Pad Agrokora, zbog brze reakcije vlasti i donošenja posebnog zakona, nije povukao za sobom tvrtke vezane uz taj sustav, no korona je, nažalost, prebrisala sve pozitivne učinke koje je donio ekonomski rast i oporavak gospodarstva tako da smo na neki način opet na prekretnici. Obje krize ostat će zapamćene po brzoj reakciji vladajuće ekipe i samog premijera Plenkovića, koji je bio dominantna politička figura. Da nije bilo epidemije koronavirusa, moguće je da bismo dobili zeleno svjetlo i za ulazak u schengensku zonu što bi dodatno učvrstilo Plenkovićevu proeuropsku orijentaciju. Slično se može reći i za ekonomske pokazatelje – bez “zaključavanja” Plenković bi ostavio stopu nezaposlenosti od niskih 6,6 posto, javni dug na razini 73 posto BDP-a s trendom daljnjeg smanjenja i višak u državnom proračunu od 0,4 posto BDP-a. Valja izdvojiti i da je BDP po stanovniku u odnosu na 2016. porastao s 11 na više od 13 tisuća eura.
1. Roglić: poslovna klima promijenila se nabolje, dijelom su provedene i reforme
Uvjeti u kojima se poslovalo u protekle četiri godine obilježile su niske kamatne stope, relativno dobar rast, povratak investicijskog rejtinga te postojan dotok novca iz europskih fondova, što je konačno davalo nade da će Hrvatska ići naprijed krupnijim koracima. Oporavile su se investicije, a sve do pandemije koronavirusa vodeći problem domaćeg gospodarstva bio je manjak radnika, što je Vlada rješavala velikim kvotama i uvozom radne snage. To su i razlozi zbog kojih iskusni i utjecajni poduzetnik Branko Roglić tvrdi da je Andrej Plenković na dobrom putu da potvrdi mandat. Roglić ga doživljava kao najozbiljnijeg političara na domaćoj sceni.
– Kao poduzetnik mogu reći da se poslovna klima promijenila nabolje, dijelom su provedene i reforme koje je Vlada Andreja Plenkovića najavljivala. Bilo bi bolje da su provedene sve najavljene reforme, ali namjera je bila dobra, kaže Branko Roglić.
Posebno izdvaja reakciju Vlade tijekom pandemije novog koronavirusa.
– Pokazao se kao savršen, odličan i odlučan premijer i za poteze tijekom epidemije Andrej Plenković zaslužuje čistu peticu. Dobro je reagirao i nakon potresa jer će se za obnovu Zagreba koristiti i europska sredstva. Kao pozitivno izdvojio bih i dublje vezanje s eurozonom, a Hrvatska je stekla dobar ugled i tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije, što je velikim dijelom Plenkovićeva zasluga, pun je hvale vlasnik Orbica Branko Roglić.
Poduzetnici danas od Vlade traže jeftiniju državu, niže poreze, ali i veliku financijsku pomoć kako bi prebrodili gubitak prihoda i pad gospodarskih aktivnosti, posebno u uslužnom sektoru snažno oslonjenom na turizam.
2. Gotovac: kad imate rast gospodarstva, lako je stvarati kompromise i svakome dijeliti pomalo
Ni drugi socijalni partner Vlade, sindikati, nemaju razloga biti ljuti na Andreja Plenkovića jer su u konačnici dobili sve što su htjeli. Vlada je odustala od produljenja radnog vijeka, povećane su i plaće znatno više nego u privatnom sektoru, a socijalni partneri su uključeni u donošenje svih Vladinih odluka. Stručnjak za radno pravo s Pravnog fakulteta Zagreb Viktor Gotovac veli da bi on osobno volio da je premijer pokazao više karakteristika liderstva nego kompromisa.
– Kad imate rast gospodarstva, tada je lako stvarati kompromise i svakome dijeliti po malo, ali dosad nisam vidio ozbiljan reformski napredak. Recept da svi dobiju nešto nije dobar za Hrvatsku. Čini mi se da se na poduzetničkoj sceni stvara grupacija koja ima potencijal da prodrma učmalu scenu međusobnog nazdravljanja, kritičan je Gotovac. U četiri godine kroz resor rada i mirovinskog sustava promijenila su se tri ministra: Tomislav Ćorić, Marko Pavić i Josip Aladrović.
– Surađivao sam sa svom trojicom ministara, to su mladi, obrazovani ljudi koji su imali potencijal da budu među boljim ministrima u Vladi, ali nisu oni bili ti koji su vodili politiku. Za razliku od Zorana Milanovića koji je svojim ministrima dao otvorene ruke, u Plenkovićevoj Vladi njegova je bila zadnja, kaže Gotovac koji kao pravni stručnjak nije zadovoljan ni promjenama na tržištu rada vezanim uz rad studenata, rad umirovljenika, širenje olakšica.
– Svijet je snažno odmaknuo naprijed, a kod nas je ključna priča sa sindikatima bila hoće li se isplatiti regres ili CRO kartica. Sve su to mali manevri u velikom lavoru – slikovit je Gotovac.
3. Petak: Plenković je jasno i nedvosmisleno osuđivao napade na pripadnike manjina
Premijer Plenković je od početka mandata zagovarao suradnju s predstavnicima nacionalnih manjina, nedvosmisleno i jasno je osuđivao pojedinačne, sramotne napade prije svega na pripadnike srpske manjine, ali istodobno poručujući da ne prihvaća teze koje se nastoje nametnuti da u Hrvatskoj vlada klima koja potiče nesnošljivost prema manjinama. Najoštrije je osudio i sramotni transparent u Kustošijanskoj ulici u Zagrebu šestorice pripadnika Bad Blue Boysa s govorom mržnje prema srpskim ženama i djeci, kao što je lani u kolovozu osudio i napad na pripadnike srpske manjine koji su u kafiću u blizini Knina gledali nogometnu utakmicu Crvene zvezde. Istaknuo je da Vlada i parlamentarna većina grade politiku uključivosti svih nacionalnih manjina i da žele da se svi pripadnici manjina osjećaju dobro i sigurno te da od tih načela neće odstupiti.
– Plenković je jasno i nedvosmisleno osuđivao napade na pripadnike manjina i imao je korektan stav prema svim manjinama. U slučaju Istanbulske konvencije htio je pokazati da je prevladala liberalnija struja u HDZ-u slična demokršćanskim strankama u Njemačkoj, no taj stav u cjelini nije uspio osigurati u cijelom HDZ-u – smatra politolog prof. dr. Zdravko Petak.
Kad je riječ o rodnim pravima i pravima seksualnih manjina Plenković, koji je jučer za izjavu ministra Beroša znakovito kazao da ne misli da je Beroš homofoban, nego da se nespretno izjavio, istodobno je ove godine branio Zakon o udomiteljstvu prema kojem istospolni parovi nemaju mogućnost posvajanja djece. “Plenković je definitivno liberalniji od biračkog htjela HDZ-a pa politički taktizira”, zaključuje Petak.
4. donio zakon o pravima branitelja i tako kupio bar prividan mir, kompromisno rješenje s insignijama HOS-a
Jedan od prvih kapitalnih projekata Plenkovićeve Vlade bilo je donošenje Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji, kao svojevrsni zalog za mir s braniteljskim udrugama i brana od potencijalnih novih šatora u Savskoj. Od velikog značaja za dobre odnose s braniteljima bilo je i imenovanje Tome Medveda na čelo resora, umirovljenog generala iz Tigrova koji uživa neupitan ugled u braniteljskoj zajednici. Za razliku od svog prethodnika Freda Matića, koji je nakon izjave “da braniteljske udruge neće voditi politiku njegova ministarstva” dobio šator ispod prozora, Plenkovićev ministar im je širom otvorio vrata kabineta. Štoviše, udruge su aktivno sudjelovale i u pisanju novog zakona. Premijer Plenković izbjegavao je disonantne tonove s braniteljima, pod cijenu sukoba i ideoloških prijepora u društvu, koji su se otvorili nakon incidenta s HOS-ovom pločom u Jasenovcu.
Plenković je tada posegnuo za kompromisnim rješenjem izmještanja ploče u Novsku te osnivanjem Povjerenstva za suočavanje s prošlošću kako bi izbjegao konačni obračun sa spornim pozdravom u insignijama HOS-a, po uzoru na Austriju. Istodobno, nije propuštao u svim prigodama obilježavanja važnih državnih datuma spominjati važnost Domovinskog rata za modernu Hrvatsku i zahvaljivati braniteljima. Premda braniteljske udruge u zbilji nikada nisu prihvatile Plenkovića na čelu HDZ-a i Vlade, novi je zakon uistinu kupio makar prividni mir, usprkos činjenici da pojedine odrednice nisu zaživjele. Svaki potencijalni udarac upućen Plenkoviću, njegov ministar Medved uspješno je amortizirao.
Vecernji.hr
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
