvi snijeg pao je 6. listopada, a u jesen 2017. prvi snijeg pao je 20.rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema najavama meteorologa do kraja tjedna nas očekuje sunčano vrijeme s burom i dosta nižim temperaturama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Blidinje" href="http://blidinje.net/" target="_blank">Blidinje.net</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-25-cvrsnica-prvi-snijeg.jpgIz zapadne Europe prijeti nova pošast, naređen pojačan granični nadzor zbog 'majmunskih boginja'http://grude.com/clanak/?i=7641376413Grude.com - klik u svijetTue, 25 Sep 2018 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-15-cjepivo-cijepljenje-5b2328c1f12afd676a85dabde2e05d9f_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo zdravlja Srbije u utorak je naložilo mjere pojačanog nadzora na graničnim prijelazima uslijed pojave prvih slučajeva takozvanih "majmunskih boginja" (Monkeypox) u zemljama zapadne Europe. <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo zdravlja Srbije formiralo je i posebnu Radnu grupu za praćenje i kontrolu ove bolesti, pi&scaron;e<a href="https://www.blic.rs/vesti/svet/i-srbija-ugrozena-zbog-majmunskih-boginja-stizu-iz-afrike-a-njih-nema-vakcine/nvm019k?utm_source=dlvr.it&amp;utm_medium=twitter" target="_blank"> Blic .</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Formirana je posebna Radna grupa za praćenje i kontrolu majmunskih boginja, a srpsko Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje Batut, Sanitarna inspekcija i druge zdravstvene ustanove sprovest će sve neophodne mjere nadzora i prevencije s ciljem sprečavanja pojave ove bolesti u Srbiji", navedeno je u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Inače, za ovu virusnu bolest trenutno ne postoji cjepivo, a slučajevi 'majmunskih boginja' do sada su potvrđeni u Velikoj Britaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virus majmunskih boginja je strukturom sličan virusu velikih boginja, a uzrokuje sličnu, ali blažu bolest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virus majmunskih boginja, kao i virus velikih boginja, pripada skupini ortomiksovirusa. Iako nije poznat rezervoar majmunskih boginja, virus je endemičan kod glodavaca i majmuna u pra&scaron;umama Afrike, pogotovo u zapadnoj i sredi&scaron;njoj Africi. Bolest se u ljudi u Africi pojavljuje sporadično, a ponekad i u epidemijama. Virus se najvjerojatnije prenosi sa životinja na čovjeka preko rana ili sluznica. Prijenos s čovjeka na čovjeka, s udjelom od 8&ndash;9 posto, nije čest. Većinom obolijevaju djeca. Osobe koje su primile cjepivo protiv velikih boginja imaju manji rizik za stjecanje infekcije. U Africi mortalitet iznosi 4 do 22 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klinički, majmunske boginje nalikuju velikim boginjama, no kožne promjene če&scaron;će izbijaju u jednom mahu, a če&scaron;će se nalazi i limfadenopatija. Razlikovanje majmunskih boginja od velikih boginja i varičele na temelju kliničke slike ponekad nije moguće. Dijagnoza se postavlja na temelju stanične kulture, PCR&ndash;a, imunohistokemije ili elektronskom mikroskopijom, ovisno o tome koja je metoda dostupna. Liječenje je suportivno. Majmunske boginja treba prijaviti javnozdravstvenoj službi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-15-cjepivo-cijepljenje-5b2328c1f12afd676a85dabde2e05d9f_view_article_new.jpgFOTO: Čović položio kamen temeljac za novu zgradu Farmaceutskog fakultetahttp://grude.com/clanak/?i=7640076400Grude.com - klik u svijetMon, 24 Sep 2018 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-24-dsc04685_copy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Farmaceutski fakultet postoji sedam godina i najmlađi je dio Sveučilišta u Mostaru, djeluje u prostorima Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. <p>Novi objekt Farmaceutskog fakulteta bit će u krugu SKB Mostar, gdje su jutros hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović, rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru, Zoran Tomić, dekanica Farmaceutskog fakulteta Monika Tomić i ravnatelj Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice (SKB) Mostar Ante Kvesić položili kamen temeljac za novu zgradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obraćajući se nazočnima, hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović, čestitao je svima koji su sudjelovali, projektirali i osmislili ovaj projekat i osmislili ga na način da bude svima na ponos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Pozdravljam sve vas koji ste iz domene zdravstva u funkcijama vlasti od županije, poseban pozdrav predjsedniku Vlade HNŽ-a dr. Hercegu, razini Federacije gdje uistinu bez na&scaron;ih ministara i resornog ministarstva koje je upravo predstavnik i Sveučili&scaron;nog centra i na&scaron;eg Sveučili&scaron;ta u Mostaru, te&scaron;ko bi pratili ovaj projekt, istaknuo je dr. Čović, te naglasio kako: &bdquo;Svi zajedno činimo jedno veliko zajedni&scaron;tvo koje može iznjeti na svojim leđima ovakve projekte&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Čović uputio je zahvalu i prof. Moniki Tomić &scaron;to je iznijela sve probleme koje je imala na ovom putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Već 7 godina imamo ustanovljen na&scaron; Fakultet farmacije na Sveučili&scaron;tu u Mostaru i danas možemo kazati da krećemo u jedan veliki projekt transformiranja odnosa na na&scaron;em Sveučili&scaron;tu i uopće kada je u pitanju na&scaron;e zdravstvo vezano za Sveučili&scaron;nu kliničku bolnicu Mostar. Na&scaron;e Sveučili&scaron;te i na&scaron;a bolnica su osnova na&scaron;eg razvoja i ako pogledate na&scaron;e planove, malo smo vi&scaron;e angažirani ovih dana oko politike, vidjet će te u svakom dijelu prepoznat će te i ovaj dio zdravstvene kulture, koja bi prije svega trebala pružiti nama jednu zavidnu uslugu, a s druge strane svim liječnicima i onima koji su dio zdravstva osigurati da rade u mnogo boljim uvjetima, naglasio je dr. Čović te poručio kako se na ovom projektu neće stati: &bdquo;Znam &scaron;ta ste jo&scaron; osmislili ovdje i to bi bila poruka izvrsnosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Potičem sve, prije svega vas unutar zajednice, nastavite s procesom integracije, taj put nema povratka, samo ga treba dovući do savr&scaron;enstva, da jednostavno istim standardima imamo mogućnost da pored ove tri generacije na farmaciji izvedete jo&scaron; mnoge generacije jer medicina je posebno mjesto bez kojeg ne bi mogla funkcionirati Sveučili&scaron;na klinička bolnica Mostar, poručio je predsjednik Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslao je hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH i poruku ohrabrenja svima koji vežu za medicinu: &bdquo;Imate uz sebe svu politiku hrvatskog naroda na svim razinama, sve nas koji moramo skrbiti za ono &scaron;to radimo, da ovi segmenti života zažive i da na&scaron;i ljudi nemaju razloga tražiti usluge koje možemo dobiti u Mostaru od onih kadrovskih, ali i onih drugih, izvan BiH, navodi se u priopćenju HDZ-a BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-24-dsc04685_copy.jpgBizaran incident: Mladenci i svatovi bacali baklje za vrijeme natjecanja!http://grude.com/clanak/?i=7639076390Grude.com - klik u svijetMon, 24 Sep 2018 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-24-baklje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nesvakidašnji incident dogodio se u subotu poslijepodne u Rijeci, na stadionu Kantrida za vrijeme održavanja finala kadetskoga Kupa Hrvatske u atletici. <p>Naime, skupina od 20-ak mu&scaron;karaca i žena na tribini je palila i bacala baklje na tartan na kojem su se u to vrijeme održavale utrke i natjecanje u skoku uvis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, srećom, sve je pro&scaron;lo bez kobnih posljedica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dotična je skupina mu&scaron;karaca i žena na D tribinu stigla kako bi proslavila vjenčanje svojih prijatelja. Među njima su bili i mladenci. Izvjesili su veliki plavo-bijeli transparent, pjevali navijačke pjesme, a onda su u jednom trenutku zapalili 20-ak baklji koje su uskoro zavr&scaron;ile na stazi. Srećom pa niti jedna od baklji nije pogodila nekoga od atletičara koji su se u to vrijeme natjecali", rekla je Iva Florjančič, direktorica &raquo;Kvarnera&laquo;, organizatora i domaćina finala Kupa, pi&scaron;e&nbsp;<a href="http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nesvakidasnji-incident-na-Kantridi-Svatovi-u-vrijeme-natjecanja-mladih-atleticara-pobacali-baklje-u-teren" target="_blank"><span>Novi list</span>.&nbsp;</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svi smo na stadionu bili zgroženi takvim pona&scaron;anjem, od nas u klubu, preko trenera, atletičara i delegata natjecanja, roditelji su u čudu i strahu za sigurnost svoje djece s centralne tribine gledali &scaron;to se događa, a ja sam oti&scaron;la na D tribinu da bih prekinula bakljadu i poku&scaron;ala im na lijep način objasniti da je njihovo pona&scaron;anje nedopustivo. Uslijedio je verbalni incident nakon kojega su se razi&scaron;li, tvrdiv&scaron;i pritom da su za okupljanje na D tribini i bakljadu imali dozvolu policije. Ne mogu shvatiti kako se netko može tako neodgovorno pona&scaron;ati, na stadionu je bilo puno djece, a oni su bacali baklje s isprikom da je to dio proslave vjenčanja. Prestra&scaron;no! Pa na stadionu su bila djeca od 13 godina i netko je mogao stradati!", zaključila je Florjančič.&nbsp; &nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-24-baklje.jpgObuka spašavanja sa žičare na Blidinjuhttp://grude.com/clanak/?i=7638576385Grude.com - klik u svijetMon, 24 Sep 2018 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-24-22092018-gss-ba-obuka-blidinje-zicara2-1170x660.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu je na Blidinju održana obuka spašavanja sa žičare koju je predvodio instruktor Zoran Ćosić, GSS HBŽ. <p>GSSuBiH redovito obnavlja ,unaprijeđuje i uvježbava svoje spasilačke timove za odgovore na sve izazove koji se pred nas postavljaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadolazeća skija&scaron;ka sezona stvara obavezu da se osvježe postojeća znanja i vje&scaron;tine, te da se obuče i novi ljudi za spa&scaron;avanje sa žičara za slučaj zastoja na žičari, priopćeno je iz GSS-a BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-24-22092018-gss-ba-obuka-blidinje-zicara2-1170x660.jpgZavijanje vukova i čagljeva otjeralo nam je turiste! Čim u sumrak zazvoni 'Zdravo Marijo', krv se ledi u žilama...http://grude.com/clanak/?i=7635476354Grude.com - klik u svijetSat, 22 Sep 2018 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-vukovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čim zazvoni 'Zdravo Marijo', tamo negdi u sami sumrak, oko osam, devet sati, iz šume se začuje zavijanje čagljeva.<p><br />Nije to obično glasanje kojim se dozivaju vukovi, već stra&scaron;ni urlici koji odzvanjaju od Naklica preko Tugara do Žrnovnice, a koji lede krv u žilama. Nekidan, predvečer, točno kad se začuju zvona, oglasili su se čagljevi, i to tu na brdu Perunu iznad Podstrane, nadomak Splita, pi&scaron;e<a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/566528/zvijeri-se-spustile-na-10-kilometara-od-splitske-rive-zavijanje-vukova-i-cagljeva-otjeralo-nam-je-turiste-cim-u-sumrak-zazvoni-39zdravo-marijo39-krv-se-ledi-u-zilama" target="_blank"> Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Viđali su ih ljudi i u blizini Sitnoga Donjeg, koje je od kampanela Sv. Duje udaljeno samo desetak kilometara. Prije godinu dana moglo ih se čuti samo ponekad, ali zadnjih nekoliko mjeseci to je pravi simfonijski orkestar. Uz već prisutne vukove, to doista ulijeva strah stanovnicima ovog područja - prepričava nam zadnja događanja u svome mjestu Miljenko Barić iz Tugara, gdje je, po njegovu mi&scaron;ljenju, i glavno stani&scaron;te tog opasnog predatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;teta koje čine prvenstveno na sitnoj divljači, ovog ljeta zavijanje čagljeva otjeralo je i strane goste koji su svoj odmor htjeli provesti daleko od gradske vreve, ali umjesto spokoja koji su očekivali, svojom glasanjem "u bijeg" su ih natjerali čagljevi. Viđali su ih ljudi i u svojim dvori&scaron;tima u Naklicama, a zadnji put su primijećeni i kraj boksa sa psima tek stotinjak metara od sredi&scaron;ta Tugara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne boje se oni pasa. Vrtili su se oko njih kao da su znali da im ni&scaron;ta ne mogu. Vjerojatno traže kakve ostatke hrane. Povećanje brojnog stanja ulijeva strah i kod domaćih ljudi. Boje se za svoju djecu na putu do &scaron;kole. Nije vam svejedno kada začujete njihovo urlikanja sa Zahoda. Nije to WC, nego brda&scaron;ce na južnoj strani mjesta, koje je i glavni stacionar ove opake zvijeri. &Scaron;to je najčudnije, ni psi ga neće da gone. Već nakon nekoliko minuta psi odustaju, ni njima se nije lako boriti s ovakvim smu&scaron;enjacima od životinja. Kada bježe, vrludaju na sve strane pa u visokoj travi i gustoj makiji lako izbjegnu svojim progoniteljima. Viđali su ih, kažu pastiri, pored svojih ovaca, ali, &scaron;to je ba&scaron; čudno, zvijeri ih se nisu usudile napasti. Možda nisu bili gladni - s podsmijehom će Miljenko Barić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim tvrdnjama ova po&scaron;ast se pojavila nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg velikog &scaron;umskog požara. Gdje je do tada obitavao i &scaron;to ga je natjeralo da se spusti skoro pa do mora, to ne znaju ni najiskusniji. Ni oni najstariji ne pamte da se ikada dogodilo da im ovi strvinari &scaron;etaju mjestom. Vukovi da, ali čagljevi&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko će o tome znati bolje nego sami lovci. Jedan je od najiskusnijih, sa četrdeset godina lovačkog staža, Nediljko Stanić, biv&scaron;i predsjednik lovačke udruge "Mosor-Priko" iz Omi&scaron;a. Međutim, ni on nema pravog odgovora. Jedino &scaron;to sa sigurno&scaron;ću može reći je to da su se čagljevi rasprostranili od Omi&scaron;a do Žrnovnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od kuda su do&scaron;li, te&scaron;ko je reći. Zbog čega, isto tako. Nemamo točne pokazatelje da bismo mogli argumentirano odgovoriti na to pitanje. Vjerojatno su se zbog požara odnekud spustili u Poljica. Tu su očito prona&scaron;li ono &scaron;to je životinji najpotrebnije, sigurnost, mir i hranu. Poku&scaron;ali smo ih i organiziranim hajkama istjerati, međutim, nismo uspjeli. Jednostavno im je nemoguće stati na rep. Psi brzo odustaju, a ovaj gusti&scaron; idealan je za čagljeve. Najče&scaron;će napadaju u sumrak i zoru, i to zečeve, fazane, a zalijeću se i na mlade divlje svinje i mladunčad muflona koja obitava u na&scaron;em lovi&scaron;tu. Sada su neki lovci nabavili i vabilicu za čagljeve, pa ćemo i time poku&scaron;ati, drugg načina nemamo - tvrdi Nediljko Stanić, i sam svjestan da će njihova brojnost i dalje rasti i stvarati dodatne glavobolje i lovcima i žiteljima tog kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosta im je i vukova koji su zagospodarili Mosorom i kao da su se s čagljevima dogovorili oko podjele terena. Vukovima sjeverni dio, dok su čagljevi zaposjeli južni dio. Tamo gdje nema čagljeva, ima vukova i obrnuto. Na primjer, u Gatima nema čagljeva, ali bome ima vukova. Stanovnici tog dijela Srednjih Poljica pričaju kako se sa sumrakom i vukovi spu&scaron;taju s Mosora i nakon "obavljena" posla, kao po nekoj ustaljenoj praksi, vraćaju se natrag u mosorske vrleti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u jednom i u drugom slučaju potrebno je hitno ne&scaron;to poduzeti. &Scaron;to, kako, to valjda znaju mjerodavni, jer ako oni ne obrane svoj teritorij, u obranu svoga stat će predatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-vukovi.jpgOPASNA DROGA Dječak (11): Ne znam gdje sam, tko sam ni što sam... http://grude.com/clanak/?i=7631576315Grude.com - klik u svijetThu, 20 Sep 2018 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-20-378860.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roditeljima savjetujem da djeci, ako nešto posumnjaju, "vise nad glavom". <p>- Liječnice, pojma nemate koji je to osjećaj kad ne znate ni gdje ste, ni &scaron;to ste, niti tko ste! Nalazite se u jednom čudnom svijetu i niste ni svjesni &scaron;to radite. Totalno nemate pojma tko ste, imate kaos u glavi i razne boje! Sve to traje 20-ak minuta, a nakon toga ne osjećate ni&scaron;ta!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav je odgovor dao 11-godi&scaron;njak doc. prim. dr. sc. Katarini Dodig Ćurković, pročelnici Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek kad je mladog pacijenta koji je do&scaron;ao u Zavod pitala za&scaron;to je konzumirao osvježivač zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne samo njegov odgovor nego i podatak da je na Zavodu pro&scaron;le godine evidentiran samo jedan, a ove godine do 1. kolovoza čak 13 slučajeva bolničkog prijama nakon konzumacije tzv. osvježivača zraka, daje veliki razlog za zabrinutost, pi&scaron;e <a href="http://www.glas-slavonije.hr/376142/3/Djecak-11-Ne-znam-ni-tko-sam-ni-gdje-se-nalazim" target="_blank">Glas Slavonije.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tih 13 evidentiranih maloljetnih osoba u dobi od 11 do 18 godina nipo&scaron;to nije konačan broj jer ovo su samo one osobe koje smo mi zabilježili. Oni su, zbog lo&scaron;e kliničke slike, obrađivani na Klinici za pedijatriju i nakon toga su do&scaron;li kod nas. Problem je u tome &scaron;to ne postoje trakice kojima se može točno detektirati da je netko uzeo "to i to" sredstvo, jer je to jo&scaron; uvijek siva zona. Oni nam kažu koje su sredstvo uzeli ili gdje su ga kupili ili nabavili od prijatelja te, naposljetku, jesu li taj osvježivač međusobno podijelili. Čak nam kažu i novčani iznos za koji nabavljaju te tzv. osvježivače - kaže dr. Dodig Ćurković, prisjećajući se kako je istog 11-godi&scaron;njaka upitala koji je uopće smisao uzimanja tih osvježivača te da je dobila odgovor kako mlade vuče taj osjećaj da ponovo budu "high". Rekao joj je i da je te&scaron;ko odoljeti nečemu &scaron;to proizvodi osjećaj koji je te&scaron;ko opisati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Dodig Ćurković nagla&scaron;ava kako tzv. osvježivači zraka itekako ostavljaju posljedice na konzumenta, i to u smislu da ponajprije izazivaju promjene pona&scaron;anja, a dodatan je problem &scaron;to je riječ o kemijskom sredstvu za koje nitko ne zna kako točno utječe na djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Roditeljima savjetujem da djeci, ako ne&scaron;to posumnjaju, "vise nad glavom". U ovom suvremenom načinu života trebaju biti stalna podr&scaron;ka djeci. Također, trebaju biti pravi roditelji, a izbjegavati tzv. friendly odnos. Ponavljam da dru&scaron;tvo vrlo često ima veći utjecaj na pojedinca nego roditelji, stoga je važno znati gdje su djeca, &scaron;to rade i s kim su. Nažalost, sudeći prema stvarnim situacijama, upravo takvo &scaron;to je prijeko potrebno - zaključuje dr. Dodig Ćurković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-20-378860.jpgSlučaj kakav se ne pamti: Majku nazvali da dođe u Prag po sina maturanta jer se napiohttp://grude.com/clanak/?i=7630976309Grude.com - klik u svijetWed, 19 Sep 2018 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-11-prag.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Majka iz Makarske svojeg sina srednjoškolca na povratku s maturalnog putovanja u Pragu nije dočekala kod kuće već je osobno otišla po njega nakon što ju je nastavnica nazvala i rekla da se mladić napio. <p>Ovakav se slučaj u makarskim srednjim &scaron;kolama ne pamti, a konkretan slučaj nitko od aktera nije htio komentirati. Ravnatelj Srednje strukove &scaron;kole, koju učenik pohađa, za <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/566191/ovakav-se-slucaj-na-ekskurziji-ne-pamti-majku-iz-makarske-zvali-da-doe-u-prag-po-svoga-pijanog-sina" target="_blank">Slobodnu Dalmaciju </a>samo je kratko rekao kako nema smisla komentirati pona&scaron;anje učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakav slučaj ne pamte ni u agencijama koje organiziraju maturalna putovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razrednica učenika koji je vraćen kući rekla je kako je voditeljici ekskurzije predložila da pričeka do jutra dok se učenik otrijezni, no kaže da je ona to odbila smatrav&scaron;i da je takav postupak ujedno i upozorenje učenicima. Kako pi&scaron;e Slobodna, u Prag je stigla učenikova majka te o svom tro&scaron;ku vratila 'nesta&scaron;nog' sina kući.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-11-prag.jpgFOTO: Djelatnici HT ERONET-a darivali krvhttp://grude.com/clanak/?i=7628476284Grude.com - klik u svijetTue, 18 Sep 2018 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-18-kl_142250.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djelatnici HT ERONET-a i ovaj su put pokazali svoje veliko srce i humanost na djelu. Odazvali su se još jednoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, koje je održano u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu SKB-a Mostar i Mepas Mallom. Akciji se pridružio i predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac.<p><br />&bdquo;Ponosan sam &scaron;to su na&scaron;i djelatnici i ovaj put prepoznali važnost ovog humanog čina. U trenucima kada kronično nedostaje zaliha krvi, i kada bolnica svojim apelima stalno poziva na darivanje krvi, ovo je najmanje &scaron;to možemo učiniti za one kojima ova kapljica &ndash; život znači. &ldquo;, kazao je Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ružica Puljić i Robertina Barać vi&scaron;estruke su darovateljice. Za njih nema dvojbe &ndash; pomoći u svakome trenutku, darovati krv, a na taj način i potaknuti svijest kod drugih o važnosti toga čina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, akcije dobrovoljnog darivanja krvi za djelatnike HT ERONET-a organiziraju se dvaput godi&scaron;nje, i to u Mostaru i Grudama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-18-kl_142250.jpgHRVATSKA Od 2031. rad do 67. godine. Sindikati prijete prosvjedomhttp://grude.com/clanak/?i=7628176281Grude.com - klik u svijetTue, 18 Sep 2018 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-18-600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada ostaje pri svim prijedlozima, ali tvrdi da je s mirovinskim fondovima spremna razgovarati o 27 posto dodatka za 2. stup, no o radu do 67. godine od 2031. nema razgovora..<p>&nbsp;</p> <p>Sindikati su zaprijetili da će izvesti radnike na ulicu zbog ranijeg produljenja radnog vijeka na 67 godina i o&scaron;trijeg umanjenja prijevremenih mirovina! Na sastanku zatvorenom za medije, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavilo je jučer svoj prijedlog mirovinske reforme sindikatima i poslodavcima, no sindikati su nakon nepunih sat vremena razgovora napustili skup jer ih je, kažu, ministar stavio pred gotov čin, prenosi <em><strong>Dalmacijanews.com</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;tite ljude s malim plaćama</strong></p> <p>Vlada predlaže da se do 2031. godine radni vijek povisi na 67 godina života i o tome, rečeno je sindikatima, nema pregovora, kao ni o iznosu penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu. Umjesto 0,1 do 0,34 posto umanjenja za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, od iduće bi godine umanjenje bilo isto za sve &ndash; 0,34 posto za mjesec, oko 4 posto za godinu i 20 posto za pet godina, pi&scaron;e večernji.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Žao mi je &scaron;to su sindikati nezadovoljni prijedlogom, ali zadovoljan sam &scaron;to su ga podržali poslodavci &ndash; rekao je ministar Pavić nakon sastanka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na brifingu koji je kasnije pripremljen za medije, rečeno je da će javna rasprava službeno početi u utorak, i pred građane Vlada izlazi s većinom dosada&scaron;njih prijedloga: radni će se vijek od iduće godine ženama povećavati za četiri mjeseca godi&scaron;nje dok se 2027. ne izjednače s mu&scaron;karcima, a od 2028. svima će se radni vijek povećavati za &scaron;est mjeseci godi&scaron;nje dok 2031. godine ne dođemo do radnog vijeka do 67. godine. Automatski će se povećavati i dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, uz umanjenje od 4,08 posto mirovine po godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjena zakona predviđa jače otvranje trži&scaron;ta rada postojećim umirovljenicima koji će moći raditi do 20 sati tjedno uz zadržavanje mirovine. Novost je da će se za tri posto povećati najniža mirovina koju trenutačno prima oko 243.000 umirovljenika. To su ljudi koji su tijekom radnog vijeka zarađivali minimalnu plaću ili do 75 posto prosječne plaće te bi im mirovina bila bitno niža da nije uveden umirovljenički minimalac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je riječ o mirovinama koje će se isplaćivati iz drugog stupa, u javnu raspravu ide prijedlog da će 27 posto dodatka na mirovinu dobiti samo osobe koje se vrate u prvi stup, no u razgovorima s novinarima rečeno je da će Vlada istodobno pregovarati s mirovinskim fondovima i koalicijskim partnerima i o rje&scaron;enju koje bi podrazumijevalo isplatu 27 posto dodatka i za osiguranike 2. stupa, bez uvjetovanja povratka u 1. stup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to cijela priča nije objavljena prije nije rečeno, no u sklopu tih razgovora traži se rje&scaron;enje za 300.000 osiguranika 2. stupa koji imaju male plaće, čije bi mirovine pale ispod zajamčenog minimalca čak i kad bi im se isplatilo 27 posto dodatka. Vlada je, čulo se, spremna prihvatiti rje&scaron;enje koje će pokazati gdje naći 40 milijardi kuna, koliko će stajati isplata tog dodatka za osiguranike drugog stupa do 2040. godine, no Ministarstvo zasad ostaje pri svom prijedlogu da se isplata dodatka financira iz mirovinske &scaron;tednje koju će umirovljenici drugog stupa vratiti u prvi stup. Do 2020. godine u mirovinu će otići oko tri tisuće žena osiguranica drugog stupa i njihova će mirovina biti u prosjeku 600 kuna manja ne dobiju li taj dodatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Inflacija, a ne formula</strong></p> <p>&ndash; U suglasju s fondovskom industrijom i koalicijskim partnerima gledamo kako najbolje naći ta sredstva da ih barem izjednačimo sa sada&scaron;njim umirovljencima &ndash; rečeno je u Ministarstvu rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U javnoj raspravi neće se naći prijedlog HNS-a da se ljudima koji zadrže mirovinu drugog stupa kao od&scaron;teta isplati 20 posto njihove &scaron;tednje, no potvrđeno je da se o prijedlogu i dalje razgovara, slično kao i o planu HDZ-a iz izbornog programa da ta isplata bude 10 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Razgovori se svode na to kako osigurati 27 posto dodatka a da prijedlog bude financijski održiv &ndash; kazao je sugovornik iz Ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buduće mirovine iz drugog stupa neće se usklađivati prema &scaron;vicarskoj formuli nego prema stopi inflacije, &scaron;to će, uvjeravaju, biti povoljnije za osiguranike. Također, tražit će se subvencije iz Europskog socijalnog fonda za tvrtke koje radnicima uplate treći stup.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-18-600.jpgAnita Barišić carskim rezom rodila blizanke, no nakon toga je pala u komu, građani organiziraju akciju za njuhttp://grude.com/clanak/?i=7624476244Grude.com - klik u svijetMon, 17 Sep 2018 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-17-anita_barisic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građanska inicijativa Kupres pokrenula je početkom rujna humanitarnu akciju pod nazivom “Za zagrljaj majke - pružene ruke" u cilju pomoći njihovoj sugrađanki Aniti Barišić, majci troje male djece. <p>Kako navode organizatori inicijative, Anita je prije mjesec dana carskim rezom rodila djevojčice blizanke, Teu i Anu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tjedan dana pu&scaron;tena je kući gdje joj dolazi do komplikacija zbog kojih je stavljena u stanje inducirane kome i prebačena u KBC Mostar na Odjel jedinice intenzivnog liječenja, na kojem je i dalje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Građanske inicijative su uputili poziv prema svim ljudima dobre volje i pravne osobe da se odazovu pozivu na ljubav , nesebično darivanje i pomoć .</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Budimo most koji će majku vratiti djeci. Ispružimo most na zagrljaj majke - istaknuli su inicijatori, prenosi <a href="https://www.dnevnik.ba/dogadaji/koncert-potpore-mladoj-majci-kupresanki-aniti-barisic" target="_blank">Dnevnik.ba.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom organiziran je koncert potpore koji će se održati 23. rujna u 16 sati u Hrvatskom domu "Stjepan Radić" &Scaron;ujica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za koncert, čija će sredstva biti namijenjena za liječenje mlade majke Anite, odazvali su se Martini Band ,Jeka Band, Acustic trio Kupres ,Klapa Sv.Jeronim &Scaron;ujica,Kupre&scaron;ki bećari, Ženska vokalna skupina Ivančice Kupres, KUD "Sitan Tanac" &Scaron;ujica, &Scaron;ujica Band, Dj Cobra i dr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-17-anita_barisic.pngFra Petar Krasić, jedan od najstarijih svećenika u Hercegovini, proslavio Dijamantnu misuhttp://grude.com/clanak/?i=7623276232Grude.com - klik u svijetSun, 16 Sep 2018 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-16-img-20180916-wa0014.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u crkvi sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci, fra Petar Krasić, jedan od najstarijih svećenika u Hercegovini, proslavio je Dijamantnu sv. misu – šezdeset (60) godina svoje službe oltaru i narodu. <p class="rtejustify">Na svečanoj svetoj misi i proslavi velikog jubileja fra Petra Krasića, nazočio je i hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović, te je fra Petru poklonio srebrenu gravuru/medaljon lika kraljice Katarine Kosače.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Nakon sv. mise fra Vinko Mikulić Bajević u prostoru Franjevačke galerije Masna Luka izložio je svoju sedmu (7.) samostalnu izložbu na dar fra Petru za njegov dijamantni jubilej, a izložbu je otvorio hrvatski član Predsjedni&scaron;tva BiH dr. Dragan Čović.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify">Fra Petar Krasić rođen je 2. kolovoza 1935. godine u Čitluku. Doživotne zavjete položio je 29. listopada 1957. godine, a za svećenika je zaređen 29. srpnja 1958. godine, navodi se u priopćenju HDZ-a BiH.</p> <p class="rtejustify">&nbsp;</p> <p class="rtejustify"><em><strong>VEZANI SADRŽAJ:</strong></em></p> <p class="rtejustify"><em><strong><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=76230&amp;fra-petar-krasic-zivot-u-hercegovackim-alpama" target="_blank">&nbsp;Fra Petar Krasić: Život u hercegovačkim ALPAMA</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-16-img-20180916-wa0014.jpgFra Petar Krasić: Život u hercegovačkim ALPAMAhttp://grude.com/clanak/?i=7623076230Grude.com - klik u svijetSun, 16 Sep 2018 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-16-018_petar_krasic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oamdesettrogodišnji fra Petar Krasić, kako sam za sebe kaže, jedan od pet najstarijih svećenika na ovim prostorima, danas u crkvi sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci slavi dijamantnu sv. misu – 60 godina svoje službe oltaru i narodu, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Iako za izlet na Blidinje, magično mjesto u kojem jo&scaron; uvijek žive narodne legende o hrvatskom hajduku Mijatu Tomiću i Divi Grabovčevoj, ne treba poseban razlog, posjetiti taj raj za oči i du&scaron;u, a ne vidjeti fra Petra, posebice u ovakvoj prigodi, otprilike je kao otići u Rim i ne vidjeti - Papu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Napravio četiri kapelice</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Planinske ljepotice Vran i Čvrsnica u svojim njedrima na 1200 metara nadmorske visine imaju jednu predivnu plodnu dolinu - Blidinje. Bogatstvo krajolika i velika raznolikost bilja, od mediteranskog do visokoplaninskih vrsta, među kojima je i veliki broj endema, čine ovo područje posebnim ekolo&scaron;kim rezervatom. Sredi&scaron;njim dijelom Parka prirode Blidinje dominira Dugo polje, s Blidinjskim jezerom, geomorfolo&scaron;ki spomenik prirode po kojem je Park prirode Blidinje dobio ime. Samo jezero nadvisuje more za 1184 metra. Povr&scaron;ina jezera je od 2,5 do 6 km&sup2; uz relativno malu dubinu od jednog metra do maksimalnih četiri metra. Nekada je tu bilo ribe, a, sudeći po galebovima, ali i nekim ljudima koji u čizmama hodaju po plićaku, vjerojatno riba tu jo&scaron; obitava. Fra Petar je u drugom biseru prirode, u kojem godinama boravi, kako kaže u &scaron;ali - od rođenja. Stižem u Masnu Luku, posebni &scaron;umski rezervat u sredi&scaron;tu parka s karakterističnom fitocenolo&scaron;kom &scaron;umskom zajednicom, raritetnim i endemičnim biljnim i životinjskim svijetom. S Borićevcem čini najveći kompleks bjelokorog bora munike. Na 1204 metra nadmorske visine, u podnožju Čvrsnice, okružena smaragdnom netaknutom crnogoričnom &scaron;umom, smjestila se Samostalna kapelanija Masna Luka &ndash; Polja sv. Ilije Proroka, dar prirode, ali djelo fra Petra. U prekrasnom ambijentu prekrasna građevina koja se uklapa u ambijent, rekao bih, netaknute prirode, unatoč tomu &scaron;to tu već desetljećima rade i ljudi i bageri. Sve je to počelo osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća dolaskom fra Petra Krasića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je prostor srca i ljubavi na&scaron;ih ljudi koji su stoljećima imali ovdje kruh i meso. Groblja su se jedva mogla pronaći. Bila su neprepoznatljiva, a &scaron;est ih je na području kapelanije svetog Ilije Proroka. Naravno, crkve nije bilo nikakve, kao ni kapelice. Najprije sam podigao groblja i napravio četiri kapelice na četiri groblja, a na druga dva groblja dvije male crkve. Potom sam napravio kuću - kaže fra Petar dodajući kako je nakon svega izgradio muzej, galerije te Franjevačku kuću molitve za duhovne obnove koja ima 48 soba. Crkvu sv. Ilije Proroka zavr&scaron;io je 2005. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je Petrovo zdravlje poprilično &ldquo;načeto&rdquo;, ali tih dana je bio pun poleta i kaže - kako je na ovom mjestu spavao dvije godine u &scaron;atoru. Veliki snjegovi, hladnoća čak i do minus 25, nisu bili prepreka u njegovu naumu. Sam Bog zna koliko je puta susreo vuka i medvjeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U 19. stoljeću znalo je ovdje biti i vi&scaron;e od 600 kućanstava. Neki ovdje nisu &ldquo;trnuli&rdquo; vatru tijekom cijele godine. Paslo je na ovomu prostoru vi&scaron;e od stotinu tisuća ovaca, vi&scaron;e tisuća goveda i konja. Tako je bila jedna uzrečica, bolje rečeno, mi&scaron;ljenje u zapadnoj Hercegovini da onaj tko ima ovdje negdje u planini posjed, nikada ne može biti gladan. Sijalo se i ubirao, kako na&scaron; narod kaže, &ldquo;smok&rdquo; &ndash; sir, maslo, mlijeko, a onda, naravno, i meso - kaže fra Petar slikovito. Danas ovdje, istina, ima puno krovova &ndash; vi&scaron;e od tisuću, ali onih vikenda&scaron;kih, a stalno naseljenih svega je sedam kuća, čiju čeljad Petar nabraja pojedinačno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planinski biser Masne Luke u podnožju Čvrsnice zasigurno je jedno od najljep&scaron;ih mjesta Hercegovine. Bogata je biljnim i životinjskim endemskim vrstama od kojih je najpoznatija bor munika - tako kaže struka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su prepoznali i turisti, a Petar je do 2007. vodio evidenciju turista koji su do&scaron;li u Masnu Luku i pribilježio je 30.000 posjetitelja. A kako tvrdi, danas ih stiže daleko vi&scaron;e. &Scaron;vicarci i Austrijanci koji posjete Masnu Luku kažu da ovo prirodno bogatstvo nemaju ni Alpe, nagla&scaron;ava fra Petar. Fra Petar je najzaslužniji &scaron;to je Blidinje postalo park prirode, tako tvrde i mje&scaron;tani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petar je već odavno postao poznat kao graditelj crkava - gradnja crkve u Masnoj Luci i uz nju likovne galerije, velikog garažnog prostora, vi&scaron;e pomoćnih prostorija, pro&scaron;irenje i uređenje dvori&scaron;ta. Ta crkva je sa zvonikom, po mi&scaron;ljenju eminentnih arhitekata i umjetnika, savr&scaron;eno uklopljena u prostor i u svim elementima poseban događaj arhitekture i umjetnosti. Tijekom ovih 11 godina od njezina zavr&scaron;etka posjetilo ju je vi&scaron;e stotina tisuća ljudi sa svih strana svijeta. Iskazivali su jednodu&scaron;no mi&scaron;ljenje o njezinoj ljepoti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Uvijek spreman pomoći</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Park prirode Blidinje je moje dijete. Tu je i izgradnja župne crkve (36 x 18 m) u Kočerinu u spomen proslave 13 stoljeća kr&scaron;ćanstva u Hrvata. Crkva je u&scaron;la u literaturu posebno uspjele sakralne arhitekture. Na pročelju zvonika je 23 m visok lik sv. Franje u tehnici mozaika, djelo poznatog hrvatskog kipara Ante Starčevića i moje malenkosti - obja&scaron;njava fra Petar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli kompleks Masne Luke već nekoliko godina čuva tornjak &Scaron;aro. Nekad je fra Petar imao i 10-ak tornjaka. Nakon gotovo 40 godina rada i truda fra Petra i njegovih kolega, bosanskohercegovački i hrvatski pastirski pas tornjak je međunarodno priznat kao pasmina. Fra Petar je ujedno i jedan od osnivača Lovačkog i Kinolo&scaron;kog saveza BiH, međunarodni je kinolo&scaron;ki sudac te jedan od rijetkih sudaca za sve pasmine pasa svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Punih 50 godina bio sam u meni dragom hobiju kinologije. Kroz to vrijeme stekao sam najvi&scaron;i stupanj kinolo&scaron;kog FCI suca - allround za oblik (eksterijer) svih pasmina pasa na svijetu i zvanje suca za rad svih lovačkih pasa na svijetu. Tijekom tog dugog razdoblja imao sam čast i priliku kao sudac ocjenjivati tisuće pasa na međunarodnim, državnim, regionalnim i lokalnim kinolo&scaron;kim priredbama - dodaje fra Petar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I o drugom hobiju Petar priča s osmijehom na licu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Volio sam pse od djetinjstva. Potom sam u ranim godinama svećenstva postao lovac. A lovac nije nikakav lovac ako nema odgojenog psa i tako sam počeo uzgajati lovačke pse. Ali kad sam se susreo s tornjacima, onda je gotovo bilo. Moja ljubav je pre&scaron;la tornjacima. Kad sam vidio da su na izumiranju, onda sam morao raditi na njima kako bih ih sačuvao jer su oni kulturna ba&scaron;tina moga naroda. Posebno mi je drago bilo loviti ptice: jarebice kamenjarke, patke i prepelice. Zečevi, lisice, divlje svinje, a posebno kuna bjelica, bili su mi također jak izazov. A kako potpunog zadovoljstva u lovu nema bez dobra psa, odgajao sam pse ptičare, goniče, posebice trobojce, jamare i krvosljednike - ističe fra Petar. Kao kulturna ba&scaron;tina hrvatskog naroda, fra Petrovi tornjaci, majka i sin, na&scaron;li su se i na po&scaron;tanskoj marki 2007. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ugodnom druženju s fra Petrom nisam mogao a ne upitati ga je li u ovim prostorima udomio Gotovinu i Norca. - To su bile insinuacije i laži, kao &scaron;to je lakrdija i ona crna lista. Staviti moje ime uz imena nekih ratnih zločinaca je, najblaže rečeno, bezobrazno i nekorektno. Ja sam bio, između ostalog, jedan od organizatora Ceste spasa koja ide ba&scaron; ovuda kraj Masne Luke i kojom je spas na&scaron;lo vi&scaron;e od 300.000 Muslimana-Bo&scaron;njaka. Hrvatski generali Norac i Gotovina su, po meni, časni ljudi, katolici i Hrvati, pa samim tim nikada ne bi svojim činom ugrozili ni hercegovačke franjevce, a ni mene kao pripadnika tog reda. Zato ne bi nikada ni tražili takvu vrstu pomoći. Ova optužba je zapravo bila udar na franjevce, posebice u Hercegovini, i uopće na Hrvate u BiH - ponosno će fra Petar dodajući kako je zabrana ukinuta, ali bez bilo kakve isprike. Inače, kroz Park prirode prodefiliralo je mnogo poznatih. Tu je bio i Tuđman i cijeli Sabor iz Zagreba. Zbog godina i bolesti fra Petar ima i pomoćnike - fra Vinka Mikulića Bajevića i kapelana Polja fra Antu Mariću. Ali i dalje prkosi i godinama i bolesti. I nakon 40 godina djelovanja u Masnoj Luci i na Blidinju ima jo&scaron; puno planova. Dok je s nama razgovarao, pripremao je sve za dijamantnu misu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam ti ja za neke obljetnice, ali i to je na&scaron;a zadaća. Mogu samo reći da sam tijekom proteklih 60 godina služio Bogu i narodu &scaron;to sam bolje znao. Poku&scaron;avao sam uvijek biti korektan i na usluzi svakome te spreman pomoći. Najteže mi je bilo kontaktirati s psovačima, nikad ih nisam mogao razumjeti, a i smetalo mi je njihovo pona&scaron;anje pa sam ponekad, u nemogućnosti da utječem na njihovo pona&scaron;anje, napu&scaron;tao takvo dru&scaron;tvo - kaže slavljenik.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-16-018_petar_krasic.jpegRibari upecali soma teškog 73 kilograma: Čekali smo ga 15 danahttp://grude.com/clanak/?i=7622776227Grude.com - klik u svijetSun, 16 Sep 2018 10:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-16-infobijeljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ribari iz Bijeljine, Mirsad Hrnjić i Kemo Jahić, upecali su dobar ulov. <p>"U mjestu Suboti&scaron;te oko sedam sati ujutro i nakon gotovo sat vremena borbe, soma smo izvadili na obalu. Sreća nam se osmjehnula, ali i znanje", rekli su ovi strastveni ribari za portal <a href="https://www.infobijeljina.com/vijesti/bistro-upecali-soma-teskog-73-kilograma-foto" target="_blank">InfoBijeljina.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Rijeka Sava je nepredvidiva, kao i vodeni svijet u njoj, ali smo bili spremni, pričaju ribari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imali smo dobru opremu, proveli smo 15 dana na Savi čekajući 'ulov godine' i to se dogodilo".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi Semberci kažu da svoje slobodno vrijeme provode uglavnom na rijeci Savi koja je, kako kažu, bogata ribom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Potrebno je mnogo strpljenja i vje&scaron;tine i uspjeh u ribolovu je zagarantiran", rekao je Hrnjić i dodao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Som od 73 kilograma je prava atrakcija, trofej i nagrada za ljubav prema vodi, ribolovu i vodenom svijetu".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-16-infobijeljina.jpgVakula: Stižu vrućine, ovaj rujan će biti kao rijetko koji dosadhttp://grude.com/clanak/?i=7622576225Grude.com - klik u svijetSun, 16 Sep 2018 09:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-11-vrucina-osvjezenje-sunce-toplina-ljeto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stoga, premda je po klimatološkom izračunu još jedno ekstremno toplo ljeto završilo, uživajmo i sljedećih dana u ljetnom ugođaju i iznadprosječnoj toplini<p>U Hrvatskoj i okolici do petka se nastavlja relativno stabilno razdoblje. Tek za sljedeći vikend - kao i za nekoliko pro&scaron;lih - ponovno se povećava vjerojatnost nestabilnijeg i svježijeg vremena, pi&scaron;e meteorolog Zoran Vakula za<a href="https://www.hrt.hr/461751/vrijeme-i-promet/rujan-kao-rijetko-koji-vruce-dane-jos-ponegdje-broji" target="_blank"> HRT.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok za podrobnije i pouzdanije prognoze za sljedeći vikend jo&scaron; valja pričekati, do petka je gotovo sigurno da će u Hrvatskoj i bližoj okolici prevladavati suho, sunčano te i dalje iznadprosječno toplo vrijeme, ponegdje uz jo&scaron; poneki vruć dan, osobito u Dalmaciji, ali i gdjegod u sjevernijim krajevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom temperatura zraka uglavnom neće zadovoljavati uobičajene kriterije za toplinski val koji može djelovati na zdravlje, ali bi neki ipak mogli osjećati neugodu jer im organizam u ovo doba godine očekuje znatno nižu najvi&scaron;u dnevnu temperaturu zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog te najvi&scaron;e dnevne temperature, ali i zbog neuobičajeno toplih noći i jutara, srednja temperatura zraka dosada&scaron;njeg dijela mjeseca u većini je krajeva vi&scaron;a od prosječne za 2 do 4 &deg;C, kao u malo kojem rujnu, a sljedeći će dani to odstupanje jo&scaron; povećati pa će prva tri rujanska tjedna - od 1. do 21. rujna - biti među najtoplijima u povijesti mjerenja, koja je u nekim mjestima počela jo&scaron; sredinom 19. stoljeća. Srećom, vrlo vjerojatno neće biti rekordno toplo kao 2011. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda je količina oborine već na početku mjeseca ponegdje nadma&scaron;ila neke rekorde, kao primjerice na osječkoj zračnoj luci, a mjestimice je već i veća od prosjeka za cijeli rujan - osim u okolici Osijeka i u primjerice Varaždinu i Koprivnici, u mnogim je mjestima oborine znatno manje nego &scaron;to je uobičajeno u rujnu, osobito u Dubrovniku, gdje je do sada izmjereno samo oko 3 litre ki&scaron;e po četvornome metru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, u većini Hrvatske nalazimo se u jednom od ove godine najduljih razdoblja suhog vremena - niza dana bez kapi ki&scaron;e - ponegdje možda i najduljih. U mnogim mjestima posljednja je oborina posljednji put izmjerena u subotnje jutro 8. rujna, a sljedeća će - ostvare li se trenutačne prognoze - vjerojatno pasti tek sljedeći vikend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, premda je po klimatolo&scaron;kom izračunu jo&scaron; jedno ekstremno toplo ljeto zavr&scaron;ilo, uživajmo i sljedećih dana u ljetnom ugođaju i iznadprosječnoj toplini, gdjegod čak i vrućini, koja će zbog jutarnje svježine vjerojatno mnogima biti lak&scaron;e podno&scaron;ljiva od one tijekom srpnja i kolovoza. I jo&scaron; ako ste uz more temperature uglavnom od 23 do 25 &deg;C, uz buru, jo&scaron; če&scaron;će burin, pa i maestral.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-11-vrucina-osvjezenje-sunce-toplina-ljeto.jpgMeđugorje: Otkrivena spomen-ploča fra Jozi Vasiljuhttp://grude.com/clanak/?i=7621276212Grude.com - klik u svijetSat, 15 Sep 2018 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-15-fra_jozo_vasilj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samu spomen-ploču blagoslovio je fra Ivan Ševo, te je uputio par prigodnih riječi. <p>- Jutros je u Međugorju održana misa zadu&scaron;nica za fra Jozu Vasilja, velikog fratra, čovjeka i na&scaron;eg župljanina, navodi se na Facebook stranici <a href="https://www.facebook.com/radiomirmedjugorje/?hc_ref=ARTOHv1eQAS-ezbJ7av9AKf9XIvKlWKt4NbOliNVcBnsvpjWoMJJWEgMaTgT44demQw&amp;__xts__[0]=68.ARDtUSLO2mawea7cLivOGc0GkF8w6gNDkffJazuSGedeKw0OmsEquqp9UBvPa1X6OHcD8B3_Sj_MbtSDdpJlkB3JSWkRdJweslX0r4NwpkjRZMSueyHY_sbYobIzuq8i3c4aLpr1qqD2ncTvbsKW7rc0Z0nWkZ5iK9Yy9CYgYdeqxbX-qBlfrOHxreUm-4HvqSOE_9oRHMfqYOBIoDaM6CtEYvD62meJWgKEi_6E5g&amp;__tn__=kCH-R" target="_blank">Radiopostaje Mir Medjugorje.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Nakon svete mise otkrivena je spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući uz prisustvo braće franjevaca i časnih sestara franjevki koji djeluju u župi, te fra Jozine rodbine i prijatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Samu spomen-ploču blagoslovio je fra Ivan &Scaron;evo, te je uputio par prigodnih riječi.<br />Nakon blagoslivljana nastavilo se zajedničko druženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Fra Jozo je bio veliki franjevac, provincijal, misionar u Africi (Kongo), odgojitelj novaka i sveučili&scaron;ni profesor, živio je do kraja za Boga i za čovjeka, navodi se na stranici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-15-fra_jozo_vasilj.jpgSvećenik oduševio porukom na vratima crkvehttp://grude.com/clanak/?i=7620676206Grude.com - klik u svijetSat, 15 Sep 2018 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-15-svecenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bojana Gregorić Vejzović 'posudila je' poruku koji se nalazi na ulaznim vratima u jednu crkvu u Slavonskom Brodu, koja je oduševila njezine pratitelje. Njome je ova hrvatska glumica najavila novu kazališnu sezonu. <p>"Dragi vjernici! Znamo da nam se Bog objavljuje na različite načine. Ali sigurno vas neće nazvati na mobitel. Zato vas lijepo MOLIMO DA PRI ULASKU U CRKVU ISKLJUČITE SVOJE MOBITELE! Hvala", poruka je koja je odu&scaron;evila hrvatsku glumicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nova kazali&scaron;na sezona počinje,pa posudujem ovu poruku s ulaznih vrata jedne crkve u Slavonskom Brodu!", napisala je, a sudeći prema broju lajkova i komentara, poruka se svidjela je i njezinim <a href="https://www.instagram.com/p/BnlVXM0AhY9/?utm_source=ig_embed" target="_blank">pratiteljima koji su u komentarima</a> pohvalili svećenikov smisao za humor, prenosi medjugorje-info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-15-svecenik.jpgDva snažna potresa jutros pogodila šibensko područjehttp://grude.com/clanak/?i=7619776197Grude.com - klik u svijetSat, 15 Sep 2018 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-15-1000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva snažna potresa s epicentrom između Zatona i Vodica pogodila su noćas šibensko područje.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi potres jakosti 3.0 po Richteru zatresao je u 1,48 sati s epicentrom 10 kilometara od &Scaron;ibenika, između Zatona i Vodica, dok je novi, jači potres magnitude 4.0 po Richteru zabilježen u 5,09 sati, prenosi <strong>Dalmacijanews</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Majko mila, probudila sam se od tutnjave i straha! Imala sam osjećaj da mi je epicentar ispod kreveta. Tresli su mi se zidovi, prozor, odsjekle su mi se noge, trajalo je par sekundi ali djelovalo je kao da su minute u pitanju. Cijela obitelj mi se probudila i susjedi, ljudi su počeli izlaziti na balkone i gledati &scaron;to se de&scaron;ava. Potresi su se zaredali u zadnje vrijeme, ovo nije normalno - kazala je čitateljica iz Vodica za &scaron;ibenik.in.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi potres dogodio se u 1 sat i 48 minuta s epicentrom 10 km zapadno-sjeverozapadno od &Scaron;ibenika, odnosno između Vodica i Zatona Magnituda potresa iznosila je 3.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru je bio IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na &scaron;irem &scaron;ibenskom području i u cijeloj Dalmaciji, a prema priloženoj karti epicentar se nalazio u zaleđu Vodica,u blizini Zatona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi, puno jači potres, zabilježen je u 5,09 sati i to s epicentrom kod Zatona, a prema podacima EMSC-a, bio je magnitude 4.0 po Richteru a epicentar je bio na dubini 2 kilometra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Seizmografi Seizmolo&scaron;ke službe Hrvatske zabilježili su u 5 sati i 9 minuta jak potres s epicentrom 10 km sjeverozapadno od &Scaron;ibenika kod Zatona. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru je bio V-VI stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na &scaron;irem &scaron;ibenskom području, izvijestili su iz Seizmolo&scaron;ke službe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobro je zaljuljalo i zatreslo u centru grada &Scaron;ibenik i kalelargu - komentar je jednog &Scaron;ibenčanina na Facebooku, a prema komentarima potres se osjetio diljem županije, od Murtera do Kistanja, pi&scaron;e <strong>&scaron;ibenik.in</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-15-1000.jpgBosanski Petrovac prva općina bez mina u USŽ nakon ratahttp://grude.com/clanak/?i=7619276192Grude.com - klik u svijetFri, 14 Sep 2018 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-deminer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki dio područja zauzima borova šuma koju je nakon deminiranja moguće obnavljati, eksploatirati i promovirati eko turizam. <p>&nbsp;</p> <p>Na području O&scaron;trelja, koji je udaljen 13 kilometara od Bosanskog Petrovca u Unsko-sanskoj županiji, deminerski timovi Federalne uprave civilne za&scaron;tite (FUCZ) &ndash; &ldquo;Livno B&rdquo; i &ldquo;Bihać B&rdquo;,obavili su zadatak na ukupnoj sumnjivoj povr&scaron;ini od 898,911 m2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Metodom oslobođanja zemlji&scaron;ta i deminiranja ciljane minski sumnjive povr&scaron;ine (Land Release), ovo područje je reducurano u povr&scaron;inu veličine 9.051 m2 ili 1,0 posto od ukupne sumnjive povr&scaron;ine, priopćeno je iz Federalne uprave civilne za&scaron;tite. Riječ je o novom konceptu tretiranja minski sumnjive povr&scaron;ine usklađenim s Međunarodnim standardom za humanitarno deminiranje da se na &scaron;to ekonomičniji i efikasniji način i u &scaron;to kraćem vremenskom roku korisnicima vrati na upotrebu &scaron;to vi&scaron;e sumnjive povr&scaron;ine, a očiste samo ona područja koja potvrđeno sadrže minsko-eksplozivna sredstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadatak "O&scaron;trelj" nalazio se uz magistralnu putnu komunikaciju Bosanski Petrovac - Drvar, neposredno uz lijevu i desnu stranu puta. Na ovom području nalazi se veći broj vikendica lokalnog stanovni&scaron;tva, kao i skijali&scaron;te O&scaron;trelj. U ljetnom periodu velika je posjećenost tom području zbog spomenika iz predratnog perioda tako da je lokalnoj zajednici bio proritet da se ovo područje očisti od mina, a sve s ciljem razvoja turizma na ovom izleti&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki dio područja zauzima borova &scaron;uma koju je nakon deminiranja moguće obnavljati, eksploatirati i promovirati eko turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;etkom deminerskog zadatka općina Bosanski Petrovac je postala prva općina bez mina u Unsko-sanskoj županiji i jedna od rijetkih u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-deminer.jpgCIJELO JUTRO TRAŽILI TIJELO GOSPOĐE KOJU JE PREGAZIO VLAK, KAD ONO - ŠOK! Mariju kod kuće pronašli živu i zdravuhttp://grude.com/clanak/?i=7618076180Grude.com - klik u svijetFri, 14 Sep 2018 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-baka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Činilo se da se velika tragedija dogodila jutros na pružnom izlasku iz Koprivnice u smjeru Zagreba. <p>Vlak je nedaleko od koprivničkog kolodvora, a prije stanice u Reki, navodno naletio na stariju žensku osobu. Policija, željezničari i djelatnici hitne pomoći tragali su za, kako su mislili, tijelom stradale. Radi se o nepristupačnom terenu punom trnovitih kupina i drugog grmlja, donosi Podravski.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>No, ona se potom pojavila živa i zdrava, doznaju. Radi se o 65-godi&scaron;njoj&nbsp;</span>Mariji Landeka<strong>&nbsp;</strong><span>iz Reke. Nije joj bila potrebna liječnička pomoć.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Od susjeda doznaju kako starica svakodnevno prelazi prugu jer s druge strane živi njezin sin. On radi, pa mu majka hrani životinje. Na mjestu gdje se Marija susrela s vlakom ostali su vidljivi kukuruz, jabuke i druga hrana koju je imala u rukama. Susjedi vele kako su najprije čuli dugačku sirenu vlaka, pa potom i udarac te su mislili kako se ne&scaron;to stra&scaron;no dogodilo.</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>No, Marija je, prema svemu sudeći, kao i svakog jutra krenula preko pruge kada je nai&scaron;ao vlak. Navodno je do&scaron;la do pruge te ju je &ldquo;vjetar&rdquo; od vlaka bacio na tlo. Potom se, upla&scaron;ena, vratila kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promet prugom bio je prekinut, ali je ponovno uspostavljen, tako da je brzi vlak koji iz koprivničkog kolodvora polazi u 8,48 krenuo prema Zagrebu., navodi&nbsp;<strong><a href="https://podravski.hr/foto-video-vlak-naletio-na-staricu-u-tijeku-potraga-za-tijelom-nesretne-zene-na-nepristupacnom-terenu/" target="_blank">podravski.hr</a></strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Podravski.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-baka.jpgDemografsku sliku popravljaju im nevjeste iz - Kenije: 'Već iduće godine očekujemo više od dvadeset prvašića!'http://grude.com/clanak/?i=7617176171Grude.com - klik u svijetThu, 13 Sep 2018 13:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-13-10263364.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedam, 11, 16... – ne nisu to loto brojevi, nego slijed rasta broja prvašića u Šestanovcu u protekle dvije nastavne godine i na početku ove. Nije mnogo, reći će neki, ali to ipak čovjeka veseli. <p>Natalitet je u rapidnom porastu, pa se već iduće &scaron;kolske godine očekuje i koji prva&scaron;ić vi&scaron;e. Tome u prilog idu i brojke iz dječjih vrtića u Zadvarju, Blatu na Cetini i &Scaron;estanovcu, čiji su kapaciteti popunjeni do "čepa". Ni u jednom od spomenuta tri pred&scaron;kolska prostora nema slobodnog mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim mje&scaron;tana čiji se preci nisu iseljavali s tog područja, demografsku sliku značajno popravlja i nekoliko obitelji "povratnika" iz Splita i Omi&scaron;a, a odnedavno i Slovačke, pi&scaron;e <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/565272/demografsku-sliku-popravljaju-im-nevjeste-iz--kenije-39vec-iduce-godine-ocekujemo-vise-od-dvadeset-prvasica39" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Trend je povratak. Imamo nekoliko obitelji koje su se vratile s dvoje i vi&scaron;e djece. Ima ih i iz Slovačke čiji su roditelji kupili kuću u na&scaron;em kraju, a i djece &scaron;estanovačkih nevjesta iz Kenije, pa idemo uzlaznom putanjom. Već iduće godine očekujemo vi&scaron;e od dvadeset prva&scaron;ića jer su svi vrtićki kapaciteti popunjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sada trenutačno zajedno s na&scaron;om &scaron;kolom u Blatu na Cetini ukupno imamo 161 učenika. Pitate &scaron;to to znači za mene i ovu &scaron;kolsku ustanovu? Jednostavno sve. To su bitni pomaci koji daju života na&scaron;em mjestu i na&scaron;oj &scaron;koli, u koju smo uložili dosta truda i novca &ndash; ističe Nada Utrobičić, ravnateljica Osnovne &scaron;kole "Dr. fra Karlo Balić" iz &Scaron;estanovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njezinim riječima, Županija je u &scaron;estanovačku osmoljetku do sada uložila sedam milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Uredili smo &scaron;kolsko dvori&scaron;te, koje redovito osvaja nagrade za najljep&scaron;i vrt primorske Hrvatske. Sve smo podredili djeci i to nam se sada vraća. Uveli smo jednosmjenski rad, od pro&scaron;le godine sva na&scaron;a djeca nose &scaron;kolske uniforme, a imamo i zadrugu "&Scaron;estančicu", čiji je rad iznimno zapažen na županijskim smotrama &ndash; kaže Utrobičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od iduće godine, najavljuje ravnateljica, počet će izgradnja nove &scaron;kolske sportske dvorane, vrijedne osam milijuna kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Dokumentacija je pripremljena, a osigurana su i sredstva &ndash; tvrdi na&scaron;a sugovornica, koja bi željela da se pozitivan demografski trend nastavi, pa i da, kao nekada, bude primjer za ostale sredine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istina, nekada je djece bilo kudikamo vi&scaron;e, ali u &scaron;koli se nadaju da će se ponovno vratiti na stare staze. Takav "ritam", poručuju roditelji, treba pratiti i komunalna infrastruktura, koja je na području općine &Scaron;estanovac na niskim granama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-13-10263364.jpgVratila se Vrljika FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=7617076170Grude.com - klik u svijetThu, 13 Sep 2018 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-13-dsc5845-778x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vratila se imotska rijieka Vrljika iz podzemlja nakon šest dana,ali u nevjerojatno velikim količinama vode.<p>&nbsp;</p> <p>Naime jučer oko 15 sati provreli su svi izvori rijeke Vrljike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odjednom tvrde svjedoci voda je počela vrlo brzo izvirati, da bi se za samo sat i pol vremena počela i prelijevati preko prve brane sedamdesetak metara od glavnog izvori&scaron;ta Opačac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voda izvire i na izvori&scaron;tu Utopi&scaron;će, Dva oka, Jauku, a također su se aktivivirali i mali izvori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voda u glavnom izvori&scaron;tu Opačac je zdrava za piće i redovito se kontrolira.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FOTO: Braco Ćosić/Radio Imotski</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-13-dsc5845-778x445.jpgDom zdravlja Imotski: Natječaj za 12 medicinskih sestara, financiranje specijalizacije, novi pedijatrijski tim...http://grude.com/clanak/?i=7615976159Grude.com - klik u svijetThu, 13 Sep 2018 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-13-dom-zdravlja-prostora-za-stacionar-ima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lijepe vijesti stižu sa zadnjeg sastanka Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko dalmatinske županije.<p>Naime, tu su dogovorene neke vrlo važne aktivnosti &scaron;to se tiče pobolj&scaron;anja zdravstvenih usluga za stanovni&scaron;tvo Imotske krajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučeno je da se raspi&scaron;e natječaj za primanje u stalni radni odnos dvanaest medicinskih sestara za rad u budućem stacionaru u imotskom Domu zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim , dogovoren je jo&scaron; jedan pedijatrijski tim, koji će raditi u suprotnoj smjeni i koristiti ordinacije dr.Vice Čike&scaron;a, do uređenja nove ordinacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županija je odlučila financirati specijalizaciju za jednog internistu, okulistu, fizijatra i ginekologa, koji bi nakon specijalizacije radili u Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također,koliko doznajemo općina Podbablje odlučila je da financira jednu specijalizaciju &scaron;to je zaista pravi primjer kako se želi pobolj&scaron;ati zdravstvo na području Imotske krajine, pi&scaron;e <a href="https://radioimotski.hr/2018/09/12/novi-pedijatrijski-tim-u-domu-zdravlja-u-imotskom/" target="_blank">Radio Imotski.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Doznajemo također da su upravo u tijeku i posljednji popravci građevinskih nedostataka u prostorima budućeg stacionara,te da se s nestrpljem čeka ekipiranje tima koji će u njemu raditi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-13-dom-zdravlja-prostora-za-stacionar-ima.jpgZapočela obnova crkve u Kovačima kod Tomislavgradahttp://grude.com/clanak/?i=7615776157Grude.com - klik u svijetThu, 13 Sep 2018 08:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-13-crkva_kovaci_tomislavgrad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslije svetkovine Velike Gospe započeli smo kompletnu unutarnju obnovu naše crkve Prečistog Srca Marijana u Kovačima.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon vi&scaron;e od godinu dana razmi&scaron;ljanja, planiranja, razrađivanja ideja, od idejnog smo konačno do&scaron;li do izvedbenog projekta i radovi su mogli započeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada kažemo kompletnu obnovu, mislimo na to da će ostati samo &bdquo;goli&ldquo; zidovi i otvori, a ostalo će sve biti obnovljeno. Iza crkve će se nadograditi mokri čvor i jo&scaron; jedna mala prostorija koja neće nagrditi vanjsku simboliku i fizionomiju crkve, a njezina je svrha sakristija i učionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tom će prostorijom unutarnji dio crkve dobiti na dodatnom prostoru tamo gdje je stajala prija&scaron;nja sakristija i samim tim mogućnost za uređenje ljep&scaron;eg i rasterećenijeg oltarnog prostora u crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni najzahtjevniji građevinski radovi sigurno će trajati bar tri mjeseca &ndash; minimalno (ukoliko ne bude nepredviđenih situacija). Zato će se vrijeme svete mise slaviti preko puta u kapelici u novom groblju. Već nakon skoro mjesec dana radova, na crkvi se nazire unutarnji i vanjski izgled koji će biti bitno drugačiji, a i ljep&scaron;i od dosada&scaron;njeg. Neka sve bude na veću slavu Božju, priopćio je Samostan-tomislavgrad.info - Franjevački samostan Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-13-crkva_kovaci_tomislavgrad.jpgVIDEO: Student iz Runovića napravio elektroekomobil, donosimo snimku iz vozila koje je već postalo atrakcijahttp://grude.com/clanak/?i=7614576145Grude.com - klik u svijetWed, 12 Sep 2018 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-12-elektromobil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinarka Antonia Klanac popričala je s mladim Marijem Ljubičićem <p>Mario Ljubičić iz Runovića je napravio futuristički elektromobil. Popričali smo s ovim studentom elektrotehnike kojemu je za kreiranje tog vozila trebalo godinu dana, pi&scaron;e <a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/video--student-iz-runovica-napravio-elektroekomobil--donosimo-snimku-iz-vozila-koje-je-vec-postalo-atrakcija/35447" target="_blank">Dalmatinskiportal.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Automobil je poseban po tome &scaron;to ima tri sustava baterija, a u stanju mirovanja sam nadopunjava dvije baterije i to bez utjecaja kinetičke energije, energije vjetra i sunca - rekao je Ljubičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učinili smo đir s vozilom koji je već postao atrakcija u Imotskoj krajini...</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/y7wVsY5LKrI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-12-elektromobil.jpgDobio otkaz jer je 'stalno bio na kavama': Dnevno sam pio jednu kavu, i to malu s kap mlikahttp://grude.com/clanak/?i=7614076140Grude.com - klik u svijetWed, 12 Sep 2018 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-kava-porez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slobodan Granić deset je godina radio u instituciji Dom športova Vrgorac gdje je bio koordinator za sport sve dok mu gradonačelnik Ante Pranić nije dao otkaz. <p>&nbsp;</p> <p>Grad Vrgorac dobio je tužbu koju je podignuo Granić koji tvrdi da je dobio otkaz jer se gradonačelnik krenuo obračunavati s neistomi&scaron;ljenicima dok ga je Pranić optuživao da je sjedio po kavama za vrijeme radnog vremena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svaki dan su njegovi po kafićima. Evo, ovde di mi sidimo, dolaze ljudi iz Grada desne opcije, a u onome su kafiću prikoputa komunisti. I piju! Ja pijen kavu, a njegovi piju pivu. Ili viski od jutra. Ali to nije problem, jer su njegovi. Mislin, ko ne pije kavu? To su smi&scaron;ne stvari - kazao je Granić za Makarsku kroniku, prenosi <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/565080/velika-ispovijest-gradskog-sluzbenika-koji-je-dobio-otkaz-jer-je-vise-bio-po-kavama-nego-na-poslu-svi-ljudi-koji-rade-su-uhljebi-ali-nek-mi-se-nae-neko-ko-negdi-nije-dosa-po-vezi" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>On dodaje da je dnevno pio jednu kavu, i to 'malu s kap mlika'. Tvrdi i da se javio na natječaj da bude komunalni redar, nokaže da ga nisu zvali kada je bio razgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja san se javio! Sad, jesan li tio radit... Nije bitno. Ali nije mi javljeno kad je razgovor. Okačio je to na oglasnu ploču. Ogromna je. Mora&scaron; tražiti uru vrimena. Tako. Nisan ima pojma i odma - eliminiran. Kome ću se ja sad žalit? - priča Granić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je i kako je desetak osoba, članova HDZ-a i HSP-a dobilo otkaze, a da je Pranić primio 'deset, petnaest bez natječaja u javne ustanove'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje vrijeđa li ga kad mu kažu da je uhljeb odgovorio je: 'Svi ljudi koji rade su uhljebi. To je ružna rič. Ali nek mi se nađe neko ko negdi nije do&scaron;a ili po rođačkoj ili prijateljskoj ili političkoj vezi'</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje hoće li možda u Irsku, trbuhom za kruhom, rekao je kako ne planira napustiti Vrgorac ali i konstatira kako 'nema posla'. Rekao je i kako se kod 'privatnika puno radi' a da su plaće male.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To nije ba&scaron; sjajna situacija. Kako ću ja sada sa 63 godine, ko će mene primit? - rekao je Granić, prenosi Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli intervju možete pročitati <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/565080/velika-ispovijest-gradskog-sluzbenika-koji-je-dobio-otkaz-jer-je-vise-bio-po-kavama-nego-na-poslu-svi-ljudi-koji-rade-su-uhljebi-ali-nek-mi-se-nae-neko-ko-negdi-nije-dosa-po-vezi" target="_blank">OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-kava-porez.jpgPet Hrvata u komi zbog ugriza komarca, je li Hercegovina ugrožena?http://grude.com/clanak/?i=7613176131Grude.com - klik u svijetTue, 11 Sep 2018 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-komarac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog zaraze virusom Zapadnog Nila, pet osoba u Zagrebu je završilo u komi. Da je broj zaraženih opasnim virusom koji prenose komarci porastao, potvrdio je za Index.hr doktor Marko Kutleša sa Zavoda za intenzivnu medicinu i infektologiju klinike dr. Fran Mihaljević.<p>&nbsp;</p> <p>"Bolest je potvrđena kod jo&scaron; jedne osobe tako da je sada petero u kritičnom stanju. Svi su u komi i spojeni su na aparate za disanje", rekao je za Index doktor Kutle&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je u razgovoru za <a href="http://hr.n1info.com/a330946/Vijesti/Bolest-zapadnog-Nila-prijeti-sjeverozapadu-i-istoku-zemlje.html" target="_blank">N1</a> rekao infektolog dr. Vladimir Draženović iz&nbsp;Zavoda za javno zdravstvo, najugroženije su osobe sa slabim imunitetom i kroničnim bolestima. No ova bolest ima i svoju zemljopisnu odrednicu. Naime, najveća opasnost od zaraze prijeti u sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U svakom slučaju je to sjeverozapadna Hrvatska i istočni dio, Slavonija. Dosad nije bilo slučajeva u Primorju i Dalmaciji. Najugroženije su osobe sa slabim imunitetom i kronični bolesnici", rekao je dr. Draženović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hercegovini zasad nema govora o zarazi i vjerujemo da nijedan slučaj neće biti zabilježen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-komarac.jpgAutor pjesme 'Kriv sam sine': Bilo nas je pet, sad samo žena i ja...http://grude.com/clanak/?i=7612976129Grude.com - klik u svijetTue, 11 Sep 2018 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-11-autor_pjesme_kriv_sam_sine.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Donedavno u ovoj kući bilo nas je petoro, gužva za uhvatit mjesto na kauču, sad smo žena i ja sami kao psi. Dođe večer, svako u svom kutu, tužno kaže Mario Vinković (57) iz malog mjesta Spačva nedaleko Vrbanje. <p>&nbsp;</p> <p>Vinković je postao viralan kada je, putujući iz Zagreba, tužan zbog odlaska sina na rad u Njemačku, napisao potresnu pjesmu o iseljavanju mladih ljudi iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavio je pjesmu na svojoj Facebook stranici i u roku od par sati ona je doživjela preko 4000 pregleda i stotinjak dijeljenja. Vinković ima tri sina; najstariji Željko živi u Zagrebu, radi kao web dizajner, nema jo&scaron; svoju obitelj, ali je zadovoljan, srednji sin Antun preselio se u Vinkovce, radi kao prodavač u trgovini, zadovoljan je onime &scaron;to ima zato &scaron;to ga je mama Milka odgojila da bude skroman i po&scaron;ten, a najmlađi Vinko u travnju je oti&scaron;ao u Njemačku. Njegov je odlazak 'dokrajčio' tatu Marija pa mu je posvetio pjesmu. "Pjesma se zove 'Sretan put svim sinovima' i doista im to i želim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Živimo u prelijepoj zemlji, ali nema tu za njih kruha, samo varke, iskori&scaron;tavanja, nezakonita bogaćenja. Mi mali smo pogaženi. Kada je rekao da ide van jer tu ne može vi&scaron;e raditi dan noć kao rob za 3000 kuna, <strong>do&scaron;lo mi je da plačem</strong>. Spakirao&nbsp;se i kad sam vidio kako se mater sa njime pozdravlja<strong> nisam imao srca to učiniti i ja pa sam ga odlučio odvesti na kolodvor u Zagreb</strong>, da &scaron;to duže budem tamo. Bolje da nisam i&scaron;ao jer ono &scaron;to sam tamo vidio me je ba&scaron; potreslo. Vidio sam starog čovjeka iz Okučana koji je na &scaron;takama do&scaron;ao otpratiti svog drugog sina na rad u Njemačku. Sve te slike na&scaron;e mladeži ispred autobusa koja odlazi trbuhom za kruhom jer moraju zapravo su same stvorile te stihove. Napisao sam ih putujući nazad iz Zagreba, kaže Mario sa suzom u oku jer <strong>jo&scaron; uvijek nije prežalio odlazak i trećeg sina. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihov obiteljski moto je bio<strong> da je dovoljno imati za život,</strong> ali sve mu je teže postalo osigurati to svojim sinovima. Iako već 35 godina radi kao &scaron;umarski tehničar u Hrvatskim &scaron;umama, nekada je morao raditi i dodatna dva-tri posla da osigura sinovima &scaron;kolovanje. "Najmlađi je zavr&scaron;io poljoprivredno-&scaron;umarsku &scaron;kolu ali je tijekom godina mijenjao poslove i radio za mizerne plaće.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;ao je posao vozača kod njemačkog gazde i kaže da je zadovoljan. Lijepo živi, uspijeva ne&scaron;to i zaraditi i, ako Bog da, u&scaron;tedjet će ne&scaron;to pa se vratiti i ovdje kupiti svoj kamion i voziti za sebe. jer to mu je želja" kaže tata Mario koji je u svom kraju poznat kao pučki pjesnik jer stihove bilježi odmalena. Izdao je četiri svoje zbirke pjesama a i to su mu pomogli financirati prijatelji koji znaju da je obitelj Vinković prava po&scaron;tena &scaron;okačka obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kriv sam sine, jer nisam lajo, krivi smo malo po malo svi;<strong> te&scaron;ko je bilo i rat je traj'o, dođo&scaron;e ljudi podli i zli</strong>, kao termiti na drvo meko, sisali blago države ove.. " napisao jer Vinković.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ma ne volim pisati o politici; o njoj pi&scaron;em samo kad me takne. Al' dobro kažu stihovi, da sam lajo kad je trebalo, da smo svi mi lajali kada su počeli prvi krivi koraci, prve privatizacije, prevare i sve, možda nam ne bi ovako bilo sada. A stradali smo samo mi mali" zaključuje Mario. "Neka idu djeca, &scaron;ta će ovdje. Neka si nađu svoj bolji život" dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr<br />Foto:Pixsell<br /></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezano:</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=76106&amp;napisao-pjesmu-sinu-koji-napusta-hrvatsku-kriv-sam-sine" target="_self"><em><strong>Napisao pjesmu sinu koji napu&scaron;ta Hrvatsku: Kriv sam sine...</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-11-autor_pjesme_kriv_sam_sine.jpegNova tragedija na sportskim terenima: Na treningu preminula 13-ogodišnja odbojkašicahttp://grude.com/clanak/?i=7612876128Grude.com - klik u svijetTue, 11 Sep 2018 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-11-sluzba_hitne_pomoci_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trinaestogodišnja djevojčica M.M. kojoj je na treningu Ženskog odbojkaškog kluba “Subotica” pozlilo preminula je u gradskoj bolnici usprkos trosatnim liječničkim naporima da joj se spasi život, prenijeli su u utorak subotički mediji. <p>&nbsp;</p> <p>Kako Radio televizija Vojvodine (RTV) neslužbeno doznaje, djevojčica je bila na prvom odbojka&scaron;kom treningu, a pozlilo joj je već nakon nekoliko minuta laganog skupnog zagrijavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su se zatekli u dvorani odmah su reagirali i pritekli joj u pomoć. Na lice mjesta u rekordnom roku stiglo je i vozilo Hitne pomoći koje joj je ukazalo medicinsku pomoć i prevezlo je na Odjel za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja, navodi RTV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nastavljene su započete mjere kardiopulmonalne reanimacije, ali je i pored svih poduzetih dijagnostičko-terapijskih procedura koje su intenzivno poduzimane gotovo puna tri sata do&scaron;lo do letalnog ishoda&rdquo;, priopćili su iz Bolnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijelo preminule djevojčice bit će poslano na obdukciju u Klinički centar Vojvodine kako bi bio utvrđen uzrok smrti članice Ženskog odbojka&scaron;kog kluba &ldquo;Subotica&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije tri dana, pod sličnim okolnosti, preminuo je Filip Matković, član Kickboxing kluba Omega iz Slavonskog Broda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko sati nakon &scaron;to mu je pozlilo tijekom meča na tradicionalnom kickboxing turniru &ldquo;Posavina Open Odžak 2018.&rdquo;, a usprkos borbi liječnika za njegov život, 16-ogodi&scaron;nji mladić je preminuo, prenosi HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-11-sluzba_hitne_pomoci_2.jpgPogođen Bingo plus 7: Sretni dobitnik osvojio osam milijuna kunahttp://grude.com/clanak/?i=7610776107Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 22:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-bingo16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izvlačenju 37. kola TV Binga, u igri Bingo plus, osvojen je Bingo plus 7 dobitak vrijedan 7.941.057,65 kuna.<p><br />Dobitni je listić uplaćen putem interneta, a izvučeni Bingo plus broj je 1164316, izvjestila je Hrvatska lutrija.</p> <p><br />Zasad nije poznato tko je sretni dobitnik, kao ni slavi li dobitak ili možda jo&scaron; ne zna da se obogatio.</p> <p><br />Spomenimo i ostale večera&scaron;nje dobitke - u igri Bingo 15 od 90 troje sretnika ostvarilo je dobitke BINGO 40+, vrijedna 12.317,97 kuna, a dobitni listići uplaćeni su na prodajnim mjestima u Rijeci, Imotskom i Splitu.</p> <p><br />U igri Bingo 24 od 75 ostvarena su 2 dobitka vrijedna 12.458,88 kuna, a dobitni listići uplaćeni su na prodajnim mjestima u Zagrebu.</p> <p><br />Iduća prilika za dobitak o kakvom sanjaju mnogi nudi se sljedećeg ponedjeljka, kada se igra Superbingo 75 od 1.000.000,00 kn, Bingo plus 7 je 1.000.000,00 kn, a Superbingo 90 13.500.000,00 kn, prenosi <a href="https://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/564916/pogoen-bingo-plus-7-imamo-novog-milijunasa-sretni-dobitnik-veceras-je-osvojio-osam-milijuna-kuna" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-bingo16.jpgNapisao pjesmu sinu koji napušta Hrvatsku: Kriv sam sine...http://grude.com/clanak/?i=7610676106Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 22:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-otac_i_sin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mario Vinković čiji je sin nedavno napustio Hrvatsku baš poput golemog broja ljudi, na Facebooku je nedavno objavio pjesmu kojom se oprostio od svog sina, a koja se munjevito proširila po toj društvenoj mreži.<p>&nbsp;</p> <p>"Kriv sam sine, jer nisam lajo"</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vinković, inače stanovnik Vrbanje na tromeđi Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, pjesmu pod nazivom "Sretan put svim sinovima", kojom se opra&scaron;ta od sina, objavio je jučer na Facebooku. U pjesmi sinu, koju Index.hr uz dozvolu autora, Vinković poku&scaron;ava objasniti &scaron;to se to dogodilo s Hrvatskom da toliko mladih ljudi odlazi i tko je kriv za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sretan put svim sinovima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriv sam sine, jer nisam lajo,<br />krivi smo malo pomalo svi.<br />Te&scaron;ko je bilo i rat je trajo,<br />dođo&scaron;e ljudi podli i zli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao termiti na drvo meko,<br />sisali blago države ove.<br />Na prvoj crti dok gine neko,<br />oni na trudu djedova plove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpisom pera samo za kunu,<br />uze&scaron;e firme i radna mjesta.<br />Debljali konto na svom računu,<br />radnike mnoge čekala cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A mi smo samo &scaron;utiti znali,<br />virovat jednom biti će bolje.<br />Maleni čovjek ostat će mali,<br />nestalo vjere, nestalo volje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krenite djeco sretan vam put,<br />u tuđoj zemlji nađite sreću.<br />Ne vridi biti tužan ni ljut,<br />iako dugo vidit vas neću.</p> <p>Možda se jednom sve priokrene,<br />dođite kući, vratite nadu.<br />Orite zemlju, lomite stjene,<br />vratite ponos selu i gradu."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-otac_i_sin.jpgNA DANAŠNJI DAN: Dokumenti otkrili mračne detalje tragedije kraj Zagrebahttp://grude.com/clanak/?i=7610576105Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 17:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-avion_nesreca_zagreb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvještaj jednu od najtežih zrakoplovnih nesreća ikada pripisuje nedostatku kontrolora, panici i razgovoru koji se odvijao na hrvatskom jeziku.<p>&nbsp;</p> <p>Kasno je ljeto 1976. godine. Nad Splitom i Zagrebom nebo je bez oblačka, a Jože Krumpak sjeo je u upravljačku kabinu svog McDonell Douglasa DC9 u splitskoj zračnoj luci. Upravlja zrakoplom na liniji prema Kolnu, vozi 108 putnika, većinom Njemaca koji se vraćaju s ljetovanja. Točno u 09:48 poletio je prema Kolnu, a manje od pola sata kasnije Jože će poginuti u jednoj od najtežih zrakoplovnih nesreća u europskoj povijesti. "Dobar dan Zagreb, ovdje Bealine 476", rekao je pilot britanskog zrakoplova Trident-3 leteći u smjeru Istanbula i ne sluteći ni&scaron;ta. Vrijeme je bilo dobro, vidljivost odlična, sva oprema obaju zrakoplova bila je ispravna, a posada zdrava, cetrificirana i dobro utrenirana za let pripadajućim zrakoplovima. Ni&scaron;ta u zrakoplovima DC9 i Tridenta nije moglo upućivati na nesreću koja će se uskoro dogoditi. Međutim u zagrebačkoj Kontroli zračne plovidbe, koja je u to vrijeme bila jedan od najprometnijih zračnih koridora, situacija nije bila tako idealna. Oprema kojom su raspolagali bila je ispravna, ali već pomalo zastarjela - čak niti radar nije radio kako treba. Zbog kroničnog nedostatka zaposlenika mladi kontrolor leta Gradimir Tasić odrađivao je 12-satnu smjenu već treći dan zaredom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zračni prostor bio je podijeljen po visinama na tri sektora: niži sektor ispod 25.000 stopa (7,62 km), srednji sektor između 25.000 i 31.000 stopa (7,62 - 9,45 km) te gornji sektor iznad 31.000 stopa (9,45 km). Važan faktor u razvoju kritične situacije bila je činjenica da pomoćnik kontrolora gornjeg sektora nije bio na svom radnom mjestu. Bio je zauzet radiokomunikacijom sa 4 druga zrakoplova i telefonskim pozivom s Beogradom vezano za dva zrakoplova u letu preko Sarajevo u Kumanovo. Postoji konfliktne izjave o tome &scaron;to je &scaron;ef smjene radio u vrijeme nesreće i je li uopće bio svjestan da pomoćnik kontrolora nije na svom radnom mjestu. Nije ni&scaron;ta napravio da pomogne. Trebao je zamijetiti da asistenta nema i da kontolor leta sam obavlja cijeli posao. Parametri leta otkrili su da su se oba zrakoplova pridržavali plana leta. Pretpostavlja se da su oba zrakoplova bila na autopilotu, a budući da nijedan zrakoplov nije poduzeo ni&scaron;ta da bi izbjegao nesreću, najvjerojatnije se nisu vidjeli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačan rezultat ovih okolnosti i nepo&scaron;tivanja pravila kontrole zračnog prometa bio je sudar zrakoplova. "Zagreb! Moguće je da vidim sudar zrakoplova! Dvije letjelice padaju, gotovo pa su ispod nas"', javio je kapetan Kr&ouml;se zagrebačkoj kontroli leta. U 10:15 do&scaron;lo je do sudara Krumpakovoga DC9 i Tridenta British Airwaysa na putu prema Istanbulu na visini od oko 10 kilometara. Poginulo je svih 176 putnika i članova posade na oba zrakoplova. "Čuli smo grmljavinu i požurili se na livadu pokupiti sijeno kada je nekoliko metara ispred mene palo tijelo djevojčice. Za njom su padali kovčezi, a malo dalje jedan čovjek", svjedočila je svojedobno za Večernji list Ljuba P. "Ljudi su radili na polju. Su&scaron;ili su travu, kopali krumpir kad je jedan od aviona pao u Dvori&scaron;će. To je bila velika eksplozija i plamen. Prvi su stigli vatrogasci iz Rakovca, a za njima oni iz Vrbovca i Preseke. Sam sudar vidio je i pilot aviona koji je letio u blizini i sve je javio kontroli. Ne&scaron;to poslije podne na mjesto pada stigao je helikopter. Tu je već bila policija, vojska i vatrogasci. Krhotine su bile u okolici 200 metara. Policija je bila preko tjedan dana. Cijelo to vrijeme tražili su poginule i stavljali su ih u vreće, a potom odvozili dalje ", opisao je prije dvije godine za 24sata tada 90-godi&scaron;nji Drago Ga&scaron;parić kraj čije je kuće avion de facto pao. "Sru&scaron;io je brojna stabla, no u eksploziji i požaru srećom nije zapalio &scaron;umu. Do ostataka su mogli samo spasilačke službe, a vojska je okružila čitav kraj. Ostaci aviona Inex-a godinama su ležali razbacani u okolici a njih su na kraju odnijeli skupljači sekundarnih sirovina", ispričao je. "Ne volim se toga ni prisjećati. Godinama sam imao noćne more zbog prizora koje sam vidio", rekao je svojedobno Željko Koretić iz Vrbovca, jedan od svjedoka sudara. Koretić je s kolegom obavljao geodetska mjerenja na polju kad je čuo eksploziju i vidio dva zrakoplova koja padaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Jedan je pao u &scaron;umu ravno poput cigle, a drugi je kružio po nebu sve dok nije tresnuo u polje - kazao nam je Koretić koji je kasnije izrađivao kartu nesreće na kojoj je bilježio sve predmete koji su ispali iz zrakoplova. Kovčezi, odjeća i pribor za jelo bili su razasuti sve do Koprivnice i Križevaca. "U pomoć su stigli helikopteri i tridesetak kola Hitne pomoći, ali nikome nije bilo spasa. Rodbina i prijatelji poginulih putnika i posade prije su često dolazili na mjesto nesreće, no već godinama ne dolazi nitko", ustvrdio je Ivan Klepac. "Stanovnici su izvlačili tijela. Kabina se zabila u jednu bukvu, a jedina čitava tijela pronađena su u repu aviona. po njihovom položaju vidjelo se kako su se ljudi grčevito držali za ručke i sjedala nadajući se kako će i to spasiti ", rekao je Klepac. 1.200 policajaca, medicinskog osoblja, vatrogasaca i lokalnog stanovni&scaron;tva je sudjelovalo u potrazi i evakuaciji tijekom iduća tri dana, no putnicima nije bilo spasa. Dijelovi zrakoplova, opreme, prtljage i ljudskih tijela bili su razbacani na području od 10 kilometara, a spasilačku misiju otežavao je i močvarni teren, &scaron;uma i drugo raslinje. "Sjedile smo u kući i spremale se u polje. Odjednom je ne&scaron;to grunulo i mi smo istrčale vidjeti je li možda počelo grmjeti. Kad ono... na nebu iznad nas, jasno kao &scaron;to vas sad vidim, avion koji se vrti, pada i raspada. Upla&scaron;ile smo se, &scaron;to smo mogle, i odmah utrčale u kuću. Ubrzo je počelo padati po nama, po krovu i dvori&scaron;tu. Kao ki&scaron;a... udaralo je na sve strane i nismo znale &scaron;to je. Čim se smirilo, izi&scaron;le smo... Nije to bila ki&scaron;a. Po nama su padali ljudi, torbe, sjedalice iz aviona", ispričala je Marica Brlečić za Jutarnji list prije nekoliko godina, prisjećajući se trenutka koji jo&scaron; i danas nerijetko zna sanjati. Navodno da su mnogi dolazili na livade poku&scaron;ati opljačkati le&scaron;eve ili pobrati ne&scaron;to vrijedno iz aviona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajednička istraga britanskih i jugoslavenskih vlasti ustanovila je da velika većina krivnje pada na leđa zagrebačkoj kontroli leta. Ustanovili su da je do sudara zrakoplova do&scaron;lo zato &scaron;to kontrolori nisu održavali adekvatnu udaljenost između letjelica, nisu na vrijeme prepoznali katastrofalnu situaciju u kojoj se nalaze, a nisu se ni držali preciznih mjera za sprječavanje sudara zrakoplova. Pilot Jože Krumpak pronađen je mrtav s te&scaron;kim ozljedama čitavog tijela pretrpljenim tijekom sudara zrakoplova. Posebno je užasan razgovor između pilota i kontrolora leta, jer postaje jasno da se za dlaku mogla izbjeći katastrofa. 10:14:04 JP550 Dobar dan, Zagreb, Adria 550. 10:14:07 Zagreb gornji Adria 550, Zagreb, dobar dan, go ahead ["izvolite"]. 10:14:10 JP550 325 crossing Zagreb at one four. ["325, prolazi Zagreb u jedan četiri."]. 10:14:14 Zagreb gornji What is your present level? ["Koja je va&scaron;a trenutna visina?"] 10:14:17 JP550 327.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je Tasić shvatio da zrakoplovima prijeti sudar, automatski je, vjerojatno radi panike, pre&scaron;ao na hrvatski jezik, &scaron;to je protivno pravilima. Pilot nije mogao razumjeti o čemu je riječ. 10:14:22 Zagreb gornji [zamuckivanje] ... e... zadržite se na toj visini i javite prolazak Zagreba. 10:14:27 JP550 Kojoj visini? 10:14:29 Zagreb gornji Na kojoj ste sada u penjanju jer... e... imate avion pred vama na... [nije koherentan] 335 sa leva na desno. 10:14:38 JP550 OK, ostajemo točno 330. U tom se trenutku dogodio sudar, a kada je pola minute kasnije kontrolor poku&scaron;ao doći do pilota javio mu se posve drugi zrakoplov. 10:15:06 Zagreb gornji Bealine 476, Zagreb... report passing Na&scaron;ice ["javite prolazak Na&scaron;ica"]. 10:15:12 BE778 Beatours 778, were you calling...? ["Beatours 778, jeste li nas zvali...?"] 10:15:14 Zagreb gornji Negative. ["Ne."] Nastavio je, bezuspje&scaron;no, nazivati BA476 i JP550 u isto vrijeme ignorirajući sve druge pozive, ali u međuvremenu je Lufthansin kapetan Josef Kr&ouml;se Erjavecu, kontroloru srednjeg sektora, prijavio &scaron;to je vidio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno da kada je Erjavec pogledao Tasića, ovaj je sjedio blijed, u &scaron;oku, sa slu&scaron;alicama koje je postavio na konzolu ispred sebe. Tasić je jedini na sudu progla&scaron;en krivim te je dobio sedam godina zatvora od kojih je odslužio dvije godine i tri mjeseca. Na njegovo je oslobađanje utjecala i peticija koju su potpisali drugi kontrolori leta nazvav&scaron;i ga "žrtvenim jarcem". Poliajac koji se, pokraj Vrbovca, prvi na&scaron;ao na mjestu pada ispričao je kako je jedna beba jo&scaron; pokazivala slaba&scaron;ne znakove života ali da je posve siguran kako je hitna pomoć ne bi spasila. U Izvje&scaron;ću o zrakoplovnoj nesreći stoji kako je: "zadnjih pet metara lijevog krila DC-9 presjeklo Tridentov kokpit i prednju putničku kabinu. Eksplozivna dekompresija Tridenta prouzročila je raspad prednjeg trupa aviona; Trident je pao, udariv&scaron;i od tlo repom i proklizav&scaron;i kratku udaljenost. DC-9, bez vi&scaron;e od trećine svojeg lijevog krila, odmah je zaronio nosom i zabio se u tlo udariv&scaron;i prvo desnim krilom". Britanski zrakoplov zavr&scaron;io je 7 kilometara dalje u kukuruzi&scaron;tu pored sela Gaj, raspav&scaron;i se dijelom jo&scaron; u zraku.</p> <p><br />Grude.com/Express.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-avion_nesreca_zagreb.jpgGruđanin je ''najmoćniji vozač'' u Hrvatskoj! I osoba od iznimnog povjerenja...http://grude.com/clanak/?i=7610176101Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 16:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-vozac_milana_bandica_ivan_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usred priprema za referendum “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” tijekom 2014. godine došlo je do ozbiljnog, pomalo i bizarnog spora između čelnice inicijative U ime obitelji Željke Markić i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. <div id="content-body-6263871-7806951"> <p>&nbsp;</p> <p>Posvađali su se oko dizajna referendumskog reklamnog letka koji se u stotinama tisuća primjeraka trebao dijeliti po cijeloj Hrvatskoj. Bandić je inzistirao na grbu grada i jednakoj veličini slova u natpisima &ldquo;Grad Zagreb&rdquo; i &ldquo;Birajmo zastupnike&rdquo;, a Markić je to smatrala nepo&scaron;tenim grafičko-političkim rje&scaron;enjem. Željela je da i sama veličina slova jasno govori da referendum ne organizira Bandić nego njena udruga U ime obitelji.</p> <br /> <p>Nezadovoljna &scaron;to ne može direktno doći do Bandića, nazvala je njegovog pročelnika za obrazovanje, kulturu i sport Ivicu Lovrića, koji joj savjetuje da zove Bandićeva vozača. &ldquo;Ja nikako ne uspijevam doći do gradonačelnika, ja zovem Ivana, ne javlja se. Voljela bih znati je li se ne&scaron;to promijenilo&rdquo;, žali se Željka Markić Lovriću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je samo dio tada snimljenog razgovora koji je u sudnici zagrebačkog Županijskog suda pu&scaron;ten pro&scaron;log četvrtka na početku suđenja Milanu Bandiću, Ivici Lovriću i direktorici Tržnice Zagreb Zdenki Palac u aferi &scaron;tandovi. Tereti ih se da su inicijativi U ime obitelji omogućili besplatno kori&scaron;tenje gradskih &scaron;tandova, te da su iz gradske blagajne podmirili tiskanje tisuća letaka i plakata, i tako referendumskoj inicijativi pomogli nezakonitom uslugom vrijednom 308 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticleBanner">&nbsp;</div> <p>Ivanu, koji se Željki Markić tada nije javljao na pozive, prezime je Jurčić. Godinama je već Bandićev vozač i osoba od njegovog iznimnog povjerenja, koji je tijekom vozačke karijere svjedočio svakakvim, vjerojatno i puno zanimljivijim političkim igrama vezanim uz gradonačelnika Zagreba od spomenutih pregovora sa Željkom Markić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako dijelovi transkripta sa suđenja Bandiću i Lovriću sugeriraju da je Ivan Jurčić vi&scaron;e od običnog vozača - na neki način posrednik, čovjek kome se obraćate kada želite uslugu ili primanje kod Milana Bandića, insajderi iz zagrebačke gradske administracije redom tvrde da je Jurčić samo vozač koji zbog specifičnosti svog posla ponekad mora igrati i ulogu njegove tajnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pa Bandić bi poludio da se javlja na svaki telefonski poziv, pa njega zovu svi živi i neživi. Logično je da se ponekad na telefon umjesto njega javlja vozač Ivan. Pa on s Bandićem, čovjekom koji je uvijek u pokretu, provodi silno vrijeme. Nije Ivan nikakav posrednik ili čovjek za specijalne zadatke. On gradonačelniku ponekad samo prosljeđuje poruke. Uostalom, Bandić stvari rje&scaron;ava sam - tvrdi na&scaron; sugovornik koji dugo radi u zagrebačkoj administraciji i blisko surađuje s gradonačelnikom.</p> <div class="teaser " data-content-url="https://www.jutarnji.hr/incoming/bandic-press3-230118jpg/7806939" data-widget-title="" data-web-position="box" data-widget-position="0"> <div class="media-body"> <div class="img-container picture" style="width: 100%;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Odgovor na pitanje za&scaron;to je vozač bio uključen u pregovore između čelnice inicijative U ime obitelji Željke Markić i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića poku&scaron;ali smo dobiti iz prve ruke, od pročelnika za obrazovanje Ivice Lovrića. No, do zaključenja ovog broja Lovrić nam nije odgovorio za&scaron;to je Željki Markić rekao da zove Bandićeva vozača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nemam komentara - rekao nam je jučer gradonačelnikov vozač Ivan Jurčić nakon &scaron;to smo ga pitali o njegovoj ulozi u pregovorima između Željke Markić i Milana Bandića te posreduje li i inače između Bandića i osoba koje od gradonačelnika ne&scaron;to trebaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prilog svojoj tezi da je Jurčić običan, po ničemu poseban gradski službenik, Bandićevi suradnici navode da gradonačelnik ima jo&scaron; dva službena vozača &ndash; Zdravka Krajinu i Vladu Džaju. Međutim, ako je doista tako, onda je Jurčić veliki pehist. Dok je Krajina nedavno posla s policijom imao zato &scaron;to je službenim automobilom pro&scaron;ao kroz crveno, Jurčić se 2014. godine s policijom susreo na početku USKOK-ove velike antikorupcijske akcije Agram tijekom koje je Bandićevom vozaču pretražen stan. Kako, za razliku od Bandića i jo&scaron; desetak osumnjičenika, Jurčić tada nije priveden na ispitivanje, teza da se na&scaron;ao na putu istrage samo zato &scaron;to je Bandićev vozač zasad jo&scaron; drži vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, zbog jedne stvari je on ipak posebniji od druge dvojice gradonačelnikovih vozača. I njegov otac Željko bio je vozač u gradskoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Željko Jurčić rođen je u Ružićima kod Gruda, selu par kilometara udaljenom od Bandićeva rodnog mjesta. Znaju se jo&scaron; iz mladosti jer su maltene vr&scaron;njaci. Mislim da je Milan samo godinu dana stariji od Željka. Međutim, i Željko i njegov sin Ivan samo su jednostavni ljudi koji se u životu snalaze kako znaju. Misliti da su oni neki važni &lsquo;igrači&rsquo; u Bandićevom krugu jednostavno je pogre&scaron;no &ndash; govori nam osoba koja je u rodbinskoj vezi s Ivanom i Željkom Jurčićem.</p> &nbsp; <p>Ivan Jurčić jučer za Nedjeljni Jutarnji nije želio razgovarati o toj temi. - Bez komentara - bilo je sve &scaron;to nam je rekao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-vozac_milana_bandica_ivan_jurcic.jpgApel Imoćanima: Ne kretati se vodotokom rijeke Vrljike!http://grude.com/clanak/?i=7609776097Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 12:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-vrljika-5-778x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog spasa biljnog i životinjskog svijeta danas će se ispustiti voda iz akumulacije Ričice u rijeku Vrljiku.<p>&nbsp;</p> <p>Apel svima da se ne kreću u vodotoku rijeke Vrljike jer je ispu&scaron;tanje vode jako opasno, riječi su Voditelja na brani Ričice, javlja Radio Imotski.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-vrljika-5-778x445.jpgPripadnici GSS-a pet puta intervenirali na brdu Križevac kod Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=7609276092Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-gss_krizevac333-696x456.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici Hercegovačke gorske službe spašavanja (HGSS) stanice Čitluk tokom nedjelje imali su pet intervencija na brdu Križevac kod Međugorja. <p>Dvije su uzrokovane težim ozljedama i ozlijeđene su osobe zavr&scaron;ile s transportom do najbližeg vozila hitne pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o jednoj hrvatskoj i jednoj slovačkoj državljanki, a obje su zadobile ozljede koljena, priopćeno je iz GSS-a u BiH, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-gss_krizevac333-696x456.jpg'All inclusive': Stomatolozi u BiH stranim pacijentima plaćaju putovanjahttp://grude.com/clanak/?i=7609076090Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-25-zubar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I zaista. Talijani su počeli dolaziti u Banja Luku. Putovanje plaćeno, hotel isto tako. Pogledali su grad, probali ćevapćiće i odmarali se na Vrbasu. Onda su pustili stomatologe da im pogledaju zube. <p>Stomatolozi u BiH eksperimentiraju sa modelom medicinskog turizma "all inclusive" i sa talijanskim pacijentima su imali zanimljiva iskustva, pi&scaron;e između ostalog tisak na njemačkom, a prenosi <a href="https://www.dw.com/bs/italijanski-dental-turisti-u-banjaluci/a-45409911" target="_blank">DW.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Neue Z&uuml;rcher Zeitung u tekstu pod nazivom "Radije turistički boravak nego bru&scaron;enje zuba" pi&scaron;e:</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Medicinski turizam je bran&scaron;a koja cvjeta i ostvaruje gospodarski rast u pojedinim zemljama jugoistočne Europe. To ne važi samo za plastičnu kirurgiju iz estetskih razloga i promjenu spola, kojima doktori u Beogradu godinama zarađuju veliki novac. I skupe protetičke radove neki zapadni Europljani za smije&scaron;ne pare u odnosu na njihove zemlje na Zapadu obavljaju u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zubari su kreirali nove ponude za strane pacijente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od njih se zove 'all inclusive'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pacijentu zubarska ordinacija plaća putovanje i boravak. Samo stomatolo&scaron;ke usluge on mora platiti na licu mjesta. Tu je nekad uključen i pravi turistički program s obilaskom grada. S obzirom da je sposobnost za uživanje u kulinarskim specijalitetima veća prije zubarske intervencije, turistički dio putovanja obavlja se prije stomatolo&scaron;kog.</p> <p><br />Kada u Beogradu sve ide kao po loju, za&scaron;to ne bi i kod nas, pomislilo je nekoliko zubara u Banjoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to su se beogradski stomatolozi koncentrirali na njemačko trži&scaron;te, zubari iz Banja Luke su krenuli na talijansko, objavljujući u Italiji reklame i ponude za popravku zubi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zaista. Talijani su počeli dolaziti u Banja Luku. Putovanje plaćeno, hotel isto tako. Pogledali su grad, probali ćevapćiće i odmarali se na Vrbasu. Onda su pustili stomatologe da im pogledaju zube.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to im je doktor objasnio kako će sanirati njihove zube, oni bi rekli "va bene" i "meglio domani" - bolje da to radimo sutra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naredni dan ne bi se pojavili. Doktor bi čekao pacijenta, a on bi već bio na putu kući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'All inclusive' - ali bez stomatolo&scaron;kog tretmana", pi&scaron;e Neue Z&uuml;rcher Zeitung.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-25-zubar.jpgMisom na Križevcu proslavljena svetkovina Uzvišenja Križa Kristovahttp://grude.com/clanak/?i=7608776087Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-10-20180909_100325.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misnim slavljem na Križevcu, podno monumentalnog križa kojeg su izgradili mještani župe Međugorje, danas je proslavljena svetkovina Uzvišenja Križa Kristova.<p><br /><br /></p> <p>Misnom slavlju nazočili su brojni župljani župe Međugorje i hodočasnici iz svih krajeva svijeta koji su hodočastili do vrha brda stazom urezanom u hercegovački kamen, a misno slavlje predvodio je fra Slavko Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o važnosti Kristova križa i podsjećajući nazočne kako su župljani župe Međugorje s tada&scaron;njim župnikom fra Bernardinom Smoljanom u čast Svete godine Otkupljenja 1933./34., usprkos velikoj neima&scaron;tini, izgradili monumentalni križ, fra Slavko je na početku Mise kazao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; <em>Pokazalo se bezbroj puta na osobnoj, narodnoj i svjetskoj razini da je moć zla prividna i da je konačna pobjeda dobra zajamčena. Zato, i uz najveću žrtvu, nikad ne smijemo pokleknuti pred zlom. To je poruka križa. To su nam htjeli reći i na&scaron;i stari te nas poučiti da samo u križu možemo tražiti spasenje &hellip; Kada nisu imali kruha, vjerni Kristovu križu nisu gubili duha. Ustrajali su vjerujući u konačnu pobjedu križa. Zato su, uz puno žrtve podigli ovaj križ, pobrinuli se da u njega ugrade i dio Kristova križa s Kalvarije i tako nastojali svoje križeve povezati s Isusovim križem, s Njegovom žrtvom. Uspinjući se jutros na Križevac i mi smo donijeli svoje križeve i želimo ih pridružiti Kristovom križu. Želimo učiti od Isusa da svoj križ strpljivo nosimo kako bi urodio uskrsnućem.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Slavko Soldo je na dana&scaron;njoj Misi također i nadahnuto propovijedao, a valja kazati i kako su hodočasnicima danas na usluzi bili članovi Malte&scaron;ke pomoći i članovi Hercegovačke gorske službe spa&scaron;avanja Čitluk-Međugorje, koji su brinuli o pružanju medicinske pomoći i transportu ozlijeđenih.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com/Brotnjo.info<br />FOTO: Grude.com<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-10-20180909_100325.jpg'Dođi na misu! Ne čekaj da te drugi donesu!': Šaljiva poruka iz Imotskog poharala društvene mreže, evo što kažu franjevcihttp://grude.com/clanak/?i=7608676086Grude.com - klik u svijetMon, 10 Sep 2018 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-zvonik-crkve-sv-franje-imotski-1-1024x682.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođi na misu! Ne čekaj da te drugi donesu! <p>Tekst je to uz fotografiju na kojoj &scaron;estorica ljudi nose mrtvački sanduk, a koja se ovih dana vrtjela po dru&scaron;tvenim mrežama, izazivajući svakojake komentare. Komentari su vi&scaron;e nego zanimljivi, no ponajvi&scaron;e je onih s ikonicama koje opisuju smijeh, pa i pljesak za autora. Dakako, ima i onih koji su vidjeli priliku malo i kritizirati Crkvu i svećenike da na takav način pozivaju vjernike u crkvu, isključivo uvjereni da je to pustio netko iz crkvenih krugova, pi&scaron;e <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/564751/saljiva-poruka-iz-imotskog-poharala-drustvene-mreze-omiljeni-franjevac-tvrdi-vjernici-koji-smatraju-da-sveta-misa-nije-nuzna-za-spasenje-su--ateisti" target="_blank">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, sve bi to i nekako pro&scaron;lo da netko dosjetljiv to nije stavio i na Facebook stranicu franjevačkog samostana u Imotskom. E, onda su se pokrenule i jo&scaron; veće reakcije, a novinari se raspituju kod imotskih franjevaca o podrijetlu slike i teksta. Od vodstva samostana doznali su kako to nije njihov uradak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakako, moramo priznati, a poznajući prilike oko dolaska vjernika na misu u župnu crkve svetoga Frane u Imotskom, to nikome od imotskih franjevaca i nije moralo pasti na pamet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, imotska župa jedna je od najpoznatijih u Hrvatskoj po broju vjernika koji dolaze na svete mise. Svaki dan u župnoj crkvi služe se dvije mise, jedna jutarnja i druga večernja, a nedjeljom i blagdanima čak pet misa. I uvijek, ama ba&scaron; uvijek, crkva je puna vjernika. Toliko u prilog tvrdnji nekih da je to propaganda imotskih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, kako su se zakotrljali pusti komentari pa se sukobio i svijet ateista i vjernika, poku&scaron;ali smo u Imotskom doznati kako se gleda na tu poruku s interneta. Neki kažu kako će, eto, sada kod nekoga ova slika i tekst probuditi makar razmi&scaron;ljanje da smo svi u smrti jednaki i da ćemo doći na Božji sud.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to kažu imotski franjevci? Fra Lazar Perica omiljeni je imotski franjevac, posebno kod mladih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po meni, uspjela i istinita provokacija i poticaj. Upućena je prije svega onim vjernicima koji smatraju da sveta misa nije nužna za spasenje vjernika. Takvi vjernici su u praktičnom životu Crkve ateisti, jer ne sudjeluju u životu zajednice Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to se pak tiče pohađanja svetih misa u Imotskome, to je zasigurno jedna od najboljih župa u Hrvatskoj. Ali, Bogu je važan svaki pojedinac. Ako je objava potakla jednu osobu vi&scaron;e na dolazak na misu, objava je ispunila svoj zadatak - reče nam svoj komentar fra Lazar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Docent fra Željko Tolić, biv&scaron;i provincijal i doktor znanosti, redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Splitu, vrlo je slikovito komentirao objavu na Facebook stranici imotskog Franjevačkog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na kraju na&scaron;eg života, kada nas ponesu njih &scaron;est, nećemo biti pitani, ni suđeni koliko smo stekli diploma, koliko smo zaradili novaca ili koliko smo velikih djela učinili. Ne, to nije bitno za "trag u beskraju". Bit ćemo suđeni prema onoj: "Bio sam gladan i nahranili ste me. Bio sam beskućnik i primili ste me. Trebao sam ljubav i dali ste mi je." To je dobro iskori&scaron;ten dan, to je bogato proživljen život. A, kao &scaron;to dobro iskori&scaron;ten dan dariva ugodan san, tako i dobro proživljen život daruje smirenu smrt. I njih &scaron;est može nas tada mirno ponijeti - kaže fra Željko Tolić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-zvonik-crkve-sv-franje-imotski-1-1024x682.jpg''Širokobriješke mame'' primjer kako se organizirati za drugehttp://grude.com/clanak/?i=7608276082Grude.com - klik u svijetSun, 09 Sep 2018 21:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-09-skolski_sendvic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Širokobriješke mame - Mame širokog srca" uistinu su jedna od najpozitivnijih priča u Hercegovini ove, ali i posljednjih nekoliko godina.<p>&nbsp;</p> <p>Pokreću brojne akcije kojima se uistinu ovo područje može ponositi, a mogu biti i primjer drugima, te motiv da se npr. organiziraju u udrugu i "Grudske mame" od kojih velik broj sudjeluje u raznim, humanitarnim akcijama, ali ne kroz udrugu. Ako bi se to činilo kroz udrugu i dalo se na medijskom značaju zasigurno bi se puno vi&scaron;e postiglo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana <a href="https://www.facebook.com/mamesirokogsrca/" rel="noopener" target="_blank">&Scaron;irokobrije&scaron;ke mame &ndash; Mame &scaron;irokog srca.