Zašto je prvo polje crveno, a ne bijelo?

Datum objave: 01.01.2021   Broj čitanja: 732
Da nije bilo NDH i srpske agresije, možda bi danas na zastavi RH bio povijesni hrvatski grb s početnim bijelim poljem.
Zašto je prvo polje crveno, a ne bijelo?

 

Zvonimir Despot/Večernji list

 

 No imali smo NDH koja je u svojoj zastavi koristila hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem, imali smo srpsku agresiju, imali smo srpsku propagandu kako je novu hrvatsku vlast proglašavala ustaškom, koja je optuživala da će nova samostalna hrvatska država biti sljedbenica NDH. I predsjednik Franjo Tuđman osobno je na kraju presudio da će na novoj službenoj zastavi RH hrvatski grb početi s crvenim poljem.

I tako imamo već 30 godina današnju zastavu RH. Da, 30 godina, jer je Hrvatski sabor 21. prosinca 1990. donio Zakon o državnom grbu, zastavi i himni. Mnogi danas ne znaju kako je došlo do novog rješenja zastave RH. O tome je detaljno pisao akademik Nikša Stančić 2007. godine u časopisu “Grb i zastava”, glasniku Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Tako je Stančić javnost upoznao kako je sve krenulo: “Priča o nastanku današnjeg grba Republike Hrvatske započinje nedugo nakon prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj, u svibnju 1990. god. na primanju nakon otvorenja izložbe o Ivanu Mažuraniću u Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej).

Izložbu je otvorio dr. Franjo Tuđman, novoizabrani predsjednik Predsjedništva tada još uvijek Socijalističke Republike Hrvatske, a otvorenju je prisustvovao i dr. Žarko Domljan, predsjednik Sabora izabranog na izborima u travnju te godine. Nakon otvorenja uprava je priredila skromno primanje za uži krug uzvanika, a bio sam među uzvanicima kao recenzent kataloga izložbe. Dr. Tuđmana sam, dakako, kao povjesničara poznavao od ranije, a i dr. Žarka Domljana kao dotad člana sveučilišnog Instituta za povijest umjetnosti. Tijekom razgovora upitao sam dr. Žarka Domljana razmišlja li se negdje u političkim krugovima o novom grbu.”

Akademik Stančić je oformio povjerenstvo koje je trebalo načiniti elaborate sa svim argumentima te ga predati Tuđmanu kako bi on na kraju donio političku odluku. U međuvremenu, Sabor je 25. srpnja 1990. proglasio amandmane na Ustav dotadašnje SR Hrvatske, proglasio je državnu suverenost RH i ukinuo je dotadašnja socijalistička obilježja, pa je umjesto zvijezde, na hrvatsku trobojnicu vraćen tradicionalni hrvatski grb s početnim bijelim poljem. Poslije proglašenja amandmana ispred zgrade Sabora na jarbol je podignuta nova hrvatska zastava s povijesnim grbom. I tako do danas kod dijela ljudi je pak u spomenutom tekstu pojasnio heraldička pravila: “U elaboratima povjerenstva konstatirano je da po strogim heraldičkim pravilima početnom polju pripada boja metala (tj. bijela boja koja je ustvari zamjena za izvorno srebrnu boju, dok je crvena ustvari boja krvi), te bi po njima hrvatski grb trebao započinjati bijelim poljem.

Međutim, heraldika u provedbi nikada nije bila sasvim dosljedna, te se tijekom stoljeća u prikazima hrvatskog grba neprestano izmjenjivalo crveno i bijelo početno polje, dok se konačno nije u praksi ustalilo crveno početno polje, uključivši u 20. st. u praksi Hrvatske seljačke stranke koja je u međuratnom razdoblju faktički imala ulogu hrvatskog nacionalnog pokreta. Povjerenstvo je bilo jedinstveno u podržavanju te tradicije.

S druge strane, smatrao sam, a tako i članovi povjerenstva koji su se o tome izjašnjavali, da bi u tom osjetljivom prijelomnom vremenu na kraju 1990., kada je trebalo dobro mjeriti svaki korak kako se ni s čim ne bi omelo proces osamostaljivanja i stvaranja demokratske Hrvatske, uzakonjivanje državnog grba s početnim bijelim poljem bio znak nadovezivanja te države na kratko trajnu tradiciju NDH, što bi neminovno imalo unutrašnje i vanjske političke implikacije.”

I onda je dao do znanja kako je kod Tuđmana pala konačna odluka: “Dr. Tuđman je vrlo pažljivo slušao moja objašnjenja u kojima nisam zalazio u političke implikacije izbora početnog polja grba. Bilo je zapravo pred jednom eminentno političkom odlukom, svjestan svih implikacija odluke prihvaćanju bijelog početnog polja, ali očigledno o tome još nije bio donio konačnu odluku i – rekao bih – tražio je povijesnu argumentaciju koja bi opravdavala donošenje protivne odluke. Usvom izlaganju sam iznosio heraldička načela koja su govorila u prilog početnog bijelog polja te podatke o tradiciji tijekom koje se ustalilo crveno početno polje i koja je početnom crvenom polju davala povijesni legitimitet. U argumentaciji, jednako kao što je stajalo i u elaboratu, tumačeći tu tradiciju pozivao sam se na najstariji sačuvani hrvatski grb koji je nastao u samoj Hrvatskoj, tj. na grb s pečata Cetinske diplome. Prepričao sam Bojničićeva stajališta.

Dr. Tuđman me nakon toga ozbiljno pogledao i upitao: “Stančiću, je li to točno?” Bio je to očigledno trenutak kada sam se morao konačno odlučiti. Vidio sam da ga i dr. Domljan napeto promatra. Nakon mog potvrdnog odgovora kratko je zastao i malo oklijevajući, ne sasvim odlučnim glasom ali očigledno riješivši se dotadašnjih dilema, rekao: “Dobro, neka početno polje bude crveno.” Akademik Miroslav Šutej osmislio je iznad štita krunu s pet malih štitova na kojima su najstariji poznati grb Hrvatske, te grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. I tako je nastala današnja zastava RH. Oni pak koji u nekim prigodama u zemlji izbacuju zastavu s početnim bijelim poljem u grbu, ne poštuju današnju zastavu, jer grb s početnim crvenim smatraju komunističkim, što je obična neistina, i zapravo često potiho koketiraju s ustaštvom

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2021
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio