Europska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Donosimo sažetak izvještaja.
“BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo formiranje Vijeća ministara u siječnju 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Isto tako, primjećujemo da je entitet Republika Srpska donio niz protuustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost sa kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u ožujku 2024. godine”, kazala je Ursula von der Leyen.
Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su izbori održani u listopadu 2022. godine, te da je visoki predstavnik više puta intervenirao u izbornim pitanjima, uključujući i u večer izbornog dana, što je, prema OSCE/ODIHR-u, dovelo u pitanje pravnu sigurnost.
Navodi se da su sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena do svibnja 2023., te da je novo Vijeće ministara na državnom nivou stupilo na dužnost krajem siječnja, uz podršku vladajuće koalicije koja uključuje SNSD, HDZ BiH i ‘trojku’ (SDP, NiP, Naša Stranka). U ožujku je usvojen državni proračun za 2023., a novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU nakon dodjele statusa kandidata, te je usvojilo strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao i strategije i akcijske planove o migracijama i terorizmu. Imenovano je i nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontaktna točka sa Europolom konačno je počela sa radom u lipnju 2023.
U izvještaju se ističe da određeni broj odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti proveden, uključujući i po pitanju državne imovine.
“Ustavni sud je suspendirao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetski vrh je ipak odlučio da takve zakone provodi, ugrožavajući pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne suce na državnom nivou da podnesu ostavke, a u lipnju 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i do kršenja ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati suce na upražnjena sudska mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda“, navodi se.
“Još uvijek su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci. Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima ekonomskog i financijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP“, stoji u izvještaju.
Ističe se da je postignut određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP), te da je BiH značajno poboljšala svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU.
Navodi se da su se entitetske vlasti i stranke Republike Srpske zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje te zemlje sa izjavama EU i opstruirajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije“. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju sa osobnim iskaznicama.
Bosna i Hercegovina je, navodi se, u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR).
Nabrojani su pozitivni koraci, uključujući: usvajanje aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave (“zajednička platforma”), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; provođenje sveobuhvatnog upravljanja javnim financijama širom zemlje, poboljšanje kapaciteta za javne konzultacije na državnom nivou i procjenu regulatornog utjecaja u entitetu Republika Srpska, usvajanje strategije o upravljanju ljudskim resursima u entitetu Federacija, unaprijeđenije stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije i na državnom nivou, i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti.
“Nekih pet godina nakon usvajanja, akcijski plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi zasluga nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije efikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u ‘zajedničku platformu’, još uvijek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab. Bosna i Hercegovina treba da dovrši suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje“, navodi se.
Ocjenjuje se da je BiH također u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe, ali da je postignut određeni napredak u ovoj oblasti. BiH je u rujnu 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru imovinskih prijava sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, “ali sa promjenama u odnosu na verziju na kojoj je konzultirana Venecijanska komisija“, ističe se, te se dodaje da “takve promjene ometaju djelotvornost sustava prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti“.
Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo koje će nadzirati provođenje nacionalne strategije za ratne zločine.
“Neovisnost i nepristranost pravosuđa nisu poboljšani. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudaca i tužitelja i dalje postoji nedosljednost i prevelika diskrecija. Uporni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcioniranje pravosudnog sustava nastavilo je da podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala“, navodi se.
U izvještaju ističu da je Narodna skupština entiteta Republika Srpska pozvala ustavne suce na državnom nivou da podnesu ostavke i legalizirala neprovođenje odluka Ustavnog suda, “dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavni i pravni poredak zemlje“.
“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala“, ocjenjuje se u izvješaju.
Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcijski plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Kontakt tačka za suradnju sa Europolom počela je sa radom u lipnju 2023. godine. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa europskim standardima.
“Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja“, ističe se.
Ocijenjeno je da postoje “sustavni nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organiziranog kriminala, zbog neusuglašenog kaznenih zakona, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka”.
“Kriminalne organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Financijske istrage i zapiljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sustavima. Suradnju sa Eurojustom i Uredom Europskog javnog tužitelja (EPPO) treba pojačati. Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu sa acquis-em EU“.
Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen. U kolovozu 2023. godine Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kako bi ga označila kao nacionalni preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja.
“Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i nadilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”“, navodi se.
Također se dodaje da se Povorke ponosa održavaju redovno već nekoliko godina, te da je akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba usvojen je u srpnju 2022. godine. Rodni akcijski plan usvojen je u listopadu 2023.
“Rodno zasnovano nasilje, zlostavljanje pritvorenika i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Roma, i dalje izazivaju zabrinutost“, dodaje se.
Ocijenjeno je da je došlo je do “nazadovanja” u garantiranju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranja financijske održivosti javnog RTV sustava.
Upozorava se da kaznene kazne za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u srpnju 2023. godine, “ozbiljno utječu na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija“. Također je navedeno da je u rujnu 2023. godine nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao “strani agenti” također usvojen u prvom čitanju u NSRS, te da, “ako se u potpunosti usvoji, to bi označilo još jedan za žaljenje i neosporan veliki korak unazad“.
Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za poboljšanje upravljanja migracijama, te se navodi da je usvojena nova strategija i akcijski plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U rujnu 2023. usvojen je Zakon o strancima.
“Velike slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integriranog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcijski plan za 2024-2029“, navodi se.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u “ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije”.
“Suradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutarnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što negativno utječe na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje traje. Program ekonomskih reformi (ERP) zemlje i dalje je loše kvalitete, a implementacija reformi je ograničena“, navodi se.
Ističe se da ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih mjera širom zemlje za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, neformalnom ekonomijom, javnim poduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću.
“Sve u svemu, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine ostaje ispod svog potencijala, budući da je kreiranje politike ometano političkim zastojem, previše kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politike za izgradnju rasta“.
BiH se, prema procjeni iz izvještaja, nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak.
“Kvaliteta obrazovanja je ostala niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenih strukturnih prilagodbi, s fokusom dodane vrijednosti na usluge, kao što su trgovina, IT i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je ispod potencijala“.
BiH je također “između rane faze i određenog nivoa pripreme” u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Dodaje se da je potrebno “značajno pojačati usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i implementirati i provoditi neophodne zakone“, a tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja pravne stečevine EU.
BiH ima određenu razinu pripremljenosti i ostvarila je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata.
“Zakonodavstvo treba dalje uskladiti sa acquis-em EU, uključujući i oblast koncesija. Postignut je ograničen napredak u statistici; pripreme za sljedeći popis gotovo da nisu napredovale, a proizvodnja makroekonomske statistike i dalje odstupa od pravnih tekovina EU. Određeni napredak je postignut u pogledu javne interne financijske kontrole (PIFC) u smislu implementacije strategija PIFC-a u entitetima i na državnoj razini“, navodi se.
U izvještaju se ističe da su potrebni veliki koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa acquis-em EU na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o kompanijama, intelektualno vlasništvo, politika konkurencije, financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja) kao i uspostavljanje unutarnjeg tržišta unutar zemlje.
Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u ovom klasteru, a dodaje se da “procedure i zakoni koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu”.
“Bosna i Hercegovina bi trebala poboljšati koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla pristup na nivou cijele zemlje i poboljšala njihovu evidenciju o provedbi. Trebalo bi ukinuti etničke procedure glasanja u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za financijsku stabilnost kao dio okvira za rješavanje problema banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicijskog plana i Novog Plana rasta za Zapadni Balkan“, navodi se.
“Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije pokazala napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti imaju značajne veze sa programom ekonomskih reformi. Zemlja treba da uvede socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničen napredak u zelenoj agendi i klasteru održivog povezivanja, gdje je u ranoj fazi u oblasti energetike, okoliša i klimatskih promjena“, ističe se.
Postoji određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transeuropskih mreža. Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transeuropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transeuropskim mrežama za energiju (TEN-E).
Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju unutar regije i sa EU. Potrebno je ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo i akvakultura, te financijske i proračunske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Mora pojačati svoje napore da pripremi i usvoji strategiju ruralnog razvoja cijele zemlje nakon 2021. godine, uskladi svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku i ojača svoje administrativne kapacitete. Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka treba da budu ojačani. Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati strategiju regionalnog razvoja cijele zemlje.
“Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u klasteru o vanjskim odnosima. Njeno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (CFSP) značajno je poboljšano, posebno u izjavama visokog predstavnika u ime EU i odluka Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, iako provedba sankcija ostaje izazov. Bosna i Hercegovina je ponovo jednostrano uvela i nastavila izvozna ograničenja kršeći uvjete SSP-a, što je predmet zabrinutosti trgovinske i komercijalne politike. Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da brzo usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Treba brzo ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti“, navodi se.
Dodaje se da je BiH u 2022. godini dobila 45,5 milijuna eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), pružajući podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim financijama, EU integracija, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, dopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.
Godišnji akcijski plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i osigurava 70 milijuna eura za smanjenje društveno-ekonomskog utjecaja rasta cijena energije, posebno na mala i srednja poduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan.
“Usvajanje sektorskih strategija u cijeloj zemlji ostaje ključni zahtjev za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti imala punu korist od IPA financiranja. Vijeće ministara hitno treba imenovati Nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III“, navodi se na kraju sažetka.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
