Što je Hercegovinu spasilo od Černobila? Evo odgovora

Datum objave: 20.07.2019   Broj čitanja: 591
Ove godine navršile su se 33 godine od černobilske, najveće nuklearne katastrofe u ljudskoj povijesti čije se posljedice osjećaju i danas. Nekoliko desetljeća poslije nesreće radioaktivna prašina nije u potpunosti nestala, a procjenjuje se da je pet milijuna ljudi osjetilo direktne i indirektne posljedice radijacije.
Što je Hercegovinu spasilo od Černobila? Evo odgovora

 

Katastrofa se dogodila u nuklearnoj elektrani "Vladimir Iljič Lenjin" smještenoj u gradu Pripjatu tadašnjem Sovjetskom Savezu, u kojem je živjelo gotovo 50.000 ljudi. Oni su evakuirani iz domova u nadi da će se u njih brzo vratiti, ali ovo mjesto i danas je "grad duhova".

 

Bila je subota, 26. travanj 1986. godine u 01:23 sati kada je eksplodirao reaktor u elektrani, otpuštajući velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije od one oslobođene u japanskom gradu Hirošimi kada je bačena atomska bomba.

 

Iako tičan broj stradalih tijekom i nakon te katastrofe još uvijek nije poznat, Ujedinjene nacije su 2005. godine objavile izvještaj o 4.000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji.

 

Brojne zamjerke nakon nesreće odnosile su se na informativnu blokadu i skrivanje razmjera katastrofe i do nekoliko dana, ali potpune informacije su nedostupne i danas, što je kao problem identificirano i u nedavno objavljenoj HBO-ovoj mini seriji koja je vratila fokus javnosti na ovaj zaboravljeni dio svijeta.

 

Bosnu i Hercegovinu su tada "spasile" meteorološke prilike, jer je radioaktivna prašina nošena vjetrom dospjela sjeverno od tadašnje Jugoslavije. Radioaktivnost je prvo registrirana u nuklearnoj elektrani Forsmark u Švedskoj.

 

Profesorica atomske i nuklearne fizike Lamija Tanović kaže za Fenu da je u ovakvim nesrećama od izuzetne važnosti pravovremeno obavještavanje javnosti.

"Koliko je onda štetnog materijala došlo u razne dijelove svijeta ovisilo je od meteoroloških prilika, vjetra i oborina. Postoji mapa koja točno prikazuje koji su dijelovi Zemlje najviše bili pogođeni, a BiH je u tom smislu ostala sigurna zona, dok je zračenje registrirano u Sloveniji", istaknula je.

 

Među prvima je tih godina o zračenju i radijaciji u tadašnjoj Jugoslaviji pisao Večernji list, a izbjegavati je trebalo sve vrste zelenog povrća, meso i mlijeko stoke koja se hranila na pašnjacima.

 

Grude.com/Fena

TAGOVI:
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2019
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio