5 ključnih simptoma moždanog udara

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI MOŽDANOG UDARA NASTAJU IZNENADA: Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida, Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Moždani udar u brojkama

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Prema procjenama, moždani udar doživi 12.2 milijuna ljudi godišnje, a 6.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je više od 100 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar. Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

1. Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.

2. Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.

3. Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

4. Ograničite konzumaciju alkohola.

5. Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja). Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.