To dvoje nije isto, pa ćemo pokušati razjasniti koja je razlika kao i što bi značilo da je jedan potres trideset puta jači od drugoga.
– Danas, 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su razoran potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnja EMS ljestvice, tako je izgledao prvi dio izvještaja Seizmološke službe nakon potresa koji je danas pogodio središnji dio Hrvatske.
No, što uopće znače ovi opisi jačine potresa navedenih u izvještaju? Prilikom opisivanja jačine potresa koji je pogodio neko područje, obično kažemo da je određene magnitude prema Richteru. No, kako pojašnjavaju iz Seizmološke službe PMF-a, kada je riječ o potresima, razlikujemo intenzitet i magnitudu potresa i to dvoje nije isto.
– Makroseizmički intenzitet jest skup učinaka/posljedica potresa na površini: ponašanje objekata na površini Zemlje za vrijeme trajanja podrhtavanja tla, moguće promjene u krajoliku ili čovjekov doživljaj. Učinci koji se opažaju ovise o jakosti potresa u izvoru, udaljenosti od žarišta potresa te o lokalnim svojstvima tla, ali i o vrsti građevine, odnosno načina gradnje. Iz karte izoseista (linija jednakog intenziteta) može se odrediti epicentralni intenzitet I0, epicentar potresa i dubina žarišta h, pojašnjavaju s PMF-a.
Primjerice, prema MCS, odnosno Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici, potres intenziteta I° je nezamjetljiv i bilježe ga jedino seizmografi. Potres intenziteta VI° prema MCS ljestvici je jak potres i prilikom njega, primjerice, slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću. Veliki katastrofalan potres na MCS ljestvici označava se sa XII° i riječ je o potresu u kojem se do temelja ruši sve što je čovjek izgradio, a on će promijeniti i izgled krajolika, primjerice, rijeke mijenjaju svoja korita.
No intenzitet potresa kao mjera njegove jakosti ima određena ograničenja. Između ostaloga, navode s PMF-a, nije ga moguće procijeniti ako ne postoji opažanje, odnosno opažač, pa je zbog toga u nenaseljenim područjima on nula.
Nakon pojave seizmografa potrese je postalo moguće locirati i to je dovelo do potrebe za definiranjem objektivnije mjere jakosti potresa koja bi opisivala proces u samom izvoru. Godine 1935. uvodi se pojam magnitude, a uveo ga je Charles F. Richter. Po njemu smo nazvali Richterovu ljestvicu, za koju je ispravnije, kažu s PMF-a, koristiti naziv lokalna magnituda, ML.
– Magnituda potresa M je mjera (broj) koja opisuje relativnu veličinu ili količinu oslobođene elastične energije potresa. Temelji se na mjerenju najveće amplitude pomaka seizmičkog vala opažene na nekoj seizmološkoj postaji jer amplituda vala odražava energiju oslobođenu u žarištu. Energija potresa oslobođena u žarištu potresa utroši se na trenje pri samom rasjedanju, odnosno pretvori u toplinu, i na energiju seizmičkih valova. Na temelju zapisa seizmičkih valova možemo odrediti samo energiju oslobođenu u obliku valova, objašnjavaju s PMF-a.
U objašnjenju pojma navode da je ideja je bila da veliki raspon jakosti potresa opisujemo malim brojevima, npr. između 0 i 10, a kao mjerenu veličinu uzeo je najveću amplitudu vala zapisanu na seizmogramu potresa. Da bi to postigao, pojašnjavaju, magnitudu je računao kao logaritam najveće amplitude te je dodao konstante koje kompenziraju energiju izgubljenu po putu. Magnitudu, zaključuju s PMF-a, moguće je pouzdano izračunati samo kada postoje zapisi sa seizmografa, a za potrese za koji ih nemaju može se odrediti samo intenzitet i magnitudu tek grubo procijeniti.
– U pravilu, potres veće magnitude za posljedicu ima i veći intenzitet. No na intenzitet znatno utječu lokalni efekti tla (mekano tlo ili čvrsta stijena) kao i način gradnje te vrsta i starost građevine. Također, važnu ulogu ima i dubina potresa: plići potres donijet će više energije na površinu, time i jaču trešnju, od potresa s dubljim žarištem. Zato se može dogoditi da potres manje magnitude prouzroči veća oštećenja i time ima veći intenzitet odnosno da je potres veće magnitude opisan intenzitetom manjeg stupnja. Dugi niz potresa, a time i podataka o intenzitetima (a kasnije i magnituda) važni su za određivanje seizmičkog hazarda (potresne opasnosti) nekog područja. Poznavanje seizmičkog hazarda omogućuje prilagodbu gradnje objekata trusnosti nekog područja kako bi se minimizirale materijalne štete te izbjegle ljudske žrtve.
Nakon potresa u Zagrebu, stručnjaci su upozoravali da našem području prijeti potres koji može biti trideset puta jači. To ne znači da će njegova magnituda biti neka troznamenkasta brojka. Odnosno, ako čujete da stručnjak kaže kako je neki potres magnitude 5.0 čak trideset puta jači od onog magnitude 4.0, ne radi se o pogrešci.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
