Dok se 27 čelnika EU okuplja u Bruxellesu, svjesni su da bi sigurnosni poredak uspostavljen nakon 1945. godine – koji se oslanja na zaštitu Sjedinjenih Država – mogao svakog trenutka doživjeti slom. Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, europski su čelnici često govorili o suverenitetu i obrani. Međutim, prema riječima dužnosnika europskih vlada za Politico, sada je došlo vrijeme da se riječi pretoče u djela – iako se neki već pribojavaju da bi stvari mogle poći po zlu.
Dok francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorava na potrebu za "nevjerojatnim buđenjem", a budući njemački kancelar Friedrich Merz dramatično poručuje kako je "Europa na pet minuta do ponoći", mnogi bliski ovim raspravama strahuju da se događaji odvijaju brže nego što se s njima mogu nositi.
"Scenarij iz noćne more bio bi da SAD uskoro postigne dogovor kojim prihvaća većinu ruskih zahtjeva i zatim Ukrajini i Europi poruči da ga prihvate ili odbiju", upozorava Malcolm Chalmers, zamjenik generalnog direktora Kraljevskog instituta za obrambene studije u Londonu.
A strahovi se ne odnose samo na Sjedinjene Države. Neki su zabrinuti i zbog vlastitih saveznika. Iako je summit u četvrtak hitno sazvan – samo nekoliko dana nakon neformalnih sastanaka u Parizu i Londonu – što upućuje na želju za pronalaskom rješenja, diplomati već strepe od mogućnosti da proruski nastrojeni čelnici, predvođeni mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, pokušaju minirati dogovor.
Velik broj tema i očigledan manjak jedinstva znače da bi se summit mogao razvijati u različitim smjerovima. Čelnici će raspravljati o tome kako brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, a istodobno nastoje osigurati podršku Ukrajini – primjerice, ponovnim potvrđivanjem njezina puta prema članstvu u EU. Također će pokušati dodatno osuditi režim Vladimira Putina, možda kroz najavu novog kruga sankcija.
Ukratko – pred njima je težak zadatak.
"Europa se suočava s izravnom i ozbiljnom prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom životu", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak u pismu upućenom čelnicima EU-a. "Na kocki je budućnost slobodne i suverene Ukrajine – i sigurne i prosperitetne Europe."
Tri godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu i samo šest tjedana nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću, summit dolazi u trenutku povijesnih prekretnica s druge strane Atlantika.
Iako su Macron i britanski premijer Keir Starmer prošlog tjedna pokušali pridobiti Trumpovu naklonost, situacija se u međuvremenu drastično pogoršala. Nakon katastrofalnog sastanka između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u petak, uslijedila je i odluka američkog predsjednika da obustavi vojnu pomoć Ukrajini. Vojno financiranje dosad nije bilo pitanje kojim se EU izravno bavio, no sada čelnici raspravljaju o mogućnosti zajedničkog europskog pristupa.
"Troškovi obrane sada su postali neizbježni", kaže jedan europski diplomat. "Ugasili smo sunce i sada moramo svakodnevno plaćati grijanje... Svaki dan moramo osiguravati streljivo – barem nekoliko godina, dok Trump ne umre."
Jedna od ključnih tema summita bit će plan koji je von der Leyen najavila u utorak – paket od 800 milijardi eura za dodatnu obrambenu potrošnju u nadolazećim godinama. Najkonkretniji dio plana predviđa zaduživanje EU u iznosu od 150 milijardi eura, koje bi se zatim posudilo državama članicama za kupnju ključne vojne opreme – uključujući protuzračnu i proturaketnu obranu, artiljerijske sustave, projektile, streljivo, dronove i drugu tehnologiju.
Uz to, Komisija predlaže ublažavanje fiskalnih pravila EU-a kako bi se državama omogućilo povećanje vojnih izdataka. Prema von der Leyen, povećanje obrambene potrošnje na razinu ekvivalentnu 1.5 % BDP-a tijekom četiri godine značilo bi dodatnih 650 milijardi eura ulaganja u obranu.
Iako je ovaj plan već neko vrijeme bio u pripremi, izvori iz EU-tvrde da je von der Leyen svojom konferencijom za medije u utorak zapravo odgovorila na američku odluku o povlačenju pomoći Ukrajini. Europska investicijska banka također je predložila izmjene svojih pravila kako bi olakšala financiranje obrambenih projekata. Diplomati još uvijek analiziraju detalje prijedloga, no većina ga smatra prvim korakom u pravom smjeru.
"Von der Leyen pokušava preuzeti inicijativu", rekao je jedan francuski ministar, koji je, kao i drugi ovdje citirani, govorio pod uvjetom anonimnosti. "Pitanje je samo hoće li birokratski aparat EU-a to pratiti."
Oko slanja dodatne vojne pomoći Ukrajini već se vode žestoke rasprave. Očekivalo se da će završna izjava summita uključivati plan, koji je prošlog mjeseca predstavila šefica europske diplomacije Kaja Kallas, a kojim bi Ukrajini ove godine bilo isporučeno najmanje 1.5 milijuna komada artiljerijske municije, kao i sustavi protuzračne obrane, projektili i dronovi.
Iako službena izjava neće biti objavljena prije završetka summita, nacrt koji je u utorak navečer kružio među diplomatima, a u koji je Politoco imao uvid, poziva ministre da pronađu način za osiguranje nastavka isporuka oružja. Međutim, Mađarska je već dala do znanja da se protivi tom planu. U nacrtu teksta ističe se da će EU "nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku pomoć".
U 2025. godini EU planira osigurati Ukrajini 30.6 milijardi eura, uključujući 12.5 milijardi iz fonda Ukraine Facility i 18 milijardi iz zajmova G7 u okviru tzv. "Era inicijative". Dodatna sredstva mogla bi doći iz europskog plana Rearm Europe, kojeg je von der Leyen predstavila u utorak.
Dok europski čelnici raspravljaju o koracima koje će poduzeti, iz Ukrajine stižu poruke odlučnosti. "Vrlo bolno, ali ne i fatalno", rekao je jedan visoki ukrajinski dužnosnik za POLITICO. "Ovo će uzrokovati nepotrebne žrtve i gubitak teritorija, ali neće dovesti do našeg poraza."
| Vaše ime | |
| Komentar | |
