Mnogi radnici u Njemačkoj redovito rade prekovremeno – često uz malu ili nikakvu financijsku naknadu. Sada njemačka vlada pod vodstvom Friedricha Merza planira promjenu koja ima za cilj barem smanjiti porezno opterećenje i time neznatno povećati neto plaću, pišu njemački mediji.
Prema planu, bonusi za prekovremeni rad u budućnosti će biti oslobođeni poreza: “Kako bi se osiguralo da se prekovremeni rad isplati, bonusi za prekovremeni rad koji prelazi kolektivno ugovorene ili kolektivno pregovarane sate punog radnog vremena bit će oslobođeni poreza”, navodi se u koalicijskom sporazumu.
Ne odnosi se na sve prekovremene sate
Međutim, ovdje je važan jedan detalj: Spomenuto izuzeće ne odnosi se na samu plaću za prekovremeni rad. Samo će se bonus za prekovremeni rad isplaćivati bez oporezivanja – i to samo ako prelazi “minimalno 34 sata tjedno za kolektivno ugovoreno radno vrijeme i 40 sati tjedno za radno vrijeme koje nije određeno kolektivnim ugovorima ili drugačije dogovoreno”.
Fokus je stoga na “normalnim” prekovremenim satima, a ne na određenim vremenima ili kalendarskim danima poput večeri, subote, nedjelje ili praznika. Udruženje za pomoć pri porezu na plaće (VLH) također pojašnjava: “[…] sam prekovremeni rad ostat će oporeziv.” Nadalje, postoji ograničenje, jer su bonusi porezno olakši samo do 25 posto osnovne plaće.
Dana 12. rujna 2025. njemačka savezna vlada predstavila je nacrt “Zakona o jačanju tržišta rada”. Nacrt određuje datum početka 1. siječnja 2026, piše Fenix magazin.
Ovoliku neto plaću možete očekivati
Mjera dolazi u vrijeme kada, prema Institutu za istraživanje zapošljavanja (IAB), svaki radnik radi u prosjeku 28,2 sata prekovremenog rada godišnje (od 2024.) – od čega je više od polovice neplaćeno.
Primjer izračuna pokazuje kako bi planirano oslobođenje od poreza utjecalo na to: Osoba s bruto plaćom od 3.000 eura i 28,2 sata prekovremenog rada mjesečno dobila bi oko 64 eura više neto plaće prema novoj uredbi.
Kritike u vezi s ciljanim skupinama
Jedna kritika u vezi s planom odnosi se na ciljnu skupinu. Uredba se primjenjuje isključivo na prekovremene sate dodane redovnim ugovorima o punom radnom vremenu. Ne očekuje se da će radnici s nepunim radnim vremenom – koji su 2024. činili gotovo 30 posto radne snage – imati koristi.
Žene su time posebno nepovoljne: Prema Statističkom uredu, “gotovo svaka druga zaposlena žena […] radi nepuno radno vrijeme” (od 2024.). Za muškarce ta je brojka samo dvanaest posto.
Učinci jedva dopiru do masa
Ali to nije sve. Kao što je nedavno objasnio Sindikat ujedinjenih uslužnih djelatnosti (ver.di), utjecaj takve porezne mjere općenito bi koristio samo maloj manjini. Samo vrlo mali postotak radnika koji podliježu plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje – oko 1,4 posto – redovito prima oporezive bonuse za prekovremeni rad. Prosječna financijska olakšica za ovu skupinu iznosila bi samo oko 31 cent mjesečno.
Ključni razlog: U brojnim sektorima prekovremeni rad se ne plaća dodatno, već se kompenzira slobodnim vremenom. Nadalje, mjera je prvenstveno usmjerena na zaposlenike s punim radnim vremenom sa srednjim do višim primanjima – odnosno na skupine ljudi koji već imaju koristi od postojećih poreznih olakšica.
Za radnike s nepunim radnim vremenom, one na mini poslovima ili osobe s niskim primanjima, porezna olakšica bila bi jedva mjerljiva ili potpuno nebitna.
Veliki problem na tržištu rada ostaje neriješen
Ova mjera mogla bi dodatno pogoršati postojeće nejednakosti na tržištu rada, pišu njemački mediji. Oni koji rade manje od punog radnog vremena često također rade prekovremeno – ali taj prekovremeni rad ostaje neoporeziv.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
