Bez prethodnog ispitivanja tržišta, uvelike ponukani i pozivima s tribina koje je predvodio dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru DF-ovac Ahmed Džubur, Hercegovci su prije par godina posadili prostranstva smilja, zahvaćeni “smiljomanijom”.

Kako je Bosna i Hercegovini u euforiji zbog dobre zarade postala najveći plantažni proizvođač smilja na svijetu u kratkom periodu, a u još kraćem krahirala i mnoge zavila u crno, nevjerojatna je priča...

Slavni hrvatski paparazzo Jadran Lazić izdao je fotomonografiju Jadran Lazić: 50 godina fotografije, monumentalno luksuzno reizdanje svojih dviju knjiga - Ja paparazzo i Reporter.

Vozeći se kroz zapadnu Hercegovinu, zastajemo kraj jedne velike plantaže pored ceste. Na njoj potamnjeli cvjetovi, kao da su se sparili, “života” kakav smo ranije viđali gledajući suvremeno žuto zlato ni na vidiku, piše Večernji list BiH.

Iako je izvoz eteričnih ulja, parfemskih i toaletnih proizvoda iz BiH ove godine nešto veći nego lani, proizvođači ističu da je tržište prezasićeno pa mnogi odustaju od uzgoja, a nekada prostrana polja pod smiljem danas zarastaju u korov.

- Od svega što sam ikad sadio, krumpiri me nikada nisu iznevjerili. Ako ih nije bilo za prodaju, bilo ih je barem za osnovne potrebe i drago mi je što su se ljudi osvijestili te prionuli poslu kako bi imali za sebe i svoju obitelj tu kulturu, a i naš ljubuški rani istinski je brend ovih prostora.

Ljeto 2015. Krče se šume, ravnaju se brda, raščišćavaju polja. Cijena kilograma smilja dosegla je 5,20 KM. Smiljomanija dovodi Hercegovinu do delirija.

Prvi korak u opsežnim istraživanjima koja bi dalje vodila k detaljnijim ispitivanjima s ciljem primjene.

Veljača je period godine u kojem se obavljaju mnogi radovi u voćarstvu i vinogradarstvu na području Hercegovine.

Kad netko čuje da na polju rade ljudi koji imaju zajedno 178 godina, onda je prva misao da se radi o najmanje njih sedmero ili više. No iznenadili smo se kad smo u Kozarevcu, naselju kraj Đurđevca, na polju lavande Mihaele Lončar zatekli uz nju još dvije žene.

Na području Čapljine i Stoca već je počela prva berba smilja, u većem dijelu zapadne Hercegovine će krenuti u roku tjedan dana, a u višim predjelima tek za 20 dana.

Kao što je Ero.tel već pisao, mnogi su odustali od plantaža smilja u Hercegovini nakon što je zadnje dvije godine njegova cijena trostruko smanjena.

Dobila sam u nasljedstvo zemlju. To je bilo ono nešto moje. Znate onaj osjećaj kad imate nešto svoje. Imala sam potrebu i želju nekako oplemeniti tu zemlju koja mi je darovana, udahnuti joj život. Tako je sve počelo, počinje svoju priču mlada Kaštelanka Ivana Plazonić Knežević.

Prije dvije godine Hercegovina je bila najveći svjetski proizvođač smilja. Danas je priča završila za 90 posto malih proizvođača.

Seminar o temi „SMILJE – nove perspektive održivog i profitabilnog razvoja“ bit će održan u amfiteatru Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 8 posto u odnosu na 2017. godinu (+2,8 milijuna KM), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz.

Primjena suvremenih tehnologija i inovacija u poljoprivrednom sektoru, poglavito u uzgoju smilja, bio je jedan od osnovnih ciljeva projekta AgroTECH koji je INTERA Tehnološki Park implementirao u posljednjih nešto više od 18 mjeseci uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta, priopćio je INTERA Tehnološki Park.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru započeo je seminar „SMILJE – nove perspektive održivog i profitabilnog razvoja“. Seminar se sastoji od tri ciklusa koja će biti održana u veljači i ožujku.

Sutra od 9 do 17 sati na Filozofskom fakultetu održati će se predavanje o smilju, a predavač je prof. Joachim Martin Henglein. Predavanje će se održati u amfiteatru Antun Branko Šimić.

Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu kako su mnogi očekivali. Nedostaje sustavnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta.