Tko je Palićev nasljednik na Hvaru: Primjer je biskupa kakve želi papa Franjo

Datum objave: 06.03.2021   Broj čitanja: 365
Kao što se i očekivalo, Vatikan je početkom ove godine počeo popunjavati biskupska mjesta koja su ostala prazna od lani, pa je tako ovoga tjedna objavljeno...
Tko je Palićev nasljednik na Hvaru: Primjer je biskupa kakve želi papa Franjo

 

... da je don Ranko Vidović, župnik Gospe od Otoka iz Solina, imenovan biskupom Hvarske biskupije kojom je od rujna administrirao njezin bivši biskup mons. Petar Palić, koji je postao mostarsko-duvanjski biskup.

Piše: Darko Pavičić/Večernji list


Vidovićevo imenovanje, s druge strane, nije bilo u duhu onih informacija koje su kolale crkvenim krugovima nakon što su se ispraznile biskupske katedre. Odnosno, kao po običaju, spominjala su se neka imena, a Vatikan se odlučio za neko posve drugo, o kojemu „dobro informirani“ kuloari nisu šuškali. Međutim, ono što se nakon svake objave takvog imenovanja analizira je potez i poruka koju Sveta Stolica i Papa žele poslati imenovanjem novoga ordinarija neke biskupije.

U tome svjetlu sam don Ranko Vidović legitimirao se odmah na svom prvom koraku i u prvoj izjavi za medije rekao da će u Hvarskoj biskupiji raditi na tome „da svi budemo braća i sestre, da budemo prijatelji i jedni drugima dar, a ne kamen spoticanja“. I da će mu prvi korak biti doći u Hvarsku biskupiju i „biti normalan, biti čovjek, živjeti s tamošnjim ljudima kao vjernik i ostvariti one prve odnose, pristupiti svakome kao čovjek čovjeku, kao svećenik svećeniku, kao otac onima koji su mu povjereni, biti jedan od njih, biti normalan“.

Specijalci u plivanju

Na doskočicu zna li plivati duhovito je odgovorio da su oni s mora „specijalci u plivanju“ i ispričao anegdotu iz svoga djetinjstva. Budimo iskreni, dosad još nitko prije njega ništa slično nije napravio.

Dakle, biti normalan. I Vatikan se očito ravnao po tim kriterijima. Biti čovjeku čovjek, svećeniku svećenik i otac onima koji su mu povjereni. Tako po mjerama pape Franje mora izgledati današnji biskup. Uostalom i sam je Franjo takav. I bez obzira na to što Hvarska biskupija nije velika ni broj na, ovakvim potezom Sveta Stolica izravno nagovještava kakve biskupe u Hrvatskoj želi u budućnosti.

Bez biskupa su, nakon Hvara, ostale Porečko-pulska biskupija i Dubrovačka biskupija, pa je za očekivati da će uskoro uslijediti objave imena i za Poreč i Dubrovnik, zacijelo nakon Uskrsa. U isto vrijeme priprema se ređenje novog kotorskog biskupa mons. Ivana Štironje 7. travnja u Kotoru. Kotorska biskupija pripada korpusu Crkve u Hrvata, a Štironja dolazi iz Studenaca iz Hercegovine, pa je i to svojevrsna poruka Vatikana u integriranju hrvatskog i katoličkog tijela u biskupiji, u kojoj je i jedno i drugo posve devastirano.

Novi krug imenovanja

Popunjavanjem te dvije biskupije bit će završen ovaj krug biskupskih imenovanja, no vrlo uskoro uslijedit će novi, tražit će se nasljednik dvojici nadbiskupa i jednom biskupu: mons. Želimiru Puljiću (74) i kardinalu Josipu Bozaniću (72) te mons. Antunu Škvorčeviću (74). Odluči li se Vatikan za istu logiku po kojoj je našao nasljednike nadbiskupima u Rijeci i Splitu, može se očekivati imenovanje koadjutora (biskupa s pravom nasljedstva) i u Zagrebu i u Zadru, jer riječ je o važnim hrvatskim biskupijskim središtima. Također, Vatikan je u Split i Rijeku poslao već zaređene biskupe za koadjutore, što bi mogao učiniti i u Zadru i Zagrebu. A to znači da bi neke manje biskupske katedre mogle ostati prazne, pa bi se među klerom i dalje nastavila potraga za biskupom koji želi biti normalan, čovjeku čovjek, svećeniku svećenik i otac svima koji su mu povjereni. To budi veliku nadu u osvježavanje hrvatskog episkopata.


Darko Pavičić/Večernji list

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2021
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-Studio