SVJETSKA EKONOMIJA JE PALA!

Datum objave: 01.08.2020   Broj čitanja: 263
Europska unija je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila rekordan pad ekonomske aktivnosti.
SVJETSKA EKONOMIJA JE PALA!

 

Kako pokazuju podaci eurostatističara, bruto domaći proizvod (BDP) Unije u drugom je kvartalu potonuo 14,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je istodobno BDP eurozone pao čak 15 posto. Na kvartalnoj razini, odnosno u usporedbi s prvim ovogodišnjim tromjesečjem, pad BDP-a EU u drugom je kvartalu iznosio 11,9 posto, dok je gospodarstvo eurozone u istom razdoblju potonulo 12,1 posto. To je, ističu u Eurostatu, najveći pad gospodarske aktivnosti u EU od 1995. godine, otkako u Luxembourgu sustavno vode podatke o kretanju BDP-a na razini Unije.

 

Preliminarni podaci o padu BDP-a u drugom tromjesečju po članicama još su dramatičniji. Tako je BDP Njemačke, motora europskoga gospodarstva, pao za 11,7 posto na godišnjoj razini, odnosno 10,1 posto na kvartalnoj razini. Francuska ekonomija potonula je još dublje: pad njenog BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isti kvartal lani iznosio je 19 posto, dok je u usporedbi s prvim ovogodišnjim kvartalom pad bio 13,8 posto. To je čak i dublji pad od onoga u Italiji, članici koju je pandemija koronavirusa najviše pogodila, a čiji je BDP u drugom kvartalu pao 17,3 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, odnosno 12,4 posto u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje.

 

Ipak, među velikim ekonomijama EU najgore je, kako pokazuju podaci Eurostata, prošla Španjolska. Njen BDP u drugom je ovogodišnjem tromjesečju bio čak 22,1 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je u odnosu na prvi kvartal potonuo 18,5 posto.

 

Debele i u novijoj povijesti nezapamćene minuse nižu i izvaneuropska gospodarstva. Tako je, kako su objavili u Washingtonu, američko gospodarstvo, inače najveće na svijetu, u drugom tromjesečju potonulo nevjerojatnih 32,9 posto na godišnjoj razini, što su analitičari već ocijenili "povijesnim". Naravno, u negativnom smislu.

 

Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao urušavanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i "zaključavanja" ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potrošiti svoj novac.

 

"Ti podaci su dramatični, ali ipak nas ne vode u situaciju iz vremena Velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća, kada je kriza trajala godinama. Sve će, naravno, ovisiti o kretanju koronavirusa, ali vjerujem da se u sljedećoj godini može očekivati brz oporavak", objašnjava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

 

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta slaže se s ocjenom da je pad u drugom kvartalu dramatičan. Ipak, on smatra da će Europi za oporavak trebati malo više vremena.

 

"Sad vidimo da ovo neće biti tako kratkotrajno. Očekujem da bi se Europa tek 2023. godine mogla vratiti na pretkrizne razine", kaže Lovrinčević za Index.hr.

TAGOVI:
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2020
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio