Predugo čekamo. EU je trebala svojom direktivom urediti poslovanje Agencija koje otkupljuju dugove, ali još nije. Ako to ne bude uskoro, ići ćemo na svoja zakonska rješenja.
Otvoreno to priznaje visokopozicionirani sugovornik iz Vlade kad smo pitali zašto Hrvatska još nije uredila poslovanje za otkup potraživanja.
Uvjerava da su svjesni problema preprodaje dugova i da se to pokušava smanjiti, a posljednji potez je povukao ministar financija Zdravko Marić u Zakonu o porezu na dobit.
Propisao je da banke mogu otpisati dugove koje ne mogu naplatiti, a to im neće ulaziti u obračun poreza na dobit. Procedura je jednostavna, a moraju dužniku dostaviti dokument da više ništa ne duguje nikome i da je njegov dug riješen.
Ali u srijedu je pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila:
- Iako dobrodošla, ova mjera ne može ni približno odgovoriti na probleme prezaduženih i dugotrajno blokiranih građana koji su izloženi neugodnostima zbog nedostatka regulacije rada ovih agencija.
Banke će odlučiti isplati li im se više otpisati ili prodati dug, možda bude manje preprodaje, ali nereguliranost rada tvrtki koje kupuju dugove i dalje ostaje. Jer nisu samo banke te koje prodaju dugove.
Za njih barem postoje podaci koje vodi HNB. Ali tu su telekomi, komunalna poduzeća ili svi oni koji procjenjuju da im je bolje prodati jeftino dug i prepustiti nekom drugom da ga naplati.
Samo banke, za koje postoje podaci, prodale su od 2010. godine 36,7 milijardi kuna, po prosječnoj cijeni od 39,4 posto. Odnosno za dug građana od 100 kuna dobile su 39,4 kune i skinule sebi problem s leđa.
Za sve ostale ne postoje podaci. HNB, regulatorna agencija HANFA, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa: ni u čijoj nadležnosti nije kontrola tvrtki koje otkupljuju dugove i onda ih utjeruju od poduzetnika i građana.
Oni nemaju nikakvu zakonsku regulativu koja propisuje pravila naplate, evidencije ili štite račune građana, kao što postoje primjerice kod banaka.
Ne zna se ni koliko točno takvih tvrtki postoji, ali one koje su poznate redom ostvaruju godišnje višemilijunsku dobit!
Ali unatoč tome, neke od njih su zatražile i dobile pomoć od države proljetos. Na popisu potpora našli smo četiri takve tvrtke, a ukupno su primile pomoć zbog teškoća u poslovanju od oko 827.000 kuna od ožujka do svibnja.
Najveći dio potpore, 541.000 kuna, otpada na B2 kapital koji ima 171 zaposlenih i dobili su je samo u ožujku. Ta tvrtka je do prošle godine bila najveća po prihodima i dobiti od svih koji se bave otkupom dugova. Svake godine do lani su izvrsno poslovali. Primjerice, 2017. godine su imali čak 177 milijuna kuna dobiti u poslu s dugovima, 2018. godine više od 101 milijun kuna, ali lani su imali pad prihoda i završili s minusom od 200 milijuna kuna. Oni su jedini od većih koji su završili s takvim minusom.
Potpore su još uzeli i Prima Solvent, APS Croatia te CEI Zagreb. Oni su znatno manji, ali također su poslovali s dobiti zadnjih godina. Primjerice, APS je lani imao 4,4 milijuna dobiti, Prima Solvent 1,46 milijuna, a CEI Zagreb oko 640.000 kuna.
Kako je B2 kapital, čiji vlasnici su iz Norveške, lani pao s prihodom, trenutačno je najveća agencija EOS Matrix, osnovan njemačkim kapitalom. Oni su i lani ostvarili 514,9 milijuna kuna prihoda i dobit od 113, 6 milijuna kuna. Nema ih u evidenciji onih koji su uzeli pomoć.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
