Studije pobijaju WHO: Gdje se nose maske, manje je zaraženih

Datum objave: 31.03.2020   Broj čitanja: 540
U jeku pandemije covida-19 svako toliko nađemo se pred kontradiktornim porukama o korisnosti zaštitnih maski. WHO, ali i neki neovisni stručnjaci poručuju da kirurške maske ne pružaju neku osobitu zaštitu te da čak mogu biti i štetne ako ih ne znamo ispravno koristiti.
Studije pobijaju WHO: Gdje se nose maske, manje je zaraženih

 

Kineski stručnjak: Velika greška Europljana i Amerikanaca je to što ne nose maske

 

Naizgled sasvim suprotnu tezu WHO-ovoj nedavno smo mogli doznati iz uglednog časopisa Science koji je objavio intervju sa šefom kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Georgeom Gaom. U njemu je Gao poručio da je jedna od velikih grešaka koje rade Europljani i Amerikanci u borbi s covidom-19 to što ne inzistiraju na nošenju maski.

 

"Po mojem mišljenju, velika pogreška SAD-a i Europe jest da ljudi ne nose maske. Ovaj virus prenosi se kapljicama i bliskim kontaktom. Kapljice igraju vrlo važnu ulogu - morate nositi masku jer, kad govorite, uvijek iz usta izlaze kapljice. Mnogi ljudi imaju asimptomatske ili predsimptomatske infekcije. Ako nose maske za lice, to može spriječiti da njihove kapljice koje nose virus pobjegnu i zaraze druge", rekao je Gao za Science.

 

U zemljama u kojima se nose maske manje je smrti

 

Zanimljivo je da su ovih dana neke države odlučile poslušati Gaoa.

Primjerice, grad Jena prvi je u Njemačkoj u ponedjeljak uveo obavezno nošenje maski u javnom prijevozu, trgovinama, u državnim zgradama i na drugim prometnim mjestima na kojima je teško ostvariti veliku udaljenost od drugih ljudi.

Austrija je također u ponedjeljak najavila da će ljudi u trgovine morati nositi maske. One će se besplatno dijeliti u svakoj trgovini.

U tom kontekstu zanimljivo je vidjeti i usporedbe broja smrti po zemljama u kojima je nošenje maski uobičajeno i onih u kojima nije. Čini se uvjerljivo.

 

Zemlje s jakom kulturom nošenja maski:

Tajvan: 3 smrti - 0,1 smrti na milijun stanovnika

Japan: 54 smrti - 0,4 smrti na milijun stanovnika

Južna Koreja: 152 smrti – 3 smrti na milijun stanovnika



Zemlje sa slabom kulturom nošenja maski:

Italija: 10.779 smrti – 178 smrti na milijun stanovnika

Španjolska: 6803 smrti – 146 smrti na milijun stanovnika

SAD: 2475 smrti – 7 smrti na milijun stanovnika

 

Naravno, ove brojke zapravo predstavljaju samo korelacije, a ne i uzročno posljedičnu povezanost. Postoje brojni drugi čimbenici s kojima bi ovdje trebalo računati, osobito kada govorimo o smrtnosti. Među ostalim to su nacije koje su prebrodile SARS, a koje su također posznate po kulturi samodiscipline. Ipak, nesrazmjer između azijskih zemalja s kulturom nošenja maski i zapadnih koje je nemaju, teško je ignorirati.

 

Kako funkcioniraju maske?

 

Covid-19 je bolest dišnih putova koja se prenosi kapljicama stvorenim govorom, kašljanjem i kihanjem pa je logično očekivati da bi maske kao filtri mogle pružiti neku zaštitu.

Virusi koji uzrokuju gripu uglavnom su promjera između 0,08 i 0,12 mikrometara (1 mikrometar = 1/1.000.000 metara). SARS-CoV ima slične dimenzije od 0,08 do 0,15 mikrometara. No virusi uglavnom ne putuju zrakom pojedinačno, već u kapljicama čiji se promjer kreće između 0,6 i 1000 mikrometara.

U stručnoj literaturi uglavnom se spominju i uspoređuju dvije vrste maski za jednokratnu upotrebu – jeftinije kirurške i značajno skuplje s respiratorom N95 koje uobičajeno koštaju oko jedan dolar (slika gore).

Maske poznate po oznaci N95 naziv su dobile po tome što zaustavljaju oko 95% čestica promjera 0,3 mikrometara koje je najteže zaustaviti. Veće kapljice ne uspijevaju brzo meandrirati sa strujama zraka između niti od kojih je sačinjena maska pa završavaju na tkanju. S druge strane, ekstremno male kapljice sudaraju se s molekulama zraka u tkanju pa i one u velikim brojevima završavaju na nitima. Kapljice od 0,3 mikrometra imaju optimalne dimenzije da budu nošene u krivudavim strujama zraka. No i njih je moguće zaustaviti pametno uređenim višeslojnim tkanjem u maskama, a to uspješno čine i maske N95 i kirurške maske.

Ovdje je važno istaknuti da su kirurške maske udobnije za nošenje, među ostalim i zato što uzrokuju manje zagrijavanje lica. S druge strane, smatra se da maske N95 bolje prianjaju uz lice što znači da kapljice imaju manje šanse proći kroz razne propuste.  

 

Što o maskama kažu studije?

 

O pitanju iz naslova u medicinskim se krugovima vodi polemika već dugi niz godina. Provodila su se i provode se brojna istraživanja koja nisu uvijek davala jasne rezultate. Neke studije pokazivale su da maske nisu osobito korisne, neke druge da jesu. Bilo je i mnogo onih koje su uspoređivale različite vrste maski.

Prema nekim studijama, s kirurškim maskama na licu pet puta smo sigurniji nego bez njih. No većina studija ipak daje nešto slabije rezultate.

Jedno istraživanje provedeno 2006. i 2007. u domaćinstvima u Sydneyu pokazalo je da se rizik obolijevanja članova obitelji u kojima je dijete imalo gripu koji su na pravilan način nosili maske tijekom sezone bolesti sličnih gripi smanjio za 60% do 80%.

U jednom istraživanju provedenom 2009. devetero pacijenata oboljelih od gripe kihalo je pet puta u Petrijevu posudu bez maske, s kirurškom maskom i s maskom N95. U gotovo svakom slučaju kada su kihnuli bez maske, virusi su se pojavili u posudici. Kada su kihnuli s bilo kojom od maski, virusa nije bilo.

Jedna studija, koja je usporedila različite vrste maski, objavljena u uglednom časopisu British Medical Journal, pokazala je da je propusnost za viruse maski od tkanine oko 97%, a kirurških oko 44%. Kako će se ti postoci odraziti u smislu opasnosti infekcije za ljude koji nose maske, teško je odgovoriti jer oni ne predstavljaju kvantificirani rizik. Naime, neki stručnjaci smatraju da je bolje išta nego ništa, dok drugi ističu da pamučne maske mogu biti čak i kontraproduktivne jer će stvoriti osjećaj lažne sigurnosti.

 

Najveća studija o korisnosti maski

 

Jedan od uvjerljivijih odgovora na naše pitanje dala je najveća studija koja je ikada provedena na temu korisnosti maski, objavljena 2019. u uglednom medicinskom časopisu JAMA. U njoj su uspoređene kirurške maske s maskama s respiratorima N95. Ona je provedena u bolnicama u šest američkih gradova na oko 2400 medicinskih djelatnika. Studija je pokazala da kirurške maske pružaju podjednaku zaštitu kao i skuplje, a neudobnije, maske s respiratorima. 

Jedna novija studija provedena je na 246 koronavirusom oboljelih sudionika. Oni su pola sata disali u uređaj za prikupljanje kapljica Gesundheit II. Kada su disali bez maski, koronavirus je otkriven u 30 do 40 posto njihovih kapljica. Kada su imali maske na ustima, virus nije pronađen.

Znanstvenici su također testirali djelovanje maski u randomiziranim kontroliranim studijama. Jedno istraživanje provedeno među 1437 studenata u Michiganu pokazalo je da pranje ruku i nošenje maski zajedno smanjuje vjerojatnost infekcije za 35% do 51%. Svaka od ove dvije mjere sama za sebe nije dala osobito uvjerljive rezultate.

 

Kada maske uistinu nisu korisne?

 

No, stvari ipak nisu tako jednostavne kako se čine na prvi pogled. Naime, teza WHO-a da maske mogu biti beskorisne ili čak štetne stoji u nekim okolnostima. Svakako stoji da maske nisu korisne kada smo u šetnji na otvorenom, bez mogućnosti za bliski kontakt s drugim ljudima.

Štetne mogu biti ako ih nepravilno koristimo i odlažemo. WHO je stoga na svojim stranicama predstavio neka važna pravila uz koje je nošenje maski sigurno:

- Maske su učinkovite samo ako se koriste u kombinaciji s čestim čišćenjem ruku s alkoholnim trljanjem ruku ili sapunom i vodom.

- Ako nosite masku, onda morate znati kako je koristiti i pravilno odlagati.

- Prije nego što stavite masku, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.

- Pokrijte usta i nos maskom i pazite da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.

- Izbjegavajte dodirivanje maske tijekom upotrebe; ako to učinite, očistite ruke trljanjem sredstva na bazi alkohola ili sapunom i vodom.

- Zamijenite masku novom ako je vlažna i nemojte ponovno koristiti maske za jednokratnu upotrebu.

- Pravilo za uklanjanje maske: uklonite je odostraga (ne dodirujte prednju stranu maske); odmah odbacite u zatvorenu posudu; očistite ruke sredstvom na bazi alkohola ili sapunom i vodom.

 

Zaključak: Bolje je nositi maske nego ne nositi

 

Zaključimo na kraju da uistinu nema potrebe za korištenjem maski na otvorenom gdje nema mogućnosti da dođemo u blizak kontakt s oboljelima. Stoga stoji preporuka WHO-a prema kojoj je bolje da maske prepustimo onima kojima su najpotrebnije, osobito u vrijeme nestašice.

 

S druge strane nošenje maski opravdano je u prostorima u kojima dolazimo u bliske kontakte s ljudima te s površinama, predmetima i proizvodima s kojima u kontakt dolazi veliki broj ljudi. To osobito vrijedi ako imamo neke simptome dišnih infekcija, no moglo bi vrijediti čak i ako ih nemamo.

 

Naravno, nema baš nikakve dvojbe da su maske najvažnije za medicinske djelatnike. Oni su najviše izloženi bolesnicima i virusima u najvišim koncentracijama. Stoga se nema smisla razbacivati s njima, ako nam baš nisu stvarno potrebne.

 

Index.hr

TAGOVI:
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2020
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio