Odbačen model o uvođenju 16 radnih nedjelja godišnje u FBiH

U okviru nastavka socijalnog dijaloga, kao što je ranije najavljeno, jučer je u Mostaru održan sastanak federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića s predstavnicima Sindikata trgovačkih radnika, udruga poslodavaca te predstavnicima Saveza samostalnih sindikata BiH na kojem je razmatrana mogućnost izmjene članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini kojim je regulirana zabrana rada prodajnih objekata nedjeljom u sektoru trgovine, piše Večernji list BiH.

Konačan dogovor nije postignut, ali je jednoglasno odbačen model o uvođenju 16 radnih nedjelja godišnje.

- Sastanak je upravo završen. Zaključak je da nema izmjena Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH, članka 18., u smislu uvođenja 16/18 radnih nedjelja. Neradna nedjelja u trgovini ostaje - objavljeno je nakon sastanka na Facebook profilu Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Prava radnika

Na sastanku je razmatrano više prijedloga, odnosno modela za eventualnu korekciju članka 18., u cilju nalaženja kompromisnog rješenja koje bi većina sudionika socijalnog dijaloga prihvatila kao optimalno rješenje. Naglašena je potreba da izmjene, ako do njih dođe, budu balansirane, da štite prava radnika, ali i uvaže realne zahtjeve određenih kategorija poslodavaca, čime bi se postigla tzv. win-win situacija.

Tijekom sastanka naglašeno je da nije riječ o odluci ili uredbi, već o zakonskom rješenju koje mora proći parlamentarnu proceduru. - Složili smo se da neradna nedjelja ostaje, ali da se može razgovarati o modalitetima njezine primjene. Ključni cilj ostaje očuvanje prava radnika, a istodobno se razmatraju korektivne mjere koje bi zadovoljile opravdane zahtjeve najpogođenijih kategorija. Mogu reći da smo jednoglasno odbacili "hrvatski model" o kojem se do sada govorilo u medijima.

Poslodavci su također inzistirali da se izuzeća lokalnih zajednica ukinu - kazao je ministar Hasičević. Jedno od razmatranih rješenja je da se eventualno omogući malim trgovcima/vlasnicima trgovačkih radnji da rade nedjeljom ako rade sami vlasnici i članovi njihove najuže obitelji, objasnio je ministar. - Ovaj model štiti zaposlene od pritiska da rade nedjeljom, ali omogućuje minimalno poslovanje malim lokalnim trgovcima kako bi mogli opstati, osobito u turističkoj sezoni - kazao je ministar Hasičević.  Ovaj model ocijenjen je pozitivno i od predstavnika sindikata, ali i poslodavaca.

Predsjednica Sindikata trgovačkih radnika Mersiha Beširović podsjetila je da je uvođenje neradne nedjelje, kao i cijeli Zakon o unutarnjoj trgovini, rezultat zajedničke volje socijalnih partnera te naglasila značaj nastavka dijaloga. Sindikalci napominju da, ako bi se dopustilo rad manjim trgovcima, uvjet mora biti fiskalizacija prometa i dopušteno kartično plaćanje u takvim prodajnim objektima. Dogovoreno je da će se i na idućim sastancima govoriti o ovoj temi dok se ne pronađe najbolje rješenje.

Pronalazak najboljeg rješenja

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević rekao je prošlog tjedna u Neumu da su neka izuzeća od zabrane rada nedjeljom opravdana, a neka ne, te da se trenutačno radi na pronalasku najboljeg rješenja. Najviše je u fokusu bio jučer odbačeni tzv. hrvatski model, koji predviđa zabranu rada nedjeljom uz mogućnost da trgovci izaberu najviše 16 nedjelja godišnje kada mogu raditi. Ovakvo rješenje omogućuje određeni stupanj fleksibilnosti, posebno za trgovine u turističkim mjestima, a istodobno osigurava slobodan dan za većinu zaposlenih.

Razmatra se i slovenski model, koji dopušta rad nedjeljom u manjim trgovinama, ali samo ako ga obavljaju osobe izvan stalnog radnog odnosa – primjerice, vlasnici ili članovi njihovih obitelji. Ovaj model štiti zaposlene od pritiska, ali zahtijeva strogu inspekcijsku kontrolu i jasno definirane kriterije te se ocjenjuje kao socijalno osjetljiv, ali regulatorno izazovan.

Kao dodatne opcije analiziraju se i francuski te poljski model. U Francuskoj mnoge prodavaonice i ugostiteljski objekti ne rade ili imaju skraćeno radno vrijeme nedjeljom, s većim slobodama u turističkim regijama. Poljska je pak usvojila restriktivniji pristup – zabranu trgovine nedjeljom s iznimkom određenih djelatnosti poput kioska, cvjećarnica i kafića.

Međutim, u toj zemlji već se razmatra ublažavanje ovog režima i uvođenje dviju radnih nedjelja mjesečno, uz dodatna prava za zaposlene – dvostruku plaću i dodatni slobodan dan.