'Partizanski monstrum uhvatio je ženu za vrat i pucao joj u potiljak zbog ruksaka'

Datum objave: 01.04.2019   Broj čitanja: 231
Prema britanskim podacima, oko 200.000 poraženih vojnika NDH u pratnji pola milijuna civila pokušalo se domoći Austrije u svibnju 1945. godine...
'Partizanski monstrum uhvatio je ženu za vrat i pucao joj u potiljak zbog ruksaka'

 

– Iznenada je bio naređen pokret i 7. svibnja u predvečerje krenuli smo prema Sloveniji – prisjetio se svjedok toga vremena Želimir Kužatko koji je iz Slavonije u bijegu stigao do Zagreba. Drugi svjedok, Vladimir Fuček, prepričao je riječi svog oca: – Kazao mi je da se privremeno povlačimo prema Sloveniji te da to neće dugo trajati, da ćemo se vratiti.

 

Treći Reich kapitulirao je, a slovenski partizani žalili su se Beogradu da nemaju ljudstva za razoružavanje Nijemaca koji su se povlačili... – Prva armija na potezu od Zagreba do Celja pobila je 10.000 ljudi, a to nije najveća jedinica koja je pobijena – kaže Jože Dežman, predsjednik Komisije za rješavanje prikrivenih grobišta Slovenije (2005. – 2008.)., a svjedok Kužatko prisjetio se zbjega i kako je ranjen u jednom od napada Prve armije i partizana.
 
 
– Skočio sam s kola i pobjegao u rijeku Savinju. Kraj mene je bio jedan Talijan i hrvatski vitez Stanko Pažin. Talijana je geler pogodio u grlo pa je počeo grgljat. Uplašio sam se i iskočio van. Bila je tama, vidio sam samo siluete – kazao je te dodao što se događalo idućeg jutra kad su se partizani spustili s planine.
 
 
Jedna starija žena, prema odjeći pretpostavljam da je bila iz Srijema, imala je prazan ruksak na leđima. Partizanski oficir uhvatio ju je za vrat i onako slabu digao je u zrak. Opsovao joj je majku i optužio je da mu je ukrala ranac. Kraj poljskog toaleta ubio ju je hicem u potiljak. Dogodilo se to na livadi pred Laškim u Rimskim Toplicama, baš iza mene dok sam ležao. Uzeo je ranac jer mu je trebao za opljačkane stvari. Mene je spasila jedna Slovenka. Uzela me i odvela u bolnicu u Trbovlje. Imao sam sreću, preživio sam zahvaljujući tim ranama. Masovne likvidacije izvršene su kod Maribora, Celja, Kočevja i drugdje u Sloveniji, a u Hrvatskoj u okolici Krapine, Samobora, Karlovca, Siska, Bjelovara i drugdje. Znatan broj ljudi pomro je od iscrpljenosti i zaraznih bolesti u raznim logorima koje su osnovale komunističke vlasti. Masovno stradanje trajalo je od svibnja do kolovoza 1945. godine.
 
 
Vecernji.hr
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2019
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio