Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Dvije godine od ubojstva policajaca, ubojice još nisu pronađenehttp://grude.com/clanak/?i=217617217617Grude.com - klik u svijetMon, 26 Oct 2020 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-26-policajci-ubijeni-2god.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle su dvije godine od ubojstva sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića. Njihove ubojice i nalogodavci nikada nisu pronađeni.<p>&nbsp;</p> <p>Od dana izvr&scaron;enja kaznenog djela ubojstva sarajevskih policajaca Adisa &Scaron;ehovića i Davora Vujinovića, policijski službenici MUP-a SŽ u suradnji i pod nadzorom postupajućih tužiteljica Tužiteljstva SŽ, svakodnevno i u kontinuitetu rade na rasvjetljavanju ovog kaznenog djela. Zbog ubojstva je pod istragom vi&scaron;e osoba, priopćeno je u zajedničkoj izjavi MUP-a i Tužiteljstva SŽ, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored MUP-a SŽ koji je nositelj aktivnosti u istrazi, kroz razmjenu operativnih saznanja, provjere, saslu&scaron;anja, analize i vje&scaron;tačenja, ostvarena je suradnja i s Državnom agencijom za istrage i za&scaron;titu, Ministarstvom unutarnjih poslova RS, Upravom za organizirani i te&scaron;ki kriminalitet MUP-a Republike Srpske i Federalnom upravom policije. Ostvarena je suradnja i sa Obavje&scaron;tajno-sigurnosnom agencijom u razmjeni podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je u ovom predmetu poduzeto vi&scaron;e od tisuću radnji dokumentiranja i dokazivanja. Pa je tako saslu&scaron;ano i ispitano oko 300 osoba. Naređena su DNK, biolo&scaron;ka, balistička, mehanoskopska i druga vje&scaron;tačenja, uključujući i zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć zbog pribavljanja podataka, te saslu&scaron;anja i vje&scaron;tačenja izvan Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog eventualnih saznanja i informacija o kaznenom djelu ubojstva, poligrafski je testirano 39 osoba. Izuzeto je oko 100 videonadzora koji su vje&scaron;tačeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upućeno je vi&scaron;e zahtjeva INTERPOL-u i EUROPOL-u, potom, ostvarena suradnja sa osam država i to; SAD, Kanada, Njemačka, Velika Britanija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Dakle, predmet ubojstva sarajevskih policajaca prioritet je u radu Tužilteljstva i Ministarstva unutarnjih poslova SŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"O konačnoj tužiteljskoj odluci, informirat ćemo javnost", navode u zajedničkom priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Adis &Scaron;ehović i Davor Vujinović, pripadnici MUP-a SŽ, ubijeni su 26. listopada 2018. godine u sukobu s automafijom u sarajevskom naselju Alipa&scaron;ino Polje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada za ova ubojstva nitko nije odgovarao.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-26-policajci-ubijeni-2god.jpgSpasioci pronašli I. Ć. koja je nestala iz staračkog doma u Tomislavgraduhttp://grude.com/clanak/?i=217616217616Grude.com - klik u svijetMon, 26 Oct 2020 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-26-gss_starica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osamdesetšestogodišnju l. Ć., koja je nestala iz Staračkog doma u Tomislavgradu, pronašli su jučer, lakše ozlijeđenu, nešto prije 20 sati pripadnici gorskih službi spašavanja u šumi nekoliko kilometara od mjesta nestanka, objavio je GSS u BiH.<p><br />Jučer poslijepodne, gorske službe spa&scaron;avanja pokrenule su akciju potrage i spa&scaron;avanja u okolini Tomislavgrada za nestalom I. Ć. (1934) u kojoj je sudjelovalo 90 ljudi, od toga 59 gorskih spasilaca.</p> <p>Posebno ističu kako je uspje&scaron;nosti akcije doprinijela blagovremena dojava o nestanku gorskim službama spa&scaron;avanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-26-gss_starica.jpgUmro je Slaven Leticahttp://grude.com/clanak/?i=217609217609Grude.com - klik u svijetSun, 25 Oct 2020 12:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-25-slaven-letica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umro je bivši političar Slaven Letica, potvrđeno je Indexu iz kruga obitelji.<p>&nbsp;</p> <p>Imao je 73 godine.<br /><br /></p> <p>Informaciju su potvrdili i iz Domovinskog pokreta.<br /><br /></p> <p>"Oti&scaron;ao je Slaven Letica. Svojim je radom kao sociolog, kolumnist, političar i sveučili&scaron;ni profesor pomogao u stvaranju moderne hrvatske države i do samoga kraja pomagao je braniti hrvatsku ideju. Profesore, hvala vam na svemu i počivajte u miru Božjem!" napisali su iz Domovinskog pokreta.</p> <p><br />Letica je rođen u Podgori 28. lipnja 1947.</p> <p>Od&nbsp;1980.&nbsp;godine je profesor sociologije na&nbsp;Medicinskom&nbsp;fakultetu u Zagrebu. Godine&nbsp;1983.&nbsp;je stekao doktorat na&nbsp;Ekonomskom fakultetu &ndash; Zagreb&nbsp;disertacijom&nbsp;Faktori rasta (1960. &ndash; 1981.) i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potro&scaron;nje u SR Hrvatskoj&nbsp;pod mentorstvom&nbsp;Pere Jurkovića.<br /><br /></p> <p>Krajem 80-ih je u&scaron;ao u javni život i počeo se baviti politikom.<br /><br /></p> <p>Od&nbsp;1990.&nbsp;do&nbsp;1991.&nbsp;godine bio je osobnim savjetnikom&nbsp;predsjednika Republike Hrvatske&nbsp;dr.&nbsp;Franje Tuđmana.<br /><br /></p> <p>2000. godine Letica se kandidirao za hrvatskoga predsjednika kao neovisni kandidat,&nbsp;a&nbsp;2003.&nbsp;izabran je na listi&nbsp;HSP-a za neovisnog zastupnika u&nbsp;5. saziv Hrvatskog sabora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-25-slaven-letica.jpegPrvi policajac ZHŽ-a: Želja nam je raditi za dobrobih svih stanovnikahttp://grude.com/clanak/?i=217604217604Grude.com - klik u svijetSun, 25 Oct 2020 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-25-mup-zhz-bobovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije predvođeno ministrom Davidom Grbavcem i ravnateljem policije Milanom Galićem sudjelovalo je u hodočašću na Bobovac pod nazivom “Molitva za Domovinu“, priopćeno je iz županijskog MUP-a.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o 17. po redu hodoča&scaron;ću u organizaciji Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH.</p> <p>- Ponosan sam &scaron;to sam danas na mjestu kojeg suvremenici smatraju najtvrđim bosanskim gradom imao priliku sudjelovati u molitvi za domovinu, za BiH kao državu s jednakim pravima svih triju konstitutivnih naroda i ostalih koji u njoj žive. Želja svih nas koji smo danas hodočastili na Bobovac, mjesto gdje se čuvala kraljevska kruna, je, siguran sam, raditi za dobrobit svih stanovnika ove zemlje, te kroz razne institucije graditi Bosnu i Hercegovinu u kojoj će se svaki stanovnik osjećati sigurno - poručio je ministar MUP-a ŽZH David Grbavac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-25-mup-zhz-bobovac.jpgFOTO: Molitva za domovinu na spomendan kraljice Katarinehttp://grude.com/clanak/?i=217595217595Grude.com - klik u svijetSat, 24 Oct 2020 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-24-bobovac-2020_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove godine upriličeno je svečani tradicionalni molitveni pohod Bobovcu „Molitva za domovinu“ kojim je na poseban način obilježen spomendan kraljice Katarine hodočašćem drevnom gradu Bobovcu pored crkve sv. Mihovila arkanđela nedaleko od Kraljeve Sutjeske.<p>&nbsp;<br />Svečano euharistijsko slavlje na Bobovcu predvodio je vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vuk&scaron;ić u zajedni&scaron;tvu vrhbosanskog nadbiskupa metropolite Vinka kard. Puljića te uz koncelebraciju 20-ak svećenika među kojima su bili i vojni kapelani te župnici okolnih vjerničkih zajednica.<br /><br /></p> <p>Nadbiskup Vuk&scaron;ić je u svome obraćanju istaknuo da postoje brojne potrebe i razlozi za koje bi se u BiH danas trebalo moliti, ali u sada&scaron;njoj epidemiolo&scaron;koj situaciji najvažnije je moliti za zdravlje te je zato uzeo prigodni misni obrazac.</p> <p>&nbsp;&bdquo;'Ne ubij' se ne odnosi samo na one najgrublje oblike prekidanja tuđih, ili svoga života nego na svaki oblik ugrožavanja ljudskoga života koji, ne daj Bože, može zavr&scaron;iti prijevremenom smrću drugoga&ldquo;, rekao je nadbiskup koadjutor potičući nazočne da svi budu odgovorni prema sebi i drugima. Potom je zazvao da &bdquo;Gospod odstrani iz na&scaron;ih života sve ono &scaron;to nas udaljava od ljudi i od Njega, svaki oblika zla, grijeha, izdaja i svega onoga čime se ne ponosimo&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Molitvenom pohodu povodom ovog izuzetno važnog spomendana za Hrvate u BiH nazočilo je i vodstvo HDZ-a BiH na čelu s predsjednikom Draganom Čovićem koji je i ove godine, skupa s hodočasnicima, u ovom posebnom danu za sve katolike u Bosni i Hercegovini odao na poseban način počast jednom od najposebnijih mjesta koji i danas svjedoči dugoj tradiciji katoličanstva u na&scaron;oj domovini.</p> <p><br />U izjavi za medije, Čović je istaknuo kako s ponosom dođe na ovo posebno sveto mjesto svake godine. &bdquo;Ovo mjesto molitve može očistiti na&scaron;e misli, i dati nam snage da ovu zemlju činimo najljep&scaron;im mjestom za život gdje se svi jednako po&scaron;tujemo i gdje smo jednakopravni&ldquo;, izdvojio je Čović.<br /><br /></p> <p>Svečani program započeo je okupljanjem kod rijeke Bukovice podno grada Bobovca nakon čega te okupljanjem na Bobovcu svih hodočasnika nakon čega je uslijedilo misno slavlje, koje je vodio kardinal Puljić, nadbiskup Vrhobosanske nadbiskupije.<br /><br /></p> <p>Bobovac je bio sjedi&scaron;te bosanskih vladara od vladavine bana Stjepana II. Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i kraljica sve do prestanka samostalnosti turskim osvajanjem Bosne 1463. godine. U Bobovcu se čuvala i kraljevska kruna, a vladari su ga nazivali svojim stolnim mjestom. Zbog svoga geostrate&scaron;kog, vojnog i političkog značaja, u međuvremenu je bio meta napada različitih osvajača. Kraljica Katarina se, po legendi, prije pada Bobovca sklonila u Kozovgrad ponad Fojnice, a zatim se na konjima &ldquo;naopako&rdquo; potkovanima, s pratnjom povukla na Kupres u Otinovce, odakle je oti&scaron;la u Ston, zatim u Dubrovnik a odatle u Rim. U Rimu je umrla, a prije smrti Bosnu oporukom ostavila Svetoj Stolici. Njezin grob zauzima počasno mjesto u rimskoj bazilici Santa Maria Aracoeli.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-2020-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-20202.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-24-20-10-24-bobovac-20203.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-24-bobovac-2020_1.jpgPreminuo poznati hercegovački pčelar Ante Krešić! I Nermin Nikšić se oprostio od njegahttp://grude.com/clanak/?i=217593217593Grude.com - klik u svijetSat, 24 Oct 2020 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-24-ante-pcelarstvo-kresic-810x528.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati Čapljinac Ante Krešić preminuo je u petak, a vijest o njegovoj smrti rastužila je mnogobrojne Čapljinke i Čapljince, kao i sve one koji su ga poznavali.<p><br />Ante je bio poznat &scaron;irom svijeta kao uspje&scaron;an gospodarstvenik, čovjek koji je drugima pomagao svojim pripravcima od meda, ali i kao zastupnik i vijećnik SDP-a.<br /><br /></p> <p>Emotivnom porukom od njega se na dru&scaron;tvenim mrežama oprostio Nermin Nik&scaron;ić, predsjednik SDP-a i nekada&scaron;nji predsjednik Federacije BiH.<br /><br /></p> <p>&nbsp;&rdquo;Oti&scaron;ao je moj veliki drug, LJUDINA u čijem srcu je bilo mjesta za sve ljude. To veliko srce danas je prestalo kucati. Moj, na&scaron; drug je izgubio ovu bitku. Puno je onih koje je ranije dobio.&nbsp; Puno je ljudi kojima je pomogao da svoju bitku dobiju.<br /><br />&nbsp;On nažalost danas svoju nije. Mogao bih sada nabrajati &scaron;ta je Ante u životu radio, koje je funkcije obavljao u SDP BiH ili kao zastupnik SDP-a, ali najvažnija njegova funkcija osim ljubavi prema porodici, bila je da pomaže ljudima.<br /><br /></p> <p>&nbsp;Druže na&scaron; ostaje ogromna praznina, ali i ponos &scaron;to smo te imali za druga i prijatelja. Ostaje Tvoja porodica da nastavi ponosno živjeti tamo gdje si stao, putem koji si im trasirao svojom ljudskom dobrotom i toplinom.<br /><br />&nbsp;<br />Večeras tuguje armija ljudi kojima si nesebično bio na usluzi u svako doba dana i noći. Druže na&scaron;, kada se desi ne&scaron;to ovako svi se nadamo kako postoji neki drugi bolji i pravedniji svijet. U takvom svijetu Tvoje mjesto je zagarantirano.<br /><br /></p> <p>&nbsp;Neka Ti je laka ova na&scaron;a zemlja Hercegovačka.&nbsp; Tvoj drug Neko&rdquo;, napisao je Nik&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-24-ante-pcelarstvo-kresic-810x528.jpgU sedam dana iz BiH protjerana 23 migrantahttp://grude.com/clanak/?i=217578217578Grude.com - klik u svijetFri, 23 Oct 2020 18:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-23-protjerivanje-aerodrom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stranim državljanima su prethodno izrečene mjere protjerivanja..<p>&nbsp;</p> <p>Služba za poslove sa strancima kontinuirano provodi pojačane operativne aktivnosti usmjerene na kontrolu kretanja i boravka stranaca u BiH u cilju suzbijanja ilegalnih migracija i udaljanja ilegalnih migranata iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjih sedam dana, Služba je sa teritorije Bosne i Hercegovine udaljila 23 strana državljanina među kojima je 19 državljana Turske, dva državljanina Tunisa, jedan državljanin Irana i jedan državljanin Slovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stranim državljanima su prethodno izrečene mjere protjerivanja te su do udaljenja sa teritorije Bosne i Hercegovine boravili pod nadzorom u Imigracionom centru. Na osnovu Sporazuma o Readmisiji sa R. Srbijom, državljani Tunisa su vraćeni u Republiku Srbiju dok su drugi stranci vraćeni u zemlje porijekla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao rezultat provedenih operativnih aktivnosti Služba za poslove sa strancima je u istom periodu zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 18 stranih državljana sa zabranom ulaska i boravka u Bosni i Hercegovini, među kojima su državljani, Maroka, Nepala, Libije, Albanije, Slovačke i Turske. Navedeni strani državljani su stavljeni pod nadzor u Imigracijski centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Služba za poslove sa strancima u posljednjih sedam dana registrirala je 160 migranata koji su iskazali namjeru podno&scaron;enja zahtjeva za azil, &scaron;to je za 23% manje u odnosu na prethodni tjedan kada je 210 migranta iskazalo namjeru podno&scaron;enja zahtjeva za azil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6261 migrant.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-23-protjerivanje-aerodrom.jpgPreminuo sudionik showa 'Život na vagi', bio je samohrani otac, radio dva posla...http://grude.com/clanak/?i=217571217571Grude.com - klik u svijetFri, 23 Oct 2020 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-23-damir-leskovec.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 49. godini života od posljedica plućne bolesti te pretrpljenog moždanog udara preminuo je kandidat prve sezone "Života na vagi" Damir Leskovec, piše RTL. <p><br />Bio je samohrani otac koji je prije 14 godina postao<strong> udovac</strong>, a radio je kao za&scaron;titar i vozač da bi uzdržavao sebe i kćer Valentinu. <br /><br /></p> <p>Pri ulasku u show 2017. godine Damir je imao zdravstvenih problema. Tada je imao <strong>173.9 kilograma</strong>, a izgubio je ne&scaron;to vi&scaron;e od 18 kilograma. Sprijateljio se s mnogim kandidatima tijekom showa, uključujući i Gabrijelu Crnjac koja je potvrdila ovu vijest zajedničkim prijateljima.<br /><br /></p> <p>RTL je izrazio žaljenje obitelji i prijateljima pokojnog Damira:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Duboko smo potreseni vije&scaron;ću o Damirovu preranom odlasku. Izražavamo duboku <strong>sućut obitelji </strong>i prijateljima. Neka mu je laka zemlja", napisali su.<br /><br /></p> <p>Nažalost, ove godine nas je napustilo jo&scaron; lica iz popularnog showa. Među njima je tako bila i 30-godi&scaron;nja <strong>Vanja Žikić </strong>iz Varaždina koja je&nbsp;nakon petodnevne borbe s bakterijskom upalom pluća izgubila bitku za život. Na kraju je dobila sepsu, a otegotna okolnost bila je njena težina.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, Vanja je u show u&scaron;la sa <strong>140 kilograma</strong>, a kako je kazala, roditelji joj nikad nisu bili podr&scaron;ka u skidanju vi&scaron;ka kilograma&nbsp;te joj je nedostajalo da je netko pogura naprijed.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-23-damir-leskovec.jpegTko koga laže u HNŽ-u i što će biti s krcatom diskotekom?http://grude.com/clanak/?i=217560217560Grude.com - klik u svijetThu, 22 Oct 2020 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-22-drinks.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pravila nisu za svakog ista. Oni moćniji u HNŽ-u i Mostaru mogu živjeti kako hoće ili misle da im je dovoljna ona maska kojom skrivaju svoje pravo lice.<p>&nbsp;</p> <p>Sinoć je jedna diskoteka bila krcata ljudima, bilo ih je vi&scaron;e nego u vremenu kad pandemije uopće nije bilo. I dok gledamo pisanje kazni za male objekte koji prekr&scaron;e neko pravilo moćnici iza kojih stoji politika ne da neće dobiti kaznu nego će se smijati u lice narodu.</p> <p>I onda će danas inspekcija s policijom na cesti pisati kazne ljudima koji ne nose masku. A tisuće i tisuće maraka mogle su uzeti u toj diskoteci protekle noći, ako im je već do novca. Jer nijednog dokaza nema da se netko na svježem zraku zarazio, a zbog čega će od danas u Mostaru krenuti pisanje kazni za one koji ne nose masku na otvorenom.</p> <p><br /><strong><em>Pismo na redakcijsku adresu poslao je čitatelj portala Grude.com iz Mostara</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-22-drinks.jpgZa borbu protiv migranata EU u BiH hitno šalje 50 milijuna marakahttp://grude.com/clanak/?i=217538217538Grude.com - klik u svijetTue, 20 Oct 2020 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-migranti7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Problem je, kako se dodaje, nastao u tome što aktualni način financiranja migrantskih centara istječe krajem narednog mjeseca, pa je EU morala hitno reagirati. <p><br />Europska komisija zatražila je hitno odobravanje blizu 50 milijuna maraka u borbi s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, pi&scaron;e Dnevni avaz. Bruxelles namjerava preraspodijeliti proračun Europske unije kako bi se prona&scaron;la sredstva za pomoć BiH, a s obzirom na to da se bliži zima, a broj ilegalnih migranata u BiH je i dalje visok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neophodno je, kako ističu, osigurati novac za migrantske centre, kako bi ih manje tumbaralo kroz &scaron;ume i ulice.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-migranti7.jpgGrude danas bile najtoplijehttp://grude.com/clanak/?i=217515217515Grude.com - klik u svijetSun, 18 Oct 2020 18:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-05-pxl_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH se sutra očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. U Bosni u jutarnjim satima i dio prijepodneva po kotlinama s maglom i niskim oblacima.<p>&nbsp;</p> <p>Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 1 do 6, na jugu do 11, a najvi&scaron;a dnevna od 12 do 18, na jugu do 21 stupanj.<br /><br /></p> <p>U Sarajevu malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. U jutarnjim satima moguća je i niska naoblaka. Jutarnja temperatura oko 2, a najvi&scaron;a dnevna oko 13 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>Danas je u Bosni i Hercegovini bilo malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove bilo je magle i niskih oblaka.<br /><br /></p> <p>Temperature zraka u 14 sati: Bjela&scaron;nica -1 stupanj, Ivan Sedlo 11, Bugojno i Sokolac 12, Sarajevo 13, Tuzla 14, Bihać, Gradačac i Livno 15, Banja Luka, Doboj, Sanski Most i &Scaron;iroki Brijeg 17, Mostar 18, Neum i Trebinje 19, Grude 20 stupnjeva, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-05-pxl_grude.jpgSlučajnost? Zagreb je 1880. i 2020. pogodio potres, a Mariju Bistricu istih godina - požar!http://grude.com/clanak/?i=217455217455Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 12:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-kip-marija-bistrica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godina je 1880. Zagreb je 9. studenoga pogodio potres magnitude 6,3 Richtera, srušio svodove, zvonike i zdrobio oltare u Katedrali. A crkvu u Mariji Bistrici pogodio je požar koji ju je progutao gotovo cijelu.20-10-13-kip-marija-bistrica<p>&nbsp;</p> <p>Neo&scaron;tećeni su ostali samo glavni oltar i čudotvorni kip Majke Božje Bistričke.<br /><br /></p> <p>Godina je 2020. Zagreb je 22. ožujka pogodio potres magnitude 5,5 prema Richteru, odlomio vrh jednoga tornja i načeo drugi, na&scaron;tetio i unutra&scaron;njosti. A Nacionalno marijansko sveti&scaron;te u Mariji Bistrici pogodio je požar koji je progutao dio gospodarskih zgrada za pastoralne aktivnosti i smje&scaron;taj mladih i tehniku.<br /><br /></p> <p>Neo&scaron;tećeni su ostali samo drveni križ i plastični kipić Majke Božje Bistričke.<br /><br /></p> <p>Nevjerojatna je slučajnost Zagreba i Marije Bistrice u ovim dvama katastrofičnim godinama. I ovogodi&scaron;nji je zagrebački potres o&scaron;tetio dana&scaron;nju Baziliku Majke Božje Bistričke, ali sličnostima tu nije kraj.<br /><br /></p> <p>Isti je arhitekt, Austrijanac&nbsp;<strong>Herman Boll&eacute;</strong>, sudjelovao u sanaciji i Zagrebačke katedrale i crkve u Mariji Bistrici te 1880.<br /><br /></p> <p>I iako tada nije bio rođen, već je na svijet do&scaron;ao osam godina kasnije, <strong>Alojzije Stepinac</strong>, biv&scaron;i nadbiskup zagrebački, pokopan je upravo u Katedrali, a progla&scaron;en blaženim - u Mariji Bistrici.</p> <p>&nbsp;<br /><strong><em>24sata.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-kip-marija-bistrica.jpgSarajevo i Mostar sve bliže: Autoput između Tarčina i Ivana gradi se punom paromhttp://grude.com/clanak/?i=217451217451Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-14-autoput.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Približiti Sarajevo i Mostar i skratit udaljenost na ovoj dionici spajanjem ceste M17 s koridorom Vc jedan je od prioriteta Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovina, kažu u ovoj tvrtki. <p>&nbsp;</p> <p>Osim bržeg i ugodnijeg putovanja izgradnjom moderne autoceste Tarčin &ndash; Ivan otvara se i ekonomska perspektiva i pobolj&scaron;ava za&scaron;tita okoli&scaron;a kroz ovaj projekt ukupne vrijednosti 124 milijuna eura bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Poddionica Tarčin Ivan duga je 6,9 kilometara, podijeljena je na dva LOT-a na LOT 1, koji je dužine 4,9 kilometara i kreće od Tarčina do ulaza u Tunel Ivan i LOT 2 je sam Tunel Ivan s nekim dijelovima otvorene trase u dužini od 150 metara, tako da je ukupna dužina LOT-a 2 cca. 2 kilometra", kazao je Ermin Handžar &scaron;ef projekta JP Autoceste FBiH za poddionicu Tarčin-Ivan, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi korak ka ostvarenju tog cilja bio je početak radova na probijanju tunela Ivan gdje se radovi intezivno izvode već 11 mjeseci. "Tunel je dug 1.760 metara s dvije cijevi profila autoceste. Tunel se sastoji od &scaron;est poprečnih veza od toga je pet poprečnih veza pje&scaron;ačkih i jedna poprečna veza za vozila. Mi smo sada na nekih 550 metara u lijevoj tunelskoj cijevi, gdje smo izvr&scaron;ili iskop i primarnu podgradu. U desnoj smo negdje oko 450 metara do 500 metara je izvr&scaron;en iskop.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radove izvodimo po Novoj austrijskoj metodi. Napredujemo u skladu s geologijom koja je na ovom projektu jako zahtjevna i koja se mijenja sa svakim korakom iskopa. Do sada smo imali jako lo&scaron;e materijale s tim da smo na južnoj strani u&scaron;li u bolji materijal i korak se malo pojačava, tako da ćemo malo ubrzati s radovima na iskopu", izjavio je Damir Pe&scaron;telić, direktor projekta ispred izvođača Euro Asfalt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutna lokacija čela Tunela Ivan je neposredno ispod magistralnog Tunela Ivan tako da smo sada negdje u križanju s magistralom, prilazom i izlazom magistralnog Tunela Ivan, dodao je Handžar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos epidemiji koronavirusa radovi su se izvodili bez zastoja. Na gradili&scaron;tu za sada nije bilo oboljelih od koronavirusa, a tome se može zahvaliti ponajvi&scaron;e zbog po&scaron;tivanja svih mjera i preporuka nadležnih institucija. Na terenu je ukupno 130 radnika koji rade na obje poddionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi se izvode u tri smjene. "Obzirom da se Tunel Ivan kopa s obje strane, obje cijevi, i sa sjevera i juga spajanje se očekuje prema nekim dinamičkim planovima listopad/studeni 2021. godine. Paralelno uz te aktivnosti pri izvođenju vr&scaron;it će se i neke finalne faze u tunelogradnji kao &scaron;to je hidroizolacija, sekundarna obloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na LOT-u 2 pored Tunela Ivan i dijelova otvorene trase imamo i privremenu spojnu cestu kako bismo osigurali neometan promet između Tarčina i Ivana na koju će biti smje&scaron;teno bočno naplatno mjesto, ona je dužine 700 metara spojena je na magistralnu cestu u mjestu Bradina", izjavio je Handžar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije mjesec dana počeli su i radovi na poddionici Tarčin &ndash; ulaz u tunel Ivan. Trenutno imamo tri napadna mjesta, nalazimo se na prvom to je početak samog LOT-a 1 u dužini od nekih 1200 metara. Izvode se iskopi zamjene podtla, ojačavanje tla. Na drugoj lokaciji izvodimo duboko fundiranje mosta M2 Ra&scaron;telica 2, gdje smo izveli već značajan broj možda čak i pola od ukupne količine &scaron;ipova, kumulativne dužine cca. 1700 metra tako da smo u dobroj dinamici, čak i boljoj nego &scaron;to je planirano, čijenicom zato &scaron;to se izvođač na vrijeme aktivirao i krenuo s angažmanom izvođenja radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljive karakteristike LOT-a 1 su mostovi Ra&scaron;telica 1 dužine 518 metara i Ra&scaron;telica 2 s dužinom 609 metara. Ra&scaron;telica 1 je predviđena na 13 raspona, većina raspona su dužine 42 metra, dok je visina stupova ne&scaron;to iznad 20 metara do 23 metra maksimalno. Ra&scaron;telica 1 se nepovoljno križa s magistralnom cestom i rijekom Kala&scaron;nicom tako da imamo koliziju s magistralom zbog čega premo&scaron;tavamo taj potez sa mostom jedan. Most Ra&scaron;telica 2 predviđen je da se gradi na 19 raspona i većina raspona je negdje oko 30 metara do 32 metra. Stupovi su ne&scaron;to niži od mosta jedan visine cca. 15 metara i ovaj most se nepovoljno križa s magistralom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažu kako je najteže pronaći prvi posao. Partnerskom suradnjom Javnog poduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovina i Europske banke za obnovu i razvoj 25 mladih ljudi je dobilo priliku raditi na projektu tunel Ivan, i na taj način se educirati i steći nova znanja i iskustava. Kroz ovaj projekt ulazak na trži&scaron;te rada dobila je i Adela Salkić, inženjer geologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već tri mjeseca radim na projektu Tunela Ivan na poziciji inženjera geologije. Mogu reći da se inženjering u realnom sektoru razlikuje od onoga kako nam predstavljaju na fakultetu. To je svakako istina, ali mogu svjedočiti tome da se kvalitetan posao ne može odraditi bez dobre teoretske prakse. Moja osobna očekivanja su se ispunila, jako sam sretna &scaron;to radim na jednom ovakvom dobrom i velikom i zahtjevnom projektu i &scaron;to stječem radna iskustva zajedno sa svojim starijim iskustveno bogatijim i stručnijim kolegama", kaže Adela Salkić &ndash; inženjer geologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi izgradnje poddionice Tarčin-Ivan se financiraju iz sredstava osiguranih kod međunarodnih financijskih banaka Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke u visni od 100 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 23,1 milijun eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za zavr&scaron;etak kompletne autoceste od Tarčina do Bradine je kraj svibnja 2022.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-14-autoput.jpgU neka hrvatska sela 21. stoljeće nije stiglo http://grude.com/clanak/?i=217431217431Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-drenje.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim vodovoda i kanalizacije, u nekim selima nema ni javne rasvjete. <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj, bez vodovoda živi 13 posto stanovni&scaron;tva. U neka sela u Slavoniji i Baranji kao da 21. stoljeće nije stiglo. Tako je i u općini Drenje, koja se nalazi između Đakova i Na&scaron;ica. Dio naselja jo&scaron; nema vodovod i kanalizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voda nam je nužna svakodnevno - za piće i pripremu hrane, higijenu i sanitarne potrebe, a bez nje, u 21. stoljeću žive brojne seoske obitelji. Jedno je od takvih mjesta Bučje Gorjansko, u općini Drenje. Prema posljednjem popisu ima 70 du&scaron;a. Rijetki, koji su tu ostali muku muče s vodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi kupujemo vodu. Po&scaron;to imamo ovce potro&scaron;imo vi&scaron;e vode i zato nam je potrebno i bilo bi stvarno dobro kad bi dobili vodovod, kaže Evica Popović, Bučje Gorjansko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vodovod priželjkuju i u Paljevinama. Iako imaju bunare, mnogi kupuju vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U su&scaron;nom periodu bude nekih problema pa se snalaze, a naročito u mjestima gdje nije pro&scaron;la voda, malo im izlazimo u susret, sufinanciramo dopremu sa vatrogasnim cisternama i slično, kaže Slavko De&scaron;ić, načelnik općine Drenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim vodovoda i kanalizacije, u nekim selima nema ni javne rasvjete. Tako i u Beketincima, nedaleko od Osijeka. Kad padne mrak i mje&scaron;tanima padne "mrak na oči".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Živimo u 21. stoljeću, a jo&scaron; uvijek nemamo neke osnovne uvjete za život, a to je ta javna rasvjeta. Nažalost imali smo priliku svjedočiti nekoliko prometnih nesreća koje su se dogodile, djeca ne žele izlaziti sami navečer van. Ovdje život i dalje ide, ljudi ovdje žive, ljudi ovdje ostaju, nisu se svi iselili, ali nažalost nemamo te neke osnovne uvjete, rekao je Zvonimir Marinović, Beketinci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog sustavnog zanemarivanja njihova mjesta od strane općine, odlučili su se na građansku inicijativu. Prikupljali su potpise za peticiju koju će predati lokalnoj samoupravi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-drenje.pngMoj Kupresu, moj Kupresu, sav u snijegu bijelom...http://grude.com/clanak/?i=217428217428Grude.com - klik u svijetMon, 12 Oct 2020 21:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-12-20-snijeg-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snijeg pada na Kupresu, a temperatura se spustila oko 0 stupnjeva C. Kuprešaci s ponosom kažu: Prvi ovosezonski!<p>&nbsp;</p> <p>Moj Kupresu, moj Kupresu, sav u snijegu bijelom, Mnogi od nas traže sreću svud po svijetu bijelom... Nigdje nema te ljepote, odmora za du&scaron;u, kada hladni sa stožera vjetrovi zapu&scaron;u...</p> <p><iframe style="border:none;overflow:hidden" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbebickupres%2Fvideos%2F2854457384873466%2F&amp;show_text=true&amp;width=734&amp;height=1673&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="734" height="1673"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-12-20-snijeg-kupres.jpgOvaj divan hrvatski grad daruje 100.000 kuna obiteljimahttp://grude.com/clanak/?i=217416217416Grude.com - klik u svijetMon, 12 Oct 2020 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-12-vrbovsko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz davanje nepovratnih sredstava za kupnju ili uređenje nekretnina, Grad je ove godine započeo i s poticanjem obrađivanja zapuštenih prostora.<p>&nbsp;</p> <p>Vrbovsko već drugu godinu zaredom dodjeljuje 100.000 kuna mladim obiteljima za kupnju nekretnine kako bi potaknuli demografsku obnovu i doseljavanje mladih obitelji. Doniraju sjemenski krumpir i sadnice voća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Djevojka i ja smo živjeli u kući s mojim roditeljima, bili smo se dvoumili da li ostati živjeti u rodnom Vrbovskom ili odseliti u Rijeku ili neki drugi veći grad. Čuli smo za poticaj koji provodi Grad, na natječaju smo ostvarili sve uvjete i dobili smo bespovratno 100.000 kuna za kupnju prve nekretnine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je presudilo da ostanemo živjeti ovdje, a nadam se da ćemo uskoro ovdje zasnovati i svoju obitelj. Za dio iznosa smo digli kredit, ostatak smo dobili od Grada i kupili smo stan kojeg smo već potpuno renovirali. Za nas je ovo kao dobitak na lotu. To je veliki novac i te&scaron;ko ga je zaraditi i kada ti ga netko da, svaka riječ je suvi&scaron;na&rdquo;, govori za 24sata Bojan Simunović (32), pohvaljujući mjeru Grada koja je velika pomoć mladima, a koji su se u velikom broju već odselili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz davanje nepovratnih sredstava za kupnju ili uređenje nekretnina, Grad je ove godine započeo i s poticanjem obrađivanja zapu&scaron;tenih prostora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-12-vrbovsko.jpgPetar - samouki genijalac iz Splitahttp://grude.com/clanak/?i=217400217400Grude.com - klik u svijetSat, 10 Oct 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-10-petar-st.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Alfirević, sedamnaestogodišnji je učenik Graditeljsko-geodetske tehničke škole u Splitu i pravi je genijalac.<p>&nbsp;</p> <p>Napravio je 3D animaciju Peristila i 3D animaciju podruma Dioklecijanove palače. Profesori su mu samo dali naputke kako raditi, on kao samouki mladić sve je sam napravio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj mladi genijalac kazao je kako mu je izrada 3D animacije podruma Dioklecijanove palače bio dodatni izazov zbog toga &scaron;to je već postojala rekonstrukcije cijele palače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Podrum jo&scaron; nitko nije napravio osim mene, izmjerio sam sve sam i crtao, kazao je Petar za HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da nije bilo lako, jer je prvo na internetu morao pronaći mjere te postaviti omjere. Dodao je da se služio raznom literaturom. Nakon toga, kazao je Petar, crtež se unosi u program na računalu te počinje prava gradnja. Od stupova, pa do najsitnijih detalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegova mentorica i autorica projekta Magda Maver istaknula je kako je cijela &scaron;kola ponosna na Petra, a i na ostale učenike koji sudjeluju u ERASMUS + KA2 projektu. Naglasila je da projekt obuhvaća Hrvatsku UNESCO ba&scaron;tinu. Maver je kazala da su svi članovi projekta uzorni učenici, ali da im profesori ostalih predmeta ne popu&scaron;taju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nema popu&scaron;tanja, svaki profesor traži svoje. Nekad zaborave da su djeca u projektu, dodala je mentorica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petar je naglasio kako mu projekt svakodnevno oduzima pet do &scaron;est sati. Inače se bavi i plivanjem, te mu ostaje malo slobodnog vremena, ali kaže da uživa u tome &scaron;to radi. Ljubav prema arhitekturi je počela jo&scaron; od malih nogu, kada mu je učiteljica razredne nastave, Dijana Dvornik pokazala dijelove Dioklecijanove palače, znao je koju će &scaron;kolu upisati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njegov rad fascinirao je i Ivana Žižića, arhitektonskog tehničara koji se priključio projektu. Ivan je napravio 3 D animaciju zvonika svetog Duje, također sam bez ičije pomoći. Autorica projekta Magda Maver odu&scaron;evljena je njegovom animacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručila je da su učenici jedni drugima podr&scaron;ka te da samo izmjenjuju ideje kako bi animacije bile bolje. Maver je rekla da tako uče i povijest o svom gradu Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad su u Splitu gradili objekte ispod općine ustanovilo se da je postojala Hadrijanova palača, na&scaron;li su njene temelje i onda su sve to zatrpali. Pretpostavlja se da je bila veća od ove palače, Dioklecijan volio se ugledati na Hadrijana, međutim sličnost ovih podruma Dioklecijanove palače može se povezati s Domus Aurera Neronova koja je sagrađena u Rimu. Zahvaljujući tome &scaron;to su stoljećima bili zatrpani ostali su uspjeti ovako dobro sačuvani uspjeli su doći na listu UNESCO-ve ba&scaron;tine, dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Petar i Ivan svoju budućnost vide u arhitekturi, nadaju se da će upisati Fakultet arhitekture ili građevine u Splitu ili Zagrebu. Vr&scaron;njaci se dive njihovoj požrtvovnosti. Maver je naglasila da se isplati ulagati u takve genijalce jer su oni budućnost na&scaron;e Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-10-petar-st.jpgVELIKA ISPOVIJEST LJERKE MINTAS HODAK: 'Kćer Ivanu sanjam i osjećam je kao da je još tu...'http://grude.com/clanak/?i=217367217367Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-ljerka-ivana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivana je uvijek sa mnom. Kad radim, odmaram se, uživam i kad sam tužna. Svaki dan počinjem tako da joj kažem: ‘Bok, srećice, krećemo u novi dan!’ Navečer, prije spavanja, uvijek poljubim njezinu slikicu i kažem: ‘Ljubavi moja, još je jedan dan prošao, još sam ti jedan dan bliže. Laku noć i nek’ te čuvaju anđeli’, nježnim glasom govori nam Ljerka Mintas Hodak. <p>&nbsp;</p> <p>Svoju jedinicu Ivanu zauvijek je izgubila 6. listopada 2008. godine. Mlada odvjetnička pripravnica i sudska vje&scaron;takinja za grafologiju hladnokrvno je ubijena ispred kućnog praga u zagrebačkoj Ulici Pavla Hatza. Be&scaron;ćutni ubojica u nju je ispalio dva hica. Izdahnula je majci na rukama.<br /><br /></p> <p>- Dan kad sam je zauvijek izgubila najgori je i najteži dan mog života. A počeo je sasvim normalno. I&scaron;la sam uplatiti kumstva za djecu iz Afrike. Ba&scaron; kad sam se vratila kući, to se desilo. Bila sam toliko &scaron;okirana da se prvo vrijeme uopće nisam mogla priviknuti na činjenicu da joj se to dogodilo, da je vi&scaron;e nema. Ali kad sam je mrtvu držala na rukama, kao da mi se ukazala slika Majke Božje kako ispod križa na rukama drži Isusa. Pro&scaron;aptala sam joj: &lsquo;Majko, evo predajem ti je, nadam se da će&scaron; je ti nadalje čuvati umjesto mene&rsquo; - poluzatvorenih očiju prisjeća se Ljerka.<br /><br /></p> <p>Priznaje da joj je taj trenutak najteži i najbolniji u životu. Dugo je tugovala. Dugo joj je bilo te&scaron;ko naviknuti se na činjenicu da je vi&scaron;e nema i da mora živjeti bez nje. Bez one koja joj je bila sve. Koju je voljela vi&scaron;e od života i za koju je bila spremna dati život.</p> <p><br />Nakon njezine smrti zarekla sam se da nikome vi&scaron;e nikad neću reći da ga volim najvi&scaron;e na svijetu. To sam rekla samo njoj. Bila sam slomljena, ali mora&scaron; nastaviti živjeti. Ne može&scaron; leći u grob i čekati smrt. Vjera mi je dala puno snage i uspjela sam se othrvati sažaljenju i samosažaljenju. S vremenom sam nekako spoznala da je Ivana i dalje živa, ali u nekoj drugoj dimenziji i da ćemo se jednog dana ponovno sresti. I to mi je dalo snage da nastavim živjeti s njom kao da je svaki dan uz mene. I doista je. Osvijestila sam i odlučila da je moram održavati na životu&nbsp; sjećanjem, humanitarnim djelovanjem, istupima u javnosti da ljudi ne zaborave da je postojala, da je činila dobro i da je imala svoju svrhu u životu. I zato sam odlučila osnovati zakladu koja nosi njezino ime. Da pomažemo djeci da se &scaron;koluju. Živim da bih održala sjećanje na nju, kao i da ona preko mene nekako doprinosi svijetu - obja&scaron;njava Ljerka dodajući da je gubitak djeteta, posebice jedinca, ne&scaron;to najgore &scaron;to čovjek može doživjeti.</p> <p><br />- Kad sam prve dane dolazila na njezin grob, stalno su letjeli avioni. Imala sam dojam da mi se tako javlja. I svakodnevno, kad leti bilo koji aviončić, po&scaron;aljem joj jedan poljubac. Oni koji me ne znaju čudno me gledaju. Prije sam obja&scaron;njavala, ali sad vi&scaron;e nikome ni&scaron;ta ne obja&scaron;njavam. To je na&scaron;a mala komunikacija. A i tijekom dana vrlo često je se sjetim i pomolim za nju. Ubijena je s 27 godina, a danas bi imala 39 - niže Ljerka dok razgledava Ivanine fotografije. A ima ih mno&scaron;tvo. Sve ih čuva u Ivaninoj biv&scaron;oj sobi, koju je &scaron;est godina nakon tragedije otvorila i počela koristiti.</p> <p><br />- Dok je Ivana bila živa, ovu sobu smo pregradili knaufom i odvojili od moje sobe. &Scaron;est godina nakon njezina ubojstva osjećala sam kao da mi kaže: &lsquo;Pa daj, mama, to je bezveze. &Scaron;to ne koristi&scaron; tu sobu? Bedasto je da zjapi prazna&rsquo;. Otvorila sam je, počela koristiti, jer na taj način imam osjećaj da soba u kojoj je ona bila živi. Ima tu jako puno njezinih stvari koje nisam micala. Ulazila sam u njezinu sobu i odmah nakon tragedije. Za&scaron;to ne bih? Tu unutra bile su njezine stvari, njezin život, dio mog života s njom. Bilo mi je te&scaron;ko i drago gledati slike koje je ona slikala, čitati neke njezine bilje&scaron;ke s faksa, dnevnik... To me sve s njom&nbsp; povezivalo - otvoreno priča. Raduje se, kaže, svakom danu. Shvaća ga kao dar, posebice dok jo&scaron; može mnogo toga napraviti. Njezina sjećanja na Ivanu i danas su toliko jasna, toliko živa, toliko dragocjena. Sjeća se rituala pijenja kava, kupnje, putovanja, razgovora....</p> <p><br />- Bile smo vrlo bliske. Ivana je meni bila najbolja na svijetu i voljela sam je najvi&scaron;e na svijetu. Ba&scaron; takvu kakva je bila. A bila je empatična. Staložena. Marljiva. Čvrstoga karaktera, znala &scaron;to hoće u životu, imala&nbsp; vrlo jasna načela pona&scaron;anja i djelovanja. Tata ju je uvijek usmjeravao prema pravu, ali imala je puno interesa. Bavila se i grafologijom. Položila je ispit za grafologa, zanimali su je jezici. Ona je jako voljela i tatu i mene. Bila je vrlo lukava i nikad nije upadala u zamku pitanja &lsquo;Voli&scaron; li vi&scaron;e mamu ili tatu?&rsquo;. Uvijek bi odgovarala da voli i mamu i tatu. I moj muž u Ivanu je bio naprosto beskrajno zaljubljen, iako je isprva želio sina. Izabrao je ime Hrvoje i čak mi kupio neku knjigu o majčinstvu u kojoj je pisalo: &lsquo;Mom dragom Hrvoju&rsquo;. A onda se rodila Ivana i ja sam imala pravo izabrati ime za curicu - sa smije&scaron;kom se prisjeća. Kći često sanja. I voli te snove. Kako obja&scaron;njava, Ivana je u njima tako živa, aktivna, kao da je uistinu tu.</p> <p><br />- Sanjam je često i nekad u snovima osjećam da je stvarno tu. I sama sebe uvjeravam: &lsquo;Pa vidi&scaron;, Ljerka, da je ona živa, nije mrtva!&rsquo; To je zanimljiv osjećaj koji ima&scaron; negdje u podsvijesti - zna&scaron; da je nema, ali odahne&scaron; kad si s njom u snovima. To je taj fantastičan osjećaj dok spava&scaron;. A onda se probudi&scaron;, nije ugodno taj trenutak, ali me brzo preplavi spoznaja da je živa, u nekoj drugoj dimenziji i da mi se kroz san javila da je tu - niže Ljerka i spu&scaron;ta pogled. I danas joj tijelom zna proći jeza kad prođe stubi&scaron;tem na kojem je njezina jedinica izdahnula.</p> <p><br />- Danas mi je mnogo manje stra&scaron;no proći tim stubi&scaron;tem nego onda. Ali svaki put kad sam na stubi&scaron;tu pazim ide li netko za mnom i tko. Nevjerojatno kako čovjeku te neke stvari ostanu kao uvjetni refleks. Taj koji je uhićen vjerojatno ju je ubio, ali bitno je tko je njezino ubojstvo naručio. To je bilo klasično ubojstvo stila eliminacije. Nikad se to nije saznalo niti će se ikad saznati. Nisam inzistirala na traženju pravog naručitelja tog ubojstva jer mislim da to ne bi ni&scaron;ta promijenilo. Bio to ovaj ili onaj, Ivane nema. A taj tko je to naručio ionako će jednog dana odgovarati na vječnom sudu. Neka njezino ubojstvo nosi na vlastitoj savjesti - zaključila je Ljerka dok su joj se u očima mije&scaron;ali nemoć, gnjev, tuga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakladu &ldquo;Ivana Hodak&rdquo; osnovali su godinu dana nakon ubojstva za stipendiranje djece iz domova, udomiteljskih i siroma&scaron;nih obitelji.&nbsp;</p> <p>- Željeli smo da iz cijelog tog zla proizađe ne&scaron;to dobro i &scaron;to bi joj bilo drago. Već smo od&scaron;kolovali 50-ak djece koja su zavr&scaron;ila četverogodi&scaron;nji studij.&nbsp;</p> <p>Dali su ukupno 120 stipendija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljerka Mintas Hodak je na dan ubojstva kćeri te na dan uhićenja Ivanina ubojice uplatila novac za siročad u Kongu i Keniji, a nekoliko mjeseci nakon njene smrti dva tjedna je provela kod hrvatskog misionara u Ruandi, fra Ivice Perića. Pripremajući se za pokretanje velikih humanitarnih akcija u Hrvatskoj u korist afričke djece, Mintas Hodak je u dru&scaron;tvu fra Ivice Perića obi&scaron;la i okolne zemlje: Burundi, Kongo i Ugandu, u kojima djeluju časne sestre iz Hrvatske.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Unatoč siroma&scaron;tvu tamo&scaron;nji ljudi imaju smirenost i optimizam koji plijeni. Gledajući ih kako mukotrpno, ali s povjerenjem u život podnose sve tegobe, može se reći da se u njima Krist i danas penje na Kalvariju&rdquo;, pi&scaron;e na internetskoj stranici Centra &ldquo;Otac Vjeko&rdquo;. Osobito su je odu&scaron;evili na&scaron;i misionari.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Oni ljude u Africi &scaron;kolovanjem osposobljavaju da sami zarađuju za život. Na taj način Crkva pomaže ne samo da se ti ljudi obrazovanjem izvuku iz siroma&scaron;tva nego i da sačuvaju dostojanstvo&rdquo;, napisala je Ljerka Mintas Hodak, koja već dulje vrijeme sudjeluje u akcijama za pomoć djeci Afrike.<br /><br /></p> <p>Na tom je putu upoznala i fra Miru Babića, svećenika koji živi u misiji u Subukiji, mjestu dvjestotinjak kilometara udaljenom od Nairobija, i brine se o napu&scaron;tenoj djeci i siroma&scaron;nim ljudima. Fra Miro Babić bio je domaćin u Keniji njoj i njezinoj prijateljici Andreji Ribarić.<br /><br /></p> <p>&ndash; U Subukiju dolaze volonteri iz cijelog svijeta i na svaki način pomažu toj misiji u sklopu koje je &scaron;kola te dom za djecu. Mene je zapalo pranje suđa, ali sam pomagala i u domu i &scaron;koli. Uglavnom smo se igrali s djecom koja su vrlo draga i komunikativna, a i dovoljno dobro govore engleski jezik pa nismo imali problema u sporazumijevanju. Ta su djeca čista, žive u urednoj kući, svatko ima svoj krevetić i tri obroka u danu, &scaron;to su puno bolji uvjeti od onih u kojima žive mnoga tamo&scaron;nja djeca koja imaju roditelje. Nerijetko obitelji s petero i vi&scaron;e djece žive u kućicama od zemlje ne većima od dva četvorna metra, spavaju na zemlji i jedu samo jedanput dnevno &ndash; ispričala je Ljerka Mintas Hodak koja je u misiju odnijela mnogo igračaka, pomagala za učenje, lijekova i puno bombona, čemu se mali&scaron;ani tamo uvijek najvi&scaron;e razvesele. Uz to je darovala i 200 eura da se jednoj obitelji sagradi nova kuća, jer stara samo &scaron;to se nije uru&scaron;ila.<br /><br /></p> <p>I na dan ubojstva svoje kćeri Ivane, 6. listopada 2008., uplatila je novac za siročad iz Konga, brata i sestru Mapendo (8) i Anaclet (11) Mushagalusa. Htjela je o tome obavijestiti i kćer, ali na Ivanin telefon nije se vi&scaron;e nitko javljao. Na dan uhićenja Ivanina ubojice uplatila je pomoć za dvije curice u Keniji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-ljerka-ivana.jpgPrivođenja na sud desetak osumnjičenih za ratni zločin na Ovčarihttp://grude.com/clanak/?i=217363217363Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-08-ovcara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se očekuju privođenja na sud desetak osoba osumnjičenih za ratni zločin počinjen nad Hrvatima na Ovčari 1991. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Policija ih je jučer u Negoslavcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a uglavnom je riječ o osobama koje su u ratno vrijeme bili zaposlenici Vupika i koje su već nekoliko puta bili na ispitivanju u policiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz MUP-a ističu kako se provode zavr&scaron;ne radnje kriminalističkog istraživanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovom trenutku kriminalističkim istraživanjem je obuhvaćeno vi&scaron;e osoba dakle s tog područja. Nažalost, u ovom trenutku ne možemo javnosti dati vi&scaron;e informacija, koje će biti dostupne kada dovr&scaron;imo sve na&scaron;e radnje, izjavila je Marina Mandić, glasnogovornica MUP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, iz vukovarske bolnice nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. odvedeno je oko 260 ranjenika i civila. U ranim večernjim satima 20. studenog 1991. dogodio se zločin nad ranjenim hrvatskim braniteljima i civilima. Farma Ovčara u to je vrijeme bila dio dioničkog dru&scaron;tva Vupik. Iz masovne grobnice poslije je ekshumirano 200 tijela. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice jo&scaron; se traga i njihova imena nalaze se na popisu zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-08-ovcara.jpgDubrovnik je najveći gubitnik pandemije http://grude.com/clanak/?i=217362217362Grude.com - klik u svijetThu, 08 Oct 2020 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-16-dubrovnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dubrovnik najveći gubitnik pandemije - ovih dana ostvareno je tek 9 % prošlogodišnjeg broja noćenja. O neizvjesnoj sezoni govorilo se na skupštini turističke zajednice grada. Optimistične nisu ni najave za zimu, javlja HRT.<p>&nbsp;</p> <p>U prvih devet mjeseci u Dubrovniku je ostvareno tek 17% pro&scaron;logodi&scaron;njih turističkih dolazaka. Ni&scaron;ta bolje nije ni ovih dana - većina kongresa koji inače pune dubrovačke kapacitete u posezoni odgođeni su za 2021. godinu. Vi&scaron;e od polovice dubrovačkih hotela već je zatvorilo vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Početkom runa zatvorili Argosy, zatvorili kamp, zasada radi President, planirano 10 mjesec, po mogućnosti radit ćemo cijelu zimu, tako planiramo u svim destinacijama da barem jedan hotel radi, najavljuje direktor hotelskih operacija Valamara u destinaciji Dubrovnik Ivan Karlić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prazni zrakoplovi nisu isplativi, Dubrovnik kao 'home port'</strong></p> <p>Kako raste broj novozaraženih u svijetu sve manje ljudi putuje, avio kompanije otkazuju letove prema Dubrovniku, jer im prazni zrakoplovi nisu isplativi. Najave za zimu nisu optimistične. Ipak postoji interes određenih kruzing kompanija da Dubrovnik tijekom zime bude tzv. home port.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vodimo intenzivne razgovore sa Luthansom da ipak let za Dubrovnik poku&scaron;amo održati u zimskom terminu. To će biti vezano za ove cruising kompanije. Vrlo intenzivno pregovaramo s LOT-om, Poljacima. To nam je alternativno za spajanje sa SAD-om, poručuje dubrovački gradonačelnik Mate Franković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U pripremi sezone 2021. fokus na on-line promidžbi</strong></p> <p>- Koncentriramo se na strate&scaron;ki bitne kampanje - avio prijevoznike. Uvjerili smo se i ove godine koliko je Dubrovnik ovisan o međunarodnom avio prijevozu. Jako je bitna stabilizacija, direktorica TZ Dubrovnik Ana Hrnić.<br />Sve ovisi o zdravstvenoj situaciji u svijetu. Ona je, ba&scaron; kao i dosada - potpuno neizvjesna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-16-dubrovnik.jpgJačanje i povezivanje Zapadnog Balkana na putu k Europskoj unijihttp://grude.com/clanak/?i=217357217357Grude.com - klik u svijetWed, 07 Oct 2020 19:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-06-eu-bih.jpg.cf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Beograd, Podgorica, Priština, Sarajevo, Skoplje, Tirana. Šest glavnih gradova zapadnog Balkana, u srcu Europe, ali putovanje i trgovina između njih i drugih glavnih gradova Europe traje dvostruko dulje nego među gradovima koji su puno udaljeniji. <p>&nbsp;</p> <p>A, ipak, povezanost je ključna: za živote ljudi, za poduzeća i za ekonomije regije, jo&scaron; i vi&scaron;e sada kada moramo pojačati oporavak nakon pandemije COVID-19. &Scaron;tovi&scaron;e, jaz u ekonomskom razvoju između regije i EU-a mora se &scaron;to prije zatvoriti, &scaron;to će, također ubrzati proces integracije ovih zemalja u Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To su glavni razlozi zbog kojih je Europska komisija ovog tjedna predstavila opsežni ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan. Planom se predviđa mobiliziranje do devet milijardi eura sredstava za vodeće investicije u oblastima transporta, energetike, te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario dugoročni rast i kreirala nova radna mjesta. Osim toga, cilj plana je povećati investicijski kapacitet regije zahvaljujući novom jamstvenom instrumentu za zapadni Balkan, s ambicijom da se privuku investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potreban nam je zapadni Balkan koji je bolje povezan, bilo cestom ili željeznicom među glavnim gradovima, ili s Europskom unijom, ili ultrabrzim &scaron;irokopojasnim internetom. Čvrsto vjerujem da će to pomoći u uspostavljanju jake trži&scaron;ne ekonomije kroz snažan i izravan poticaj trgovini i ulaganjima. Na&scaron;u suradnju nudimo i u stvaranju ekonomije koja je utemeljena na znanju, i to kroz pomoć malim i srednjim poduzećima, novoosnovanim poduzećima i industrijama za istraživanje i razvoj. Ove ekonomije također trebaju raditi za ljude: mora se rije&scaron;iti neusklađenost između ponude vje&scaron;tina i potreba trži&scaron;ta rada, a odljev mozgova mora se pretvoriti u cirkuliranje mozgova, posebno kada je riječ o mladima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planom se također pokreće Zelena agenda za zapadni Balkan. Zelena i digitalna tranzicija prioriteti su EU-a za njegov vlastiti oporavak, a želimo podržati i regiju, u skladu s realnostima na terenu, da radi na rje&scaron;avanju problema zagađenja istodobno stvarajući održive poslovne prilike u svim ekonomijama. Snažan fokus bit će na dekarbonizaciji, čistoj energiji, či&scaron;ćem okoli&scaron;u i digitalnoj transformaciji, uključujući uvođenje ultrabrze &scaron;irokopojasne mreže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U bržem prelasku s ugljena, uz obnovljive izvore energije, od presudne je važnosti prijelazna uloga plina. Postupno ukidanje upotrebe ugljena moglo bi u velikoj mjeri brzo smanjiti postojeći rizik za javno zdravlje. Na&scaron;a želja je da na zapadni Balkan dovedemo protok plina kako bismo stvorili raznolikost i smanjili ovisnosti, dok bi se na toj osnovi mogla graditi dugoročna klimatski neutralna rje&scaron;enja poput upotrebe vodika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodne financijske institucije spremne su podržati na&scaron; ambiciozni plan. Ova će podr&scaron;ka biti presudna za maksimalno unaprjeđenje ogromnog potencijala regije kako bi se osigurale najveće koristi za građane i ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomskim i investicijskim planom Europska komisija također želi ojačati regionalnu dimenziju na&scaron;e suradnje. Regionalna ekonomska integracija među &scaron;est partnera ne predstavlja obilaznicu na europskom putu, već izravnu ekonomsku &scaron;ansu za generiranje rasta, prevladavanje ekonomske krize izazvane COVID-19, modernizaciju gospodarstva u skladu s prioritetima Europske unije i približavanje unutarnjem trži&scaron;tu EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski i investicijski plan paralelno prati reforme. Reforme, posebno u oblasti vladavine prava, i dalje su u sredi&scaron;tu procesa pro&scaron;irenja, a također su potrebne kao podr&scaron;ka ovom planu, imajući u vidu da povećavaju poslovno povjerenje i stvaraju bolju investicijsku klimu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedno s planom, Komisija je također usvojila paket pro&scaron;irenja za 2020. godinu, ocjenjujući temeljne reforme koje su u tijeku na zapadnom Balkanu te iznoseći preporuke i smjernice o idućim koracima za na&scaron;e partnere. Njihova dinamična provedba ne samo da će donijeti dugotrajne rezultate već će ubrzati napredak na putu k Europskoj uniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budućnost zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. Od prvog dana mandata ove Komisije jedna stvar je vrlo jasna: regija je za nas ključni prioritet. Neumorno radimo na &scaron;to bržem približavanju regiji EU-a slijedeći tri cilja: ponovno jačanje procesa pro&scaron;irenja, otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te ubrzavanje ekonomske konvergencije s EU-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pogledu prva dva cilja, poduzeti su značajni iskoraci, s revidiranom metodologijom pro&scaron;irenja i odlukom država članica EU-a da otvore pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, za &scaron;to je revidirani prijedlog metodologije postavio temelj. Time se pokazalo da EU stoji uz svoje partnere i ispunjava svoja obećanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također smo bili uz regiju tijekom izbijanja COVID-19, pružajući nužnu i daleko najveću podr&scaron;ku, uključujući hitnu medicinsku pomoć i financijski paket od 3,3 milijarde eura za rje&scaron;avanje izravnih posljedica pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi plan je treći stup moga pristupa. Njime će se ne samo podržati dugoročniji socioekonomski oporavak regije i konvergencija s EU-om već i povećati unutarregionalna suradnja i trgovina te osloboditi neiskori&scaron;teni ekonomski potencijal regije. &Scaron;to je najvažnije, konsolidirat će regiju kao investicijsko odredi&scaron;te za europska poduzeća i staviti ga na mapu investitora koji žele smanjiti udaljenost do trži&scaron;ta Europske unije i diverzificirati ponudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovoga tjedna putujem na zapadni Balkan kako bih na&scaron;im partnerima osobno i izravno predstavio novi ekonomski i investicijski plan, kao i godi&scaron;nje procjene. Nadam se da ću dobiti podr&scaron;ku za provedbu plana, kao i jasno opredjeljenje za reforme i suradnju. Radit ćemo na tome zajedno u cilju stvaranja novoga ekonomskog i socijalnog okruženja već u sljedećih pet godina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-06-eu-bih.jpg.cf.jpgPokrili kuću pa naišao Dodik! Predsjednik sjeo na piće pa 'okitio' tamburašahttp://grude.com/clanak/?i=217340217340Grude.com - klik u svijetTue, 06 Oct 2020 21:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-06-dodik-harmonika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Predsjedništva BiH koji u toj instituciji brani Srbe i Hrvate od Džaferovića i Komšića po povratku iz Sarajeva opustio se u Miljevićima.<p><br />Kada su radnici na jednoj kući vidjeli Dodika, zajedno s domaćinom pozvali su ga na pivo. Dodik je sjeo s ljudima, a kako se kuća zavr&scaron;avala "okitio" je i harmonika&scaron;a.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-06-dodik-harmonika.jpgLauc: Ovo je nezabilježeno, otkriven prvi superširitelj u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=217310217310Grude.com - klik u svijetSun, 04 Oct 2020 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-dr-sc-lauc.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanstvenik Gordan Lauc, član vladinog znanstvenog savjeta, u Dnevniku Nove TV rekao je da se u novim žarištima u Hrvatskoj, točnije u Popovači i Legradu, pronalazi i nešto što u epidemiji koronavirusa dosad nije zabilježeno u našoj zemlji. <p>&nbsp;</p> <p>''Imamo ne&scaron;to &scaron;to dosad nismo imali, a to je&nbsp;super&scaron;iritelj, dakle osoba koja je zarazila velik broj ljudi'', otkrio je Lauc. Dodaje da dolaskom zime treba &scaron;to vi&scaron;e izbjegavati okupljanja u zatvorenom prostoru.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o no&scaron;enju za&scaron;titnih maski u zatvorenom prostoru, Lauc kaže da hrvatska trenutačno&nbsp;nije u periodu brzog rasta pa nema potrebe za maskama u zatvorenom.<br /><br /></p> <p>Nameće se i pitanje bi li u samoizolaciju&nbsp;trebali i oni koji nose za&scaron;titne maske, a bili su u kontaktu sa zaraženom osobu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kontakt kada osoba ima masku se ne računa kao bliski kontakt pa vjerojatno u tom slučaju ne biste i&scaron;li u samoizolaciju'', obja&scaron;njava Gordan Lauc.</p> <p>Na pitanje o kažnjavanju onih koji pre&scaron;ućuju ili lažu o kontaktima, Lauc smatra da represija nije rje&scaron;enje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-dr-sc-lauc.jpegVozač kamiona javio se iz Italije: 'Sve je poplavljeno, policija je zatvorila ceste, nemam gdje'http://grude.com/clanak/?i=217295217295Grude.com - klik u svijetSat, 03 Oct 2020 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-03-poplave-kamion-italija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevrijeme koje je pogodilo sjeverozapad Italije u subotu, izazvalo je iznenada porast vodostaja u kojem je najmanje jedan čovjek smrtno stradao, a 11 ih je nestalo, prema privremenim podacima lokalnih vlasti. <p>&nbsp;</p> <p>Za 24sata se javio vozač kamiona koji je i&scaron;ao iz Mont Blanca kroz Italiju i zapeo u poplavi. <br /><br /></p> <p>- I&scaron;ao sam iz Mont Blanca, prolazim najgori dio Italije. Trebam ići u Milano, ali je policija stajala na autocesti i nisu dali dalje. Sve je potopljeno, sparkirao sam se na parkingu kod autoceste Torino-Milano i tu ću biti bar do ponedjeljka. Zasada sam na sigurnom - ispričao nam je vozač.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, jedan vatrogasac dragovoljac poginuo je tijekom intervencije u Valle d'Aosti na sjeveru Italije, prema podacima Civilne za&scaron;tite.&nbsp;Jedanaest ljudi smatra se nestalima u Pijemontu gdje su brojna sela u kojima je voda uni&scaron;tila ulice i kuće, odsječena od svijeta, objavila je regija u priopćenju koje upozorava na 'krajnje kritičnu situaciju'.<br /><br /></p> <p>Deset ljudi&nbsp;smatra se nestalima u pokrajini Cuneo. Potrage za njima traju u Italiji, ali i u Francuskoj u departmanu Maritimne Alpe.<br /><br /></p> <p>- Situacija je dramatična. Sto pedeset vatrogasaca radi od noći na padinama Tende, do kuda su ceste zatvorene -&nbsp;rekao je vatrogasni zapovjednik Cunea, prenosi agencija Ansa.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Rijeka se izlila i nosi sve pred sobom<br /><br /></strong></p> <p>- Jedva sam pro&scaron;ao tunel Mont Blanc zbog jakog vjetra. Ovdje se izlila rijeka i nosi sve pred sobom, ru&scaron;i kuće i sve je potopljeno. Autocesta je zatvorena jer je i ona potopljena. Policija me slala državnim&nbsp;cestama, ali ne mogu nigdje proći jer je rijeka poplavila sve mostove, a jedan i sru&scaron;ila - nadodao je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vozač kamiona je poku&scaron;ao vožnjom okolnjim putevima&nbsp;nekako doći do Milana, ali se nikako nije mogao probiti. Sve ceste i autocesta su potopljene, policija stoji na autocesti i usmjerava drugim putem. <br /><br /></p> <p>Obilne ki&scaron;e koje padaju od petka poslijepodne u toj pokrajini koja graniči s Francuskom izazvale su poplave, odrone i materijalne &scaron;tete, o&scaron;tetile kuće i infrastrukture, posebice mostove. Najpogođenija područja su slivovi rijeka Toce, Tanaro, Biellese i Sesia.</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-03-poplave-kamion-italija.jpgBiH PRED BANKROTOM - Ekonomija u drugom kvartalu pala za velikih 10,8%http://grude.com/clanak/?i=217291217291Grude.com - klik u svijetSat, 03 Oct 2020 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-05-bih-zastava-crnobijela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sezonski podešena serija podataka pokazuje pad Bruto društvenog proizvoda (BDP) u drugom kvartalu 2020. godine od 10,8 posto u odnosu na prethodni kvartal. Ovo su službeni podaci Agencije za statistiku BiH.<p><br />Pandemija koronavirusa je ipak dovela do većeg pada BDP-a nego &scaron;to je očekivano, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"BDP je u drugom kvartalu pao za ogromnih 10,8 posto u odnosu na prvi kvartal. Za ekonomiju BiH, koja ima svakako nisku osnovicu za obračun, ovaj pad je zaista značajan, &scaron;to se može pripisati nedovoljnoj i zaka&scaron;njeloj reakciji vlasti, a na &scaron;to je upozoravao u vi&scaron;e navrata progresivni dio struke" kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomist Dra&scaron;ko Aćimović za Klix.ba kaže kako je pad BDP u drugom kvartalu duplo vi&scaron;i od onoga koji su najavljivali predstavnici vlasti, prenosi Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pad od 10,8% je stra&scaron;an za zemlju slabe ekonomije poput BiH. Međutim, prema nekim informacijama stvarni pad je jo&scaron; i veći jer obračun kredita i donacija u ovoj statististici nije jasno nagla&scaron;en tako da je stvarni pad moguće i jo&scaron; veći. BiH se ne može spasiti od bankrota ako se ne urade hitne reforme radi u&scaron;tede u javnom sektoru i zaustavi korupcija i kriminal", izjavio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bankrot države je stanje kada ona nije vi&scaron;e u stanju plaćati svoje obaveze, prije svega dugove, za &scaron;to joj je potrebna pomoć i postojećih ali i budućih kreditora, precizira Aćimović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Posljedice bankrota državne kase su bolne za cijelo stanovni&scaron;tvo jer slijedi snažan pad životnog standarda zbog nezaposlenosti i inflacije, gubitak u&scaron;teđevine i slabljenje valute. Država ne bankrotira u klasičnom smislu te riječi, već jednostavno objavi platnu nesposobnost. To znači da su kreditne linije poru&scaron;ene, dakle, da država ne može dobiti kredite za servisiranje postojećih kamata i otplatu glavnice", kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjeća kako država u bankrotu objavljuje da ne može vi&scaron;e da isplaćuje mirovine i plate javnom i državnom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iskustva govore da tada javne usluge postaju mnogo lo&scaron;ije i da neminovno prijete socijalni nemiri", zaključio je Aćimović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-05-bih-zastava-crnobijela.jpgPRIČA NJEMICE: Nisam mogla živjeti sa 700 € mirovine pa sam preselila na Balkanhttp://grude.com/clanak/?i=217286217286Grude.com - klik u svijetSat, 03 Oct 2020 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-03-f_8921097_1280.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznureni neimaštinom ili pak materijalno neugroženi, ali umorni i ljuti na sistem koji podržava nepotizam, ohrabruje poltrone i nagrađuje konformiste, Hrvati sele iz zemlje u kojoj država slabo funkcionira, rijetko čini ono što joj je funkcija. <p>&nbsp;</p> <p>Odlaze gdjegod, mnogi u Njemačku. Bosanskohercegovački autor Srđan &Scaron;arenac napravio je dokumentarni film o Nijemcima koji pak sele na - Balkan. "Bugarski san" bit će prikazan na ZagrebDoxu u srijedu 7. listopada u kinu Studentski centar.<br /><br /></p> <p>&Scaron;arenac se bavi emigracijom siroma&scaron;nih Nijemaca. Za razliku od ovda&scaron;njih umirovljenika, oni imaju "odstupnicu" - s mr&scaron;avim njemačkim mirovinama ugodniju starost mogu živjeti u istočnoj Europi.<br /><br /></p> <p>Protagonistica filma Petra Kallenbach umirovljenica je koja mjesečno ima 700 eura, od toga 490 potro&scaron;i na stanarinu: "Jedan dan sam si kazala: nije bitno gdje živim nego da živim tamo gdje si mogu omogućiti bolju kvalitetu života za manje novca&hellip; Jer, ovdje nemam izbora. Cijena stanarine ići će samo gore i gore, a moja mirovina će ostati ista."<br /><br /></p> <p>Srđan &Scaron;arenac dobio je njemačku stipendiju Nipkow, četiri mjeseca proveo u Berlinu radeći na scenariju za "Bugarski san", istraživao priču o tome kako je Bugarska postala obećana zemlja mnogim Nijemcima. "U Njemačkoj, koja je najbogatija država Europske unije, postoji ranjiva skupina građana - autohtoni Nijemci, u sedamdesetim, osamdesetim godinama života, cijeli su svoj radni vijek radili u Njemačkoj, po 35, 40 godina, a sad ne mogu preživjeti od minimalnih mirovina koje iznose oko 700 do 800 eura mjesečno. Ti umirovljenici ne prihvaćaju da je starost kraj života, oni drže da je starost mogućnost za novi početak", govori &Scaron;arenac.<br /><br /></p> <p>Mnogi od njih sele se u zemlje istočne Europe, odlaze na teritorij koji je njima terra incognita, u zemlje u kojima nikad nisu bili, vjerujući da ih na nekoj udaljenoj, nepoznatoj adresi, čeka bolji život.<br /><br /></p> <p>"Snimajući 'Bugarski san' htio sam razbiti predrasude. Iz pozicije Balkana gledamo na Njemačku kao savr&scaron;enu zemlju, mislimo da tamo teče med i mlijeko. Želio sam razbiti taj stereotip, pokazati da i u Njemačkoj postoje siroma&scaron;ni, kao &scaron;to su ti njemački umirovljenici. Podaci govore da je broj siroma&scaron;nih umirovljenika u Njemačkoj od 2006. godine do danas porastao za 50 posto te da će u sljedećih 20 godina doći do novog povećanja broja siroma&scaron;nih umirovljenika", kaže &Scaron;arenac za <a href="https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/kako-se-njemica-petra-s-penzijom-od-700-eura-odlucila-preseliti-na-balkan-i-zivjeti-bolje-15022783" rel="nofollow" target="_blank">Jutarnji list</a>.<br /><br /></p> <p>Po Berlinu je obi&scaron;ao puno siroma&scaron;nih ostarjelih Nijemaca, na koncu odlučio raditi film o 65-godi&scaron;njoj Petri Kallenbach.<br /><br /></p> <p>Kallenbach njegova kamera prati u hambur&scaron;kom stanu, žena čisti stan napučen detaljima u kojem je puno kičeraja koji za Kallenbach ima emotivnu vrijednost. Dok bri&scaron;e pra&scaron;inu s tih stvari zapravo se polako opra&scaron;ta s kućom i Njemačkom, mentalno priprema za selidbu u zemlju o kojoj jedva da i&scaron;ta zna i gdje je, pokazat će se, nitko ne čeka. Jer, Bugarin s kojim se preko Google prevoditelja dopisivala i izmenjivala romantične mailove naposljetku se neće pojaviti, uzalud će ga dugo čekati na praznom kolodvoru Kavarne, grada u koji se doseljava.<br /><br /></p> <p>U Kavarni je mjesečna stanarina 155 eura, tamo joj od mirovine ostane dovoljno da može živjeti neopterećena financijama.<br /><br /></p> <p>Nije njezina priča rijetka. Samo u Bugarskoj živi 10.000 za njemačko dru&scaron;tvo presiroma&scaron;nih njemačkih umirovljenika. One koji imaju primanja manja od 917 eura njemačka statistika i skala drže i službeno siroma&scaron;nima.<br /><br /></p> <p>"Snimanje je trajalo jako dugo, ovo je moj prvi film na njemačkom i bugarskom, a filmski fondovi uglavnom podržavaju autore koji se bave temom iz svoje države. Četiri su me godine uzastopno odbijali na filmskim fondovima, mnogi su mi savjetovali da film na njemačkom treba snimati Nijemac, no nisam odustao. Uz podr&scaron;ku Kreativne Europe, programa Europske unije, te koprodukciju Al Jazeera Balkans uspio sam napraviti film koji je dobio ocjenu 4,7 od publike kao jedini film iz regije u natjecateljskom program Al Jazeera Balkans Doc Festivala", zadovoljno će autor.<br /><br /></p> <p>Koliko god da su obje Europa, Njemačka i Bugarska dva su svijeta. Kallenbach sanja preseliti se sa svojim &scaron;esnaest godina starim psom, Lunom. "Razlika je između Bugara i Nijemaca, Nijemci drže pse u kući, Bugari u dvori&scaron;tu", obja&scaron;njava joj Bugarka koja joj u Njemačkoj pomaže na internetu pronaći stan u koji će preseliti u Bugarskoj. Kallenbach brine da novi smje&scaron;taj nema puno stepenica, Luna boluje od artritisa, te&scaron;ko se kreće.<br /><br /></p> <p>"Pas je jako star, možda i crkne prije nego &scaron;to ona dođe kod vas", na telefon će Bugarka potencijalnom stanodavcu s druge strane žice, u Bugarskoj, dok posve drugačijim riječima i porukama umiruje njemačku umirovljenicu koja stoji pored nje i kojoj prevodi razgovor. Kallenbach slika, među ostalim slika sebe i Dumitrua, svojeg dalekog bugarskog partnera čije mailove prevode Google i Tradukki. Naslikala je sebe i Dumitrua u zagrljaju, njihove glave su pune puzzli, doslovce. Žena je jaka duha, ostavlja dojam da joj je ča&scaron;a uvijek do pola puna. Ipak, jasno joj je da bi je Bugari mogli gledati kao bogatu Njemicu, makar njoj kad u Njemačkoj plati stan i režije ostaje tek - osamnaest eura.<br /><br /></p> <p>Brine je i kakav je zdravstveni sustav u Bugarskoj, kući, pripremajući se za odlazak, poku&scaron;ava učiti težak joj slavenski jezik, ćirilica je dodatno zbunjuje&hellip;<br /><br /></p> <p>U odsjaju staklena lustera iza kojega je komoda s porculanom naslućujemo &scaron;to se sve događa u Kallenbach dok se pakira za Bugarsku. Valja ponijeti, govori radniku koji radi selidbu, prepariranu vranu, fotografiju Hitchcocka s pticom&hellip; sitnice koje čine njezin život.<br /><br /></p> <p>U jednom od sljedećih kadrova Njemica bere divlje izraslo cvijeće ispred svojega novog, bugarskog doma, u dvori&scaron;tu iza skrpane, improvizirane ograde, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/kako-se-njemica-petra-s-penzijom-od-700-eura-odlucila-preseliti-na-balkan-i-zivjeti-bolje-15022783" rel="nofollow" target="_blank">Jutarnji list</a>.<br /><br /></p> <p>Okupljeni oko kompjutora i Google Translate stranice, Petra i Danka, Bugarka generacijom bliska Petri Kallenbach, te Dankin unuk, razgovaraju. "Gdje mogu staviti su&scaron;iti ve&scaron;?" tipka Njemica. Bugarska upire prstom vani, kroz prozor, tamo može prostirati rublje; sistem su&scaron;enja je Petri posve nov, nikad takvu koloturu nije vidjela, na &scaron;to Bugarka zadovoljno, ističući kvalitetu, kaže da je to "njemački sistem".<br /><br /></p> <p>U bugarskom je podstanarskom stanu hladno, njemačka se umirovljenica grije novokupljenim dekama, grli termofor, ka&scaron;lje, s prozora gleda neprivlačnu okolinu, bugarsku svakodnevicu&hellip;, ali nema komociju da se preda duhom.<br /><br /></p> <p>Otada je pro&scaron;lo vremena, i danas je Petra Kallenbach u Kavarni, živi ondje već &scaron;estu godinu. Vlasnica je umjetničke galerije.<br /><br /></p> <p>"Volio bih da moj film potakne raspravu, da na neki način dovede do toga da se govori o toj siroma&scaron;noj generaciji treće životne dobi. Tko na Balkanu provede radni vijek, od mirovine ne može živjeti. Ovdje je normalno da po tri generacije žive zajedno u istom stanu, jer mlađi pomažu starije, umirovljenike, a stariji mlađe koji pak nemaju ni svoj stan niti dovoljno novca za unajmiti tuđi i voditi odvojen život. To je svakodnevica", &Scaron;arenac vjeruje da dokumentarni film ima snagu ne samo pričati velike priče već ponekad i inicirati promjene u dru&scaron;tvu.<br /><br /></p> <p>"Snimio sam film 'Dvije &scaron;kole', koji govori o božićnom nogometnom turniru koji je spojio učenike dviju &scaron;kola &scaron;to dijele istu zgradu u Travniku. Nedugo nakon &scaron;to je napravljen film uklonjena je željezna ograda koja je dijelila učenike &scaron;kole koji uče prema nastavnom programu na bosanskom jeziku od učenika &scaron;kole koji uče prema nastavnom programu na hrvatskom jeziku."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-03-f_8921097_1280.jpgCRO S.W.A.T. nabavlja nova vozilahttp://grude.com/clanak/?i=217275217275Grude.com - klik u svijetFri, 02 Oct 2020 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-02-swat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Taktičke karakteristike zahtijevaju, između ostalog, ručni rotirajući krovni otvor za oružje, po četiri otvora za oružje s lijeve i desne strane te jedan sa stražnje strane..<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja dva blindirana terensko-taktičko navalna vozila vrijedna 5.76 milijuna kuna bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj je raspisan u studenom 2019., a rok za dostavu ponuda bio je do 28. siječnja. Čemu služi ovakvo vozilo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično vozilo koristi američki S.W.A.T. i druge specijalne policije u svijetu. Prema specifikacijama, namjena mu je prilaz objektu kod intervencija specijalne policije, prilaz objektu iz kojeg djeluje vatrena paljba i probijanje prepreka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnički zahtjevi specificirani u natječaju su, između ostalog, sljedeći: snaga vozila mora iznositi minimalno 268 konjskih snaga, pogon mora biti 4x4, minimalno 10 sjedala, dužine minimalno 5,9 m, &scaron;irine maksimalno 2,5 m i visine maksimalno tri metra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Debljina stakala mora iznositi minimalno 70 mm, a vozilo mora imati balističku za&scaron;titu. Obvezna oprema uključuje prednji i stražnji odbojnik za teže uvjete primjene, brave sa sustavom &ldquo;drži i otvaraju se sama&rdquo;, pojačan ovjes, minimalno dva dodatna akumulatora...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taktičke karakteristike zahtijevaju, između ostalog, ručni rotirajući krovni otvor za oružje, za&scaron;titnu čeličnu mrežu na svim prozorima, po četiri otvora za oružje s lijeve i desne strane te jedan sa stražnje strane, sustav za disanje i filtriranje zraka u kabini, sustav ga&scaron;enja požara s vanjske strane na sva četiri kotača...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od dodatne opreme naveden je interfonski sustav unutar i izvan vozila, krovna termovizijska kamera s daljinskim upravljanjem, audio-glasovni prenosivi uređaj za emitiranje zvuka i pojačavanje glasa, interkomunikacijski sustav unutar i izvan vozila..</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-02-swat.jpgVIDEO: Intervju s najstarijom Hercegovkom, ima 105 godina, zdrava je i komunikativnahttp://grude.com/clanak/?i=217252217252Grude.com - klik u svijetWed, 30 Sep 2020 19:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-30-jela-mabic-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rođena i krštena 1915. Godine u New Jerseyu, s nepunih pet godina dolazi u Široki Brijeg. Preživljava dva svjetska rata i Domovinski rat, smrt dva sina i muža te još mnoštvo teških trenutaka koji su joj ostali urezani u sjećanje.<p>&nbsp;</p> <p>Jela Mabić najstarija je osoba u &Scaron;irokom Brijegu, vjerojatno i u Hercegovini, a ekipa portala Jabuka.tv ju je posjetila u njenoj rodnoj kući u Potkraju kod Kočerina.<br /><br /></p> <p>Sa 105 godina i 34 potomka iza sebe jo&scaron; uvijek se odlično drži. Rodila je petero djece, od toga tri sina i dvije kćeri, a danas ima devet unuka, 15 praunuka te petero &scaron;ukununuka.<br /><br /></p> <p>Muž u vojsci, djeca mala, a oko kuće mnogo posla. Reklo bi se, <strong>standardna priča na&scaron;ih hercegovačkih baka </strong>samo &scaron;to je baka Jela za svog dugog života te&scaron;ke trenutke doživjela nebrojeno puta.<br /><br /></p> <p>Zato danas sa sigurno&scaron;ću tvrdi kako je<strong> rad stvorio čovjeka.<br /><br /></strong></p> <p>Najdraži su joj mir i samoća, a nadležne je ovom prigodom zamolila<strong> oslobode tro&scaron;kova i režija</strong> kada je već doživjela tolike godine.<br /><br /></p> <p>Tvrdi kako je bolje živjeti danas jer se prije nije imalo. U životu je radila i tzv. mu&scaron;ke i ženske poslove. <strong>Dimnjak je uvijek čistila sama</strong>, a u 95. godini se bez problema znala popeti na odrinu ispred kuće sve dok je u tome jednom nije spriječio sin.<br /><br /></p> <p>Za nas je <strong>izdvojila i nekoliko anegdota iz mladosti</strong>, a najbolje se sjeća one kada je prevarila policajca prilikom uhićenja.<br /><br /></p> <p>Poručila je kako se <strong>ne boji ni koronavirusa</strong> ni drugih bolesti, jer &ldquo;&scaron;to bude bit će&rdquo;. A u &scaron;ali je rekla kako joj<strong> oni gore ne znaju adresu</strong> jer je rođena u Americi pa je ne mogu tako lako naći i pozvati k sebi.<br /><br /></p> <p>U videoprilogu portala<strong> Jabuka.tv&nbsp;</strong>detaljnije pogledajte kako vitalna i bistra baka Jela opisuje svoj životni put.</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/w4aBz6JAMqo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-30-jela-mabic-7.jpgPandemija pokazala da je izuzetno važno vratiti život na selohttp://grude.com/clanak/?i=217243217243Grude.com - klik u svijetWed, 30 Sep 2020 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-10-selo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Doba pandemije pokazalo je koliko su sela još važna. Mnogi su odlučili obnoviti stare kuće, napraviti vikendice, postaviti montažni objekt, a sve da bi se maknuli iz središta u kojima ih “svi vide” i gdje je teško bilo u vremenu policijskog sata...<p>&nbsp;</p> <p>...izići i pro&scaron;etati, biti na svježem zraku, a pritom biti siguran da te netko neće upozoriti ili u svoj histeriji pozvati policiju. Na selu se opet počelo saditi i sijati, pa imamo rekordnu godinu proizvodnje za vlastite potrebe, pi&scaron;e Večernji list BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Pomoć mladima<br /><br /></strong></p> <p>O važnosti sela konačno je na konkretan način progovorila i politika. Vlada RS-a krenula je u projekt izgradnje stanova supružnicima i samohranim roditeljima mlađim od 30 godina. Koliko je ideja privlačna, potvrđuje i činjenica da se traži i da se dobna granica pomakne na vi&scaron;e godina. Sonja Davidović, ministrica obitelji, mladih i sporta RS-a, istaknula je da će oni koji žele da im se pomogne izgraditi kuća, morati imati zemlji&scaron;te na kojem se može graditi. Pomoć planira i resor poljoprivrede da se dodatno potakne i proizvodnja hrane na selu. Da zanimanja ima, potvrđuje IT stručnjak koji se planira javiti na poziv.<br /><br /></p> <p>- Treba mi samo brz i kvalitetan internet. Na selu ću barem biti zdraviji, a u gradu u kojem sad živim maska mi je trebala i prije pandemije koliko je zagađenje - objasnio je. Da i FBiH razmi&scaron;lja u kontekstu revitalizacije sela, potvrđuje i izjava ministrice turizma i okoli&scaron;a Edite Đapo, i to u kontekstu da bi selo moglo postati novi turistički brend.<br /><br /></p> <p>- Jednako kao i svaku drugu krizu, smatram da i pandemiju COVID-19 možemo promatrati kao na&scaron;u veliku &scaron;ansu. Zatvorene granice i značajno reducirano kretanje ljudi vratile su ljude u okrilje sigurnog života. To nas vraća selu i zdravom načinu života gdje seoska domaćinstva predstavljaju neprocjenjiv dru&scaron;tveni i prirodni resurs, mirno i zdravo okruženje te komunikaciju s lokalnim domaćinima. Ruralni turizam daje mogućnost ku&scaron;anja domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i upoznavanje sa životom na selu, &scaron;to može biti vrlo atraktivno za potencijalne turiste koji dosad nisu preferirali ruralni turizam kao vid odmora - kazala je, između ostalog, Đapo.<br /><br /></p> <p><strong>Prihodi iz triju izvora<br /><br /></strong></p> <p>Jo&scaron; prije početka pandemije, poznati turistički poduzetnik iz RH Nedjeljko Pinezić na primjeru nekoliko gradova podno Alpa obja&scaron;njavao je kako bi Hercegovina mogla postati &ldquo;mala &Scaron;vicarska&rdquo;, a upravo je ova pandemija, koliko god te&scaron;ka bila, prilika da se počne s konkretnim potezima u razvoju ovih krajeva. Spomenuo je probleme austrijskih, njemačkih i talijanskih pokrajina koje su okrenule stvar u svoju korist.<br /><br /></p> <p>- One su imale slične probleme nekad kao Hercegovina danas, a onda su uspostavili model da stanovni&scaron;tvo tih prostora može prihode ostvarivati iz triju izvora; jedno je rad u poduzeću koje tu postoji, drugo poljoprivredna djelatnost kroz, primjerice, zadružni model i treće je turizam kao smje&scaron;taj u domaćinstvu i turizam kao mjesto prodaje svojih autohtonih proizvoda i takvi modeli tu odlično funkcioniraju - kazao je.&bull;</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-10-selo.jpgPetrovo pismo iz 1938.: Ne prodaji nekretnine, ne zaboravi svoju zemlju!http://grude.com/clanak/?i=217233217233Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-29-petar-milovcic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prvoj polovici prošlog stoljeća veliki val iseljavanja zahvatio je cijelu Europu. <p>&nbsp;</p> <p>U putovnici Petra Milovčića&nbsp; iz 1938. napisani su i korisni savjeti za iseljenike. "Kad polazi&scaron; u svijet, ne prodavaj svojih nekretnina. Može Ti danas-sutra trebati&hellip; U novoj zemlji budi radin i ispravan; pokoravaj se zakonima i vlastima; ne govori zlo o toj zemlji, a na svoju zemlju ne zaboravljaj. Ne primaj posao koji Te ponižava i ne radi za manju plaću od tamo&scaron;njih ostalih radnika pa će Te po&scaron;tovati i tražiti radnici, i poslodavci&hellip; Budi po&scaron;ten i ponosi se da si sin naroda slavnoga koji ima dostojno mjesto u svijetu. Po&scaron;tuj tuđe, a svojim se diči. Uči jezik zemlje u kojoj si, jer će&scaron; lak&scaron;e tako proći, ali ne zaboravljaj svoj materinski i sa svojom djecom razgovaraj samo na materinskom jeziku bez obzira na to jesu li rođena u starom kraju ili novoj zemlji. Ako je u Tvom mjestu &scaron;kola ili crkva, &scaron;alji djecu u tu &scaron;kolu i crkvu, a ako ih nema, sam uči svoju djecu jeziku i dobrim običajima svoga kraja".&nbsp;</p> <p><br /><strong><em>Matica hrvatska</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-29-petar-milovcic.pngSvećenik u Međugorju: Protiv korone molitvom i jačanjem imuniteta hranomhttp://grude.com/clanak/?i=217228217228Grude.com - klik u svijetTue, 29 Sep 2020 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-29-medjugorje-poljski-svecenik.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poljski svećenik Grzegorz Swiercz 16. put je pohodio Međugorje.<p>&nbsp;</p> <p>Na početku je dolazio sa skupinom poljskih hodočasnika. Sada je do&scaron;lo njih 41 s poljskim vodičem Konradom. On je njihov župnik koji je pripremio poseban program njihova boravka u Međugorju i Tihaljini, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U Poljskoj su se testirali na koronavirus, a u Međugorju će ostati tjedan dana. Svaki dan slave misu.<br /><br /></p> <p>Pohodit će Podbrdo, Križevac, a na početku, odmah po dolasku u Međugorje, bili su u Tihaljini gdje su zahvalili Gospi &scaron;to su uspjeli doći i doputovati u Međugorje. Njih zanimaju samo vjera i molitva, turizam ih ne zanima. S nadbiskupom Hoserom, kojeg je zadužio papa Franjo za Međugorje, ovaj poljski svećenik razgovara gotovo svakodnevno.<br /><br /></p> <p><strong>Na početku smo ga pitali &scaron;to misli &scaron;to je to koronavirus.</strong></p> <p>- To je sotonski projekt, po mojem mi&scaron;ljenju. Njegov cilj je izolirati ljude.<br /><br /></p> <p><strong>Kako se boriti protiv koronavirusa?</strong></p> <p>- Najvažnije je moliti se. Pojačati imunitet zdravom hranom i vitaminima, posebice C i D. Vjera je ovdje vrlo važna. Međugorje je najveća ispovjedaonica i čudo u svijetu.<br /><br /></p> <p><strong>Za&scaron;to volite dolaziti u Međugorje?</strong></p> <p>- Međugorje je promijenilo moj život. Mnogima se to dogodilo, kao i meni. Evo, primjer je i moj prijatelj Paul, koji odlično govori engleski, i s nama je do&scaron;ao u Međugorje. Stoga je Međugorje odgovor na sve probleme 21. stoljeća jer ono promovira post, euharistiju, obraćenje, molitvu. To su do danas najbolje poruke koje preko vidjelaca daje međugorska Gospa, Kraljica Mira.&bull;</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-29-medjugorje-poljski-svecenik.jpeg1128. rođendan Livnahttp://grude.com/clanak/?i=217214217214Grude.com - klik u svijetMon, 28 Sep 2020 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-09-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je svečano obilježena 1128. obljetnica prvog spominjana Livna i livanjskog kraja u pisanom dokumentu Povelje kneza Mutimira od 28. rujna 892. godine. <p><br />Proslava je započela tradicionalnom budnicom u 7 sati zvucima Gradske limene glazbe HKUD-a Dinara. Potom je u 10 sati služena Sveta misa u Župnoj crkvi Svih svetih u Livnu koju je predvodio fra Julijan Madžar. Livno, pi&scaron;e enciklopedija.hr, leži na obalama rijeke Bistrice, na 750 m nadmorske visine. Sačuvane su džamije iz XVI. st. (Balagu&scaron;a sa sat-kulom, Lala-pa&scaron;ina ili Begluk, Hadži-Ahmed Dukatarova ili Glavica); Pirijina kula, kameni lučni most (XVII&ndash;XVIII. st.), pravoslavna crkva iz 1858, franjevački samostan s crkvom sv. Petra i Pavla iz 1859. Prehrambena industrija (sir i dr.). Leži&scaron;ta smeđeg ugljena i lignita te kamena i kamenih agregata. Sportska zračna luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Područje Livna bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Epigrafski i drugi nalazi upućuju na pretpostavku da se u Livanjskome polju u drugoj polovici I. st. razvio rimski municipij Pelva. Livno prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet polovicom X. st. kao sjedi&scaron;te istoimene starohrvatske županije (Hlevne, Hlijevno), a ona se prvi put izravno spominje 892. u naslovu njezina župana Želimira. Osim Livanjskoga, ta je starohrvatska županija obuhvaćala jo&scaron; Duvanjsko i Kupre&scaron;ko polje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put u&scaron;lo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. Od kraja XIII. st. do 1485. Livno je bilo pod vla&scaron;ću vi&scaron;e velika&scaron;kih obitelji, među kojima se ističu &Scaron;ubići, Kotromanići, Gale&scaron;ići, Anžuvinci, Hrvatinići i Kosače. U sklopu Bosne Livno je bilo do 1463., kada su ga osvojili Osmanlije, koji su &ndash; privremeno potisnuti &ndash; zavladali njime 1485. U sklopu Osmanskoga Carstva Livno je bilo sjedi&scaron;te Kli&scaron;koga sandžaka, a nakon 1699. kapetanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>God. 1878. zauzele su ga austro-ugarske postrojbe. Za Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo je sjedi&scaron;te kotara u travničkoj oblasti (1922&ndash;29), Primorskoj banovini (1929&ndash;39) i Banovini Hrvatskoj (1939&ndash;41). Za II. svjetskoga rata nalazilo se u NDH u sklopu velike župe Pliva&ndash;Rama (1941&ndash;43) i Hum (1943&ndash;44). Tijekom 1942&ndash;43. vi&scaron;e su ga puta zauzimale i napu&scaron;tale partizanske postrojbe, neko vrijeme ondje je bio smje&scaron;ten i Vrhovni &scaron;tab NOVJ, a 6. XII. 1943. zauzele su ga združene njemačko-usta&scaron;ke snage. Jedinice NOVJ u&scaron;le su u Livno 10. X. 1944. Tijekom rata u BiH (1992&ndash;95) livanjsko područje dijelom su zauzele srpske snage, a Livno su napadale u travnju 1992. Od lipnja 1995. snage Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) nadzirale su cijelo livanjsko područje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-09-livno.jpg68% migranata nema nikakav dokumenthttp://grude.com/clanak/?i=217176217176Grude.com - klik u svijetFri, 25 Sep 2020 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-25-migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trenutno jedan od većih sigurnosnih izazova u Srpskoj i BiH je aktualna migrantska kriza, a od ukupnog broja migranata evidentiranih lani u RS, 68 posto ih sa sobom nije imalo nikakvu dokumentaciju.<p>&nbsp;</p> <p>Navedeno je to u Izvje&scaron;taju o radu MUP-a Srpske za 2019. godinu, koji je jučer usvojen u Narodnoj skup&scaron;tini RS i u kojem se dodaje da je porijeklo takvim migrantima u najvećem slučaju evidentirano na osnovu njihovih izjava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač naglasio je da policija Srpske mnogo radi na sigurnosti i dodao da su migranti na teritoriji Srpske u pro&scaron;loj godini počinili 16 kaznenih djela.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Kaznena djela </span></p> <p><span>"Riječ je o kaznenim djelima, ali i o prekr&scaron;ajima, gdje su migranti ukrali i neke predmete poput odjeće, bicikla i drugih stvari. Bilo je i ozbiljnijih pojedinačnih kaznenih djela kao &scaron;to je jedno ubojstvo migranta, koje je rasvijetljeno", rekao je Lukač te dodao da se ovaj broj kaznenih djela migranata u Federaciji BiH dogodi u razdoblju od 10 dana u odnosu na Republiku Srpsku za godinu dana.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>U izvje&scaron;taju se navodi da su pro&scaron;le godine pripadnici MUP-a Srpske prona&scaron;li i evidentirali ukupno 4.903 migranta, koji su ilegalno pre&scaron;li granicu BiH.&nbsp;</span><a href="https://www.bljesak.info/vijesti/flash/68-migranata-nema-nikakav-dokument/325060"><br /></a></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>"Ministarstvo je u 2019. godini, prema izjavama pronađenih migranata, evidentiralo 30 država iz kojih oni dolaze, iako za određeni broj migranata, njih tri posto, nije utvrđeno porijeklo. Od ukupnog broja pronađenih i kontroliranih migranata - 27,4 posto je iz Pakistana, 17,2 posto iz Iraka, 12,7 posto iz Sirije, 8,1 posto iz Afganistana i drugih država", navodi se u izvje&scaron;taju. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Prema spolu migranata evidentiranih lani u Srpskoj, blizu 95 posto su mu&scaron;karci. Ne&scaron;to vi&scaron;e od devet posto su maloljetnici.</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima MUP-a Srpske, migranti su u pro&scaron;loj godini izvr&scaron;ili 16 imovinskih kaznenih djela, uključujući jedno razbojni&scaron;tvo, dvije te&scaron;ke krađe, pet krađa itd.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-25-migranti.jpgSplitski ugostitelji zatvorili objekte sat vremenahttp://grude.com/clanak/?i=217170217170Grude.com - klik u svijetThu, 24 Sep 2020 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-28-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Akcija “4 do 12” nastavila se na prethodnu u režiji ugostitelja Istre i Kvarnera “5 do 12”, a njihove splitske kolege su njome željele simbolično prikazati kako vrijeme protječe, a problemi, nisu riješeni..<p>&nbsp;</p> <p>- Zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske, koja je spriječila krvarenje u ožujku, ali rana se inficirala i prijeti nam sepsa. Trebamo mijenjati terapiju. U Hrvatskoj je ugroženo je 60.000 radnih mjesta u ugostiteljstvu, a već je 50.000 manje ljudi zaposleno ove godine zbog korona krize - upozorila je Jelena Tabak, predstavnica Udruženja ugostitelja Splita i članica Vijeća strukovne grupacije ugostitelja pri HGK, na dana&scaron;njoj press konferenciji održanoj pored splitskog kipa Grgura Ninskog u sklopu akcije &ldquo;4 do 12&rdquo; tijekom koje su dalmatinski ugostitelji, s početkom u 11.56 sati, zatvorili svoje objekte na 60 minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija &ldquo;4 do 12&rdquo; nastavila se na prethodnu u režiji ugostitelja Istre i Kvarnera &ldquo;5 do 12&rdquo;, a njihove splitske kolege su njome željele simbolično prikazati kako vrijeme protječe, a problemi, unatoč nastojanjima, nisu rije&scaron;eni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odazvalo joj se, kazala je Tabak, oko devedeset posto ugostitelja Splitsko-dalmatinske županije iz Splita, Trogira, s Brača i Hvara, kao i iz Trilja Sinja, Imotskog, Makarske, Zadra, &Scaron;ibenika i Dubrovnika, grada koji je akciji pružio pasivnu podr&scaron;ku, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Želimo da nam se trajno snizi stopa PDV-a u ugostiteljstvu. Neke europske države čak imaju nižu stopu u razdoblju korona krize, a od 1. lipnja do 31. listopada ili prosinca, ovisno o zemlji, su i tu svotu prepolovile kako bi pomogle poduzetnicima da skupe sredstva za ulazak u 2021. godinu. Tražimo i suspenziju naplate PDV-a do ožujka iduće godine, kao i da nam se oslobode kreditne linije, jer je administracija i realizacija HBOR-ovih i HAMAG-ovih kredita jako spora - iznijela je Tabak zahtjeve dalmatinskih ugostitelja upućene Vladi RH napominjući kako HBOR krediti ne obuhvaćaju većinu ugostitelja, jer je minimalni iznos kredita za tvrtke koje prelaze neto promet preko tri i pol milijuna kuna, a veliki broj kafića i ugostitelja nema toliko velik promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- HAMAG linije su nai&scaron;le na prepreku u izvedbi i jako malo ih je realizirano, a komercijalne banke su digle ručnu, iz njima opravdanih razloga, jer mi, kao i neke druge europske zemlje nemamo garanciju države za te iste kredite. Banke nas smatraju rizičnom skupinom za daljnje investicije, kao i za reprograme već postojećih kredita u koje smo većinom u&scaron;li otkako se stopa PDV-a vratila na 25 posto - naglasila je Tabak dodajući kako u nijednoj zemlji europskoj zemlji niti igdje u svijetu stopa PDV-a na ugostiteljstvo nije ovako visoka kao u Hrvatskoj i nitko jo&scaron; nema i naplatu poreza na potro&scaron;nju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dobili smo nižu stopu PDV-a od 13 posto, ali samo za jelo. Ona niti ne uključuje svu hranu, a to su kava, pivo, vino, voda... I zato nismo konkurentni na trži&scaron;tu. Velika stopa PDV-a u ugostiteljstvu je problem koji se dogodio prije korona krize i dan danas nas prati. Da je ranije bio rije&scaron;en mi bismo već sada imali vi&scaron;e sredstava za dočekati ovu zimu i prebroditi kriznu godinu. Sve ovo vrijeme brodimo kroz posao, a pogotovo u vrijeme korona krize kad smo do&scaron;li u situaciju da moramo kupiti promet kojega nismo zaradili. Visoka stopa PDV-a direktno utječe na nelikvidnost i na faktore koje banka gleda kod svakog poduzetnika, a to su prinos na imovinu i prinos na kapital. Ne želimo zatvaranje objekata i otpu&scaron;tanje radnika. Ovom se akcijom borimo za očuvanja radna mjesta na&scaron;ih ljudi - apostrofirala je Jelena Tabak.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-28-konobari_05072013_shutter.jpgPlenković najavio dvoznamenkasti rast mirovinahttp://grude.com/clanak/?i=217144217144Grude.com - klik u svijetTue, 22 Sep 2020 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-kune3_0_0_468x10000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog staža, odnosno za puni radni staž, iznosi 4669 kuna.<p>&nbsp;</p> <p>Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja mandata Vlade, prenosi Poslovni.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To je vrlo jasna poruka Vlade za&scaron;titi umirovljenika&rdquo;, poručio je premijer na potpisivanju Sporazuma u Banskim dvorima s predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske Vi&scaron;njom Fortunom i predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće je savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i za&scaron;tite starijih osoba donosi zaključke i mi&scaron;ljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković je istaknuo uspje&scaron;nu suradnju s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vlada u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima nastojala prihvatiti sve &scaron;to je bilo korisno i dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;I to je unaprijedilo položaj i materijalna prava umirovljenika&rdquo;, rekao je te kao jedan od zadnjih primjera naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je i pro&scaron;irenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Rezultati su vidljivi &ndash; prema zadnjim podacima, koji kontinuirano variraju, u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji, uz to &scaron;to primaju mirovinu, i rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt&rdquo;, ocijenio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redovita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tako će biti i u budućnosti&rdquo;, naglasio je uz poruku o neupitnosti isplate mirovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdvojio je i podatak da je u ovoj godini razvidan porast prosječnog mirovinskog staža kod novih korisnika mirovine &scaron;to ukazuje na jačanje svijesti o potrebi duljeg ostanka u svijetu rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bitno je istaknuti utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine&rdquo;, rekao je te naveo da danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog staža, odnosno za puni radni staž, iznosi 4669 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Do kraja mandata povećanje mirovina za 10 posto</strong></p> <p>Premijer je uvjeren da će kroz rad Vijeća u novom mandatu napraviti dodatne iskorake te naveo prioritete Vlade, a prvi je &ldquo;povećanje mirovina za 10 posto do kraja mandata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da je Vlada u prethodnom mandatu povećala mirovine za oko 12 posto, plus najniže mirovine za dodatnih tri posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dodatno, želimo pro&scaron;iriti krug umirovljenika koji mogu raditi te želimo poticati zaposlenike da ostanu u svijetu rada i nakon navr&scaron;ene 65. godine života, one koji to mogu i žele. Također, tu je i pitanje razmatranja novog modela obiteljske mirovine&rdquo;, najavio je premijer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Matice umirovljenika istaknula je zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer vrlo brzo potpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga&rdquo;, rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće napraviti iskorak &ldquo;&rdquo;na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Sindikata umirovljenika upozorila je da će mandat Vlade, uz mnoge pote&scaron;koće poput koronavirusa, biti obilježen i siroma&scaron;tvom starijih osoba jer, upozorila je, 61 posto mirovina niže je od hrvatske linije siroma&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;I to će, očito, biti na dnevnom redu ovog Nacionalnog vijeća, ali i Vade u predstojećem mandatu&rdquo;, ustvrdila je Petrović koja se nada da će se &ldquo;mnoge stvari uspjeti pomaknuti, pobolj&scaron;ati, prije svega obiteljskih i najnižih mirovina i općeg siroma&scaron;tva, osobito samaca, samačkih domaćinstava&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Spominjem ovo jer se iskreno nadamo da će kroz Vijeće rasprave biti vrlo konkretne i pragmatične&rdquo;, dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Drago mi je &scaron;to započinjemo s radom vrlo brzo, zbog svega onoga &scaron;to se događa trenutno i vezano uz COVID-19. Sigurno će biti zanimljiva jesen i u kontekstu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja starijih osoba te njihove za&scaron;tite &ndash; &scaron;to kroz domove umirovljenika, &scaron;to generalno starije populacije &ndash; te očekujem intenzivne razgovore i kvalitetne teme za raspravu&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fortuna je kazala kako vjeruje Vladi i da će biti ispunjeno obećanje o povećanju mirovina za 10 posto do kraja mandata, a Petrović je izrazila nadu da će se kroz dijalog u Vijeću rije&scaron;iti problem obiteljskih mirovina koje su niske i uglavnom su im korisnici žene (94 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Očekujemo da će se pronaći način kojim bi se povećao udio sa 70 na 80 posto partnerove mirovine, koju imaju pravo nasljeđivati, ali i da će se napraviti paralelni model &ndash; da mirovine koje ste stekli kao radnik imate pravo zadržati, a nakon partnerove smrti imate mogućnost stjecanja određenog postotka njegove mirovine, ovisno o njezinoj visini&rdquo;, rekla je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-kune3_0_0_468x10000.jpgNajstarija Hercegovka, baka Jela s Kočerina, ušla u 106. godinu životahttp://grude.com/clanak/?i=217110217110Grude.com - klik u svijetSat, 19 Sep 2020 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-19-baka-jela.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U obiteljskoj kući u širokobriješkom naselju Potkraj u župi Kočerin proteklih dana bilo je posebno slavlje.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, baka Jela Mabić, kr&scaron;tenoga ime Helenna, rođena Ljubić, proslavila je 105. rođendan i stotinu godina od dolaska iz daleke Amerike. Na Jelinu rođendanu i ulasku ove vitalne starice u 106. godinu života okupila se i brojna obitelj. Baka Jela sa suprugom Jurom, danas pokojnim, izrodila je &scaron;estero djece, ima devetero unuka, 16 praunučadi i četvero &scaron;ukununučadi. Rodila se u New Yorku 1915. godine kao Helenna.<br /><br /></p> <p>Njezin otac Jozo iz Potkraja, obližnjeg naselja Privalj, jo&scaron; kao mladić oti&scaron;ao je raditi u Boku kotorsku, gdje je upoznao i Jelinu majku Filomenu rođenu pokraj &Scaron;ibenika.<br /><br /></p> <p>Ubrzo su se vjenčali i odlučili potražiti bolji život odlaskom u Ameriku. U Americi su ostali živjeti pet godina i prije jednoga stoljeća odlučili su se vratiti u Boku kotorsku, potom u Hercegovinu. Jela se udala u 24. godini za Juru Mabića iz kočerinskoga naselja Budim. Ubrzo sa svojim mužem naseljava se u &scaron;irokobrije&scaron;ko mjesto Potkraj, gdje živi danas. Njezin suprug umro je prije dvadeset godina, <em><strong>pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/baka-jela-zakoracila-u-106-voljela-bih-da-nekome-mogu-prepricavati-zivotne-zgode-1432440" target="_blank">Večernji list</a></strong></em>.<br /><br /></p> <p>Na upit kako živi, uz nježni i blagi osmijeh, ova vitalna starica govori nam kako nema dru&scaron;tva s kojim bi mogla razgovarati, prepričavati životne zgode i nezgode prikupljene kroz vi&scaron;e od stoljeće života. Kada smo prije pet godina s njom bili na proslavi stotoga rođendana, kazali smo: Vidimo se na sljedećem rođendanu.<br /><br /></p> <p>I, uistinu, nakon toga slavlja baka Jela proslavila ih je vi&scaron;e, a sada i jo&scaron; jedan jubilarni, stotinu peti, i tako postala zasigurno jedna od najstarijih žena ne samo u Hercegovini već i &scaron;ire.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-19-baka-jela.pngEvo za koliko su pojeftinili stanovi u Mostaru!http://grude.com/clanak/?i=217082217082Grude.com - klik u svijetWed, 16 Sep 2020 23:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-23-fena_stanogradnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo da nema grane koja u vremenu koronavirusa nije ušla u “minus”. Pošteđeno nije ostalo ni tržište nekretnina koje je, prema tvrdnjama agenata, ipak doživjelo pad cijena, ali i potražnje, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije bilo stranaca</strong></p> <p>Iz mostarske agencije za nekretnine &ldquo;Kartel&rdquo; potvrdili su nam kako je pandemija ostavila negativan utjecaj na trži&scaron;te nekretnina. - Nekretnine, kao i sve ostalo pogođeno pandemijom, nije ba&scaron; dobro pro&scaron;lo. Kada je riječ o najmu stanova, tu je, može se reći, zabilježen negativan trend. Zatvaranje granica utjecalo je na dolazak stranih turista koji su bili do sada najče&scaron;ći potencijalni kupci tijekom ljetnih mjeseci. S druge strane, i prodaja stanova doživjela je negativan trend. Većina kupaca na&scaron;i su ljudi iz dijaspore čija je kupovna moć ove godine također bila dosta ograničena. No, u cijeloj situaciji ima i pozitivnih stvari. Kuće i vikendice s bazenima doživjele su pravi procvat. Ove godine za njima je bila puno veća potražnja nego ranijih godina. Iznajmljivačima kuća kapaciteti su bili popunjeni cijelo ljeto, na rezervacije se čekalo i po nekoliko mjeseci, &scaron;to je u konačnici popravilo sliku o trži&scaron;tu nekretnina. Osim turista iz cijele BiH, veliki broj ljudi iz susjedne Srbije također je dolazio u Hercegovinu na odmor.</p> <p><br />- Ove godine za razliku od pro&scaron;le naglo je poraslo zanimanje i za kupnjom zemlji&scaron;ta u Hercegovini. Dnevno imamo i do 10-ak poziva potencijalnih kupaca koji traže dulum za kupnju, a, kako pretpostavljamo, najče&scaron;će žele praviti vikendice i kuće za odmor - kažu nam iz agencije &ldquo;Kartel&rdquo; dodav&scaron;i da su cijene stanova ipak doživjele blagi pada te da je i u skorije vrijeme sve neizvjesno kada je riječ o kretanju cijena stanova. - Kada je riječ o samim cijenama, kompletna situacija je na kružnom toku i sada je pitanje u kojem smjeru će se nastaviti kretati. Konkretne procjene ne mogu se napraviti jer sve je moguće - od pada do rasta cijena stanova. Postoji mogućnost da investitori koji imaju veliki broj stanova budu morali snižavati cijene zbog vraćanja kredita koje su uzimali za gradnju, a ako se to dogodi, onda će doći do lančanog padanja cijena. Jo&scaron; uvijek se &ldquo;drže&rdquo; u nekom uobičajenom rasponu, ali kao &scaron;to sam rekao, sve je moguće. Uspoređujući ovu s godinom ranije, <strong>cijene su pale za 10-ak posto po četvornom metru</strong>. No, kako je Mostar u deficitu sa stanovima, posebice manje kvadrature, mislim da cijene ipak neće drastično padati - kazali su nam iz ove agencije.<br /><br /></p> <p><strong>Svima lo&scaron;a godina<br /></strong></p> <p>Iz jedne sarajevske agencije kazali su kako je nedolazak dijaspore i stranaca negativno utjecao na iznajmljivače. - U Sarajevskoj županiji, nažalost, zabilježen je veći broj iznajmljivača koji su zbog kredita bili primorani prodavati svoje stanove i apartmane jer ih nisu imali kome izdavati, ali situacija nakon otvaranja granica mogla bi krenuti nabolje - kazali su. I u Banjoj Luci potražnja za stanovima je u padu, ali u odnosu na sve ostalo, nije lo&scaron;e. Godina je bila lo&scaron;a svima, nadamo se da će iduća biti bolja - kazali su. &bull;<br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-23-fena_stanogradnja.jpgMijo iz Mamića proslavio 103. rođendan! Susjeda Jela ima dvije višehttp://grude.com/clanak/?i=217073217073Grude.com - klik u svijetWed, 16 Sep 2020 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-16-mijo-mamic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već su prošle tri godine otkako je Mijo Martinović Rasić iz širokobriješkog sela Mamići nedaleko od Kočerina kročio u drugo stoljeće života. <p>&nbsp;</p> <p>Vedra lica i vidno raspoložen, dočekao je Mijo svoje goste. Stigli su s pregr&scaron;tom darova, a Mijo je svakog zdu&scaron;no pozdravio dodajući poneku sitnicu vezanu za njega. Kakvo pamćenje, a već je kročio u 104. godinu života, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&nbsp;<strong>Susjeda Jela ima dvije vi&scaron;e<br /></strong><br />&nbsp;Uz upaljene svijeće, tortu, &scaron;ampanjac, kratak govor i sve ostalo &scaron;to se podrazumijeva za dostojnu proslavu rođendana, Mijat, tako ga zovu njegovi susjedi, proslavio je 103. rođendan. Ponosan je &scaron;to je najstariji stanovnik u ovom kraju te se naglo ispravlja i kaže: - Jesam najstariji mu&scaron;karac, ali susjeda Jela starija je od mene dvije godine. Ona je žensko, one svakako dulje žive - obja&scaron;njava Mijo, uvijek spreman za po&scaron;alice.</p> <p>&nbsp;Ne zna čemu može zahvaliti tako dug i iznimno zdrav život, ali tvrdi kako se rijetko ljuti, ne jede puno, a slatko uopće ne konzumira. Ide na počinak najkasnije u 22 sata, ali je u pet već na nogama. I danas dobro spava, jede, pije, radi i sve to bez ikakvih smetnji. Pomalo mu smeta &scaron;to živi sam i jedva dočeka da netko dođe i s njim popriča. Većina njegova života popraćena je ratnim zbivanjima te nije ni čudo &scaron;to njegovi odgovori, ma &scaron;to god ga upitamo, uglavnom zavr&scaron;avaju na njegovoj bujnoj i zanimljivoj ratnoj pro&scaron;losti. Zanimljivo je razgovarati sa živahnim čovjekom koji se sjeća sitnih detalja potkrijepljenih imenima i mjestima zbivanja, kao da su se jučer dogodili. Često, bolje reći redovito, vraća se na rat. Kada to priča, te&scaron;ko ga je zaustaviti, ali i skrenuti s teme.<br /><br /></p> <p>- Bio sam dobar vojnik u 13. pukovniji - često je počinjao Mijat. Već vi&scaron;e godina živi sam, supruga mu je davno umrla. Djeca, njih osmero, zavr&scaron;ila su visoke &scaron;kole i žive u Splitu, Rijeci, Poreču, Belgiji..., a tek jedno je ostalo u Mamićima. Veseli se dru&scaron;tvu, a smeta mu &scaron;to se ljudi sve manje druže. No, s Mijatom se može satima razgovarati. I slu&scaron;ati zanimljive priče.</p> <p>- Zvala sam ga da dođe kod mene u Ka&scaron;tele, i to nekoliko puta. Vjerujem da su to radila i moja braća i sestre, ali on ne da ni zboriti o tome. Ovdje je najsretniji i svaka promjena te&scaron;ko bi mu do&scaron;la. Ubila bi ga. Nije mu lako, ali snalazi se - kaže kći Anđa. - Korona, kaže&scaron;! Ne pla&scaron;im se ja ničega, kako Bog dade tako će biti. Čujem da ta korona napada pluća, a u mene su pluća k&rsquo;o u diteta i zato je se ne pla&scaron;im. Strah bi me bilo da napada one koji su slabi na nogama. One me izdaju. Rukama bih mogao sve, ali noge izdaju. Pro&scaron;etam pomalo tu do Kočerina (oko tri km od Mamića), ali nekada sam stalno i&scaron;ao pje&scaron;ice u &Scaron;iroki - s tugom zaključuje.<br /><br /></p> <p><strong>Obnavlja i kuću<br /><br /></strong></p> <p>Da planira jo&scaron; puno rođendana proslaviti u svome domu u Mamićima, pokazuju i njegovi zahvati na obiteljskoj kući. Nedavno je obnovio otvore na kući, stavio na njih i rolete, a od ljetnih žega hladi se novim klima-uređajem. Zazvoni mobitel, a dok smo mi prebirali po džepovima čiji to zvoni, Mijat otklopi svoj mali stroj i počne zahvaljivati djeci i svojim prijateljima koji mu čestitaju rođendan. - Ma, služim se ja mobitelom godinama - kaže nam Mijo koji pak stalno slu&scaron;a i radio te gleda televiziju.&bull;<br /><br /><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-16-mijo-mamic.jpegPročitajte ovu priču i zahvalite Bogu na svemu! Ova žena s četvero nepokretne djece neka vam bude primjerhttp://grude.com/clanak/?i=217061217061Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-15-dragana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dragana je samohrana majka, a njena priča nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.<p>&nbsp;</p> <p>Ona nema slobodan vikend, ni godi&scaron;nji odmor. Nije u prilici uzeti bolovanje. Ne smije. Jer ima njih četvero, u kolicima. Nezinu priču donosi Blic.rs.<br /><br /></p> <p>Oduvijek je sanjala o punoj kući, zato &scaron;to su djeca bila i ostala svrha njezinog života. Dodaje kako je htjela imati jo&scaron; djece, ali kada je najstarija kćerka krenula u &scaron;kolu, shvatila je da ne bi mogla sve stići.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Na vrijeme su prohodali, progovorili, naučili na tutu, sve po redu. Djeca su zavr&scaron;ila redovitu osnovnu &scaron;kolu. Te&scaron;ko su svladavali gradivo, a ja sam učila s njima svaku lekciju iz svih predmeta, ne znajući da su lako ometeni u razvoju. Nisam mogla to prepoznati, a nijedan psiholog prilikom upisa u &scaron;kolu mi nije to rekao. Valjda nisu jo&scaron; to ni pokazivali kada su kretali u &scaron;kolu - kaže Dragana.<br /><br /></p> <p>Usporedno s tim, cijelo vrijeme je i radila u ugostiteljstvu, s jednim slobodnim danom. Ipak 2002. odlučila je napustiti tvrtku.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Dvoje djece su već bili u srednjoj &scaron;koli, dvoje u osnovnoj. Dolazila sam kući umorna i pitala djecu &scaron;to ima za ručak. Kuća je bila uredna, ručak skuhan, ve&scaron; su znali razdvojiti i uključiti perilicu. Voljeli su raditi. Znali su me ujutro izgurati iz kuće da idem kod susjede na kavu, a oni složno spreme kuću. Ma, ni&scaron;ta im nije bilo te&scaron;ko - ispričala je Dragana.</p> <p>Onda je najstariju kćerku počelo boljeti koljeno. Imala je 17 ili 18 godina. Godinu dana obitelj je obilazila klinike, ali nitko nije znao &scaron;to je uzrok problema. Na kraju, ostala je na ispitivanju na klinici za neurologiju, kada je Dragana spomenula i drugu kćer.<br /><br /></p> <p>- Tada sam spomenula i drugu kćer i problem s drhtavicom. Jedina bolnica koja je prihvatila da ih pregleda svih četvoro, iako sam ja to već tražila u drugim klinikama, jer sam već naslutila da imaju ne&scaron;to povezano &scaron;to nije u redu. Ostali su jo&scaron; zdravo hodali dok je Milica već počela vući nogu. Prof. dr Vedrana Milić-Ra&scaron;ić je pretpostavila kako se tu radi o genetskom poremećaju, ali je to trebalo i potvrditi, dokazati, prenose priču Grude.com. Dvije godine smo čekali da se pronađe tko će uraditi to genetsko ispitivanje. Konačno, poslali smo krv svih &scaron;estoro u Antwerpen. Čekalo se narednih pet godina. Stigli su rezultati - obja&scaron;njava majka.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;a kuća je uvijek bila puna djece. Ako smo i&scaron;li na Zvjezdaru u &scaron;etnju, i&scaron;lo je bar desetero djece. Ako bi ih vodila u kazali&scaron;te "Puž", nikada nisu i&scaron;la samo moja djeca, to vrijedi i za kino. Znaju njihovi prijatelji kakve su Gagine kiflice koje smo zajedno mijesili i pekli za svu djecu u parku, stajali su u redu i čekali sljedeću tepsiju. Bila je to kuća puna radosti i dječije graje - prisjeća se majka.<br /><br /></p> <p>Nakon osnovne, do&scaron;lo je vrijeme i za srednju &scaron;kolu, ali onda stvari postaju ozbiljnije i za Draganu.<br /><br /></p> <p>- Saznala sam kako Milica ima smetnje u razvoju. Imala je psihičkih problema, krize svijesti po nekoliko puta na dan, ležala je i u bolnici. Ipak, sve analize organskog porijekla bile su uredne. Upisala sam je u posebnu &scaron;kolu, da bi nakon bombardiranja druga kćer, Ana, dobila jaku drhtavicu ruku. Jedva je držala ka&scaron;iku i pisala. Do&scaron;li su i problemi s gojazno&scaron;ću. Bilo je to razdoblje kada sam od pet radnih dana, tri i&scaron;la s njima na klinike, samo ispitivanja, nikakvo liječenje - kaže ona.<br /><br /></p> <p>"Hereditarna spastična parapareza" glasila je dijagnoza koja je kod Jovića udružena sa zahvatanjem i drugih sustava i koja je progresivnog tijeka.<br /><br /></p> <p>- Zavr&scaron;ili su srednju &scaron;kolu. Djevojke su imale momke, Du&scaron;an je vozio motor, uvijek puna kuća dru&scaron;tva. Bila su okupljanja, glazba, pjesma, radost. Naviknuli smo tako živjeti i kad je te&scaron;ko ja to nekako prebacim na ne&scaron;to smije&scaron;no, pa tako je ljep&scaron;e, lak&scaron;e i bolje. 2007. godine sam se razvela. Njihov otac nije imao sluha za njihovu bolest i moju borbu. Samo mi je odmagao i ja sam se rije&scaron;ila jedne smetnje i nečega na &scaron;to sam bespotrebno tro&scaron;ila živce, a trebali su mi. Znala sam to i znala sam &scaron;to me čeka. Moja djeca to nisu znala, a on posebno - kaže Dragana.<br /><br /></p> <p>Danas stanuju u Obrenovcu, poplava koja je zahvatila taj kraj 2014. uni&scaron;tila je sve slike na kojima su Draganina zdrava djeca, ostala je poneka, a stanje se sve vi&scaron;e kompliciralo.<br /><br /></p> <p>- Milica je u svojoj 25. sjela u kolica, do svoje 29. se mogla premjestiti na krevet i toaletna kolica. Sada ima 35, na noge ne staje nikako, imamo bolnički krevet, dizalicu i pelene. Ana je hodala normalno do svoje 23., sada ima 33, jedva je s kolica premjestim na krevet i toalet. Zvezdana je bila moja desna ruka, kupala je Milicu, kuhala ručak, održavala kuću, jer sam putovala iz Obrenovca za Beograd na posao. Imala je dečka, trebala se udati. U 24. počela je te&scaron;ko hodati. Sada ima 31 i u kolicima je, pomažem joj da se obuče i okupa. Du&scaron;an je jedva hodao, vozio je motor, padao, ustajao, dizali ga ljudi na ulici - priča Dragana.<br /><br /></p> <p>Ipak, nisu se predavali, ni sada se ne predaju. Iako im mentalne sposobnosti opadaju.<br /><br /></p> <p>- Učim ih da je i život u kolicima - život i da je lijep i da nisu jedini. Imamo mir, dovoljno prihoda, kuću, dvori&scaron;te, životinje, dobro susjedstvo, moju obitelj. Izvedem ih jedno po jedno u grad, kad mogu. Nekada ne mogu, fizički. Oni meni i dalje pomažu, raspreme stol, čiste povrće, sjeckaju... I sve uz glazbu i smijeh. A kuća? &Scaron;to stignem - stigla sam i ne sekiram se ba&scaron;. Ne moraju prozori biti čisti, neka pra&scaron;ine ispod kreveta. Legnem ja preko dana da odmorim i nadoknadim sna, ali sve je to život, nemamo stresove. Nitko ne galami, ne dozvoljavam povi&scaron;en ton. To &scaron;to umjesto nogu imaju točkove nije stra&scaron;no, kreću se - kaže Dragana.