Ovu slikovitu usporedbu iznio nam je naš poznati epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić u odgovoru na pitanje - što dalje uz ovakve brojke. Hrvatska u cjelini, kao i Zagreb u kojem je situacija najteža, iz dana u dan ruše rekorde, no građani i dalje ne znaju što ih očekuje.
- Naša gruda je sad već poprilično velika i treba nam, recimo, puno više drvenih pregrada da je zaustavimo, neke će puknuti i neće funkcionirati, ali neke hoće i gruda će se smanjiti te u konačnici zaustaviti - ističe Kolarić aludirajući na uvođenje novih mjere.
Iako se o njima već danima nagađa, Nacionalni stožer civilne zaštite još nije povukao poteze koje mnogi očekuju, zbog čega se Hrvatska počela ubrajati u zemlje s liberalnijim pristupom u ovoj krizi, posebice ako se usporedi s onima koje su uvele policijski sat, novi lockdown... Problem je, ističu znanstvenici i epidemiolozi, što se ne zna kada će nove mjere stupiti na snagu.
Kako zaštititi ugrožene
- Potrebno je imati transparentni plan pravilnih mjera u borbi protiv COVID-19 radi zaštite zdravlja, gospodarstva, školovanja i života. To znači da treba javno prezentirati gdje su granice nakon kojih se donose dodatne mjere i koje su one točno. Je li to broj zaraženih na 100.000 ljudi ili postotak pozitivnih u jednom danu ili kumulativno tijekom tjedan dana? Primjerice, ako znamo da su u posljednjih tjedan dan glavni izvor zaraze noćni klubovi, kao što je to bilo tijekom ljeta, ili privatna okupljanja ili politički skupovi, onda treba mjere prvenstveno usmjeriti na te grupacije i prekinuti izvor zaraze i to što prije, strogo i efikasno bez kašnjenja - ističe nas poznati znanstvenik Ivan Đikić te dodaje da na puno pitanja nema odgovora, primjerice što ako dođe do proboja virusa na radna mjesta, koje su točne lokalne preporuke, detalji o radu škola...
- U konačnici, mora biti sasvim jasno koje su generalne mjere ako izgubimo kontrolu izvora i ako se virus počne nekontrolirano širiti u cijeloj populaciji. Kako ćemo zaštiti ugrožene skupine, bolnice i staračke domove? - pita se Đikić te zaključuje kako je važno unaprijed znati redoslijed mjera umjesto stalno se prepirati u medijima oko svake mjere posebno.
Dodaje i kako mnoge zemlje Europske unije već sada imaju točne i stroge kriterije za svoje građane, što ih smiruje, s čime se slaže i epidemiolog Kolarić.
- Također apeliram da se objavi jasan plan jer to dobro djeluje na ljude i potiče ih na pridržavanje mjera. Ako brojke krenu rasti, onda oni točno znaju što ih čega i što će izbjeći ako će se pridržavati pravila - kaže ovaj voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Dodaje i kako je on osobno za uvođenje sankcija onima koji se odluče ne pridržavati mjera.
- To nije popularno izreći na glas, ali mislim da su nam kažnjavanja potrebna. Pa i osoba koja nije vezana u auto može dobiti kaznu, a ugrožava prvenstveno sebe. Zašto bi ovo bilo drugačije? Ako ovako nastavimo, imat ćemo pune bolnice - rekao je Kolarić, a da bi kažnjavanje uskoro uistinu mogla biti praksa potvrdio je i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović.
- Nastojalo se izbjeći sankcioniranje, ali sve će se više izricati kazne pravnim osobama koje ne poštuju mjere - rekao je.
S kažnjavanjem se osobno slaže i ravnatelj NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" Zvonimir Šostar, no kaže kako službene preporuke Nacionalnom stožeru nisu poslane. A što će biti sa Zagrebom s obzirom na situaciju?
- Mi se ponašamo po njihovim uputama i čekamo daljnje smjernice - rekao je Šostar te dodao kako on podržava prijedloge Hrvatskog epidemiološkog društva koje je sugeriralo promjenu načina praćenja kontakata.
- To će se nužno morati promijeniti jer mi jednostavno više ne stižemo raditi. Kako da naših 13 epidemiologa nazove 700 ljudi dnevno ako jedan razgovor traje 15 minuta? To je fizički nemoguće i taj će pristup trebati mijenjati - kazao nam je Šostar.
Naš poznati znanstvenik Luka Čičin-Šain upozorava pak kako će najvjerojatnije brojke još neko vrijeme biti visoke čak i uz nove mjere.
- Jasno je da brojke koje i dalje rastu jasno govore da mjere nisu dostatne da suzbiju širenje virusa. Nažalost, čak i kad se uvede neka nova mjera koja efikasno kontrolira virus, brojke neće pasti odmah, nego tek oko deset dana kasnije. U međuvremenu će još rasti zbog onih koji su se inficirali prije nove mjere, ali im je virus bio u inkubaciji pa su prepoznati tek naknadno - poručuje Čičin-Šain, dok Ivan Đikić zaključuje kako je ipak većina odgovornosti na pojedincima. Ovo su tri mjere koje hitno treba poduzeti
- Moje je mišljenje da u borbi protiv širenja koronavirusa najviše pomažu točni podaci o širenju zaraze, pravilne mjere protiv izvora širenja te oprez i samo oprez građana da zaštite sebe i druge. Oprez znači održavanje distance, higijena, maske i ponašanje koje neće poticati nego prekidati širenje zaraze. Uz takav oprez građani mogu raditi i djeca ići u škole - zaključuje Đikić.
1.
Uvesti kazne za kršenje mjera. Pa i osoba koja nije vezana u auto može dobiti kaznu, a ugrožava ponajprije sebe
2.
Nužna je transparentnost u donošenju mjera. Treba javno prezentirati gdje su granice nakon kojih se donose dodatne mjere i koje su to točno
3.
Nužan je novi pristup u popisivanju kontakata. Kako da 13 epidemiologa nazove 700 ljudi dnevno kad razgovor traje 15 minuta?
TAGOVI: |
