Sci / Technohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Bild otkriva: Oxfordsko cjepivo učinkovito samo 10 posto na populaciji starijoj od 65 godinahttp://grude.com/clanak/?i=249012249012Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 23:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-25-cjepivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslovni list Handelsblatt i dnevni list Bild otkrili su zbog čega još najvjerojatnije nema Oxfordskog cjepiva AstraZenece u Europi.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, među populacijom ljudi starijih od 65 godina učinkovitost cjepiva iznosi manje od deset posto.<br /><br /></p> <p>U međuvremenu je, navodno, već predloženo da se spomenuta populacija cijepi cjepivima tvrtke Moderna. S obzirom na prethodno navedeno, u Handelsblattu su zaključili da je plan da se svi u Njemačkoj cijepe do ljeta ove godine doveden u pitanje.<br /><br /></p> <p>Mediji u ovoj državi su podsjetili da su se velike nade polagale u cjepivo Sveučili&scaron;ta Oxford i AstraZenece jer je nije potrebno čuvati na iznimno niskoj temperaturi, za razliku od onih koje su napravili Pfizer/BioNTech i Moderna. Zbog toga bi i cijepljenje bilo lak&scaron;e.</p> <p><br />U Europskoj uniji ogorčeni su AstraZenecom, a razmatraju se i tužbe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-25-cjepivo.jpg‘Virus je tu stigao puno prije, a prva europska žrtva bila je u Srbiji‘http://grude.com/clanak/?i=249008249008Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 22:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-25-korona-maska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Epidemiolog i umirovljeni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu Zoran Radovanović u svojem je tekstu za list Danas otkrio da je prva žrtva covida u Europi bila u Srbiji, i to već 5. veljače 2020. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Radovanović, mentor većini svojih kolega u srpskom antikorona stožeru, jedan je od nekolicine epidemiologa koji su kritični prema Vučićevom režimu, a u svojem tekstu iznio je podatke koji bacaju drugo svjetlo ne samo na tijek zaraze u na&scaron;em susjedstvu nego i u cijeloj Europi.<br /><br /></p> <p>Radovanović ističe da je do sada bilo poznato da je prvi slučaj koronavirusa u Srbiji dijagnosticiran 1. ili 6. ožujka, ovisno o tome koga se pita. Prvi smrtni slučaj od covida službeno je zabilježen 20. ožujka.<br /><br /></p> <p>On potom obja&scaron;njava da se u Srbiji (ali i mnogim drugim zemljama) u pravilu ne rade obdukcije umrlih od covida-19, na &scaron;to je odgovor stručnjaka uglavnom bio da su dovoljne epidemiolo&scaron;ka, laboratorijska i klinička dijagnoza. No, kako ističe, taj načelni stav ne isključuje mogućnost da se tragovi koronavirusa otkriju u tkivima le&scaron;a za koji se ne pretpostavlja da je zaražen.<br /><br /></p> <p>I kako navodi Radovanović, upravo to se prvi put dogodilo jo&scaron; 5. veljače pro&scaron;le godine na Institutu za sudsku medicinu beogradskog Medicinskog fakulteta.<br /><br /></p> <p>Naime, grupa od 12 stručnjaka iz ove ustanove analizirala je rutinski uzete uzorke tkiva s jednog tijela. Potom je dijagnoza covida-19 postavljena pregledom tekućine iz strukture oka poznate kao staklasto tijelo. Pravilo je da se prisutnost uzročnika dokaže uz upotrebu dvije različite tehnike, &scaron;to je bilo i u ovom slučaju u kojem su, navodi Radovanović, kori&scaron;tene histopatolo&scaron;ke i molekularne metode.<br /><br /></p> <p>Strani recenzenti su uvažili dokaze beogradskih stručnjaka, pa je članak o ovom slučaju objavljen u časopisu <strong><a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmed.2021.612758/abstract">Frontiers in Medicine</a></strong>.<br /><br /></p> <p>U sažetku članka ističe se da je zapravo riječ o prvoj dokumentiranoj smrti u Europi koja se može povezati s covidom-19. Naime, do sada se kao prva žrtva koronavirusa u Europi navodio stariji kineski turist koji je 15. veljače preminuo u Francuskoj.<br /><br /></p> <p>- Čini se da se SARS-CoV-2 &scaron;irio brže te da je njegovo &scaron;irenje počelo daleko ranije nego &scaron;to se dosad smatralo, a covid-19 je vjerojatno bio uzrokom mnogih upala pluća nepoznatog porijekla koje su zabilježene u siječnju i veljači, zaključuju autori studije u spomenutom časopisu.<br /><br /></p> <p>Radovanović ističe da je osoba koja je 5. veljače umrla u Srbiji preminula s covidom, ali ne i od njega. No, jasno je da se taj čovjek zarazio jo&scaron; krajem siječnja. U svakom slučaju ovaj epidemiolog smatra da je moguće da su neki od prvozaraženih "provukli" kroz sustav s dijagnozom gripe. Za kraj, Radovanović pomalo cinično zaključuje da redoslijede obolijevanja od koronavirusa održava i koliko su neke države bliske s Kinom, a poznato je da vlasti u Srbiji i predsjednik <strong>Vučić</strong> često ističu čvrste veze s Kinom, iz koje je u Srbiju nedavno stiglo milijun doza cjepiva.<br /><br /></p> <p>Na kraju spomenimo i da je <strong><a href="https://www.stat.gov.rs/sr-latn/vesti/20210125-zivorodjeni-i-umrli-januar-decembar-2020/?s=1803">Republički zavod za statistiku</a></strong> objavio da je u Srbiji ukupan broj preminulih u 2020. godini iznosio 114.954, &scaron;to je rast od 13.991 (13,9 posto) u odnosu na 2019. godinu, kada je broj umrlih bio 100.963. Od toga je samo u u prosincu 2020. godine registriran 17.321 smrtni slučaj, &scaron;to je čak dvostruko vi&scaron;e nego u istom mjesecu pro&scaron;le godine, kada je broj preminulih bio 8.803.<br /><br /></p> <p>Prvi slučaj zaraze koronavirusom u Europi bio je kod talijanskog državljanina koji je inficiran bio jo&scaron; 10. studenoga 2019., ali je to potvrđeno tek naknadnim analizama, nakon &scaron;to je svijet zapravo bio upoznat s postojanjem novog koronavirusa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-25-korona-maska.jpgGoogle osvježava izgled tražilice na mobitelimahttp://grude.com/clanak/?i=249003249003Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-16-google-search.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi dizajn pojednostavit će pretraživanje, a svi će ga korisnici dobiti u sljedećim danima.<p>&nbsp;</p> <p>Google tražilica na mobitelima dobiva novi dizajn koji pojednostavljuje sučelje, orenosi BUG</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je na svom blogu objavila kako redizajn donosi veći i podebljani tekst u svrhu lak&scaron;e čitkosti. Rezultati pretraživanja će zauzimati veći dio zaslona, a boje će se koristiti s namjerom isticanja važnijih informacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ako ga jo&scaron; niste dobili, novi vizualni identitet Google tražilice možete očekivati u sljedećim danima.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-16-google-search.jpgSprej za nos koji ubija koronavirus do ljeta bi mogao biti u ljekarnamahttp://grude.com/clanak/?i=248995248995Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jan 2021 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-07-sprej-za-nos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ubija virus prije nego se aktivira<p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici su razvili sprej za nos koji bi mogao spriječiti infekciju Covida-19 do dva dana, a u ljekarnama bi mogao biti već početkom ljeta ili kraja proljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sprej za nos izrađen je od sastojaka koji su već odobreni za medicinsku uporabu, &scaron;to znači da mu nije potrebno daljnje odobrenje za upotrebu. Znanstvenici sa Sveučili&scaron;ta u Birminghamu sprej - koji je trenutno neimenovan - razvijaju od travnja pro&scaron;le godine.U razgovoru za The Sunday Telegraph, vodeći istraživač dr. Richard Moakes rekao je kako je uvjeren da bi sprej mogao pomoći u ukidanju dru&scaron;tvenih ograničenja i ponovnom otvaranju &scaron;kola u Velikoj Britaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sprej sprečava infekciju zahvaćajući virus u nosu i privlačeći ga. To znači da virus ne može pobjeći i čini ga neaktivnim i bezopasnim. Istraživači vjeruju da će uporaba spreja četiri puta dnevno biti dovoljna za opću za&scaron;titu. Međutim, dovoljno je sigurno da se primjenjuje svakih 20 minuta ako je potrebno, na primjer, ako se korisnik nalazi u rizičnom okruženju, prenosi&nbsp;<span>DailyMail</span></p> <p><br />Nasalni sprej&nbsp;<span>SaNOtize</span>&nbsp;s du&scaron;ikovim oksidom (NONS) namijenjen je ubijanju virusa u gornjim di&scaron;nim putovima. To zaustavlja inkubaciju virusa u plućima. Razvio ga je SaNOtize Research and Development Corp sa sjedi&scaron;tem u Vancouveru u Kanadi. U neovisnim laboratorijskim testovima dokazali su da 99,9% učinkovito ubija virus.<br /><span>Pankaj Sharma</span>, profesor neurologije i direktor Instituta za kardiovaskularna istraživanja u Royal Hollowayu, rekao je: "Ovo je značajan napredak u liječenju Covida-19".&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-07-sprej-za-nos.jpgMons. Dugalić: Crkva je za cijepljenje, ali OXFORDSKO, RUSKO i KINESKO cjepivo su neprihvatljivi!http://grude.com/clanak/?i=248981248981Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jan 2021 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-24-mons-dugalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U emisiji „Argumenti“ Hrvatskoga katoličkog radija nedavno se razgovaralo o stavu Katoličke Crkve prema cijepljenju, o mogućnosti brzog razvoja cjepiva za što inače treba više od 10 godina, o mogućnosti odbijanja cijepljenja, kao i o drugim povezanim pitanjima. <p>&nbsp;</p> <p>Tajnik Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax, izv. prof. i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu mons. dr. sc. Vladimir Dugalić istaknuo je da treba dobro razlikovati koja su cjepiva etički prihvatljiva, a koja ne. &bdquo;Iz onoga &scaron;to sada raspolažemo i ono &scaron;to pokazuju znanstvene studije saznajemo da neka cjepiva, primjerice oxfordsko pa i rusko i kinesko nisu etički prihvatljiva. Crkva jest za cijepljenje i to je razborita odluka, ali pri tome ćemo trebati voditi računa s kojim cjepivom se cijepimo. Moramo znati je li to cjepivo etički prihvatljivo ili ne&ldquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Dr. Bernard Kaić govorio je o cjepivima u Hrvatskoj, a to su Pfizerovo i Modernino cjepivo. To su messenger RNK cjepiva i nabavljena su dva cjepiva na adenovirusnom vektoru. &bdquo;&Scaron;to se etičnosti tiče rekao bih kako ova messenger RNK cjepiva nisu uzgajana ni na kakvim staničnim kulturama, nego su sintetizirana, a adenovirusna cjepiva (rusko, kinesko i oxfordsko) jesu uzgajana na staničnim kulturama koje imaju porijeklo u embrionima stanicama&ldquo;, rekao je.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>&bdquo;Trebamo glasno naglasiti, ako želimo biti istinski vjernici onda<strong> ne možemo prihvatiti </strong>načelo da cilj opravdava sredstvo. Papinska akademija za život je jasno rekla da se osoba mora boriti svim sredstvima da takva cjepiva ne primi, a u određenim situacijama može ih odbiti. Međutim, mi smo trenutno u situaciji pandemije i ta ista Akademija je rekla da<strong> ukoliko nema alternativnih lijekova, a prijeti velika opasnost za pučanstvo tada je dopu&scaron;tena materijalna ili pasivna suradnja</strong> <strong>na gre&scaron;nom činu</strong> radi općeg dobra i dobra same populacije. Mi u Hrvatskoj ćemo imati mogućnost izbora i zato želim naglasiti da je cijepljenje čin koji mora svatko osobno donijeti i ne može se nekome nametnuti cijepljenje. Cijepljenje mora biti dobrovoljno. Netko tko spada u rizičnije skupine, a to su stari i nemoćni, kronični bolesnici, zdravstveni djelatnici, djelatnici u domovima za starije i nemoćne, će imati veću odgovornost za&scaron;tititi druge. Na njima će biti veća odgovornost da prihvate cijepljenje, a ostalo pučanstvo će trebati prosuditi svoje zdravstveno stanje i svatko će morati donijeti osobnu odluku. Javnost treba upoznati da nam nisu sva cjepiva jednako prihvatljiva i mi ovdje imamo alternativu i tako da jedan vjernik može u svojoj savjesti s kojim cjepivom se želi cijepiti&ldquo;, rekao je tajnik Komisije Iustita et Pax dr. Dugalić.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-24-mons-dugalic.jpgInternetom se širi nova prevarahttp://grude.com/clanak/?i=248973248973Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jan 2021 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-23-gmail.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više informacija građani mogu pronaći na internetskim stranicama hrvatske policije i na YouTube kanalu MUP-a, stoji u priopćenju.<p>&nbsp;</p> <p>Ravnateljstvo policije upozorilo je na sumnjive poruke elektroničke po&scaron;te u kojima nepoznate osobe ucjenjuju tražeći 1500 eura u bitcoinima, &scaron;to se može spriječiti ažuriranjem lozinki za pristup elektroničkoj po&scaron;ti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija navodi da je u posljednje vrijeme zaprimila vi&scaron;e prijava građana koji su na svoje adrese elektroničke po&scaron;te zaprimili sumnjive poruke u kojim ih nepoznate osobe ucjenjuju navodeći da su na njihova računala ili mobitele instalirali zloćudne računalne programe putem kojih su ostvarili pristup njihovim osobnim podacima te ih traže 1500 eura u bitcoinima kako navedene podatke ne bi javno objavili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Molimo građane da ne odgovaraju na takve poruke te da ažuriraju lozinke za pristup elektroničkoj po&scaron;ti&rdquo;, upozoravaju u policiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom savjetuju korisnike interneta da nikome ne daju svoje korisničke podatke i lozinke niti ih upisuju na sumnjivim internetskim stranicama. Ako su to učinili, potrebno je odmah promijeniti lozinku koja se odnosi na određeni korisnički račun, a ako identičnu lozinku koriste i za druge korisničke račune i internetske usluge, potrebno je odmah promijeniti i te lozinke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o različitim oblicima internetskih prevara te savjete kako se za&scaron;tititi građani mogu pronaći na internetskim stranicama policije i na YouTube kanalu MUP-a, stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-23-gmail.jpgPovijesna transakcija: Bivši igrač Real Madrida plaćen bitcoinomhttp://grude.com/clanak/?i=248968248968Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jan 2021 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-23-baral.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako iznos nije objavljen, u medijima se špekulira o protuvrijednosti od 100.000 eura, odnosno 3,3 Bitcoina.<p>&nbsp;</p> <p>David Baral, nekada&scaron;nji nogometa&scaron; Real Madrida (37 godina), postao je prvi nogometa&scaron; u povijesti koji je potpisao ugovor čija je vrijednost izražena kriptovalutom Bitcoin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, on je potpisao ugovor s nižerazrednom ekipom Inter iz Madrida, prenose mađarski mediji, a specifičnost ovog transfera je u tome &scaron;to on nije plaćen gotovinom, niti je novac prebačen s jednog računa na drugi, već je u potpunosti isplaćen kriptovalutama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sretan sam &scaron;to sam dio ovog projekta. Želim jo&scaron; da igram nogomet, a ovo za mene predstavlja potpuno novi izazov&rdquo;, poručio je Baral, prenosi Blic.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom svoje profesionalne karijere &scaron;panjolski napadač je bio član Real Madrida od 2002. do 2006. godine, ali je uglavnom igrao na pozajmici u Castilli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupao je i za Levante, Granadu, i nekoliko timova na Cipru i u Japanu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do ove transakcije je do&scaron;lo jer je Internacional de Madrid od ljeta 2020. dio eSport organizacije DUX Gaming, čiji je jedan od vlasnika biv&scaron;i golman Real Madrida Tibo Kurtoa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među sponzorima kluba je i Criptan, &scaron;panska platforma za trgovinu kriptovaluta, pa je logično zaključiti da su na ovaj način željeli da populariziraju usluge svog sponzora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je napravljen prvi profesionalni ugovor nogometa&scaron;a koji je plaćen Bitcoinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako iznos nije objavljen, u medijima se &scaron;pekulira o protuvrijednosti od 100.000 eura, odnosno 3,3 Bitcoina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-23-baral.pngKraj LG pametnih telefonahttp://grude.com/clanak/?i=248961248961Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jan 2021 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-22-lg-mob.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvršni direktor Kwon obećao je da će napraviti zaokret u poslovanju s pametnim telefonima.<p>&nbsp;</p> <p>LG Electronics mogao bi napustiti proizvodnju pametnih telefona, nakon &scaron;to je u proteklih pet godina u tom poslu izgubio izgubio oko 4,5 milijardi dolara, pi&scaron;e korejski poslovni portal The Korea Herald, prenijela je HINA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ni direktor LG-a Kwon Bong-Seok poslao je zaposlenima u koncernu poruku koja je nagovijestila da bi mogle uslijediti velike promjene u segmentu pametnih telefona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bez obzira na bilo kakve promjene u smjeru poslovanja pametnih telefona, zaposlenost će se zadržati, tako da nema potrebe za brigom", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Budući da je konkurencija na svjetskom trži&scaron;tu mobilnih uređaja sve jača, vrijeme je da LG donese hladnu prosudbu i najbolji izbor", rekao je LG-ev menadžer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tvrtka razmatra sve moguće mjere, uključujući prodaju, povlačenje i smanjenje poslovanja sa pametnim telefonima", kaže se u poruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije su se pojavile informacije da se LG možda sprema smanjiti ili demontirati svoju poslovnu jedinicu mobilnih uređaja. Prema tim glasinama, oko 60 posto zaposlenih premjestilo bi se i prerasporedilo u druge poslovne jedinice unutar tvrtke ili u druge podružnice LG-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je stupio na dužnost u siječnju pro&scaron;le godine, izvr&scaron;ni direktor Kwon obećao je da će napraviti zaokret u poslovanju s pametnim telefonima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-22-lg-mob.jpgLauc: U BiH nema recepta za uspjeh, tamo je virus ubio koga je mogao ubitihttp://grude.com/clanak/?i=248960248960Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jan 2021 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-22-gordan-lauc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanstvenik Gordan Lauc gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao situaciju s epidemijom koronavirusa.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Realno, nije bilo za očekivati da ćemo tijekom ove zime biti za&scaron;tićeni cijepljenjem. Ono će trajati do trećeg ili četvrtog mjeseca i ono nam daje trajno rje&scaron;enje pandemije. Hrvatska je vrhunac pro&scaron;la tamo krajem 10. i 11. mjeseca i zbog mjera i zbog toga &scaron;to je velik broj ljudi prebolio i virus se ne može vi&scaron;e &scaron;iriti. Novi sojevi jesu rizik, ali ako imate velik broj ljudi koji su otporni na SARS-Cov2 bit će vjerojatno otporni i na nove sojeve i oni za njih ne predstavljaju rizik&rdquo;, rekao je Lauc.<br /><br /></p> <p>Setom mjera može se doći do 60 ili 70 posto usporenja virusa. Nažalost, ovaj virus je toliko zarazan, da ga je u zimskom periodu, koji mu je povoljan, nemoguće zaustaviti, objasnio je Lauc.<br /><br /></p> <p>Uspoređujući Hrvatsku i, primjerice, Njemačku, gdje su na snazi izrazito restriktivne mjere, Lauc je rekao da je u zemljama poput Njemačke, koje nemaju 30 posto ljudi koji su preboljeli koronu, kao &scaron;to je to slučaj s balkanskim zemljama, puno teže zaustaviti &scaron;irenje virusa. &ldquo;Treba vidjeti kakve su mjere na snazi i koliko se ljudi u međuvremenu oporavilo i zbroj ta dva faktora može pokazati pravo stanje&rdquo;, rekao je Lauc.<br /><br /></p> <p>Komentirao je i mjere u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Trenutne mjere nazvao bih pretjeranim oprezom, a ne pogre&scaron;kom. Sad smo u situaciji kad možemo popu&scaron;tati. Ja sam se zalagao da se ne uvode strože mjere, jer vjerujem da bismo imali pad i bez njih, možda mrvicu blaži. Doista je vrijeme da počnemo polako popu&scaron;tati mjere i koliko vidim, Vlada ide u tom smjeru i nadam se da će ih popustiti od 1. veljače&rdquo;, rekao je Lauc.<br /><br /></p> <p>Na pitanje koje bi on mjere popustio, Lauc je rekao da je na temelju znanstvenih istraživanja utvrđeno da je zaraza u teretanama i na mjestima gdje djeca treniraju sport mala, pa bi preporučio ukidanje mjere zabrane rada teretana i takvih mjesta. &ldquo;Osnovne &scaron;kole su gotovo nikakav rizik. Nadam se da će kontaktna nastava ići barem do osmog razreda&rdquo;, rekao je Lauc.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče stanja u BiH, koja bilježi manji broj zaraženih i u kojoj nema restriktivnih mjera, Lauc je rekao: &ldquo;Ja BiH ne bih zvao receptom za uspjeh, jer imaju jako puno mrtvih na milijun stanovnika. Tamo se virus pro&scaron;irio i ubio koga je mogao ubiti, a ostali su preživjeli, pa ih ne bih uzimao kao primjer.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Upitan kojim bi se cjepivom cijepio, Lauc je rekao da bi uzeo ono koje je dostupno u tom trenutku.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Zasad je jedino klasično cjepivo ovo kinesko cjepivo koje je u Srbiji kupljeno. I oksfordsko i BioNTech i Moderna su relativno nove tehnologije cijepljenja. Sama vrsta cjepiva nije toliko bitna, ja ću se cijepiti onime &scaron;to bude dostupno, jer kad je odobreno, pro&scaron;lo je istraživanje oko toga &scaron;to je opasno ili nije. Manji je rizik bilo koje cjepivo, nego živi virus koji može ubiti neke ljude&rdquo;, rekao je Lauc.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Mi u ovom trenutku nemamo odbijanje cjepiva, jer ga imamo toliko malo da se ljudi tuku da se cijepe, a ne da ga odbijaju&rdquo;, rekao je Lauc, dodav&scaron;i da 50-ak doza, koliko je iskori&scaron;teno na cijepljenje saborskih zastupnika ili članova Vlade ne čini bitnu razliku u ukupnom broju cjepiva koje je Hrvatska zasad dobila.<br /><br /></p> <p>Govoreći o broju zaraženih, Lauc je rekao da nitko ne može osporiti da u Hrvatskoj ima vi&scaron;e zaraženih nego &scaron;to to brojke testova pokazuju. &ldquo;Ne možemo reći da smo ba&scaron; svakome tko je prebolio covid u nos gurnuli &scaron;tapić i dokazali da je PCR pozitivan&rdquo;, rekao je Lauc.</p> <p><br /><em><strong>N1 televizija<br />Foto:Cropix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-22-gordan-lauc.jpgIstraživanje: Covid-19 bi mogao postati blaga bolest poput prehladehttp://grude.com/clanak/?i=248920248920Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jan 2021 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-22-koronavirus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studija je objavljena u časopisu Science.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Nova studija američkih znanstvenika predviđa da će SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, s vremenom postajati sve manje zarazan te će se&nbsp;pojavljivati&nbsp;sezonski, zajedno s ostalim patogenima iz obitelji koronavirusa koji uzrokuju blage prehlade.</p> <div class="main-content-holder main-content-bg "> <div class="content-holder"> <div class="text-holder"> <div class="text primary-text vijesti-link-underline"> <p>&nbsp;</p> <p>No&nbsp;to će se dogoditi tek kad SARS-CoV-2 postane endemski virus, odnosno kad ne bude&nbsp;uzrokovao&nbsp;masovne zaraze ili te&scaron;ka oboljenja, kažu&nbsp;znanstvenici sa sveučili&scaron;ta Emory University i Penn State.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihova studija objavljena je u časopisu Science.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada će virus dospjeti u takvo endemsko stanje, ovisi o brzini njegova &scaron;irenja i o brzini cijepljenja", rekla je New York Timesu glavna autorica studije Jennie Lavine s Emoryja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dakle, potrebno je svakoga izložiti cjepivu &scaron;to je prije moguće", istaknula je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njihovo istraživanje temelji se na &scaron;est ljudskih koronavirusa, od kojih se četiri redovito &scaron;ire među ljudima i uzrokuju samo blage simptome. Ostala dva, te&scaron;ki akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) pojavili&nbsp;su se u novije doba i rezultiraju visokom&nbsp;smrtno&scaron;ću, ali dijele sličnu genetiku kao koronavirus koji uzrokuje covid.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici jo&scaron; proučavaju koliko dugo traju antitijela i ostale imunosne stanice nakon prebolijevanja covida. Dosada&scaron;nja saznanja&nbsp;upućuju na to da je imunost koja blokira zarazu relativno kratka, ali je zato imunost koja ublažava simptome dugotrajna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači da osoba može nekoliko puta biti zaražena koronavirusom, no svaki idući put ne bi bio ozbiljan kao prvi, &scaron;to je slično djelovanju na organizam&nbsp;običnih prehlada.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad većina ljudi stekne za&scaron;titu od covida, bilo prirodnim putem infekcije ili cijepljenjem, koronavirusu će mahom biti izložena samo mala djeca, a njihova su oboljenja blaga.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No bez masovnog cijepljenja trebat će godine i puno mrtvih da se to ostvari, kažu znanstvenici.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i u slučaju pojave novih sojeva virusa, poput onoga koji se upravo &scaron;iri Britanijom, znanstvenici tvrde da je imunitet stečen prethodnim sojevima "dovoljno jak da spriječi ozbiljnu bolest". Ba&scaron; kao &scaron;to je to slučaj s četiri koronavirusa uzročnika prehlade kod kojih imunitet jača sa svakim novim oboljenjem.&nbsp;</p> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-22-koronavirus.jpgStečeni imunitet daje potpunu zaštitu, onaj tko je prebolio koronu više nikoga ne može zarazitihttp://grude.com/clanak/?i=248896248896Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jan 2021 21:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-dr-sc-lauc.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vrijeme kada masovno cjepljenje stanovništva protiv koronavirusa širom svijeta obećava da se barem nazire kraj pandemiji, javnost se pita koliko dugo traje imunološki odgovor na COVID-19.<p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o imunolo&scaron;kom odgovoru na koronavirus, prije svega je važno reći kako je moguće vi&scaron;e puta se zaraziti koronavirusom, ali ovi slučajevi su izuzetno rijetki.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc, koji je inače profesor biokemije i molekularne biologije na Sveučili&scaron;tu u Zagrebu, govori za Klix.ba kako je do sada provedeno nekoliko velikih istraživanja u kojima je analizirana učestalost reinfekcija SARS-CoV-2 virusom.<br /><br /></p> <p>"U svim istraživanjima je pokazano da su reinfekcije moguće, no da su vrlo rijetke, vjerojatno ispod 1 posto unutar &scaron;est do osam mjeseci od prve zaraze. U gotovo svim slučajevima simptomi bolesti su kod reinfekcije bili blaži u odnosu na prvu infekciju, &scaron;to pokazuje da nas imunitet stečen preboljevanjem &scaron;titi od nove zaraze. U najvećem broju slučajeva radi se o gotovo potpunoj za&scaron;titi, a kod manjeg broja ljudi o samo djelomičnoj za&scaron;titi", otkriva Lauc.<br /><br /></p> <p>Prema nekim od posljednjih analiza svjetskih znanstvenika, imunitet ostaje jak najmanje osam mjeseci nakon oporavka od korone. Lauc također potvrđuje ove podatke, ali dodaje kako je gotovo siguran da imunitet traje i duže.<br /><br /></p> <p>"Jedino nemamo dovoljno ljudi koji su se razboljeli prije vi&scaron;e vremena da bismo to mogli sa sigurno&scaron;ću tvrditi. No ovdje je ipak potrebno biti oprezan, budući da je kod drugih koronavirusa pokazano da se imunitet ipak gubi vremenom i da se ljudi mogu vi&scaron;e puta razboljeti. Općenito gledano, imunitet je individualan i ne postoji generalno pravilo. Netko će biti za&scaron;tićen duže, a netko kraće", dodaje Lauc.<br /><br /></p> <p>Neizostavna istraživanja znanstvenika danas su vezana i za imunolo&scaron;ki odgovor nakon primanja neke od cjepiva protiv koronavirusa koje su u upotrebi.&nbsp;<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Takozvane mRNA cjepiva tvrtke Pfizer, BioNTech i Moderna zahtijevaju dvije doze za učinkovitu za&scaron;titu. Prvi nivo za&scaron;tite postiže se oko dva tjedna nakon prve doze i vrlo je vjerojatno da osoba s funkcionalnim imunolo&scaron;kim sustavom, ako se zarazi vi&scaron;e od dva tjedna nakon prve doze, neće razviti težak oblik bolesti. Zbog toga neke države i razmi&scaron;ljaju da za početak vakcini&scaron;u vi&scaron;e ljudi samo jednom dozom, a da drugu dozu daju kada postane dostupna. No to su jo&scaron; uvijek alternativna razmi&scaron;ljanja koja nisu učinkovito potvrđena istraživanjima, tako da se većina zemalja odlučuje za standardni protokol u kojem se druga doza daje tri tjedna nakon prve doze. Puna za&scaron;tita, koja je procijenjena na oko 95 posto, postiže se od sedam do deset dana nakon druge doze", pojasnio je Lauc.<br /><br /></p> <p>Hrvatski znanstvenik je putem dru&scaron;tvenih mreža podijelio i rezultate značajnog istraživanja koje je provedeno u Kataru, a u kojem su znanstvenici pratili 43.044 osobe s antitijelima na SARS-CoV-2 do 35 tjedana. U ovom istraživanju je zaključeno upravo da su reinfekcije iznimno rijetke te da, ukoliko se i dogode, bolest je blaža nego prvi put.<br /><br /></p> <p>S tim u vezi, Lauc ističe da prirodni imunitet sprečava umnožavanje virusa u nosu i grlu, &scaron;to znači da osobe koje razviju imunitet prestaju biti potencijalni nositelji zaraze. Ovo je prva jaka indikacija da oporavljeni ili cijepljeni vi&scaron;e ne bi trebali nositi maske, paziti na distancu i slično, smatra Lauc.<br /><br /></p> <p>Ipak, konkretne odluke i preporuke nije moguće donijeti na temelju jednog istraživanja, tako da priznati Lauc podsjeća da svi koji su preboljeli koronu ili su cijepljeni i dalje trebaju po&scaron;tovati epidemiolo&scaron;ke mjere koje su na snazi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-dr-sc-lauc.jpegWikipedija proslavila 20 godinahttp://grude.com/clanak/?i=248870248870Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jan 2021 20:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-16-wikipedija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sedma najposjećenija stranica na svijetu, Wikipedija sadrži više od 55 miliona članaka na 309 jezika.<p>&nbsp;</p> <p>Sadržaj svake stranice je nezavisan, nema prijevoda već samo originalnih tekstova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wikipedija je i dalje najveće digitalno opće dobro koje nam je internet omogućio &ndash; besplatna &lsquo;online&rsquo; enciklopedija, jedan od posljednjih &ldquo;dinosaura&rdquo; slobodarskog i participativnog interneta slavi 20 godina postojanja s nekoliko izazova koje mora prevladati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Malo čudo u trenutku trijumfa GAFAM-a, velike tehnolo&scaron;ke petorke koju čine Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft i interneta za stvaranje profita</em>, kazao je za AFP povjesničar&nbsp;<span>Remi Mathis</span>, biv&scaron;i predsjednik udruženja Wikimedia France.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wikipediju je 15. januara 2001. utemeljio Amerikanac Jimmy Wales u isključivo nekomercijalne svrhe, s mi&scaron;lju da okupi svo znanje na planetu na jednoj &lsquo;online&rsquo; platformi uz pomoć milijuna dobrovoljaca diljem svijeta koji žele podijeliti svoje znanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh je bio trenutan. Prva stranica je bila na engleskom, potom je u ožujku 2001. osvanula njemačka i &scaron;vedska Wikipedija, a ubrzo potom jo&scaron; deset, uključujući francusku, talijansku, kinesku, rusku i katalonsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wikipedija na hrvatskom ugledala je svijetlo dana 16. veljače 2003. godine</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jimmy Wales se nada da će se Wikipedija pro&scaron;iriti i na zemlje u razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Vrlo je važno da sljedeća milijarda ljudi koja dođe na internet želi doprinijeti</em>, rekao je Wales i poželio da Wikipedia &ldquo;potraje jednako dugo kao Oxford&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Enciklopedija amatera</h2> <p>Sedma najposjećenija stranica na svijetu, Wikipedija sadrži vi&scaron;e od 55 miliona članaka na 309 jezika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sadržaj svake stranice je nezavisan, nema prijevoda već samo originalnih tekstova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suprotno od tradicionalnih enciklopedija koje pi&scaron;u priznati stručnjaci, ovaj zbir znanja kojeg kompiliraju amateri, često anonimni, nai&scaron;ao je na velike kritike i neprijateljski ton iz nekih akademskih krugova, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Kada podrobnije znamo kako se Wikipedia nadzire, kako se pi&scaron;u članci i kako se razmjenjuju podaci, možemo ipak utvrditi da postoji određena razina pouzdanosti i to je važn</em>o, smatra Lionel Barbe sa sveučili&scaron;ta Paris-Nanterre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji naravno problem raznolikosti izvora i tema, a to je najuočljivije kada se radi o tematici povezanoj sa zemljama u razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina autora na Wikipediji je iz zapadnih zemalja i SAD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mathis, autor djela &ldquo;Wikipedia: Iza kulisa najveće enciklopedije na svijetu&rdquo;, obja&scaron;njava da enciklopedija privlači urbane, visoko&scaron;kolovane ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Čak 80 posto, ako ne i vi&scaron;e, članaka za Wikipediju pi&scaron;u bijelci</em>, objasnila je&nbsp;<span>Marie-Noelle Doutreix</span>&nbsp;sa sveučili&scaron;ta Lyon 2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, nesrazmjerno je vi&scaron;e biografija mu&scaron;karaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usprkos svemu, Lionel Barbe smatra da je u trenutku trijumfa GAFAM-a, &lsquo;online&rsquo; enciklopedija rijedak primjerak preživjelih u participatornoj utopiji slobodarskog weba, zami&scaron;ljenog kao &ldquo;decentralizirane mreže za dijeljenje znanja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Wikipedija je, naposljetku, najveće digitalno dobro koje nam je internet dao</em>, ističe Barbe.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Nema reklama</h2> <p>Jimmy Wales ističe da ne odstupaju od svoje misije i nije im cilj povećanje prihoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wikipedija se i dalje financija donacijama, a ne reklamama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marie-No&euml;lle Doutreix smatra da je opstanak Wikipedije, neprofitnog dobra, komercijalnom internetu itekako u interesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Google promiče vidljivost Wikipedije, ali za uzvrat koristi njezine članke u svojoj tražilici i preko enciklopedije bilježi značajan promet</em>, objasnila je Doutreix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki u modelu moderiranja Wikipedije vide i inspiraciju kada je u pitanju problem masovnog cirkuliranja lažnih vijesti na dru&scaron;tvenim mrežama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ne smijemo, međutim, vjerovati da je Wikipedija ta koja će nas spasiti od na&scaron;ih vlastitih demona. Ona ostaje alat. Ako volimo zavjere, sumnjam da nas Wikipedija može od toga odvratiti</em>, obja&scaron;njava Lionel Barbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wikipedija se stoga suočava s dva velika izazova: nastaviti poticati rad enciklopedista i moderirati svoje vlastite sadržaje i interne baze podataka na dobrovoljnoj osnovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sve, kako obja&scaron;njava Barbe, &ldquo;u kontekstu snažnog rasta kolektivnih ma&scaron;tarija&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-16-wikipedija.jpgU budućnosti Samsung bez punjača i slušalicahttp://grude.com/clanak/?i=248853248853Grude.com - klik u svijetFri, 15 Jan 2021 18:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-31-smartphone-punjac-baterija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samsung je jučer predstavio novu generaciju telefona iz serije Galaxy S koja uključuje tri top-modela, no ono što ne uključuje jest - punjač u pakiranjima. <p>&nbsp;</p> <p>Za sve koji barem i povr&scaron;no prate mobilno trži&scaron;te, to nije iznenađenje jer glasine o Samsungovim pakiranjima u kojima neće biti punjača i slu&scaron;alica kruže mrežom već neko vrijeme. Taj je trend započeo Apple s novom generacijom iPhonea.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samsung je bio jedna od kompanija koja je kritizirala/ismijala Apple zbog toga, no ubrzo se i u njima "probudila ekolo&scaron;ka osvije&scaron;tenost&rdquo; te su i oni odlučili dati svoj doprinos očuvanju planete izbacivanjem punjača i slu&scaron;alica iz pakiranja iz serije Galaxy S21.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su iz kompanije komentirali za medije, slične planove o izbacivanju punjača i slu&scaron;alica imaju i za druge buduće modele svojih telefona. To, naravno, ne znači da će se svi budući telefoni prodavati bez ta dva dodatka, no najavili su njihovo &ldquo;postupno uklanjanje&rdquo; iz pakiranja uređaja. Time će, kako su naglasili &ldquo;smanjiti pritisak koji korisnici mogu osjećati prilikom kontinuiranog primanja nepotrebnih punjača s novim telefonima&rdquo; te su naglasili da jo&scaron; od 2017. uveli standard USB-C punjača tako da korisnici koji imaju starije telefone već imaju punjač koji se može koristiti s najnovijom generacijom njihovih smartphonea, javlja <strong>Zimo.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazalo se da sve vi&scaron;e korisnika njihovih telefona ionako koristi postojeće punjače i dodatke iz starijih uređaja i, kako su komentirali za medije, svakodnevno odnose odluke usmjerene prema održivosti i promoviranju navika recikliranja. Njihova odluka o izbacivanju punjača i slu&scaron;alica ide u tom smjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se može pročitati u komentarima na internetu, ne podržavaju svi korisnici takvu odluku te mnogi žele imati jo&scaron; jedne slu&scaron;alice i dodatni punjač koji mogu držati u drugoj sobi, na poslu, nositi na putovanja i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No čini se kako će se na tako ne&scaron;to morati naviknuti jer za pretpostaviti je da će se, nakon &scaron;to su se dva najveća igrača na ovom trži&scaron;tu (ali i Xiaomi koji je iz nekih pakiranja svog posljednjeg flagshipa izbacio punjač), na sličan potez odlučiti i druge kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Službeni razlog bit će, naravno, briga za okoli&scaron;, no jasno je kako će im takav potez smanjiti tro&scaron;kove i omogućiti u&scaron;tede, odnosno smanjenje cijene telefona i veću konkurentnost na trži&scaron;tu. Upravo je to Samsung napravio te su telefoni nove generacije jeftiniji u odnosu na njihove prethodnike predstavljene pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-31-smartphone-punjac-baterija.jpgImunitet na Koronu traje najmanje pet mjesecihttp://grude.com/clanak/?i=248829248829Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-28-koronavirus-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preliminarni nalazi znanstvenika Državne agencije za zdravstvo Engleske pokazali su da su slučajevi reinfekcije kod ljudi koji su preboljeli Covid-19, rijetki. <p>&nbsp;</p> <p>Osobe koje su preboljele Covid-19 vrlo vjerojatno imaju imunitet koji traje najmanje pet mjeseci, ali postoje i dokazi da osobe s antitijelima također mogu nositi i &scaron;iriti virus, pokazali su rezultati istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preliminarni nalazi znanstvenika Državne agencije za zdravstvo Engleske (PHE) pokazali su da su slučajevi reinfekcije (ponovne zaraze) kod ljudi koji su preboljeli Covid-19, rijetki. Od 6614 slučajeva zaraze promatranih u studiji, ponovno su se zarazile tek 44 osobe. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta saznanja znače da bi osobe koje su bile u dodiru s virusom u prvom valu pandemije početkom 2020., sada ponovno mogle biti podložne zarazi. Upozoravaju i da bi osobe sa takozvanim prirodnim imunitetom, koji je stečen kroz zarazu koronavirusom, mogle nositi SARS-Cov-2 virus u nosu i grlu te ga prenijeti na druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znamo da je većina onih koji su bili zaraženi i razvili antitijela za&scaron;tićena od reinfekcije, ali jo&scaron; uvijek ne znamo koliko dugo ta za&scaron;tita traje", kazala je vi&scaron;a savjetnica na PHE-u i suvoditeljica studije Susan Hopkins. "To znači da iako netko vjeruje da je za&scaron;tićen jer je već prebolio zarazu, može biti uvjeren da je vrlo malo vjerojatno da će razviti ozbiljne simptome infekcije. Ali postoji rizik da će se zaraziti i tu zarazu prenijeti na druge", istaknula je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U studiji se navodi da se nalazi istraživanja ne odnose na antitijela ili druge imunosne reakcije stečene cjepivom protiv Covida-19, a da će se te reakcije istraživati kasnije ove godine. Istraživanje, poznato pod nazivom "SIREN study", provedeno je na desecima tisuća zdravstvenih radnika u Velikoj Britaniji koji su se na prisutnost Covid-19 infekcije i antitijela redovito testirali od lipnja pro&scaron;le godine.<br />Između lipnja i studenog, znanstvenici su otkrili 44 slučaja potencijalne reinfekcije - od kojih su dva &ldquo;vjerojatna&rdquo; i 42 &ldquo;moguća&rdquo; - od 6614 sudionika koji su imali antitijela, &scaron;to ukazuje da je stopa za&scaron;tite od reinfekcije 83 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici planiraju nastaviti pratiti ispitanike kako bi vidjeli traje li kod nekih prirodno stečeni imunitet i dulje od pet mjeseci. Ipak, upozoravaju da rani nalazi druge faze istraživanja ukazuju na to da neke osobe sa prirodnim imunitetom jo&scaron; uvijek mogu nositi visoke razine virusa i prenijeti ga na druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbog toga je nužno za sve da nastave po&scaron;tivati pravila i ostanu kod kuće, iako su već preboljeli zarazu koronavirusom", navedeno je u priopćenju o rezultatima istraživanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-28-koronavirus-1.jpgOtkriveno groblje 3000 novih BMW-ahttp://grude.com/clanak/?i=248825248825Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jan 2021 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-14-bmw-groblje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još jedno masovno “umiranje” luksuznih njemačkih automobila koji se nikada neće prodati… Ovaj je put riječ o modelima BMW-a.<p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; u veljači 2015. godine 2996 automobila zahvatila je velika oluja na istočnoj obali Kanade i od tada stoje na jednoj livadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, tamo&scaron;nja regulatorna tijela procijenila su kako su svi automobili bili pod snažnim utjecajem morske soli. Propisan popravak za cijeli kontingent prema&scaron;io je očekivanja BMW Grupe pa su odlučili naručiteljima isporučiti nove automobile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih 2996 koji se nalaze na livadi progla&scaron;eni su tehnički neispravnim pa ih nije moguće registrirati, a Bavarci su odluku za isporukom novih automobila nazvali kontroliranim tro&scaron;kom. Među napu&scaron;tenim automobilima uistinu ima svega, od serije 2 do serije 7, raznih izvedba Minija, ali i pojedinih vozačkih poslastica kao &scaron;to su izvedbe i8, M5 i M6.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-14-bmw-groblje.jpgSignal u nekoliko dana postao najpopularnija aplikacijahttp://grude.com/clanak/?i=248802248802Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jan 2021 14:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-12-signal-app.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema broju novih korisnika i onih koji je traže na App Storeu, aplikacija za sigurnu i kriptiranu komunikaciju Signal ovih je dana zasjela na prvo mjesto ljestvica popularnosti. <p>&nbsp;</p> <p>WhatsApp je svojih oko dvije milijarde korisnika u svijetu ovih dana počeo obavje&scaron;tavati o tome da će se uskoro prisnije povezati s Facebookom. Promjene se reflektiraju prije svega u promjenama politika privatnosti, odnosno u činjenici da će Facebook od WhatsAppa nakon 8. veljače moći preuzeti mnogo vi&scaron;e podataka o korisnicima nego je to mogao do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako ova promjena zbog strogog GDPR-a neće biti uvedena u svojoj potpunosti na području Europske unije, brojni su korisnici i u Europi i diljem svijeta rekli &ndash; sada je dosta. Među njima je i stari "neprijatelj" Facebooka Elon Musk, koji je nedavno tvitao "Koristite Signal", a mnogi su ga, očito, i poslu&scaron;ali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo mobilna aplikacija Signal pokazala se kao najveći dobitnik ove WhatsAppove odluke, pa ju je broj pretraživanja i preuzimanja lansirao na prvo mjesto popularnosti na App Storeu. U prvom danu nakon Muskove poruke, koji je bio i prvi dan kada je WhatsApp počeo slati obavijesti o novim pravilima kori&scaron;tenja (7. siječnja), Signal je zabilježio preko 63 tisuće novih preuzimanja (u usporedbi s oko 45 tisuća prethodnog dana).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sljedećeg dana Signal je instaliralo dodatnih 90-ak tisuća korisnika u cijelom svijetu, i na iOS-u i na Androidu, a tijekom proteklog vikenda aplikacija nije silazila s prvog mjesta na App Storeu, prenosi Bug. Na Google Playu Signal se također nalazi na prvom mjestu među besplatnim aplikacijama, a slijedi ga aplikacija iste namjene, Telegram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je u proteklih tjedan dana Signal preuzelo novih 7,5 milijuna korisnika, odnosno oko 4.200% vi&scaron;e nego u tjednu prije toga. Signal slovi za najsigurniju aplikaciju za dopisivanje &scaron;to se tiče enkripcije i očuvanja privatnosti korisnika. Vi&scaron;e o samoj aplikaciji, kao i linkove za preuzimanje, možete pronaći na ovom mjestu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-12-signal-app.jpgDogađaju li se potresi češće u određeno doba godine ili dana? Seizmolozi imaju odgovorhttp://grude.com/clanak/?i=248796248796Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jan 2021 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-24-016_potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugo je vremena postojala teza da se potresi češće događaju tijekom toplijeg i vlažnog vremena, međutim, ona nema znanstvenog uporišta.<p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni podaci pokazuju da se potresi događaju u svim vremenskim uvjetima, u svako godi&scaron;nje doba, ali i danju i noću, odnosno &ndash; bilo kad, pi&scaron;e GNS Science, a prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici i seizmolozi su u vi&scaron;e navrata istraživali tvrdnju o &ldquo;najpogodnijem vremenu za potrese&rdquo; i nisu uspjeli pronaći bilo kakvu poveznicu između vremenskih uvjeta, godi&scaron;njeg doba i potresa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-24-016_potres.jpgIphone 13 navodno baš onakav kakav ste htjelihttp://grude.com/clanak/?i=248768248768Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jan 2021 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-05-iphone-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IPhone 12 serija još je svježa iz pećnice, no očito nije prerano za nasljednike.<p>&nbsp;</p> <p>Renomirani Apple blog pi&scaron;e kako će iPhone 13 serija donijeti upravo one promjene kojima ste se nadali, pi&scaron;e smartphonehrvatska.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>iPhone 12 serija prva je u iPhone povijesti s čak četiri modela. Hoće li tako biti i u budućnosti, vidjet ćemo jer s najmanjim Apple ba&scaron; nije postigao efekt kojem su se nadali. Ili pak ba&scaron; je, samo mi ne znamo njihove planove 🤔</p> <p>&nbsp;</p> <p>MacOtakara sad pi&scaron;e da će iPhone 13 serija uvelike zadržati iPhone 12 dizajn s o&scaron;trim rubovima, ravnim zaslonom i leđima i simetričnim okvirom zaslona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manjih promjena će ipak biti i to onih kojima ste se nadali. Naime, tvrde da će iPhone 13 serija dobiti manji notch u zaslonu. Podsjetimo, Appleov notch najveći (točnije naj&scaron;iri) ne na trži&scaron;tu i to u eri punch hole rupica, no takav je s razlogom. U njemu iPhone ekipa ima selfie kameru, najnaprednije 3D otključavanje licem, senzore i zvučnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgleda da su ipak na&scaron;li načina kako to sve skupa komprimirati i okupirati manju povr&scaron;inu zaslona iPhone 13 serije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje,&nbsp;<em>MacOtakara</em>&nbsp;navodi i da će oba iPhone 13 modela dobiti identične kamere, a cijeli modul će prekriti safirnim staklom radi bolje za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnja poznata novost je ne&scaron;to deblje kući&scaron;te. Samo 0.26mm deblje kući&scaron;te pomoći će u smanjivanju&nbsp;<em>notcha</em>&nbsp;s vi&scaron;e prostora za zvučnik, a ta dodatna debljina, vrlo će vjerojatni biti iskori&scaron;tena i za veći kapacitet baterije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to vi očekujete od iPhone 13 serije? Čime bi vas Apple mogao kupiti da vi kupite neki od iPhone 13 modela najesen?</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-05-iphone-7.jpgHoćete li deinstalirati WhatsApp do 8. veljače? Dijelit će podatke svojih korisnika s Facebookomhttp://grude.com/clanak/?i=248762248762Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jan 2021 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-13-androidpit-whatsapp-hero-16-w782.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>WhatsApp je uveo izmjene svojih pravila koje se mnogima neće svidjeti, a razlog je, kako oni tvrde, u tome da se žele bolje povezati s Facebookom u čijem je vlasništvu.<p>&nbsp;</p> <p>Stoga će taj komumnikacijski alat početi s Facebookom dijeliti podatke o registraciji profila, brojeve telefona, podatke o transakcijama, informacije vezane za usluge, informacije o interakciji, infomacije o uređaju, IP adrese i druge podatke.<br /><br /></p> <p>WhatsApp tvrdi da će se podaci koristiti za "bolje razumijevanje kako se usluge koriste", za "pobolj&scaron;anje usluga", za "prijedloge korisnicima" i "personalizaciju mogućnosti i sadržaja" te za "prikazivanje relevantnih ponuda i reklama diljem Facebookovih proizvoda".</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Promjene stupaju na snagu 8. veljače, a korisnici koji ne prihvate nova pravila izgubit će pristup WhatsAppu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-13-androidpit-whatsapp-hero-16-w782.jpgU 104. godini završio doktorski rad! Najveći oslonac mu je vjerahttp://grude.com/clanak/?i=248743248743Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jan 2021 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-09-chiquito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako zvuči nevjerojatno kolumbijski inženjer Lucio Chiquito iskoristio je vrijeme lockdowna najbolje što je mogao te je završio svoj doktorski rad na sveučilištu u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu.<p>&nbsp;</p> <p>Prema onome &scaron;to je Chiquito objasnio, iskoristio je okolnosti pandemije kako bi dovr&scaron;io istraživanje za koje mu je trebalo vi&scaron;e od 30 godina. Cilj mu je bio pronaći metodologiju za izračunavanje maksimalnog protoka rijeke. &bdquo;Pisao sam sveučili&scaron;tu i rekao da imam 73 godine i da imam diplomu tehnolo&scaron;kih znanosti. Pitao sam ih mogu li se prijaviti za doktorat, a oni su mi rekli: &lsquo;Naravno'&rdquo;, pojasnio je 104-godi&scaron;njak koji je svoj rad predao 23. rujna 2020. i sada samo čeka sazivanje vijeća kako bi ga mogao obraniti, prenosi Nedjelja.ba.<br /><br /></p> <p>Ovaj čovjek koji je 1941. diplomirao na Rudarskom fakultetu postat će jedan od najstarijih ljudi u povijesti koji je doktorirao, pi&scaron;e Aleteia.<br /><br /></p> <p>Njegova je rodbina u međuvremenu na dru&scaron;tvenim mrežama podijelila kako su ponosni na njegov podvig. Netko je na Twitteru pitao je li priča stvarna, na &scaron;to je rođak Lucia Chiquita odgovorio: &bdquo;Jeste. Moj je rođak. Sjajan inženjer i uzorna osoba u svakom smislu te riječi.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Ovaj uporni inženjer živi u kolumbijskom gradu Medellinu i, iako je udovac već pet godina, uživa naklonost svoje obitelji. Poziva se na svoju katoličku vjeru, koja se izražava i u njegovom radosnom i živahnom stavu. Pored toga on u dvori&scaron;tu svoje kuće ima kip Blažene Djevice Marije pored kojeg zna sjesti odmoriti se i pomoliti.<br /><br /></p> <p>Osim toga s ljudima je podijelio i svoju krilaticu koja glasi: &bdquo;Tko izgubi jutro, izgubi i dan; a tko izgubi dan, gubi i čitav svoj život!&ldquo; A ono &scaron;to svatko iz njegove priče može naučiti jest da je stvari bolje uraditi ikad, nego nikad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-09-chiquito.jpgKoliko traje imunitet nakon što se preboli koronavirus?http://grude.com/clanak/?i=248742248742Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jan 2021 21:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-08-korona-maske-1024x640.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Unatoč tome što ga znanstvenici diljem svijeta proučavaju više od godinu dana, koronavirus još je uvijek obavijen velom tajne i nesigurnosti.<p><br />Studija objavljena u časopisu Science pokazala je da imunost ljudskog tijela na koronavirus tipično traje najmanje osam mjeseci nakon zaraze, a potencijalno može trajati i znatno dulje, pi&scaron;e <a href="https://www.washingtonpost.com/health/post-infection-coronavirus-immunity-usually-robust-after-8-months-study-shows/2021/01/07/d7d369a6-511a-11eb-b96e-0e54447b23a1_story.html" target="_blank">The Washington Post</a>. Istraživanje je otkrilo da je oko 90 posto pacijenata koji su sudjelovali u studiji posjedovalo dugotrajan i stabilan imunitet.<br /><br /></p> <p>Unatoč tome &scaron;to ga znanstvenici diljem svijeta proučavaju vi&scaron;e od godinu dana, koronavirus jo&scaron; je uvijek obavijen velom tajne i nesigurnosti. Jedno od najvažnijih pitanja koje jo&scaron; nije dobilo definitivan odgovor glasi - mogu li se ljudi koronavirusom zaraziti ponovno i koliko brzo. Sporadično su se javljali ljudi koji su govorili da su se koronavirusom zarazili drugi puta, no sve upućuje na to da se radi o rijetkim pojavama. Nova studija u Scienceu svjedoči da osobe nakon zaraze u većini slučajeva razviju dugotrajniju otpornost na virus.<br /><br /></p> <p>Analiza uzoraka krvi gotovo 200 pacijenata pokazala je da vi&scaron;e elemenata imunolo&scaron;kog sustava, ne samo antitijela, nastavlja učinkovito prepoznavati virus i odgovarati na infekciju. Ljudsko tijelo, čini se, zapamti napadača te je u stanju koordiniranom akcijom antitijela i T-stanica reagirati na svaki ponovni susret s napadačem.<br /><br /></p> <p>Objava u Scienceu dolazi nakon &scaron;to se nova zaraznija varijanta koronavirusa koja je prvi puta uočena u Velikoj Britaniji počela &scaron;iriti svijetom. Znanstvena zajednica, međutim, vjeruje da ta nova varijanta neće pobijediti u sudaru s čovjekovim imunolo&scaron;kim sustavom. Djelatnici Agencije za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država promatraju novu varijantu te rade na sekvenciranju njezinog genoma kako bi se znanstvenicima omogućilo da je temeljito prouče.<br /><br /></p> <p>Autori studije objavljene u Scienceu vjeruju da se rezultati njihovog istraživanja mogu primijeniti i na britansku varijantu, ali i na onu ra&scaron;ireniju. Razlog za optimizam leži u tome da imunolo&scaron;ki sustav napada različite dijelova virusa, a mutacije su uspjele promijeniti tek nekoliko dijelova.<br /><br /></p> <p>Znanstvenici su složni da bi virus prirodnu ili vakcinom potpomognutu imunost mogao nadjačati samo ako bi doživio velik broj istovremenih mutacija. "Imunolo&scaron;ki sustav raspolaže brojnim oružjem. Ako dođe do mutacije koja će neutralizirati jedno ili dva, uvijek ostaju ona ostala koja ga mogu neutralizirati", rekla je koautorica studije i znanstvenica Instituta za imunologiju La Jolla <strong>Daniela Weiskopf</strong>.<br /><br /></p> <p>Imunost na virus gradi se postepeno, dosegne vrhunac te potom počne padati, no dugo se može zadržati na određenoj razini. Weiskopf kaže da su osobe koje su se zarazile koronavirusom i preboljele covid-19 i osam mjeseci nakon ozdravljenja posjedovale stabilnu imunost na virus. "Imunost nije dalje propadala. Temeljem toga, moguće je da će imunost trajati jo&scaron; mnogo mjeseci, pa čak i godina", dodala je.<br /><br /></p> <p>U ovom trenutku nemoguće je reći koliko ukupno traje imunost. Nemoguće je reći jer virus među ljudskom populacijom ne kola ni godinu dana pa je nemoguće doći do dugotrajnijih podataka. Najstariji uzorci koji su proučavani u sklopu ove studije uzeti su prije devet mjeseci.<br /><br /></p> <p><strong>Stanley Perlman</strong>, virolog sa Sveučili&scaron;ta Iowa koji nije sudjelovao u izradi studije, rekao je da su podaci iz nje dobrodo&scaron;li budući da se proljetos govorilo o tome da imunost na koronavirus ne traje osobito dugo. "Ovo je uvjerljivije, kvalitetno je napravljen i podržava tezu da će imunost trajati duže", rekao je. Perlman je dodao da je moguće da imuna osoba zarazi virusom, ali da ne oboli od covida-19. "Ljudi će se zaraziti, ali to na njih neće utjecati", dodao je.<br /><br /></p> <p>Istraživanje je otkrilo i da deset posto ljudi izgubi imunost na virus. Ta pojava za sada nije obja&scaron;njena, no imunolo&scaron;ki sustav čovjek složen je mehanizam, a odgovor imunolo&scaron;kog sustava na infekciju varira od osobe do osobe. "Imunost koju steknete nakon prirodne infekcije iznimno varira", rekao je koautor studije <strong>Alessandro Sette</strong>, također s Instituta La Jolla. "U praktičnom smislu, ljudi koji su se zarazili virusom ne mogu znati hoće li ući u ovih 90 ili ovih 10 posto ljudi. Da ja imam covid-19, ne bih bacio svoje maske, ne bih i&scaron;ao na rave partyje. Ljudi se jo&scaron; uvijek moraju odgovorno pona&scaron;ati. To je kao da vozite auto u kojem kočnice rade u 90 posto slučajeva."<br /><br /></p> <p>Unatoč tome, podaci studije ulijevaju nadu te svjedoče da je čovjekov imunolo&scaron;ki sustav dorastao ovom zadatku. "Ne mogu vam reći kako će situacija izgledati za dvije godine jer virus ne postoji dvije godine. Kako sada stvari stoje, ne bi se čudio da imunost traje godinama", zaključio je Sette.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-08-korona-maske-1024x640.jpgJoš nam je on falio: Asteroid putuje prema Zemljihttp://grude.com/clanak/?i=248736248736Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jan 2021 15:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-24-asteroid.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>NASA je identificirala asteroid "2009 JF1" kao "potencijalno opasan" i objavila da se nalazi na "putu sudara sa Zemljom".<p><br />Potencijalni sudar mogao bi se dogoditi 6. svibnja 2022. godine u 8,34 sati.<br /><br /></p> <p>Inače, NASA koristi sustav Sentry za nadzor i nadgledanje sudara između na&scaron;e planete i različitih nebeskih tijela.<br /><br /></p> <p>Upravo pomoću ovog sustava državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj otkrila je spomenuti asteroid jo&scaron; 2009. godine, a zatim ga je klasificirala kao NEO ili objekt nove Zemlje, prenosi Faktor.<br /><br /></p> <p>To znači da je dovoljno blizu Zemlje da se može smatrati mogućom prijetnjom.<br /><br /></p> <p>Prema riječima stručnjaka, Sudar s nebeskim tijelom poput asteroida "2009 JF1" mogao bi izazvati eksploziju jednaku onoj koja prouzrokuje 230 kilotona dinamita. Međutim, mogućnost takvog sudara sa Zemljom iznosi tek 0,026 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-24-asteroid.jpgWhatsApp postaje opasan - Ne možete ga koristiti ako ne podjelite podatke s Facebookom i još štoštahttp://grude.com/clanak/?i=248724248724Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jan 2021 18:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-07-20210107_180921.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tako ističu i kako prikupljaju brojeve telefona svih kontakata u imeniku, koristili oni WhatsApp ili ne. <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to nova pravila podrazumijevaju?<br />Prije svega način na koji WhatsApp prikuplja i obrađuje podatke korisnika. Tako ističu kako je minimalna dob za kori&scaron;tenje WhatsAppa 16 godina (dok je izvan EU ta granica 13 godina). No, ono &scaron;to je možda najvažnija promjena je u načinu na koji će se podaci razmjenjivati s Facebookom. Naime, do sad su podaci o korisnicima koji koriste WhatsApp bili ograničeni samo na WhatsApp i nisu se dijelili s drugim Facebookovim tvrtkama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S izmjenom ovih pravila, podaci s WhatsAppa slobodno će se dijeliti i s Facebookom te Instagramom. To s jedne strane znači da ćete moći podijeliti link s Facebooka u WhatsApp razgovor, bez nepotrebnog kopiranja, ali i da će Facebookovim ogla&scaron;ivačima biti dostupni va&scaron;i podaci. Ni&scaron;ta &scaron;to dijelite na WhatsAppu, uključujući va&scaron;e poruke, fotografije, podatke o računu, neće biti dijeljeno na Facebooku niti će druge aplikacije iz na&scaron;e obitelji to moći vidjeti, osim ako to ne odaberete, poja&scaron;njavaju iz Facebooka, javlja <strong>Zimo</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno Facebook ne koristi podatke iz WhatsAppa za "unaprijeđivanje" korisničkog iskustva i prikazivanje relevantnih oglasa na Facebooku. S novim pravilima to će se promijeniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utje&scaron;no je &scaron;to (barem za sad) neće biti direktnih oglasa u WhatsAppu. I dalje ne dopu&scaron;tamo oglase trećih strana u WhatsAppu. Nemamo planove za njihovo uvođenje, a ako se to promijeni, ažurirat ćemo ova pravila, stoji u poja&scaron;njenju. No, zanimljivo, biti će moguće primati komercijalne poruke od, primjerice, tvrtki koje imaju svoje stranice na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle, ako naručite neki artikl u nekoj internetskoj trgovini kroz Facebook, nemojte se iznenaditi ako vam se ona počne javljati i kroz WhatsApp.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo, u jednom od dijelova koji se odnose na kontrolu i transfer podataka, jasno stoji da "možemo prebaciti va&scaron;e informacije na bilo kojeg od na&scaron;ih partnera, nasljednika ili nove vlasnike". Tako ističu i kako prikupljaju brojeve telefona svih kontakata u imeniku, koristili oni WhatsApp ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je posebno zanimljivo, odnosi se na kori&scaron;tenje platnog sustava WhatsAppa. To je novina o kojoj se već dulje priča, a koja je bila testirana na nekim trži&scaron;tima. Ako koristite na&scaron; platni sustav, dostupan u va&scaron;oj zemlji, obrađujemo podatke o transakciji i kupovini... Primjerice, prikupljamo vrijeme transakcije, njen broj i zemlju. Kad po&scaron;iljatelj po&scaron;alje novac svom WhatsApp kontaktu, prikupljamo račun i podatke o transakciji, među kojima su i primateljevo ime te broj računa, stoji u obja&scaron;njenju koje se trenutno odnosi, prije svega na Indiju, u kojoj je omogućeno plaćanje kroz WhatsApp.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toplo preporučamo da pročitate u detalje nove uvjete kori&scaron;tenja prije no &scaron;to pristanete na njih. I potom sami odlučite - koliko točno podataka želite dijeliti s Facebookom putem svog WhatsApp računa odnosno postoji li neka alternativna aplikacija koju biste radije koristili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vremena imate do 8. veljače.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-07-20210107_180921.jpgHakerski napadi na sustave Sveučilišta u Mostaru iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=248706248706Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-21-hakeri_8415.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru je podnijelo kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja ili više njih.<p>&nbsp;</p> <p>Nepoznate osobe nastavljaju kibernetičke napade (Flooding DDOS) na informatičke sustave Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjih nekoliko dana napade su pretrpjeli službena stranica, informativni portal SUMSova te sustavi Matica i e&Scaron;kole. Ovo je do sada najveći i najbolje organiziran napad koji je prouzročio povremene prekide u radu službenih stranica i informativnog portala Sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te je ranije podnijelo kaznene prijave nadležnom tužiteljstvu sa tehničkim detaljima koji ukazuju da napadi dolaze sa područja BiH jer su počinitelji prilikom jednog od napada otkrili svoje IP adrese.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suradnjom HT Eroneta i Centra za informacijske tehnologije Sveučili&scaron;ta u Mostaru &ndash; SUMIT-a spriječeni su napadi na sustave Matice i e&Scaron;kole pa nije bilo prekida u radu. Sveučili&scaron;te će poduzeti dodatne tehničke i pravne mjere kako bi se spriječili ovakvi napadi u budućnosti te će inzistirati na poduzimanju radnji na otkrivanju počinitelja od strane nadležnih institucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, u ožujku pro&scaron;le godine nepoznati počinitelji su u vi&scaron;e navrata otežali rad računalnog sustava Sveučili&scaron;ta u Mostaru preko kojeg se održava nastava na daljinu na Sveučili&scaron;tu u Mostaru i u svim &scaron;kolama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu. Izvr&scaron;eni su kibernetički napadi na sustave za nastavu na daljinu i obzirom da su računalni napadi izvr&scaron;eni na sustav javne ustanove od posebnog javnog interesa Sveučili&scaron;te u Mostaru je podnijelo kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja ili vi&scaron;e njih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-21-hakeri_8415.jpgGdje je nestala gripa? http://grude.com/clanak/?i=248669248669Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 22:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-24-prehlada_nos_sinusi_gripa_alergija_arhiv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su nam kazali da u sezoni 2020/2021. nije prijavljen nijedan slučaj oboljelih od gripe, a posljednji slučaj je potvrđen još prije nego što se pojavila prva osoba pozitivna na koronavirus.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_vijesti">Brojevi pokazuju da otkako je počela epidemija koronavirusa u Federaciji BiH nije zabilježen nijedan slučaj zaraze virusom gripe, dijelom &scaron;to su kapaciteti preusmjereni na koronavirus, a dijelom &scaron;to se sve manje ljudi prijavljuje sa sumnjom na gripu.<br /> <br /> <h2>Sezona 2019/2020.</h2> <br /> <br /> U <strong>sezoni 2019/2020.</strong> koja obuhvaća razdoblje od listopada do kraja ožujka potvrđeno je ukupno <strong>309</strong> slučajeva zaraze gripom, od čega je 21 osoba preminula. <br /><br /> <br /> Podaci o gripi u BiH su pro&scaron;le godine prikupljani samo do 22. ožujka s obzirom na to da su pojavom koronavirusa sve kapacitete preusmjerili na rje&scaron;avanje problema pandemije.<br /><br /> <br /> Od ukupno 309 slučajeva influence u toj sezoni, krajem 2019. godine, odnosno u listopadu, studenom i prosincu je potvrđeno ukupno 20 slučajeva, dok je početkom 2020. godine u siječnju, veljači i ožujku zabilježeno 289 slučajeva. <br /><br /> <br /> Značajno veći broj potvrđenih slučajeva gripe neposredno prije nego &scaron;to smo otkrili prvi slučaj koronavirusa u državi opravdano izaziva sumnju da je bilo i pogre&scaron;aka prilikom dijagnoze, međutim iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH obja&scaron;njavaju da su slučajevi gripe dokazivani PCR metodom koja se smatra sigurnom i skoro u potpunosti točnom.<br /><br /> <br /> Virolog &Scaron;ukrija Zvizdić potvrđuje da je jedini siguran način utvrđivanja virusa gripe kod čovjeka laboratorijska PCR analiza, ali ističe i to kako je neosporno da je koronavirus egzistirao u BiH i prije prvog potvrđenog slučaja.<br /><br /> <br /> "Koronavirus je sigurno bio svugdje prije nego &scaron;to je dijagnosticiran, ali za dokazivanje toga će biti potrebno vrijeme", kazao je on. <br /> <br /> <h2>Sezona 2018/2019.</h2> <br /> <br /> U sezoni 2018/2019. je bilo ukupno 158 potvrđenih slučajeva zaraze virusom gripe, a preminule su 24 osobe koje su bile pozitivne na ovaj virus.<br /><br /> <br /> "U ovoj sezoni, na području Federacije BiH prijavljeno je ukupno 147 SARI i 11 ILI slučajeva pozitivnih na virus gripe. Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su ukupno 24 smrtna ishoda od posljedica izazvanih virusom gripe", rečeno nam je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.<br /><br /> <br /> &Scaron;ukrija Zvizdić kaže da je pomalo nelogično da u posljednjoj sezoni bude skoro dvostruko vi&scaron;e oboljelih od gripe nego u sezoni prije, pogotovo kada se uzme u obzir da dva snažnija virusa ne napadaju istu ćeliju u isto vrijeme te da vijesti o gripi, otkako je počela epidemija koronavirusa, uopće i nema.<br /><br /> <br /> "Ove godine ja nisam vidio da je itko objavio da je negdje izoliran ijedan virus influence. Nitko nije rekao izoliran je slučaj u Općoj bolnici, u kliničkom centru Mostar, Tuzla, Banja Luka...", zaključio je on.<br /><br /><br /><a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/otkako-je-pocela-epidemija-koronavirusa-u-fbih-nije-potvrdjen-nijedan-slucaj-gripe/210104020" target="_blank">Klix</a></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-24-prehlada_nos_sinusi_gripa_alergija_arhiv.jpgPayPal uvodi naknadu za neaktivnosthttp://grude.com/clanak/?i=248652248652Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jan 2021 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-02-ucionica.net_paypal_kartica_2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>PayPal je 16. prosinca predstavio “naknadu za neaktivnost” koja će koštati deset eura za sve koji se nisu prijavili na korisnički račun godinu dana ili duže. <p>&nbsp;</p> <p>Ako taj korisnik nema spomenutih deset eura, skinut će se sve &scaron;to ima. Upravo zato se ova nova naknada odnosi samo na korisnike s novcem na PayPal računu.<br /><br /></p> <p>Dakle, nema panike za sve one koji koriste PayPal jer da bi se spriječilo aktiviranje ove naknade, dovoljno je bar jednom u 365 dana prijaviti se na korisnički račun. Naravno, oni koji imaju manje od deset eura, nakon &scaron;to ostanu bez cijelog salda, vi&scaron;e neće biti terećeni i njihovi računi ostat će netaknuti. Odnosno, moći će se koristiti ukoliko netko poželi.<br /><br /></p> <p>Iz PayPala nisu naveli koliko je neaktivnih korisničkih računa, ali ovo je svakako jedan vrlo jednostavan način za doći do lakog novca. Naime, kompanija tvrdi da je podosta korisnika, bez konkretnog navođenja koliko, otvorilo PayPal račun kako bi kupovali ili prodavali na eBayu.<br /><br /></p> <p>Obzirom da su se te kompanije odvojile i eBay polako priprema alternativu za PayPal, iz te kompanije žele izvući &scaron;to vi&scaron;e. Također, ne treba zanemariti ni činjenicu da su neki korisnici preminuli, zavr&scaron;ili u zatvoru ili ne&scaron;to treće, &scaron;to ih je onemogućilo u kori&scaron;tenju PayPala, a na saldu imaju jo&scaron; novca.<br /><br /></p> <p>Ujedno, napominje se i da neće biti terećenja korisnika koji su povezali kreditne kartice s PayPalom, &scaron;to znači da ako je korisnik neaktivan minimalno godinu dana, spomenutih deset eura neće se skinuti s njegovih bankovnih računa. Ovo se odnosi isključivo na one koji imaju novca direktno na <strong>PayPal</strong> računu.<br /><br /></p> <p>Naravno, prije skidanja novca, PayPal će poslati e-mail upozorenja korisnicima, &scaron;to znači da bi prevaranti mogli doći na svoje. Zato pripazite kad dobijete sličnu e-mail poruku jer možda je riječ o phishingu koji bi vam mogao u konačnici skinuti mnogo vi&scaron;e od deset eura..</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-02-ucionica.net_paypal_kartica_2.pngBitcoin dosegnuo novi rekord na 28.600 dolarahttp://grude.com/clanak/?i=238598238598Grude.com - klik u svijetThu, 31 Dec 2020 10:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-23-bitcoin3.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bitcoin je u srijedu dosegnuo rekordnu vrijednost od 28.599,99 američkih dolara.<p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući pojačanom interesu investitora najpopularnija digitalna valuta je ove godine vi&scaron;estruko uvećala vrijednost. Otkako je 16. prosinca prvi put probila granicu od 20.000 dolara, porasla je za gotovo 50 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potražnja za bitcoinom raste, posebno kod većih američkih ulagača, zahvaljujući otpornosti na inflaciju i potencijalu za brzi dobitak, ali i očekivanjima da će postati uobičajena metoda plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investitori kažu da je rastu bitcoina pomogla i ograničena emisija novih kriptokovanica koju stvaraju takozvani &ldquo;rudari&rdquo; koji rje&scaron;avanjem matematičkih zagonetki potvrđuju transakcije u blockchainu te tako generiraju nove kriptokovanice koje ulaze u opticaj. Osim toga, mnogi investitori koji su nedavno u&scaron;li na trži&scaron;te drže svoje pozicije, tako da je ponuda bitcoina vrlo slaba, a potražnja raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema najnovijim podacima na internetskoj stranici CoinMarketCap trži&scaron;na kapitalizacija bitcoina prema&scaron;ila je 518 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale vodeće kriptovalute nastoje držati korak s bitcoinom. Druga najveća kriptovaluta Ethereum pala je za 0,4 posto na dnevnoj razini, ali u ovoj godini ostvarila je dobitak od oko 465 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-23-bitcoin3.gifKako se određuje jačina potresa i što znači kad stručnjak kaže da je jedan 30 puta jači od drugog?http://grude.com/clanak/?i=238573238573Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-07-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres sa stravičnim posljedicama u utorak je pogodio središnju Hrvatsku. Drugi je to takav ove godine u Hrvatskoj, a kada se izvještava o potresima i kada o njima govore stručnjaci koriste se pojmovi poput magnitude prema Richteru ili stupnja intenziteta na, primjerice, MCS ljestvici. <p>&nbsp;</p> <p>To dvoje nije isto, pa ćemo poku&scaron;ati razjasniti koja je razlika kao i &scaron;to bi značilo da je jedan potres trideset puta jači od drugoga.</p> <p><br />&ndash; Danas, 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta seizmografi Seizmolo&scaron;ke službe Republike Hrvatske zabilježili su razoran potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnja EMS ljestvice, tako je izgledao prvi dio izvje&scaron;taja Seizmolo&scaron;ke službe nakon potresa koji je danas pogodio sredi&scaron;nji dio Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, &scaron;to uopće znače ovi opisi jačine potresa navedenih u izvje&scaron;taju? Prilikom opisivanja jačine potresa koji je pogodio neko područje, obično kažemo da je određene magnitude prema Richteru. No, kako poja&scaron;njavaju iz <a href="https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_potresima?@=1lrg8" rel="noopener" target="_blank">Seizmolo&scaron;ke službe PMF-a</a>, kada je riječ o potresima, razlikujemo intenzitet i magnitudu potresa i to dvoje nije isto.<br /><br /></p> <h2>&Scaron;to je intenzitet potresa?<br /><br /></h2> <p>&ndash; Makroseizmički intenzitet jest skup učinaka/posljedica potresa na povr&scaron;ini: pona&scaron;anje objekata na povr&scaron;ini Zemlje za vrijeme trajanja podrhtavanja tla, moguće promjene u krajoliku ili čovjekov doživljaj. Učinci koji se opažaju ovise o jakosti potresa u izvoru, udaljenosti od žari&scaron;ta potresa te o lokalnim svojstvima tla, ali i o vrsti građevine, odnosno načina gradnje. Iz karte izoseista (linija jednakog intenziteta) može se odrediti epicentralni intenzitet&nbsp;<em>I</em><sub>0</sub>, epicentar potresa i dubina žari&scaron;ta&nbsp;<em>h</em>,&nbsp;poja&scaron;njavaju s PMF-a.</p> <div class="aside--banner aside--banner-default">&nbsp;<br />Postoje različite makroseizmičke ljestvice koje opisuju intenzitet, a prilagođene su&nbsp;područjima za koja su nastajale.</div> <p>&nbsp;</p> <div class="aside--banner aside--banner-center">&nbsp;&ndash; Ljestvice za određivanje makroseizmičkog intenziteta najče&scaron;će imaju 12 stupnjeva, a svaki stupanj opisuje tipične učinke potresa te jačine, npr. prvi stupanj jakosti potresa su nezamjetljivi potresi koje bilježe samo seizmografi, dok je dvanaesti stupanj velika katastrofa. Najče&scaron;će ljestvice u upotrebi su MCS (jednostavna), MSK (složena) te EMS (vrlo složena, detaljna). Za točnije određivanje intenziteta potresa i posljedica koje je potres ostavio, jako je važno imati povratnu informaciju &scaron;ire populacije (kako bi se subjektivnost smanjila na najmanju moguću mjeru). U Hrvatskoj se koristi ljestvica MCS za brzu procjenu intenziteta potresa, dok se za detaljno određivanje intenziteta upotrebljava ljestvica MSK ili u novije vrijeme EMS ljestvica, poja&scaron;njavaju s PMF-a.</div> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, prema MCS, odnosno&nbsp;Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici, potres intenziteta I&deg; je nezamjetljiv i bilježe ga&nbsp;jedino seizmografi. Potres intenziteta VI&deg; prema MCS ljestvici je jak potres i prilikom njega, primjerice, slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću.&nbsp;Veliki katastrofalan potres na MCS ljestvici označava se sa XII&deg; i riječ je o potresu u kojem se do temelja ru&scaron;i sve &scaron;to je čovjek izgradio, a on će&nbsp;promijeniti i izgled krajolika, primjerice, rijeke mijenjaju svoja korita.<br /><br /></p> <p>No intenzitet potresa kao mjera njegove jakosti ima određena ograničenja. Između ostaloga,&nbsp;navode s PMF-a, nije ga moguće procijeniti ako ne postoji opažanje, odnosno opažač, pa je zbog toga u nenaseljenim područjima on nula.<br /><br /></p> <div class="aside--banner aside--banner-center">&nbsp;&ndash; Jo&scaron; jedan problem s ovom veličinom predstavlja znatni utjecaj lokalnih efekata na vrijednost intenziteta: iako bi intenzitet potresa trebao biti najveći u samom epicentru te s udaljenosti od njega opadati, to nije uvijek tako. Tlo na kojem je neka građevina sagrađena igrat će značajnu ulogu u uzrokovanju &scaron;tete &ndash; mekana, rastresita tla kao &scaron;to su riječni ili jezerski sedimenti, posebno u dolinama, mogu pojačati tre&scaron;nju i uzrokovati veća o&scaron;tećenja na većoj udaljenosti, a time i veći intenzitet nego &scaron;to bi bio očekivan na tom mjestu. Također, ljudi koji se nalaze na vi&scaron;im katovima zgrade osjetit će jače tre&scaron;nju nego oni u prizemlju, kao i oni u mirovanju u odnosu na one koji se kreću (zato se potresi navečer često percipiraju jače nego tijekom dana), poja&scaron;njavaju s PMF-a.</div> <p>&nbsp;</p> <h2>&Scaron;to je magnituda?<br /><br /></h2> <p>Nakon pojave seizmografa potrese je postalo moguće locirati i to je dovelo do potrebe za&nbsp;definiranjem objektivnije mjere jakosti potresa koja bi opisivala proces u samom izvoru. Godine 1935. uvodi se pojam magnitude, a uveo ga je&nbsp;Charles F. Richter. Po njemu smo nazvali Richterovu ljestvicu, za koju je ispravnije, kažu s PMF-a, koristiti naziv&nbsp;lokalna magnituda,&nbsp;ML.<br /><br /></p> <p>&ndash; Magnituda potresa&nbsp;M&nbsp;je mjera (broj) koja opisuje relativnu veličinu ili količinu oslobođene elastične energije potresa. Temelji se na mjerenju najveće amplitude pomaka seizmičkog vala opažene na nekoj seizmolo&scaron;koj postaji jer amplituda vala odražava energiju oslobođenu u žari&scaron;tu. Energija potresa oslobođena u žari&scaron;tu potresa utro&scaron;i se na trenje pri samom rasjedanju, odnosno pretvori u toplinu, i na energiju seizmičkih valova. Na temelju zapisa seizmičkih valova možemo odrediti samo energiju oslobođenu u obliku valova, obja&scaron;njavaju s PMF-a. </p> <div class="aside--banner aside--banner-center">&nbsp;</div> <p>U obja&scaron;njenju pojma navode da je ideja je bila da veliki raspon jakosti potresa opisujemo malim brojevima, npr. između 0 i 10, a kao mjerenu veličinu uzeo je najveću amplitudu vala zapisanu na seizmogramu potresa. Da bi to postigao, poja&scaron;njavaju, magnitudu je računao kao logaritam najveće amplitude te je dodao konstante koje kompenziraju energiju izgubljenu po putu. Magnitudu, zaključuju s PMF-a, moguće je pouzdano izračunati samo kada postoje zapisi sa seizmografa, a za potrese za koji ih nemaju može se odrediti samo intenzitet i magnitudu tek grubo procijeniti.<br /><br /></p> <p>&ndash; U pravilu, potres veće magnitude za posljedicu ima i veći intenzitet. No na intenzitet znatno utječu lokalni efekti tla (mekano tlo ili čvrsta stijena) kao i način gradnje te vrsta i starost građevine. Također, važnu ulogu ima i dubina potresa: plići potres donijet će vi&scaron;e energije na povr&scaron;inu, time i jaču tre&scaron;nju, od potresa s dubljim žari&scaron;tem. Zato se može dogoditi da potres manje magnitude prouzroči veća o&scaron;tećenja i time ima veći intenzitet odnosno da je potres veće magnitude opisan intenzitetom manjeg stupnja. Dugi niz potresa, a time i podataka o intenzitetima (a kasnije i magnituda) važni su za određivanje seizmičkog hazarda (potresne opasnosti) nekog područja. Poznavanje seizmičkog hazarda omogućuje prilagodbu gradnje objekata trusnosti nekog područja kako bi se minimizirale materijalne &scaron;tete te izbjegle ljudske žrtve.<br /><br /></p> <h2>&Scaron;to znači trideset puta jači potres?<br /><br /></h2> <p>Nakon potresa u Zagrebu, stručnjaci su upozoravali da na&scaron;em području prijeti potres koji može biti trideset puta jači. To ne znači da će njegova magnituda biti neka troznamenkasta brojka. Odnosno, ako čujete da stručnjak kaže kako je neki potres magnitude 5.0 čak trideset puta jači od onog magnitude 4.0, ne radi se o pogre&scaron;ci.<br /><br /></p> <div class="aside--banner aside--banner-center">&nbsp;&ndash; Budući da se radi o logaritamskoj funkciji, treba imati na umu da razlika u magnitudi od 1, zapravo znači omjer magnituda od 10: potres magnitude 5.0 prouzrokovat će valove koji imaju najveću amplitudu 10 puta veću od onog magnitude 4.0, a 100 puta od onog magnitude 3.0. Ako govorimo o energiji za spomenute odnose, radi se oko 30 puta većoj energiji oslobođenoj za magnitudu 5.0 u odnosu na magnitudu 4.0 i oko 1000 puta većoj magnitudi za magnitudu 3.0, kažu s PMF-a kada je riječ o usporedbi potresa različitih magnituda.</div> <p><br /><a href="https://www.srednja.hr/faks/kako-se-odreduje-jacina-potresa-i-sto-znaci-kad-strucnjak-kaze-da-je-jedan-30-puta-jaci-od-drugog/" target="_blank"><em><strong>Srednja.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-07-potres.jpgEvo zašto žene imaju blaže simptome korone od muškaracahttp://grude.com/clanak/?i=238550238550Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-28-maskica-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studija je objavljena u časopisu Current Hypertension Reports<p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici su prona&scaron;li moguće obja&scaron;njenje za&scaron;to mu&scaron;karci mogu imati veći rizik za razvijanje težih simptoma covida-19 nego žene te za&scaron;to bi mogli imati lo&scaron;ije ishode, bez obzira na dob.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživači iz medicinskog centra Wape Forest Baptist iz SAD-a ukazali su na ulogu ženskog spolnog hormona estrogena u snižavanju razine enzima ACE2 u srcu, &scaron;to može ublažiti covid-19 kod žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija, objavljena u časopisu Current Hypertension Reports, pregledala je pretkliničke podatke o specifičnoj aktivnosti hormona, posebno estrogena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znamo da koronavirus utječe na srce i znamo da je estrogen &scaron;titi od kardiovaskularnih bolesti kod žena, pa se čini da su najvjerojatnije obja&scaron;njenje hormonalne razlike među spolovima", rekla je vodeća autorica studije Leanne Groban, profesorica na Medicinskom fakultetu Wake Forest.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija je ukazala da je ACE2 koji je vezan za stanične membrane u srcu, arterijama, bubrezima i crijevima, stanični receptor koronavirusa odgovoran za infekcije covidom-19 i odgovoran je za no&scaron;enje virusa u stanice ovih organskih sustava, prenosi Business standard.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Estrogen smanjuje razine ACE2 u srcu, &scaron;to može modulirati težinu oboljenja od covida-19 kod žena. Nasuprot tome, vi&scaron;e razine ACE2 u tkivima mogle bi objasniti za&scaron;to mu&scaron;karci imaju teže simptome, kazala je Groban, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadamo se da će na&scaron; pregled uloge estrogenih hormona u ekspresiji i regulaciji ACE2 objasniti rodne razlike u infekciji i ishodima covida-19 te da će poslužiti kao vodič za liječenje i razvoj novih terapija", rekao je Groban.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-28-maskica-zena.jpgOd 2021. drugačija novčanica od 20 eurahttp://grude.com/clanak/?i=238530238530Grude.com - klik u svijetSun, 27 Dec 2020 13:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prvoj polovici 2020. godine u Njemačkoj se povećao broj krivotvorenih novčanica od 10 i 20 eura.<p>&nbsp;</p> <p>Član Uprave Njemačke savezne banke (Bundesbank) Johannes Beermann u Frankfurtu na Majni rekao je kako će novčanice od 20 eura od 2021.godine dobiti novi premaz. Riječ je zapravo o posebnom za&scaron;titnom premazu zahvaljujući kojem novčanice rjeđe treba zamjenjivati, &scaron;to smanjuje tro&scaron;kove i negativan utjecaj na okoli&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mnogi će od 2021.godine primijetiti kako su novčanice od 20 eura glađe jer su presvučene posebnim premazom. Nepresvučene novčanice od 20 eura postupno će nestajati iz gotovinskog ciklusa, rekao je Johannes Beermann.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Serije novčanica od 5 i 10 eura, koje su u postepenom prometu od 2013. godine također su premazane posebnim premazom. Za ove je novčanice to posebno važno jer če&scaron;će od drugih novčanica prelaze iz ruke u ruku pa je veća mogućnost da se o&scaron;tete i tako postanu neupotrebljive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Laboratorijska ispitivanja su pokazala da premaz povećava prosječni životni vijek novčanice, rekao je Beermann.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Njemačkoj sredi&scaron;njoj banci, neke sredi&scaron;nje banke Eurosistema već su u ljeto 2020. godine probno počele stavljati u opticaj oslikane dvadesetice. U ime Bundesbank, međutim, novčanice od 20 eura s bojama bit će prvi put proizvedene 2021. godine i pu&scaron;tene u promet tijekom godine. Stoga bi moglo proći neko vrijeme prije nego &scaron;to potro&scaron;ači u Njemačkoj u rukama budu držali tako lakiranu novčanicu od 20 eura, pi&scaron;u njemački mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podatcima Europske centralne banke (ECB) u studenome 2020. godine u optjecaju je bilo vi&scaron;e od 4,3 milijarde novčanica od 20 eura ukupne vrijednosti 86,1 milijarde eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premazivanje novčanica od 20 eura vlasti ističu jako važnim jer su upravo te novčanice na meti kriminalaca. Naime, novčanice od 20 eura su najče&scaron;će krivotvorene. U prvoj polovici 2020. godine u Njemačkoj se povećao broj krivotvorenih novčanica od 10 i 20 eura, prema Bundesbank, radilo se uglavnom o krivotvorinama u tisku, prenosi <strong>Fenix magazin</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-euri.jpgBiH ima vlastiti, uspješan lijek za liječenje COVID-ahttp://grude.com/clanak/?i=238523238523Grude.com - klik u svijetSun, 27 Dec 2020 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-28-016_lijekovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina ima vlastiti lijek koji pomaže u liječenju COVID-a. Riječ je o lijeku Enkorten farmaceutske kompanije Bosnalijek, a klinička istraživanja su nedavno završena, saznaje N1. <p>&nbsp;</p> <p>Kliničko ispitivanje je pokazalo da je Bosnalijekov lijek Enkorten djelotvoran za liječenje oboljelih od Covida. Klinička studija je provedena u periodu od travnja do rujna 2020. godine na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci, Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar, Kliničkoj bolnici Zenica i Bolnici Travnik. Kliničko ispitivanje je pokazalo da je lijek efikasan i siguran za primjenu kod srednje te&scaron;ke kliničke slike COVID-19 infekcije u bolničkim uvjetima te da značajno pomaže i ubrzava oporavak ovih pacijenata, potvrđeno je iz Bosnalijeka. Enkorten je lijek koji ima imunomodulatorno djelovanje i već godinama je registriran u BiH gdje se koristi u liječenju relapsno-remitentne multiple skleroze, najče&scaron;ćeg oblika ove bolesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-28-016_lijekovi.jpgENKORTEN: BiH ima lijek za Koronuhttp://grude.com/clanak/?i=238518238518Grude.com - klik u svijetFri, 25 Dec 2020 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-25-enkorten.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Efikasan i siguran za primjenu kod srednje teške kliničke slike COVID-19 infekcije..