Od utemeljenja 1990. u najdramatičnijim vremenima, HDZ BiH ostao je najutjecajnija politička stranka Hrvata u BiH. Tijekom svih tih godina upravo je ova stranka nositelj ključnih političkih odluka i procesa, a njezin dugogodišnji predsjednik dr. Dragan Čović – koji je na čelu HDZ-a BiH već dva desetljeća – najdugovječniji je lider u modernoj političkoj povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za naš list Čović se osvrnuo na transformaciju HDZ-a BiH iz nacionalnog pokreta u najorganiziraniju političku stranku u zemlji, na izazove s kojima se Hrvati suočavaju zbog nepravednog i neodrživog Izbornog zakona te na pitanje legitimnog predstavljanja u institucijama vlasti. Govorio je i o ulozi visokog predstavnika u izmjenama izbornog zakonodavstva, mogućim političkim “planovima B”, odnosima unutar Hrvatskog narodnog sabora, kao i o incidentima koji, kako tvrdi, imaju za cilj destabilizaciju države. Poseban naglasak stavio je na europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, ističući kako je HDZ BiH nikada neće napustiti, te zahvalio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj potpori na tom putu.
Večernji list: Gospodine Čoviću, danas se obilježava 35 godina postojanja HDZ-a BiH. Možemo li kazati kako je to još uvijek politički “pokret” ili ste s vremenom postali stranka s rutinom koja je na svojevrstan način iscrpljena jer i dalje ne uspijeva u potpunosti realizirati ideju koja vam je vodilja?
- Od svojih začetaka u turbulentnim regionalnim okolnostima 1990. godine, Hrvatska demokratska zajednica BiH vidno se transformirala iz nacionalnog pokreta u najorganiziraniju stranku na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Danas je to stranka koja ne predvodi samo hrvatski kao konstitutivan i politički narod već i organizacija koja ujedno predvodi i provodi šire europske procese Bosne i Hercegovine. Naš smjer transformacije u uspješnu organizaciju kakva smo danas nije uvijek bio lagan i linearan. U tom smo se procesu nerijetko suočavali s raznim izazovima i sustavnim pokušajima slabljenja. To se, uostalom, moglo vidjeti i kroz trend izdvajanja desetak političkih stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom upravo iz okrilja HDZ-a BiH. No, i uz sve takve događaje, uspjeli smo se očuvati kao daleko najdominantnija politička opcija koja je sposobna zagovarati interese i štititi prava svoga naroda. Istina je kako svi naši ciljevi još uvijek nisu posve realizirani. Tu prvenstveno govorim o osiguravanju legitimnog predstavljanja na svim razinama vlasti, odnosno u svim institucijama koje su Daytonom namijenjene za zaštitu kolektivnih prava svakog od triju konstitutivnih naroda. Ipak, važno je razumjeti da ostvarenje tog cilja u konačnici ne ovisi u potpunosti o nama samima – bilo HDZ-a BiH ili drugih hrvatskih stranaka. I predstavnici najbrojnijeg naroda moraju iskazati svoje poštovanje prema ustavnom uređenju ove države, odnosno napraviti snažan otklon od svojih dosadašnjih politika nametanja kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini, u skladu s Ustavom, mogli u potpunosti konzumirati svoja prava i autonomno birati vlastite predstavnike. Tek ćemo se tada svi mi moći usredotočiti isključivo na životna pitanja koja danas objektivno postoje u Bosni i Hercegovini. Nažalost, zaokupljamo se pitanjima koja su već odgovorena 1995. godine. Dok radimo na ovom i drugim ciljevima, snažno ulažemo i u naše buduće generacije lidera. Tako Mladež i sve druge sastavnice HDZ-a BiH čine izraženu biološku revitalizaciju naše političke obitelji, kojom pratimo svekolike promjene u okružju i prilagođavamo se suvremenim pitanjima. To danas stranku čini vitalnom i punom nove energije, kroz koju inovativno i kreativno zajedništvo može dosegnuti svoj vrhunac.
Večernji list: Kada će Hrvati u BiH doći u poziciju da na izborima poraze HDZ BiH – ili to, po vama, nije moguće u dogledno vrijeme u kontekstu izmjena Izbornog zakona?
- Hrvatski je narod osnova kojoj svi mi, kao politika, služimo. Upravo je narod onaj temelj čije poruke osluškujemo i pratimo, živeći praktično zajedništvo koje uvijek nastoji odgovoriti na njegove potrebe. Iako smo iz brojnih razloga danas daleko najsnažnija i najkompletnija politička opcija, sasvim je jasno kako HDZ BiH ne bježi od višestranačja i pluralizma. Dapače, uvijek smo spremno poticali višestranačje, ne bojeći se da bismo izgubili svoju poziciju stožerne stranke ni u takvim okolnostima. To smo dokazali i kroz višestruke međustranačke suradnje, koje nisu uvijek vidljive javnosti, ali i kroz brojne izborne modele koji bi omogućili da u našem narodu zaživi pozitivan i konstruktivan pluralizam. Uvijek smo isticali, i u to duboko vjerujemo, kako je naš prioritet da hrvatski narod bira svoje legitimne predstavnike, neovisno o tome koga će naposljetku izabrati - sve dok ga bira samostalno. Ovdje je, dakle, riječ ne samo o pitanju Izbornog zakona kao osnovne političke potrebe u zaštiti ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda i legitimnog predstavljanja. Ovdje je riječ i o isticanju potrebe ustavne reorganizacije našega društva od daytonsko-pariškog modela ustroja do suvremenog europskog modela kroz koji ćemo svi u Bosni i Hercegovini moći u potpunosti uvažavati najviše civilizacijske vrijednosti. Prava hrvatskoga naroda, i u jednom i drugom slučaju, ostaju temeljno pitanje za stožernu stranku i sve druge stranke Hrvata u BiH. Kada će i hoće li uopće doći do značajnog isticanja neke druge političke opcije, treba prepustiti vremenu, no vjerujem kako smo u proteklim desetljećima izgradili iznimno vitalnu i fleksibilnu stranačku infrastrukturu koja će još dugo služiti svom hrvatskom narodu na temelju njegove iskazane potpore.
Večernji list: Kažimo da u HDZ-u BiH u teoriji možda odgovara ovakav Izborni zakon jer uvijek može Hrvate mobilizirati na temelju nepravde prema narodu i tako poraziti oporbu. Što je točno?
- Iako se javnost često obmanjuje takvim izjavama, činjenica je kako HDZ-u BiH najmanje odgovara ovakav nepravedan i neodrživ Izborni zakon. To se, među ostalim, jasno ogleda u svim naporima koje dugi niz godina ulažemo kako bismo ga izmijenili i prilagodili potrebama svih triju konstitutivnih naroda, pritom, naravno, prvenstveno misleći na Hrvate čija se prava svjesno i planski narušavaju uime “probosanskih” ili “građanskih”, a zapravo duboko destruktivnih i ekstremističkih politika. Stoga HDZ BiH stalno osluškuje i snažno komunicira sa svojim narodom i svim žiteljima BiH te okupljamo svakog pojedinca nudeći mu najviše vrijednosti koje politika može ponuditi u ovako nesavršeno organiziranom društvu. Vjerodostojnost vođenja naše politike proteklih 35 godina najbolji je jamac našem narodu da ćemo mu nastavili revno i odano služiti. Sve dok netko gradi svoju politiku na rušenju države i gaženju naših prava, nailazit će na naš otpor i političku borbu uime hrvatskoga naroda i svih žitelja koji danas jasno razumiju da BiH može opstati samo kao država triju potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda i nikako drugačije.
Večernji list: Očekujete li da bi Christian Schmidt mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona oko izbora člana Predsjedništva?
- Visoki je predstavnik u više navrata do sada imao prigodu napraviti te izmjene. Međutim, to nikada nije učinio. Uvjeren sam da je visoki predstavnik svjestan kolika se ozbiljna šteta nanosi stabilnosti Bosne i Hercegovine kada se prakticira mogućnost, kao što je to rađeno više puta, da Bošnjaci biraju dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, destabilizirajući time svaki put istu onu državu u koju se kunu. Smatram kako je visoki predstavnik svjestan da su izmjene Izbornog zakona koje se tiču izbora hrvatskog člana Predsjedništva osnovno pitanje i puno izraženiji prioritet od svih onih drugih izmjena koje je nametnuo. Upravo ovakva nedosljednost djelovanja uništava vjeru u Bosnu i Hercegovinu i vidno je destabilizira i sputava na njezinu euroatlantskom putu. Moram naglasiti još jednom kako, za razliku od nekih kolega, nikada nisam odobravao ni poticao bilo kakvo nametanje odluka OHR-a, smatrajući da tim djelovanjem višestruko štetimo procesima normalnog i suverenog funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama. U konačnici, o djelovanju visokog predstavnika, jednako kao i o meni i svim akterima unutarnjih i vanjskih procesa BiH, sudit će povijest. Nadam se da će suditi po dobrom.
Večernji list: Što je “plan B”?
- Ozbiljna politička stranka, a HDZ BiH to jest, u promišljanju svojih politika i strategija ima razrađene modele ustavnog preuređenja Bosne i Hercegovine koji bi se, kako kažete, mogli izdvojiti kao “plan B”. Ono što mi primarno želimo jest u miru i stabilnosti tražiti zajednička rješenja kako bi se osigurala socioekonomska te tehnološka i gospodarska uravnoteženost s našim okružjem, a da svojim političkim participiranjem istodobno osiguramo potpunu institucionalnu jednakopravnost našega naroda, onako kako je propisano i u samom Ustavu.
Večernji list: Posljednjih mjeseci govori se o kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH osobe koja se lažno izjašnjava Hrvatom. Može li se taj rasplet spriječiti?
- Mogućnost da pojedine osobe lažno mijenjaju svoju nacionalnost za dnevnopolitičke potrebe i tako sebi priskrbe mjesta koja im ne pripadaju, upravo u onim institucijama gdje se štite prava svakog od triju konstitutivnih naroda, ključni je izazov u funkcioniranju Bosne i Hercegovine. Tu zloupotrebu redovito gledamo u Predsjedništvu BiH i domovima naroda i ona, kao takva, danas predstavlja sve ozbiljniju barijeru funkcioniranju BiH i razvoju prilika za naše žitelje. Narušavati Ustav, paritet naroda i opću stabilnost političkog dijaloga i same države, a pozivati se na domoljublje, nije samo paradoks. Upravo iza takvih politika koje se promoviraju kao građanske, anacionalne i umjerene stoji puno agresivnija, destruktivnija i subverzivnija namjera koju pokušavamo suzbiti politikama koje su u svojoj osnovi u potpunosti naslonjene na ustavna načela. Povijest nas uči kako želja za dominacijom jednoga naroda nikada nije dobro prolazila na ovim prostorima. Stoga je nerazumljivo kako i oni kolege koji se vode radikalnim unitarizmom ne vide ironiju i opasnost svojih postupaka kojima nastoje oduzeti prava istom onom narodu bez kojega Bosne i Hercegovine uopće ne bi ni bilo. Nadam se kako će svi međunarodni dionici iskazati potporu uspostavi pravednog izbornog zakonodavstva, a da će svi oni domaći akteri koji se tome danas protive shvatiti da ova država nije samo njihova. Bosna i Hercegovina pripada i nama kao njezinu konstitutivnom narodu. Samo zakonitom zaštitom institucije legitimnog predstavljanja možemo spriječiti ovakve prakse. Naime, iskustva pojedinih članica Europske unije koje baštine slična bogatstva različitosti i vrijednosti kao BiH najbolji su put kojim mi u Bosni i Hercegovini trebamo ići. Jedan od takvih primjera, osim Švicarske, jest i samo središte Europske unije, kojoj težimo i na koju se ugledamo – a to je Belgija, koja danas njeguje kompleksne, ali učinkovite mehanizme zaštite svojih različitih zajednica.
Večernji list: Je li HDZ BiH, primjerice, spreman podržati i nestranačkog kandidata ako to bude jedini način da se izbjegne “Komšićev scenarij” s obzirom na to da hrvatska oporba najavljuje svoga kandidata?
- Dok god imamo postojeći Izborni zakon koji dopušta ovakav način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, mi se ne možemo zaštititi od utjecaja brojnijeg, odnosno bošnjačkog naroda u Federaciji BiH kao izbornoj jedinici. Najbolja ilustracija ove tvrdnje posljednji je izborni ciklus kada predsjedateljici Krišto, kao kandidatkinji za hrvatskoga člana Predsjedništva, ni plebiscitarna podrška hrvatskoga naroda, koja je rezultirala s više od 180.000 glasova, nije bila dovoljna da hrvatski narod u cijelosti, vođen kandidatom iz HDZ-a BiH, spriječi izbor dva bošnjačka člana Predsjedništva i uzurpaciju hrvatskoga mjesta zbog manjkavosti izbornog zakonodavstva. Sada još uvijek imamo dovoljno vremena da do idućih izbora razradimo pristup ovom problemu i izazovu. Ono što je bitno jest da kandidat ili kandidati koji budu predloženi uime Hrvata budu naši najkompetentniji kadrovi za tu važnu ulogu. Višestranačje i partnerstva vezana kroz njih obvezuju nas, ali ne sputavaju.
Večernji list: Hoćete li opet biti kandidat za Predsjedništvo na izborima 2026.?
- HDZ BiH će svakako odabrati i ponuditi hrvatskom narodu te bosanskohercegovačkoj javnosti ugledne i kompetentne osobe na svim našim listama. To se, naravno, odnosi i na Predsjedništvo. To smo i do sada dosljedno činili te vjerujem kako ćemo ključno obilježje biološke revitalizacije u politici HDZ-a BiH vidno primijeniti već na idućim općim izborima.
Večernji list: Imate li planove za povlačenje s čela HDZ-a BiH?
- Strateški menadžment upravljanja ljudskim potencijalima HDZ-a BiH tijekom godina sustavno je usmjeravao pojedince na usavršavanje i osposobljavanje za preuzimanje važnih dužnosti u budućnosti. Sam po sebi, a pod utjecajem promjena u okružju, silno naglašava Y, Z i alfa generaciju u umreženoj stranačkoj organizaciji. Moju političku angažiranost usklađujemo upravo s tim pristupom. Obilježio sam 20 godina na čelu najsnažnijeg projekta hrvatskoga naroda i svakako da u skladu s tim iskustvom moram imati jasno viđenje vremena ispred nas kako bismo očuvali sve vrijednosti koje baštini HDZ BiH. Mnogi mladi, vrijedni i obrazovani ljudi već su preplavili političku scenu uime Hrvata. To nas izdvaja od većine drugih političkih stranaka, a taj će se proces ubrzano nastaviti i još ćemo dinamičnije provoditi ovaj aspekt političkog djelovanja.
Večernji list: HNS BiH funkcionira “okrnjeno”, a pet najvećih hrvatskih stranaka nakon HDZ-a BiH ne sudjeluje. Tko je za to kriv i slabi li se tako, u biti, pozicija Hrvata?
- Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih političkih projekata koji smo oživili u protekla dva desetljeća, gdje činimo sve da, vodeći odgovornu politiku, kroz proces višestranačja, osiguramo dovoljno prostora za dijalog, suradnju, inovativnost i političku kreativnost. Svi oni koji nose hrvatski nacionalni predznak slobodnom su voljom pozvani participirati u tom projektu bez bilo kakva uvjetovanja. Bez obzira na različite poglede koji danas među hrvatskim političkim subjektima mogu postojati unutar ili izvan Hrvatskog narodnog sabora, i zdravo je da postoje, duboko sam uvjeren kako naše nacionalno biće neće ispaštati zbog naših pojedinačnih vizija, uvjerenja ili načina rada, odnosno da će hrvatski narod i njegovi legitimni predstavnici uvijek spremno iskazati svoje zajedništvo kada je riječ o obrani hrvatskih prava i interesa.
Večernji list: Nosite li vi odgovornost za takvo stanje u HNS-u?
- Moja je odgovornost kao predsjednika osigurati normalno funkcioniranje institucije HNS-a na osnovi Statuta kojim smo definirali naše djelovanje. Više se puta u posljednjih 25 godina pokušalo na različite načine raslojiti i destabilizirati politički projekt hrvatskoga naroda. Podsjećam na takozvanu vlast Alijanse ili Platforme. Naravno da kao odgovorni političari koji se skrbimo o svom narodu čuvamo kralježnicu tog projekta - služenjem, skladom i sustavnošću. Svi moramo postaviti standard koji smo dogovorili slijedeći dokumente koje smo usvojili. U sudjelovanju, oblikovanju i očuvanju HNS-a svi smo jednakopravni.
Večernji list: SDA navodno već šalje ponude pojedinim strankama. Vidite li tu neku opasnost od stvaranja nove “protuhrvatske alijanse” u vlasti?
- Svaka stranka na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini razrađuje svoje koalicijske kapacitete. To vrijedi i za SDA. Mi se time u HDZ-u BiH ne opterećujemo. Naš posao je štititi osnovne vrijednosti, a to su služenje svojoj obitelji, svom narodu i domovini Bosni i Hercegovini, a zatim u vlasti i djelovanju poštovati i riječ koju damo svojim partnerima. Svi oni koji su pokušali i do sada prodati te ideale nasuprot volji i potpori svoga naroda završili su neslavno, na marginama političke scene u BiH. Sjetite se nekih od njih, poput Nove hrvatske inicijative, Narodne stranke Radom za boljitak i drugih. Pozivam vas da provjerite gdje su danas zagovornici tog pristupa te gdje su njihove političke stranke.
Večernji list: Nakon niza incidenata prema hrvatskim vjerskim, nacionalnim i braniteljskim obilježjima, uključujući i nedavni poziv na masovno klanjanje u Širokom Brijegu, smatrate li da ovakvi događaju imaju rukopis organiziranog plana destabilizacije?
- Zamjetno je kako su incidenti diljem Bosne i Hercegovine više nego izraženi u posljednjih godinu dana, poput ovog pokušaja organiziranja zajedničkog klanjanja u Širokom Brijegu na samu uočnicu Velike Gospe. Ako tome dodamo svijest o povijesnim okolnostima i činjenici da blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, kao i u brojnim mjestima, nosi osobitu važnost i tradicionalno duboku simboliku za naš katolički puk, onda razumijemo i zbog čega ovo postaje krajnje osjetljivo pitanje. Očito je kako se ovakvi događaji u, kazao bih, neočekivano smjelom razmjeru provode u funkciji destabiliziranja Bosne i Hercegovine i pokušaja izazivanja konflikata. Takvim se incidentima mora odmah i snažno stati ukraj za dobrobit sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine, neovisno o tome tko ih poduzima.
Bez obzira na to o kojim je incidentima riječ, svaki je od njih izazov i obveza za institucije i nesavršeno bosanskohercegovačko uređenje. Moram kazati kako je neprihvatljivo za bilo koga zloupotrebljavati vjerske osjećaje. Osobito kada je krajnji cilj okaljan nečasnim namjerama. Ne možemo zaboraviti ni uvrede kakvima smo svjedočili u mjestu Pješčara. Kažite mi, što se netko nada postići vrijeđanjem palih hrvatskih branitelja koji su prolili svoju krv za ovu zemlju? Naša je dužnost, i kolektivna i individualna, ne dopustiti da se sigurnosna situacija u BiH ugrozi. Ono što mi je drago vidjeti jest kako se čini da su nadležne institucije do sada uspješno odgovarale na ovakve izazove. Ipak, vjerujem i kako ni ove situacije nisu onoliko jednostavne koliko se na prvi mah čine. Sve ovo treba pomno sagledati u funkciji odnosa u našem regionalnom okružju, kao i pozadini te potencijalnoj motivaciji onih koji se spremno stavljaju u funkciju destabiliziranja naših unutarnjih prilika. Bosna i Hercegovina jest nesavršeno društvo. Od te činjenice ne možemo pobjeći. Ali možemo pomoći izgraditi mirnu i kvalitetnu budućnost u kojoj se ovakve stvari neće događati.
Večernji list: Danas u Bosnu i Hercegovinu stiže i hrvatski premijer Andrej Plenković. Koliko je, realno, ta europska perspektiva danas važna za BiH i koliku ulogu Republika Hrvatska nosi u tom procesu?
- Obilježavajući 35. obljetnicu imamo čast i privilegij biti domaćini na sjednici predsjedništava dviju sestrinskih stranaka, odnosno HDZ-a i HDZ-a BiH, koju ću predvoditi s predsjednikom Plenkovićem. Gospodin Andrej Plenković, koji je jedan od najvećih prijatelja Bosne i Hercegovine, svakodnevno se zalaže za naš europski put i sve druge integracijske ambicije koje smo si postavili kao prioritet. Svi projekti koje zajednički osmišljavamo u srži sadrže našu EU ambiciju. Stoga ta umreženost koju smo zajednički iznjedrili snažno mobilizira sve naše predstavnike u vlasti da se fokusiramo na EU perspektivu upravo kroz realizacije tih projekata. Uloga predsjednika Plenkovića za sve Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i čitavo bosanskohercegovačko društvo, preznačajna je i vrijedna svakog priznanja. Malo bi tko na najvišim europskim i svjetskim razinama, što zbog našeg nerada ili nefunkcioniranja institucija, uopće razmišljao o Bosni i Hercegovini i našoj europskoj budućnosti da nije naših prijatelja, gdje se posebno ističe gospodin Plenković, na čemu mu izražavamo svoju trajnu zahvalnost.
Večernji list: Jeste li iskreno uvjereni da BiH nije izgubila EU perspektivu unatoč “ratovima” koje vode jedna i druga “trojka”, SNSD i ostali?
- Politička partnerstva, interesne skupine i različite političke “trojke” dolaze i prolaze, a EU i NATO put Bosne i Hercegovine naša su trajna komponenta. Mi nemamo alternativu u vanjskoj politici do ovih, zapadnih integracija. Zbog toga Bosna i Hercegovina može nailaziti na zastoje u svojim napredovanjima, ali nikada ne može u potpunosti izgubiti svoju europsku perspektivu jer je europska obitelj mjesto gdje pripada. Prevažno je u vremenima kada se svijet sve brže i dinamičnije mijenja da ne ostanemo na marginama globalnih procesa, već da usmjerimo sve raspoložive snage u osnaživanje naših integracija, našega gospodarstva, obrazovanja, kulture i svih životnih područja naših žitelja. HDZ BiH nikada neće dopustiti da BiH odustane od svoje EU perspektive. Na tome smo cilju vjerno radili do sada, dokazujući svoju posvećenost, a tako ćemo i nastaviti u budućnosti.
Večernji list: Vi ste uvijek optimistični. Ali recite – imaju li građani danas, u ovom trenutku, stvaran razlog za optimizam?
- Istina je kako je optimizam dio mojega rada, dijelom i zbog same prirode našega posla u kojemu stalno nailazimo na nove izazove koje moramo premostiti. Zbog toga optimizam jer si ne smijemo, kao politički dužnosnici koji odgovaraju za svoj narod i državu, dopustiti da se izmorimo i odustanemo. Što se tiče naših žitelja diljem Bosne i Hercegovine, uvjeren sam kako, uz sve izazove koje danas dijelimo, imamo dovoljno mudrosti izgraditi društvo kakvom težimo, a koje će moći u potpunosti zadovoljiti želje, potrebe i ambicije svih naših ljudi. Za to nam je na političkoj razini potreban stabilan dijalog i izraženo međusobno poštovanje. Stoga i ovom prigodom pozivam sve one koji dijele utjecaj u Bosni i Hercegovini, a danas se bave politikom, da se višestrukim umrežavanjem realiziramo u punini izgradnje moderne zajednice u kojoj možemo baštiniti sve svoje posebnosti kao bogatstvo. Nitko drugi to za nas neće učiniti. I sam moto Europske unije, kojoj težimo, kaže – ujedinjeni u različitosti. Stoga sam uvjeren kako ćemo, prvenstveno radeći kroz ustavno domoljublje, omogućiti snažan razvoj prilika za sve sadašnje i buduće generacije koje će još dugo godina čuvati i graditi našu Bosnu i Hercegovinu.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
