Stipan Jonjić: Virus istražuju znanstvenici koji se nikad nisu bavili virusima

Datum objave: 15.07.2020   Broj čitanja: 862
Trenutačna situacija s pandemijom korona virusa te rad na cjepivima bila je tema Otvorenog HRT-a, a tijekom emisije razvila se zanimljiva diskusija među znanstvenicima.
Stipan Jonjić: Virus istražuju znanstvenici koji se nikad nisu bavili virusima

 

Gostovali su ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade Gordan Lauc, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Oktavija Đaković Rode te Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

 

"Ovo je, bez presedana u znanosti, da se u istraživanje ovog novog virusa uključila cijela vojska ljudi i znanstvenika koji se nisu bavili uopće virusima. Shvatili su da i njihove tehnologije mogu pomoći drugim znanstvenicima u traženju 'Ahilove tetive' ovog virusa, što bi pomoglo u dizajniranju novih lijekova", rekao je Jonjić. Dodao je da su svi znanstvenici uključeni, neki intenzivnije, neki manje, ali nitko se nije odbio baviti ovim virusom. Ni u sklopu njihovog Centra, kaže, nisu se do sada bavili korona virusom, ali u ovoj situaciji žele iskoristiti svoja znanja i vještine.

 

Jonjić je naglasio da znanstvenici nemaju granica, nemaju barijera i vjeruje da će razumjeti ovaj virus, u suprotnom, bit će teško otkriti antivirusne lijekove i napraviti dobro cjepivo. 

 

Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH kaže da je najveće pitanje kod ovog virusa zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma. Dodao je da to ulazi u domenu personalizirane medicine, oni se time bave i istražuju glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne COVID-19. 

 

"Krvna grupa A ima najveći rizik, 40% je veći rizik, rekao je Lauc pojašnjavajući da kada gledamo po dobi, osobe starije od 70 godina imaju 100 puta veći rizik da će razviti teški oblik bolesti nego mladi ljudi." Lauc je rekao da pokušavaju naći druge naznake koje bi pomogle da identificiraju ljude koji bi mogli razviti teži oblik bolesti. 

 

"Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest s kojom smo se susreli i radi nam velike epidemiološke komplikacije", rekao je Capak. Govorio je o serološkoj studiji provedenoj na građanima RH, ona je pokazala da je 60 do 70 posto ljudi  imalo neke simptome, dok 30 do 40 posto ljudi nije imalo nikakve simptome. Oni nisu ni znali, pojasnio je, da su se susreli s virusom, a ostvarili su mnoge kontakte tijekom kojih su bili zarazni. 

 

"To je najveći problem ove bolesti - vrlo je širok aspekt osoba koje se nalaze u populaciji ni ne znaju da su zarazne, a zarazne su", rekao je Capak. 

 

Prema istraživanjima, imunitet kod izliječenih traje vrlo kratko, oko 3 mjeseca, ali Jonjić ne može točno odgovoriti može li se korona virus vratiti. Budući da je virus nepoznat, nije poznata, rekao je, dugoročnost imuniteta. "Imamo kaos, imamo ljude koji ga prebolijevaju i mogu stvoriti imunološki odgovor, a imamo ljude koji ga ne mogu stvoriti", rekao je Jonjić. 

 

Što se tiče dugoročnosti imuniteta, rekao je da ovdje imamo veliki problem s regrutiranje kvalitetnog imunološkog pamćenja. Smatra da je nezahvalno govoriti o tome kada bi cjepivo moglo biti gotovo. 

 

Lauc je govorio o istraživanju provedenom na 7000 oboljelih, gledali su kako teče oporavak ovisno o vremenu u kojem su se razboljeli. Istraživanje je provedeno u osam bolnica u Europi i 15 u Kini. Pokazalo se da za svaki stupanj za koji se temperatura povisila smrtnost pala 15 posto, po tome zaključuju da u tropskoj regiji, iako ima zaraženih, vrlo je malo mrtvih.

 

"Naš imuni sustav je ojačao s proljećem. Ne možemo reći što se točno dogodilo, ima puno različitih komponenti, ali činjenica je da je danas virus manje smrtonosan nego što je bio u ožujku, a da se virus nije promijenio", rekao je Lauc. Dodao je kako se nije promijenio virus, već okolnosti u našem organizmu i kako mi na njega reagiramo. Virus će na jesen, rekao je, biti jednak. 

 

Jonjić je pitao Lauca na temelju čega tvrdi da je virus slabiji ljeti, kaže da ne postoje znanstveni dokazi o tome, ali vjeruje da će znanstvenici nešto otkriti jer "se to mora jednom dogoditi". Lauc je rekao kako su znanstvenici objavili prve rezultate koji pokazuju određene razlike.

 

Direktno.hr

TAGOVI:
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO