Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Predsjednica volontira i gradi kuću obitelji sa šestero djece u Petrnjihttp://grude.com/clanak/?i=248886248886Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jan 2021 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-18-predsjednica-petrinja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šestero mališana igra se oko logorske vatre dok se pod njima tlo već tjednima neumorno trese. Temperature ispod ništice ne sprečavaju ih da kroz dječje oči maštaju o novoj kući uz veliko brdo šute koja je do razornog potresa 29. prosinca 2020. bila njihov pravi dom. <p>&nbsp;</p> <p>Na imanju smo osmeročlane obitelji Rado&scaron;ević u Novom Seli&scaron;tu nadomak Petrinje, koji je prije tjedan dana posjetila i biv&scaron;a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. No, nije do&scaron;la sama, nego, ciljano, s ekipom stručnjaka na čiju će se inicijativu te uz financijsku pomoć Rado&scaron;evićima sagraditi nova betonska katnica. Razorni potres Rado&scaron;evićima je uni&scaron;tio sve materijalne uspomene i vrijednosti, ali kad su vidjeli da se biv&scaron;a predsjednica osobno zauzima za njihovo bolje sutra, 36-godi&scaron;nji Ivica, gazda kuće koja je sravnjena sa zemljom, vidi svjetlo na kraju tunela.<br /><br /></p> <p>- Kad me nazvao poznanik i rekao: 'Ivice, zna&scaron; kaj? Sutra ti stiže Kolinda', mislio sam da me zeza. Nisam odmah vjerovao iako se od prvog trenutka, kao i mnogi, angažirao da mi pomogne. A kad sam ju ugledao u dvori&scaron;tu, ozario sam se. Ne samo ja nego i cijela obitelj. Srce mi je lupalo sto na sat. Ipak je ona biv&scaron;a predsjednica i taj njezin potez nije bio politički motiviran. Pokazala je da je jedna od nas i da je socijalno osjetljiva. Pridržavala se epidemiolo&scaron;kih mjera, razgovarali smo ugodno, raspitivala se o potresu, o mojoj obitelji, o cijelom kraju, &scaron;to nam jo&scaron; treba i obećala se vratiti za tjedan, dva jer je do&scaron;la u dru&scaron;tvu stručnjaka koji su izmjerili teren i napravili skice te će mi sagraditi novu kuću na mjestu gdje je bila stara - kaže za Jutarnji Ivica Rado&scaron;ević, ne skrivajući zadovoljstvo obećanim. I odmah se potom vraća u pro&scaron;lost. Na oca bez kojeg je ostao lani i koji je davne 1983. u gradnju kuće unio puno truda i ljubavi.<br /><br /></p> <p><span>&nbsp;- Da sada moj otac vidi sve ovo, umro bi od tuge, a ne od raka, koji mi ga je uzeo. Kad su bageri počeli ru&scaron;iti ostatke doma i odlagati &scaron;utu na susjedno dvori&scaron;te, srce mi se kidalo jer u otpad odlazi dio mog života, mojeg djetinjstva i moje sigurnosti. U ratu nam je ta kuća bila zapaljena, onda je godinama propadala, pa ju je država obnovila. Radovi su bili traljavi i bili smo sretni &scaron;to imamo krov nad glavom, međutim, nisam očekivao da kuća može ovako nestati u sekundi - otkriva otac &scaron;estero djece. Život u zaboravljenom kraju je težak, žitelji se grčevito bore za preživljavanje, a na dan potresa koji je kompletno promijenio vizure Sisačko-moslavačke županije Ivica je bio na radnome mjestu, na petrinjskom groblju, kao djelatnik Komunalca.<br /><br /></span></p> <p><span>- Bio sam na poslu. Bio je pogreb i pripremao sam kola. Najednom je počelo jako tresti. Zabrinuo sam se za suprugu i &scaron;estero djece koji su bili kod kuće. Nisam znao jesu li dobro, a i sam sam bio izvan sebe jer oko mene se sve uru&scaron;avalo, pa vidjeli ste na &scaron;to groblje liči, od uni&scaron;tenih grobnica do crkve. Potres je pokazao snagu i moć, ali i nama ljudima koliko smo krhki i ranjivi. Dojurio sam kući, a žena s djecom i ostalim mje&scaron;tanima bila je na ulazu dvori&scaron;ta, kod ceste, jer nije bilo druge mogućnosti. Unutra&scaron;njost kuće cijela se raspucala i izgledala je kao da će se sama sru&scaron;iti s idućim jačim podrhtavanjem. Statičar je odmah stavio crvenu naljepnicu i bilo mi je jasno koja je sudbina na&scaron;eg doma - opisuje nam Ivica, koji od dana potresa spava u kamp-kućici kod sestrične. Iz uru&scaron;ene kuće nije uspio spasiti ni&scaron;ta od stvari, pa ni neke dokumente.<br /><br /></span></p> <p><span>- U sestričninu smo dvori&scaron;tu u kampici jer je i njezina kuća naru&scaron;ene statike. Tijesno je to za nas osam, ali negdje moramo biti. Grijalica radi neprekidno ali to nije rje&scaron;enje. U njoj kuhamo i normalno se trudimo živjeti i funkcionirati. Sreća je u svemu da su se nedugo nakon potresa angažirali dobri ljudi iz Dalmacije te mi napravili montažnu drvenu kućicu, koju sada s bratom oblažem stiroporom, knaufom te izolacijom jer je grijanje na drva. Tri momka iz Dubrovnika sru&scaron;ila su mi kuću i raskrčila teren kako bih se pripremio za novu kuću, ali i da mi djeca ne nastradaju dok se igraju - sretno će Ivica. Na upit tko je financirao drvenu kućicu u koju bi se uskoro privremeno trebao useliti s djecom, kaže nam da ne zna, da ju je platio anonimni čovjek iz Zagreba.<br /><br /></span></p> <p><span>- Zahvalan sam svima do neba, a i vojska mi je obećala privremeni kontejner. Potreban nam je veći prostor i djeci mir jer počinje &scaron;kola online. Imamo internet i sreća je &scaron;to barem po tom pitanju nismo odsječeni od svijeta - zaključuje Ivica, čija najmlađa kćerkica ima četiri godine, a najstarija je 14-godi&scaron;nja &scaron;kolarka.<br /><br /></span></p> <p>Nije trebalo dugo da se mjestom pročuje da će novu kuću Rado&scaron;evićima pomoći sagraditi biv&scaron;a prva žena države.<br /><br /></p> <p>- Možemo mi imati različita mi&scaron;ljenja o nekome i ne slagati se politički, ali dobra djela i inicijative treba svakom priznati. Biv&scaron;a se predsjednica prilično dugo zadržala kod Ivice. Dok je hodala blatnjavim dvori&scaron;tem i razgovarala sa susjedovom djecom te se igrala s njihovim psom, koji ju očito podsjeća na njezinu udomljenu Kiku, nitko od nas nije niti pomislio da bi to bila ba&scaron; ona. Imala je masku i bila je odjevena radnički, za teren - priča nam žitelj Novog Seli&scaron;ta, žaleći &scaron;to nije znao da dolazi jer bi se rado s njom fotografirao. Kako sada stvari stoje, u temelje novog doma bit će utkan i trud biv&scaron;e predsjednice Hrvatske, čijem se ponovnom posjetu Rado&scaron;evići raduju. Jer bit će to korak bliže do novog doma na starome mjestu.<br /><br /></p> <h1><span style="font-size: x-small;">"Bila je poput svih nas, nosila je teće s hranom i kutije iz kombija, nije se zaustavljala"<br /><br /></span></h1> <p>Biv&scaron;a predsjednica&nbsp;<strong>Kolinda Grabar-Kitarović</strong>&nbsp;na Baniju je dolazila i volontirati. Dokazuju to i fotografije u posjedu Jutarnjeg lista, i to s lokacije u Petrinji gdje su do pro&scaron;log tjedna poznati hrvatski kuhari, prije nego &scaron;to je opskrbu toplim obrocima preuzeo Pleter, pripremali hranu nesebično i požrtvovno. Grabar-Kitarović se stopila s masom. Nosila je masku i zelenu kapu s hrvatskim grbom te dane provodila volontirajući u kuhinji. Osim &scaron;to je građane posluživala hranom, od nekih mje&scaron;tana doznajemo i da im je pružala riječi utjehe te se direktno informirala o situaciji s ciljem revitalizacije područja. Također je, kažu svjedoci, iz kombija iznosila velike kutije s namirnicama te ih odnosila na lokacije gdje je bilo potrebno. - Kolinda je bila samo maskirana volonterka koja se dobro zabundala zbog zime. Bila je poput svih nas, bezimena, bez samopromocije. Nosila je teće s hranom i teglila robu. Nije se zaustavljala - kaže nam jedan volonter.<br /><br /></p> <p><em><strong>Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-18-predsjednica-petrinja.jpgVrhbosanska nadbiskupija - 180 000 eura pomoći za Banovinuhttp://grude.com/clanak/?i=248880248880Grude.com - klik u svijetSun, 17 Jan 2021 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-04-tomo-vuksic-vinko-puljic-810x493-1-800x445.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjernici Vrhbosanske nadbiskupije tijekom nedjeljnih sv. misa, 3. siječnja, prikupili su 180 000 eura pomoći za područja stradala potresom u Petrinji, Glini i Sisku te će taj iznos biti uplaćen Sisačkoj biskupiji.<p>&nbsp;</p> <p>Izraz je to solidarnosti vjernika teritorijalno najveće upravne jedinice Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovine s narodom Sisačke biskupije. Želeći izraziti blizinu i zajedni&scaron;tvo ljudima pogođenim potresom vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić i nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vuk&scaron;ić pohodili su u nedjelju 17. siječnja Glinu te su zajedno s biskupom domaćinom mons. Vladom Ko&scaron;ićem u župnoj crkvi Sv. Ivana Nepomuka slavili sv. misu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izrazi zajedni&scaron;tva i solidarnosti</strong></p> <p>Na početku euharistijskog slavlja goste iz Sarajeva pozdravio je mons. Ko&scaron;ić nagla&scaron;avajući kako je njihova želja bila da svojim dolaskom posvjedoče svoju potporu biskupiji kojoj je on na čelu, a koja je te&scaron;ko stradala u potresu. &bdquo;U 29 župnih crkava danas neće biti moguće slaviti sv. mise zbog o&scaron;tećenja ili ru&scaron;enja&ldquo;, napomenuo je sisački biskup uz iskrenu zahvalu dvojici nadbiskupa na dolasku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvodeći u sv. misu kardinal Puljić je rekao kako je nakana njihova dolaska bila izraziti bratsko zajedni&scaron;tvo i solidarnost. &bdquo;I sami smo proživjeli isku&scaron;enja i znamo &scaron;to znači bratska ljubav&ldquo;, istaknuo je vrhbosanski nadbiskup uz zajednički poziv na molitvu</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Povezanost u Kristu</strong></p> <p>Na početku svoje propovijedi kardinal Puljić je u ime BK-a BiH i svih vjernika iz Bosne i Hercegovine izrazio blizinu i solidarnost narodu koji je pretrpio brojna isku&scaron;enja. &bdquo;Do&scaron;li smo zajedno s vama moliti. Raduje me da smo uspjeli doći. Ne želim govoriti lažne riječi utjehe, nego iz iskustva na&scaron;e patnje iz rata ponuditi utjehu i nadu. Sva isku&scaron;enja koja proživljavamo jesu prigoda položiti ispovijest vjere. Ku&scaron;nje su sastavni dio ovozemaljskog hoda te one pokazuju &scaron;to je nama sveto, za &scaron;to smo se spremni žrtvovati&ldquo;, napomenuo je propovjednik te se osvrćući na riječi&nbsp;<span>Sv. Pavla</span>&nbsp;iz Prve poslanice Korićanima, koja se čitala toga dana, kazao kako Božja riječ poručuje da su svi kr&scaron;ćani jedno tijelo. &bdquo;Krist nam je glava, a mi smo njegovi udovi. Tako trebamo živjeti povezani s Kristom&ldquo;, kazao je kardinal Puljić te je poručio kako Božja riječ liječi, ohrabruje te hrani duh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovim potresom Bog je potresao ljudska srca da se otvore jedni prema drugima. Možda je ovaj potres izazvao da se ljudi oslobode sebičnosti i oholosti te otvore svoja srca jedni prema drugima&ldquo;, kazao je kardinal te potaknuo vjernike da slu&scaron;aju, čitaju i razmatraju Božju riječ kako bi se na njoj nadahnjivali i kako bi ih ona vodila kroz život.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Donacija od 180 000 eura</strong></p> <p>Na kraju sv. mise nazočnima se obratio i mons. Vuk&scaron;ić. &bdquo;Danas smo mi ovdje kao neka vrsta glasono&scaron;a dobrote onog dijela Crkve koja živi na području Sarajevske nadbiskupije. Pretpostavljam da Vam je poznato da smo pozvali vjernike na molitvu te da smo na prvu nedjelju poslije potresa skupljali priloge za stradale (&hellip;) Želim vam priopćiti da smo zahvaljujući dobroti na&scaron;ih vjernika i svećenika prikupili 180 000 eura koje će biti stavljene na raspolaganje Sisačkoj biskupiji i biskupu Vladi da ih upotrijebi tamo gdje je najpotrebnije&ldquo;, poručio je vrhbosanski nadbiskup koadjutor uz pljesak okupljenih u crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećanja radi biskupi BK-a BiH odmah nakon potresa koji je pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i okolicu odlučili su skupljati jednu kolektu u svim župama u BiH 3. siječnja. U toj akciji vjernici Vrhbosanske nadbiskupije pokazali su veliku solidarnost i otvoreno srce te su prikupili 180 000 eura koji će biti uplaćeni Sisačkoj biskupiji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-04-tomo-vuksic-vinko-puljic-810x493-1-800x445.jpgHercegovka (33) radi na bageru, odgaja troje djece, kuha... 'Hiperaktivna sam i sve stižem'http://grude.com/clanak/?i=248873248873Grude.com - klik u svijetSun, 17 Jan 2021 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-17-maksumic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šejla Maksumić iz Mostara posljednjih dana privlači pažnju medija i javnosti zbog svog posla.<p>&nbsp;</p> <p>U pitanju je sasvim uobičajeno zanimanje, no za poimanje većeg dijela bh. javnosti ova tridesettrogodi&scaron;nja majka trojice sinova je "drugačija" i čak "čudna" jer je jedina žena bageristica i vozačica kamiona u BiH.<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e od osam godina Maksumić se bavi ovim obiteljskim poslom, a kako iskreno kaže u razgovoru za <strong>Faktor.ba</strong>, ispočetka je imala tremu jer je stalno i&scaron;la po različitim gradili&scaron;tima i sretala puno ljudi, a svo vrijeme joj je bilo u podsvijesti da ne&scaron;to ne zna raditi. No, godine rada i iskustvo su učinili svoje.<br /><br /></p> <p>- Sada mi je sve to postalo normalno, kao svakome drugom njegov posao. Mu&scaron;karci nemaju povjerenja u 90 posto slučajeva kada vide ženu bageristicu, a nemaju ni žene. Žene su sada gore jer kada dođem na gradili&scaron;te na kojem su muž i žena, žena je uvijek gora. Mu&scaron;karcima obično bude smije&scaron;no, a žene su skeptične i budu zgrožene kada ja izađem sa rukama prljavim od kolomasti do lakata, a one su sve sređene i na&scaron;minkane sa frizurama - priča nam svoja iskustva &Scaron;ejla Maksumić.<br /><br /></p> <p>Naklonost prema ovom zanimanju potječe od njenog oca Senada koji je također bagerist. Majka Majla joj je najveća podr&scaron;ka od početka bavljenja ovim poslom, dok je sestra Nera, kako kroz smijeh kaže, potpuno drugačiji tip.<br /><br /></p> <p>- Ja i sestra kao da se nismo srele u putu, &scaron;to fizički, &scaron;to po zanimanjima i u svakom drugom pogledu. Kada sam tek krenula da radim, ona je bila protiv toga. Bila mi je najmanja podr&scaron;ka, njoj je to bio blam i grozno da radim tako prljav posao. Iako je tata bio inicijator svega, majka je tu najveća pomoć, kada treba moju djecu voditi iz &scaron;kole i u &scaron;kolu. Sve bi bilo nemoguće da nema nje, ona je moja desna ruka - ističe &Scaron;ejla koja ima sinove 17-godi&scaron;njeg Benjamina, 10-godi&scaron;njeg Ervina i 9-godi&scaron;njeg Adnana, koji, kako kaže, je majkina kopija i bit će njen nasljednik.<br /><br /></p> <p>Posao bageriste prema &Scaron;ejlinim riječima za bh. standarde i prilike je iznadprosječno plaćen.<br /><br /></p> <p>- Mi smo privatnici i ne radimo za neku tvrtku, već radimo za sebe, tako da to drugačije funkcionira. Ljetos nismo znali gdje gonimo od posla, a zimi kada je ružno vrijeme je, naravno, i manje posla. Kako god, vi&scaron;e je plaćen nego ovi ostali poslovi koje kod nas žene mogu obavljati, da tako kažem. Da radim u nekoj radnji, imala bih tri-četiri puta manju plaću. Ne podcjenjujem niti jedan posao, radila sam ja i posao prodavača, vozila taksi i slično, ali puno se vi&scaron;e isplati raditi ovaj mu&scaron;ki posao - mi&scaron;ljenja je Maksumić.<br /><br /></p> <p>Vožnja bagera nije njen jedini i primarni posao jer uvijek radi vi&scaron;e poslova odjednom.<br /><br /></p> <p>- Dinamična sam i temperamentna osoba, te veliki radoholičar, tako da se moj život doslovno svodi na to da radim. &Scaron;to se tiče planova u budućnosti, s obzirom na to da je sve jo&scaron; tatino, tu je plan da ja sama sebi ostvarim ne&scaron;to, da radim sama sa svojim strojevima. Nemam jo&scaron; svoj bager, ali imam u planu da ne&scaron;to realiziram po tom pitanju - govori Maksumić te dodaje da je počela raditi s malim bagerom, kojeg od milja zove "Kubotica", a danas vje&scaron;to upravlja velikim bagerom i kamionom.<br /><br /></p> <p>Poznavatelji prilika prezime Maksumić u Hercegovini najvi&scaron;e povezuju s dobrom janjetinom i mesom ili pak nogometom, no takvih u &Scaron;ejlinoj obitelji nema.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ejla je razvedena, ali i sretno zaljubljena. Zanimalo nas je kako uspijeva uskladiti sve poslove i obveze s obiteljskim životom i odgajanjem troje djece.<br /><br /></p> <p>- Malo mi je sreća &scaron;to sam tako hiperaktivna osoba jer vjerojatno ne bih mogla sve. Funkcioniramo, provodimo dosta vremena zajedno, sve slobodno vrijeme sam s njima. Ja i moj sin tinejdžer smo redovito na kavi kao ekipa, nije to odnos majke i sina, već vi&scaron;e prijateljski. Druga dvojica sinova su moje male prikolice, oni idu svuda s mamom, osim, naravno, kada sam na poslu, kada su prepu&scaron;teni na brigu moje majke - dodaje ova Mostarka.<br /><br /></p> <p>Velika je ovisnica o adrenalinu, tako da razmi&scaron;lja da bude upisana kao jedna od rijetkih žena koje su skočile sa Starog mosta.</p> <p>- Željela bih skočiti, ali dodu&scaron;e na noge i eto samo da skupim jo&scaron; malo hrabrosti. Moja tetka Sabina Vasić je skočila sa Starog mosta, pobjegla je i dok joj je tata stigao do mosta, ona je već bila u vodi. Osim na bageru, vje&scaron;ta sam i u kuhinji, sve kuham - kaže na kraju karizmatična Mostarka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-17-maksumic.jpgWHO protiv ''putovnica o cijepljenju''http://grude.com/clanak/?i=248867248867Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jan 2021 16:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-who.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema njegovim riječima, tako nešto nije moguće, jer još uvijek nema dovoljno dokaza mogu li osobe koje su primile cjepivo i dalje da prenose virus.<p>&nbsp;</p> <p>Odbor za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) priopćio je da je nedostatak podataka o sigurnosti cjepiva protiv koronavirusa prepreka osiguranju brze i jednake nabavke cjepiva za sve, te su preporučili zemljama da ne izdaju "putovnice o cijepljenju", javlja Anadolu Agency (AA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ukoliko pogledate preporuku Odbora za putnike u vezi sa cijepljenjem, u njoj je navedeno da se u ovom trenutku ne preporučuje da se traži dokaz o cijepljenju od međunarodnih putnika", kazao je direktor programa za hitne slučajeve WHO Mike Ryan. Prema njegovim riječima, tako ne&scaron;to nije moguće, jer jo&scaron; uvijek nema dovoljno dokaza mogu li osobe koje su primile cjepivo i dalje da prenose virus ili da ostanu zaražene usprkos cijepljenju. Zemljama je preporučeno da ne traže dokaz o cijepljenju od putnika, ali da uvedu koordinirane mjere za sigurna putovanja i da podjele sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom ta iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svijetu je do sada od posljedica koronavirusa preminulo vi&scaron;e od dva milijuna osoba, pokazali su podaci Univerziteta Johns Hopkins.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zdravstveni radnici su iscrpljeni, zdravstveni sustavi su prenapregnuti i vidimo da su zalihe kisika u nekim zemljama na opasno niskom nivou", rekao je generalni direktor WHO Tedros Ghebreyesus. On je kazao da je zato trenutak za zajedni&scaron;tvo i da se cijepe prvo medicinski radnici i svi koji su u najvećem riziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odbor snažno ohrabruje proizvođače cjepiva da ubrzano omoguće podatke o sigurnosti i efikasnosti cjepiva", navedeno je u preporuci. Nedostatak takvih podataka je prepreka za osiguranje brze nabavke, ravnopravno za sve zemlje sveta, kazali su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Efekti cjepiva na smanjenje prijenosa virusa jo&scaron; uvijek nisu poznati, a trenutna dostupnost cjepiva je previ&scaron;e ograničena", dodao je Odbor.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-who.jpgU FBiH bez posla od 1.1. čak 4 i pol tisuće ljudi! Jesu li napustili BiH?http://grude.com/clanak/?i=248866248866Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jan 2021 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-29-egzodus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što se dogodilo u prvih 11 dana 2021. godine. Broj zaposlenih u Federaciji Bih pao je s 520 tisuća i 493 osobe dana 31.12.2020. na 516 tisuća i 81 zaposlenu osobu dana 11.1.2020.<p>&nbsp;</p> <p>To je ujedno i najveći pad broja zaposlenih u posljednjih nekoliko mjeseci.</p> <p>U odnosu na početak studenoga, broj zaposlenih sada je manji za skoro 5 i pol tisuća.</p> <p><br />Iako se za BiH spominje novi egzodus nakon &scaron;to prođe pandemija, ove brojke su ipak preuranjene.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-29-egzodus.jpgFOTO: Svi putevi vode na Blidinjehttp://grude.com/clanak/?i=248859248859Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jan 2021 13:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-16-snijeg-blidinje-21_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posjetitelji Blidinja, planinskog bisera Hercegovine koji se nalazi na tromeđi triju općina i županija, uživaju u zimskim radostima.<p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja na&scaron; dopisnik s terena, temperatura je trenutno - 7, snijeg polagano lepr&scaron;a, a otvorene su sve staze.</p> <p>Također, dosta je gostiju iz susjedne Hrvatske koji uživaju na jednoj od najljep&scaron;ih planina u BiH i okruženju.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-16-21-01-16-snijeg-blidinje-211.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-16-21-01-16-snijeg-blidinje-212.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-16-21-01-16-snijeg-blidinje-213.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-16-21-01-16-snijeg-blidinje-214.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-16-21-01-16-snijeg-blidinje-216.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-16-21-01-16-snijeg-blidinje-217.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-16-snijeg-blidinje-21_1.jpgVeć je 1100 ljudi trajno napustilo Sisak, odjavili se iz županijehttp://grude.com/clanak/?i=248839248839Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jan 2021 08:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-15-gradonacelnica-siska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček kazala je da se već preko 1100 ljudi odjavilo iz županije.<p>&nbsp;</p> <p>"1100 ljudi je oti&scaron;lo iz Sisačko-moslavačke županije, promijenili su svoje prebivali&scaron;te i boravi&scaron;te. Da je reakcija grada Siska, volontera, odgajatelja, svih koji su se ugradili u priču prvih 24 sata bila i&scaron;ta slabija, ta brojka bi bila duplo veća. To su ljudi koji su kupili kartu za jedan smjer i neće se vratiti. Bit će ih puno vi&scaron;e ako se budemo bavili programima, a ne dono&scaron;enjem konkretnih odluka i mjera koje su trebale nastupiti jučer", ponovila je i ovdje.<br /><br /></p> <p>"U gradu je 77 kontejnera i pet mobilnih kućica, ja imam 382 zahtjeva. To su problemi i odluke kojima se treba baviti, a ne tko će biti u povjerenstvu", rekla je na kraju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-15-gradonacelnica-siska.jpgPo minimalnoj plaći, od BiH sada je lošija samo Makedonijahttp://grude.com/clanak/?i=248837248837Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 22:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-29-stres_posao_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosni i Hercegovini, prema procjenama ekonomista, trebat će od 50 do 60 godina da dostigne prosječnu razinu razvijenosti članica Europske unije.<p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno, najveći broj građana BiH te&scaron;ko osigurava golu egzistenciju, a tezu da nam je Europa desetljećima daleko potvrđuju i svi relevantni podaci koji ukazuju na to da pripadamo europskom dnu. Razlog je to i masovnog iseljavanja bh. radne snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plaće u BiH već godinama su nedovoljne za golo preživljavanje. Istina, plaće iz godine u godinu bilježe rast, ali je on, nažalost, simboličan i nedovoljan da zaustavi iseljavanje, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedovoljno povećanje</p> <p>Iako je pandemija koronavirusa utjecala na pad poslovanja u brojnim sektorima u regiji, zanimljivo je da je razina prosječne plaće u 2020. godini u svim zemljama zabilježila rast, pokazala je analiza Anadolije. Najvi&scaron;e je povećana prosječna plaća u Sloveniji, i to za 59,35 eura (pokazatelji listopad 2020. &ndash; listopad 2019.), potom u Srbiji za 44,19, S. Makedoniji 36,31, Hrvatskoj 18,41, Bosni i Hercegovini 14,26 te najmanje, osam eura, u Crnoj Gori. I prije povećanja prosječna plaća bila je najveća u Sloveniji, potom Hrvatskoj te Crnoj Gori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srbija je s prosječnom plaćom pro&scaron;le godine pretekla Bosnu i Hercegovinu, a Sjeverna Makedonija, iako je zabilježila jedan od najznačajnijih porasta kada je u pitanju prosječna plaća, i dalje je najslabija u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako prosječna plaća u Sloveniji iznosi 1181,35 eura (podaci za listopad 2020.), Hrvatskoj 890,41, Crnoj Gori 525 (podaci za studeni 2020.), Srbiji 512,19, Bosni i Hercegovini 490,76, Makedoniji 454,31 euro. U istom razdoblju 2019. godine (listopad 2019.) prosječna plaća u Sloveniji iznosila je 1122 eura, Hrvatskoj 872, Crnoj Gori 517, Bosni i Hercegovini i Srbiji po 468 te Makedoniji 418 eur</p> <p>&nbsp;</p> <p>Eurostat je nedavno objavio jo&scaron; jedan dokument koji se odnosi na potro&scaron;nju. I u ovoj kategoriji BiH je na samom europskom dnu, odmah iza Albanije. Potro&scaron;nja u Albaniji na razini je od 40 posto u odnosu na europski prosjek, a BiH je bolja za dva postotna boda. Ispred BiH je Makedonija, a zatim slijede Srbija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska te Mađarska. Prema podacima Eurostata, europski &ldquo;prvaci&rdquo; u objema kategorijama su Luksemburg, Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, &Scaron;vedska i Nizozemska.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovako lo&scaron; rejting BiH i ne čudi s obzirom na gotovo nikakav rast plaća i stalna poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast tijekom godina</p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini u prosincu 2018. godine iznosila je 906 KM. To je prvi put da je prosječna plaća u zemlji iznosila vi&scaron;e od 900 KM, &scaron;to je već tada građanima dalo nadu da će u predstojećem razdoblju doći do značajnijeg porasta primanja. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini za rujan 2019. godine iznosila je 916 KM, &scaron;to je za 39 KM vi&scaron;e u odnosu na isti mjesec 2018. te 131 KM vi&scaron;e u odnosu na prosječnu plaću od prije deset godina kada je iznosila 785 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za rujan 2020. iznosila je 962 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci Agencije za statistiku BiH pokazali su da je tijekom posljednjeg desetljeća prosječna mjesečna plaća rasla oko 13 KM na godi&scaron;njoj razini. Već godinama se upozorava da je povećanje plaća u BiH nužno kako zemlja ne bi ostala bez radne snage. Često se spominje i brojka od 1000 KM kao minimalna plaća koja bi mogla u dogledno vrijeme zaustaviti iseljavanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-29-stres_posao_zena.jpgIz Njemačke se preselila u Livno: 'Ovo nema nigdje'http://grude.com/clanak/?i=248835248835Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-14-livanjka-njemacka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obilan snijeg u planinskim predjelima oko Livna natjerao je livanjske divlje konje da se s visoravni Kruzi podno planine Cincar spuste do rubnih sela Zagoričani i Potočani.<p>&nbsp;</p> <p>Kako ih potreba za solju svako malo dovodi na frekventnu prometnicu koja vodi od sredi&scaron;nje Bosne preko Kupresa i Livna sve do Splita, vozači na toj dionici i ove zime trebaju biti posebno oprezni. I mi srećemo konje na cesti, vozila koja ih obilaze... Ali i ženu s profesionalnom opremom, fotoaparatom i kamerom, pi&scaron;e vecernji.ba.<br /><br /></p> <p><strong>Od 2014. dovodi grupe<br /><br /></strong></p> <p>Uskoro doznajemo kako je riječ o dr. Maksidi Vogt, podrijetlom iz BiH, koja se udala za Nijemca i godinama boravila u Njemačkoj, pa se zbog konja pro&scaron;le godine doselila u Livno.<br /><br /></p> <p>&ndash; Jo&scaron; od 2014. dolazim i dovodim razne grupe iz Njemačke, &Scaron;vicarske, Austrije, jer ja imam svoju &scaron;kolu, studente, pi&scaron;em za njemačke novine, izdajem knjige. Ustvari, profesija kojom se bavim bila je razlog moga preseljenja. Stalno pravim dokumentaciju s fotografijama, videouracima... &ndash; govori nam Maksida. Zajedno s nama i Maksida primjećuje kako su te prelijepe, snažne, slobodne i nekad plahe životinje ljudi zapravo previ&scaron;e pripitomili. Ovi su ljepotani svojedobno i Ceste FBiH &ldquo;natjerali&rdquo; da naprave znak za njih, a zimi se gotovo redovito nalaze u izvje&scaron;ćima o stanju na cestama.<br /><br /></p> <p>&ndash; Vozače koji se kreću preko planinskog prijevoja Borova glava (M-15 &Scaron;ujica - Livno) upozoravamo na učestale izlaske divljih konja na kolnik, posebice u jutarnjim i večernjim satima &ndash; upozorenja su koja često čujemo. Danju to i nije tako veliki problem. Vozači opčinjeni njihovom ljepotom zaustavljaju vozila, fotografiraju ih, uživaju u pogledu. Susrećemo tu i Livnjaka Viktora Milanovića koji se zaustavio kako bi uživao u prizoru.<br /><br /></p> <p>&ndash; Problem jest kada se konji nađu na cesti, ali mislim da bi svi na&scaron;i građani trebali savjesno voziti na ovom dijelu, na ovoj prometnici koja je naznačena kao prometnica gdje se divlji konji kreću i ližu sol, pogotovo u zimskom razdoblju, tako da trebamo svi imati nekog razumijevanja i polako se kretati na ovom dijelu ceste &ndash; govori nam Milanović.</p> <p><br />&ndash; Ovakvo blago s divljim konjima koje postoji ovdje u Livnu, ne postoji u cijelom svijetu. Čak i u Americi s mustanzima, gdje su ih počeli protjerivati s njihova teritorija. Mi nigdje u Europi ni u svijetu nemamo ovako veliko krdo koje može slobodno živjeti i slobodno se kretati, a da nije ograđeno.<br /><br /></p> <p><strong>Pripitomili se</strong><br /><br /></p> <p>&ndash; Mi koji se bavimo ovom profesijom i konjima možemo promatrati prirodan način života tih životinja, a to ne možemo nigdje drugdje. Konji se ne smiju hraniti, primjerice, kruhom i sličnim stvarima koje te životinje ne podnose, a tako se i pripitomljuju &ndash; govori nam Maksida i dodaje kako je vidjela veliku razliku u pona&scaron;anju konja od 2014. do pro&scaron;le godine. Čak i ždrijebe dolazi u blizinu ljudi, &scaron;to se prije nikada nije događalo &ndash; ističe na&scaron;a sugovornica i dodaje kako je to kvarenje konja i divljine te da često govori ljudima koje sreće da to ne rade, da ih ne hrane, već da ih puste i promatraju onakve kakvi jesu u prirodi i da je to jedinstveno u svijetu. Inače, dr. Maksida Vogt pi&scaron;e o konjima i zalaže se za &scaron;irenje znanstveno utemeljenih saznanja o okolnostima u kojima konji žive i drže se u na&scaron;em svijetu. Njezin pristup ima za cilj ojačati ljude kako bi mogli živjeti u harmoniji (sa sobom i konjem), bezuvjetno voljeti, vjerovati, živjeti bez očekivanja (svog konja i sebe), osjećati mir &ndash; zadaći u kojoj konj beskompromisno podržava ljude, stoji u predgovoru jedne od njezinih knjiga.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-14-livanjka-njemacka.jpegCjepivo protiv korone ili protiv alkohola? Preporučuju se 42 dana bez rakijice, pivice, vina...http://grude.com/clanak/?i=248824248824Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-alkohol-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tatjana Golikova, zamjenica ruskog premijera, poručila je građanima da apstiniraju od imunosupresora, poput alkohola, 42 dana. <p>&nbsp;</p> <p>"Ako želite ostati zdravi i imati snažan imunolo&scaron;ki odgovor, nemojte piti alkohol", preporuka je nadležnih.<br /><br /></p> <p>Građanima koji će se tek cijepiti preporučeno je da se suzdrže od konzumacije alkohola i dva tjedna prije, a poželjno je i da prestanu pu&scaron;iti jer i pu&scaron;enje utječe na imunolo&scaron;ki odgovor.<br /><br /></p> <p>Ovo će vjerojatno djelovati demotivirajuće na određen dio pučanstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-alkohol-5.jpgSvi koji ulaze u Njemačku moraju imati negativan PCR testhttp://grude.com/clanak/?i=248820248820Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jan 2021 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-01-koronavirus-testiranje-hrvatska-auto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka Vlade Svi koji ulaze u Njemačku moraju imati negativan PCR test Mjerom obveznog testiranja poboljšat će se zaštita od novog soja koronavirusa, objašnjeno je. <p>&nbsp;</p> <p>Vlada u Berlinu donijela je u srijedu uredbu obveznog testiranja na koronavirus za sve koji u Njemačku dolaze iz epidemiolo&scaron;ki rizičnih područja i mjeru samoizolacije bez obzira na rezultat testa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Putovanja u inozemstvo nisu prikladna ovoj pandemiji, a oni koji se unatoč tomu ne mogu odreći putovanja morat će se testirati po dolasku", rekao je ministar zdravstva Jens Spahn nakon sastanka vladina kabineta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjerom obveznog testiranja pobolj&scaron;at će se za&scaron;tita od novog soja koronavirusa, obja&scaron;njeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi trebamo pod svaku cijenu spriječiti &scaron;irenje ovog soja u Njemačkoj", rekao je Spahn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putnici po dolasku iz rizičnih područja sa sedmodnevnom incidencijom većom od 50 moći će se testirati u roku od 48 sati nakon dolaska u Njemačku, a ako stižu iz područja s incidencijom većom od 200 morat će negativni test predočiti pri samom ulasku u Njemačku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paralelno s odlukom vlade o obaveznom testiranju na koronavirus po ulasku u Njemačku na snazi su i dalje propisi saveznih pokrajina po kojima su putnici iz inozemstva obavezni pridržavati se pravila desetodnevne samoizolacije. To razdoblje može se skratiti ponovnim testiranjem nakon pet dana. Od testiranja i samoizolacije oslobođene su osobe koje u Njemačkoj ne planiraju boraviti dulje od 72 sata i stigle su s nekim određenim ciljem poput posjete rodbini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i do sada putnici iz inozemstva dužni su uoči putovanja svoj dolazak u Njemačku prijaviti digitalnim putem. Po najnovijem, putnici će po dolasku o novim pravilima automatski biti obavije&scaron;teni preko SMS-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-01-koronavirus-testiranje-hrvatska-auto.jpgVioleta donirala još jednu kuću, ovog puta najrazorenijoj općini u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=248816248816Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jan 2021 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-13-violeta-montazna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Violeta pomogla razrušenu Hrvatsku s 15 montažnih kuća, novu donaciju sada su usmjerili i na Kostajnicu u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U toj je općini stotinu ljudi ostalo bez krova nad glavom u nedavnom potresu, a portal Grude.com prvi je donio priču o njoj kao o zaboravljenome mjestu jer u izvje&scaron;ćima o potresu bh. Kostajnice nigdje nije bilo.</p> <p>Montažna kuća koju je Violeta donirala ima dvije sobe, kuhinju, kupaonicu i ostali namje&scaron;ta.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-13-violeta-montazna.jpgNovi uvjeti za ulazak u Hrvatsku iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=248812248812Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jan 2021 13:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>ŠEF Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović rekao je danas na konferenciji za medije da je donesena nova odluka o prelasku granice za neobvezna putovanja, osobito iz država s novim sojem virusa. <p>&nbsp;</p> <p>"Nova odluka je usklađena s preporukama Europskog vijeća, a popis država, koji je sastavni dio odluke, donosit će HZJZ. Prema tim putnicima primjenjivat će se posebne epidemiolo&scaron;ke mjere, &scaron;to znači da će pri ulasku u Hrvatsku morati pokazati negativan test i ići u karantenu od 14 dana. Karantena im se može skratiti na 7 dana ako PCR test bude negativan.<br /><br /></p> <p>To zasad vrijedi za Veliku Britaniju i Južnu Afriku, jer su novi sojevi otkriveni tamo i tamo je zabilježen najveći broj slučajeva zaraze. Vode se razgovori na razini EU", kazao je Božinović.<br /><br /></p> <p>Zbog povećanog broja osoba koje putuju s ciljem dopremanja pomoći uvedena su posebna pravila te će iste moći ući u Hrvatsku bez testa, temeljem prethodne suglasnosti Stožera, dodao je Božinović.<br /><br /></p> <p>Putnici koji ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja imat će slične uvjete kao oni koji putuju iz EU.<br /><br /></p> <p>"Ali po dolasku iz trećih zemalja (tu spada i BiH) zbog neodgodivih razloga - kao &scaron;to su bolest, pogreb - ulazak će se ograničiti na maksimalno 12 sati. Sve će biti objavljeno tijekom dana. I vrijedit će od 15. siječnja", dodao je Božinović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgMasovno se traži raskid ugovora s Telemachomhttp://grude.com/clanak/?i=248807248807Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jan 2021 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-03-telemach.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Telemach će ostati bez velikog broja korisnika u Bosni i Hercegovini. Traže se načini da se raskine ugovor nakon iznenadnog ukidanja omiljenih programa za ljubitelje sporta. <p>&nbsp;</p> <p>A rat između telekom kompanija Telekom Srbije, odnosno M:tela i pružatelja usluga kabelskoga interneta Telemacha doživio je vrhunac početkom ove godine kada su bez paketa s kanalima Arena sporta ostali svi korisnici Telemacha.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to da su na tim kanalima otkupljeni najekskluzivniji sadržaji, od nastupa reprezentacije, Premijer lige BiH, Lige prvaka..., nastala je pobuna kada je Telemach, odnosno United grupa, iz svoje ponude izbacio ove kanale. Prethodno je to učinio M:tel s kanalima Sport kluba. Ombudsman za za&scaron;titu potro&scaron;ača Sa&scaron;a Marić na&scaron;ao se između dvije vatre kada je stao u obranu potro&scaron;ača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je, po va&scaron;em mi&scaron;ljenju, prijeporno u ovome ogledu Telemacha, odnosno M:tela?</strong></p> <p>Situacija je eskalirala od 1. siječnja ove godine. Poduzeće Telemach obavijestilo je svoje korisnike da ukida kanale Arena sporta. To je učinjeno dan nakon te objave čime je Telemach u tome konkretnom slučaju prekr&scaron;io vlastite uvjete poslovanja koji su objavljeni u travnju pro&scaron;le godine. U tim uvjetima stoji da su dužni za bilo koju izmjenu ponude programa, kanala i uvjeta obavijestiti javnost 30 dana unaprijed. Znači, oni su to grubo prekr&scaron;ili i to nisu učinili. Nastavili su dalje pružati usluge s istom cijenom, ali bez ovih kanala. Potro&scaron;ači su se počeli žaliti prvog radnog dana, 4. siječnja. Instituciji ombudsmana počele su dolaziti žalbe potro&scaron;ača, koje su do ovoga intervjua dosegle brojku od gotovo 150.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to pi&scaron;e u tim žalbama?</strong></p> <p>U tim žalbama navodi se da su nezadovoljni uslugama jer im ih je Telemach prestao isporučivati. Također navode da žele mijenjati ugovore, da idu na druge operatore ili žele ostvariti neke pogodnosti. Žale se i na činjenicu da su od ljudi iz Telemacha dobili informacije kako ne mogu prekinuti ugovore jer će ih kazniti ako to učine te da onda moraju platiti sve mjesece trajanja dvogodi&scaron;njih ugovora. To je nebulozno jer traže da im se plati za uslugu koja vi&scaron;e neće biti isporučena. Temeljem tih žalbi Institucija ombudsmana počela je raditi i uputili smo preporuke koje su se odnosile na dru&scaron;tvo Telemach. Oni, naime, moraju ispo&scaron;tovati odredbe Zakona o komunikacijama koji su prekr&scaron;ili u pojedinim člancima te Zakona o za&scaron;titi potro&scaron;ača, koji je također prekr&scaron;en. Također, prekr&scaron;en je i Zakon o obveznim odnosima, a uz to sve ne po&scaron;tuju ni vlastite uvjete poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko se na&scaron;ao &ldquo;na meti&rdquo; va&scaron;ih preporuka?</strong></p> <p>Mi smo žalbe dobili jedino protiv Telemacha i zatražili smo od njih da ispo&scaron;tuju na&scaron;e preporuke. Ova tvrtka cijelo vrijeme pro&scaron;loga tjedna, sve do nedjelje, nije se javljala Instituciji niti se ogla&scaron;avala. Nažalost, nije se uključivao ni RAK, koji je regulator i koji može izreći kazne, ali i ukinuti licencije kada dođe do većih kr&scaron;enja prava. U nedjelju se, pak, Telemach oglasio kako ih ja, navedeno imenom i prezimenom, diskriminiram. Priču su okrenuli u smjeru M:tela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>A za&scaron;to niste reagirali na M:tel?</strong></p> <p>Činjenica je da ova institucija nije dobila nijednu žalbu u tom slučaju, a postupa isključivo na temelju žalbi. &Scaron;to ne znači da ih neće biti ubuduće. Uz to, iz Temelacha su naveli kako im moji istupi &scaron;tete zato &scaron;to sam u preporukama naveo zakone i članke zakona te njihova opća pravila, koja su prekr&scaron;ena. Istodobno, iz Telemacha to ničim nisu osporili niti su se osvrnuli na žalbe korisnika i njihove zahtjeve o prekidu ugovora. Naveli su i da samo njih diskreditiram, a ne ostale. Pri tome želim reći da je Institucija ombudmana u travnju pro&scaron;le godine izdala preporuke za sve telekom operatore u jeku koronakrize da bi trebali po&scaron;tovati pravila koja je sada Telemach prekr&scaron;io. To je javni dokument koji se nalazi na na&scaron;oj web-stranici i oti&scaron;ao je prema BH Telecomu, Eronetu i M:Telu, Telemachu, RAK-u i manjim operatorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svejedno, iz Telemacha se čulo kako osobno targetirate ovu kompaniju?</strong></p> <p>Apsolutno netočno. Moj je posao, i postavljen sam po zakonu, &scaron;tititi prava potro&scaron;ača, a njih je 3,5 milijuna. Ja targetiram svakoga tko ta prava sustavno, kolektivno kr&scaron;i. Uopće se ovdje ne radi ni o kakvome napadu na Telemach. Dapače, volio bih da su prije svega ovoga izvijestili Instituciju kako bismo poku&scaron;ali naći neki modalitet, rje&scaron;enje koje bi možda odgovaralo potro&scaron;ačima. Da bilo tko drugi prekr&scaron;i odredbe zakona, bilo da se radi o telekomunikacijskom, financijskom ili bilo kojem komercijalnom sektoru, Institucija ombudmena isto će postupiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Neki su ovaj slučaj usporedili s kupnjom pakiranja od 10 litara mlijeka u trgovini pri čemu vam trgovkinja naplati puni iznos, a da vam 9 litara uz obja&scaron;njenje da su prekinuli ugovor, primjerice, s Vindijom?!</strong></p> <p>To je manje-vi&scaron;e identičan primjer. Jednostavno se ovdje radi o tome da, kada je potro&scaron;ač, bio on iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Tuzle ili bilo gdje iz BiH, dao marku, on za to očekuje ekvivalent usluge. Ovdje Telemach stalno ističe da potro&scaron;ači imaju obvezu plaćati račune.</p> <p>Sve je to točno i nitko to ne negira, ali s druge strane, i Telemach na temelju ugovora koje je zaključio ima obveze pružiti usluge po toj konkretnoj cijeni. Ako ta usluga nije na istoj razini, onda ni cijena ne može ostati ista. Vi ste naveli primjer mlijeka. Možda ljudi žele jogurt kao razliku usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Laički rečeno, može li ono &scaron;to pi&scaron;e sitnim slovima, a nalazi se u općim uvjetima, ipak biti ne&scaron;to &scaron;to će presuditi u korist Telemacha, a ne potro&scaron;ača?</strong></p> <p>Citirat ću vam dva članka općih uvjeta Telemacha koje je odobrio RAK. Članak 2.15 kaže skraćeno da će &ldquo;pretplatnik biti obavije&scaron;ten najmanje 30 dana prije početka primjene pisanim putem, putem stranice ili javnog medija&rdquo; i članak 2.16 kaže &ldquo;u slučaju izmjene uvjeta opisa i cijene usluga koji su nepovoljniji za pretplatnika, postojeći pretplatnik, ako je to primjenljivo, ima pravo na drugi paket i drugu uslugu ili može raskinuti ugovor uz povrat prava neiskori&scaron;tenog uplaćenog novca u roku od 30 dana od objave tih izmjena&rdquo;. To su njihovi članci i to su ta sitna slova koja sada zanemaruju nau&scaron;trb potro&scaron;ača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Očito je u pitanju rat između Telekoma Srbije i Telemacha. Kakav ishod toga sukoba očekujete, prije svega, u interesu potro&scaron;ača?</strong></p> <p>Taj eventualni rat na trži&scaron;tu komercijalnih operatora treba se regulirati isključivo kod dviju institucija. Jedna je Konkurencijsko vijeće, a druga je Regulacijska agencija za komunikacije. Institucija ombudsmana za za&scaron;titu potro&scaron;ača bavi se isključlivo potro&scaron;ačima. S na&scaron;eg aspekta zdrava, kvalitetna i transparentna trži&scaron;na utakmica koja nudi &scaron;to bolje usluge, uvjete i proizvode po &scaron;to prihvatljivijoj cijeni i transparentnim uvjetima ugovaranja ono je &scaron;to mi želimo za potro&scaron;ače. To je bit na&scaron;eg zauzimanja. Nema tu nikakve politike niti preferiramo jednoga ili drugog pružatelja usluga. Mi želimo da potro&scaron;ači dobiju svoja prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-03-telemach.jpgNikad tužniji početak nastave na Sveučilištu u Splituhttp://grude.com/clanak/?i=248804248804Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jan 2021 20:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-12-komemoracija-sveuciliste-split-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početak nastave nakon praznika na Sveučilištu u Splitu bio je tužan. Troje studenata tog sveučilišta prve godine preminulo je u novogodišnjoj noći u mjestu Tribistovo kod Posušja u BiH, uz još petero svojih prijatelja koji su studirali na Sveučilištu u Mostaru. <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te u Splitu održalo je ovog utorka komemoraciju za preminule studente.</p> <p><strong>Sveučili&scaron;te u Splitu</strong> ovog se utorka svečanom komemoracijom i misom oprostilo od svojih tragično preminulih studenata <strong>Marije Pavković, Mirele Rezo</strong> i <strong>Stipe Romića</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Splitu, <strong>Dragan Ljutić</strong>,&nbsp;izrazio je sućut roditeljima, obiteljima, prijateljima tragično preminulih mladih ljudi koji su do&scaron;li u na&scaron; grad primiti znanje.</p> <div class="aside--banner aside--banner-default">&nbsp;</div> <p>&ndash; Ispred njih je bila prekrasna mogućnost života, mogućnost rasta, razvoja i napretka. Zato sada tugujemo za mladim životima, tugujemo za neostvarenim mogućnostima. Nećemo ih nikada zaboraviti, rekao je rektor Ljutić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirela Rezo studirala je na Sveučili&scaron;tu u Splitu, a Marija Pavković i Stipe Romić na FESB-u.</p> <p>&ndash; Izgubili smo osmero mladih života na početku njihovih putova, osmero djece koja su tek počela sanjati svoje snove. Kao znanstvenici svjesni smo da se takve tragedije događaju gotovo svakodnevno svuda po svijetu, da su splet nekih nesretnih okolnosti. Kao vjernici utje&scaron;eni smo vjerom da je svih osam sada na nekom ljep&scaron;em i boljem mjestu i da licem u lice gledaju svoga Stvoritelja. Ali kao ljudi imamo pravo tugovati, imamo pravo plakati i pitati se za&scaron;to se to trebalo dogoditi. Ciceron je u jednoj od svojih izreka rekao: &lsquo;I kratak životni vijek je dovoljno dug za po&scaron;ten i častan život.&rsquo; Upravo to se odnosi na na&scaron;ih osam studenata. Njihovi prijatelji opra&scaron;tali su se od njih uistinu dirljivim i nježnim mislima, a riječi koje su najče&scaron;će upotrebljavali bile su &lsquo;dobri, po&scaron;teni, neiskvareni, ponos svojih obitelji i zavičaja&rsquo;. Dakle, te&scaron;ko je u ovim trenucima vi&scaron;e od toga bilo &scaron;to reći, ali dodao bih jo&scaron; samo da su svih osmero djeca na&scaron;e &scaron;ire akademske zajednice Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Sveučili&scaron;ta u Splitu, a među njima je bila i studentica PMF-a, Mirela Rezo. Ona je bila studentica prve godine preddiplomskog studija Biologije i njezini prijatelji i kolege, studenti prve godine Biologije, napisali su o njoj prekrasne rečenice, vrlo nježne misli, ja ću pročitati samo jednu od tih rečenica: &lsquo;Izvanredan, vjeran prijatelj, osoba s pravim ljudskim vrijednostima, vječiti optimist s prekrasnim osmijehom koji uvijek daje nadu&rsquo;. Ovih na&scaron;ih osam zvjezdica na nebu je zasjalo prekrasnim svjetlom, obasjalo ovu zemlju, obogatilo sve nas i onda su pre&scaron;le u neku drugu stvarnost. Ne možemo reći da su i&scaron;čezli, oni će biti tu, u na&scaron;im mislima, molitvama i srcima, rekao je dekan PMF-a, <strong>Nikola Koceić-Bilan</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekan FESB-a, <strong>Srdjan Podrug</strong>, na kojem je studiralo drugo dvoje studenata, kaže kako je te&scaron;ko pronaći riječi koje&nbsp;bi mogle dati smisao ovoj nezapamćenoj tragediji ili koje bi pružile makar i najmanje zrno utjehe obiteljima i poznanicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Vijest o njihovoj smrti sve nas je strahovito potresla s jedne strane zato &scaron;to smo u njima prepoznali vlastitu djecu, braću, sestre i rodbinu i prijatelje, a s druge strane zato &scaron;to nas je jo&scaron; jednom podsjetila koliko je zapravo život krhak. O Mariji i Stipi ne mogu vam puno toga osobno kazati zato &scaron;to ih u ovom kratkom vremenu kojeg su proveli studirajući na na&scaron;em Fakultetu nisam imao priliku bolje upoznati. Međutim, mogu zaključiti kako se radilo o dvoje mladih ljudi koji se nisu bojali uhvatiti u ko&scaron;tac sa životnim izazovima budući da su se u ovim te&scaron;kim životnim uvjetima u kojima živimo proteklih godinu dana spremno odlučili upustiti u avanturu studiranja daleko od svog doma i svojih najmilijih. Oboma je pri upisu na fakultet FESB bio prvi izbor i voljeli bismo da smo im mogli pružiti pomoć i potporu u ostvarivanju njihovih životnih snova koje okrutnom igrom sudbine nikad neće dosanjati, kazao je dekan Podrug.<br /><br /></p> <p>Od svojih kolega oprostio se i <strong>Mateo Maru&scaron;ić</strong>, predsjednik Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Splitu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kada spomenemo Novu godinu pomislimo na novogodi&scaron;nje odluke, pomislimo na poku&scaron;aje da budemo bolji, na želje da rastemo i napredujemo. Ova prevelika tragedija dočekala nas je u novogodi&scaron;njoj noći, na&scaron;i Marija, Mirela i Stipe, uz ostalih petero mladih, nisu imali prigodu ostvariti svoje odluke, svoje prilike i snove. Ali ostaju vječni primjer nama da živimo i di&scaron;emo u ljubavi, da svaki dan budemo bolja osoba od one koja smo jučer bili. Troje anđela s na&scaron;eg Sveučili&scaron;ta koji su dijelili brige s kojima smo se veselili i dijelili predavaonice, čiji su koraci koračali Kampusom, sada koračaju nebeskim dvorima. Bog je imao drukčiji plan za na&scaron;e kolege kao i za preminule studente sa Sveučili&scaron;ta u Mostaru: Stjepana, Žane, Stipe, Ivana i Mije koje spominjemo sada u na&scaron;im molitvama. Nadam se da nas sada gledaju s osmijehom na licima i u milosti Njegovog prisustva. Bol ima snagu koja nas popravlja, ona nas čini boljima, ona nas osvje&scaron;ćuje da rastemo u dobroti i budemo jedni drugima na radost i blagost, zaključio je Maru&scaron;ić</p> <p><br /><em><strong>Srednja.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-12-komemoracija-sveuciliste-split-1.jpgU BiH stiže novi val hladnoće, od četvrtka snijeg i susnježica, a na jugu zemlje kišahttp://grude.com/clanak/?i=248797248797Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jan 2021 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-03-snijeg(19).jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH će danas prevladavati sunčano. Vrijeme se nakon nekoliko snježnih i kišnih dana razvedrilo.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, stiže nam novi val hladnoće.</p> <p><br />Bosni i Hercegovini već sutra će veći dio dana biti pretežno oblačno vrijeme. Prolazno slab snijeg ili susnježica se očekuju u Bosni i sjeveru Hercegovine od sredine dana prema poslijepodnevnim satima. U večernjim satima razvedravanje. <br />Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i -1&deg;C, na jugu zemlje do 3&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između -1 i 3&deg;C, na jugu zemlje od 6 do 9&deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U četvrtak, 14.01.2021., u Bosni i Hercegovini se očekuje novo naoblačenje u jutarnjim satima koje će donijeti snijeg ili susnježicu, na jugu zemlje i ki&scaron;u. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3&deg;C, na jugu zemlje do 0&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 2&deg;C, na jugu zemlje od 3 do 6&deg;C.<br /><br /></p> <p>U petak, 15.01.2021., u Bosni i Hercegovini se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slab snijeg u sredi&scaron;njim i istočnim područjima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3&deg;C. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između -4 i 1&deg;C, na jugu zemlje od 2 do 5&deg;C.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-03-snijeg(19).jpgViše Hrvata na povratku u Njemačku kažnjeno zbog kršenja zakona o koronavirusuhttp://grude.com/clanak/?i=248795248795Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jan 2021 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-17-police_danmark.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razlog kažnjavanja je što je više osoba putovalo u putničkom kombiju.<p>&nbsp;</p> <p>Njemačka policija kaznila je vi&scaron;e osoba koji su iz Hrvatske putovali u smjeru Frankfurta, a kako javlja čitateljica Super radio M&uuml;nchen, kažnjeni su novčanom kaznom od 250 eura zbog kr&scaron;enja zakona o koronavirusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Putovali smo iz Hrvatske privatnim prijevoznikom s putničkim kombijem. Pri ulasku u Njemačku nismo imali nikakvih problema, ali nakon nekih sto kilometara zaustavila nas je policija nakon kontrole dokumenata, dobili smo kaznu od 250 eura zbog kr&scaron;enja zakona o koronavirusu", rekla je čitateljica, prenosi croexpress.eu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog kažnjavanja, kako je objasnila policija, je taj &scaron;to je vi&scaron;e osoba putovalo u putničkom kombiju koji žive na različitim adresama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-17-police_danmark.jpgNeumorni Bandić opet pomaže Petrinji: Danas i prizalogajio s ljudimahttp://grude.com/clanak/?i=248794248794Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jan 2021 23:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-bandic-petrinja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok hrvatski mediji rade danonoćno na rušenju Milana Bandića, neumorni gradonačelnik ide dalje i opet je najveći favorit za gradonačelnika Zagreba na izborima u svinju.<p>&nbsp;</p> <p>Petrinji je ponovno pomogao donacijom u hrani, opet je bio uz tamno&scaron;nje stanovni&scaron;tvo, a danas je i prizalogajio s napaćenim narodom, &scaron;to su osudili pojedini portali.<br /><br /></p> <p>Predsjednik off-road kluba<strong> Darko Ivaković&nbsp;</strong>kazao je pak za<a href="https://www.24sata.hr/news/bandic-zamezio-u-petrinji-zvali-smo-ga-na-jelo-poslao-je-hranu-739110" rel="nofollow" target="_blank"> 24sata</a> kako je Bandić bio njihov gost.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo <strong>na terenu</strong> od prvog dana, pomažemo HGSS-u i razvozimo pomoć i hranu na te&scaron;ko dostupne lokacije. Imamo puno članova i donatora pa smo počeli i kuhati hranu za sve. Dio na&scaron;ih poznaje gradonačelnika Bandića i kad su čuli da je u Petrinji,<strong> pozvali su ga</strong> na ručak - kaže Ivaković.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako im je Bandić donio simbolične poklone te su ga počastili ro&scaron;tiljem, te je ručak, kako navodi Ivaković, prihvatio iz čiste pristojnosti.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Rekao je kako će Grad Zagreb poslati donaciju u hrani i to je stiglo <strong>već sljedeće jutro</strong>. Dobili smo oko 400 porcija mesa, kave, svega. Ti koji su ga snimili i optužili, jeli su taj dan s njim, a zatim i hranu koju je Zagreb poslao. Ljudi su nezahvalni - kaže Ivaković.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><span class="widgetWrap"> <span class="related_article"> <a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/burno-u-sudnici-prvo-zaiskrilo-izmedu-vjestaka-i-mamicevog-odvjetnika-a-onda-sucu-prekipjelo-1460110"> <span class="related_article__photo_wrap"> <source data-size="108x108" /> </span> </a> </span> </span></p> <p>Podsjećamo, nakon &scaron;to je Bandić obi&scaron;ao područje Petrinje i okolice <strong>pohvalio je volontere.</strong>&nbsp;<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hvala svim volonterima koji nesebično pomažu! U organizaciji Udruge hrvatskih ugostitelja svakodnevno njih 600 već 12 dan, na 6 postavljenih lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji <strong>besplatno kuhaju i</strong> pripremaju obroke! Do sada su skuhali vi&scaron;e od 100 tisuća obroka i pripremili oko 90 tona namirnica. Ekipa iz Zagreba je ipak najbrojnija. Obi&scaron;li smo ugostitelje volontere u Petrinji, koji su i nas nahranili, ostavili smo simbolične poklone, a u ponedjeljak Grad Zagreb <strong>časti ručkom</strong>. Samo zajedno možemo prebroditi ova te&scaron;ka vremena! - navodi se na Facebook profilu zagrebačkog gradonačelnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-bandic-petrinja.jpgPRIČE IZ RAZRUŠENE BANOVINE: ''Traži kontejner, a ima zelenu oznaku, kuću u Velikoj Gorici i Audi A6''http://grude.com/clanak/?i=248781248781Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jan 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-potres-petrinja2020.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elmor Baraković, direktor Drvnog centra Glina, koji je postao sabirni centar za pomoć stradalima u potresu, danas je za HTV-ovu emisiju Studio 4 komentirao situaciju na terenu.<p>&nbsp;</p> <p>Baraković je rekao da su četiri objekata njegove tvrtke za ru&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imat ćemo velikih sanacija, jo&scaron; dalje ne radimo, dok god posljednji čovjek ne bude zbrinut i dok ne bude imao topao krov nad glavom, rekao je Baraković za <strong>HRT.</strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Ljudi su, kaže, nemirni, boje se, svi dolaze i poku&scaron;avaju dobiti kontejner, čak i ako su im kuće dobile zelene naljepnice. Naveo je kako im je poginuo i jedan djelatnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Treba ostati miran u ovoj situaciji. Mi ne gledamo uopće za tvrtku, mi gubimo velika financijska sredstva trenutno &scaron;to ne radimo, rekao je Baraković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je da su im o&scaron;tećene upravna zgrada i pomoćne prostorije bez kojih mogu početi raditi, dok su proizvodni objekti čelične konstrukcije koje izdržavaju ove potrese.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi bismo radili odmah, ali i iz moralnih nekih razloga ne želimo ljude uz ovaj strah koji se uvukao u njih jo&scaron; povlačiti dok se situacija malo ne smiri, rekao je Baraković, dodav&scaron;i da su usto i svoje resurse stavili na raspolaganje službama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pazite, mi ne možemo početi raditi dok zadnji civil ne izađe iz tvornice. Tu su strojevi od 40 tona u pogonima, utovarivači, za&scaron;tita na radu, to su sve problemi. U krugu tvornice ne smije biti nitko tko nije zaposlenik tvrtke, poručio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Čovjek koji je zdrav ne treba primati socijalu"</strong></p> <p>Baraković je govorio i o gospodarskoj situaciji na tom području, rekav&scaron;i kako te&scaron;ko mogu naći radnike unatoč jako dobrim plaćama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Problem je i te socijale, zato &scaron;to, po meni, osobno vam kažem, čovjek koji je zdrav ne treba primati socijalu, zato &scaron;to posla ima, rekao je Baraković, dodav&scaron;i da je to "najveći križ ovog kraja", kao i obnova u kojoj su se ljudi, kako je rekao, naučili ne&scaron;to dobivati, a ne zaraditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne treba nekoga žaliti ako si sam ne želi pomoći, poručio je Baraković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako vam kažem da je plaća 7500 kuna za 186 sati, i prijava, neodređeno, sve, božićnice, regresi, uskrsnice, i vi ne možete naći 30-40 ljudi, a &scaron;est ih je na burzi, onda sam vam sve rekao, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potužio se i na jednu ženu koja je pod hitno tražila kontejner, a ima zelenu oznaku, kuću u Velikoj Gorici i Audi A6.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mene to živcira, razumijete me? I sve nas. I plače, "nemaju djeca gdje spavati". Svima pomažemo, uopće nas ne zanima, ali jednostavno, to su stvari ovdje na terenu koje se događaju. I onda dođu jedni, drugi, "jeste odnijeli na&scaron;ima, jeste odnijeli va&scaron;ima". To je taj problem koji smeta nas koji želimo raditi i plaćati poreze, poručio je Baraković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-potres-petrinja2020.jpegMartina Alpeza: Sad nemam faksa pa imam vremena pomagati ljudimahttp://grude.com/clanak/?i=248774248774Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jan 2021 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-martina-alpeza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Serija potresa razorila je Banovinu, a volonteri iz cijele Hrvatske su gotovo odmah pojurili u pomoć. Neki grade kuće, neki skidaju ruševne dimnjake, neki prikupljaju donacije, neki razvoze materijal, neki danonoćno kuhaju, a neki, kao Martina Alpeza, dijele hranu.<p><br />Martinu smo zatekli ispod cerade na petrinjskom trgu. Zagrebačka studentica elektrotehnike ima 22 godine i već tjedan dana pomaže u ispomoći kuharima.<br /><br /></p> <p>- Kako sam do&scaron;la tu? Prijateljica mi je iz kuhinje, sprema obroke ljudima i rekla je da treba pomoć. Sad nemam faksa i bolje je da dođem tu i pomažem nego da ni&scaron;ta ne radim u kući - priča Martina.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kako kaže, u Petrinji ostaje do mraka.<br /><br /></p> <p>- Iz Zagreba dolazim gotovo svaki dan. Dijelimo hranu, tu smo cijeli dan i onda se navečer vraćamo - dodaje.<br /><br /></p> <p>Upitali smo ju za komentar o navodnoj prevelikoj količini toplih obroka. Baca li se hrana ovdje u Petrinji?<br /><br /></p> <p>- Ne. Ljudi su zahvalni. Nema bačenih obroka, nisam to vidjela - kazala nam je Martina Alpeza.</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-martina-alpeza.jpgMijo (94) preživio strijeljanje pa i koronu! 'Sve jedite i pijte, ali s mjerom, i radite'http://grude.com/clanak/?i=248767248767Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jan 2021 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-10-mijo-ljudina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nemam snage, ustanem se, a noge me ne slušaju. Nikad se ovako nisam osjećao, ne znam. Jednostavno nisam jak, započeo je priču Mijo Juhar (94), najstariji stanovnik Velikog Trgovišća, koji je uspješno prebolio korona virus.<p>&nbsp;</p> <p>- Imao sam temperaturu danima, to mi je bilo najteže. Ne znam gdje sam se zarazio, ali tko će to i znati. Opasnost svugdje vreba. Pazim se dosta, a i nemam gdje izlaziti kad je sve zatvoreno. Bio sam na rehabilitaciji u toplicama, a onda malo i na Krk da se oporavim. Sad sam dobro, ali jo&scaron; uvijek imam problema s disanjem, a nagore od svega mi je umor. Nisam navikao da se umaram - govori nam Mijo, koji iako je u poznim godinama vrlo je vitalan te nas je kao pravi domaćin dočekao u svojoj kući.<br /><br /></p> <p>Rođen je 1927. godine u Družilovcu, a priženio se u obitelj Mi&scaron;ka Capara i sa suprugom Jagicom imao je kćer koja je, nažalost, poginula u prometnoj nesreći u Novim Dvorima. Iza nje ostala su dva sina te unuka koji su sad djedu Mi&scaron;ku pomoć i podr&scaron;ka u vođenju gospodarstva.<br /><br /></p> <p>- Djetinjstvo je bilo te&scaron;ko, ali gladni nismo bili. Meso smo jeli jednom tjedno, nedjeljom, a nekad nismo ni tad. Znao se red u kući i bili smo sretniji nego vi danas. Bavili smo se poljoprivredom, a nisam ni neke &scaron;kole zavr&scaron;io, ali sam magistrirao životnu &scaron;kolu, meni je to bilo dovoljno - govori nam Mijo kroz smijeh. Pitali smo ga i je li poznavao Franju Tuđmana.<br /><br /></p> <p>- Znao je dolaziti kod nas, tamo prije rata kad su osnivali pokrete otpora, dolazio je i u na&scaron;u kuću pojesti i popiti. Već je tada bio neka faca - rekao je Mijo, koji se prisjetio Drugog svjetskog rata i kako je za dlaku izbjegao streljanje.<br /><br /></p> <p>- Kad su već Nijemci bili na na&scaron;em području znalo je biti sukoba između njih i partizana. Jednom prilikom su nedaleko od na&scaron;eg mjesta partizani iz zasjede ubili nekoliko njemačkih vojnika, i tako su nas seljane odveli iz kuća jer su mislili da surađujemo s njima. Poredali su nas i mislili smo da je gotovo, ali desio se obrat. Moj otac je bio u austrougarskoj vojsci u onom prvom ratu pa je znao njemački. Kad je progovorio, jedan od njemačkih oficira je rekao: &ldquo;Ove pusti, to su na&scaron;i&rdquo;. I tako smo spasili živu glavu - ispričao je Mijo i nadodao kako rat nikome ni&scaron;ta dobro nije donio.<br /><br /></p> <p>- Nisam sudjelovao u niti jednom ratu, nikad nisam uzeo pu&scaron;ku u ruke, a kamoli nekog upucao. Rat je zlo, unesrećuje ljude - kazao je Mijo. Htjeli smo se maknuti od crnila pa smo ga upitali kako je upoznao i čime je osvojio svoju suprugu.<br /><br /></p> <p>- Ha-ha. Radio sam u općini u Velikom Trgovi&scaron;ću i tu smo se upoznali. Ona je bila velika vjernica i nije bilo puno priče već odmah u Crkvu. A ja vam nisam jedan od velikih vjernika, ali žena je tako tražila i tako je moralo i biti. Zbog crkvenog vjenčanja sam dobio i otkaz, ali ne žalim. Bilo nam je lijepo u braku. Treba znati slu&scaron;ati, a &scaron;to je najbitnije treba znati i pretrpjeti, ali i pre&scaron;utjeti nekad. To vam je ključ za uspje&scaron;an i skladan brak - govori nam Mijo.<br /><br /></p> <p>Punih 35 godina nakon toga je radio u ''Centralnoj opremi'' u Zagrebu gdje su se na 12 traka pakirali lijekovi. Njegov je posao bio pakiranje sokova. Tu je radilo i dvadesetak žena, pa mu kaže, nikad nije bilo dosadno. Vlakom se vraćao iz Zagreba i nastavio do mraka rad na zemlji.<br /><br /></p> <p>- To je bilo normalno tada. Probudio bi se u zoru i krenuo na posao, a tad nije bilo ovih cesta i puteva kao danas. Tad se i&scaron;lo dužim putevima, a kad smo putovali kočijama znalo je biti i razbojnika koji su nas pljačkali pa je znalo biti i tučnjava. Kad smo se vraćali s posla, čekala nas je poljoprivreda. To smo obrađivali, sredili sve &scaron;to smo morali pa smo tek onda i&scaron;li na spavanje, to je bila rutina života - prepričava nam Mijo, koji niti danas u 94. ne odmara.<br /><br /></p> <p>- Prije nego sam dobio koronu i&scaron;ao sam u &scaron;umu napraviti drva, to radim svake godine. Imao sam i zemlju koju obrađujem, a u vrtu imam koke, purane i purice, ali tu mi pomaze i moj unuk. Imam svoj traktor s kojim sve to obavljam, ali sad ne znam kako ću s tim. Nemam snage, a srce hoće - kaže Mijo, koji jo&scaron; uvijek vozi i auto. Vozačku ima od 1968.<br /><br /></p> <p>- Imam svoju crvenu Corsu i dobro me služi. Auto mi treba kad idem u grad ne&scaron;to obavljati i nikad nisam napravio niti jedan prekr&scaron;aja. U životu sam imao četiri prometne, ali nikad nisam bio ja kriv - rekao je Mijo, koji je opisao kako provodi slobodno vrijeme.<br /><br /></p> <p>- I&scaron;ao sam u kafić, popio bih kavu, a znao sam i s dru&scaron;tvom otići na kartanje, ali toga sad nema. Moramo pričekati da sve ovo zavr&scaron;i, pa da se vratimo u normalu - rekao je Mijo i pojasnio recept dugog i zdravog života.<br /><br /></p> <p>- Umjerenost! U svemu imajte mjeru, ni u čemu nemojte pretjerivati. Sve jedite i pijte, ali s mjerom i radite. To vam je spas - zaključio je Mijo.</p> <p><br /><em><strong>24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-10-mijo-ljudina.jpgIspovijest majke stradalog mladića Darka: Bio je moj jedinac, moj ponoshttp://grude.com/clanak/?i=248763248763Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jan 2021 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-10-potres_majske_poljane_2-1100x600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moj jedinac, moj ponos, vidi ga, vidi kako je lijep. Majčino srce milo, zašto, vapila je glasom onemoćalim od tuge i bola Suzana Oljača Bakrač iz Majskih Poljana, majka 20-godišnjeg mladića Darka, jedne od pet žrtava razornog potresa iz Majskih poljana.<p>&nbsp;<br />Na njega se sru&scaron;ila cijela kuća i nije mu bilo spasa. U&nbsp;petak je pokopan na glinskom groblju.<br /><br /></p> <p>-&nbsp;Nije &scaron;to je moj, ali bio je divan mladić, primjer dobrog djeteta. Zaposlio se kod Sherifa čim je postao punoljetan, iako je zavr&scaron;io za konobara, kaže mama i odmah pokazuje sinovu sliku u konobarskoj odori. Znao je &scaron;to želi, imao je ogromnu snagu za život i bio veliki borac, ispričala je majka za <a href="https://radio-mreznica.hr/otisao-je-moj-prvenac-moj-ponos-moj-sin-san-mu-je-bila-kuca-u-majskim-na-brdu-blizu-sume-kostala-ga-je-zivota/?fbclid=IwAR0beAmJcRh65SnFOBfJaVe-BK8VeF91kJNVMKgbdFuigNkGSKsVjR99zL4" rel="nofollow" target="_blank">Radio Mrežnicu</a>.<br /><br /></p> <p>Dignuo je lani kredit i kupio kuću ni 3 kilometra dalje od majčine, uređivao je, živio i u njoj se družio s prijateljima, djeleći je s mlađim bratom Dariom. Pitala ga je majka i za&scaron;to ne kupi kuću<strong> u Glini</strong> jer bi mu bilo bolje, a njegov odgovor bio je: &ldquo;Neću, mama. Želim živjet&rsquo; na selu, kakva Glina, kakav grad, &lsquo;oću kuću na brdu, da bude okolo &scaron;uma, <strong>da bude na lijepom mjestu</strong>&rdquo;.<br /><br /></p> <p>On i Dario Suzanini su sinovi iz prvog braka, a&nbsp;poočim Du&scaron;ko&nbsp;prihvatio ih je kao svoje. U drugom braku&nbsp;dobili su brata Lazara, danas osmogodi&scaron;njaka i četverogodi&scaron;nju sestricu Slađanu. Ovo dvoje malih<strong> obožavalo je Dakija</strong>. Sestrici je dan prije smrti kupio toliko željeni rajf sa svijetlećim rogovima za Novu godinu.<br /><br /></p> <p>Dan prije tog kobnog utorka, ovaj kraj pogodio je prvi potres, a u njemu je s Darkove kuće palo tek nekoliko crijepova. Druge &scaron;tete nije bilo. Brzo je vrijedni mladić uz poočimovu pomoć <strong>&ldquo;zakrpao&rdquo; krov </strong>da mu kuća ne kisne, pa su onda zajedno proveli večer uz ča&scaron;icu rakije i razgovora.<br /><br /></p> <p>- O čemu će&scaron; nego o potresu, pričali smo kud se sakrit&rsquo; i<strong> &scaron;to napravit&rsquo; ako bude opet</strong>. Jo&scaron; mu kažem: ili pod stol ili pod &scaron;tok, prisjeća se poočim Du&scaron;ko.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na dan potresa Darko je bio u svojoj kućici. Spremao se na posao kod Sherifa u popodnevnu smjenu, ali prije toga već će, po običaju, stati kod majke na ručku, popiti kavu, pa svatko svojim poslom dalje. Njegov četiri godine mlađi brat Dario dremuckao je u sobi na drugom kraju te kuće.&nbsp;Tek će nakon tragedije majka saznati da je susjed par minuta prije potresa<strong> zvao Darka na kavu</strong> u svoju kuću, ali on nije oti&scaron;ao. &ndash; Moram jo&scaron; ne&scaron;to doma zavr&scaron;iti, pa mami i na posao, odgovorio je.<br /><br /></p> <p>U trenutku kada je zagrmio potres, ona se nalazila ispred svoje kuće i razgovarala s&nbsp;glinskom dogradonačelnicom Brankom&nbsp;Bak&scaron;ić Mitić. Dogradonačelnica je odjurila vidjeti svoje, a Suzana brzo u svoj auto stavila dvoje male djece i brzinom kakvom nikad nije vozila cestama u Majskoj, jurila prema kući u kojoj su bila dvojica sinova.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ndash; Ne mogu vam opisati taj<strong> trenutak užasa</strong>, srce lupa, jurim gore, a onda nasred puta ususret mi dolazi njegov Vento. Vozio ga je Dario, mlađi sin, iako ima 16 godina, zna voziti, brat ga je naučio. Stanem i vidim sina u gaćama, krvavog kao iz horor filma, pitam ga gdje je brat. &ndash; Mama, potrpala ga kuća.<br /><br /></p> <p>&nbsp;&ndash; Dođem gore, kod Darkove kuće. Ona je <strong>pala k&rsquo;o &scaron;ibica</strong>. Ispod tona betona moj je sin.&nbsp; Ne može&scaron; da si Bog dobit&rsquo; 112, vatrogasce, hitnu, ni&scaron;ta. Dobijem jedva muža koji je radio u Sherifu u pilani i koji je u istom trenu jedva izbjegao smrt da ga klade nisu pogodile. Dojurio je odmah. Zovem prijatelja&nbsp;Milana Bakića, stiže natrag i Branka, vatrogasci iz Gline, trebaju upaliti vitlo, kaže jedan ne znaju upalit&rsquo;, muž i prijatelj Milan jure po selu tražit&rsquo; bager i s njim počinju otkopavati i tražiti mog Darka. Molili smo se jako. Zna&scaron;, napravio mu majstor u kući jak drveni stol, masivan, sve smo mislili možda se pod njega sakrio u potresu, jak je to stol.<br /><br /></p> <p>Ali Darko<strong> nije stigao pod stol</strong>. Točno u 15,15 sati otkopali su njegovo tijelo iz ru&scaron;evina.&nbsp; Prona&scaron;li su ga za stolom, u kuhinji, na stolici, skoro pa na kućnom pragu. Mama kaže da je vjerojatno sve bilo gotovo u trenutku i da ničeg nije bio svjestan. Cijela kuća sru&scaron;ila se na njega. &ndash; U tom prokletom potresu gdje se cijela kuća složila kao &scaron;ibica, onaj stol je jedini ostao u komadu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-waiting vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-loading-spinner" dir="ltr"><span class="vjs-control-text">Video Player is loading.</span></div> </div> </div> <p>Drugi Suzanin sin Dario čudom se izvukao.<br /><br /></p> <p>Kad je počela tre&scaron;nja, stao je pod &scaron;tok u sobi i tu bio do kraja potresa. Sve se oko njega ru&scaron;ilo, no taj &scaron;tok ostao je u komadu. Kad je potres stao, 16-godi&scaron;njak se izvukao iz rupe na drugom kraju kuće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-10-potres_majske_poljane_2-1100x600.jpgIzbornik Dalić u suzama! Podravka se oprostila od svog Marina Pucara (50)http://grude.com/clanak/?i=248737248737Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jan 2021 15:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-08-sprovod-pucar-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnici Podravke oprostili su se od predsjednika Uprave Podravke Marina Pucara, koji je preminuo u 50. godini nakon teške bolesti u koprivničkoj bolnici.<p>&nbsp;</p> <p>Njegovo je tijelo danas iz bolnice u Koprivnici prevezeno prema Zagrebu, gdje će biti pokopan u ponedjeljak poslijepodne na zagrebačkom Mirogoju, javlja ePodravina.<br /><br /></p> <p>Vozilo s lijesom u kojem je Marin Pucar nakratko se zaustavilo ispred upravne zgrade Podravke, gdje su mnogi zaposlenici Podravke položili ruže u automobil kraj lijesa, a svojeg su predsjednika Uprave ispratili uz pljesak.<br /><br /></p> <p>Među mnogima koji su Pucaru na ovaj način željeli odati počast na&scaron;ao se i Zlatko Dalić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, javlja ePodravina.hr, a koji je veliki Pucarov prijatelj. Izbornik je u suzama ispratio svog prijatelja.<br /><br /></p> <p>Marin Pucar je u Podravci bio od 2001., godine, a na mjesto predsjednika Uprave dolazi 2017. godine.<br /><br /></p> <p>Fotografije je napravio portal epodravina.hr, a autor je Marko Horvat.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-08-21-01-08-sprovod-pucar-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-08-21-01-08-sprovod-pucar-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-08-21-01-08-sprovod-pucar-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-08-21-01-08-sprovod-pucar-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-08-21-01-08-sprovod-pucar-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-08-sprovod-pucar-4.jpgHebibovićevo i Komšićevo nasilje preko Twitterahttp://grude.com/clanak/?i=248722248722Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jan 2021 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-16-komsic-notmypresident.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz ovog udruženja podsjećaju kako su ranije reagirali javnim priopćenjem na slične postupke savjetnika Hebibovića..<p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor Udruženja BH novinari zatražio je od Željka Kom&scaron;ića, člana Predsjedni&scaron;tva BiH, da ''s dužnom pažnjom razmotri i sankcionira online napade na novinare i medije, hu&scaron;kanje, uvrede i govor mržnje njegovog savjetnika Nihata Hebibovića, koji kontinuirano traju posljednjih godinu dana, najače&scaron;će putem dru&scaron;tvene mreže Twitter&rsquo;&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pismu, poslanom Kom&scaron;iću u srijedu, UO BH novinara zahtijeva poduzimanje zakonskih mjera prema savjetniku Hebiboviću, budući da su se njegovi komentari i postovi na dru&scaron;tvenim mrežama pretvorili u &ldquo;ciljanu, organiziranu i dugotrajnu hajku na pojedine novinare i medije, radi njihove profesionalne diskreditacije, ru&scaron;enja osobnog dostojanstva i ugrožavanja sigurnosti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;&rsquo;Sadržaj najvećeg dijela tih komentara suprotan je pravilima profesionalne, pristojne i kulturne javne komunikacije, koju bi morala po&scaron;tovati osoba na poziciji savjetnika člana Predsjedni&scaron;tva BiH. I ne samo da koristi nepriličan rječnik, savjetnik Hebibović pi&scaron;e najprizemnije laži i uvrede o novinarima i njihovom radu, koristeći pri tom diskriminatornu retoriku, verbalno nasilje i govor mržnje&rdquo;, upozorava UO BH novinara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz ovog udruženja podsjećaju kako su ranije reagirali javnim priopćenjem na slične postupke savjetnika Hebibovića, očekujući da će on sam prestati zloupotrebljavati javnu poziciju i kr&scaron;iti medijske slobode i prava novinara, ili da će Kom&scaron;ić poduzeti zakonske i druge institucionalne mjere koje mu stoje na raspolaganju kao članu Predsjedni&scaron;tva BiH. Navode također kako online nasilje nad novinarima, koje provodi Kom&scaron;ićev savjetnik, predstavlja ozbiljno kazneno djelo, klevetu i uvredu, te istovremeno ru&scaron;i ugled najvi&scaron;eg državnog organa. Kako nije bilo nikakve reakcije iz Kom&scaron;ićevog ureda, o čemu svjedoči nesmanjena hajka savjetnika Hebibovića na novinare i medije u BiH, UO BH novinara se odlučio zatražiti institucionalnu reakciju i njegovo sankcioniranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BH novinari navode da je njihov zahtjev utemeljen na bh. zakonskom okviru koji &scaron;titi profesionalna prava, sigurnost i dostojanstvo novinara, te zabranjuje svaku vrstu nasilja pa i onog putem dru&scaron;tvenih mreža. Nagla&scaron;avaju kako Hebibović provodi hajku nad novinarima putem Twittera i drugih dru&scaron;tvenih mreža tokom radnog vremena, &scaron;to praktično znači da &ldquo;iz prostorija Predsjedni&scaron;tva BiH prijeti novinarima, kleveće ih i &scaron;alje hu&scaron;kačke i uvredljive poruke&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Va&scaron; savjetnik zloupotrebljava javnu poziciju i IT resurse Predsjedni&scaron;tva BiH kao bi provodio online nasilje nad određenim novinarima i medijima&rdquo;, ističu iz BH novinara, podsjećajući kako bi &ldquo;slično, javno djelovanje osoba na funkcijama plaćenim novcem građana bilo nezamislivo u normalnim, demokratskim državama&rdquo;, a takva osoba odmah razrije&scaron;ena dužnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbor BH novinara zaključuje kako s pravom očekuje da Kom&scaron;ić najozbiljnije razmotriti neprimjereno i nezakonito postupanje vlastitog savjetnika, te poduzme mjere propisane bh. zakonima i internim aktima Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-16-komsic-notmypresident.jpgZa Sabornu crkvu u Mostaru tri sata darovali katolik, musliman i pravoslavachttp://grude.com/clanak/?i=248720248720Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jan 2021 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-07-saborna-crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostaru se uskoro vraća jedan od njegovih prepoznatljivih simbola, Saborna crkva, a pravoslavni vjernici u njoj bi se mogli okupiti već narednog Božića. <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj nacionalni spomenik BiH bio je jedan od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu.<br /><br /></p> <p>Obnova crkve započela je 2010. i za koji dan bit će okončani građevinski radovi. Nakon toga, slijedi uređenje enterijera i partera.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da zvonik Saborne crkve već krase tri sata, identična onima otprije rata, a postavljeni su pred ovaj Božić, prenosi Avaz.<br /><br /></p> <p>Pravoslavni vjernici, ali i svi drugi Mostarci, posebno su obradovani činjenicom da su tri sata, s rimskim, arapskim i staroslavenskim brojevima, anonimno donirali po jedan pravoslavac, musliman i katolik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-07-saborna-crkva.jpgFotografije iz 1929.: Priča o ZIMI STOLJEĆA! http://grude.com/clanak/?i=248700248700Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-06-krk-snijeg-2019-gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Novu godinu, 1. siječnja 1929. zapuhalo je toplo jugo na Jadranu. Kako su i studeni i prosinac bili iznadprosječno topli pa se na trenutke činilo da je proljeće te godine silno preuranilo te da zime neće ni biti.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi su poljoprivrednici, kako u Hercegovini tako i u Dalmaciji već otpočeli s pripremama za radove u polju kada je zima udarila svom snagom.</p> <p><br />Tolikom da su ekstremno niske temperature i vremenske prilike u cijeloj Hrvatskoj i BiH, kao i velikom dijelu Europe, priredile izvanredan meteorolo&scaron;ki događaj kasnije nazvan &ldquo;zima stoljeća&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to je to nad na&scaron;e krajeve donijelo &ldquo;zimu stoljeća&rdquo;? Prvih dana siječnja 1929. godine genovska se ciklona pomaknula nad Jadran, a nad Skandinavijom se razvio snažan blok visokog tlaka zraka. Ciklona se danima zadržavala nad Jadranom, a anticiklona se sa Skandinavije &scaron;irila i na Rusiju &scaron;to je otvorilo dotok vrlo hladnog zraka nad na&scaron;e područje. I tako je u unutra&scaron;njosti Hrvatske počeo padati gusti snijeg. I tako danima.<br /><br /></p> <p><strong>Pojavila se polarna svjetlost<br /><br /></strong></p> <p>Krk, primjerice, postao je Sibir, a njegovi su stanovnici palili pokućstvo kako bi se ugrijali. Na susjedne otoke moglo se pje&scaron;ke, preko mora. Snijega je bilo u Splitu, Kornatima i &Scaron;ibeniku, pa čak i na Braču, Hvaru i Visu. Tih se dana nebo zacrvenjelo jer se vjerojatno pojavila i polarna svjetlost.<br /><br /></p> <p>Prvi jači snijeg Splićane je iznenadio 17. siječnja 1929. godine, a snježna mećava bila je toliko intenzivna da na ulici nije bilo ljudi. Probleme u prometu je tada, kao i danas, stvarala snažna bura. Tako su kasnili parobrodi ili nisu uopće pristizali, a željeznička pruga bila je zatrpana velikim nanosima snijega. Vlak iz Sinja za Split zaustavljen je u Klisu jer je procijenjeno da udari od 90 km/h nisu sigurni za prometovanje Ferate.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-06-21-01-06-krk-snijeg-2019-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Toga dana Split je mjerio -6&deg;C, a Klis gotovo -16&deg;C. Temperatura se na krajnjem jugu zemlje spu&scaron;tala ispod -10&deg;C, tako je 3. veljače u Dubrovniku izmjereno -11&deg;C &scaron;to je pratilo i pucanje vodovodnih cijevi. Iz &Scaron;ibenika stiže izvje&scaron;taj kako su debele naslage snijega bile potpuno smrznute i kretanje je bilo izuzetno otežano. Bila je to, pokazalo se, tek uvertira. Nastupio je<span>&nbsp;kratkotrajan predah</span>&nbsp;od studeni, a onda je sredinom veljače krenula uistinu polarna hladnoća. Četvrtog veljače u Gospiću je izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj od -36&deg;C, dok su snježni nanosi u Lici bili visoki i četiri metra. Orkanska bura kraj Bakra bacila je &scaron;est vagona teretnog vlaga s pruge. Brodovi na u&scaron;ću Zrmanje ostali su zaleđeni u 50 cm debelom ledu.<br /><br /></p> <p>Kao i u Europi, i u Hrvatskoj je puno ljudi umrlo zbog hladnoće. Gradovi su bili zatrpani snijegom, a cijela zemlja bila je potpuno paralizirana. &Scaron;kole nisu radile, ljudi su izlazili samo po hranu i drva za grijanje, a u nekim dijelovima zemlje snijega je napadalo i do osam metara, koliko je izmjereno duž cijele pruge između željezničkih stanica Vrhovine i Zrmanja. U Zagrebu su tada od hladnoće&nbsp;<span>popucali tramvajski i telefonski vodovi</span>, Sava se zaledila<span>&nbsp;po cijeloj &scaron;irini</span>, a samo u jednoj noći pao je metar snijega. Diljem grada na otvorenom su postavljene peći s užarenim koksom kako bi se prolaznici i beskućnici mogli malo zagrijati. Magazin Svijet, kultni ilustrirani tjednik, koji je izlazio od 1926. do 1936. godine, tada je objavio fotografije snimljene po Zagrebu. Na njima se mogu vidjeti Zagrepčani kako izlaze po drva za ogrjev, kočije koje su zapele u snijegu i konj koji se poskliznuo na ledu, sablasno prazna Zvonimirova i Trg bana Jelačića koji je, bez obzira na zimu, jo&scaron; uvijek bio živ.<br /><br /></p> <p>Tih dana novine su vrvjele člancima o ljudskim sudbinama pa je zabilježena i priča o zagrebačkom studentu zbog kojeg su ribari sjekirama probili snijeg na Savi koja je tada prvi put nakon 1880. godine bila&nbsp;<span class="widgetWrap">zaleđena cijelom svojom duljinom</span>. Student je navodno u rijeci ostao 15 minuta i na opće odu&scaron;evljenje 1500 prisutnih od&scaron;etao dalje u grad. No uskoro je do&scaron;lo do nesta&scaron;ice goriva i obustave rada brojnih &scaron;kola. Glad je stegla čitavu zemlju pa su otvorene brojne javne kuhinje, a vatra se ložila po trgovima da bi se ljudi imali gdje ugrijati. Prekinut je željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje. Točnije, prema navodima portala Morski.hr, Dalmacija je u&scaron;la u dvomjesečnu prometnu blokadu pa je nesta&scaron;ica osnovnih živežnih namirnica doslovno značila tanku granicu između života i smrti. I u Splitu se prorijedila opskrba.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U prvom redu osjetilo se pomanjkanje krumpira, sirotinjske jeftine zimske hrane&rdquo;, pi&scaron;u novine, a velike količine krumpira koje su se poku&scaron;ale dostaviti na putu su se pokvarile. Do splitskog pazara stiglo je samo 26 tona, za razliku od godine ranije kada je u isto vrijeme pristiglo 400 tona krumpira. Jednako se dogodilo i s ostalim živežnim namirnicama, posebno suhim mesom.<br />Zima je reducirala i po&scaron;tanske usluge pa je obustavljena dostava paketa, a nevrijeme je učinilo nužnim da se poku&scaron;aju dostavljati samo lijekovi i hrana.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Dok Obrovac mjeri -18&deg;C, novine pi&scaron;u kako se u zadarskom zaleđu među kuće spu&scaron;taju zvijeri i kako narod vodi očajnu bitku za preživljavanje. &ldquo;Čopori gladnih vukova bježe iz BiH u Dalmaciju gdje&nbsp;<span>napadaju stoku i uz samu obalu</span>&rdquo;, vri&scaron;ti s naslovnih stranica. Vjerojatno najjača bura stoljeća puhala je sredinom veljače u Velebitskom kanalu. Vjetar je otkinuo konopce parobroda &ldquo;Ante Starčević&rdquo; u Senju čija je posada 24 sata poku&scaron;ala odolijevati buri, no nažalost nisu uspjeli. Rijetke fotografije te polarne zime sačuvane su i danas su izložene u senjskom muzeju.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-06-21-01-06-krk-snijeg-2019-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Ironijom sudbine, polarna studen spasila je živote&nbsp;<span>nekolicine osuđenika na smrt</span>. Naime, njihov krvnik nije uspio stići vlakom iz Sarajeva u Zagreb pa ih se, kako pi&scaron;u tada&scaron;nje novine, &ldquo;odgađanje neugodno dojmilo&rdquo;. Krajem veljače 1929. godine snijeg je počeo kopnjeti&nbsp;u cijeloj zemlji i, kada su se ljudi ponadali da naposljetku stiže proljeće, 28. veljače stigao je novi prodor polarnog zraka u kombinaciji s vlagom zbog blizine duboke ciklone nad južnom Italijom. Ekstremnoj zimi nije se vidio kraj i ljudi su se u očaju pitali događa li se početak novog ledenog doba. No meteorolozi su o&scaron;tro opovrgavali takve navode.<br /><strong><br /></strong></p> <p><span data-mce-mark="1"><strong>Topla zima na Islandu</strong><br /><br /></span></p> <p>Početkom 1929. godine ekstremne hladnoće zabilježene su tada i diljem Balkana i cijele Europe. Sarajevo je mjerilo -27&deg;C, Var&scaron;ava -35&deg;C, a Helsinki -55&deg;C. Istodobno&nbsp;inače topla Sicilija zabilježila je -26&deg;C, a grčki Solun nevjerojatnih -33&deg;C. Nezapamćena zima zamrznula je i Crno more koje se, kako pi&scaron;e tada&scaron;nje &ldquo;Novo doba&rdquo;, nije zamrznulo jo&scaron; od 400. godine prije Krista! Led se prostirao stotinama milja od obale. Padao je snijeg duž čitave francuske rivijere Sredozemlja, Pariz je imao -21&deg;C, a London i stupanj manje pa je zamrznuta bila i rijeka Temza.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je napomenuti da je Island u većem dijeli zime imao i<span class="widgetWrap">znadprosječno toplo vrijeme</span>, a proljetni radovi počeli su već u veljači, kao i u dijelu Skandinavije. Ovako neobično o&scaron;tra i dugotrajna zima na na&scaron;em području može se objasniti pomicanjem polarne fronte znatno dublje na jug Europe nego &scaron;to je to uobičajeno, &scaron;to je omogućilo prodiranje ekstremno hladnog zraka sve do Afrike, navodi Crometeo.hr.<br /><br /></p> <p>Zimske ciklone sa snijegom i hladnoćom nizale su se tijelom cijelog ožujka, a&nbsp;<span>o&scaron;tra zima</span>, nezamisliva za na&scaron;e krajeve, zadržala se sve do sredine ožujka, kada je konačno počela popu&scaron;tati. Prvi vlak iz unutra&scaron;njosti prema Dalmaciji krenuo je tek 20. ožujka &scaron;to je označilo konačan kraj najveće zime dvadesetog stoljeća. Posljedice su bile te&scaron;ko sagledive. Dovoljno je citirati novinski komentar su&scaron;ačkog Novog lista: &ldquo;Nakon prohujalog užasa: Minuli dani nezapamćene studeni, kakva nije u Hrvatskom primorju, a ni u ostalim na&scaron;im krajevima već čitavo stoljeće vladala, ostati će nam svima dugo u pameti kao ne&scaron;to stra&scaron;no, ne&scaron;to na &scaron;to ćemo se dugo s jezom sjećati&hellip;"<br /><br /></p> <p>Izuzetno o&scaron;tra u Europi, kažu, bila je zima prve godine&nbsp;Drugog svjetskog rata, 1941./1942., a jaka zima na na&scaron;im prostorima dogodila se jo&scaron; 1955./1956. godine, no te&scaron;ko je i zamisliti da će se slična zima kao ona 1929. skoro ponoviti. Pa ipak... ako se jednom dogodila, uvijek postoji mogućnost da se ponovi ne&scaron;to slično&rdquo;, upozoravaju na Crometeo.hr.&nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-06-krk-snijeg-2019-gl.jpgOva općina u BiH najviše je stradala u potresu, a nitko je ne spominjehttp://grude.com/clanak/?i=248696248696Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-06-potres-kostajnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Bosanska Kostajnica pretrpjela je najveću štetu u Bosni i Hercegovini od zemljotresa, čiji je epicentar bio u Petrinji u susjednoj Hrvatskoj. Oštećeno je 600 objekata od kojih će se najveći broj morati rušiti.<p><br />Bez krova nad glavom ostalo je vi&scaron;e od stotinu ljudi. Civilna za&scaron;tita danima radi na sanaciji objekata.<br /><br /></p> <p>Četveročlana obitelj Trivundža iz Kostajnice za nekoliko sekundi ostala je bez doma koji je stjecala i gradila desetljećima. Uni&scaron;teno je sve. Sada uklanjaju i spa&scaron;avaju &scaron;ta se spasiti može.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Rekli su da će nam naći neki veći smje&scaron;taj. Mi smo na&scaron;li dolje sami. Eto. I dolje sređujem. Ne znam &scaron;to ću. I to je ru&scaron;evno, nemam riječi,&rdquo; rekla je Radojka Trivundža.<br /><br /></p> <p>Ekipe Civilne za&scaron;tite već sedmi dan su u Bosanskoj Kostajnici i danonoćno rade na sanaciji &scaron;teta.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Stanje je uglavnom bolje nego kako je bilo. Zato &scaron;to smo dosta ovih dana radili. Ljudi koji su dolazili ovdje koji su nam pomagali bili su ba&scaron; zahvalni &scaron;to smo mogli pomoći ovih dana,&rdquo; kazala je iz Republičke uprave civilne za&scaron;tite Bijeljina Aleksandra Malinović.<br /><br /></p> <p>U Bosansku Kostajnicu pristiže pomoć iz svih dijelova zemlje. Pomoć u obliku prehrambeno-higijenskih paketa stigla iz Prijedora.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Do&scaron;li smo ovdje dati podr&scaron;ku prvo moralnu, pa onda malo i neku materijalnu ugroženom stanovni&scaron;tvu Kostajnice. To je najmanje &scaron;to smo mogli učiniti,&rdquo; kazao je predsjednik Skup&scaron;tine grada Prijedora Mirsad Duratović.<br /><br /></p> <p>Svakog može zadesiti ova nesreća i ova po&scaron;ast i moramo biti u prilici pomoći jedni drugima onoliko koliko je to u mogućnosti,&rdquo; istaknuo je gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović.<br /><br /></p> <p>Općini Kostajnica u ovom trenutku najpotrebniji su građevinska mehanizacija, građevinski materijal i kontejneri za smje&scaron;taj onih koji su ostali bez krova nad glavom.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Potrebni su nam blokovi, sitna cigla, crijep, rogovi, letva. To je prvo. A onda ćemo dalje vidjeti,&rdquo; priopćio je načelnik Općine Kostajnica Nikola Janjetović.</p> <p><br /><em><strong>BHRT/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-06-potres-kostajnica.jpgIvo Tomić nakon gubitka brata i nećaka: Oholost se srozala na najniže grane, nigdje je nemahttp://grude.com/clanak/?i=248691248691Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 21:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-05-ivo-tomic-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjesto gdje je u potresu smrtno stradalo petero ljudi popodne je obišao i premijer. Nakon što je izjave davao i u Petrinji i u Glini, u Majskim Poljanama Andrej Plenković je slušao jednog čovjeka. Ivo Tomić u potresu je ostao bez brata i nećaka. <div class="text vijesti-link-underline"> <p>&nbsp;</p> <p>Za <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-u-majskim-poljanama---634801.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica" target="_blank">Novu TV</a> je ispričao kako su on i supruga Marija odmah nakon potresa istrčali van i vidjeli da je od kuće njegova brata ostala samo ru&scaron;evina. &nbsp;<br /><br /></p> <p>"Kad sam to vidio,&nbsp;nisam se nadao. Nakon rata u Glini sam radio na ru&scaron;enju objekata i građenju novih. Kad sam to vidio, nisam se nadao. Ne, ne. Znao sam da nije to bilo moguće preživjeti. Ako ima&scaron; čudo, onda je to čudo jedan naprama milijun. Sve smo zvali. Do&scaron;la su četiri bagera, do&scaron;lo je susjeda, prijatelja, njih 30. Nismo znali kako pristupiti, a da se ne povrijedimo", rekao je.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Pomogli susjedi<br /><br /></h3> <p>"U tom svemu moja Marija sjetila se jo&scaron; dvoje staraca gore. Kad smo vidjeli da ovdje ima toliko ljudi, a brat mi je tu zakopan, mi sve ostavimo i odemo tamo i evo, na sreću, uspjeli smo animirati HGSS, Hitna je do&scaron;la i na&scaron;li smo tamo znakove života. Ostavili smo brata jo&scaron; pod ru&scaron;evinama. Nisam tu mogao vi&scaron;e pomoći", ispričao je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Do susjeda im je trebalo oko kilometar hoda. Iskopali su živu ženu.<span id="dfp-D_article_middle-text" class="ad-unit-text"><br /><br /></span></p> <p>"Muža smo na&scaron;li ispod dovratka, mrtvo tijelo. U međuvremenu već mi je brat pronađen, poslije i nećak. Najteže mi je bilo čistiti tragove krvi koji su ostali u garaži, iza&scaron;le&nbsp;iz mrtvog tijela mog brata. To je bilo najteže", ispričao je.<br /><br /></p> <p>"Iza toga neka čudna apatija sa željom da se počnemo &scaron;aliti. Valjda je to ne&scaron;to jako u nama. Onda u toj &scaron;ali krenu suze. I zapravo vidimo da nismo spremni ni&scaron;ta zaboraviti", priznaje.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>"Oholost se srozala..."<br /><br /></h3> <p>Ivo kaže kako selom i dalje cirkuliraju ljudi, dolaze volonteri, svakih 15 minuta se netko zaustavi i pita ne&scaron;to. &nbsp;<br /><br /></p> <p>"To mi je fascinantno, da toliko ljudi u tako kratko vrijeme može... Ma, valjda su takvi bili i prije. Ali nismo to osjetili, toliko empatije... Oholost se srozala na najniže grane. Nigdje je nema, zaboga. Nestala je oholost. Svi su jedno postali. Nije bilo ni nacija, ni vjeroispovijesti ni odakle je tko do&scaron;ao. To nije bilo u igri. To je čudno. Ide čovjek i daje novčanice od tisuću kuna, samo pita tko je tu, ne znam ni tko je. Jedan izgubio sve, ali je živ i isto nudi novac."</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-05-ivo-tomic-2020.jpgBez potresa nema buđenja u središnjoj Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=248674248674Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-26-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros je došlo do novog podrhtavanja tla u središnjoj Hrvatskoj. <p>&nbsp;</p> <p>Seizmolozi <a href="https://m.emsc.eu/" rel="nofollow" target="_blank">EMSC-a z</a>abilježili su potres jačine 2,9 u 7:11 s epicentrom 23 km od Velike Gorice <strong>na dubini od 15 km</strong>.&nbsp;</p> <p>- Osjetio se jako, ali kratko. Zaljuljao jednom snažno. Ponestaje mi snage za sve ovo - istaknuo je jedan građanin.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-26-potres.jpgVakula u Hrvatskoj najavio zimske uvjete diljem zemljehttp://grude.com/clanak/?i=248670248670Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 23:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-14-vakula_hladno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>A snijega će i prije vikenda biti u gorju, već do sutra navečer većinom uz stvaranje snježnog pokrivača. <p>&nbsp;</p> <p>Prognoze su i dalje postojane pa je sve veća vjerojatnost zimskih uvjeta do kraja tjedna diljem Hrvatske, &scaron;to će dodatno otežati ionako te&scaron;ko stanje u&nbsp;Banovini, pi&scaron;e Zoran Vakula u prognozi za <a href="https://www.hrt.hr/696596/vrijeme-i-promet/vremenska-prognoza-512021" target="_blank">HRT</a>.<br /><br /></p> <p>Pad temperature siguran je i na kopnu i na Jadranu, gdje će biti i često jake bure, na sjevernom dijelu ponegdje i olujne.<br /><br /></p> <p>A snijega će i prije vikenda biti u gorju, već do sutra navečer većinom uz stvaranje snježnog pokrivača. Poneka je pahulja u noći na srijedu prolazno moguća i mjestimice u nizinama. No prije toga, a i sredinom tjedna - promjenjivo, uz sunčana razdoblja, te povremenu ki&scaron;u, i dalje če&scaron;ću i obilniju na Jadranu i u područjima uz njega.