Dugo iščekivana predstava ''Isus, Sin Čovječji'' premijerno se izvodi ove subote

Atraktivna nova predstava sa zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru pod nazivom „Isus, Sin Čovječji“, prema istoimenom djelu Halila Džubrana, bit će premijerno izvedena u subotu, 15. svibnja 2021. godine u 19 sati.

Podsjetimo, prvotno je premijera trebala biti održana u utorak, 11. svibnja, ali je odgođena zbog lakšega zdravstvenog problema jednog člana glumačkog ansambla predstave.

Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivan Vukoja ranije je poručio kako je s obzirom na okolnosti u kojima svi živimo i radimo sretan i jako zadovoljan što može najaviti još jednu premijeru.

Naglasio je kako je tekst Halila Džubrana samo jedna dimenzija ove predstave, a likovna i glazbena dimenzija su itekako važne za cjelovitost komada.

Kroz kronologiju Isusovog života, smrti i uskrsnuća vodi nas lik Suzane, Marijine susjede iz Nazareta, kao svojevrsne naratorice i praktičnog podsjetnika na temeljnu ideju djela: marginalci kao ključni protagonisti u čijim se iskazima zrcali veličina Isusovog utjecaja na Pojedinca. Ono što je moćno u Džubranovoj riječi je jedan poetski iskaz same ljubavi, naveo redatelj ove predstave Robert Pehar, otkrivši kako su ovim komadom htjeli napraviti poveznicu s našim vremenom zbog Džubranovog odnosa prema njegovoj domovini Libanonu i Bliskom Istoku kao i svim problemima koje to područje ima stoljećima.

U predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Anja Kraljević, Ivo Krešić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Velimir Pšeničnik Njirić, Ivan Skoko, Iva Šimić, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.

Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramaturški obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.

Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo.