Tim riječima mi je Dino Klepo, najpoznatiji gastarbajter, kojeg na društvenim mrežama prati više od 200 tisuća ljudi. Čovjek rodom iz Jablanice koji je brojnima pomogao da nađu posao u Njemačkoj, bez dlake na jeziku, bez umivanja, govori o trenutačnoj situaciji. A situacija nigdje nije dobra, ali je u Njemačkoj proteklih godina značajno otišla u lošem smjeru. Da ne ocjenjujemo, porazgovarali smo s čovjekom koji više od 30 godina radi u humanitarnoj organizaciji „Pomoć čovjeka čovjeku“ koju je osnovala njegova majka i koji se svega nagledao proteklih desetljeća.
Vecernji.ba: Dino, nešto više od godinu dana nakon našeg posljednjeg intervjua, vaše riječi djeluju pomalo proročki, a odnosile su se na povratak ljudi iz Njemačke u svoje rodne zemlje na Balkanu, te na krizu koja se tamo osjeća. Iz prve ruke, koliko je loša situacija?
Dino Klepo: Dramatično je loša situacija. Samo pogledajte brojke otpuštanja radnika. Jedino što prikriva stvarnost je da se većinom radnici zapošljavaju kao službenici. 49,6 % BDP-a danas se sastoji od državnih usluga. To dovoljno pokazuje koliko se država deindustrijalizira. U prijevodu, industrija pada!
Vecernji.ba: Gdje se osjeti najveća kriza, kad je Njemačka u pitanju?
Dino Klepo: Osjeti se na svakom kutku. Svaki dan čitamo kako velike firme otpuštaju radnike – tamo Bosch 13.000, ovdje Continental 5.000, automobilska industrija ukupno 65.000 do sada i još 100.000 do kraja 2030. To zvuči malo u odnosu na populaciju od 84 milijuna, ali broj stečajeva firmi je na rekordnoj razini i sigurno će biti još više nezaposlenih.
Vecernji.ba: Došlo je do promjene političkog vodstva, Friedrich Merz je u svibnju ove godine postao novi kancelar, pa mogu li on i njegovi demokršćani u kombinaciji sa socijaldemokratima dugoročno nešto promijeniti nabolje?
Dino Klepo: Scholz ili Merz. Ima ona izreka kod nas: isto s***, drugo pakovanje. Apsolutno se ništa ne primjećuje, nikakva promjena. Skupoće se nastavljaju. Autoindustrija propada. Samo namjenska industrija cvjeta – Rheinmetall, Hensold, Renk, nautički odjel Thyssen Krupp, podmornice i fregate.
Vecernji.ba: Proteklih dana imamo pojavu dronova iznad zračnih luka, zrakoplovi su bili prizemljeni u Münchenu i Frankfurtu, pa što se događa i vlada li panika među našim ljudima u Njemačkoj?
Dino Klepo: Na sve to udara AI – umjetna inteligencija i robotika. Kao informatičar ili strojarski inženjer, nekada kvalifikacije iz snova, postaje sve teže pronaći posao. Histerija i strah su na razini korone. Ljude plaši ta apstraktnost tih dronova. Samo u 2025. imali smo preko 100 nadlijetanja ruskih dronova iznad vojnih kompleksa i infrastrukturnih čvorišta u Njemačkoj. Problem je što zakonodavstvo i pragmatičnost ne dopuštaju da se isti sruše. Jednostavno nemaju recept za to.
Vecernji.ba: „Ljeto 2025. moglo bi biti posljednje koje smo doživjeli u miru“, upozorio je njemački vojni povjesničar i profesor Sönke Neitzel. Te riječi su potresle mnoge žitelje ne samo Njemačke već i cijele Europe, pa kako se to tamo tumači?
Dino Klepo: Mnogi nisu ni znali da se to događa. Kad sam obavijestio naše gastarbajtere da se sprema dizanje vojne spremnosti na jedan nivo ispred ratnog stanja, ljudi su bili zabezeknuti i pitali se kako je to moguće u Njemačkoj. Ali mi se de facto već odavno nalazimo u hibridnom ratu. Cyber napadi, smetnje na elektroprijenosu, vlakovi koji stoje nakon spaljivanja kablova – sve su učestaliji činovi sabotaže i špijunaže. Njemačka proizvodi oružje u rekordnom broju. Rusija bi uskoro mogla napasti Estoniju, Litvu, Finsku. U istom trenutku Njemačka kao članica NATO-a stupa u njihovu obranu i postaje ratna strana. Prema ChatGPT-u taj scenarij je realan za ovu zimu. Istodobno je u svim državama Višegradske grupe – Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj – proruska stranka došla na vlast. Slovenija prijeti Slovexitom, izlaskom iz EU i NATO-a. Tektonske ploče su u punom kretanju. Njemačka bi preuzela neku logističku ulogu u opskrbi trupa. Njemačke bolnice su upozorene da se pripreme na 500 – 1000 ozlijeđenih na dan. Naravno da takve informacije i vijesti plaše naš narod. Kao, gdje sam ja došao, i ovdje će se zaratiti, a došao sam baš zbog političke nestabilnosti Balkana.
Vecernji.ba: Što biste poručili ljudima iz BiH i Hrvatske koji danas žive i rade u Njemačkoj, a što ljudima iz BiH i Hrvatske koji razmišljaju doći živjeti i raditi u Njemačkoj?
Dino Klepo: Velika grupa gastarbajtera koja se većinom vratila su baš Hrvati. Mislim da ih je preko 30.000 u 2024. Prvi put se vratilo više nego što je došlo. Jedan veliki faktor je EU putovnica i to što ljudi znaju da se uvijek mogu vratiti u Njemačku ako bude potrebno. Ali realno, u usporedbi s Njemačkom, Hrvatska cvjeta, ima posla. Moj Toni se vratio u Vinkovce i postao je strojovođa. Viktor u Beli Manastir, renovirao staru kuću, radi od kuće, ima vrt, psa, iznajmljuje stan na dan. Ima sve ono o čemu mi u malim stančićima po Njemačkoj s preskupim najamninama sanjamo. 80 % naših na Balkanu imaju svoj posjed, nekretninu, stan ili kuću. Uz rastuće plaće u BiH i svoj stan, nema više smisla biti u Njemačkoj, tako da se sve češće ljudi odlučuju vratiti. Ali to je još uvijek ispod možda 5 %.
Vecernji.ba: Kataklizmičke najave donekle... kakva nam je ta budućnost?
Dino Klepo: Pa budućnost nikada nije bila neizvjesnija. Ljudi su razočarani i pomalo uplašeni, jer vlast stalno ne govori istinu, nego narodu daje žlicu po žlicu onoga što će se dogoditi. Dok milijarde idu u Ukrajinu i treće zemlje, Njemačka postaje najveći muzej na otvorenom – zastarjela tehnologija, deindustrijalizacija, nezaposlenost, zasićena ekonomija, ekonomska depresija. Fali još samo krah na burzama i mislim da se polako dotiče dno.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
