Premda u Hercegovini ima raznih iznenađenja, jedno od njih vezano uz temperaturne anomalije bilo je nemalo iznenađenje. Naime, na Poljima, kako se u širem smislu zove visoravan između Čvrsnice i Vrana, lokacija Donji Badnji, nadomak Masne Luke na Blidinju, prinosi planinskih krumpira desetkovani su zbog suše i kasnih mrazova. Zvuči nestvarno da, unatoč nadmorskoj visini od oko 1200 metara, bude mraza, narodski rečeno, o Ilindanu (20. srpnja) i Velikoj Gospi (15. kolovoza), kada se po škrapama na vrhovima Čvrsnice topi snijeg. Da je mraz moguć, uvjerava ekipu Večernjeg lista Mišo Mandić iz Oklaja kod Širokog Brijega.
Led cijelo ljeto
- Otkad su posađeni, sve do Velike Gospe, nije pala ni jedna prava kiša, a to je već bilo kasno za dobar urod. Tri-četiri dana poslije Gospojine (18. kolovoza) ponovno ih je “ubio” led.
Led 18. kolovoza?
- Da. Kad sam ih posadio, bili su za ogrtanje krajem lipnja, a i tada ih je “ubio” led pa ponovno poslije Gospojine. Kad su se oporavili nešto malo poslije Male Gospe, ponovno led, odnio je sve u temelj, tako da ništa od ove godine. Što se tiče krumpira - katastrofa.
Jest da je riječ o planini, ali baš ste nas iznenadili. Mraz u kolovozu i rujnu?
- Ovdje je tako, pogotovo dio planine koji se zove Marijića doci. Tu inja bude u lipnju, srpnju i kolovozu, cijelo ljeto. Na Ilindan sam sadio u Gornjim Badnjima, do u temelj mi ih je isto tako led uništio, 20. srpnja, prije 15-ak godina - kaže Mandić govoreći i o prinosima.
- Ako nema leda, prinosi su jako dobri, na kilogram sjemena bude 10, 15, nekad i 20 kg. Jednu godinu sam imao, to se neće zapamtiti više, na 200 kg sjemena pet tona krumpira. To je bilo čudno, po 10 - 12 ih je bilo pod cimom, sve po 20 cm. Bilo je i lani dobro, na ova nepuna dva duluma imali smo četiri do četiri i pol tone, a ove godine neka bude tona, bit će dobro. Prošla godina bila je ekstra, od kg sjemena puna vreća krumpira, ove godine suša, mraz…
Za Marijića doce, izgleda, vrijedi ona nekad ponavljana - obilazi kao kiša oko Kragujevca.
- Napuštam ovaj dio i neću ih više saditi u Marijića docima, imam još jedan dolac gdje sadim, proširit ću malo taj prostor, ali ovdje više nema sadnje. Svake godine mi ih led, manje-više, pogodi, ali ove godine - u temelj. Stvarno je bila katastrofa. Dođeš jednom, pogledaš i vidiš krumpire kao šuma, dođeš drugi put, nema ih. Moraš se povući gdje je manje leda, u Gornjim badnjima ljeti ne bude leda, više je vjetra. Odavno ovdje sadim krumpir, 40 godina.
Za jelo i prodaju?
- Prodamo ih svake godine. Ovi planinski imaju višu cijenu, sad su oko 2 KM po kilogramu. Imam stalne kupce, kvaliteta je izvrsna. Isključivo koristim ekognojivo, isplati se posaditi na veliku površinu, bude i meni, obitelji, sinu, zetu. Sadimo na Gornjim badnjima i kupus, luk, ciklu, mrkvu. Sijao sam u svibnju ciklu i mrkvu, ni jedna nije niknula, kiše nije bilo. Poslije, kad je palo malo kiše, opet sam sijao. Risovac ima kišu, ove će godine imati velik krumpir, dobro je rodio. To je tako, ljetna kiša. Neki je stručnjak dolazio i govorio da se ovdje sudaraju dvije klime, jugo i sjever. Možda je to razlog što je ovdje ljeti manje kiše. Kad je snijeg, ovo bude puno, a ispod Vrana cesta suha. Ovdje ga vjetar nanese, bude ga metar, a tamo na cesti 10 cm.
Osjetno skuplji
Mišo Mandić jedan je od niza proizvođača povrća na Poljima. Idući cestom od Rakitna prema Blidinju, u predvečerje se sreću kamioni, traktori, automobili s prikolicama koji voze urod. Sve povrtlarske kulture s planine imaju osjetno višu cijenu od onih uzgojenih u nizini, jedni govore zbog okusa, a drugi zbog manje-više ekološke proizvodnje.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
