Jedan od znanstvenika s kojima smo intenzivno komunicirali tijekom pandemije novoga koronavirusa jest i prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu. Unatrag nekoliko tjedana višekratno nam je prof. Čičin-Šain spominjao kako se u tom centru radi intenzivno na istraživanju novog koronavirusa te borbi protiv njime uzrokovane bolesti COVID-19. Onda je prije nekoliko tjedana stigla vijest iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” o izoliranju virusa SARS-CoV-2, a pritom je prof. dr. sc. Alemka Markotić naznačila suradnju upravo s prof. Lukom Čičin-Šainom.
Jučer je pak posredovanjem njemačkih medija stigla vijest kako je skupina znanstvenika s prof. Čičin-Šainom na čelu postigla vrijedan rezultat. Prema pisanju njemačkih novina Braunschweiger-Zeitunga, znanstvenici iz tamošnjeg Helmholtz centra za infektivna istraživanje uspjeli su prepoznati antitijela koja sprečavaju da novi koronavirus SARS-CoV-2 uđe u stanicu.
Prva liječenja već na jesen?
– Ovo je jasan znanstveni proboj koji nam govori da smo na pravom putu prema razvoju lijeka za COVID-19 – rekao je prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, naš virolog koji radi u Helmholtz centru. Dodao je kako bi uz svu opremljenost centra i stručnost koja tamo postoji od njih bilo neodgovorno da se ne bave koronavirusom.
U ovom istraživanju prof. Čičin-Šain i kolege analizirali su više od šest tisuća antitijela, od kojih 750 pokazuje reakciju na koronavirus, što je preduvjet za uspješnu borbu protiv ovog patogena koji je uspio cijeli svijet staviti u karantenu. Sada se na antitijelima provode dodatna istraživanja kako bi se jasnije utvrdila njihova učinkovitost.
Cilj ovog istraživanja, navodi se dalje, nije cjepivo, nego lijek kojim bi se liječilo pacijente s ozbiljnijim oblikom COVID-19. – Princip kojim se vodimo jest pasivna imunizacija. Učinak je trenutačan, antitijela uklanjaju potencijal virusa – rekao je prof. dr. sc. Stefan Dubel s tehničkog sveučilišta u Braunschweigu, koji je i jedan od osnivača biotehnološke tvrtke Yumab koja također sudjeluje u ovom istraživanju.
Dr. Thomas Schirmann, direktor Yumaba, rekao je kako proces razvoja terapije temeljene na antitijelima može trajati i nekoliko godina, no njihova je ambicija liječiti pacijente oboljele od bolesti COVID-19 već na jesen. Put do tog trenutka kompliciran je i skup.
Ovo dostignuće pohvalio je i ministar znanosti Donje Saske, CDU-ovac Björn Thümler, koji je rekao kako je izuzetno zadovoljan velikim uspjehom istraživačkih instituta njegove države, što daje nadu u brži i kvalitetniji dolazak do zdravstvenog rješenja za COVID-19.
Potraga za najučinkovitijim antitijelom koje bi tako imalo i potencijal za razvoj lijeka trebala bi se nastaviti do sredine lipnja. Znanstvenici iz Braunschweiga nadaju se kako će se prvi pacijenti njihovim lijekom tretirati već na jesen.
Rad dr. Luke Čičin-Šaina prokomentirala je i dr. Željka Mačak Šafranko, znanstvenica koja je izolirala virus SARS-CoV-2 na Klinici “Dr. Fran Mihaljević”.
– Prof. Luka Čičin-Šain zaista je velik stručnjak i stvarno se nadam da će se njegov pristup pokazati uspješnim. Vjerojatno je naš izolat, među ostalim korišten i u tom istraživanju, ali to nije ni približno dovoljno da bismo mi sebi pripisivali ikakve zasluge – rekla je dr. Mačak Šafranko. Prof. dr. sc. Alemka Markotić na jučerašnjoj se tiskovnoj konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite osvrnula na rad prof. Čičin Šaina.
– Čičin-Šain naš je poznati znanstvenik. Njemu smo i poslali virus. Jako je to istraživanje, velika je to analiza. Važno je da su definirali ona antitijela koja mogu definirati virus i spriječiti ulazak u stanicu – rekla je prof. Markotić.
Naš također ugledni znanstvenik prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu podrobnije nam je, na temelju objava u njemačkim medijima, objasnio o čemu je riječ.
– Svi su takvi rezultati važan pomak u povećanju repertoara mogućih zdravstvenih intervencija koje bi mogle pomoći u boljem liječenju COVID-19 – kazao je prof. Nenad Ban, koji još nije vidio izvorni članak, ali mu se, kaže, čini da je riječ o strategiji pri kojoj bi se identificirana antitijela koja neutraliziraju virus mogla proizvesti u većim količinama i koristiti kao biološki lijek.
– Dakle, takva antitijela mogla bi se izvan organizma sintetizirati i onda dati pacijentima da bi se spriječilo vezanje virusa na stanice. Naravno, to bi možda moglo pojačati negativni imuni odgovor organizma pa je potrebno provjeriti postoje li nepoželjne nuspojave. Taj je pristup slična strategija kao i transfuzija plazme osoba koje su preboljele COVID-19, takav tretman se pokazao dosta korisnim u ograničenom testiranju. Međutim, koristeći se antitijelima, moguće ih je proizvesti neovisno o davatelju plazme tako da bi možda moglo biti moguće distribuirati lijek većem broju pacijenata – objašnjava profesor Ban.
Još jedna zanimljiva strategija da se spriječi vezanje virusa na stanice jest da se proizvede topiva verzija staničnog receptora za koronavirus (ACE2 – angiotenzin-konvertirajući enzim 2) tako da se poveže s antitijelom.
– To je protein koji ionako postoji u našem organizmu tako da tijelo ne bi negativno reagiralo ako bi se takav protein dao intravenozno, kao što bi se i antitijelo davalo bolesnicima.
Međutim, takav topivi receptor u našoj krvi vezao bi se na virus i stimulirao bi imuni odgovor, a i sprečavao bi da se virus veže na stanice. Sve te strategije puno su skuplje i takve biološke lijekove teže je proizvesti nego kad se može koristiti klasičan lijek, poput male molekule poput antibiotika za bakterije, pa će i dulje potrajati prije nego što budu široko dostupne – rekao nam je prof. Nenad Ban.
Vecernji.hr
| Vaše ime | |
| Komentar | |