<p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina ima vlastiti lijek koji pomaže u liječenju COVID-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o lijeku Enkorten farmaceutske kompanije Bosnalijek, a klinička istraživanja su nedavno zavr&scaron;ena, saznaje N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kliničko ispitivanje je pokazalo da je Bosnalijekov lijek Enkorten djelotvoran za liječenje oboljelih od Covida. Klinička studija je provedena u periodu od travnja do rujna 2020. godine na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci, Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici Mostar, Kliničkoj bolnici Zenica i Bolnici Travnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kliničko ispitivanje je pokazalo da je lijek efikasan i siguran za primjenu kod srednje te&scaron;ke kliničke slike COVID-19 infekcije u bolničkim uvjetima te da značajno pomaže i ubrzava oporavak ovih pacijenata, potvrđeno je iz Bosnalijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Enkorten je lijek koji ima imunomodulatorno djelovanje i već godinama je registriran u BiH gdje se koristi u liječenju relapsno-remitentne multiple skleroze, najče&scaron;ćeg oblika ove bolesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-25-enkorten.jpgObjavljeno koliko posto maske štite od zaraze!http://grude.com/clanak/?i=238497238497Grude.com - klik u svijetThu, 24 Dec 2020 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-23-koronavirus-maska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Maske za lice smanjuju za 99,9 posto rizik širenja velikih kapljica povezanih s opasnošću širenja koronavirusa kada čovjek govori ili kašlje, pokazala je studija čije su rezultate znanstvenici objavili u srijedu. <p>&nbsp;</p> <p>Žena u uspravnom položaju udaljena dva metra od mu&scaron;karca koji ka&scaron;lje bez maske <strong>izložena je 10.000 puta vi&scaron;e &scaron;irenju kapljica </strong>koje potencijalno nose virus, izvijestili su u časopisu Royal Society Open Science.<br /><br /></p> <p>"Nema nikakve sumnje da maske za lice <strong>mogu značajno smanjiti disperziju kapljica </strong>koje potencijalno nose virus", rekao je za France presse glavni autor studije Ignazio Maria Viola, stručnjak za dinamiku fluida na Sveučili&scaron;tu u Edinburghu.<br /><br /></p> <p>Autori studije kažu da su kapljice koje se poput projektila izbacuju kada se govori ili ka&scaron;lje, te&nbsp;potom zbog gravitacije padaju na tlo, glavni pokretač transmisije virusa Sars-CoV-2. Manje, finije kapljice, koje čine aerosol, <strong>mogu ostati u zraku dulje razdoblje i predstavljaju rizik</strong>, posebno u zatvorenim slabo prozračivanim prostorima, bez struje zraka i kada ljudi ne nose maske ili ih nose na pogre&scaron;an način, ispod nosa.<br /><br /></p> <p>"Stalno izdi&scaron;emo čitavu paletu kapljica, od mikro razine do&nbsp;one od milimetra" a neke padaju na tlo brže od drugih, ovisno o temperaturi, vlažnosti a posebno struji zraka, dodaje znanstvenik. Studija se koncentrirala na čestice od vi&scaron;e od 170 mikrona u promjeru, &nbsp;oko dva do četiri puta veće od ljudske vlasi kose. Čestice aerosola manje su od 20 do 30 mikrona.<br /><br /></p> <p>"U na&scaron;oj studiji, za veće kapljice koje smo mjerili, govorimo o smanjenju od 99,9 posto", nagla&scaron;ava&nbsp; Ignazio Maria Viola.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Univerzalno no&scaron;enje maski smanjilo bi broj mrtvih u svijetu <strong>za 40.000 do 1. travnja</strong>, objavio je institut za zdravstvenu metriku i procjene iz Seattlea u Washingtonu. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti iz Washingtona kaže da maske ne blokiraju efikasno samo veće kapljice, već mogu također blokirati i fine kapljice i čestice, koje obično opisujemo kao aerosol, prenosi AFP.<br /><br /></p> <p>Virus SARS-CoV-2 koji izaziva koronavirusnu bolest covid 19 promjera je oko 0,1 mikrona.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-23-koronavirus-maska.jpgJE LI OVO ZNAK S NEBA? Božićna zvijezda se pojavila nakon 800 godina http://grude.com/clanak/?i=238459238459Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 21:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-21-bozicna-zvijezda_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 800 godina na nebu se pojavila "božićna zvijezda". Tako je prozvana zbog svog izgleda, a radi se o fenomenu koji nastaje zbog konjunkcije Saturna i Jupitera.<p>&nbsp;</p> <p>Zadnji&nbsp;bliski susret&nbsp;planetarnih razmjera dogodio se 1623. godine. Ova dva najveća planeta Sunčevog sustava u stvarnosti su i večeras udaljeni jedan od drugoga milijunima kilometara, no iz na&scaron;e&nbsp;perspektive izgleda kao da su skoro u jednoj točki.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ovakvo tijesno približavanje Jupitera i Saturna vrlo je rijetko i slobodno možemo reći da ga neke generacije neće nikada doživjeti. Zadnja ovako bliska konjunkcija dogodila se 1623. godine i tada tu pojavu nitko nije mogao vidjeti jer su Jupiter i Saturn bili preblizu u smjeru Sunca.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Zadnja ovakva tijesna konjunkcija koja je bila lako vidljiva dogodila se 4. ožujka 1226. godine.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-21-20-12-21-bozicna-zvijezda1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-21-20-12-21-bozicna-zvijezda2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-21-20-12-21-bozicna-zvijezda3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Foto:Pixsell.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-21-bozicna-zvijezda_1.jpgOtkriven opasan propust u iPhoneu s kojim su špijunirani novinari: Hakeri su imali pristup lozinkama, mikrofonu i kamerihttp://grude.com/clanak/?i=238455238455Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-02-iphone6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S obzirom na to da je propust postojao oko godine dana, pitanje je ima li, pored 37 zaposlenika Al Jazeere, još žrtava špijunaže.<p>&nbsp;</p> <p>Kada se govori o sigurnosti pametnih telefona, loptica je na strani Applea i njihova iPhonea, koji se smatra puno sigurnijim u odnosu na Android, no svima je odavno jasno kako potpuna sigurnost ne postoji. To je na svojoj koži otkrio nitko drugi nego Jeff Bezos, najbogatiji čovjek na svijetu, čiji je iPhone hakiran (bez njegova znanja) nakon &scaron;to je od saudijskog princa Mohammeda bin Salmana primio videozapis putem WhatsAppa. Također, s vremenom smo saznali i za jo&scaron; nekoliko sigurnosnih propusta na Appleovim telefonima koji su iskori&scaron;teni za hakiranje i napade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žrtve hakiranja, prema posljednjim medijskim izvje&scaron;tajima, postali su i zaposlenici Al Jazeere - navodno se radi o 36 ili 37 osoba koje su radile kao novinari, voditelji, producenti ili su bili direktori te kompanije. Napad je navodno ponovno povezan sa Saudijskom Arabijom, čiji su hakeri iskoristili sigurnosni propust u iMessageu koji je popravljen s posljednjom verzijom softvera iOS 14. Putem tog propusta napadači su imali pristup lozinkama i mikrofonu, a čak su mogli snimati fotografije s telefona. Jasno, riječ je o iznimno opasnom propustu koji je napadačima pružio potpuni uvid i privatne i poslovne živote njihovih vlasnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je taj propust postojao oko godine dana i možemo se samo pitati je li ga jo&scaron; netko iskoristio za &scaron;pijuniranje. Operaciju &scaron;pijunaže novinara otkrili su istraživači Citizen Laba sa Sveučili&scaron;ta u Torontu. U napadu je kori&scaron;ten spyware izraelske kompanije NSO Group, a iza njega stoje, &scaron;to je naravno neslužbeno - Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz NSO Groupa reagirali su na te navode te kažu da nisu upoznati s tvrdnjama Citizen Laba i da nemaju pristup podacima hakiranih osoba. Objavili su kako istražuju sve slučajeve u kojima postoje vjerodostojni dokazi zlouporabe od njihovih klijenata, uz naglasak da je njihov softver namijenjen isključivo borbi protiv kriminalaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situaciju su komentirali i iz Applea te kažu da ne mogu potvrditi informacije koje je objavio Citizen Lab, no kažu da je napad bio ciljan te potiču korisnike na instalaciju posljednje verzije njihova mobilna operativnog sustava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-02-iphone6.jpgKurečić Filipović: Za sada se cjepivo pokazalo sigurno i učinkovitohttp://grude.com/clanak/?i=238442238442Grude.com - klik u svijetMon, 21 Dec 2020 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-15-cjepivo-cijepljenje-5b2328c1f12afd676a85dabde2e05d9f_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijepljenje protiv koronavirusa je neobavezno, ali preporuka je da se cijepi. Trebalo bi se cijepiti oko 70% građana kako bi imali neku sigurnost.<p>&nbsp;</p> <p>- Vjerojatno se pretpostavlja da bi se time postigao kolektivni imunitet, međutim činjenica je da mi jo&scaron; uvijek ne znamo koji postotak će biti potreban i hoće li ga se uspjeti doseći, rekla je u Dobro jutro, Hrvatska Sanja Kurečić Filipović epidemiologinja HZJZ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojasnila je da se kolektivni imunitet postiže i prebolijevanjem bolesti, a želimo postići visoki udio populacije koji ima protutijela na bolest. Jedan dio je već razvio protutijela, a cijepljenjem, dodala je, nastojimo postići jo&scaron; veći postotak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne znamo koliko imunitet traje nakon obolijevanja, dodala je. Hrvatska je rezervirala 5,6 milijuna doza cjepiva različitih proizvođača, rekla je pojasniv&scaron;i kako Pfizerovo cjepivo prvo stiže u Hrvatsku, ono stiže 26. prosinca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je kako su brojke prilično ružne, za jednu zaraznu bolest, a nastojat ćemo ih u budućnosti spriječiti svim alatima koje imamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cjepivo se do danas kroz povijest pokazalo kao jedna od najuspje&scaron;nijih medicinskih intervencija. Ovo cjepivo se od samog početka istraživalo pod velikim povećalom, dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurečić Filipović je govorila o cjepivu i njegovom istraživanju, za nuspojave kaže da su blage, umjerene kratkotrajne i traju svega dan do dva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrnula se na plan cijepljenja, specificirane su prioritetne skupine - to su oni koji će imati najvi&scaron;e koristi od cjepiva. Prioritet je za&scaron;titi one koji razviju najteže oblike bolesti, pojasnila je, pa bi u prvom navratu cijepili &scaron;tićenike domova za starije i nemoćne i zdravstvene djelatnike koji rade s COVID-19 oboljelima. Dodala je kako bi zatim cijepili druge zdravstvene djelatnike i kronične bolesnike i osobe starije od 65 godina, nakon toga bi se krenulo na druge skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje tko se ne bi smio cijepiti, kaže da se za sada neće cijepiti osobe koje imaju akutne bolesti, trudnice i dojilje. Mogu se cijepiti oni koji su se cijepili protiv gripe, kao i oni koji su već preboljeli COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za sada sve govori u prilog da se cjepivo pokazalo sigurno i učinkovito, rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasila je kako cjepivo nije imalo dovoljno vremena da pokaže svoje mogućnosti, stoga ne treba čuditi &scaron;to nemamo konkretne podatke koliko traje cjepivo. Cijepljenje će se primati u dvije doze, dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-15-cjepivo-cijepljenje-5b2328c1f12afd676a85dabde2e05d9f_view_article_new.jpgBitcoin prvi put u povjesti prešao vrijednost od 20.000 dolarahttp://grude.com/clanak/?i=238392238392Grude.com - klik u svijetWed, 16 Dec 2020 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-06-bitcoin-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine bitcoin se gotovo utrostručio.<p>&nbsp;</p> <p>Bitcoin je prvi put u povjesti pre&scaron;ao vrijednost od 20.000 dolara, prenosi Bloomberg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća svjetska kriptovaluta danas je narasla sedam posto i popodne je vrijedela 20.787 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine bitcoin se gotovo utrostručio.Bitcoin kraj godine dočekuje s najvećom vrijednosti ikad, prenosi Beta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku godine to nije izgledalo tako. Od sredine veljače do sredine ožujka vrijednost mu je pala za vi&scaron;e od 50 posto - na samo 4.895 dolara. Nakon kratke faze oporavka cijena se dugo kretala blizu granice od 10.000 američkih dolara - sve do prije nekoliko tjedana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Bitcoin je krajem 2017. gotovo dotakao vrijednost od 20.000 dolara, ali je onda do&scaron;lo do pada.</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-06-bitcoin-1.jpgSve su oči uprte u London! Stručnjaci zasad smiruju situacijuhttp://grude.com/clanak/?i=238375238375Grude.com - klik u svijetTue, 15 Dec 2020 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-15-maske-cure.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi soj koronavirusa sve je zabrinuo, što je i logično jer ako se potvrdi da ne reagira na cjepivo, onda od cijepljenja protiv Covida-19 neće biti svrhe, a to znači da se nastavlja agonija u kojoj je cijeli svijet još od ožujka.<p>&nbsp;</p> <p>Britanski znanstvenici nastoje zaključiti radi li se kod tog brzog &scaron;irenja o<strong> novoj mutaciji novog koronavirusa</strong> koja bi ga učinila zaraznijim. Te mutacije odnose se na promjenu u proteinu &scaron;iljastog nastavka koronavirusa SARS-CoV-2 no nije za sada jasno čini li ta mutacija virus zaista i zaraznijim.<br /><br /></p> <p>&ndash; Traju napori kako bi se utvrdilo je li bilo koja od do sada prepoznatih mutacija doprinijela povećanoj transmisiji virusa, stoji u priopćenju znanstvenika koji su dio konzorcija <strong>COVID-19 Genomics UK</strong>.<br /><br />&nbsp;</p> <p>Ta nova mutacija definira novu varijantu novog koronavirusa koja je označena kao VUI &ndash; 202012/01. U teoriji, ta mutacija proteina &scaron;iljastog nastavka, popularno zvanog S-protein, mogla bi rezultirati daleko bržim &scaron;irenjem među ljudima. Jer, broj zaraženih na jugu Engleske raste, pa je i britanska vlada potvrdila kako bi moglo biti riječ o novoj varijanti. Porast je broja zaraženih takav da su u Londonu i susjednim mjestima <strong>mjere pojačane gotovo do maksimuma</strong>, a za to se razlog pronalazi u toj novoj mutaciji. Do 13. prosinca prepoznato je 1.108 slučajeva zaraženih upravo tom novom varijantom virusa. Nema, međutim, dokaza da ona izaziva i ozbiljne infekcije ili da bi na&scaron;kodila učinkovitosti cjepiva. Takvog su mi&scaron;ljenja i na&scaron;i stručnjaci.<br /><br /></p> <p>"Zasad nema čvrstog dokaza da ta mutacija na bilo koji način mijenja brzinu &scaron;irenja virusa ili utječe na kliničke simptome. S obzirom koliko virusa cirkulira u populaciji nije neobično da se javljaju mutacije, to je jednostavno normalna pojava kod virusa. Većina mutacija ne mijenja virus (tzv. tihe mutacije i trodimenzionalna struktura proteina ostaje ista), a on se i dalje veže na isti receptor. Mutacije SARS-CoV-2 se nakupljaju relativno sporo, ali ih svakako treba pratiti, zato se redovito i sekvenciraju izolati. Nikako se način nakupljanja mutacija u SARS-CoV-2 ne smije uspoređivati s mutacijama virusa gripe kod kojeg zbog segmentiranog (u vi&scaron;e dijelova) genoma dolazi do skokovitih rearanžmana genoma (preuzimanje jednog segmenta genoma iz nekog drugog soja) koje stvarno mogu znatno promijeniti virus i utjecati na djelotvornost cjepiva. Promjene SARS-CoV-2 kakve se dosad bilježe ne mijenjaju znatno S protein te će cjepiva i dalje biti djelotvorna protiv takvih mutiranih virusa. S obzirom kako su napravljena cjepiva koja su trenutačno najbliže odobrenju, čak i da se S protein jako promijeni mutacijama, cjepiva će se moći iznimno brzo prilagoditi novom soju, tj. sintetizirat će se druga mRNA ili će se konstruirati adenovirus sa promijenjenim genom za S protein. Vrlo lako i brzo izvedivo u oba slučaja. To je ljepota vektorskih cjepiva", rekla nam je<strong> prof. dr. sc. Andreja Ambriović-Ristov</strong> s Instituta Ruđer Bo&scaron;ković.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Koronavirusi mutiraju relativno sporo u usporedbi sa drugim virusima koji imaju RNK kao genetski materijal jer se koriste posebnim enzimom koji ispravlja gre&scaron;ke koje se mogu dogoditi tokom kopiranja genoma. Protumačio nam je to <strong>prof. dr. sc. Nenad Ban</strong> s ETH u Zurichu. Kaže kako je do sada primijećeno, kada se analiziraju sekvence virusa izolirane u raznim zemljama i u različitim fazama epidemije, da virus mutira prosječnom stopom od dvije mutacije na mjesec.<br /><br /></p> <p>"To znači da kada se usporedi sekvenca virusa sa kojim se smatra da je pandemija počela u provinciji Wuhan, taj virus će imati oko 25 promijenjenih aminokiselina od ukupno oko 10000 koje genom specificira. Većina tih mutacija ne mijenjaju biolo&scaron;ke karakteristike virusa pa se zato smatraju &ldquo;neutralnim&rdquo; mutacijama. Međutim, ako se mutacija nalazi na proteinu koji se veže na stanične receptore, takozvani "spike" protein onda te mutacije mogu utjecati na efikasnost infekcije. Osim toga mutacije u tom proteinu mogu promijeniti povr&scaron;inu virusa tako da osoba koja je razvila antitijela na jedan soj virusa vi&scaron;e ne bude otporna na novi soj gdje je <strong>Spike </strong>protein mutiran, kaže na&scaron; znanstvenik nastavljajući kako su upravo takve mutacije primijećene u soju virusa koji je nedavno detektiran u Engleskoj i koji ima neobično veliki broj mutacija, uključiv&scaron;i mutacije na dijelu spike proteina koji stupa u kontakt s receptorima na povr&scaron;ini na&scaron;ih stanica.<br /><br /></p> <p>Zbog toga postoji zabrinutost da će se ovaj soj možda zbog te mutacije &scaron;iriti brže od ostalih sojeva, međutim takva hipoteza jo&scaron; nije potvrđena. Pored te mutacije ovaj virus također ima mutacije na spike proteinu na povr&scaron;ini koja nije ključna za vezivanje virusa na stanicu, međutim, niti ovo ne mora biti problem jer na&scaron; organizam proizvede mnogo različitih antitijela pa je sasvim moguće da će jedno od tih antitijela prepoznati spike protein čak i kada je mutiran. Dakle, novi soj virusa primijećen u Engleskoj zavređuje da ga se <strong>dodatno istraži</strong>, ali za sada podaci o sekvenci sami po sebi nisu dovoljna indikacija da zaključimo da smo suočeni s opasnijim sojem virusa koji bi mogao biti otporan na imuni odgovor osobe koja je cijepljena ili koja je preboljela COVID-19", rekao nam je dr. Ban.</p> <p><br />Grude.com/<a href="https://www.vecernji.hr/techsci/je-li-za-nagli-porast-broja-zarazenih-u-londonu-kriva-nova-mutacija-1454099" target="_blank"><em><strong>Vecernji.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-15-maske-cure.jpgOvu zimu provedite uz najbolji sadržaj na HOME.TV-u!http://grude.com/clanak/?i=238364238364Grude.com - klik u svijetTue, 15 Dec 2020 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-15-pr_hteronet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>2020. godina se bliži svome kraju, a pandemija koronavirusa je, osim zdravstvenih, prouzročila i niz ekonomskih, društvenih i psihofizičkih problema.<p>&nbsp;</p> <p>Oslu&scaron;kujući potrebe svojih korisnika u ovim za svakoga izazovnim vremenima, HT ERONET je osigurao uvjete da se korisnici <a title="Home tv" href="https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici/hometv-s58" target="_blank">HOME.TV</a>-a, u narednoj godini ne osjećaju uskraćenima u dijelu TV sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubitelje sporta očekuje aktivna zima uz najznačajnije sportske sadržaje. Konkretno, mogu nastaviti uživati u velikim klupskim natjecanjima u nogometu. Tu su sve utakmice liga petice (Engleska, &Scaron;panjolska, Italija, Njemačka, Francuska), HNL, Premijer liga BiH i ostale značajne svjetske lige u nogometu, rukometu, ko&scaron;arci i tenisu. Dodajmo tome i utrke Formule 1, američke i zimske sportove, posebice skijanje. Sve to uskoro i u vrhunskoj HD kvaliteti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narednom periodu, korisnici <a title="home tv" href="https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici/hometv-s58" target="_blank">HOME.TV</a>-a će moći uživati i u svim reprezentativnim nogometnim natjecanjima, bez propu&scaron;tanja niti jedne utakmice, naročito utakmica reprezentacija BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HOME.TV ponuda će također biti upotpunjena brojnim novim TV kanalima različitog programskog sadržaja koje korisnici do sada nisu bili u mogućnosti gledati, a tu je i nadogradnja dodatnih funkcionalnosti usluge; vi&scaron;e kanala u HD kvaliteti i na Snimalici, brži i jednostavniji pronalazak željenog sadržaja i kvalitetniji i bolji <a title="home tv" href="https://www.hteronet.ba/privatni-korisnici/hometv-s58" target="_blank">HOME.TV</a> TO GO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ne trebamo niti isticati kako je ova protekla godina bila izazovna za svakoga od nas i u svakom segmentu dru&scaron;tva. Morali smo se brzo snaći, regrupirati, ubrzati mnoge procese koji možda, da nije bilo pandemije, jo&scaron; ne bi uzeli zamah. Mislim u prvom redu na digitalizaciju usluga i mijenjanje brojnih navika. Na&scaron; fokus smo stavili upravo na digitalizaciju i na HOME.TV, jer su i korisnici upućeni da ostanu doma i sve &scaron;to mogu napraviti od kuće, bilo da je riječ o poslu ili zabavi, kući i obave. Nadamo se da će 2021. donijeti potrebno olak&scaron;anje po pitanju pandemije, da će se stvari normalizirati, a da će sve ono dobro i pozitivno &scaron;to smo brzo usvojili u ovoj godini &ndash;i ostati.&ldquo; &ndash; kazao je član Uprave i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu, Tomislav Ruk.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-15-pr_hteronet.jpgPali svi Googleovi servisi, Youtubehttp://grude.com/clanak/?i=238339238339Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-28-youtube.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvećem dijelu Europe, pa tako i u Bosni i Hercegovini, pali su bili svi Googleovi servisi. Problemi su zabilježeni i u ostatku svijeta.<p>&nbsp;</p> <p>Korisnici nisu mogli pristupiti Gmailu, a nisu radili ni YouTube. Nest, Gmail, Docs, Youtube, Google Assistant, Hangouts, ni&scaron;ta od toga ne radi.<br /><br /></p> <p>Pao je i Google Meet, preko kojeg mnogi drže nastavu.<br /><br /></p> <p>Problemi su počeli ne&scaron;to prije 13 sati. Najvi&scaron;e je problema prijavljeno u Londonu te u Belgiji i Nizozemskoj.<br /><br /></p> <p>"YouTube, Gmail, Drive, Docs, sve je palo. U svom životu ne pamtim ovako veliki pad na svim platformama", napisao je jedan korisnik na stranici Downdetector.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-28-youtube.jpgNJEMCI TVRDE: IMAMO LIJEK PROTIV COVIDA I SVIH BUDUĆIH KORONAVIRUSAhttp://grude.com/clanak/?i=238327238327Grude.com - klik u svijetSun, 13 Dec 2020 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lijek protiv koronavirusa je gotov. On je plod istraživanja njemačke tvrtke Formycon. Sada se cilja na brzo odobrenje u hitnim slučajevima. Ali, iako će to "brzo" vjerojatno biti tek za godinu dana, ovo je svakako dobra vijest.<p>&nbsp;</p> <p>Imajući u vidu najnoviju euforiju oko cjepiva, gotovo da se mogao steći dojam da je potraga za lijekovima za lječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od covida 19 bila niže na listi prioriteta kako istraživača tako i političara, pi&scaron;e DW.<br /><br /></p> <p>Efikasnija sredstva protiv covida 19 neophodnija su nego ikad. Iako se sada najvi&scaron;e govori o cjepivu, umirujuće je &scaron;to se i istraživanje lijekova protiv covida 19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini.<br /><br /></p> <p>Biofarmaceutska kompanija Formycon, sa sjedi&scaron;tem kod Munchena, prije par dana iznenadila je sve - vijestima da blokator virusa korone koji je ta tvrtka razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti spriječiti zarazu ćelija.<br /><br /></p> <p>Kao glavnu točku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na povr&scaron;ini ćelije. Upravo tu se aktivira Formyconov fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS koronaviruse.</p> <p>- To znači da pacijenti koji su te&scaron;ko oboljeli od covida 19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - nagla&scaron;eno je iz tima ove tvrtke. Njihov lijek nudi i maksimalnu za&scaron;titu od mutacija. - Na taj način spriječavamo i buduće epidemije koronavirusa - priopćeno je iz tvrtke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-covid-19.jpgPao Facebook Messengerhttp://grude.com/clanak/?i=238278238278Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-12-facebook_nove_opcije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Korisnici Facebook Messengera diljem Europe javljaju da imaju probleme s tom aplikacijom.<p>&nbsp;</p> <p>Osim Messengera, problem imaju i aplikacije Facebook i Instagram, a prijavljuju ih i građani iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>80 posto korisnika Messengera javilo je kako nije moglo primiti poruke, a 20 posto njih se nije moglo prijaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e problema imaju oni u Europi i Japanu, no pote&scaron;koće su prijavljene i u SAD-u.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-12-facebook_nove_opcije.jpgEvo po čemu se točno razlikuju PCR i serološki testovihttp://grude.com/clanak/?i=238272238272Grude.com - klik u svijetThu, 10 Dec 2020 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-testiranje-covid.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gost novog videa serijala Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i znanosti (BHAAAS) "60 sekundi o koroni" je bila genetičarka mr. Lana Salihefendić. <p><br />Ona je objasnila po čemu se točno razlikuju PCR i serolo&scaron;ki testovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lana Salihefendić je magistrirala genetiku na PMF u Sarajevu i radi u ALEA Genetičkom Centru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna je od znanstvenica koja je sekvencirala Sars Cov 2.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"PCR testovi omogućavaju detekciju samog virusa, tj. nukleinske kiseline virusa. Trenutno su najpouzdaniji testovi i služe za dijagnosticiranje COVID-19 bolesti. Serolo&scaron;ki testovi, s druge strane, otkriju antitijela koja se javljaju uslijed infekcije kao odgovor na&scaron;eg imunog sustava na infekciju. Međutim, ova antitijela se pojavljuju u organizmu tek nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon infekcije. Stoga, pozitivan serolo&scaron;ki test može ukazivati na to je osoba preboljela infekciju dok negativan test može ukazivati na to da je osoba tek nekoliko dana inficirana&rdquo;, kaže Salihefendić, prenosi Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona obja&scaron;njava kako se ovi testovi ne koriste pri dijagnostici, ali mogu dati odgovore na pitanja kolektivnog imuniteta, odnosno tko je bio zaražen i koliko dugo nas dugo antitijela mogu &scaron;titi od ponovne infekcije. Serolo&scaron;ki testovi također pomažu u identifikaciji osoba koje mogu biti davaoci plazme za liječenje oboljelih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-testiranje-covid.jpegŠto se događa kad primimo cjepivo?http://grude.com/clanak/?i=238244238244Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 19:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-08-cjepivo-pfizer-biontech.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika Britanija je u utorak postala prva zemlja na svijetu koja je krenula s cijepljenjem protiv koronavirusa, cjepivom proizvođača Pfizer/BioNtech. Cjepivo je zasad dostupno u 50 bolnica.<p><br />Svijet je s nestrpljenjem dočekao vijest o prvim dozama cjepiva protiv koronavirusa. Britanski Državni zavod za zdravstvo izdao je uputu prema kojoj prioritet za cijepljenje imaju ljudi stariji od 80 godina, zdravstveni radnici koji rade s covid pacijentima te zaposlenici i korisnici domova za starije, prenosi <em><strong>N1</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to očekivati od cjepiva, kako nas &scaron;titi i hoće li nam se nakon njega život vratiti u normalu, istražio je Reuters.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to se događa kad primimo cjepivo?</strong></p> <p>Cjepivo mRNA-1273 sadrži gensku uputu, odnosno molekulu glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) koja daje gensku uputu za stvaranje proteina &scaron;iljka. Imunolo&scaron;ki sustav osobe prepoznat će strani protein te će kao prirodnu obranu tijela protiv ovog proteina proizvesti protutijela i T-stanice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imunizacija se pruža kroz dvije doze u razmaku od tri do četiri tjedna. Istraživanja su pokazala da ovo cjepivo &scaron;titi do 95% od zaraze koronavirusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači su objavili da su nus pojave kod volontera bile uglavnom blage do umjerene i brzo bi nestale. Najozbiljnije nus pojave javile su se nakon druge doze, a obuhvaćale su umor kod 3,8% ispitanika i glavobolju kod 2% ispitanika. Ostali su prijavili blaže simptome.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakvu nam za&scaron;titu pruža?</strong></p> <p>Cjepivo je &scaron;titilo ispitanike od obolijevanja od covida-19 sedam dana nakon druge injekcije, odnosno oko mjesec dana nakon prve doze cjepiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klinička ispitivanja nisu uspjela detektirati može li osoba koja je stekla imunitet, u ovom slučaju cjepivom, i dalje prenijeti koronavirus. Neka cjepiva, poput onog protiv hepatitisa A, pružaju takvu za&scaron;titu, no nisu sva cjepiva takva. Primarni cilj proizvođača cjepiva protiv koronavirusa bio je pronaći način da se ljudi ne zaraze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proći će jo&scaron; vi&scaron;e mjeseci dok ne postane posve jasno koliko dugo traje imunizacija koja &scaron;titi od infekcije novim koronavirusom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Najbolje bi bilo da dotad izbjegavamo kafiće i druga bliska okupljanja i druženja ljudi", rekla je dr. Anita Shet, infektologinja s Johns Hopkinsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoće li nam cjepivo vratiti normalan život?</strong></p> <p>Budući da jo&scaron; uvijek ne postoje dokazi da cijepljenje sprečava daljnje &scaron;irenje virusa, a i nijedno cjepivo nije 100% učinkovito, znanstvenici i stručnjaci i dalje pozivaju na oprez. Upozoravaju građane da nastave nositi maske i nakon cijepljenja, da redovno peru ruke i održavaju higijenu, kao i socijalnu distancu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kao &scaron;to je slučaj sa svim cjepivima, i ovo bi moglo funkcionirati sjajno kod nekih pacijenata, a slabije kod nekih drugih. Znači li to da slobodno možete uskočiti u autobus bez maske ili napraviti tulum za 30 ljudi? Definitivno ne", rekla je dr. Michelle Barron, ravnateljica ustanove za prevenciju od infekcija u Koloradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da sumnja da će kampanje za cijepljenje doći do "kritične mase" do idućeg proljeća ili ljeta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-08-cjepivo-pfizer-biontech.jpgSUM-ov ''Smart Campus'' prvi u BiH FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=238239238239Grude.com - klik u svijetTue, 08 Dec 2020 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-08-img_2993.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta je tehnološki napredak Bosne i Hercegovine koji donosi dobrobit cijeloj društvenoj zajednici.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi sveučili&scaron;ni &bdquo;Smart Campus&ldquo; u Bosni i Hercegovini postavljen je na Sveučili&scaron;tu u Mostaru u suradnji s tvrtkama Ericsson Nikola Tesla, HT Eronet i SUMIT-om, a djeluje na najnovijoj NB IoT komunikacijskoj mreži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron;e Sveučili&scaron;te ima najmoderniju tehnologiju i senzore koji rade preko 4G mreže. Sustav može brojati osobe, životinje, slobodna parking mjesta ali i pratiti pona&scaron;anje osoba u kampusu. Posebno smo ponosni &scaron;to smo implementirali prvi Smart Campus u Bosni i Hercegovini &ndash; kazao doc. dr. Tomislav Volarić, voditelj Centra za informacijske tehnologije Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-08-20-12-08-img_2977.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Gorana Kraljevića, predstavnika tvrke HT Eronet, na sveučili&scaron;nom kampusu raspoređeno je oko 70 senzora, od kojih je glavnina vezana za parking lokacije. - Veselimo se nastavku suradnje na ovom projektu kojeg ćemo jo&scaron; nadograđivati, ali i na drugima koji su tek u planu - dodao je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na području kampusa postavljena je i nova suvremena meteorolo&scaron;ka postaja, kao i kamere za video nadzor koje će poslužiti za testiranje i provedbu raznih demo projekata iz područja računarstva. Neki od tih projekata su automatsko prepoznavanje registracijskih oznaka, detekcija vozila i detekcija osoba. Svime ovim će upravljati sredi&scaron;nji sustav za nadzor. Otvorena je i mobilna aplikacija za javnost, koja je dotupna na: smart.sum.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta je tehnolo&scaron;ki napredak Bosne i Hercegovine koji donosi dobrobit cijeloj dru&scaron;tvenoj zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Drago mi je da je Ericsson Nikola Tesla imala čast u njemu sudjelovati i vjerujem da je ovo samo prvi u nizu vrijednih projekata za podizanje konkurentnosti obrazovanja i gospodarstva u Bosni i Hercegovini koje ćemo nastaviti razvijati u suradnji sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru i na&scaron;im partnerom HT Eronetom &ndash; kazala je Gordana Kovačević, predsjednica tvrtke Ericsson Nikola Tesla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić zahvalio je Vladi Hercegovačko-neretvanske županije koja je dala doprinos implementaciji ovoga projekta, kao i ostalim sudionicima koji su uložili svoja znanja i iskustva kako bi doprinijeli razvoju IT sektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na početku smo bili svjesni da financijski ne možemo konkurirati velikim, svjetskim Sveučili&scaron;tima, ali možemo biti vidljivi ako uložimo u razvoj IT sektora na na&scaron;em Sveučili&scaron;tu. Tu igračku smo dali u prave ruke - zaključio je rektor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-12-08-20-12-08-img_2985.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U nadgradnju ovog sustava bit će uključeni i studenti, uz vodstvo mentora iz IT Centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru i iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Studentima je omogućeno programsko sučelje (API), preko kojeg će moći izraditi i testirati svoja vlastita rje&scaron;enja. Tako će moći razvijati i testirati svoja rje&scaron;enja, te samim time učiti koristiti najnovije tehnologije i biti konkurentiniji na trži&scaron;tu rada. Ovaj projekt predstavljen je u okviru Dana Sveučili&scaron;ta, koja je organizirana povodom 43. obljetnice Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-08-img_2993.jpgOpćina Posušje uspjela zadržati BFC certifikathttp://grude.com/clanak/?i=238213238213Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-posusje-certifikat1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj napredak najbolja je potvrda kako rad Općine Posušje ima kontinuitet razvoja, stalnog unaprjeđenja, ali i otklanjanja uočenih nedostataka.<p><br />Nakon 16 mjeseci intenzivnog rada u kojega su bile uključene sve općinske službe pod vodstvom Odsjeka za razvoj, uspje&scaron;no je okončan proces recertifikacije Općine Posu&scaron;je kao općine s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC), priopćeno je iz <strong>općine Posu&scaron;je</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O težini uvjeta najbolje govori podatak kako u Bosni i Hercegovini svega 27 općina i gradova od ukupno 142 ima ovaj certifikat. Podsjetimo, Općina Posu&scaron;je zadobila je BFC certifikat 2017. godine kada je prva u Hercegovini uspjela ispuniti sve kriterije te postati njegovim nositeljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;No, nismo se zadovoljili samo ovim uspjehom već smo ponovo u&scaron;li u proces recertifikacije jer smo željeli zadržati certifikat, ali i jo&scaron; jednom potvrditi kako je administracija Općine Posu&scaron;je aktivna i napredna. Na putu ponovnog ocjenjivanja, podno&scaron;enja dokumenata i dokaza te posjeta ocjenjivačkih komisija koji je otpočeo u rujnu 2019. općina Posu&scaron;je morala je ispuniti preko 10 kriterija i 70 potkriterija koji obuhvaćaju predvidivost tro&scaron;kova poslovanja i odgovorno upravljanje financijama, unaprjeđenje procedura, jačanje transparentnosti, smanjivanje birokracije, strate&scaron;ko planiranje, javno-privatni dijalog, analitičku osnovu za podr&scaron;ku lokalnoj zajednici, praćenje dinamike lokalnog trži&scaron;ta rada, podr&scaron;ku poduzetni&scaron;tvu, sustav usluga za izdavanje građevinske dozvole, adekvatnu infrastrukturu, pouzdane komunalne usluge...&ldquo;, javlja općina Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Posu&scaron;je je u tome uspjela, &scaron;tovi&scaron;e ostvarila je napredak u odnosu na 2017. godinu te je s tada ostvarenih 86% ispunjenosti kriterija postotak ovaj put povećan na 89,33%. &bdquo;Ovaj program certificiranja jedinstveni je program za pobolj&scaron;anje kvaliteta usluga i informacija koje općine i gradovi nude građanima i gospodarstvenicima u pet zemalja: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji te Crnoj Gori, a pokrenut je uz podr&scaron;ku Njemačkog dru&scaron;tva za međunarodnu suradnju(GIZ) s ciljem kreiranja brže i učinkovitije administracije koja će osigurati djelotvorneprocedure, kvalitetne baze podataka i pouzdane usluge. Ovaj napredak najbolja je potvrda kako rad Općine Posu&scaron;je ima kontinuitet razvoja, stalnog unaprjeđenja, ali i otklanjanja uočenih nedostataka. Vjerujemo da konkretne ocjene jasno govore o radu na&scaron;e uprave te pozitivno izdvajaju na&scaron;u Općinu, ali su i poticaj da dodatno jačamo usluge i nastojimo biti &scaron;to bolji servis svim na&scaron;im građanima u budućim vremenima&ldquo;, priopćeno je iz općine Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-posusje-certifikat1.jpgStudenti u Mostaru dobivaju suvremeni TV studiohttp://grude.com/clanak/?i=238212238212Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-sumtv.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru 43. obljetnice Sveučilišta u Mostaru svečano je otvorena sveučilišna televizija SUM TV.<p><br />Riječ je o suvremenom edukacijskom i produkcijskom akademskom sredi&scaron;tu temeljenom na internet platformi. Projekt je inicijalno zami&scaron;ljen kao prostor edukacije studenata, no SUM TV je imao značaj u odgovoru na pandemiju korona virusa, tako &scaron;to su osnovnim i srednjim &scaron;kolama pomogli u produkciji sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imali smo važnu ulogu, očuvati obrazovni sustav. To je ujedno i jedna od sveučili&scaron;nih misija &ndash; kazao je Franjo Takač, voditelj SUM TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Presijecanjem vrpce televiziju su otvorili prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru, Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije te dr. Mario Kordić, ravnatelj Doma zdravlja Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedan od važnijih kotača u borbi protiv pandemije, pored zdravstva, bio je SUM TV, koji je svim učenicima omogućio nesmetano praćenje online nastave &ndash; naveo je dr. Mario Kordić, ravnatelj Doma zdravlja Mostar i dodao da se na taj način kod roditelja i djece prebrodila psihička komponenta covid bolesti.<br />- Važno je da se proces obrazovanja, kao jedan od najvažnijih obrazovnih procesa, ne zaustavi za vrijeme pandemije. Pandemija će proći, ali obrazovanje ostaje. Zbog toga veliko hvala i čestitam &ndash; poručio je dr. Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg ponosan je &scaron;to je Sveučili&scaron;te dobilo svoju televiziju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Niti jedno Sveučili&scaron;te u regiji nema ovakve uvjete za praktični dio nastave. I to je jedan veliki iskorak! Na&scaron;a županija je na neki način sudjelovala u pokretanju, ali ovakvim projektima svi moramo dati doprinos &ndash; dodao je Herceg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Tomić kazao je kako je motiv za osnivanje ove televizije bio produkcija profesionalnih predavanja nastavnika. &ndash; Želimo jednoga dana u na&scaron;em sveučili&scaron;nom internom sustavu SUMARUM objavljivati predavanja svih profesora za one studente koji nisu mogli nazočiti nastavi &ndash; naveo je Tomić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-sumtv.jpegKonačno otkriven uzrok jednog od čudnijih simptoma koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=238201238201Grude.com - klik u svijetMon, 07 Dec 2020 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-testiranje-covid.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 80 posto Covid pacijenata ima poteškoća s osjetom njuha, a mnogi izgube i osjet okusa.<p><br />Oko 80 posto Covid pacijenata ima pote&scaron;koća s osjetom mirisa, a mnogi izgube i osjet okusa. Na početku pandemije, liječnici i znanstvenici bili su zabrinuti da bi anosmija povezana s Covidom-19 (potpuni gubitak osjeta mirisa) mogla biti znak da virus dopire do mozga kroz nos pa tako može nanijeti veliku i dugotrajnu &scaron;tetu, ali neuroznanstvenik Sandeep Robert Datta kaže da su istraživanja pokazala da to vjerojatno nije tako, prenosi Scientific American.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moje tumačenje podataka ukazuju na to da je primarni uzrok u sluznici nosa, odnosno, nazalnom epiteliju. Čini se da virus napada pretežno stanično tkivo u nosu, a ne neurone&rdquo;, rekao je Datta. No, nagla&scaron;ava da to ne mora značiti da je utjecaj na neurone potpuno isključen kao mogućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neuroznanstvenik Nicolas Meunier sa sveučili&scaron;ta Paris-Saclay u Francuskoj inficirao je noseve zlatnog ili sirijskog hrčka novim virusom SARS-CoV-2. Nakon samo dva dana, strukturne stanice u njihovoj nosnoj &scaron;upljini bile su inficirane, za razliku od olfaktornih neurona koji su ostali neo&scaron;tećeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poremećaj epitelnog tkiva povezanog s osjetom mirisa mogao bi objasniti njegov gubitak uzrokovan zarazom. Ostaje nejasno je li gubitak uzrokovan virusom ili stanicama imunolo&scaron;kog sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mislimo da je gubitak osjeta njuha vrlo specifičan za zarazu SARS-CoV-2 virusom&rdquo;, rekao je Meunier dodav&scaron;i da su njegova prija&scaron;nja istraživanja drugih respiratornih virusa pokazala da je epitelno tkivo rijetko bilo zaraženo, dok je nakon zaraze novim koronavirusom pola stanica sadržavalo patogen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici su prona&scaron;li samo nekoliko tragova o gubitku mirisa, ali manje su sigurni kako dođe do gubitka osjeta okusa. Osjetilni receptori ne sadržavaju takozvane ACE2 receptore na koje se virus veže i tako zarazi ljudske stanice, ali druge stanice u jeziku ga sadržavaju stoga bi to moglo dati uvid u uzrok gubitka osjeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rinologinja Carol Yan sa sveučili&scaron;ta Kalifornija u San Diegu kaže da anosmija predstavlja velik zdravstveni rizik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zapravo povećava smrtnost. Ako ne možete okusiti ili namirisati hranu, može doći do ozbiljnih posljedica, primjerice, nećete moći namirisati curenje plina ili pokvarenu hranu&rdquo;, rekla je Yan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to također zabrinjava je da je anosmija identificirana kao rizični čimbenik za neurodegenerativne bolesti. &ldquo;Nakon pandemije gripe 1918. godine primijetili smo povećan broj slučajeva Parkinsonove bolesti. Bilo bi zaista zabrinjavajuće da se slično dogodi i s ovim virusom&rdquo;, rekao je Meunier.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, Yan smatra da je taj strah prenapuhan. &ldquo;Zasigurno postoji veza između anosmije i nekih bolesti, ali virusom izazvana anosmija je potpuno drugačiji slučaj. Postviralna anosmija ne stavlja vas u veći rizik od dobivanja bolesti. To su dva potpuno odvojena fenomena&rdquo;, zaključila je Yan, a prenose Vijesti.hr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-testiranje-covid.jpegSvjetski epidemiolozi predviđaju novu pandemiju, nazivaju je bolest Xhttp://grude.com/clanak/?i=238187238187Grude.com - klik u svijetSun, 06 Dec 2020 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-23-koronavirus-maska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Epidemiolozi i dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) već godinama upozoravaju na pojavu i moguću pandemiju neke nove nepoznate visoko zarazne bolesti često nazivane "bolest X".<p>&nbsp;</p> <p>- Svake se godine pojavi bar jedna nova bolest koja prijeđe sa životinja na čovjeka. Ljudi su oduvijek bili na udaru novih patogena, no čini se da se nikad prije taj proces nije odvijao tako brzo kao danas - ustvrdio je jo&scaron; 2006. godine epidemiolog <strong>Mark Woolhouse </strong>sa Sveučili&scaron;ta Edinburgh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>AIDS, ebola, marbur&scaron;ka hemoragijska groznica, Zika i Lassa groznica, SARS, MERS, svinjska i ptičja gripa, samo su neke od pedesetak novih bolesti koje su u posljednjih 50 godina pre&scaron;le sa životinja na ljude zahvaljujući "okretnim" zoonotskim virusima. U njihovu preskakanju sa životinja na ljude uvelike im je pomogao sam Homo sapiens svojim intervencijama u okoli&scaron;u, osobito krčenjem tropskih &scaron;uma. &Scaron;ume pokrivaju otprilike trećinu kopna na Zemlji, ali ih se nemilosrdno siječe pa se tako svake minute krči područje &scaron;uma veličine 35 nogometnih igrali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tome treba dodati i klimatske promjene, jer insekti koji prenose zoonotske bolesti &scaron;ire svoj domet i sele se na nova područja, a ne treba zaboraviti ni sve učestalije kontakte ljudi s divljim životinjama te ilegalnu trgovinu egzotičnim vrstama ba&scaron; kao i intenzivno poljodjeljstvo. Tu je i razvijeni zračni promet koji omogućava brza putovanja i na najudaljenije destinacije, a virusima otvara mogućnost da praktički u 24 sata doputuju s jednog na drugi kraj na&scaron;eg planeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Virusi na na&scaron;em planetu žive milijunima godina, mnogo dulje od Homo sapiensa. Kod sisavaca i ptica ima oko 1,6 milijuna virusa, od kojih bi oko 700.000 moglo imati potencijal da zaraze ljude. No, njih svega 250 identificirano je kod ljudi. Ostali čekaju, jo&scaron; nisu napravili odlučan iskorak prema ljudima, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/life/znanost/dolazi-nam-nova-epidemija-pitanje-je-samo-hocemo-li-odgovoriti-brzo-i-bolje-nego-na-covid-19-15035073" rel="nofollow" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavnina novih virusa koji izazivaju bolest kod ljudi evoluira iz životinjskih patogena, a pokazuje se da je taj prelazak sa životinja na ljude mnogo vjerojatniji na područjima gdje postoje česti kontakti između ljudi i divljih životinja. Stoga je najvjerojatnije da će se nove bolesti pojaviti u Srednjoj Africi, amazonskom bazenu i jugoistočnoj Aziji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnički gledano, virusi su na granici živoga i mrtvog svijeta te su im za reprodukciju nužni živi domaćini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milijarder i filantrop <strong>Bill Gates</strong> nedavno je u podcastu "Ask Big Questinos", u kome zajedno s glumicom i spisateljicom Rashidom Jones odgovara na neka od gorućih pitanja dana&scaron;njice, upozorio na mogućnost nove pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nadam se za 20 godina, ali moramo pretpostaviti da bi se to moglo dogoditi i za tri godine. Postoji razumna vjerojatnost da će se svijet suočiti s nečim sličnim u sljedećih 10 ili 15 godina - ustvrdio je Bill Gates. Pandemija koronavirusa nije iznenadila Gatesa koji već godinama govori o takvoj prijetnji. Gostujući 2015. godine na TED Talks, upozorio je da SAD, ali i ostale zemlje nisu spremne za pandemiju. - Ako bilo &scaron;to ubije vi&scaron;e od 10 milijuna ljudi u sljedećih nekoliko desetljeća, to će najvjerojatnije biti visoko zarazni virus, a ne rat. Ne projektili, već mikrobi - upozorio je tada Gates.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koji je razlog postojanja virusa? Pronaći domaćina kako bi preživio. Jer virusi se ne mogu razmnožavati bez žive stanice. Potrebne su im osjetljive biljke, životinje, ljudi - a onda postaju sve problematičniji kada prijeđu na novu vrstu - rekao je za Financial Times <strong>Peter Piot</strong>, direktor Londonske &scaron;kole za higijenu i tropsku medicinu (LSHT). Jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na viruse koji je 1976. godine otkrio zloglasni virus Ebola, Peter Piot proljetos se zarazio koronavirusom i jedva preživio covid-19. I on je poput Gatesa zabrinut da pandemija covida-19 nije posljednja koju ćemo doživjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, iskustvo iz pandemije koronavirusa trebalo bi pomoći čovječanstvu da se bolje pripremi za nalet neke nove bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sljedeća bolest bit će 'manje destruktivna' jer ćemo uvježbati svoj odgovor na nju. Na&scaron;i alati za testiranje bit će puno bolji. Nećemo biti tako glupi drugi put - smatra Bill Gates. Pripremama za iduću pandemiju uvelike bi trebao pomoći Global Virome Project (GVP) čiji je cilj tijekom deset godina istraživanja identificirati većinu virusa koji bi potencijalno mogli izazvati epidemije kod ljudi. GVP je nastavak je projekta PREDICT u sklopu kojeg znanstvenici tijekom osam godina otkrili oko 1000 dotad nepoznatih virusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- GVP je u osnovi je usmjeren na to da otkrijemo viruse prije nego &scaron;to nam dođu i ugroze nas. Stoga je cilj da sastavimo sveobuhvatnu bazu podataka o virusima. Da smo imali te podatke, zauzdali bismo covid-19 jo&scaron; u listopadu 2019. godine - rekao je <strong>Dennis Carroll</strong>, voditelj Global Virome Projecta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvaranje kataloga podataka svih potencijalno opasnih virusa bit će skup posao. Carroll procjenjuje da bi trebalo oko 1,6 milijardi dolara i najmanje 10 godina da se otkrije 75 posto od 1,6 milijuna virusa ili, ako se uspiju prikupiti sredstva, oko tri milijarde dolara za hvatanje 90 posto virusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako stvaranje baze potencijalno opasnih virusa mnogo ko&scaron;ta, korist od takvog pothvata je neusporedivo veća.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-gray"> <div class="se__title"><strong>Novi virusi u zadnjih 50 godina</strong></div> <div class="se__title">&nbsp;</div> <div class="se__text"> <p><strong>HIV/AIDS</strong>: Prvi slučajevi infekcije na Zapadu zabilježeni su u ljeto 1981. godine u New Yorku i San Franciscu. No, danas znamo da je da je "rodili&scaron;te" te bolesti u južnom Kamerunu, gdje su znanstvenici na&scaron;li čimpanze koje nose virus SIV, praktički identičan HIV-u.<br /><br /></p> <p>Gotovo je sigurno da se prvi čovjek zarazio HIV-om loveći čimpanzu kako bi je pojeo. Nakon &scaron;to je u&scaron;ao u ljude, virus je mutirao i postao HIV. Genetičari smatraju da se pretvorba SIV-a u HIV dogodila između 1884. i 1924. godine.<br /><br /></p> <p><strong>Ebola</strong>: Pojavila se 1976. godine u jednom selu uz obalu rijeke Ebola u Kongu, a nakon toga je zabilježeno dvadesetak epidemija te bolesti u Africi. Najgora epidemija ebole bila je u Zapadnoj Africi te je od 2013. do 2016. godine odnijela živote 11.300 ljudi. Prirodni rezervoar virusa je voćni &scaron;i&scaron;mi&scaron;.<br /><br /></p> <p><strong>SARS i MERS</strong>: Da će koronavirusi postati nova prijetnja, mogli smo naslutiti 2003. godine, kada se u Kini pojavio SARS (te&scaron;ki akutni respiratorni sindrom). Virus je na ljude je pre&scaron;ao s cibetki, životinja sličnih mački. Koronavirus je uzročnik i MERS-a (Bliskoistočni respiratorni sindrom), koji se pojavio 2012. godine u Saudijskoj Arabiji, a na ljude je pre&scaron;ao s deva.<br /><br /></p> <p><strong>Nipah</strong>: Kao inspiracija za film "Zaraza" Stephena Soderbergha iz 2011. godine poslužio je virus nipah, koji se 1998. godine pojavio u istoimenom selu u Malaziji. Rezervoar virusa je plodojedi &scaron;i&scaron;mi&scaron;, a te godine nipah je najprije ubio tisuće svinja da bi već za nekoliko tjedana "skočio" na čovjeka i usmrtio stotinjak ljudi.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-23-koronavirus-maska.jpgApple na udaru većeg broja potrošačkih organizacija u EU zbog usporavanja telefonahttp://grude.com/clanak/?i=238173238173Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-05-iphone-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još prošlog mjeseca Apple je pristao platiti 113 milijuna Američkih dolara potrošačima u preko 30 američkih država zbog prakse „batterygate“, odnosno usporavanja iPhone 6, iPhone 7 i Phone SE pametnih telefona. Sada se Apple suočava s još nekoliko ovakvih tužbi i to u Europi…<p><br /><br />Naime, ukupno 5 europskih potro&scaron;ačkih organizacija pokrenulo je nove kolektivne tužbe protiv Applea u Belgiji i &Scaron;panjolskoj, a sve zbog istog razloga, odnosno prakse Applea kojom je namjerno usporavao iPhone 6 i iPhone 6s telefone. Iz ovih organizacija traže od Apple da o&scaron;tećenim korisnicima nadoknadi &bdquo;najmanje 60 Eura po uređaju&ldquo; u Belgiji i &Scaron;paniji. No, čini se kako bi se ovakve tužbe mogle pro&scaron;iriti i na jo&scaron; nekoliko zemalja. Tako slične tužbe planiraju pokrenuti i neke potro&scaron;ačke organizacije u Italiji i Portugalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sjedinjenim Američkim Državama Apple je pristao platiti 113 milijuna Američkih dolara zbog prakse &bdquo;batterygate&ldquo;, no oni i dalje smatraju kako nisu ni&scaron;ta lo&scaron;e uradili, već jednostavno nagodbom žele svojim korisnicima pomoći da &bdquo;izbjegnu te&scaron;ku i skupu parnicu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednje vrijeme Apple je na udaru raznih potro&scaron;ačkih organizacija, a prije par dana je u Italiji Apple kažnjen sa 10 milijuna Eura zbog obmanjujućih reklama o otpornosti na vodu njegovih iPhone telefona. Iz talijanske institucije koje se bave antikonkurentskim pona&scaron;anjem navode da su Appleove reklame &bdquo;agresivne i obmanjujuće&ldquo; i to one koje se odnose na vodootpornost njihovih iPhonea. Iz ove institucije navode da Apple svoje iPhone telefone reklamira kao otpornim na vodu, ali bez poja&scaron;njenja da su oni vodootporni samo u određenim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narednima danima i tjednima možemo očekivati jo&scaron; tužbi u vezi &bdquo;batterygate&ldquo; protiv Apple u Europi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-05-iphone-7.jpgDronom konačno istražen reaktor broj pet! Evo što je otkriveno u Černobiluhttp://grude.com/clanak/?i=238165238165Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-27-018_cernobil6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, nije bilo poznato nalazi li se nuklearni otpad u jednom od reaktora, no sada su znanstvenici pomoću dronova dobili uvid u to što se u reaktoru nalazi. <p>&nbsp;</p> <p>U vrijeme katastrofe, gradnja reaktora broj pet bila je pri kraju i, s obzirom na žurbu da se napusti, nije zabilježeno nalazi li se u njemu nuklearni otpad, pi&scaron;e Drone Life.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kako bi se to otkrilo, 33 godine kasnije u reaktor su u&scaron;li dronovi Elios 2 kompanije Flyability. Dron je morao preletjeti zid visok oko 70 metara, a strahovalo se da će doći do gubitka signala &scaron;to bi značilo da je dron izgubljen, no to se nije dogodilo.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Jedan od vodećih ljudi misije, Charles Rey rekao je kako je, unatoč brojnim pote&scaron;koćama, postignut uspjeh.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vizualni podaci drona Elios 2 pokazali su da su bazeni u reaktoru prazni te kako nema nuklearnog otpada.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Nikad prije nisu prikupljeni dokazi da su bazeni prazni. Ovo je značajno otkriće", zaključio je glasnogovornik tvrtke Flyability.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-27-018_cernobil6.jpgU Hrvatskoj kupio automobil Bitcoinomhttp://grude.com/clanak/?i=238140238140Grude.com - klik u svijetThu, 03 Dec 2020 13:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-06-bitcoin-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi prodajom automobila prodala je jedno vozilo za kriptovalutu bitcoin..<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o tvrtki Karić koja je prodala crveni Ford Focus za ne&scaron;to manje od jednog bitcoina. Transakcija je provedena putem servisa fiskalnih blagajni Billy i platforme GoCrypto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupac je automobil platio kriptovalutom, a spomenuta tvrtka je na svoj račun dobila iznos u kunama uz transakcijsku naknadu, pi&scaron;e Bug.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je prije godinu dana omogućila kupovinu automobila kriptovalutama kao &scaron;to su Bitcoin Cash (BCH), Ether (ETH), Bitcoin (BTC) i GoCrypto Token (GoC). Kupac bira kriptovalutu, a prodavač dobija iznos u kunama uz transakcijsku naknadu koja je osjetno niža u odnosu na plaćanje debitnim ili kreditnim karticama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trgovci besplatno integriraju plaćanje kriptovalutom na svoju blagajnu, a uz to ne plaćaju mjesečne naknade za primanje kriptovaluta tako da je jedini tro&scaron;ak zapravo naknada za transakciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to je potrebno kupcima jeste da skeniraju QR kod s ekrana kase iz svog kriptonovčanika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-06-bitcoin-1.jpgPočinje cijepljenje protiv koronavirusahttp://grude.com/clanak/?i=238123238123Grude.com - klik u svijetWed, 02 Dec 2020 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-02-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Engleska vlada odobrila je cjepivo protiv koronavirusa i počinje s cijepljenjem, prenosi News sky.<p>&nbsp;</p> <p>Cjepivo će biti dostupno u Velikoj Britaniji od sljedećeg tjedna.</p> <p><br />Glasnogovnornik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi rekao je kako Nacionalna zdravstvena organizacija ima iskustva u provedbi velikih programa cijepljenja te da će početi s opsežnim pripremama pružanja skrbi i podr&scaron;ke svima koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje.</p> <p><br />Hrvatska je rezervirala 2,7 milijuna doza oksfordskog cjepiva odnosno AstraZenece, to je dovoljno za 1,350 milijuna ljudi. Rezervirali smo i 900.000 doza Johnson&amp;Johnsona i milijun doza Pfizera i BioNTecha.</p> <p><br />Oko Bosne i Hercegovine, kad je nabavka cjepiva u pitanju, uglavnom je malo toga poznato.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-02-covid-19.jpgEkstrakt iz kore šipka mogao bi pomoći u liječenju koronehttp://grude.com/clanak/?i=238069238069Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-19-sipak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da bi šipak, kao jedna od četiriju biblijskih biljaka, koja se još naziva i “eliksir mladosti”, mogao pomoći u prevenciji koronavirusa, pokazalo je istraživanje tima banjolučkog Medicinskog fakultet.<p>&nbsp;</p> <p><br />&Scaron;ef Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo i član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva doc. dr. Sanjin Musa u intervjuu za Informativni portal covid19.fmoh.gov.ba govorio je u kojoj fazi su ispitivanja cjepiva protiv COVID-19, kada i na koji način se očekuju nabava cjepiva i početak cijepljenja u FBiH, kako će ona biti organizirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje kada bi, prema trenutačnim procjenama, moglo početi cijepljenje protiv COVID-19 u FBiH i kako će se odvijati, koje ranjive skupine će prve biti u mogućnosti se cijepiti, Musa je kazao da je za očekivati je da će u prvom tromjesečju 2021. biti prva odobrenja regulatornih agencija, nakon čega će uslijediti distribucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva prioritetna skupina jesu zdravstveni radnici i drugo osoblje koje se brine za ranjive skupine, zatim starije osobe i osobe koje imaju kronične bolesti, koje imaju značajno veći rizik od razvijanja te&scaron;kih oblika bolesti i smrtnih ishoda. FBiH se preko COVAX mehanizma predbilježila za 800.000 doza cjepiva kada ono bude dostupno. Rezultati prvih bihevioralnih istraživanja koje je predvodio ZZJZ FBiH pokazuju da 55% ispitanika izjavljuje da se ne bi cijepilo kada bi cjepivo protiv COVID-19 bilo dostupnu. Ipak, postavlja se pitanje ima li FBiH osigurane kapacitete za odgovarajuće skladi&scaron;tenje i distribuciju spomenutog broja cjepiva i osiguravanje hladnog lanca?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U FBiH postoje registrirani veleprometnici s odgovarajućim kapacitetima. Ključna odgovornost operativnih timova, odnosno odgovornih osoba za logistiku, bit će planiranje i upravljanje operacijama lanaca opskrbe. S tim u vezi, prilikom planiranja, potrebno je uzeti u obzir sve parametre koji mogu utjecati na distribuciju, skladi&scaron;tenje i administraciju cjepiva u ambulantama primarne zdravstvene za&scaron;tite&rdquo;, kazao je Musa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema informacijama do kojih je do&scaron;ao Klix.ba, zdravstvene ustanove u BiH ne posjeduju hladnjake koji bi mogli skladi&scaron;titi cjepiva koja zahtijevaju skladi&scaron;tenje do - 70, kakav ih je dio koja su u ispitivanju. Domovi zdravlja imaju samo hladnjake u temperaturnom rasponu od plus dva do plus 8 stupnjeva, &scaron;to je dovoljno za cjepiva koja su predviđena za ovakve temperature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljiva vijest stiže iz Banje Luke. Ekstrakt iz kore ploda hercegovačkog &scaron;ipka mogao bi biti &scaron;tit koji bi spriječio ulazak koronavirusa u organizam čovjeka jer se u laboratoriju pokazalo da djeluje, a to trebaju potvrditi i klinička ispitivanja. Da bi &scaron;ipak, kao jedna od četiriju biblijskih biljaka, koja se jo&scaron; naziva i &ldquo;eliksir mladosti&rdquo;, mogao pomoći u prevenciji koronavirusa, pokazalo je istraživanje tima banjolučkog Medicinskog fakulteta, koji čine dekan ove visoko&scaron;kolske ustanove Ranko &Scaron;krbić te njegovi kolege Relja Suručić s katedre za farmakognoziju i Biljana Tubić s katedre za farmaceutsku kemiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova ustanova jo&scaron; prije dvije godine, u suradnji s Institutom &ldquo;Dr. Josif Pančić&rdquo; iz Beograda, započela je ozbiljna istraživanja s ekstraktima &scaron;ipka. &ldquo;Riječ je o ekstraktu koji se dobiva iz kore &scaron;ipka koja se inače baca. Potvrđeno je da ekstrakti dobiveni iz kore imaju antibakterijske učinke i tako je sve počelo&rdquo;, ispričao je &Scaron;krbić za Glas Srpske. Kada je korona zakucala na vrata, &Scaron;krbić je okupio svoje suradnike koji su sve svoje znanje i trud uložili u novo istraživanje koristeći &ldquo;in silico&rdquo; metodu ili računalnu kemiju. &ldquo;Namjera nam je bila utvrditi djeluju li supstancije iz kore &scaron;ipka na sprječavanje ulaska virusa u organizam&rdquo;, rekla je Tubić. Suručić obja&scaron;njava da su informacije do kojih su do&scaron;li drugi istraživači i saznanja o koronavirusu bili dobra baza za početak. &ldquo;Ispitivali smo složene kemijske strukture iz kore &scaron;ipka te uspoređivali učinke koji se dobiju njihovom upotrebom s učincima lijekova koji su na početku pandemije kori&scaron;teni u Kini kao terapija&rdquo;, kazao je Suručić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-19-sipak.jpegŠto se krije iza pandemije? Veliko resetiranje svijetahttp://grude.com/clanak/?i=238064238064Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-21-racunala-it-rjesenja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Četvrta industrijska revolucija ne odnosi se samo na određene proizvode ili usluge, već redefinira cijeli sustav proizvodnje, potrošnje i komunikacije.<p><br />Razna dru&scaron;tvena, zdravstvena i gospodarska ograničenja nastala s pandemijom koronavirusa povod su za razmi&scaron;ljanje i preusmjeravanje globalne ekonomije i za ubrzanje provedbe dugogodi&scaron;njih planova za uspostavljanje &bdquo;novoga svjetskog poretka&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pod pokroviteljstvom Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) većina se glavnih aktera i analitičara zalaže za tzv. &bdquo;veliko resetiranje&ldquo; globalne ekonomije nakon recesije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije slučajno da je 18. listopada 2019. u New Yorku WEF sudjelovao u tzv. Događaju 201 tijekom simulacije vježbe pandemije &bdquo;visoke razine&ldquo; koju je organizirao Hopkinsov centar za zdravstvenu sigurnost u partnerstvu sa Zakladom Bill &amp; Melinda Gates.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliko resetiranje globalne ekonomije uključilo bi i pro&scaron;irilo globalnu tehnokratsku vladavinu, s uskom suradnjom između čelnika digitalne industrije i vlada. Programima poput zajamčena minimalnog dohotka i zdravstvene za&scaron;tite za sve nova vrsta upravljanja kombinira strogu dru&scaron;tvenu kontrolu s obećanjima o punoj socijalnoj pravdi. Zanimljivo je da takve projekcije novoga svjetskog poretka digitalno-političke i ekspertne vladavine kombiniraju elemente numeričkog socijalizma, poput zalaganja za globalni sustav socijalnih kredita. U tom smjeru, Kina je pionir u tom modelu praćenja i kontrole pojedinaca, poduzeća i dru&scaron;tveno-političkih subjekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt preoblikovanja svjetskog poretka u sredi&scaron;tu je razmi&scaron;ljanja i regularnih konzultacija elitne skupine gospodarstvenika, političara i popratnih znanstvenika i intelektualaca koji se svake godine sastaju u &scaron;vicarskom Davosu. Osnovan 1971, Svjetski ekonomski forum od tada je prerastao u globalni događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2020. sastanku je prisustvovalo vi&scaron;e od tri tisuće čelnika iz cijelog svijeta. Pod vodstvom WEF-a program Velikog resetiranja ukazuje na to da dovr&scaron;etak trenutne industrijske transformacije i prijelaza u numeričko doba i doba umjetne inteligencije zahtijeva veliku reviziju i preobražaj ekonomije, politike i dru&scaron;tva. Takva globalna transformacija zahtijeva promjenu ljudskog pona&scaron;anja pa je stoga i &bdquo;transhumanizacija&ldquo; uvr&scaron;tena kao tema 51. sastanka u Davosu 2021. Njegov je dnevni red obveza pomicanja svjetske ekonomije prema &bdquo;pravednijoj, održivijoj i otpornijoj budućnosti&ldquo;. Program poziva na &bdquo;novi dru&scaron;tveni ugovor&rdquo; usredotočen na rasnu jednakost, socijalnu pravdu i za&scaron;titu prirode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klimatske promjene prisiljavaju nas da &bdquo;dekarboniziramo gospodarstvo&ldquo; i da razmi&scaron;ljanje i pona&scaron;anje &bdquo;uskladimo s prirodom&ldquo;. Cilj je izgraditi &bdquo;jednakija, inkluzivnija i održivija gospodarstva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi svjetski poredak mora se &bdquo;hitno&ldquo; provesti, kažu promotori WEF-a i ističu da je pandemija &bdquo;razotkrila neodrživost na&scaron;eg sustava&ldquo;, kojem nedostaje &bdquo;socijalna kohezija&ldquo;. Projekt WEF Grand Reset, temeljen na tezama Klausa Schwaba, osnivača Foruma u Davosu (iznesenim u njegovu djelu Shaping The Future Of The Fourth Revolution) legitimira primjenu socijalnog inženjeringa na najvi&scaron;oj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristalice &bdquo;resetiranja&ldquo; tvrde da UN nije uspio uvesti red u svijetu i unaprijediti svoj program održivog razvoja (Agenda 2030) zbog birokratskog i sporog načina rada. Suprotno tome, predlaže se da ga postupno zamijeni učinkovitiji i brži rad organizacijskog odbora Svjetskog ekonomskog foruma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Virus disrupcije</strong><br />S druge strane, paradigma &bdquo;velikog resetiranja&ldquo; otvara implicitno i pitanje smjera, telosa, krajnjeg cilja, takva resetiranja, opće preobrazbe koja podrazumijeva povratak na status quo ex ante, na retu&scaron;irani neoliberalni svjetski poredak ili pak navje&scaron;ćuje prekid i stvaranje novog modela poretka. Sve su velike epidemije tijekom povijesti bile svojevrsni game changer, čimbenici promjene pravila igre, gospodarske, političke i dru&scaron;tvene manje-vi&scaron;e radikalne mutacije. Tako je epidemija bubonske kuge za vrijeme bizantskog cara Justinijana I. (6. st.) ubrzala raspad Rimskog Carstva, crna kuga koja se pro&scaron;ila u 14. stoljeću Europom prouzročila je početak propadanja feudalnog sustava i kmetstva, velika epidemija kuge u Kini u 17. stoljeću prethodila je padu dinastije Ming i usponu nove dinastije Qing.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pandemija COVID-19 koja generira izvanredne ne samo zdravstvene nego i sigurnosne i biopolitičke mjere, otvorila bi put prema Kuhnovoj shemi (&bdquo;strukture znanstvenih revolucija&ldquo; Thomasa S. Kuhna), režimu &bdquo;anomalija&ldquo; u znanstvenim krugovima, ali u dru&scaron;tvenoj sferi, jer zbog neizvjesnosti i nepoznanica izlaze iz područja poznate paradigme normalne znanosti. Očekivani su zahtjevi za promjenom paradigme ne samo u znanosti nego i u dru&scaron;tvu i politikama upravljanja. S obzirom na to da se svijet kreće oko dominantne političke, dru&scaron;tvene, ekonomske paradigme kao općeprihvaćena habitusa i obrasca tumačenja svijeta, promjene paradigma ne događaju se spontano, putem Schumpeterove &bdquo;kreativne destrukcije&ldquo; ili djelovanjem čarobnog &bdquo;kozmosa&ldquo;, spontanog usklađivanja i prilagođivanja kao &scaron;to to iznosi teoretičar liberalizma Friedrich August von Hayek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Određene grupe, elite, aktivne manjine često usmjeravaju, generiraju i promiču &bdquo;novu sliku svijeta&ldquo; (u skladu sa svojim interesima), trasiraju mentalnu mapu i filtar kroz koji se mogu detektirati nove konture svijeta. Jedna je od tih skupina i Forum u Davosu. U tom kontekstu, velika je lista eksplikativnih modela transformacije svijeta i čovječanstva, od povijesnog, biolo&scaron;kog, geografskog, tehnolo&scaron;kog determinizma, koji ograničavaju ulogu ljudske volje, sve do modernijih teorija evolucionizma, dru&scaron;tvenog darvinizma, tehnoznanosti, transhumanizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba imati na umu da ideologija Svjetskog ekonomskog foruma nije ni lijeve ni desne orijentacije, već je izravno globalistička, progresistička i tehnokratska, te kao takva preuzima mnoge elemente ranijih kolektivističkih ideologija. Tijekom proteklih desetljeća na godi&scaron;njim sastancima u Davosu pojavio se konsenzus da je svijetu potrebna revolucija i da reforme predugo traju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi WEF-a predviđaju velik preokret u bliskoj budućnosti, a vremenski raspon trebao bi biti tako kratak da većina ljudi te&scaron;ko shvati da se događa revolucija te tako otpor bude neutraliziran, &scaron;to potkrepljuje i teze doktrine &scaron;oka i disrupcije Naomi Klein.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna je ideja Velikog resetiranja bliska tezi velike transformacije ili kreativne destrukcije Karla Polanyija, načelo koje je vodilo radikalne transformacije od Francuske revolucije do Ruske i Kineske revolucije. U prethodnim totalitarnim režimima bila je potrebna represija u obliku masovnih pogubljenja kako bi vladajuće elite održale svoju moć. Danas se, zahvaljujući novim tehnologijama, a pogotovo u doba pandemije virusom COVID-19, primjenom biopolitike, lak&scaron;e mogu kontrolirati disidenti, koji se mogu lako prepoznati i marginalizirati. U tom smislu Schwab je istaknuo da je &bdquo;COVID-19 ubrzao na&scaron; prijelaz u doba četvrte industrijske revolucije te da moramo osigurati da nove tehnologije u digitalnom, biolo&scaron;kom i fizičkom svijetu ostanu usmjerene na čovjeka i služe dru&scaron;tvu u cjelini, pružajući svima jednak pristup&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se virus korone olako pretvorio u virus disrupcije, pokretač poremećaja na trži&scaron;tu usko povezan s digitalizacijom svijeta, poluga za ekonomsku transformaciju koja u ovim vremenima ograničenja potiče novi pogon za redistribuciju geoekonomskih karata, pojavu novih inovacija i jačanja e-gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova paradigma četvrte revolucije Nijedan drugi &bdquo;ekstremni događaj&ldquo; ili pokret nije tako naglo i radikalno zaustavio globalni kapitalistički stroj: ga&scaron;enje svjetske ekonomije, povratak intervencionističke države, pad ponude i potražnje i uni&scaron;tavanje trži&scaron;ta. Međutim, pored uru&scaron;avanja manjih i srednjih poduzeća, obrta i uslužnog sektora, e-ekonomija i platforme e-trgovine cvjetaju, a multinacionalne kompanije GAFA, Google, Amazon, Facebook i Apple zasigurno će biti najveći dobitnici pandemije. Na taj način pandemija dovr&scaron;ava proces uberizacije gospodarstva, koji se sve vi&scaron;e udaljava od klasičnih kanala proizvodnje i distribucije realne ekonomije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Schwabovoj tezi, Veliko resetiranje trebalo bi iznjedriti sustav &bdquo;inkluzivnog kapitalizma&ldquo; kao model globalnog upravljanja koji bi trebao dugoročno očuvati fleksibilnost poslovanja i njegovo usidrenje u dru&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljeno &bdquo;resetiranje&ldquo; također bi trebalo ne samo preoblikovati gospodarski i politički globalni poredak nego i generirati dubinsku antropolo&scaron;ku revoluciju sa značajnim bioetičknim posljedicama. Sam Schwab izjavio je da posljednja industrijska revolucija koja je u tijeku &bdquo;zamagljuje granice između fizičke, digitalne i biolo&scaron;ke sfere&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, četvrta industrijska revolucija ne odnosi se samo na određene proizvode ili usluge, već redefinira cijeli sustav proizvodnje, potro&scaron;nje i komunikacije. Ona se može definirati u smislu evolucije tehnologija, poput umjetne inteligencije (AI), robotike, precizne medicine, autonomnih vozila, interneta i mnogih drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bismo razumjeli preobražajnu snagu trenutne revolucije, Schwab nagla&scaron;ava njezinih pet osnovnih karakteristika: digitalna tranzicija (sve je izraženo podacima, &scaron;to dovodi do ekonomije neograničene mobilnosti), integracija (podaci su integrirani u platforme, &scaron;to omogućuje razdvajanje ekonomskih interakcija), smartizacija (umjetna inteligencija transformira podatkovne platforme u inteligentne sustave koji će odrediti sve aspekte života, poput zdravstva, obrazovanja ili prijevoza), virtualizacija svih segmenata ljudskog života (sveprisutnost cyber-prostora kao virtualnih globalnih katalizatora), označenje (sustavi vi&scaron;e nisu samo analitički, već postaju predikativni i preskriptivni stvarajući tako potrebu za etičkim pravilima i jasnim smjernicama u smislu usmjeravanja i dru&scaron;tvene kontrole).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slične teze &bdquo;velikog resetiranja&ldquo; ili &bdquo;velikog preobražaja&ldquo; pronalazimo kod lijevih, zelenih i liberalnih krugova i lidera. U tom smjeru Joschka Fischer, biv&scaron;i njemački kancelar, ističe da će se &bdquo;ova kriza možda opisati kao početak velike transformacije globalnog industrijskog dru&scaron;tva prema dru&scaron;tvu održivosti i preuzimanju odgovornosti za ono &scaron;to ljudi čine dok se organiziraju u industrijska dru&scaron;tva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paradigma &bdquo;velikog resetiranja&ldquo; iz Davosa, koja kombinira elemente postnacionalnog državnog biopolitičkog intervencionizma i tehnokratskoga dru&scaron;tvenog inženjeringa, u konačnici navje&scaron;ćuje fuzioniranje numeričkog i zelenog kapitalizma. Naime, jedna je od glavnih poluga velikog resetiranja tzv. Green New Deal, koji predlaže kori&scaron;tenje dvostruke, ekonomske i zdravstvene, krize izazvane koronom za ubrzavanje tranzicije u svjetski poredak bez ugljika kroz zelene energetske mreže, ograničavanje i razmjenu poreza na ugljik i konačno do općeg smanjenja stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvor :<strong> list Vijenac 696</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-21-racunala-it-rjesenja.jpgAnaliza CNN-a: Problemi s oxfordskim cjepivom nisu beznačajnihttp://grude.com/clanak/?i=238062238062Grude.com - klik u svijetFri, 27 Nov 2020 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-24-cjepivo_znanstveno_istrazivanje_znanost_hiv_sida_aids_igla_krv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je britansko-švedska kompanija AstraZeneca u ponedjeljak objavila da je njeno eksperimentalno cjepivo protiv covida-19 u prosjeku učinkovito 70%, svijet je dodatno odahnuo jer je još jedno cjepivo pokazalo obećavajuće rezultate.<p><br />No&nbsp;znanstvenu zajednicu je zabrinuo smanjen i nejasan protok informacija oko samog tijeka ispitivanja cjepiva AstraZenece, &scaron;to bi na kraju moglo rezultirati time da će u SAD-u i Europi trebati proći duži period za odobrenje takve vrste cjepiva.<br /><br /></p> <h3>&Scaron;to se dogodilo?<br /><br /></h3> <p>AstraZeneca je u ponedjeljak priopćila da su ispitanici u Velikoj Britaniji dobili dva različita slijeda cjepiva. No&nbsp;kompanija nije objasnila za&scaron;to su koristili dva različita režima doziranja ili za&scaron;to je jedna skupina ispitanika bila znatno manja od druge, pi&scaron;e <a href="https://edition.cnn.com/2020/11/26/europe/astrazeneca-oxford-vaccine-data-concerns-intl/index.html" target="_blank">CNN</a>.<br /><br /></p> <p>Tijekom kliničkih ispitivanja&nbsp;skupina od 2741 sudionika primila je pola doze cjepiva, a zatim i cijelu dozu najmanje mjesec dana kasnije. Kod ove skupine zabilježena je 90-postotna za&scaron;tita od covida-19. Druga grupa ispitanika, njih 8895, dobila&nbsp;je dvije pune doze; jednu odmah, a jednu najmanje mjesec dana kasnije. Ova je skupina bila za&scaron;tićena samo 62%.<br /><br /></p> <p>AstraZeneca je stoga priopćila kako je njihovo cjepivo u prosjeku učinkovito 70%.<br /><br /></p> <p>Ovakav način predočavanja rezultata alarmirao je neke znanstvenike koji su se zapitali za&scaron;to je tvrtka izvje&scaron;tavala o objedinjenom rezultatu dva različita ispitivanja. Naime, takva praksa odstupa od standardnog izvje&scaron;tavanja o kliničkim ispitivanjima.<br /><br /></p> <h3>Različita obja&scaron;njenja AstraZenece<br /><br /></h3> <p>No&nbsp;tu su problemi tek počeli. U utorak je Mene Pangalos, izvr&scaron;ni potpredsjednik AstraZenecea, objasnio Reutersu da su neki ispitanici dobili manju dozu zbog laboratorijske pogre&scaron;ke. Govorio je o onoj grupi kod koje je registrirana učinkovitost od 90%.<br /><br /></p> <p>"Ispitanici su sasvim slučajno primili pola doze&ldquo;, kazao je.<br /><br /></p> <p>U srijedu je oxfordov glasnogovornik za cjepiva (sveučili&scaron;te Oxford razvija cjepivo zajedno s kompanijom AstraZeneca) rekao CNN-u da je "odabir doze za svako novo cjepivo komplicirano područje". Tijekom analize metoda odabira doziranja, nai&scaron;li su&nbsp;na jednu koja je rezultirala manjom dozom od one očekivane.<br /><br /></p> <p>Jučer je pak Oxford izjavio za CNN da je do pogre&scaron;ke do&scaron;lo zbog "razlika u proizvodnim procesima" i da je problem u međuvremenu rije&scaron;en.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to da AstraZeneca i Oxford nisu spomenuli ovu pogre&scaron;ku, koja nije zanemariva, u priopćenju iz ponedjeljka u kojem su objavili rezultate kliničkih ispitivanja&nbsp;primili su mnoge kritike na račun svoje transparentnosti. No&nbsp;AstraZeneca smatra da bi se svijet trebao usredotočiti na pozitivne rezultate ispitivanja.</p> <div id="dfp-D_article_middle-container" class="dfp-inarticle"> <div class="flex no-margin double">&nbsp;</div> </div> <p>&bdquo;Ta pogre&scaron;ka nije toliko bitna. Na koji god način da smanjite podatke, čak i ako gledate samo podatke ispitivanja gdje su sudionici primili dvije pune doze - i dalje imamo učinkovitost za&scaron;tite preko 60%, &scaron;to je dovoljno da cjepivo bude odobreno&ldquo;, rekao je Pangalos u srijedu za Wall Street Journal.<br /><br /></p> <h3>Za odobrenje cjepiva dovoljna je za&scaron;tita od 50%?<br /><br /></h3> <p>Tu je izvr&scaron;ni potpredsjednik AstraZenece u pravu. Kao &scaron;to su već pisali na <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/new-scientist-nije-sigurno-da-ce-cjepivo-okoncati-pandemiju-i-da-ce-sve-biti-dobro/2231815.aspx" target="_blank">Indexu</a>, američka agencija za hranu i lijekove i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prihvatit će cjepivo koje pruža najmanje 50 posto za&scaron;tite od infekcije. To znači da testiranja moraju samo pokazati da će se covidom-19 zaraziti upola vi&scaron;e onih koji su primili placebo nego onih koji su dobili cjepivo.<br /><br /></p> <p>No&nbsp;postoje dva problema s odobrenjem cjepiva s 50-postotnom&nbsp;za&scaron;titom. Kao prvo, prag od 50 posto mogao bi značiti da se zbog pogre&scaron;aka u podacima na trži&scaron;tu&nbsp;pojavi cjepivo koje je zapravo učinkovito samo 30 posto. Drugo, stopa uspjeha u kliničkim ispitivanjima cjepiva često je vi&scaron;a od one koja se kasnije evidentira na terenu.<br /><br /></p> <p>Za sada jo&scaron; nije poznato hoće li FDA odobriti hitnu uporabu ovog cjepiva. Naime, AstraZeneca jo&scaron; uvijek nije u SAD-u testirala primjenu režima od pola doze. Jučer je glasnogovornik tvrtke rekao za CNN da tek planiraju uvrstiti taj režim u klinička ispitivanja u Sjedinjenim Državama, gdje imaju oko10.000 sudionika.<br /><br /></p> <p>Paul Offit, član FDA-ovog Savjetodavnog odbora za cjepiva i srodne biolo&scaron;ke proizvode koji je zadužen za pregled cjepiva za covid-19 prije nego &scaron;to se pusti na trži&scaron;te, rekao da je zbog nedostatka podataka te&scaron;ko "odrediti značaj njihovih nalaza".<br /><br /></p> <h3>Davanje placeba<br /><br /></h3> <p>AstraZeneca je prilikom predstavljanja rezultata&nbsp;treće faze kliničkih ispitivanja nad 23.000 sudionika navela da su neki sudionici dobili cjepivo protiv covida-19, dok su drugi primili cjepivo za nepovezani virus ili placebo.<br /><br /></p> <p>Od 23.000 sudionika&nbsp;131 je dobio koronavirus. No&nbsp;kompanija nije objavila koliko je zaraženih ispitanika prije toga primilo cjepivo, a koliko placebo. Ono &scaron;to također ostaje nejasno je za&scaron;to su režimi s dvije doze pokazali tako različite rezultate po pitanju djelotvornosti.<br /><br /></p> <p>Andrew Pollard, vodeći istražitelj ispitivanja na Oxfordu, rekao je u ponedjeljak novinarima da je to vjerojatno povezano s osjetljivom ravnotežom doziranja, gdje je potrebna određena doza za pokretanje imunolo&scaron;ke reakcije. Dodao je da je davanje manje doze, a zatim veće možda najbolji način za "aktiviranje imunolo&scaron;kog sustava".<br /><br /></p> <h3>Testiranje na mlađim ispitanicima<br /><br /></h3> <p>Moncef Slaoui, glavni znanstveni savjetnik američkog programa za cjepiva protiv covida-19, rekao je u srijedu novinarima da upravo analiziraju podatke koje je predočila AstraZeneca.<br /><br /></p> <p>Naveo je da je skupina koja je primila pola doze, a kod koje je evidentirana za&scaron;tita od 90%,&nbsp;bila mlađe životne dobi, odnosno da nije imala ispitanike&nbsp;starije&nbsp;od 55 godina. Ovaj podatak ukazuje i na mogući problem kod učinkovitosti oxfordskog cjepiva na ljude starije životne dobi jer mlađe osobe ionako bolje reagiraju na zarazu koronavirusom, bez da su primile cjepivo.</p> <div id="dfp-D_article_middle_long-container" class="dfp-inarticle"><span id="dfp-D_article_middle_long-text" class="ad-unit-text"><br /></span> <div class="flex no-margin double">&nbsp;</div> </div> <p>Oxford i AstraZeneca priopćili su jučer za CNN da za sada ne mogu predočiti podatke o dobi ispitanika iz manje skupine, odnosno dobi onih koji su primili pola doze.<br /><br /></p> <h3>Britanska vlada traži procjenu oxfordskog cjepiva<br /><br /></h3> <p>Britanska vlada zatražila je od regulatora da procijeni učinkovitost cjepiva protiv koronavirusa kojeg razvijaju Oxford i AstraZeneca te navodi kako je to korak naprijed prema pu&scaron;tanju cjepiva na trži&scaron;te.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Upućivanje cjepiva Regulatornoj agenciji za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) je važan korak prema odobrenju cjepiva&ldquo;, poručili su iz vlade, a prenosi <a href="https://www.bbc.com/news/uk-55096434" target="_blank">BBC</a>.<br /><br /></p> <p>Velika Britanija naručila je 100 milijuna doza oxfordskog cjepiva te 40 milijuna doza cjepiva Pfizer/BioNTech.<br /><br /></p> <p>Prema <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/ako-se-vecina-hrvata-zaista-odbije-cijepiti-imat-cemo-ozbiljnih-problema/2231285.aspx" target="_blank">najavama</a>, Hrvatska bi trebala nabaviti 4.6 milijuna doza cjepiva, &scaron;to bi trebalo biti dovoljno za procjepljivanje 2.3 milijuna stanovnika jer su za procjepljivanje jedne osobe potrebne dvije doze. Naručeno je 2.7 milijuna doza oksfordskog cjepiva, milijun doza cjepiva koje su razvili Pfizer i BioNTech te 900.000 doza kompanije Johnson&amp;Johnson.<br /><br /></p> <h3>AstraZeneca: Trebamo provesti jo&scaron; ispitivanja<br /><br /></h3> <p>Cjepivo protiv covida-19 koje su razvili britanski laboratorij AstraZeneca i Sveučili&scaron;te Oxford zahtijeva "dodatnu studiju", rekao je jučer generalni direktor grupe nakon kritika zbog nejasnih rezultata.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Sada kada smo, čini se, prona&scaron;li najbolju učinkovitost, moramo je potvrditi, dakle moramo provesti dodatnu studiju", rekao je Pascal Soriot.<br /><br /></p> <p>Rezultati te nove međunarodne studije "mogli bi se brže postići" jer znamo da je učinkovitost visoka i zato trebamo manji broj pacijenata, kazao je i dodao kako ne vjeruje da će dodatno ispitivanje usporiti proces odobrenja cjepiva.<br /><br /></p> <p>Dionice Astrazenece pale su vi&scaron;e od 6% od njihove objave u ponedjeljak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-24-cjepivo_znanstveno_istrazivanje_znanost_hiv_sida_aids_igla_krv.jpgUspješno peto, a prvo online, izdanje konferencije PR & Media Days Mostariensishttp://grude.com/clanak/?i=237972237972Grude.com - klik u svijetSat, 21 Nov 2020 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-21-medijski_panel_1605913824_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi radni dan konferencije PR & Media Days Mostariensis obuhvatio je sekciju „Integrirana komunikacija“ i „Mediji i odnosi s medijima“ u kojoj je deset predavača iz Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja izložilo teme iz navedenih područja.<p>&nbsp;</p> <p>Sekciju &bdquo;Integrirana komunikacija&ldquo; PR &amp; Media Days Mostariensis konferencije sa svojim izlaganjem na temu &bdquo;Upravljanje impresijama&ldquo; otvorio je prof. dr. Zoran Tomić. U svome izlaganju istaknuo je kako teorijsko predstavljanje koncepta upravljanja impresijama u domaćoj literaturi gotovo da nije obrađeno ili je nedovoljno obrađeno te da je njegovim izlaganjem namjera bila ukazati na terminolo&scaron;ku podjelu i poticaj na dublje izučavanje koncepta upravljanja impresijama i stavljanje istog u kontekst komunikacijskih znanosti i odnosa s javno&scaron;ću.<br /><br /></p> <p>Sanja Bijak&scaron;ić, redovita profesorica, prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučili&scaron;ta u Mostaru zajedno s dr. sc. Suja Sarah Thomas sa Ekonomskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Dubaiju, obradila je temu &bdquo;Utjecaj izbora komunikacijskih kanala na profitabilnost poduzeća - komparativna studija Federacije Bosne i Hercegovine i UAE&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Poslovna organizacija kroz učinkovitu komunikaciju&ldquo; bila je tema izlaganja profesorice Nasihe Osmanović i profesora Ilije Stojanovića sa Sveučili&scaron;ta Al Ghurair iz Dubaija ovogodi&scaron;njeg međunarodnog partnera te Nasiha Osmanovića iz Rochester Instituta za tehnologiju iz Dubaija.<br /><br /></p> <p>Kolika je važnost medija u turizmu u svom izlaganju pokazale dr. sc. Olivera Popović s Fakulteta za biznis i turizam iz Budve te Biserka Stamatović iz Turističke organizacija Podgorice iz Crne Gore s temom &bdquo;Važnost medija u kreiranju vrijednosnih percepcija konzumenata u turizmu&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Može se zaključiti, da su mediji kanali promocije bez kojih ne bi bio zamisliv suvremeni način promocije. Pri tome, mediji imaju ulogu u ogla&scaron;avanju i plasiranju objektivnih informacija, pri čemu je kreativnost ostavila prostor za formiranje sadržaja&ldquo;, istaknula je Stamatović.<br /><br /></p> <p>Zavr&scaron;no izlaganje prve sekcije imali su prof. dr. sc. Premila Koppalakrishnan sa Ekonomskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Dubaiju i Jahadhiya Firdausi M. sa Success Point College iz UAE s temom &bdquo;Odnosi s javno&scaron;ću - svijest o ključnom sastojku za uspje&scaron;no startup poslovanje&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Mediji i odnosi s medijima&ldquo; bio je naziv druge radne sekcije ovogodi&scaron;njeg izdanja konferencije PR &amp; Media Days Mostariensis. Prof. dr. sc. Božo Skoko sa Sveučili&scaron;te u Zagrebu otvorio je sekciju izlaganjem svog rada na temu &bdquo;Izazovi odnosa s medijima u digitaliziranom i globaliziranom svijetu&ldquo;. Dva izlagača, Damir Jugo i Đorđe Obradović koji su od prvog izdanja konferencije izlagali svoje radove, također su sudjelovali u sekciji &bdquo;Mediji i odnosi s medijima&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Doc. dr. sc. Jugo iz Visoke &scaron;kole za komunikacijski menadžment Edward Bernays izlagao je na temu (Re)konceptualizacija kriznog komuniciranja: &bdquo;Životni ciklus kriznih situacija i COVID-19 pandemija&ldquo;, dok je doc. dr. sc. Obradović izlagao rad na temu &bdquo;Cirkularni odnosi s konvergiranim medijima&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Sensura tehnika medijskog zavođenja putem dru&scaron;tvenih mreža&ldquo; bila je tema izlaganja dr. sc. Sini&scaron;e Kovačića s Hrvatske katoličke mreže, ujedno i predavača na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Kovačić je u svom radu naglasio kako online mediji u nedostatku uređivačke politike potežu za sensurom te da su sensori u medijima odgovorni &scaron;to mediji gube vjerodostojnost, ozbiljnost i vrijednost. Čast zatvaranja sekcije i izlaganja radova na ovogodi&scaron;njoj konferenciji imao je doc. dr. sc. Franjo Takač sa Sveučili&scaron;te u Mostaru s temom &bdquo;Sveučili&scaron;na televizija i izazovi modernog obrazovanja&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Organizatori konferencije su Studij odnosa s javno&scaron;ću, Filozofski fakultet i Sveučili&scaron;te u Mostaru, i Al Ghurair Sveučili&scaron;te iz Dubaija. Doprinos su dali i medijski partneri Večernji list BiH, SUM TV, Radiotelevizija Herceg Bosne, Nezavisne novine, BHRT, Federalna novinska agencija, Mostarska panorama, Media Marketing, Radiosarajevo.ba, ArtInfo.ba, Pogled.ba, Dnevnik.ba, Dalmatinski portal iz Splita te sponzori Elektroprivredu HZHB, Feal i Podravku Sarajevo.<br /><br /></p> <p>Upravo su novinari, predstavnici medijskih partnera, Željko Andrijanić (Večernji list), Nikola Bačić (BHRT), Fedžad Forto (FENA), Ana Marija Dedić (Mostarska panorama), Mate Prlić (Dalmatinski portal) i Jurica Gudelj (Dnevnik.ba) sudjelovali na medijskom panelu &bdquo;Od informacije do objave&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Zaključci PR &amp; Media Days Mostariensis konferencije</p> <p>Organizacijski odbor konferencije utvrdio je ukupno 10 zaključaka konferencije, koje je iznio predsjednik Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Marijan Primorac.<br /><br /></p> <p>Odnosi s medijima predstavljaju najvidljiviji dio odnosa s javno&scaron;ću i temeljni element za svaki strate&scaron;ki program odnosa s javno&scaron;ću.<br />Stručnjaci/praktičari odnosa s javno&scaron;ću moraju koristiti različite kanale komuniciranja s ciljem informiranja i educiranja javnosti u kriznim situacijama, &scaron;to se posebno pokazalo u slučaju COVID-19 pandemije.<br />Ubrzani razvoj dru&scaron;tvenih mreža olak&scaron;ava organizacijama i pojedincima da postanu komunikacijski subjekti i kreiraju vlastiti sadržaj.<br />Impresijama se upravlja u javnom, ali i privatnom prostoru.<br />Usklađenom integracijom komunikacijskih kanala i kvalitetnim odnosima s medijima optimalizira se učinak programa odnosa s javno&scaron;ću.<br />Integracijom odnosa s javno&scaron;ću u procese planiranja i provođenja marketin&scaron;kih kampanja, organizacije mogu učinkovitije ostvariti planirane korporativne ciljeve.<br />Posebno se nagla&scaron;avaju trendovi jačanja integracije između medijskog i marketin&scaron;kog sadržaja.<br />Primjer Sveučili&scaron;ne televizije pokazatelj je uspje&scaron;ne integracije internetske televizije u proizvodnji i emitiranju obrazovnog programa.<br />Sinergijom obrazovanja i iskustva osobe u odnosima s javno&scaron;ću mogu izgraditi uspje&scaron;ne odnose s medijima.<br />U odnosu novinar i stručnjak za odnose s javno&scaron;ću najvažnije je uzajamno po&scaron;tovanje i povjerenje za uspje&scaron;ne i konstruktivne odnose.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-21-medijski_panel_1605913824_4.jpgOdržana online edukacija ''Organizacija nastave u virtualnom okruženju - sustav Školarac'' za ZHŽhttp://grude.com/clanak/?i=227956227956Grude.com - klik u svijetFri, 20 Nov 2020 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-20-edukacija-zzh2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Online edukaciji je nazočilo 493 nastavnika iz dvadeset pet škola koji su učili o organizaciji nastave..<p>&nbsp;</p> <p>Nakon održanih online edukacija za &scaron;kole u Hercegbosanskoj županiji, Županiji Sredi&scaron;nja Bosna i Zeničko-dobojskoj županiji koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, Centar za informacijske tehnologije Sveučili&scaron;ta u Mostaru (SUMIT) održao je edukaciju "Organizacija nastave u virtualnom okruženju - sustav &Scaron;kolarac&ldquo; za nastavnike županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-20-20-11-20-edukacija-zzh4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukaciju su otvorili Ana Kordić savjetnica ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ŽZH te Stipan Zovko, županijski koordinator i predstavnik Vlade ŽZH koji je istaknuo da očekuje vrlo brzo potpisivanje Sporazuma o uspostavi suradnje u digitalizaciji odgojno obrazovnog programa sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-20-20-11-20-edukacija-zzh3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Online edukaciji je nazočilo 493 nastavnika iz dvadeset pet &scaron;kola koji su učili o organizaciji nastave, otvaranju i pohađanju e-kolegija, prezentaciji sadržaja te ostalih mogućnosti koje nudi &scaron;kolarac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-20-20-11-20-edukacija-zzh.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Edukacija se nastavlja sutra u 12 sati kada su na redu nastavnici iz Hercegovačko-neretvanske županije, a prijave za edukacije su moguće na poveznici <a title="Sveučili&scaron;te Mostar" href="https://prijava.sum.ba" target="_blank">https://prijava.sum.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sumit nudi razne usluge &scaron;kolama koje možete pogledati na poveznici <a title="Sveučili&scaron;te Mostar" href="https://skole.sum.ba" target="_blank">https://skole.sum.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-20-edukacija-zzh2.jpegDo 2050. četiri milijarde ljudi imat će prekomjernu tjelesnu težinuhttp://grude.com/clanak/?i=227943227943Grude.com - klik u svijetThu, 19 Nov 2020 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-12-debel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez obzira na to radi li se o stakleničkim plinovima, zagađenju dušikom ili uništavanju šuma - dolazimo do granica našeg planeta ili smo ih premašili<p>&nbsp;</p> <p>Ako se nastave sada&scaron;nji nezdravi trendovi prehrane vi&scaron;e od četiri milijarde ljudi moglo bi do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu od čega bi 1,5 milijarda patila od pretilosti, pokazalo je novo istraživanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upozoravajući na zdravstvenu krizu nezamislivih razmjera stručnjaci iz Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu kažu da bi potražnja za hranom mogla porasti 50 posto do sredine stoljeća i prema&scaron;iti kapacitete Zemlje za održivom prirodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvodnja hrane već sada 'usisa' do tri četvrtine zaliha svježe vode u svijetu i tro&scaron;i trećinu tla te je odgovorna za trećinu emisije stakleničkih plinova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pružajući pregled promjena prehrambenih navika u svijetu od 1965. do 2100. znanstvenici su koristili otvoreni model kako bi predvidjeli kako će potražnja za hranom reagirati na rast stanovni&scaron;tva, starenje, rastući indeks tjelesne mase, pad tjelesne aktivnosti i povećano bacanje hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utvrdili su da će, uz nepromijenjeno pona&scaron;anje, vi&scaron;e od 4 milijarde ljudi ili 45 posto stanovni&scaron;tva do 2050. imati prekomjernu tjelesnu težinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tom modelu 16 posto će biti pretilo u usporedbi sa sada&scaron;njih devet posto među 29 posto stanovni&scaron;tva s prekomjernom tjelesnom težinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sve vi&scaron;e bacanja hrane i porast potro&scaron;nje proteina životinjskog porijekla znači da će se utjecaj na okoli&scaron; na&scaron;e poljoprivrede oteti kontroli", kaže Benjamin Bodirsky, voditelj istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Scientific Reports.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na to radi li se o stakleničkim plinovima, zagađenju du&scaron;ikom ili uni&scaron;tavanju &scaron;uma - dolazimo do granica na&scaron;eg planeta ili smo ih prema&scaron;ili".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se trendovi razlikuju od regije do regije autori istraživanja zaključuju da se globalne prehrambene navike udaljavaju od prehrane temeljene na biljnim namirnicama i &scaron;krobu prema prehrani bogatoj &scaron;ećerima, masnoćama, hranom životinjskog porijekla u kojoj je istaknuta industrijski prerađena hrana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno istraživanjem je utvrđeno da će uz sve veću nejednakost te uz bacanje hrane koja se proizvede, ali ne potro&scaron;i zbog toga &scaron;to se nema gdje skladi&scaron;titi ili se pretjeruje u kupovini namirnica- oko pola milijarde ljudi u svijetu biti do polovice stoljeća jo&scaron; uvijek pothranjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na svijetu je dovoljno hrane - problem je da najsiroma&scaron;niji na planetu nemaju novac kupiti je", kaže koautor istraživanja Prajal Pradhan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"A u bogatim zemljama ljudi ne osjećaju ekonomske posljedice i posljedice po okoli&scaron; bacanja hrane".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-12-debel.jpgSvijet 'stao' zbog Covida, a najubojitiju zaraznu bolest svi su zanemarilihttp://grude.com/clanak/?i=227930227930Grude.com - klik u svijetWed, 18 Nov 2020 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-15-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodna zajednica propušta priliku da zaustavi "suvremenu tragediju" koju uzrokuje najubojitija zarazna bolest - tuberkuloza (sušica), upozoravaju stručnjaci te ističu da bi se zbog covida-19 mogla razbuktati 'starija' svjetska pandemija. <p>&nbsp;</p> <p>Borba protiv tuberkuloze, respiratorne bolesti koja se može spriječiti i liječiti, ali svejedno ubija vi&scaron;e od 1.4 milijuna osoba godi&scaron;nje, kronično se nedovoljno financira zbog čega dijagnoze i lijekovi kasne ili uopće ne dospijevaju do milijuna ljudi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Međunarodna udruga Partnerstvo za zaustavljanje tuberkuloza (STBP) navodi da se u mnogim zemljama s visokom učestalosti tuberkuloze pacijente liječi zastarjelim metodama i upozorava da je dosad ostvaren napredak u usporavanju zaraze tuberkulozom ugrožen pandemijom koronavirusa.<br /><br /></p> <p>"Tuberkuloza je i dalje najubojitija zarazna bolest, premda se može prevenirati i liječiti", rekla je izvr&scaron;na direktorica STBP-a Lucica Ditiu. "Da stvar bude gora, većina zemalja jo&scaron; koristi zastarjele načine liječenja."<br /><br /></p> <p>"Moramo bolje", dodala je Maxime Lunga iz SPTB-a u Kongu. "Svaki dan 4000 ljudi umre od tuberkuloze. To je moderna tragedija."<br /><br /></p> <p><em><strong>Cjepivo<br /><br /></strong></em></p> <p>U svijetu se pro&scaron;le godine 10 milijuna ljudi zarazilo tuberkulozom, procjena je WHO-a. Dvije trećine tih slučajeva su iz osam zemalja, Indije, Indonezije, Kine, Pakistana, Filipina, Nigerije, Banglade&scaron;a i Južne Afrike.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Stopa učestalosti zaraze tuberkulozom u posljednjih je pet godina globalno pala za samo devet posto, &scaron;to je ni pola od zacrtanog 20-postotnog pada do kraja 2020. godine.<br /> Nekoliko dana nakon &scaron;to su Pfizer i Moderna objavili sjajne rezultate o svojim cjepivima protiv koronavirusa u trećoj fazi ispitivanja, Ditiu nagla&scaron;ava postojanje golemog nesrazmjera u odnosu na financiranje i organiziranje istraživanja o tuberkulozi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Imamo 47 cjepiva u zavr&scaron;nim fazama ispitivanja za koronavirus i sva su razvijena u manje od godinu dana. Za tuberkulozu, nakon nekoliko godina istraživanja, imamo samo jedno cjepivo koje se ispituje na ljudima", rekla je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>S postojećom razinom financiranja i istraživanja, cjepiva za tuberkulozu neće biti do 2027. godine, istaknula je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"O tuberkulozi se ne razmi&scaron;lja dovoljno, to je takozvana 'stara bolest' i u ovoj nesretnoj situaciji ne dobiva pažnju", kazala je Tereza Kasaeva, direktorica globalnog programa za tuberkulozu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Ona nije manje važna od covida, jer svi životi vrijede jednako."</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-15-covid-19.jpgVELIKA ANALIZA: ZAŠTO JE DOŠLO DO PANDEMIJE I KOJE POUKE MOŽEMO IZVUĆIhttp://grude.com/clanak/?i=227866227866Grude.com - klik u svijetSat, 14 Nov 2020 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-15-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prvoj fazi pandemije čekalo se da virus iz Kine prijeđe i u druge države. Njihovi su se vlastodršci za taj problem pripremili bolje ili lošije. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>PI&Scaron;E: IGOR RUDAN - VEČERNJI LIST</strong></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>No barem su ciljevi tada bili prilično jasni. Epidemiolozi su znali &scaron;to prijeti stanovni&scaron;tvu, pa su pripremili<strong> prve linije obrane</strong>. Identifikacija svih zaraženih, testiranje te izoliranje svih njihovih kontakata trebali su &scaron;to dulje sprečavati da se virus počne slobodno &scaron;iriti među stanovni&scaron;tvom. Mnogi su se tada jo&scaron; nadali da će ovu pandemiju biti u cijelosti moguće kontrolirati na taj način. Ako ta prva linija bude probijena, znalo se da nas u drugoj fazi sve čeka neka vrsta<strong> karantene</strong> jer drukčija obrana od novog i nepoznatog virusa tada jo&scaron; nije postojala. I tijekom velikih karantena postojali su jasni ciljevi, pi&scaron;e u velikoj analizi za Večernji list Igor Rudan.<br /><br /></p> <p><strong>&ldquo;Lockdown&rdquo; čitavih država</strong> trebalo je osmisliti tako da traje &scaron;to kraće te da &scaron;to manje virusa ostane u cirkulaciji među stanovni&scaron;tvom. Uz to je trebalo razraditi mjere pomoći i ekonomiji kako bi se ublažio udar na njezine aktivnosti. Vrijeme provedeno u prvom &ldquo;lockdownu&rdquo; trebalo je iskoristiti i za učenje o samom virusu, uvide u načine prijenosa, bolju procjenu brzine &scaron;irenja, kao i razja&scaron;njavanje udjela oboljelih i umrlih među svim zaraženima temeljem istraživanja seroprevalencije. Trebalo je<strong> istražiti</strong> <strong>rizik umiranja</strong> koji je specifičan za dob i spol, kao i proučiti dugoročne učinke virusa na zdravlje svih zaraženih. Uz to, bilo je važno provesti i zdravstveno prosvjećivanje stanovni&scaron;tva, odrediti potencijalnu učinkovitost postojećih lijekova, ubrzano razvijati cjepiva i utvrditi bolje načine za sprečavanje &scaron;irenja virusa od samih karantena.<br /><br /></p> <p>Međutim, nakon izlaska iz karantene započela je treća faza pandemije. Znalo se da bi nove stroge mjere obrane od &scaron;irenja virusa mogle jako na&scaron;tetiti ekonomiji. Zato je ta treća faza bila i najneizvjesnija, jer nitko nije želio opet u &ldquo;lockdown&rdquo;. No s druge strane, nitko nije želio ni ponovnu eksploziju virusa. Vidimo da je sve veći problem te, treće faze, taj &scaron;to ljudi nisu navikli birati između dvije lo&scaron;e opcije. Pojedinci i grupe, kao i cijela dru&scaron;tva, uglavnom žele imati vi&scaron;e mogućnosti, pa između njih birati najbolju, pi&scaron;e Večernji list. No od početka ove pandemije svi smo već dugo zarobljeni između dvije lo&scaron;e opcije. Pokazalo se da virus nije uputno pu&scaron;tati da se slobodno &scaron;iri, ali mnogima ne odgovara ni stalan život pod mjerama kontrole njegova &scaron;irenja. S vremenom ljudi tako zarobljeni između dvije lo&scaron;e mogućnosti postaju sve vi&scaron;e frustrirani. Zbog toga će mnogi među njima prije ili kasnije početi tražiti krivca za takvo stanje. Tko je, dakle,<strong> kriv</strong> za cijelu ovu situaciju?<br /><br /></p> <p>To nije jednostavno reći, jer najprije treba razumjeti da u svijetu milijarda ljudi gladuje. Zbog toga oko devet milijuna ljudi u svijetu umire od gladi svake godine. Preostalih 6 milijardi ljudi baca 30% hrane koju proizvede. To znači da hrane ima sasvim dovoljno da bi se prehranilo cjelokupno svjetsko stanovni&scaron;tvo, ali ne postoji neka globalna koordinacija kojom bi se ona bolje rasporedila među ljudima. No kako je to povezano s ovom pandemijom, te za&scaron;to je<strong> glad prvi &ldquo;krivac&rdquo;</strong>? Dok god milijarda ljudi jedva preživljava u ogromnim zemljama koje se jo&scaron; uvijek infrastrukturno i ekonomski razvijaju, zbog gladi u bilo kojem selu mogu odlučiti pojesti bilo koju životinju. Time mogu pokrenuti jo&scaron; jednu ovakvu pandemiju. Znači, prevencija budućih pandemija poput COVID-19 neće biti osigurana tek zatvaranjem tržnice u Wuhanu ili prelaskom na vegetarijanski način prehrane. Problem je, naime, znatno veći i kompleksniji. Trebalo bi iskorijeniti glad u svijetu.<br /><br /></p> <p><strong>Drugi je &ldquo;krivac&rdquo;</strong> za pandemiju &scaron;to ljudi krče i uni&scaron;tavaju stani&scaron;ta drugih vrsta, te se stalno &scaron;ire i naseljavaju ta nova stani&scaron;ta. U uvjetima kada je broj jedinki drugih vrsta manji, a broj ljudi sve veći, virusi će &ldquo;skakati&rdquo; s ugroženih vrsta na nas. Virusi, naime, također nastoje opstati. Sigurnije im za svoj rezervoar imati na&scaron;u vrstu koja se brzo i uspje&scaron;no &scaron;iri cijelim svijetom i brojčano raste, negoli ovisiti o vrstama koje izumiru zbog nas i na&scaron;eg djelovanja. Zato nas i u budućnosti očekuju nove epidemije i pandemije. U 21. stoljeću već smo imali nekoliko opasnih epidemija, no COVID-19 je prva koja se pro&scaron;irila cijelim svijetom i ovoliko paralizirala brojne ljudske djelatnosti.<br /><br /></p> <p><strong>Treći &ldquo;krivac&rdquo; </strong>za ovu situaciju jest činjenica da se proteklih godina moglo znatno vi&scaron;e ulagati u prevenciju, te biti bolje pripremljen za mogućnost pandemije. Trebalo je unaprijed raditi na razvoju cjepiva za koronaviruse. Međutim, ulaganje u takve projekte najče&scaron;će nije isplativo investitorima. Profit od takvih ulaganja je neizvjestan, jer ulagati treba u dobroj vjeri, s vizijom moguće koristi u budućnosti. Tek tada će se pokazati da je ulaganje u rad na razvoju preventivnih mjera bio dalekovidan i razuman. Slična je situacija i s drugim nepredvidljivim zbivanjima &ndash; potresima, erupcijama vulkana ili čak udarima meteora.<br /><br /></p> <p>Za sve njih znamo da će se s vremenom dogoditi, a vjerojatno postoje barem neke mjere koje bismo mogli početi poduzimati kao čovječanstvo kako bismo umanjili &scaron;tete. No malo tko je voljan ba&scaron; danas početi u to ulagati, pogotovo kada se ne zna kada bi nam to uopće moglo zatrebati, javlja Večernjak. Ipak, razmislimo li koliko je novca čovječanstvo tijekom proteklih pola stoljeća uložilo u gradnju naselja i cesta, proizvodnju automobila i tehničkih uređaja ili pak u industriju kozmetike, sigurno se moglo pronaći i sredstava za ulaganje u prevenciju mogućih pandemija, a posebno one novog koronavirusa. No to nije učinjeno, barem ne u dovoljnoj mjeri, pa je tijekom 2020. godine, na žalost, život znatno drukčiji od onoga na koji smo bili navikli.<br /><br /></p> <p><strong>Četvrti &ldquo;krivac&rdquo; </strong>na&scaron;im problemima na koji treba obratiti pozornost je i općenita krhkost svjetske ekonomije, jer već i nekoliko tjedana prestanka brojnih aktivnosti i povlačenja stanovni&scaron;tva u domove, kao i posljedičnog smanjenja osobne potro&scaron;nje, može dovesti do snažnih padova BDP-a. Također se sada vrlo jasno vidi i kolika je nejednakost među ljudima u svijetu. Velik dio svjetskog stanovni&scaron;tva ne može preživjeti ni nekoliko tjedana izolacije, već mora raditi. To su neke lekcije na globalnoj razini koje smo do sada mogli naučiti. One su u ovoj pandemiji ukazale na krhkost i osjetljivost ljudske civilizacije na ovakve nepredviđene stresove. Uz spomenute četiri lekcije na globalnoj razini, prvi nas je val pandemije COVID-19 i na razinama pojedinih država naučio barem dvije velike lekcije.<br /><br /></p> <p>Postojale su države koje su se <strong>ozbiljno i dobro pripremile</strong> za ovu krizu i dočekale su virus spremne. One su imale i kompetentno i proaktivno upravljanje krizom, te su odlučno onemogućile &scaron;irenje, a neke su virus čak i iskorijenile unutar svojih granica na dulja vremenska razdoblja. Time su uspjele spasiti brojne ljudske živote. Pritom, nisu morale platiti cijenu ekonomskog pada, već su takve države uglavnom uspjele za&scaron;tititi i svoje ekonomije od velikih udara. Međutim, zemlje koje su podcijenile opasnost od epidemije zabilježile su vrlo velik broj mrtvih, a na&scaron;le su se i u produljenim karantenama nakon tolikih gubitaka, te su i njihove ekonomije pretrpjele velike udarce. Postoji, naravno, nekoliko odstupanja od ovog općenitog pravila, no radi se o iznimkama.<br /><br /></p> <p>Druga lekcija na razini država, nakon &scaron;to su se tijekom &ldquo;lockdowna&rdquo; zatvorile granice, jest uvid koliko je u 21. stoljeću postalo<strong> rizično previ&scaron;e ovisiti o drugim državama</strong>. Naime, kada se sve susjedne države zatvore, vrlo je važno biti samodovoljan barem u osnovnim potrebama za očuvanjem ljudskih života i ekonomije. Temeljem toga, moglo se zaključiti da bi za države bilo dobro &scaron;to vi&scaron;e namirivati prehrambene potrebe vlastitom proizvodnjom, umjesto prevelike ovisnosti o uvozu jeftinije hrane iz nekih drugih zemalja.<br /><br /></p> <p>Također, nije razumno ni previ&scaron;e ovisiti o dolasku turista u zemlju, već bi bilo bolje usporedo s turizmom razvijati i druge industrijske grane. One bi trebale biti konkurentne u svjetskim razmjerima. Posebno je pritom korisno razvijati digitalne industrije. One i tijekom pandemija mogu nastaviti s radom, zaposlenici to mogu činiti iz svojih domova, a njihovi proizvodi i usluge mogu se i tijekom &ldquo;lockdowna&rdquo; prodavati diljem svijeta. I na osobnoj razini ima pouka. Nalazimo se u sasvim neočekivanoj i jo&scaron; uvijek neizvjesnoj situaciji, gdje nam je prvi val pandemije COVID-19 svima već znatno promijenio živote, a neizvjesnost jo&scaron; traje. Sada se mnogi stručnjaci pribojavaju moguće snage i duljine trajanja drugog vala. Mnogi se sve teže nose s tom neizvjesno&scaron;ću, pa zato ne treba nikome u ovoj te&scaron;koj situaciji prestrogo suditi. Treba pričekati djelotvorna i sigurna cjepiva ili lijekove. Njih može razviti tek djelić ljudi među cjelokupnim stanovni&scaron;tvom, a to su znanstvenici.<br /><br /></p> <p>Stoga povratak u život kakvog smo poznavali, u kojem smo se rukovali, grlili i ljubili te živjeli između dva velika koncerta, sportske priredbe ili večere u restoranu, sada doista ovisi o tome da neka skupina znanstvenika negdje u svijetu pronađe <strong>cjepivo ili lijek</strong>. Do tada ćemo živjeti na način koji će nam se činiti suboptimalnim te ćemo morati lelujati između dva lo&scaron;a izbora. Srećom, najave prvih cjepiva već su se pojavile u brojnim medijima. Uz sve ove &ldquo;krivce&rdquo; za pandemiju i &scaron;tetu koju je izazvala, raste i nelagoda oko vjerojatnog scenarija njezina konačnog razrje&scaron;enja. Kada znanost uspije nadvladati novi koronavirus, a vjerujem da će se to s vremenom dogoditi, brine me brzina kojom će ljudi nastaviti živjeti kao da se ni&scaron;ta nije ni dogodilo, a pandemija pasti u zaborav. Dogodilo se to među Europljanima u dobroj mjeri tijekom ljeta 2020., u razdoblju između dva vala pandemije. No svi će njezini uzroci, navedeni u ovom poglavlju, ostati prisutni i dalje.<br /><br /></p> <p>Time će spomenuti &ldquo;krivci&rdquo; i dalje pridonositi na&scaron;oj osjetljivosti prema nekoj novoj pandemiji u 21. stoljeću. Ta bi pandemija mogla imati <strong>znatno teže posljedice</strong>, veću stopu umiranja, te zahvaćati i mlađe dobne skupine. Hoćemo li doista naučiti sve ove lekcije te bitno promijeniti svoje pona&scaron;anje kao čovječanstvo? Hoćemo li iskorijeniti glad, sačuvati bioraznolikost vrsta, početi vi&scaron;e ulagati u prevenciju te aktivno raditi na ublažavanju nejednakosti? Hoće li države početi razmi&scaron;ljati strate&scaron;ki i sačuvati nadzor nad resursima unutar svojih granica koje im jamče samodovoljnost u slučaju nove pandemije? Hoće li ljudi općenito početi jedni drugima manje strogo suditi, a vi&scaron;e surađivati i podržavati se? To mi se, nažalost, ne čini vjerojatnim.<br /><br /></p> <p><strong>Zaboravit ćemo lekciju <br /><br /></strong></p> <p>Prije bih predvidio da će se većina ljudi odmah vratiti starom načinu života. On će održavati postojeće nejednakosti, dovoditi i dalje do smanjenja bioraznolikosti, uz perzistirajući problem gladi među najsiroma&scaron;nijima u svijetu i podcjenjivanje vrijednosti ulaganja u prevenciju. Mnoge će države svijeta nastaviti razvijati svoje ekonomije na način koji je lak&scaron;e provesti, umjesto hrabrog i inovativnog razvoja koji je mudar. Ljudi će se i dalje doživljavati kao konkurenti i suditi si međusobno. Zato predviđam da ćemo i u idućim desetljećima biti izloženi opasnosti od pandemija i da bi nas s vremenom mogla pogoditi i neka jo&scaron; opasnija i pogubnija od ove. Time čak i nadvladavanje opasnosti od COVID-19, kada jednom stigne, najvjerojatnije neće značiti i kraj na&scaron;e borbe s pandemijama u 21. stoljeću.<br /><br /></p> <div class="article__extra_content"> <div class="article__extra_content_title"> <h2>POUKE KOJE SMO MOGLI IZVUĆI IZ OVE KRIZE<br /><br /></h2> </div> <div class="article__extra_content_text"> <p>1, Dok god milijarda ljudi u svijetu gladuje, u bilo kojem selu mogu odlučiti pojesti neku životinju i time je moguće pokrenuti jo&scaron; jednu ovakvu pandemiju</p> <p>2.&nbsp;Ljudi krče i uni&scaron;tavaju stani&scaron;ta drugih vrsta, a kada je jedinki drugih vrsta sve manje, a ljudi sve vi&scaron;e, virusi će &ldquo;skakati&rdquo; s ugroženih vrsta na nas</p> <p>3. Proteklih godina moglo se znatno vi&scaron;e ulagati u prevenciju te biti bolje pripremljen za mogućnost pandemije. Trebalo je unaprijed raditi na razvoju cjepiva za koronaviruse</p> <p>4. Sada je jasna krhkost svjetske ekonomije, jer već i nekoliko tjedana prestanka brojnih aktivnosti i smanjenja osobne potro&scaron;nje može dovesti do snažnih padova BDP-a. Jasno se vidi i kolika je nejednakost među ljudima u svijetu</p> <p>5. Neke su se države ozbiljno i dobro pripremile i dočekale su virus spremne. Imale su kompetentno i proaktivno upravljanje krizom. Zemlje koje su podcijenile opasnost od epidemije imaju vrlo velik broj mrtvih, a i njihove su ekonomije pretrpjele velike udarce</p> <p>6. Sada je vidljivo koliko je rizično previ&scaron;e ovisiti o drugim državama. Kada se države zatvore, vrlo je važno biti samodovoljan barem u proizvodnji hrane. Ne smije se ovisiti ni o turizmu, nego treba razvijati i druge industrijske grane</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-15-covid-19.jpgMože li stres uzrokovati vrućicu?http://grude.com/clanak/?i=227832227832Grude.com - klik u svijetWed, 11 Nov 2020 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-11-mjerenje-temperatura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odgovor bi te mogao iznenaditi..<p>&nbsp;</p> <p>Stres može uzeti veliki danak i napraviti &scaron;tetu tijelu. Stres remeti ritam spavanja, utječe na probavu, a može poremetiti i menstrualni ciklus. Zbog svojih značajnih učinaka na dobrobit, razumljivo je postaviti pitanje može li stres uzrokovati fizički toliko lo&scaron;e stanje da opona&scaron;a simptome stvarne bolesti, poput groznice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Normalna tjelesna temperatura varira kod različitih ljudi i kod iste osobe tijekom dana. Ujutro je najniža, a navečer najvi&scaron;a. Uzima se da je gornja granica normalne tjelesne temperature izmjerene pod pazuhom 37,2&deg;C, pod jezikom 37,5&deg;C, a u crijevu 37,8&deg;C, pi&scaron;e na stranicama Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Vrućica označava stanje u kojem se tjelesna temperatura povisila iznad normalne razine od oko 37&deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povi&scaron;ena tjelesna temperatura znak je da se tijelo bori protiv neke bolesti i često je znak bakterijske ili virusne infekcije. Iako vrućica uzrokuje osjećaj slabosti, ona ne mora značiti ni&scaron;ta ozbiljno, naprotiv može biti korisna u borbi protiv infekcije. Ako temperatura prijeđe 38, 5&deg;C potrebno ju je snižavati lijekovima i oblozima sobne temperature. Kada temperatura prijeđe 40&deg;C to je opasno stanje i zahtjeva medicinsku pomoć. Jo&scaron; vi&scaron;a temperatura može biti opasna po život i potrebna je hitna medicinska pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iako je vrućica znak infekcije ili druge bolesti, ne postoji puno istraživanja koja dokazuju bilo kakvu povezanost stresa i porasta tjelesne temperature", rekao je dr. Donald Ford, liječnik obiteljske medicine s klinike Cleveland za Health. "Stres može uzrokovati neke fiziolo&scaron;ke promjene poput crvenila", obja&scaron;njava dr. Ford i dodaje da to ne mijenja tjelesnu temperaturu. Ramiro Jervis, dr. med., liječnik interne medicine u Obiteljskom zdravstvenom centrima na NYU Langone, dodaje kako nije pročitao niti jednu studiju koja pokazuje da stres sam po sebi može uzrokovati vrućicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, iako sam stres možda neće moći izravno uzrokovati groznicu, svejedno može nanijeti ozbiljnu &scaron;tetu tijelu, a to neizravno može rezultirati vrućicom. "Podno&scaron;enje stresa dulje vrijeme može oslabiti ili izmijeniti imunolo&scaron;ki sustav tijela", kaže dr. Ford. Niža razina hormona stresa može te za&scaron;tititi od bolesti, prema MedlinePlus. Zato tjelovježba može pomoći u izgradnji imuniteta jer se usporava oslobađanje hormona stresa u tijelu. Alka Gupta, dr. med., docentica medicine na Weill Cornell Medicine u New Yorku, dodaje: "Stres može potisnuti imunitet, &scaron;to osobu može učiniti ranjivijom na virusne ili druge infekcije koji mogu izazvati vrućicu."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Psihogena groznica, navodno je česta kod mladih žena? Govori se i o psihogenoj groznici za koju se pretpostavlja da je nastala kao rezultat stresa. Međutim, malo je istraživanja provedeno na temu psihogene groznice i taj uzrok povi&scaron;ene temperature nije &scaron;iroko prihvaćen među liječnicima. Većina podataka o psihogenoj groznici dolazi iz članka iz 2015. objavljenog u časopisu Temperature, koji je opisuje kao "psihosomatsku bolest povezanu sa stresom, posebno čestu kod mladih žena". Autor članka, dr. Med. Takakazu Oka, obja&scaron;njava da bi "visoke temperature tijela" nekih ljudi mogle biti rezultat "psiholo&scaron;kog stresa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neki pacijenti dobivaju visoku temperaturu kada su izloženi emocionalnim događajima, dok drugi pokazuju trajnu nisku temperaturu koja traje mjesecima, pa čak i godinama, bilo tijekom ili nakon situacija s kroničnim stresom", obja&scaron;njava dr. Oka. Dodaje da za pacijente koji imaju psihogenu groznicu, koja se ponekad naziva i neurogenom groznicom, nema drugog nenormalnog nalaza koji bi objasni njihovu visoku tjelesnu temperaturu, osim stresa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;tovi&scaron;e, jo&scaron; uvijek postoje liječnici koji ne prepoznaju činjenicu da psiholo&scaron;ki stres može uzrokovati visoku tjelesnu temperaturu", pi&scaron;e u časopisu Temperature. U članak se ipak navodi da mehanizam psihogene groznice jo&scaron; nije potpuno razumljiv, iako su studije provedene na životinjama pokazale da psiholo&scaron;ki stres može povisiti tjelesnu temperaturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor obja&scaron;njava da neki ljudi, kada su izloženi "emocionalnim događajima", mogu razviti vrućicu i do 40 stupnjeva C. Međutim, drugi izloženi emocionalnim događajima "pokazuju trajnu nisku temperaturu". Budući da stres nije dobro dokumentiran kao službeni uzrok vrućice, svakoj vrućici osobito u doba pandemije treba potražiti fizički uzrok. Ako se, osim vrućice, javljaju i drugi simptomi, poput otežanog disanja, nemoj se ustručavati obratiti liječniku.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-11-mjerenje-temperatura.jpgBRITANSKI STRUČNJAK TVRDI: DO USKRSA ĆE SVIJET BITI NORMALANhttp://grude.com/clanak/?i=227827227827Grude.com - klik u svijetTue, 10 Nov 2020 20:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-coviddddd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon objavljenih rezultata o učinkovitosti cjepiva protiv koronavirusa tvrtke Pfizer, jedan od vodećih britanskih stručnjaka za cjepiva John Bell ​​​​​​ rekao je jučer da povratak u normalu očekuje do proljeća, a danas je dodao da je "70% do 80%" siguran da će cjepivo vratiti život u normalu do Uskrsa, prenose britanski mediji.<p>&nbsp;</p> <p>- To bi moglo značiti povratak u normalu<strong> do proljeća</strong>. Prvi sam koji ovo&nbsp;kaže, ali uvjeren sam u to&nbsp;- kazao je profesor Bell sa Sveučili&scaron;ta u Oxfordu za BBC.<br /><br /></p> <p>Istaknuo je pritom da je važno "da vlast ne zezne distribuciju cjepiva" koje se mora čuvati na <strong>-80</strong>, &scaron;to bi moglo biti komplicirano. Uvjeren je da će se uskoro pojaviti jo&scaron; dva, tri cjepiva koja će imati zadovoljavajuće rezultate te koja će biti spremna za distribuciju nakon Nove godine, pi&scaron;e Mirror.<br /><br /></p> <p>- Zbog toga sam prilično optimističan oko toga da ćemo imati dovoljno cijepljenja u prvom tromjesečju &scaron;to će omogućiti da do proljeća stvari počinju izgledati <strong>puno normalnije nego sada</strong> - rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-coviddddd.jpgAna Gligić: Ostaje nam da virus sam sebe uguši, a evo zašto su iduća dva tjedna ključnahttp://grude.com/clanak/?i=227797227797Grude.com - klik u svijetMon, 09 Nov 2020 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-07-ana-gligic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa se bori s novim valom koronavirusa, a zemlje u regiji svakodnevno bilježe crne rekorde po broju novozaraženih i umrlih.<p>&nbsp;</p> <p>Dr. Ana Gligić, čuvena virologinja iz doba Jugoslavije koja je izolirala virus velikih boginja 1972., kaže kako je epidemija iz mjeseca ožujka zavr&scaron;ena u svibnju, kada su države počele ukidati mjere prevencije &scaron;irenja SARS-CoV-2, a sada svjedočimo novoj epidemiji "mutiranog virusa".<br /><br /></p> <p>- Mutacije su počele jo&scaron; u travnju. Virus je isti, ali su na njemu izvr&scaron;ene evolutivno genetske promjene. Virus se mijenja samim tim &scaron;to promijeni domaćina i prolazi iz pasaže u pasažu. U tom evolutivnom mijenjanju događaju se promjene u genomu, &scaron;to znači da on dobiva neka nova svojstva &ndash; obja&scaron;njava Gligić i dodaje klako je trenutni mutirani virus najvjerojatnije rasijan iz sjeverozapadnog dijela &Scaron;panjolske.<br /><br /></p> <p>Kaže kako je virus manje patogen, ali vi&scaron;e virulentan, odnosno kontagiozan.<br /><br /></p> <p>- Imamo veći broj zaraženih, ali smrtnost nije velika. No, ono &scaron;to zabrinjava jeste - gdje ćemo s pacijentima nositeljima virusa!? Jesu li manifestno bolesni ili nisu, ljudi nose virus i siju ga okolo &ndash; napominje Gligić.<br /><br /></p> <p>Ostaju nam, dodaje, tri stvari &ndash; pandemija će ugu&scaron;iti samu sebe, cjepivo i prokužavanje stanovni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>- Virus iz ožujka je ugu&scaron;en, ali "mutirani" daje novu slikovito kazano - "epidemiju u epidemiji". Dakle, ostaje nam da virus sam sebe ugu&scaron;i tako &scaron;to neće pronaći pogodno tlo za &scaron;irenje. Drugi način je cjepljenje, a treći stvaranje imuniteta krda &ndash; navodi Gligić.<br /><br /></p> <p>Smatra da su virolozi potpuno zatajili u odnosu na ostale kliničare, epidemiologe koji se dobro nose sa pandemijom.<br /><br /></p> <p>- Nemamo nijedan rad koji decidirano kaže ne&scaron;to o ovoj pandemiji, virusu, da neko ime stoji iza toga. Ja sam u mirovini, ali pratim &scaron;to drugi rade i na osnovu iskustva koje imam, zaključujem. Čini mi se da ponovno prolazimo isti put kao s početka proljeća. Nova pandemija, s "novim &ndash; mutiranim virusom". No, ono &scaron;to treba znati jeste da ćemo se izvući koliko toliko, ali nikada sasvim, jer će virus uvijek biti oko nas. Koronavirus nas okružuje, on je u psima, mačkama, divljim životinjama. Vidite &scaron;to su kune napravile u Danskoj. U Kini su znanstvenici iz pasa i svinja izolirali virus. Toga moramo biti svjesni i pronaći način da zaustavimo pandemiju i počnemo normalno živjeti &ndash; navodi Gligić.<br /><br /></p> <p>Nagla&scaron;ava kako je spas u cjepivu, ali i pita - koliko će ono biti učinkovito jer se virus u međuvremenu promijenio!?<br /><br /></p> <p>- Ako je netko napravio cjepivo na virus iz ožujka, koji se u međuvremenu promijenio, ona ne vrijedi za "mutirani virus" koji sada hara na&scaron;im državama &ndash; ističe Gligić.<br /><br /></p> <p>Na pitanje, koliko ćemo jo&scaron; svjedočiti visokim brojkama novozaraženih i umrlih osoba, i kada možemo očekivati njihov pad, Gligić kaže da su dva iduća tjedna ključna.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- To je razdoblje kada bismo trebali dostići vrhunac, odnosno pik, nakon čega bi brojke trebale padati. Čujem neke kolege tvrde da ćemo se sve do proljeća boriti s velikim brojem zaraženih. Ne slažem se s njima &ndash; dodaje Gligić.<br /><br /></p> <p>Kaže da nitko nije imun na COVID-19, od djece do starijih osoba, i da se svi mogu zaraziti.<br /><br /></p> <p>- COVID-19 nije samo bolest starih i kronično bolesnih. Razlika je samo &scaron;to djeca i mlađi, zdraviji ljudi ili nemaju simptome ili su oni blagi. No, kao takvi oni su najopasniji, jer virus siju po svojim obiteljima i u okolini &ndash; nagla&scaron;ava Gligić.<br /><br /></p> <p>Na kraju dodaje da gripi jo&scaron; nije vrijeme i da se tek očekuje krajem studenoga i početkom prosinca.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Moguće je da će neki biti zaraženi s oba virusa, ali je isto tako moguće i da se to ne dogodi, jer postoji tzv. interferencija da jedan virus može drugi onemogućiti da zarazi osobu. No, problem je &scaron;to mi SARS-CoV-2 jo&scaron; uvijek dovoljno ne poznajemo. Zbog toga ne znamo kako će se pona&scaron;ati. Ono &scaron;to je sigurno jeste da je slab organizam pogodno tlo za oba virusa. Ako se to dogodi, kliničke slike su dva puta teže. Zato bih preporučila da se po&scaron;tuju mjere, nose maske, izbjegava fizička, ne socijalna, distanca, vodi računa o higijeni &ndash; zaključila je Gligić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-07-ana-gligic.jpgZNANSTVENICI BLIZU SPREJA PROTIV KORONAVIRUSA! 'CIJEPLJENJE MOŽDA NEĆE BITI POTREBNO'http://grude.com/clanak/?i=227772227772Grude.com - klik u svijetFri, 06 Nov 2020 23:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-07-sprej-za-nos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sprej za nos koji blokira apsorpciju virusa SARS-CoV-2 u potpunosti je zaštitio tvorove na kojima je testiran, rezultati su studije koju je u četvrtak objavio međunarodni tim znansvenika.<div class="uvod uvod-clanka hidden-xs">&nbsp;</div> <div class="tekst clanak_vijesti">Studiju, koja je bila ograničena na životinje i jo&scaron; uvijek nije recenzirana, procijenilo je nekoliko zdravstvenih stručnjaka.<br /><br /> <br /> Ako se za ovaj "lijek", koji su znanstvenici opisali kao netoksičan i stabilan, dokaže da djeluje na ljude, mogao bi se stvoriti novi način borbe protiv pandemije. Svakodnevno ispu&scaron;tanje spreja u nos djelovalo bi poput cjepiva, prenose američki mediji.<br /><br /> <br /> "Uzbudljivo je imati ne&scaron;to novo &scaron;to djeluje protiv koronavirusa", rekao je dr. Arturo Casadevall, &scaron;ef Odjela za imunologiju Johns Hopkins Bloomberg &scaron;kole javnog zdravstva. "Mogao bih zamisliti da je ovo dio arsenala", dodao je.<br /><br /> <br /> Istraživanje su proteklih mjeseci provodili znanstvenici iz Medicinskog centra Sveučili&scaron;ta Columbia u New Yorku, Medicinskog centra Erasmus u Nizozemskoj i Sveučili&scaron;ta Cornell u Ithaci, a studiju su financirali Nacionalni institut za zdravstvo i Medicinski centar Sveučili&scaron;ta Columbia.<br /> <br /><br /> Potrebna su dodatna sredstva za provođenje kliničkih ispitivanja na ljudima, kazala je dr. Anne Moscona, pedijatrica i mikrobiologinja iz Columbije te koautorica studije.<br /><br /> <br /> "Sprej direktno napada virus. Sadrži lipopeptid, česticu holesterola povezanu s lancem aminokiselina, gradivnih blokova proteina. Ovaj lipopeptid se točno podudara s dijelom aminokiselina u proteinu koronavirusa koji patogen koristi za vezanje na ljudske di&scaron;ne puteve ili plućnu ćeliju.<br /><br /> <br /> U studiji je sprej kori&scaron;ten na &scaron;est tvorova koji su potom podijeljeni u parove i smje&scaron;teni u tri kaveza. U svaki su kavez u&scaron;la i dva tvora koji su dobili sprej za placebo i jedan koji je bio namjerno zaražen koronavirusom.<br /><br /> <br /> Tvorove koriste znanstvenici koji proučavaju gripu, SARS i druge respiratorne bolesti, jer virus mogu dobiti kroz nos jednako kao i ljudi.<br /><br /> <br /> Nakon 24 sata nijedan od tvorova koji su dobili sprej nije bio zaražen, dok su svi koji su dobili placebo bili pozitivni na koronavirus.<br /><br /> <br /> "Replikacija virusa bila je potpuno blokirana. Za&scaron;titni sprej pričvr&scaron;ćuje se na ćelije u nosu i plućima i traje oko 24 sata. Ako ovo uspije i kod ljudi, mogli biste spavati u krevetu s nekim zaraženim ili biti sa zaraženom djecom i pritom biti sigurni", rekla je dr. Moscona.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-07-sprej-za-nos.jpgAmazon otvorio prvi europski centar za zračnu dostavu pošiljkihttp://grude.com/clanak/?i=227770227770Grude.com - klik u svijetFri, 06 Nov 2020 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-amazon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Amazon je najavio da će za potrebe centra zaposliti ukupno 200 radnika.<p>&nbsp;</p> <p>Američki digitalni maloprodajni div Amazon otvorio je u Njemačkoj prvi europski centar za zračnu dostavu po&scaron;iljki. Centar u Schkeuditzu, u blizini Leipziga, počeo je s radom početkom mjeseca, i trenutno na rasporedu ima dva leta dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amazon je najavio da će za potrebe centra zaposliti ukupno 200 radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kompanija trenutno ima vi&scaron;e od 70 zrakoplova a u centru će angažirati dva zrakoplova tipa Boeing 737-800 kojima će upravljati ASL Airlines.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među klijente te aviokompanije spadaju i logistički divovi FedEx Feeder i DHL Express, prenosi <strong>HINA.</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-amazon.jpgAspirin će se testirati kao mogući lijek protiv Koronehttp://grude.com/clanak/?i=227764227764Grude.com - klik u svijetFri, 06 Nov 2020 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-06-aspirin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aspirin, široko rasprostranjen lijek koji se koristi i kao sredstvo za sprečavanje nastanka tromboze, testirat će se kao mogući lijek protiv COVID-19 u jednom od najvećih ispitivanja u Velikoj Britaniji.<p>&nbsp;</p> <p>U pacijenata zaraženih novim koronavirusom povećana je prijetnja stvaranja krvnih ugru&scaron;aka zbog hiper-reaktivnih trombocita, krvnih pločica važnih u zaustavljanju krvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aspirin je agens koji djeluje antitrombozno i može smanjiti rizik od krvnih ugru&scaron;aka, objavljeno je u petak na mrežnoj stranici www.recoverytrial.net</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Postoje jasni razlozi u prilog tezi da bi aspirin mogao biti koristan, a osim toga siguran je, jeftin i &scaron;iroko dostupan", kaže Peter Horby, suvoditelj istraživanja (https://bit.ly/3mVr56o). Najmanje 2000 nasumice odabranih pacijenata trebalo bi primati dnevno 150 mg aspirina uz uobičajeni režim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci o oporavku tih pacijenata usporedit će se s podacima najmanje 2000 drugih pacijenata koji će primati drugu standardnu terapiju za COVID-19. Druge terapije koje se testiraju uključuju uobičajeni antibiotik azitromicin te koktel antitijela tvrtke Regeneron koji je kori&scaron;ten u liječenju simptoma COVID-19 kakve je imao američki predsjednik Donald Trump.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-06-aspirin.jpgNova Steam funkcija omogućava lakše testiranje igara http://grude.com/clanak/?i=227761227761Grude.com - klik u svijetFri, 06 Nov 2020 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-06-steam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Programeri će moći vidjeti koliko ljudi ima pristup testu, koliko je ljudi izrazilo interes i čeka pristup.<p><br />Na <a title="STEAM" href="https://store.steampowered.com" target="_blank">Steam</a> stiže nova opcija, koja će u mnogome pomoći programerima da olak&scaron;aju pozivanje ljudi da testiraju svoje igre direktno iz Steama bez potrebe za beta ključem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova funkcija nazvana je Steam Playtest, omogućit će zainteresiranim testerima da kliknu na gumb na listi igara u Steam trgovini da zatraže pristup i dodaju se u red čekanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Programeri će moći vidjeti koliko ljudi ima pristup testu, koliko je ljudi izrazilo interes i čeka pristup. Kada programeri zavr&scaron;e test, gumb za zahtjev za pristup uklonit će se sa stranice Steam trgovine u igri, a igra će se povući iz korisničkih biblioteka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Steam Playtests trenutno su u beta verziji i podložni su promjenama, ali ako želite isprobati Playtests za svoju igru, Valve ima obrazac za kontakt koji možete popuniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da Steamove promjene i nisu dobrodo&scaron;le među ustaljenim gamerskim svijetom kaže primjer njihovog okr&scaron;aja sa komunikacijskom aplikacijom za igrače, Discord.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Steamov poku&scaron;aj okr&scaron;aja sa Discordom</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Steam je prije dvije godine započeo svoj konkurentni rat sa <a title="DISCORD" href="https://discord.com" target="_blank">Discordom</a>, aplikacijom za komunikaciju gamera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa namjerom da potpuno preuzmu gaming tr&scaron;te uveli su chat za učesnike svojih aplikacija, ali chat za dio aplikacije nikada nije istinski zaživio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, Steam je tada uveo opciju da prijatelje možete razvrstati po igrama i po grupama koje su dizajnirane poput servera Discorda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Steam postojao prije Discorda, Discord je svojom pojavom pomeo trži&scaron;te i privukao gamere kao najbolja komunikacijska platforma za grupni i glasovni chat. Postoji ogroman strah od strane Steama da će Discord otvoriti servis za mrežnu prodaju igara, te postati Steamov jedini pravi konkurent.<br />Discord je u pet godina od svog nastajanja postao gotovo jedina aplikacija koju gameri koriste u komunikacijske svrhe te Steam nije jedina kompanija koja bi radije da to nije tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu se nalaze i Electronic Arts, Microsoft i Ubisoft, koji također imaju svoje platforme, ali svaka je u debeloj sjeni Discorda kada se radi o komunikaciji između igrača.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to je to Steam?</strong></em></p> <p>Steam je digitalna distribucijska platforma koju je razvila tvrtka Valve Corporation.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj aplikaciji moguće je upravljanje digitalnim pravima, multiplayer i virtualne igre, video streaming i usluge dru&scaron;tvenog umrežavanja. Steam omogućuje korisniku instalaciju i automatsko ažuriranje igara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su igre u početku razvijane za kori&scaron;tenje na operativnom sistemu Microsoft Windows, kasnije su objavljivane inačice za OS X i Linux.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Steam platforma smatra se najvećom digitalnom distribucijskom platformom za računalne <a title="geek hr" href="https://geek.hr/igrice" target="_blank">igre i igrice</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo u 2015. godini korisnici su potro&scaron;ili oko 3,5 milijarda dolara, &scaron;to predstavlja 15 % globalne prodaje PC igara za godinu dana, prema procjenama Steam Spy web stranice za praćenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh Steam platforme doveo je do razvoja linije mikro-konzole s Steam Machineom, kao i SteamOS operativnog sistema, koji ruku na srce i nisu doživjeli uspjeh kojeg su pri svom nastajanju imali namjeru da postignu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-06-steam.jpgFOTO/VIDEO - Ovo je novi Golf Rhttp://grude.com/clanak/?i=227747227747Grude.com - klik u svijetThu, 05 Nov 2020 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-05-golf_r.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Volkswagen je predstavio još jednu paprenu jurilicu pod oznakom 'R', naravno riječ je o modelu Golf R. <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;lo je otprilike godinu dana od debija osme generacije Volkswagen Golfa, čija se obitelj sljedećih mjeseci postupno pro&scaron;irivala različitim motorima i sportskim inačicama GTI (u dvije varijante: GTI i GTI Clubsport) i GTD, a uslijedio je i plug-in hibridni GTE od 245 KS, pi&scaron;e tportal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi Golf R osme generacije kompaktnog Golfa najbrža je i najsnažnija serijska verzija Volkswagenovog obiteljskog hatchbacka do sada. U prodajne salone u Njemačkoj će stići ovog mjeseca kao peti član značajno pro&scaron;irene linije performansi marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-05-20-11-05-golf_r2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poput svoje veće braće, modela Arteon R i Tiguan R, i vrhunski Golf R koristi benzinski 2.0 TSI turbomotor, a radi se o trenutno najsnažnijem motoru u seriji EA888. Dok je u prethodniku kori&scaron;tena jedinica treće generacije (evo3), sada se ispod najnovije top-verzije ispod poklopca motora nalazi četvrta generacija (evo4). S 320 KS razvija točno 20 KS vi&scaron;e nego prije, s najveći okretni moment mu se povećao s 400 na 420 Nm, pri 2100 &ndash; 5350 okr./min. Novi Golf R koristi isključivo 7-brzinski DSG mjenjač. Kada je riječ o ubrzanju, novi Golf R treba iz mirovanja do 100 km/h samo 4,7 sekundi, dok mu je maksimalna brzina 250 km/h. No, onima kojima niti to nije dovoljno tu je i verzija s R-Performance paketom, koja Golf R lansira čak do 270 km/h. Motor novog Golfa R zadovoljava Euro 6d-ISC-FCM emisijski standard.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/txmuhxmckNI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi Golf R dolazi s opsežno revidiranim i pobolj&scaron;anim 4Motion pogonom na sve kotače, s R-Performance Torque Vectoring vektorom okretnog momenta. Kao i kod uobičajenog 4Motion pogona, vi&scaron;elamelna spojka na stražnjoj osovini raspoređuje snagu između prednje i stražnje osovine. U verziji vektora zakretnog momenta u Golfu R, također se varijabilno raspoređuje pogonska sila između lijevog i desnog stražnjeg kotača. U zavojima je do 100 posto snage usmjereno na kotač s vanjske strane zavoja, &scaron;to olak&scaron;ava skretanje smanjujući radijus zakrivljenosti i podupravljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogon na sve kotače 4Motion novog Golfa R usko surađuje s ostalim elementima automobila, poput DCC-a (Dynamic Chassis Control) koji se nudi serijski, s XDS diferencijalom i progresivnim upravljanjem, a sve zahvaljujući Vehicle Dynamics Manageru. Na taj se način njegov rad može varirati odabirom različitih prisutnih načina vožnje: Comfort, Sport, Race i Individual, kojima se mogu dodati opcijski Special i Drift ako se odabere R-Performance paket. Sama staza je nadahnula kreatore novog Golfa R kada su odlučili ugraditi i mod 'Special' (N&uuml;rburgring-Mode).</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/bW5eOZj8bLI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Zapravo, njegovim odabirom, svi parametri kompaktnog hatchbacka njemačkog proizvođača se posebno pripremaju kako bi se mogli suočiti s vi&scaron;e od km staze koju zovu i 'Zeleni pakao': prianjanje, mjenjač, isporuka snage i okretnog momenta, upravljanje i drugo. Kao rezultat tijekom ispitivanja samog Volkswagena postignuto je 17 sekundi bolje vrijeme kruga u odnosu na prethodnu generaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jednu veliku vijest među načinima vožnje predstavlja mod 'Drift'. Samo ime govori sve: odabirom ESC-a prebacuje se na Sport način rada, a Golf R postaje potpuno zabavan i 'paljenje' guma može započeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nove kočnice prednje osovine s 18-colnim kočionim diskovima koriste se za usporavanje novog Golfa R, dok su one kod prethodne generacije bile ne&scaron;to manjeg promjera; 17 cola. Diskovi rastu s 340 x 30 na 357 x 34 milimetara. Elektronički pojačivač kočnice (eBKV) ovisi o brzini: pri maloj brzini kočnica se nježno aktivira, pri velikoj brzini, spontano i žestoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/lmL_QbUwvsg" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vanjski dizajn novog Golfa R se također promijenio, sa &scaron;irim stražnjim krilom i specifičnim standardnim 18-colnim aluminijskim naplatcima i 20 mm spu&scaron;tenim ovjesom. Opcijski 19-colni naplatci dolaze samo uz verziju za stazu, uz polu-slick gume. Sprijeda odmah možete primijetiti veće usisnike zraka, LED svjetla sa sjajnom crnom zavr&scaron;nom obradom i plavu svjetlosnu traku koja prolazi cijelom &scaron;irinom tanke re&scaron;etke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Straga se ističu redizajnirani odbojnik, difuzor u sjajnoj crnoj boji, četiri kromirane ispu&scaron;ne cijevi. Kao i kod ostalih modela iz obitelji 'R', možete odabrati ispuh Akrapovič, 7 kg lak&scaron;i i s jo&scaron; izraženijim zvukom. Izbor boja karoserije je ograničen na tri: plavu Lapiz Blue Metallic, bijelu Pure White ili crnu Deep Black Perleffect .</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-11-05-20-11-05-golf_r1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznutra je raspored elemenata preuzet iz osme generacije Golfa, ali sve je uređeno u sportskom stilu: Digital Cockpit Pro ima namjensku grafiku nazvanu Sport, sjedala su sportska s integriranim naslonom za glavu, volan integrira gumb 'R' za odabir načina vožnje i polugice za ručno biranje stupnjeva prijenosa su veće. Popis opcija je kao i obično dugačak i precizan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Njemačkoj će se rezervacije za novi Volkswagen Golf R otvoriti već 5. studenog.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-05-golf_r.jpg HT ERONET i partneri omogućili pametni parking na Sveučilištu u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=227668227668Grude.com - klik u svijetFri, 30 Oct 2020 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-30-smart_campus_1603895114_18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt „Smart Campus“ Sveučilišta u Mostaru je dobio novu dimenziju; korisnicima će uskoro biti omogućeno i pametno parkiranje!<p>&nbsp;</p> <p>Iako se projekt pametnog kampusa zbog pandemije koronavirusa odvija ne&scaron;to sporijom dinamikom od inicijalno predviđene, na njemu se i dalje sustavno radi. Ovih dana su naime postavljeni senzori za detekciju zauzetosti mjesta za parkiranjem i kamere za nadzor, kako bi se do kraja studenog zavr&scaron;ila i ova faza pametnog sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Senzori za &bdquo;Smart Parking&ldquo; sustav postavljeni su u suradnji s HT ERONET-om, tvrtkom Ericsson Nikola Tesla i SUMIT-a na najnovijoj NB IoT komunikacijskoj mreži, a na njoj su radili i nadareni studenti, koji nastavljaju istraživati i kreirati buduće projekte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;HT ERONET je ponosan sudjelovati u ovom projektu u suradnji sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru. Kao digitalna kompanija za digitalno doba, na ovaj način slijedimo najnovije trendove velikih svjetskih sveučili&scaron;ta, koristeći naprednu tehnologiju pri razvoju inovativnih rje&scaron;enja, a sve u svrhu pripreme studenata za trži&scaron;te rada, koje se sve brže razvija u nekim novim tehnolo&scaron;kim i digitalnim smjerovima, kao i svrhu razvoja novih naprednih komercijalnih HT Eronet ICT rje&scaron;enja. &ldquo; &ndash; kazao je Tomislav Ruk, član Uprave i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu HT ERONET-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o projektu na smart.sum.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-30-smart_campus_1603895114_18.jpgRakuten Viber ulazi na tržište financijskih tehnologijahttp://grude.com/clanak/?i=227664227664Grude.com - klik u svijetFri, 30 Oct 2020 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-30-viber.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rakuten Viber povodom 10 godina postojanja uvodi novu uslugu Chatbot Payments te najavljuje širenje na tržište financijskih tehnologija.<p>&nbsp;</p> <p>Osim standardnih messaging funkcionalnosti, korisnici Vibera odsad će platformu moći koristiti i za kupovinu proizvoda i usluga, a za plaćanje će im na raspolaganju biti Google Pay ili neki drugi nativni oblik mobilnog novčanika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj potez predstavlja prekretnicu u Viberovom &scaron;irenju ponude van okvira samog messaginga, a kompanija nastavlja razvijati platformu koja pokriva sve potrebe svojih korisnika, uz već priznatu besprijekornu za&scaron;titu privatnosti. Usluga će u početnoj fazi biti aktivirana na ukrajinskom trži&scaron;tu, a Viber je tijekom 2021. planira postepeno uvoditi i u ostale zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako dru&scaron;tvene platforme i instant messaging rastu i razvijaju se, korisnici očekuju i dodatne usluge koje se ne svode samo na emotikone, GIF-ove i video pozive. Za&scaron;to koristiti 20 različitih appova za dru&scaron;tvene mreže, plaćanje, i dostavu hrane i to sve uz već postojećih pet različitih appova koje koristimo za slanje poruka? Već 2017. godine, 64 % "millenialsa" iskazalo je interes za P2P rje&scaron;enja u messaging aplikacijama. Taj je postotak otad samo rastao, a pandemija je dodatno ubrzala potrebu za kvalitetnim rje&scaron;enjima pomoću kojih ćemo gotovo sve moći obavljati online. Viber je prepoznao tu potrebu i najavio &scaron;irenje ponude svojih usluga u smjeru financijskih tehnologija &ndash; usluga digitalnog plaćanja koju će nuditi posebno će adresirati očuvanje korisničke privatnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Viberova usluga Chatbot Payments korisnicima će omogućiti kupovinu proizvoda i usluga na siguran način, izravno kroz autorizirane chatbotove trgovaca. Ukoliko to njihova banka podržava, korisnici u svoj nativni smartphone novčanik mogu dodati svoju kreditnu ili debitnu karticu, a opcija plaćanja postaje dostupna za svaki chatbot kreiran pomoću Viberovog nativnog chatbot app programerskog sučelja (API). Sa strane trgovaca, tvrtke koje žele primati uplate jednostavno se povežu s pružateljem platnih usluga koji podržava ovaj oblik plaćanja, kreiraju chatbota na Viberu i omoguće plaćanje kroz njega. Viberova chatbot platforma ima nekoliko ključnih prednosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Viber će kroz idućih mjesec dana surađivati s pouzdanim bot developerima i pružateljima platnih usluga kako bi nova funkcionalnost bila &scaron;to prije dostupna. Osim u Ukrajini, Viber Chatbot Payments planira aktivirati i na ostalim trži&scaron;tima početkom iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Izrazito smo ponosni &scaron;to se Viber razvija i van okvira samog messaginga i na svjetskoj se razini pozicionira kao integralna platforma koja svoje korisnike cijeni kao ljude, a ne kao publiku za oglase. Privatnost i sigurnost korisnika od najveće su važnosti. To ne vrijedi samo kod prijenosa informacija putem poruka, već i kod plaćanja i drugih aspekata digitalne komunikacije. Na&scaron;a je misija korisnicima osigurati pristup sigurnoj alternativi za upravljanje svojim plaćanjem&ldquo;, izjavio je Djamel Agaoua, izvr&scaron;ni direktor Rakuten Vibera.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-30-viber.jpgISTRAŽIVANJE: VODICE ZA ISPIRANJE USTA I NOSA UNIŠTILE KORONAVIRUSEhttp://grude.com/clanak/?i=217648217648Grude.com - klik u svijetWed, 28 Oct 2020 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-28-grgljanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vodice za ispiranje usta i nosa te čak dječji šamponi vrlo efikasno uništavaju koronaviruse u laboratorijskim uvjetima, pokazalo je novo istraživanje, prenosi Index.<p>&nbsp;</p> <p>Autori studije predstavljene u časopisu <a href="https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jmv.26514" target="_blank">Journal of Medical Virology</a> nadaju se da bi njihovi nalazi mogli pomoći u usporavanju &scaron;irenja covida-19, osobito u razdoblju dok se čekaju učinkovita cjepiva i lijekovi.<br /><br /></p> <h3>Uobičajena sredstva koja se mogu dobiti bez recepta<br /><br /></h3> <p>U svojem istraživanju tim sa sveučili&scaron;ta Penn State University u SAD-u testirao je djelovanje uobičajenih sredstava za ispiranje nosa i usta koja se mogu dobiti bez recepta.<br /><br /></p> <p>Znanstvenici su testirali njihovu sposobnost inaktivacije visokih koncentracija HCoV na kulturama tkiva ljudskih jetara s kontaktnim vremenima od 30 s, 1 min i 2 min.<br /><br /></p> <p>"Otopina dječjeg &scaron;ampona za ispiranje nosa od 1% inaktivirala je HCoV vi&scaron;e od 99,9% s vremenom kontakta od 2 minute. Nekoliko proizvoda za ispiranje usta i grgljanje bez recepta, uključujući Listerin i proizvode slične njemu, inaktiviralo je virus s učinkom većim od 99,9%, čak i s vremenom kontakta od samo 30 sekundi", pi&scaron;u u svojem radu autori.<br /><br /></p> <h3>Efikasnost tek treba potvrditi na ljudima<br /><br /></h3> <p>No&nbsp;ovdje je važno istaknuti da se ne mogu uvijek sva istraživanja provedena u laboratorijskim uvjetima prevesti u zaključke koji bi vrijedili za ljude. Naprotiv, to uspijeva u manjini slučajeva. Da bi se rezultati potvrdili, trebalo bi ista sredstva testirati na ljudima i to u kontroliranim, randomiziranim studijama (CRT) na velikom broju sudionika.<br /><br /></p> <p>Također, treba imati na umu da u američkoj studiji nije kori&scaron;ten opasni SARS-CoV-2&nbsp;nego koronavirus prehlade HCoV. S druge strane, činjenica je da je HCoV također ljudski koronavirus te da je genetski sličan SARS-CoV-2.<br /><br /></p> <p>U svakom slučaju, za sada je jo&scaron; uvijek riječ samo o pretpostavkama koje se istražuju, &scaron;to znači da nema smisla pohrliti u ljekarne.<br /><br /></p> <h3>Istraživanja na ljudima su u tijeku<br /><br /></h3> <p>Tina Poklepović, suvoditeljica hrvatskog ogranka neovisne svjetske medicinske organizacije Cochrane s Medicinskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Splitu, kaže da u ovom trenutku jo&scaron; uvijek ne znamo koristi i rizike kori&scaron;tenja antimikrobnih vodica za ispiranje usne &scaron;upljine ili sprejeva za nos u smanjenju rizika od infekcije covidom-19. No neke studije su u tijeku i uskoro bi trebalo biti dostupnih dokaza.<br /><br /></p> <p>"Naime, Cochraneova skupina za oralno zdravlje (Cochrane Oral Health Group), zajedno s Cochraneovom ENT skupinom (Cochrane Ear, Nose and Throat Group), provela je tri sustavna pregleda kako bi istražili učinak antimikrobnih vodica za ispiranje usne &scaron;upljine i sprejeva za nos u smanjenju transmisije, smanjenju rizika od infekcije i za&scaron;titi zdravstvenih djelatnika te pobolj&scaron;anju ishoda za oboljele od infekcije covidom-19. Cilj tih radova bio je procijeniti rizike kori&scaron;tenje vodica i sprejeva u bolesnika oboljelih od covida-19, i to s posebnim naglaskom na stope mortaliteta, potrebe za liječenjem, uključujući stope hospitalizacije, potrebe za potporom disanju, dijalizom ili drugim oblicima hemofiltracije, stope nove pojave bolesti u zdravstvenog osoblja koje liječi oboljele, ali i važne &scaron;tetne učinke, poput gubitka osjeta mirisa, promjene u količini virusa u zaražene osobe te zasićenost kapljica sline virusom", govori Poklepović.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Međutim, Cochraneovi pregledi nisu rezultirali zaključkom&nbsp;jer nije pronađena nijedna zavr&scaron;ena studija. Postoji 16 studija u izradi koje predviđaju uključiti gotovo 1250 pacijenata i ispituju cijeli niz vodica za ispiranje usne &scaron;upljine te sprejeva za nos. Među njima je 14 randomiziranih kontroliranih pokusa (RCT), kliničkih studija provedenih u stvarnim životnim situacijama, gdje su pacijenti nasumično raspodijeljeni na jednu ili vi&scaron;e različitih intervencija. Ova vrsta studija osigurava najpouzdanije dokaze o djelovanju nekoga postupka", tumači Poklepović.<br /><br /></p> <h3>Rezultate potvrđuju neka ranija istraživanja<br /><br /></h3> <p>Budući da za sada jo&scaron; uvijek nemamo cjepiva te da nemamo ni osobito učinkovite lijekove osim deksametazona koji ima umjerene efekte, znanstvenici smatraju da bi vodice za ispiranje koje nisu skupe, a nisu ni &scaron;tetne, mogle biti zanimljiva pomoć koju bi trebalo istražiti na ljudima.</p> <p>U takvoj situaciji svakako je zanimljivo da nalaze tima s Penna podupiru istraživanja objavljena u Njemačkoj u srpnju, koja su također sugerirala da bi izlaganje vodici za usta moglo znatno smanjiti virusno opterećenje koronavirusom. Važno je naglasiti da je u njemačkoj studiji u testiranjima koja su bila slična američkim&nbsp;kori&scaron;ten SARS-CoV-2. Ipak, ni ona nije provedena na ljudima.<br /><br /></p> <h3>Časopis JAMA pi&scaron;e o koristi ispiranja nosa fiziolo&scaron;kom otopinom<br /><br /></h3> <p>U prilog ispiranju nosa i grgljanju govori i jedna pregledna studija objavljena u američkom medicinskom časopisu JAMA. U njoj autori tumače neke moguće mehanizme korisnog učinka fiziolo&scaron;ke otopine.<br /><br /></p> <p>"Sluznica nosa ima važnu ulogu u urođenom imunosnom sustavu, budući da pruža primarnu obranu od udahnutih virusa, bakterija i drugih čestica. Ova sluznica, koja se sastoji od povr&scaron;inskog sloja sluzi na vrhu vodene baze, zarobljava udahnute čestice koje se potom pokreću donjim cilijama u nazofarinks. U konačnici se slijevaju u probavni sustav, gdje se uni&scaron;tavaju. Sredstva za ispiranje nosa koriste ovu sekretornu oblogu na vi&scaron;e načina. Prvo, ispiranje nosa fizički remeti viskozni povr&scaron;inski sloj, uklanjajući sluz i pripadajuće čestice. Uz to, prisutnost fiziolo&scaron;ke otopine u nosu pomaže u povećavanju hidratacije dubljeg vodenog sloja te istodobno pobolj&scaron;ava učestalost ritma cilijarnih stanica i smanjuje lokalne medijatore upale. To može biti posebno korisno tijekom virusne respiratorne infekcije, kod koje postoji rezultirajuća mukocilijarna disfunkcija i mukostaza koja se javlja sekundarno kao upalni odgovor", pi&scaron;u autori.<br /><br /></p> <p>"Iako su in vitro studije pokazale ove učinke, neke studije in vivo (na ljudima op.a.) pobudile su zabrinutost zbog lokalnih &scaron;tetnih simptoma, uključujući nazalno peckanje, začepljenje nosa i rinoreju, &scaron;to bi ograničilo uporabu hipertoničnih slanih otopina (otopine s većom koncentracijom soli od fiziolo&scaron;kih op.a.). Nedavna metaanaliza koja je procjenjivala ispiranje izotoničnom fiziolo&scaron;kom otopinom i HS-om za sve sinonazalne bolesti zaključila je da je HS, s koncentracijom manjom od 5% natrijevog klorida, korisniji od izotonične fiziolo&scaron;ke otopine za liječenje sinonazalne patologije. Osim toga, nedavno randomizirano kliničko ispitivanje koje je ocjenjivalo korisnost HS-a za ublažavanje prehlade pokazalo je da smanjuje trajanje bolesti, upotrebu lijekova bez recepta, prijenos na članove kućanstva i ispu&scaron;tanje virusa", tumače autori.<br /><br /></p> <h3>Ima potvrda za neke infekcije i na ljudima<br /><br /></h3> <p>Efekti vodica za nos i usta, koji su glavni putevi ulaska respiratornih virusa u organizam, za sada su istraženi na ljudima uglavnom samo u manjim studijama, ponajprije u azijskim zemljama, osobito u Japanu, gdje je grgljanje sastavni dio kulture održavanja higijene. Naime, u Japanu vlasti tijekom sezona gripe i prehlada, uz mjere dru&scaron;tvenog distanciranja i no&scaron;enja maski, također preporučuju grgljanje.<br /><br /></p> <p>Jedno randomizirano ispitivanje provedeno u Japanu 2005. pokazalo je da grgljanje grla vodom iz slavine tri puta dnevno smanjuje učestalost infekcije gornjih di&scaron;nih putova za 36% .<br /><br /></p> <p>Jedno drugo randomizirano ispitivanje provedeno u Engleskoj 2019. pokazalo je da je ispiranje nosne &scaron;upljine i grgljanje grla hipersoničnom fiziolo&scaron;kom otopinom tijekom 48 h nakon pojave simptoma u bolesnika s infekcijom gornjih di&scaron;nih putova značajno smanjilo virusno opterećenje, trajanje bolesti za 1,9 dana, uporabu lijekova za 36% i prijenos na kontakte u kućanstvu za 35%.<br /><br /></p> <p>Nadalje, u dvjema in vitro studijama o koronavirusima, koji uzorkuju SARS i MERS infekcije, pokazano je da povidon jodid aktivno djeluje na oba virusa (Eggers 2018; Kariwa 2006).<br /><br /></p> <p>Poklepović kaže da je Cochraneov sustavni pregled iz 2015. godine prona&scaron;ao dokaze iz pet studija s&nbsp;preko 750 ispitanika, djece i odraslih, koji upućuju na to da bi ispiranje nosa fiziolo&scaron;kom otopinom moglo biti korisno za ublažavanje simptoma akutnih infekcija gornjega respiratornoga trakta bez ozbiljnih &scaron;tetnih posljedica. No&nbsp;ističe da su rezultati temeljeni na malim studijama, &scaron;to znači da moramo biti oprezni u njihovu tumačenju.<br /><br /></p> <h3>Mogući mehanizam djelovanja grgljanja<br /><br /></h3> <p>Znanstvenici pretpostavljaju da bi grgljanje&nbsp;moglo biti učinkovito zato &scaron;to fizičko sredstvo za pranje koje se koristi&nbsp;uzrokuje ispiranje virusa i zaraženih stanica ili uzrokuje kemijsku inaktivaciju virusa.<br /><br /></p> <p>Pritom treba imati na umu da su koncentracije&nbsp;klora u vodi iz slavine u Japanu često veće od 0,1 mg / L te da u nekim područjima dosežu 0,5&ndash;0,8 mg / L, &scaron;to je dovoljno da osigura inaktivaciju virusa. Pokazalo se da kloridni ioni u hipertoničnoj fiziolo&scaron;koj otopini inhibiraju replikaciju virusa i da ih stanice koriste za proizvodnju hipoklorne kiseline za postizanje antivirusnih učinaka.<br /><br /></p> <h3>Oprez, moguće su i neke &scaron;tetne nuspojave<br /><br /></h3> <p>Iako grgljanje grla otopinama klorida i vodicama za ispiranje ima pozitivne rezultate, potrebna su daljnja opsežna ispitivanja kako bi se utvrdila potrebna koncentracija klorida i učestalost grgljanja. Osim toga treba istaknuti da ne postoje razvijene metode za či&scaron;ćenje di&scaron;nih putova.<br /><br /></p> <p>Također treba imati na umu da pacijenti s visokim tlakom i bolestima bubrega trebaju izbjegavati gutanje prekomjerne fiziolo&scaron;ke otopine. Osobe s abnormalnim refleksima gutanja također bi trebale izbjegavati grgljanje kako bi spriječile neočekivano gu&scaron;enje i aspiracijsku upalu pluća.<br /><br /></p> <p>Poklepović kaže da je razumljiv značajan interes prisutan u vezi s kori&scaron;tenjem sredstava za ispiranje nosa ili usne &scaron;upljine u prevenciji infekcija gornjega respiratornog trakta uzrokovanih virusom, ili bar za ublažavanje simptoma.<br /><br /></p> <p>"Vodice za ispiranje i sprejevi za nos u oboljelih od covida-19 imaju potencijal smanjiti količinu virusa u orofarinksu i nazofarinksu, &scaron;to bi moglo dovesti i do smanjenja težine bolesti ili pak bržeg oporavka. Nadalje, smanjena količina virusa mogla bi smanjiti i broj čestica virusa u kapljicama sline koje &scaron;ire zaraženi pojedinci&nbsp;pa bi to moglo smanjiti i transmisiju bolesti između zaraženih i zdravstvenog osoblja koje ih liječi. Osim toga, postupci su jednostavni i jeftini", tumači.<br /><br /></p> <h3>Grgljanje i ispiranje nosa nije zamjena za druge mjere<br /><br /></h3> <p>No&nbsp;ističe da je važno naglasiti da vodice za ispiranje, kao i sprejevi za nos, pored korisnih učinaka&nbsp;nose i neke moguće rizike, pa kao i sa svakim drugim liječenjem mogu izazvati alergijsku reakciju.<br /><br /></p> <p>"Moguće je, također, da kori&scaron;tenje vodice ili sprejeva dovede i do neželjenih učinaka, poput iritacije sluznice, gubitka okusa ili osjeta mirisa, &scaron;to je ujedno i simptom covida-19, ali i dovesti do poremećaja ravnoteže normalne mikroflore u ustima i u nosu uklanjanjem korisnih mikroorganizama koji su nam važni, jer sprječavaju kolonizaciju patogenim mikroorganizmima, podržavaju imunosni odgovor i imaju brojne druge povoljne funkcije. Ostali neželjeni učinci tiču se iritacije sluznice do ulcerativnih promjena ili bojenja zuba, dodu&scaron;e reverzibilnoga, kao &scaron;to je to slučaj s klorheksidinom. Važno je stoga obratiti pažnju na potencijalne &scaron;tetne učinke, jer ako neke studije i pokažu povoljne učinke vodica ili sprejeva, taj učinak očekivano neće biti veliki, jer to obično tako i jest - vrlo malo zdravstvenih intervencija daje velike dramatične učinke", govori Poklepović.<br /><br /></p> <p>"Ipak, i te male korisne učinke ćemo moći odvagnuti tek u odnosu na rizike, dakle, tek ako su nam poznati svi potencijalni &scaron;tetni učinci. Naime, odluka o tome treba li ili ne koristiti neki postupak&nbsp;treba biti informirana jasnim omjerima korisnih i &scaron;tetnih učinaka, isplativosti i provedivosti postupaka, a sve na temelju rezultata pouzdanih znanstvenih metoda. Ne&scaron;to &scaron;to djeluje u teoriji ili u laboratoriju&nbsp;ne mora djelovati u stvarnome životu ili čak može biti &scaron;tetno. Prihvatljivo obja&scaron;njenje za&scaron;to ne&scaron;to djeluje ne daje nam dovoljno pouzdanja da će to stvarno tako i djelovati ili da je sigurno za kori&scaron;tenje. Čak i ako postoje dokazi da ne&scaron;to djeluje na dobar, povoljan način, veličina tog učinka i njegova sigurnost ne mogu se pretpostaviti. Stoga nam preostaje pričekati dobre, kvalitetne RCT-ove kako bismo mogli donositi odluke za zdravlje ljudi. Sve drugo može nas odvesti na pogre&scaron;an put", zaključuje Poklepović.<br /><br /></p> <p>Konačno, važno je upozoriti da grgljanje i ispiranje nosa nikako ne bi trebalo doživjeti kao zamjenu za druge epidemiolo&scaron;ke mjere &ndash; održavanje distance, no&scaron;enje maski i pranje ruku.</p> <p><br /><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-28-grgljanje.jpgPRIMORAC: PCR test je preosjetljiv, nisu zarazni mnogi pozitivni na koronuhttp://grude.com/clanak/?i=217646217646Grude.com - klik u svijetWed, 28 Oct 2020 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-dragan_primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako bi se točno pratio broj zaraženih u svijetu te kako bismo se samim time mogli što uspješnije boriti protiv virusa SARS-CoV-2, ključna su testiranja.<p>&nbsp;</p> <p>Poznati hrvatski znanstvenik i liječnik prof. dr. sc. Dragan Primorac među prvima je u Europi koristio RT-PCR metodu testiranja koja je sada ključna za detekciju COVID pozitivnih osoba. U razgovoru za Večernji list objasnio nam je koje su prednosti ovog testa, ali i mane te kako bi se ova metoda mogla jo&scaron; uspje&scaron;nije koristiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svjedoci smo velikog porasta broja oboljelih od COVID-19. Kako zapravo otkriti koliko ih je?</strong></p> <p>Testiranje populacije jedan je od preduvjeta kako bismo dobili realne brojeve inficiranih SARS-CoV-2, koji će prikazati objektivno stanje te izbjeći nagađanja koja slu&scaron;amo svakodnevno. No i to testiranje mora biti objektivno, a metodologije standardizirane. Uz testiranje, jo&scaron; je važnije ne stvarati paniku, javno izgovorena riječ treba biti temeljena na najnovijim znanstvenim podacima, u samoizolaciju treba staviti one koje je potrebno, a svim ostalima omogućiti da rade i žive normalno uz propisane mjere epidemiolo&scaron;ke za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jedan ste od prvih znanstvenika u Europi koji je, nažalost tada zbog potrebe identifikacija žrtava Domovinskog rata, prije gotovo 30 godina, u Hrvatskoj počeo koristiti PCR test. Vi, va&scaron;i kolege iz SAD-a, ali u zadnje vrijeme i iz Njemačke, poput dr. Parčine sa Sveučili&scaron;ne bolnice u Bonnu ističete potrebu promjene dijagnostičkih kriterija vezano uz PCR.</strong></p> <p>Točno, i na to upozoravam već niz mjeseci. Istodobno i znanstvenici s University of California-Irvine te s Harvard T.H. Chan School of Public Health smatraju da su postojeći kriteriji testiranja vezano uz PCR produciraju &bdquo;lažno pozitivne&ldquo; rezultate. Na velikom broju analiziranih uzoraka, postotak onih koji su &bdquo;lažno pozitivni&ldquo; može ozbiljno uru&scaron;iti normalno funkcioniranje života, ekonomije, &scaron;kolstva itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Možete li malo detaljnije objasniti PCR postupak o kojem je ovih dana puno riječi?</strong></p> <p>Dijagnostička metoda koja se trenutačno najče&scaron;će koristi jest PCR (lančana reakcija polimerazom) koja omogućuje kopiranje malih (početnih) količina DNA neograničeno puno puta. U kliničkoj medicini PCR ima veliku vrijednost jer, npr., omogućuje detekciju minimalnih količina tumorskog DNA &scaron;to je važno za započinjanje pravovremenog liječenja. U forenzici nam pomaže identificirati i počinitelja kaznenog djela koji ostavi minimalnu količinu biolo&scaron;kog traga i čiji se identitet bez kori&scaron;tenja PCR-a ne bi mogao utvrditi. Međutim, golema osjetljivost PCR metode može postati i problem. Sam postupak PCR-a odvija se tijekom tzv. amplifikacijskih ciklusa i logično je da veći broj ciklusa kojima se umnažaju ishodi&scaron;ne molekule DNA (u ovom slučaju virusne), omogućuje detekciju i najmanjih količina DNA. Teoretski govoreći, dvije kopije virusne RNA koje se u prvim fazama procesa &bdquo;prevode&ldquo; u sekvence DNA (tzv. komplementarna DNA, cDNA), nakon 36 PCR ciklusa su dostatne da dobijemo vi&scaron;e od 68 milijardi (236) kopija cDNA.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nalaz koji se izdaje nakon PCR postupka prikazuje se ili kao pozitivan ili kao negativan. Čini se da je u tome problem?</strong></p> <p>Da, golema je razlika među pozitivnim nalazima koji ukazuju na prisutnost virusne RNA u uzorku. Naravno, &scaron;to je vi&scaron;i titar (prisustvo virusa u uzorku), potreban je manji broj ciklusa za detekciju virusa. Istodobno, vi&scaron;i titar virusa u uzorku znači i veću virulenciju, odnosno veću mogućnost &scaron;irenja virusa. U većini laboratorija broj ciklusa detekcije (eng. cycle treshold &ndash; Ct) koji se koristi za prisustvo SARS-CoV-2 je 40 ili ponekad 45. Time, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, ovaj test zapravo postaje &bdquo;preosjetljiv&ldquo; te osobe s minimalnim titrom virusa, kao i osobe u čijem uzorku postoje samo fragmenti nefunkcionalnih virusa progla&scaron;avamo pozitivnim.</p> <p>Logično je da osoba kod koje se virus iz uzorka replicira na 20 ciklusa ima daleko veći broj kopija virusa od osobe kod koje se, npr., virus replicira na 35 ciklusa. Osim toga, prva osoba je daleko zaraznija za okolinu od ove druge osobe koja je jako malo zarazna, ako i uopće. Prateći ovaj koncept, velik broj ljudi koji je nepotrebno u samoizolaciji mogao bi se vratiti obavljanju svojih poslova &scaron;to će biti ključno u opstanku gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ističete da je uvijek važno pratiti i kliničku sliku pacijenta, na &scaron;to točno mislite?</strong><br />Uvijek na umu treba imati da je rezultate potrebno sagledati u kontekstu cijele kliničke slike svakog pojedinačnog pacijenta jer, npr., nizak titar virusa može značiti i da je osoba tek na početku zaraze. Ako je osoba ranije testirana i neupitno bila pozitivna, a kod ponovljenog testiranja detektira se repliciranje virusne RNA na 30-ak ciklusa ili vi&scaron;e, onda se smatra da nije vi&scaron;e zarazna. No, ako se radi o prvom testiranju, a osoba ima neke simptome ili se zna da je u zadnjih 48 sati bila kontakt SARS-CoV-2 pozitivne osobe, visoki Ct može trenutačno biti i zbog malog titra te, ako se ponovno testira za par dana, Ct će biti manji jer se u tih par dana virus dovoljno replicirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to će se dogoditi ako se kod nas prihvati prijedlog smanjenja broja ciklusa detekcije s postojećeg broja na 30-ak?</strong><br />Američki kolege izračunali su da, ako se u svijetu prihvati prijedlog da se u dijagnostici SARS-CoV-2 broj Ct reducira na 30-35, broj osoba koje su danas pozitivne na prisustvo SARS-CoV-2 rapidno će se smanjiti. U tom slučaju, da bi se neku osobu proglasilo pozitivnom, ona će u uzorku morati imati 100-1000 puta vi&scaron;e virusnog materijala nego &scaron;to je to danas slučaj. Neki od nedavno objavljenih radova potvrđuju navedeno i na staničnoj kulturi u kojoj se poku&scaron;ao uzgojiti virus. Tako, primjerice, rad objavljen u European Journal of Clinical Microbiology and Infectious Disease uspoređuje rezultate rasta virusa u staničnoj kulturi s rezultatima RT-PCR-a te ukazuje na činjenicu da pacijent s COVID-19 kojem RT-PCR umnaža E-gen SARS-CoV-2 iznad 33-34 Ct nije zarazan i da treba biti otpu&scaron;ten iz bolnice. Koliko je ova tema važna za javnost, govori podatak da je o njoj nedavno objavljen i veliki članak u New York Timesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dakle, PCR nije savr&scaron;ena metoda?</strong><br />Nijedna metoda nije savr&scaron;ena pa tako ni PCR, ali ne treba zaboraviti da je PCR metoda iznimno visoke specifičnosti i osjetljivosti i najbolja je metoda koja nam je na raspolaganju. No moramo biti svjesni njene limitiranosti. Međutim, PCR ima iznimno važnu kvantitativnu vrijednost o kojoj govorim, a koja se trenutačno minimalno koristi. Kod postupka detekcije virusne RNA koriste se zapravo dva koraka, prvi je prepisivanje virusne RNA u cDNA i nakon toga amplifikacija/umnožavanja cDNA. Ciklusi detekcije prikazani su putem krivulje koja u jednom trenutku prestaje biti ravna i počinje rasti. Taj trenutak obilježen je rednim brojem ciklusa i jo&scaron; jednom ponavljam: logično je da ranije umnažanje virusa predstavlja uzorak s većim brojem virusa (titrom) u odnosu na uzorak kod kojeg se umnažanje virusa događa kasnije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Znanstvenici iz Velike Britanije nedavno su PCR povezali s lažno pozitivnim rezultatima?</strong><br />U nedavno objavljenom radu u časopisu The Lancet tvrdi se da je broj lažno pozitivnih testova koji se dobiju tijekom kori&scaron;tenja PCR-a od 0,8 do 4%. Te rezultate pripisuju takozvanoj unakrsnoj reaktivnosti s drugim genetičkim materijalom koji se amplificira, kontaminacijom tijekom uzimanja uzorka itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Iz navedenog proizlazi da dio osoba koje su u samoizolaciji zapravo ne treba biti u samoizolaciji?</strong><br />Dobro je da su brojni kolege shvatili problem koji s kolegama ističem te da se već vide promjene u praksi. U Njemačkoj je, primjerice, Institut Robert Koch čak među kriterije otpu&scaron;tanja osoba iz izolacije kao orijentacijsku pomoć liječniku, između ostalog, naveo kriterij da se ovisno o specifičnim uvjetima testiranja, kao kriterij otpu&scaron;tanja može koristiti vrijednost Ct veća od 30, koja je, prema prethodnom iskustvu, povezana s gubitkom mogućnosti kultivacije virusa. Dobro je i &scaron;to su ključne institucije u Hrvatskoj koje se bave PCR detekcijom SARS-CoV-2 poput Nastavnog zavoda za javno zdravstvo &bdquo;Dr. Andrija &Scaron;tampar&ldquo; krenule putem o kojem govorim te počele uz nalaz RT-PCR dostavljati i broj ciklusa detekcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kao pomoć u otkrivanju SARS-CoV-2 virusa u svijetu se intenzivno uvode tzv. antigenski testovi s visokom osjetljivo&scaron;ću? I znanstvenik Ivan Đikić kritizirao je nadležne u Hrvatskoj da kasne s njihovim uvođenjem?</strong></p> <p>Testove koji spominjete su kromatografski (brzi) antigen-testovi. Znatno su brži nego PCR jer nemaju dodatni korak prepisivanja virusne RNA u cDNA i amplifikacije/umnožavanja cDNA. Antigenskim testovima uglavnom se detektira prisustvo nukleokapsidnog antigena (N-antigen), jednog od četiri strukturna proteina SARS-CoV-2. Test je idealan kod osoba koje dolaze 4. do 5. dan nakon infekcije kad je u nazofarinksu već dosta repliciranih virusnih čestica. S porastom broja virusa koncentracija antigena raste naglo nekoliko dana nakon infekcije i maksimum doseže oko 15. dana, a u idućih 10 do 15 dana pada ispod razine detekcije. Testovi koji se danas koriste odlikuju se visokom specifično&scaron;ću (99,68%) i osjetljivo&scaron;ću (96,52%). Princip rada testa je jednostavan; antigen iz krvi ispitanika detektira se koristeći specifična protutijela za taj antigen koja su sastavni dio testa. Kad se antigen i protutijelo spoje, promijeni se boja, a istodobno se uz svaku reakciju prate pozitivna i negativna kontrola. Antigenski testovi, koji se jo&scaron; zovu &bdquo;point of care&ldquo; testovi jer se rade pri neposrednom kontaktu s pacijentima i za koje se rezultati dobivaju nedugo nakon testiranja, moraju se raditi u zdravstvenim institucijama, a timovi koji s njima rade moraju imati punu za&scaron;titnu opremu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Danas su ti testovi u &scaron;irokoj primjeni, od potvrde da je predsjednik Trump negativan do uvođenja u &scaron;kole?</strong><br />Tako je, a odnedavna su se uveli i u zračne luke u Francuskoj. U američkoj saveznoj državi Illinois kreće se s kori&scaron;tenjem 200.000 antigenskih testova kojima će se testirati djeca u &scaron;kolama kao i osobe iz staračkih domova. Također, slovački premijer Igor Matovič izjavio je da će koncem listopada, tijekom dva vikenda, sve osobe starije od 10 godina biti besplatno testirane antigenskim testom na SARS-CoV-2. Testiranje će se raditi na 5000 lokacija, rezultati će biti dobiveni 15 do 30 minuta nakon testiranja, a 70 posto populacije odlučilo se dragovoljno testirati. Kolega prof. dr. Joseph Petrosino, predstojnik Klinike za virologiju i mikrobiologiju Baylor College of Medicine, istaknuo je snagu ovih testova u dvije rečenice: &bdquo;Postojeći PCR laboratorijski testovi imaju izvrsnu osjetljivost, no rezultati se nekada moraju čekati i danima. S druge strane, testom za određivanje antigena SARS-CoV-2 rezultat se dobije odmah i za svega nekoliko minuta može se djelovati i inficirane se odmah može poslati u izolaciju.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ostaje nam jo&scaron; test koji zapravo ne detektira virus ili virusni antigen nego odgovor organizma ili proizvodnju protutijela na SARS-CoV-2?</strong></p> <p>Radi se o serolo&scaron;kim testovima kojima iz krvi pacijenta dokazujemo postojanje protutijela koja je na&scaron; organizam razvio kao odgovor na infekciju SARS-CoV-2. Ovih dana &scaron;aljemo na objavu na&scaron; rad u kojem smo detaljno opisali pojavnost IgA i IgG protutijela kod asimptomatskih sporta&scaron;a koji su očito bili u kontaktu sa SARS-CoV-2. Naravno, nama je iznimno zanimljiv uvid u stanje staničnog imuniteta koji je prema nedavno objavljenim znanstvenim radovima ključ u borbi protiv SARS-CoV-2, a tu ključnu ulogu imaju T-limfociti. O učinkovitosti stanične imunosti najbolje govori podatak da osobe koje su se oporavile od SARS-CoV infekcije 2003. godine punih 17 godina nakon SARS-a u svojoj krvi imaju dugotrajne memorijske T-limfocite. Nažalost metodologija utvrđivanja staničnog imuniteta znatno je kompleksnija od one za humoralni imunitet, no ti rezultati bili bi puno pouzdaniji za procjenu stvarnog imuniteta u svjetskoj populaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-dragan_primorac.jpgMastercard i PayPal omogućili Instant Transfer na devet europskih tržištahttp://grude.com/clanak/?i=217636217636Grude.com - klik u svijetTue, 27 Oct 2020 13:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-02-ucionica.net_paypal_kartica_2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi način unovčavanja sredstava sa računa u realnom vremenu također je korisna alternativa za PayPal poslovne korisnike..<p>&nbsp;</p> <p>Nakon uspje&scaron;nog lansiranja u SAD-u i Singapuru, Mastercard i PayPal pro&scaron;iruju svoju Instant Transfer uslugu na Europu. Usluga je sada dostupna u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Italiji, Rumuniji, Srbiji, Sloveniji, &Scaron;paniji i Velikoj Britaniji. Na trži&scaron;tima gdje je sada dostupan ovaj alternativni način unovčavanja sredstava sa računa, već je postojala velika potražnja od stane Pay Pal korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristeći Mastercard Send&trade; tehnologiju, Instant Transfer omogućava PayPal korisnicima da u realnom vremenu* prebace sredstva sa PayPal novčanika na svoje Mastercard kartice. Primanje sredstava na platnu karticu, poput debitne, može biti pogodno za korisnike kojima je obično lak&scaron;e pristupiti podacima na svojoj kartici nego detaljima na bankovnom računu.[1] Istovremeno, ovo može biti prilika za izdavaoce Mastercard kartica u smislu povećanja angažmana potro&scaron;ača i praćenja potro&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mastercard Send je aplikacijski servis u okviru Mastercard seta servisa koji omogućavaju pojedincima i organizacijama da &scaron;alju i primaju novac na način koji oni odaberu bilo kada i bilo gdje, pri čemu se sredstva mogu prenositi sa jednog na drugi bankovni račun ili sa jedne na drugu kartičnu liniju, kao &scaron;to je slučaj sa ovom PayPal funkcijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi način unovčavanja sredstava sa računa u realnom vremenu također je korisna alternativa za PayPal poslovne korisnike; brzina transfera i rani pristup zaradi pobolj&scaron;avaju likvidnost i priliv novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>David Dechamps, vi&scaron;i potpredsjednik za digitalna plaćanja i Mastercard Labs za Europu u kompaniji Mastercard napominje: "Ovo pro&scaron;irenje na&scaron;eg dugogodi&scaron;njeg partnerstva s PayPal-om je jo&scaron; jedan korak u nastojanju da svima kojima pružamo usluge obezbijedimo jo&scaron; vi&scaron;e izbora. Odu&scaron;evljeni smo &scaron;to koristimo zajedničku ekspertizu i iskustva iz oblasti platnih inovacija kako bismo olak&scaron;ali živote na&scaron;im korisnicima u Europi. Korisnici sada mogu odabrati način kako žele prebaciti sredstva, a da se pritom ne prave kompromisi po pitanju brzine, praktičnosti i sigurnosti."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mastercard Send&trade; igra ključnu ulogu u pro&scaron;irenju raznolikosti Mastercard platnih tokova i pobolj&scaron;avanju korisničkog iskustava plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-02-ucionica.net_paypal_kartica_2.pngU BiH se kupuje sve više preko interneta, od odjeće do tehnikehttp://grude.com/clanak/?i=217631217631Grude.com - klik u svijetTue, 27 Oct 2020 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-14-online_shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IT stručnjaci, web-dizajneri i programeri imaju pune ruke posla u pandemijskom vremenu. Razlog je što mnoge tvrtke svoje poslovanje prebacuju na internetsku platformu. <p>&nbsp;</p> <p>Poduzetnik koji je to učinio u ovom vremenu obja&scaron;njava nam da bi se na to odlučio i bez ove krize, ali ona ga je potaknula da ubrza taj proces, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dodatno zapo&scaron;ljavanje</strong><br />- Da se razumijemo, kod nas se prodaje sva&scaron;ta, od igle do lokomotive, i naravno da je dolazak na lice mjesta, upoznavanje s proizvodom uživo jedno, a online narudžba, kad proizvod kupuje&scaron; naslijepo, drugo. Međutim, zaposlio sam dodatni broj ljudi koji isprobavaju proizvode i obja&scaron;njavaju klijentu kakav proizvod kupuju. Neminovno je da će i kupnja na licu mjesta, a i internetska trgovina u budućnosti funkcionirati te će se jo&scaron; vi&scaron;e nadopunjavati - priča nam poduzetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da će se većina stvari obavljati preko interneta idućih godina, uvjeren je i Boris Majstorović, izvr&scaron;ni ravnatelj BCX-a, prve i jedine kriptomjenjačnice u BiH.<br />- Kao &scaron;to su revolucija bili internet, mobilni telefoni, pametni telefoni, sada imamo revoluciju u financijsko-tehnolo&scaron;kom smislu gdje će doći do određenih promjena u financijskom sektoru, a ova pandemija samo ih ubrza. Vidjeli ste i sada da su oni koji su imali dobre online platforme, e-bankinge, mogli neometano poslovati, a takvog poslovanja preko interneta bit će sve vi&scaron;e. Evo vam primjer Njemačke, koja ima neke od najpoznatijih online banaka, a jedna od njih ima samo sjedi&scaron;te i platformu te se tako sve odrađuje, bez gužvi i čekanja. Idemo prema tome, to treba pratiti i usvajati - govori za <strong>Večernji list</strong> Majstorović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sarajevo, B. Luka, Mostar</strong><br />Građani ističu da je prednost to &scaron;to se može kupovati u bilo koje doba dana i noći, uz olak&scaron;anu pogodnost plaćanja i bez osobnog kontakta. Prema podacima iz pro&scaron;le godine, vi&scaron;e od pet milijuna maraka građani BiH potro&scaron;ili su na kupnju preko interneta i naručili robu te&scaron;ku vi&scaron;e od 328 tisuća kilograma. O pro&scaron;loj godini podatke su dali i iz Uprave za neizravno oporezivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Građani Bosne i Hercegovine naručili su ne&scaron;to vi&scaron;e od četiri tisuće paketa iz inozemstva koji su bili predmet carinjenja kroz na&scaron;a tri carinska referata u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Roba koja se naručuje mora biti roba za vlastitu upotrebu. Ne smije biti vidljivo iz određene po&scaron;iljke da se radi eventualno o mogućnosti daljnje prodaje te robe - kazali su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojedobno je Sa&scaron;a Mrdović, sarajevski profesor, upozorio i na oprez prilikom online kupnje.</p> <p>- Treba voditi računa da kupujemo od tvrtki koje su pouzdane, koje imaju dobre recenzije i za koje znamo da i drugi kupci kupuju. Postoje organizacije koje &scaron;tite proizvođače, međutim, na međunarodnoj razini, pogotovo iz Bosne i Hercegovine, nekad je te&scaron;ko - objasnio je ovaj profesor te naveo kako je važno paziti od koga kupujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema svemu sudeći, klasični oblik kupnje će se zadržati, ali onaj virtualni zasigurno će jo&scaron; rasti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-14-online_shoping.jpgTijekom DAAAM International week-a bit će predstavljeno 140 radovahttp://grude.com/clanak/?i=217574217574Grude.com - klik u svijetFri, 23 Oct 2020 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-23-daaam2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>DAAAM (Danube Adria Association for Automation and Manufacturing) International Week 2020 otvoren je u suorganizaciji Sveučilišta u Mostaru i DAAAM International Vienna, a trajat će do 24. listopada.<p>&nbsp;</p> <p>U ime organizatora sudionike su pozdravili rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić i prof. dr. Branko Katalinić, predsjednik i utemeljitelj DAAAM-a, dok je uvodno predavanje na temu &bdquo;Projekt rekonstrukcije Starog mosta u Mostaru&ldquo; održao prof. dr. Ivo Čolak, priopćeno je iz SUM-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru 2016. bilo je prvi put domaćin i suorganizator DAAAM konferencije, a ove godine drugi put Sveučili&scaron;te preuzima tu ulogu, ovaj put online zbog globalne epidemije COVID 19. U sklopu DAAAM tjedna, između ostalog, planirana je međunarodna doktorska &scaron;kola, radionice Međunarodne inženjerske akademije, radionice Synergy Network udruženja te sredi&scaron;nji događaj, 31. Međunarodni DAAAM simpozij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među aktivnostima je svakako objavljivanje rezultata rada istraživača i znanstvenika iz čitavoga svijeta, držeći se visokih međunarodnih standarda publiciranja. Od 1990. godine do danas, DAAAM International Vienna je objavila vi&scaron;e od 40.000 radova od 9217 autora i koautora iz čitavog svijeta. Na prvoj online DAAAM konferenciji biti će predstavljeno 140 radova, u sklopu koje će biti održana i BSM konferencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O konferenciji BSM 2020</strong></p> <p>Izvorno nazvano UPS - međunarodna konferencija o upravljanju poslovnim sustavima osnovana je 1997. godine na inicijativu Ureda za organizaciju i upravljanje proizvodnjom, s ciljem nastavka 20-godi&scaron;nje tradicije znanstvenih skupova koji su se ranije organizirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se to postiglo, Strojarski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru i DAAAM International Vienna organizirali su 1. međunarodnu konferenciju pod nazivom Upravljanje poslovnim sustavima - UPS 97, a do sada su održane četiri konferencije. Otvaranjem novih tehničkih studija računarstva i elektrotehnike, izvorna UPS konferencija promijenila je naziv u BSM (Bridge Symposium Mostar), kao poveznica između tri područja: strojarstvo, računarstvo i elektrotehnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-23-20-10-23-daaam1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>BSM-2020 bit će organiziran u čast 60. godi&scaron;njice Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike jer fakulteti i sveučili&scaron;ta moraju biti čuvari i nositelji pobolj&scaron;anja i pozitivnih promjena u svakom dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Internacionalizacija, umrežavanje i globalizacija neizbježni su za moderne inženjere i institucije kao najvažniji način razvoja. Ova bi konferencija je svojevrstan forum za mlade znanstvenike na kojem bi ih se moglo upoznati s međunarodnom znanstvenom mrežom, &scaron;to bi im pomoglo u izgradnji vlastite profesionalne i osobne mreže i razvoju njihove karijere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DAAAM mreža</strong></p> <p>DAAAM International Vienna međunarodna je mreža za znanstvenu, akademsku i industrijsku suradnju. Svrha organizacije je okupiti inženjere, znanstvenike i industrijske menadžere koji će predstaviti i razgovarati o trenutnom stanju i utjecaju napredne proizvodnje i automatizacije. Tijekom posljednjih trideset godina aktivnosti DAAAM International podržalo je vi&scaron;e od 10.000 znanstvenika i stručnjaka iz preko pedeset zemalja iz cijelog svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih godina DAAAM International usredotočio je aktivnosti na regionalnu i globalnu dugoročnu suradnju između (tehničkih) sveučili&scaron;ta. Rezultat ove inicijative je osnivanje sveučili&scaron;ne mreže DAAAM International Vienna i DAAAM International Network for Advanced Technologies.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-23-daaam2.jpegSlučajno u glavi pacijenta otkrili sasvim novi organhttp://grude.com/clanak/?i=217573217573Grude.com - klik u svijetFri, 23 Oct 2020 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-23-glava-organ.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pomislili biste da su liječnici nakon više stoljeća promatranja ljudskog tijela otkrili sve što je moguće, no prevarili biste se, piše IFLScience. <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, 2018. godine znanstvenici su otkrili najveći organ u ljudskom tijelu povezan vrećicama ispunjenima tekućinom u kojoj se nalaze kolagen i elastin u području ispod kože te između organa i tkiva u tijelu. A znanstvenici u Nizozemskoj nedavno su otkrili jo&scaron; jedan novi organ, pi&scaron;e 24sata.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onkolozi Netherlands Cancer Institute koristili su nove vrste pretraga u pregledu glave kod pacijenata s rakom glave i vrata. Kod oboljelih od raka prostate koristili su pozitronsku emisijsku tomografiju poznatiju kao PET scan uz antigene, a to se pokazalo učinkovitim u praćenju &scaron;irenja raka prostate tijelom. Pacijenti prije pretrage dobiju injekciju radioaktivne glukoze koja obasja tumor unutar tijela koji se tako bolje vidi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom takve pretrage znanstvenici su primijetili dva područja u glavi koja su iznenada počela svijetliti. Nastavili su s pretragama i na drugim pacijentima te su ustanovili da se isto područje uključuje kod svih oboljelih. Najmanje 100 pacijenata imalo je isti nalaz. No to nije anomalija, nego potpuno novi organ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje otkriće opisali su za stručni časopis Radiotherapy and Oncology te su objasnili kako je riječ o paru žlijezda slinovnica koje se nalaze u stražnjoj strani nazofarinksa. - Ljudi imaju tri seta slinovnica, ali ne na tom mjestu. Koliko znamo, jedine slinovnice u području nazofarinksa su mikroskopske veličine i ima ih oko 1000 raspoređenih po mukoznoj membrani. Stoga, zamislite na&scaron;e iznenađenje kad smo prona&scaron;li ovo - kaže autor studije i onkolog Wouter Vogel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim je svoje otkriće potvrdio s kolegama u Amsterdamu te su istražili novi organ i na truplima. Nazvali su ga "tubularne žlijezde" zbog njihova položaja. Upravo smje&scaron;taj tih žlijezda u glavi mogao bi biti problem za pacijente koji idu na zračenje kod kojih se javlja problem s gutanjem. Spoznaja da te žlijezde postoje mogla bi pomoći onkolozima da ciljanom terapijom izbjegavaju to mjesto i preveniraju moguće komplikacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zračenje može o&scaron;tetiti slinovnice i to vodi do komplikacija. Pacijenti imaju te&scaron;koće s hranjenjem, gutanjem ili govorom. To može predstavljati veliki teret - kaže Vogel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim je promatrao 723 pacijenta koje su liječili zračenjem na tom području glave i otkrili su da &scaron;to je veća količina zračenja tubularnih žlijezda, veće su i komplikacije. </p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tehnički, za većinu pacijenata bilo bi moguće izbjeći primjenu zračenja u tom novootkrivenom području sustava slinovnica na isti način na koji poku&scaron;avamo izbjeći o&scaron;tećenje poznatih žlijezda. To je na&scaron; sljedeći korak - otkriti kako kod ljudi po&scaron;tedjeti te žlijezde. Ako nam to pođe za rukom, pacijenti će imati manje nuspojava i općenito će kvaliteta liječenja biti bolja - pojasnio je Vogel.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-23-glava-organ.jpegUz novi Samsung na poklon dobivate pametni sat!http://grude.com/clanak/?i=217563217563Grude.com - klik u svijetThu, 22 Oct 2020 14:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-22-eronet-samsung_promo_veliki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odaberite jednu od Eronet tarifa prema svojim potrebama, platite željeni Samsung uređaja iz promocije, a iz trgovine izađite sa poklonjenim pametnim satom na ruci.<p>&nbsp;</p> <p>Možda ste konačno odlučiti priu&scaron;titi sebi malo bolji mobitel. Možda ste u dilemi koji uređaj odabrati ili pak kalkulirate koje je najbolje vrijeme za uzeti novi uređaj i hoće li uskoro biti kakva akcija?!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne razmi&scaron;ljajte vi&scaron;e, jer je upravo krenula velika Samsung akcija, gdje uz odabir jednog od Samsungovih moćnih uređaja, u Eronetu dobivate na poklon pametni sat &ndash; Samsung Galaxy Watch!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U promociju su uključeni svi flagship uređaji iz Samsung ponude, od Galaxyja S20, Note 20 serije ili ponovno aktualnih sklopivih uređaja Z Flip ili Z Fold2.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-22-20-10-22-samsung_promo_veliki.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odaberite jednu od Eronet tarifa prema svojim potrebama, platite željeni Samsung uređaja iz promocije, a iz trgovine izađite sa poklonjenim pametnim satom na ruci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcija traje od 22.10. do 22.11.2020. ili do isteka zaliha. Vi&scaron;e informacija na <a title="HT ERONET" href="http://hteronet.ba" target="_blank">www.hteronet.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-22-eronet-samsung_promo_veliki.jpgPosušak ima lijek protiv korone, a uzeo ga i NJEMAČKI INSTITUT! Tvrdi da je izliječio 8 tisuća ljudihttp://grude.com/clanak/?i=217558217558Grude.com - klik u svijetThu, 22 Oct 2020 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-22-budimir-lijek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miroslav Budimir je na temelju hercegovačkih pripravaka, kako sam tvrdi, izliječio dosad 8 tisuća ljudi od koronavirusa.<p><br />Lijek je otkrio silom prilika jer je prije sedam godina imao brojne probleme te je, kako kaže, "zalutao" u to područje i domaćim preparatima koje sam proizvodi krenuo liječiti ljude.<br /><br /></p> <p>Čak je do&scaron;ao i do Max Planck instituta u Njemačkoj gdje traže veće količine ovog lijeka.<br /><br /></p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Yu7boSmcafI" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-22-budimir-lijek.jpgHercegovački parfem kao preventiva koronihttp://grude.com/clanak/?i=217557217557Grude.com - klik u svijetWed, 21 Oct 2020 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-21-nada-saric-ljekovite-biljke.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od davnina čovjek je lijek za razne bolesti tražio u prirodi. <p>&nbsp;</p> <p>Fitoterapija je prvi oblik medicine koji je čovjek poznavao, stoljećima jedini oblik liječenja i ublažavanja boli. Pretpostavlja se da je jo&scaron; prije Homo sapiensa čovjekov predak poznavao ljekovitu vrijednost nekih biljaka, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lijek i parfem iz prirode</strong><br />Primjerice, u iskopinama ima tragova peludi biljaka koje nemaju prehrambenu vrijednost (bijeli sljez). Promatrajući pona&scaron;anje životinja, a i vlastitim iskustvom, čovjek je dolazio do određenih saznanja koja je prenosio na svoje potomke. I danas sve veći broj ljudi, kad se nađe u nevolji, pomoć traži u prirodi, odnosno u vrsnim poznavateljima fitoterapije. Nada &Scaron;arić, ratni vojni invalid i majka petero djece iz Rakitna kod Posu&scaron;ja, nakon &scaron;to je sama sebi spasila život koristeći, uz klasičnu medicinu, pripravke iz prirode, odlučila se na bolje proučavanje biljaka koje je rezultiralo proizvodnjom raznih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostaloga, Nada se odlučila za plantažni uzgoj određenih biljaka, među kojima je i slatki pelin, koji je posljednjih mjeseci predmet istraživanja brojnih svjetskih instituta zbog pozitivnog učinka u liječenju oboljelih od COVID-19. Upravo pelin s njezinih plantaža sastojak je preparata koji je istraživao institut MaxPlanck, jedan od 86 mikrobiolo&scaron;kih instituta u Njemačkoj koji se bavi biologijom biljaka. Preparat je izradio Miroslav Budimir iz Posu&scaron;ja, s kojim Nada surađuje već godinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Već godinama surađujem s Mirom. Od prvog dolaska po gavez kada je imao problema s koljenima. Tako je bio upućen u biljne vrste koje uzgajam ili berem - kaže Nada, koja je u izradi pripravka oti&scaron;la korak dalje. - Moja ljubav su prirodni parfemi. Kako sam za svoje zdravstvene potrebe pronalazila biljke koje su mi pomogle u pobolj&scaron;anju zdravlja, izučavajući parfemistiku oti&scaron;la sam korak dalje - ističe majka petero djece. Naime, da bi se bilo koji sastojak stavilo u parfem, mora ga se prije toga proučiti. Tako je nastalo mno&scaron;tvo proizvoda s kojima Nada redovito posjećuje sajmove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radim destilaciju, &scaron;to znači da imam eterična ulja i hidrolate, razne tinkture, meleme, starinske kreme od gaveza, nevena&hellip; Radimo i hidratantne kreme za ljepotu i mladost, sapune hladnim postupkom, mirisne svijeće s eteričnim uljima na&scaron;eg podneblja&hellip; - obja&scaron;njava Nada. Ipak, posebnu ljubav razvila je prema izradi parfema, a većina njezinih idealna je za zimske uvjete jer se mogu koristiti u borbi protiv virusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najdraži su mi parfemi koji su za ovo razdoblje itekako aktualni jer su u njima, osim mirisa, i aromaterapijska djelovanja. Mene je slatki pelin privukao mirisom i gotovo svaki parfem koji ja izradim sadrži ekstrakt te biljke u sebi. Tako da nas može za&scaron;tititi od virusa, a ujedno na sebi imamo ugodan miris - govori Nada, koja je posljednjih dana u gužvi zbog većeg broja narudžbi kako parfema tako i ostalih pripravaka od čudotvorne biljke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Slatki pelin već je godinama aktualan u liječenju karcinoma pluća. Kako imam plantažu ove biljke tako me dosta ljudi traži pripravke od iste. Povratne informacije bile su mi poticaj da ne odustanem od sadnje - poručuje ova Posu&scaron;anka, koja je pelinom pomagala i oboljelima do koronavirusa. Naime, od objave Alena Azarića o svojstvima eteričnog ulja, sve veći broj ljudi je počeo tražiti ulja. Koristili su ga i koriste za inhalaciju. - Ljudi su zvali i zahvaljivali kako im je eterično ulje spasilo život, jer su nakon inhalacije prodisali. Do&scaron;li su do daha. Spustila im se temperatura&hellip; Također, mnogi koji su ga preventivno koristili bili su pozitivni na koronu, ali bez simptoma, zbog čega sada imam popriličan broj poziva i rezervacija - nastavlja Nada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako, osim slatkog pelina, na na&scaron;im područjima ima jo&scaron; biljaka koje mogu pomoći u liječenju plućnih bolesti i upala pluća.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Najkvalitetniji na svijetu</strong><br />Biljka čiji ju je miris sjemena privukao stari je lijek za pluća, riječ je o travki koja se kod nas zove siljika i oduvijek je spas za pluća. Osim nje, tu su i menta, plućnjak, zova ili bazga, iva trava, bokvica, kopitnjak, vranilova trava. Sve one, tvrdi Nada, mogu se koristiti kao prevencija u borbi protiv koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Također, kod nas u prirodi postoji superbiljka od koje mnogi strahuju, a riječ je o crnoj bazgi. Bobice crne bazge daleko su najmoćnije oružje koje nam je dala na&scaron;a Hercegovina. Iz osobnog iskustva znam da zaustavlja razvoj viroza i upala ako njezin ekstrakt koristimo u samom početku, a smanjuje trajanje gripe ili viroze na svega koji dan. Uz to, jako brzo djeluje na spu&scaron;tanje temperature. Tako da vjerujem u nju kada je i korona u pitanju - poručuje Nada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vraćajući se na temu slatkog pelina, nagla&scaron;ava kako joj je drago da Hercegovina ima plantaže ove biljke u ovoj za sve nas čudnoj i nepoznatoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Valja napomenuti kako su istraživanja s jednog izraelskog instituta prije nekih 4-5 godina na&scaron; pelin proglasila najkvalitetnijim na svijetu. Moja pretpostavka je da su i Nijemci znali za taj podatak kad su istraživali Budimirov pripravak - navodi ova Posu&scaron;anka. Dodaje kako se slatki pelin može koristiti na razne načine. Tako čaj od slatkog pelina pomaže kod upala u plućima, parazita u organizmu. Jako pozitivan učinak dokazan je kod osoba koje se bore s raznim karcinomima i gljivičnim tegobama. Eterično ulje ima svojstva kao i čaj. Hidrolat je jedno čudo koje biste trebali koristiti u svakodnevnom životu kao dezodorans, njegu usne &scaron;upljine te intimnih dijelova tijela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također za redovito či&scaron;ćenje organizma u proljeće i jesen. Tinktura ili, kako popularno sada zovu alkoholni ekstrakt, slatkog pelina, idealno je sredstvo za borbu protiv parazita u organizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Melem od slatkog pelina pokazao se super u borbi kod gljivičnih oboljenja. Kako ono u sebi sadrži i ulja lavande, smilja, kadulje, lovora te ružmarina, pomaže i za opu&scaron;tanje te smanjuje bol - zaključila je Nada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, o svojstvima i ljekovitosti slatkog pelina izrađeno je vi&scaron;e od 800 studija i znanstvenih radova, od kojih je velik broj dostupan na internetu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-21-nada-saric-ljekovite-biljke.jpeg10 razloga zašto vam zurenje u ekran uništava život http://grude.com/clanak/?i=217530217530Grude.com - klik u svijetMon, 19 Oct 2020 17:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-21-smartphone.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljudi danas provode puno vremena za ekranom. Bilo da je riječ o kompjuteru na poslu, mobitelu u tramvaju i busu, ili televizoru pred spavanje, gledanje u ekran nam uzima dobar dio dana, prenosi Manager.ba<p>&nbsp;</p> <p>Nažalost nedavna istraživanja pokazuju puno negativnih posljedica prekomjernog zurenja u ekran, od kojih je blog wisebread izabrao deset najznačajnijih:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. &Scaron;teti va&scaron;em zdravlju</strong></p> <p>Gotovo smo uvijek pred ekranom u sjedećem položaju (osim ako trčimo na traci u teretani). Zbog toga nam opada razina fizičke spremnosti, a tijelo nam se deblja i gubi mi&scaron;iće.<br />Zamijenite vrijeme provedeno gledajući televizor ili igrajući igrice nekim novim, aktivnijim hobijem. To ne znači da se morate ubijati u teretani; pro&scaron;etajte se, uređujte kuću ili vrt, trčite parkom i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Smanjuje vam učinkovitost mozga</strong></p> <p>Djeca koja manje gledaju u ekran imaju bolje ocjene. Znanstvenici jo&scaron; nisu sigurni za&scaron;to je to tako, ali vjerojatno ima veze s tim kako tehnologija uči mozak da djeluje. Želite li biti dobro obavljati zadatke koji traže memoriranje i rje&scaron;avanje problema (takvi zadaci često se postavljaju djeci u &scaron;kolama), ograničite svoje vrijeme pred ekranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Smanjuje vam sposobnost čitanja neverbalnih znakov</strong>a</p> <p>Kad se ljudi odmaknu od ekrana, nauče bolje čitati neverbalne znakove. To ima savr&scaron;enog smisla, jer u interakciji s pravim ljudima razvijamo bolje razumijevanje emocija koje žele izgovoriti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitanje neverbalnih znakova omogućuje vam da ne ispadnete neugodni i čudni u dru&scaron;tvu, a isto tako vas stavlja u vi&scaron;e prilike za interakciju i lak&scaron;e stjecanje novih prijatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Remeti vam san</strong></p> <p>Tinejdžeri koji provode vi&scaron;e od četiri sata u danu pred ekranom (i pogotovo kad unutar sat vremena prije odlaska u krevet gledaju u ekran) teže zaspu. To može dovesti do velikog pomanjkanja sna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se dobro ne naspavate, ne samo da ćete se osjećati umorno kroz dan, nego ćete biti i manje učinkoviti na poslu ii u &scaron;koli. Potrudite se manje gledati u ekran i vi&scaron;e se odmorite. Isplati se.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Ometa vam sposobnost planiranja</strong></p> <p>Ljudima koji provode puno vremena za ekranima, a pogotovo onima koji previ&scaron;e igraju videoigre, smanjuje se obujam mozga u čeonom režnju. Dogodi li vam se to, mnogo ćete stvari obavljati lo&scaron;ije, a jedna od njih je i planiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina nas ima potrebu isplanirati život. Radimo planove za sve; bilo da je riječ o sutra&scaron;njem ručku, izlasku za vikend ili putovanju dogodine. Zato je važno imati zdrav čeoni režanj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Teže kontrolirate vlastite nagone</strong></p> <p>Ako provodite toliko vremena pred ekranom da postanete ovisni o internetu, stići će vas mnoge neželjene posljedice. Jedna od njih je da gubite kontrolu nad vlastitim nagonima. To znači da vam se povećava vjerojatnost da tro&scaron;ite novac na bilo &scaron;to vam se u tom trenutku svidi i donosite nagle odluke koje vam mogu negativno utjecati na budućnosti</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Umanjuje va&scaron;e komunikacijske vje&scaron;tine</strong></p> <p>Ljudi koji provode vi&scaron;e vremena online, posebice mladi ljudi, če&scaron;će imaju problema s komuniciranjem. Izgleda da im poznavanje internet komunikacije rijetko pomaže u interakciji s ljudima uživo. Ako je međuljudska komunikacija dio va&scaron;eg posla, veća je vjerojatnost da ćete biti uspje&scaron;niji u tome ako provodite manje vremena pred ekranom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Može vas učiniti depresivnima</strong></p> <p>Ljudi koji puno zure u ekran, pogotovo u televizor, imaju veću &scaron;ansu za razvijanje depresije od onih koji rade druge stvari u slobodno vrijeme.<br />Postoji vi&scaron;e razloga za to. Ako gledate TV umjesto da se družite s ljudima, vjerojatno će vam samoća uzrokovati depresiju. Televizija također daje nerealnu sliku života i ako to uspoređujete s va&scaron;im životom, možete se osjećati kao proma&scaron;aj. I u konačnici, televizija je puna negativnosti, beznađa, nasilja i cinizma (i to samo u Dnevniku), &scaron;to uzrokuje da na svijet gledate kroz sivu zavjesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Postajete antisocijalni</strong></p> <p>Djeca koja gledaju previ&scaron;e televizije če&scaron;će imaju problema s antisocijalnim pona&scaron;anjem u nekom dijelu svog života. To znači da se takvo pona&scaron;anje ne mora očitovati odmah, nego i kad budu stariji. Istraživači nisu jo&scaron; sigurni kako točno vrijeme provedenom pred televizijom utječe na antisocijalno pona&scaron;anje, ali postoji snažna veza između te dvije stvari, &scaron;to bi već samo po sebi trebao biti dovoljan razlog svima da manje gledaju u ekran.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. To znači da gotovo uvijek radite vi&scaron;e stvari odjednom</strong></p> <p>Kad smo pred ekranom, pogotovo kompjutorskim, gotovo uvijek obavljamo vi&scaron;e aktivnosti od jednom. O negativnim posljedicama multitaskinga sam već pisao, ali najbitnije je za znati da tako teže pamtite stvari jer vam je mozak previ&scaron;e stimuliran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se morate koristiti ekranom, poku&scaron;ajte raditi samo to. Kad ste gotovi, odmah krenite na druge stvari koje trebate obaviti, a ekran ostavite na miru. Obavljajte stvari postepeno kako bi održali mogućnost koncentriranja i pamćenja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-21-smartphone.jpgZnanstvenici: Provodite vrijeme na otvorenom, rizik od zaraze je rijedakhttp://grude.com/clanak/?i=217519217519Grude.com - klik u svijetMon, 19 Oct 2020 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-15-setnja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Premda se gotovo sav dokumentirani prijenos koronavirusa dogodio u zatvorenim prostorima, stručnjaci kažu da je opravdano nositi masku i na otvorenom jer malen rizik od zaraze postoji i ondje.<p>&nbsp;</p> <p>To se prije svega odnosi na događanja gdje ljudi stoje blizu jedni drugima i dulje vrijeme razgovaraju, poput političkih skupova ili zabava na otvorenom.<br /><br /></p> <p>Otkako je počela pandemija, znanstvene studije dokazale su da se virus prenosi u restoranima, kućama, tvornicama, uredima, na konferencijama, u vlakovima i avionima.<br /><br /></p> <p><em><strong>U oko &scaron;est posto slučajeva u jednoj studiji zaraza se dogodila vani na otvorenom<br /><br /></strong></em></p> <p>U studiji provedenoj na 25.000 slučajeva, koja jo&scaron; nije pro&scaron;la recenziju, otprilike &scaron;est posto slučajeva povezuje se sa zarazom na otvorenom, poput sportskih događaja ili koncerata.<br /><br /></p> <p>Riječ je o ograđenim zonama gdje se fizičko distanciranje nije po&scaron;tovalo ili gdje su ljudi ostajali neko vrijeme i kretali se uokolo glasno govoreći ili pjevajući.<br /><br /></p> <p>"Nismo identificirali doslovno nijedan slučaj koji bismo povezali s takozvanim svakodnevnim životom na otvorenom", rekao je autor studije Mike Weed, profesor na sveučili&scaron;tu u Canterburyju.<br /><br /></p> <p>"Za iste aktivnosti i istu udaljenost, vanjski prostor je puno sigurniji nego zatvoreni, unutarnji", navodi se u studiji u kojoj je sudjelovala skupina znanstvenika s američkih, britanskih i njemačkih sveučili&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>"Rizik prijenosa znatno je manji na otvorenom jer se otpu&scaron;teni virusi brže razrjeđuju u atmosferi", napisali su znanstvenici, uspoređujući to s dimom cigarete.<br /><br /></p> <p><em><strong>Aerosoli<br /><br /></strong></em></p> <p>Najmanje čestice kojima se virus može prenijeti, aerosoli, mogu plutati u zraku vi&scaron;e minuta ili sati, ovisno o prozračnosti prostora. U prostoriji sa slabom ventilacijom moguća je akumulacija tih čestica. Ona je, primjerice, moguća i u uskome prostoru između dviju zgrada gdje nema cirkulacije zraka.<br /><br /></p> <p>Kolika je količina aerosola potrebna za infekciju nije poznato, ali &scaron;to je veća količina "veća je i vjerojatnost zaraze", rekao je Steve Elledge, genetičar i stručnjak za viruse s Harvarda.<br /><br /></p> <p>Vrijeme provedeno u blizini zaražene osobe ključan je faktor. Sekunda na pločniku nije dovoljna za zarazu, vjerojatno se ipak radi o najmanje nekoliko minuta.<br /><br /></p> <p><strong><em>U teoriji moguća zaraza i mimoilaženjem ljudi na otvorenom<br /><br /></em></strong></p> <p>"Nema dokaza ni da se koronavirus prenosi mimoilaženjem ljudi na otvorenom", zaključila je grupa znanstvenika, no u teoriji je i to moguće.<br /><br /></p> <p>"Kad prolazimo pokraj ljudi, moguće je pokupiti da&scaron;ak njihova izdaha. Rizik je vrlo nizak, ali iz načela opreznosti maska ne može &scaron;tetiti", rekla je Linsey Marr, stručnjakinja za transmisiju virusa aerosolima sa sveučili&scaron;ta Virginia Tech.<br /><br /></p> <p>Previ&scaron;e je varijabli da bi se mogao izračunati koliki je točno rizik zaraze na pločniku ili u parku. To ovisi o vjetru, ali i o sunčevim ultraljubičastim zrakama koje deaktiviraju virus.<br /><br /></p> <p>Sve upućuje na to da je rizik malen, ali maske su i dalje najučinkovitija sigurnosna strategija.<br /><br /></p> <p>"Prolaznik na pločniku možda kihne ba&scaron; u onome trenutku kad se mimoilazi s vama", plastično je objasnila Krystal Pollitt, profesorica epidemiologije na Yaleu.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-15-setnja.jpg''Ja kao genetičar predviđam da će virus izumrijeti''http://grude.com/clanak/?i=217485217485Grude.com - klik u svijetFri, 16 Oct 2020 15:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-20-geneticar-radman.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanstvenik i član Vladinog Znanstvenog savjeta Miroslav Radman za N1 je podijelio je neka svoja promišljanja o koronavirusu.<p>&nbsp;</p> <p>- Jako se malo može predvidjeti s obzirom na &scaron;irenje covida. Dovoljno su ljudi pametni da ne predviđaju jer nemamo elemente predviđanja budućnosti - kazao je kao odgovor na pitanje jesu se mogle predvidjeti dana&scaron;nje brojke.<br /><br /></p> <p>- Najvažniji podatak je koja je posljedica tih zaraza. Većina su asimptomatski i smrtnost jako opada s vremenom, tako da ne treba paničariti. Bilo bi dobro znati za&scaron;to smrtnost opada, ne opada samo jer se zaražavaju i mlađi ljudi, pogotovo tijekom ljeta. Interesantna je opservacija da smrtnost jako opada s obzirom na veljaču i ožujak - kazao je Radman.<br /><br /></p> <p>Na pitanje kakvu poruku &scaron;alje znanost, Radman je kazao da &scaron;alje poruku da bi bilo bolje da imamo vi&scaron;e vremena da bolje istražimo prirodu ovog virusa.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to su ljudi krhkijeg zdravlja, posljedice po njih su veće - kazao je.<br /><br /></p> <p>- Mislim da je dobro ići dva koraka unazad i zapitati se - u Hrvatskoj svake godine umre 51.000, 52.000 ljudi zbog raznih uzroka, 330 je umrlo od covida. Samo po sebi, kada ni&scaron;ta ne bismo znali, nitko se ne bi stra&scaron;no upla&scaron;io &scaron;to na 51.000, 52.000 mrtvih godi&scaron;nje zasad ima 330, možda 350 koji se pripisuju virusu - kazao je.<br /><br /></p> <p>- Poku&scaron;avam to dignuti na čisto akademski način, razmi&scaron;ljati hladne glave, jer se inače stvara previ&scaron;e &scaron;uma i, psihički, odgovor ljudi može isto izaći iz okvira normalne i imati vi&scaron;e &scaron;tete nego &scaron;to je ovaj direktni, biolo&scaron;ki efekt virusa - dodao je.<br /><br /></p> <p>- Vjerujem da nitko ne bi želio biti inficiran, naravno da se treba bojati, spriječiti onoliko koliko možemo i koliko je razumno, ali nikada se nećemo osloboditi svih bolesti. Život s rizikom je normalna stvar, ni&scaron;ta nije opasnije po život nego živjeti. Smrtnost se povećava s petom potencijom vremena koji živimo. Život i smrt su u jednom jedinstvu - pojasnio je.<br /><br /></p> <p>Dodaje, međutim, kako smatra da osobe koje se bave javnim zdravstvom rade dobar posao.<br /><br /></p> <p>- Zamislite da znanstveno vijeće ili ja osobno kažem "samo se relaksirajte, pravite se kao da se ni&scaron;te ne događa" i onda da bude 100.00 mrtvih. Ne može se govoriti protiv tog principa opreza, je svaki život dragocjen.<br /><br /></p> <p>Ali s druge stane, otprilike jedan posto populacije umire svake godine ako nema rata ili neke grozne epidemije. Jedan posto se rađa i to vam je život. Umire se i rađa se, a na ljudima koji su odgovorni za javno zdravlje je da s potrude da &scaron;to manje ljudi umire i oni jako dobro obavljaju svoj posao - kazao je Radman.<br /><br /></p> <p>Podijelio je i neka svoja promi&scaron;ljanja, kao genetičar, &scaron;to bi se moglo dogoditi s virusom.<br /><br /></p> <p>- I znanstvenici kada nemaju podatke ne mogu biti funkcionalno znanstvenici ako nemaju podataka. Ja kao genetičar predviđam da će virus izumrijeti akumulacijom mutacija, svojih vlastitih gre&scaron;aka u kopiranju, jer ti virusi koji imaju RNA, ne DNA kao genom mutiraju oko 100.000 puta vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Virus će možda izumrijeti od genetske smrti ako akumulira toliko mutacija gre&scaron;aka. I to predviđam jer nemamo podataka za budućnost koja je po definiciji nepoznata - kazao je Radman za <a href="http://hr.n1info.com/Vijesti/a565024/Miroslav-Radman-dao-svoje-predvidjanje-sto-bi-se-moglo-dogoditi-s-koronavirusom.html"><strong>N1</strong></a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-20-geneticar-radman.pngRujan 2020. bio najtopliji mjesec u povijesti mjerenja temperaturehttp://grude.com/clanak/?i=217472217472Grude.com - klik u svijetThu, 15 Oct 2020 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-03-jesen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I europska služba za praćenje klimatskih promjena Kopernik objavila je da je prošli mjesec bio najtopliji rujan..<p>&nbsp;</p> <p>Rujan 2020. bio je najtopliji mjesec od početka mjerenja 1880., objavila je u četvrtak američka uprava za oceane i atmosferu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna temperatura iznad kopna i povr&scaron;ine oceana bila je 0,97 stupnjeva vi&scaron;a od prosjeka 20. stoljeća koji iznosi 15 stupnjeva, navodi uprava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rujan 2020. prestigao dosada&scaron;nje rekorde iz istog mjeseca 2015. i 2016. Time je rujan 2020. za 0,2 stupnja pretekao dosad rekordne iste mjesece 2015. i 2016.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno vruće bilo je u zemljama Europe, Azije i Južne Amerike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I europska služba za praćenje klimatskih promjena Kopernik objavila je da je pro&scaron;li mjesec bio najtopliji rujan otkako je 1979. počela mjeriti globalnu temperaturu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-03-jesen.jpgMercedes-Benz ukida ručne mjenjače u svojim vozilima!http://grude.com/clanak/?i=217454217454Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-14-mercedes-logo-volan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U SAD-u Mercedesovi ručni mjenjači nisu dostupni još od 2015. godine, a ta mjera se sad proteže i na ostatak svijeta.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tede proizvođači automobila vi&scaron;e od smjernog ministra financija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Režu se tro&scaron;kovi, pripremaju se temelji za implementaciju novih tehnologija, koje jamče vi&scaron;e automatizacija u vožnji i električne energije, a manje neizvjesnosti, benzina i dizela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mercedes-Benz je u velikom restrukturiranju poslovanja, a jedna od odluka je i ukidanje ručnih mjenjača kao opcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo je, tako je novinaru Gregu Kableu rekao Marcus Schaeffer, Mercedesov direktor razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U SAD-u ručni mjenjači nisu dostupni jo&scaron; od 2015. godine, a ta mjera se sad proteže i na ostatak svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, od mjera &scaron;tednje, treba spomenuti i drastično smanjenje investicija u motore s unutarnjim sagorijevanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački premium proizvođač planira smanjiti broj benzinaca i dizela&scaron;a u ponudi za 70 posto do kraja 2030. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cjenicima bi tada trebali dominirati električni Mercedesi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U duhu TV prodaje spomenimo da i to nije sve, pa Mercedes najavljuje i prorjeđivanje platformi za svoja vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za kraj, sad smo već doista umorni u nizanju (lo&scaron;ih?) vijesti iz Mercedesa, A klasa i B klasa, u budućnosti neće biti u fokusu interesa ove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to to znači?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda ćemo u bliskoj budućnosti ostati i bez njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođač iz Stuttgarta planira postati najveći proizvođač električnih automobila, pi&scaron;e <em><strong>Revija HAK</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-14-mercedes-logo-volan.jpgPoznati psihijatar: I prije je bilo teško, ali nismo toliko KMEČALIhttp://grude.com/clanak/?i=217441217441Grude.com - klik u svijetTue, 13 Oct 2020 15:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-13-robert-torre.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekstremni činovi ne znače nužno da su njihovi počinitelji psihijatrijski poremećene osobe.<p>&nbsp;<br />Ali moramo znati da su psihijatrijski poremećaji jako kontekstualno definirani i stoga se ovakve stvari događaju u rastočenim dru&scaron;tvima u kojima vlada bezakonje, gdje ne postoji pravna država, a korupcija je posvema&scaron;nja.<br /><br /></p> <p>"Tada neki idu u prosvjed metkom", komentira u emisiji <a href="https://www.jutarnji.hr/life/tehnologija/tko-su-ljudi-koji-su-u-novom-tv-studiju-poceli-stvarati-videosadrzaje-visoke-kvalitete-15022720" target="_blank">Hanza Media TV-a</a> 'Briefing' pucnjavu i poku&scaron;aj ubojstva na Markovom trgu psihijatar <strong>dr. Robert Torre</strong> koji velikim problemom smatra &scaron;to smo u protekla tri desetljeća složili državu koja ne funkcionira.<br /><br /></p> <p>"Hoće li nama trebati 300 godina da shvatimo da je potrebno napraviti neku redefiniciju i priznati da nam iskustvo državice i demokracije u njoj kao i kapitalizma nije uspjelo? Na&scaron;e elite su insuficijentne spriječiti ovakve događaje. Hvala Bogu da ih dosad nije bilo, možemo ih očekivati, ali se nadam da ih neće biti. Mi smo prepu&scaron;teni slučaju kao potresu", zaključuje Torre dodajući kako je sretna okolnost &scaron;to su na&scaron;i ljudi usprkos svemu prilično pitomi i krotki.<br /><br /><br />"Ljudima je i prije bilo te&scaron;ko, na primjer prije 30 godina kada je bio rat, ali nisu toliko kmečali i žalili se. Postali smo slabiji. Pitanje je &scaron;to nas je oslabilo? Možda nerealna, prenapuhana očekivanja od života. Korona krizu treba promatrati u kontekstu kasnog kapitalizma u kojem se ljudima već desetljećima pere mozak konzumerističkom propagandom, uz obećanje da će sjajno izgledati i živjeti dugo, ako ne i vječno. Čak i najprimitivniji ljudi su bolje izlazili na kraj sa smrću nego mi suvremeni, emancipirani i obrazovani", govore Torre dodajući da se zato tako te&scaron;ko nosimo s jednom relativno nete&scaron;kom bole&scaron;ću kao &scaron;to je Covid 19.<br /><br /></p> <p>"Ne živimo mi. Živi korona. Postoji poredak korone, pax korone u koji se svijet ugradio. Vjerojatan je scenarij da će to potrajati jo&scaron; koju godinu i morat ćemo živjeti usprkos tome, kao &scaron;to smo živjeli za vrijeme ratova, gladi, kuge i drugih mnogo težih situacija od ove koju mi doživljavamo te&scaron;kom zbog zaljubljenosti u samoga sebe i straha za opstanak vlastite stražnjice i ničega drugog. Otuđenje je posvema&scaron;nje, mi nismo ljudi nego tehnohumanoidi koji se boje jedni drugih. Na djelu je prisilna digitalizacija i ne znamo kamo to vodi", kaže dr. Robert Torre.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-13-robert-torre.jpgČAJEVI KAO LIJEK! EVO ŠTO SE PREPORUČUJEhttp://grude.com/clanak/?i=217407217407Grude.com - klik u svijetSun, 11 Oct 2020 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-caj-od-djumbira.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jeku prehlada čaj je nezaobilazan napitak za smirenje nadraženog grla. Čajevi od mente, matičnjaka i majčine dušice idealni su napici za jačanje otpornosti tijela na prehlade i viruse.<p>&nbsp;</p> <p>Čaj je tisućama godina na istoku smatran ključem dobrog zdravlja, sreće i mudrosti, zbog čega je privukao pažnju istraživača sa zapada koji otkrivaju brojne zdravstvene prednosti različitih vrsta čajeva.<br />&nbsp;</p> <h3><strong>Čaj od lipe za prehladu<br /><br /></strong></h3> <p>U slučaju prehlade najbolje je posegnuti za čajem od lipe. Ovaj čaj ublažava ka&scaron;alj, potiče znojenje i povećava otpornosti prema infekcijama. Preporučuje se za konzumiranje svaki dan kao preventiva.<br /><br /></p> <h3><strong>Bijeli čaj ubrzava metabolizam &nbsp;<br /><br /></strong></h3> <p>Bijeli čaj bogat je moćnim antioksidansima, polifenolima koji pospje&scaron;uju či&scaron;ćenje jetre od toksina. On ubrzava rad metabolizma i pospje&scaron;uje mr&scaron;avljenje. Također, sadrži antioksidans ECGC koji sprečava stvaranje novih masnih ćelija.&nbsp;<br /><br /></p> <h3><strong>Zeleni čaj &scaron;titi od demencije<br /><br /></strong></h3> <p>Zeleni čaj slično kao bijeli ubrzava topljenje masti, ubrzava metabolizam i pospje&scaron;uje rad jetre. On regulira razinu &scaron;ećera u krvi čime potiče osjećaj sitosti, a snižava i kolesterol. Osim toga njegove aktivne supstance polifenoli održavaju zdravlje moždanih ćelija. Preporučuje se da se pije svakodnevno jer je dobra prevencija od demencije i Alzeheimerove bolesti.<br />&nbsp; &nbsp;</p> <h3><strong>Crni čaj čuva zdravlje pluća <br /><br /></strong></h3> <p>Osim &scaron;to se smatra borcem protiv lo&scaron;eg zadaha, crni čaj čuva zdravlje pluća. Upravo se zbog toga posebno preporučuje pu&scaron;ačima. Također, pomaže u reguliranju &scaron;ećera u krvi čime se smanjuje rizik od nakupljanja sala, pi&scaron;e&nbsp;<a href="https://www.webmd.com/diet/features/tea-types-and-their-health-benefits#1">WebMD</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <h3><strong>Menta ublažava nadutost<br /><br /></strong></h3> <p>Slično kao čaj od koprive i breze, menta djeluje kao diuretik i koristi se kao pomoć kod zatvora. Čaj od mente povećava mobilnost probavnog trakta i olak&scaron;ava probavljanje hrane, a ublažava grčeve i nadutost.&nbsp;<br /><br /></p> <h3><strong>Čaj od hibiskusa snižava krvni pritisak<br /><br /></strong></h3> <p>Ovaj &nbsp;čaj je borac protiv visokog tlaka. Studije su potvrdile da redovito pijenje dvije do tri &scaron;alice čaja na dan snižavaju tlak i jednako su djelotvorne kao lijekovi za visoki tlak. Osim toga, čaj od hibiskusa &scaron;titi tijelo od slobodnih radikala, kroničnih oboljenja, dijabetesa i srčanih problema, pi&scaron;e N1.&nbsp;<br /><br /></p> <h3><strong>Đumbir protiv glavobolje i mučnine<br /><br /></strong></h3> <p>Osim &scaron;to ublažava upalne procese u tijelu, čaj od đumbira regulira apetit i smanjuje nadutost. Zbog toga se preporučuje kod mučnina i menstrualnih bolova. Odličan je izbor kod glavobolja.<br /><br /></p> <h3><strong>Čaj od koprive protiv alergija <br /><br /></strong></h3> <p>Ovaj čaj pomaže u či&scaron;ćenju krvi od toksina i pospje&scaron;uje rad jetre. Koristi se u liječenju kožnih bolesti, ali i u ublažavanju polenskih alergija. On djeluje&nbsp;poput antihistaminika i ublažava simptome kao &scaron;to su ka&scaron;alj, sekret iz nosa i svrab očiju.&nbsp;&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-caj-od-djumbira.jpgNjemački znanstvenici smatraju kako u Hercegovini raste lijek protiv koronehttp://grude.com/clanak/?i=217329217329Grude.com - klik u svijetTue, 06 Oct 2020 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-06-slatki-pelin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv COVID-a 19 - neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a gotovo 35 milijuna je oboljelo.<p>&nbsp;</p> <p>Za sada. No, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to s pomoću jedne "obične" ljekovite biljke - slatkog pelina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako pi&scaron;e DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina,'Artemisia annua-e', uzgajani u Kentuckyju, u SAD, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, vi&scaron;estruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti ne&scaron;to drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina", kaže Petar Mihić za <strong>Deutsche Welle.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dr.med.spec Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 liječnici upoznali tijekom pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju", kaže ova epidemiologinja za DW.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže kako "sve ima itekako smisla". "I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19.", kaže prof.dr. Karamehić za DW.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovni&scaron;tvo koristi njezina ljekovita svojstva. "I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je jo&scaron; lak&scaron;e shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspje&scaron;no i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični - znači ima određen učinak", zaključuje prof. dr. Karamehić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok slatki pelin, prema stavovima znanstvenika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-a 19. svijet očajno čeka učinkovito cjepivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema ovom bh. znanstveniku, ono mora bi najbolje i bez "prefiksa".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-06-slatki-pelin.jpgViše istraživanja pokazalo: Bakterija koja nam živi u desnima potiče metastaze raka, ali je možemo pretvoriti i u ''trojanskog konja''http://grude.com/clanak/?i=217325217325Grude.com - klik u svijetMon, 05 Oct 2020 19:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-16-zubi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod zdrave usne šupljine Fusobacterium nucleatum ponašao se kao odgovoran član mikrobske zajednice.<p>&nbsp;</p> <p>Fusobacterium nucleatum bakterija je koja živi u desnima kod čovjeka, a nedavno je otkriveno da upravo ta bakterija možda ima ulogu u &scaron;irenju određenih oblika raka, točnije raka debelog crijeva, jednjaka, gu&scaron;terače te možda i raka dojke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Laboratorijske studije i dokazi pronađeni kod pacijenata ukazuju na to da spomenuti mikrob može putovati krvlju i zaraziti stanice tumora tako &scaron;to se veže na molekulu &scaron;ećera na njihovoj povr&scaron;ini. Kad se nađe tamo, taj mikrob izaziva čitav niz signala i reakcija imunosnog sustava koji su poznati po tome da uzrokuju migraciju stanica tumora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se to dodatno potvrdi, ovo otkriće moglo bi pro&scaron;iriti razumijevanje načina na koji Fusobacterium nucleatum utječe na progresiju raka, a može otvoriti i put prema novim oblicima terapija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod zdrave usne &scaron;upljine Fusobacterium nucleatum pona&scaron;ao se kao odgovoran član mikrobske zajednice. S druge strane, lo&scaron;a zubna higijena, nekontrolirani dijabetes i drugi uvjeti mogu natjerati taj mikrob da se otuđi te da izazove parodontitis, tozilitis, upalu slijepog crijeva te čak i prijevremeni porod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poveznica s rakom debelog crijeva prvi je put napravljena prije otprilike devet godina, kad su dvije skupine znanstvenika otkrile da je DNK te bakterije iznadprosječno prisutan u tkivu tumora debelog crijeva, u usporedbi s normalnim tkivom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deseci studija otad otkrili su da je infekcija u stanicama tumora znak nevolje te da je povezana s lo&scaron;ijim prognozama pacijenata s rakom gu&scaron;terače, jednjaka ili debelog crijeva; otpornosti na kemoterapije kod pacijenata s rakom jednjaka i debelog crijeva; i metastazama raka debelog crijeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, ostalo je pitanje je li prisutnost bakterije samo znak upozorenja ili je ta bakterija aktivni sudionik u napredovanju raka? Ove su godine najmanje tri studije o raku debelog crijeva, koje su provela tri različita tima znanstvenika, ukazale na to da je riječ o aktivnoj ulozi u tom procesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim predvođen biokemičarem Danielom Sladeom sa Sveučili&scaron;ta Virginia Tech otkrio je da stanice tumora na debelom crijevu, kad ih napadne ta bakterija, proizvode dva upalna proteina, koji se inače zovu citokini, interleukin-8 i CXCL1. Pokazalo se da ti proteini potiču migraciju malignih stanica, &scaron;to je jedan od koraka u metastaziranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga studija pokazala je da bakterija pokreće promjene u regulaciji gena koji pak potiču metastaze prema plućima kod mi&scaron;eva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treća studija prona&scaron;la je i dodatne signale koji ukazuju na to da bakterija možda "orkestrira" metastazama kod tumora na debelom crijevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sladeov tim otkrio je i da ta bakterija izaziva takozvanu citokinsku oluju koja je namijenjena kontroliranju infekcije, no u konačnici samo pogor&scaron;ava rak. To je kao da dodajete benzin na već zapaljenu vatru, kaže Slade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne&scaron;to slično možda se događa i kod tumora dojki. U lipnju je tim znanstvenika na čelu s mikrobiologom Giladom Bachrachom sa sveučili&scaron;ta Hebrew objavio studiju koja je otkrila prisutnost F. nucleatum DNK u 30 posto pregledanog tkiva tumora raka dojke, najvi&scaron;e kod stanica tumora koje su izražavale puno molekula &scaron;ećera Gal/GalNAC na svojoj povr&scaron;ini. Njihovo je istraživanje pokazalo da infekcija potiče rast primarnih tumora i metastaza kod mi&scaron;eva s tumorom raka dojke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci sugeriraju da fusobakterija nije uzrok raka, ali može ubrzati njegovo napredovanje, kaže Bachrach.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedena otkrića u konačnici bi mogla dovesti i do nove vrste terapija, u kojoj bi F. nucleatum bio pretvoren iz opasnosti u borca protiv raka. Naime, F. nucleatum mogao bi se iskoristiti kao trojanski konj, s obzirom na to da se veže na molekule &scaron;ećera na povr&scaron;ini tumora, te bi se ta bakterija mogla ubaciti u lijek protiv stanica tumora, gdje bi onda lijek dovela točno do tumora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-16-zubi.jpgJe li bolje ostaviti grijanje tijekom dana ili ga upaliti kad dođete doma? Evo što kažu stručnjacihttp://grude.com/clanak/?i=217324217324Grude.com - klik u svijetMon, 05 Oct 2020 17:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-11-grijanje_radijator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogi se stručnjaci slažu da je najvažnija stvar koju treba uzeti u obzir kada je u pitanju učinkovito grijanje vašeg doma je otkriti gdje toplina izlazi iz vašeg doma. <p>&nbsp;</p> <p>Jesen je službeno tu, temperature lagano padaju i li&scaron;će mijenja boju. Dok se privikavamo na niže temperature, ljudi međusobno počinju postavljati isto pitanje: <strong>&lsquo;Jeste li već upalili grijanje?&rsquo;</strong></p> <p>Neka kućanstva izdrže koliko mogu, a druga ga upale s prvim niskim temperaturama. No &scaron;to se tiče kori&scaron;tenja centralnog grijanja, je li istina da ako cijeli dan lagano radi, &scaron;tedi novac? Kao i kod većine stvari, odgovor nije jednostavan, prenosi <strong>metro.co.uk.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci sugeriraju da je ostavljanje grijanja na laganom tijekom cijelog dana kako biste u&scaron;tedjeli samo mit. S jedne strane, ostavljajući grijanje uključenim cijeli dan, kotao će morati raditi kako bi održavao temperaturu na zadanoj razini, a energiju ćete tro&scaron;iti cijeli dan u usporedbi s pode&scaron;avanjem da grijanje kreće u odabrano vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ako je dom hladniji, trebat će vam vi&scaron;e energije da ga zagrijete kada dođete i uključite grijanje. Stoga savjetuju kori&scaron;tenje tajmera. To omogućuje da se grijanje uključuje i isključuje kada ćete ga najvi&scaron;e željeti i ne morate brinuti hoćete li ga zaboraviti isključiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi se stručnjaci slažu da je najvažnija stvar koju treba uzeti u obzir kada je u pitanju učinkovito grijanje doma je otkriti gdje toplina izlazi iz njega. Ako je dom dobro izoliran, potro&scaron;it ćete manje energije bez obzira na to ostavljate li grijanje cijeli dan ili koristite timer. &Scaron;to su gubici topline manji, to ćete manje energije potro&scaron;iti za postizanje ugodne temperature u domu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-11-grijanje_radijator.jpgPRVI PUT U POVIJESTI SVEUČILIŠTA U MOSTARU: REKTOR TOMIĆ OBRATIO SE STUDENTIMA ONLINEhttp://grude.com/clanak/?i=217320217320Grude.com - klik u svijetMon, 05 Oct 2020 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-05-zoran-tomic-sum-online-obracanje-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi put u povijesti Sveučilišta u Mostaru jedan rektor se obratio novim studentima neizravno, tj. online.<p><br />Obraćanje <strong>prof. dr. Zorana Tomića</strong>, rektora Sveučili&scaron;ta u Mostaru prenosimo u cijelosti.<br /><br /></p> <p><em>Ni&scaron;ta &scaron;to je vrijedno ne dolazi na brzinu. Zalaganje, konstantan i marljiv rad jedini je način kako doći do rezultata koji će trajati</em>, ovom mi&scaron;lju glasovitoga <strong>Hamiltona Holta</strong>, rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru<strong> Zoran Tomić</strong> otvorio je novu akademsku 2020/2021. te pozdravio <strong>vi&scaron;e od 2.000 bruco&scaron;a na Sveučili&scaron;tu.<br /><br /></strong></p> <p><em>S jedne strane<strong> tužni smo &scaron;to se danas ne možemo vidjeti uživo</strong>, ali s druge strane, sretni smo da Sveučili&scaron;te u Mostaru ide u korak s razvijenim IT tehnologijama i da je spremno odgovoriti na sve izazove, pa i izazov COVID-19 s kojima se suočavaju sva sveučili&scaron;ta u svijetu</em>, poručio je Tomić.<br /><br /></p> <p>Podsjetio je kako je Sveučili&scaron;te tijekom pandemije <strong>moralo prekinuti nastavu na klasičan način</strong> i pokrenuti sustav nastave na daljinu, no kako je SUM optimalno odgovorio na izazove. Inače, sustav za online učenje<strong> upisalo je 11.000 studenata</strong> i vi&scaron;e od 800 nastavnika, a otvoreno je vi&scaron;e od<strong> 3.000 virtualnih kolegija</strong>. Vi&scaron;e od 20.000 obrazovnih materijala je postavljeno u sustav. Između ostalog, napomenuo je kako su svjesni &rdquo;važnosti i nezamjenjivosti tradicionalne nastave, praktičnih, laboratorijskih vježbi i praksi.<br /><br /></p> <p><em>Stoga, Senat je donio odluku da ti oblici nastave budu prioritet i da se izvode na svim fakultetima<strong> u skladu s postojećim epidemiolo&scaron;kim uvjetima</strong>. Ponavljam, svi se želimo, vi studenti, mi djelatnici Sveučili&scaron;ta u Mostaru, &scaron;to vi&scaron;e vratiti nastavi uživo, ali morate biti svjesni da će nam va&scaron;e zdravlje i zdravlje nastavnika, nenastavnog osoblja i svih drugih osoba u procesu rada i studiranja <strong>biti na prvom mjestu i najvažnije</strong>, </em>istaknuo je.<br /><br /></p> <p>Naglasio je da ako bi se mijenjao model učenja, to će biti <strong>u vezi s općim stanjem pandemije koronavirusa</strong> i za&scaron;tite studenata i svih zajedno.<br />&nbsp;</p> <p><em>Vježbajte se i strpljenju i toleranciji dok ste jo&scaron; studenti. Iskustvo nas uči da trebamo shvatiti da ne može<strong> uvijek sve biti onako kako smo planirali</strong>, ali uvijek treba planirati. Imajte na umu da se sve događa s nekim razlogom i poku&scaron;ajte gledati s vedrije strane. Budite vrijedni i odgovorni, a rezultati i znanje sigurno će doći</em>, poručio je bruco&scaron;ima rektor Tomić.<br /><strong>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/8s7BOVxfuBU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-05-zoran-tomic-sum-online-obracanje-1.jpgPočelo je ''spajanje'' Instagrama i Messengerahttp://grude.com/clanak/?i=217266217266Grude.com - klik u svijetThu, 01 Oct 2020 23:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-21-smartphone.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dio korisnika Instagrama dobio je mogućnost razmjene poruka s korisnicima Messengera, a ta bi opcija u budućnosti trebala biti dostupna globalno.<p>&nbsp;</p> <p>Plan o integraciji tri velika servisa s kojim bi se trebalo omogućiti da korisnici Facebooka komuniciraju s korisnicima WhatsAppa ili Instagrama bez potrebe za instaliranjem tih aplikacija, Mark Zuckerberg najavio je jo&scaron; pro&scaron;le godine. Sada su iz kompanije najavili prvi veliki korak prema toj integraciji te će dio korisnika Instagrama (kojima se pojavi ta mogućnost) moći kontaktirati prijatelje na Messengeru bez potrebe za Facebookovim računom - i obrnuto naravno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opcija slanja tekstualnih i videoporuka između ovih platformi počela se testirati na određenim trži&scaron;tima, a iz Facebooka kažu kako će tijekom sljedećih mjeseci biti dostupna globalno, dakle i korisnicima u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva testiranja, ali u jako malom opsegu krenula su već tijekom ljeta, a sada se polako &scaron;ire na veći broj korisnika, javlja Zimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mogućnost komunikacije između platformi neće biti nametnuta korisnicima, već će oni sami morati pristati na opciju da ih kontaktiraju osobe koje ne koriste istu mrežu kao i oni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ovim potezom Facebook bi mogao cementirati svoju dominaciju na komunikacijskom trži&scaron;tu tijekom sljedećih godina, komentirali su na CNN-u naglasiv&scaron;i da će zbog toga u budućnosti biti jo&scaron; teže "razbiti" kompaniju, &scaron;to mnogi žele zbog njene veličine i prevelikog utjecaja na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, i Messenger, Instagram i WhatsApp imaju vi&scaron;e od milijardu korisnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored mogućnosti komunikacije s korisnicima druge platforme, korisnici Instagrama koji pristanu na komunikaciju s Messengerom dobit će i neke dodatne opcije poput mogućnosti slanja samouni&scaron;tivih poruka, selfie stickere, novih boja chata, novih mogućnost blokiranja neželjenih poruka itd. O tome kada možemo očekivati &scaron;irenje integracije i na WhatsApp, iz Facebooka nisu htjeli komentirati.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-21-smartphone.jpgEricsson Nikola Tesla i HT Mostar nastavljaju uspješnu suradnjuhttp://grude.com/clanak/?i=217250217250Grude.com - klik u svijetWed, 30 Sep 2020 18:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-30-vilim-primorac-erricson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aktivnosti na realizaciji ugovorenog posla kreću odmah redovnom dinamikom..<p>&nbsp;</p> <p>Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT-a Mostar i Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, potpisali su ugovor vrijedan vi&scaron;e od 29 milijuna kuna za nadogradnju 4G/4G+ mreže i pro&scaron;irenje transmisijske mreže HT-a Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim ugovorom nastavlja se izgradnja i modernizacija LTE mreže temeljene na Ericsson Radio System rje&scaron;enju, kao i pro&scaron;irenje transmisijske mreže novim MINI-LINK proizvodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktivnosti na realizaciji ugovorenog posla kreću odmah redovnom dinamikom, usprkos novim okolnostima koje nas okružuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vilim Primorac nagla&scaron;ava: "Zahvaljujući novoj Ericssonovoj radijskoj opremi, povećat ćemo pokrivanje i kapacitet 4G/4G+ mreže, čime ćemo na&scaron;im korisnicima omogućiti bolje korisničko iskustvo, veće brzine i mogućnost kori&scaron;tenja novih naprednih usluga temeljenih na LTE tehnologiji, uz po&scaron;tivanje najvi&scaron;ih sigurnosnih standarda.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordana Kovačević ističe svoje zadovoljstvo nastavkom suradnje: &ldquo;Drago mi je da HT Mostar razvoj svoje mreže temelji na Ericssonovom portfelju i rje&scaron;enjima na&scaron;ih stručnjaka. Ovo je važan strate&scaron;ki korak na putu prema 5G u Bosni i Hercegovini. Unatoč izvanrednim okolnostima, uspje&scaron;no nastavljamo izgradnju i modernizaciju LTE mreže u partnerstvu s lokalnim kompanijama.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-30-vilim-primorac-erricson.jpgKraj pandemije do travnja ili svibnja iduće godine?http://grude.com/clanak/?i=217197217197Grude.com - klik u svijetSat, 26 Sep 2020 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-dr-sc-lauc.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj pozitivnih PCR testova nije skroz pouzdan pokazatelj broja oboljelih od Covida-19, što se vidi po velikom nesrazmjeru broja potvrđenih slučajeva i umrlih u prvom valu i sada. <p>&nbsp;</p> <p>Zato bi broj pozitivnih slučajeva na koronavirus trebao biti samo informacija za stručnjake koji ju znaju tumačiti, ustvrdio je za <a href="https://www.glas-slavonije.hr/443863/1/Histerija-je-gotova-COVID-nije-bezopasan-no-sve-je-pod-kontrolom" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Glas Slavonije</a> Znanstvenog savjeta Vlade <strong>prof. dr. sc. Gordan Lauc</strong>.&nbsp; <br /><br /></p> <p>&ldquo;Djeca nam idu u &scaron;kolu već treći tjedan, a broj slučajeva je u padu. Bolest COVID-19 nije bezopasna, i jo&scaron; uvijek se može dogoditi da s dolaskom zime situacija postane značajno gora, no situacija je za sada potpuno pod kontrolom i možemo se nadati da će i ovakve vrlo blage mjere koje su na snazi u Hrvatskoj biti dovoljne da bez većih žrtava dočekamo kraj pandemije, a za koji se osobno nadam da bi mogao biti u travnju ili svibnju sljedeće godine&rdquo;, uvjeren je Lauc.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Da izlaženje u javnost s golim brojevima ima prije svega psiholo&scaron;ku dimenziju, i to kako bi se javnost na taj način dodatno discipliniralo i držalo pod epidemiolo&scaron;kim mjerama, neslužbeno će vam priznati i epidemiolozi koji se, primjerice, žestoko bore da se u medijima ne ide s postotcima zaraženih od gripe i onih od bolesti COVID-19, jer bi se vidio golem nerazmjer. Naime, podatak iz lipnja govori da je u sezoni 2019./2020. na području Osječko-baranjske županije bilo 2580 osoba s infekcijom gripe, &scaron;to je gotovo 20 puta vi&scaron;e zaraženih nego koronavirusom. No, pogledajte i sljedeći podatak. Od 133 zaraženih koronavirusom do početka lipnja njih devetero je umrlo, a od 2580 zaraženih gripom nije umrla nijedna osoba. To vam govori koliko je koronavirus ozbiljnija i opasnija infekcija, i koliko je važan oprez&rdquo;, upozorio je <strong>dr. sc. Tomislav Dijanić</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-dr-sc-lauc.jpegOLAKŠICA Word dobio mogućnost audio transkripcije u teksthttp://grude.com/clanak/?i=217189217189Grude.com - klik u svijetSat, 26 Sep 2020 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-26-word.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Opcija audio transkripcije za sada je dostupna samo putem Word for web aplikacije..<p>&nbsp;</p> <p>Glasovno pretraživanje postaje sve popularnije među korisnicima pametnih telefona pa je sasvim logičan potez uvođenje funkcionalnosti glasovnog upravljanja u &scaron;to vi&scaron;e softverskih rje&scaron;enja. Ovog puta na red je stigao Microsoft koji je svojim korisnicima obznanio jednu sjajnu novost. Naime, Microsoft je omogućio audio transkripciju sadržaja u tekst unutar Microsoft Word alata &ndash; čime će zasigurno dijelu korisnika osigurati lak&scaron;e i jednostavnije kreiranje novog sadržaja, prenosi <em><strong>pcchip.hr</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>U profesionalnim redakcijama softveri za pretvaranje glasa u tekst nisu nikakva novost i možemo reći kako smo poprilično dugo trebali čekati Microsoft da tu funkciju implementira u Word aplikaciju. Možda se takvo &scaron;to i ne bi tako skoro desilo da veliki Microsoft Word konkurent, Google Docs, već dugo nema takvu opciju. Unutar Google Docs alata moguće je diktirati tekst koji softver zatim automatski pretvara u pisani tekst &ndash; te time dodatno skraćuje vrijeme stvaranja novog sadržaja. Dakako, kompjuterski napisani tekst nije savr&scaron;en i ima nedostataka &ndash; a najbolje funkcionira na engleskom jeziku (koji je i najpopularniji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Microsoft Word sada dobiva ovu super funkciju audio transkripcije, čime će Microsoft 365 alat postati jo&scaron; bolji za sve kreativce. Fokus ovog novog alata trenutno je na engleskom govornom području, no za očekivati je da će se vrlo brzo kvalitetnom približiti i na ostalim svjetskim jezicima. &Scaron;to se tiče same pretvorbe, moguće je uploadati audio file u Word do veličine 200MB koji se zatim automatski pretvori u tekst ili postoji i druga opcija: diktiranja teksta kojeg računalo automatski pretvara u pisani zapis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opcija audio transkripcije za sada je dostupna samo putem Word for web aplikacije, no uskoro će se vjerojatno pojaviti i unutar cijelog Microsoft 365 paketa. Dakako, ispred Microsofta je jo&scaron; mnogo zadataka kako bi se navedeni sustav ispeglao i postigao svoju punu svrhu. Svakako, pozitivno u cijeloj toj priči za cijelokupno trži&scaron;te je &ndash; &scaron;to će se sada i Google vjerojatno jo&scaron; vi&scaron;e posvetiti usavr&scaron;avanju navedene usluge.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-26-word.jpgPočela primjena Pravilnika o korištenju dronova u BiH, morat će se polagati ispithttp://grude.com/clanak/?i=217181217181Grude.com - klik u svijetFri, 25 Sep 2020 15:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-19-dron.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjena Pravilnika o uslovima za izvođenje letačkih operacija dronovima je počela danas, priopćeno je iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA).<p>&nbsp;</p> <p>Obrazložili su i &scaron;to znači primjena ovog pravilnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, pravilnik se odnosi na dronove čija je masa prije polijetanja od 0,249 do 25 kilograma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato su pozvali vlasnike i operatere dronova u Bosni i Hercegovini da podnesu zahtjev za upis drona u njihovu evidenciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prilikom podno&scaron;enja zahtjeva za upis drona u evidenciju vlasnik ili operator drona treba popunjen zahtjev sa prilozima dostaviti u Direkciju, nakon čega mu Direkcija u roku od 30 dana izdaje Potvrdu o evidenciji", napomenuli su i ukazali da je obja&scaron;njenje postupka evidencije dostupno na ovom <a title="dron flyer" href="http://www.bhdca.gov.ba/website/dokumenti/Dron/dron_Flyer_lat.pdf?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak" target="_blank">linku</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasili su da će vi&scaron;e informacija u vezi sa polaganjem ispita iz poznavanja zrakoplovnih propisa za operatere dronova i operativnih odobrenja za radove iz zraka dronom biti naknadno objavljeni na službenoj web stranici Direkcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravilnik o letenju dronom je dostupan na ovom <a title="Dron" href="http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/2yFM2KkWhf8=?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak" target="_blank">linku</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-19-dron.jpgZbog sigurnosnog propusta u Bluetoothu ugrožene milijarde uređajahttp://grude.com/clanak/?i=217157217157Grude.com - klik u svijetWed, 23 Sep 2020 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-13-hakeri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod rekonekcije ili povezivanja nanovo, ostavlja se mali, ali vrijedan prostor, hakerima za "ulazak".<p>&nbsp;</p> <p><br />Ranjivost pod nazivom BLESA (Bluetooth Low Energy Spoofing Attack) čini potencijalnu &scaron;tetu za milijarde pametnih telefona, tableta, prijenosnih računala i uređaja Interneta stvari (IoT). Srećom, izvje&scaron;taji o stvarnoj &scaron;teti nisu stigli, tako da su stručnjaci na Sveučili&scaron;tu Purdue možda spasili stvar, prenosi ictbusiness.info</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, otkrili su da u BLE protokolu postoji ranjivost prilikom uparivanja uređaja, &scaron;to napadači mogu iskoristiti pa dođi do kontrole nad uređajem, a potom mogu napraviti &scaron;tetu u raznim oblicima. A do toga dolazi jer BLE, koji služi kako bi &scaron;tedio energiju uređaja pri radu bluetootha, nije dovoljno jak u smislu za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, kod rekonekcije ili povezivanja nanovo, ostavlja se mali, ali vrijedan prostor, hakerima za "ulazak". Konkretnije, dva su problema samog sustava u pitanju - ovjera prilikom novog povezivanja uređaja nije obvezna već ostavljena na izbor. I drugi problem je &scaron;to se ovjera nekad uopće ne obavi kod IoT uređaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napadači iskori&scaron;tavanjem te ranjivosti mogu izbjeći ovjere i jednostavno dođi do kontrole nad sustavom, bez da on uopće primijeti da se i&scaron;ta dogodilo. Vrlo &scaron;kakljiva i neželjena situacija, koja do ovog otkrića sedam akademika sa Sveučili&scaron;ta Purdue nije bila poznata. Sad kad jest, stići će nadopune i "zakrpe" pa bi bluetooth tehnologija trebala ostaviti iza sebe ne&scaron;to tako nepromi&scaron;ljeno i nedovoljno kvalitetno načinjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, treba napomenuti i da ne vrijedi za sve takvo stanje "nedovoljne sigurnosti". Apple je u lipnju ove godine implementirao CVE-2020-9770 i rije&scaron;io problem. Linuxov IoT tim također radi na rje&scaron;enju problema. S druge strane, Android je jo&scaron; uvijek ranjiv i apelira se na Google da učini potrebne korake kako bi se tako ne&scaron;to &scaron;to prije rije&scaron;ilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije lako, ni najmanje. No, ako se brzo ne djeluje, &scaron;teta bi mogla biti i vi&scaron;e nego razorna...</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-13-hakeri.jpgKoronavirus kao da je postao impotentan, a efikasno cjepivo možda nikad...http://grude.com/clanak/?i=217120217120Grude.com - klik u svijetSun, 20 Sep 2020 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-20-geneticar-radman.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Znanstvenik Miroslav Radman gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u. "Iz nekoga razloga nisam uspio uplašiti samog sebe od korone", rekao je. <p>&nbsp;</p> <p>"Samoizolacija gdje mogu gledati more i u nebo, nije mi te&scaron;ko pala već mi je dala vi&scaron;e slobodnog vremena", kazao je Radman na pitanje kako mu je bilo u samoizolaciji.<br /><br /></p> <p>"Kao genetičar, s obzirom na biologiju virusa SARS-CoV-2, koji je sličan biologiji virusa HIV-a, neizvjesno je da će doći do efikasnog cjepiva protiv tog virusa", rekao je Radman. "On mutira, mijenja se, samo 4 puta sporije od HIV-a, a ima 4 puta veći genom. HIV virus i koronavirus su vrlo slični. Virus se mora mijenjati da ga ne bi pojeo imuni sustav, a mora se mijenjati toliko da dođe na sam rub genetske provalije, gdje će se samouni&scaron;titi brojem mutacija koje su potrebne da bi izbjegao imunosustav. Smrtnost je puno manja u drugom valu, kao da je virus postao bezazlen jer je akumulirao previ&scaron;e mutacija tijekom prethodnih nekoliko mjeseci, naglasio je. Kao da je virus impotentan u ovom valu. - U ožujku je porast po danima bio velik pa je i&scaron;ao dolje pa sad opet ide gore, to su slučajevi.. Smrtnost je velika u prvom valu i nestaje u drugom valu. Kao da je virus impotentan u ovom valu", kazao je, prenosi Vecernji.ba.<br /><br /></p> <p>"Ne bojim se reći ne&scaron;to drugo, ovo je pogled genetičara, ne imunologa. Taj pogled jo&scaron; nitko nije iznio, pa sam mislio da mi je dužnost da ga iznesem, makar bio u krivu", istaknuo je Radman.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-20-geneticar-radman.pngOgroman broj ljudi je zapravo već imun na koronu?http://grude.com/clanak/?i=217108217108Grude.com - klik u svijetSat, 19 Sep 2020 14:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-coviddddd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do sada se činilo da ljudi nemaju otprije postojeći imunitet na virus SARS-CoV-2, no je li to doista tako? Znanstvenici sada istražuju moguće imunološke odgovore, piše British Medical Journal.<p>&nbsp;</p> <p>Čak i u lokalnim područjima koja su doživjela neke od najvećih porasta prekomjernih smrtnih slučajeva tijekom pandemije covida-19, serolo&scaron;ka ispitivanja od vrhunca epidemije pokazuju da tek&nbsp;oko petine ljudi ima antitijela na SARS-CoV-2: 23 posto&nbsp;u New Yorku, 18 posto&nbsp;u Londonu i&nbsp;11 posto&nbsp;u Madridu. Među općom populacijom brojevi su znatno niži, a mnoga nacionalna istraživanja izvje&scaron;tavaju o jednoznamenkastim brojevima.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to da su odgovori javnog zdravstva &scaron;irom svijeta temeljeni na pretpostavci da je virus u&scaron;ao u ljudsku populaciju bez prethodno postojećeg imuniteta prije pandemije, četiri podatka navode na zaključak da virus ima, kao &scaron;to je rekao <strong>Mike Ryan</strong>, &scaron;ef za izvanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije, 'dug put izgaranja'.<br /><br /></p> <p>No niz studija koje su zabilježile T-stanice koje reagiraju na SARS-CoV-2 i kod ljudi koji nisu bili u doticaju s virusom, sada otvaraju nova pitanja o stvarnoj prirodi epidemije.<br /><br /></p> <p>Najmanje &scaron;est studija ukazalo je na&nbsp;postojanje T-stanica&nbsp;reaktivnih na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi koji, koliko je poznato, nisu bili u kontaktu s virusom.<br /><br /></p> <p>U istraživanju krvi od donora čiji su uzorci u SAD-u prikupljani između 2015. i 2018., kod 50 posto su pronađeni oblici T-stanica koje reagiraju na SARS-CoV-2. Slična studija provedena je u Nizozemskoj te su u uzorcima prikupljenima davno prije pandemije pronađene T-stanice kod dvoje od deset ljudi koji nisu bili izloženi virusu.<br /><br /></p> <p>U Njemačkoj reaktivne T- stanice uočene su kod trećine na SARS-CoV-2 seronegativnih zdravih darivatelja krvi (23 od 68). U Singapuru je tim znanstvenika analizirao uzorke uzete od ljudi koji nisu bili u kontaktu sa SARS-om ili covidom-19; 12 od 29 uzoraka uzetih prije srpnja 2019. pokazali su reaktivnost na SARS-CoV-2, ba&scaron; kao i sedam od 11 ljudi koji su bili seronegativni na virus. Reaktivnost je također uočena u Velikoj Britaniji i &Scaron;vedskoj, prenosi <a href="https://www.jutarnji.hr/life/znanost/ogroman-broj-ljudi-je-zapravo-vec-imun-na-koronu-znanstvenici-nesto-se-definitivno-dogada-15019955" rel="nofollow" target="_blank">Jutarnji list</a>.<br /><br /></p> <p>Iako su ove studije male i jo&scaron; ne pružaju precizan uvid u otprije postojeći imunolo&scaron;ki odgovor na SARS-CoV-2, te&scaron;ko ih je zanemariti, a nekoliko ih je objavljeno i u časopisina Cell i Nature.<strong> Alessandro Sette</strong>, imunolog s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji i autor nekolicine studija, kaže: 'U ovom trenutku imamo nekoliko studija koje pokazuju reaktivnost na različitim kontinentima. Kao znanstvenik znam da je to ne&scaron;to &scaron;to ima čvrste osnove.'<br /><br /></p> <p>Istraživači su također uvjereni da su na tragu utvrđivanja porijekla tog imunolo&scaron;kog odgovora. 'Na&scaron;a hipoteza je, dakako, da se radi o imunitetu proiza&scaron;lom iz običnih prehlada koje također uzrokuju koronavirusi', kaže <strong>Daniela Weiskopf</strong>, jedna od autorica studije. 'Pokazali smo da je to stvarna imunolo&scaron;ka memorija proiza&scaron;la dijelom iz virusa obične prehlade.'<br /><br /></p> <p>Znanstvenici u Singapuru do&scaron;li su do sličnih zaključaka o ulozi virusa obične prehlade, no naznačili su i da reaktivnost T-stanica možda dolazi i od nekih drugih koronavirusa, možda i od onih životinjskih.<br /><br /></p> <p>Uzev&scaron;i sve to zajedno, sve veći broj znanstvenih radova koji su dokumentirali otprije postojeći&nbsp;imunolo&scaron;ki odgovor na SARS-CoV-2, možda će potaknuti one koji se bave upravljanjem pandemijom&nbsp;da ponovno analiziraju neke temeljne pretpostavke o tome kako mjeriti osjetljivost stanovni&scaron;tva i pratiti doseg &scaron;irenja pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje seroprevalencije, koje&nbsp;detektira prisutnost antitijela, preferirana je metoda mjerenja omjera&nbsp;ljudi u nekoj populaciji koji su bili inficirani virusom SARS-CoV-2 i koji su zbog toga do neke mjere imuni, i&nbsp;procjene&nbsp;pragova imuniteta krda &scaron;to daje osjećaj o tome u kojoj se fazi pandemije nalazimo. Bez obzira na to hoćemo li to postići prirodnim putem ili cijepljenjem, čini se da sve skupa neće biti gotovo dok ne postignemo imunitet krda.<br /><br /></p> <p>Činjenica je da tek manji broj ljudi, čak i u najpogođenijim područjima, ima antitijela na SARS-CoV-2, &scaron;to je mnoge navelo na pretpostavku da je pandemija jo&scaron; daleko od zavr&scaron;etka. U New Yorku, gdje se pokazalo da samo petina ispitanih ima antitijela, zdravstveni su djelatnici zaključili da 'praćenje, testiranje i traženje kontakata ostaju glavne javnozdravstvene strategije'.<br /><br /></p> <p>- Koliki god taj prag imuniteta krda bio, jo&scaron; mu se nismo približili, rekao je Ryan iz Svjetske zdravstvene organizacije.<br /><br /></p> <p>No poznato je da memorija T-stanica ima sposobnost utjecati na ozbiljnost kliničke slike i podložnost budućim infekcijama, a studije T-stanica zabilježile su otprije postojeću reaktivnost na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi &scaron;to daje naslutiti da antitijela nisu potpuna priča.<br /><br /></p> <p>- Možda smo malo naivni kad koristimo serolo&scaron;ka testiranja za utvrđivanje broja ljudi koji su bili izloženi virusu, kazao je imunolog s Instituta Karolinska Marcus Buggert. - Imunitet je vi&scaron;e od toga, dodao je.<br /><br /></p> <p>Ovo istraživanje je moćan podsjetnik da je malo toga u imunologiji posve jasno. Fiziolo&scaron;ki odgovori možda imaju manje jasnih distinkcija nego &scaron;to se to misli: izloženost virusu ne znači nužno i infekciju, infekcija ne znači nužno i bolest, bolest ne znači nužno i proizvodnju antitijela koja se mogu detektirati. <br />&nbsp;</p> <p>Osim toga, uloge različitih imunolo&scaron;kih sustava u organizmu su međusobno isprepletene i povezane. B-stanice proizvode antitijela, no te B-stanice reguliraju&nbsp;T-stanice, pa dok T-stanice i antitijela oboje&nbsp;sudjeluju u odgovoru na virus, T-stanice to čine ba&scaron; na inficiranoj stanici, dok antitijela pomažu da do infekcije stanica&nbsp;uopće ne dođe.<br /><br /></p> <p>Buggertova domovina &Scaron;vedska u sredi&scaron;tu je debate o imunitetu krda, a &scaron;vedska opu&scaron;tena strategija u borbi s virusom izazvala je skepsu. Epidemija u &Scaron;vedskoj, čini se, doista posustaje, kazao je Buggert u kolovozu. - Sada imamo puno manje novih slučajeva. U Stockholmu, gradu od dva milijuna ljudi, imamo samo 50 ljudi u bolnici. Ne&scaron;to se moralo dogoditi, kaže Buggert, uzimajući u obzir da se upute o dru&scaron;tvenom distanciranju 'ba&scaron; nisu strogo slijedile'.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to je to 'ne&scaron;to', ključno je pitanje i za <strong>Sunetru Guptu</strong>, epidemiologinju sa Sveučili&scaron;ta Oxford, koja je razvila način kako izračunati prag imuniteta krda koji uključuje i varijable za otprije postojeću, urođenu otpornost i razinu za&scaron;tite.<br /><br /></p> <p>Njezina grupa kaže da pragovi imuniteta krda mogu biti 'značajno smanjeni ako&nbsp;samo jedan dio populacije nije u mogućnosti dalje &scaron;iriti virus'.- Uvriježeno mi&scaron;ljenje je da se u <em>lockdown</em> u&scaron;lo kad je epidemijska krivulja bila u porastu, obja&scaron;njava Gupta. - Pa kad jednom ukinete <em>lockdown</em>, krivulja bi trebala nastaviti rasti.<br /><br /></p> <p>No, to se ne događa na mjestima poput New Yorka, Londona i Stockholma. Pitanje je - za&scaron;to?<br /><br /></p> <p>- Ako se radilo o tome da u Londonu bolest nije bila jako rasprostranjena te da je samo 15 posto ljudi bilo u kontaktu s virusom, kako sugeriraju rezultati serolo&scaron;kih testova, ako ukinete <em>lockdown</em> trebali biste odmah vidjeti proporcionalan porast&nbsp;broja novih slučajeva kao &scaron;to smo vidjeli na nekim drugim mjestima. No to se nije dogodilo i to je činjenica. Pitanje je - za&scaron;to?, nastavlja Gupta.<br /><br /></p> <p>Mnogo je potencijalnih odgovora. Jedan je taj da se ljudi pridržavaju socijalnog distanciranja i tako smanjuju &scaron;irenje virusa. Druga mogućnost je da je mnogo ljudi imuno zbog T-stanica ili nečeg drugog. - O čemu god da se radi, ako značajan broj ljudi nije podložan zarazi, onda to sve skupa ima smisla, pogotovo uzme li se u obzir koliko je SARS-CoV-2 zarazan, kaže Gupta.<br /><br /></p> <p>Buggertova studija u &Scaron;vedskoj, čini se,&nbsp;podržava tu teoriju. Istražujući bliže članove obitelji onih kod kojih je zaraza potvrđena, otkrio je imunolo&scaron;ki odgovor T-stanica i kod onih pojedinaca koji su bili serolo&scaron;ki negativni ili nisu imali nikakavih simptoma. Dok je oko 60 posto članova obitelji proizvelo antitijela, njih čak 90 posto imalo je odgovor T-stanica. - Mnogi su se ljudi zarazili, a nisu proizveli antitijela, kaže Gupta.<br /><br /></p> <p>Istraživanja T-stanica nisu izazvala veliku pažnju medija, pogotovo u usporedbi s istraživanjem antitijela, koja, čini se, dominiraju u vijestima (Gupta kaže da je to vjerojatno zgog toga&nbsp;&scaron;to je istraživanje antitijela lak&scaron;e, brže i jeftinije). Dvije nedavne studije pokazale su da antitijela na SARS-CoV-2 i&scaron;čezavaju nakon samo dva do tri mjeseca, &scaron;to je potaknulo i spekulacije o ponovnim zarazama.<br /><br /></p> <p>No, proučavanje T-stanica pruža drugačiju, optimističniju, interpretaciju. U studiji provedenoj u Singapuru, T-stanice reaktivne na SARS-CoV-2 pronađene su kod onih koji su imali SARS i to čak 17 godina nakon infekcije.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;a saznanja naznačuju mogućnost da bi dugotrajne T-stanice generirane nakon infekcije nekim srodnim virusom, možda mogle&nbsp;za&scaron;tititi od virusa SARS-CoV-2 ili barem umanjiti ozbiljnost&nbsp;bolesti.<br /><br /></p> <p>Proučavanje T-stanica može također pomoći rasvijetliti neke misterije vezane uz covid-19, poput one za&scaron;to su djeca iznenađujuće po&scaron;teđena ove zaraze, ze&scaron;to različiti ljudi reagiraju različito i za&scaron;to mnoga djeca i mladu ljudi uopće nemaju simptoma.<br /><br /></p> <p>Imunolozi se slažu da bi T-stanice mogle biti ključan faktor u obja&scaron;njenju za&scaron;to su neka mjesta poput New Yorka, Londona i Stockholma, imale velik val infekcija no ne i val naknadnih infekcija. Možda se radi o tome da razina imuniteta&nbsp;koji pruža za&scaron;titu, no ne može se mjeriti putem serolo&scaron;kih testova, već je rezultat otprije postojećeg i novoformiranog imuniteta, sprečava bujanje&nbsp;epidemije i nove infekcije.<br /><br /></p> <p>No, imunolozi također upozoravaju da je sve ovo jo&scaron; uvijek na razini spekulacije. Kliničke implikacije otprije postojećih T-stanica jo&scaron; uvijek su otvoreno pitanje. - Ljudi kažu da nemamo dokaza, i u pravu su, kaže Buggert i dodaje da su svi uzorci darivatelja krvi u njegovoj studiji bili anonimni &scaron;to isključuje mogućnost longitudinalne studije.<br /><br /></p> <p>Postoji ideja i da su možda odgovori T-stanica predodređeni i predisponirani za neke teže bolesti. - Mislim da ta mogućnost nije ba&scaron; jako vjerojatna, kaže Sette, no nagla&scaron;ava da tu mogućnost ne treba posve odbaciti. Iskrižana reaktivnost je ili premala i preslaba da bi utjecala na virus, a druga je mogućnost da ipak čini neku razliku zbog čega će netko bolje reagirati na virus.<br /><br /></p> <p>Weiskopf dodaje: - U ovom trenutku, sve je moguće; mi jednostavno ne znamo. No razlog zbog kojeg smo optimistični je taj &scaron;to smo u slučaju drugih virusa vidjeli da odgovor T-stanica doista pomaže. Jedan primjer za to je svinjska gripa, tijekom koje su znanstvenici primijetili da ljudi s otprije postojećim T-stanicama imaju blažu kliničku sliku.<br /><br /></p> <p>Weiskopf i Sette kažu da će se do uvjerljivih dokaza doći kroz pravilno oblikovane studije koje će pratiti velik broj ljudi odabranih prije izlaganja virusu SARS-CoV-2&nbsp;te uspoređivanjem njihovog kliničkog puta s onima kod kojih je pronađen odgovor T-stanica.<br /><br /></p> <p>Razumijevanje za&scaron;titne vrijedosti otprije postojeće&nbsp;reaktivnosti T-stanica na SARS-CoV-2, 'identična je situaciji s cjepivima', kaže <strong>Antonio Bertoletti</strong>, profesor infektivnih bolesti na Duke-NUS medicinskom fakultetu u Singapuru.<br /><br /></p> <p>- Pomoću cjepiva nastojimo stimulirati proizvodnju antitijela i T-stanica te se nadamo da će nas takav imunitet za&scaron;tititi. No potrebna je i klinička studija u tri faze kako bi se provjerio taj efekt.<br /><br /></p> <p>Njemački znanstvenici su do&scaron;li do istog zaključka te kažu kako njihova otkrića o T-stanicama predstavljaju 'presudno obrazloženje za pokretanje istraživanja na svjetskoj razini' koja&nbsp;bi istražila utjecaj otprije postojeće&nbsp;reaktivnosti na klinički ishod bolesti.</p> <p>I neke druge vrste znanstvenika ukazuju na isto.</p> <p>- Na početku pandemije, ključna mantra je bila&nbsp;da trebamo podatke o prisutnosti antitijela kako bismo doznali tko je bio zaražen i koliko je ljudi za&scaron;tićeno, kazala su sredinom srpnja dva epidemiologa s Imperial Collegea u Londonu u članku objavljenom u časopisu Science Immunology. - Sad kad znamo vi&scaron;e o ovoj infekciji, vrijeme je da priznamo da trebamo istraživati i T-stanice, dodali su.<br />&nbsp;</p> <p>Teoretski, placebo dio testiranja cjepiva na covid-19 mogao bi biti od koristi tako &scaron;to bi se usporedili klinički ishodi osoba sa i bez otprije postojećih T-stanica reaktivnih na SARS-CoV-2. No zasad se takva analiza jo&scaron; ne provodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Može li, doista, prethodno postojeći imunitet &scaron;tititi čak i vi&scaron;e od cjepiva? Bez kvalitetne studije to jednostavno ne možemo znati, zaključuje British Medical Journal.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-coviddddd.jpgKonzumiranje čokolade više od jednom tjedno dobro djeluje na vaše srcehttp://grude.com/clanak/?i=217095217095Grude.com - klik u svijetThu, 17 Sep 2020 18:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-02-cokolada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naravno, budite umjereni i nemojte pretjerati s ukusnom poslasticom..<p>&nbsp;</p> <p>Konzumiranje čokolade vi&scaron;e od jednom tjedno moglo bi pomoći da smanjite rizik od srčanih bolesti, pokazalo je novo istraživanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europsko kardiolo&scaron;ko dru&scaron;tvo objavilo je novu analizu koja je obuhvaćala vi&scaron;e od 336.000 sudionika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija je objavljena u Europskom magazinu za preventivnu kardiologiju i obja&scaron;njava kako se pokazalo da konzumiranje čokolade vi&scaron;e od jednom tjedno dobro djeluje za va&scaron;e srce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, budite umjereni i nemojte pretjerati s ukusnom poslasticom, ali ne treba vas ni gristi savjest ako bez čokolade ne možete zamisliti svoj dan, kažu istraživači, pi&scaron;e LadBible.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a studija sugerira da čokolada pomaže u održavanju zdravlja krvnih žila srca. U pro&scaron;losti su klinička istraživanja pokazala kako je čokolada korisna i za krvni tlak i krvne sudove. Čokolada sadrži nutritivna svojstva koja su dobra za srce poput ksantina, polifenola i stearinske kiseline", kazao je autor studije doktor Chayakrit Krittanawong s Medicinskog fakulteta u Teksasu Baylor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preporučuje se konzumiranje nekoliko puta tjedno, a dobra vijest je da nije određeno koja vrsta čokolade je najbolja, pa tako možete sami birati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-02-cokolada.jpg