Hrvati sve više očekuju povišicu i sve se manje boje za svoje radno mjesto

Datum objave: 02.12.2018   Broj čitanja: 154
Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povišicu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.
Hrvati sve više očekuju povišicu i sve se manje boje za svoje radno mjesto

 

U novom istraživanju stanja hrvatskog tržišta rada koje je proveo portal MojPosao, ukazuje na oporavak tržišta rada te da sve više ljudi očekuje povišicu i sve se manje njih boji za svoje radno mjesto.

 

Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povišicu, u odnosu na 22% ispitanika 2017. godine, 20% ispitanika 2016. godine, odnosno 12% ispitanika 2015. godine.

 

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (49%) niti napredovanje (54%). Ove godine povišicu je već dobilo 9% ispitanika, a napredovalo je njih 7%.

 

Više od polovice ispitanika (74%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao. 16% ispitanika posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Predthodnih godina ispitanici su u manjoj mjeri planirali promjenu posla, tako je 2015. godine posao planiralo promijeniti 39% ispitanika, 2016. 34% ispitanika te 2017. 61% ispitanika.

 

Zaposleni u Hrvatskoj se sve manje boje za svoje radno mjesto

Samo 18% zaposlenih ispitanika boji se za svoje radno mjesto, 70% ispitanika se ne boji dok 12% njih nije o tome razmišljalo.

 

Zanimljivo je pogledati istraživanja iz prethodnih godina: gotovo polovica ispitanika (45%) bojala se za svoje radno mjesto 2015. godine, međutim taj udio se kroz godine drastično smanjuje (32% u 2016. te 26% u 2017. godini).
Sve manje Hrvata želi biti 'sam svoj šef'

 

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), slično kao i u prošlogodišnjem istraživanju. Samo 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, što je manje nego prošle godine kada je to izjavilo 26% ispitanika. Čak 15% ispitanika radilo bi za državu.

 

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.

 

Veza se više ne smatra najvažnijim faktorom za dobivanje posla

Znanja i vještine su najvažniji faktor za dobivanje posla smatra 61% zaposlenih ispitanika kao i 62% nezaposlenih ispitanika te 64% onih koji se još školuju. Iskustvo je drugi po važnosti faktor za dobivanje posla, smatra 58% zaposlenih ispitanika, 67% nezaposlenih i 57% ispitanika koji se još školuju.

 

Veza se nalazi na trećem mjestu i da je potrebna za dobivanje posla smatra 29% zaposlenih, 38% nezaposlenih i 30% ispitanika koji se još školuju. Velik je to pomak u odnosu na prošlu godinu kada su svi ispitanici smatrali da je veza glavni faktor za dobivanje posla (51% zaposlenih, 64% nezaposlenih, 48% onih koji se još školuju).

 

Ispitanici koj se još školuju u najvećoj mjeri smatraju da je za dobivanje posla potrebno formalno obrazovanje (46%), dok isto smatra petina nezaposlenih (19%) i 16% zaposlenih ispitanika.

 

Da je potrebno imati malo sreće da se dobije posao misli čak 41% nezaposlenih ispitanika, četvrtina zaposlenih i 28% ispitanika koji se još školuju.

 

Trećina nezaposlenih ispitanika (35%) je bez posla jer im nije produžen ugovor, dok 21% nije pronašlo posao nakon završetka školovanja. Bolju priliku odlučilo je potražiti 13% ispitanika i sami su dali otkaz, dok je 9% njih izgubilo posao uslijed gospodarske krize. Samo 6% ispitanika dobilo je otkaz.

 

Polovica nezaposlenih ispitanika (50%) nezaposleni su kraće od tri mjeseca dok je petina ispitanika nezaposlena od tri mjeseca pa do godine dana. Gotovo petina ispitanika (17%) nezaposlena je između jedne i tri godine, dok je 12% ispitanika nezaposleno duže od tri godine.

 

Za 66% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je novac, a 64% ispitanika je navelo radno vrijeme.

 

Većina nezaposlenih ispitanika (61%) traži bilo kakav posao; bilo u struci, bilo izvan nje. Četvrtina (27%) traži posao isključivo u struci, dok ih 11% traži posao isključivo izvan struke.

 

Gotovo polovica ispitanika (44%) spremna je volontirati do mjesec dana, ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, a 15% bi ih volontiralo i do tri mjeseca. Trećina ispitanika (30%) nije spremna volontirati čak niti ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja.

 

Svega 1% ispitanika posao čeka već za vrijeme školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (44%) očekuju da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u od mjesec dana od završetka školovanja. Da će posao tražiti više od godine dana smatra 8% ispitanika. Vrlo mali dio ispitanika, njih 1%, kaže kako ih posao već čeka. Većina ispitanika (54%) smatra kako je najbolje vrijeme za traženje posla odmah po završetku školovanja, dok ih 28% smatra kako posao treba tražiti još za vrijeme školovanja.

 

Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se još školuju smatraju da su na radnom mjestu najvažniji međuljudski odnosi, dok je novac najvažniji faktor za 13% ispitanika. Za 18% ispitanika najvažnija je dinamičnost posla, a isto toliko njih (19%) najvažnijim smatra priznanje za obavljen rad.

 

Dvije trećine ispitanika koji se još školuju (69%) ne znaju točno čime se žele baviti u životu, iako imaju neke ideje. Petina ispitanika (22%) točno zna čime se žele baviti, dok ih 9% uopće ne zna čime se žele baviti u životu.

 

Četvrtini ispitanika (26%) karijera je jako važna u životu. Najveći broj ispitanika (58%) izjavio je da im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 14% ispitanika kaže da im je 'svejedno'. Manji je broj onih ispitanika (2%) kojima karijera nije važna.

 

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2018
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio