Dolazi nam jesen, donosimo kako su nastajali nazivi mnogima omiljenog godišnjeg doba

U ponedjeljak, 22. rujna u 20:19 sati dolazi nam jesen.

U isto vrijeme će za stanovnike na južnoj Zemljinoj polutki početi proljeće.

Na dan jesenske ravnodnevnice dan i noć nisu jednake duljine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

U staroj Engleskoj, prije 1000 godina, ljudi nisu govorili ni autumn ni fall. Oni su to godišnje doba zvali harvest – jer je to bilo vrijeme skupljanja žita, voća i povrća. Za seljake, jesen je bila jednostavno „vrijeme žetve“.

Onda, oko 1066. godine, nakon normanskog osvajanja Engleske, u jezik počinju ulaziti francuske riječi. Francuska elita donijela je i svoju riječ autompne (od latinskog autumnus). U 14.–15. stoljeću plemstvo i učenjaci sve češće koriste autumn, a stara riječ harvest ostaje više vezana uz seljački posao.

U isto vrijeme, obični narod u Engleskoj stvorio je jednostavan, slikovit izraz fall of the leaf („pad lišća“). Taj se izraz skratio na fall i postao jako popularan u 16. stoljeću.

Kad su Englezi počeli naseljavati Ameriku, oni su u novi svijet odnijeli riječ fall. U Engleskoj se, međutim, u 17. i 18. stoljeću učvrstila elegantnija riječ autumn, pod francuskim i latinskim utjecajem.

• U Britaniji se koristi autumn, jer je vezan za tradiciju obrazovanih slojeva i književnosti.

• U Americi se koristi fall, jer su doseljenici ponijeli „narodniji“ izraz.

I tako su Englezi zapravo završili s dvije jeseni u jeziku – jednom latinsko-francuskom (autumn), a drugom domaćom engleskom (fall).

U slavenskim jezicima riječ jesen potječe od oblika jeseňь.
Taj je oblik nastao mnogo prije nego što su narodi s ovih prostora uopće došli u dodir s latinskim ili germanskim kulturama.

Značenje u početku bilo je povezano s „dobom žetve i hrane“, možda čak povezano s glagolom jesti („jelo, hrana“).
Jesen se doživljavala prvenstveno kao vrijeme skupljanja plodova koji će hraniti ljude tijekom zime.

Dok su Germani koristili sliku pada lišća (fall), a Rimljani imali specifičnu riječ autumnus (čije je porijeklo nesigurno, možda etruščansko), Slaveni su dali ime po onome što je njima bilo najvažnije – prehrani i žetvi.

Zato mi i danas kažemo jesen, Čehi jeseň, Poljaci jesień, Slovenci isto jesen, dok Rusi i Ukrajinci imaju skraćeni oblik osenь / osinʹ (nestalo je početno j). 

Herc.info