Zračna luka Mostar postaje konkurentnija

Zračna luka Mostar je luka koju piloti izbjegavaju i novi CEO Marko Đuzel smatra da je to glavni problem što Mostar nema više linija. Naime Mostar se nalazi između brda i slijetanje i polijetanje je vrlo komplicirano, teško i izazovno, piše Biznisinfo.ba.

Stoga je Zračna luka prionula na vrlo ozbiljan posao modernizacije procedura za slijetanje i polijetanje. Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi je napravila nove procedure za polijetanje i slijetanje iz Mostara koje su bitno suvremenije, urađen je ozbiljan navigacijski napredak i Đuzel kaže “sve što je u ovom trenu postoji po pitanju procedura i navigacije će biti završeno u ovoj godini”.

U postupku je sudjelovala i BHANSA. Stoga je sada polijetanje moguće i u smjeru grada, što do sada nije bilo moguće, a dovršavaju se i procedure slijetanja iz smjera grada. Cijeli posao će biti dovršen u idućih dva mjeseca. Sada piloti više neće morati prolaziti dodatne treninge u simulatorima za slijetanje u Mostar, prenosi Zamaaero.

Mostar želi biti alternativna zračna luka Sarajevu, poglavito zimi kada Sarajevo ima ogromnih problema sa zatvorenošću zbog vremenskih uvjeta. Mostar nije nikada zatvoren, nema snijega, ima preko 300 sunčanih dana godišnje. Mostar je bliže Sarajevu nego Tuzla ili Banja Luka.

Ove zime Mostar želi biti alternativna zračna luka za Croatiu Airlines, što se omogućilo otvaranjem linije. O tome trenutno pregovaraju sa Croatiom Airlines. Ako to uspiju pokušat će postati alternacija i za ostale kompanije, poglavito Eurowings, ali i sve ostale kompanije koje lete u Sarajevo, piše Biznisinfo.ba.

Zračna luka je uradila i određene investicije, a upravo kreće u još jedan trogodišnji investicijski ciklus čime bi se ostvarili uvjeti za bitno veći kapaciteta letova iz ZL Mostar, a zračna luka bi imala sve uvjete koje zračne kompanije traže.

Mostar planira uvesti svjetla središta piste, proširiti vozne staze za avione, te rekonstruirati terminalnu zgradu. Sve ovo planira se napraviti u idućih četiri godine. U tom periodu planira se investirati oko 5 miliona eura. Aerodrom Mostar nema master plan i počelo se raditi na njemu. Master plan bi bio za idućih 30 godina razvoja Aerodroma Mostar.

Aerodrom Mostar treba oko 3 miliona eura da bi isplatio plate i osnovne troškove, tj. hladni pogon. Mostar se nada prometu od 40-50.000 putnika u 2024. Ako bi uspjeli dovesti neki LCC (low cost carrier), a što se nadaju, mogli bi u 5 godina imati 200-250.000 putnika, što je plan. Ako ne uspiju dogovoriti neki LCC planiraju imati oko 60.000 putnika na letovima Croatie Airlines i charterima.

Zračna luka Mostar ima ogromnu podršku grada Mostara, no izgubila je podršku HNŽ, te Federacije BiH. Đuzel planira vratiti podršku Hercegovačko-neretvanske županije i Federacije, ali i ostalih okolnih županije, poglavito Zapadno-hercegovačke i Hercegbosanske županije, kao i lokalnih zajednica, gradova i općina u okolici stotinjak kilometara od Mostara koje gravitiraju ZL Mostar.

Samo spajanjem potencijala i financija svih njih ZL Mostar bi mogla iznaći dostatna sredstva za širenje te otvaranje novih linija. Prvi ugovor je potpisan s gradom Ljubuškim koji sudjeluje u financiranju linije Zagreb-Mostar.

Đuzel naglašava da Split, Dubrovnik i Sarajevo uzimaju putnike Mostaru, tj. da putnici putuju preko ovih zračnih luka umjesto preko Mostara. Kad bi Mostar svakom od ovih aerodroma uzeo 30.000 putnika oni to ne bi ni osjetili, a Mostaru bi to bio „čudesan“ promet od 100.000 putnika. Đuzel naglašava da putnici iz ovih aerodroma trebaju više od dva sata autobusom, a u slučaju Splita i Dubrovnika dodatan negativi efekt je prelazak granice. I tu vidi šansu Mostara.

Zračna luka Mostar ima velik problem egzodusa stručnjaka. Ona nije konkurentna i ne uspijeva financijski zadržati radnike. Kako radi sa malim brojem ljudi, gdje pojedinci imaju više certifikata za nekoliko poslova, odlazak 2-3 stručnjaka godišnje sa certifikatima u inozemstvo je ogroman problem. To znači ponovno školovanje ljudi da dobiju certifikate a to je velik financijski izdatak.

Mostar je sredio dobavljača goriva, pošto je trošak goriva najveći trošak zračnih prijevoznika. Sada je ZL Mostar konkurentnija sa cijenom nekih 15-20% nego prije.