Korupcija u zdravstvenom sektoru Bosne i Hercegovine ne jenjava ni nakon godina upozorenja, reformskih pokušaja i javnih apela, javlja televizija N1.
Najnovija analiza pravomoćnih presuda, intervjua s tužiteljima, zdravstvenim radnicima i građanima otkriva kako se korupcija najčešće odvija, gdje je sustav najranjiviji i zbog čega se odgovorni rijetko kažnjavaju. Dok pacijenti iz straha iniciraju mito, pojedini liječnici zloupotrebljavaju položaj, a institucije ne uspijevaju odgovoriti ozbiljno i pravovremeno — korupcija i dalje direktno utječe na pristup i kvalitetu zdravstvene zaštite.
50 'ulovljenih'
Analiza korupcije u zdravstvu Bosne i Hercegovine za razdoblje 2013–2023. godine otkriva obrasce zloupotreba, najkritičnije procese i razloge zbog kojih sustav teško suzbija koruptivna ponašanja. Nalazi pokazuju da korupcija ostaje duboko ukorijenjena, iako većina zdravstvenih radnika profesionalno obavlja posao.
Nermin Kadribašić, autor analize i antikorupcijski ekspert ističe da je cilj bio dobiti potpunu i činjeničnu sliku o korupciji u zdravstvu.
"Prikupili smo sve pravomoćne presude protiv zdravstvenih radnika za period 2013–2023. i razgovarali s tužiteljima, antikorupcijskim tijelima, zdravstvenim radnicima i građanima kako bismo razumjeli gdje se korupcija događa i zašto", kaže Kadribašić.
Prema analizi, godišnje je između četiri i pet zdravstvenih radnika osuđeno za koruptivna djela, ukupno oko 50 u deset godina, a najviše predmeta vodilo se u Zeničko–dobojskoj županiji.
Prilika za korist
"Veliki broj zdravstvenih radnika radi odgovorno, ali postoji određeni broj onih koji koriste prilike da pribave sebi korist — bilo financijsku, bilo kroz pogodnosti u zapošljavanju ili listama čekanja", dodaje Kadribašić.
Damirka Mioč, zamjenica direktora Agencije za borbu protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) Bosne i Hercegovine objašnjava da se APIK uključio jer analiza donosi konkretne i korisne nalaze.
"Mi podržavamo svaki projekt vezan za prevenciju korupcije. Dobra analiza pokazuje gdje su rizici i daje smjernice kako dalje", ističe Mioč.
Dodaje da je zdravstvo, uz obrazovanje, prioritetni sektor za prevenciju.
"Zdravlje i obrazovanje su dvije ključne oblasti u kojima moramo djelovati najintenzivnije", naglašava.
Bez poklona nema pomoći
Kadribašić navodi da je jedan od najdubljih problema percepcija da bez poznanstva ili poklona pacijent neće dobiti adekvatnu uslugu.
"Građani često misle da bez veze ili nečega 'ispod ruke' neće dobiti zdravstvenu uslugu. To ih motivira da sami iniciraju korupciju", kaže.
Dodaje da materijalni status liječnika ne može biti opravdanje.
"Veliki broj liječnika nikad ne bi pristao na korupciju, bez obzira na plaću", ističe Kadribašić.
Dodaje da građani moraju poznavati svoja prava i da se korupcija može suzbijati i prijavama.
"Važno je da građani ne pristaju na davanje mita i da svaku sumnju prijave. I sama provjera djeluje preventivno'', kaže on.
Ističe i strah pacijenata.
"Razumijemo strah od prijave, jer pacijent sutra ponovo mora kod istog liječnika. Ali situacija nije onako loša kako se ponekad percipira", naveo je.
Primjeri manipulacija
Rifat Rijad Zaid, predsjednik liječničke komore FBiH, naglašava da je korupcija široko rasprostranjena u društvu, a zdravstveni sektor nije izuzetak.
"Korupcija je sveprisutna i moramo je shvatiti ozbiljno. Zahvalni smo na svakoj analizi koja se time bavi", kaže Zaid.
Analiza potvrđuje da se korupcija najčešće javlja u procesima s velikim pritiskom pacijenata i dugim listama čekanja.
"Najviše presuda odnosi se na porode i ginekologiju, te upućivanje pacijenata iz javnog u privatni sektor", kaže Kadribašić.
Kao primjere navodi korupciju u porodiljnim odjelima, nezakonite prekide trudnoće (slučaj Zenica), zapošljavanje preko veze, krivotvorenje medicinske dokumentacije, izdavanje lažnih liječničkih uvjerenja (slučaj u Bihaću s više od 40 liječnika), pronevjeru lijekova i opreme, utjecaj farmaceutskih kompanija, te manipulacije kod dodjele specijalizacija.
Sustav generira korupciju
"Najosjetljiviji je odnos pacijent–liječnik, jer se tu najdirektnije narušava pravo pacijenta", dodaje Kadribašić.
Mioč naglašava da planovi borbe protiv korupcije u zdravstvenim ustanovama moraju biti aktivni.
"Planovi integriteta ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru. Moraju se provoditi u praksi", ističe ona.
Zaid zaključuje da bez temeljite reforme nema napretka.
"Ovaj zdravstveni sustav generira korupciju. Treba prevrnuti svaki kamen. Ovako ne može opstati, jer stvara nezadovoljne pacijente i liječnike", kaže Zaid.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