</a>&nbsp; pokreću akciju &bdquo;Užinu za veselu družinu&ldquo; u kojoj će članice grupe koje to mogu plaćati užinu &scaron;kolarcima kojima roditelji to ne mogu priu&scaron;titi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-I sve to u &Scaron;irokom Brijegu. I sve to ćemo poku&scaron;ati izvesti da djeca ne skuže o čemu se radi - stoji u priopćenju kojeg u donjem dijelu donosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dragi na&scaron;i, ovo je stvarnost &Scaron;irokog Brijega danas:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samohrana majka troje djece bez posla koja nema pravo na nikakvu pomoć(!)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelji s djecom u kojima roditelji rade (!), a ne mogu priu&scaron;titi knjige djeci jer plaće kasne, ili su toliko male da ne mogu pokriti ni osnovne životne potrebe, a kamoli &scaron;kolski pribor i nove knjige koje treba kupiti jer stare vi&scaron;e ne vrijede ili se ne mogu koristiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji radi, a ne može djetetu kupiti &scaron;kolsku užinu. (Sokić i sendvič !!!)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je kap koja je prelila ča&scaron;u za nas, kap koja nas je potaknula da javno kažemo da ovo nije u redu i da se ne bi trebalo događati. Neke od nas se humanitarnim radom bave godinama i situacija nikad nije bila ovako lo&scaron;a. Danas imamo ljude koji RADE i ne mogu osigurati osnovne stvari svojoj obitelji. Donacijama smo osiguravali stvari poput čarapica i ve&scaron;a za djecu, knjige i &scaron;kolski pribor, lijekove, odjeću, kuhinjske elemente itd. Uglavnom smo bili samo posrednici između onih koji su u potrebi i onih koji mogu i žele dati ili kupiti ne&scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A za&scaron;to smo do toga do&scaron;li?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želimo li grad kojim prolaze skupocijeni auti dok neki ne mogu platiti gorivo da odvedu dijete u bolnicu? Djeca s ruksacima od 150&euro; sjede pokraj onih koji nemaju UŽINU za veliki odmor. Radnici bez ikakvih prava, bez godi&scaron;njeg, bez bolovanja, rade za 600KM mjesečno (potro&scaron;ačka ko&scaron;arica za četveročlanu obitelj iznosi 1900KM!!!). Mladi ljudi koji odlaze, ostavljajući sve &scaron;to vole i stari i nemoćni roditelji sami u kućama koje se griju samo nekoliko sati dnevno, bez lijekova, bez drva, bez očiju i ruka koje su tako pažljivo čuvali dok su odrastali. TO je &Scaron;iroki Brijeg danas!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi nećemo prestati raditi ovo &scaron;to radimo, ali sve če&scaron;će se osjećamo kao da stavljamo flaster na slomljenu nogu, te&scaron;ko je gledati suzne oči s druge strane i zahvalnost za ne&scaron;to &scaron;to bi svi trebali imati. Pa ovdje smo barem svi &bdquo;na&scaron;i&ldquo;, zar nemamo dovoljno ljubavi za čovjeka pokraj nas?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedine političke stranke su kontaktirale nekoliko na&scaron;ih mama iz užeg kruga. Nije potrebno da govorimo &scaron;to su nudili jer mi nikakva mjesta ni sudjelovanja u kampanji ne želimo! Ne pripadamo nijednoj stranci, &scaron;tovi&scaron;e mi mame smo ideolo&scaron;ki i politički različitih svjetonazora i opet u zajedničkim akcijama funkcioniramo jer nam je važno da se posao uradi, akcije zavr&scaron;e i da napravimo barem ne&scaron;to dobro, ma koliko malo bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, nemamo dovoljno obrazovanja ni znanja za bavljenje politikom ali na&scaron; san su plaće dostojne čovjeka i socijalni sustav koji će stvarno pomoći najugroženijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eto to. Sada se bacamo na novu ideju u grupi: &bdquo;Užinu za veselu družinu&ldquo; je akcija u kojoj će članice grupe koje to mogu plaćati užinu &scaron;kolarcima kojima roditelji to ne mogu priu&scaron;titi. I sve to u &Scaron;irokom Brijegu. I sve to ćemo poku&scaron;ati izvesti da djeca ne skuže o čemu se radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sretno nam&rdquo;, poručuju &Scaron;irokobrije&scaron;ke mame, prenosi <em><strong>Vrisak.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-09-skolski_sendvic.jpgVraća se voda u Vrljikuhttp://grude.com/clanak/?i=7607276072Grude.com - klik u svijetSun, 09 Sep 2018 07:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-09-vrljika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vodostaj u Vrljici se popravlja i nema ugroze biljnog svijeta u njoj niti uginuća endemske pastrve, izjavio je gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić.<p><br />Nakon vrlo snažnog potresa koji je u petak navečer zatresao i cijelu Imotsku krajinu, u subotu od ranih jutarnjih sati padala je razina rijeke Vrljike na njezinim glavnim izvori&scaron;tima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98% stanovnika Imotske krajine. Voda se nakon nekog vremena počela vraćati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rano u subotu razina vode kod prve ustave bila je oko 68 centimetara niža od razine prije potresa, da bi već oko 9 sati bila niža cijeli metar. Isti slučaj zabilježen je u svibnju 2004. kada se nakon potresa rijeka za nekoliko sati povukla u utrobu zemlje. Vodoopskrba nije ugrožena iako radi 70 posto kapaciteta. Sinoć, kažu dežurni, na izvoru Opačac uopće nije bilo vode, od jutros raste. Prema posljednjim podacima mjerodavnih, voda na izvoru izbija u mjehurićima, vraća se iz Zemljine utrobe. Doznajemo i da će se u Vrljiku postaviti najsuvremeniji radijski mjerni uređaji, razina vode znat će se u svakom trenutku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vodostaj u Vrljici se popravlja i nema ugroze biljnog svijeta u njoj niti uginuća endemske pastrve, izjavio je gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić. Područje rijeke Vrljike obi&scaron;li su Irina Putica iz Hrvatskih voda te Ivan Gabelica ravnatelj Javne ustanove "More i kr&scaron;". "Tijekom subote u glavnom izvori&scaron;tu Opačac vodostaj je porastao za desetak centimetara, a u subotu navečer je počeo rasti vodostaj i na drugom izvori&scaron;tu Utopi&scaron;će," kazao je. Situacija se normalizira iz sata u sat, kazao je gradonačelnik gostujući u Dnevniku 3. Dodao je kako nema straha za opskrbu vodom i ona nije bila upitna ni u jednom trenutku. Postoje i alternativni pravci za nabavku vode iz BiH o kojima se razmi&scaron;lja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jak potres s epicentrom u BiH, između Čitluka i Posu&scaron;ja zabilježeni su u petak oko 22.35 seizmografi Seizmolo&scaron;ke službe Republike Hrvatske. Potres se u Hrvatskoj osjetio u &scaron;irem području od Sinja do Makarske. Magnituda mu je iznosila je 3,7 prema Richteru. Potresi, na žalost, i dalje ostaju nepredvidivi. Padom vodostaja, pak, isplivali su problemi poput nerije&scaron;ene kanalizacije i manjka znanja o podzmenim tokovima voda u kr&scaron;u.</p> <p><br />Grude.com/<strong>HRT</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-09-vrljika.jpgKako je zatreslo u Imockome...http://grude.com/clanak/?i=7605976059Grude.com - klik u svijetSat, 08 Sep 2018 09:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-08-svekrva_i_nevista.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoćnji potres možda nije bio najjači koji vas je razdrmao, ali je apsolutno bio među neugodnijima. S obzirom da je epicentar bio kod Imotskog, a to je isto kao u Grudama ili što stara hercegovačka kaže "kuća uz pojatu", onda je jasno zašto je to tako.<p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron;oj Facebook stranici bilo je fantastičnih komentara o potresu, ali izdvojiti ćemo onaj s genijalne stranice "<a href="https://www.facebook.com/imockicrnjaci/" target="_blank">Imocki crnjaci</a>". "Kako je zatreslo u Imockome da je nevista svekrvi odletila u zagrljaj", glasi objava koja nas je kao i većina stvari na toj stranici uistinu nasmijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, kod Imotskog je zabilježen potres jačine 4,3 po Richteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-08-svekrva_i_nevista.jpegU Dalmaciji pronađeni tragovi najstarijeg sira na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=6603766037Grude.com - klik u svijetFri, 07 Sep 2018 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-07-domaci_sir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ostaci stari 7200 godina pronađeni su nedaleko od Šibenika..<p><br />Negdje prije 7200 godina na dalmatinskoj obali ljudi su proizvodili sir, otkrila je nova studija i tako dokazala da je proizvodnja te namirnice počela četiri tisuće godina ranije nego &scaron;to se dosad mislilo. Znstvenici su otkrili tragove najstarijeg mediteranskog sira, koji nije kao danas samo jedan od usputnih sastojaka jela, već su tada sir i mlijeko bili esencijalni za preživljavanje. U članku objavljenom u srijedu, tim znanstvenika sa sveučili&scaron;ta Penn State, predvođeni profesoricom antropologije Sarah B. McClure, podijelili su rezultate svojih analiza antičkih posuda za koje se ispostavilo da su nekoć kori&scaron;tene za proizvodnju sira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke ranije studije su ustanovile da su ljudi koji su živjeli na dalmatinskoj obali prije 7700 godina skladi&scaron;tili mlijeko, no ova nova studija dokazuje da su ljudi u mlađem kamenom dobu puno ranije nego &scaron;to smo mislili shvatili kako od mlijeka napraviti sir. &ldquo;Ova studija dokazuje da su ljudi počeli proizvoditi sir 4000 godina ranije nego &scaron;to smo mislili&rdquo;, napisala je McClure u članku. Keramičke posude kori&scaron;tene u studiji pronađene su u dva nalazi&scaron;ta, Pokrovniku i Danilo Bitinju, u okolici &Scaron;ibenika, prenosi Telegram.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sir je bio ključan za opstanak čovječanstva</strong></p> <p>Transformacija mlijeka u sir bila je jedna od bitnijih stavki za opstanak čovječanstva, budući da su ljudi mogli dobivati hranjive sastojke iz životinjskog mlijeka, posebice kada je vladala nesta&scaron;ica hrane. Mlijeko naravno ima mnogo kraće trajanje naspram sira, stoga se sir mogao mnogo dulje skladi&scaron;titi. Mlijeko također nije bilo pogodno za ljude u neolitiku koji su bili intolerantni na laktozu, stoga je fermentacija bila ključna za stvaranje mekih sireva i jogurta koje su i oni mogli jesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Antički poljoprivrednici su u prosjeku bili intolerantniji na laktozu spram dana&scaron;njih ljudi. Mlijeko su tada če&scaron;će konzumirala djeca, dok su fermentirani mliječni proizvodi poput sira omogućili i odraslima dobivanje nekih hranjivih tvari iz mlijeka za koje bi inače bili zakinuti. &ldquo;Pretpostavljamo da je proizvodnja mlijeka i sira smanjila smrtnost djece, te pomogla u poticanju demografskog rasta, koji je potom i potaknuo ljude na iseljavanje prema sjeveru&rdquo;, pojasnila je McClure za Inverse.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neolitički sir je vjerojatno bio poput fete</strong></p> <p>McClure i njen znanstveni tim su do ovih saznanja do&scaron;li analizom raznih antičkih posuda, koje su ukazale na to da su ljudi koji su tada živjeli u Dalmaciji imali zasebne posude za mlijeko i zasebne posude za proizvodnju sira. Skenirali su i tražili izotope ugljika u tim posudama, pa su prona&scaron;li tragove mliječnih masti tipičnih za sir. &ldquo;Ustvari, krenuli smo tražiti tragove mlijeka, zbog drugih studija u ovoj regiji. Međutim, iznenadili smo se kada smo prona&scaron;li dokaze o postojanju sira, a ne samo mlijeka, u specijaliziranim posudama&rdquo;, napisala je McClure.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analizirali su pronađena sita, kojima su neolitički ljudi razdvajali grudice i sirutku, stoga znanstvenici vjeruju da je tada&scaron;nji sir bio tvrd i bijel, nalik feta siru. Dokaz o proizvodnji sira u Hrvatskoj prije 7.200 godina nije jedina novija vijest o antičkim sirevima. Pro&scaron;loga mjeseca, znanstvenici su prona&scaron;li sir u egipatskoj piramidi star 3.200 godina. To je ujedno i najstariji tvrdi sir ikad pronađen. Međutim, tragovi sira pronađeni u Hrvatskoj su barem 4.000 godina stariji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-07-domaci_sir.jpgNajveća nestašica drva u Hercegovini ikad! Otkriven razlog zbog čega ih nemahttp://grude.com/clanak/?i=6603066030Grude.com - klik u svijetFri, 07 Sep 2018 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-07-drva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Bilo je i dosad godina kada su drva za ogrjev kasnila, ali ovo kašnjenje je najdulje do sada. Prije mjesec dana sam nazvala dobavljača iz predjela Bosne i rekao je da će osigurati ogrjev, ali nije siguran kada. <p>&nbsp;</p> <p>Evo, pro&scaron;lo je mjesec dana, kaže da su zabrane pa se drvo ne smije sjeći, ali da će on dogovoreno odraditi. Istaknuo je i da veći igrači izvoze drva i mali se ne mogu protiv toga boriti, a domaći kupci ne mogu ponuditi novca koliko nude vani - govori nam žena iz Gruda koja čeka svoja drva za ogrjev.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljudi zabrinuti</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijelom ZHŽ-u situacija je lo&scaron;a, a oni koji na vlastitim zemlji&scaron;tima imaju stabla prodaju ih po komadu. Ljudi su sve zabrinutiji da drvo neće doći. Cijena, unatoč nekim tvrdnjama da je rapidno skočila, ipak je zadržala neku razinu, tako da je sugovornica iz teksta iscijepana drva naručila za 80 KM po kubnom metru. No, kako je počelo, nije isključeno da će krenuti licitacija cijenama, kao &scaron;to se već događa, primjerice, u Unsko-sanskoj županiji, gdje se metar bukve i graba prodaje od 100 KM i vi&scaron;e za kubni metar drva, &scaron;to korisnici smatraju drsko&scaron;ću i ucjenom. S obzirom na to da mnogi neće moći kupiti energent zbog nesta&scaron;ice, nažalost, ovo će biti novi motiv da se ide iz USŽ-a koji je izgubio najvi&scaron;e stanovnika otkad je egzodus krenuo iz BiH. A &scaron;to se odjednom dogodilo da drva za ogrjev jednostavno nestane? Dok proteklih godina na uskim bh. cestama vozači nisu mogli pronaći slobodan prostor u kolovozu i rujnu da prestignu vozače drva, ove godine ih praktički nema na cesti. Razlog je inozemstvo, i to najvi&scaron;e Italija. To je za Nezavisne potvrdio Almir Čehić, dugogodi&scaron;nji prodavač drva za ogrjev. - Potražnja je ogromna, a imam naručeno vi&scaron;e stotina kubika drva koje nisam u stanju isporučiti kupcima. Neke narudžbe vučem i po dva mjeseca i bojim se da neću sve moći na vrijeme ispo&scaron;tovati - kaže Čehić. Nažalost, ono &scaron;to se nametalo kao logično rje&scaron;enje nakon svih ovih iseljavanja jest i činjenica da nestaje &scaron;umara. Oni koji su se ranije profesionalno bavili poslom sječe &scaron;uma u velikom broju su svoju budućnost odlučili potražiti u zemljama Zapada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Skup pelet</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ranije smo mogli zadovoljiti cjelokupno trži&scaron;te, odnosno potrebe poduzeća za koja smo sjekli stabla, kao i ono &scaron;to smo privatno prodavali, a sada kada je &scaron;umara manje, to je praktički postalo nemoguće učiniti jer ne radi se tu samo o drvu za ogrjev, treba zadovoljiti i potrebe onih koji se griju na pelet. Taj broj je vi&scaron;estruko porastao tijekom godina. A opet, i cijena peleta raste skoro do 400 KM po toni, a ne može se isključiti da cijena tone neće jo&scaron; narasti. Svima koji mi po&scaron;alju upit kada mogu dovesti drva, kažem do kraja listopada jer ne mogu jamčiti ni&scaron;ta - odgovorio nam je jedan prodavač s Pika. Prirodni resursi BiH počeli su se obilato iskori&scaron;tavati za potrebe stranaca, dok žitelji ove zemlje razmi&scaron;ljaju kako preživjeti jo&scaron; jednu hladnu i neizvjesnu jesen i zimu, a nitko ne reagira.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-07-drva.jpgNastavljene aktivnosti oko organizacije istraživačke ekspedicije u Crveno jezerohttp://grude.com/clanak/?i=6602366023Grude.com - klik u svijetThu, 06 Sep 2018 20:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-06-imotski_crveno_jezero_ekspedicija1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I danas su nastavljene aktivnosti oko organizacije velike znanstveno istraživačke ekspedicije u Crveno jezero.<p><br />Jučer su postavljene vr&scaron;e za uzimanje uzoraka biljnog i životinjskog svijeta, te je obavljeno i prvo ronjenje u svrhu prikupljanja uzoraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Troje ronilaca iz ekspedicije zaroniti će u dubine jezera do 50 metara dubine kako bi uzeli uzorke sa druge lokacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ronioci će zaroniti na svim pozicijama unutar grotla jezera, a u ponedjeljak se očekuje zaron Frederica Swierczynskog, čovjeka koji je pro&scaron;le godine prvi put dotaknuo dno jezera. On će zaroniti na dubinu od stotinu metara i ući u bočne kanale odakle se pretpostavlja da dolazi glavnina vode u jezero, javlja radio Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: <strong>Radio Imotski</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-06-imotski_crveno_jezero_ekspedicija1.jpg'U IRSKOM CORKU DANAS IMA VIŠE NAŠIH ĐAKA NEGO TU' Potresna priča o demografskom slomu Vrgoračke krajinehttp://grude.com/clanak/?i=6600866008Grude.com - klik u svijetWed, 05 Sep 2018 20:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-28-vrgorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početak nove školske godine u Vrgoračkoj krajini i makarskom zaobalju donio je nove katastrofalne demografske podatke - u Osnovnoj školi Vrgorac i Srednjoj školi Tin Ujević upisan je najmanji broj učenika ikada, a u ni jednoj od šest područnih škola u okolici grada za novu školsku godinu nije upisano preko petero djece. <p>Prije pola stoljeća na području Vrgoračke krajine djelovale su dvije osnovne &scaron;kole: "Ante Martinac&ldquo; u Vrgorcu i "Vladimir Nazor&ldquo; u Dragljanima, zajedno s 15 područnih &scaron;kola i preko 2200 učenika. Danas postoji samo Osnovna &scaron;kola Vrgorac (s devet područnih &scaron;kola) koja u novu &scaron;kolsku godinu ulazi s ukupno 566 učenika, dok ih je lani bilo 585, a godinu ranije 621.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U samom Vrgorcu je ove godine upisano 47 prva&scaron;a, u okolnoj Dusini pet, Podprologu četiri, Kokorićima tri, Velikom Prologu, Orahu i Ravči po dva, a u Umčanima jedan. Područne &scaron;kole Zavojane i Stilja ove godine nisu upisale ni jednog učenika prvog razreda, pi&scaron;e HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz tradicionalne migracije prema Makarskoj i Splitu, Vrgorac postaje pust zbog ogromnih migracija prema Irskoj i Njemačkoj. Kako se doznaje iz vrgoračkih &scaron;kola i dalje je prisutan trend da se tijekom &scaron;kolske godine učenici ispisuju iz &scaron;kole zbog odlaska u inozemstvo kamo iseljavaju čitave obitelji. Lani tijekom &scaron;kolske godine ispisano je 39 učenika, čitava dva razreda &scaron;kolaraca su napustili Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U irskom gradu Cork, primjerice, ima vi&scaron;e učenika iz sela Stilja, nego u samom selu. U Corku ih, kako se doznaje, &scaron;kolu pohađa 11, dok je na Stiljima ostalo sedmero djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srednja &scaron;kola &bdquo;Tin Ujević&ldquo; u jo&scaron; goroj je situaciji od osnovnih &scaron;kola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz opadanje broja učenika zbog demografskih razloga, ta &scaron;kola svojim programima očito ne zadovoljava sve zavr&scaron;ene vrgoračke osma&scaron;e pa ih dio upisuje srednje &scaron;kole u okolnim gradovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već pro&scaron;le godine &scaron;kola je prvi put pala ispod tri stotine učenika &ndash; na njih 298, a ove godine ih je jo&scaron; manje, svega 271. Od toga su 74 prva&scaron;a i to 22 ekonomista, 21 gimnazijalac, 20 kuhara, &scaron;est automehaničara i pet konobara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da se u Vrgorcu već treću godinu za redom, ni jedan učenik nije upisao za zanimanje mesar, iako mesna industrija Braća Pivac dodjeljuje stipendiju za srednjo&scaron;kolce tog usmjerenja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-28-vrgorac.jpgOd Gruda do Pelješca: Braća MILOŠ izvoze PLAVAC MALI u AMERIKUhttp://grude.com/clanak/?i=6599865998Grude.com - klik u svijetWed, 05 Sep 2018 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-05-vinar_frano_milos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pelješka zemlja i klima, i sam smještaj tog našeg drugog po veličini poluotoka kao da su ga blagoslovili obiljem i posebnošću biljaka i životinja, a zatim i ljudi koji ga obitavaju. <p>&nbsp;</p> <p>Jedan takav primjer je i obitelj Milo&scaron; iz Ponikava. Stoljećima su njihovi preci trapili u vinogradima na padinama visokih brda u kamenu i &scaron;krtoj zemlji u kojoj loza daje sasvim osobito grožđe, no samo ako je vrijedne ruke njeguju i znaju kako iz plavca stvoriti božanski nektar. Danas vam predstavljamo Ivana i Josipa Milo&scaron;a, mlade vinare koji su usprkos te&scaron;kom i napornom radu, odlučili svoju budućnost graditi na onome &scaron;to su im priroda i obitelj ostavili u nasljeđe, koje će obogatiti svojim stalnim obrazovanjem, novim idejama i mladenačkim entuzijazmom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prezime Milo&scaron; je s područja Gruda, odakle su se raselili diljem ostalih područja u BiH, Hrvatskoj i svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi Gruđani su svoje mjesto pod suncem u nekim ranijim vremenima prona&scaron;li upravo na Pelje&scaron;cu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetili smo ih u ovo vrijeme trganja, ranim jutrom, jer osim rada u vinogradu u obiteljskoj vinariji, svako malo svrate gosti željni ku&scaron;anja vina, koje vode u obilazak podruma, vinograda i pričaju im priču o grožđu i vinu, koje je tako duboko utkano u njihove korijene, a s kojim stvaraju neke nove vrijednosti na radost svih ljubitelja dobrog vina, ali i svih onih koji žele vidjeti život u pelje&scaron;kim mjestima. Po dolasku ukrcavamo se u njihovo terensko vozilo i vode nas na za&scaron;tićeni položaj Ponikve, brdo, koje je prije dvadesetak godina u podnožju imalo par vinograda, no koje je ova obitelj malo po malo kultivirala u ekolo&scaron;ki vinograd plavca malog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Otac je zamislio ovaj projekt prije četrdesetak godina. Malo po malo, brdo prekriveno makijom i &scaron;umom postalo je kultivirani vinograd i jo&scaron; nije gotovo, jo&scaron; barem desetak godina ćemo raditi da zavr&scaron;imo taj projekt, a i sami imamo puno novih ideja. Prvo se brdo iskrčilo od &scaron;ume, onda su se gradili suhozidi, sve ručno, a potom se sadila loza. Mediteransko bilje koje smo ovdje na&scaron;li presadili smo tamo malo dalje na jedan hektar zemlji&scaron;ta i tako sad imamo i bilje za začine i čaj, a to je jako dobro za bioraznolikost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovaj položaj osim &scaron;to je jako dobar po sastavu tla koje zadržava vlagu u tlu, odličan je i zbog niske vlažnosti zraka radi laganog vjetra koji stalno pu&scaron;e pa takva mikroklima smanjuje mogućnost razvijanja bolesti loze. Mnogi nam ne vjeruju, ali mi ovdje samo dva do tri puta godi&scaron;nje polijevamo lozu i to samo sa sumporom i bakrom , koji su prihvatljivi u ekolo&scaron;koj proizvodnji vina. Na primjer poznati vinogradi u francuskom Bordeauxu zbog za&scaron;tite od bolesti polijevaju se vi&scaron;e od 20 puta tijekom godine. Mi uzgajamo za sada samo plavac mali, rukatac smo počeli saditi za jedna novi vinski projekt, ali tu tek treba doći do prve berbe na trži&scaron;tu, priča Ivan Milo&scaron;, 30-godi&scaron;nji diplomirani inženjer agronomije i enolog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plavac mali na ovom položaju Ponikve drugačijih je karakteristika nego isto grožđe na položaju Postup i Dingač. Milo&scaron;i su, zajedno sa svojim kolegama iz Ponikava, ovaj geografski položaj za&scaron;titili, a kako bi s relativno malom količinom vina, koje proizvode isključivo od grožđa iz svog vinograda konkurirali na trži&scaron;tu odlučili su se na drugačiji stil proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatska općenito, a Pelje&scaron;ac pogotovo, količinama proizvodnje ne mogu konkurirati jednoj &Scaron;panjolskoj , Italiji ili Francuskoj, no na&scaron;e mikroklimatske posebnosti i kvaliteta mogu. Dakle proizvoditi prosječno vino u malim količinama se ne isplati, ali proizvoditi vrhunsko vino i k tome drugačije po nečemu, svakako se isplati. Mi svoje vino distribuiramo po restoranima i hotelima i oko 35 posto izvozimo uglavnom u Sjedinjene Američke Države, gdje vinoljupci uvijek traže ne&scaron;to novo, vrhunsko, a drugačije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto općeg trenda vina sa izraženim aromama prezrelog voća i previ&scaron;e izraženih aroma novih hrastovih bačava, mi smo odlučili ostati pri onom iskonskom, tako zvanom staroeuropskom stilu proizvodnje, u kojem se u vinu osjeti jedna ta zemljana, herbalna aroma. Po tome su na&scaron;a vina drugačija od drugih i stoga i bez obzira na male količine zanimljiva i ekonomski isplativa, obja&scaron;njava nam 27-godi&scaron;nji Josip Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan i Josip kao dječaci su s ocem Franom i majkom počeli raditi u vinogradu. Radili su poslove koje su mogli i znali. Kao srednjo&scaron;kolci umjesto ljetnih poslova u restoranima, na plažama, oni su u očevom vinogradu zarađivali džeparac. Ivan je zavr&scaron;io agronomiju, smjer vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, dok je Josip zavr&scaron;io srednju poljoprivrednu &scaron;kolu. No njihovo obrazovanje nije tu stalo. Svake zime kad zavr&scaron;e radovi u vinogradu putuju po vinskim regijama, predstavljaju svoja vina, ku&scaron;aju tuđa i neprestano uče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Biti mali vinar je zahtjevan, ali jako zanimljiv posao. Osim rada u vinogradu koji od početka proljeća do kraja trganja traje i po 12 sati na dan, mi kreativno stvaramo u svome podrumu. Živimo s prirodom u jednom duhovnom miru, stvaramo, ali i ono &scaron;to je jako važno sami radimo promociju, probijamo se na trži&scaron;tu, a to je upravo ponajvi&scaron;e moj posao. Zanimljivo mi je jer je stalno ne&scaron;to novo, stalno se ne&scaron;to mijenja. Upoznajmo puno ljudi koji vino vole kao i mi iz cijelog svijeta. Ne mogu zamisliti neki drugi posao koji bi mi donio toliko zadovoljstva. Iako mnogi misle da je biti vinar romantično, kad se uhvate motike, shvate da je ta romantika samo jedan mali dio ovog posla, ali ipak i onaj koji svemu daje smisao, obja&scaron;njava Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljski vinograd koji je zamislio i ostvario njihov otac, poznati pelje&scaron;ki vinar Frano Milo&scaron;, nastavlja se &scaron;iriti, ne toliko količinski, koliko novim idejama. Josip pak najvi&scaron;e uživa u vinogradu podrumu, a njegov je glavni posao briga da vina odležavaju u optimalnim uvjetima, jer Milo&scaron;ev Stagnum čak deset godina leži u bačvama i bocama prije nego ugleda svjetlo dana i plasira se na trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je bitno da bi vino bilo najvi&scaron;e kvalitete je i vrhunsko grožđe, položaj i vrsta, zdravlje biljke. Mi u vinogradu sve radimo na ekolo&scaron;ki prihvatljiv način. Najteži posao je ručno čupanje korova u proljeće. Kad krenu su&scaron;e, korov se sam osu&scaron;i, a onda kreću neki drugi radovi. Berba grožđa zbog klimatskih promjena sve se ranije odvija. Najvažnije je berbu početi ba&scaron; u pravi trenutak kad je slador u grožđu točno onoliko visok koliko treba. Mi smo se iskustvom istrenirali da na okus možemo odrediti slador. Često nas trojica pogađamo koliki je slador. Uglavnom ne falimo vi&scaron;e od 0.2 posto. Ako grožđe ostane predugo na trsu, a slador bude previsok, vino će biti prejako, a to nije dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjećam se kad je jedne godine otac pobrao cijeli vinograd tijekom kolovoza kako su mu se drugi smijali, ali klima se mijenja i ne možemo se pridržavati nekada&scaron;njih običaja. Ove smo godine s trganjem počeli 10. kolovoza. Jo&scaron; je ne&scaron;to malo ostalo na donjim položajima, ali uglavnom smo gotovi, kaže Josip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plavac mali s Milo&scaron;evih položaja Ponikve jednim će dijelom postati popularni rose, a većim će dijelom pretvorit će se u crno vino od kojih će neka u njihovom podrumu ležati 6 godina u bačvama i četiri u bocama dok ne postane Stagnum, koji će se piti tek 2028. taj proces vinu će dati prepoznatljivu aromu i priču, kojom premda malim količinama ipak 35 posto svoje proizvodnje izvoze, većinom u SAD.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Italija i Francuska imaju svaka po 800 000 ha vinograda, a cijela Hrvatska 20 000, Pelje&scaron;ac 900, a mi 15 ha. Po količinama ne možemo konkurirati, moramo dati ne&scaron;to &scaron;to drugi nemaju. Nama i na&scaron;im kupcima bitna je ta sljedivost proizvoda. Od početka do kraja sve se događa u na&scaron;em vinogradu i podrumu. Bez obzira na potražnju mi nikad ne kupujemo grožđe od drugih, kad nestane, vi&scaron;e nema. Pravi vinoljupci znaju cijeniti taj princip, a i vole vina koja se po nečemu razlikuju od drugih. Na trži&scaron;tu su danas zastupljena uglavnom vina internacionalnog stila, dok mi radimo taj jedan klasičan, staroeuropski stil, gdje je naglasak na ekspresiji sorte i samog podneblja u kojem to vino nastaje, priča Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vinariji i vinogradu je uz obitelj radi i 5 stalno zaposlenih ljudi. Obitelj ih nastoji zadržati plaćama i dobrim uvjetima, jer riječ je o ljudima koji znaju raditi oko loze i zemlje. Otac Frano je glavni u vinogradu, Josip u podrumu, a Ivan u uredu. Premda svi rade sve i zajedno kreiraju vina. Njihova majka je s ocem ravnopravno radila u vinogradima i vinariji oduvijek, no sad je to većinom prepustila mlađima. Osim vinograda imaju i stare maslinike i proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne proizvodimo velike količine, ali biramo najbolje masline na najboljim položajima i hladnim pre&scaron;anjem proizvodimo ulje koje je pravo zlato. Samo par kapljica u svakom jelu je dovoljno da oplemeni okus, kaže Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulje smo dobili na dar i istina je sve &scaron;to nam je o njemu rečeno. Radovi u vinogradu uskoro će se privesti kraju, ku&scaron;aonica i podrum preuzet će primat, a kad dođe zima mladi će vinari put pod noge. Promovirajući svoje proizvode, putovat će po vinskim regijama i stjecati nova iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Lani sam u dva navrata bio u SAD-u. Uz turistički obilazak, obi&scaron;ao sam vinograde i vinarije u Napi, a na&scaron;a sam vina predstavljao u New Yorku, kaže Ivan. Josip dodaje kako je on pro&scaron;le zime proputovao Toskanu i ku&scaron;ao njihova vina te predstavio i svoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali ipak...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ma ovo &scaron;to Pelje&scaron;ac ima je stvarno unikatno. Mi nismo ni svjesni koliko blago imamo. Ne smijemo dozvoliti apartmanizaciju obale i gradnju velikih hotela. Nama to ne treba. Mi trebamo Pelje&scaron;ac brendirati kao enolo&scaron;ki i gastronomski raj i privući turiste koji traže vrhunsku hranu i vino. Imamo s jedne strane Malo more s obiljem &scaron;koljki, s druge strane Mljetski kanal s obiljem oborite ribe. Velika plodna polja savr&scaron;ena za uzgoj povrća, pa&scaron;njake te padine na kojima raste jedinstveno grožđe. Imamo sve uvjete da proizvodimo vrhunsku ekolo&scaron;ku hranu i vina, to treba biti cilj razvoja Pelje&scaron;ca i pelje&scaron;kog turizma. Takvi turisti dolaze tijekom cijele godine, ne vole gužvu, a za kvalitetu su spremni dobro platiti, zaključuje Josip.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok tako slu&scaron;am ove vrijedne mlade ljude u njihovoj vinariji u Ponikvama, jo&scaron; nije 10 sati, a ispred vrata već čekaju turisti. Josip im otvara drvena vrata, toči vino i priča im priču od trsa do stola, a mi pomalo krećemo prema Gradu i ostavljamo ih njihovom poslu. Razmi&scaron;ljam, koliko je jo&scaron; ovakvih dobrih i vrijednih priča po na&scaron;im selima, otocima i poluotocima, koliko je mladih i vrijednih ljudi koji ostaju, daju se i usprkos situaciji u zemlji uspijevaju. Nadam se da će ih biti sve vi&scaron;e i vi&scaron;e i da će oni svojim radom donijeti promjene na bolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/<a href="http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=63695#!prettyPhoto" target="_blank">Dubrovniknet.hr/Katarina Fiorović / FOTO: Vedran Jerinić</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-05-vinar_frano_milos.jpgU središtu Širokog Brijega pojavila se divlja svinja, vozači je snimili iz automobilahttp://grude.com/clanak/?i=6598865988Grude.com - klik u svijetWed, 05 Sep 2018 00:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-05-divlja_svinja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelj portala Vrisak.info snimio je divlju svinju iz automobila dok je prolazila nadomak ceste na Pecari.<p><br /><br /></p> <p>Večeras oko 22 sata u blizini trgovačke radnje Aldi u &Scaron;irokom Brijegu uočena je divlja svinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divlja svinja snimljena je u &scaron;etnji Lisama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitatelji su snimili divlju svinju iz automobila dok je prolazila nadomak ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-05-divlja_svinja.jpgŽupa u Imotskom: ‘Dođi na misu! Ne čekaj da te drugi donesu…’http://grude.com/clanak/?i=6597965979Grude.com - klik u svijetTue, 04 Sep 2018 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-04-screen-shot-2018-09-04-at-13.36.45-840x530.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samostan i župa Svetog Franje Imotski ima novu metodu privlačenja ljudi na mise.<p>&nbsp;Jučer su na<a href="https://www.facebook.com/samostan.imotski.hr/" target="_blank"> Facebook stranici župe objavili sliku lijesa</a>, s natpisom &lsquo;Dođi na misu! Ne čekaj da te drugi donesu&hellip;&rsquo;, aludirajući na ljude koji na slici nose lijes.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodu&scaron;e, fora nije njihova. Ista slika je prije nekoliko mjeseci postala hit na dru&scaron;tvenim mrežama kada ju je netko objavio na Facebooku, prenosi Telegram.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />No, morate cijeniti smisao za humor, pa i za marketing, osobe koja vodi Facebook stranicu župe u Imotskom, a koja je odlučila objaviti sliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objava se polako &scaron;era, a kad pogledate druge postove iste župe, rijetko koja ima toliko lajkova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-04-screen-shot-2018-09-04-at-13.36.45-840x530.pngU ovoj hrvatskoj općini više se ne radi nedjeljom, treba li to postati pravilo?http://grude.com/clanak/?i=6595265952Grude.com - klik u svijetMon, 03 Sep 2018 12:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-03-ivankovopromjena1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalna nedjelja u kojoj cijela obitelj ruča, a popodne se odmara – vraća se u općinu Ivankovo.<p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Marko Miličević objavio je kako su vlasnici trgovina i pekarnica prihvatili sugestiju o neradnoj nedjelji, a odluka je jučer stupila na snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Samo zajedni&scaron;tvom i suradnjom te življenjem stavova koje zagovaramo moguće je napraviti pozitivne pomake u dru&scaron;tvu. To podrazumijeva težak put, no želimo li osigurati dostojanstven život svakom čovjeku, moramo početi živjeti vlastito dostojanstvo, a ono podrazumijeva i to da, po&scaron;tujući dostojanstvo ostalih, izaberemo biti solidarni &ndash; da ne idemo u trgovinu nedjeljom i blagdanom već kupnju namirnica i stvari koje nam trebaju ostavimo za subotu ili ponedjeljak u trgovinama i pekarama na području na&scaron;e općine&rdquo;, zaključio je načelnik Miličević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/Prvi.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-03-ivankovopromjena1.jpg