<br /><br /></p> <h3>Sutra razmjerno toplo, uz južinu, te do večeri oborine većinom na Jadranu i uz njega<br /><br /></h3> <p>Veći dio utorka u Slavoniji, Baranji i Srijemu djelomice sunčano, ujutro mjestimice s maglom. Prema večeri u zapadnim krajevima ponegdje ki&scaron;a. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 3 &deg;C, a najvi&scaron;a dnevna između 5 i 7 &deg;C.<br /><br /></p> <p>Podjednaka temperatura zraka bit će i u sredi&scaron;njoj Hrvatskoj, gdje će biti umjereno i pretežno oblačno. Prema večeri mjestimice ki&scaron;a, a u noći uz pad temperature zraka u gorju susnježica i snijeg. U područjima zahvaćenim potresom uz većinom oblačno vrijeme ki&scaron;a će biti uglavnom potkraj dana i u noći. <br /><br /></p> <p>Na sjevernom Jadranu i u gorju promjenjivo i pretežno oblačno, ponegdje s ki&scaron;om, osobito u drugom dijelu dana, kada ki&scaron;a gdjegod može biti i obilnija. Potkraj dana i u noći uz pad temperature zraka u gorju snijeg, uz stvaranje snježnog pokrivača. Puhat će umjereno i jako jugo i jugozapadnjak. Jutarnja temperatura zraka od -1 do 1 &deg;C, na moru između 3 i 7 &deg;C. Najvi&scaron;a dnevna od 2 do 4 &deg;C, uz obalu između 8 i 10 &deg;C.<br /><br /></p> <p>Na srednjem i južnom Jadranu, te u unutra&scaron;njosti Dalmacije promjenjivo i nestabilno, povremeno s ki&scaron;om, pa i u obliku izraženijih pljuskova, osobito poslijepodne i navečer. Puhat će umjereno i jako jugo i južni vjetar, pri čemu će more biti umjereno valovito i valovito. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 4 &deg;C, uz obalu između 5 i 9 &deg;C, a najvi&scaron;a dnevna uglavnom između 8 i 13 &deg;C."<br /><br /></p> <h3>Sredinom tjedna promjenjivo, uz prestanak južine<br /><br /></h3> <p>U srijedu u unutra&scaron;njosti promjenjivo i pretežno oblačno, povremeno s ki&scaron;om, u gorju i snijegom, uz stvaranje snježnog pokrivača. U drugom dijelu dana postupan prestanak oborina. U četvrtak i petak uglavnom suho i djelomice sunčano.<br /><br /></p> <p>Na Jadranu u srijedu promjenjivo i nestabilno, povremeno s ki&scaron;om, koja u prvom dijelu dana mjestimice može biti i obilnija. U četvrtak djelomično razvedravanje, samo ponegdje uz malo ki&scaron;e, koje mjestimice može biti i u petak. U srijedu će jugo okrenuti na južni vjetar, a zatim i jugozapadni, koji će potkraj dana oslabjeti. U četvrtak slab do umjeren sjeverozapadnjak, a u petak bura, prognozirao je za HRT mr. sc. Dragoslav Dragojlović iz DHMZ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-14-vakula_hladno.jpgPojačana frekvencija vozila na graničnim prijelazima na izlazu iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=248668248668Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 21:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-mup_granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH na graničnom prijelazu Velika Kladuša.<p>&nbsp;</p> <p><span>Na GP Bosanska Gradi&scaron;ka nema gužve na na&scaron;oj izlaznoj rampi, ali je zato duga kolona vozila u međuprostoru (na ulazu u HR). </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja su ne&scaron;to kraća, priopćeno je iz BIHAMK-a.&nbsp;</span><span><br /></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>FOTO: Ilustracija</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-mup_granica.jpgDr. Miroslav Tuđman priključen na respiratorhttp://grude.com/clanak/?i=248664248664Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 20:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-04-miroslav-tudjman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prof. dr. Miroslav Tuđman, saborski zastupnik HDZ-a i sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, još je jedan od hrvatskih političara koji je morao potražiti zdravstvenu pomoć u zagrebačkoj Klinici za zarazne bolesti dr. Fran Mihaljević, zbog komplikacija izazvanih virusom SARS-CoV-2. <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Nakon &scaron;to se danima borio s posljedicama zaraze korona virusom, i prolazio kroz faze pobolj&scaron;anja i pogor&scaron;anja bolesti, početkom vikenda prebačen je u Infektivnu kliniku, odmah je stavljen <strong>na kisik</strong>, a kako saznaje Večernji list, od nedjelje je priključen <strong>na respirator</strong>.</p> <p>Prema zadnjim informacijama iz bolnice njegovo stanje ocjenjuju "za sada stabilnim".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-04-miroslav-tudjman.jpgStrogo se zabranjuju kletve i psovke u Zagrebu http://grude.com/clanak/?i=248656248656Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-04-zagreb-1880.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon potresa u studenom 1880. kada je Zagreb teško oštećen, i tadašnji Katolički list osvrnuo se tekstom na događaje koji su uslijedili.<p>&nbsp;</p> <p>Katolički List je nakon potresa, u članku od 13. studenoga 1880. napisao je ovako:</p> <p>"Tužno li je danas hodati ulicama grada Zagreba. Nigdje nema mjesta da se oko naužije ljepote na&scaron;e prijestolnice. Vanjsko lice kuća je nagrđeno, krovovi poru&scaron;eni, dimnjaci poru&scaron;eni, tornjevi po kućama Božjim raspucani i nakrivljeni.<br /><br /></p> <p>A ljudi? S lica im čita&scaron; duboku bol, koja im ne da govoriti o drugom, nego o nesreći potresa, a taj govor i kod mu&scaron;karaca počima sa suzama. Ne čuje se vesele glazbe ni pjevanja, niti ori veseli smijeh. Čuju se tek udarci alata raznih majstora na krovovima kuća, a ovi odzvanjaju po cijelom Zagrebu.<br /><br /></p> <p>U crkvu zove nas samo najmanje zvonce sv. Marije koja je ostala po&scaron;teđena, a na pozdrav Gospi zvoni samo jedno zvono sv. Marka. Druga veća zvona zamuknu&scaron;e jer su u raspucanim tornjevima, pa i katedrala &scaron;uti, jer je najvi&scaron;e nastradala. Mrtvace sprovađamo bez zvona do groba. U noći ne svijetli nam plin, jer su raspucane cijevi.<br /><br /></p> <p>Potresena zemlja već 8 dana ne miruje ni danju ni noću, pa nam ne da ni jednu noć spavati. Na tisuće stanovnika ostavilo je Zagreb i zapeo je mnogi rad u gradu, prekinut je život i promet. Te&scaron;ka nas sna&scaron;la nesreća te bi danas mogli zabugariti nad Zagrebom tužaljku Jeremije. Tako je to sve žalosno i bolno.<br /><br /></p> <p>Potres je u Zagrebu najvi&scaron;e na&scaron;kodio visokim zgradama, a prema tome najvi&scaron;e crkvama. U Zagrebu su 4 crkve zatvorene: Stolna, sv. Katarine, sv. Marka i franjevačka; i ostale će trebati popravka, ali se u njima može obavljati služba Božja".<br /><br /></p> <p>Pi&scaron;e i slijedeće:<br /><br /></p> <p>"Da se Boga sklone na smilovanje i da pravdu Božju odvrate od daljnjih udaraca naredio je načelnik grada Zagreba Mrazović ovo: strogo se zabranjuju kletve i psovke u Zagrebu, a tko se ogrije&scaron;i o tu zabranu, bude kažnjen prema krivnji zatvorom od 6 sati do 14 dana, i ovo: strogo se nalaže da se obdržava svetkovanje nedjelje i blagdana prema propisu".U samostanskoj crkvi, kako se napominje, bile su nesmetano sv. mise kao iprije i to u 4 i pol, pet i pol i u 9 sati. Ispovijedalo se je svaki dan prema potrebi, jer je narod činio pokoru.</p> <p><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-04-zagreb-1880.jpgEvo kakvo nas vrijeme očekuje danashttp://grude.com/clanak/?i=248655248655Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak, 4. siječnja u Bosni i Hercegovini će biti umjereno do pretežito oblačno vrijeme. <p>&nbsp;</p> <p>Lokalno može padati slaba ki&scaron;a, uglavnom u južnim, jugozapadnim i ponegdje u sredi&scaron;njim dijelovima. Na planinama i slab snijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sjevernim i sjeveroistočnim područjima ne&scaron;to manje oblačnosti i bez padavina.<br />Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutarnja temperatura zraka između 0 i 5, a na jugu zemlje do 7, a najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka između 3 i 7, na jugu zemlje do 11 stupnjeva, prenosi N1.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpgHRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO OBJAVILO: SRAMOTA SLOBODNE I HRT-Ahttp://grude.com/clanak/?i=248646248646Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jan 2021 15:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-03-1hnd-velika-fotka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO objavilo je priopćenje u kojem je izražena zgroženost načinom na koji je Slobodna Dalmacija obradila tragediju koja se dogodila u novogodišnjoj noći kod Posušja u kojoj je smrtno stradala osmero mladih ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.<br /><br /></p> <p>"Sporni čanak pod naslovom 'Jadna mladost; umrli su, a nisu ni&scaron;ta ni osjetili', objavljen je u tiskanom izdanju 2. siječnja 2021., a dan prije na web portalu s drugim naslovom. Opremom i sadržajem teksta u kojem nema ni etike, ni profesionalnosti, ni minimuma ljudskosti prekr&scaron;eni su svi postulati novinarske profesije i za ovakvo &scaron;to prije svega odgovornost snosi uredni&scaron;tvo Slobodne Dalmacije.<br /><br /></p> <p>Kako protumačiti već navedeni naslov teksta? Nadalje, u skandaloznom tekstu, među ostalim, stoji rečenica u kojoj se citira izjava sugovornika toksikologa kako nastradalima zapravo nije bilo pomoći, a i da su preživjeli 'imali bi te&scaron;ka o&scaron;tećenja mozga, ali i srca i drugih organa i te bi posljedice bile trajne, naročito na mozgu, pa je u takvim situacijama, iako je to te&scaron;ko reći, bolje da su umrli, nego da su preživjeli s te&scaron;kim i trajnim posljedicama s kojima bi bili teret svima'. Na kraju se u gnjusnom tonu tekst zaključuje izjavom sugovornika 'A mladi ljudi su očito u žaru veselja, a možda i pod utjecajem alkohola zaboravili na smrtnu opasnost koja je tiho vrebala, pojasnio je dr. Plav&scaron;ić'.<br /><br /></p> <p>Za HND je ovakav tekst veliki urednički propust, nedopustivo, uvredljivo i uznemirujuće za obitelji, rodbinu i prijatelje stradalih.<br /><br /></p> <p>U ovakvim situacijama ne smiju se objavljivati nikakva nagađanja, koja mogu povrijediti obitelji koje su izgubili svoje najmilije, a posebice dok traje i službena istraga. HND također pozdravlja dana&scaron;nju ispriku Slobodne Dalmacije i apelira na sve kolegice, kolege novinare, urednike da se pridržavaju Kodeksa časti hrvatskih novinara kako se ponovo ne bi dogodilo ovakvo &scaron;to. Članak 15. Kodeksa časti među ostalim kaže kako se posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtjeva u ovakvim situacijama. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvje&scaron;tava.<br /><br /></p> <p>I kada govorimo o izvje&scaron;tavanju o ovoj nezapamćenoj tragediji koja se dogodila u Posu&scaron;ju sramotnim smatramo činjenicu i da je HRT vijest o ovoj tragediji objavio tek u 32. minuti sredi&scaron;njeg Dnevnika", stoji i njihovom priopćenju na čijem su kraju izrazili sućut obiteljima stradalih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-03-1hnd-velika-fotka.jpgU Zadru su se cijepili prije šest dana, sad su dobili koronuhttp://grude.com/clanak/?i=248637248637Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jan 2021 10:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-13-cijepljenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ravnateljica Doma za odrasle Sv. Frane u Zadru Vesna Dujić potvrdila je zarazu i kod osoba koje su prije šest dana primile prvu dozu cjepiva protiv koronavirusa..<p>&nbsp;</p> <p>Vijest o novozaraženima i nakon cijepljenja za Radio Zadar kratko je telefonom potvrdila ravnateljica Doma Sv. Frane Vesna Dujić uz napomenu kako će potpunije informacije biti poznate sutra, javlja Radio Zadar</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi cjepivo moglo učinkovito za&scaron;tititi od zaraze koronavirusom, potrebno je primiti dvije doze cjepiva u razmaku od nekoliko tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;I oni kod kojih efikasnost cjepiva ne bude sto postotna ipak će im pružiti djelomičnu za&scaron;titu te će u slučaju zaraze s koronavirusom imati blaže simptome i razvijati blaže oblike bolesti nego bez cijepljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Inače, za ovaj zadarski Dom bilo je osigurano 30 doza cjepiva u prvom krugu, a njihov &scaron;tićenik upisan je kao prva cijepljena osoba u Zadarskoj županiji.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-13-cijepljenje.jpgPetrinju i Banju Luku rušili su potresi iz istog rasjednog sustavahttp://grude.com/clanak/?i=248625248625Grude.com - klik u svijetSat, 02 Jan 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-02-petrinja-potres7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Često se posljednjih dana u kontekstu recentnog potresa koji je teško oštetio Petrinju uz ljudske žrtve spominje potres u Banjoj Luci 1969. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Jedno je od pitanja je li aktivnost istog rasjeda sru&scaron;ila Banju Luku prije vi&scaron;e od 50 godina te sada Petrinju. Odgovor smo potražili kod prof. dr. sc. Marijana Heraka s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Banju Luku nije sru&scaron;ilo pomicanje ba&scaron; Pokupskog rasjeda, ali jest rasjeda<strong> iz istoga velikog regionalnog rasjednog sustava</strong> koji u Hrvatskoj ide od Jastrebarskog, preko Pokupskog i Gline, u BiH i dalje na jugoistok prema Srbiji i Durmitoru. Obično pojedine dionice takvih sustava dobiju i svoja imena &ndash; pa je tako i s Pokupskim rasjedom. Dakle Banju Luku je pogodio potres koji je nastao na banjolučkoj dionici istog rasjednog sustava &ndash; rekao nam je prof. Herak.<br /><br /></p> <p>Prije &scaron;est godina prof. Herak sa suradnicima objavio je i rad na temu <strong>banjolučkog potresa</strong> u časopisu Journal of Geodynamics. U radu se prikazuju rezultati analize geolo&scaron;kih, geomorfolo&scaron;kih i geofizičkih podataka koji upućuju na aktivan kompresijski režim naprezanja u rubnom području Dinarida i Panonskog bazena, koji je prouzročio potres magnitude 6,4 na području Banje Luke 27. listopada 1969. Kao &scaron;to je poznato, potres se u tom bosanskohercegovačkom gradu dogodio 27. listopada 1969.<br /><br /></p> <p>Počeo jejakim prethodnim udarom u noći 26. listopada u 2.55 sati, a podrhtavanje tla nastavilo se do 8.53 sati, a onda se glavni potres dogodio u 16.35, slično dakle kao &scaron;to je bilo u Petrinji, gdje je glavnom potresu također <strong>prethodio slabiji.</strong> Hipocentar je banjolučkog potresa bio na 20 km ispod grada. Poginulo je 15 osoba, 1117 ih je bilo teže i lak&scaron;e ozlijeđeno, materijalna je &scaron;teta bila golema, a uni&scaron;teno je oko 86.000 domova. No, prema podacima u posljednjih 100 godina, na području toga grada zabilježeni su i potresi 1888., 1935., ali i 1981. Dakako, onaj iz 1969. bio je najsnažniji i smrtonosan.<br /><br /></p> <p><strong>Doc. dr. sc. Josip Stipčević </strong>s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu podsjeća kako je nedavni potres u okolici Petrinje izazvao golemu &scaron;tetu i imao je relativno neuobičajen slijed događanja, gdje je glavnom potresu prethodio niz jačih potresa dan prije.<br /><br /></p> <p>&ndash; Slijedom razvoja događaja sličnog onom koji se dogodio u Banjoj Luci<strong> 1969.</strong> te činjenice da su se svi petrinjski potresi dogodili na rasjednoj zoni koja se, prema nekim istraživanjima, može pratiti sve do Banje Luke, nameće se pitanje veze među ovim potresnim zonama. Iako je bilo vrlo mnogo pitanja mogu li petrinjski potresi uzrokovati ponovnu aktivaciju zagrebačke potresne zone, mislim da je dobro pogledati vezu među rasjednim zonama koje se pružaju linijom sjeverozapad-jugoistok te se pružaju od Banje Luke do utoka Kupe u Savu &ndash; kaže geofizičar s PMF-a. Prema onome &scaron;to je trenutačno poznato, rasjedni mehanizmi u ovim zonama vrlo su različitog karaktera.<br /><br /></p> <p><strong>Počelo sa slabijim potresom<br /><br /></strong></p> <p>&ndash; Banjolučki je potres imao <strong>kompresijski mehanizam</strong> pri kojem se jedno krilo rasjeda podiže nad drugo, a svi su se potresi u Petrinji dogodili na rasjedu koji je okomit na povr&scaron;inu te gdje su krila rasjeda kliznula jedno uz drugo. Kao i kod potresa u Petrinji, glavnom potresu u Banjoj Luci iz 1969. prethodio je snažan potres magnitude 6,0 dan prije iako je pojačana seizmička aktivnost prije glavne serije trajala već nekoliko mjeseci. Glavni potres u Banjoj Luci imao je magnitudu <strong>6,4</strong> te je izazvao vrlo veliku &scaron;tetu na vrlo velikom području oko epicentra. Istraživanja su pokazala da glavni i najjači prethodni potresi iz te serije leže na rasjednoj zoni koja se ugrubo pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok i prolazi s južne strane Kozare te se nastavlja u smjeru Hrvatske Kostajnice. S druge strane rasjednu zonu na kojoj su se dogodili petrinjski potresi moguće je pratiti praktički tik do pred zapadni ulaz u Hrvatsku Kostajnicu. Stoga se nameće logično pitanje postoji li veza među ovim rasjednim sustavima usprkos njihovoj znatnoj razlici u potresnim mehanizmima? Jo&scaron; je važnije, ako postoji veza,<strong> &ldquo;komuniciraju&rdquo; li ti rasjedni sustavi</strong>, tj. je li moguće očekivati prijenos tektonske napetosti s jednog na drugi rasjedni sustav &ndash; rekao je <strong>doc. dr. sc. Josip Stipčević</strong>.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-02-petrinja-potres7.jpgTužitelj ZHŽ-a Čuljak se slomio: Nikad nisam imao ovakav slučajhttp://grude.com/clanak/?i=248624248624Grude.com - klik u svijetSat, 02 Jan 2021 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-02-culjak-borislav.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Borislav Čuljak, dežurni tužitelj Tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije od jutros je u Mostaru, gdje u Gradskoj mrtvačnici Bijeli Brijeg, nazoči obdukciji tijela tragično preminulih osmero mladih iz Posušja, koje obavlja dr. Dražen Damjanuk, specijalist sudske medicine.<p>&nbsp;</p> <p>Čuljak nam je u kratkoj izjavi ispred mrtvačnice kazao da je uzrok smrti, najvjerojatnije, gu&scaron;enje.<br /><br /></p> <p>- Na koji način se to dogodilo, pokazat će rezultati obdukcija, ali i vje&scaron;tačenja koja ćemo provesti. Provest ćemo, naime, i određena vje&scaron;tačenja koja se odnose na prostor u kojem se tragedija dogodila - kazao je Čuljak za "Avaz".<br /><br /></p> <p>I tužitelj Čuljak je izuzetno potresen ovom nezapamćenom tragedijom. Kako je za 'Avaz' kazao, za 37 godina karijere nije imao ovakav slučaj.<br /><br /></p> <p>- Imao sam svakakvih slučajeva, ali ovakav, s ovolikim brojem mrtvih, nisam imao. Posebno me pogodilo to &scaron;to je riječ o mladim osobama, o 19-godi&scaron;njacima - kazao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-02-culjak-borislav.jpgSpajići još nisu uplatili ni prvu ratu kredita, a potres im je uništio stan iz snova: 'Sve je nestalo'http://grude.com/clanak/?i=248612248612Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jan 2021 16:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-01-diana-branimir-spajic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dijana i Branimir Spajić nedavno su kupili stan u Sisku. Dignuli su kredit na 30 godina i još nisu uplatili ni prvu ratu. A onda im je potres uništio sve snove..<p>&nbsp;</p> <p>Preživjeli smo nekako zagrebački potres u neboderu u Novom Zagrebu u stanu mog ujaka. Popucali su betonski zidovi, bilo je traumatično, ali upravo zato odlučili smo se kupiti ne&scaron;to svoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odabrali smo Sisak jer je blizu Zagrebu, odlično je povezan prometno, a grad je &scaron;armantan i zaista poseban. Kupili smo na&scaron; prvi stan 27. 11. na kredit u trajanju 30 godina, a to nam je ujedno i jedina nekretnina, započinje svoju priču Diana Gluhak Spajić (34) koja je sa suprugom Branimirom (33), IT menađerom, započela sanjati o djetetu i zasnivanju obitelji, pi&scaron;e <a title="24sata.hr" href="https://www.24sata.hr/lifestyle/jos-nisu-uplatili-ni-prvu-ratu-kredita-a-potres-im-je-unistio-stan-iz-snova-sve-je-nestalo-737317" target="_blank">24sata.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Već smo kupili sve za preuređenje'</strong></p> <p>U stanu u manjoj zgradi koja se sastoji od svega &scaron;est stanova planirali su promijeniti cijevi i pločice, a već su kupili i stvari za preuređenje. Ovu su fotografiju snimili pred stanom samo nekoliko dana prije potresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Morala sam ući i to pogledati'</strong></p> <p>- Na dan potresa bili smo u Sisku. Nosili smo u stan stvari za uređenje. Ne mogu vam to opisati, taj osjećaj tuge i nemoći, taj užas i jezu koji su me pro&scaron;li kad sam shvatila &scaron;to se zbiva. U tih nekoliko sekundi cijeli na&scaron; život se pretvorio u prah. Već se izvana vidjelo da je zgrada posve neupotrebljiva, ali morala sam, ući i pogledati na&scaron; stan - u suzama priča Diana koja je unatoč opasnosti suspregnula strah i otrčala do vrata kako bi utvrdila razmjere &scaron;tete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve je nestalo. Stajali smo ispred zgrade i evo, jo&scaron; nisam do&scaron;la k sebi. Jo&scaron; nismo uplatili prvu ratu kredita, a vi&scaron;e nemamo stan. Riječ je o zgradi u kojoj vlasni&scaron;tvo u nekretnini imamo tek jedan susjed i mi, dok je vlasnik ostalih stanova grad Sisak, a u njima su živjeli ljudi slabijih imovinskih prilika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne znamo &scaron;to će biti sa zgradom, hoće li se ru&scaron;iti ili ne, nitko je jo&scaron; niej obi&scaron;ao od stučnjaka i nemamo pojma &scaron;to će biti dalje - očajna je Diana koja je sa suprugom odmah sljedećeg dana oti&scaron;la u banku kako bi provjerili postoji li mogućnost odgode kredita.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-01-21-01-01-diana-branimir-spajic1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Nema odgode kredita, ponudili su nam moratorij'</strong></p> <p>- Odgovor je bio da nam mogu ponuditi jedino moratorij, no to znači da ćemo platiti skuplje kamate. Nema riječi o odgodi. Suprug i ja smo vlasnici svoje firme i ne zarađujemo dovoljno da bismo plaćali podstanarstvo i kredit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dapače, da sam banci rekla kako ću uz kredit plaćati i najam, bila bih kreditno nesposobna. No sad to za nije problem, i dapače, istaknuli su da moram otplatiti svojih 30 godina - ogorčena je Diana koja kaže da ne vidi izlaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zgrada je u takvom stanju da će je gotovo sigurno sru&scaron;iti, a čak i ako budu i&scaron;li u obnovu, to će trajati godinama. Privremeno smo se vratili u stan mojeg ujaka, ali ondje ne možemo ostati jer je i taj stan o&scaron;tećen. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Poku&scaron;avamo skupiti novac kojim ćemo ili otplatiti kredit te mirnije dočekati obnovu ako je uopće bude, plaćati podstanarstvo ili sami uložiti u obnovu zgrade neće biti druge opcije. Mogu se samo nadati da će država poduzeti ne&scaron;to konkretno, a grad Sisak sigurno bude pomogao - očajna je Diana koja kaže kako će, u slučaju da kampanjom osiguraju dovoljno novca, vi&scaron;ak darovati ostalim stanarima u zgradi koji su, kao i ona, ostali bez doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje kampanje pročitajte <a title="gogetfunding.com" href="https://gogetfunding.com/sisak-earthquake-in-croatia-29-12-2020-charity-to-fix-our-home/?fbclid=IwAR26DQcxeJq5Z-_H_r9hqEbicaXuv9yJJCPtIX7XMylOGl-oZv8FRuMcr-8" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-01-diana-branimir-spajic.jpegDva jača potresa uznemirila Petrinjcehttp://grude.com/clanak/?i=238608238608Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jan 2021 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-petrinja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 4.52 sati zabilježen je potres magnitude 3,2 prema Richteru, a u 6.37 sati zatreslo je 3,3 prema Richteru. Epicentar potresa bio je 19 kilometara od Siska. <p><br />&ndash; Treslo je 5-6 sekundi, ormari i kreveti se micali &ndash; svjedočanstvo je iz Žabnog. Između ta dva potresa bilo je nekoliko manjih magnituda 1,4, 1,8, 2,3,.</p> <p>Svaki potres u pogođenim područjima iznad 3 stupnja prema Richteru smatra se opasnim zbog stanja u kojem se nalaze objekti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-petrinja.jpg2. siječnja Dan žalosti u Hrvatskoj u povodu žrtava potresahttp://grude.com/clanak/?i=238587238587Grude.com - klik u svijetWed, 30 Dec 2020 14:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-21-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Republike Hrvatske je na sjednici u srijedu proglasila 2. siječnja Danom žalosti u Republici Hrvatskoj povodom žrtava stradalih u potresu.<p>&nbsp;</p> <p>"O ovome sam konzultirao i predsjednika Republike i predsjednika Hrvatskoga sabora. I oni podržavaju ovu odluku", rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade koja je počela minutom &scaron;utnje za poginule u potresu koji je jučer najteže pogodio Sisačko-moslavačku županiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U potresu je poginulo sedam osoba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-21-svijeca.jpgFilmski prizor iz epicentra današnjeg potresa: Zemlja se doslovno otvorilahttp://grude.com/clanak/?i=238568238568Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 19:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-20201229_193516.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ulazu u Petrinju je potpuno popucao asfalt.<p>&nbsp;</p> <p>Razorni potres jačine 6.2 prema Richteru s epicentrom pokraj Petrinje napravio je brojna o&scaron;tećenja na prometnicama i putevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ulazu u Petrinju tako je potpuno popucao asfalt, a zemlja se doslovno otvorila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-20201229_193516.jpgHrvatska ukida propusnice!http://grude.com/clanak/?i=238564238564Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-04-granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ova godina nosi nam tragediju za tragedijom", rekao je Plenković i najavio ukidanje propusnica u cijeloj zemlji. <p>&nbsp;</p> <p>"Ne želimo sada ljudima stvarati nikakve administrativne zapreke, ali molim ljude da ostanu odgovorni", rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-04-granica.jpgNovozaraženih u ZHŽ-u 31: Najviše iz Širokog Brijega pa Grudahttp://grude.com/clanak/?i=238558238558Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-covid199.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U protekla 24 sata su na području Županije Zapadnohercegovačke na prisustvo koronavirusa testirane 93 osobe, od čega 11 retestirano.<p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima Zavoda za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar do 12 sati, registrirana je 31 novozaražena osoba na prisustvo koronavirusa, iz &Scaron;irokog Brijega 17 (11 mu&scaron;kih i 6 ženskih), Ljubu&scaron;kog 3 (1 mu&scaron;ka i 2 ženske), Posu&scaron;ja 3 (2 mu&scaron;ke i 1 ženska) te Gruda 8 ženskih osoba.<br /><br /></p> <p>Od prisustva koronavirusa oporavile su se 64 osobe, iz &Scaron;irokog Brijega 41, Ljubu&scaron;kog 6, Gruda 8, Posu&scaron;ja 9.<br /><br /></p> <p>U samoizolaciji nalazi se 797 osoba, dok je 55 osoba iza&scaron;lo iz samoizolacije.<br /><br /></p> <p>Na području Županije Zapadnohercegovačke na prisustvo koronavirusa pozitivno je 366 osoba:</p> <p>- &Scaron;iroki Brijeg &ndash; 134</p> <p>- Ljubu&scaron;ki &ndash; 67</p> <p>- Grude &ndash; 57</p> <p>- Posu&scaron;je -108</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-covid199.jpgPoljoprivrednici blokirali carinske terminalehttp://grude.com/clanak/?i=238544238544Grude.com - klik u svijetMon, 28 Dec 2020 15:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-28-prosvijed-poljoprivrednici-srna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Okupljeni poljoprivrednici danas su naveli da na tržište nisu mogli plasirati više od 15 milijuna litara mlijeka te više tona povrća, tovnih grla i svinja.<p>&nbsp;</p> <p>Pomoću vi&scaron;e desetina traktora i poljoprivrednih strojeva poljoprivrednici s prostora cijele BiH danas su blokirali carinske terminale Bosanska Gradi&scaron;ka i Rača, onemogućiv&scaron;i prolazak teretnim vozilima koja uvoze, ali i izvoze namirnice biljnog i životinjskog podrijetla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, razlog ovog poteza je ignorantski odnos nadležnih državnih institucija koje do danas nisu ni&scaron;ta učinile kada je riječ o obustavljanju nekontroliranog uvoza namirnica u BiH, &scaron;to direktno ide na &scaron;tetu domaćim poljoprivrednicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;i zahtjevi su kratki i jasni. Mi tražimo uvođenje za&scaron;titnih mjera za domaću poljoprivrednu proizvodnju te obustavu enormnog uvoza u Bosnu i Hercegovinu. Godinu smo tražili sastanak s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Sta&scaron;om Ko&scaron;arcem koji nas nije primio. Zbog toga zahtijevamo da on podnese ostavku", kazao je za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okupljeni poljoprivrednici danas su naveli da na trži&scaron;te nisu mogli plasirati vi&scaron;e od 15 milijuna litara mlijeka te vi&scaron;e tona povrća, tovnih grla i svinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi ne mogu prodati svoje proizvode i jednostavno im je ugrožena egzistencija. Danas smo cijelom svijetu, državi i politici pokazali da mi na ovakav način ne možemo opstati", naveo je Bakajlić, istaknuv&scaron;i da je ova godina bila natprosječna po urodu, ali, nažalost, proizvode skoro pa nitko ne želi kupiti upravo zbog nelojalne konkurencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dvosatne blokade promet je ponovno omogućen, a ukoliko se situacija u &scaron;to skorije vrijeme ne rije&scaron;i, poljoprivrednici su poručili da će poduzeti radikalnije korake.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-28-prosvijed-poljoprivrednici-srna.jpg'Potres u ožujku uništio nam je stan u Zagrebu, a danas i kuću kod Siska'http://grude.com/clanak/?i=238542238542Grude.com - klik u svijetMon, 28 Dec 2020 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-28-ljiljana-kuca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obitelji Vertl stan u Gundulićevoj ulici u Zagrebu potpuno je uništen nakon razornog potresa u ožujku, a zbog čega su preselili u kuću u Glini nadomak Siska. <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nji potres od 5.0 prema Richteru s epicentrom kod Petrinje uni&scaron;tio im je i tu kuću koja je služila kao skloni&scaron;te nakon katastrofe koju su pro&scaron;li u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>"Bez riječi smo, ovo je katastrofa. Odmah smo nakon zagrebačkog potresa do&scaron;li u Glinu jer je stan bio potpuno uni&scaron;ten. Ovdje se dogodila identična situacija", kazala je kroz suze&nbsp;Ljiljana Vertl.<br /><br /></p> <p>"Ne znamo &scaron;to da kažem, morat ćemo krenuti iz početka. Kuća je uni&scaron;tena. Nemamo gdje...", govori&nbsp;shrvani bračni par.<br /><br /></p> <p>Njena&nbsp;potresna priča&nbsp;objavljena je na Facebook stranici koja se bavi humanitarnim radom "Ljudi za ljude" i možete je pogledati u prilogu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, nakon prvog jakog potresa seizmolo&scaron;ka služba zabilježila je jutros jo&scaron;&nbsp;dva snažnija potresa. Prvi je bio u 07 sati i 49 minuta, a drugi u 07 sati i 51 minutu. Magnitude potresa iznosile su &nbsp;4.7 i 4.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VII i VI stupnjeva EMS ljestvice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-28-ljiljana-kuca.jpgRadovi na Pelješkom mostu bliže se krajuhttp://grude.com/clanak/?i=238521238521Grude.com - klik u svijetSat, 26 Dec 2020 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-26-pxl_231120_30923319-800x500.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Butković je rekao da su do sada došla tri broda čelične rasponske konstrukcije i one se montiraju te da trebaju doći još dva broda. <p>&nbsp;</p> <p>Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je&nbsp;u utorak da bi Pelje&scaron;ki most trebao biti gotov u studenome 2021. godine te da je zbog novog soja koronavirusa obustava&nbsp;letova&nbsp;prema Velikoj Britaniji&nbsp;produžena do 31. prosinca, prenosi HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Usprkos koronavirusu svi radovi na velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj nisu usporeni, nisu zaustavljeni i u tom&nbsp;smislu i ovo &scaron;to se događa na najvećem infrastrukturnom projektu, a to je gradnja Pelje&scaron;kog mosta, koji uključuje 30 kilometara gradnje pristupnih cesta, nije samo most&nbsp;faza projekta, ide jako dobro. Most bi trebao biti gotov negdje&nbsp;u studenome&nbsp;2021. godine&rdquo;, rekao je ministar Butković u Dnevniku HTV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Butković je rekao da su do sada do&scaron;la tri broda čelične rasponske konstrukcije i one se montiraju te da trebaju doći jo&scaron; dva broda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče pristupnih cesta, kaže da je tunel od 2,5 kilometara probijen pro&scaron;li tjedan, 74 dana prije roka. Istaknuo je da je to peti tunel po duljini u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tako da, evo, to ide sve skupa dobro. Ono &scaron;to očekujemo da će most biti gotov do kraja 2021.