Fra Vlado Ereš: I teče život, teče, teče... Sve se mijenja, a ON ostaje... A s Njime i mi živjet ćemo vječno...

Piše: Fra Vladimir Vlado Ereš, Katolički tjednik

 Jučer hladno i tmurno, danas toplo i vedro, a sutra u nadi očekujem još toplije i vedrije. Jučer "prohodasmo", a danas se već spremamo za "ljepše mirovanje" u vječnosti...

I teče život, teče, teče... Sve se mijenja, a ON ostaje... A s Njime i mi živjet ćemo vječno...

 I zemlja je "tugovala"
 

Kako je divno ovo proljetno vrijeme. Svatko mu se raduje: i priroda i životinje i ptice i ljudi… Njemu se raduje i naša duša i naše tijelo… Poletniji smo, svježiji, raspoloženiji, lakši, sretniji, ugodniji… Sve nam, rekli bismo, ide od ruke. Pogledajmo polja, livade, brežuljke, kako se raduju, vesele i "pjevaju". "Izbacili" su iz sebe te stavili na svoja leđa, a nama "pod nos gurnuli" pjesmu cvjetova, mirisa i šarenila…

Poželjeli su poručiti: neka svatko, tko prolazi, šeta ili se vozi autom osjeti kako svoju radost ne može skriti za sebe nego podijeliti s drugima. Neka cijeli ovaj svijet vidi i doživi ono što oni doživljavaju…Tu osjećajnost tijela i duše prenosimo na uskrsne osjećaje pobjede smrti i drugačijeg načina bivovanja pa do u vječnost. Uspavanost zimske idile došla je kraju a proljetna živost daje razdraganost.

Zemlja ne zadržava za sebe svoju radost nego je daruje svakome da se svi divimo u onom što je i sama proživjela, a sada poručuje i preporučuje radost, sreću i ponos…

Ali nije bilo tako prije mjesec-dva…

I zemlja je "tugovala", mirovala, čekala… I priroda se nadala "boljem sutra". Znala je da treba proći "ta kalvarija" da bi se došlo do proljeća. Osjećala je da će "svanuti novo vrijeme"… I trpjela je i nadala se… Snijeg, kiša, hladnoća, vjetar… i tisuće drugih "jada i muka" prošla je da bi ovih dana pokazala svoju proljetnu ljepotu, radost, pjesmu…

Ti joj se diviš, i ja joj se divim, i cijeli joj se svijet divi: pjesmi životnoga "uskrsnuća" koju pjeva Božja priroda… O, kako me očarava ta misao i razmišljanje! Kako je to lijepo, blaženo i božanstveno…

Dobri Bože, kako čudesno budiš život u prirodi, stvorenjima, čovjeku! Kako je lijepo uživati u svemu što daje život! Sunce, plavo nebo, cvat i cvjetovi, behar i miris tople proljetne zemlje "pričaju priču" o svom Uskrslom Stvoritelju...

Sva hladnoća zimskih dana

Poštovani čitatelju, nemam ljepše slike korizme i uskrsnuća nego ova koju, razmišljajući, pišem a Ti, zajedno sa mnom, čitaš ove retke i pratiš me u osjećaju. Zar nije i naša korizma, trpljenje, muka koja "je oslonjena" na Njegovu, Isusovu, slična prirodi? Zar nismo i mi s Njim proživjeli kao i naša priroda. I, naravno, Njegova priroda: "snjegove, hladnoće, kiše…?!" Zar i mi, kao i ova zima korizmena u nama, ne prolazimo sve muke života - kroz razna trpljenja, poteškoće i križeve? Zar nismo u hladnim i tmurnim pričama i porukama ove pandemije virusa osjetili svu hladnoću i strepnju zimskih dana? Zar i mi kršćani nismo na putu života, od ustajalosti do zrelosti, od mrtvila do radosti, kao i ova priroda koja nas okružuje?

Ona je strpljivo čekala i dočekala "svoje vrijeme"...Svoje zatopljenje, svoj "Uskrs"… I sada je sretna. Ona je kroz "muke" dozrela za radost… Ona sada živi i "uživa"… Zar iz ove slike nije i nama vjernicima slično? Ne mogu se oteti tom dojmu dok, razmišljajući ovo pišem, jer pišem i za sebe i za Vas, kao i za sve one koji će rado ovo razmišljanje podijeliti s nama…

Zato Ti s radošću i ponosom poručujem: Iza oblaka i kiša dolazi lijepo vrijeme (kao što trenutno "kupa i miluje" prirodu). Iza muka, križeva, trpljenja i nevolja dolaze dani nade, vedrine i olakšanja… Iza ovog iscrpljujućeg iščekivanja prestanka djelovanja virusa iščekujemo vrijeme zdravije slobode duše i tijela… Iza naše korizme dolaze dani uskrsnuća…

On, taj dobri i vječni Bog u Isusu Kristu to nam je pokazao. A zar ne osjećamo ovih dana "tragove" Njegova prolaska. "od trnja do zvijezda…?!" Kako On, tako ćeš i ti, i ja…

Njegova garancija daje i nama nadu u pobjedu zajedno s Njim. Gdje god se okreneš "primjećuješ" kako ga ima, kako je prisutan, kako se "šeće i obilazi", kako pazi i mazi - od prirode do ljudi, od neba do zemlje…

Biti spreman na susret

Zato, otvori srce i spremnost da se s Njim susretneš, budeš, ideš, družiš… Uskrsnuli je s tobom, sa mnom, s nama. Pa, sretno ti bilo u društvu s Njim… Ne boj se, On će ti biti najvjerniji, najdraži, najodaniji i najtrajniji prijatelj! Svi te mogu ostaviti, ali ON ne… On nema rok trajanja; On nema granica i bezgraničnih sporazuma ni zona; On nema "zabranjenog oružja" ni kemijskih otrova; On nema rasa ni čudnih faca; On nema interesnih grupa ni privilegiranih osoba; On nema "velikih" i "malih"… On nema izuzetih od pravila ovog svijeta (privilegiranih od zločina, pronevjera i promašaja) i onih (malih, koji su krivi što su živi)… U Njega su svi ISTI i isto vrijedni…

Eto, prijatelji proljeća neka vas u tom ozračju dočeka i prati ovogodišnje USKRSNUĆE ISUSOVO. Neka u osobnom, obiteljskom, župskom, misijskom ozračju provedemo s Njim, Uskrsnulim, predivne trenutke, kao što nas ovo proljeće mami, diže, osvaja… Neka vam s Njim bude lijepo, najljepše…