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e je boli &scaron;to im mentalna strana nije na vi&scaron;oj razini. Iako znaju sve na računalu, nemaju dovoljno razvijenu međusobnu komunikaciju.<br /><br /></p> <p>Fond riječi im vi&scaron;e nije na zavidnoj razini, iako Ana i Beba čitaju knjige. Ali nije važno &scaron;to mene boli, preboljela sam, utrnula. Ne mogu nogama, ali mogu točkovima, druge noge im izrasti neće. Trudimo se koristiti ono &scaron;to imamo, a ja da ne razmi&scaron;ljam o onome &scaron;to smo izgubili. Ne gledam unazad, samo naprijed, i to ne daleko, već gledam da im uljep&scaron;am svaki dan - zaključuje Dragana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-15-dragana.jpgNavike kupaca: Evo što se u BiH promijenilo od ožujka 2020.http://grude.com/clanak/?i=217053217053Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 14:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-trgovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija koronavirusa utjecala je na sve pore u društvu, pa tako i na navike svakodnevne kupovine.<p>&nbsp;</p> <p>U gotovo svaku kupovinu sada će sigurno biti uvr&scaron;teno i neko sredstvo za dezinfekciju.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Prije pandemije nisam mnogo kupovala sredstva za dezinfekciju, točnije, rijetko kad. Međutim, od kako se pojavio virus, sredstva za dezinfekciju su obvezna stvar na listi mjesečne kupovine. Također, dok su bile obavezne, i rukavice sam jako često kupovala&rdquo;, rekla je za "Nezavisne novine" mje&scaron;tanka Borika.<br /><br /></p> <p>Njen sugrađanin kaže da se, od potro&scaron;ačkih navika jedino promijenilo to &scaron;to če&scaron;će kupuje za&scaron;titne maske koje su u zatvorenim prostorijama, ali i na skupovima s većim brojem ljudi obvezna. I u jednoj trgovini potvrđuju da je pandemija promijenila navike.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Samo je pitanje u kojoj mjeri je to sada primjetno. Na&scaron;a svakodnevica i na&scaron;a nova realnost su maske i sredstva za dezinfekciju. Na na&scaron;im blagajnama odavno su postavljene za&scaron;titne folije, duž čitave trgovine polijepljene naljepnice o rastojanju&rdquo;, kazali su iz trgovine.<br /><br /></p> <p>Diljem bh. radnji postavljeni su natpisi da se bez maski ne ulazi, te da se koristi sredstvo za dezinfekciju ruku.<br /><br /></p> <p>Prema njenim riječima, sve to bi prije samo godinu dana bila neslana &scaron;ala, sada je već opće prihvaćeno.<br /><br /></p> <p>Na početku pandemije bilo je prisutno gomilanje hrane, a sada se kupovina obavlja bez nekog dugog zadržavanja, te se kupuje uobičajeno uz to da su sredstva za dezinfekciju na redovitom popisu za kupovinu.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-trgovic.jpgČak šest intervencija na Križevcu za samo jedan danhttp://grude.com/clanak/?i=217046217046Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-09-krizni_put_krizevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spašavajući hodočasnike na brdu Križevac kod Međugorja spasioci su šest puta intervenirali tijekom ove nedjelje.<p>&nbsp;</p> <p>"Srčani udar, ozljeda noge i iznemoglost, razlozi su zbog kojih su pripadnici gorskih službi spa&scaron;avanja iz Čitluka i Ljubu&scaron;koga intervenirali ove nedjelje prilikom osiguranja na Križevcu kod Međugorja. Ukupno su izveli &scaron;est intervencija i tri transporta ozlijeđenih do najbliže ceste", priopćeno je iz GSSuBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-09-krizni_put_krizevac.jpgVJENČANJA GENERIRAJU NOVOOBOLJELE: Najavljuje se zabrana svadbihttp://grude.com/clanak/?i=217023217023Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kontinuirano par desetaka ljudi svaki dan završi u bolnici. I kao što vidimo nažalost i umiru.<p>&nbsp;</p> <p>Kakva će situacija biti na jesen, to ćemo sad vidjeti, rekao je epidemiolog Bernard Kaić na RTL-u. Dodao je kako sve ovisi o tome kakve će mjere biti na snazi i kako će ih se ljudi pridržavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Krenula je &scaron;kola. Mi za sada nemamo u &scaron;kolama &scaron;irenje infekcije, tek je tjedan dana &scaron;kola. Imamo oboljele, djeca koja su se zarazila izvan &scaron;kole koja su i&scaron;la u &scaron;kolu pa onda njihove kontakte stavljamo u karantenu, negdje ne negdje da, ovisno o tome jesu li bolesna djeca imala simptome koliko su dugo bila u &scaron;koli i raznim drugim&nbsp;faktorima pa ćemo vidjeti si vremenom hoće li &scaron;kole postati nekakav izvor &scaron;irenja infekcije za zajednicu o tome kakve će mjere biti na snazi i kako će ih se ljudi pridržavati - rekao je epidemiolog, prenosi 24sata.hr</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Na pitanje novinarke je li do&scaron;lo vrijeme da se ograniči broj uzvanika na svadbama u cijeloj Hrvatskoj, odgovorio je da je to trebalo učiniti davno prije.&nbsp;</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>- Mi kontinuirano imamo oboljele sa svadbi, samo se seli iz županije u drugu. Ja znam da to nekima jako velik problem predstavlja, da je to čak i gospodarska grana, ali ne može se nikako zanijekati da velike svadbe generiraju oboljele i to velik broj oboljelih koje je onda te&scaron;ko poloviti, uvjetno rečeno&nbsp;i staviti ih u izolaciju tako da mislim da se mogao ograničiti broj ljudi na svadbi već prije mjesec, dva bez problema - rekao je Kaić. Očekivano, njegova je izjava izazvala reakcije organizatora vjenčanja i hotelijera kojima zarada direktno ovisi o svadbama.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span><span>- Svi se bojimo i &scaron;titimo i poku&scaron;avamo biti odgovorni, ali činjenica je da se možemo zaraziti bilo gdje. Ne bih rekla da su svadbe najkritičnije. &Scaron;to je s raznim političkim skupovima na kojima se grli i ljubi, noćnim klubovima, &scaron;kolama, godi&scaron;njim odmorima - nabrajala je organizatorica vjenčanja koja je željela ostati anonimna, a radi za jednu od najpoznatijih zagrebačkih agencija za organizaciju vjenčanja. Otkrila je da im je za ovu godinu apsolutni&nbsp;sve otkazano te da im je struka doslovno na koljenima.</span></span></span></span></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgDemantirano da Plenković večeras dolazi u Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=217019217019Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-plenkovic_covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se pojavila informacija da Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH večeras dolazi na predstavljanje knjige Ratka Perića u Mostar, iz njegove Vlade to je demantirano.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, prvi čovjek Vlade RH dolazi tek sutra.</p> <p>Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će na svečanoj svetoj misi u prigodi ustoličenja mons. Petra Palića, mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije, u ponedjeljak, 14. rujna 2020. godine, u 11.00 sati, ispred Katedrale Marije Majke Crkve na Gospinom trgu u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Po dolasku u Mostar, predsjednik Vlade Andrej Plenković susrest će se sa zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem u 9.30 sati (Sredi&scaron;njica HDZ-a BiH).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-plenkovic_covic.jpgPlenković dolazi na oproštaj Ratka Perića i u provjeru stanja Biskupijskog kulturnog centra kojeg je financirala RHhttp://grude.com/clanak/?i=217013217013Grude.com - klik u svijetSun, 13 Sep 2020 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-19-plenkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski premijer Andrej Plenković sa izaslanstvom će sutra i u ponedjeljak biti u posjetu Mostaru.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <div class="itemFullText"> <p>Povod je svečanog otvaranja novoizgrađenog Biskupijskog kulturnog centra u Mostaru i predstavljanje knjige Ratka Perića &lsquo;Pođite i propovijedajte&rsquo; kao i primopredaju dužnosti odlazećeg biskupa Ratka Perića novoimenomanom biskupu Petru Paliću.<br /><br /></p> <p>Inače, novoizgrađeni Biskupijski kulturni centar u Mostaru velikim dijelom je financiran upravo zahvaljujući pomoći Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Također, Plenković će nazočiti i svetoj misi u ponedjeljak, kada će odlazeći biskup Ratko Perić predati dužnost novoimenovanom biskupu Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske dijeceze, biskupu Petru Paliću. Kako Republika doznaje, očekuje se i nazočnost kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije Tome Vuk&scaron;ića, mostarskog muftije Salema ef. Dedovića, episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Dimitrija, kao i brojnih biskupa iz BiH i Hrvatske.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-19-plenkovic.jpegKancelar Kurz: Ne izbjeglicama, pa ni djeci! Austrija ne može sve primitihttp://grude.com/clanak/?i=217008217008Grude.com - klik u svijetSat, 12 Sep 2020 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-09-3008c04ffb0f81741477.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Austrijski kancelar Sebastian Kurz u subotu je u video poruci na facebooku dao pojašnjenje za svoje jasno i glasno „NE“ prijemu Austrije izbjeglica iz izbjegličkog kampa Moria na grčkom otoku Lesbosu nakon što ga je nedavno progutao požar. <p>&nbsp;</p> <p>Austrijski mediji pi&scaron;u kako je nakon požara situacija u tom najvećem izbjegličkom logoru u Europi u kojem je 13.000 ljudi, među njima i 4.000 djece &bdquo;katastrofalna&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Navode kako su Njemačka i Francuska najavile da će svaka uzeti po najmanje 150 maloljetnika, uz konstataciju kako Austrija i dalje &bdquo;kategorički odbija prijem izbjeglica&ldquo;. Za&scaron;to je to tako pojasnio je austrijski kancelar u svojoj video poruci. Kurz je istakao kakao su to &bdquo;stra&scaron;ne slike koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodu&scaron;nim&ldquo;, no pritom ukazuje kako &bdquo;stalan rastući prijem izbjeglica ne može biti ispravan put&ldquo; nego kako bi im se &bdquo;mnogo vi&scaron;e moralo pomoći na licu mjesta&ldquo;. Napomenuo je kako je kao ministar vanjskih poslova vidio izbjeglice i ljude koji žive u &bdquo;nepojmivom siroma&scaron;tvu&ldquo;<strong> &scaron;irom svijeta</strong>, kao primjerice u Somaliji i drugdje.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kod takvih doživljaja čovjek ima samo jedan osjećaj, naimeželju da pomogne&ldquo;, rekao je Kurz dodav&scaron;i: &bdquo;Čovjek postane svjestan da želi pomoći, ali ne može sve primiti u Austriju. Ispravan je stav,<strong> pomoć na licu mjesta</strong>&ldquo;. Kurz je rekao kako se sada javljaju političari koji kada vide slike iz Morie govore: &bdquo;To nije moguće da Austrija uopće ne pomaže. Ne možemo li primiti barem 100 djece? Kada to čujem imam utisak da mnogi uopće ne znaju koliko Austrija zapravo pomaže. Da mi po 10, 100 ili jo&scaron; vi&scaron;e djece primamo, ali s onu stranu kamera&ldquo;. Kritizirao je medije da nedovoljno o tome izvje&scaron;tavaju i ne daju usporedbe Austrije s drugim državama, kako bi se vidjelo koliko Austrija stvarno pomaže.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Samo u ovoj godini Austrija je primila 3.700 djece, a u pet godina ukupno <strong>200.000 ljudi</strong>&ldquo;, poručio je Kurz svojim kritičarima, izraziv&scaron;i čuđenje da se Austriju sada p(r)oziva na jo&scaron; veći prijem izbjeglica. &bdquo;Istina je i to da sada imamo velike izazove pri integraciji i da se i pri tome mora biti odgovoran&ldquo;, dodao je. Austrijski kancelar dao je do znanja da i dalje ostaje kod svog jasnog &bdquo;NE&ldquo; za prijem izbjeglica s Lesbosa. &bdquo;Ako se sada popusti pritisku nekolicine migranata koji su zapalili izbjeglički kamp, tada riskiramo da napravimo istu gre&scaron;ki kao i 2015.&ldquo;, istakao je dodav&scaron;i: &bdquo;Na licu mjesta treba pomoći i to ne samo u područjima koja su trenutačno u fokusu medija. Isto tako to treba raditi i u Siriji, Iraku ili Venezueli, o čemu također razgovaramo s koalicijskim partnerom&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Inače &scaron;to se tiče Kurzovih &bdquo;narodnjaka&ldquo; (&Ouml;VP) i koalicijskog partnera, a to su u Austriji Zeleni, mediji pi&scaron;u kako su stavovi oko prijema<strong> izbjeglica s Lesbosa </strong>dijametralni. Potkancelar i čelnik Zelenih Werner Kogler izjavio je kako želi i dalje pregovarati ustvrdiv&scaron;i: &bdquo;Ako je to uspjelo čak gospodinu S&ouml;deru, a sada i nizozemskom premijeru gospodinu Rutteu, onda vjerujem da to može uspjeti i Austriji&ldquo;. &bdquo;Ono &scaron;to nam ne treba je simbolična politika&ldquo;, uzvratio je Kurz aludirajući na njemačko-francusku inicijativu prijema djece i mladih iz izbjegličkog kampa Moria. Ono za &scaron;to je Kurz i &scaron;to je posebno naglasio je da se na europskoj razini treba zalagati za jedinstveni pristup tom problemu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-09-3008c04ffb0f81741477.jpegNužno je jačati uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštitehttp://grude.com/clanak/?i=216999216999Grude.com - klik u svijetSat, 12 Sep 2020 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-12-dom-zdravlja.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija bolesti COVID-19 mjesecima je zdravstvena tema broj jedan.<p><br />O dobu u kojem živimo u velikom intervjuu za Večernji list, govorio je hrvatski ministar zdravstva Vili Bero&scaron;. Naglasio je važnost jačanja uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene za&scaron;tite. <br /><br /></p> <p><strong>Danima imamo po tristotinjak pozitivnih testova na virus SARS-CoV-2, raste broj hospitaliziranih, onih na respiratoru. Koliko vas se to skupa zabrinjava i koliko je trend ozbiljan? </strong></p> <p>Trend je svakako ozbiljan i odražava se u kliničkoj slici kojoj ovih dana, nažalost, svjedočimo i u mnogim europskim zemljama. Itekako smo svjesni postojeće situacije te vodimo računa o &scaron;to manjem <strong>negativnom efektu</strong> u smislu naru&scaron;avanja gospodarskih aktivnosti i kvalitete dru&scaron;tvenog života. Trenutačno stanje zahtijeva pojačan pristup, oprez i ujedinjen stav u provođenju svih mjera i aktivnosti koje se donose kako na lokalnoj tako na nacionalnoj razini. Upravo je to razlog povećanja samostalnosti županijskih stožera civilne za&scaron;tite u dono&scaron;enju odluka.<br /><br /></p> <p><strong>Možemo li u ovom trenutku govoriti o eksponencijalnom rastu inficiranih? </strong></p> <p>Broj inficiranih ne raste eksponencijalno, već se radi o određenom linearnom rastu, dok je broj novoinficiranih stalan. Sukladno tome, mi smo <strong>oprezno optimistični</strong> i usmjereni smo na stabilizaciju žari&scaron;ta zaraženih. Uspjeli smo biti pri samom vrhu u suzbijanju bolesti u prvom valu i spremni smo to učiniti i sada.<br /><br /></p> <p><strong>Koliko smo spremni za pandemijsku jesen? </strong></p> <p>Svakako nam je u interesu postići ravnotežu zdravstvene sigurnosti i optimalnog, ali novog životnog stila koji svi danas živimo kako bismo kao dru&scaron;tvo nastavili ići naprijed u dru&scaron;tvenom i gospodarskom smislu. Održavanje te ravnoteže iziskuje velika nastojanja i mi ih svaki dan primjenjujemo i nastavit ćemo istom predano&scaron;ću i dalje. Iskustvo s potpunim zatvaranjem na proljeće ove godine nam je pokazalo da virus možemo vrlo efikasno, u relativno kratkom roku, potpuno obuzdati, pa čak i <strong>ukloniti iz cirkulacije</strong>. To je iskustvo od neprocjenjive važnosti koje je dokazalo da smo svojom strategijom krenuli u jedinom pravom smjeru, i to na samom početku bolesti. Danas smo u mnogo povoljnijem položaju po pitanju znanstvenih saznanja i imamo efikasne alate za jesen koja je pred nama.<br /><br /></p> <div class="article__video_wrap video uploaded_video"> <div id="vjs_video_3" class="video-js js_videoPlayer vjs-paused vjs_video_3-dimensions vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active vjs-controls-enabled vjs-share vjs-videojs-share" lang="hr" data-videourl="https://video.vecernji.hr/portal/2020/9/53175aef.mp4" data-autoplay="false"> <div id="vjs_video_3_html5_api" class="vjs-tech" lang="hr" data-autoplay="false" data-videourl="https://video.vecernji.hr/portal/2020/9/53175aef.mp4"><strong>Do&scaron;lo je do zastoja u trećoj fazi oxfordskog cjepiva, i to ba&scaron; na dan kad je EK s proizvođačima zaključio preliminarne razgovore o kupnji cjepiva protiv koronavirusa. </strong><br /> <br /> Europska agencija za lijekove detaljno analizira trenutačno stanje te je u vrlo bliskoj suradnji s Europskom komisijom koja pozorno prati razvoj cjepiva. Važno je napomenuti kako je <strong>odgađanje kliničkih ispitivanja</strong> u ovom slučaju ne&scaron;to &scaron;to se normalno moglo dogoditi u bilo kojem kliničkom ispitivanju, a jedan događaj nije dovoljan za dono&scaron;enje bilo kakvih čvrstih zaključaka. Iako cjepivo predstavlja najsigurniju strategiju izlaska iz pandemije COVID-19, sigurnost građana je glavni prioritet. Komisija je prije svega usmjerena na nepristranost i transparentnost. Sukladno tome, nikada se ne bi kompromitirala niti bi zaobi&scaron;la bilo koji dio informacija i u pogledu sigurnosti i djelotvornosti, kao i u pogledu vremena potrebnog da se to osigura u kliničkim ispitivanjima. Sigurnost je temeljni zahtjev bilo kojeg cjepiva da pristupi trži&scaron;tu EU. Budite uvjereni da Komisija ostaje predana ulaganju u raznolik i &scaron;irok portfelj kandidata za cjepivo.<br /><br /></div> </div> </div> <div class="article__video_wrap video uploaded_video">&nbsp;</div> <p><strong>Pro&scaron;log vikenda održao se &ldquo;Festival slobode&rdquo;. Već ste poručili da podržavate demokraciju, no kako gledate na angažman pojedinih liječnika tamo i na njihove poruke o cijepljenju? </strong></p> <p>Kako sam već istaknuo, živimo u demokratskom dru&scaron;tvu u kojem svatko ima pravo na osobni stav i izbor. No osobna sloboda i pravo izbora jedino imaju smisla dok ne naru&scaron;avaju tuđu slobodu, zdravlje i sigurnost. Istupanje pojedinih liječnika i zdravstvenih djelatnika na &ldquo;Festivalu slobode&rdquo; <strong>kosi se sa strukom</strong> koju upravo oni predstavljaju te dezinformiraju javnost o aktualnim zdravstvenim pitanjima. Oni bi trebali biti glas struke koja predstavlja visoke etičke standarde kao i visoki stupanj savjesti i služe kao zdravstveni i moralni kompas u dru&scaron;tvu. Jasnim ograđivanjem medicinske struke od&nbsp;takvih stavova te jednoznačnim uputama i preporukama građanstvu, &scaron;to ovo Ministarstvo i druge relevantne medicinske institucije kontinuirano provode, ovakve istupe pojedinaca najbolje demantiraju.<br /><br /></p> <p><strong>Trebaju li liječnička udruženja reagirati na ovakve istupe liječnika ili je to dio demokracije? </strong></p> <p>Nepo&scaron;tovanje pravila dovodi do anarhije i naru&scaron;ava povjerenje na&scaron;ih građana u liječničku profesiju. Zato smatram da stručna dru&scaron;tva moraju reagirati na izjave pojedinih liječnika koje su u suprotnosti sa znanstvenim dokazima i službenim i znanstvenim stavovima struke. Postoji <strong>zakonodavni okvir</strong> koji regulira djelovanje liječnika uz obvezu po&scaron;tivanja pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije.<br /><br /></p> <p><strong>Kako komentirate nemili događaj s vozilom hitne na Trgu? </strong></p> <p>Hitna medicinska služba dolazi na svaki poziv kada je to od interesa za zdravlje pacijenta, pa je tako bilo i ovom prigodom. Tom prigodom je &ldquo;Festival slobode&rdquo; upravo <strong>uskratio slobodu najugroženijima</strong>. Naravno da je to nedopustivo, neprimjereno i krajnje licemjerno, a napad i vrijeđanje osoblja hitne medicinske službe koja je iza&scaron;la na teren pokazuje vrlo nisku razinu empatije i razumijevanja istinskih sloboda i prava. Kao liječnik sam ogorčen takvim postupkom, a kao čovjek razočaran.<br /><br /></p> <p><strong>Proteklih je dana izbio skandal s varaždinskim psihijatrom. Tko je odgovoran &scaron;to se takva praksa nije ranije prekinula? </strong></p> <p>Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva obavit će zdravstveno-inspekcijski nadzor u Općoj bolnici Varaždin u okviru svojih nadležnosti. Svakako ću, kao i u svim ostalim slučajevima eventualnih nepravilnosti, učiniti sve da ih se utvrdi i spriječi. Poduzimanje daljnjih mogućih mjera i aktivnosti te utvrđivanje odgovornosti ovisit će o utvrđenim činjenicama tijekom nadzora, no svakako želim napomenuti kako ni ja ni Ministarstvo zdravstva nismo imali saznanja o navedenom slučaju do trenutka objave u medijima.<br /><br /></p> <p><strong>Postali ste ministar u jednom od najzahtjevnijih perioda. Koliko vam to pričinja stresa i kako se nosite s tim? </strong></p> <p>I kao neurokirurg bio sam pod <strong>stalnim opterećenjem</strong> i svojevrsnim stresom jer je to priroda posla tražila. Kao ministar sam u sličnoj situaciji. Godinama sam u radnom pogonu tako da i ministarski dio posla za sada dobro podnosim. Ministarski mandat započeo je s epidemijom koronavirusa i nastavio se i u ovom drugom dijelu dužnosti. Kroz život sam se uvjerio da veliki trud i uložena energija uvijek daju dobre rezultate. Vjerujem da će uskoro ti rezultati biti vidljivi u pronalasku rje&scaron;enja u zdravstvenom sustavu.<br /><br /></p> <p><strong>I da nema pandemije, kao ministar imate velik zadatak: reformu zdravstvenog sustava. </strong></p> <p>Moj je zadatak i cilj kontinuirano poduzimati mjere u svrhu jačanja zdravstvenog sustava i u tom smislu nastavljamo s modernizacijom bolničkog sustava, zatim s digitalizacijom koja će unaprijediti zdravstvenu skrb na&scaron;ih građana, dodatno skratiti liste čekanja. Radit ćemo na unapređivanju sustava hitne medicinske pomoći i podizanja kvalitete i dostupnosti primarne zdravstvene za&scaron;tite, posebice u ruralnim krajevima. Poseban naglasak stavljam i na jačanje ljudskih resursa i unapređenje uvjeta rada u zdravstvu uz cjeloživotni razvoj stručnih kompetencija i jačanja sustava javnog zdravstva, koji se u posljednjoj epidemiji pokazao ključnim za uspje&scaron;nu za&scaron;titu građana, kao i sustav preventivne medicine i ulogu mreže zavoda za javno zdravstvo s posebnim naglaskom na prevenciju i ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti. Okolnosti epidemije u kojoj se nalazimo ukazuju nam na potrebu <strong>jačanja uloge doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene za&scaron;tite</strong> na primarnoj razini kao i na nužnost uspostave specijalističko-konzilijarne zdravstvene za&scaron;tite pri domovima zdravlja.</p> <p>Zatim, osim nužnosti uspostave <strong>hitne helikopterske službe</strong>, potrebno je reorganizirati i unaprijediti sustav hitne medicinske pomoći te osigurati podizanje potrebnih kompetencija za samostalni rad medicinskih sestara i tehničara u timovima bez liječnika. Održavamo tjedne sastanke u Ministarstvu, po pojedinim temama, te ćemo nakon definiranja prijedloga s njima izaći u javnost, a svaka konstruktivna kritika ili prijedlozi tada su dobrodo&scaron;li, za opće dobro. Reforma bolničkog sustava uključuje brojne aktivnosti vezane uz modernizaciju bolnica u Hrvatskoj. Nastavlja se već započeti procesi funkcionalne integracije koji uključuju pojačanu suradnju i povezivanje bolnica. Isto uključuje jačanje kapaciteta dnevne bolnice uz postupno smanjenje akutnih kapaciteta. Intenziviraju se aktivnosti vezano uz mjerenje ishoda liječenja, praćenje indikatora kvalitete te provedbu akreditacije bolnica. Započeti su i procesi za uspostavu novog modela upravljanja bolnica koji će doprinijeti osnaživanju upravljačkih kapaciteta bolnica kako bi se provela racionalizacija sustava i uspostavila financijska održivost. Kao važan čimbenik u provedbi svih navedenih mjera ističem cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava. Provode se aktivnosti na revidiranju i smanjenju listi čekanja u medicinski prihvatljive rokove čekanja na pojedine zdravstvene preglede. Uzimajući u obzir stanje bolničke infrastrukture, posebice nakon razornog potresa u Zagrebu, dodatno su se pojačale aktivnosti na pripremi uspostave nove nacionalne dječje bolnice kao i na infrastrukturnim projektima u drugim bolničkim ustanovama.<br /><br /></p> <p>K<strong>ada će hrvatski pacijenti zaista moći 80 posto svojih zdravstvenih problema rje&scaron;avati na razini primarne zdravstvene za&scaron;tite? </strong></p> <p>Trenutačno oko polovine liječnika koji rade u ordinacijama općeobiteljske medicine nema zavr&scaron;enu specijalizaciju iako većina ima dugogodi&scaron;nje iskustvo. Kako bi se pacijentima pružila odgovarajuća zdravstvena za&scaron;tita na primarnoj razini, Ministarstvo je osiguralo financijska <strong>sredstva iz Europskih fondova</strong> za dodatno opremanje ambulanti medicinskom opremom i specijalističko usavr&scaron;avanje. Tek kada na&scaron;a primarna zdravstvena za&scaron;tita bude opremljena prema europskim standardima, a liječnici specijalisti i educirani za obavljanje vi&scaron;e pretraga (npr. UZV) u svojoj ordinaciji, pacijenti će moći 80 posto svojih zdravstvenih problema rje&scaron;avati na razini primarne zdravstvene za&scaron;tite. Također, jedan od mojih fokusa je i jačanje specijalistike pri domovima zdravlja, kako bi se rasteretile bolničke zdravstvene ustanove, a pacijentima specijalistička usluga osigurala &scaron;to bliže njihovu domu.<br /><br /></p> <p><strong>Mnoga su mjesta u manje naseljenim i otočnim dijelovima zemlje godinama već vez obiteljskih doktora, a brojke govore da će biti i gore. Možemo li to spriječiti i kako? </strong></p> <p>Nažalost ruralna područja nam ostaju bez stanovni&scaron;tva, a i mreža javne zdravstvene službe je u tim krajevima slabije popunjena. Trenutačno su nam otoci relativno pokriveni, a puno veći problem su nam sela sa starijom populacijom. I Grad Zagreb na perifernim dijelovima, kao ni u Zagrebačka županija, nemaju popunjena sva mjesta predviđena mrežom. Glavni razlog je nedostatak liječnika, omogućena mobilnost mladih liječnika prema Europi, manja zainteresiranost za specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj za&scaron;titi, dugogodi&scaron;nji nedostatak dugoročnijeg planiranja i centralnog financiranja specijalizacija kao i dodatne stimulativne mjere lokalne zajednice. Upravo donosimo <strong>petogodi&scaron;nji plan specijalističkog usavr&scaron;avanja</strong> u kojem smo vodili računa o trenutačnom stanju popunjenosti mreže, dobnoj strukturi liječnika u idućih pet godina, broju sada&scaron;njih specijalizacija te ćemo pokrenuti aktivnosti da se ponovo osiguraju financijska sredstva za specijalizacije iz europskih fondova, ali i državnog proračuna. Međutim, samo ministarstvo nije u mogućnosti osigurati dolazak liječnika u ruralni kraj, već se aktivno mora uključiti i jedinica područne (regionalne) samouprave kao i lokalne samouprave.<br /><br /></p> <p><strong>Jesu li obiteljski liječnici podbacili u ovim pandemijskim uvjetima? </strong></p> <p>Mislim da nitko nije podbacio u epidemiji, pa ni obiteljski liječnici, koji cijelo vrijeme predano rade iako se uvijek može bolje i vi&scaron;e. Ne bi trebalo generalizirati pojedina negativna iskustva pacijenata na sve liječnike koji većina nesebično i predano skrbe za svoje pacijente. S obzirom na epidemiolo&scaron;ke mjere i preporuke, da se djelatnost obavlja na način da se pacijenti trijažiraju na ulazu u dom zdravlja i ne grupiraju te da se narudžbe za pregled i lijekove obavljaju putem telefona, često su linije zagu&scaron;ene i naravno da je teže stupiti u kontakt. Nažalost, iz tih razloga nam je i <strong>kontinuirani pritisak</strong> na hitnu službu i hitni bolnički prijem i za nebitne stvari. Dali smo preporuku svim liječnicima u primarnoj da otvore vi&scaron;e komunikacijskih kanala poput SMS poruka ili elektroničke po&scaron;te i slično. Uključili smo i predstavnice obiteljske medicine u ekspertnu skupinu Ministarstva zdravstva u želji da zajednički iznađemo rje&scaron;enja koja će osigurati bolju dostupnost usluga obiteljskog liječnika pacijentima u vrijeme epidemije koje je jo&scaron; pred nama.<br /><br /></p> <p><strong>Radi li se na novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju i &scaron;to ćete tu mijenjati? </strong></p> <p>U tijeku su konzultacije koje će dovesti do zaključaka oko daljnjih koraka u kojima će Ministarstvo zdravstva utvrditi prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. iz svoga djelokruga.<br /><br /></p> <p><strong>Kažu da ćete vi biti HDZ-ov kandidat za gradonačelnika. Koliki bi vam bio izazov preuzeti vodstvo glavnog grada? Biste li se radije bavili time ili vodili resor zdravstva? </strong></p> <p>Razumljiv mi je interes javnosti i medija na tu temu. Jo&scaron; kada nisam bio potvrđen kao stari/novi ministar zdravstva, &ldquo;guralo&rdquo; u lokalne izbore i Zagreb. I tada sam rekao da politiku shvaćam kao timski posao, dio sam premijerovog tima i član sam najveće političke stranke u zemlji i zato mislim da <strong>nema mjesta &ldquo;soliranju&rdquo;</strong>. Rekao sam i ranije da sam u politiku u&scaron;ao s ambicijom da učinim ne&scaron;to dobro za zdravlje naroda i zdravstveni sustav i to radim sve ovo vrijeme. Sada svoja znanja, sposobnosti i energiju sa suradnicima koristim da ostvarim &scaron;to je moguće vi&scaron;e na mjestu ministra zdravstva. Bude li u budućnosti ikakvih drugačijih razmi&scaron;ljanja, siguran sam da ćete ih na vrijeme saznati. O tome u ovom trenutku ne razmi&scaron;ljam.<br /><br /></p> <p><strong>Od bolesti COVID-19 umrle su 203 osobe, a od raka vi&scaron;e od 6000 u istom periodu, pa liječnici upozoravaju da smo zbog COVID-a zanemarili ostale bolesti. </strong></p> <p>Početkom epidemije u RH, Ministarstvo zdravstva je dalo uputu bolnicama da i dalje zbrinjavanju prioritetne pacijente, osobito onkolo&scaron;ke. Bolnice su se pridržavale uputa i provodile dijagnostiku i liječenje onkolo&scaron;kih pacijenata, u skladu s epidemiolo&scaron;kim smjernicama. Samo dio bolnica privremeno je odgodio kontrolne preglede pacijenata s niskim rizikom povrata bolesti odnosno pacijenata koji <strong>nisu imali aktualne tegobe</strong>. Rad bolnica u navedenom razdoblju prilagođen je epidemiolo&scaron;kim okolnostima s naglaskom na za&scaron;titu pacijenata i od infekcije COVID-19. Nažalost, evidentiran je slab odaziv pacijenata na zakazane termine, na &scaron;to bolnice nisu mogle utjecati. Kratkoročni učinci epidemije bolesti COVID-19 na zdravlje stanovni&scaron;tva zasad su pod kontrolom te se poduzimaju mjere kako bi se dugoročni učinci suzbili na najmanju moguću mjeru, s posebnom brigom za onkolo&scaron;ke bolesnike.<br /><br /></p> <p><strong>U prvih &scaron;est mjeseci 2020. hrvatske bolnice bilježe pad izvr&scaron;enih usluga između pet i 20%, zbog djelomičnog odgađanja postupaka. Istovremeno bilježe povećano tro&scaron;enje zbog COVID-a, ali i zbog ovrha za neadekvatno plaćeni prekovremeni rad liječnika. Nastalo je 1,3 milijarde novog duga bolnica. </strong></p> <p>Trend porasta dugovanja u sustavu zdravstva ne javlja se od jučer, već postoji zadnjih 30 i vi&scaron;e godina. Odgovornom fiskalnom politikom dodatno je u sustav kroz rebalanse državnog proračuna te putem HZZO-a u razdoblju 2016.- 2020. osigurano vi&scaron;e od 2,5 mlrd. kuna, dok je samo u srpnju 2020. osigurano dodatnih 500 mil. kn za plaćanje dugova i to bez dodatnog zaduženja države te povećanja javnog duga i deficita državnog proračuna. Time i u ovim izazovnim okolnostima pridonosimo financijskoj održivosti, ne samo zdravstvenog sustava već i cjelokupne državne potro&scaron;nje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-12-dom-zdravlja.pngBrat slavnog Vinka Škrobe i danas je živ! Preživio je udbašku torturu, a u Hercegovinu više ne dolazihttp://grude.com/clanak/?i=216976216976Grude.com - klik u svijetThu, 10 Sep 2020 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-10-skripari-20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rajka Škrobu, legendu i jednog od rijetkih svjedoka iz vremena Škripara, brata slavnog Škripara Vinka Škrobe, poznatog i opjevanog u cijeloj Hercegovini, u gangi, bećarcima i guslama posjetili su pripadnici navijačke skupine “Škripari”.<p><br />Mučen i progonjen, s 8 godina bačen s litice i preživio, privođen i maltretiran s cijelom svojom obitelji zbog brata Vinka.<br /><br /></p> <p>Nakon mnogih udba&scaron;kih tortura i progona, mir na&scaron;ao u Tovarniku iz kojeg se vi&scaron;e nikada nije vratio u rodni &Scaron;iroki Brijeg zbog straha za obitelj.<br /><br /></p> <p>Prigodom 24. rođendana na&scaron;i momci su ga posjetili i uručili mu na&scaron;e poklone, poručili su &Scaron;kripari na svojoj facebook stranici.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Tko to gazi niz Dužice ravne, Vinko &Scaron;krobo Bog mu dao zdravlje.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Vrisak.info</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-10-skripari-20.jpgAkcija: Pomozimo Sarajevu! Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar... javni pozivhttp://grude.com/clanak/?i=216970216970Grude.com - klik u svijetThu, 10 Sep 2020 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-10-sarajevski-tramvaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatske lokalne zajednice u BiH i one bošnjačke koje nemaju veze sa Sarajevom, odnosno nemaju SDA na vlasti, idućih mjeseci bit će dodatno osiromašene.<p>&nbsp;</p> <p>Po onoj staroj: "Trepča radi, Beograd se gradi", tako se danas gradi Sarajevo.<br /><br /></p> <p>A Vijeće ministara razmatrat će inicijativu o zaduživanju zbog razvoja cestovne infrastrukture i javnog gradskog prijevoza u Sarajevu. "Tramvaj do Hrasnice, trolejbus do Vogo&scaron;će i Južna longitudinala", stoji u najavi pompoznog projekta koji će ko&scaron;tati čak 68,5 milijuna KM. Dok u ozbiljnim državama najavljuju Tesline inovacije i vozila, kod nas je hit kad se osposobi tramvaj.<br /><br /></p> <p>Naravno i da BiH tih 68,5 milijuna KM za Sarajevo nema nego će dignuti kredit na 25 godina, a opet će kolateralne žrtve zbog ovog grada biti Grude, &Scaron;iroki Brijeg, Ljubu&scaron;ki, Mostar...</p> <p><br />I onda se netko čudi &scaron;to ovu državu svi jednako ne doživljavamo...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-10-sarajevski-tramvaj.jpgLegendarni Anđelko Mikulić: I biskup i obična baba žele se predstaviti u najljepšem svjetluhttp://grude.com/clanak/?i=216947216947Grude.com - klik u svijetTue, 08 Sep 2020 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-08-andjelko-mikulic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljeto, sunce, cvrčci, rijeka Lištica, hladovina Borka… nije slučajno ovo hercegovačko podneblje iznjedrilo plejadu velikih slikara, pomislio sam. <p>&nbsp;</p> <p>U takvom ozračju novinar Večernjeg lista razgovarao je s jednim od na&scaron;ih najvećih živućih likovnih umjetnika Anđelkom Mikulićem. Ponikao je u obitelji s trinaestero djece, otac je bio dnevničar, prodavao duhan i nije se imalo Bog zna koliko. Ni sanjao nije da će jednoga dana upisati fakultet u Splitu ili pak Akademiju likovnih umjetnosti u dalekom Zagrebu. Ali sudbina je tako htjela, kao &scaron;to ga je odredila da stane uz goloruki narod i zaustavi tenkove moćne JNA koja je krenula u osvajačke pohode po Hrvatskoj i BiH svibnja 1991. Slikar, kipar, političar i filozof - sve to u jednoj rečenici je Anđelko Mikulić. Spontan i iskren u razgovoru Anđelko spremno odgovara na sva pitanja bilo da je riječ o politici, umjetnosti ili o pandemiji.</p> <p>- Ja se zapravo nikada nisam spremao za intervjue. Da ste mi i mjesec dana unaprijed poslali pitanja, ne bih ni tada spremio odgovore. U mene je to ad hoc, možda na neka pitanja imam odgovore, ali na sva sigurno nikad neću imati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nisam ni ja načisto zbog čega, ali vas poistovjećujem s va&scaron;im kolegom kiparom i dekanom Akademije likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Stjepanom Skokom?</strong></p> <p>- Da, Stipe i ja smo generacija, s tim da je on po zvanju kipar, a ja slikar. Iako i on slika, a i ja kiparim pomalo. On je zavr&scaron;io u Sarajevu primijenjenu umjetnost, a ja u Splitu, a upoznali smo se u Zagrebu. Za vrijeme studiranja često sam navraćao u Medulića na kavu, gdje su znali biti Stipe Sikirica i Kruno Bo&scaron;njak, profesori s Akademije, oba kipara. U njihovu dru&scaron;tvu bio je i Stipe Skoko, koji je stanovao u Sikiričinu ateljeu. Jednom prilikom zatekao se i on tu i tako smo se upoznali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kolege za vas kažu da ste jedan od najvećih živućih slikara u Hercegovini?</strong></p> <p>- Ah, ljudi imaju, kao i u svemu, nekakve svoje afinitete i sklonosti i različite osjećaje. Ne kažu uzalud da je sva ljepota u različitosti. Drago mi je čuti da ljudi tako misle i govore o meni. Iako, ja sam imao prijatelja slikara Zvonka Perku koji nije imao dlake na jeziku pa bi on, nemajući namjeru kritizirati, svoja zapažanja o likovnosti iskreno iskazivao. On je bio takav, ako mu se slika ne bi svidjela, u svome bi stilu odbrusio: &ldquo;Roga mi, to ti ni&scaron;ta ne valja&rdquo;. Tako da je Đona, kako smo ga zvali, bio jedan vrlo prijateljski i iskren ocjenjivač s posebnim doživljajem umjetnosti. I ja sam tu osobinu kod ljudi cijenio. Jer ljudi vole promi&scaron;ljati je li dobro ili nije dovoljno dobro. Nema tu &ldquo;ili - ili&rdquo;. Ili je dobro ili nije. Volio sam kad mi Đona kaže: &ldquo;Ova slika ti ne valja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jo&scaron; kažu da ste &ldquo;najveći frajer među slikarima i najveći slikar među frajerima&rdquo;?</strong></p> <p>- Ne znam &scaron;to bi to trebalo značiti, ali možda zato &scaron;to nikad nisam volio uniformiranost. I ne mislim tu samo na Kinu i u kojoj ta uniformiranost popu&scaron;ta, nego na kapitalizam koji, svjedočimo tomu, sve vi&scaron;e teži uniformiranosti. I to ne samo kad je u pitanju stil odijevanja nego i kod hrane, rajčice, krastavca... Sve stavljaju u kalup, svaki krastavac ili kru&scaron;ka moraju biti istoga oblik. &Scaron;to je to drugo nego uniformiranost. A svima im puna usta različitosti. Ili stalno se govori protiv plastike, a plastike svuda oko nas. Ne volim kalupe, vi&scaron;e volim i pogre&scaron;ku vidjeti i čuti nego da je sve pod konac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ste se odlučili ba&scaron; za slikarstvo?</strong></p> <p>- Meni je likovno predavao na&scaron; profesor i slikar Ivica Zovko koji je bio specifičan senzibilac akvarelist. Tako sam zavolio slikarstvo. A kao trinaesto dijete u obitelji nije bilo ni pomisli da bih mogao ići na do&scaron;kolovanje igdje izvan &Scaron;irokog Brijega. Tata je bio dnevničar, prodavao je duhan i nije se moglo. Bila je 1974. godina kada sam zavr&scaron;io osmi razred. Međutim, nagovarali su me da idem u Split u &scaron;kolu primjenjenih umjetnosti, gdje sam vrlo lako položio prijamni ispit. I ostao sam u Splitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako je bilo tada &scaron;kolovati se u Splitu?</strong></p> <p>- Učili smo od puno dobrih i poznatih slikara i profesora poput Jakelića, Bude&scaron;e, Midžora, ne&scaron;to kasnije mi je &Scaron;kare bio profesor. Pet godina trajala je ta &scaron;kola koja se zvala &Scaron;kola za dekorativne umjetnosti i industrijsko oblikovanje. Ona je bila, kako to i sam naziv sugerira, vi&scaron;e industrijski nastrojena, mada je moj Odjel zadirao u umjetnost, crtanje, likovnost pa i dizajn. Primjerice, za razliku od splitske, sarajevska &scaron;kola primijenjenih umjetnosti bila je vi&scaron;e umjetnički nastrojena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Po zavr&scaron;etku srednje &scaron;kole, upisali ste Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kako se to dogodilo?</strong></p> <p>- Slučajno sam polagao prijamni i primili su me. Jo&scaron; nisam bio ni zavr&scaron;io &scaron;kolovanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li va&scaron;a želja bila studirati na ALU u Zagrebu?</strong></p> <p>- Namjeravao sam to, ali se uvijek govorilo da bez velike veze nema &scaron;anse upasti na Akademiju, tako da sam bio skeptičan. Imao sam pri sebi ne&scaron;to malo novaca i, rekoh si, odoh malo pro&scaron;etati do Zagreba jer sam čuo da je u tijeku prijamni. Poku&scaron;at ću pa &scaron;to bude. Do&scaron;ao sam gore misleći da će sve biti gotovo za jedan dan, ali nije, pa sam prenoćio na kolodvoru. Imao sam novca samo za jedan dan. Ručak i kartu za vlak. I položio sam prijamni. I tada sam vidio da ba&scaron; za sve nije bila potrebna veza. U Zagrebu sam upoznao jednog dobrog prijatelja Antu Jerkovića iz Tuzle. On je bio jako dobar slikar, a zavr&scaron;io je primijenjenu u Sarajevu. Na ALU u Zagreb stigao je kao formiran slikar, pa ga neki nisu htjeli ni primiti jer je već bio gotov umjetnik. Međutim, profesor Zlatko Kauzlarić Atač kazao je da ga se primi. Jerković je bio izvanredan slikar, nažalost, umro je iznenada, a o njegovoj smrti doznao sam u novinama. Bili smo jako dobri on, Darko &Scaron;o&scaron;a s Hvara i ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zasigurno je uzbudljivo bilo studirati u Zagrebu osamdesetih godina?</strong></p> <p>- Naravno, nama koji smo sa strane do&scaron;li u Zagreb i bili podstanari to je bio doživljaj. Uglavnom smo vrijeme provodili na Akademiji. Nas je domar, praktički, tjerao s Akademije, a mi bismo znali upasti unutra kad on spava. Tu smo se družili i puno radili. Jerković je, primjerice, radio konceptualne izložbe. Bio je neoavangarda. Radio bi izložbu plavih slika i molio da svi dođu u plavom. Uoči univerzijade skupa smo radili u crkvi sv. Marka, gdje smo popravljali Kljakovićeve freske. U međuvremenu sam oti&scaron;ao u Irsku, da bih se ponovno vratio u Zagreb, a potom u &Scaron;iroki Brijeg.<br /><br /></p> <p><strong>Kako ste živjeli u to vrijeme?</strong></p> <p>- Likovnjaci su primorani raditi sve da bi preživjeli. Samo nekolicina slobodnih umjetnika uspijeva živjeti lagodno od svoje vlastite umjetnosti, poput Ede Murtića i sličnih slikara. Ako umjetnik nije radio u &scaron;koli ili na fakultetu, te&scaron;ko bi spajao kraj s krajem od prodaje vlastitih slika. Poput glumaca koji ako uhvate dobru ulogu ili pjevača, pa i novinara. Ljudi misle ako su stalno na televiziji, na&scaron;minkani i lijepo obučeni, njima je dobro. Ma, ljudi se bore da prežive. Poglavito sad u vrijeme pandemije korone.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ipak, bili ste na &ldquo;lo&scaron;em glasu&rdquo;, niste bili podobni za tada&scaron;nje vlasti. Zbog čega?</strong></p> <p>- Nisam ja puno držao do politike i slobodnije sam pristupao svemu. Ne znam. Možda &scaron;to sam i&scaron;ao u crkvu, a drago mi je bilo i zapjevati poneku nepoćudnu pjesmu. Bio sam malo i u Ćelovini zbog toga. Ali nisam ja to radio zbog politike, ni inata, ni prosvjeda, pjevao sam zato &scaron;to mi se pjevalo. I to nisam krio. Redovito bih se odazivao na pozive policije i zaokruživao bih im pjesme koje smo pjevali, a koje nismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nisu vam dali izlagati?</strong></p> <p>- Ma bilo je nekih koji su mi skidali slike, ali nisam im zamjerao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Niste se bojali?</strong></p> <p>- Ma, nisam ja to smatrao nikakvim juna&scaron;tvom. Samo sam malo zezao ove na&scaron;e policajce i udba&scaron;e... pa i oni su morali zaraditi svoju plaću. Neke policajce bilo je stid &scaron;to nas moraju privoditi i oduzimati nam putovnice. Znao bih im reći da nema razloga jer rade samo svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prilično banalizirate stvari?</strong></p> <p>- Nisam. Uvijek sam se trudio biti discipliniran i cijenio svakoga tko radi po&scaron;teno svoj posao. Pa ja sam bio najbolji vojnik dok sam služio u JNA. Zato &scaron;to sam ispunjavao svoje zadaće po&scaron;teno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jesu li ta gorka iskustva bila razlog zbog čega ste se aktivno uključili u politiku početkom devedesetih?</strong></p> <p>- Politiku nikad nisam smatrao nekom mudrolijom, nego jednim normalnim zanimanjem. Kao glavni u obitelji moram imati i odgovornost glavnog. Moram biti odgovoran i za kravu, magarca i djecu. Mislim da bi takav trebao biti svaki političar. U prvom redu odgovoran. Upleo sam se u politiku čisto smatrajući da je primjereno kazati i svoje mi&scaron;ljenje. Drugi su ljudi pritom procijenili da bih mogao ne&scaron;to pružiti, a ja nisam odbijao. A istina je da nisam htio biti političar i da je splet okolnosti učinio da to budem. Pa, ja sam od svojih kolega u Zagrebu krio da sam političar jer smo se mi zgražali politike. Mi koji smo se zezali s političarima i ismijavali ih najednom smo postali političari. A bilo je komesara i na Akademiji, a ja ih nisam ba&scaron; cijenio, kao &scaron;to ne cijenim ni ove danas, bilo da su iz HDZ-a ili neke druge stranke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bile su to prijelomne godine?</strong></p> <p>- Događaji su se nizali. Nismo mi i&scaron;li u rat, rat je do&scaron;ao kod nas, &scaron;to bi rekao jedan crnoputi glazbenik iz Vrgorca. Ljudi su radili probleme, ali ih i rje&scaron;avali. Ja sam to shvaćao kao biolo&scaron;ki instinkt, kao kad mu&scaron;ica poleti čovjeku u oko, naravno da će on reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li tako spontano reagirali i kada je trebalo stati pred tenkove u Pologu 1991. godine?</strong></p> <p>- To je, također, bila refleksna reakcija. Riskirali smo, ali nije bila sekunda za razmi&scaron;ljanje. Nismo mogli dopustiti prolazak tenkovima u trenutku kad je Kijevo okupirano, kada su balvani po Hrvatskoj bili posvuda. Morali smo im dati do znanja da to &scaron;to namjeravaju, neće proći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tada je protiv vas i, koliko znam, Jage Lasića podignuta optužnica zbog podrivanja sustava i zlouporabe ovlasti. Je li ta optužnica jo&scaron; aktualna ili je prestala s raspadom Jugoslavije?</strong></p> <p>- Bila je podignuta optužnica protiv cijeloga Vijeća za obranu općine. Ne znam je li jo&scaron; na snazi. Neke su privodili u Srbiji zbog sličnih stvari i kad sam se jednom spremao posjetiti brata u Vojvodini, kazali su mi da ne idem. Pa sam odustao. Jer, po tom zakonu, za ono &scaron;to su nas teretili najmanja kazna bila je osam godina zatvora. Mi smo tada preko odvjetnika Josipa Muselimovića i Milana Vukovića poslali dopis da ne bježimo, a oni su raspisali tjeralicu za nama. Bilo je to uzbudljivo vrijeme, scene su se redale kao na filmu. Nisi mogao predvidjeti ni jednu novu situaciju. I sam ulazak u rat bio je brutalan. &Scaron;iroki Brijeg tada je raketiran, izginuli su civili. Bilo je nezamislivo da se tako ne&scaron;to može dogoditi. Ali se dogodilo. Pa i na samom kraju rata, nakon Oluje, padale su granate na &Scaron;iroki Brijeg i usmrtile ženu. Tako da je ovdje rat počeo i zavr&scaron;io raketiranjem i s ljudskim žrtvama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedavno je u znak sjećanja na događaj zaustavljanja tenkova u Pologu postavljen spomenik u obliku tenka? Kako vam se čini?</strong></p> <p>- Tenk je, sam po sebi, ružna stvar da ne može biti ružnija. E, sada da ljudi ne&scaron;to ružno gledaju... s psiholo&scaron;ke strane možda i treba, iako ne bih volio da izazove neki lančani sudar. Radi se o čistom realizmu, gdje su prikazani tenk kao simbol sile i jež kao simbol otpora, odnosno zaustavljanja. Jer ovdje tenkovi nisu zaustavljani tenkovima, nego ježevima koji imaju oblik na&scaron;eg svjetonazora - križa i nacionalnog identiteta - pletera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako gledate na aktualnu političku situaciju. Jeste li prije trideset godina mogli zamisliti da će se situacija ovako rasplesti, odnosno da se jo&scaron; nije rasplela?</strong></p> <p>- Dalo se naslutiti već poslije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Ja sam donekle mogao razumjeti predsjednika Franju Tuđmana koji je nas Hrvate u BiH poku&scaron;avao umiriti nekim budućim rje&scaron;enjem na&scaron;ega pitanja, možebitnom konfederacijom s Hrvatskom, ali on je u prvom redu bio presretan činjenicom da je Hrvatska oslobođena, za&scaron;to smo mi dobrim dijelom bili moneta za potkusurivanje. Konfederacija između Hrvatske i Federacije BiH nemoguća je iz jednostavnog razloga &scaron;to ni Hrvatski sabor ne bi dopustio takvo ne&scaron;to. Ionako problematično usvaja zakone, jo&scaron; kada bi im &ldquo;upala&rdquo; nekakva konfederacija... tko bi skupio dovoljno ruku. Ja sam se znao &scaron;aliti dosta mi je ovoga naroda, treba ga smijeniti. Mi se nismo imali prilike podučiti političkom odgoju niti smo imali tu mogućnost da se definiramo kao politički narod. I danas, nakon trideset godina demokracije, i dalje tražimo točke gdje se ne slažemo umjesto da gledamo gdje nam je ne&scaron;to zajedničko. I to je osnovna mana svega i posvuda, ne samo u BiH. Jedan moj profesor govorio nam je kada smo zavr&scaron;ili Akademiju: &ldquo;E, sad ste osuđeni na slobodu&rdquo;. A sloboda je ne&scaron;to drugo od onoga kako je ljudi zami&scaron;ljaju. I ja bih bio spreman živjeti i u anarhiji, ali ne bih među divljacima. Dakle, vjerovao sam da će nas novo vrijeme edukacijom dovesti do jedne vi&scaron;e razine svijesti, ali nije. I ja bih za sebe volio reći da sam građanin svijeta, &scaron;to lijepo zvuči, ali svejedno mora&scaron; svojoj kući doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobili smo to &scaron;to smo dobili. Činjenica je da su mnogi nezadovoljni oti&scaron;li ili namjeravaju otići odavde. Mogu li Hrvati u BiH opstati bez Herceg Bosne?</strong></p> <p>- Ma nema potrebe razmi&scaron;ljati mogu li ili ne mogu. Ona je nužna i potrebna i BiH ne može drukčija postojati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ali neki se u BiH ne slažu s time, a bez dogovora se kuća ne gradi?</strong></p> <p>- Ja, recimo, nemam primjedbu &scaron;to se muslimani izja&scaron;njavaju kao Bo&scaron;njaci. Hoće biti Bo&scaron;njaci i neka budu. Meni to apsolutno ne smeta. Ali isto njima ne treba smetati &scaron;to smo mi Hrvati i &scaron;to mi imamo svoje težnje. Nismo ni mi pali s Marsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to biste poručili dana&scaron;njim političarima?</strong></p> <p>- Političar najprije mora stvoriti ozračje u kojem će se određene ideje realizirati. Bilo da su one uljudbene, kulturne, gospodarstvene i slično. Politici je zadatak napraviti ozračje u kojem će ljudi biti raspoloženi da ne&scaron;to svom svojom snagom, energijom i idejom poku&scaron;aju napraviti. A nikako praviti letargiju u dru&scaron;tvu. A opet moguće je da svako za&scaron;to ima svoje zato.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Živimo u vremenu pandemije i migracija. Kako vi gledate na te pojave?</strong></p> <p>- Problem se uvijek rje&scaron;ava na repu, a nitko se, pa ni struka, nažalost, ne bavi preventivom. Tako je i kod ove pandemije koronavirusa. A glede migracija, pa migracija i emigracija uvijek je bilo. Običnim ljudima nikad nitko nije smetao. Imam osjećaj da ovi migranti najvi&scaron;e smetaju tzv. kozmopolitima. Njima svatko smeta. Pa takvi frku dižu po Zagrebu zbog Hercegovaca. Predstavlja se kozmopolitom, a u biti je slika i prilika &scaron;ovinista.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Da se vratimo malo na umjetnost. &Scaron;iroki je posljednjih desetljeća doživio gospodarski procvat, međutim, on je i grad umjetnika, u prvom redu likovnih, ali i glazbenih. On je grad Mikulića, ali i Perke, Sofije Naletilić, poznatije kao Babe Penavu&scaron;e, i mnogih drugih. Tu su glasovita Franjevačka galerija i muzej, ali i Akademija likovnih umjetnosti?</strong></p> <p>- Osamdesetih godina u Hercegovini, a poglavito u &Scaron;irokom Brijegu, jedan od najznačajnijih događaja bio je Hodoča&scaron;će mladeži na &Scaron;irokom Brijegu. O ozračju i dekoru brinuli smo se Zvonko Perko i ja. Recimo, prva izložba Marina Topića bila je u &Scaron;irokom Brijegu gdje se on predstavio sa svojim hiperrealizmom, kasnije smo imali izložbe fra Blage Karačića i Babe Penavu&scaron;e... Svake godine bila bi pokoja izložba, tako da se polako stvarala ta likovna scena. Kasnije su tu fratri napravili čudo. Prilikom ulaska u Franjevačku galeriju i muzej na pročelju vidimo stigmatizaciju sv. Franje od Ivana Me&scaron;trovića, a unutar galerije i muzeja djela su vrlo značajnih domaćih i svjetskih autora poput Delacroixa. Tako da je &Scaron;iroki Brijeg i prije Akademije imao vrlo intenzivan likovni život. Kada sam se vratio iz Zagreba, tu sam živio i radio kao profesor u &scaron;kolama u Mostaru i &Scaron;irokom Brijegu. A Baba Penavu&scaron;a prva je probila led kada se govori o medijima i javnosti kao neko svojevrsno čudo, &scaron;to je i bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ljubitelji likovne umjetnosti najvi&scaron;e vas prepoznaju po motivima konja, ali i portretima, no oku&scaron;ali ste se i u drugim slikarskim stilovima?</strong></p> <p>- Radio sam portrete jer ljudi to vole. Meni je zanimljivo raditi portrete i kroz to proučavati psihologiju ljudi. Jer raditi portret je kao da probijate čovjekovu opnu. E, sad, ja sam tu uvijek radio kompromise, da se slika svidi i onome koga portretiram. Nisam ba&scaron; uljep&scaron;avao, ali nisam ni poružnjivao. A samo crtanje i slikanje i&scaron;lo mi je od ruke. Radio sam i pejzaže, pa i sakralne motive.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Portretirali ste sebi bliske osobe, ali i mnoge poznate?</strong></p> <p>- Tako sam slikao i biskupa Pavla Žanića. On je prije slikanja izrazio želju da ne bude apatičan, a kada sam slikao biskupa Petra Čulu, on mi je dao crno-bijelu fotografiju iz mlađih dana, starinsku izblijedjelu fotografiju na kojoj se jedva razaznaje. I zadovoljan je bio portretom, ali kada ga je postavio pored portreta Pa&scaron;kala Buconjića na kojoj se ovaj rumeni kao da je tek popio ča&scaron;u vina, pozivao me da i njega malo zacrvenim, ali gotovo. Ljudi imaju želje, bilo da je on biskup ili obična baba, svatko se želi predstaviti u najljep&scaron;em svjetlu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li imali uzora u slikarstvu?</strong></p> <p>- Volio sam taj renesansni romantizam i djela El Greca, koji je radio u Veneciji i u Rimu, pa Chagalla i austrijskog impresionista Oscara Koko&scaron;ku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odavno niste izlagali?</strong></p> <p>- Od posljednje izložbe pro&scaron;lo je pet-&scaron;est godina. Znate kako je kod nas. Ljudi bi voljeli imati sliku, ali da za nju ne potro&scaron;e vi&scaron;e nego za babine. I onda je to jako zahtjevno za organizirati, premda bih imao &scaron;to&scaron;ta. Vrijeme je za izložbu, ali nedostaje novca, iako se odazivam na likovne kolonije po BiH i Hrvatskoj, ali i to sada rijetko, u ovoj koroni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odnosi s likovnom kritikom?</strong></p> <p>- Volim da ljudi istražuju i pi&scaron;u pa makar i pogre&scaron;no. Danas svatko tko izlaže vodi sa sobom svoga pisca koji ga hvali. Volio sam Igora Mandića jer je on znao popljuvati, a ja sam volio da me popljuje pa da vidim gdje sam i &scaron;to sam. Nisam ba&scaron; imao puno prigoda me netko pokudi, ali ni pohvali.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakav je danas položaj slikara?</strong></p> <p>- Imate umjetnika koji, doslovno, nemaju čime slikati. Umjetnici bi trebali razmi&scaron;ljati da organiziraju likovne kolonije kako bi pomogli svojim kolegama, da imaju atelje jer bez ateljea te&scaron;ko je slikati i stvarati. Mislim, možete vi slikati i ispod mosta, ali to ne može biti prostor za rad i stvaranje. Uvijek je bio težak život umjetnika premda su umjetnici dovitljivi. Meni je žao kad ljudi zavr&scaron;e akademiju pa onda prestanu raditi i stvarati. Vodilja bi im svima trebala biti Baba Penavu&scaron;a koja je imala jednu nevjerojatnu energiju i lakoću stvaranja. Ona nije zavr&scaron;ila akademiju, ali je imala potrebu ne&scaron;to raditi. Dovoljno joj je bilo kazati da to &scaron;to je djeci izdjeljala valja da bi ona nastavila dalje djeljati. Svatko treba ohrabrenje za rad i, naravno, motiv. I država mora dati mladima motiv. Motivom protiv letargije. Motiv nije ni jahta ni bogatstvo. To je ne&scaron;to &scaron;to je u zraku, čime se čovjek opije i ne popu&scaron;ta. Svatko treba imati motiv. Ako mladi čovjek ne nađe ovdje motiv, onda će ga poći tražiti u Njemačkoj. I nije istina da je razlog leži samo u plaći. Motiv je važniji. U mene ne prođe dan da ja ne&scaron;to ne uradim. I kad razgovaram, draže mi je razgovarati crtajući nego mahati rukama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mnogi će kazati lako je bilo vama, danas su druga vremena?</strong></p> <p>- Ma, kakva druga vremena. Evo, sad ova pandemija i novo normalno. Joj, &scaron;to me to živcira. &Scaron;to to znači. Kažu, od danas trebamo svi nositi maske. U redu, nema problema, nosit ćemo maske, ali ne mora&scaron; to zvati novim normalnim. Koje novo normalno?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Imate li želju uraditi ne&scaron;to &scaron;to već niste?</strong></p> <p>- U Rasnu sam, po želji Ike Dugandžića, radio skulpturu žene s burilom. Ostalo mi je kamena pa sad od toga radim skulpturu hercegovca &scaron;vercera koji nosi ruksak duhana. Ne žuri mi se, zavr&scaron;it ću ga do proljeća.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-08-andjelko-mikulic.jpegPoskupio med!http://grude.com/clanak/?i=216911216911Grude.com - klik u svijetSun, 06 Sep 2020 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-pcele_pcela_med_arhiv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iskusni pčelari ovu godinu ocjenjuju katastrofalnom jer su loše vremenske prilike dovele do značajnog pada prinosa meda. <p>&nbsp;</p> <p>Oni koji su svoje ko&scaron;nice prevozili s jedne ispa&scaron;e na drugu izvrcali su tek manje količine meda i plasirali domaćim kupcima, javlja Vecernji.ba. &nbsp;</p> <p>Zbog nedostatka meda pčelari su ove godine bili prinuđeni na povećanje cijena, tako da kupci po jednom kilogramu izdvajaju od 17 do 20 KM, umjesto dosada&scaron;njih 15 maraka.</p> <p>"Dosada&scaron;nju praksu s cijenom smo morali promijeniti, ali nam je posebno drago da građani od nas med kupuju na kućnom pragu. To nam je najbolja mogućnost za zaradu jer nas otkupljivači jako često ucjenjuju s cijenom", kaže Senad Hodžić iz Saveza pčelara TŽ.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-pcele_pcela_med_arhiv.jpgHBŽ: Svatovske proslave opet dozvoljene!http://grude.com/clanak/?i=216898216898Grude.com - klik u svijetSat, 05 Sep 2020 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U HBŽ-u je u posljednja 3 dana 100 pozitivnih na COVID-19. <p>&nbsp;</p> <p>Krizni stožer Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije održao je sjednicu na kojoj je donio Odluku kojom nastavlja svoj rad samo u oblasti zdravstva, te upravlja i koordinira rad javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve naredbe Kriznog stožera donesene nakon Odluke o progla&scaron;enju prestanka stanja nesreće uzrokovane opasno&scaron;ću od pojave koronavirusa (COVID-19) na području Hercegbosanske županije broj: 01-02-101-1/20 od 3.6.2020. godine prestaju važiti s danom dono&scaron;enja ove Odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom Odlukom sve Naredbe donesene od strane Kriznog stožera Federalnog ministarstva bit će obvezujuće za rad Kriznog stožera Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije samo u oblasti zdravstva, priopćeno je iz Vlade HBŽ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije u protekla tri dana u Hercegbosanskoj županiji objavljeni su rezultati testiranja ukupno 241 uzorka, od kojih je 100 pozitivnih na COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e pozitivnih uzoraka je iz Livna 57, zatim Tomislavgrada 33, Drvara 7, Kupresa 3 i Glamoča 2. U Hercegbosanskoj županiji testirano je ukupno 2471 uzorak, od kojih je 511 pozitivno na COVID-19. Trenutno su aktivna 376 slučaja zaraze koronavirusom, 130 osoba se oporavilo, a 6 je osoba preminulo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgUčenice šiju maske za sve kolege u Slavonskom Broduhttp://grude.com/clanak/?i=216890216890Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-04-maskice-sivanje-ucenice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaka maskica je certificirana, izrađena je od pamučnog platna, periva je na temperaturi od 90 stupnjeva Celzijevih, dakle namijenjena je za višekratnu uporabu.<p><br />Do ideje da bi na&scaron;e učenice mogle &scaron;iti maske za sve srednjo&scaron;kolce u Slavonskom Brodu do&scaron;li smo na sastanku ravnatelja srednjih &scaron;kola u ponedjeljak. U dva dana smo sve pripremili, vratili strojeve u učionice praktične nastave, jer smo ih zbog renoviranja &scaron;kole maknuli. Profesorice i nastavnice kontaktirale su učenice, buduće krojačice, i u srijedu je počelo &scaron;ivanje, rekla nam je Anita Holub, ravnateljica Obrtničke &scaron;kole u Slavonskom Brodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Plan je sa&scaron;iti 7800 maskica, a okvirni plan nam je dnevno &scaron;iti oko 600 maskica. Vjerujemo da ćemo osigurati svakom učeniku po jednu maskicu u prvom tjednu &scaron;kolske nastave, a drugu će dobiti naknadno, rekla je ravnateljica Holub, prenosi 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dva krojačka praktikuma maskice &scaron;iju vrijedne učenice trećih razreda, a pridružile su im se i profesorice te nastavnice netekstilnih predmeta - Marta Kovačević, profesorica engleskog jezika i Anita Jergović, profesorica politike i gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>One i druge kolegice rade pripremu za krojenje, isijecanje držača maskica i peglanje platna od kojih se &scaron;ivaju maskice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svake godine na&scaron;e učenice imaju ljetnu praksu, ove godine je ona zbog korona virusa izostala. Na toj praksi one &scaron;ivaju i rade odjeću za učenike drugih struka. &Scaron;kolujemo ukupno učenike za 22 struke. Ove godine potrebne su maskice, pozvali smo ih da dođu u &scaron;kolu, rado su se odazvale i sad predano &scaron;iju sa svojim nastavnicima &ndash; rekla je Tajana Juri&scaron;ić, nastavnica praktične nastave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Obrtničkoj &scaron;koli &scaron;ivaju se maskice u crvenoj, bijeloj i plavoj boji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svaka &scaron;kola ima mogućnost da si izabere boju maskice, neke su se već izjasnile, poput Medicinske, koja želi plave maskice, dok ima i &scaron;kola koje će raditi kombinaciju boja. Nastojat ćemo im udovoljiti - rekla je ravnateljica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije bilo problema s osiguranjem potrebnih količina platna, kao i drugog potrebnog materijala, s obzirom na dobre veze &scaron;kole s dobavljačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad su čuli za &scaron;to nam je potrebno platno, odu&scaron;evili su se i u najkraćem roku su nam ga isporučili - rekla je nastavnica Irma Leović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maskice sa svojim kolegicama budućim krojačicama &scaron;iva i Monika Udovičić, učenica 3. razreda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rado sam se odazvala pozivu nastavnice i do&scaron;la sam u &scaron;kolu. Iskreno govoreći, zaželjela sam se praktičnog rada. &Scaron;ivanje maskica za mene je posebno zadovoljstvo jer znam da je to humano, da će one koliko toliko pomoći učenicima, mojim &scaron;kolskim kolegama, kao i kolegicama i kolegama iz drugih srednjih &scaron;kola - ponosna je Monika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Obrtničkoj &scaron;koli radi se punom parom, pomažu im nastavnici, a učenici budući stočari polažu lamantine podove u učionicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kod nas vlada prava obiteljska atmosfera, sve &scaron;to možemo uraditi samo uradimo. Ponosno najavljujem iduću godinu kad ćemo proslaviti 135 godina postojanja Obrtničke &scaron;kole. Ako korona ne dopusti u zatvorenom, proslava će biti na otvorenom prostoru - rekla je Anita Holub.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-04-maskice-sivanje-ucenice.jpgJedna općina u HBŽ-u i dalje odolijeva koronavirusuhttp://grude.com/clanak/?i=216881216881Grude.com - klik u svijetFri, 04 Sep 2020 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da epidemiološka situacija u Hercegbosanskoj županiji nije dobra govore službena statistika, zdravstveni djelatnici, posebice oni s Covid odjela, a i resorno ministarstvo.<p>&nbsp;</p> <p>Kontinuirano pogor&scaron;anje traje od polovice kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;U županiji je bilo samo 29 zaraženih, to je bilo 11. kolovoza, pa 21. kolovoza 120, i na dan 31. kolovoza smo imali 273, da bi u srijedu taj broj porastao za jo&scaron; 46 slučajeva&rdquo;, kazala je ministrica Vasilija Broćeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Zvonko Mihaljević, voditelj Covid odjela ŽB Livno, kazao je kako stalno pristižu novi pacijenti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kapaciteti su nam ograničeni. Pacijenata trenutno imamo 10 i 5 u izolaciji&rdquo;, kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od tri zaražene trudnice donijela je novi život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Dražen Vrdoljak, voditelj odjela ginekologije ŽB Livno, istaknuo je kako je porođaj dobro pro&scaron;ao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;I&scaron;li smo na stimulaciju porođaja, porođaj je i&scaron;ao u redu, tekao je jako dobro. Suradnja trudnice bila je fantastična. Beba je odlično, zadržali smo je 24 sata&rdquo;, naglasio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa svakom novom analizom podaci za ovu županiju se mijenjaju, a Livno je na prvom mjestu po broju zaraženih. Slijede Tomislavgrad, Drvaru, Kupres i Glamoč. Bosansko Grahovo je jedina općina u kojoj nema službeno evidentiranih pozitivnih na koronavirus, javlja FTV.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpgFoto: Neplanirani istovar u Posušjuhttp://grude.com/clanak/?i=216871216871Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 18:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-03-img-20200903-wa0011-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na putu prema središtu Posušja na kružnom toku u ulici fra Petra Bakule cigla je blokirala cestu.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je napisao na&scaron; čitatelj, do&scaron;lo je do neplaniranog istovara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-03-img-20200903-wa0011-1.jpgPrvi državni zatvor u BiH danas stavljen u funkcijuhttp://grude.com/clanak/?i=216866216866Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-03-drzavni-zatvor-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sukladno planu Zatvora premještanje svih zatvorenika treba biti realizirano do kraja godine.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi državni zatvor koji je svečano otvoren 22. srpnja 2020. godine, nakon kadrovskog popunjavanja, te zavr&scaron;etka obuka za novozaposlene danas je primio prve zatvorenike i pritvorenike, priopćeno je iz Ministarstva pravosuđa BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dinamika premje&scaron;tanja zatvorenika u Zatvor iz sigurnosnih razloga vr&scaron;it će se postepeno kako bi se omogućilo novom osoblju, ali i zatvorenicima da se adaptiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sukladno planu Zatvora premje&scaron;tanje svih zatvorenika treba biti realizirano do kraja godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je pandemija koja je zahvatila svijet 2020. godine uvelike otežala rad upravitelja i Ministarstva pravosuđa BiH na konačnom stavljanju zatvora u pogon, bez obzira na sve pote&scaron;koće, dana&scaron;njim danom prvi državni zatvor je stavljen i de facto u funkciju, navodi se u priopćenju, prenosi BHRT.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-03-drzavni-zatvor-bih.jpgVIDEO: Nakon što im Bošnjaci nisu dopustili priključak na vodovod, hrvatski povratnici sami pronašli vodu i doveli je u selohttp://grude.com/clanak/?i=216861216861Grude.com - klik u svijetThu, 03 Sep 2020 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-03-voda-busotina-povratnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pronađene su dovoljne količine vode za ovo selo..<p>&nbsp;</p> <p>Nedavno smo donijeli priču o tome kako srednjobosansko selo Maljine u kojem žive Hrvati ne može dobiti vodu iz susjednog sela sa bo&scaron;njačkom većinom pod izgovorom kako kapacitet tog lokalnog vodovoda nije dovoljan za sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon takvog odgovora, hrvatski povratnici su se dodatno angažirali i odlučili sami pronaći vodi i osigurati je za svoje domove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to se dogodilo ovih dana. Pronađene su dovoljne količine vode za ovo selo i sada se ona dovodi do kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e u prilogu RTV Herceg Bosna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/StYFFWrDTcs" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-03-voda-busotina-povratnici.jpgPočinje akcija za uređenje kuće pretučenog mladića iz Kaštela: Otac sretan, nada se da će mu se djeca vratitihttp://grude.com/clanak/?i=216854216854Grude.com - klik u svijetWed, 02 Sep 2020 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-02-split-otac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U najudaljenijim Kaštelima od Splita, među ulickanim apartmanima s masažnim kadama i solidnim obiteljskim domovima, stisnula se trošna kuća Boška Jurića. Umirovljenik je i otac četvero djece.<p><br />Najstariji, Lovre, proteklih dana postao je simbol borbe protiv nasilja. Bezosjećajni vr&scaron;njaci luđački su ga prebili iza crkve zbog nepostojećeg duga. A onda se priča pro&scaron;irila. Saznalo se da su odabrali maltretirati ba&scaron; Lovru jer su znali da radi vi&scaron;e poslova. I to kako bi prehranio obitelj. Brat i sestre su mu po domovima i udomiteljskim obiteljima, a on i otac žive od 1800 kuna mjesečno, bez struje i tople vode.<br /><br /></p> <p>O hrani da ne pričamo. Jedu &scaron;to se može. Snalaze se kako znaju. Bo&scaron;ko kaže da se za života najvi&scaron;e kupusa najeo. Sad su stigle donacije pa su im ormari puni bra&scaron;na, mlijeka i &scaron;ećera.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Lovrina soba je vlažno skladi&scaron;te za raspale stvari. Krevet koji se te&scaron;ko može tako nazvati dijeli s poderanom narančastom dekom i isključenim televizorom. Među njima se sklupča pa zaspe.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Zidovi godinama nisu ofarbani. Vide se dječji crteži i mjestimično odvaljena fasada. Lako je zamisliti kako svaka jača dalmatinska bura u ovo malo &scaron;to Lovre ima uvlači studen i li&scaron;će. Ne valjaju odvodi, ne valjaju dovodi. Sve je u toj kući, &scaron;to je jo&scaron; Bo&scaron;kov otac za života pribavio, naopako. I mračno.<br /><br /></p> <p>I tad je stvari odlučila pokrenuti Žaneta Penga, žena koja nije mogla zažmiriti na nasilje i na uvjete u kojima živi obitelj Jurić. Ona je prva objavila snimku i pokrenula lavinu. Onda je odlučila pomoći kako može, a u tome su joj se pridružili i drugi. Dobri ljudi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Oni su Udruga za nenasilje i ljudska prava Nepokorne iz &Scaron;ibenika i&nbsp;Željko Kovačević iz Udruge navijača Hajduka sudionika Domovinskog rata, koji zastupa vi&scaron;e braniteljskih zajednica.&nbsp;S upaljenim svjetlima na mobitelima volonteri su jučer obilazili mračnu kuću i popisivali &scaron;to se sve treba srediti. Naravno, ako bude donacija.<br /><br /></p> <p>Ispod kuće je podrum. Tamo će obitelj boraviti dok budu trajali radovi. Od vrijedne ekipe koja im je do&scaron;la pomoći doznajemo da će posla biti napretek.<br /><br /></p> <p>- Nema struje, račun za dug je oko 10.000 kuna, nemaju ni tople vode, prozori se ne mogu zatvoriti, unutra je puno vlage, ono&nbsp; malo namje&scaron;taja &scaron;to ima sve je staro derutno, ne valjaju odvodi, ne valjaju dovodi, kreveta i nema, spavaju po čemu spavaju - nabrajaju neumorno.<br /><br /></p> <p>A ono o čemu Bo&scaron;ko sanja je da opet ima obitelj na okupu. Barem povremeno.</p> <p>- A nisan ja ni pod koju cijenu tija dat dicu. Oni su mi ih odnili. Pokupili sve... - razočarano će Bo&scaron;ko.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Međutim, možda bi se sve moglo promijeniti nakon &scaron;to se sanira kuća.<br /><br /></p> <p>Žaneta Penga, koja je objavila snimku nasilja, kaže da želi biti primjer svojoj djeci da ne zatvaraju oči pred nasiljem.</p> <p>- I sama sam bila žrtva i psihičkog i fizičkog zlostavljanja te me je snimka stra&scaron;no pogodila. I moje dijete u &scaron;koli je bilo žrtvom nasilja. Ako ne zaustavimo zlostavljanje kad ga vidimo, kakvi smo onda mi ljudi? Voljela bih da svojim postupkom potaknem i druge da postanemo bolje dru&scaron;tvo i da se vi&scaron;e angažiramo - rekla je Žaneta.<br /><br /></p> <p>Dodala je kako je proteklih dana bilo je puno informacija na koji način pomoći, pojavili su se i neki lažni računi, pa i neki na ime žrtve, a on račun uopće nema. Jednu grupu na dru&scaron;tvenim mrežama smo zbog toga i prijavili policiji.&nbsp;</p> <p>Željko Kovačević Kova moli ljude koji žele uplatiti novac da se strpe jo&scaron; nekoliko dana.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Trebamo otvoriti poseban račun preko Udruge i u tom smislu moramo rije&scaron;iti pairologiju kako bi sve bilo transparentno. Puno ljudi nam se javilo i nude nam namje&scaron;taj, ali molimo i njih malo strpljenja da prvo sve počistimo i saniramo, pa ćemo onda preuzimati namje&scaron;taj jer ovoga trenutka nemamo gdje s njim. Zahvaljujemo i gradonačelniku Ka&scaron;tela Denisu Ivanoviću koji će rije&scaron;iti dio duga za struju, a radnicima koji će se angažirati osigurao je jedan obrok preko udruge Sv Jeronim &ndash; kaže Željko dodajući kako će Udruga navijača Hajduka sudionika Domovinskog rata biti nositelj akcije.</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto:24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-02-split-otac.jpgPrvašić ispalio na živce: Stavi tu masku na nos!http://grude.com/clanak/?i=216852216852Grude.com - klik u svijetWed, 02 Sep 2020 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-02-prvasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da koronavirus ostavlja i psihičke posljedice osobito na mladima potvrđuje i slučaj iz Sarajeva gdje se prvašić izgalamio na reporterku koja nije imala masku na nosu.<p><br />Također, djeca iz Sarajeva bi mogla imati i brojne traume kada vide fotografiju svog prvog fotografiranja u &scaron;koli, a ona je takva da su maske na licima i njih i njihovih učiteljica i učitelja. Savjet onima u Hercegovini gdje nastava počinje za tjedan dana, radije se nemojte fotografirati odmah prvog dana, nego da djeca imaju traume.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F24sata%2Fvideos%2F645555529422998%2F%3Ft%3D12&amp;show_text=true&amp;width=552&amp;height=681&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="552" height="681"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-02-prvasic.jpgSnježne radosti u Slovenijihttp://grude.com/clanak/?i=216830216830Grude.com - klik u svijetTue, 01 Sep 2020 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-01-ec47dd2dace68b6f5401.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I dok smo jučer još uživali u pravim ljetnim temperaturama, već tijekom noći je stiglo, za mnoge dugoočekivano, zahladnjenje.<p>&nbsp;</p> <p>Temperature su pale za 10-ak stupnjeva Celzijevih, a u Sloveniji pao je i snijeg. Snijeg je zabijelio Kredaricu, planinski vrh u Julijskim Alpama u Sloveniji, nedaleko od Triglava.</p> <p>Riječ je o vrhu na 2515 metara nadmorske visine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-01-ec47dd2dace68b6f5401.jpegTuže Austriju, jer je tajila da se zaraza širi skijalištemhttp://grude.com/clanak/?i=216824216824Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 20:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-31-slovenija-skijanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Saveznom sudu u Beču u srijedu, 23. rujna, bit će prvo ročište po tužbama turista protiv države Austrije zbog zaraze korona virusom.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, oni su uvjereni kako se zbog financijskih interesa poku&scaron;alo zata&scaron;kati izbijanje pandemije na skijali&scaron;tima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Riječ je o 30 te&scaron;kih slučajeva koji su ishodili smrtno&scaron;ću gostiju. Jedan smrtni slučaj je iz Austrije, 20 iz Njemačke, a 9 iz ostalih zemalja &ndash; rekao nam je Peter Kolba, predsjednik Dru&scaron;tva za za&scaron;titu potro&scaron;ača (VSV).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dva te&scaron;ka slučaja zatražene su od&scaron;tete od 100.000 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peter Kolba također je dodao kako je roči&scaron;te probno te ujedno savr&scaron;ena prilika da vidi &scaron;to Republika Austrija ima reći u obranu, ali i kako će pravni sustav reagirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo za za&scaron;titu potro&scaron;ača do sada je primilo 6000 pritužbi od gostiju ili osoblja koje je radilo u popularnim alpskim skijali&scaron;tima, a među njima je i devetero Hrvata. Oni su se zarazili korona virusom u Ischglu, a s obzirom na to da su sezonski radnici, njima će se baviti služba za radno pravo. Kolba, predstavnik austrijskog parlamenta, kaže kako će za proces tražiti tvrtke koje se bave ulaganjem, čime bi se smanjili novčani izdaci privatnih osoba koje su podnijele pritužbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sudski proces će se odvijati u Beču, a ne u Tirolu, pa se nadamo da će sudac biti nezavisan &ndash; rekao je Kolba. Uvjeren je kako posjetitelji skijali&scaron;ta koji su se ondje zatekli između 7. i 13. ožujka imaju velike &scaron;anse da se presudi u njihovu korist.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U tih nekoliko dana mnogi su svjedočili kaosu na skijali&scaron;tima, a zabilježeno je vi&scaron;e od 10.000 novozaraženih - tvrdi Kolba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da osoblje i domaće goste stave u karantenu, a inozemnima osiguraju da otputuju bez stajanja, vlasnici objekata na skijali&scaron;tima su na brzinu evakuirali. Inače, u Austriji su već započele pripreme za zimsku sezonu. Kolba je prema njima bio posebno kritičan jer unatoč zahtjevima Vlade da iznesu krizni plan za zimski turizam, lokalne vlasti su predložile da se broj posjetitelja u žičarama ne smanjuje već da samo nose maske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oni iz ovoga nisu ni&scaron;ta naučili i očito nemaju jasnu sliku &scaron;to je epidemija. Također su predložili da se, kada su u pitanju barovi, ne smanjuje broj posjetitelja i radno vrijeme već da se prostor između 18 i 19 sati zatvori kako bi se proluftao i dezinficirali bi se stolovi. Obzirom da Vlada nije bila zadovoljna prijedlozima, dali su im vremena da sve zaključe do listopada &ndash; kaže Kolba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-31-slovenija-skijanje.jpgMarinko Čavara odbio pomilovati Muamera Topalovića ubojicu obitelji Anđelićhttp://grude.com/clanak/?i=216820216820Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-13-muamer_topalovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odbio je dati pomilovanje za 10 osuđenika.<p>&nbsp;</p> <p>Među njima je i Muamer Topalović, trostruki ubojica iz Konjica osuđen 2003. godine na kaznu zatvora od 35 godina zbog ubojstva tri člana hrvatske porodice Anđelić u Kostajnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županijski sud u Mostaru tada je utvrdio da se radi o ubojstvu počinjenom iz vjerskih i nacionalnih pobuda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-13-muamer_topalovic.jpgSamo 2 kutije cigareta moći će se unijeti u Hrvatskuhttp://grude.com/clanak/?i=216813216813Grude.com - klik u svijetMon, 31 Aug 2020 08:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-cigaretze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatsku će se od 15. listopada moći unijeti samo dvije kutije cigareta umjesto deset ili "šteke", a sužavaju se i limiti za tzv. male pošiljke nekomercijalnog značaja. <p>&nbsp;</p> <p>Opskrba jeftinijim cigaretama iz BiH ili (u manjoj mjeri) iz Srbije, i one u legalnim okvirima i izvan njih, ove je godine već donekle otežala epidemiolo&scaron;ka situacija, a odskora će i novi propisi, pi&scaron;e pi&scaron;e Poslovni dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od zastupljenijih kategorija duhanskih proizvoda isto vrijedi i za duhan za pu&scaron;enje, za koji će maksimalna količina po&scaron;teđena naplate nameta također biti peterostruko manja nego dosad. Umjesto dosada&scaron;njih 250 grama slobodno će se moći unijeti 50.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te promjene dio su predloženih izmjena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i tro&scaron;arine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU) te za robu uvezenu kao mala po&scaron;iljka nekomercijalnog značaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o prijedlogu izmjena koji je ovaj tjedan pu&scaron;ten u javnu raspravu. Tim su pravilnikom inače definirani i limiti za alkoholna pića, kao i &ldquo;rezervno gorivo&rdquo; u prenosivim spremnicima, ali fokus promjena ponajprije je na cigaretama/duhanu, s tim da je od količinskih smanjenja izuzet zračni promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na postojeći pravilnik predviđa se i dopuna kojom se određuje da maksimalne količine za sedam specificiranih duhanskih prerađevina i proizvoda predstavljaju 100 posto sveukupne dozvoljene količine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U slučaju svakog pojedinog putnika oslobođenje može primijeniti na bilo koju kombinaciju proizvoda pod uvjetom da sveukupni postotak iskori&scaron;tenih pojedinih odobrenih količina na prelazi 100 posto&rdquo;, poja&scaron;njava se u prijedlogu izmjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko god takve sličice zvuče periferno, potencijalni financijski efekti novih pravila igre to ba&scaron; i nisu. Godi&scaron;nja potro&scaron;nja cigareta u Hrvatskoj procjenjuje se na vi&scaron;e od 300 milijuna standardnih pakiranja, a posljednje dostupne procjene kažu da se oko 7 posto potro&scaron;nje cigareta odnosi na neoporezive cigarete, s poreznom markicom (najče&scaron;će) BiH ili bez markice. To je u velikoj mjeri siva zona.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-cigaretze.jpgStiglo objašnjenje iz Neuma: Župnik je zaražen i u bolnici, pozitivan i župni vikarhttp://grude.com/clanak/?i=216802216802Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-zupa-neum-oltar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što smo jutros pisali zbog odgode krizme u Neumu, župno vodstvo očito zna nešto više. Jer zaraženi su i župnik i župni vikar, a promocija Neuma kao corona-free zone, gdje su deseci tisuća turista, očito i nije na zdravim temeljima.<p>&nbsp;</p> <p>Župnik don Ivica Puljić, zbog rizične skupine bolesti, nalazi u bolnici u Mostaru, pozitivan na koronavirus, a župni vikar, također pozitivan na koronavirus, nalazi se u župnoj kući u izolaciji, priopćeno je iz Župe Gospe od Zdravlja Neum.<br /><br /></p> <p>Obojica se, navodi vikar don Domagoj Markić, dobro osjećaju.<br /><br /></p> <p>Župljani mogu, tvrde, kontaktirati župni ured telefonom ili e-mailom. Sve će se poduzeti da susjedni svećenici, prema svojim mogućnostima, izađu u susret vjerničkim potrebama župljana Neuma dok traje ova izolacija. ''Preporučujemo se u molitve župljana, osobito Gospi od zdravlja, da nas sve zagovora kod svoga Sina, Ozdravitelja od svakoga grijeha i svake ljudske bolesti'', poručio je župni vikar Markić, prenosi Bljesak. Podsjećamo, u subotu je iz neumske župe priopćeno kako je podjela sakramenta svete krizme odgođena zbog epidemiolo&scaron;ke situacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-zupa-neum-oltar-1.jpgNEUM: Deseci tisuća turista MOGU, a krizma NE MOŽE! Je li naredba stigla od moćnika?http://grude.com/clanak/?i=216800216800Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Domagoj Markić, župni vikar Župe Gospe od zdravlja Neum objavio je odluku apostolskog administratora Ratka Perića koja kaže da se u Neumu odgađa krizma.<p>&nbsp;</p> <p>Iako prema neumskim službama koronavirusa skoro da tu i nema, a turista je vi&scaron;e nego ikad, crkveni oci su odlučili odgoditi krizmu, ili oni znaju ne&scaron;to vi&scaron;e...</p> <p><br />S obzirom da Ratko Perić nije prihvaćao misu bez naroda ni u vremenu "lockdowna" i zatvaranja svega, čudno je da u ovom slučaju postupa drukčije. Postavlja se pitanje je li netko od neumskih moćnika tražio da se krizma odgodi kako se ne bi pojavio neki slučaj zaraze pa bi onda patio turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo priopćenje don Domagoja Markića:<br /><br /></p> <p>Odluka je, kako je navedeno, donesena ''zbog novonastale situacije, a u želji da u skladu s kr&scaron;ćanskom ljubavlju ni crkveni predstavnici ne daju povoda vjernicima, a ni vjernici crkvenim osobama u preno&scaron;enju koronavirusa, koji dnevno broji po vi&scaron;e stotina zaraženih i u BiH i u RH''.<br /><br /></p> <p>''Prigodom sv. krizme ljudi se skupljaju u crkvu gdje bi se mogla po&scaron;tovati mjerodavna civilna pravila, ali su uza slavlje sv. krizme vezane i druge proslave i okupljanja koja izmiču kontroli pa im crkvene osobe, u slučaju negativnih rezultata, ne žele dati ikakva povoda ni mjesta prigovorima'', naveo je don Markić dodav&scaron;i kako će euharistijska će slavlja biti u ustaljenim terminima pod odrećenim uvjetima i mjerama.<br /><br /></p> <p>Naime, u nedjeljnim Misama mogu sudjelovati oni koji se strogo pridržavaju epidemiolo&scaron;kih mjera. ''Trenutačno je u na&scaron;oj Županiji na snazi mjera o zabrani okupljanja vi&scaron;e od 50 osoba u zatvorenu prostoru.<br /><br /></p> <p>Ako je u crkvi već naznačeni broj vjernika, u dužnu razmaku, neka ostali pristigli vjernici prate sv. Misu ispred crkve preko razglasa, također u potrebnu razmaku. U sv. Misama radnim danima neka sudjeluju oni kojih su misne nakane naručene na dotičan dan'', navodi neumski svećenik. ''Pridržavajmo se ovih crkvenih i civilnih mjera da ne budemo dionici ni tuđih grijeha protiv du&scaron;evnoga spasenja, ni tuđih bolesti protiv tjelesnoga zdravlja. Pomozimo jedni drugima punim razumijevanjem i molimo jedni za druge &ndash; neka Bog &scaron;to prije ukloni iz na&scaron;e sredine ovu zarazu! Svima želi od Boga dobro i du&scaron;evno i tjelesno zdravlje'', poručio je don Markić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpg'Vidim pred očima sina Antu i muža Ivicu, sanjam kako je bilo prije'http://grude.com/clanak/?i=216797216797Grude.com - klik u svijetSun, 30 Aug 2020 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-30-2020-08-30_082611.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošle su godine, ali osjećaj je uvijek isti. Tjedan dana prije uhvati me grč u srcu i u grlu. Predosjetim ja to. I kad ne znam koji je datum, moja duša zna. Drago mi je da ljudi dođu i da se sjete. <p><br />Da obilježe stradavanje ljudi, jer to je sve &scaron;to je ostalo, priča nam Ajka Crvelin, majka i supruga dvojice vatrogasaca poginulih na Kornatima 2007. godine, kada je poginulo 12 vatrogasaca.<br /><br /></p> <p>Sreli smo je na ulicama Tisnog ispred frizerskog salona kako strpljivo čeka frizerku.<br /><br /></p> <p>- Evo do&scaron;la sam oprati kosu, čekam red. Sijede neću piturivati, nemam novca, samo ću oprati kosu da sutra budem uredna. Dođe 40 kuna, to si mogu priu&scaron;titi - kaže Ajka.<br /><br /></p> <p>S ga&scaron;enja požara na Kornatu nisu se vratili njezini voljeni Ante (24) i Ivica Crvelin (52) i njihovi kolege Marko Stančić (16), Hrvoje Strikoman (18), Gabrijel Skočić (19), Ivan Marinović (32), Dino Klarić (33), Tomislav Crvelin (23), Karlo &Scaron;everdija (17), Josip Lučić (19), Ante Juričev Mikulin (22) ni Marinko Knežević (52).<br /><br /></p> <p>- Otići ću sutra na mimohod, ali na Kornat vi&scaron;e ne idem. Te&scaron;ko mi je prohodati to kamenje po vrućini, zbog tlaka, &scaron;ećera i živaca, a te&scaron;ko mi je i u du&scaron;i. Ipak, voljela bih da mogu otići, želja mi je to. Već tri godine nisam bila ... - kazala je za 24sata.<br /><br /></p> <p>- Jako te&scaron;ko se nosim s tim. Vraćaju mi se slike u glavi. Sanjam ih, vidim ih pred očima. U snovima mi nikad nisu mučne stvari, samo lijepe. Sanjam kako je bilo prije i kako smo se zajedno smijali - govori nam hrabra majka i supruga dok lagano jugo mre&scaron;ka valove ispod ti&scaron;njanskog pomičnog mosta i najavljuje neveru koja se tek sprema. Zbog tog nevremena odgođen je posjet mjestu stradanja na Kornatima.<br /><br /></p> <p>- Kako živim? Nikako, jadno i bijedno. Imam suprugovu mirovinu, koja je jako mala, pa jedva preživljavam. Prije tri i pol mjeseca umrla mi je mama od 94 godine. Dotad sam se imala o kome brinuti. A zajedno smo koristile i njezinu socijalnu mirovinu, pa smo izlazile na kraj - priča nam Ajka.<br /><br /></p> <p>Kaže da od&scaron;tetu za poginule vatrogasce nisu dobili, jedino 220.000 kuna za du&scaron;evne boli po poginulom vatrogascu, &scaron;to je davno oti&scaron;lo... Pitamo za sina, &scaron;to je htio postići prije nego &scaron;to mu je život zaustavljen u cvijetu mladosti.<br /><br /></p> <p>- Ante je bio veliki sporta&scaron;, igrao je profesionalno odbojku u &Scaron;ibeniku, planirao je i igrati ko&scaron;arku u Osijeku. Sve je već bilo spremno, trebao je samo jo&scaron; spustiti svoj potpis na papir i početi igrati. Ali ni potpisa, ni igre... - zastala je majka u pola riječi, a pogled joj je odlutao.Pitamo je kako se nosi s tim &scaron;to nisu ni pronađeni ni kažnjeni odgovorni.<br /><br /></p> <p>- Osjećam se jako jadno zbog toga. Poginulo je 12 ljudi, a da nitko nije odgovoran za to, pa to nema nigdi na svitu, nigdi! Zapovjednik Dražen Slavica je imao propusta, i to puno, ali nije on glavni krivac. Njega krivim &scaron;to nije poslu&scaron;ao moga muža ako mu je rekao &lsquo;Zapovjedniče, idem ja, sina mi ostavi&rsquo;. I nije istina da je sin jedva čekao ući u helikopter. Nije mu bilo prvi put da se vozi. Nije bio lud za tim da se vozi u helikopteru - kazala nam je Ajka te dodala da ne vjeruje da ih je progutao eruptivni požar.<br /><br /></p> <p>- Ono malo požara trave, pa to bi bila i ja preskočila! Helikopter je morao udariti u stijenu i prolio se kerozin po njima, to ih je, vjerujem, dokrajčilo. Nema &scaron;anse da je bio eruptivni požar, nema govora, &lsquo;iljadu posto! Sve je od početka i&scaron;lo krivo pa je krivo i naopako zavr&scaron;ilo. Trebala je biti dodatna istraga, trebalo je naći odgovorne, ali oni sve po svoju i dan danas se ni&scaron;ta ne zna i nitko nije odgovoran - negoduje majka i supruga.<br /><br /></p> <p>Dolazi njezin red za uljep&scaron;avanje, pa se pozdravljamo. Iza nas ostaje spomenik s imenima stradalih. Pored njega kaciga i vatrogasni autić. Gore lampioni za 13 godina tuge u Tisnom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-30-2020-08-30_082611.jpegVlasnici fitness centra Ivani Bilan zatvorili posao pa joj zasmetale svete misehttp://grude.com/clanak/?i=216786216786Grude.com - klik u svijetSat, 29 Aug 2020 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-20-fitness2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivana Bilan, vlasnica fitness centra u Splitu, pisala je Krunoslavu Capaku jer joj je onemogućen rad, međutim, sramotno je da ista u svojim argumentima proziva crkve i svete mise, umjesto da se usredotoči na obranu svoje djelatnosti.<p>&nbsp;</p> <p>- Dosad niste zatvorili nijednu djelatnost, ni crkve. Zbog čega vam smetamo mi koji smo prva linija u razvoju imuniteta? Zbog čega niste sjeli s nama i razgovarali nego nama jedinima radite ponovno "lockdown"? Dozvoljene su mise, vjenčanja, rad noćnih klubova do ponoći, dok nas zatvarate. Ovo je te&scaron;ka nepravda i diskriminacija. Ne uni&scaron;tavajte najzdraviju djelatnost u Hrvatskoj te vas jo&scaron; jednom molim za razumijevanje i pozivam na dijalog - stoji u Ivaninoj molbi upućenoj na privatni broj Capaka preko WhatsAppa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je zaboravila na djelatnosti koje su bile zatvorene i najteže pogođene poput ugostiteljstva, a i crkvama je u susjednoj zemlji bio zabranjeno održavanje vjerskih obreda s narodom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-20-fitness2020.jpgZulfo Robović o povijesnom danu u Grudama: To je bilo vrijeme ponosahttp://grude.com/clanak/?i=216767216767Grude.com - klik u svijetFri, 28 Aug 2020 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-28-36436681_304.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sjednici Sabora HZ HB 28. kolovoza 1993. godine u Grudama utemeljena je Hrvatska Republika Herceg Bosna. Nakon toga uslijedilo je i imenovanje nove Vlade. Ministar obnove i razvoja u toj Vladi bio je Zulfo Robović. <p>&nbsp;</p> <p>On za Večernji list ističe kako je ta Vlada nastojala omogućiti civilni život i funkcioniranje sustava u tim okolnostima.</p> <p><br /><strong>Večernji list: Kako vi gledate na hrvatsko-bo&scaron;njački rat, često se postavlja pitanje tko je kriv, &scaron;to su posljedice?</strong></p> <p>Hrvatsko-bo&scaron;njački rat rezultat je različitih pristupa prema BiH. Osobito njezinu unutarnjem uređenju. Bo&scaron;njaci su bili pasivni na samome početku, a Hrvati i HVO sa svojim postrojbama bili su dobro organizirani. Nakon toga i druga strana je s time krenula i do&scaron;lo je do sporadičnih sukoba koji su doveli do rata. Taj nesretni hrvatsko-bo&scaron;njački rat rezultat je i nerazumijevanja. Prije svega, stvaranja predrasuda kako Hrvati žele disoluciju, a povijest će pokazati da su Hrvati željeli sačuvali vlastiti identitet, ali i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kako danas gledate na osnivanje HR HB i Vlade čiji ste bili član?</strong></p> <p>Na to razdoblje gledam, iskreno, vrlo ponosno. U tome trenutku kada je imenovana, Vlada je imala ulogu sređivati stanje i rekao bih da je bila vlada pomirenja. Vlada Herceg Bosne tada je preuzela ingerencije civilnog i vojnog života u jeku te&scaron;koga rata, dok su se odvijale vojne akcije. S vremenom je do&scaron;lo do približavanja, postupnog smirivanja, osobito u Hercegovini i na području sredi&scaron;nje Bosne. Krajem 1993. i početkom 1994. godine Vlada je uzela sve obrise moderne vlade gdje je civilni život nastojala staviti u regularne zakonske okvire.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Osnivanje Hrvatske zajednice HB, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne često se osporava. Kako vi to komentirate?</strong></p> <p>S vremenske distance taj projekt promatram kao jedan od modela uređenja vi&scaron;enacionalnih, vi&scaron;eslojnih država koje imaju tri ili vi&scaron;e jednakopravnih konstitutivnih naroda. Mislim da je to bio jedan od okvira koji je mogao rije&scaron;iti problem u BiH da se inzistiralo na tim varijacijama uređenja zemlje s Herceg Bosnom kao sastavnicom.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Herceg Bosna praktički seže od kasnog dijela 1991. godine. Je li njezino osnivanje opravdalo svrhu?</strong></p> <p>Bh. Hrvati su nakon agresije na Republiku Hrvatsku prvi stali u obranu BiH i prve postrojbe koje su bile utemeljene bile su u funkciji obrane. Da se Hrvati nisu tada organizirali u obrani, pitanje je &scaron;to bi bilo s BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Prijeratni komunistički političar Ciril Ribičić, kao vje&scaron;tak na suđenju &scaron;estorici dužnosnika Herceg Bosne, rekao da je osnivanje Herceg Bosne imalo za cilj disoluciju BiH...?</strong></p> <p>Ja sam upoznat s Ribičićevim iskazom, ali moram reći da sve ono &scaron;to je u Haagu naveo ne stoji, a o tome svjedoče brojni dokumenti i svjedoci. Herceg Bosna nikada nije bila ni sa svojom Vladom ni administracijom, poglavito koliko sam ja imao kontakata s predsjednikom Tuđmanom, u funkciji disolucije. To je bilo pitanje načina organiziranja života tamo gdje su Hrvati bili u većini. Ponajprije da se spasi i obrani od agresije. Istina je da se BiH raspala po svim &scaron;avovima pa je Herceg Bosna najprije imala funkciju obrane golih života, osiguravanja civilnog života te kao pretpostavka jednog od modela budućih uređenja BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Sudjelovali ste na sjednicama Vlade Herceg Bosne. Je li bilo odluka koje su se mogle razumjeti kao dijelom UZP-a u smislu odcjepljenja od BiH, provedbe etničkog či&scaron;ćenja...?</strong></p> <p>Nijedna odluka nije bila u tome smjeru ni na jednoj sjednici Vlade na kojoj sam nazočio. A bilo ih je vi&scaron;e od stotinu. Rekao bih da ni na jednoj sjednici nismo imali ni verbalnih ni necivilizacijskih istupa prema Bo&scaron;njacima, a posebno u dono&scaron;enju takvih odluka. Cijela svrha rada bila je u pomaganju održavanja civilnoga života. Zanimljivo je da je gotovo 95 posto zakona Herceg Bosne postalo dio zakonodavstva Federacije BiH i BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Svejedno, na području Herceg Bosne postojali su logori, događali su se zločini za koje se sudilo u Haagu. Kako gledate na tu činjenicu i interpretacije presude da se radi o presudi Herceg Bosni i Hrvatima u BiH?</strong></p> <p>Na va&scaron;e pitanje referirao bih se onako kako je to učinio predsjednik RH Zoran Milanović kada je odlikovao četiri postrojbe HVO-a kao sudionike u oslobađanju Hrvatske. To na vrlo jasan način predstavlja i odnos prema Haagu i presudama koje su najprije politički montirane kako bi se sva krivnja svalila na Herceg Bosnu i Hrvate kao narod. Svjedoci smo da je bilo neljudskih, necivilizacijskih postupaka, pa tako i u Herceg Bosni. Oni su bile i predmet istraga u Herceg Bosni, procesuirani su. To će povijest pokazati i oni koji su stvarno pojedinačno odgovorni za zločine trebaju odgovarati. No, okvir Herceg Bosne nikada nije davao naznake da se na temelju toga provode zločini.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Kako ste doživljavali Jadranka Prlića kojemu su često zamjerali da nije dovoljno &ldquo;dobar Hrvat&rdquo;, a osuđen je na 25 godina zatvora?</strong></p> <p>Jadranko Prlić je, prije svega, bio jedan moderan, svestran političar &scaron;irokih svjetonazora. Snažno ekonomski potkovan, čovjek koji je poznavao sustav iznutra jer je bio i u ranijoj vlasti dužnosnik. To je čovjek koji nije bio nacionalist, taj koji je mrzio drugog i drukčijeg. Volio je i ljubio svoj hrvatski narod, ali apsolutno nikoga nije mrzio. Da je bio aktivan u nekom drugom vremenu, posve sam siguran da bi pokazao brojne kvalitete koje je imao.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Često se zna spomenuti kako je Herceg Bosna takozvana. Kako na to gledate?</strong></p> <p>Svojim prijateljima uvijek skrenem pozornost kako ima nekoliko stvari kod Hrvata u koje se jednostavno ne smije dirati. To su, prije svega, Katolička crkva, HVO, Herceg Bosna... Kod Bo&scaron;njaka to su Armija BiH, njihov predsjednik, islam... U Republici Srpskoj to su entitet, Pravoslavna crkva, Srbija... Oko tih stvari ne bismo smjeli diskutirati. Moramo ih prihvatiti i podržavati. Na temelju toga treba doći do međusobnog uvažavanja i moguće je doći do rje&scaron;enja. Ako se bude negiralo bilo koju sastavnicu tog općeg bića bilo kojeg konstitutivnog naroda, mi ćemo multiplicirati probleme vraćajući se u stanje rata. Oni koji žele probleme uvijek će potencirati takozvano. A ako tako bude, onda na&scaron;a djeca neće imati svijetlu budućnost.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Za&scaron;to su u BiH izjave pojedinih političara na razini &lsquo;93., a istodobno u Hrvatskoj vidimo ispruženu ruku, pomirenje, naklon žrtvama?</strong></p> <p>Samo iskreni odnos može izgraditi to o čemu govorite. Ja s ponosom ističem da sam bio ministar u Vladi Herceg Bosne. A posebno sam ponosan na činjenicu da nijednu diskriminacijsku odluku nismo donijeli prema bilo komu. Potrebno je graditi dobru vjeru kod Bo&scaron;njaka i Hrvata da je moguće izgraditi povjerenje i pomirenje. Ono &scaron;to se dogodilo kao zlo, za to treba odgovarati onaj tko je odgovoran. Ali mi moramo gledati u budućnost, pružiti jedan drugome ruke kako bismo gradili BiH po mjeri svih triju naroda. Ovdje nikome ne smije biti tijesno, svatko mora imati jasnu atribuciju svog nacionalnog bića. Na temelju toga doći ćemo do ustavne jednakopravnosti i jednake pozicije kako se vi&scaron;e ne bi mije&scaron;alo u stvari u koje se jednostavno ne smije mije&scaron;ati.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Mislite li da bi bilo korisno da se vodeći lideri, vjerski vođe... odu i poklone žrtvama rata različitih naroda u Ahmiće, Grabovicu, Križančevo...?</strong></p> <p>Posebno sam ohrabren posljednjim razvojem događaja u Hrvatskoj. Ono &scaron;to je gospodin Milanović učinio za na&scaron;e postrojbe, ono &scaron;to je Vlada učinila kada su u pitanju Grubori i Knin, nadam se da će taj pozitivni val odjeknuti i kod nas. Svi težimo Europi, to Europa od nas traži. Zato trebamo prihvatiti ta rje&scaron;enja i iskustva te ih prenijeti u odnose triju naroda kako bi do&scaron;lo do simboličkih gesta te da stvorimo pretpostavke da povjesničarima ostavimo pro&scaron;lost, a da svi zajedno razmi&scaron;ljamo o budućnosti i izgradnji BiH za potrebe svih triju naroda koji moraju biti jednakopravni i konstitutivni. Ja bih želio da se &scaron;to prije hrvatski model preseli i u BiH. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-28-36436681_304.jpgLjudi će tajiti i već taje simptome koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=216765216765Grude.com - klik u svijetFri, 28 Aug 2020 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-28-maskica-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sociolog Ivan Balabanić ističe da je u nas i dosad bila praksa da ljudi kod viroza, pa i gripe, nisu bili brižni prema drugima..<p>&nbsp;</p> <p>Hoće li s dolaskom jeseni biti sve vi&scaron;e onih koji će iz egzistencijalnih razloga ako se oni i članovi njihovih obitelji ne ubrajaju u rizične skupine, tajiti simptome COVID-19 i kontakte sa zaraženima jer i sad epidemiolozi, osobito kod mladih, imaju problem s utvrđivanjem kontakata, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Standard u Hrvatskoj je lo&scaron; i mnogi građani ne mogu preživjeti mjesec bez punih plaća i nevoljko će odlaziti u samoizolaciju u kojoj im naknada plaće ne može biti veća od 4257 kn mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se s otvaranjem &scaron;kola i povratkom na radna mjesta zaraze djeca i mladi u obiteljima u kojima nitko nije rizičan i imaju blage simptome hoće li roditelji revno djecu odvesti kod liječnika znajući da će u slučaju pozitivnog testa svi morati u samoizolaciju i dobiti okrnjenu plaću ili će pre&scaron;utjeti simptome i zanemariti rizik &scaron;irenja zaraze za druge građane?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sociolog Ivan Balabanić ističe da je u nas i dosad bila praksa da ljudi kod viroza, pa i gripe, nisu bili brižni prema drugima i pazili da ih ne zaraze, već su odlazili na posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I poslodavci su isto tako smatrali da viroze nisu razlog za nedolazak na radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Može se očekivati da će ljudi koji nisu u rizičnoj skupini niti članovi njihovih obitelji zbog egzistencijalnih razloga, smanjivanja plaće u samoizolaciji skrivati simptome COVID-a. Mnogi zaraženi ni sada ne žele otkriti kontakte koji ih mole da ih ne odaju zbog odlaska u samoizolaciju ili drugih razloga. I prema dosada&scaron;njim iskustvima epidemiologa i Stožera, ljudi su i dosad izbjegavali otkriti kontakte jer bi im to, primjerice, omelo odlazak na odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova bolest i nosi stigmatizaciju i ljudi će odvagnuti koja im je osobna korist i &scaron;teta od (ne)prijavljivanja simptoma, pa ako je veća financijska &scaron;teta za njihovu obitelj nego korist bit će skloniji neprijavljivanju i pritom neće vidjeti &scaron;tetu po druge ljude. No, ako procjene da je sankcija zbog neprijavljivanja zaraze ili sumnjivih kontakata veća od koristi koju će time dobiti, onda tome neće pribjegavati &ndash; govori Balabanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li odgovorni predvidjeli da će na jesen i zimu kada će COVID biti te&scaron;ko razlikovati od drugih respiratornih bolesti mnogi u obiteljima u kojima nitko nije rizičan ignorirati simptome kod sebe i djece i odlaziti na posao, a djecu pustiti slobodno da izlaze van?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo &ldquo;Dr. Andrija &Scaron;tampar&rdquo; &ldquo;tje&scaron;eći&rdquo; se lo&scaron;om situacijom u Splitu kazao jučer da je u Zagrebu situacija pod kontrolom jer Zagreb ima 68 zaraženih, ako se vodimo smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije stanje u Zagrebu nije pod kontrolom jer je i jučer bilo 7% zaraženih među svim testiranima, a SZO smatra da situacija nije pod kontrolom čim broj zaraženih među testiranima prijeđe 5%. Pitanje je i jesu li u Zagrebu i ostatku zemlje testirani svi koji su trebali biti ili pridonose &scaron;irenju zaraze?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-28-maskica-zena.jpgUživajte još koji dan: Stižu oluje, kiše, pad temperatura...http://grude.com/clanak/?i=216733216733Grude.com - klik u svijetWed, 26 Aug 2020 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-13-019-grudska-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još četiri dana očekuje nas pravo ljetno vrijeme. Prevladavat će pretežno sunčano, danju i vruće do vrlo vruće uz dnevne temperature zraka do 33 °C. Puhat će većinom slab do umjeren jugozapadnjak i jugo.<p>&nbsp;</p> <p>No krajem mjeseca, sukladno zavr&scaron;etku klimatolo&scaron;kog ljeta, sprema nam se jaka promjena vremena, pi&scaron;e IstraMet. Prema svemu sudeći već u nedjelju doći će do prodora velike količine hladnijeg i vlažnog zraka s Atlantika uz stvaranje ciklone u Genovi.<br /><br /></p> <p>U takvoj situaciji očekuje nas dinamična promjena vremena uz čestu ki&scaron;u, pljuskove i grmljavinu, ali i osjetan pad temperature zraka čak i ispod prosječnih za doba godine. Promjena vremena neće biti kratkog vijeka, već će se promjenjivo vrijeme zadržati danima.<br /><br /></p> <p>Zahvaljujući razvoje ciklone u Genovskom zaljevu, izgledne su obilne oborine, dugotrajni pojačan vjetar te izraženiji neverini. Uslijed zadržavanja hladnijeg i vlažnog zraka svježije vrijeme primjerenije jeseni moglo bi se zadržati veći dio idućeg tjedna.<br /><br /></p> <p>Iako će nadolazeća promjena vremena biti intenzivna, to ne znači nužno kraj ljetnih radosti, odnosno moglo bi jo&scaron; biti duljih perioda vrlo toplog i sunčanog vremena u rujnu, zaključuje IstraMet.<br /><br /></p> <p>Nestabilno krajem mjeseca, osim za Hrvatsku, najavljuje se i za BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-13-019-grudska-panorama.jpgVIDEO - Duvandžije Ivan i Ilija: Pratila nas je milicija, a stradavalo se i od snježnih olujahttp://grude.com/clanak/?i=216724216724Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 15:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-25-ivan-ilija-duvandzije-rakitno-810x455.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vran planina, osim po legendi o Mijatu Tomiću i Divi Grabovčevoj, javnosti je poznata i po stvarnim pričama i događajima onih koji su, noseći duhan na leđima iz Hercegovine u Bosnu, pokušavali nešto zaraditi za svoju obitelj.<p>&nbsp;</p> <p>U to vrijeme vladala je represija jugoslavenske milicije i prodaja duhana na taj način bila je te&scaron;ki grijeh. Glavni putovi (točnije rečeno staze) iz Hercegovine prema Bosni, tada su vodili preko Vran planine.<br /><br /></p> <p>Osim milicije, opasnosti su bile brojne, od nevremena do snježnih oluja u kojima se vrlo lako stradavalo, pi&scaron;e Rama-Prozor.info.<br /><br /></p> <p>Pre&scaron;av&scaron;i Vran planinu, moralo se odlučiti kojim putom ići, zbog čestih kontrola, patrola, ali i izdaja bilo je vi&scaron;e nego rizično.<br /><br /></p> <p>U znak sjećanja na te ljude, kojih je svake godine sve manje, u nedjelju je na Kedžari, već desetu godinu za redom služena sveta misa za sve poginule duvandžije, kao i za sve one koji su poginuli čuvajući stada, braneći dom.<br /><br /></p> <p>S ciljem da na neki način sačuvaju sjećanje na te ljude, ekipa portala Rama-Prozor.info snimila je na Kedžari kratku priču s Ivanom i Ilijom iz Rakitna.</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/5Ez5VM_06aU" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-25-ivan-ilija-duvandzije-rakitno-810x455.jpgTri milijuna maraka poljoprivrednicimahttp://grude.com/clanak/?i=216720216720Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-25-poljoprivreda_djevojke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt Europske unije EU4Agri objavio je javni poziv vrijedan 3 milijuna KM za dodjelu bespovratnih sredstava tj. investicija u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odgovarajući ujedno i na potrebe za oporavkom od krize prouzrokovane COVID-19 pandemijom.<p>&nbsp;</p> <p>Na javni poziv se mogu prijaviti poduzeća, obrti/poduzetnici i zadruge koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda i/ili proizvodnjom prehrambenih proizvoda i upisani su u registar klijenata kod nadležnog ministarstva/institucije, i koja u vlasničkoj strukturi imaju manje od 25 posto javnog kapitala ili glasačkih prava tog javnog kapitala i nisu članica holdinga.<br /><br /></p> <p>Svaki podnosioc prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 do 300.000 KM (bez PDV-a), te mora osigurati vlastito sufinanciranje od minimalno 35 posto ukupnog iznosa predložene investicije.<br /><br /></p> <p>Krajnji rok za podno&scaron;enje prijava je 30. rujna 2020. godine do 15.00. sati. Prijave podnesene nakon isteka roka se neće uzeti u razmatranje.<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e informacija o načinu popunjavanja i dostave prijavi, te preuzimanju dokumentacije, dostupno je ovdje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-25-poljoprivreda_djevojke.jpgDvije trećine oboljelih od korone priključenih na respiratore u BiH umruhttp://grude.com/clanak/?i=216718216718Grude.com - klik u svijetTue, 25 Aug 2020 09:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-25-respirator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo njih 80 se uspjelo oporaviti, dok su 152 osobe izgubile bitku sa bolešću. <p>&nbsp;</p> <p>Ako su točni podaci koje prikupljaju Zavod za javno zdravstvo FBiH i Institut za javno zdravstvo RS, tek svaki treći pacijent obolio od koronavirusa, koji je priključen na respirator, preživi. Ostale dvije trećine najtežih pacijenata, nažalost preminu, pi&scaron;e <strong>Oslobođenje.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, do sada je, prema podacima koje smo dobili od ovih institucija, od prvog zabilježenog slučaja koronavirusa u BiH, početkom ožujka ove godine, na respiratore bilo priključeno 259 pacijenata. Samo njih 80 se uspjelo oporaviti, dok su 152 osobe izgubile bitku sa bole&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prema podacima prijavljenim Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH od kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, a u skladu s Naredbom Kriznog stožera Federalog ministarstva zdravstva, do sada je na respiratorima u Federaciji BiH ukupno bilo 77 osoba pozitivnih na SARS CoV-2, od kojih je 57 zavr&scaron;ilo smrtnim ishodom, a 13 osoba je ozdravilo'', poručeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba napomenuti da su podaci iz Zavoda za javno zdravstvo FBIH informacija od 20. kolovoza, tako da su navedeni podaci zaključni sa 19. kolovozom. S druge stranje, od Instituta za javno zdravstvo RS podaci su otkriveni u ponedjeljak 24. kolovoza, tako da se radi o podacima prikupljenim zaključno do 23. kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Od početka pandemije do 23. kolovoza 2020. godine, 182 pacijenata se liječilo na respiratoru. Od toga, 67 je uspje&scaron;no odvojeno sa respiratora, dok je 95 pacijenta preminulo'', izjavio je direktor Insituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakva razlika u podacima budi sumnju sa početka ovog teksta u točnost podataka. naime, te&scaron;ko je za povjerovati da je u RS-u oko 2,5 puta vi&scaron;e pacijenata priključeno na respiratore u odnosu na FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, malo je vjerojatno da je broj onih koji su se oporavili, a bili su priključeni na respiratore pet puta veći u RS-u nego u FBiH, te da je broj preminulih u FBiH skoro pa dvostruko manji nego u RS-u, napominje Oslobođenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, nedavno su pojedini mediji pisali o tome kako navodno KCUS ignorira naredbu Kriznog stožera i ne dostavlja redovno podatke o broju pacijenata koji su na respiratorima, kako i koliko ih je od tog broja preminulo, a koliko ih se oporavilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko krije podatke Zbog toga smo i od Zavoda i od Instituta traženo je da dostave podatke o broju pacijenata koji su morali biti priključeni na respiratore, po bolnicama, ali ta vrsta statističke analize nije dobivena. Također, upitane su obje ustanove dostavljaju li sve bolnice podatke o pacijentima na respiratorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sve bolnice u Republici Srpskoj redovno dostavljaju ove podatke JZU Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske'', kazao je Branislav Zeljković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, ali u Zavodu za javno zdravstvo FBiH su ignorisali i ovo pitanje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-25-respirator.jpgFOTO: Imotski je novo žarište korone ALI I TURISTIČKI EL DORADOhttp://grude.com/clanak/?i=216706216706Grude.com - klik u svijetMon, 24 Aug 2020 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-24-kucazaodmor-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I dok je Imotski postao novo žarište korone s ukupno 130 pozitivnih osoba dosad, a lokalni Stožer civilne zaštite donio nove mjere u kojima se zabranjuje rad u zatvorenom svim ugostiteljskim objektima te ograničava okupljanja na maksimalno 50 osoba, Gerald iz Münchena, koji se s obitelji smjestio u luksuznu vilu u Zmijavcima, kaže za Jutarnji list kako se tamo osjeća savršeno sigurno.<p>&nbsp;</p> <p>Ne zabrinjava ga činjenica &scaron;to je pro&scaron;log četvrtka Njemačka stavila Splitsko-dalmatinsku županiju na crvenu listu kao i to &scaron;to su i Slovenija i Britanija na&scaron;u zemlju proglasile nesigurnom za putovanje.<br /><br /></p> <p>&ldquo;​Koronavirus nas ne pla&scaron;i jer smo ovdje sigurni kao da smo u svojoj kući. Tu smo na&scaron;li mir i na selu uživamo sa svojom ekipom i domaćinima&rdquo;, kaže Gerald kao i većina gostiju koje smo susreli obilazeći imotska sela, koja unatoč pandemiji, u prvom dijelu kolovoza bilježe 2290 dolazaka i 18.941 noćenja.<br /><br /></p> <p>&ldquo;To je 97 posto u dolascima, odnosno 99 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine&rdquo;, slavodobitno zaključuju iz lokalne turističke zajednice. Ove godine izostali su Britanci, ali zato, kažu, imaju 20 posto vi&scaron;e Nijemaca. No, stožer, kao i gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić pozivaju na oprez i disciplinirano pona&scaron;anje jer, kako kažu, trenutna situacija nije prihvatljiva.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><strong>TURISTIČKI EL DORADO</strong><br /><br /></p> <p>No, to sve skupa, kao da ne brine goste Imotske krajine, koja je sa svojih 316 luksuznih vila s bazenima, postala svojevrsni fenomen na turističkoj karti Hrvatske, kao i, očito, sigurno utoči&scaron;te za turiste, pretežito Nijemce, koji znaju cijeniti luksuz i osamu u ra&scaron;trkanim imotskim selima. Obi&scaron;li smo domaćine pet luksuznih vila, od Zmijavaca preko Perića pa sve do Podbablja te doznali iz prve ruke kako su Imoćani praktički preko noći postali turistički El Dorado i perjanica razvoja te grane u Dalmatinskoj zagori.<br /><br /></p> <p>Vožnja do sela na&scaron;ih domaćina bila je pomalo otužna. S praznjikavih cesta pogled nam pada na stare ili poru&scaron;ene kuće koje je progutao zub vremena i koje vape za obnovom, pa red pa&scaron;njaka, vinograda, nijednog čovjeka po putu, psa ili mačke ni na vidiku.<br /><br /></p> <p>Čak i kad smo stigli do luksuzne vile Red, koja se iznajmljuje za četiri i pol tisuće kuna po danu, na prvi pogled nismo pomislili da se iza vrata te naoko posve uobičajene obiteljske kućice, krije pravi mali Beverly Hills. Bazeni, teniski i ko&scaron;arka&scaron;i tereni, komini, prostorije s biljarskim stolovima, umjetna trava, teretane, stabla palmi i maslina, ležaljke, &scaron;areni jastuci, a iz zvučnika tre&scaron;te ljetni hitovi.<br /><br /></p> <p><strong>VILA RED, 570 EURA PO DANU</strong><br /><br /></p> <p>U vilama sakrivenim u imotskim selima, sredinom proteklog tjedna najvi&scaron;e su, kako smo doznali, boravili upravo Nijemci s kojima smo uspjeli porazgovarati u unajmljenim malim rajevima. Prva destinacija bili su Zmijavci gdje nas je ispred spomenute vile koja je naziv dobila po Crvenom jezeru dočekala gazdarica Nediljka Dokozić i njezin suprug Marin. Nediljkina vila, doznat ćemo nekoliko minuta kasnije, puna je njemačkih turista, točnije njih 12 koji su zapravo i njezini prvi gosti jer je kuća tek nedavno otvorena za iznajmljivanje. Zavr&scaron;ena je pred Uskrs, a tik do nje u zavr&scaron;etku gradnje nalazi se buduća vila Blue koja će biti spremna za iduću sezonu, a koja će imati restoran i sportske terene.<br /><br /></p> <p>Kako nam poja&scaron;njava Nediljka, vilu radije iznajmljuje obiteljima s djecom i kućnim ljubimcima jer mladi partijaneri uglavnom iza sebe ostave nered.<br /><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&ldquo;Imamo pet soba s kupaonicama, veliki dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, teretanu, ve&scaron;eraj, spa centar, natkrivenu i otvorenu terasu, dječje igrali&scaron;te, kamin. Sve je napravljeno po principu pametne kuće, od klima-uređaja do žaluzina koje se pode&scaron;avaju prema vjetru. Sređivali smo je kao da ćemo mi živjeti u njoj. Gosti su izvrsni, čak im ne smeta ni bau&scaron;tela ni bageri ili mikser pumpa koja viri sa susjednog objekta. Kuća se nalazi unutar na&scaron;eg sela &Scaron;uta gdje imamo staru seosku &scaron;kolu ispred koje se igraju na&scaron;a djeca. I ba&scaron; je to na&scaron;im gostima najzanimljivije, sloboda i dječja nesputanost u mirnom, zabačenom selu. Mali gosti iz Njemačke svake večeri igraju se s na&scaron;im klincima, a djeca idu pje&scaron;ice do trgovine po sladoled bez da ih roditelji moraju pratiti. To je svima poseban doživljaj&rdquo;, priča nam gospođa Nediljka.<br /><br /></p> <p>Boravkom u zaseoku &Scaron;ute, zadovoljan je Gerald iz M&uuml;nchena koji je, kaže, odu&scaron;evljen smje&scaron;tajem, ali jo&scaron; vi&scaron;e iznimno ljubaznim i susretljivim domaćinima. Jesu li na selo do&scaron;li kako bi pobjegli od korone? - pitamo ga.</p> <p><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- Najprije smo stigli u Podstranu no ta kuća nije odgovarala na&scaron;im očekivanjima pa smo se nakon dva dana premjestili ovdje, na selo. Moderna vila usred starog sela je sjajna kombinacija. Ovdje imamo sve &scaron;to nam treba pa nam ni more ne nedostaje. Osim toga, ovdje je pitomije, i upravo zbog koronavirusa ljep&scaron;e nam je i sigurnije, kao da smo u svojoj kući. Stigli smo u velikom broju, dvije obitelji s djecom, i dovoljno nas je da stvorimo zabavnu atmosferu. Gužve na jadranskoj obali nam ne fale, u selu uživamo sa svojom ekipom i domaćinima - kazuje Gerald. Izbjegavaju odlaske u velike gužve, često kuhaju sami ili posjete lokalne restorane.<br /><br /></p> <p>- Obožavamo hrvatsku i dalmatinsku kuhinju, a posebno pr&scaron;ut, sir, ribu sa žara, kruh ispod peke i domaći sir, a posebno smo sretni kada nas domaćini iznenade domaćim rajčicama, paprikama, krastavcima i smokvama iz vlastitog vrta - govori nam Gerald koji će u vili Red ostati 11 dana. Za svoje goste obitelj Dokozić spremit će naravno večeru, i to hobotnicu ispod peke za kojom su njemački turisti potpuno ludi.<br /><br /></p> <p>Imoćani su se okrenuli turizmu, jednoj od najpotentnijih grana razvoja, kada je otvoren tunel Sv. Ilija, a među prvima u kontinentalnoj Hrvatskoj dobili su i Strategiju razvoja turizma do 2025. godine te prvi objedinili sve turističke zajednice iz osam općina i grada Imotskog u jednu. Potencijal u toj turističkoj priči prepoznala je i obitelj Dokozić, koja je jo&scaron; prije osam godina kupila zemlji&scaron;te od 1500 kvadrata te počela planiranje izgradnje svojih dviju vila.<br /><br /><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-24-20-08-24-kucazaodmor134.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>- U sezoni noćenje ko&scaron;ta 570 eura, a u kuću smo potro&scaron;ili oko 5 milijuna kuna - kaže Nediljka te dodaje kako nema susjeda u selu koji nije &lsquo;&rsquo;dao ruke&rsquo;&rsquo; kada se kuća gradila.<br /><br /></p> <p>Nakon &Scaron;uta ostajemo i dalje u Zmijavcima, no cesta kojom se vozimo postaje sve uža, a uspon sve veći. Na samom vrhu &Scaron;abić brda, ispred svoje kuće za odmor dočekuje nas dobro raspoloženi Damir Ivko&scaron;ić, jo&scaron; jedan od uspje&scaron;nih imotskih iznajmljivača kojemu korona nije pomrsila planove.<br /><br /></p> <p><strong>STARI DOM IVKO&Scaron;IĆ, 100-200 EURA PO DANU</strong><br /><br /></p> <p>Ni njegova kuća izvana ne izgleda previ&scaron;e luksuzno, okružena je drvenom ogradom, no unutar &ldquo;Starog doma Ivko&scaron;ić&rsquo;&rsquo;, kako je nazvao svoje imanje za odmor, dočekuje nas pet objekata na 3000 kvadrata, bazen, savr&scaron;eno uređeni vrt, dječje igrali&scaron;te, nogometno igrali&scaron;te, prostorija za biljar i pikado. Impresivno. I kod Ivko&scaron;ića samo Nijemci, njih desetak. Jedni u bazenu, drugi na ležaljkama smje&scaron;tenim na fri&scaron;ko poko&scaron;enoj travi, treći sakriveni u klimatiziranim kućama.<br /><br /></p> <p>- Eh, nije ovo stvoreno preko noći, supruga Vanja i ja tu ulažemo i radimo već 15 godina, a iznajmljivanjem se bavimo zadnjih pet godina. Imamo dvije kuće za odmor, ali to spada pod jedno domaćinstvo i možemo primiti 10 osoba s time da smo svaku sobu uredili na najmoderniji način. Nekada nam dođu dvije obitelji, a nekada samo dvoje ljudi - kaže Ivko&scaron;ić te nam pritom pokazuje vrt u kojem rastu domaće rajčice, mrkva, per&scaron;in, tikve i ra&scaron;tika, sve to za njihove goste. Kako kaže na&scaron; domaćin, najam kuće u lipnju i rujnu je najjeftiniji, dok su u srpnju i kolovozu cijene vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>- Dnevni najam je od 100 do 200 eura i to cijelo imanje na kojem inače zimi živimo. Za nas nema odmora, pa smo i karantenu iskoristili i tijekom lockdowna sagradili igrali&scaron;te. U imanje sam uložio puno prijateljstva, ali ne bih znao reći koliko novca - govori nam Ivko&scaron;ić, koji također, kako kaže, najče&scaron;će prima njemačke goste.<br /><br /></p> <p>- Turisti su odu&scaron;evljeni mirom i osamom. Ovdje se ne pla&scaron;e korone, nigdje ni ne idu, već dane provode na bazenu. Unatoč koroni i činjenici da nas je Njemačka stavila na crvenu listu, meni opet na dva tjedna dolaze njemački turisti jer svi kažu da ih kuća i okoli&scaron; smiruju od stresa - kaže Ivko&scaron;ić za Jutarnji list te dodaje kako u Imotskoj krajini nitko nikoga ne doživljava kao konkurenciju.<br /><br /></p> <p>- Sam sam nagovorio par prijatelja da sagrade vile s bazenima za iznajmljivanje. Kod nas je inače nepisano pravilo da svi sade krumpir kada ga jedan počne saditi, a isto je i s gradnjom kuća - kaže Ivko&scaron;ić dodav&scaron;i da mu ova godina po pitanju dolaska turista nimalo nije podbacila, već je sve popunjeno od 15. lipnja do 26. rujna.<br /><br /></p> <p>Sa &Scaron;abića brda autom se &lsquo;&rsquo;spu&scaron;tamo&rsquo;&rsquo; prema Perića brigu gdje nas je u obiteljskoj kući za iznajmljivanje dočekala Kornelija Grbavac. U vilu Grbavac smo stigli pola sata prije nego li se tu smjestio bračni par s Murtera. Obitelj Grbavac u ovoj kući živi već treću godinu, a ovo im je prva sezona &lsquo;&rsquo;rentanja&rsquo;&rsquo;. Imaju objekt za &scaron;est ljudi s dvije sobe, kuhinjom, igraonicom, dnevnim boravkom.<br /><br /></p> <p>- U Imotskoj krajini je iznajmljivanje vila s bazenom postalo popularno pa smo se zato i mi odlučili na početak bavljenja turizmom. Gosti Norvežani i Nijemci su mi kazali da u na&scaron;u krajinu dolaze najvi&scaron;e zbog mira kojeg mogu pronaći, a usput su im vile u kojima borave najbolji zakloni protiv korone.<br /><br /></p> <p>Njihova obiteljska vila popunjena je od 1. srpnja pa sve do 1. rujna, dok je postsezona upitna.<br />Nijemci su, priča gospođa Kornelija, dva tjedna proveli samo u kući, kupali se u bazenu, uživali u spokoju i večernjem ugođaju cvrčanja cvrčaka, ro&scaron;tilju, dok su se djeca igrala na dječjem igrali&scaron;tu koje se nalazi u sklopu vile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gostima ne naplaćujemo noćenja po danu, već po tjednu, i to za 1200 eura i nismo požalili &scaron;to smo ove godine dali vilu u najam. Nadamo se da će iduća biti jo&scaron; uspje&scaron;nija, a to bi se lako moglo dogoditi jer već imamo rezervaciju za lipanj 2021. godine - kazuje Kornelija, dodav&scaron;i da se na području Imotske krajine svake godine gradi sve vi&scaron;e i vi&scaron;e kuća za najam.<br /><br /></p> <p>Od Perića briga za samo osam minuta stigli smo u Podbablje, gdje se smjestila vilu Hrvatina Gudelja, biv&scaron;eg nogometa&scaron;a koji je karijeru ostvario u brojnim klubovima u inozemstvu, Hajduku i Imotskom. Na osami nas je dočekala rasko&scaron;na kuća te Hrvatin sa suprugom Danijelom i nećakom Josipom.<br /><br /></p> <p>Iza bijelog kamenog zdanja, nai&scaron;li smo na tulum, &scaron;arene jastuke i mlade njemačke goste. Dru&scaron;tvo od petnaestak 20-godi&scaron;njaka odmaralo se na ležaljkama nakon neprospavane noći, zabavljali se i igrali stolni tenis. Prije nego li smo porazgovarali s mladim turistima, Hrvatin nam je ispričao detalje o kući koju iznajmljuje zadnjih sedam godina.<br /><br /></p> <p>- Vila nam je puna pet i pol mjeseci, zbog toga ćemo vrlo vjerojatno i za najam urediti jo&scaron; jednu kuću koju imamo. U svibnju i lipnju otkazali su nam neki norve&scaron;ki gosti, ali zato smo puni u rujnu i listopadu. Najvi&scaron;e nam dolaze njemački gosti, a bilo je i Britanaca - priča biv&scaron;i nogometa&scaron; čija vila ima kapacitet za 14 ljudi, znači &scaron;est soba i dva pomoćna ležaja, dječje igrali&scaron;te, nogometno s umjetnom travom i tenisko.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;i gosti doista nigdje ne izlaze iz kuće i to po dva tjedna jer kažu da im pa&scaron;e mir. Tako su nam pri odlasku Norvežani zahvalili, kako su rekli, na terapiji, jer su uživali u pjevu ptica i potpunom miru. Austrijanci su plakali kada su odlazili, a Norvežani su čak htjeli kupiti kuću - priča Hrvatin čiji gosti uglavnom ostaju po dva tjedna, a cijena najma vile za tjedan dana iznosi 34 tisuće kuna, odnosno četiri i pol tisuće eura.<br /><br /></p> <p><strong>VESELO DO ZORE</strong></p> <p>- Mladi se vesele do zore, ali nikome ne smetaju jer je kuća na osami - dodaje. Potom odlazimo do bazena s kojeg se čuje muzika, a mladi Nijemci spavaju, sunčaju se, čitaju knjige, gu&scaron;taju na jastucima. Kako nam je kazala Anna Katrin, u Vili u Podbablju borave dva tjedna i do sada nisu niti i&scaron;li u Makarsku jer se žele odmoriti.<br /><br /></p> <p>- Dobro se zabavljamo u kući. Ne bojimo se korone jer je na&scaron;a ekipa zdrava, ali zato ne idemo ni po plažama ni kafićima kako se ne bismo zarazili. Ali korona nam je malo poremetila planove jer ćemo na povratku u Njemačku svi morati ići na testiranja - kaže Anna Katrin.<br /><br /></p> <p>Malom cestom preko Zagore spu&scaron;tamo se do Tolića. Oko nas samo vinogradi, pa&scaron;njaci, &scaron;uma, na prolaznike ne nailazimo. U jednom trenutku pomislili smo da smo se izgubili. No vrlo skoro, nasred ceste veselo nam ma&scaron;e domaćin Mario Tolić, čija vila nosi ime po njemu.<br /><br /></p> <p>Kako nam poja&scaron;njava, obiteljska kuća je pretvorena u vilu prije tri godine kada su izgradili bazen i sve ostale sadržaje, sadrži pet soba za 10 ljudi, osam plus dva ležaja, dječje igrali&scaron;te.<br /><br /></p> <p>- Ne bojite se korone? Evo vam ruka - kaže nam na&scaron; srčani i ljubazni domaćin Mario te nas uvodi u obiteljsku vilu. Na bazenu, uz kojeg tre&scaron;ti muzika te se čuje smijeh iz susjednih kuća, srećemo dvije Francuskinje, Ofelliju i Mathildu koje su se tu smjestile s jo&scaron; četvero prijatelja.<br /><br /></p> <p>- Uživamo tu već nekoliko dana, na bazenu uživamo ujutro i navečer, no htjeli smo vidjeti jo&scaron; ne&scaron;to u okolici. Posjetili smo makarske plaže, a bili smo i na Plitvičkim jezerima. Korone se ne pla&scaron;imo jer smo mladi i zdravi, a i ba&scaron; nam je izvrsno - pričaju Ofelli i Mathilda.<br /><br /></p> <p>I Tolić je zadovoljan ovogodi&scaron;njim rezultatima turističke sezone, dok nam njegov sin Stipe otkriva koliko naplaćuju najam obiteljske vile. Doznajemo da se cijene u predsezoni i postsezoni kreću od 180 do 200 eura po danu, dok u &scaron;pici kuću iznajmljuju po cijeni od 280 do 300 eura. U uređenje vile su uložili oko 80 tisuća eura s time da su polovinu novca dobili prijavom na fondove EU i županijski natječaj pa su tako dobili potporu za fasadu, krov, otvore, bicikle i bazen. Sezona je krenula lo&scaron;ije, najam im je otkazalo, kaže Stipe, nekoliko skupina Skandinavaca, no na kraju su se popunili.<br /><br /></p> <p>- Ne možemo reći da je sezona bila lo&scaron;a, možda tek za 30 posto slabija od lani. Ugostili smo Francuze, Poljake, Norvežane, Nijemce. Gosti ostaju tjedan do dva, uglavnom su to obitelji s djecom i mladi. I svi nam se rado vraćaju - zaključuje gazda Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jutarnji list<br />Foto: Makarska kronika</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-24-kucazaodmor-glavna.jpgNapustio nas je najstariji Hercegovac: Životni moto bilo mu je biblijsko načelohttp://grude.com/clanak/?i=216703216703Grude.com - klik u svijetMon, 24 Aug 2020 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-24-873x400_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U selu Bogdašići kod Bileće, u 102. godini preminuo je Blagoje Aleksić, najstariji stanovnik Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Umirovljen je prije 44 godine, pa je među rijetkim Hercegovcima koji toliko uživao u umirovljeničkim danima, pi&scaron;e Srpskainfo.<br /><br /></p> <p>Njegov recept za dug život je bio jednostavan: &ldquo;Ne čini drugom ono &scaron;to ne želi&scaron; da ti drugi učini.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-24-873x400_1.jpgCjepivo u Hrvatskoj do proljećahttp://grude.com/clanak/?i=216697216697Grude.com - klik u svijetMon, 24 Aug 2020 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za COVID-19 se još ne zna sa sigurnošću koliki dio populacije mora biti imuniziran da bolest iščezne.<p>&nbsp;</p> <p>Različiti matematički modeli kažu da to mora biti 50 do 70 posto populacije, kaže prof. dr. Vera Vlahović Palčevski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjepivo protiv korone moglo bi u naj&scaron;iru primjenu ući do proljeća, ali čini se da bi svaki drugi morao primiti cjepivo kako bi bolest posve i&scaron;čezla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr. Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade, pozvao je sada sve građane da se cijepe i protiv gripe, jer bi se svi koji dođu u kontakt s oba virusa mogli suočiti s vrlo te&scaron;kim simptomima. Za HRT je Lauc izjavio da bi cjepivo protiv korona virusa moglo biti dostupno već za nekoliko mjeseci i da bi se u naj&scaron;iroj primjeni moglo naći do proljeća! No, upozoravaju znanstvenici, za potencijalno SARS-CoV-2 cjepivo i dalje je vrlo te&scaron;ko predvidjeti koju će razinu za&scaron;tite dati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za COVID-19 se jo&scaron; ne zna sa sigurno&scaron;ću koliki dio populacije mora biti imuniziran da bolest i&scaron;čezne. Različiti matematički modeli kažu da to mora biti 50 do 70 posto populacije - kaže prof. dr. Vera Vlahović Palčevski. specijalistica kliničke farmakologije i pročelnica Odjela za kliničku farmakologiju KBC-a Rijeka. Ta je profesorica na riječkom Medicinskom fakultetu te Fakultetu zdravstvenih studija gdje je i pročelnica Katedre za temeljne medicinske znanosti, za Novi list jasno naglasila kako nije moguće procijepiti cjelokupnu populaciju te da će se na početku procjepljivati rizične skupine, poput starijih ljudi, zdravstvenih djelatnika i kroničnih bolesnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Razumno je cijepiti osobe koje imaju najveći rizik lo&scaron;eg ishoda ukoliko bi oboljele od SARS-CoV-2 ili pak one koje u svakodnevnom radu dolaze u kontakt s velikim brojem ljudi, pa mogu simptomatski ili &scaron;to je jo&scaron; opasnije asimptomatski oboljeti i &scaron;iriti bolest dalje. To su osim zdravstvenih djelatnika primjerice nastavnici u &scaron;kolama, trgovci i slična zanimanja, napomenula je, dodav&scaron;i i da paralelno s istraživanjem i razvojem cjepiva ide i razvoj i istraživanje lijekova protiv SARS-CoV-2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od početka pojave bolesti poku&scaron;ava se različitim lijekovima liječiti bolesnike oboljele od COVID-19, a i brojni su lijekovi u istraživanju. Na žalost, obzirom da za sada nemamo na raspolaganju učinkovito liječenje, brojnim se lijekovima, supstancama ili postupcima pripisuje učinkovitost, a da to zapravo nije dokazano kliničkim ispitivanjima. Antivirusni lijekovi poput onih za liječenje HIV-a ili C hepatitisa sprečavaju ulazak virusa u stanicu. Cjepivu se na proljeće nada i epidemiolog Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija &Scaron;tampar' i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci. On računa da bi u Hrvatskoj moglo biti dostupno polovinom proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu su Kinezi objavili da su odobrili testiranje na ljudima potencijalnog novog cjepiva protiv korona virusa koje je kultivirano u stanicama insekata. U svijetu se ovog trenutka već 30 različitih cjepiva protiv korone testira na ljudima, a 139 ih je u pretkliničkim istraživanjima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-20-koronavirus-2-1200x675.jpgFranjo Lukenda pokrenuo akciju, mnogi se uključili u pomoć čovjeku kojem je grom ubio ovcehttp://grude.com/clanak/?i=216687216687Grude.com - klik u svijetSun, 23 Aug 2020 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-23-117146662_3670827672945309_1477119551985187743_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Srećom da i on nije stradao, a i najbitnije je da više ne plače. Dva dana je plakao", kaže za agroklub.com Franjo Lukenda čija je facebook objava podigla brojne dobre ljude na noge.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, udarom groma, nesretni je 62-godi&scaron;nji vlasnik Đuro Vučenović u sekundi ostao bez dijela stada ovaca. Dvadesetak grla skrilo se ispod hrasta od oluje koja je u utorak oko podneva pogodila Turčević Polje, naselje u sastavu Grada Grubi&scaron;nog Polja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, i - stradalo.<br /><br /></p> <p>"Stvarno su se ljudi odazvali, objava ima 250 dijeljenja, a po onome &scaron;to su mi ljudi dosad javili donirat će 20 ovaca i 10 janjadi", ganut je pokretač akcije koja je jo&scaron; jednom pokazala koliko veliko srce imaju na&scaron;i građani.<br /><br /></p> <p>"Krajem tjedna ćemo zajedno otići u banku da se izvadi lista i onih koji su novčano donirali kako bi mu pomogli i zahvalit ćemo se svima. Vjerujem da je prikupljeno i ne&scaron;to novaca da mu pomogne vratiti se u neku normalu života", dodaje na&scaron; sugovornik.<br /><br /></p> <p>Kako nam otkriva, sreća u nesreći je da vlasnik nije stradao jer je krenuo potjerati ovce u mali objekt kojeg ima. "Krenuo je po njih u papučama, a kako je bilo blato, vratio se obuti čizme. U sljedećem trenutku dočekao ga je stra&scaron;an prizor stradale stoke", prepričao nam.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; u &scaron;oku, ali iskreno ganut je i vlasnik stradalog stada. "Da sam dobro - nisam, potresen sam. Ajd' da sam imao 40 pa da je stradalo 20 ovaca, ali ovako... Ostale su žive tek četiri koje su valjda bile malo dalje. Ali, stvarno se želim zahvaliti svim ljudima ljudi koji su se javili. Od srca vam hvala", kaže nam i Đuro Vučenović te dodaje da život mora ići dalje, a da je sam imao veliku sreću jer da ih je oti&scaron;ao tjerati bez da se i&scaron;ao vratiti po čizme - stradao bi i on.<br /><br /></p> <p>Svima koji i dalje mogu i žele pomoći, uplata je moguća na broj računa HR5123400093206000340. Samo, nagla&scaron;ava Lukenda, prilikom uplate provjerite primatelja - mora pisati Đuro Vučenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su danas objavili Plodovi zemlje mnogi su već pomogli Đuri ovcama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-23-117146662_3670827672945309_1477119551985187743_n.jpgKaos prema Austriji: Čeka se 10 sati, djeca plaču, nestaje hrane...http://grude.com/clanak/?i=216682216682Grude.com - klik u svijetSun, 23 Aug 2020 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-23-a4fe3aa99dd99d47b19d.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Austrije da počne kontrolirati tranzitne putnike izazvala je pravi kaos. Čekalo se jučer u koloni pred graničnim prijelazom i više od deset sati gotovo bez ikakvog pomicanja. <p>&nbsp;</p> <p>- Stojimo ovdje 10 sati s troje male djece. Polako nam ponestaje hrane, a djeca su mi gladna zaspala. Nikoga nije briga, nitko nam se dosad nije ni obratio - ispričala je sinoć za 24sata jedna od putnika koji su zapeli na slovensko-austrijskom graničnom prijelazu. Očajni putnici koji su zaglavili na graničnom prijelazu Jesenice-Karavanke kazali su da je situacija eskalirala te da su ljudi počeli obavljati nuždu pored autoputa, ostali su bez hrane i vode, djeca su plakala... - Najveći nam je problem &scaron;to u Austriji ne smijemo nigdje stati, sad smo već vi&scaron;e od 12 sati na putu, a tko zna kad ćemo prijeći granicu... Jo&scaron; kad ju pređemo, do doma nas čeka barem sedam sati vožnje. Pa to je nemoguće izdržati da negdje ne stanemo i malo odspavamo - kazao je Marko R. koji je jučer putovao zajedno sa suprugom i troje male djece. - Upitali smo i slovenske policajce o čemu se tu radi i za&scaron;to nas ne pu&scaron;taju, a oni su nam rekli da Austrijanci jednostavno provode svoj inat zbog cijele situacije oko korone. Tko će ga znati vi&scaron;e, ogorčeni smo. Ovo vi&scaron;e nije normalno, samo želimo doći kući - dodao je Marko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-23-a4fe3aa99dd99d47b19d.jpeg'Stolačka anakonda' guta i zečevehttp://grude.com/clanak/?i=216673216673Grude.com - klik u svijetSat, 22 Aug 2020 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-22-stolacka-anakonda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da smuk ili u narodu uobičajeno kravosac, jede zečeve do sada je bila nepoznanica. <p><br />Međutim, slika nepoznatog autora iz Bjelojevića kod Stoca, sve demantira. Kako ističe Zdravko Pranić, tajnik Lovačkog dru&scaron;tva &bdquo;Galeb&rdquo; Čapljina, koji nam je proslijedio fotografiju, za ne&scaron;to slično do sada nije čuo. Očito je da ovaj stra&scaron;ni smuk zna svoj posao i da mu ovo nije prvi zeko. Nakon &scaron;to je iznenadio zeku i primirio ga omotav&scaron;i mu se oko tijela, obrok je počeo jesti od glave. Kakav će izgledati kada ga proguta te&scaron;ko je zamisliti. Ono &scaron;to je sigurno ima apetit kao goleme anakonde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavnom, uz lisice zeko na jugu Hercegovine ima jo&scaron; jednog neprijatelja, najveću ovda&scaron;nju zmiju &ndash; smuk. U svakom slučaju uz onu poznatu &ndash; pije k'o smuk, može se dodati i nova &ndash; jede k'o smuk. Inače, smuk je za čovjeka bezopasna zmija jer nema otrov, napada ga rijetko, kad se osjeti ugroženom, a korisna je jer tamani brojne &scaron;tetočine, pa čak i zmije otrovnice. Nakon ove snimke smuk bi mogao dospjeti na lovačku crnu listu, &scaron;to mu s obzirom na &bdquo;vatrene &scaron;tapove&rdquo; neće ići u prilog.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-08-22-20-08-22-stolacka-anakonda.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong><br />Du&scaron;an Musa/Radio Čapljina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-22-stolacka-anakonda.jpgNajavljeni prvi snjegovihttp://grude.com/clanak/?i=216666216666Grude.com - klik u svijetSat, 22 Aug 2020 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-01-013_zagreb_snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promjena obrasca sredinom jeseni donijet će olujno i hladnije vrijeme u središnjoj i jugoistočnoj Europi.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon su&scaron;e koja je ovo ljeto pogodila mnoge europske regije, stižu ki&scaron;a i osvježenje, najavljuje meteoservis AccuWeather u svojoj prognozi za nadolazeću jesen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvoj polovici jesenske sezone očekuje se veća prijetnja olujnih vjetrova na sjeverozapadnom i zapadnom dijelu kontinenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prelazak ljeta u jesen bit će neprimjetan za mnoge Europljane jer će se visoke temperature u zapadnim i sredi&scaron;njim područjima kontinenta zadržati sve do rujna. U &Scaron;panjolskoj bi kombinacija vrućine i su&scaron;e mogla donijeti iznadprosječno toplo vrijeme u prvom dijelu jeseni. Prilično vlažno ljeto u Norve&scaron;koj i Finskoj nastaviti će se u ki&scaron;ovitiju jesen, zahvaljujući sjevernoeuropskim olujama koje se očekuju. Ki&scaron;a se neće zaustaviti sve do drugog dijela sezone, kad će se vratiti su&scaron;nije vrijeme, pa čak možda i toplije uoči zime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;njoj i jugoistočnoj Europi promjena sredinom jeseni donijet će na nekim mjestima gotovo zimsko vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Promjena obrasca sredinom jeseni donijet će olujno i hladnije vrijeme u sredi&scaron;njoj i jugoistočnoj Europi. To će donijeti iznadprosječne snježne padaline u vi&scaron;im područjima Alpa i skijali&scaron;tima. To bi moglo značiti i raniji početak skija&scaron;ke sezone u nekim odredi&scaron;tima, posebice u sredi&scaron;njim Almapa - prognozira vi&scaron;i metorolog Alan Reppert.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dolinama u unutra&scaron;njosti Balkana i sjevernoj Ukrajini moglo doći do &scaron;tete ako će se umjerena akumulacija snijega dogoditi dok li&scaron;će jo&scaron; bude na drveću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kako &scaron;irom sjeverne Europe bude dolazilo su&scaron;nije vrijeme, prijetnja udarima hladnoće u Poljskoj, Njemačkoj, pa čak i istočnoj Francuskoj će se povećavati. To bi moglo dovesti do blago ispodprosječnih temperatura u Njemačkoj i posebice Poljskoj, te u baltičkim država ili čak u sjevernoj Ukrajini - upozorava Roys. S dolaskom hladnog zraka, povećat će se izgledi za snijeg u zemljama kao &scaron;to su Poljska, Bjelorusija i baltičke zemlje sve do sjeverne Ukrajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne očekujemo iznadprosječne snježne padaline, ali moglo bi biti nekoliko dana slabog snijega - zaključiuje Roys.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-01-013_zagreb_snijeg.jpgIMOTSKI: Svadbe i fešte do 50 osoba, evo i ostalih mjerahttp://grude.com/clanak/?i=216661216661Grude.com - klik u svijetFri, 21 Aug 2020 16:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-14-imotski_gospin_dolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 10. srpnja u Imotskoj krajini evidentirano je 130 pozitivnih osoba, od kojih je oko 90% na kućnom liječenju i imaju lakše oblike bolesti.<p>&nbsp;</p> <p><strong><br />Na sastanku Stožera civilne za&scaron;tite Grada Imotskoga i stožera općina Imotske krajine donesene su zajedničke mjere u povodu trenutne epidemiolo&scaron;ke situacije u krajini. One će se proslijediti na vi&scaron;e razine i po njihovu prihvaćanju stupit će na snagu.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o sljedećim mjerama:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- na svadbama ograničiti broj osoba na 50,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- dopustiti rad ugostiteljskih objekata iz skupine &bdquo;barovi&ldquo; i skupine &bdquo;bistroi&ldquo; samo na otvorenim terasama, a zabraniti rad u zatvorenom dijelu objekta,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- sahrane obavljati bez iskazivanja sućuti ožalo&scaron;ćenima,</p> <p>&nbsp;</p> <p>- obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja djeluju kao izleti&scaron;ta i pružaju ugostiteljske usluge ograničiti na pružanje usluga skupinama s do 20 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- ostale proslave obilježavati isključivo u krugu obitelji u skupini s do 20 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Trajanje mjera određeno je na 14 dana, u mogućnost produljenja.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Stožera civilne za&scaron;tite Grada Imotskoga dr. Vice Čike&scaron; jo&scaron; jednom poziva na odgovornost. &bdquo;Dokažimo da smo odgovorni i disciplinirani te da po&scaron;tujemo svoje bližnje&ldquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Ivan Budalić u svom izlaganju naglasio ozbiljnost trenutne situacije. &bdquo;Pred nama je neizvjesno razdoblje u kojemu se moramo pona&scaron;ati odgovorno. Imotska krajina je nerazdvojiva cjelina, koja je povezana na mnoge načine. Sve nas to obavezuje na disciplinirano pona&scaron;anje&ldquo;, izjavio je gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić. Dodao je kako trenutna situacija nije prihvatljiva te da stožeri jedinica lokalne samouprave mogu puno napraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 10. srpnja u Imotskoj krajini evidentirano je 130 pozitivnih osoba, od kojih je oko 90% na kućnom liječenju i imaju lak&scaron;e oblike bolesti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-14-imotski_gospin_dolac.jpgPlavokosi dječak koji plače ujedinio BiH: Svi žele pomoći malom prodavaču kupinahttp://grude.com/clanak/?i=216660216660Grude.com - klik u svijetFri, 21 Aug 2020 14:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-21-djecak-kupine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvene mreže u Bosni i Hercegovini potresla je fotografija plavokosog dječaka koji plače uz cestu nakon što mu je grupa starijih dječaka ukrala kupine koje je tog dana ubrao u šumi i prodavao uz cestu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon nemilog događaja, tom cestom je prolazio Selmir &Scaron;ljivić, direktor poduzeća "Eko-Sep" Živinice, koji je ugledao uplakanog dječaka. &Scaron;ljivić je na svom Facebook profilu objavio ovu emotivnu priču koja je probudila mno&scaron;tvo pozitivnih reakcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selmir &Scaron;ljivić je za "Avaz" ispričao sve detalje ovog događaja. Kazao nam je da je taj prizor bio izrazito emotivan za njega, a vjeruje da bi bio i za svakog dobrog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vraćao sam se sa službenog puta, bio sam u Kladnju i potresen nekim dogodov&scaron;tinama koje se inače događaju nisam vozio brzo kroz područje Kladnja i tada sam ugledao plavokosog dječaka. Vidio sam da dijete plače. Lijevom ručicom je pokrio uplakane oči, a u desnoj je držao kantice s kupinama. Glava mu je bila pognuta. Ruke su mu se tresle. Ja sam nastavio voziti jer tu nisam mogao stati, nema mjesta za skretanje. Nastavio sam voziti jo&scaron; nekih 500 metara gdje sam se okrenuo i vratio nazad do dječaka. Pri&scaron;ao sam mu, dječak je jecao. Rekao sam mu da se ne brine, da mu neću nauditi. Upitao sam ga za&scaron;to plače, a on je rekao da su mu neki dječaci ukrali kupine - kazao je &Scaron;ljivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam je rekao, ni u jednom trenutku se nije premi&scaron;ljao treba li stati i pomoći dječaku jer je i sam otac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja imam dva sina. Po automatizmu sam u taj prizor i na to mjesto stavio svoje dvoje djece, kako bi se oni pona&scaron;ali. Pitao sam ga kako se zove. Mislim da je rekao Zuhdija, nisam siguran. Pitao sam ga koliko ko&scaron;taju te kupine, a rekao je 10 KM. Dao sam mu deset maraka i zamolio sam ga da prestane plakati, zatim sam izvadio jo&scaron; pet maraka i dao mu. Dječak mi je ponudio kupine, rekao sam mu da ja to ne želim, samo želim da on vi&scaron;e ne plače. Onda sam se sjetio da u autu imam jo&scaron; neki sok i keks, dao sam mu i to - ispričao nam je &Scaron;ljivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na pitanje ko mu je otac, rekao je da ga svi zovu Bekrija, to mu je nadimak po kojem ga svi znaju. Za majku je rekao da je non-stop po doktorima i da je jako bolesna. Rekao mi je pognute glave da ih je četvero djece u kući i da im roditelji ne rade - pojasnio je &Scaron;ljivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ljivić je rekao da je poželio pomoći mu na bilo koji način. Taj prizor uplakanog i samog dječaka koji plače pokraj ceste nikad neće zaboraviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Oti&scaron;ao sam nekih 500 metara i slikao sam ga jer želim da prodrmam učmalost ovdje i taj bezobzirni neosjećaj za slabe i ugrožene, a posebno za djecu. Objavio sam to &scaron;to sam objavio misleći da će samo moji prijatelji na Facebooku to vidjeti, međutim ovakve reakcije su me pozitivno iznenadile - kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dječak je preživio jako tužnu dramu, ali, kako &Scaron;ljivić kaže, jako je važno da se ne&scaron;to uradi po tom pitanju, da se pomogne takvim obiteljima, jer nažalost, ovo nije jedina ovakva priča u Bosni i Hercegovini. Ovakvih, pa možda i težih priča ima mnogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Po&scaron;to imam svoju proizvodnju namje&scaron;taja, naumio sam otići u kuću dječaka i pitati &scaron;ta im treba od namje&scaron;taja. Međutim, ovo je izazvalo lavinu pozitivnih komentara i mnogo ljudi se javilo sa željom da pomognu - rekao je &Scaron;ljivić za Avaz i jako je sretan &scaron;to je pozitivna priča dobila odjek u javnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-21-djecak-kupine.jpgKORONA KRIMINAL: Štancali lažne dokumente i PCR testove, naplaćivali do 800 eurahttp://grude.com/clanak/?i=216644216644Grude.com - klik u svijetThu, 20 Aug 2020 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-01-koronavirus-test.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vijesti se ne navodi jesu li krivotvorine rezultata testiranja na koronavirus iskorištene pri prelascima srbijanske državne granice. <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;esteročlana organizirana kriminalna skupina uhićena je u srijedu u Srbiji pod sumnjom da su njezini pripadnici od siječnja ove godine izrađivali zainteresiranim osobama krivotvorene osobne isprave i vi&scaron;e desetina lažnih rezultata PCR testova na Covid 19, prenosi <a title="&Scaron;iroki online" href="https://siroki-online.com" target="_blank">Siroki-online.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uhićene, identificirane samo inicijalima, Tužiteljstvo za organizirani kriminal tereti za udruživanje radi izvr&scaron;enja kaznenih djela i krivotvorenja isprava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sumnja se da je kriminalna grupa na teritoriju Srbije za izradu krovotvorenih dokumenata naplaćivala naknadu od 100 do 800 eura po dokumentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vijesti se ne navodi jesu li krivotvorine rezultata testiranja na koronavirus iskori&scaron;tene pri prelascima srbijanske državne granice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-01-koronavirus-test.jpgVIDEO: Čovjek snimio nesvakidašnji prizor na Buškom Blatuhttp://grude.com/clanak/?i=216641216641Grude.com - klik u svijetWed, 19 Aug 2020 22:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-19-krupa-buskoblato.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelj portala Grude.com proslijedio nam je jučerašnji video s Buškog Blata između Tomislavgrada i Livna, a prizor je nesvakidašnji.<p>&nbsp;</p> <p>Krupa je sve zabijelila, a čovjek je mogao komotno sakriti svoje ruke pod njom, kolika je količina pala u kratkom vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/zYhBCaHwnz0" frameborder="0" width="665" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-19-krupa-buskoblato.jpegJoži Manoliću umrla i druga supruga, bila je 36 godina mlađahttp://grude.com/clanak/?i=216636216636Grude.com - klik u svijetWed, 19 Aug 2020 13:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-17-josip_manolic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedino me tješi da se više neće mučiti. Strašno je gledati kako se netko bori za dah - rekao nam je utučeni Josip Manolić (100), kojem je sinoć u jednoj zagrebačkoj bolnici umrla supruga Mirjana Ribarić (64).<p>&nbsp;</p> <p>Vijest da mu je umrla supruga Josip Manolić primio je u Novom Vinodolskom gdje je bio na odmoru. Mirjana, koja je rodom iz Siska, a radila je kao odgojiteljica u Dječjem vrtiću u SOS Dječjem selu Lekenik, bila mu je druga supruga.<br /><br /></p> <p>Oženio ju je na Krku 2016. godine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prva supruga Josipa Manolića, <strong>Marija Eker Manolić</strong>, preminula je 2003. godine od posljedica požara u 82. godini života.<br /><br /></p> <p>Josip i Mirjana poznavali su se dugo prije nego su se oženili. Jo&scaron; su 1999. godine zajedno kandidirali na parlamentarnim izborima, on je bio na čelu stranke Hrvatski nezavisni demokrati, a prva na listi te stranke za dijasporu.<br /><br /></p> <p>No njegova se stranka nije proslavila. HND nije u&scaron;ao u Sabor, a Manolić se uskoro povukao iz aktivnog političkog života. Mirjanu je 2003. na izbornoj listi HND-a kandidirao tada&scaron;nji predsjednik stranke Zlatko Canjuga, ali nije u&scaron;la u Sabor.<br /><br /></p> <p>Manolić i Mirjana navodno su se zaljubili prije desetak godina.<br /><br /></p> <p>- Ta na&scaron;a ljubav nije od jučer. Iza nas je vi&scaron;egodi&scaron;nji zajednički život. Odlučili smo ga okruniti brakom jer vi&scaron;e nije bilo smisla živjeti u izvanbračnoj zajednici. Pa mi smo ozbiljni ljudi u ozbiljnim godinama - otkrio nam je <strong>Manolić </strong>prije četiri godine i rekao kako nisu imali svadbu, nego samo ručak, te je istaknuo da je riječ o državnom, a ne crkvenom vjenčanju.<br /><br /></p> <p>Nisu i&scaron;li na medeni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-17-josip_manolic.jpgU Jadranu snimljena grdosija duga 15 ILI VIŠE METARAhttp://grude.com/clanak/?i=216629216629Grude.com - klik u svijetWed, 19 Aug 2020 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-19-morski-kit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Institut Plavi svijet locirao je kita u utorak u južnom dijelu kanala kod Ražanca u Velebitskom kanalu.<p>&nbsp;</p> <p>Institut Plavi svijet na svom je Facebook profilu objavio fotografija velikog kita koji već danima pliva Velebitskim kanalom.<br /><br /></p> <p>- Zahvaljujući dojavama mnogih od vas koji ste nam se pridružili u potrazi za kitom, zadovoljno možemo zaključiti da smo ga nakon cijelog jutra potrage drugi dan prona&scaron;li kod Starigrada-Paklenice! Na žalost vrijeme nam nije bilo naklonjeno kao &scaron;to možete vidjeti na fotografijama! Kit je bio na samom rubu nadolazeće oluje te je nakon nekoliko izrona zaronio upravo u oluju. U slijedećoj minuti dali smo petama vjetra uz sijevanje gromova, vjetar i ki&scaron;u, pitajući se je li vridilo! Vjerujte, nije nam bilo svejedno ali vridilo je.<br />Kit kojeg smo vidjeli odrasla je životinja, pretpostavljamo duga 15-tak ili vi&scaron;e metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Fizičko stanje nismo uspjeli provjeriti jer smo bili s njim previ&scaron;e kratko no na prvi pogled ne izgleda neuhranjeno. Zadnja dojava je da je trenutno viđen kod Lukovog &Scaron;ugarja no vrijeme je lo&scaron;e a s vremenom se u Velebitskom kanalu ne treba &scaron;aliti. Mi se za sada odjevljujemo, ali u najskorije vrijeme poku&scaron;at ćemo sažeti sve va&scaron;e dojave, fotografije, snimke i objaviti ih zajedno s na&scaron;ima, stoji u Facebook objavi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-19-morski-kit.jpgMinistarstvo obrazovanja upozorava na lažni poziv o testiranju na Koronuhttp://grude.com/clanak/?i=216588216588Grude.com - klik u svijetMon, 17 Aug 2020 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-17-fotografija-mail.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja upozorena je javnost na lažnu fotografiju elektroničke pošte o testiranju na Covid-19, prenosi HRT.<p>&nbsp;</p> <p>- Upozoravamo javnost na &scaron;irenje fotografije u vidu maila lažnog sadržaja s ciljem zbunjivanja javnosti i &scaron;irenja neistinitih informcija. Ministarstvo obrazovanja će poduzeti sve potrebne aktivnosti uključujući podno&scaron;enje prijave protiv nepoznatog počinitelja zbog &scaron;irenja lažnih vijesti i stvaranja panike, priopćeno je iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Molimo javnost da ne nasjeda na lažne i zlonamjerne informacije. Ministarstvo će sve službene informacije objavljivati na internet stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, navodi se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U lažnoj elektroničkoj po&scaron;ti poziva se sve u obrazovnom sustavu na obvezno testiranje na koronavirus.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-17-fotografija-mail.jpegI Hercegovci traže nestalog na Biokovu... ali, šansi da je živ gotovo i nemahttp://grude.com/clanak/?i=216582216582Grude.com - klik u svijetSun, 16 Aug 2020 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-gssubih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potraga za nestalim Poljakom traje već 17 dana, a još je prije tjedan dana pročelnik pročelnik HGSS-a Makarska Ante Kukavica dao crnu prognozu.<p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;anse za preživljavanje u ovim uvjetima su veoma male. Kao ekipa smo dali sve od sebe, a do&scaron;li su i članovi Gorske službe spa&scaron;avanja iz BiH. Toliki resursi su potro&scaron;eni, sve moguće &scaron;to smo mogli iscrpiti, iscrpili smo. No, zasad nemamo nikakvih tragova i nikakvih oslonaca da potragu nastavimo. svi moramo biti svjesni da vi&scaron;e ne tražimo živu osobu - rekao je pročelnik HGSS-a Makarska Ante Kukavica.</p> <p>Potraga je sad u takozvanoj pasivnoj fazi, tj. nastavljena je manjim intenzitetom. Nesretni Poljak bio je smje&scaron;ten u Brelima sa suprugom i &scaron;estogodi&scaron;njim sinom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-gssubih.jpgMostar poharalo olujno nevrijemehttp://grude.com/clanak/?i=216572216572Grude.com - klik u svijetSat, 15 Aug 2020 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-15-w873.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snažno nevrijeme danas poslijepodne pogodilo je Mostar. Prvo je zapuhao vjetar, a onda je krenuo olujni udar noseći sve pred sobom.<p>&nbsp;</p> <p>Na terasama ugostiteljskih objekata nastradali su stolovi, stolice, reklamni panoi, suncobrani. A ne&scaron;to inventara zavr&scaron;ilo je i u rijeci Radobolji.</p> <p>Dijelovi grada ostali su bez struje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-15-w873.jpgSredište ZHŽ-a utemeljili su fratri 1846. pod okriljem Uznesenja Gospe na nebohttp://grude.com/clanak/?i=216566216566Grude.com - klik u svijetSat, 15 Aug 2020 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-15-siroki-crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već od prvih dana kolovoza, unatoč koroni, u Širokom Brijegu predblagdansko ozračje osjećalo se na svakom koraku, posebice u večernjim satima. Na misama tradicionalne devetnice Velikoj Gospi na njezinu Brijegu, “gradu na gori”, kako ga je nazvao kardinal Franjo Kuharić, okupljale su se tisuće vjernika. <p>&nbsp;</p> <p>Misa uočnica uvijek je posebno posjećena, kao i mise na sam blagdan Velike Gospe, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čast da predvodi svečanu pučku misu na sam blagdan pripala je fra Miljenku &Scaron;teki, provincijalu Hercegovačke franjevačke provincije, koja je rođena u &Scaron;irokom Brijegu. Nema toga virusa koji može spriječiti &Scaron;irokobriježane da se pomole Gospi &Scaron;irokobrije&scaron;koj i da na Gospojinu budu u &Scaron;irokom.</p> <p>Unatoč koroni, stigli su brojni &Scaron;irokobriježani koji žive negdje drugdje, ali sa &Scaron;irokim u srcu.</p> <p>Fanatična vezanost &Scaron;irokobriježana za svoj &Scaron;iroki tema je za posebnu sociolo&scaron;ku analizu.</p> <p>Mnoge &Scaron;irokobriježane u ovo predblagdansko vrijeme emotivno je pogodila vijest o smrti vlasnika Feala Joze Bogdana, simbola &scaron;irokobrije&scaron;kog i hercegovačkog poduzetničkog duha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad &Scaron;iroki Brijeg dobio je ime po prostranom brijegu na kojem su franjevci 1846. podigli crkvu i samostan pod okriljem Uznesenja Gospina na nebo, potom klasičnu gimnaziju, rasadi&scaron;te pismenosti, prosvjete i kulture uopće. U blizini crkve i samostana fratri su sagradili nekoliko trgovina pokrivenih kamenim pločama i tu je započela povijest trgovine &ldquo;najtrgovačkijeg&rdquo; grada u BiH. Dana&scaron;nje sredi&scaron;te grada počelo se graditi početkom 20. stoljeća, kad je (1902. godine) sagrađena cesta Mostar &ndash; Posu&scaron;je, koja je prolazila preko kamenog mosta preko rijeke Li&scaron;tice na mjestu gdje se danas nalazi veliki križ na Trgu ratnih žrtva. Ta lokacija zvala se Lise, a Ćemer je zvana lokacija ne&scaron;to južnije oko mlinice koja je sagrađena na principu &ldquo;ćemera&rdquo; (svoda). Tada su fratri sugerirali &scaron;irokobrije&scaron;kim gazdama da trgovine i druge radnje grade uz tu cestu. Od velikog su značenja izgrađeni mostovi koji povezuju kulturno-povijesnu jezgru na Brijegu s novim naseljem uz cestu i rijeku Li&scaron;ticu. Franjevci su 1936. godine podigli i &ldquo;fratarsku centralu&ldquo;, koja je osvjetljavala gimnaziju, samostan, sjemeni&scaron;te, kuće u gradu i davala struju i za gradsku rasvjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dvaput vi&scaron;e zaposlenih</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj Drugog svjetskog rata bio je za &Scaron;iroki vi&scaron;e nego koban, bolj&scaron;evičke vlasti poku&scaron;ale su uni&scaron;titi sve &scaron;to su fratri stvorili na Brijegu, a na križnim putovima nestalo je vi&scaron;e od dvije tisuće &Scaron;irokobriježana. No, duh &Scaron;irokog Brijega je neuni&scaron;tiv. Oduzeto mu je i ime koje je vraćeno tek dolaskom demokratskih promjena 1991. Poslije rata preživljavalo se ponajvi&scaron;e od uzgoja duhana, eksploatacije boksita i pokojeg manjeg poduzeća. Tek početkom 70-ih godina komunističke vlasti dosjetile su se da bi u zapadnoj Hercegovini trebalo otvoriti pokoju tvornicu.</p> <p>No, unatoč tome, vi&scaron;e je &Scaron;irokobriježana bilo na &ldquo;privremenom radu&rdquo; u inozemstvu nego na stalnom radnom mjestu u tada&scaron;njoj Li&scaron;tici. Broj zaposlenih bio je počeo rasti 80-ih godina pro&scaron;log stoljeća i približavao se brojci od četiri tisuće, ali su socijalistički &ldquo;mastadonti&rdquo; počeli propadati i ljudi ostajali bez posla. Ubrzo se trebalo i obraniti od agresije. Udjel &Scaron;irokog Brijegai &Scaron;irokobriježana u političkom i vojnom pogledu u Domovinskom ratu nemjerljiv je.</p> <p>Poslovična privatna inicijativa već je s dolaskom demokratskih promjena dala rezultate pa danas &Scaron;iroki Brijeg ima dva puta vi&scaron;e zaposlenih nego u vrijeme socijalističke vlasti i dogovorne ekonomije. Nekoliko tvrtki u &Scaron;irokom Brijegu pro&scaron;irilo je poslovne i skladi&scaron;ne kapacitete (Sjemenarna, MCI, Mepas, iFORM, Feal), a u tijeku su radovi na podizanju i pro&scaron;irenju kapaciteta nekoliko tvrtki (Mandeks, Ataco, TT Kabeli...). Ukupan godi&scaron;nji prihod &scaron;irokobrije&scaron;kih kompanija posljednjih godina iznosi oko milijardu i pol maraka, a posljednjih godina ostvarena godi&scaron;nja dobit &scaron;irokobrije&scaron;kih tvrtki veća je od sto milijuna KM.</p> <p>Prema procjenama Federalnog zavoda za programiranje razvoja, &Scaron;iroki Brijeg spada među deset jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH. No, kad se &scaron;est jedinica lokalne samouprave na području Sarajeva uzme kao jedna, &Scaron;iroki je po stupnju razvijenosti na petom mjestu u FBiH. Značajan dio ukupnog prihoda i dobiti ostvare proizvodne tvrtke okrenute izvozu. Valja se prisjetiti da je Li&scaron;tica u vrijeme biv&scaron;e države redovito bila među četiri-pet najnerazvijenijih općina u tada nerazvijenoj Bosni i Hercegovini. Sada je &Scaron;iroki po mnogočemu prvi. U ko&scaron;arci, primjerice. Ima puno uspjeha i u drugim sportovima, ima i svjetske prvake! Tako si je &Scaron;iroki priskrbio epitet najsportskijeg grada u BiH. Ne samo po sportskim rezultatima nego i po sportskoj infrastrukturi (stadion, dvorana i ostala sportska infrastruktura). Sarajevski intelektualac Besim Spahić, koji je 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća dolazio u tada&scaron;nju Li&scaron;ticu, kazao je kako je od svih sredina u BiH &Scaron;iroki Brijeg najvi&scaron;e napredovao. Robert Pauletić nazvao je &Scaron;iroki Brijeg enigmatskom metropolom zbog činjenice da nekoliko &scaron;irokobrije&scaron;kih enigmata &ldquo;puni&rdquo; enigmatske rubrike i časopise i u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grad festivala i filma</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>No, živnulo je i gore na Brijegu, &scaron;irokobrije&scaron;koj kulturno-povijesnoj jezgri. Obnovljena je gimnazijska zgrada, utemeljeni su Franjevačka galerija (sada Franjevački muzej i galerija) i Akademija likovnih umjetnosti pri SUM-u pa je &Scaron;iroki postao i sveučili&scaron;ni grad. &Scaron;iroki je i filmski grad. Mediteran Film Festival, koji će se ove godine zbog korone održati u online izdanju, izrodio je filmsku produkciju &ldquo;Kadar&rdquo;, koja producira filmove, a od jeseni na &scaron;irokobrije&scaron;kom ALU-u počet će diplomski studij videa, montaže i režije! West Herzegowina Fest, koji u sebi sažima nekoliko umjetničkih žanrova, najzanimljivija je smotra masovne kulture u &scaron;irem okruženju. Nažalost, koronavirus ove je godine presjekao WHF, ali preživjet će jer je žilav i čvrsto ukorijenjen. Posljednjih godina u &Scaron;irokom je dosta toga urađeno na infrastrukturi. Mnogi koji dugo nisu bili u &Scaron;irokom kažu kako su vidljivi veliki pomaci nabolje. No, građani, po starom &scaron;irokobrije&scaron;kom običaju, &ldquo;gunđaju&rdquo;. Nekada sasvim opravdano, a često iz navike. Zamjeraju vlastima na tome da jo&scaron; nisu na&scaron;le rje&scaron;enje za saniranje ru&scaron;evnih objekata u samome sredi&scaron;tu grada. No, pohvalit će gradonačelnika i Gradsku upravu za projekt Sajmi&scaron;te, uređenje prostora kod zgrade Županije, kružne tokove. Gradonačelnik Miro Kraljević u intervjuu za na&scaron; list kazao je kako Gradska uprava ima cilj urediti sredi&scaron;te grada i sanirati ru&scaron;evne objekte te da je problem ru&scaron;evnih zgrada usložnjen zbog imovinskopravnih odnosa. Vjeruje da će se pronaći kompromisno rje&scaron;enje na dobrobit svih. Dugogodi&scaron;nji problem Duhanske stanice postupno se rje&scaron;ava. Manjim projektnim aktivnostima stvoren je veliki broj parkirnih mjesta na prostoru Duhanske stanice, a uklonjen je dio ru&scaron;evnih objekata. Prostor Duhanske stanice jedinstvena je cjelina, namijenjena za razne javne objekte i sadržaje javnog karaktera. U tijeku je izrada detaljnoga plana projekta Duhanske stanice. Radi se o velikoj investiciji pa će biti potrebno pronaći financijska sredstva s vi&scaron;e razina i strana. Planirano je uređenje prostora od Trga &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava prema Robnoj kući i parking-prostora ispod Robne kuće i hotela Park. Zavr&scaron;ena je projektna dokumentacija i rije&scaron;eni imovinskopravni odnosi. Uskoro će se krenuti s tim projektom koji će se realizirati u fazama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč koroni, nastavljeni su radovi na vodovodima za Ljubotiće, Dobrkoviće i Kne&scaron;polje. Građani pitaju kada će se konačno realizirati projekt izgradnje pročistača. Ukupna vrijednost projekta je 2,705.000 eura bez PDV-a, a financiranje je osigurano kreditnim i grant sredstvima. U Gradskoj upravi kažu da bi ovaj kapitalni projekt trebao bi biti zavr&scaron;en tijekom iduće godine. Planirana je izgradnja kružnog toka kod &scaron;kole na Pecari. Nedavno je održan sastanak s predstavnicima JP Ceste Federacije BiH, na kojem je bilo riječi o prometnim rje&scaron;enjima u &Scaron;irokom. Gradonačelnik Kraljević kazao nam kako je obostrani cilj rije&scaron;iti sve prometne probleme na magistralnoj cesti koja prolazi kroz &Scaron;iroki Brijeg. Već se krenulo u izradu prometnih rje&scaron;enja. &Scaron;iroki ima specifičnu konfiguraciju terena, &scaron;to sve to usložnjava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smilje postaje pro&scaron;lost, ali je i velika (pa i skupa) &scaron;kola, a duhanu ne cvjetaju ruže. No korona je &ldquo;natjerala&rdquo; sve razumne da ozbiljnije shvate važnost poljoprivredne proizvodnje. Zasađeno je i zasijano vi&scaron;e obradivih povr&scaron;ina u &Scaron;irokom. U &Scaron;irokom je pozdravljen projekt Podravke kao odličan primjer u kojem bi smjeru valjalo ići kad je poljoprivreda u pitanju. Izgradnja brze ceste Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Grude &ndash; granica RH uvelike bi trebala rasteretiti promet kroz &Scaron;iroki Brijeg. Obilaznica je postala važna &scaron;irokobrije&scaron;ka ulica, grad treba novu obilaznicu. Kad prođe brza cesta od Mostara u smjeru Gruda i granice RH, oko dijela te brze ceste kroz &Scaron;iroki Brijeg stvorit će se nova naselja, otvoriti nove tvrtke. &Scaron;iroki će se tako početi &scaron;iriti na južnoj strani. Prostor stare tržnice trebalo bi adekvatno urediti i opremiti. No, u planu je i traženje neke povoljnije lokacije za gradsku tržnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koronavirus je usporio odlazak mladih za većim zaradama u bogatijim zapadnoeuropskim zemljama. Mladi očekuju kako će tvrtke s relativno velikom dobiti ne&scaron;to povećati plaće, &scaron;to bi mnoge mlade &Scaron;irokobriježane odvratilo od pomisli napu&scaron;tanja svog voljenog grada, a brojni bi se i vratili u svoj jedini &Scaron;iroki. &Scaron;iroki Brijeg demografski se dobro drži, u Gradskom poglavarstvu imaju podatke o pozitivnim demografskim trendovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;irokom Brijegu tradicionalno su bili organizirani koncerti na blagdan Velike Gospe i Dan Grada. Ove godine zbog situacije vezane uz koronavirus neće biti koncerta na Trgu žrtava. No, bit će veselo na terasama brojnih ugostiteljskih objekata. Vjerujemo kako će građani biti odgovorni i pridržavati se mjera kriznih stožera. O regulaciji prometa odlučit će nadležne službe i PU &Scaron;iroki Brijeg, a sve u skladu s potrebama. Zbog toga &scaron;to neće biti koncerta na Trgu žrtava, bit će lak&scaron;e regulirati promet nego prethodnih godina. U Gradskoj upravi upozoravaju građane da &scaron;to vi&scaron;e pozornosti posvete čuvanju svoga zdravlja i zdravlja drugih. Blagdan Velike Gospe i Dan Grada &Scaron;irokog Brijega mogu se dostojno proslaviti i uz pridržavanje propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera. Čuvajući sebe i druge, čuvaju i svoj sveti &Scaron;iroki Brijeg.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/grad-na-gori-utemeljili-su-fratri-1846-pod-okriljem-uznesenja-gospe-na-nebo-1424107" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-15-siroki-crkva.jpgMigranti u Sarajevu ilegalno otvorili kafić!http://grude.com/clanak/?i=216558216558Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-14-sarajevo-kafic-migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pijančenja, tučnjave i drogiranja nesnošljivi za stanovnike..<p><br />Građani Sarajeva suočeni su s jo&scaron; jednom nesno&scaron;ljivom situacijom, a u fokusu su opet ilegalni migranti. Naime, nekolicina njih je otvorila kafić na terminalu Ilidža, a jučer je oko 19 sati policija na tom mjestu intervenirala po tko zna koji put zbog tučnjave, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno doznaje <strong>Dnevni avaz</strong>, članovi općinske Komisije za sigurnost jučer su se službeno obratili Policijskoj upravi Ilidža u nadi da će se ovaj sigurnosni problem rije&scaron;iti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usto, predstavnici vlasnika ugostiteljskih objekata na terminalu Ilidža namjeravaju se obratiti mjesnoj zajednici i Federalnoj inspekciji jer je za sada nepoznata osoba fiktivno iznajmila prostor iznad pekare gdje su migranti, doslovce, otvorili kafić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode, tu se okupljaju, pijanče i drogiraju, a ilidžanski policajci najmanje tri puta dnevno dolaze na intervenciju zbog tučnjava i naru&scaron;avanja javnog reda i mira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom objektu su se potukli migranti jučer oko 19 sati, a navodno je jedan ozlijeđen nožem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko ovog objekta ovih dana i stanovnici Ilidže su se bunili. Jedan od njih je na Facebook profilu napisao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svjedoci smo svakodnevnog bahatog pona&scaron;anja od strane N. N. osoba koja nemaju ni dokumente niti bilo &scaron;to. Pu&scaron;teni su i prepu&scaron;teni sami sebi, a od silne droge i alkohola izgubili su pojam i tko su.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-14-sarajevo-kafic-migranti.jpgMAJKA PREMINULE PORODILJE: Laž je da te je samo korona ubilahttp://grude.com/clanak/?i=216557216557Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-14-belma-soljanin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izolatoriju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu (KCUS) na Podhrastovima, u nedjelju, 9. kolovoza, preminula je 37-godišnja Sarajka Belma Šoljanin.<p>&nbsp;</p> <p>Ravnateljica Instituta za majku i dijete i filantropkinja, koja je godinama nesebično pomagala mladim mamama i trudnicama da lak&scaron;e i uspje&scaron;nije shvate ulogu roditeljstva, dva dana prije smrti rodila je zdravog dječaka.<br /><br /></p> <p>&Scaron;oljanin, koja je bila zaražena koronavirusom, u petak se porodila na Ginekolo&scaron;ko-aku&scaron;erskoj klinici KCUS-a i na svijet donijela zdravog dječaka Emina koji je negativan na virus.<br /><br /></p> <p>Smrt Belme u nedjelju je iznenadila bh. javnost, a vijest se pro&scaron;irila i regijom, prenosi Radiosarajevo.ba.<br /><br /></p> <p>Ovo je prvi slučaj u BiH da je od posljedica novog soja koronavirusa život izgubila porodilja. Sličan slučaj zabilježen je nedavno u Srbiji.<br /><br /></p> <p>Iza Belme su ostali suprug Armin i dvije kćerkice Lamija i Aj&scaron;a, koji se također pozitivni na koronavirus i nalaze se u kućnoj izolaciji te maleni Emin.<br /><br /></p> <p>Nakon objava da je Belma preminula od koronavirusa, na dru&scaron;tvenoj mreži pojavio se komentar njene majke koja demantira da je Belma preminula od COVID-19.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ovo je komentar majke pokojne Belme! Ja kad neki dan rekoh da mi je nelogično da je samo od korone, zdravstvena radnica Kliničkog centra me napala u privatnoj poruci i poželjela mi od srca da se zarazim pa da vidim kaže kako je. Jer se sve ovo kaže i događa radi nas teoretičara zavjera! I da se razumijemo itekako vjerujem da virus postoji i itekako pazim sebe i sve oko sebe od same sebe. Nisam neodgovorna a eto pojedoh go*no jer dadoh mi&scaron;ljenje zbog instikta nekog svog! Pokojna Belma je bila pozitivna i bila je bolesna, ali tek tako, tek tako&hellip; evo majka potvrdi! Nju nazad ni&scaron;ta i nitko vratiti neće niti može!&rdquo; &ndash; napisala je Belmina prijateljica i poslala komentar majke, pi&scaron;e Crna hronika.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Belma moja, tugo moja. Ne mogu da vjerujem da sam te tako lako izgubila. Laž, čista laž je da si imala koronu. Ubili su te drugi jer nisu imali vremena za tebe. Samo želim da stignu suze na&scaron;e da osjete bol na svojoj debeloj koži&rdquo;, napisala je Elmira Veljagić na dru&scaron;tvenoj mreži Facebook.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-14-belma-soljanin.jpgZHŽ: Razmatra se zabrana održavanja svadbi! HBŽ: To nećemo zabranjivatihttp://grude.com/clanak/?i=216552216552Grude.com - klik u svijetFri, 14 Aug 2020 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-13-svatovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Krizni stožer razmatra odluku o zabrani održavanja svadbenih slavlja na području Županije Zapadnohercegovačke, a sve u skladu s epidemiološkom mjerama i procjenom stanja na području Županije'', potvrđeno je za Bljesak.info iz Ministarstva.<p>&nbsp;</p> <p>Hercegbosanska županija (HBŽ), kazala nam je ministrica Ministarstva, rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih te zapovjednica Kriznog stožera Vasilija Broćeta, neće zabranjivati svadbena slavlja u toj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <div>''Broj slučajeva u županiji stalno raste. (&hellip;) Nećemo zabraniti svadbe, nego ćemo se samo pridržavati federalne naredbe kojom je propisan maksimalni broj ljudi na određenom mjestu'', rekla je za Bljesak.info Broćeta, apelirajući na savjest građana o složenoj epidemiolo&scaron;koj situaciji u HBŽ-u.&nbsp;</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-13-svatovi.jpgLijeka koji je možda mogao spasiti život Jozi Bogdanu uopće nema u bh. registru lijekovahttp://grude.com/clanak/?i=216544216544Grude.com - klik u svijetThu, 13 Aug 2020 21:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-13-epipen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U slučaju teške alergijske reakcije, odnosno anafilaktičke reakcije život vam može spasiti adrenalinska olovka - EpiPen. <p>&nbsp;</p> <p>Ona funkcionira po načelu usporavanja reakcije, odnosno odlaganja smrti dok ne dođe Hitna pomoć i pruži zdravstvenu njegu, javlja Klix.ba.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ef službe obiteljske medicine u JU Dom zdravlja KS doktor Zaim Jatić kaže kako je ubrizgavanje adrenalina ovim autoinjektorom ključna reakcija u slučaju alergijske komplikacije.<br /><br /></p> <p>"Adrenalin je osnovni lijek u takvim situacijama. Osobe koje znaju da imaju te&scaron;ke alergije to nose sa sobom kako bi mogli ubrizgati i hitno djelovati", objasnio je Jatić.<br /><br /></p> <p>Problem je u tome pak &scaron;to stanovnici Bosne i Hercegovine ne mogu jednostavno nabaviti ovakav lijek koji bi im mogao spasiti život.<br /><br /></p> <p>U registru lijekova U BiH nema EpiPena &scaron;to znači da ga nije moguće kupiti u ljekarnama. Doktori pacijentima koji imaju te&scaron;ke alergijske reakcije uglavnom savjetuju da ih kupe u nekoj drugoj državi u kojoj je to moguće.<br /><br /></p> <p>U susjednoj Hrvatskoj je moguće kupiti ovaj adrenalinski autoinjektor, a cijena mu je otprilike 300 kuna.<br /><br /></p> <p>Nejasno je zbog čega EpiPen nije u bh. registru lijekova s obzirom na to da nema zdravstvenih, racionalnih razloga za to. Količine adrenalina koje se nalaze u ovoj olovci su premale da bi njeno kori&scaron;tenje moglo ostaviti posljedice, s druge strane zasigurno mogu spasiti život.<br /><br /></p> <p>Nedavno je bh. poduzetnik Jozo Bogdan preminuo nakon &scaron;to ga je ujela pčela zbog koje je pao u anafalaktički &scaron;ok. Liječnici su mu vjerovatno i ubrizgali adrenalinsku ampulu s obzirom na to da su one sastavni dio svake liječničke torbe i sa sobom ih uvijek imaju medicinske ekipe.<br /><br /></p> <p>No, anafalaksa je mnogo opasnija za starije ljude i ljude sa slabijim srcem i kardiovaskularnim problemima. To znači da je njima potrebna brza reakcija i da vrlo često ne mogu izdržati dok dođe medicinska ekipa.<br /><br /></p> <p>Jedan od načina nabavljanja ovog lijeka bi bio taj da ga naručujete u apotekama pa da ga oni nabave kao interventni uvoz.<br /><br /></p> <p>A da EpiPen bude dio redovite i regularne nabavke netko bi trebao pokrenuti inicijativu da bude registriran u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva. Doktor Jatić kaže da nas u tome spriječava samo neobraćanje pažnje na neke stvari u državi, te da inače ne bi trebalo i&scaron;ta biti sporno u njegovoj registraciji, javlja Klix.ba.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-13-epipen.jpgU prvih pola godine 2020. manje umrlih nego u istom razdoblju 2018. i 2019. http://grude.com/clanak/?i=216530216530Grude.com - klik u svijetWed, 12 Aug 2020 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-20-lijes-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od prvog dana siječnja do kraja svibnja tijekom ove godine preminulo je 8.474 osobe, 4.284 muških i 4.190 žena.<p>&nbsp;</p> <p>Iako mnogi imaju dojam da uslijed pandemije i cjelokupne situacije umire veći broj osoba, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku u Bosni i Hercegovini je u prvih pet odnosno &scaron;est mjeseci registrirano manje smrtnih slučajeva nego u istom razdoblju tijekom prethodne dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalnog zavoda za statistiku za Klix.ba je rečeno da podaci obuhvataju osobe umrle u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2018., 2019. i 2020. godine, uz napomenu da podaci za tekuću nisu konačni jer se radi o prvim rezultatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvih pet mjeseci 2018. godine u Federaciji BiH je preminulo ukupno 9.529 osoba, od toga je 4.736 mu&scaron;karaca i 4.793 žena. U istom razdoblju 2019. godine preminulo je 9.895 osoba, od čega 5.041 mu&scaron;karaca i 4.854 žena. Od prvog dana siječnja do kraja svibnja tijekom ove godine preminulo je 8.474 osobe, 4.284 mu&scaron;kih i 4.190 žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Republički zavod za statistiku u odgovoru na upit Klixa obavje&scaron;tava da je u prvih &scaron;est mjeseci 2018. godine u Republici Srpskoj registrirano je 7.645 umrlih, a u prvih pola godine 2019. godine preminulo je 7.992 osoba. Tijekom prvih &scaron;est mjeseci 2020. godine registrirano je 7.424 preminule osobe. Iz Zavoda je nagla&scaron;eno da podaci o broju umrlih predstavljaju ukupan broj registriranih slučajeva u matičnim knjigama RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH tijekom cijele 2018. godine u na&scaron;oj zemlji je preminulo ukupno 36.305 osoba, a u 2019. ukupno 37.184.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-20-lijes-.jpgMilan Bandić operiran! Vraća mu se dobar glas!http://grude.com/clanak/?i=216509216509Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-11-bandic_milan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić operirao je u petak glasnice i uspješno se oporavlja na kućnoj njezi, priopćeno je iz Službe za informiranje Grada Zagreba.<p>&nbsp;</p> <p>Dodaju kako je operativni zahvat u KBC-u Zagreb pro&scaron;ao bez komplikacija.</p> <p><span>"Gradonačelnik se dobro osjeća i očekuje povratak uobičajenim radnim obvezama već u subotu, do kada ga mijenja zamjenica doc. dr. sc. Olivera Majić. Zahvaljujući timskom i predanom radu suradnika - svi poslovni procesi Gradske uprave realiziraju se nesmetano", poručuju.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-11-bandic_milan.jpgZAŠTO JE SARAJEVO PALO? Čerkez otkrio surovu istinuhttp://grude.com/clanak/?i=216506216506Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-02-goran_cerkez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sarajevska županija zbog koje strepi cijela BiH proteklih tjedana uvezla je koronavirus iz Sandžaka.<p>&nbsp;</p> <p>Tako se jo&scaron; jednom potvrdilo da vlastodr&scaron;ci u toj županiji nisu sposobni ljudima objasniti složenost situacije niti se sačuvati od istočnih granica, dok uporno ponavljaju da se treba okrenuti zapadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez kazao je za N1 kako je situacija u FBiH jako te&scaron;ka, ali da je jo&scaron; uvijek pod kontrolom. Istaknuo je kako je sve izazovnije pratiti situaciju zbog povećanja broja oboljelih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Epidemiolo&scaron;ka situacija je jako te&scaron;ka ako poredimo sa zemljama regije. U zadnjih osam dana, od 31.7. do 8.8. imali smo 33 smrtna slučaja &scaron;to je prilično veliki broj, poredeći s Hrvatskom koja je imala 14 ili Njemačkom 61. Obolijevanje kod nas je mnogo veće nego u drugim zemljama. Deset puta veće, gledano na 100.000 stanovnika, nego u Hrvatskoj, 15 puta vi&scaron;e nego u Sloveniji, 10 puta vi&scaron;e nego u Britaniji...", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako su u SŽ većinom obiteljski klasteri te da su slučajevi većinomuvezeni s istočne granice i to prvenstveno Sandžaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Epidemiolozi su uradili ovdje fantastičan posao jer su sve klastere izolirali i stavili pod kontrolu. Imamo trendove koji nisu dobri, ali zadnjih par dana se pokazuje neka stabilizacija u SŽ. Ako bi bili malo savjesniji i pridržavali mjera i uputa koje su donesene mogli bismo pobolj&scaron;ati situaciju u određenom vremenu", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da su ovakvu situaciju očekivali, ali ne ovoliki broj oboljelih, &scaron;to pripisuju uvezenim slučajevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Moramo se naučiti da ustvari živimo život s virusom, to je neki novi život i nova relanost. To jeste krizna situacija s kojom ćemo živjeti jo&scaron; najmanje &scaron;est, sedam, osam mjeseci", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gledajući postotak oboljelih u odnosu na umrle, FBiH je bolja od Hrvatske, ali zadnjih osam dana imamo skok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Smrtnost je bila očekivana do sada. Umiru mladi i ono &scaron;to je važno reći da umiru mladi bez ikakvih kroničnih oboljenja. To nas opominje da se moramo pridržavati mjera. Jučer smo imali smrt mlade Belme &Scaron;oljanin, s kojom sam osobno surađivao. Jedan mladi život koja se maksimalno posvetila javnom zdravlju. Prije toga je bilo nekoliko mladih osoba koje su DIF zavr&scaron;ile. Virus je vrlo ozbiljan i nije oslabio kako se pričalo da će biti", upozorio je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući izjave u javnosti kako "respiratore nitko ne preživi", Čerkez je rekao kako "respirator nije lijek, a da ljudi koji dođu na respirator i u svjetu i kod nas je obim 50 posto &scaron;anse da preživi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do kraja mjeseca trebamo dobiti novi broj PCR testova od Svjetske zdravstvene organizacije. Pozvane su i privatne laboratorije da se verificiraju za PCR testiranja. Do sada su se prijavile tri, kazao je Čerkez i dodao da će one nakon procesa verifikacije biti uvr&scaron;tene u sustav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nijedan test ne garantira stopostotnu sigurnost. Činjenica je da smo imali jako dobre testove i sami smo ih testirali, kontrolirali smo ih izvan zemlje itd. Samo jedna količina testova je bila iz Koreje, ali ne znam odakle su nabavljani. Testovi su pouzdani kod nas", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o novim mjerama za ugostiteljske objekte, rekao je da su to iste mjere kao i u zemljama EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mislim da su te mjere apsolutno potrebne. &Scaron;to se tiče mjere o zabrani pu&scaron;enja, to nije propisana mjera s razine FBiH. Imali ste mjeru gdje je ukinuto kori&scaron;tenje nargile u BPŽ. Ja kao liječnik podržavam iz liječničkog kuta jer pu&scaron;enje cigareta i nargila smanjuje kapacitet pluća", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući prijetnje koje je dobio preko dru&scaron;tvenih mreža, rekao je kako se ne boji i da je prijavio sve MUP-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znam da radim posao u okviru zdravstvenog sektora, da donosmo mjere da bi za&scaron;titili sve građane FBiH, ali jo&scaron; uvijek imamo polarizirane ljude. Pojedinci misle da mi ugrožavamo ekonomiju i egzistenciju ljudi. Jedino ukoliko krositite mjere koje su propisane, to je jedina garancija da će gospodarstvo funkcionirati. Mi to ne želimo. Posljedice na ekonomiju se osjete. Poku&scaron;avamo reći stanovni&scaron;tvu da smo na istoj strani jer poku&scaron;avamo spasiti živote, zdravlje građana, a samim time i ekonomiju", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako je zatraženo pro&scaron;irenje kapaciteta zdravstva na županijama kao bi svi pristupili zdravstvenoj za&scaron;titi i tražili da se educira dodatno osoblje koje bi odgovorilo na sve probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi imamo određene limite. Nije samo pitanje fizičkih kapaciteta i koliko imate kreveta, pitanje je tko će liječiti. U ovom trenutku u FBiH imate 51 epidemiologa, 51 infektologa, 97 pneumofiziologa i 182 anesteziologa, i to diktira koliko mi možemo ljudi primiti koji su oboljeli od Covida. Zato insistiramo da mi pro&scaron;irujemo kapacitet i pozivamo ljude da se pridržavaju mjera", rekao je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako Slovenci puno bolje po&scaron;tuju mjere nego građani BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o odlasku na Visočke piramide rekao je da je oti&scaron;ao kao obični građanin, te da ne bi volio da se ta njegova posjeti dovodi u vezi s bilo kakvim liječenjem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-02-goran_cerkez.jpgHRVATSKA: Nastava u rujnu u školama, maske obavezne na hodnicima?http://grude.com/clanak/?i=216505216505Grude.com - klik u svijetTue, 11 Aug 2020 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-29-ucenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja, rekao je kako će organizirati nastavu da bude što manje kretanja, da se između smjena radi vremenski razmak kako bi se prostori mogli dezinficirati..<p><br />Želimo da učenici budu u svojim učionicama i da se nastava potpuno izvodi u &scaron;kolama, rekao je Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja i znanosti, jutros na HRT-u, govoreći o novoj &scaron;kolskoj godini, koja počinje 7. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karin je rekao kako postoje tri scenarija. Osim nastave u potpunosti u &scaron;kolama, drugi je scenarij mje&scaron;ovita nastava, a treći, najmanje poželjan, online nastava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vi&scaron;e neće biti kao dosad potpuna blokada cijelog sustava, nego ćemo, ako se pojavi nekakvo žari&scaron;te, za njih davati jasne upute, tako da neće biti generalno za cijelu Hrvatsku, rekao je Karin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karin je također rekao da će biti te&scaron;ko pridržavati se mjera, ali i izrazio sigurnost da su djeca dovoljno savjesna i da će slu&scaron;ati upute. Dodao je kako će organizirati nastavu da bude &scaron;to manje kretanja, da se između smjena radi vremenski razmak kako bi se prostori mogli dezinficirati...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hoće li se morati nositi maske unutar učionica, na hodnicima?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vidjeli smo da u Njemačkoj također unutar učionica ne, ali na hodnicima da. To će sve odrediti stručnjaci, epidemiolozi, i sigurno će &scaron;kole dobiti na vrijeme jasne upute i informacije, rekao je Karin.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-29-ucenici.jpgHrvatska: Osobna iskaznica će ujedno biti i zdravstvenahttp://grude.com/clanak/?i=216489216489Grude.com - klik u svijetMon, 10 Aug 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-osobna_rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ideja o decentralizaciji izdavanja osobnih dokumenata je na stolu, ali za to će se morati prvo realizirati nekoliko preduvjeta. <p>&nbsp;</p> <p><br />Prema riječima sugovornika<strong> Jutarnjeg lista</strong>, prvo se mora implementirati plan reorganizacije tijela lokalne uprave i samouprave, o čemu se govori već nekoliko mjeseci. Kada se utvrdi novi broj općina u Hrvatskoj moći će se krenuti s postupkom akreditiranja i certificiranja institucija i osoba koje će unutar općina i županija biti zaduženi za izdavanje ovih dokumenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trebat će utvrditi i sigurnosno-tehničke standarde prostora u kojima će se dokumenti izdavati. To ovako zvuči prilično birokratski, no to su standardi koji se moraju postići kako bi izdavanje dokumenata bilo sigurno i da u konačnici ne bi dospjeli u pogre&scaron;ne ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim ureda lokalne uprave i samouprave, ovlasti za izdavanje dokumenata mogle bi dobiti i pravne osobe s javnim ovlastima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez redova</strong><br />Tu je prije svega riječ o Fini koja ima razgranatu mrežu ureda lako dostupnih građanima. U tom slučaju i Fina će morati proći proces akreditiranja za ove poslove, a dio njihova osoblja obuku. Sve se to, obja&scaron;njavaju sugovornici, radi kako bi se usluga približila građanima i bila im &scaron;to dostupnija. Zasad nije poznato u kojem bi se vremenskom razdoblju to realiziralo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od usluga koja se trenutačno razvija u sklopu daljnje digitalizacije dokumenata je &ldquo;spajanje&rdquo; osobne i zdravstvene iskaznice. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se izdaju elektroničke osobne iskaznice u koje je ugrađen čip na koji se mogu implementirati mnogobrojne usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, prva usluga koja bi u dogledno vrijeme mogla biti implementirana u osobnu iskaznicu jest zdravstvena iskaznica. Kad to bude rije&scaron;eno, kod liječnika, a vjerojatno i u ljekarnu moći će se ići samo s osobnom iskaznicom. U ne&scaron;to daljnjoj budućnosti vjerojatno nas čeka i &ldquo;ubacivanje&rdquo; vozačke dozvole u osobnu iskaznicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kamere već stigle</strong><br />U razgovoru za Hinu ministar Božinović je najavio da će policija prilikom intervencija snimati cjelokupni događaj.</p> <p>- Prvenstveno je nama u interesu da se time otklone najče&scaron;će neutemeljene optužbe na policijska postupanja prema građanima ili strancima na državnoj granici, a siguran sam da će to pridonijeti dodatnoj profesionalnosti i transparentnosti policijskog rada - nagla&scaron;ava Božinović, koji tvrdi da će to biti implementirano u ovom mandatu. No isto to je iz Uprave policije najavljeno 2015. godine. Projekt je imao naziv E-sigurnost, a između ostalog uključivao je i videokamere na odorama policajaca za snimanje postupanja policije prilikom intervencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se neslužbeno doznaje, policija je zaista dobila nekoliko stotina tih videokamera, ali one stoje u skladi&scaron;tu. Naime, kamere su dobivene putem donacije i naknadno je utvrđeno da nisu dovoljno kvalitetne za policijske potrebe. Između ostalog imaju premali kapacitet, zbog čega mogu pohraniti vrlo kratak snimljeni materijal. Zbog toga, prema svemu sudeći, u MUP-u pokreću novi projekt nabave kamera koji će se vjerojatno financirati sredstvima EU.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-osobna_rh.jpgHrvatski pomorac koji je stradao u Bejrutu izišao iz bolnicehttp://grude.com/clanak/?i=216483216483Grude.com - klik u svijetSun, 09 Aug 2020 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-09-pomorac-bejrut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kanadska kompanija u čijoj floti plovi brod, osigurala je stalnu medicinsku skrb pomorcu dok se nalazi u Bejrutu.<p><br />Hrvatski pomorac Branko Pero&scaron;ević iz Aljma&scaron;a, te&scaron;ko ozlijeđen u stravičnoj eksploziji u Bejrutu, otpu&scaron;ten je iz bolnice, samo dva dana nakon kirur&scaron;kog zahvata, pi&scaron;e Novi list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kirur&scaron;ki zahvat trajao je četiri sata, no već u subotu ujutro, gospodin Pero&scaron;ević je otpu&scaron;ten iz bolnice. To je svakako rano nakon takve operacije, no zbog velikog broja ozlijeđenih u eksploziji u bolnicama naprosto nastoje osloboditi mjesta za sve kojima je pomoć potrebna - rekao je Badih Hobeiche, počasni konzul Republike Hrvatske u Bejrutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kanadska kompanija u čijoj floti plovi brod, osigurala je stalnu medicinsku skrb pomorcu dok se nalazi u Bejrutu. Prema uputama liječnika, mora mirovati jo&scaron; četiri do pet dana, a nakon toga će za njega biti organiziran povratak u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pero&scaron;ević je trenutno smje&scaron;ten u jednom od hotela u Bejrutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za putovanje će mu biti osigurana kolica i sve ostalo &scaron;to je potrebno za avionski prijevoz ozlijeđene osobe. Ukoliko sve bude kako je planirano, to je dobar znak i za povratak ostalih hrvatskih članova posade kućama, odnosno da kreću avionski letovi, te bi svi hrvatski pomorci s broda City of Rome trebali stići u Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-09-pomorac-bejrut.jpgPatrijarh Irinej: Vrijeme je za razgovor o pomirenju Hrvata i Srbahttp://grude.com/clanak/?i=216477216477Grude.com - klik u svijetSun, 09 Aug 2020 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-08-irinej.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Patrijarh srpski Irinej apelirao je da hrvatsko državno i crkveno rukovodstvo, kao i političke i duhovne vođe srpskog naroda učine sve da bi između dva naroda zavladao mir.<p>&nbsp;</p> <p>Patrijarh Irinej je izrazio uvjerenje da je euforija opijenosti zlom pro&scaron;la, osim kod najusijanijih glava, te da je nastupio pravi čas za razgovor o pomirenju s obzirom na mno&scaron;tvo otvorenih pitanja, nerije&scaron;enih problema i mnogih isku&scaron;enja.<br /><br /></p> <p>"Neka svatko čini svoje, neka slave oni ako misle da imaju &scaron;to, ali molim i apeliram da hrvatsko državno i crkveno vodstvo, kao i političke i duhovne vođe na&scaron;eg naroda, čine sve &scaron;to mogu da se iskoreni mržnja i zavlada mir između dva naroda", rekao je patrijarh Irinej za beogradsku "Politiku".<br /><br /></p> <p>On je naveo da je dojam da se kod hrvatskih vlasti pojavljuju početni znakovi da je moguća i takva politika i da, ako je to zaista tako, i srpski narodni prvaci trebaju čuvajući nacionalnu svijest i dostojanstvo svog naroda, prihvatiti svaku priliku koja može doprinijeti mirnijem snu i boljem životu srpskog naroda u Hrvatskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-08-irinej.jpg