Iako bi dio javnosti, očekivao odgovore u smjeru hvalospjeva prema ranijem vodstvu Hercegovačke biskupije, očito je da biskup Palić želi realno sagledati situaciju i ne glorificirati "konzervativne struje" koje su probleme, odnosno laž željele nametnuti tako što su kažnjavali nevine. Odatle i odgovor: Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kršćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve. Kršćanstvo nije ideologija - odgovorio je na pitanje o konzervativnoj ideologiji svog prethodnika.
I prema tom odgovoru nazire se sličnost s Papom Franjom, koji je u svom mandatu iz kardinalskog zbora izbacio više kardinala nego što ih je izbačeno u prošla dva stoljeća, a o kojem je ovih dana ugledni vatikanist Marco Politi objavio knjigu "Franjo među vukovima". A prije intervjua citirati ćemo i ono napisano o knjizi ili iz knjige.
Knjiga, prema pisanju Darka Pavičića, vrlo slojevito otkriva plan poglavara Katoličke crkve za promjenu cijele Crkve, od njezina vrha do dna. Podsjetimo, a u mislima uspoređujemo i s ovim slučajem Franjo želi Crkvu u pokretu, koja se ne zatvara unutar svoje ograde zbog straha od nedaća. „Kažem vam: tisuću puta mi je draža Crkva koja je doživjela nezgodu, nego bolesna Crkva! Crkva koja ima hrabrosti riskirati da izađe“, njegove su riječi.
Jedan Papa, svjestan da na svojoj strani ima narod, kada je nakon izbora oblačio papinsku odjeću, odbio je tradicionalni crveni ogrtač i rekao ravnatelju papinskih liturgijskih slavlja mons. Guidu Mariniju: „Ne hvala, to Vi obucite… karneval je završio!“
Prenosimo intervju portala Direktno.hr s biskupom Palićem.
Uzvišeni Oče biskupe, naslijedili ste stolicu i funkciju od čovjeka koji je imao jasne stavove po pitanju nekih pojavnosti u našem društvu. Mnogi su isticali kako je njegov pristup "strog i pravedan". Kako se vi planirate postaviti, primjerice, prema nekim temama kao što su izazovi pred kojima se u ovim vremenima sreće Crkva?
Svaka osoba je jedna i jedinstvena i svatko od nas ima svoj način rada, komunikacije i ophođenja. Bog je svakomu od nas dao različite darove i čovjek se tim Božjim darovima služi. Što se tiče izazova i tema, vjernik kršćanin na sve izazove i teme gleda, kako se to povijesno-teološkim rječnikom kaže, 'sub specie aeternitatis', odnosno s gledišta vječnosti i trudi se tražiti najbolje moguće odgovore na izazove s kojima se susreće.
Ljudi u Hercegovini imaju jaku, živu vjeru, međutim, ima i onih koji su samo nominalno katolici i vjernici. Imate li neki plan kako prema njima pristupiti i pokušati ih vratiti vjerničkom životu?
Ni Crkva u Hercegovini nije imuna na porast sekularizacije crkvene vjere. Jedini odgovor u takvim i sličnim izazovima jest autentičan i dosljedan način života nas vjernika.
Vašeg prethodnika biskupa Ratka često su znali svrstavati u "konzervativniju struju" po pitanju vjerske teologije. Gdje vi sebe vidite? Jeste li više "konzervativac" ili "liberal"?
Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kršćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve.
Kršćanstvo nije ideologija i veoma je teško ideološkim pojmovima iz određenog povijesnog razdoblja ocjenjivati nečije djelovanje. Zadaća i uloga svakog biskupa je biti čuvar pologa vjere i autentični navjestitelj Božje Riječi. Ne opterećujem se time kojim će rječnikom ideologija netko opisivati moje služenje Crkvi u ovom djelu Božjega naroda u Hercegovini.
Imate bogato iskustvo življenja u različitim sredinama. Što će Vam biti najveći izazovi u Hercegovini?
Na početku sam svoje službe i bilo bi pretenciozno i neodgovorno davati neke duboke analize, osobito na ovim prostorima. Međutim, sigurno je na vjerskom planu izazov na koji način u današnje vrijeme i u današnjim okolnostima, pa i ovim okolnostima ugroze korona virusom, pastoralno djelovati, slaviti liturgiju i naviještati Evanđelje.
Na društvenom planu izazov je sigurno kvalitetan suživot te nastojanje oko zaštite prava i vladavine prava.
Kako gledate na političku situaciju u BiH? Politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH često ističu problem političke obespravljenosti bh. Hrvata. Ona objektivno postoji, ako planirate postupati po pitanju te problematike?
Tko imalo poznaje Bosnu i Hercegovinu, svjestan je da je politička situacija u ovoj zemlji kompleksna. Kad god su ugrožena bilo čija prava, kad god je netko obespravljen, znak je to za uzbunu svima i za promjenu dosadašnjeg načina djelovanja. Zauzimat ću se za zaštitu ugroženih i obespravljenih, koliko je to u mojoj moći i djelokrugu moga poslanja.
Postoji li šansa da Papa posjeti Mostar ili Hercegovinu?
Nisam čuo da je bilo riječi o ovoj mogućnosti. Za sada.
Hercegovački slučaj i odnos biskupa s franjevcima obilježio je dosta prethodna tri desetljeća. Kakav će biti vaš pristup? Očekujete li zatopljenje odnosa? Tko, zapravo, treba učiniti prvi potez?
Pitanje 'Hercegovačkog slučaja', kako se već to uvriježilo u govoru, nije pitanje moga osobnoga pristupa. To je pitanje odnosa svih nas prema odluci Pape i Svete Stolice i prihvaćanja ili odbacivanja te odluke. Od svih se traži odgovornost u poštivanju prava i obveza. Odnosi s franjevcima su dobri. Oni imaju svoju karizmu i svoju ulogu i u ovoj biskupiji, a biskup ima svoje poslanje i odgovoran je pred Bogom i pred Svetom Stolicom za biskupiju i vjernike koji su mu povjereni.
Hoće li pitanje Međugorja biti riješeno u narednih 20 godina?
Svatko tko poznaje način djelovanja Crkve, zna da je za Crkvu kategorija vremena veoma relativna. Državni tajnik Svetoga Oca kardinal Pietro Parolin običava govoriti o 'Božjem vremenu'.
Što Vam se do sada najviše sviđa u Mostaru?
Radi brojnih pastoralnih obveza i u biskupiji i izvan nje, nisam, nažalost, još stigao upoznati ljepote i znamenitosti ovoga grada. Nadam se da ću to moći učiniti uskoro. Ali, zahvaljujući susretima sa svećenicima, vjernicima i ljudima dobre volje, osjećam se već domaće.
Direktno.hr
Vaše ime | |
Komentar | |