BiH mora pripremiti pitanja za EU i postupno raditi na uspostavi pregovaračke strukture

Direktorica Direkcije za europske integracije (DEI) Elvira Habota upozorila je da pregovarački okvir za pristupne pregovore usvajaju institucije Europske unije, ali da postoji niz koraka kako bi se došlo do te faze. Habota je objasnila cjelokupnu proceduru, kao i ono što je do sada urađeno.

- Trenutačno smo u fazi koja se bavi screeningom. Faza screeninga zapravo podrazumijeva tri koraka. Prvi je eksplanatorni screening, gdje Europska komisija objašnjava nama propise. Drugi je bilateralni screening i treći je izrada izvješća - objasnila je Habota.

Navela je kako je prije dva tjedna održan prvi uvodni sastanak između ad hoc izaslanstva Bosne i Hercegovine i izaslanstva Europske komisije.

- Na tom sastanku prezentiran je cjelokupan okvir i način na koji će nama biti dostavljen eksplanatorni screening. Dan nakon toga nama jesu dostavljeni materijali s cjelokupnim eksplanatornim screeningom. Zapravo, tu se radi o svim sastancima, prezentacijama sastanaka koje su imali Ukrajina, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija - objašnjava Habota.

Po njezinim riječima, Direkcija za europske integracije distribuirala je sve te materijale svim relevantnim institucijama, uključujući i Vijeće ministara BiH. Sada je cilj, kaže, da institucije analiziraju dobivene materijale. Nakon što urade analizu, potrebno je da se pripreme pitanja za Europsku komisiju.

 

 

 

 

 

 

 

- Ključno je da deset dana prije sazivanja sastanka s Europskom komisijom dostavimo ta pitanja, kazala je direktorica DEI-ja. Napomenula je da bismo se nakon eksplanatornog screeninga trebali pripremiti za bilateralni screening i nakon toga slijedi sazivanje prve međuvladine konferencije kojom, zapravo, i započinju pregovori između BiH i EU-a.

- Direkcija za europske integracije u prethodnom je razdoblju dostavila sve ono što smo mi pripremili - i za informacije koje se tiču eksplanatornog screeninga i za daljnje korake koje trebamo napraviti, a ti koraci također uključuju uspostavu pregovaračke strukture, kao i procedure rada te strukture i sve ostale tipske dokumente koji su nam potrebni za buduće faze u fazi screeninga - kazala je Habota.

Po njezinim riječima, jedan korak je onaj vezan uz fazu screeninga, a drugi korak je da institucije i vlasti trebaju raditi svoj dio posla. Podsjetila je da će BiH vrlo brzo, najesen, biti ponovno predmet redovitog izvješća Europske komisije. - Do tada bi bilo dobro da što više uradimo, da što više propisa, posebno onih koji su dio 14 ključnih prioriteta i dio osam koraka iz izvješća Europske komisije iz 2022. godine, uradimo - navela je Habota.

Spomenula je i poglavlje 10 koje se odnosi na medije, istaknuvši da je to vrlo važno pitanje, "pitanje koje je ocijenila Europska komisija u prethodnim izvješćima, gdje nije napravljen napredak, gdje je potrebno napraviti itekako dovoljno koraka da se to pitanje riješi na najbolji način". - Vrlo je važno donijeti popise koji se tiču elektroničkih komunikacija i elektroničkih medija. Također, transparentnost nad vlasništvom medija i oglašavanje u medijima.

U Europskoj komisiji, u izvješću Europske komisije, ocijenjena su dva ključna koraka. Prvi je da se osigura sudsko procesuiranje zaštite novinara, odnosno procesuiranje predmeta prijetnji novinarima. Drugi korak je, isto tako, da se osigura financijska održivost javnih RTV servisa - kazala je Habota.

Po njezinim riječima, vrlo je važno da relevantne nadležne institucije rade na ovim pitanjima i da ih pokušaju riješiti "jer bez napretka u ovom poglavlju, odnosno u ovom prioritetu, imat ćemo negativne ocjene koje će opet utjecati na usvajanje pregovaračkog okvira i na sve ostale radnje koje su pred nama".