Zbog slabljenja eura žitelji BiH mogli bi se naći u još težoj situaciji

Svaki je potez američkog predsjednika pod povećalom i itekako zatrese svijet. Trumpove carine opet su tema jer je najavio njihovo uvođenje po stopi od 30 posto na uvoz iz EU-a i BiH te nizu drugih zemalja s većim ili manjim postocima, i to od 1. kolovoza.

Hoće li Trump povući svoju odluku ili je provesti u djelo, to nitko ne zna osim, valjda, njega samog, no činjenica je da se tržište kvalitetno zatreslo.

Najniža razina

Euro je zbog njegovih najava pao na najnižu razinu u posljednja tri tjedna, a i u BiH se prati situacija zbog jednostavnog razloga. Konvertibilna marka je vezana uz euro. To znači da vrijednost konvertibilne marke stabilno prati vrijednost eura zahvaljujući valutnom odboru (currency board) koji postoji u Bosni i Hercegovini. Tečaj se ne mijenja slobodno na tržištu, nego je fiksiran kako bi se očuvala monetarna stabilnost.

Prije uvođenja eura konvertibilna marka bila je vezana uz njemačku marku (DEM) u omjeru 1:1, a kad je uveden euro, fiksni odnos prebačen je na euro koristeći službeni tečaj konverzije njemačke marke u euro (1 EUR = 1,95583 DEM). Evo što to konkretno znači. - Kad kažemo da euro pada, mislimo da njegova vrijednost slabi u odnosu na druge valute. Primjerice, američki dolar ili britansku funtu. Ako je prije 1 euro vrijedio 1,10 dolara, a sada vrijedi samo 1,05 dolara, to znači da euro ima manju kupovnu moć na međunarodnom tržištu.

Slabiji euro poskupljuje uvoz jer je potrebno više eura za kupnju iste količine robe iz inozemstva, što može dovesti do porasta cijena, tj. inflacije. S druge strane, izvoz iz eurozone postaje jeftiniji i konkurentniji jer stranim kupcima roba iz eurozone postaje povoljnija. Za Bosnu i Hercegovinu, koja koristi konvertibilnu marku fiksno vezanu uz euro, pad eura znači da i marka automatski slabi u odnosu na iste valute. To može utjecati na cijene uvozne robe, putovanja ili dugove u stranim valutama, ali i na izvoz koji postaje konkurentniji.  Stoga pad eura ima šire ekonomske posljedice - navodi se u analizama.

Bh. tvrtke su ionako zabrinute s obzirom na najavljene carine jer ako se one ne povuku, gospodarstvo će biti u problemima. Strahuju i oni koji svoje proizvode izvoze na tržište EU-a, a odakle se dalje roba plasira u Ameriku. - Ako kupci naših proizvoda iz EU-a budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. poduzeća.

Najveće posljedice bit će za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU-a. Kao rezultat imat ćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale - naveli su ranije iz Vanjskotrgovinske komore BiH. U Ameriku smo lani izvezli robu vrijednu 234,5 milijuna maraka, a uvezli onu vrijednu 190 milijuna maraka. U prvih pola godine iz BiH je u Ameriku izvezeno robe vrijedne oko 118 milijuna KM.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje objašnjavaju i da ako BiH ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljom iz koje je roba proizvedena, mogu se primjenjivati niže carinske stope ili carine uopće nema. Druga je stvar ako BiH takvog sporazuma nema, kao što je slučaj s SAD-om, što dugoročno može predstavljati ozbiljan problem. Trenutačna situacija nije nimalo dobra. U kontekstu valuta s početka teksta slab euro izaziva inflaciju, a marka je povezana s njim.

- Tečaj eura prema dolaru, koji se posljednjih dana ustalio oko pariteta, čimbenik je koji je više štetan nego koristan za obitelji, tvrtke i ekonomiju eurozone u cjelini. Tečaj je, na tržištu gdje postoje kupci i prodavači, pokazatelj stupnja povjerenja u neku ekonomiju i određuje kupovnu moć. Ako je to niže, kao što se događa u devalvaciji poput one koju euro doživljava već neko vrijeme, svi koji koriste euro su siromašniji. Međunarodno tržište, kako u Americi tako i u Aziji i Africi, denominirano je u dolarima, što je valuta koja se koristi i za velika svjetska tržišta sirovina, od nafte do plina, preko minerala, žitarica, kave... Dakle, praktički sve međunarodne kupnje poskupljuju s padom eura, koji je na najnižoj razini u posljednjih 20 godina. A može pasti i dalje - donosi Stav.

Prvi trgovinski deficit

Nadalje se navodi da je najveći gubitnik u trenutačnoj situaciji vodeća ekonomija u euru. - Nije slučajno da je Njemačka, veliki izvoznik u eurozonu, prošli mjesec zabilježila prvi mjesečni trgovinski deficit od 1991. godine zbog vrlo visokog uvoznog računa. To je još jedna od vrlo jasnih izvedenica kolapsa eura u odnosu na dolar.

Doprinoseći poticanju inflacije putem uvoza, povećava se neizravni pritisak na Europsku središnju banku (ESB) u kritičnom trenutku njezine povijesti. Prije ili poslije visoke cijene utjecat će na potrošnju, investicije i rast, komplicirajući očekivanu normalizaciju monetarne politike - istaknuto je. E, tu se BiH mora zamisliti jer se čini da problemi tek dolaze.