Čović: Mesić je htio potpuno dotući Hrvate iz BiH

Datum objave: 18.08.2020   Broj čitanja: 430
Na svečanoj sjednici proširenog Predsjedništva HDZ-a BiH u povodu 30. obljetnice HDZ-a BiH, nazočnima se obratio predsjednik stranke i prvi čovjek HNS-a Dragan Čović.
Čović: Mesić je htio potpuno dotući Hrvate iz BiH

 

Kada smo u 2019. godini pravili plan za obilježavanje 30. obljetnice ideja je bila da je obilježavamo kroz čitavu 2020. godinu, kroz obljetnice osnivanja pojedinih općinskih organizacija, a da u kolovozu imamo središnju svečanost. Sadržaji obilježavanja su bili pomno isplanirani kroz sve sastavnice stranke, kako aktivnosti čiji su nositelji bile same organizacije, tako i svečane akademije na razini saborskog okupljanja, ali i mnoštva drugih popratnih aktivnosti. Nažalost, prilike su se vidno izmjenile od ožujka ove godine od kada je naše djelovanje prilagođeno novonastalom korona ambijentu i smjernicama stožera koji skrbe o zaštiti naših života.

 

Organizirali smo 10-ak obilježavanja po općinskim odborima prije izbijanja pandemije, a danas ćemo kroz ovu svečanu sjednicu sažeti sve ono što je trebalo biti urađeno na jedan drugačiji, posebno svečan način. Jučer u Zagrebu, a danas u Mostaru, prisjetili smo se naših utemeljitelja paljenjem svijeća, molitvom za njih i sve naše pokojne članove i branitelje. Predstavili smo prigodnu Monografiju koju smo razdijelili po svim gradskim i općinskim odborima. Veseli me da je uz nas i naša sestrinska stranka koju na inzistiranje predsjednika HDZ-a gospodina Andreja Plenkovića predstavlja gospodin Gordan Grlić Radman. Nastojali smo prigodne čestitke i riječi zahvale uputiti putem pisanih i elektronskih medija kao i billboarda diljem Bosne i Hercegovine. Uz sve to, u kolovozu ćemo organizirati, kroz djelokrug rada svih županijskih i regionalnih organizacija, i mnoge humanitarne aktivnosti.

 

Ovo moje obraćanje sam podijelio u nekoliko prepoznatljivih, zanimljivih, ali i izazovnih  vremenskih razdoblja, ilustrirajući transformiranje naše stranke od pokreta do moderno organizirane europske stranke, danas stožerne stranke hrvatskoga naroda i odnosa koje smo gradili s našim okružjem.

 

Razdoblja koja posebno prepoznajemo su; razdoblje 1990. – 1995. (razdoblje I., II., i III.  Sabora), razdoblje 1996. – 2000. (razdoblje IV., V. i VI. Sabora), razdoblje 2001. – 2005. (razdoblje VII., VIII. i IX. Sabora) i razdoblje 2006. – 2020. (razdoblje X., XI., XII i XIII. Sabora)

 

U razdoblju od 1990. do 1995. godine Hrvatska demokratska zajednica izrasta kao politički pokret kod hrvatskoga naroda u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali i unutar dijaspore diljem svijeta. Ključno obilježje ovog razdoblja je organizacijsko osmišljavanje i djelovanje u ratnom ozračju. U ovom vremenskom periodu organizirana su tri Sabora HDZ-a BiH. U tom vremenu HDZ BiH je iznjedrio pet predsjednika stranke, a stranački rad se transformira kroz institucije Hrvatske zajednice i Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

 

Ključni set političkih odluka bazirao se na očuvanju našega naroda i prostora gdje živi stoljećima, kroz političko, policijsko, vojno i gospodarsko djelovanje u uvjetima užasnoga rata. Uspostavljena je Hrvatska zajednica, a potom i Hrvatska Republika Hreceg-Bosna kroz dobro organiziran sustav izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti.

 

Strukturalni programski okvir stranačkoga djelovanja usuglašavan je s djelovanjem HDZ-a u Republici Hrvatskoj i zajednički koordiniran u svekolikom djelovanju diljem svijeta. Osnovna funkcija tadašnjeg organiziranja i djelovanja bilo je biološko, nacionalno i društveno-političko održanje hrvatskoga naroda u okolnostima agresije i otvorenog posezanja za prostorima na kojima je naš narod kroz stoljeća ostavio dubok trag.  Općenito gledajući, najveći uspjeh iz toga razdoblja predstavlja činjenica da nismo poraženi kao narod, da smo ostali nezaobilazan čimbenik u svim mirovnim pregovorima, susretima i dogovorima kojima se nastojalo postići mir, urediti i organizirati život i suživot na ovim prostorima. Izborili smo se za kontinuitet političkog subjektiviteta koji je izražen kroz Ustav BiH kroz status jednog od tri konstitutivna naroda.

