NAJVAŽNIJI LJUDI EUROPE O BIH, JEDNAKOPRAVNOSTI, ALI I MILIJARDAMA EURA POMOĆI

Datum objave: 06.05.2020   Broj čitanja: 325
"Summit EU - Zapadni Balkan, Zagrebački summit, ključni je događaj i politička ostavština hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem.
NAJVAŽNIJI LJUDI EUROPE O BIH, JEDNAKOPRAVNOSTI, ALI I MILIJARDAMA EURA POMOĆI

 

Uz odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te novom metodologijom pregovora o proširenju, poslali smo važnu poruku podrške državama jugoistoka Europe na putu prema Europskoj uniji, borbi protiv pandemije koju je izazvao Covid-19 i gospodarskom oporavku".

 

Tim je riječima hrvatski premijer Andrej Plenković sumirao važnost summita koji je održan videovezom. Sastanak se održava na inicijativu premijera Plenkovića.

 

Taj je summit zamišljen kao vrhunac hrvatskog predsjedanja EU, ali je, nažalost, zbog zaraze koronavirusom, koja je izazvala blokadu unutar Europe, održan videovezom. Na sastanku na vrhu koji je počeo oko 16.30, a završio u 19.30, sudjelovali su čelnici svih 27 zemalja članica, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća. I čelnici svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

 

Na konferenciji za medije nakon summita Michel je izjavio: "Donijeli smo važne odluke koje dokazuju našu privrženost Jugoistočnoj Europi. 3,3 milijarde eura kratkoročno i srednjoročno kako bismo pomogli toj regiji u borbi s Covidom-19. Druga važna odluka je da čvrsto podupiremo europsku perspektivu ovog dijela Europe, uz nužnost provedbe reformi za vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Također je važna odluka Vijeća o zelenom svjetlu za otvaranje pristupnih pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju".

 

"Iako je ovo virtualni summit, ovo je dokaz da je Zapadni Balkan prioritet za EU i Europsku komisiju, on pripada Europi. EU za tu regiju osjeća odgovornost, naročito vezano za borbu protiv pandemije, kazala je Ursula von der Leyen. Ponovila je da EU u tome pomaže regiji kako bi se virus pobijedio, ali i premostile gospodarske posljedice. Za napredovanje u pristupnim pregovorima, naglasila je, nužne su provedbe reformi za vladavinu prava, borbu protiv korupcije i jamčenje slobode medija.

 

U dokumentu koji je tijekom summita prihvaćen, a čije je službeno ime Izjava iz Zagreba, u samom se uvodu ističe da "EU potvrđuje svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana". I zatim dodaje: "Partneri sa zapadnog Balkana ponovno su istaknuli svoju predanost europskoj perspektivi kao čvrstom strateškom izboru. Vjerodostojnost te predanosti ovisi i o jasnoj javnoj komunikaciji i provedbi potrebnih reformi".

 

Ovo je izuzetno važan dio dokumenta, u kojem se jasno definiraju dva goruća problema dosadašnjih odnosa: nedostatak pozitivne komunikacije u svim naporima koje EU poduzima pomažući zapadnom Balkanu, što je posebno bilo vidljivo tijekom ove krize, kad je Srbija na sva usta hvalila Kinu, ne govoreći ništa o pomoći koja je stigla iz EU. Drugo je pitanje potrebnih reformi u kojima zemlje našeg susjedstva ozbiljno zaostaju. Kako one koje su u procesu pregovora (Srbija, Crna Gora) tako i one koje pregovore još nisu otvorile (Bosna i Hercegovina, Kosovo) te one koje su pozvane da otvore pregovore (Albanija, Sjeverna Makedonija).

 

Ursula von der Leyen izjavila je kako je summit pokazao da smo "uvijek jači zajedno te kako ćemo rasti brže, a i naše ekonomije i društva brže će se oporaviti od koronavirusa uz solidarnost i suradnju".

 

U Izjavi se ističe kako "EU i partneri sa zapadnog Balkana imaju zajednički cilj, mirnu, snažnu, stabilnu i ujedinjenu Europu, na temelju naših povijesnih, kulturnih i geografskih veza te naših uzajamnih političkih, sigurnosnih i gospodarskih interesa. EU je odlučan u namjeri da dodatno pojača svoj angažman na svim razinama kako bi podržao političku, gospodarsku i društvenu preobrazbu regije te pozdravlja zalaganje partnera sa zapadnog Balkana za očuvanje europskih vrijednosti i načela te za temeljito i odlučno provođenje potrebnih reformi. Povećanje pomoći EU ovisit će o stvarnom napretku u vladavini prava i socioekonomskim reformama te o poštovanju vrijednosti, pravila i standarda EU od partnera sa zapadnog Balkana".

 

Zatim se podupire zalaganje partnera sa zapadnog Balkana za "uključivu regionalnu suradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa, među ostalim i s državama članicama EU". Naglašava se Prespanski sporazum koji je doveo do promjene imena Sjeverne Makedonije, ali i Ugovor o dobrosusjedskim odnosima te zemlje s Bugarskom. Traži se ulaganje napora na pomirenju i regionalnoj stabilnosti, pri čemu se naglašava važnost dijaloga Beograda i Prištine. Tu je i pitanje "produbljivanja regionalne gospodarske integracije na temelju pravila i standarda EU" jer se tako ovaj prostor približava unutarnjem tržištu EU. "Razvojem te dimenzije, među ostalim preko regionalnog gospodarskog prostora (REA), može se pomoći regiji da postane privlačnija za ulaganja". EU u tom kontekstu poziva na gospodarski i investicijski plan za regiju.

 

Važan dio izjave je zajednička borba protiv trgovanja ljudima, uzgoja droge, pranja novca te krijumčarenja ljudi i droge. "Borba protiv nezakonite trgovine oružjem odličan je primjer kako možemo povećati našu sigurnost ako zajedno radimo na postizanju zajedničkog cilja", stoji u Izjavi.

 

Nakon što je summit završio premijer Plenković je kratko odgovarao i na pitanja novinara:

 

- Teme koje su danas bile na dnevnom redu su borba protiv Covida-19 i najava ekonomskog paketa pomoći zemljama Jugoistočne Europe. Što se tiče teme proširenja EU, u kontekstu Hrvatske on je uspješna priča jer smo uspjeli deblokirati situaciju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom za koje je donesena odluka da se s njima pokrenu pregovori.

 

Na pitanje kakav je stav na videokonferenciji izrazio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali i član Predsjedništva BiH, Plenković je odgovorio:

 

- Što se tiče zemalja Jugoistočne Europe, oni su se svi suglasili sa Zagrebačkom deklaracijom. Što se tiče BiH, ja sam naglasio da je nama u interesu da BiH što prije stekne status kandidata za članstvo, a naglasio sam i da bi ravnopravnost sva tri naroda u toj zemlji trebala biti takva i u praksi. Ta je tema pravedna i korisna za BiH, ne samo u interesu Hrvata, nego za skladne odnose sva tri naroda u toj zemlji. Što se tiče konkretnog datuma otvaranja pregovara i ulaska u EU, to se više neće događati jer se u prošlosti time često licitiralo pa se nije ostvarilo. A Srbiji će napredak u dijalogu s Kosovom pomoći u njihovom europskom putu.

 

Upitan što je točno snažno u poruci ove deklaracije, Plenković je rekao:

 

- Ona se za početak ogleda u činjenici da se sastanak na vrhu uopće održao, s obzirom na to da od sredine ožujka nismo bili zbog Covida-19 bili u mogućnosti održati neki sastanak u Hrvatskoj, niti u Bruxellesu. Na našu inicijativu se održao Zagreb Summit i time smo rekli da smo tu uz države Jugoistočne Europe. Što se tiče termina "proširenje" ima zemljama kojima ta riječ baš najbolje ne sjeda, ali ovo u biti jest summit o proširenju i to upravo jest ta poruka, rekli mi to eksplicitno ili ne. (JL)

 

- Činjenica je da potpora i suradnja EU tijekom koronakrize nadilaze sve što su drugi partneri pružili regiji i to zaslužuje javno priznanje

 

- Trebalo bi dati prednost energetskoj sigurnosti, uključujući diversifikaciju izvora i pravaca

 

- Pojačat ćemo suradnju na suzbijanju dezinformiranja i drugih hibridnih aktivnosti, osobito onih koje potječu od aktera iz trećih zemalja koji žele ugroziti europsku perspektivu regije. Potrebna je bliža suradnja za jačanje otpornosti i kibernetičke sigurnosti

 

- Naša suradnja u suočavanju s izazovima migracija, uključujući suzbijanje krijumčarenja migranata, pokazala se učinkovitom te će se i dalje razvijati i ostvarivati korist od instrumenata poput suradnje s Frontexom, Europskim potpornim uredom za azil i Europolom

 

- EU ponovno poziva sve partnere da ostvare napredak u smjeru potpunog usuglašavanja sa stajalištima vanjske politike EU, osobito u pogledu pitanja u kojima se radi o važnim zajedničkim interesima, te da djeluju u skladu s time

 

Angela Merkel, njemačka kancelarka

- Podržavamo proces proširenja, jer je u geopolitičkom interesu EU. Naglašavam važnost rada posebnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka, koji će imati važnu ulogu u pregovorima.

 

Jutarnji list

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2020
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio