Na pitanje o 'konzervativnoj struji' prethodnika, Palić odgovorio: KRŠĆANSTVO NIJE IDEOLOGIJA

Datum objave: 06.10.2020   Broj čitanja: 753
U razgovoru za Direktno.hr novi biskup u Hercegovini Petar Palić govori o pitanju Međugorja, odnosu prema Hercegovačkom slučaju i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Na pitanje o 'konzervativnoj struji' prethodnika, Palić odgovorio: KRŠĆANSTVO NIJE IDEOLOGIJA

 

Iako bi dio javnosti, očekivao odgovore u smjeru hvalospjeva prema ranijem vodstvu Hercegovačke biskupije, očito je da biskup Palić želi realno sagledati situaciju i ne glorificirati "konzervativne struje" koje su probleme, odnosno laž željele nametnuti tako što su kažnjavali nevine. Odatle i odgovor: Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kršćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve. Kršćanstvo nije ideologija - odgovorio je na pitanje o konzervativnoj ideologiji svog prethodnika.


I prema tom odgovoru nazire se sličnost s Papom Franjom, koji je u svom mandatu iz kardinalskog zbora izbacio više kardinala nego što ih je izbačeno u prošla dva stoljeća, a o kojem je ovih dana ugledni vatikanist Marco Politi objavio knjigu "Franjo među vukovima". A prije intervjua citirati ćemo i ono napisano o knjizi ili iz knjige.


Knjiga, prema pisanju Darka Pavičića, vrlo slojevito otkriva plan poglavara Katoličke crkve za promjenu cijele Crkve, od njezina vrha do dna. Podsjetimo, a u mislima uspoređujemo i s ovim slučajem Franjo želi Crkvu u pokretu, koja se ne zatvara unutar svoje ograde zbog straha od nedaća. „Kažem vam: tisuću puta mi je draža Crkva koja je doživjela nezgodu, nego bolesna Crkva! Crkva koja ima hrabrosti riskirati da izađe“, njegove su riječi.


Jedan Papa, svjestan da na svojoj strani ima narod, kada je nakon izbora oblačio papinsku odjeću, odbio je tradicionalni crveni ogrtač i rekao ravnatelju papinskih liturgijskih slavlja mons. Guidu Mariniju: „Ne hvala, to Vi obucite… karneval je završio!“

„Crkveni su poglavari često bili narcisi kojima su njihovi dvorani laskali i zlobno ih poticali. Dvor je guba papinstva“, povjerio se svojevremeno Franjo Eugeniju Scalfariju, osnivaču novina „La Repubblica“.


„Franjo poništava svaku barijeru. Blizak je poput rođaka, razoružava iskrenošću kojom podsjeća na evanđeoske zapovijedi, propovijeda milosrđe i poziva ljude da se ne plaše nježnosti. U dvorani za audijencije djeca mogu ići k njemu dok drži govor. Poput ujaka, prolazi im rukom kroz kosu i ne uznemiruje se ako se tko od njih popne na papinski stolac. Jedini autoritet koji postoji i vlada u Crkvi – podsjeća – jest Krist, čiji je on učenik“, piše Politi, citirajući kardinala Taurana da se „Ivana Pavla II. dolazilo vidjeti, Benedikta XVI. slušati, Franju dodirnuti“.

 
Franjin stav koji je oduvijek imao i kao nadbiskup i koji svojim svećenicima želi utuviti u glavu, a to je da svećenik ne smije biti činovnik, nego mora znati postupati sa savjestima polazeći od njihove konkretne situacije, pružati „puno milosrđa u ispovjedaonici“, olakšati pristup sakramentima, „odmah dati Božje stvari onima koji ih zatraže“. I dati besplatno, jer svećenik nije vlasnik Božjih dobara, nego njegov posrednik. Svećenici znaju da je Jorge strog prema onima koji – crkvenim pravilima, raznim zaprekama i birokracijom – opterećuju svoje odnose s vjernicima. „Radije bih ja umro, nego da tebe ubiju”, rekao je dok je bio nadbiskup u Buenos Airesu svome svećeniku kojemu je mafija prijetila smrću i život mu je doista visio o koncu. „U stvarnosti nema ničega ideološkog u papinu stavu. Bergoglio je uvijek bio protiv marksistički obilježene teologije oslobođenja“, objašnjava Franjinu poziciju Politi, odbijajući tako teze o isusovcu-marksistu Bergogliu.


„Biskupi moraju voditi, ne gospodariti. Biti bliski ljudima, kao očevi i braća, strpljivi i milosrdni. Živjeti stilom unutarnjega i vanjskoga siromaštva, bježeći od ambicija i vodeći jednostavan i skroman život. Umjesto biskupa koji zapovijeda, Franjo pokazuje lik pastira koji zna biti i ispred stada, kako bi mu pokazao put, i u sredini, kako bi ga držao na okupu, i iza stada kako nitko ne bi zaostao, no ‘ponajviše stoga što sâmo stado posjeduje vlastiti njuh za pronalaženje novih putova’. Slika je biskupa koji uči iz njuha vjernika bez presedana. Posebice kada dolazi iz usta jednoga pape“, veli Politi i citira urugvajskog pravnika Guzmána Carriquirya, tajnika Papinske komisije za Latinsku Ameriku, koji kaže: „Bergoglio je nasljednik Petrov, a ne Konstantinov.“ Knjiga detaljno opisuje kako se Franjo uhvatio ukoštac s vatikanskim financijama i demontirao korumpiranu mrežu koja je sezala do samoga vrha Crkve, a uz mnoga navedena imena prepoznat će se i neki vlasnici računa u Vatikanskoj banci (IOR) povezani i s našim krajevima.


Već sada budućnost katoličanstva nije više u rukama Staroga kontinenta, nego u mnoštvu Trećega svijeta“, zaključuje Politi i dodaje kako papa Franjo nema iluzija te misli kako Crkvi koja nije bliska ljudima i ne pokazuje Isusovo lice kao ljubav i spasenje prijeti rizik od umiranja. Bespovratna revolucija „No argentinski je papa ipak uporan. Izgradnja sinodalne Crkve, koja više nije monarhična, ostaje njegov ključni cilj. Ako uspije pretvoriti Sinode biskupa u trajan instrument sudioništva u papinskoj vladi, učiniti ih malim koncilima na kojima se određuje smjer kretanja Crkve u moru modernosti – koji će u budućnosti uključivati i cijeli vjernički narod, muškarce i žene – ako će se njegova ideja siromaštva probiti u crkvenome sustavu, Bergogliova će revolucija postati nepovratna“, kaže Politi u knjizi koja od ovoga tjedna nalazi put i do hrvatskih čitatelja.


Grude.com/Vecernji.hr
 
 

Prenosimo intervju portala Direktno.hr s biskupom Palićem.

Uzvišeni Oče biskupe, naslijedili ste stolicu i funkciju od čovjeka koji je imao jasne stavove po pitanju nekih pojavnosti u našem društvu. Mnogi su isticali kako je njegov pristup "strog i pravedan". Kako se vi planirate postaviti, primjerice, prema nekim temama kao što su izazovi pred kojima se u ovim vremenima sreće Crkva?

Svaka osoba je jedna i jedinstvena i svatko od nas ima svoj način rada, komunikacije i ophođenja. Bog je svakomu od nas dao različite darove i čovjek se tim Božjim darovima služi. Što se tiče izazova i tema, vjernik kršćanin na sve izazove i teme gleda, kako se to povijesno-teološkim rječnikom kaže, 'sub specie aeternitatis', odnosno s gledišta vječnosti i trudi se tražiti najbolje moguće odgovore na izazove s kojima se susreće.

 

Ljudi u Hercegovini imaju jaku, živu vjeru, međutim, ima i onih koji su samo nominalno katolici i vjernici. Imate li neki plan kako prema njima pristupiti i pokušati ih vratiti vjerničkom životu?

Ni Crkva u Hercegovini nije imuna na porast sekularizacije crkvene vjere. Jedini  odgovor u takvim i sličnim izazovima jest autentičan i dosljedan način života nas vjernika.

 

Vašeg prethodnika biskupa Ratka često su znali svrstavati u "konzervativniju struju" po pitanju vjerske teologije. Gdje vi sebe vidite? Jeste li više "konzervativac" ili "liberal"?

Jedini pravi orijentir djelovanja svakog vjernika kršćanina, a biskupa i svećenika nadasve, jest Božja objava, sadržana u Svetom Pismu i Predaji Crkve.

Kršćanstvo nije ideologija i veoma je teško ideološkim pojmovima iz određenog povijesnog razdoblja ocjenjivati nečije djelovanje. Zadaća i uloga svakog biskupa je biti čuvar pologa vjere i autentični navjestitelj Božje Riječi. Ne opterećujem se time kojim će rječnikom ideologija netko opisivati moje služenje Crkvi u ovom djelu Božjega naroda u Hercegovini.

 

Imate bogato iskustvo življenja u različitim sredinama. Što će Vam biti najveći izazovi u Hercegovini?

Na početku sam svoje službe i bilo bi pretenciozno i neodgovorno davati neke duboke analize, osobito na ovim prostorima. Međutim, sigurno je na vjerskom planu izazov na koji način u današnje vrijeme i u današnjim okolnostima, pa i ovim okolnostima ugroze korona virusom, pastoralno djelovati, slaviti liturgiju i naviještati Evanđelje.

Na društvenom planu izazov je sigurno kvalitetan suživot te nastojanje oko zaštite prava i vladavine prava. 

 

Kako gledate na političku situaciju u BiH? Politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH često ističu problem političke obespravljenosti bh. Hrvata. Ona objektivno postoji, ako planirate postupati po pitanju te problematike?

Tko imalo poznaje Bosnu i Hercegovinu, svjestan je da je politička situacija u ovoj zemlji kompleksna. Kad god su ugrožena bilo čija prava, kad god je netko obespravljen, znak je to za uzbunu svima i za promjenu dosadašnjeg načina djelovanja. Zauzimat ću se za zaštitu ugroženih i obespravljenih, koliko je to u mojoj moći i djelokrugu moga poslanja.

 

Postoji li šansa da Papa posjeti Mostar ili Hercegovinu?

Nisam čuo da je bilo riječi o ovoj mogućnosti. Za sada. 

 

Hercegovački slučaj i odnos biskupa s franjevcima obilježio je dosta prethodna tri  desetljeća. Kakav će biti vaš pristup? Očekujete li zatopljenje odnosa? Tko, zapravo, treba učiniti prvi potez?

Pitanje 'Hercegovačkog slučaja', kako se već to uvriježilo u govoru, nije pitanje moga osobnoga pristupa. To je pitanje odnosa svih nas prema odluci Pape i Svete Stolice i prihvaćanja ili odbacivanja te odluke. Od svih se traži odgovornost u poštivanju prava i obveza. Odnosi s franjevcima su dobri. Oni imaju svoju karizmu i svoju ulogu i u ovoj biskupiji, a biskup ima svoje poslanje i odgovoran je pred Bogom i pred Svetom Stolicom za biskupiju i vjernike koji su mu povjereni.

 

Hoće li pitanje Međugorja biti riješeno u narednih 20 godina?

Svatko tko poznaje način djelovanja Crkve, zna da je za Crkvu kategorija vremena veoma relativna. Državni tajnik Svetoga Oca kardinal Pietro Parolin običava govoriti o 'Božjem vremenu'.

 

Što Vam se do sada najviše sviđa u Mostaru?

Radi brojnih pastoralnih obveza i u biskupiji i izvan nje, nisam, nažalost, još stigao upoznati ljepote i znamenitosti ovoga grada. Nadam se da ću to moći učiniti uskoro. Ali, zahvaljujući susretima sa svećenicima, vjernicima i ljudima dobre volje, osjećam se već domaće.

 

Direktno.hr

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
  • Dijaspora06.10.2020 22:01 sati
    Mudar čovjek. Papa Franjo je crkveni reformator. Kada je Hercegovina u pitanju, to je Palić i uvjeren sam da ima sve ovlasti da po onom što vidi u narodu riješi slučaj. Nije on došao rušiti mostove što je radio njegov prethodnik nego graditi ih. A kud ćeš ljepših mostova nego s ovim mučenicima Hercegove zemlje koji sačuvaše ovu krvlju natopljenu grudu. Dolaze izazovna vremena za narod, tamne sile se trude da nas ne bude. Bit će nas i opet s fratrima! Živjeli
  • Ero06.10.2020 15:09 sati
    Čitam. a čitam i između redova. Čak novinar navodi da Palić kaže za Ratka da je bio strog i pravedan, sugerira to pitanje. Palić odbija, govori o sebi, a ne o prethodnicima. Iz ovog odgovora da se zaključiti da im poručuje: Kriv si Ratko za sve nedaće Crkve u Hercegovini!
Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2020
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Dizajn i programiranje: AVE-Studio