&rdquo;, rekao je Butković. Napomenuo je da je tu naravno i procedura dobivanja dozvola i pristupne ceste, pa bi sve skupa, po njihovoj procjeni,&nbsp;trebalo biti gotovo do početka turističke sezone 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje stoji li kao opcija da se most spoji na staru Pelje&scaron;ku cestu ili će se ipak&nbsp;čekati nove pristupne ceste, Butković je rekao da će to biti vjerojatno ne&scaron;to prije mogućnost nego &scaron;to budu čitave pristupne ceste gotove. Kaže da govori o dijelu koji uključuje obilazak Stona, ali kako radovi sada idu dinamički dobro, neće tu biti potrebe da se ne&scaron;to intervenira nego će sve skupa biti gotovo do početka turističke sezone 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je da stara Pelje&scaron;ka cesta koja ide kroz Ston nije dobro rje&scaron;enje.&nbsp;Da je dobro,&nbsp;ne bi radili ovu obilaznicu Stona, ne bi i&scaron;li u projekt pristupnih cesta koji uključuje 30 kilometara ukupnu dionicu i to vrlo složenih objekata, i vijadukata i tunela i mostova. Tako da je bio smisao da se Ston zaobiđe i zbog njegove kulturne vrijednosti i prometa i zagu&scaron;enja, istaknuo je ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Obustava letova prema Velikoj Britaniji produžena do 31. prosinca</span></p> <p>Komentirajući &scaron;to će&nbsp;se privremena obustava letova prema Velikoj Britaniji produžiti do 31. prosinca,&nbsp;Butković je podsjetio da je Hrvatska u nedjelju na 48 sati&nbsp;obustavila&nbsp;putnički zračni promet s tom zemljom zbog novog soja koronavirusa, te da je većina europskih zemalja privremeno&nbsp;zabranila promet putnički i zračni prema Velikoj Britaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ta odluka ističe noćas, odnosno u&nbsp;pola noći, pa smo, naravno tu odluku produljili do 31. prosinca ove godine. Pratit ćemo situaciju zajedno s drugim europskim zemljama, vidjet ćemo &scaron;to će se sve skupa događati oko toga, a ono &scaron;to je bitno naglasiti je da će sutra 160 hrvatskih državljana koji su platili svoje karte biti dovezeni u Hrvatsku jednim letom Croatia Airlinesa. Naravno, svi oni moraju imati negativni PCR test, a&nbsp;oni koji ne&nbsp;budu imali takav test morat će odmah u samoizolaciju i odmah na testiranje koje moraju obaviti&rdquo;, rekao&nbsp;je Butković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Razoran učinak epidemije na zrakoplovnu industriju</span></p> <p>Na pitanje do&nbsp;kada može funkcionirati da Croatia Airlines dobiva državnu potporu, jer je pro&scaron;log tjedan dobila jo&scaron; jednu tran&scaron;u od 600 milijuna kuna, Butković je rekao&nbsp;da je korona epidemija imala razorni učinak na cijelu zrakoplovnu industriju u cijelom svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi smo ove godine u prvih deset mjeseci imali ostvarenje u svim zračnim lukama 19 posto od ostvarenja koja smo imali&nbsp;u 2019. godini. &Scaron;to se tiče Croatia Airlinesa, u travnju i svibnju je bilo 90 posto u padu u odnosu na pro&scaron;lu godinu, u lipnju 80 posto. U srpnju i kolovozu kad je bilo ne&scaron;to turističke sezone to je do&scaron;lo do 70 posto&rdquo;, kaže&nbsp;ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdio je da Croatia Airlines i&nbsp;nevezano za pandemiju nije stajala ba&scaron; sjajno, pa se i&scaron;lo u pronalazak strate&scaron;kog partnera, ali je taj postupak obustavljen. Tko će kupiti Croatiju Airlines kad je sve blokirano i stalo?, zapitao je&nbsp;Butković. Rekao&nbsp;je i kako se&nbsp;u tom smislu u dogovoru s Europskom komisijom i&scaron;li&nbsp;u određeni aranžman da Croatia Airlines &ldquo;ostane na nogama&rdquo;.</p> <p><br />&ldquo;Vjerujemo u &scaron;to brži oporavak cijele industrije i situacije u 2021., odnosno 2022. i 2023. godini.&rdquo;, poručio je Butković i najavio da će nastaviti pronalazak&nbsp;strate&scaron;kog partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Dodatnih 400 milijuna kuna pomoći prometnom sektoru</span></p> <p>Najavio je i da će biti državne pomoći zračnim lukama jer&nbsp;im je država pomagala i do&nbsp;sada, ima određenih mjera koje su im&nbsp;na raspolaganju.<br />&ldquo;Mi smo za čitav prometni sektor donijeli odluku u srpnju od 600 milijuna kuna uz 90 posto državnu potporu da se mogu koristiti svi oni koji su pogođeni,&nbsp;tu su zračne luke i prvenstveno zračne kompanije, tu je Croatia Airlines naravno jedina, koji&nbsp;mogu zatražiti pomoć od države. Dobro je da je u 2019. i u prija&scaron;njim godinama poslovanje svih zračnih luka bilo genijalno, bilo je odlično, pa oni mogu jo&scaron; neko vrijeme&nbsp;izdržati i izdržali su ovu godinu tako da jo&scaron; uvijek situacija kod njih nije alarmantna kao kod nekih drugih&rdquo;, rekao je.</p> <p><br />Na tvrdnju kako je zato situacija alarmantna kod prijevoznika, te na pitanje jesu li u Vladi svjesni novog udara na prijevoznike, ministar&nbsp;Butković odgovorio je potvrdno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jesmo, svjesni smo toga i tom smislu Vlada i nastavlja s mjerama za očuvanje radnih mjesta, ali evo idemo i s&nbsp;novom odlukom s dodatnih 400 milijuna kuna pomoći prometnom sektoru. To će se u siječnju naći na Vladi, tako da&nbsp;vodit ćemo računa o tome&rdquo;, poručio je ministar&nbsp;Butković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-26-pxl_231120_30923319-800x500.jpgBožić 2020.: Ove tri teme dominiraju danas u Hercegovini za stolom!http://grude.com/clanak/?i=238515238515Grude.com - klik u svijetFri, 25 Dec 2020 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-25-erogag-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božićni ručak traje u većini hercegovačkih obitelji. Razgovori su, unatoč tome što je manje ljudi za obiteljskim stolom i ove godine dinamični.<p>&nbsp;</p> <p>EroGag je objavio teme za dana&scaron;njim ručkom. Naravno, ove godine je neizostavna korona, ali uplelo se tu i ono tisućljetno pitanje/zaključak: &Scaron;ta je ovo, svak ne&scaron;to o'sebi.</p> <p><br />Portal Grude.com iz prve ruke saznaje da se jo&scaron; intenzivno raspravlja o tome koliko je dan oduljio (iako je zima tek počela prije četiri dana), te hoće li sni(je)g. Sve to začinjeno vrhunskim, domaćim vinom koje je, kao i svake godine, bolje nego ikad dosad!</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-25-20-12-25-erogag-2020.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-25-erogag-2020.jpgSIPA bogatija za deset mlađih inspektorahttp://grude.com/clanak/?i=238491238491Grude.com - klik u svijetWed, 23 Dec 2020 17:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-23-sipakadetiprosinac5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ravnatelj AEPTM-a Marko Vujević istaknuo je kako nije mala stvar prihvatiti se ovako odgovornog i časnog posla.<p>&nbsp;</p> <p>Promocija deset polaznika temeljne policijske obuke II. razine za stjecanje čina "mlađi inspektor" Državne agencije za istrage i za&scaron;titu (SIPA) upriličena je u srijedu u Agenciji za &scaron;kolovanje i stručno usavr&scaron;avanje kadrova Mostar (AEPTM). Ravnatelj AEPTM-a Marko Vujević istaknuo je kako nije mala stvar prihvatiti se ovako odgovornog i časnog posla. ''Mi u Agenciji stvorili smo sve uvjete kako bi se ovim mladim ljudima mogla pružiti &scaron;to bolja izobrazba te kako bi već sutra mogli primjenjivati u praksi sva znanja i vje&scaron;tine koje su ovdje stekli, te im želim uspje&scaron;an rad'' - poručio je Vujević. Kada je u pitanju izvođenje nastave, dodao je kako je i ta agencija imala problema zbog covida-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imali smo kombinirani sustav izvođenja nastave, ne&scaron;to smo radili izravno, ne&scaron;to online, ali praktičnu i situacijsku nastavu odrađivali smo na samom terenu. Uspjeli smo naći mjeru da uspje&scaron;no zavr&scaron;imo ovaj ciklus, i čast i zadovoljstvo mi je &scaron;to je ova generacija prva koja se &scaron;kolovala u novom kompleksu objekta Agencije za &scaron;kolovanje i stručno usavr&scaron;avanje kadrova u Mostaru'' - naveo je Vujević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj SIPA-e Darko Ćulum naglasio je kako će novi kadeti u utorak, 29. prosinca, položiti svečanu prisegu. ''Nakon &scaron;to polože svečanu zakletvu, kadeti će odrađivati pripravnički staž, a mi ćemo odrediti mentore koji će ih kroz taj proces voditi. Policijski posao je častan i human posao, ali u isto vrijeme vrlo odgovoran i stresan, zato nosite svoju značku onako kako to priliči policijskom službeniku i ovla&scaron;tenoj službenoj osobi'' - poručio je Ćulum novim kadetima SIPA-e.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/rRHmSzus5i8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je 12. generacija koja je u AEPTM-u pohađala obuku za čin "mlađi inspektor", a nastavni plan i program realiziran je kroz 17 predmeta, odnosno 745 nastavnih i radnih sati, podijeljenih u dvije faze koje čine teoretska nastava s praktičnim vježbama i situacijska nastava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče predmeta, temeljna policijska obuka II. razine za kadete SIPA-e obuhvaća policijske poslove i ovla&scaron;tenja, zatim rukovanje naoružanjem i vje&scaron;tinu gađanja, kriminalističku taktiku, tehniku i metodiku, sigurnost prometa i upravljanje policijskim vozilom, specijalno tjelesno obrazovanje, tjelesnu kulturu i prvu pomoć, kriminalističku psihologiju, ustavno uređenje i sustav državne uprave, kazneno, prekr&scaron;ajno i kazneno-postupovno pravo, ljudska prava, informatiku i komunikacije, engleski jezik te kriminalističke istrage. Opći uspjeh ove generacije je vrlo dobar, a za kadeta generacije Nastavničko vijeće AEPTM-a proglasilo je Petra Đukića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-23-sipakadetiprosinac5.jpgMeteorolozi najavljuju snijeg u dijelovima BiH za Božić http://grude.com/clanak/?i=238482238482Grude.com - klik u svijetTue, 22 Dec 2020 22:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-14-snijeg_012.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako najavljuju meteorolozi, u dijelove BiH narednih dana stiže snijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Na planinama se snježne oborine očekuju u četvrtak, a dan poslije (Božić), zabijelit će i u nižim krajevima, naveli su iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog saveza.<br /><br /></p> <p>- Sutra u većem dijelu zemlje umjereno oblačno i ne&scaron;to sunčanije u Hercegovini i na jugoistoku. Ne&scaron;to vi&scaron;e oblaka očekuje se u sjevernim i ponegdje u zapadnim dijelovima. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne s maglom ili sumaglicom. U večernjim satima porast naoblake. Vjetar slab južnog smjera. Jutarnja temperatura od 2 do 7, na jugu do 10, a najvi&scaron;a dnevna od 8 do 15 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>U četvrtak (Badnji dan) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.<br /><br /></p> <p>Krajem dana, ki&scaron;a se očekuje u Hercegovini, na zapadu i jugozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 10, a najvi&scaron;a dnevna od 8 do 15 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>U petak će padati snijeg (Božić), uglavnom na planinama. U nizinama sredi&scaron;nje, istočne i zapadne Bosne snijeg ili susnježica očekuju se u večernjim satima.</p> <p><br />Hoće li pokoja pahuljica doletjeti do Hercegovine, ostaje nam za vidjeti...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-14-snijeg_012.jpgDon Štironja odlazi iz Hercegovine!http://grude.com/clanak/?i=238467238467Grude.com - klik u svijetTue, 22 Dec 2020 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-22-donstironja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Ivan Štironja bit će novi kotorski biskup. Dobro su ovo vijesti za sve poznavatelje života i rada ovog svećenika u Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Svećenik Trebinjsko-mrkanske biskupije, trenutno na službi župnika u Studencima i rektora sveti&scaron;ta Presvetoga Srca Isusova u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji u Bosni i Hercegovini danas je potvrđen kao novi kotorski biskup.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-22-donstironja.jpgEU odobrila Pfizerovo cjepivohttp://grude.com/clanak/?i=238453238453Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 17:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-08-cjepivo-pfizer-biontech.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europska agencija za lijekove (EMA) danas je odobrila prvo cjepivo protiv Covida-19 u Europskoj uniji, koje su proizveli američka tvrtka Pfizer i njemačka BioNTech, što znači da će Europa moći početi s cijepljenjem u roku od tjedan dana.<p>&nbsp;</p> <p>Članice Europske unije, uključujući Njemačku, Austriju i Italiju, rekle su da planiraju početi cijepiti 27. prosinca dok Europa poku&scaron;ava sustići Sjedinjene Države i Britaniju gdje je cijepljenje počelo ranije ovoga mjeseca. Očekuje se da bi prve doze države članice trebale dobiti u subotu, a u nedjelju bi već započelo cijepljenje u nekim članicama, u drugima 28. i 29. prosinca, prenosi <em><strong>HRT</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Pfizerova i BioNTechova cjepiva, sljedeće koje je na redu je ono koje razvija Moderna. EMA je najavila da će o odobrenju tog cjepiva odlučivati 6. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica EMA Emer Cooke rekla je kako će i dalje nastaviti kontrolirati podatke o cjepivu kako bi bili sigurni da je cijepivo zaista sigurno i u praksi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Znanstveni odbor EMA-e odobrio je cjepivo Pfizera za upotrebu u Europi za starije od 16 godina. To otvara put cijepljenju u EU uz pravila o sigurnosti i temelji se na črstim znanstvenim temeljima i okviru za praćenje i kontrolu cjepiva. To je značajn korak naprijed u borbi protiv ove krize. Ovo je povijesno znanstveno postignuće. Za manje od godinu dana razvili smo i odobrili cjepivo protiv nove bolesti, rečeno je na tiskovnoj konferenciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dugujemo građanima transparentnost tako da se mogu odlučiti na primanje cjepiva na temelju konkretnih podataka, rečeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo jo&scaron; uvijek nije trenutak preokreta u pandemiji, trebat će vremena da se većina građana EU za&scaron;titi od zaraze koronavirusom. Sad znamo puno vi&scaron;e o virusu nego prije 9 mjeseci, čak i vi&scaron;e nego prije tri mjeseca, ali zasad nema dokaza da cjepivo neće djelovati protiv novih sojeva koronavirusa. No, i dalje treba prati ruke i nositi maske, cjepivo nije "srebrni metak" koji će odjednom rije&scaron;iti problem pandemije, naglasili su na tiskovnoj konferenciji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-08-cjepivo-pfizer-biontech.jpgHrvatska zabranila petardehttp://grude.com/clanak/?i=238411238411Grude.com - klik u svijetFri, 18 Dec 2020 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-01-petarde.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Saboru je danas izglasan Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja. Saborski zastupnici jednoglasno su podržali zabranu petardi i redenika kategorija F2 i F3. Tu odluku pozdravila je i udruga Prijatelja životinja.<p><br />No, ističu kako im je žao &scaron;to nisu prihvaćeni amandmani zastupnika Davora Dretara i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka da se uporaba ostale bučne pirotehnike iz tih kategorija dopusti samo u razdoblju od 31. prosinca do 1. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Sretni smo &scaron;to se, nakon osam godina na&scaron;e kampanje za zabranu svih vrsta petardi, dana&scaron;njim izglasavanjem u Saboru dogodio dugoočekivan povijesni trenutak za Hrvatsku. Zahvaljujemo Ministarstvu unutarnjih poslova i saborskim zastupnicima koji su uvažili apele udruga, javnosti, stručnjaka i institucija za prestanak terora petardama, izrazio je zadovoljstvo Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja i dodao je da je &scaron;teta &scaron;to nije prihvaćen i logičan prijedlog da se uporaba ostale bučne pirotehnike dopu&scaron;ta samo na Silvestrovo i Novu godinu, &scaron;to svakako treba propisati sljedećim izmjenama Zakona.<br /><br /></p> <p>Poja&scaron;njava da je aktualna dozvola uporabe pirotehnike 27., 28., 29. i 30. prosinca nelogična jer tih dana ni&scaron;ta se ne slavi, a praskovi pirotehničkih sredstava pla&scaron;e ljude i životinje te često izazivaju ozljede ruke, &scaron;ake ili oka.<br /><br /></p> <p>&ndash; Cilj je smanjiti te stravične ozljede djece, kao i pomoći ljudima koji moraju, umjesto proslave, svake godine provoditi blagdane zatvoreni u kući, pod sedativima, sa spu&scaron;tenim roletama, strepeći hoće li njihovi prestravljeni ljubimci preživjeti pucanje ili će umrijeti od zastoja srca &ndash; navode iz udruge Prijatelji životinja iz koje podsjećaju da su ne tako davno sva pirotehnička sredstva kategorija F2 i F3 bila zabranjena tijekom cijele godine.<br /><br /></p> <p>&ndash; Stoga ove izmjene smatramo prvim koracima prema većoj sigurnosti građana i životinja. Moramo misliti na dobrobit kućnih, domaćih i divljih životinja, starijih osoba, srčanih i drugih bolesnika, epileptičara, ljudi koji boluju od PTSP-a, a i na za&scaron;titu imovine i smanjenje oneči&scaron;ćenja zraka &ndash; navode u priopćenju.<br /><br /></p> <p>Iz udruge podsjećaju da oneči&scaron;ćenja zraka &scaron;tete oboljelima od respiratornih bolesti koje su povezane uz COVID-19, &scaron;to je, uz već jasne razloge za zabranu, dodatni razlog &scaron;to su mnogi gradovi i države donijeli odluke o zabrani kori&scaron;tenja pirotehničkih sredstava u prosincu. Navode da praksa od ranijih godina pokazuje da se diljem svijeta slavi atraktivnom tihom pirotehnikom i svjetlosnim efektima kori&scaron;tenjem dronova, lasera i reflektora.<br /><br /></p> <p>Prijatelji životinja zaključuju da bi i sada&scaron;njost i budućnost novogodi&scaron;njih i drugih proslava tijekom godine trebala biti suvremena tehnologija koja omogućuje atraktivna rje&scaron;enja koja obogaćuju slavlja, a bolja su za ljude i životinje. S obzirom na to da zabrana petardi stupa na snagu tek od 2. siječnja, pozivaju sve da dočekaju 2021. bez buke petardi i ostale bučne pirotehnike, a time i bez prestra&scaron;enih, ozlijeđenih i mrtvih životinja, ozlijeđene djece, zagađenja, potreba za intervencijama nadležnih službi, atmosfere ratnoga stanja te s vi&scaron;e prilike za proslavu blagdana bez straha i stresa, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-01-petarde.jpegS tržišta se hitno povlači proizvod, opasan je za konzumiranjehttp://grude.com/clanak/?i=238387238387Grude.com - klik u svijetWed, 16 Dec 2020 15:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S tržišta se povlače sjemenke sezama, oljuštene 25kg, LT192337, jer je u njima utvrđena povećana količina etilen oksida. Zemlja porijekla proizvoda je Indija, a zemlja prijave je Nizozemska.<p>&nbsp;</p> <p>Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ, pi&scaron;e Poslovni dnevnik.</p> <p>Sjemenke sezama su utro&scaron;ene u proizvodnji finalnih proizvoda kojih, zbog isteka roka trajanja, vi&scaron;e nema na trži&scaron;tu.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgCesta prema 'Svetom Juri' zatvorena za promethttp://grude.com/clanak/?i=238379238379Grude.com - klik u svijetTue, 15 Dec 2020 23:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-15-417312.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je pao prvi snijeg u podnožju najvišeg vrha Biokova, Svetog Jure, cesta prema tom vrhu zatvorena je za promet.<p>&nbsp;</p> <p>Park prirode Biokovo i HGSS Makarska postavili su lanac na biokovskoj prometnici nedaleko od raskrižja za planinski predio Vo&scaron;ac, kako bi onemogućili vožnju na zadnjih &scaron;est kilometara ceste s velikim usponom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sveti Jure visok je 1762 metra. Neki vozači svejedno i dalje koriste ljetne gume</strong></p> <p><br />Zabrana prometa od Vo&scaron;ca do najvi&scaron;eg biokovskog vrha aktivirana je zbog nesavjesnih vozača koji nepoznavajući planinu, osobnim automobilima bez obavezne zimske opreme, a najče&scaron;će s ljetnim gumama, kreću prema Svetom Juri te se često zaustave na dijelu ceste pod snijegom i ledom pa traže pomoć HGSS-a, izvijestio je ravnatelj Parka prirode Biokovo Slavo Jak&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lanac je podignut iz preventivnih razloga kako bi se smanjio rizik vožnje po snijegom pokrivenoj i nerijetko zaleđenoj cesti i od neželjenih posljedica, dodao je Jak&scaron;a i napomenuo da sve hitne službe imaju ključ od katanca na toj privremenoj "lančanoj rampi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskom jednotračnom biokovskom cestom dugom 23 kilometra prometuje se na vlastitu odgovornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jak&scaron;a je podsjetio da je Park prirode Biokovo službeno zatvoren za posjetitelje od 27. studenog, od kada je zatvoren i tehnički za&scaron;tićen vidikovac na biokovskom predjelu Ravna Vla&scaron;ka, kojeg je ove godine posjetilo oko 105.000 ljudi, prenosi Index.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-15-417312.jpegU 30. GODINI ŽIVOTA PREMINUO HRVOJE BATINIĆ! Bio je jedan od najpoznatijih lovaca na olujehttp://grude.com/clanak/?i=238373238373Grude.com - klik u svijetTue, 15 Dec 2020 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-15-zalazak-hrvoje-1-1024x604.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 30. godini napustio nas je jedan od najpoznatijih lovaca na oluje u Hrvatskoj, osnivač stranice Storm Chasers Dubrovnik, Hrvoje Batinić. Brojni sugrađani se opraštaju od njega na društvenim mrežama<p>&nbsp;</p> <p>U 30. godini napustio nas je Hrvoje Batinić, osnivač Facebook stranice Storm Chasers Dubrovnik i veliki zaljubljenik u fotografiju. Njegove fotografije su objavljivane u najpoznatijim medijima, a brojni sugrađani se putem dru&scaron;tvenih mreža opra&scaron;taju od sugrađanina.</p> <p><br />Uzrok smrti nije naveden.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-15-zalazak-hrvoje-1-1024x604.jpgUN u BiH: Pozivamo vlasti da hitno preuzmu svoju vodeću ulogu u rješavanju pitanja migranatahttp://grude.com/clanak/?i=238361238361Grude.com - klik u svijetTue, 15 Dec 2020 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-15-un-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ujedinjeni narodi su i u 2020. nastavili raditi i pružati podršku vlastima i ljudima u Bosni i Hercegovini u rješavanju složenih pitanja mješovitih migracija migranata, izbjeglica i tražitelja azila.<p>&nbsp;</p> <p>Ujedinjeni narodi prepoznaju napore koje su ljudi, zajednice i vlasti uložili na svim nivoima kako bi odgovorili na potrebe ovih ranjivih skupina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Istovremeno prepoznajemo da se učinkoviti odgovori na vi&scaron;estruke izazove, bilo to pandemija ili upravljanje mje&scaron;ovitim kretanjimam, temelje na solidarnosti, koordinaciji i suradnji. UN je duboko zabrinut zbog jo&scaron; jedne potencijalne humanitarne situacije koja se razvija u nekim dijelovima zemlje zbog nedostatka skloni&scaron;ta za nekoliko tisuća migranata, izbjeglica i tražitelja azila", kažu iz UN-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su trenutno izloženi niskim temperaturama i lo&scaron;im vremenskim uvjetima, bez pristupa osnovnim uslugama. Uz to, i dalje su izloženi mnogim rizicima povezanim s koronavirusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uzimajući to u obzir, pozivamo vlasti da hitno preuzmu svoju vodeću ulogu, pravovremeno i koordinirano. Potrebna je brza akcija za rje&scaron;avanje ovih hitnih potreba. Ali jednako tako, mora se posvetiti pažnja dono&scaron;enju zajedničkih odluka i politika koje će donijeti dostojanstveno, dugoročno rje&scaron;enje fokusirano na ljudska prava", napominju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom pogledu, UN poziva BiH da bez odlaganja usvoji sveobuhvatnu strategiju i plan usmjeren na promicanje i za&scaron;titu ljudskih prava ljudi u pokretu, uključujući osnovne minimalne standarde zdravstva, smje&scaron;taja, socijalne za&scaron;tite i obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"BiH je preuzela odgovornosti prema međunarodnim ugovorima, po&scaron;tovati, &scaron;tititi i ispunjavati obaveze ljudskih prava. Pozdravljamo to &scaron;to je BiH usvojila Globalni sporazum za izbjeglice (GCR) i Globalni sporazum za sigurne, uređene i regularne migracije (GCM). Oni pružaju BiH uspostavljen okvir vladavine zakona koji uređuje pitanja izbjeglica i migracije, i tretira sve takve osobe u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, i dostojanstvom i po&scaron;tovanjem", poručuju iz UN-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-15-un-bih.jpgU Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj gripe. Šostar objasnio o čemu je riječhttp://grude.com/clanak/?i=238349238349Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 18:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-coviddddd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), još nije zabilježena ni jedna hospitalizacija zbog gripe u 55 zemalja Europe..<p>&nbsp;</p> <p>Gripa ove sezone ostati u drugom planu, odnosno izgubila je primat pored korone</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj zasad nema gripe! Početak sezone trenutno je ''samo na papiru'' jer nije potvrđen ni jedan oboljeli, a lani su u istom razdoblju bila već 134 slučaja. Inače, do kraja pro&scaron;le sezone te svakogodi&scaron;nje respiratorne bolesti registrirano je 59.725 slučajeva, &scaron;to je u razini hrvatskog prosjeka, koji se povremeno povećava ili pak smanjuje, &scaron;to ovisi o odazivu na cijepljenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito, će gripa ove sezone ostati u drugom planu, odnosno izgubila je primat pored korone. Naime, covid-19 i dalje je vodeći zdravstveni i svaki drugi problem diljem svijeta. Činjenica je da svake godine sezona gripe krene sredinom studenog, a zavr&scaron;ava tek u ožujku ili travnju. No, po svemu sudeći, ova će sezona biti potpuno nespecifična i po broju oboljelih i po broju hospitaliziranih te&scaron;kih slučajeva gripe, pi&scaron;e Jutarnji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), jo&scaron; nije zabilježena ni jedna hospitalizacija zbog gripe u 55 zemalja Europe koje se prate u toj organizaciji, a 30 zemlja prijavilo je aktivnosti u početnoj fazi, pet izvje&scaron;tava o niskom intenzitetu, a 29 zemalja nije prijavilo nikakvu aktivnost gripe. S obzirom na to da se radi tek o pokojem slučaju, svjetska karta gripe Svjetske zdravstvene organizacije jo&scaron; je bijela. Naime, sve dok u zemlji nema vi&scaron;e od 10 slučajeva gripe, ona ostaje u bijelom, a takva je trenutačna situacija u svim europskim zemljama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi u Zagrebu, primjerice, nemamo dosad ni jedan slučaj gripe, &scaron;to ba&scaron; nije bilo uobičajeno u pro&scaron;lim sezonama, a po svemu sudeći rezultat je to no&scaron;enja maski i dugih epidemiolo&scaron;kim mjera zbog covida-19 koje ujedno &scaron;tite i od drugih kapljičnih infekcija", kaže dr. Zvonimir &Scaron;ostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija &Scaron;tampar".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-coviddddd.jpgDodik: Zapadna cjepiva izazivaju neplodnost, cijepit ću se ruskimhttp://grude.com/clanak/?i=238329238329Grude.com - klik u svijetSun, 13 Dec 2020 18:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-23-milorad_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio je u nedjelju kako su cjepiva protiv koronavirusa koja su razvijena na Zapadu problematična te kako uz ostalo izazivaju sterilnost pa će se on stoga cijepiti cjepivom iz Rusije.<p>&nbsp;</p> <p>"Ja vjerujem u to i ne vjerujem u komercijalne priče koje dolaze sa Zapada. Ovdje (u Rusiji) cjepivo&nbsp;pravi država i cijepi&nbsp;svoje stanovnike. To znači da treba imati povjerenje. Za razliku od ovih pretendenata tko će prije napraviti cjepivo&nbsp;na Zapadu... Svakakvih tu spekulacija ima - da će cjepiva&nbsp;sa Zapada utjecati na sterilitet stanovni&scaron;tva i mnogo čega drugog &scaron;to ne možete znati", kazao je Dodik za javni servis RTRS.<br /><br /></p> <p>Najavio je kako će stoga RS nabaviti cjepivo za svoje stanovni&scaron;tvo isključivo iz Rusije, ignorirajući tako činjenicu da za to nema suglasnosti Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH bez čijeg se dopu&scaron;tenja u tu zemlju ne mogu uvoziti inozemni medicinski preparati.<br /><br /></p> <p>Dodik je ovo izjavio komentirajući dolazak ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova u BiH, stoga se pretpostavlja da mu se i na ovaj način želi svidjeti s obzirom da se za nijedno cjepivo jo&scaron; ne može reći ni kako liječi ni kakve posljedice ostavlja jer i tamo gdje su napravljena prva cijepljenja prerano je govoriti o kvaliteti cjepiva.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ef ruske diplomacije stiže u Sarajevo u ponedjeljak navečer, a nakon toga je predviđen njegov susret s Dodikom i drugim dužnosnicima iz RS-a. Dan kasnije Lavrov bi se trebao sastati sa sva tri člana Predsjedni&scaron;tva BiH te odvojeno s ministricom vanjskih poslova Biserom Turković.<br /><br /><span id="dfp-D_article_middle-text" class="ad-unit-text"></span></p> <p>Dodik je najavio kako će on ovom prigodom inzistirati na tome da se razjasne optužbe o malignom ruskom utjecaju na stanje u BiH&nbsp;koje stižu sa Zapada, ali i od njegovih kolega iz državnog vrha.<br /><br /></p> <p>"Rusija nema nikakvu negativnu ulogu u BiH", ustvrdio je Dodik čija je teza kako pravi problemi zapravo dolaze sa Zapada.<br /><br /></p> <p>"Opći je napad na Srbe, kao &scaron;to vidite. Dolazi iz Amerike i Europe na mnogim mjestima. Na tapetu&nbsp;je Srbija, na tapeti je srpski narod, Vučić, RS i svi mi koji predstavljamo srpski narod", tvrdi Dodik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-23-milorad_dodik.jpgVIDEO: Identificirana četiri tijela bugojanskih Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=238309238309Grude.com - klik u svijetSat, 12 Dec 2020 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-12-masovna-grobnica-bugojno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljetos ekshumirani posmrtni ostaci četiriju osoba na lokaciji Rostova nadomak Bugojna pripadaju nasilno odvedenim hrvatskim logorašima iz logora tzv. Armije BiH u Bugojnu.<p>&nbsp;</p> <p>Analizom DNK uzoraka, koja je obavljena u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe u Haagu, utvrđeno je kako tijela pripadaju Zoranu Galiću, uz čije posmrtne ostatke je pronađena i iskaznica Međunarodnog crvenog križa, Draganu Miličeviću, Anti Markulju i Franji Jezildžiću, potvrdili su iz Instituta za nestale osobe BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e u prilogu <em><strong>RTV Herceg Bosne</strong></em></p> <p style="text-align: center;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/6oUOfcZwPkA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-12-masovna-grobnica-bugojno.jpgLociran nestali avion, oba člana posade poginulahttp://grude.com/clanak/?i=238305238305Grude.com - klik u svijetFri, 11 Dec 2020 22:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-23-stop_policija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na lokaciji Kozara danas je oko 15 sati pronađen avion koji je nestao jučer.<p><br />Pripadnici SAJ Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske na lokaciji Kozara danas su oko 15 sati prona&scaron;li avion koji je nestao jučer, potvrđeno je u MUP-u Republike Srpske za ATV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske prona&scaron;li su danas na području sela Subotići, na Кozari ostatke sportskog aviona čiji je nestanak prijavljen jučer,10. prosinca u 14,10 sati Policijskoj postaji Gradi&scaron;ka. Avion je lociran u okviru velike potrage koja je danas nastavljena na području Кozare od strane pripadnika policijskih uprava Gradi&scaron;ka i Prijedor, jedinica žandarmerije, SAJ-a, Republičke uprave civilne za&scaron;tite, Helikopterskog servisa Republike Srpske, planinara, lugara i drugih građana", rečeno je iz MUP-a RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O događaju je obavje&scaron;teno nadležno Tužiteljstvo BiH. Avion je nestao juče oko 14 sati iznad Omarske, a odmah je pokrenuta intenzivna potraga koja je trajala do sinoć u ponoć, a nastavljena je jutros u 8 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Timovima Civilne za&scaron;tite Srpske su se pridružili pripadnici Gorske službe spa&scaron;avanja Foča, pripadnici MUP-a Republike Srpske, planinari, zaposleni u poduzeću "&Scaron;ume Srpske", te lovci. U sportskom avionu bili su pilot i operater. Kako je ATV ranije pisao, riječ je o državljanki Rumunjske i državljaninu Srbije, prenosi ATV.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-23-stop_policija.jpgNjemačka se ''zaključava'', napuštanje države bit će nemoguća misijahttp://grude.com/clanak/?i=238290238290Grude.com - klik u svijetFri, 11 Dec 2020 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-19-policija-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojke koje Institut Robert Koch (RKI) objavljuje svakog jutra na svojoj internetskoj stranici danima su zabrinjavajuće, prenose njemački mediji. <p><br />U petak ujutro zabilježen je novi maksimalan broj novih infekcija s 29.875 slučajeva u roku od 24 sata, a to je 6.000 vi&scaron;e nego u petak prije tjedan dana. Prethodnog dana, odnosno u četvrtak zabilježen je vrhunac od 598 smrtnih slučajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje u Njemačkoj vi&scaron;e nije hoće li doći do &bdquo;zaključavanja&ldquo;, već kada, i od kada će se primijeniti, prenose njemački mediji. Prema njihovom pisanju, kancelarka Angela Merkel u nedjelju će održati sastanak s premijerima njemačkih saveznih država. To je potvrdio i Daniel G&uuml;nther, premijer Schleswig-Holsteina, koji je rekao kako vjeruje da će se odlučujući sastanak održati u nedjelju, prenosi fenix-magazin.de.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci nagla&scaron;avaju kako Njemačka nema kontrolu nad drugim valom pandemije unatoč djelomičnom &bdquo;zaključavanju&ldquo;. Nekoliko njemačkih saveznih država već je najavilo o&scaron;trije mjere, ali i poziv na ponovno potpuno &bdquo;zaključavanje&ldquo; i prije Božića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog nekontroliranog rasta broja infekcija, Baden-W&uuml;rttemberg također razmi&scaron;lja o ograničenje kretanja, pa i dnevnog izlaska, a o čemu će se raspravljati tijekom dana&scaron;njeg dana. Mnogi iz BiH koji žive i rade u Njemačkoj zbog novih mjera neće biti u mogućnosti doći kući za blagdane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Medicinski stručnjaci najvećim dijelom također smatraju kako su strože mjere neophodne i da bi ih trebalo &scaron;to prije uvesti kako bi se spriječilo preopterećenje zdravstvenog sustava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-19-policija-njemacka.jpgUklonjena ploča s imenom Radovana Karadžića sa Studentskog doma na Palamahttp://grude.com/clanak/?i=238285238285Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-10-skola-pale-karadzic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ploča s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića skinuta je sa Studentskog doma na Plama, objavio je BN TV.<p><br />Skidanje ploče uslijedilo je nakon &scaron;to je Karadžićeva kćerka danas kazala da ploču treba skinuti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ploču koju ju Milorad Dodik zajedno sa kćerkom i suprugom Radovana Karadžića postavio 2016. godine pred lokalne izbore, skinuli su, kako navodi BN, domari po nalogu direktora Studentskog doma Damjana &Scaron;kipine, koji je i odbornik SNSD-a u Skup&scaron;tini Pala i u gradskoj skup&scaron;tini Istočno Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, Sonja Karadžić je danas kazala da ploča treba biti sklonjena zbog "zloupotreba imena njenog oca".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-10-skola-pale-karadzic.jpegMarica iz Života na vagi: Brata spasila od suicida, a u istoj noći ubila joj se prijateljicahttp://grude.com/clanak/?i=238271238271Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-10-marica-zivot-na-vagi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kandidatkinja nove sezone 'Života na vagi', Marica Korolija otvoreno je progovorila o teškim situacijama koje je proživjela u životu. U showu je progovorila i o teškim odnosima u obitelji, a nakon izlaska, kaže, situacija je još gora<p>&nbsp;</p> <p>- Situacija nije bolja<strong>. Čak &scaron;tovi&scaron;e, gora je, </strong>ali bila sam spremna na to. Vrijeme liječi sve pa se možda i to popravi. Nema vi&scaron;e polovičnih odnosa u mom životu. Ili jesi ili nisi uz mene, nema ni&scaron;ta između, ni ni&scaron;ta manje, jer ne zaslužujem manje - kazala je za <a href="https://www.rtl.hr/tv/zivot-na-vagi/novosti/3941710/marica-iz-zivota-na-vagi-plan-je-nastaviti-s-boljim-i-kvalitetnijim-zivotom-sve-ostalo-ce-doci/" rel="nofollow" target="_blank">RTL</a> Marica&nbsp;koja je nakon izlaska odlučila da će se jo&scaron; vi&scaron;e posvetiti sebi, te je izgubila dodatnih 18 kilograma.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo u showu je priznala kako je imala dva iznimno traumatična iskustva te priznala da je 14 godina nije imala vremena procesuirati to niti plakati.&nbsp; - I<strong>mala sam negdje oko 16-17 godina</strong>. Mama me nazvala na mobitel, bilo je dva ujutro i rekla da brzo dođem preko u kuću u &scaron;tagalj jer da brat nije dobro. Dotrčala sam, rekla mami da nas ostavi na samo, i u suzama se brzo popela po lojtri kako bi ga spustila s omče jer je visio na rubu želeći se ubiti. Uspjela sam mu odbaciti omču s vrata i nagovoriti ga da se spust sa mnom dolje -&nbsp; kazala je&nbsp;i dodala da to nije jedino užasno iskustvo koje je proživjela. - Tu noć, prijateljica mi je rekla da će se ubiti, a ja sam bila umorna od posla pa nisam ostala s njom jer je nisam shvaćala ozbiljno no ujutro oko pet su me probudili i rekli da se bacila pod vlak -&nbsp; rekla je i naglasila da ju je jo&scaron; vi&scaron;e potreslo &scaron;to joj je prijateljičina majka rekla nakon svega.&nbsp; - Vi&scaron;e me &scaron;okiralo to &scaron;to je njezina mama komentirala da sam bila ostala s njom ona bi danas bila živa. To me jako pogodilo i tu se promijenilo ne&scaron;to u mojoj glavi no nisam imala vremena procesuirati to. Ja 14 godina nisam imala vremena plakati - kazala je Marica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-10-marica-zivot-na-vagi.jpegDramatično u Vrgorcu, voda i dalje nadirehttp://grude.com/clanak/?i=238270238270Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-10-vrgorac-poplava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najteže je u selu Kokorići.<p><br />I dalje je dramatično na vrgoračkom području. Ceste su pod vodom. Ugrožene su kuće u selima uz rubne dijelove polja Bunine i Jezera. Najteže je u selu Kokorići. Odsječeno je 26 kućanstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A vodostaj i dalje raste. Nove ki&scaron;e u gornjim sljevovima - uzrokuju nove izljeve iz podzemnih tokova. Najgore se, najavila je Iva Kuzmanić iz Hrvatskih voda, očekuje danas - vodostaj bi trebao porasti jo&scaron; za metar, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pripadnici svih službi, od Hrvatskoga crvenog križa, HEP-a, Hrvatskih voda, Vrgoračkog komunalnog poduzeća do HGSS-a iz svih dijelova Hrvatske - danima nastoje pomoći mje&scaron;tanima da spase &scaron;to se spasiti da. &Scaron;teta je već na prvi pogled velika, pa je gradonačelnik Vrgorca od splitsko-dalmatinskog župana zatražio progla&scaron;enje elementarne nepogode.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-10-vrgorac-poplava.jpgEvo kakvo je stvarno zdravstveno stanje premijera Plenkovićahttp://grude.com/clanak/?i=238269238269Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-andrej_plenkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očito je covid upravo kod pacijenata koji i inače imaju problem s plućima nešto težeg oblika i dulje traju respiratorni simptomi koji nerijetko završe i s bolničkim liječenjem..<p><br />Ne radi se o nekom većem zdravstvenom problemu premijera Andreja Plenkovića, ali iz opreza smo mu preporučili da jo&scaron; koji dan ostane na kućnom liječenju, kažu nam liječnici koji prate zdravstveno stanje premijera koji je prije 10 dana obolio od covida-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, nakon &scaron;to je po naputku liječnika bio u izolaciji 10 dana zbog koronavirusa, bolovanje mu je produljeno, premda premijer vi&scaron;e nema povi&scaron;enu temperaturu, ali i dalje i ka&scaron;lje pa je poslu&scaron;ao preporuke liječnika da ipak ne putuje u Bruxelles jer bi to moglo pogor&scaron;ati njegovo zdravstveno stanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Terapija kortikosteroidima</strong><br />Naime, nakon &scaron;to je sam na sjednici Vlade Plenković rekao da neće ići u Bruxelles zbog svog problema sa zdravljem, odmah su krenula pitanja radi li se o težim posljedicama covida-19, treba li hospitalizacija ili možda liječenje kisikom... No, liječnici uvjeravaju da premijer vi&scaron;e nema povi&scaron;enu temperaturu, da njegovo stanje nije ozbiljno, ali da i dalje ka&scaron;lje pa je, kad je riječ o covidu, oprez nužan, pi&scaron;e <strong>Jutarnji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, i ovi se respiratorni problemi povezuju s njegovim alergijama koje potenciraju dugotrajni ka&scaron;alj uvijek kad ima neki respiratorni infekt, &scaron;to mu smeta pri disanju. Valja podsjetiti da je i prije tri godine, u siječnju, Plenković zbog dugotrajnog ka&scaron;lja nastalog zbog viroze bio na pregledu u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, ali ni tada nije nađen neki veći zdravstveni problem, već je to po svemu sudeći ipak posljedica atopijske alergije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očito je covid upravo kod pacijenata koji i inače imaju problem s plućima ne&scaron;to težeg oblika i dulje traju respiratorni simptomi koji nerijetko zavr&scaron;e i s bolničkim liječenjem, za &scaron;to kod premijera zasad nema potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko je poznato, Plenković se liječio po protokolu za covid-pacijente koji se liječe kod kuće, ali imaju ne&scaron;to teže respiratorne probleme, kod kojih se osmi ili deveti dan bolesti u terapiju uključuju kortikosteroidi, a ponekad i lijekovi za suzbijanje ugru&scaron;aka, ali se ne hospitaliziraju jer nije potrebno liječenje kisikom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prevelik napor</strong><br />Liječnici kažu da se kod premijera ne radi o previ&scaron;e te&scaron;kom obliku covida-19, ali su mu preporučili da ne ide u Bruxelles jer ipak se radi o naporu koji u ovakvim slučajevima nije poželjan i prevelikom broju kontakata koji mogu prenijeti neku drugu infekciju i pogor&scaron;ati stanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-andrej_plenkovic.jpgUhićen zbog brutalnog ubojstva paroha u manastiruhttp://grude.com/clanak/?i=238263238263Grude.com - klik u svijetWed, 09 Dec 2020 18:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-28-uhicenje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srna javlja da je uhićen Dragan Ševo.<p><br />Pripadnici Specijalne antiterorističke jednice MUP-a Republike Srpske danas su uhitili Dragana &Scaron;evu iz Banja Luke koji se sumnjiči za kazneno djelo &ldquo;Te&scaron;ko ubojstvo&ldquo; koje je počinjeno 07.12.2020. godine u manastiru Glogova, kod &Scaron;ipova, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U policijskoj akciji, osim Specijalne antiterorističke jednice sudjelovali su i policijski službenici Policijske uprave Banja Luka, a o događaju je obavje&scaron;ten i postupajući tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija lociranja i uhićenja osumnjičenog trajala je cijeli dan, a bili su uključeni i pripadnici policijskih uprava Banja Luka i Mrkonjić Grad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srna javlja da je uhićen Dragan &Scaron;evo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-28-uhicenje.jpegBika Jozu večeras 'uhitili' nakon 2 tjedna potrage, našeg Jerryija nikad nisuhttp://grude.com/clanak/?i=238246238246Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 20:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-29-bik-jerry.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bik Joza je prije 14 dana trebao krenuti prema klaonici, no mlada životinja od 380 kilograma je ipak odlučila uzeti sudbinu u svoje ruke.<p><br />&nbsp;Pobjegao je iz tvornice Mesoprerada u Slatini, protrčao kroz sam centar grada i pobjegao u obližnju &scaron;umu.<br /><br /></p> <p>Jozu su tražili puna dva tjedna, a kako nije ozlijedio nikoga, postao je omiljena maskota grada. Građani su mu dali ime, a iz klaonice su rekli da neće pod nož ako ga uhvate. I uhvatili su ga, u utorak navečer, nakon čega je smje&scaron;ten na jednu farmu - potvrdio je za 24sata.hr direktor slatinske Mesoprerade, Slavko Mađarić.<br /><br /></p> <p>Mađarić nam je rekao kako će Joza ostati na životu te da neće zavr&scaron;iti u klaonici gdje je iskočio iz kamiona i dao se u bijeg. Joza je tako svojim filmskim bijegom stekao veliku medijsku popularnost koja mu je osigurala pomilovanje i život na nekoj farmi bez bojazni da će ga zadesiti ista sudbina koja je namijenjena toj životinjskoj vrsti. Iz Mesoprerade su najavili da će vi&scaron;e informacija o tome gdje će Jozo provesti život kao bik, a ne kao kobasica, reći u srijedu.</p> <p><br />Na&scaron;eg prijatelja, bika Jerryija iz Dalmacije koji je, navodno, pre&scaron;ao u Hercegovinu, nikad nisu prona&scaron;li. Oti&scaron;ao je u veljači ove godine, kad je čuo da ga čeka klaonica i tamo negdje kod Ka&scaron;tela mu se izgubio svaki trag. Navodno ga lokalni lovci povremeno sretnu dok brz poput vjetra i snažan poput kamena juri zelenim poljanama i puste ga da im pobjegne jer je konačno prona&scaron;ao svoju slobodu.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-29-bik-jerry.jpegPoplave u Tomislavgradu, zatvorena lokalna prometnica u Vinicihttp://grude.com/clanak/?i=238245238245Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 19:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-08-tomislavgrad-poplava-vatrogasci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obilna kiša koje danima pada na prostoru općine Tomislavgrad zadalo je dosta posla vatrogascima.<p><br />Kako je kazao zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe Tomislavgrad Mate Jurčević, tijekom dana sva njihova oprema i ljudstvo bili su angažirani na ispumpavanju vode iz poplavljenih obiteljskih i javnih ustanova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na&scaron;e pumpe danas su radile na ispumpavanju vode iz Staračkog doma u Tomislavgradu, iz jedne stambene zgrade iznad po&scaron;te te u nekoliko obiteljskih kuća. Veći broj vlasnika kuća nabavio je vlastitu opremom za ispumpavanje jer iz ranijih iskustava znaju da im obilne ki&scaron;e izazivaju dosta problema'', kazao je Jurčević, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velike količine ki&scaron;nih oborina dovele su i do prelijevanja vode preko nekih prometnica, pa je tako zatvorena lokalna prometnicu na dijelu Viničkog polja, pored naselja Vinice, koja vodi prema graničnom prijelazu s Republikom Hrvatskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su kazali iz PU Tomislavgrad, proteklih dana voda je ugrožavala sigurnost prometa na dionici magistralne ceste Tomislavgrad &ndash; Posu&scaron;je u Mrkodolu, a kritično je bilo i na županijskoj cesti od Tomislavgrada do Blidinja te od naselja Mandino Selo prema Borčanima, Omolju i Seonici, gdje je lokalna rječica Ričina prijetila izlijevanjem iz korita.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-08-tomislavgrad-poplava-vatrogasci.jpgSIP ukrao Hrvatima načelnika Uskoplja, vijećnike u Tesliću, Srebreniku...http://grude.com/clanak/?i=238231238231Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-06-izbori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sličan ishod vjerojatno će biti i u Travniku s izborom načelnika, a sve to očito je priprema za opće izbore 2022. godine kada bošnjačke stranke najavljuju da će udružene Hrvate izbaciti iz vlasti na federalnoj i državnoj razini. <p><br />Every ballot counts &ndash; odnosno svaki birački listić se računa bio je slogan prista&scaron;a novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena kada se počelo brojati dopisne, odnosno glasove pristigle po&scaron;tom koje je odlazeći predsjednik Donald Trump nastojao zaustaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se danima nije zaustavilo u SAD-u u Bosni i Hercegovini je zaustavilo Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo koje je pod potpunim nadzorom bo&scaron;njačke politike i dijela srpskih stranaka, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponajprije je to vidljivo u Gornjem Vakufu-Uskoplju gdje se prekinulo brojanje listića pristiglih po&scaron;tom za načelnika, a gotovo identično ova otuđena državna institucija, po tvrdnjama hrvatskih političkih predstavnika, otela je Hrvatima jedno vijećničko mjesto u Srebreniku, Tesliću...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličan ishod vjerojatno će biti i u Travniku s izborom načelnika, a sve to očito je priprema za opće izbore 2022. godine kada bo&scaron;njačke stranke najavljuju da će udružene Hrvate izbaciti iz vlasti na federalnoj i državnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH najavio je jučer pokretanje tužbi te pozvao pravosudne vlasti i međunarodne organizacije da istraže navode o nezakonitom zaustavljanju brojanja glasova pristiglih po&scaron;tom čime je Hrvatima oduzeto mjesto načelnika Uskoplja, kao i vijećnika u nizu općina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uz institucije na&scaron;e zemlje, pozivamo i očekujemo snažno djelovanje institucija EU i njihova predstavni&scaron;tva u na&scaron;oj zemlji, Veleposlanstva SAD-a, kao i međunarodnih institucija poput OHR-a, OESS-a&rdquo;, navodi se u priopćenju HNS-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski narodni sabor BiH, koji okuplja najveće hrvatske političke stranke u toj zemlji, naveo je i kako glasovi po&scaron;tom nisu pribrojani te da je bilo niz manipulacija i u drugim općinama poput Srebrenika, Kalesije ili pak povratničke općine Teslić u Republici Srpskoj gdje je navodno Hrvatima nezakonito oduzet vijećnički mandat koji su trebali prvi put osvojiti od progona i zavr&scaron;etka rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH smatraju kako je aktualni saziv Sredi&scaron;njeg izbornog povjerenstva (SIP) nezakonito izabran te da je pod nadzorom vodeće bo&scaron;njačke stranke SDA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravaju da su ovi izbori &ldquo;probni balon ovakvog nelegalnog SIP-a BiH&rdquo; kako bi se ostvarili planovi bo&scaron;njačkih stranaka da na općim izborima 2022. Hrvate izbace iz svih struktura entitetskih i državnih vlasti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-06-izbori.jpg'Da, ja sam Ante Gotovina'http://grude.com/clanak/?i=238225238225Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-05-gotovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon više od četiri godine od početka njegova progona, na današnji dan 2005. uhićen je general Ante Gotovina, a glavna haška tužiteljica Carla del Ponte bila je presretna.<p>&nbsp;</p> <p>Lokalna policija uhitila ga je u hotelu s četiri zvjezdice Bit&aacute;cora u turističkoj zoni Playa de Las Americas na otoku Tenerife koji pripada &scaron;panjolskim Kanarima.<br /><br /></p> <p>Ante Gotovina navodno je tjednima prije uhićenja jahtom kružio otočjem i mijenjao prenoći&scaron;ta. Nije bio naoružan, a kod njega u džepu na&scaron;li su 24 novčanice od 500 eura odnosno ukupno 12.000 eura. Uhićenju se nije opirao.<br /><br /></p> <p>S njim je na večeri bio australski Hrvat <strong>Jozo Grgić Jablan</strong> koji mu je te novce donio kao financijsku pomoć za bijeg. I njega su uhitili. Nakon ispitivanja jo&scaron; &scaron;est dana proveo je u hotelu pod prismotrom policije.</p> <p>Zatim su ga pustili da se vrati u Australiju.<br /><br /></p> <p>Sobarica hotela Bit&aacute;cora je ispričala kako je Gotovina bio ljubazan gost.<br /><br /></p> <p>Svjedoci su pak rekli kako je zadnji dan na slobodi proveo mirno.<br /><br /></p> <p>Gotovina i Grgić su se iza 20 spustili na večeru. Sjeli su za stol broj 157. Nisu naručivali ni&scaron;ta posebno nego su jeli &scaron;to je bilo ponuđeno na &scaron;vedskom stolu. Naručili su butelju vina &nbsp;Marqu&eacute;s de Caceres i razgovarali o nadolazećim blagdanima.<br /><br /></p> <p>Oko 21.10 sati, odnosno malo prije nego su ispili zadnje gutljaje vina i prije nego je Gotovina uspio platiti butelju koja je prema riječima, &scaron;efa sale restorana Bit&aacute;cora, stajala 20 eura,u restoran hotela upalo je devet &scaron;panjolskih specijalnih agenata.<br /><br /></p> <p>Pitali su ga je li on Ante Gotovina. On im je smirenim glasom rekao da je.<br /><br /></p> <p>Tada je ispružio ruke, kao da je očekivao uhićenje, te je uz vidno olak&scaron;anje pogledao u kameru koja ga je snimala i rekao 'I to se jednom moralo dogoditi'. Zatim je pitao smije li uzeti sako &scaron;to su mu policajci dopustili.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Noć je proveo u strogo čuvanom &scaron;panjolskom zatvoru Soto del Real koji se nalazi 40-ak kilometara od Madrida, a u njemu kazne služe teroristi, propali tajkuni, političari, bankari, odvjetnici.<br /><br /></p> <p>Nakon toga su ga prebacili u UN-ov zatvor u Scheveningenu u Nizozemskoj.<br /><br /></p> <p>Hrvatski general oslobođen je sedam godina kasnije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-05-gotovina.jpgBivšem generalu JNA 10 godina zatvora za miniranje brane Peruća: ''Htjeli ste poplaviti Dalmaciju''http://grude.com/clanak/?i=238221238221Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 19:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-sudjenje-major-jna-peruca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osuđen je da je kao zapovjednik tzv. 221. motorizirane brigade Kninskog korpusa tzv. Vojske SAO Krajine postupao suprotno Ženevskoj konvenciji te je organizirao rušenje brane HE Peruća..<p><br />Nisu se u ponedjeljak iza podne obistinile želje umirovljenog general majora vojske Jugoslavije Borislava Đukića, koji je očekivao da će biti oslobođen krivnje za organiziranje miniranja brane Peruća krajem siječnja 1993. godine, pi&scaron;e <em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Dinka Me&scaron;ina "odrezalo" je Đukiću 10 godina zatvora nepravomoćnom presudom za ratni zločin protiv civilnog stanovni&scaron;tva te mu je produljen istražni zatvor u kojem se nalazi od ožujka 2016. godine, a uračunato mu je i vrijeme provedeno u ekstradicijskom pritvoru od sredine srpnja 2015. godine do ožujka 2016. kada je izručen Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đukić je u optužnici bio zajedno s generalom Ratkom Mladićem, tada zapovjednikom 9. kninskog korpusa JNA, sada pokojnim generalom Milom Novakovićem, zapovjednikom tzv. Srpske vojske Krajine te majorom Milanom Koricom, tada zapovjednikom svih pograničnih jedinica milicije SVK-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osuđen je da je kao zapovjednik tzv. 221. motorizirane brigade Kninskog korpusa tzv. Vojske SAO Krajine postupao suprotno Ženevskoj konvenciji te je organizirao ru&scaron;enje brane HE Peruća s ciljem potpunog potapanja gradova Sinja, Omi&scaron;a i Trilja pri čemu bi smrtno stradalo 50-ak tisuća stanovnika i njihova imovina. Zato je naredio da se u temelje brane, po presudi, na četiri mjesta umetne 20 do 30 tona TNT eksploziva koji je bio povezan telefonskim kabelom s indukcijskim strojem. Đukić je zapovjedio povlačenje svoje vojske i aktiviranje eksploziva. Zbog eksplozije je do&scaron;lo do uru&scaron;avanja i o&scaron;tećenja brane, odnosno ru&scaron;enja tornja na njoj. Zahvaljujući pravodobnoj intervenciji radnika Hidroelektrane &ldquo;Peruća&rdquo; spriječeno je ru&scaron;enje brane, potpuno potapanje i dovođenje u opasnost života vi&scaron;e od 50 tisuća stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Nevin sam'</strong></p> <p>"Gospodo suci, pred vama je nevin čovjek koji već &scaron;estu godinu bez krivice leži u istražnom zatvoru. Pogor&scaron;alo mi se zdravstveno stanje, a u zatvoru sam izložen vrijeđanju na nacionalnoj osnovi. Odgojen sam u patrijarhalnom duhu od roditelja antifa&scaron;ista, boraca NOB-a. Po ukupnom opredjeljenju bio sam i ostao ljevičar. Odrastao sam u vi&scaron;enacionalnoj sredini duboko uvjeren u snagu i značaj bratstva i jedinstva. Ponosan sam &scaron;to sam kao visoki oficir i u toku ratnih događanja sačuvao vi&scaron;enacionalnu strukturu jedinice kojom sam komandovao. Sve ovo mi je bilo putokaz da kao visoki oficir ne učinim ni&scaron;ta nečasno, bilo po mojoj naredbi, niti lično, i duboko suosjećam s porodicama svih žrtava rata", rekao je u Đukić, uz ostalo, u svojoj obrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ni&scaron;ta od toga nije mu pomoglo da izbjegne osuđujuću kaznu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Činjenica je da je u presudi navedeno drugačije činjenično stanje od onog u optužnici jer je ovo sudsko vijeće ostavilo u izreci samo ono &scaron;to je smatralo da je nesporno dokazano, a sve ono &scaron;to je bilo upitno ili se temeljilo na "rekla-kazala" je ispu&scaron;teno. Vi ste negirali tijekom postupka svoju odgovornost, no tijekom postupka je utvrđeno da ste vi počinili ovo kazneno djelo. &Scaron;to se tiče planiranja, nema dokaza za to, ali ima za organiziranje ru&scaron;enja i to prvenstveno iz iskaza svjedoka koji su bili na va&scaron;oj strani tijekom Domovinskog rata, a ne vidimo razlog za&scaron;to bi oni ba&scaron; vas imenovali kao odgovornog bez razloga", kazao je, među ostalim, u obrazloženju presude sudac Dinko Me&scaron;in.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je kao olakotna okolnost uzeta Đukićeva života dob te obiteljske prilike koje je naveo u obrani kada je rekao: "Od te&scaron;ke tuge zbog mog odsustva i svega &scaron;to proživljavam u zatočeni&scaron;tvu, doveo sam obitelj u veoma te&scaron;ku situaciju. Supruga i mlađa kćer su zavr&scaron;ile u bolnici".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izazvao bi pravu katastrofu</strong></p> <p>"Otegotna okolnost jest sam cilj ovog čina jer ovo nije bio "bezvezni" objekt, a da je ru&scaron;enje uspjelo to bi za posljedicu imalo pravu katastrofu jer bi gotovo cijela Dalmacija bila poplavljena. Vi ste bili jedan od glavnih zapovjednika, nije bilo nikakvog razloga da se uni&scaron;tavaju objekti koji nisu bili od vojne važnosti. Mogli ste se oduprijeti naredbi, bilo je takvih primjera poput onog admirala Vladimira Barovića koji je odbio naredbu da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj te je sebi oduzeo život. Vi ste usprkos mogućnosti izbora učinili to &scaron;to ste učinili i to je otegotna okolnost", rekao je sudac Me&scaron;in.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Đukićev odvjetnik Željko Ostoja smatra da bi po svim zakonima Đukić trebao u ponedjeljak u ponoć biti slobodan čovjek jer je istekao maksimalan istražni zatvor od četiri godine i 9 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očekujemo da Vrhovni sud neće sam sebi skakati u usta i da će nakon 15-ak dana general biti pu&scaron;ten", rekao je Ostoja okupljenim novinarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"A kad izađe mi ćemo dalje voditi pravnu bitku", kazao je Ostoja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-sudjenje-major-jna-peruca.jpgAutobus zapeo u snijegu, izvukla ga Trojka Syncro VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=238219238219Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 19:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-autobus-golf-izvlacenje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vozaču autobusa u pomoć je priskočio vozač Golfa III Syncro s pogonom na sva četiri kotača..<p><br />U blizini Stuttgarta, odnosno Kircheima, lokalni autobus nije se mogao popeti uzbrdo, a na kraju je zapeo u snijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u pomoć mu je priskočio vozač Golfa III Syncro s pogonom na sva četiri kotača, pi&scaron;e <em><strong>Fenix magazin</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez imalo pote&scaron;koća izvukao je autobus iz snijega, a lolalni stanovnici nisu mogli vjerovati onome &scaron;to vide pa su snimili video.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/LJSUfx89j7c" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-autobus-golf-izvlacenje.jpegSAMO U BiH: Gradili dionicu 7 godina, svečano je otvorili pa nakon 10 dana zatvorilihttp://grude.com/clanak/?i=238214238214Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 16:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-autocesta-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novoizgrađena dionica autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu na dijelu koridora Vc između Budmpešte i Ploča zatvorena je u ponedjeljak, samo desetak dana nakon što je puštena u promet, zbog problema s uporabnom dozvolom.<p>&nbsp;</p> <p>Ispostavilo se kako nadležna tvrtka za novu dionicu autoceste nije ishodila uporabnu dozvolu pa je njeno kori&scaron;tenje predstavljalo rizik za sve one koji su se odvažili provozati se tim pravcem.<br /><br /></p> <p>"Izdali smo&nbsp;rje&scaron;enje o zabrani uporabe&nbsp;objekta&nbsp;jer je to za nas jo&scaron; uvijek objekt u izgradnji i takav će biti dok ne dobiju dozvole", kazao je lokalnim medijima <strong>Ejub Salkić</strong>, glavni građevinski inspektor Federacije BiH.<br /><br /></p> <p>Sporni objekt je&nbsp;dionica autocese na pravcu od Sarajeva&nbsp;ka sjeveru BiH i nastavak je ranije izgrađene autoceste od glavnog grada BiH&nbsp;do Zenice. Novih 11 kilometara autoceste zapravo je zenička zaobilaznica i olak&scaron;ava prolaz pravcem koji je često bio zagu&scaron;en jer prolazi kroz kotlinu rijeke Bosne, opterećenu gustim prometom magistralnom cestom, koja je sada najvažnija veza sredi&scaron;njih i sjevernih dijelova BiH.<br /><br /></p> <p>Gradnja tih 11 kilometara trajala je punih sedam godina, a iz Autocesta Federacije BiH to su obja&scaron;njavali složenom konfiguracijom tla te nepredvidivim izazovima poput klizi&scaron;ta i podzemnih voda.<br /><br /></p> <p>Novoizgrađena dionica trebala je svečano biti pu&scaron;tena u promet 25. studenog, na Dan državnosti BiH, no prvi automobili pro&scaron;li su tek pet dana kasnije, a razlog je bio u tome &scaron;to tvrtka Autoceste nije mogla na vrijeme donijeti odluku o tome kolika će biti cijena cestarine.<br /><br /></p> <p>Naknadno se ispostavilo kako Autoceste FBiH nisu bile u stanju na vrijeme priskribiti niti potrebne dozvole pa im je sada stiglo rje&scaron;enje o zatvaranju novoizgrađene prometnice.<br /><br /></p> <p>Autocesta&nbsp;na koridoru V c trebala bi kroz BiH prolaziti u dužini od 330 kilometara. Za proteklih dvadesetak godina koliko se gradi dovr&scaron;eno je tek oko 150 kilometara, a neke dionice potpuno su beskorisne, primjerice ona u Posavini, koja vodi&nbsp;do mjesta Svilaj, jer tamo jo&scaron; nema novog mosta preko Save. isto vrijedi i za onu koja se upravo dovr&scaron;ava u Hercegovini, između Bune i Počitelja, jer tamo također nema niti će prije 2022. biti mosta preko Neretve.<br /><br /></p> <p>Komentirajući nevjerojatnu sporost i &scaron;lamperaj pri gradnji autoceste na koridoru&nbsp;Vc, kojega i Europska unija prepoznaje kao strate&scaron;ki važan projekt i podupire njegovo financiranje, &scaron;ef Delegacije EU u BiH <strong>Johann Sattler </strong>nedavno je ocijenio kako bi uz dosada&scaron;nji tempo na dovr&scaron;etak autoceste mogli čekati i naredna tri desetljeća.<br /><br /></p> <p>"Ovim će tempom koridor V c biti izgrađen za 27 godina", kazao je Sattler dodajući kako je jedini izlaz da se vlasti u BiH uozbilje i odgovornije počnu raditi na tom projektu kroz bolje planiranje i učinkovitiju provedbu tih planova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-autocesta-2020.jpgU Mostaru + 17, prosinac je i gradom šetaju zmije...http://grude.com/clanak/?i=238194238194Grude.com - klik u svijetSun, 06 Dec 2020 20:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-06-zmija-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarci su u samom središtu grada zabilježili prozor koji ih je zaprepastio, piše Vecernji.ba. Zmiju nasred ceste. Srećom neotrovnu.<p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;i čitatelji koji su nam je poslali kažu kako su zmiju vidjeli ovog vikenda u jutarnjim satima, pored obljižnje trgovine, ulaza u zgradu... Oni su u&nbsp;mostarskom naselju Vatikan, u ulici Biskupa Buconjića na prometnici zastali iznenađeni pojavom i uslikali je. Razlog posjeta ovog neobičnog "gosta" možemo potražiti i u neuobičajeno visokim temperaturama u prosincu ove godine. Toplo vrijeme u ovom mjesecu uzrok je i pojave komaraca i drugih insekata. No, ipak zmija usred zime u naseljenim područjima nije česta pojava.</p> <p>Danas je u Mostaru bilo čak + 17, a datum je 6. prosinca...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-06-zmija-mostar.jpgSud zbog Grabovice zatražio da se ovrši imovina Sefera Halilovićahttp://grude.com/clanak/?i=238175238175Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 13:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-09-2019_grabovica4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cilj te operacije koja je razrađena kroz “Smjernicu za obrambeno-napadna djelovanja, Sekcija 1:100 Livno, Konjic, Makarska, Mostar” bio je poraz HVO-a i etničko čišćenje Hrvata.<p><br />Općinski sud u Mostaru naložio je ovrhu zemlji&scaron;ta kod Mostara u vlasni&scaron;tvu nekada&scaron;njeg načelnika Glavnog stožera bo&scaron;njačke Armije BiH generala Sefera Halilovića nakon &scaron;to godinama izbjegava platiti tro&scaron;kove postupka u kojemu je prije punih &scaron;est godina pravomoćno izgubio pred Sudom u Sarajevu pred kojim je za klevetu tužio Josipa Drežnjaka, jednu od žrtava pokolja koji je počinila Armija BiH u mjestu Grabovica nedaleko od grada na Neretvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Općinski sud u Mostaru 9. studenog donio je odluku o ovrsi njegove nekretnine u mjestu Blagaj kod Mostara, a radi se o njivi povr&scaron;ine 1.614 četvornih metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvu odluku mostarski Sud donio je nakon &scaron;to je Sud u Sarajevu pravomoćno 2014. godine presudio da Halilović mora platiti 2.550 KM uz zatezne kamate od toga dana i tro&scaron;kove pristojbe u izvr&scaron;nom postupku, pi&scaron;e Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupan iznos koji sada mora platiti Halilović popeo se na 5.000 maraka. Protiv takvoga rje&scaron;enja njegov odvjetnik Sead Gajević odgovorio je na odluku Općinskog suda u Mostaru navodeći gotovo nevjerojatno i pomalo djetinjasto obja&scaron;njenje za&scaron;to Halilović nije izmirio iznos nakon pravomoćne presude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije imao namjeru izbjegavati ovrhu te svoje novčane obveze, ali nije znao kako i na koji račun tu svoju novčanu obvezu izvr&scaron;iti niti je imao broj računa na koji će izvr&scaron;iti tu svoju novčanu obvezu, a ni sada ga nema, napisao je Gajević, &scaron;to vi&scaron;e sliči ispričnici, a ne prigovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pri tome je utvrdio kako je Drežnjak trebao dostaviti broj računa na koji će izvr&scaron;iti uplatu, ali je, kako tvrdi, postupio tako da je podnio prijedlog za izvr&scaron;enje na nepokretnostima kod Općinskog suda. No, kako je shvatio da bi stvari mogle krenuti jo&scaron; lo&scaron;ije prema njegovu klijentu, koji se ignorantski pona&scaron;ao prema odluci Suda u Sarajevu, objasnio je kako Halilović posjeduje i druge predmete na kojima se može provesti izvr&scaron;enje, a ne prodajom nepokretnosti vrijedne nekoliko desetaka tisuća maraka za namirenje novčane tražbine od 2.550 maraka i zakonskih zateznih kamata i tro&scaron;kova ovrhe koje sve zajedno ne dostiže ni 5.000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sam Drežnjak potvrdio je za Večernjak da je odvjetnički ured, koji zastupaju Darislav Paponja i Davor Bunoza, pokrenuo postupak ovrhe zbog nepo&scaron;tivanja odluke suda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja moram reći kako vjerujem u državne institucije i očekujem da će postupiti sukladno ranijim odlukama suda te se stvari dovesti do kraja, rekao je Drežnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njega je Halilović tužio za klevetu tvrdeći da je iznosio neistine te da mu je nanio &scaron;tetu nakon &scaron;to su mediji prenijeli informacije o novim dokazima o mogućem novom kaznenom progonu Halilovića za ratne zločine počinjene za vrijeme vojne akcije &ldquo;Neretva &lsquo;93.&rdquo; koju je Armija BiH vodila u dolini Neretve tijekom koje je počinjen niz te&scaron;kih zločina i pokolja nad Hrvatima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sam Drežnjak ne želi prejudicirati sve postupke, ali očekuje da se rasvijetli uloga generala Halilovića i drugih koji se mogu smatrati odgovornim za zločine. Međunarodni kazneni sud za biv&scaron;u Jugoslaviju oslobodio je krivnje načelnika Glavnog stožera Armije BiH za brojne zločine, od kojih su najpoznatiji oni u Grabovici, Uzdolu, odnosno Doljanima. Tijekom 1993. godine Halilović je imenovan zapovjednikom ove operacije te je imao istureno zapovjedno mjesto u Jablanici otkuda je rukovodio napadnim djelovanjima. U međuvremenu je u javnosti postala dostupna i njegova smjernica u kojoj je vi&scaron;e nego jasno tko je bio gospodar života i smrti na tome području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj te operacije koja je razrađena kroz &ldquo;Smjernicu za obrambeno-napadna djelovanja, Sekcija 1:100 Livno, Konjic, Makarska, Mostar&rdquo; bio je poraz HVO-a i etničko či&scaron;ćenje Hrvata. Dokument na kojem stoji oznaka vojne tajne, a koji je potpisao prvi čovjek Armije BiH Sefer Halilović, govori o tome kako na prostoru Hercegovine do Prozora &ldquo;usta&scaron;ke snage imaju raspoređeno &scaron;est bojni, ukupno 2.500 ljudi&rdquo;. Navode se informacije kako su bojne raspoređene, kakvu su artiljerijsku potporu imale te se navodi kako je Armija BiH imala 8.500 boraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Očistiti usta&scaron;e&rdquo;</strong></p> <p>Nazivajući Hrvate usta&scaron;ama, nalaže se istodobni napad u smjeru iz doline Neretvice k Prozoru, a pomoćne u smjeru sela Donja Grabovica &ndash; sela Vrdi &ndash; sela Goranci &ndash; Mostar. Osim u Gorancima, koje nikada nisu dosegli, u svim ovim mjestima počinjeni su brojni zločini manjeg ili pak većeg obujma. Također se precizira i da se u zoni napada &ldquo;očisti prostor od sumnjivih osoba&rdquo;. S pravom se postavlja pitanje jesu li u sklopu &ldquo;či&scaron;ćenja prostora od sumnjivih osoba&rdquo; pobijena 32 Hrvata civila, od najmlađe Mladenke i njezine majke do nepokretnih staraca ili pak žrtve Uzdola&hellip;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-09-2019_grabovica4.jpgFOTO: Studentice u Hercegovini pronašle način da upoznaju sugrađane s problemima osoba s invaliditetomhttp://grude.com/clanak/?i=238169238169Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-05-danosobasinvaliditetom2020-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studentice edukacijske rehabilitacije obilježili su Međunarodni dan osoba s invaliditetom u ime Kluba studenata edukacijske rehabilitacije „ERGO“, koji djeluje pri Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.<p><br /><br />Iako epidemiolo&scaron;ka situacija priječi puno dobrih projekata, vrijedne studentice su ipak prona&scaron;li prikladan način da svoje ideje prilagode i obilježe ovaj znameniti događaj: podijelile su se po gradovima diljem Hercegovine i upoznale svoje sugrađane s osobama s invaliditetom, ali i radom edukacijskih rehabilitatora.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20201.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20204.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20205.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20206.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20207.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20208.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom20209.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202010.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202011.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202012.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202013.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202014.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202015.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202016.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202017.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202018.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202019.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202020.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202021.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202022.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202023.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-05-20-12-05-danosobasinvaliditetom202024.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-05-danosobasinvaliditetom2020-glavna.jpgJP Komunalno Grude: OBAVIJEST ZA KORISNIKEhttp://grude.com/clanak/?i=238158238158Grude.com - klik u svijetFri, 04 Dec 2020 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=redukcija-vode-bit-ce-na-cijelom-podrucju-sarajeva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz JP Komunalno Grude obratili su se javnosti priopćenjem koje portal Grude.com prenosi u cijelosti.<p>&nbsp;</p> <p>Obavje&scaron;tavaju se korisnici vode s Javnog vodovoda Grude da je voda bakteriolo&scaron;ki i kemijski ispravna, ali da zbog učestalih padalina i zamućenja vodu za piće ne koriste bez prethodnog prokuhavanja.</p> <p>Ova obavijest ima preventivni karakter.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/redukcija-vode-bit-ce-na-cijelom-podrucju-sarajeva.jpgLika bez struje, od hladnoće popucali dalekovodihttp://grude.com/clanak/?i=238144238144Grude.com - klik u svijetThu, 03 Dec 2020 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-03-lika-struja.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ledena kiša koja pada na području Like stvorila je probleme u opskrbi elektičnom energijom. Popucali su dalekovodi pa su mnoga kućanstva bez struje - problem se polako rješava. <p>&nbsp;</p> <p>Temperatura oko nule, idilične slike Like okovane ledom - idilične samo naizgled. Ledena ki&scaron;a i bura u Primorju uzrokovale su pucanje dalekovoda cijela su sela bez struje. Terenske ekipe su odmah pristupile otklanjanju kvarova, javlja HRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na &scaron;irem području grada Gospića, Gračaca, Udbine i na području podvelebitskog primorja - imali smo 2375 kupaca odnosno korisnika električne energije bez napajanja, izvijestio je direktor Elektrolike Ernest Petry.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popravak je jako zahtjevan, kaže Ivan Uremović. Na ruku radnicima ne idu u prilog ni ki&scaron;a koja sve nastavlja lediti na niskim temperaturama. Ali kad treba ne&scaron;to odraditi, dodaje Željko Dizdar - onda se to i odradi, nekad lak&scaron;e, nekad teže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ličani se ne bune. Djelatnici Elektrolike ulažu nadljudske napore da uz ovakve vremenske neprilike otklone sve kvarove. Danas oko 15 sati, dodaje Ernest Petry - bez kupaca je jo&scaron; stotinjak korisnika. Nadaju se da će do kraja dana otkloniti kvarove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ledena ki&scaron;a i dalje pada, no nasreću za sada nije stvorila veće probleme u prometu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-03-lika-struja.pngLedena kiša stvara velike probleme vozačima u Bosni, nevrijeme i u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=238130238130Grude.com - klik u svijetWed, 02 Dec 2020 20:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-23-nevrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog ledene kiše koja pada u dijelovima Bosne situacija na prometnicama je dosta teška.<p>&nbsp;</p> <p>Promet se odvija otežano, a zabilježeno je i nekoliko prometnih nesreća. Iz MUP-a Sarajevske županije ističu da se radi uglavnom o materijalnim &scaron;tetama.</p> <p><br />U nizinama Hercegovine pada obilna ki&scaron;a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-23-nevrijeme.jpgGolužina oca u Hercegovini ubili četnici, a njemu Srbin spasio živothttp://grude.com/clanak/?i=238118238118Grude.com - klik u svijetTue, 01 Dec 2020 19:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-01-mlakar-goluza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od Laze Goluže, tvorca kultne Kviskoteke, jednog od najvećih Hercegovaca svih vremena, intelektualca kojem se divio svijet danas se opraštaju Hrvati diljem svijeta. <p>&nbsp;</p> <p>Iako su po imenu Lazo mnogi pomislili da je poznati Hercegovac Srbin, on je Hrvat iz Hercegovine, a čija je pro&scaron;lost jako te&scaron;ka. O tome je dva puta progovorio. Jednom kad je odgovarao na klevete da je on Srbin, a Oliver Mlakar Hrvat i drugi put kad je odlučio o tome razdoblju života progovoriti u medijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kviskoteka je bila toliko popularna u to vrijeme da je jedan beogradski publicist, kojega sam ja zvao &lsquo;beogradski Tenžera&rsquo;, napisao u svojoj kolumni da je &ldquo;Kviskoteka&rdquo; tako izvanredan TV program zato &scaron;to ga stvara i uređuje Lazo Goluža (Srbin), a vodi Oliver Mlakar (Hrvat). Na to sam mu ja odgovorio: &lsquo;Dragi Bogdane, niti je Lazo Goluža Srbin (nego je po ocu i majci Hrvat Hercegovac), niti je Mlakar po ocu Hrvat, nego Slovenac. Moga su oca, inače, ubili četnici za vrijeme Drugoga svjetskog rata, a mene, moju majku i dvije sestre iz četničkog je zarobljeni&scaron;tva spasio najbolji prijatelj mog oca koji je bio Srbin. Od svoje majke sam naučio da je mržnja ponižavajući osjećaj za čovjeka - ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-01-mlakar-goluza.jpgLivno jutros najhladnijehttp://grude.com/clanak/?i=238105238105Grude.com - klik u svijetTue, 01 Dec 2020 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-18-mraz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na sjeveru i sjeverozapadu Bosne jutros je oblačno i maglovito vrijeme. <p>&nbsp;</p> <p>U ostatku zemlje je pretežito vedro. Temperature zraka u 07.00 sati: Livno -11; Drvar, Ivan-sedlo -10; Bugojno -8; Jajce, &Scaron;iroki Brijeg -7; Gradačac, Grude, Zenica -6; Sanski Most, Sarajevo -5; Bihać, Tuzla -4; Bjela&scaron;nica -2; Mostar 2 i Neum 4 stupnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas će u većem dijelu sjeverne i sjeverozapadne Bosne preovladavati magla i niska naoblaka. U ostatku zemlje bit će pretežito vedro. Vjetar slab u Hercegovini jugozapadni, a u Bosni sjeverni i sjeveroistočni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevna temperatura od -1 do 5, a u Hercegovini od 8 do 12 stupnjeva, priopćeno je iz Federalng hidrometerolo&scaron;kog zavoda BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-18-mraz.jpgNek' se kupaju u mržnji, nek' crknu od ljubomore, ali žičara će voziti od 3. siječnjahttp://grude.com/clanak/?i=238082238082Grude.com - klik u svijetSat, 28 Nov 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-31-bandic_milan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Milan Bandić je prilikom obilaska zagrebačke gradske četvrti Brezovica morao odgovarati na brojna pitanja novinara oko kontroverzi vezanih uz izgradnju nove sljemenske žičare. <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;- Tako je bilo s fontanama, tako je bilo s Bundekom, tako je bilo sa skijali&scaron;tem, tako je sa žičarom. Pa nek' crknu od ljubomore, nek' se kupaju u svojoj mržnji. Evo, ja im poručujem to. Ali žičara će voziti 3. siječnja, najljep&scaron;a u Europi. A ko&scaron;tala je onoliko koliko je na trži&scaron;tu cijene rada ko&scaron;tala žičara, rekao je zagrebački gradonačelnik.<br /><br /></p> <p>U nastavku je Bandić jo&scaron; jednom ponovio.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Neka crknu oni koji ne mogu izdržati da je žičara gotova. Sad kad je gotova, sad je skupa, vidi Boga, k'o da je gradonačelnik odredio cijenu.&nbsp;Ja ću se voziti prvi u kabini, od 84 kabine&nbsp;i skija&scaron;i,&nbsp;3. siječnja - najavio je.<br /><br /></p> <p>- Ja mirno spavam &scaron;to se tiče moje odgovornosti. Ja sam prvi čovjek na braniku po&scaron;tivanja pozitivnih zakonskih propisa i Zakona o javnoj nabavi. Nema moje odgovornosti. Ako je netko ne&scaron;to napravio, on će i odgovarati. Molim vas da me vi&scaron;e po&scaron;tedite tih pitanja. Pa ja sam institucija, dobio sam 6 mandata, vodim pola Hrvatske 21 godinu, rekao je Bandić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-31-bandic_milan.jpgSarajevo je najzagađeniji grad na svijetu!http://grude.com/clanak/?i=238079238079Grude.com - klik u svijetSat, 28 Nov 2020 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-04-sarajevo-zagadjenje-zraka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo jutros je na prvom mjestu najzagađenijih gradova u svijetu, podaci su portala IQAir. <p><br />&Scaron;vicarski IQAir ima vi&scaron;e od 10.000 mjernih stanica &scaron;irom svijeta i prikazuje mape kvalitete zraka &scaron;irom svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na prvom mjestu najzagađenijih gradova jutros se nalazi Sarajevo s indeksom kvalitete zraka od 191. Na drugom mjestu je Sofija, glavni grad Bugarske, s indeksom kvalitete zraka od 188, a na trećem mjestu je ruski grad Krasnoyarsk s indeksom 178.</p> <p>&nbsp;</p> <p>New Delhi, Lahore, Kolkata, Dhaka, Milano, Pri&scaron;tina i Wuhan se jutros također nalaze među deset najzagađenijih gradova. Beograd se nalazi na 16. mjestu s indeksom kvalitete zraka od 123, dok je Zagreb na 43. mjestu s indeksom 68.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog zagađenosti zraka Vlada u Sarajevu je u petak proglasila epizodu "Upozorenje". Preporučuje se izbjegavanje aktivnosti vani i ostanak kući.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-04-sarajevo-zagadjenje-zraka.jpgKatedrala u Mostaru ostaje otvorena za političare, došao i Grlić Radmanhttp://grude.com/clanak/?i=238078238078Grude.com - klik u svijetSat, 28 Nov 2020 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-28-grlic-radman-biskup-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok s narodom Katedrala u Mostaru 'ostaje povezana u molitvi', s političarima zasad ostaje trajnije povezana u brojnim susretima posljednjih dana i tjedana.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u petak navečer s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. Petrom Palićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sjećam se jedne rečenice koju je (biskup) rekao da&nbsp; želi sanjati BiH koja ujedinjuje i ne dijeli. U tome duhu i Hrvatska Vlada podržava stabilnu i funkcionalnu BiH, kao i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Nama je bitno da se Hrvati ovdje osjećaju ravnopravno i komotno&ldquo;, rekao je Grlić Radman&nbsp; za medije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski ministar vanjskih poslova najavio je nastavak potpore Republike Hrvatske bh. Hrvatima kroz brojne projekte, među njima one koje pokreće katolička Crkva poput Biskupijskoga centra u Mostaru u kojemu su arhiv, muzejska riznica i zbirka umjetnina, te velika kongresna dvorana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Palić zahvalio je hrvatskoj Vladi na pomoći za brojne projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Hrvatska Vlada pomogla je financijski i mi smo jako ponosni na ovaj objekt. Nastaviti ćemo i dalje pomagati institucionalno sve programe i projekte Hrvata kako bi opstali i živjeli ovdje te bili ravnopravni u svojim domovima, ispovijedali svoju vjeru u demokraciji u ovoj zemlji koja je njihova domovina&ldquo;, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Katolička Crkva ima iznimno važnu ulogu u očuvanju hrvatskog nacionalnog i kr&scaron;ćanskog-katoličkog identiteta," rekao je ministar Grlić Radman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo na priopćenje koje je prije dva tjedna poslano iz Katedrale.</p> <p>-Zbog novonastale situacije s koronavirusom u župnoj kući do daljnjega radnim danom će se slaviti sv. Mise samo u 18.00 sati. Sve zaprimljene misne nakane u ostalim terminima bit će odslužene kada se za to steknu uvjeti. Raspored sv. Misa nedjeljom zasad ostaje nepromijenjen. Župni ured je zatvoren. Župni vjeronauk i ostale aktivnosti se neće održavati dok se situacija ne popravi. Dostupni smo za hitne slučajeve i razgovor preko župnog telefona: 036 331 353 ili e-maila: katedrala.mostar@gmail.com Ostanimo povezani u zajedničkoj molitvi! - navodi se u poruci na dru&scaron;tvenim mrežama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-28-grlic-radman-biskup-palic.jpgDjelatniku HRT-a iznenada pozlilo tijekom snimanja emisije, preminuo jehttp://grude.com/clanak/?i=238060238060Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-07-hrt_gledanost_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer poslijepodne za vrijeme snimanja emisije Prizma u Studiju 9 na HRT-u, asistentu tona Željku Hradecu iznenada je pozlilo pa su ga kolege do dolaska Hitne pomoći reanimirale.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Hradecu nije bilo spasa te je Hitna oko 15:45 proglasila njegovu smrt.<br />Tekst se nastavlja ispod oglasa<br /><br /></p> <p>"Hrvatska radiotelevizija i ovim putem izražava sućut obitelji Željka Hradeca, kao i svim njegovim kolegama s HRT-a", priopćili su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-07-hrt_gledanost_02.jpgKrokodil na otoku Visu!http://grude.com/clanak/?i=238047238047Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-26-vis-krokodil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nestvarna priča s Visa, čovjeka je u četvrtak ujutro na pramcu broda dočekao - krokodil.<p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;karac je u uvali Brgujac do&scaron;ao do svoje barke i na njemu ugledao omanjeg krokodila.<br /><br /></p> <p>Prema prvim informacijama, uz pomoć nekoliko susjeda premjestio ga je s broda na obalu te nazvao komunalne redare. Naime, nitko nije znao čiji je, ali ni da na Visu netko drži krokodila kao ljubimca.<br /><br /></p> <p>Komunalni redari su zbrinuli krokodila, a potraga za vlasnikom jo&scaron; traje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-26-vis-krokodil.jpgZa vikend stiže SNIJEGhttp://grude.com/clanak/?i=238034238034Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-04-sniijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda za danas su najavili pretežno sunčano vrijeme u Hercegovini, zapadu, jugozapadu Bosne i na planinama.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;U sredi&scaron;njim i istočnim područjma prije podne magla po kotlinama, a sunčanije u drugom dijelu dana.<br /><br /></p> <p>Na cijelom sjeveru zemlje dugotrajna magla i niska naoblaka. Vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 5, na jugu zemlje do 7, a najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka između 7 i 13, a na jugu zemlje od 12 do 15 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>Tako bi se trebalo zadržati sve do vikenda, a onda se najavljuje promjena vremena, i to od nedjelje.<br /><br /></p> <p>Prema kraju dana, ki&scaron;a će postupno prelaziti u susnježicu i u snijeg i u nižim dijelovima, najavljuju meteorolozi. Op&scaron;irnije o većoj promjeni koja će zahvatiti BiH kroz naredne dane.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-04-sniijeg.jpgNova knjiga otkriva stravičnu istinu o vladavini pok. Žanića i Perića i odnosu prema Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=238033238033Grude.com - klik u svijetThu, 26 Nov 2020 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-24-peric_ratko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako vrijeme bude prolazilo sve će se više otkrivati strahovita istina o vladavini biskupa Ratka Perića jer, zna se, kad moćnik ode s vlasti onda progovore i oni koji nisu smjeli za njegova vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Neki su govorili i za njegova vremena pa su kažnjeni do te mjere da ih se izbacivalo iz njihovog reda, &scaron;to je jedno od najsramotnijih poglavlja Crkve u Hercegovini. Godine 2006. željelo se te svećenike i svesti na laički status no onda je Papa Benedikt XVI udario &scaron;akom o stol i poručio Ratku Periću: Dosta!</p> <p><br />I nije ovo napisano na ponos, nego na žalost napaćene Hercegovine, umorne od mržnje, kažnjavanja, vrijeđanja... a u čemu prednjače oni koji se svakodnevno pozivaju na Gospodina, kao da nisu svjesni da ga oni ponovno razapinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj knjizi fra Ivana Dugandžića saznaje se gdje je jo&scaron; Njemac Ratzinger, mudri papa, rekao Ratku Periću dosta! A prije toga isto se govorilo i biskupu Žaniću koji također nije znao stati u borbi protiv Međugorja i franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskoro će i druge istine izlaziti na vidjelo. Možda među njima i istina o dekretu "Romanis pontificibus" koji je nastao kao plod laži, odnosno na temelju nikad postignutog dogovora između biskupa, franjevaca i naroda, a koji je Vatikanu plasiran upravo kao dogovor. Do dogovora nikad nije do&scaron;lo, bilo je samo razgovora koji nisu urodili plodom. Međutim, to nije bilo dovoljno da se laž zaustavi, i&scaron;lo se do kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tekst Darka Pavičića iz Večernjeg lista prenosimo u cijelosti:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Napokon! Upravo tim usklikom poznati međugorski ispovjednik i teolog <strong>dr. fra Tomislav Pervan</strong> započinje svoj predgovor knjizi<strong> fra Ivana Dugandžića</strong> <strong>&bdquo;Međugorje u očima mjesnih biskupa Žanića i Perića &ndash; na temelju dostupnih dokumenata&ldquo;</strong>, jer je, kako kaže, riječ o &bdquo;zbirci dokumenata koji su &scaron;iroj javnosti u ovome obliku i ovako cjelovito bili nedostupni, a sabrani su ovdje na jednome mjestu&ldquo;. Naime, fra Ivan Dugandžić (77), nekada&scaron;nji pročelnik katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta na KBF-u Zagrebu, bio je član dviju biskupskih komisija o Međugorju koje je osnovao onda&scaron;nji mostarsko-duvanjski biskup mons. Pavao Žanić te je, kako kaže dr. Pervan, odlučio podići zastor, tj. ukloniti veo (re-velatio &ndash; skidanje vela) s &bdquo;nama nepristupačne dokumentacije iz koje se mogu donekle i&scaron;čitati i psihogrami pojedinih čimbenika uključenih u međugorski fenomen&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Autor se vjerojatno osjećao ponukanim ponuditi javnosti i drugu stranu medalje, ne onu iskrivljenu i toliko puta iskarikiranu, da ne kažem, krivotvorenu, nego &lsquo;sine ira et studio&rsquo; ponuditi spomenutu dokumentaciju kako bi svatko mogao stvoriti vlastitu sliku o tome gdje je i na kojoj je strani istina, a na kojoj poluistina ili pak podvala, ne usudim se reći, laž&rdquo;, kaže fra Tomislav Pervan aludirajući na desetljetna biskupska osporavanja &bdquo;međugorskog fenomena&ldquo;, koja fra Ivan Dugandžić (i ovom knjigom) dovodi u pitanje.<br /><br /></p> <p><strong>Dugandžićeva knjiga </strong>otkriva tako niz nepoznatih poteza &bdquo;iza zastora&ldquo;, a oni se prije svega odnose na ulogu mostarskih biskupa, većim dijelom mons. Žanića, a onda i mons. Perića, koji ga nasljeđuje i sve donedavno vodi Mostarsko-duvanjsku biskupiju.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>&bdquo;Dok se R. Perić, zaključujući &lsquo;Godinu biskupa Žanića, svim silama trudi dokazati kako njegov pred&scaron;asnik na čelu Mostarsko-duvanjske biskupije &lsquo;osobno i s pomoću dviju komisija proučava fenomen, angažirajući i Biskupsku konferenciju i Svetu Stolicu u dono&scaron;enju istine o enigmatskoj pojavi&rsquo;, on sam javnosti podastire novu neistinu, koja je očita svakom tko je iole ozbiljno pratio razvoj međugorskih zbivanja. Nije, naime, istina da je biskup Žanić &lsquo;angažirao&rsquo; Biskupsku konferenciju i Svetu Stolicu, već mu je komisiju na razini Biskupske konferencije biv&scaron;e države nametnuo tada&scaron;nji prefekt Kongregacije za nauk vjere <strong>kardinal J. Ratzinger</strong>, a Međunarodnu komisiju pod okriljem Kongregacije za nauk vjere ustanovio je isti taj kardinal Ratzinger, ali sada u svojstvu pape Benedikta XVI., koji je već osnivanjem tih komisija odbacio i Žanićev i Perićev sud o Međugorju kao neprihvatljiv&ldquo;, pi&scaron;e primjerice fra Ivan Dugandžić te dodaje kako &bdquo;biskupu Žaniću nije bilo stalo do objektivne istine o ukazanjima, do koje će doći uz pomoć stručnih i objektivnih ljudi, pokazuje činjenica da je svoju prvu komisiju osnovao tek u siječnju 1982. godine, dakle vi&scaron;e od pola godine od početka ukazanja.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ne očekujući zapravo ni&scaron;ta od te Komisije, on u isto vrijeme poku&scaron;ava uvjeriti Papu da u Međugorju nema ni&scaron;ta autentično. To sam priznaje u svom pisanom uratku od 30. X. 1984., na talijanskom jeziku, &scaron;to ga je razaslao diljem svijeta. Tekst je naknadno preveden na hrvatski. Tu čitamo: &lsquo;Mostarski biskup nastojao je obavijestiti Svetu Stolicu o svim događajima u Međugorju. Dva puta je razgovarao sa Svetim Ocem papom. Papa mu je preporučio da bude vrlo oprezan (&lsquo;postupiti s mnogo opreza&rsquo;!). 2. lipnja 1982. Biskup je opet bio u Rimu i podnio je izvje&scaron;taj Svetoj Stolici. Preporučeno mu je da ne žuri u davanju suda, budući da će vrijeme donijeti i nove dokaze za ili protiv. &lsquo;Viđenja&rsquo; uostalom jo&scaron; traju, moguće je da se dogodi ne&scaron;to novo. Nije bilo moguće ostati prekriženih ruku, jer je propaganda učinila svoje korake i dojmove i željela je staviti Biskupa i komisiju pred gotov čin: &lsquo;Evo, vidite, tu je mno&scaron;tvo koje se moli, obraća se, tu su ozdravljenja itd.&rsquo;&ldquo;, pi&scaron;e Dugandžić, navodeći kako se iz Žanićevih riječi lako može &bdquo;zaključiti da je osnivanje Komisije s njegove strane bila samo farsa&ldquo;, jer je komisiju &bdquo;osnovao u siječnju 1982., a sam otkriva da je sljedećih pet mjeseci već dva puta bio kod Svetog Oca s poku&scaron;ajem da mu nametne svoj negativni stav o Međugorju.&ldquo;</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>&bdquo;Treba se zapitati, do kakvih je rezultata Komisija mogla doći u tako kratkom vremenu, na temelju kojih bi on mogao stvoriti svoj objektivan stav? Za&scaron;to nije poslu&scaron;ao mudri savjet vrha Crkve da &lsquo;bude vrlo oprezan&rsquo; i &lsquo;da ne žuri u davanju suda&rsquo;? Svetom Ocu je bilo jasno da je put do cjelovite istine dug i da zahtjeva puno strpljenja, a biskupu Žaniću se žurilo jer mu nije bilo stalo do cjelovite istine, nego da svoju vlastitu istinu nametne drugima. A &scaron;to je bila njegova istina&ldquo;, pita se Dugandžić i navodi kako je biskup Žanić &bdquo;u tom vremenskom razdoblju sam već doživio neshvatljiv zaokret, pretvoriv&scaron;i se od odlučnoga zagovornika i branitelja ukazanja u njihova nepopustljivog osporavatelja&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Naime, biskup Žanić je u prvim mjesecima ukazanja javno tvrdio da <strong>vidioci, tj. &bdquo;djeca ne lažu&ldquo;</strong>, da bi iznenada radikalno promijenio mi&scaron;ljenje i okrenuo se protiv Međugorja.<br /><br /></p> <p>&bdquo;&Scaron;to je potaklo ili prisililo biskupa Žanića da od zagovornika teze da djeca ne lažu dođe do toga da ih naziva varalicama? Odmaknuti se od izjave biskupa Žanića koju je izrekao u propovijedi 25. srpnja 1981., značilo bi zaobići kronolo&scaron;ki tijek narednih rasprava oko Međugorja. Tada je biskup Žanić pred okupljenim vjernicima i franjevcima rekao &lsquo;duboko sam uvjeren da nitko djecu, koja kažu da su vidjela Gospu, da nitko tu djecu nije podgovorio&rsquo;. &Scaron;to se dogodilo nakon toga je misterij koji do danas nije do kraja rasvijetljen. Knjiga daje nazrijeti uzroke biskupova obrata. To bi moglo biti zbog pritiska tada&scaron;njeg komunističkoga sustava ili kao plod nerazja&scaron;njenoga sastanka u Domanovićima i kroz pritiske dijecezanskoga klera. Da je tada&scaron;nji komunistički represivni sustav u Međugorju vidio ozbiljnu prijetnju jasno je iz govora koji je u ime samoga vrha tada&scaron;nje države CK SKJ izgovorio Branko Mikulić prigodom proslave Dana borca 4. srpnja 1981. na Tjenti&scaron;tu na Sutjesci, jer je <strong>događanje u Međugorju</strong> proglasio kontrarevolucijom, a Gospu usta&scaron;kom Gospom. Kasnije pritvaranje fra Joze Zovke govori u prilog Udbinih nakana da ugu&scaron;e događaje u Međugorju. &Scaron;to se u međuvremenu dogodilo pa je biskup Žanić potpuno promijenio svoj stav, je li bio nečim ucijenjen, ostaje misterij premda neki nude odgovore poput činjenica iznesenih u osporavanome filmu Od Fatime do Međugorja. Da je stav promijenjen bilo je jasno kad je to biskup 1987. javno izrekao u Gaju prigodom proslave sv. Jakova, kad je franjevce i vidioce proglasio la&scaron;cima koji izmi&scaron;ljaju Gospine poruke i svjesno varaju narod. Autor knjige, imajući te činjenice u vidu, jasno postavlja upit Žanićevu nasljedniku biskupu Periću: Kojeg biskupa Pavla Žanića želi slijediti, onoga koji je u počecima Međugorja pokazao neskrivenu otvorenost i iskreno zanimanje za Gospina ukazanja ili onoga koji je kasnije nijekao ta ukazanja&ldquo;, pi&scaron;e recenzent knjige dr. fra Mario Knezović, koji kaže kako je &bdquo;poseban i na trenutke dramatičan dio knjige onaj koji donosi pisanu korespondenciju biskupa i onih kojima on ili oni njemu pi&scaron;u&ldquo;.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>&bdquo;U tim pismima, osim autorovih ove knjige, ističu se pisma Hans Urs von Baltasara, Radogosta Grafenauera, vlč. Mate Zovkića, nadbiskupa Frane Franića, vlč. R&eacute;n&eacute; Laurentina i fra Michaela Scanlane. Iz svih tih pisama, ma koliko to ne bilo mudro, može se izvesti opća prosudba koja bi glasila: Svi oni koji su otvoreni mogućnosti Gospina ukazanja su biskupovi neprijatelji. Da je tomu tako svjedoče činjenice. Biskup Žanić svom kolegi nadbiskupu Franiću kaže da je prije za njega on bio veliki nadbiskup i teolog, ali nakon &scaron;to se javno angažirao za Međugorje da ga ne poznaje. Taj stav isključivosti konkretno je potvrđen kad na poziv za Franićevo zlatomisničko slavlje biskup Žanić vrlo grubo kaže &lsquo;Neću doći!&rsquo;. Slično su pro&scaron;li i drugi.<br /><br /></p> <p>Tako je slovenski isusovac Grafenauer, na temelju dokumenta koje mu je dao biskup Žanić, mislio kako nema potrebe za osobnim odlaskom u Međugorje, jer su ga biskupovi podatci uvjerili da tu nema ni&scaron;ta, ali kad je ipak na preporuku biskupa oti&scaron;ao promijenio je stav i pogled na Međugorje. Nakon tih osobnih iskustava i osobnih spoznaja Grafenauer postaje sporna osoba za biskupa i s njim počinje žustre rasprave. Slično su se proveli i drugi koji su imali suprotan stav od biskupova. Uglednoga francuskoga mariologa Laurentina je čak, bez ikakva povoda, sveo na pukog profitera pi&scaron;ući o novčanoj zaradi od njegove prodane knjige&ldquo;, pi&scaron;e Knezović. Dio knjige koji donosi prepisku slovenskog isusovca Grafenauera, kojim se biskup Žanić želio poslužiti isprva da raskrinka Međugorje, a koji se nakon odlaska u Međugorje posve priklonio tamo&scaron;njim zbivanjima, doista je dramatičan i te&scaron;ko ga je u cijelosti donijeti u ovako kratkom prikazu.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Radogost Grafenauer stiže u Mostar početkom 1983., gdje od Žanića dobiva na uvid stanovitu dokumentaciju koju proučava i na temelju toga zaključuje da ne treba ići u Međugorje, jer se tamo Gospa ne ukazuje. Ipak, na nagovor samoga Žanića odlazi u Međugorje, gdje dolazi do vlastitog iskustva koje mijenja njegov stav. To je bilo dovoljno da ga biskup Žanić proglasi nevjerodostojnim svjedokom i da s njim započne žučnu polemiku. O tome najbolje govori sam Grafenauer u pismima koje je pisao različitim osobama vezanim uz slučaj Međugorja&ldquo;, pi&scaron;e fra Ivan Dugandžić i donosi cijelu prepisku, koja je dosad bila nepoznata javnosti. Iz pisama se vidi, pi&scaron;e Dugandžić, kako je &bdquo;Grafenauer do&scaron;ao iz vlastitih pobuda kao ničim opterećen teolog koji želi kritički prosuditi &scaron;to se u Međugorju događa. Prvo je od biskupa Žanića tražio dopu&scaron;tenje za to i dobio ga. Potom je do&scaron;ao u <strong>Biskupski ordinarijat u Mostaru</strong> gdje mu je Biskup stavio na raspolaganje snimljeni materijal koji je on kritički proučavao i, nakon razgovora s Biskupom, namjeravao vratiti se u Sloveniju jer je zaključio da se u Međugorju ne ukazuje Gospa. Sam biskup Žanić ga je od toga odvratio i nagovorio da ipak ode u Međugorje, valjda u očekivanju da će tamo jo&scaron; jače utvrditi svoj stav protiv ukazanja&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ipak, za Radogosta Grafenauera, nakon razgovora s vidiocima i drugim svjedocima, stvari su krenule drugim smjerom. Shvatio je da su Biskupova dva ključna argumenta protiv Međugorja neodrživa, slučaj dvojice kapelana, fra Ivice Vege i fra Ivana Prusine, te pitanje tzv. Vickina dnevnika. Kad je, do&scaron;av&scaron;i iz Međugorja natrag u Mostar, htio o tome otvoreno i iskreno razgovarati s biskupom Žanićem, on mu je zamjerio da je podlegao fratarskoj prijevari i prekinuo daljnji razgovor s njime. Grafenauer ne može shvatiti atmosferu nepovjerenja i straha koja ga je tu zapljusnula i zaključuje kako se u takvoj atmosferi ne može otkriti prava istina o Međugorju. A Biskup ga otada smatra nekritičkim <strong>zagovornikom Međugorja</strong> i ne bira riječi kad o njemu govori&ldquo;, pi&scaron;e Dugandžić i podastire op&scaron;irnu prepisku, otkrivajući zakulisne igre nekih članova komisije i biskupa Žanića, a osobito želju da se zbivanja u Međugorju povežu s tzv. hercegovačkim slučajem, starim prijeporom između biskupa i fratara o preuzimanju fratarskih župa, koji datira prije &bdquo;međugorskog fenomena&ldquo;.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <span class="image_wrapper"> <br /> </span> </span></p> <p>&bdquo;Unatoč mojim opetovanim upozorenjima da se događaji u Međugorju ne mogu dovoditi u svezu s Hercegovačkim slučajem, koji je puno stariji od njih, kao i molbama da to ne čini, biskup Žanić je to uporno činio. Nedovoljno upućenim stranim medijima tvrdio je da je Međugorje produkt Hercegovačkog slučaja, točnije da su sve iskonstruirali franjevci koji ne prihvaćaju podjelu župa prema dekretu &lsquo;Romanis pontificibus&rsquo;. Pritom je, polazeći od činjenice da je manjinska uprava Hercegovačke franjevačke provincije bila protiv Međugorja, kako bi imala njegovu podr&scaron;ku u očuvanju vlasti, vje&scaron;to koristio postojeću podijeljenost franjevaca, kako bi je jo&scaron; vi&scaron;e produbio i tako na&scaron;tetio cijeloj zajednici&ldquo;, pi&scaron;e Dugandžić.<br /><br /></p> <p><strong>Biskup Žanić</strong> je pro&scaron;irio članstvo svoje komisije, a Dugandžić pi&scaron;e da čim je dobio u ruke novi popis bilo mu je čudno &scaron;to je biskup Žanić sebe proglasio predsjednikom komisije, jer &bdquo;on je taj autoritet koji treba dati sud o događajima u Međugorju, a komisija bi trebala biti njegovo neovisno stručno savjetodavno tijelo koje mu svojim istraživanjem događanja treba pomoći da njegov sud bude objektivan&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Predsjedajući osobno sjednicama komisije i usmjerujući njezin rad, Biskup je doveo u pitanje njezinu samostalnost i objektivnost u radu. Bilo bi puno bolje da je jasno rekao kako svaka komisija ima samo savjetodavnu ulogu, a njegov je sud jedino mjerodavan. Time bi kompetencije i komisije i njega kao biskupa bile puno jasnije. Sjednice komisije koje su uslijedile polako su sve vi&scaron;e otkrivale &scaron;to je Biskup time zapravo želio postići. Otvarajući osobno svaku sjednicu, on je dobrim dijelom utjecao i na predmet i tijek njezinih rasprava. Obično je na početku rada članove komisije izvje&scaron;ćivao o onom &scaron;to je u međuvremenu netko negdje u svijetu rekao ili napisao o Međugorju, a to se nije slagalo s njegovim stavom, tražeći da Komisija zauzme stav o tome. Umjesto da fenomen istražuje na licu mjesta u izravnom susretu s vidiocima, pastoralnim osobljem u Međugorju, drugim neposrednim svjedocima događanja te hodočasnicima koji to mjesto pohode, članovi komisije na svojim sjednicama su se najvećim dijelom bavili stavovima zagovornika i protivnika Međugorja. Osim toga, normalan rad komisije otežavala je i Biskupova sve očitija nervoza zbog, po njegovu mi&scaron;ljenju, sporosti komisije u radu i nespremnosti da se negativno izjasni, iako mu je u Vatikanu bilo rečeno da ne žuri s konačnim sudom&ldquo;, pi&scaron;e Dugandžić, navodeći kao primjer da biskup Žanić ide ispred rada svoje pro&scaron;irene komisije i samo pola godine nakon njezina osnivanja, 30. listopada 1984., na dvadesetak stranica teksta za javnost iznosi svoj negativan stav.</p> <p>&bdquo;Tekst je izvorno napisan na talijanskom jeziku i razaslan diljem svijeta, a naknadno je preveden na hrvatski jezik&ldquo;, veli Dugandžić, dodajući kako pročitav&scaron;i taj Žanićev stav prema Međugorju, jedan od najvećih teolo&scaron;kih autoriteta u Crkvi toga vremena, &scaron;vicarski teolog Hans Urs von Balthasar 12. prosinca 1984. izravno mu se obraća ovim riječima: &bdquo;Monsinjore! Kakav li ste samo žalostan dokument razaslali po cijelome svijetu! Bio sam duboko pogođen kad sam vidio na ovaj način degradiranu biskupsku službu. Umjesto da se strpite, kao &scaron;to Vam se preporučivalo s vi&scaron;eg mjesta, Vi grmite i bacate jupiterovske strijele, ocrnjujući renomirane i nedužne osobe, dostojne Va&scaron;eg po&scaron;tovanja i Va&scaron;e za&scaron;tite. Vi ponovno izlazite s optužnicama koje su sto puta pobijene. Bio sam naravno i krajnje ožalo&scaron;ćen izjavom Biskupske konferencije (u kojoj ne mogu prozreti točno izraze, ali koju ne mogu shvatiti osim u kontekstu političke situacije Va&scaron;e zemlje. Bilo bi mi drago da su svi članovi potpisali mirne savjesti). Nadam se da iskreno molite Gospodina i Njegovu Majku da vode tu žalosnu dramu, tako odlučnu, prema plodnom ishodu za zajednicu Crkve. Pridružite se svima onima koji tako revno i žarko mole u Međugorju.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Fra Ivan Dugandžić donosi i malo poznate podatke uloge Svete Stolice u zbivanjima oko Međugorja, poput pisma iz travnja 1985. državnog tajnika Vatikana kardinala Agostina Casarolija, koji pi&scaron;e predsjedniku Biskupske konferencije Jugoslavije kardinalu Kuhariću da zamoli biskupa Žanića, &bdquo;da suspendira svaku osobnu izjavu prije nego &scaron;to budu prikupljeni svi elementi koji dopu&scaron;taju da se razjasne događaji i izrekne konačni sud.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Tiskanje ove knjige će krunski doprinijeti istini. Knjiga nije pisana stilom propagande bilo čega ili apologetske obrane Međugorja. Ona nema skrivene namjere biti jedino mjerodavna. Knjiga izlazi u pravom trenutku kad biskup Ratko odlazi u mirovinu i zavr&scaron;ava, kako i sam kaže, svoju nedovr&scaron;enu priču oko Međugorja. To, kako reče, ostavlja u ba&scaron;tinu novom biskupu Petru Paliću. Autor kao da, gledajući na njegove godine, želi kazati da ne može biti miran ako ovo ne iznese javnosti. Knjigu nikako ne treba promatrati sportsko-navijačkim pristupom u stilu tko je pobijedio, a tko je poražen. Međugorje nije mjesto trijumfalizma. U Međugorju mogu samo laž i grijeh biti poraženi, a istina i milost pobjednice. To je mjesto novog osobnog početka kao i početka zajednice vjernika koji su upravo u Međugorju osjetili ljepotu sakramenata i brigu Crkve za njihov rast i put do punine u Kraljevstvu nebeskome. Ova knjiga tom putu može biti divna suputnica kako bi se uklonile objede, insinuacije, zavrzlame, obračuni bilo koje vrste. Istina oslobađa&ldquo;, zaključuje recenzent dr. fra Mario Knezović.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-24-peric_ratko.jpgPetir: Kršćani su danas najprogonjenija vjerska grupa na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=238023238023Grude.com - klik u svijetWed, 25 Nov 2020 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-04-petir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nezavisna saborska zastupnica Marijana Petir, čiji je amandman o milijun i pol kuna pomoći progonjenim kršćanima vlada prihvatila, što je izazvalo brojne, pa i negativne reakcije, tumači kako su ta sredstva namijenjena za stipendiranje mladih koji su progonjeni zbog svoje vjere.<p><br />"Predviđena sredstva namijenjena su za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere u državama u kojima su islamistički teroristi na vlasti ili im vlade ne dozvoljavaju da upi&scaron;u magisterij ili doktorat samo zbog toga &scaron;to su kr&scaron;ćani. Želimo im omogućiti da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog dru&scaron;tva", rekla je Petir za Hinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitana smeta li kritičare sama pomoć ili to &scaron;to je usmjerena kr&scaron;ćanima, zastupnica odgovara da se "kr&scaron;ćanima ne pomaže zato &scaron;to su kr&scaron;ćani nego zato &scaron;to su, nažalost, najprogonjenija vjerska grupa na svijetu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S obzirom na to da sam sudjelovala u izradi i dono&scaron;enju rezolucije Europskog parlamenta o genocidu nad kr&scaron;ćanima u Siriji i Iraku, koja je bila blokirana vi&scaron;e od godinu dana zato &scaron;to je nekima smetalo spominjanje riječi "kr&scaron;ćani" u naslovu rezolucije, jasno je da riječ o pojavi koja ukazuje na to da je kod nekih mržnja prema kr&scaron;ćanima veća od elementarne ljudske potrebe i dužnosti da se svakom čovjeku osiguraju osnovna ljudska prava. Oni koji smatraju da samo njihovi istomi&scaron;ljenici trebaju imati ljudska prava, ali kr&scaron;ćani ne, svojim djelovanjem i porukama doprinose &scaron;irenju kr&scaron;ćanofobije i to je za svaku osudu", poručila je Petir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među onima koji su kritizirali vladinu odluku da prihvati njen amandman je i CROSOL, Platforma za građansku solidarnost koja okuplja 30-ak udruga, a koja tvrdi da dodjela sredstava samo jednoj vjerskoj skupini nameće i pitanje transparentnog i odgovornog upravljanja proračunskim novcem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petir tvrdi da su kr&scaron;ćani danas najprogonjenija vjerska grupa na svijetu i da "često pate uz druge vjerske i etničke manjine". Vatikanska fondacija "Aid to Church in need" (Pomoć Crkvi u nevolji) u svom istraživanju provedenom u razdoblju 2017. - 2019. navela je da je 300 milijuna kr&scaron;ćana u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kr&scaron;ćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kr&scaron;enja ljudskih prava, pa čak i smrti", naglasila je zastupnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže i da programi pomoći namijenjeni isključivo pomoći progonjenim kr&scaron;ćanima u svijetu nisu nepoznanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"EU je najveći donator humanitarne pomoći na svijetu te zajedno s državama članicama provodi aktivnosti koje imaju za cilj pomoći stvaranju kulture obilježene pluralizmom i tolerancijom u područjima gdje se događaju progoni zbog vjere. Postoje i posebni programi koji su namijenjeni isključivo pomoći progonjenim kr&scaron;ćanima u nekoliko država članica kao i u SAD-u i ti su programi, osim stipendiranja mladih ljudi, usmjereni i na socioekonomski razvoj i izgradnju uni&scaron;tenih kr&scaron;ćanskih zajednica, njihovih domova, &scaron;kola i infrastrukture kako bi se kr&scaron;ćanima pomoglo da ostanu živjeti u svom domu", rekla je Petir.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-04-petir.jpgVIJEĆE ZA NACIONALNU SIGURNOST - Istaknuta potreba daljnjeg zalaganja za prava Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=238003238003Grude.com - klik u svijetMon, 23 Nov 2020 19:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-23-vijece-nacionalna-sigurnost.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće je istaknulo daljnju potrebu zalaganja za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, prema duhu i slovu Daytonskog sporazuma..<p><br />Nakon &scaron;to je zavr&scaron;ila sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske objavljeno je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dana 23. studenog 2020. održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost koju su zajednički sazvali Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na sjednici su usvojene Godi&scaron;nje smjernice za rad sigurnosno-obavje&scaron;tajnih agencija za 2021. godinu, sukladno Zakonu o sigurnosno obavje&scaron;tajnom ustavu te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavje&scaron;tajnih agencija sa stranim službama, sukladno iskazanim potrebama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Vijeća razmotrili su stanje radikalizacije u hrvatskom dru&scaron;tvu, te osudili napad na Trgu svetog Marka 12. listopada 2020. kao kazneno djelo s obilježjima terorizma te su raspravili o mjerama koje se u vezi s tim mogu poduzeti. Vijeće je osudilo govor mržnje i neprihvatljive oblike pona&scaron;anja u dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće je istaknulo daljnju potrebu zalaganja za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, prema duhu i slovu Daytonskog sporazuma, te važnost po&scaron;tovanja prava biranja vlastitih predstavnika. Vijeće je raspravilo o položaju Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori založiv&scaron;i se za osiguravanje reciprociteta u međusobnim odnosima, te je nagla&scaron;ena daljnja podr&scaron;ka hrvatskoj manjini u tim zemljama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Vijeća primili su na znanje informaciju o aktualnom stanju u vezi s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj. Vijeće je raspravljalo o stanju u pravosuđu, s posebnim naglaskom na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala - stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-23-vijece-nacionalna-sigurnost.jpegPREMINUO LEGENDARNI HERCEGOVAČKI NOVINAR MILE PAVLOVIĆhttp://grude.com/clanak/?i=237983237983Grude.com - klik u svijetSun, 22 Nov 2020 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-22-mile-pavlovic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju 22. studenoga 2020. u 04:00 sata nakon kraće bolesti u 76. godini života preminuo je prof. Milan Mile Pavlović, dugogodišnji novinar Večernjeg lista BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen 4. siječnja 1945. godine u Trebižatu, cijeli svoj radni vijek (vi&scaron;e od 50 godina) proveo je u Čitluku, gdje je bio nastavnik, a potom i jedno vrijeme ravnatelje u Osnovnoj &scaron;koli fra Didaka Buntića. Jedan je od osnivača Matice hrvatske u Čitluku 1970./71., kao i obnovitelja 1991. godine. Potez koji je povukao te 1991. godine je &scaron;okirao mnoge u tada&scaron;njoj državi, a to je bilo uvođenje hrvatskog nastavnog programa i vjeronauka u Osnovnu &scaron;kolu u Čitluku, koja je tako bila predvodnica u BiH.<br /><br /></p> <p>Uz to &scaron;to je bio veliki domoljub, aktivni je sudionik svih dru&scaron;teveno političih događaja u Čitluku tijekom demokratskih promjena. Bio je vijećnik HDZ BiH u Općinskom vijeću Čitluk te zastupnik u Skup&scaron;tini Hercegovačko-neretvanskoj županiji nakon njezinog osnivanja.<br /><br /></p> <p>Novinarstvo je jednostavno obožavao, bilo je dio njega. Suradnik Večernjeg Lista je od 70-ih godina pro&scaron;loga stoljeća, Radija Herceg Bosne od njegovog osnutka, kao i portala Brotnjo.info. Brat mu je bio poznati književnik Vladimir Pavlović koji je preminuo 1996. godine.<br /><br /></p> <p>Posljednji ispraćaj pokojnog Mile biti će u ponedjeljak 23. studenoga. Tijelo pokojnika biti će izloženo u mrtvačnici Podadvor u Čitluku od 13 do 14 sati, a potom će se pogrebna povorka uputiti u Trebižat gdje će biti sprovodni obred.<br /><br /></p> <p>Supruzi Olgi, obitelji, rodbini i prijateljima iskrena sućut.<br /><br /></p> <p>Nek mu je laka Hercegova zemlja koju je toliko volio. Počivao u miru Božjem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-22-mile-pavlovic.pngBlidinje i druge planine zabijelile: Snijeg pao na Vlašiću, Vranici, Jahorini, Bjelašnici...http://grude.com/clanak/?i=227962227962Grude.com - klik u svijetFri, 20 Nov 2020 21:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-20-blidinje-201120.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda najavili su snijeg i pad temperature na višim predjelima Bosne i Hercegovine. <p><br />Snijeg je danas zabijelio bosanskohercegovačke planine. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želite uživati u idili na Blidinju, posjetite njihovu <a title="blidinje" href="http://blidinje.net/live/risovac/" target="_blank">web stranicu</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda najavili su snijeg i pad temperature na vi&scaron;im predjelima Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu, u sredi&scaron;njim i istočnim područjima najavljen je slab snijeg i susnježica većinom prijepodne. U ostalim dijelovima umjereno do pretežito oblačno vrijeme. U nedjelju se očekuje malo do umjereno oblačno i sunčano. U jutarnjim satima s mrazom. Po kotlinama i uz riječene tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U večernjim satima, ne&scaron;to vi&scaron;e oblaka na sjeveru zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutarnja temperatura od minus tri do tri, na jugu do &scaron;est, najvi&scaron;a dnevna od tri do osam, na jugu do 11 stupnjeva celzijusa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-20-blidinje-201120.jpegGSS spasio trojicu penjača kod Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=227942227942Grude.com - klik u svijetThu, 19 Nov 2020 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-19-gssmostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovačka gorska služba spašavanja (HGSS) Mostar u srijedu je uspješno okončala akciju spašavanja trojice penjača koji su se nalazili na liticama kanjona Podružje. <p><br />"Jučer u 17.15 sati HGSS Mostar zaprimio je poziv za pomoć od trojice penjača koji su se nalazili na liticama kanjona Podružje sjeverno od Mostara. Pokrenuta je akcija spa&scaron;avanja kojoj se priključilo osam gorskih spa&scaron;avatelja ove službe", priopćeno je iz HGSS-a Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Penjači su uz pomoć tehničke opreme u 20.50 sati neozlijeđeni izvučeni iz litica i prebačeni do najbliže ceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je druga akcija spa&scaron;avanja avanturista u nepristupačnom i opasnom kanjonu Podružje u posljednja dva mjeseca, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-19-gssmostar.jpgI Vili Beroš pozitivan na koronavirushttp://grude.com/clanak/?i=227941227941Grude.com - klik u svijetThu, 19 Nov 2020 09:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-21-beros-press.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojavom simptoma bolesti, ministar Vili Beroš obavio je testiranje na prisutnost koronavirusa te je jutros dobio rezultate testa da je pozitivan, objavili su iz Ministarstva zdravstva.<p><br />Ministar Vili Bero&scaron; stabilnog je zdravstvenog stanja s blagom kliničkom slikom te <strong>nastavlja obavljati svoje obveze</strong> u izolaciji, pridržavajući se svih mjera epidemiologa.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Sinoć me zvao, imao je temperaturu pa se testirao, ali dobro se osjeća", kazao je&nbsp;državni tajnik Tomislav Dulibić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-21-beros-press.jpgNEMA KESA OD DOGODINE...http://grude.com/clanak/?i=227918227918Grude.com - klik u svijetTue, 17 Nov 2020 22:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-17-kesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj će od 1. srpnja sljedeće godine biti zabranjena prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda poput laganih plastičnih vrećica, štapića za uši, pribora za jelo...<p>&nbsp;</p> <p>... tanjura, slamki, &scaron;tapića za mije&scaron;anje napitaka&hellip; Tako je određeno novim Zakonom o gospodarenju otpadom čiji je prijedlog sukladno direktivama EU izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.</p> <p>A s obzirom i da BiH neke direktive usklađuje s EU, lako je moguće da se i ovo krene primjenjivati od 2021. godine.<br /><br /></p> <p>Sukladno EU direktivama države članice do 3. srpnja 2021. imaju <strong>obvezu zabrane stavljanja</strong> na trži&scaron;te plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, a Hrvatska se odlučila da to bude prvog dana srpnja sljedeće godine. Tako će biti zabranjena prodaja proizvoda od oksorazgradive plastike, &scaron;tapića koji se pričvr&scaron;ćuju na balone te plastičnih posuda za hranu od ekspandiranog polistirena kao &scaron;to su kutije s ili bez poklopca, a koje se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena <strong>neposrednoj konzumaciji</strong> na licu mjesta ili kasnije i obično se konzumira iz takve posude ili je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme kao &scaron;to je pečenje, kuhanje ili zagrijavanje.<br /><br /></p> <p>Od srpnja sljedeće godine zabranjuju se i spremnici te ča&scaron;e za napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce. Jedna od bitnijih novina, koju će mnogi osjetiti pri kupovini, jest <strong>zabrana stavljanja </strong>na trži&scaron;te laganih plastičnih vrećica. Riječ je o vrećicama za no&scaron;enje debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometara. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoli&scaron; s mjerama za<strong> jednokratne plastične proizvode </strong>koje uključuju zabranu stavljanja na trži&scaron;te, označavanje proizvoda, pro&scaron;irenu odgovornost proizvođača, informiranje javnosti&hellip; donesena je lani.<br /><br /></p> <p>Direktivama EU određeni su pak novi, vi&scaron;i ciljevi odvajanja i recikliranja otpada do 2035. godine koji su također implementirani u novi hrvatski Zakon o gospodarenju otpadom koji je sad u<strong> proceduri dono&scaron;enja. </strong>Tako se najmanje 55 posto mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025., dok taj postotak do 2030. iznosi 60 posto, a do 2035. 65 posto. Usto, količina komunalnog otpada odloženog na odlagali&scaron;ta otpada mora biti najvi&scaron;e 10 posto mase ukupnog proizvedenoga komunalnoga otpada do 2035. A prema zadnjem preliminarnom izračunu stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj u 2019. iznosila je oko 3<strong>7 posto </strong>&scaron;to je povećanje za &scaron;est posto u odnosu na 2018.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče pak odlaganja komunalnog otpada, trenutačno se kod nas vi&scaron;e od 60 posto tog otpada i dalje odlaže na deponije. U prijedlogu zakona se, među ostalim, propisuje da se radi recikliranja otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu odvojeno do 2025. mora sakupiti 77 posto mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljene na trži&scaron;te u godini, a taj postotak do 2029. mora iznositi 90 posto. Tvrtke i poduzetnici pak mogu biti<strong> zadovoljni novinom zakona </strong>kojom se ukida obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje otpadom i zamjenika povjerenika za pravne osobe koje zapo&scaron;ljavaju 50 i vi&scaron;e osoba. Usto, za te osobe se ukida i obveza ishođenja potvrde o izobrazbi o gospodarenju otpadom, a te potvrde neće vi&scaron;e biti potrebne ni za direktore, odnosno fizičke osobe koja upravljaju davateljem javne usluge prikupljanja<strong> mije&scaron;anog komunalnog otpada.</strong></p> <p><strong><br /><em>Vecernji.hr</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-17-kesa.jpgKupres: Autobusu u vožnji otpala oba kotača FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=227909227909Grude.com - klik u svijetMon, 16 Nov 2020 23:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-17-3-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaustavili su se 100 – tinjak metara dalje u polju..<p>&nbsp;</p> <p>Danas je autobus prijevoznika Jelinak na Kupre&scaron;kome polju tijekom vožnje ostao bez zadnja dva kotača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozač je uspio zadržati vozilo na kolniku, a kotači su se otkotrljali svaki na svoju stranu. Zaustavili su se 100 &ndash; tinjak metara dalje u polju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije su ponovo namontirani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva sreća da je polje bilo poko&scaron;eno, jer bi ih jo&scaron; uvijek tražili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autobus inače prometuje na relaciji Usora-Zadar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Tomislavcity</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-17-3-1.jpgDok ostali glasuju, Mostarci dan iskoristili za kavu, druženje, šetnju...http://grude.com/clanak/?i=227879227879Grude.com - klik u svijetSun, 15 Nov 2020 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-02-glasovanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarci će birati 20. prosinca ove godine.<p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od ostatka građana Bosne i Hercegovine Mostarci opet ne idu na birali&scaron;ta, pi&scaron;e Bljesak.info&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za njih je ovo običan vikendni dan koji su iskoristili za kavu, druženje ili pak &scaron;etnju s obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokalni izbori u gradu na Neretvi su posljednji put održani prije 12 godina, odnosno 2008. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine odlučilo je da se u tom gradu izbori održe 20. prosinca ove godine. Tada bi Mostar trebao dobiti novo Gradsko vijeće Grada Mostara, koje je raspu&scaron;teno 2012. godine, od kada je vlast u rukama administracije na čelu s gradonačelnikom Ljubom Be&scaron;lićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarci će tada birati 35 gradskih vijećnika iz &scaron;est izbornih jedinica i s posebne jedinstvene liste, a izabrani će potom odlučivati tko će biti gradonačelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izbori za Gradsko vijeće Mostara održat će se po novim pravilima i u skladu s izmjenama izbornog zakona koje je početkom srpnja usvojio Parlament BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-02-glasovanje.jpgŠOKANTNA PRIČA HERCEGOVCA U NJEMAČKOJhttp://grude.com/clanak/?i=227863227863Grude.com - klik u svijetSat, 14 Nov 2020 10:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-017_njemacka_posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nesreća na radu i prometna nesreća učinili su ga radno nesposobnim zbog čega 48-godišnji Hercegovac Tihomir Turudić u Münchenu već tri godine živi bez primanja. Pema njemačkim zakonima, naime, ne ispunjava uvjete za socijalnu pomoć.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Sad živim u M&uuml;nchenu i već tri godine poku&scaron;avam dokazati da sam bolestan, da su me takvog učinili u tvrtki u kojoj sam imao nesreću na poslu i koja me poku&scaron;ala izigrati kad sam se ozlijedio, te u bolnici u Dortmundu u kojoj su me operirali jer su kod nekih operacija pogrije&scaron;ili, i za to nitko ne snosi odgovornost. Nemam nikakva primanja, dva mjeseca nisam platio najam stana i <strong>ne znam kako ću dalje&nbsp;</strong> &ndash; ispričao je za <strong><a href="https://fenix-magazin.de/prica-iz-njemacke-ivan-turudic-otkriva-sto-mu-se-sve-dogodilo-u-samo-nekoliko-godina/" rel="nofollow" target="_blank">Fenix magazin</a></strong>&nbsp;&nbsp;Turudić koji je podrijetlom iz Čitluka u BiH iz kojeg se najprije preselio u Makarsku, a potom i u Njemačku.<br /><br /></p> <p>Turudić je po pomorac, ali bavio se i strojarstvom. U Dattel, grad u blizini Dortmunda je dolazio od 2009. godine na sezonski rad. Godine 2016., primljen je na stalan ugovor u tvrtki koja se bavi izradom betonskih ploča pa se preselio u Datteln. Prvu nesreću na radu doživio je 2017. godine kada je pao&nbsp;s ljestvi&nbsp;s visine od 2,5 metra.&nbsp;O&scaron;tetio je kralježnicu, pojavila mu se bol u desnoj preponi, i bol u vratu s desne strane. Nakon toga je četiri puta operirao trbuh<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to su ga otpustili iz bolnice u Dortmundu,&nbsp;<strong>Sabina Pejić Mayer</strong>, koju je upoznao u Dortmundu i cijelo vrijeme mu pomaže, odvezla ga je u M&uuml;nchen smatrajući kako će tamo dobiti odgovarajuću zdravstvenu skrb.<br /><br /></p> <p>&ndash; Od Dortmunda do M&uuml;nchena sam se vozio sedam sati u automobilu, iz rane na trbuhu mi je curila krv i nekakava tekućina. Kad sam do&scaron;ao u bolnicu, odmah su me operirali, posumnjali su na tumor, ali tumor ipak nije pronađen. Samo nekoliko dana kasnije su me otpustili iz bolnice iako sam jo&scaron; bio nemoćan &ndash; govori Tihomir koj ije&nbsp;odlučio tražiti od&scaron;tetu od tvrtke u kojoj je radio.<br /><br /></p> <p>No prema njegovim riječima, u tvrtki su tvrdili da su sve te njegove tegobe počele puno ranije od pada.<br /><br /></p> <p>I tu nije stalo. Tihomir je u M&uuml;nchenu 2019. godine doživio <strong>težu prometnu nezgodu.<br /><br /></strong></p> <p>&ndash; Žena koja je vozila auto kojim se zabila u moj automobil je navodno bila <strong>pod utjecajem alkohola</strong>. Nakon te nesreće, niti jedan odvjetnik ne želi uzeti moj slučaj vezan uz od&scaron;tetu. Sve preglede sam napravio i u BiH i tamo mi je ustanovljeno puno vi&scaron;e dijagnoza nego su otkrili njemački liječnici. I to mi otežava traženje od&scaron;tete &ndash; govori Tihomir dodajući da su neki odvjetnici tražili i do 20 tisuća eura za preuzimanje slučaja.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&ndash; Za njemačku državu si dobar dok radi&scaron; i plaća&scaron; račune, a kad zatraži&scaron; svoja prava, onda si u problemima. Pogotovo ako si stranac &ndash; zaključuje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-017_njemacka_posao.jpgSUM pokreće postupak protiv političkih predstavnika koji su nanijeli štetu Sveučilištuhttp://grude.com/clanak/?i=227862227862Grude.com - klik u svijetSat, 14 Nov 2020 00:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-14-mostar-studenti-protest2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru pokrenut će postupak protiv svojih studenata koji su na listama za izbore, a čija imena ne smijemo spominjati pošto je u BiH počela izborna šutnja. Razloga je, kako stvari stoje, niz.<p>&nbsp;</p> <p>Studenti su neovla&scaron;teno u&scaron;li u zgradu Rektorata Sveučili&scaron;ta u Mostaru i uznemiravali djelatnike, stoga će protiv njih biti pokrenut disciplinski postupak. Pro&scaron;li put studenti su pjevali cajke ispred zgrade i na bo&scaron;njačkom jeziku, uz niz pravopisnih pogre&scaron;aka, podnijeli zahtjeve Sveučili&scaron;tu u Mostaru koje pak radi na hrvatskom jeziku.</p> <p><br />- U&scaron;li su u prostorije Rektorata Sveučili&scaron;ta uz nepo&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera, bez za&scaron;titnih maski, na koji način je ugroženo zdravlje prisutnih djelatnika i zahtijevajući na neprimjeren način sastanak - navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim pokretanja disciplinskog postupka, Sveučili&scaron;te će kod drugih nadležnih organa podnijeti prijavu protiv počinitelja za navedena djela", priopćeno je sa <strong>SUM-a</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-14-mostar-studenti-protest2.jpg