Svakog sata Neretva u more donese 15 kg plastike

Datum objave: 24.03.2020   Broj čitanja: 312
Riba jede mikroplastiku misleći da je plankton, a ako plastika završava i u hranidbenom lancu ljudi koji konzumiraju ribu.
Svakog sata Neretva u more donese 15 kg plastike


Rijeke su najveći izvor plastike u oceanima, prema nekim procjenama, 80% plastike u more dospije iz tokova više od 1000 rijeka od kojih je samo jedna u Europskoj uniji, i to u Hrvatskoj.

 

U pitanju je Neretva za koju se u istraživanju Ocean Cleanupa navodi da godišnje u Jadransko more donese 127.000 kg plastike ili, u prosjeku, gotovo 15 kg po satu.

 

Ogroman problem
Godišnje preko riječnih tokova u moru završi od 0,8 do 2,7 milijuna tona plastike, 80% tog otpada donese 1000 rijeka čiji nazivi se mogu pronaći na stranici theoceancleanup.com, a male gradske rijeke su među najonečišćenijima. Ostalih 20% otpada odnosi se na još 30.000 rijeka diljem svijeta. Nažalost, jedina rijeka u EU označena kao jedan od najvećih zagađivača u more se ulijeva u Hrvatskoj, ali malim dijelom svoga toka prolazi kroz ovu zelju, većina njezina vodotoka je u BiH, odakle do mora i stiže najviše plastičnog otpada.

 

Ekolozi ističu da je ovaj problem u Neretvi evidentan dugi niz godina. Zbog povećanog vodostaja Neretva je iz svog gornjeg toka u studenom donijela velike količine plastike i svakovrsnog otpada. Različito smeće i komunalni otpad ne dolaze samo za visokih vodostaja već ih Neretva nanosi i tijekom ljeta.

 

Najlon, raznobojne plastične vrećice, boce i biorazgradivi materijal koji slobodno pluta česta je slika koja se može vidjeti uz obale Neretve od Metkovića do Ploča. Nažalost, i niski vodostaji Metkoviću donose otpad, što znači da se područja u gornjem toku Neretve u BiH koriste kao divlji deponiji. Problem se iz godine u godinu ponavlja bez ikakvog mogućeg rješenja.

 

Plastika koja dopluta iz Mostara i Čapljine završava u moru, a plastične vrećice, boce, čepovi... iz Neretve doplutaju i do srednjodalmatinskih otoka.

 

Ekološke udruge iz RH nemoćne su pred ovim problemom jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz BiH. Zagađuje se korito i obale rijeke Neretve, a neizravno je ugroženo i zdravlje ljudi jer se otpad mjesecima zadržava u šašu uz obalu.

 

Drugi problem je negativan utjecaj plastike na riblji fond jer riba jede mikroplastiku misleći da je plankton. Tako plastika završava i u hranidbenom lancu ljudi koji konzumiraju ribu.

 

Ekolozi u Hrvatskoj predlažu da se stave mreže u blizini granice da bi se sakupljao taj plastični otpad, smatrajući da se problem plastičnog otpada koji dopluta iz gornjeg toka rijeke Neretve ne može rješavati bez zajedničke suradnje neretvanskih gradova i općina s obiju strana granice.

 

Čišćenje korita rijeke
Koliko je onečišćenje Neretve raznim otpadom, a možda ponajviše plastikom, govori i podatak da su mostarski ekolozi, čisteći rijeku Neretvu, izvadili više od 30.000 plastičnih boca. No, i tu se pojavio problem, dugo vremena nisu imali kamo s tim otpadom, nisu ga imali gdje reciklirati. Srećom, zahvaljujući ekoaktivistima taj problem je riješen, ali je problem onečišćenja Neretve i dalje ostao.

 

Loše gospodarenje otpadom i nedovoljna svijest građana dovela je do tog da jedna od najljepših rijeka svijeta i nekad prelijep krajolik danas izgleda zastrašujuće. Gomile otpada nalaze se na obalama duž velikog dijela vodotoka, otpad pluta rijekom, a o mikrobiološkoj ispravnosti vode da i ne govorimo. Nekad omiljena kupališta tijekom ljetnih mjeseci bila su puna građana, danas se samo rijetki usude okupati u rijeci punoj bakterija..

 

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2020
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio