Koje su po vama pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, koje nove vrijednosti zamjećujete u društvu?
Čini mi se da je pojava novog korona virusa, uz šok i strah zbog visoke zaraznosti i velikog broja umrlih u najvećim žarištima, izazvala i jednu ozbiljnu količinu humanog optimizma i solidarnosti globalno, a čiji je zanos, nažalost, dosta brzo splasnuo nakon relativnog umirivanja pandemije.
Ipak, kad sve prođe, a još nije prošlo i potrajat će, nadam se da nećemo tako brzo zaboraviti najveće lekcije: da je zdravlje najvažnije, da moramo čuvati prirodne resurse i da sve to čime se inače bavimo na našim poslovima ima duboko ljudsku svrhu. U Atlantic Grupi nastavili smo u krizi živjeti jednu od naših temeljnih ideja vodilja – da su ljudi najvažniji – i pokazali ponovno kako to za nas nije samo parola.
Naši zaposlenici i partneri, a onda i svi naši sugrađani, od prvog trenutka izbijanja krize bili su i ostali na prvome mjestu.
Već smo od početka ožujka ukinuli sva veća okupljanja, odmah je oko 1800 ljudi počelo raditi od kuće, njih oko 300 vezanih izravno za prodaju u ugostiteljstvu, nisu zbog zatvaranja kanala uopće mogli raditi, no nitko nije ostalo bez posla niti smo dirali plaće, štoviše, oni zaposleni u tvornicama, distribucijskim centrima, dostavi, ljekarnama… su dobili stimulaciju od 15 posto, čime smo htjeli pokazati solidarnost i zahvalnost prema onima koji su bili najviše izloženi u ovim okolnostima.
Solidarnost i izvan sustava Atlantic Grupe pokazali smo kroz 28 milijuna kuna donacija kriznim stožerima i zdravstvenim institucijama u čitavoj regiji, u Hrvatskoj i na ostalim tržištima na kojima djelujemo.
Željeli smo pomoći, ali i senzibilizirati druge sustave da se također uključe u akciju doniranja.
Gospodarska kriza je zahvatila čitav svijet. No, kako je svaka kriza istovremeno i prilika primjećujete li neke nove tržišne niše ili industrije koje su dobro iskoristile ovakvu situaciju, posebno u kontekstu Hrvatske?
Često su nas tijekom posljednja tri mjeseca pitali što se promijenilo u modelu rada. Puno toga, zapravo, od mnogih procedura rada do potreba, ali i navika potrošača, ne samo vezano za mjesto i način kupnje ili konzumacije, već i za određivanje životnih prioriteta.
Ova kriza je potencirala i važnost digitalizacije procesa pokazavši što je zapravo šire razumljivi sadržaj tog pojma.
To znači vrlo jednostavno mogućnost da se posao obavlja neometano s udaljenih lokacija, bez nužne prisutnosti u uredu, na siguran način, znači smanjivanje administracije i povećanu učinkovitost, a nama se konkretno ulaganje u digitalizaciju upravo u ovoj krizi pokazalo iznimno korisnim.
Vidjeli smo i da se nastava može održavati na daljinu, da za jedan dokument nije nužno pet potvrda različitih institucija i da se one razmjerno jednostavno mogu uvezati.
Inercija je prva prepreka koju nam je kriza pomogla preskočiti kao društvu.
Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti. Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ništa da bi se zarađivalo puno, smatra predsjednik Uprave Atlantic Grupe
Razvidno je također da u ovoj globalnoj krizi, neovisno o zasebnim mjerama na državnim razinama, postoji značajni dijalog država i asocijacija, što je iznimno važno, jer rizici COVID-19 ne staju na granici jedne i ne počinju na teritoriju druge države.
Niti jedna pojedinačna država nije u ovome samoodrživa i nužan je dijalog i suradnja na svim razinama.
Ova kriza je na dramatičan način pokazala čega ozbiljno nedostaje u društvu, a toga nije pošteđen ni biznis, a to je nedostatak kompetencija, i nadam se da će nam to pomoći osvijestiti potrebu jačanja meritokracije.
Dobro je znati i da naša, za ovu regiju značajno velika i snažna multinacionalna kompanija, u svojim standardima, odlukama i kriterijima, može biti i primjer da rad u različitim državama, primjenjujući lokalne odredbe i pravila, može biti uspješan.
Mogu li se iz recesije koja se dogodila prije desetak godina izvući neke pouke i iskustva koja se mogu primijeniti u današnjoj situaciji?
Uvijek je moguće, iako kao civilizacija nažalost nedovoljno učimo iz prijašnjih iskustava.
Iako postoje sličnosti i razlike između ove i posljednje velike financijske krize, o ekonomskim reperkusijama su već mnogi govorili pa bih se ovdje fokusirao na jednu od sličnosti koja lako može promaknuti.
A riječ je naprosto o otvorenosti u komunikaciji, s jedne strane, i volji da se problem vidi i da se s njim suočimo, s druge.
Do recesije prije jednog desetljeća dovela je eksplozija financijskog balona, balon je napuhala financijska industrija, a malom broju ljudi koji su naslutili što će se dogoditi gotovo nitko nije vjerovao.
U posljednjoj krizi smo pak kao građani zemaljske kugle kasno saznali za pojavu atipične upale pluća u Kini, a jednom kad se doznalo za proboj novog virusa u ljudsku populaciju i brzo širenje najprije se problem previše olako shvaćao.
U oba slučaja su ljudi demonstrirali zapravo značajnu količinu povjerenja u sustav i institucije, a problemi u kojima smo se našli govore nam da upravo sustave i institucije treba jačati.
Prije svega kroz jačanje stručnosti te promociju njihove osnovne funkcije, a to je služenje građanima.
Koje će vrijednosti i kvalitete, za tvrtke i zaposlenike biti od posebnog značaja u periodu koji je pred nama?
Mislim da će sigurnost i stabilnost svakako dobiti na vrijednosti i ponosan sam da smo mi i kao poslodavac i kao poslovni sustav demonstrirali obje vrijednosti u punom smislu.
Osim elemenata brige za naše kolegice i kolege, što sam već naveo, i naše je poslovanje također položilo test krize.
Menadžment Atlantic Grupe će se i u nadolazećem periodu prije svega maksimalno fokusirati na održavanje izuzetno pozitivnog zdravstvenog biltena naših djelatnika, a onda i nesmetani nastavak proizvodnje, korištenje svih prilika koje iz ove krize proizlaze kao i minimiziranje rizika.
Naša bilanca je iznimno stabilna, zaduženost je rekordno niska, a rezultati su kroz zadnjih nekoliko kvartala, uključujući i prvo tromjesečje ove godine, bili rekordni.
Osigurali smo dostatnu likvidnost, dovoljne zalihe i neupitno je da naše poslovanje nije ugroženo, ali, kao što smo obavijestili ZSE, ne očekujemo brojeve koje smo originalno planirali za 2020.
Pažljivo ćemo pratiti razvoj situacije i pripremati se za novi način poslovanja s obzirom na to da potpuni povratak na situaciju prije krize ne očekujemo u ovoj kalendarskoj godini, a vjerojatno ni u prvim mjesecima sljedeće.
Svaka krizna situacija je i poslovna prilika, a pritom mislim prije svega na razumijevanje potreba potrošača i kupaca, te prilagodbu novoj normalnosti, adaptirajući postojeće i lansirajući nove proizvode i usluge.
Nadam se svakako što skorijem pronalasku cjepiva, barem djelomičnom ostvarenju turističke sezone i da se svi naučimo živjeti i raditi s koronom.
Može li po vama Hrvatska što napraviti da smanji financijsku ovisnost od turizma?
Može i treba, mnoge države kojima je turizam strateška, ali nikako dominantna gospodarska grana u tome mogu biti neka vrsta putokaza.
Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti.
Pokazalo se i u ovoj krizi, primjerice, da naša poljoprivreda, iako usitnjena i oslabljena, nije bez potencijala.
Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ništa da bi se zarađivalo puno.
Vidimo da to dugoročno nije moguće i u tom je smislu potrebno revidirati gospodarsku strategiju općenito, pružajući sustavnu podršku onim segmentima gospodarstva koji imaju potencijala za realizaciju veće dodane vrijednosti.
Čitav niz poduzeća u IT sektoru uspio je razviti poslovanje i zaposliti dosta ljudi samo na vlastite mišiće, ili sustavu usprkos.
Takve prilike sustav treba prepoznati i podržati stvaranjem jasnog i jednostavnog regulatornog okvira i poticajnog okruženja.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
