Bila je 2006. godina kada je pokojni načelnik Viktor Marić najavio i započeo veliki projekt rasterećenja središta Gruda. U olovnim vremenima, uoči jedne od najtežih gospodarskih kriza nakon Velike depresije 1929. godine, Marić je krenuo s radovima i uspio asfaltirati otprilike kilometar trase. Međutim, taj milenijski projekt čovjeka u naponu snage, kad se gleda javno djelovanje, koštao je i zdravlja i živaca.
Rješavanje imovinskopravnih odnosa bilo je možda i najteži dio cijele priče. Pogotovo kada su pojedinci, karikiramo pomalo, za prolazak ceste preko zemlje gotovo očekivali zapošljavanje članova obitelji kroz idućih deset naraštaja, po mogućnosti na najboljim državnim pozicijama i bez previše pitanja o kvalifikacijama. Ono što je dio ljudi tada radio teško se može nazvati drukčije nego opstrukcijom projekta od općeg interesa.
I upravo je zbog takvih problema Južna obilaznica čekala gotovo dva desetljeća i Ljubu Grizelja, koji je također morao prolaziti kroz niz pregovora, dogovora i rješavanja prepreka kako bi najveći prometni projekt u Grudama nastavio živjeti, a sreća je da je uspio sačuvati zdravlje u vremenu tih nedovršenih priča. A pitanje je kako bi se i njegova politička karijera dalje kretala da se Federacija BiH naposljetku nije ozbiljnije uključila i stala iza projekta, nakon čega ga je bilo lakše privesti kraju.
Grizelj je nastavio asfaltiranje, a upravo bi on, ako Bog da, u idućim mjesecima trebao uz podršku vodeće politike hrvatskog naroda u BiH otvoriti Južnu obilaznicu – novu magistralnu cestu. Bit će to prva nova asfaltirana magistralna cesta u središtu Gruda nakon pola stoljeća, još od vremena pokojnog Matiše i generacije koja je imovinskopravne odnose, očito, rješavala nešto brže na jedan način da se o opstrukcijama nije smjelo puno razmišljati. Jasno, kad govorimo o prometnicama u Grudama, jedno ime je nezaobilazno, ne samo ovdje, već i u Hercegovini. To je Ljubo Ćesić Rojs i njegova inženjerija, Hrvatska inženjerija.
Grude su po određenim gospodarskim pokazateljima među najrazvijenijim lokalnim zajednicama u Federaciji BiH, po nekima čak i druge u državi, pa i krajnje je vrijeme bilo da dobiju prometnicu ovakvog značaja.
Jasno, tek ćemo vidjeti kako će sve funkcionirati. I dalje postoji niz nelogičnosti oko obilaznice, od pojedinih izlaza na magistralnu cestu do pitanja rasvjete. Ceste Federacije, uz dužno poštovanje, ponekad doista funkcioniraju kao i sama Federacija – mnogo toga rješava se u hodu. U razvijenijim sustavima unaprijed se zna što će gdje biti, dok smo mi u BiH na improvizacije već prilično navikli. Ali ovaj put razlog za zadovoljstvo ipak postoji – jedan veliki projekt napokon se privodi kraju.
Mi koji živimo Grude, za razliku od onih koji nude samo kritike, a rijetko rješenja, dobro znamo koliko je trajala ova izgradnja. Znamo da je počela u novom mileniju, a ne u prošlom stoljeću. I znamo da je počela s pokojnim Viktorom Marićem, a završit će s Ljubom Grizeljem.
Jedan rotor već je uspješno završen u Grudama – onaj za koji se govorilo da „nigdje ne završava“, a danas se pokazuje kao jedna od ključnih prometnih točaka.
A sada ekskluzivno doznajemo da će se novi rotor graditi i na početku Južne obilaznice. Na toj lokaciji više ne bi trebalo biti novih izmjena, dodatnih izvlaštenja zemljišta ni novih natezanja.
Rotor ide.
Južna obilaznica tako se ne približava svom kraju, nego – svom početku.
I kako će ljudi ići u polje?
E sad se dobro potrudite da rotor bude "fantastičan" kao onaj na prispi