Unatoč činjenici da dio stanovništva BiH kao oblik štednje financijskih sredstava bira ulaganja u nekretninski biznis, podaci Centralne banke BiH otkrivaju kako je i dalje iznimno zastupljena štednja građana na bankama.
Tako su njihovi depoziti na kraju srpnja iznosili 18 milijardi i 597,4 milijuna maraka, a što je porast od čak 1,9 milijardi KM u odnosu na kraj srpnja prošle godine. Gledajući mjesečnu dinamiku, odnosno podatke s kraja lipnja, vidljivo je povećanje od 212,1 milijun maraka, što također potvrđuje gore navedenu tezu kako su banke i dalje najprivlačniji oblik štednje građana. Ekonomski pokušavaju objasniti ovakve trendove činjenicom da se, dugoročno gledano, radi o najsigurnijem načinu štednje, no ne i najisplativijem s obzirom na niske kamatne stope na štednju.
Tržište kapitala
No, činjenica da BiH kao država i dalje nema razvijena tržišta kapitala, što uostalom pokazuju i dnevni podaci s burza, jedan je od ključnih razloga zbog kojih je tradicionalna štednja na bankama mnogima izbor broj jedan. Također, vidljivo je kako postoji visok stupanj povjerenja u domaći bankarski sustav, a koji se do sada u brojnim kriznim situacijama pokazao otpornim te kako su stanovnici u značajnoj mjeri prilikom odgađanja potrošnje skloni onoj opciji za koju smatraju da je najmanje izložena riziku.
Nadalje, štednju u nekretninama može priuštiti samo manji broj ljudi s većim financijskim sredstvima na raspolaganju, a sve zajedno dovodi onda i do situacije u kojoj depoziti na bankama obaraju rekorde.
U izvješću za 2024. godinu Centralna banka BiH dala je svoj osvrt na tematiku depozita, naglasivši kako je bankarski sektor tijekom cijele navedene godine bio stabilan, povijesno promatrano najprofitabilniji, bez značajnog rasta kreditnog rizika, te kako su najveći doprinos rastu depozita u 2024. godini dali sektor stanovništva, dijelom i zbog rasta plaća, i sektor nefinancijskih privatnih poduzeća. Jedna od glavnih pozitivnih karakteristika u kretanju depozita, s valutnog aspekta, jest sve povoljnija struktura depozita stanovništva jer ne postoje naznake jačanja eurizacije. Mnogo brži rast depozita u domaćoj valuti dodatno je smanjio udio depozita u stranoj valuti u ukupnim depozitima stanovništva na ispod 43% u 2024. godini.
Ako bi se iz depozita u stranoj valuti isključili depoziti u KM s valutnom klauzulom, ovaj udio bi bio još i niži. I valutna struktura depozita nefinancijskih poduzeća pokazuje poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu, ali u duljem roku izmjene u valutnoj strukturi nisu tako izražene kao kod sektora stanovništva. S druge strane, ročna struktura depozita stanovništva upućuje da je tijekom 2024. godine nastavljen višegodišnji trend pada udjela oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva.
Za razliku od ročne strukture depozita stanovništva, ročna struktura depozita nefinancijskih poduzeća je poboljšana i na razini je iz 2020. godine, navodi Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Takvo što, ističu, upućuje na povišenu osjetljivost ovoga sektora na rast pasivnih kamatnih stopa banaka i u prosjeku kvalitetnije upravljanje novčanim sredstvima u sektoru nefinancijskih poduzeća.
Podaci za kraj srpnja
Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju srpnja 2025. godine iznosili su 35,64 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 1,12 milijarde KM (3,2%). Povećanje depozita na mjesečnoj razini registrirano je kod sektora stanovništva za 212,1 milijun KM (1,2%), kod privatnih poduzeća za 71,9 milijuna KM (0,9%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 80,4 milijuna KM (4,4%), kod vladinih institucija za 729,9 milijuna KM (17%) i kod ostalih domaćih sektora za 21 milijun KM (1%).
Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u srpnju 2025. godine iznosila je 9,6%, što je u apsolutnom iznosu 3,13 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,9 milijardi KM (11,4%), kod privatnih poduzeća za 486,9 milijuna KM (6,4%), kod vladinih institucija za 675,5 milijuna KM (15,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 148,6 milijuna KM (7,8%). Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 73,4 milijuna KM (3,7%).
| Vaše ime | |
| Komentar | |
