Ervin Leko, jedan od vodećih stručnjaka za električnu energiju u Bosni i Hercegovini i programski direktor Balkan Solar Summita, koji počinje ovog petka, u intervjuu za Večernji list govori o ovom summitu koji će okupiti 500 stručnjaka iz svijeta energetike, a na marginama događaja razgovaramo i o razvoju energetskog tržišta, obnovljivim izvorima energije, suradnji u ubrzanju ulaganja u obnovljive izvore energije i mnogim drugim temama.
Večernji.ba: Što je ove godine u fokusu Balkan Solar Summita i što ga izdvaja od prethodnih izdanja?
- Balkan Solar Summit je energetski događaj koji se već četvrtu godinu zaredom održava u Banjoj Luci, tako da možemo reći da je, nakon “prvog” četverogodišnjeg “olimpijskog” ciklusa postao tradicionalni i vodeći energetski događaj kako u BiH tako i u cijelom okružju. Primarna tema summita su obnovljivi izvori energije, no tijekom summita obrađuje se i širi spektar energetike izvan obnovljivih izvora.
Za razliku od prethodnih summita, program smo obogatili novim temama:
Agregacija i skladištenje energije kao ključ fleksibilnosti u održivoj dekarbonizaciji energetskog sektora
DATA centri i električni automobili – novi energetski giganti budućnosti
Fleksibilni priključak na mrežu – rješenje zagušenja u mreži
Novi načini financiranja zelene tranzicije.
Odziv na summit je, kao i prethodnih godina, maksimalan, tako da je već nekoliko dana prije početka summita bilo rasprodano, što znači da će Banski dvor u Banjoj Luci biti pun kao i prethodnih godina. Tijekom ova dva dana očekujemo da kroz summit prođe između 400 i 500 ljudi iz svijeta energetike.
Večernji.ba: Koji su glavni ciljevi Balkan Solar Summita 2026.?
- Glavni cilj Balkan Solar Summita 2026. je pružiti uvid u trenutačne izazove, trendove i prilike u industriji solarne energije, ali i energije iz drugih obnovljivih izvora. Također, primarni cilj je omogućiti sudionicima da razmijene znanja i iskustva na jednom mjestu, gdje će biti prisutni stručnjaci iz regije i Europske unije, a osigurali smo i dolazak najvećih svjetskih stručnjaka iz oblasti obnovljivih izvora, iz zemalja poput Kine i Japana.
Večernji.ba: Koji su kriteriji za odabir govornika i panelista na ovogodišnjem summitu i koje stručnjake možemo očekivati čuti?
- Kao direktor Programskog odbora summita sa zadovoljstvom mogu reći da smo osigurali najveća imena iz područja energetike, bolje reći obnovljivih izvora energije, kako iz regije tako i šire. Glavni kriterij kod odabira bio je da su moderatori i panelisti osobe iz realnog sektora s dokazanim referencijama u svojim karijerama i da su već sudjelovale na brojnim međunarodnim konferencijama, gdje su predstavile svoje projekte.
Večernji.ba: Kako vidite ulogu Balkan Solar Summita u poticanju regionalne suradnje i privlačenju investicija u sektor obnovljivih izvora energije?
- Balkan Solar Summit, kao najveći regionalni događaj kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, posljednjih godina znatno doprinosi regionalnoj suradnji. Na summitu su prisutni stručnjaci sa zapada, istoka, sjevera i juga, koji nemaju barijere ni predrasude, već zajednički cilj – postizanje nulte emisije ugljika (net-zero) do sredine 21. stoljeća, što stabilniji i sigurniji energetski sustav te kvalitetniju električnu energiju za krajnjeg korisnika. Tijekom i nakon prošlogodišnjeg summita uspostavljen je niz vrijednih kontakata, što je rezultiralo novim investicijama u regiji i dolaskom novih investitora.
Večernji.ba: Koje su vaše osnovne preporuke – zašto bi svi iz svijeta biznisa trebali ove godine biti u Banjoj Luci na Balkan Solar Summitu?
- Balkan Solar Summit pruža jedinstvenu priliku za umrežavanje s ključnim akterima u industriji obnovljivih izvora energije, uključujući investitore, stručnjake, financijere, projektante, političare i predstavnike raznih organizacija. Sudionici mogu steći uvid u najnovije trendove, tehnologije i inovacije u području solarne energije i obnovljivih izvora.
Konferencija pruža platformu za raspravu o promjenama u zakonodavstvu i regulativama koje se tiču obnovljivih izvora energije. Bit će predstavljeni primjeri uspješnih solarnih projekata iz regije i svijeta. Učenje iz iskustava drugih može pomoći u izbjegavanju uobičajenih zamki i osigurati uspjeh vlastitih projekata.
Sudjelovanjem na događaju poslovni lideri mogu pokazati svoju predanost održivosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, što može poboljšati reputaciju njihove tvrtke i privući klijente koji cijene odgovorno poslovanje. Mnogi investitori i financijske institucije prisustvovat će summitu u potrazi za novim prilikama za ulaganje u projekte obnovljivih izvora. Ovo je izvrsna prilika za predstavljanje vlastitih projekata i privlačenje financijskih sredstava.
Balkan Solar Summit privlači sudionike iz različitih zemalja, što omogućuje razmjenu međunarodnih iskustava i praksi. Ova globalna perspektiva pomaže lokalnim poslovnim liderima da bolje razumiju tržišne prilike i izazove.
Večernji.ba: Kakvu ulogu agregacija i sustavi za skladištenje danas imaju u stabilnosti mreže, fleksibilnosti tržišta i bržoj integraciji obnovljivih izvora energije?
- Suštinsko pitanje energetske tranzicije danas glasi: imamo li dovoljno fleksibilnosti da je provedemo onako kako je planirano? Integracija velikog broja OIE (obnovljivi izvori energije), povlačenje dijela termoelektrana te sve češća pojava negativnih cijena i velikih cjenovnih razlika jasno pokazuju da je potreba za fleksibilnošću veća nego ikad. Fleksibilnost nije nova pojava u energetici, ali u novim tržišnim i tehnološkim okolnostima postala je ključni preduvjet za održivu tranziciju.
Kombinacija agregacije i skladištenja zasigurno će unaprijediti fleksibilnost sustava, smanjiti troškove balansiranja i omogućiti veći prodor OIE u regiji zapadnog Balkana.
Večernji.ba: Koliki je značaj novih modela priključenja i fleksibilnih ugovora za bržu realizaciju projekata i smanjenje zagušenja mreže?
- Zagušenje prijenosne mreže i dugo čekanje na priključak postali su najveća prepreka za brži razvoj obnovljivih izvora energije, kako u našoj regiji tako i diljem svijeta. Kao odgovor razvijaju se inovativni, fleksibilni modeli priključenja koji napuštaju tradicionalno načelo “sve ili ništa”.
Takvi modeli omogućuju potencijalnim proizvođačima brži pristup mreži uz prihvaćanje rizika povremenog ograničenja proizvodnje. To predstavlja veliku promjenu u odnosu između proizvođača i operatora sustava, zahtijevajući nove ugovorne strukture, sofisticirane alate za predviđanje i transparentne mehanizme kompenzacije. Summit će se baviti pitanjem može li Balkan primijeniti ove globalne lekcije kako bi ubrzao tranziciju bez kompromitacije sigurnosti sustava.
Večernji.ba: Rast potrošnje električne energije zbog data centara i e-mobilnosti je sve izraženiji. Kako to utječe na stabilnost mreže?
- Eksplozija umjetne inteligencije, cloud računarstva i ubrzana elektrifikacija prometa stvaraju nove energetske gigante – data centre i električna vozila. To u konačnici predstavlja izazove, ali i mogućnosti koje se mogu iskoristiti za poboljšanje stabilnosti i održivosti mreže.
Pravilnim planiranjem potrošnje data centara, optimizacijom potrošnje u vremenu kada je energija jeftinija ili kada postoji višak iz OIE, kvalitetnim skladištenjem energije i dodatnom integracijom energije iz obnovljivih izvora, moguće je značajno doprinijeti stabilnosti sustava.
Večernji.ba: Kao član prvog Tehničkog odbora za izradu mrežnog kodeksa i tržišnih pravila za elektroenergetski sustav BiH, gdje se danas nalazi bh. tržište električne energije?
- Davno je to bilo kada smo nekoliko stručnjaka sjeli i napravili prvi mrežni kodeks i prva tržišna pravila u BiH. Od tada do danas napredak je bio postupan. Danas je mnogo registriranih trgovaca u BiH, a posljednjih godina čekala se odluka na državnoj razini što i kako dalje s tržištem energije. Sada je konačno donesena odluka o formiranju burze električne energije u Bosni i Hercegovini. Početkom rada burze BiH će biti ravnopravna zemljama u regiji jer je do sada bila jedina zemlja bez burze. Svojim geografskim položajem, energetskim kapacitetima i mrežom BiH ima jedne od najboljih uvjeta za burzu električne energije. To će osigurati transparentno tržište, gdje će krajnji potrošač u konačnici biti zadovoljniji, a burza će dodatno pomoći i u rješavanju CBAM (Mehanizam prilagodbe cijene ugljika na granici) problematike.•
Balkan Solar Summit još je jednom potvrdio koliko je tema energetske tranzicije važna ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za cijelu regiju. Svečana dvorana Banskog dvora i ove je godine bila ispunjena do posljednjeg mjesta, što pokazuje velik interes stručne i poslovne javnosti za obnovljive izvore energije i održivi razvoj.
Ovogodišnje izdanje obilježila je i inovativna nota — otvaranju se pridružio robot Roby, koji je govorio o ulozi umjetne inteligencije u energetskom sektoru. U svom obraćanju istaknuo je kako, unatoč velikoj količini podataka koje može obraditi, ne bi mogao samostalno organizirati događaj ovakvih razmjera, naglasivši važnost ljudskog znanja i suradnje.
A još jedno iznenađenje pripremili su programski direktor Ervin Leko i njegov tim: Roby je preuzeo ulogu moderatora jednog od panela te se, prema reakcijama sudionika, odlično snašao u toj ulozi. Ovaj potez dodatno je naglasio potencijal primjene umjetne inteligencije u profesionalnim i konferencijskim okruženjima.
Summit je još jednom pokazao da regija aktivno traži rješenja za energetsku tranziciju, uz sve veći interes za inovacije koje povezuju tehnologiju i održivi razvoj.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
