Zbog nekontroliranog uvoza umjesto ljubuškog, mogli bi jesti egipatski krumpir?

U selima oko Ljubuškog već je zasađen krumpir koji je prvi na trpezama širom BiH.

Zbog nekontroliranog uvoza umjesto ljubuškog, mogli bi jesti egipatski krumpir?
Trenutno nema članaka za odabrani period.

 

Ovogodišnja proljetna sjetva, koja je u Hercegovini već počela, mogla bi biti označena kao najskuplja u povijesti. Cijene sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava, kako kažu poljoprivrednici, zabilježile su skok za više od 100 posto, dok posebnu stavku u računici zauzima gorivo, piše Avaz.

 

U selima oko Ljubuškog već je zasađen krumpir koji je prvi na trpezama širom BiH. U okviru Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ 187 udruženih proizvođača je na 350 hektara zasadilo krumpir koji je kao „Ljubuški Rani“ zaštićen i oznakom geografskog porijekla.

 

- Zasadili bismo još, ali se ne isplati. Tona gnojiva je lani iznosila 680, sada je 1.720 KM, a gdje je sve drugo? Kažu, nema poljoprivrede, treba sve zasaditi, a ja pitam - kako, jer nema programa, nema propračuna. O kakvim poticajima se priča? Poticaji su šlag na torti, a torte nema - kaže Dubravko Vukojević, predsjednik Zadruge.

 

Ljubušake više od same prodajne cijene na tržištu brinu situacija s uvozom i činjenica da je domaća proizvodnja potpuno nezaštićena.

 

- Iskreno se nadam da nećemo imati situaciju da naše tržište preplavi krumpir iz Egipta. I onda se pitaju što ljudi odlaze iz BiH - razočarano kaže Vukojević.

 

Na drugom kraju Hercegovine, u okolini Čapljine, u plastenicima su zasađeni rajčica i paprika. Tamošnji poljoprivrednici kao nikada do sada, kako kaže Marijan Brajković iz Poljoprivredne zadruge „Matica“, imali su problema s niskim temperaturama, pa su plastenike morali zagrijavati, i to pomoću dizela.

 

- Krajnje je vrijeme da se uvede plavi dizel, da nam se pomogne sada kada su cijene svega što nam je neophodno u proizvodnji otišle u nebo - ističe Brajković. I on, kao i Vukojević, strahuje od povrća iz uvoza. Država u ovoj situaciji, kaže, to mora presjeći i stati uz svoje proizvođače.

 

- Stalno podnosimo visoke troškove, a sada, kada su neka gnojiva skočila i za 300 posto, je li normalno da domaći proizvođači plate danak jer će, primjerice, rajčica iz Albanije biti jeftinija - pita se Brajković.

 

- Kakva će biti situacija kada povrće dođe na berbu, to u ovom trenutku nitko ne može reći. Kupci će, vjerojatno, plaćati više cijene, ali to neće biti toliko do nas, već do onih što love u mutnom. Lani je prosjek našeg povrća bio 1-1,10 KM - kaže Brajković.

Trenutno nema članaka za odabrani period.

Možda vas zanima

Komentari

Za ovaj članak trenutno nema komentara.