Spomenik je otkrio dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, a blagoslovio ga je nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u BiH.
Svečanost otkrivanja spomenika započela je točno u podne zvonjavom zvona s crkve sv. Kate u Ljubuškom, a nakon što su zvona pozdravila sve majke kojima je posvećen ovaj spomenik, nazočnima se obratio gradonačelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić.
„Hvala vam što ste i u ovim lijepim trenucima s nama. U trenucima sjećanja, zahvalnosti ponosa i radosti. U trenucima emocija pri spomenu majke kao izvora života, one životne zvijezde vodilje koju krasi posvećenost dobru, posvećenost svojoj obitelji, posvećenost svojoj vjeri, svojoj katoličkoj crkvi… Još puno toga lijepoga i vrijednoga mogli bi nabrajati spominjući majku, još puno toga lijepoga i vrijednoga mogli bi iščitati promatrajući ovaj prekrasni spomenik“, rekao je Barbarić.
Nakon gradonačelnika obratio se Tomislav Dugandžić, predsjednik Udruge potomaka udovica Drugog svjetskog rata i poraća koja je inicirala postavljanje ovog spomen obilježja.
„Ovo je spomenik u čast 758 zaboravljenih heroina našeg vremena. Ideja podizanja spomenika u čast udovicama Drugog svjetskog rata i poraća potekla je od Ante Milasa koji je imao samo dvije godine kada mu je otac poginuo 1945. godine. Većinu života Ante je svjedočio životnim teškoćama i nedaćama s kojima se susretala njegova majka i još 750 istinskih heroina ljubuškog kraja“, objasnio je Dugandžić.
Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar je govorio o simbolici spomenika.
„Svi ste, vjerujem, već čuli onu potresnu priču o prvom razredu post-ratnih prvašića u kojem nitko od njih četrdeset i dvoje nije imao oca. Postoji još mnogo takvih i sličnih priča , ne samo u našem Ljubuškom, nego u cijeloj Hercegovini i cijeloj Herceg-Bosni“, rekao je Vukoja.
On je dodao kako majke te djece u većini slučajeva nikad nisu saznale što se dogodilo s njihovim muževima.
„Mnoge od njih su čekale i nadale se do kraja života, pritom su radile mukotrpno iz dana u dan, na polju i u kući, zadnje su lijegale i prve ustajale. Odgajale su i školovale djecu, učile ih moliti, opraštati i voljeti, ljubavlju su se borile protiv mržnje“, rekao je Vukoja.
Osvrnuo se Vukoja i na umjetničku vrijednost spomenika.
„U cjelokupnom opusu Stjepana Skoke dva djela zaslužuju posebnu pažnju. Prvo je Domagojeva lađa u Vidu, monumentalno remek- djelo u kojem se prožimaju elementarne iskonske snage i aristokratska otmjenost, djelo čijem je otvorenju nazočio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, drugo djelo je ovaj spomenik. Prvo djelo je simbol snage i odlučnosti, drugo mudrosti i profinjenosti,“ rekao je, između ostalog, Vukoja.
Nazočnima se obratio i autor spomenika Stjepan Skoko koji se zahvalio svima koji su podržali ovaj projekt.
„Ovo je spomenik našim majkama, ovo je spomenik svim majkama u svijetu koju su doživjele i doživljavaju sličnu sudbinu i tragedije u životu“, rekao je Skoko.
Svečanost otvaranja uveličao je i prvak HNK Mostar Robert Pehar koji je interpretirao pjesmu „Doći će vrijeme blagog naroda“ autora Veselka Koromana, kao i Frama Humac te klapa Benedictus.
Događaju su nazočili brojni Ljubušaci, potomci ljubuških udovica iz Drugog svjetskog rata, također i predstavnici gradskih i županijskih tijela vlasti te brojni drugi uzvanici. Među prisutnima bila je i Ivanka Pavlović rođena Keža.
"Najmlađe dijete na ovoj skulpturi sam ja. 1945. bilo mi je nešto više od godine dana, mati je došla ovdje u Ljubuški s ocem koji je prije bio policajac u Sarajevu da se prijavi u svoj kotar. Otac je tada završio u pritvoru, pa u Mostaru. Nestao je, a mati je ostala u djedovoj kući i nastavila je živjeti, život nam je bio zemlja, kuća i crkva", opisala je Pavlović.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
