Preminuo jedan od utemeljitelja DHK HB Stjepan Čuić

U Zagrebu je 25. veljače 2026., u 81. godini života, preminuo član i jedan od utemeljitelja DHK HB Stjepan Čuić.

Stjepan Čuić rođen je u Bukovici kod Tomislavgrada 1. travnja 1945. Školovao se u Osijeku, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je ruski jezik i književnost te jugoslavistiku. Bio je glavni urednik tjednika Tlo, lektor hrvatskoga jezika u Bambergu, pisao kolumne u Vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji i dr., bio je glavni urednik Trećega programa Hrvatskoga radija, voditelj Tribine DHK, dopredsjednik i predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Prevodio je s ruskoga jezika (Puškin, Zinovjev). U književnosti se javio s tzv. naraštajem fantastičara, kojemu su Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Dubravko Jelčić Bužimski i Stjepan Čuić najznačajniji predstavnici. Od 1961. godine objavljuje pripovijesti u Modroj lasti, Reviji, Poletu, Republici, Forumu, Dometima, Životu i dr.

Njegov roman Orden 1981. izazvao je burnu reakciju tadašnje vlasti, a 1983. zabranjena je izvedba kazališne adaptacije toga romana uoči same premijere. Roman Orden preveden je na njemački jezik (Zagreb – Bamberg, 1991). Osim spomenutoga romana Orden, objavljena djela Stjepana Čuića su: Iza bregova (pripovijetke); Staljinova slika i druge priče; Tridesetogodišnje priče; Dnevnik po novome kalendaru (roman); Tajnoviti ponor (roman za mlade); Pripovijetke; Otok, grafička mapa (suautor Virgilije Nevjestić); Abeceda licemjerja (politički eseji i komentari); Lule mira (politički eseji i komentari); Presretač (priče); Tumač vlasti (kolumne); Čuvar srpa i čekića (pripovijetke). Osim toga Stjepan Čuić, odnosno njegovo stvaralaštvo je zastupljeno i u mnogim antologijama i leksikonima te u čitankama u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Dobitnik je i mnogih javnih priznanja i nagrada, a neke od njih su: 1971. nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za zbirku Staljinova slika i druge priče, 1972. nagrada lista Mladost za zbirku Staljinova slika i druge priče,. nagrada Večernjega lista (za kratku priču) 1975. i 2021., 1979. nagrada „Zijo Dizdarević“, nagrada Grada Zagreba za životno djelo 2021. i Medaljon Općine Tomislavgrad 2025.

O stvaralaštvu Stjepana Čuića pisali su eminentni književni povjesničari, antologičari, kritičari i znanstvenici, među kojima su: Aleksandar Ilić, Božidar Petrač, Dražen Karaman, Igor Mandić, Ivan Lovrenović, Slobodan Prosperov Novak i drugi. Književna djela Stjepana Čuića registrirana su u svim novijim književno-povijesnim pregledima hrvatske književnosti.