 

Razdoblje od 1996. do 2000. godine prepoznajemo kao vrijeme okončanja rata i prilagodbe uređenju Bosne i Hercegovine nesavršenom Daytonskom mirovnom sporazumu. Osnova ovog vremenskog perioda je transformiranje Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njenih institucija kroz institucije županija, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine.  Valja napomenuti i kako je to bio izuzetno složen i zahtjevan proces kojega su pratile poslije-ratne aktivnosti pod jakim utjecajem međunarodnih institucija u procesuiranju ratnih zločina.

 

Hrvatska demokratska zajednica BiH u ovom vremenu uspjela je osigurati minimum uvjeta za povratak prognanih Hrvata s područja Posavine i Središnje Bosne, izgradnju i obnovu uništene infrastrukture, obiteljskih domova, duhovnih svetišta i institucija.

 

U ovom vremenu organizirana su tri Sabora HDZ-a BiH i birana dva predsjednika. Istovremeno, to je i vrijeme snažnog osnivanja novih stranaka s hrvatskim nacionalnim predzankom. Taj proces je poticao iz različitih izvora, ali ne kako bi se potaknuli pluralizam i demokratske vrijednosti unutar hrvatskoga naroda, već s jasnim ciljem slabljenja utjecaja Hrvatske demokratske zajednice među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. U okolnostima dvoentitetske organizacije, kojom je konstitutivnost Hrvata namjerno ostavljena nedorečena i nerealizirana u odnosu na druga dva naroda, to je značilo samo jedno: de facto, a potom i de jure urušavanje statusa konstitutivnog naroda Hrvata Bosne i Hercegovine. Time je već tada praktično nagoviješten najpogubniji scenarij za najmalobrojniji narod koji je izostavljen pri utvrđivanju ključnih organizacijskih načela ustroja BiH (barem kada su u pitanju entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska). Naš odgovor bio je organizacijsko jačanje kompetencija i kompetitivnosti, pa u tom vremenu kroz stranačko djelovanje nastaje i uspostavlja se stranačka organizacija Mladeži Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

 

Razdoblje od 2001. do 2005. godine čini vrijeme neostvarenog pokušaja otvorenog slabljenja utjecaja Hrvata u institucijama BiH i Federacije BiH. Dominantno vlast unutar BiH preuzima visoki predstavnik i međunarodne institucije u BiH, koje zaštićene apstraktnim međunarodnim autoritetom, bez uporišta u međunarodnom pravu, donose neodgovorne i netransparentne odluke suprotno svim demokratskim principima, kojima je dodatno narušena institucionalna ravnoteža i postignut otklon od temeljnih ustavnih načela kojima je Bosna i Hercegovina definirana i na kojima počiva. Kasnije će taj modus djelovanja preuzeti neki domaći politički subjekt kojima je to razdoblje institucionalnog nasilja i siledžijstva do današnjeg dana ostalo nenadmašan uzor. Sankcionirano je i smijenjemo stotine dužnosnika HDZ-a BiH na različitim razinama vlasti, izmijenjeni Ustavi nametnutim prepravkama koje su donesene i nametnute bez zakonodavne procedure i zakonskih rješenja u provedbi akata. Pod izgovorom izgradnje funkcionalne države i njenih institucija željelo se oslabiti poziciju hrvatskog naroda, kako politički tako i ekonomski. Pokrenuto je na stotine sudskih procesa protiv uglednika među HDZ-ovcima i svima onima koji nisu prihvatili ovakav pristup međunarodnih predstavnika. Pod pritiskom od procesuiranja i progona osnovano je na desetke novih stranaka, a sve kako bi se podijelila i oslabila Hrvatska demokratska zajednica BiH kao osnova političkoga djelovanja i zaštite hrvatskoga naroda. Sudovi u BiH do kraja su zatrpani predmetima; od ratnih zločina, kršenja ustavnoga poretka do gospodarskog kriminala.

 

Smrću predsjednika Tuđmana i dolaskom Stjepana Mesića na vlast nastoji se potpuno hrvatski narod odvojiti od institucionalnog utjecaja i vezanosti za Republiku Hrvatsku. To je vrijeme kada se tenkovima ulazi u objekte Hercegovačke banke pod izgovorom krimogenih aktivnosti, vrijeme „hrvatske samouprave“ i njenog gašenja, vrijeme osnivanja Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. To je i vrijeme transformiranja Republike Hrvatske i traženja puta prema Europskoj uniji i NATO savezu, kojim se u dobroj mjeri uvjetuje prekid posebnh odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH i BiH.

