Među starim je Grcima štovana kao biljka posvećena božici ljubavi Afroditi, a Rimljani su je zvali "carskim povrćem" jer je bila rado viđena namirnica na meniju vladara.

"U kamenu poskok sikće, a kadulja 'rani 'čele", poznati je stih iz pjesme Zorana Begića, međutim i poskok, a i trave dobro su uranile.

Hercegovina kao i svaka regija živne za lijepog vremena. Puno je šetača, ali velik dio onih koji šetaju prirodom u proljeće imaju isti cilj - ubrati što više kuka.

Proljetna sezona povrća koje se uzgaja na otvorenom još nije u velikoj mjeri počela, ali zato je potražnja za jestivim samoniklim biljem iznimno velika, a osobito za divljim šparogama ili, kako ih mnogi zovu, kukama.

Ono što su u Bosni gljive, u Hercegovini su kuke. Riječ je o samonikloj biljci iz porodice bljuštovki, čiji su izdanci jestivi, a plodovi vrlo otrovni.

Kuke su inače samonikle biljke koje se od šparoga razlikuju po obliku i okusu, a u velikom dijelu Dalmacije i Hercegovine one su delicija, neki im prepisuju i antitoksična svojstva.