GRUDE: Kroz EU projekt Adriatic Canyoning investira se u turističku infrastrukturu i uređenje Peć Mlina

Datum objave: 31.08.2018   Broj čitanja: 347
Svaki projekt pojedinačno donosi konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi.
GRUDE: Kroz EU projekt Adriatic Canyoning investira se u turističku infrastrukturu i  uređenje Peć Mlina

 

„U Županiji Zapadnohercegovačkoj od 2017. godine, od strane različitih institucija ugovoreno je ili se trenutačno provodi oko 9 projekata koji su financirani iz EU fondova u ukupnoj vrijednosti preko 2 milijuna EUR-a. Ovaj podatak se odnosi na grant sredstva koja su institucije dobile kandidirajući svoje projekte na temelju objavljenih javnih poziva“, kazao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije i suorganizator Konferencije EU projekti.

 

Svaki projekt pojedinačno donosi konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi. Na primjer, EU projekt Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge od Mostara do Konavala kroz biciklistički stazu, financiran iz IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH, rezultirao je konkretnim turističkim proizvodom koji je postao prepoznatljiv dio turističke ponude Hercegovine i sastavni je dio turističkih itinerara pojedinih turističkih agencija. EU projekti energetske učinkovitosti su rezultirali investicijama u uređenje lokalne infrastrukture kao što je uređenje šetnice i javne rasvjete u Neumu. Kroz EU projekt Adriatic Canyoning koji se financira iz Trilateralnog programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora, investira se u turističku infrastrukturu ka i u uređenje Peć Mlina na vrelu rijeke Tihaljine u Grudama i uređenje kanjona Borak u Širokom Brijegu. Kroz EU projekte potpore poduzetništvu Home Grown Bussiness, koji je provodio HERAG, izgrađen je poslovni inkubator u općini Ljubuški, te se trenutačno kroz projekt Compete Plamet koji provode općina Posušje i Razvojna agencija HERAG oprema tehnološki centar u Posušju, dodao je Jurilj.

 

Svaki odobreni projekt od strane EU koji se provodi na terenu izravan je „uvoz“ gotovog novca u lokalne zajednice u BiH. U provedbu projekata se uključuju različiti dobavljači i podugovarači koji na taj način imaju izravnu korist od projekata kroz prodaju svojih usluga, opreme ili kroz izvođenje radova. Na ovaj se način neizravno razvijaju i lokalni lanci vrijednosti. Primjeri iz Hrvatske i drugih zemalja u okruženju pokazuju kako su lokalne zajednice ili regije koje su proaktivne u privlačenju sredstava iz EU fondova na višem stupnju razvoja od onih koje su manje proaktivne u ovim aktivnostima.

 

Jurilj je govorio i o problemima i izazovima s kojima se susreću institucije i organizacije u pripremi i provedbi EU projekata. Najveći izazov predstavljaju ljudski, organizacijski i financijski kapaciteti naših institucija. Naime, još uvijek nemamo dovoljan broj ljudi koji se mogu na učinkovit način uključiti u pripremu i provedbu projekata. Pod ovim se ne misli isključivo na pisanje projektne aplikacije, nego na cijeli projektni ciklus koji obuhvaća programiranje, identifikaciju projektne ideje, njezino formuliranje, provedbu te praćenje i vrednovanje. Organizacijski kapaciteti odnose se na institucije u BiH koje još uvijek nisu organizirane na način da mogu učinkovito odgovoriti izazovima pripreme i provedbe EU projekata. Ovo se posebno odnosi na postojanje strateških dokumenata, planova, studija i ostale dokumentacije koja predstavlja preduvjet za pripremu projekata. Financijski kapaciteti podrazumijevaju dostupnost financijskih sredstava za sufinanciranje i predfinanciranje projekata. Sve više EU programa podrazumijeva da nema prethodnog financiranja ili je to u malim iznosima, odnosno sredstva se progresivno refundiraju nakon odobrenih izvještaja. Ova će činjenica posebno doći do izražaja kada budemo mogli u potpunosti sudjelovati u pretpristupnim fondovima, odnosno ostalim komponentama IPA programa. Na žalost, Bosna i Hercegovina odnosno različite razine vlasti još uvijek nemaju izgrađen sustav sufinanciranja projekata koji se financiraju iz EU fondova, već je to prebačeno na krajnje korisnike. Ukoliko se želimo pripremiti i povući sredstva koja nam se otvaraju u budućnosti, potrebno je posvetiti veliku pozornost izgradnji ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta u cjelini, a ne samo na pisanje projekata.

 

Konferencija EU projekti »Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za Zapadni Balkan« na kojoj je Ivan Jurilj suorganizator i voditelj prve panel diskusije održat će se u petak 14.09.2018. u Mostaru u organizaciji Apriori BH – Agencije za profesionalno usavršavanje i Ureda Vlade ŽZH za europske integracije.

 

Dodatne informacije o Konferenciji Apriori EU projekti i načinima prijave pročitajte na web stranici www.euprojekti.apriori.ba

 

Kompletan intervju s mnoštvom zanimljivih informacija možete pročitati na http://bit.ly/IvanJuriljIntervju

 

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2018
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio