Dijaspora prošle godine kući poslala 4 milijarde KM

Prema podacima Centralne banke BiH i procjenama za četvrti kvartal 2024. godine, ukupni osobni transferi – koji obuhvaćaju novčane doznake iz inozemstva – iznose 3,98 milijardi KM. Ukupni tekući transferi iz inozemstva, uključujući i strane mirovine, dosežu 5,46 milijardi KM, saznaje BUKA.

Najveći iznosi osobnih transfera zabilježeni su u drugom i trećem kvartalu (preko 1,1 milijardu KM), dok je u prvom kvartalu zabilježeno 859 milijuna KM, a za četvrti kvartal predviđa se blagi pad na 918 milijuna KM. Ostali tekući transferi – pretežno strane mirovine – također su u porastu, s ukupnim iznosom od 1,47 milijardi KM, od čega 1,34 milijarde KM otpada na socijalna davanja.

Ukupno gledano, Bosna i Hercegovina je u 2024. godini primila oko 5,46 milijardi KM iz inozemstva kroz novčane transfere. Istovremeno, podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke pokazuju rast doznaka od 2,3 milijarde KM u 2014. na gotovo 4 milijarde KM u 2024. godini. Prema metodologiji Svjetske banke, koja uzima u obzir i kompenzaciju zaposlenih, doznake su za 2023. iznosile čak 5,14 milijardi KM, dok se procjena za 2024. još očekuje.

Podaci potvrđuju stabilan rast iz godine u godinu, osim u 2020., kada je zabilježen pad zbog pandemije. I dok obje institucije bilježe uzlazni trend nakon 2020., Svjetska banka dosljedno prikazuje veće iznose, s naglašenim skokom između 2022. i 2023. godine.

Prema Anketi o potrošnji kućanstava u BiH za 2021/2022. godinu, koju je objavila Agencija za statistiku BiH 2024., 4,6% stanovništva prima novac iz inozemstva. Prosječan broj primljenih doznaka po kućanstvu u zadnjih 12 mjeseci je 5,3, dok je prosječan godišnji iznos 2.276,28 KM.

Najviše sredstava dolazi iz Njemačke, skandinavskih zemalja, Sjeverne Amerike, ali i susjednih država. Važno je napomenuti razliku u metodologiji: dok Centralna banka BiH evidentira isključivo osobne transfere, Svjetska banka uključuje i plaće sezonskih i privremenih radnika iz BiH u inozemstvu.

Novčane doznake iz dijaspore i dalje ostaju ključan izvor prihoda za mnoga kućanstva u BiH. Njihova važnost raste u uvjetima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom da čine više od 10% BDP-a zemlje, dijaspora ne samo da pomaže pojedinačnim obiteljima, već značajno doprinosi ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.