Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost mora donijeti konačnu odluku o tome hoće li zatvoriti Hormuški tjesnac, nakon što je parlament navodno odobrio tu mjeru.
Odluka o zatvaranju tjesnaca kroz koji teče oko 20 posto svjetske potražnje za naftom i plinom još nije konačna. Zastupnik i zapovjednik Revolucionarne garde Esmail Kosari je rekao da je to na dnevnom redu i da će se učiniti ‘kad bude potrebno‘.
Državna televizijska kuća pripisala je komentare o zatvaranju general-bojniku Kowsariju, članu Komisije za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, koji je također navodno rekao da je "konačna odluka" na Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost, prenosi Sky News.
Hormuški tjesnac nalazi se između Perzijskog i Omanskog zaljeva i jedini je morski prolaz iz Perzijskog zaljeva u otvoreni ocean, što ga čini kritično važnim plovnim putem.
Iranu bi bilo teško zatvoriti Hormuški tjesnac na dulje vrijeme, no analitičari RBC Capital Marketsa ističu da izraelsko-iranski sukob može poremetiti pomorski promet i proizvodnju nafte i na druge načine. S raketnim napadima na plinska postrojenja, skladišta nafte i rafinerije, ako dođe do produljenja rata, rizik od ozbiljnog prekida opskrbe energentima značajno se povećava.
Iran je 2018. godine zaprijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao američki potpis sa sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovno uveo sankcije. I ranije je Iran prijetio, ali nikad to nije i proveo.
Ako Iran blokira Hormuški tjesnac, to bi moglo imati dramatične posljedice po svjetsku trgovinu naftom. Goldman Sachs upozorava da bi scenarij ekstremnog rizika koji uključuje dugotrajno zatvaranje tjesnaca mogao podići cijene znatno iznad 100 dolara po barelu.
Brojni brodovi prolaze kroz iranske vode, ali bi mogli prolaziti Hormuški tjesnac i alternativnim rutama, preko teritorijalnih voda Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana. Analitičarka američke konzultantske kuće Kpler Amena Bakr kaže da je zatvaranje tjesnaca ekstremni scenarij.
Najviše bi bile pogođene azijske zemlje. Oko 70 posto nafte i ukapljenog plina koji prolaze kroz taj tjesnac ide za Aziju, najveći kupci su Kina, Indija i Japan. Jedva četvrtina dnevnog protoka nafte mogla bi se preusmjeriti kopnenim rutama, poput saudijskog cjevovoda Istok-Zapad do Crvenog mora i naftovoda Abu Dhabi iz UAE do Fujairaha, prenosi Euronews. “Svaka dugotrajna kriza u Hormuškom tjesnacu ne bi samo poremetila isporuke ključnih proizvođača iz Perzijskog zaljeva – Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Iraka i Katara – već bi i učinila nedostupnom većinu svjetskih slobodnih proizvodnih kapaciteta, koji su koncentrirani u Perzijskom zaljevu“, upozorila je IEA u izvješću.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
