“Upravo smo imali Afganistan. Afganistan je veoma različit, ne uspoređujem područja, ali poanta je da je činjenica neuspjeha sada jasna i evidentna u Afganistanu. Ako ne želimo da se to dogodi na Balkanu, da se sve raspadne prije no što ljudi prihvate i onda kažu:’ znali smo cijelo vrijeme’. No, to nije prihvaćanje neuspjeha. Radi se o tome da se prvo prizna da politike nisu funkcionirale i neće funkcionirati. A onda pokušati da se pronađe put naprijed”, dodaje on.
Bivši viši analitičar u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA), tijekom svoje tridesetogodišnje karijere profesor Kanin služio je kao politički analitičar međuagencijske radne grupe za Balkan tijekom ratova ‘90. godina.
Nakon godina rada kao analitičar na sigurnosnim pitanjima u Europi i zemljama bivše Jugoslavije, profesor Kanin je bio uključen u procese koji su vodili ka potpisivanju Daytonskog sporazuma, ali i mirovnim pregovorima iz Rambujea 1999. godine.
U trenutnoj klimi na Zapadnom Balkanu ne vidi isključenost novih sukoba.
“Mislim da će se neki oblik konflikta dogoditi na Balkanu. Možda neće doći u obliku ratova koje smo vidjeli ranije”, dodaje Kanin.
Njegov stav je da je zemljama Zapadnog Balkana potrebna nova politička snaga, te da lokalci trebaju preuzeti vodstvo kako bi se situacija poboljšala.
- Problem je što Bosnom i Hercegovinom i svim balkanskim zemljama upravljaju pokroviteljske mreže koje nisu prozirne i čije financije nisu transparentne. I nije jasno kakav je utjecaj sankcija. Sankcije imaju neki utjecaj, ali one su specifičan alat koji ima određenu korist, ali nije odlučujući. Ne vjerujem da bi dodatne američke sankcije imale utjecaj na Dodikovu strategiju ili njegovu politiku - kaže Kanin.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