 

Prvi put uspostava vlasti tzv. „Demokratske alijanse za promjene“, preko novonastalih hrvatskih stranaka, nametnula je vlast bez Hrvatske demokratske zajednice BiH.

 

U ovom vremenu su organizirana tri Sabora HDZ-a BiH i birana dva predsjednika. Dva puta se odlukom visokih predstavnika smjenjuju hrvatski članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Ante Jelavić i Dragan Čović.

 

Ilustracija ovakvih odnosa može se sagledati u mom osobnom iskustvu kroz razgovore s visokim predstavnikom i veleposlanicima SAD-a i Francuske krajem 2000. godine koji su tada kazali: ''Dragane, mnogi su napustili HDZ, nudimo ti da napustiš stranku i biraj što želiš raditi ili si na drugoj strani…''. Prepoznat ćete u tome vrlo jasan poziv na bezuvjetnu predaju i izdaju nacionalnih interesa. Ali, i to je pokazatelj jednoga vremena i težine okolnosti u kojima se tada nalazio i naš narod i njegovo političko vodstvo.

 

Kraj ovog vremenskog razdoblja prepoznajemo i kao poziv za potpunu podjelu unutar Hrvatske demokratske zajednice i to kroz osnivanje nove stranke, pod utjecajem HDZ-a Republike Hrvatske i suradnika gospodina Sanadera.

 

Razdoblje od 2006. do 2020. godine označava prekretnicu u organiziranju Hrvatske demokratske zajednice BiH. Na početku razdoblja uspostavlja se mnogo novih političkih subjekata među Hrvatima, a najznačajniji je organiziranje HDZ-a 1990 uz neskrivenu potporu Ive Sanadera i njegovih suradnika, koji organizacijski, logističko-financijski nastoje novoj stranci dati poseban zamah, kako u Bosni i Hercegovini, tako i vani.

 

Drugi projekt, uspostava vlasti u Bosni i Hercegovini bez legitimnih Hrvata i Hrvata HDZ-a BiH realizira se pod nazivom tzv. „Platforme za promjene“. Još jedan od projekata koji je trebao dokrajčiti utjecaj hrvatskoga naroda u političkom miljeu BiH, a u osnovi izgraditi Bosnu i Hercegovinu kroz dva entiteta za dva konstitutivna naroda, bez Hrvata. Kao odgovor, udvostručili smo napore u samoorganiziranju i oblikovanju neraskidivog zajedništva, danas otpornog na sve vanjske pritiske i pozive na unutarnji razdor i podjele.

 

U ovom vremenu organizirana su četiri redovita Sabora HDZ-a BIH (od X. do XIII. Sabora) i biran je samo jedan predsjednik. Kao sastavnice stranke organizirane su Politička akademija HDZ-a BiH, organizacija Zajednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“, predstavnici branitelja HVO-a Herceg-Bosne imaju svog predstavnika u Predsjedništvu stranke i u konačnici, kao zasebana sastavnica pokrenut je i Klub utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice BiH. Taj snažni pleter sastavnica Hrvatske demokratske zajednice BiH motivira proces učlanjenja u stranku, do 2010. godine dostigavši broj od 20 000 članova, pa do više od 40 000 članova, koliko Hrvatska demokratska zajednica BiH ima danas. Izgrađuje se snažna stranačka infrastruktura u svakom dijelu BiH, izgrađuje projekt Doma HDZ-a BiH u kome se mi danas nalazimo. Snažimo svoj utjecaj unutar EPP-a kroz institucije seniora, Mladeži i Zajednice žena. U ovom razdoblju osmišljen je i iznova pokrenut projekt Hrvatskog narodnog sabora BiH u koji okupljamo najveći broj predstavnika političkog života Hrvata, svih institucija i osiguravamo da Hrvatska demokratska zajednica BiH, kao kralježnica tog projekta, osigurava potpunu prepoznatljivost i dominaciju na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i okružju.

 

Hrvatska demokratska zajednica BiH jačanjem projekta zajedništva među Hrvatima zaustavlja negativne tendencije i snaži stožernu ulogu među Hrvatima Bosne i Hercegovine.

 

Hrvatska demokratska zajednica BiH danas

 

Vjerujemo da smo u organizacijskom smislu dostigli zavidnu razinu. Brojno članstvo, struktura, sastavnice stranke, infrastruktura i logistika koja sve to prati dovela nas je da budemo stožerna stranka bez koje se ne može osmišljati život u Bosni i Hercegovini niti projekt zaštite i osiguranja jednakopravnosti, suvereniteta i konstitutivnosti našega naroda. Uspjeli smo očuvati sve izvorne vrijednosti HDZ-a, a istodobno se kontinuirano prilagođavati promjenama u BiH i širem okružju. Decentralizacija koju zagovaramo nije samo forma za naglašavanje, već koncept u djelovanju svih stranačkih razina koji je jasno statutarno naglašen. Jednaka pažnja posvećuje se svim organizacijama stranke u BiH kroz županijske i regionalne organizacije, a jednako tako osigurava se podjednaka zastupljenost u djelovanju središnjih stranačkih institucija.

 

Dostignuti sadržaj programskog djelovanja Hrvatske demokratske zajednice BiH može se sagledati kroz zalaganje za:

 

  • Osiguranje jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda i legitimno predstavljanje na svim administrativnim razinama, sveobuvatnom aktivnom obranom i zagovaranjem natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti naroda;
  • Moderno i višenacionalno organiziranu vlast u BiH na temeljnim načelima Ustava BiH te normativno legitimnim i znanstveno utemeljenim društveno-pravno-politološkim konceptima demokratskog federalizma, konsocijacije i upravljanja razlikama;
  • Europski i NATO put bez alternative;
  • Pravnu stabilnost kroz neovisnost sudbene vlasti i vraćanje povjerenja u institucije BiH;
  • Borbu protiv kriminala i korupcije u svim oblastima života;
  • Ekonomsku stabilnost i socijalnu pravdu;
  • Napredak u demografskoj politici obitelji i mladih kao osnova promišljanja u funkcioniranju vlasti;
  • Zdravstveni sustav koji pruža maksimalnu zaštitu svakom žitelju BiH;
  • Nastavak osiguranja dostojanstva svakog hrvatskog branitelja kroz institucije BiH i Republike Hrvatske;
  • Obrazovanje i znanost u funkciji izgradnje cjeloživotnog obrazovanja i društva znanja.

Ovakvim sustavom promišljanja i organiziranja, Hrvatska demokratska zajednica BiH na izborima, kako Općim tako i Lokalnim, s pravom može kazati da je najuspješnija stranka u BiH i okružju kada analiziramo rezultate unutar hrvatskoga naroda u BiH. Dostignuta razina potpore je iznad  70%. Sličan rezultat očekujemo i na Lokalnim izborima ove godine, uz sve manjkavosti izbornog zakonodavstva.

 

Upravo odnosom s drugim političkim predstavnicima u Bosni i Hercegovini uspjeli smo nametnuti potrebu ubrzane izmjene izbornog zakonodavstva prije Općih izbora 2022. godine kako bi se osigurala legitimna zastupljenost i predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama sukladno Ustavu BiH. Uravnoteženim odnosom prema predstavnicima srpskog, bošnjačkog naroda i međunarodne zajednice vjerujemo da ćemo ovaj složeni projekat završiti sukladno potpisanim sporazumima u ovoj godini.

 

S jednakom pažnjom pratimo potrebe naših poslovnih ljudi kako bi se osigurao ravnomjeran ekonomski razvoj prostora gdje živi hrvatski narod na tržišno održivim standardima. Već se dosegla razina razmišljanja o potrebi uključivanja predstavnika gospodarstva kroz sastavnice stranačkog organiziranja i djelovanja kroz institucije stranke.

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
  • istina21.08.2020 14:16 sati
    Pitanje glasi kada se konacno otvara zatvor u Sarajevu ?
  • 20.08.2020 12:51 sati
    Moje pitanje glasi: Kada se otvara drzavni zatvor u sarajevu.
  • Dobročinitelj19.08.2020 21:07 sati
    Mesić je htio, a ti si dotukao
  • 19.08.2020 11:18 sati
    A otkrio je toplu vodu. Sad se sitio reagirati, a kad nas je dotični gospodin pljuvao i ponižavao gdje je stizao i na osnovu tog dobio drugi predsjednički mandat, od našega Predsjednika ni glasa ni reakcije.
  • Miro19.08.2020 11:03 sati
    Lako je nama kada nas ti uvijek spasis... Ti si nas SPASOJE
  • Ero19.08.2020 07:46 sati
    Dragan je izmislio politiku za sve te političare u BiH.
  • miro18.08.2020 17:11 sati
    kada se dragan učlanio u HDZ, na početku devedesetih bio je član UJDI:
Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2020
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Dizajn i programiranje: AVE-Studio