Svećenik, mučenik, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag na kulturnom i humanitarnom djelovanju u Hercegovini, neizostavni dio trpeće Crkve zemlje gdje se Krist već pola stoljeća znoji krvavim znojem fra Kornelije Kordić preminuo je u 85 godini života.
Prve redovničke zavjete dao je 1957., a za svećenika je zaređen 19. kolovoza 1962. na Humcu. U svom redovničkom i svećeničkom pozivu obavljao je pastoralne zadaće kao župni vikar, gvardijan i župnik u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji.
Od 1966. godine bio je župnik u Grudama, mladi svećenik kojem je župa Grude bila prva župa.
Tu je ostavio dubok trag i prvi je koji je nakon fra Gabre krenuo u rad na crkvi koju su završili fra Bernard Marić, fra Ante Šaravanja i današnji župnik fra Stanko Pavlović. S kakvim se problemima fra Kornelije borio potvrđuju i njegova pisma iz 1967. godine. - Većina župe je za to da se zemlja proda i novac upotrijebi za izradbu crkve. Međutim, kad su molbe predane franjevačkom provincijalatu i biskupskom ordinarijatu, našli su se neki koji misle da ne bi trebalo prodavati zemlju. U nedjelju sam pozvao sve one koji se ne slažu s prodajom da dođu u župni ured da se potpišu. Ako je jedna ozbiljna manjina protiv prodaje, ja je neću prodavati, rekao sam s oltara. Nitko nije došao u ured - stoji u pisanjima fra Kornelija Kordića iz 60-ih godina prošlog stoljeća.
- Počeo sam se spremati za samu prodaju zemlje. Dobio sam dozvolu od franjevačkog provincijalata i biskupskog ordinarijata u Mostaru. Zemlja je prodana uz nazočnost Crkvenog odbora na javnoj licitaciji za 8.500.000 dinara - naglasio je.
Zahvaljujući njemu otvorena je spomen ploča fra Gabri Grubišiću 1967. godine koja i danas stoji na ulazu u crkvu Svete Kate u Grudama, jednu od najljepših u BiH i šire.
I on je bio žrtva dokumentirane laži, iz najgorih doba Jugoslavije, o otmici župe Grude franjevcima i narodu. - Travanj i svibanj 1968. bili su za nas svećenike teški. Išlo je 40. župljana u Mostar da bi biskupa upozorili da to nije dobro u današnje vrijeme. Biskup ih je vrlo loše primio. Vjernici ne mogu vjerovati da će biskup staviti svjetovnog svećenika umjesto franjevaca - zapisao je fra Kornelije. A isti ti biskupi ne samo da su to odlučili napraviti već su dokumentirali laž da su franjevci i narod na to pristali. Iste metode koriste i današnji biskupi Hercegovine bez potrebe da revidiraju dokumentiranu laž.
U vremenu kada su Grude bile bez fratara bilješke vodi Pavao Palac: - Fratri nisu mogli ostaviti narod bez mise i sakramenata pa bi dosta često navraćali u župu udovoljiti vjernicima u njihovim vjerničkim potrebama. U Grude tada dolaze i beogradski novinari - pisao je, među ostalim Palac.
Priprema se "grudska gozba", projekt kojim će Biskupska konferencija Jugoslavije, uz razne Alexandre Maksimove, Lasiće, Čolake i druge krenuti u potpuni obračun s Grudama u uvjerenju da će slomiti franjevce i narod. Od UDBE do KGB-a, svi su imali samo jedan cilj. Srušiti zajedništvo franjevaca i naroda. Međutim, unatoč svoj moćnoj mašineriji Jugoslavije narod nikad nisu slomili, kao ni one franjevce koji su ostali vjerni Bogu.
Jedan od takvih franjevaca bio je i fra Kornelije Kordić. Posljednji put u javnosti je viđen na sahrani fra Bernarda Marića, jednog od najvećih ikad. Zagovor za izmučenu Hercegovinu kod Gospodina sve je jači.
Grude.com
